Wikipedia
snwiki
https://sn.wikipedia.org/wiki/Peji_Rekutanga
MediaWiki 1.39.0-wmf.19
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Gadget
Gadget talk
Gadget definition
Gadget definition talk
Chigayo
0
4164
96749
80331
2022-07-20T05:13:26Z
Ji-Elle
7256
Sudan
wikitext
text/x-wiki
[[File:Local Mill in Omdurman.jpg|thumb|Chigayo ([[Sudan]])]]
[[Chigayo]] (Mill in English) muchina unotsetsa ma[[godo]] achipwanyiwa kuita madiki kana kuita sehupfu. Chigayo chinonyanya kuzivikanwa pari pakugaya [[chibage]] kuita [[hupfu]] kana kugaya [[gorosi]] kuita flour.
Asiwo kune dzimwe mhando dzezvigayo zvinoshandiswa kupwanya magodo akasiyana mu[[hushangazhi]]. Kumigodhi kune zvigayo zvinogaya matombo zvichitsetsa kusvika pakutsetseka kudiki pane [[jecha]]. Kana kuri ku[[migodhi]] [[chitofu]] chinenge chabva kubandwa ne [[mhandamabwe]]. Chitofu chinotsetsewa kusvika chaita sejecha chiine tsanga dziri pasi pe 100 micrometer.
==Mitauro yeBantu==
*[[VaGanda]] vanoti '''gaya''' (chew, masticate) vachireva [[kutsenga]]. [[VaNyole]] vanoti '''ohugaaya''' (v. chew) kureva [[kugaya]].
*[[VaLozi]] vanoti '''kukaya''' (v.t. to mill grain. to grind) vachireva kugaya. VaLozi vanoti '''sikayo''' (grinding mill) vachireva [[chigayo]]. Barotse vanoti '''mukaiwa''' vachireva [[mugaiwa]].
*[[MaZulu]] vanoti '''gaya''' (v. Grind, crush) vachireva kugaya. Mamwe mazwi: '''umgayi''' (Grinder) vachireva [[mugaisi]].
*Vatauri ve[[Umbundu]] vanoti '''seka''' (grind, pulverize) zvichireva kugaya. [[Mazwi Anotodzana]]: '''oloseke''' (grits) zvichireva mabandi.
[[Category:hushangazhi]]
7c80dwe0zyjr98f9qualk6n3moqkmr0
Muravanembiri
0
5480
96745
49556
2022-07-20T01:30:05Z
Holani Mina
12412
/* Kushandura Muravanegumi kuva Muravanembiri */Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
[[File:Numeral Systems of the World.svg|thumb||]]
Muchidzidzo [[masvomhu]], '''muravanembiri''' (binary numeral system in English) zvinoreva tsika yokuverenga nokunyora nhamba kuchishandiswa nhamba [[mbiri]] se[[hwaro_(muradanuro)|hwaro]] hwekuverenga nhamba. Apa kunenge kuchishandiswa ''0'' na ''1'' chete. Kuverenga nhamba nenzira iyi kunoshandiswa kuma computer. Nokumwe kutaura tsika inoshandiswa pa[[muravanembiri]] ingadzi [[rumbiridzira]], kana toshandura kuEnglish zvoreva kuti – ‘’following twos or by way of two’’.
==Kuverenga pa[[Muravanembiri]]==
Kuverenga nhamba paMuravanembiri kunoitwa ne[[nzira]] yakafanana nokuverenga nhamba pa[[Muravanegumi]]. Tichitanga nevara rokutanga mavara anorongwa nenzira inoenderana nokukwira kwe[[huwandu]]. Kana pari paMuravanegumi panoshandiswa nhamba [[gumi]] dzinoti ''0,1,2,3,4,5,6,7,8,9''; zvino pa[[Muravanembiri]] panoshandiswa nhamba mbiri dzinoti ''0, 1''.
Kana mavara apedza ese pachinzvimbo chokutanga chiri ku[[rudyi]], nhamba iri ku[[ruboshwe]] inobva yakwidzwa, kuverengwa kwovambazve pana ''0'' pachinzvimbo chokutanga chiri kurudyi. Somuenzaniso pa[[muravanegumi]] kuverenga kunofamba sezvinotevera:
:000, 001, 002, ... 007, 008, 009, (kana 9 asvika nhamba iri kumucheto kurudyi inovambazve pana 0, nhamba iri pedo kuruboshwe yokwidzwa kuenda pana 1)
:0'''1'''0, 011, 012, ...
: ...
:090, 091, 092, ... 097, 098, 099, (kana 99 asvika nhamba mbiri kumucheto kurudyi dzinovambazve pana 0, nhamba iri pedo kuruboshwe yokwidzwa kuenda pana 1)
:'''1'''00, 101, 102, ...
Kana nhamba yasvika 9, danho rinotevera kuti chinzvimbo ichocho chivambe pana ''0'', nhamba iri pedo kuruboshwe yokwidzwa kuva ''1''. Pa[[Muravanembiri]] panoverengwa nenzira yakafana asi kuchishandiswa mavara maviri ''0'' na ''1''. Saka kana chinzvimbo chakana kusvika pana ''1'', panova nokuvambazve kuenda pana ''0'', uye chinzvimbo chiri kuruboshwe chinokwidza kuenda pana ''1'' sezvinotevera:
:0000,
:000'''1''', (chinzvimbo chiri kumucheto kurudyi chinovamba pana 0, chinotevera kuruboshwe chokwidzwa)
:00'''1'''0, 0011, (zvinzvimbo zviviri kumucheto kurudyi zvinovamba pana 0, chinotevera kuruboshwe chokwidzwa)
:0'''1'''00, 0101, 0110, 0111, (zvinzvimbo zvitatu kumucheto kurudyi chinovamba pana 0, chinotevera kuruboshwe chokwidzwa)
:'''1'''000, 1001, ...
Pa[[Muravanembiri]], chinzvimbo choga-choga chinomirira [[muradanuro]] wa 2 ne[[pawa_(muradanuro)|pawa]] rinokwira zvichibva kurudyi kuenda kuruboshwe. Kumucheto kurudyi kuna 2<sup>0</sup>, panotevera kuruboshwe pana 2<sup>1</sup>, kwotevera 2<sup>2</sup>, zvichingodaro.
==Kushandura Muravanembiri kuva Muravanegumi==
Matanho anoitwa kuti nhamba iri kuMuravanembiri ishandurwe kuenda kumuravanembiri ndeaya:
a. Tsamanisa nhamba dziri pamuravanembiri nedanho ra 2 riri panhamba imwe neimwe.
b. Chepiri wedzanisa zvitsama izvi zvawawana pamusoro.
Somuenzaniso ngatishandure 10112 kuenda kuhwaro hwa 10. Vara 2 rakanyorwa pasi pa 1011 rinopangidza hwaro 2. Saka nzira inotevedzwa sekutsanangura kuri pamusoro ndeiyi:
1 x 2<sup>0</sup> = 1
1 x 2<sup>1</sup> = 2
0 x 2<sup>2</sup> = 0
1 x 2<sup>3</sup> = 8
1 + 2 + 0 + 8 = 11
Naizvozvo tinoti 10112 = 1110.
==Kushandura Muravanegumi kuva Muravanembiri==
Ngatitevedzei muenzaniso wekushandura 59 yehwaro 10 kuenda kuhwaro 2.
1. Nyora pasi ma[[pawa_(muradanuro)|pawa]] a 2, ari pasi pa 59 sezvizvi '''1, 2, 4, 8, 16, 32'''. Danho rinotevera ndi 64 rakakura kupfuura 59, saka rasiiwa.
2. [[Gova]] 59 na 32 anova ndiye pawa ra 2 rakanyanya kukura riri pasi pa 59. Nyora pasi kuti 32 anopinda kangani zvizere muna 59. Tinoona anopinda kamwe '''(1)''' ne[[musarirwa]] 59 - 32 = 27.
3. Tora musarirwa 27 wo[[gova]] ne[[pawa_(muradanuro)|pawa]] wa 2 rinotevera rinova 16: 27/16 = '''1''' sare 11.
4. Tora musarirwa 11 wogova nepawa ra 2 rinotevera rinova 8: 11/8 = '''1''' sare 3.
5. Tora musarirwa 3 wogova nepawa ra 2 rinotevera rinova 4: 3/4 = '''0''' sare 3.
6. Tora musarirwa 3 wogova nepawa ra 2 rinotevera rinova 2: 3/2 = '''1''' sare 1.
7. Tora musarirwa 3 wogovanisa nepawa ra 2 rinotevera rinova 1: 1/1 = '''1''' sare 0.
Saka zvinoreva kuti [[mhinduro]] yekushandura 59<sub>10</sub> kuenda ku[[muravanembiri]] ndi '''111011<sub>2</sub>'''.
Kuti tibate chokwadi panoda kudzorera nhamba iyi kuMuravanegumbi sezvizvi:
1 x 2<sup>0</sup> = 1
1 x 2<sup>1</sup> = 2
0 x 2<sup>2</sup> = 0
1 x 2<sup>3</sup> = 8
1 x 2<sup>4</sup> = 16
1 x 2<sup>5</sup> = 32
1 + 2 + 0 + 8 + 16 + 32 = 59
Kureva kuti svomhu yashandwa nemazvo.
[[category:masvomhu]]
avwx5tbza1pv4udpf37ojxv5pkbvzyo
Kamba dzekuuraya
0
6837
96752
34613
2022-07-20T09:30:51Z
Holani Mina
12412
/* Nhoroondo */Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
[[File:WW2-Holocaust-Poland.PNG|thumb|300px|[[Rutsvamhumburu]]: [[Kamba dzekuuraya]] ne[[kamba dzekufurutsa]] dzakavakwa nebato reNazi ku[[Poland]].]]
'''Kamba dzekuuraya''' kana kuti [[kamba dzekupfuudza]] ('''Extermination camps''' or '''death camps''' kuChirungu) zvinotaura kamba dzakavakwa ne[[Bato reNazi]] rekuGermany munguva ye[[Hondo yePasirose yeChipiri]] (1939–45) izvi zvichiitwa nechinangwa chekuuraya mamiriyoni evanhu. Nzvimbo idzi dzaishandiswa [[nhungu dzechefu yegasi]] uye kushandisa vanhu kwenguva ndefu vasina chokudya chakakwana. Kwakaurayiwa vanhu vemarudzi akawanda asi vanhu vechi[[Judah_(vana vaIsrael)|Judah]] ndivo vakanyanya kuurayiwa. [[Baradzarudzi]] iri ndiyyo yakanga iriyo nzira yakasarudzwa ne[[Bato reNazi]] kupedza [[Chinetso chemaJudah]]
==Nhoroondo==
[[Kamba dzekuuraya]] kana kuti [[kamba dzekupfuudza]] mazwi maviri anoreva zvimwechete, anoshandisa kureva kamba dzakavakwa ne[[bato reNazi]] nechinangwa kwete chekuranga vasungwa asi chekuuraya vasungwa vakanga vaunzwa kunzvimbo idzodzi. Apa kuti vasungwa hazvireve kuti vanhu ava vakanga vaine mhosva dzavakanga vapara, vasungwa ava vaisungirwa ''kuva verudzi rwavaiva'', ma[[Judah_(vana vaIsrael)|Judah]] kana ma[[Romani]].
Hurumende yaGermany ichitungamirwa nebato reNazi 1933–45) yakavaka [[kamba dzekupfudza]] dzaizezesa mu[[Poland panguva yehutapwa]]. Kamba idzi dzakanga dzakasiyana nekamba dzekufurutsa dzinenge [[Dachau]] ne[[Belsen]] dzakanga dzavakirwa kuchengetera vanhu vaisungwa mushure mokunge bato reNazi rati vanhu vakazvidzwa zvichitevedza maoenero ematongerwo enyika uye kugarisana munzanga dzemisha. Mumakore ekutanga e[[rutsvamhumburu]] maJudah vaiendeswa ku[[kamba dzenhapwa]] asi zvichitanga gore 1942 vakanga voendeswa ku[[kamba dzekuuraya]].
Kamba dzekupfuudza dzakanga dzakasiyana ne[[kamba dzechibharo]] (forced labor camps) idzo dzakavakwa mumatunhu akapambwa neGermany senzvimbo dzaishandiswa vasungwa vaisanganisira [[vasungwa vehondo]] vachishanda se[[varanda]]. Mumakamba ekupfuudza mazhinji vanhu vaifa ne[[rheti]] yakakwira; zvaiti: vamwe vachiurayiwa, vamwe vachifa nenzara, vamwe nezvirwere, vamwe nekuneta uye hutsinye hwemawuto e[[Germany]].
==Makamba ekupfuudza==
Nyanzvi dzenhoroondo ye[[rutsvamhumburu]] dzinoti [[bato reNazi]] rakavaka [[makamba ekupfuudza]] matanhatu (6) mu[[Poland panguva yehutapwa]]. Kamba dzinonzi Chełmno neAuschwitz II dzakanga dziri kumadoekero kwe[[Poland]] mumatunhu akabvutwa nemaNazi ekuGermany mugore 1939, mamwe makamba [[mana_(nhamba)|mana]] akavakirwa mumatunhu ehurumende yePoland. Mazita emakamba aya ndeanotevera:
1. Auschwitz II (Auschwitz-Birkenau)
2. Chełmno
3. Belzec
4. Majdanek
5. Sobibor
6. Treblinka
[[category:Nhoroondo yePasirose]]
[[category:Nhoroondo yeEurope]]
ou1itr0l7qipnwubxttv5mt0qra9wzl
Gwarazima
0
9313
96732
41903
2022-07-19T15:22:19Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
Mazwi anoti [[mukwarazima]] kana [[gwarazima]] ari kushandiswa pano kuturikira chinonzi '''Algorithm''' ku[[English]]. Apa gwarazima unenge uri mutowo wakarongeka uye wakanatsa kudenengurwa unotaura matanho akafanirwa kutevedzwa pamishumo ye[[Masvomhu]] uye yema[[Kompiyuta]].
==Kupiwa kweZita==
Ku[[English]] izwi rokuti Algorithm rinodudzirwa richinzi: - ''a set of rules for solving a problem in a finite number of steps, as for finding the greatest common divisor.'' Izwi iri rinotodza zita remurume weku[[Persia]] aiva nyanzvi ye[[Masvomhu]] ainzi [[Al-Khwarizimi]]. Mukuturikira ku[[ChiShona]] pashandiswa mazwi anoti: gwara kureva nzira, uye [[nzima]] kureva divi renzira risina kureruka kudarika. Izwi rokuti [[nzima]] rapfupiswa rikava '''zima''' kuti zvitodzane nekutaurika kwezita ra[[Al-Khwarizimi]].
Izvi zvoreva kuti ''Algorithm'' inodiwa pakushanda zvinhu zvisina kureruka, zvinoda kuitwa nomutowo wakanatsa kudenengurwa. Pahuzhinji ''Algorithms'' inenge yonzi [[makwarazima]].
*Zvakanaka kuonesana kuti mazwi okuti [[mukwarazima]] kana [[gwarazima]] haako ku[[ChiShona]] inodzidziswa ku[[Zvikoro]], asi munyori ari kuedza kuumba mutauro unoturikira zviri kutaurika mazuva ose ku[[English]].
[[category:dzidzo]]
[[category:Kuumba Mutauro]]
diucwfcovpbk5k58qbd8rcog85x2oy7
Tsinhano yeHuremu
0
9887
96750
92603
2022-07-20T09:15:49Z
Holani Mina
12412
/* Mitauro yeAfrika */Fixed content
wikitext
text/x-wiki
Muchidzidzo [[fundoyetsimba]], [[tsinhano yehuremu]] kana [[rutsinho]] (density) mazwi Ari kushandiswa pane kududzira kupimwa kwe[[huremu]] pahumwe hwemumhu takatarisana nechiwumbwa chiri kutaurwa nezvacho. Zvinhu zvakasiyana zvine [[tsinhano yehuremu]] yakasiyana. Iko kusiyana kwe[[tsinhano yehuremu]] kunoita kuti zvimwe zvinhu zviyangarare pamusoro pemvura zvimwe zvichinyura. Somuenzaniso, mvura ne[[matombo]] zvine [[tsinhano yehuremu]] yakasiyana; mvura ine tsinhahuremu 1 gram/cubic metre, matombo ane tsinhahuremu 2.5-5.5 gram/cubic metre.
==Kurerutsa Mutauro==
*[[Tsinhano yeHuremu|Kutsinhana]] (place close together, pack closely, be near each other).
*[[Runye]] (grain or other vegetation coming up very closely together).
==Mitauro yeAfrika==
*[[Baila]] vanoti '''ku shinana''' (to be crowded, to have no room) kureva [[kutsinhana]]. [[Lozi]] vanoti -sinana ( v.i. to be over-crowded; to be blocking up a narrow path, a doorway, a way, etc.).
*[[Mang'anja]] vanoti '''tsitu''' kana '''nsitu''' (many close together, thick; thick or close as a thicket - called [[nsitu]]).
*Mang'anja vanoti '''kutona''' kana '''kutonana''' (to be close together; to crowd together without spaces between). [[Baila]] vanoti '''ku shindibala''' (to sit close) kureva [[kugara]] pedyo nepedyo.
*[[VaMambwe]] vanoti '''-sintanya''' (to place very closely) kureva kutsinhana. [[MaZulu]] vanoti '''thotha''' (Place closely together, pack tightly; bind tightly together) kureva [[rutsinho]].
{{Fundoyetsimba}}
[[Category:Fundoyetsimba]]
covhgxr41sawgzlvpz9tz0mz3kqyx1d
Mbari
0
10446
96751
92288
2022-07-20T09:27:21Z
Holani Mina
12412
Added content
wikitext
text/x-wiki
Izwi rokuti [[mbari]] riri kushandiswa pano kuturikira chinonzi '''genus''' ku[[English]] rinova boka rezvisikwa zvinorarama zvakanyanya kufanana.
*Kune mbari inosanganisa mhuka dzinoti: [[shumba]], [[mbada]], [[dindingwe]], [[mbada yekuchando]] [[taiga]] ne[[jagwa]].
==Kupiwa kweZita==
Izwi rokuti '''mbari''' raumbwa pano richitodzaniswa ne[[mbari]] inotaurwa ku[[Giryama]] vachireva zvinotevera: [[hama]]; [[mhuri]]; zvikurusei [[hama dzekure]] sezvarehwa pasi apo.
==Mamwe Mazwi==
*[[Ubare]] (gender).
*[[Kuparira]] (engender).
==Mitauro yeBantu==
*[[Giryama]] vanoti '''mbari''' (kindred, kin, family - [[used for less close relatives]]) zvinotevera: [[hama]]; [[mhuri]]; zvikurusei [[hama dzekure]].
*[[Swahili]] ne[[Taita]] vanoti '''mbari''' (family, clan, tribe, nation, kindred; kin). [[Zigula]] vanoti '''mbali''' (n. a tribe, nation) kureva [[rudzi]].
*[[VaDigo]] vanoti '''mbari''' (family or clan on father's side) kureva mhuri yedivi rababa. VaDigo vanoti '''m'bari''' (relative on father's side) kureva hama yedivi rekwababa.
*[[Nyungwe]] vanoti '''ubale''' (n. family) kureva [[mhuri]]. [[VaSena]] vanoti '''ubale''' (n. brotherhood). [[Herero]] vanoti vari kana '''mbari''' (n. two) kureva mbiri.
[[Category:Chezvipenyu]]
[[Category:Kuumba Mutauro]]
20qpwsjui5u2cc03dn3f79guueq5qqs
Kukamura
0
10813
96742
94923
2022-07-20T01:22:42Z
Holani Mina
12412
Added content
wikitext
text/x-wiki
Chinyorwa chino chiri kuunganidza mazwi anoreva kukamura.
*Kukamura; kuganura; kugura ; kugova; kupambura (to divide).
*[[Kukamukana]] (to go separate ways; to separate; to divide).
*[[Kugova|Kugovanisa]]; divide amongst, - kukovaisa kana [[kuringanisa]].
*[[Kuravura]]; [[kupambazura]]; [[kusamhazura]] (divide from one another; to classify).
*[[Kuguranya]] kana [[kuchekanya]] (divide into pieces).
*Kupima doro (divide beer) apa kugovera kana kukota.
*Kuparadzana; kupesana (be divided).
*[[Mugoveri]] kana govere (divider).
*[[Kupanda]] kana [[kupaura]] (to divide).
*[[Kupanda Mipanda]] (divide into rooms or groups).
*[[Kupandana]] (divide, go in different directions).
*[[Kupandanisa]] (divide; separate).
*[[Kupandana]] (Go apart, go in different directions) zvinoreva [[kuparadzana]].
==Kurerutsa Mutauro==
* Ndinoda kuti ufumire kudanga re[[mombe]], undi[[ravurire]] mhou nemhuru, ugoudza mufudzi kudzifudza paviri.
*'''Psalm 108:7''' ....ndichadakara ndicha[[paura]] Shechem.
*[[Kukamura]] (Remove part from of something. Break into parts. Divide). Kamura upfumi hwako undipe umwe: divide i your possessions and give me part of them.
*[[Kukamura]] (Take loose handful) zvichireva kunokora,
*[[Kukamura]] (Nearly finish). Kamuranai muite zvikwata zvitanhatu: break up into six groups. Takamura kurima: we have nearly finished ploughing.
*Takamura sadza: we have nearly finished what there is to eat.
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] vanoti '''pangurura, timbura''' kana '''tembura''' (divide) kupatsanura. Mamwe mazwi: '''paura''' kana '''yapura''' (separate).
*[[MaZulu]] vanoti '''isigamu''' kana '''izigamu''' (Piece chopped or cut off; portion; anything cut short, stump.) kureva chikamu.
*MaZulu vanoti '''umgamu''' (1. interval of space, distance - as between towns; 2. Interval of time). Mamwe mazwi: '''gamuka''' (Get broken or cut off; come to a stop, cease; come to an end) [[kukamuka]].
*[[Zigula]] vanoti '''kukamka''' (v. to fade) kureva [[kukamuka]].
*[[Dinka]] inoti kaam (v. separate, be between) kureva kukamura. Mamwe mazwi: kam (n. time; distance; space) kureva nguva, nhambwe.
[[category:dzidzo]]
lkyu2pqgxcdpon4a3k75sy4axa7dz0n
96743
96742
2022-07-20T01:24:24Z
Holani Mina
12412
/* Kurerutsa Mutauro */Fixed content
wikitext
text/x-wiki
Chinyorwa chino chiri kuunganidza mazwi anoreva kukamura.
*Kukamura; kuganura; kugura ; kugova; kupambura (to divide).
*[[Kukamukana]] (to go separate ways; to separate; to divide).
*[[Kugova|Kugovanisa]]; divide amongst, - kukovaisa kana [[kuringanisa]].
*[[Kuravura]]; [[kupambazura]]; [[kusamhazura]] (divide from one another; to classify).
*[[Kuguranya]] kana [[kuchekanya]] (divide into pieces).
*Kupima doro (divide beer) apa kugovera kana kukota.
*Kuparadzana; kupesana (be divided).
*[[Mugoveri]] kana govere (divider).
*[[Kupanda]] kana [[kupaura]] (to divide).
*[[Kupanda Mipanda]] (divide into rooms or groups).
*[[Kupandana]] (divide, go in different directions).
*[[Kupandanisa]] (divide; separate).
*[[Kupandana]] (Go apart, go in different directions) zvinoreva [[kuparadzana]].
==Kurerutsa Mutauro==
* Ndinoda kuti ufumire kudanga re[[mombe]], undi[[ravurire]] mhou nemhuru, ugoudza mufudzi kudzifudza paviri.
*'''Psalm 108:7''' ....ndichadakara ndicha[[paura]] Shechem.
*[[Kukamura]] (Remove part from of something. Break into parts. Divide). Kamura upfumi hwako undipe umwe: divide your possessions and give me part of them.
*[[Kukamura]] (Take loose handful) zvichireva kunokora,
*[[Kukamura]] (Nearly finish). Takamura kurima: we have nearly finished ploughing.
*Takamura sadza: we have nearly finished what there is to eat.
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] vanoti '''pangurura, timbura''' kana '''tembura''' (divide) kupatsanura. Mamwe mazwi: '''paura''' kana '''yapura''' (separate).
*[[MaZulu]] vanoti '''isigamu''' kana '''izigamu''' (Piece chopped or cut off; portion; anything cut short, stump.) kureva chikamu.
*MaZulu vanoti '''umgamu''' (1. interval of space, distance - as between towns; 2. Interval of time). Mamwe mazwi: '''gamuka''' (Get broken or cut off; come to a stop, cease; come to an end) [[kukamuka]].
*[[Zigula]] vanoti '''kukamka''' (v. to fade) kureva [[kukamuka]].
*[[Dinka]] inoti kaam (v. separate, be between) kureva kukamura. Mamwe mazwi: kam (n. time; distance; space) kureva nguva, nhambwe.
[[category:dzidzo]]
ahcok14s6ujumwagf3qokot0vi5nb3f
Hunene
0
13902
96744
86166
2022-07-20T01:26:32Z
Holani Mina
12412
/* Mitauro yeBantu */Added content
wikitext
text/x-wiki
Muchidzidzo che[[masvomhu]], [[hunene]], '''huhombe''' kana hukuru (''Magnitude'') izwi rinotaura kukura kwakaita nhamba zvisinei kuti ine vara (-) kana (+) pamberi payo.
*Izwi rokuti [[chidumbuzenene]] rinoreva dumbu '''hombe'''.
==Kujekesa==
*Somuenzaniso, -50 ine [[huhombe]] hwakaenzana na +50, nyangwe zvavo nhamba mbiri idzi dzakasiyana pahukuru hwadzo; +50 yakawanda pane -50.
*Kana pachitaurwa zvemari munhu ane $50 ane mari yakawanda pane ane -$50. Munhu ane -$50 anenge atove nechikwereti.
*[[Hujoto]] +50<sup>o</sup>Celsius huri pamusoro pehujoto -50<sup>o</sup>Celsius.
==Tsika==
Pakutaura kwamauvaose kwechimanje-manje shoko rokuti hombe rinosishandiswa sezvizvi:
*Haa mfana uya ndamu ''bigga'' '''muhombe''' - apa zvichireva kuti nyangwe ari mfana anokwanisa kuita zvinhu zvikuru, kana kuti mukuru panyembe dzekubasa.
*Sahwira muri '''vahombe''' - kureva zvakare kugona kuita zvikuru.
==Mitauro yeBantu==
*[[Kikongo]] ne[[Umbundu]] vanoti '''nene''' (large). [[Kinande]] vanoti '''erineneha''' (v. get bigger, grow stronger). [[Kimbundu]] vanoti '''unene''' (n. majesty).
*[[VaGanda]] vanoti '''obunene''' (size, thickness) kureva [[saizi]] kana [[hukobvu]]. VaGanda vanoti '''ekinene''' (large).
*[[Lenje]] vanoti '''wunene''' (large, big, great; thick; bulky; stout; old, elderly) kureva hukuru. [[Iton]] vanoti e-neni (fatness, obesity, largeness).
*[[VaKikuyu]] vanoti '''onene''' (magnitude) vachireva [[hupamhi]]. VaHerero vanoti '''tyinene''' (extremely; greatly; very much).
*[[VaNgala]] vanoti '''monene''' (large). [[VaWabo]] vanoti '''omwene''' (supremacy) vachireva [[hukuru]].
[[Category:Huwandu]]
[[Category:Kuumba Mutauro]]
bckbtyfgf8asr63aszm0tunxeyok4zs
Rwere
0
14626
96726
95259
2022-07-19T15:02:55Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
[[Rwere]] izita remhuri rinowanikwa mu[[Zimbabwe]]. Kumaruwa e[[Chiweshe]] ku[[Mashonaland Central]] kune musa unonzi [[Rwere]].
*Vanhu vane zita iri: Charity Rwere; Caroline Rwere; Rudo Rwere; Nyasha Rwere.
*Mazita ari pedyo: [[Kayeruza]], [[Mayera]], [[Kayeruza]], [[Mayere]], [[Chiera]], [[Kaela]], [[Muyeruza]], [[Mweru sezita]].
==Mitauro yeBantu==
Pano panyorwa mazwi ari pedyo nezita iri kune mimwe mitauro ye[[ChiBantu]], asi zvinoreva zita zvigona kusiyana [[zvachose]] nemazwi ari pasi aya.
*[[Herero]] inoti ou-yere (n. clearness; brightness, glory). Mamwe mazwi: oku-yere (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*Herero inoti otyi-yera (n. raised spot for sleeping). Mamwe mazwi: yera (v. raise higher, shine, be bright, to lift up). Oru-era (rising or fullness).
*[[Nyakyusa]] inoti lwele (n. eighth) kureva che[[chisere]]. [[Lomwe]] inoti orweela (n. flood) kureva [[mafashamo|guwe]] kana mafashamo emvura.
*[[Lugwere]] inoti nalwere (n. small animal like a squirrel except for their round face and big-red eyes) kureva kamhuka kakafanana ne[[tsindi]].
[[Category:Mazita eVanhu]]
haq78zd8awihh3bk2jylfnzk8glbt1n
Kubuda kwezuva
0
15945
96747
96389
2022-07-20T02:42:07Z
Holani Mina
12412
Added content
wikitext
text/x-wiki
[[Kubuda kwezuva]], [[kuduka kwezuva]] kana [[kubangura]] (sunrise) zvichireva [[kuyedza kwezuva]].
*Zvichida izwi rokuti [[kubangura]] rinokwanisa kushandiswa kuturikira izwi rinoti: '''oriental''' rinoreva vanhu kana zvine chekuita neku[[Mabvazuva]].
*Iti nzira [[bangwa_(nenzira)|bangwa]] - ideophone for following the path closely.
*Afumira kubasa, apinda mubhazi kusati kwati [[kweru]].
==Mitauro yeAfrika==
*[[Taita]] inoti kuela (v. to be light, to dawn) kureva [[kuyedza kwezuva]]. [[Uyo Ibibio]] inoti siere (dawn, enter a new day, remain until the new day, make it through the night).
*[[VaTonga]] vanoti '''pata''' (to rise - of the sun) zvichireva kuyedza kwezuva. [[VaTonga]] vanoti '''kujwe''' (n. east) zvichireva ku[[mabvazuva]].
*[[Basotho]] vanoti '''letsatsi lea chaba''' (v. the sun rises). Mamwe Mazwi: (chabile). '''-caba''' (v.i. Sotho to rise (the sun)
*[[Lozi]] inoti '''bucabela''' kana '''upa''' (n. east; orient) kureva ku[[mabvazuva]]. [[Kwama]] vanoti shaŋa (v. shine, 2. be on 3. light, dawn).
*[[Herero]] vanoti yerisa (to brighten) kujekesa. Mamwe mazwi: ou-yere (brightness; glory; clearness). -yere (light, bright, clear).
[[Category:pimanyika]]
q5zqlivqadij9wb5gmu1fflplb6e6og
96748
96747
2022-07-20T02:43:05Z
Holani Mina
12412
Fixed typo
wikitext
text/x-wiki
[[Kubuda kwezuva]], [[kuduka kwezuva]] kana [[kubangura]] (sunrise) zvichireva [[kuyedza kwezuva]].
*Zvichida izwi rokuti [[kubangura]] rinokwanisa kushandiswa kuturikira izwi rinoti: '''oriental''' rinoreva vanhu kana zvine chekuita neku[[Mabvazuva]].
*Iti nzira [[bangwa_(nenzira)|bangwa]] - ideophone for following the path closely.
*Afumira kubasa, apinda mubhazi kusati kwati [[kubuda kwezuva|kweru]].
==Mitauro yeAfrika==
*[[Taita]] inoti kuela (v. to be light, to dawn) kureva [[kuyedza kwezuva]]. [[Uyo Ibibio]] inoti siere (dawn, enter a new day, remain until the new day, make it through the night).
*[[VaTonga]] vanoti '''pata''' (to rise - of the sun) zvichireva kuyedza kwezuva. [[VaTonga]] vanoti '''kujwe''' (n. east) zvichireva ku[[mabvazuva]].
*[[Basotho]] vanoti '''letsatsi lea chaba''' (v. the sun rises). Mamwe Mazwi: (chabile). '''-caba''' (v.i. Sotho to rise (the sun)
*[[Lozi]] inoti '''bucabela''' kana '''upa''' (n. east; orient) kureva ku[[mabvazuva]]. [[Kwama]] vanoti shaŋa (v. shine, 2. be on 3. light, dawn).
*[[Herero]] vanoti yerisa (to brighten) kujekesa. Mamwe mazwi: ou-yere (brightness; glory; clearness). -yere (light, bright, clear).
[[Category:pimanyika]]
syjlay7gx116nurk23j0eo3af224zxu
Kuturikira Chivakamberi logy
0
17066
96734
95012
2022-07-19T15:28:08Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
'''Ruamba''' ([[Chirungu]]: ''-ology'') uye '''Unena (nena)''' na '''Yambo''' zvinyorwa zvino unganidza mashoko angakwanisa kuturikira [[chivakamberi]] '''-logy''' chinoshandiswa kududza mazita ezvidzidzo, sokuti '''geology, biology, metrology''' zvichingodaro.
==Kutsetsenura Chirungu==
*Chivakamberi '''-logy''' chinobva ku[[Chigiriki]] inoti, [[lógos]] meaning: '''a word, saying, speech, discourse, thought, proportion, ratio, reckoning''', akin to [[légein]] '''to choose, gather, recount, tell over, speak'''.
== Mashoko ane -Ruamba ==
* [[Ruambandanga]] kana [[Unenandanga]] (psychology) munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambandanga]] (psychologist) ne[[Chiomborandanga]] (psychiatrist)
* [[Ruambamhenyu]] kana [[Unenamhenyu]] (biology) munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambamhenyu]] (biologist)
* [[Ruambamuta]] kana [[Ruambamuta|Unenamuta]] (physiology), munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambamuta]] (physiologist)
* [[Ruambamutamutenda]] kana [[Ruambamutamutenda|Unenamutamutenda]] (pathophysiology) uye munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambamutamutenda]] (pathophysiologist)
* [[Ruambanzanga]] kana [[Unenanzanga]] (sociology) uye munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambanzanga]] (sociologist)
* [[Ruambanyeredzi]] kana [[Ruambanyeredzi|Unenanyeredzi]] (astrology) munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambanyeredzi]] (astrologist / astrologer)
* [[Ruambangano]] kana [[Ruambangano|Unenangano]] (mythology) munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambangano]] (mythologist)
==Mitauro yeBantu==
===Kuamba===
*[[Fwe]] inoti '''ku-amba''' (v. to talk, to speak). Mamwe mazwi: '''tu-ambaura''' (we are talking).
*[[Herero]] inoti '''oma-mbo''' (n. speech; words; message; news). Mamwe mazwi: '''oma-mbo omu-rongo''' (n. decalogue).
*[[Ila]] inoti '''kuambila''' (v. to speak to). Mamwe mazwi: '''ku amba''' (v. to speak). '''Ku ambuka''' (turn aside).
*[[Lozi]] inoti '''ambaula''' (v. to talk, to gossip, to chat, to discuss). Mamwe mazwi: '''bunjambo''' (n. talkativeness, chattering, blabbing).
*[[Kaonde]] inoti '''kwamba''' (to speak) kureva kutaura. [[VaTonga]] inoti '''ambila''' (to tell someone; feedback) kureva kutaurira.
*[[Chewa]] inoti '''kuambira''' (admonition; to tell something to somebody) kureva [[kuyambira]].
*[[Lenje]] inoti '''kuamba''' (speech, utterance; expression) kureva kutaura. '''Kuambana''' (converse, gossip, communicate, salute, [[dialogue]]).
*[[Swahili]] inoti '''amba''' (v, speak), [[kutaura]]. Mamwe mazwi: '''ambia''' (1. speak to someone; inform, tell, relate) kureva [[kutaurira]] kana [[kuyambira]]
*Swahili inoti '''mwambi''' kana '''mwambaji''' (n. 1. gossip, slanderer. 2. nagger, faultfinder.).
*[[Umbundu]] inoti '''ambata''' (v. carry, transport). Fananidzai nokuti [[logistics]]? [[VaUmbundu]] inoti '''ambulula''' (v. talk, argue).
*[[Lozi]] inoti '''muamboli''' (n. a person talking to another one). Mamwe mazwi: '''mambanu''' (talkativeness, loquacity. from [[-amba]]).
*Lozi inoti '''-yambutuka''' (v.i. to speak at random, to jabber; to be delirious [[Try illogical]]). Mamwe mazwi: '''-yambukela''' (to be infectious, contagious. catching disease).
*VaLozi inoti '''yambelwa''' (n. a person unable to follow good advice; a strong-headed person.).
*[[Chewa]] inoti '''myambo''' (customs of a people, traditional stories and teachings).
*[[Venda]] inoti '''amba''' (v. talk; discuss) kureva [[kutaura]]. Mamwe mazwi: '''luambo''' (n. language) vachireva [[mutauro]]. '''Muambi''' (n. orator; speaker). '''Tshiambi''' (speaker of parliament).
*[[Kimbundu]] inoti [[kuamba]] (v. declare, say, censor, declare, speak ill).
*[[Shona]] inoti [[ruyambira]] (n. quarrelsomeness). Ko [[Ziyambi]]?
===Kugamba===
*[[Taita]] inoti '''kugamba''' (v. to speak) kureva [[kutaura]]. Mamwe mazwi: '''mgambi''' (speaker).
*[[Luganda]] inoti '''kigambo''' (n. word). Mamwe mazwi: '''okugamba''' (v. say).
*[[Ikizu]] inoti '''-gamba''' (n. say, speak, talk). Mamwe mazwi: '''-gambana''' (v. talk to each other). '''-gambira''' (speak to/for, tell).
*[[Kinyarwanda]] inoti '''ijambo''' (n. word). [[VaKabwa]] inoti '''-gamba''' (v. say, speak, talk).
*Swahili inoti '''mgambo''' (public proclamation, announcement) kureva [[chiziviso]] paruzhinji.
*[[Lugwere]] inoti '''igambi''' kana '''magambi''' (n. rule, law, decree).
===Kunena===
*[[Chewa]] inoti '''kunena, kulankula, kucheza''' kana '''kuchula''' (v. speak).
*[[Digo]] inoti '''kunena''' kana '''kugomba''' (v. speak, to argue). Mamwe mazwi: '''neno''' (word) kureva shoko.
*[[Giryama]] inoti '''kunena''' kana '''kusema''' (speak) kureva [[kutaura]]. VaGiryama inoti '''maneno''' (speech, case, subject of discussion, language) kureva nhaurwa'.
*[[Swahili]] inoti '''nena''' (1. speak, talk, articulate, 2. mention, speak of, talk about).
*Swahili inoti '''neno''', '''maneno''' (word, expression, utterance; 2. dialect. 3. pi. discussion, debate. 4. statement, assertion. 5. important matter, affair, matter for concern).
[[Category:Zvivakamberi zveShona]]
[[Category:Kuumba Mutauro]]
8xi03erw9jupv8ed4gquu8xwpog35sq
96735
96734
2022-07-19T15:30:18Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
'''Ruamba''' ([[Chirungu]]: ''-ology'') uye '''Unena (nena)''' na '''Yambo''' mashoko angakwanisa kuturikira [[chivakamberi]] '''-logy''' chinoshandiswa kududza mazita ezvidzidzo, sokuti '''geology, biology, metrology''' zvichingodaro.
==Kutsetsenura Chirungu==
*Chivakamberi '''-logy''' chinobva ku[[Chigiriki]] inoti, [[lógos]] meaning: '''a word, saying, speech, discourse, thought, proportion, ratio, reckoning''', akin to [[légein]] '''to choose, gather, recount, tell over, speak'''.
== Mashoko ane -Ruamba ==
* [[Ruambandanga]] kana [[Unenandanga]] (psychology) munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambandanga]] (psychologist) ne[[Chiomborandanga]] (psychiatrist)
* [[Ruambamhenyu]] kana [[Unenamhenyu]] (biology) munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambamhenyu]] (biologist)
* [[Ruambamuta]] kana [[Ruambamuta|Unenamuta]] (physiology), munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambamuta]] (physiologist)
* [[Ruambamutamutenda]] kana [[Ruambamutamutenda|Unenamutamutenda]] (pathophysiology) uye munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambamutamutenda]] (pathophysiologist)
* [[Ruambanzanga]] kana [[Unenanzanga]] (sociology) uye munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambanzanga]] (sociologist)
* [[Ruambanyeredzi]] kana [[Ruambanyeredzi|Unenanyeredzi]] (astrology) munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambanyeredzi]] (astrologist / astrologer)
* [[Ruambangano]] kana [[Ruambangano|Unenangano]] (mythology) munhu anosevenza mubazi iri anonzi [[Chiambangano]] (mythologist)
==Mitauro yeBantu==
===Kuamba===
*[[Fwe]] inoti '''ku-amba''' (v. to talk, to speak). Mamwe mazwi: '''tu-ambaura''' (we are talking).
*[[Herero]] inoti '''oma-mbo''' (n. speech; words; message; news). Mamwe mazwi: '''oma-mbo omu-rongo''' (n. decalogue).
*[[Ila]] inoti '''kuambila''' (v. to speak to). Mamwe mazwi: '''ku amba''' (v. to speak). '''Ku ambuka''' (turn aside).
*[[Lozi]] inoti '''ambaula''' (v. to talk, to gossip, to chat, to discuss). Mamwe mazwi: '''bunjambo''' (n. talkativeness, chattering, blabbing).
*[[Kaonde]] inoti '''kwamba''' (to speak) kureva kutaura. [[VaTonga]] inoti '''ambila''' (to tell someone; feedback) kureva kutaurira.
*[[Chewa]] inoti '''kuambira''' (admonition; to tell something to somebody) kureva [[kuyambira]].
*[[Lenje]] inoti '''kuamba''' (speech, utterance; expression) kureva kutaura. '''Kuambana''' (converse, gossip, communicate, salute, [[dialogue]]).
*[[Swahili]] inoti '''amba''' (v, speak), [[kutaura]]. Mamwe mazwi: '''ambia''' (1. speak to someone; inform, tell, relate) kureva [[kutaurira]] kana [[kuyambira]]
*Swahili inoti '''mwambi''' kana '''mwambaji''' (n. 1. gossip, slanderer. 2. nagger, faultfinder.).
*[[Umbundu]] inoti '''ambata''' (v. carry, transport). Fananidzai nokuti [[logistics]]? [[VaUmbundu]] inoti '''ambulula''' (v. talk, argue).
*[[Lozi]] inoti '''muamboli''' (n. a person talking to another one). Mamwe mazwi: '''mambanu''' (talkativeness, loquacity. from [[-amba]]).
*Lozi inoti '''-yambutuka''' (v.i. to speak at random, to jabber; to be delirious [[Try illogical]]). Mamwe mazwi: '''-yambukela''' (to be infectious, contagious. catching disease).
*VaLozi inoti '''yambelwa''' (n. a person unable to follow good advice; a strong-headed person.).
*[[Chewa]] inoti '''myambo''' (customs of a people, traditional stories and teachings).
*[[Venda]] inoti '''amba''' (v. talk; discuss) kureva [[kutaura]]. Mamwe mazwi: '''luambo''' (n. language) vachireva [[mutauro]]. '''Muambi''' (n. orator; speaker). '''Tshiambi''' (speaker of parliament).
*[[Kimbundu]] inoti [[kuamba]] (v. declare, say, censor, declare, speak ill).
*[[Shona]] inoti [[ruyambira]] (n. quarrelsomeness). Ko [[Ziyambi]]?
===Kugamba===
*[[Taita]] inoti '''kugamba''' (v. to speak) kureva [[kutaura]]. Mamwe mazwi: '''mgambi''' (speaker).
*[[Luganda]] inoti '''kigambo''' (n. word). Mamwe mazwi: '''okugamba''' (v. say).
*[[Ikizu]] inoti '''-gamba''' (n. say, speak, talk). Mamwe mazwi: '''-gambana''' (v. talk to each other). '''-gambira''' (speak to/for, tell).
*[[Kinyarwanda]] inoti '''ijambo''' (n. word). [[VaKabwa]] inoti '''-gamba''' (v. say, speak, talk).
*Swahili inoti '''mgambo''' (public proclamation, announcement) kureva [[chiziviso]] paruzhinji.
*[[Lugwere]] inoti '''igambi''' kana '''magambi''' (n. rule, law, decree).
===Kunena===
*[[Chewa]] inoti '''kunena, kulankula, kucheza''' kana '''kuchula''' (v. speak).
*[[Digo]] inoti '''kunena''' kana '''kugomba''' (v. speak, to argue). Mamwe mazwi: '''neno''' (word) kureva shoko.
*[[Giryama]] inoti '''kunena''' kana '''kusema''' (speak) kureva [[kutaura]]. VaGiryama inoti '''maneno''' (speech, case, subject of discussion, language) kureva nhaurwa'.
*[[Swahili]] inoti '''nena''' (1. speak, talk, articulate, 2. mention, speak of, talk about).
*Swahili inoti '''neno''', '''maneno''' (word, expression, utterance; 2. dialect. 3. pi. discussion, debate. 4. statement, assertion. 5. important matter, affair, matter for concern).
[[Category:Zvivakamberi zveShona]]
[[Category:Kuumba Mutauro]]
me28c5ah1sta01eak6fiqfm2crfel80
Kaela
0
20400
96729
96250
2022-07-19T15:16:29Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
[[Kaela]] kana [[Kayela]] mazita emhuri anowanikwa mu[[Zimbabwe]] ne[[Zambia]].
*Vanhu vane zita iri: Calvin Kaela, Kaela Nkole, Ruth Kaela, Hlaulani Kaela.
*Mazita ari pedyo: [[Muyeruza]], [[Kayera]], [[Kayeruza]], [[Mayere]], [[Chiera]], [[Rwere]], [[Kuyere]], [[Mwayera]], [[Mayeresa]].
==Mitauro yeAfrika==
Pano panyorwa mazwi ari pedyo nezita iri kune mimwe mitauro ye[[Afrika]], asi zvinoreva zita zvigona kusiyana [[zvachose]] nemazwi ari pasi aya.
*[[Nyanja]] inoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]]. [[Edo]] inoti ere (white bean) rudzi rwebhinzi chena.
*[[Kinande]] inoti amayele (n. intelligence) kureva [[huchenjeri]]. Mamwe mazwi: '''ni mundu w' amayele''' (n. she or he is a smart person) kureva munhu akachenjera.
*[[Herero]] inoti yera (to shine, be bright). Mamwe mazwi: oku-yere (n. open plain as opposed to dark bushy parts). [[Umbundu]] inoti yela (n. white, clean) kureva [[huchena]].
*[[Umbundu]] inoti yela (clean, white) kureva [[huchena]]
[[Category:Mazita eVanhu kuZambia]]
ltyhahd2hrzb05pbqofep0to854nlsr
Hueru
0
20633
96727
2022-07-19T15:08:23Z
Holani Mina
12412
Created page with "Hueru kana [[huyeru]] (brightness; lustre) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]]. *Mazwi ari pedyo: kuyedza; kweru, hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]]. ==Mitauro yeAfrika== *[[Herero]] vanoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining). *[[Herero]] vanoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory). *He..."
wikitext
text/x-wiki
Hueru kana [[huyeru]] (brightness; lustre) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]].
*Mazwi ari pedyo: kuyedza; kweru, hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]].
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] vanoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining).
*[[Herero]] vanoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory).
*[[Herero]] vanoti '''oku-yere''' (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*[[Mang'anja]] vanoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]].
*Kinande vanoti '''obweru''' (whiteness) kureva huchena. Kinande vanoti '''obweru''' (cleanliness) kureva kuchena.
srnrag97nx2uldwgl93zenmc9uq6pmx
96728
96727
2022-07-19T15:15:04Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
Hueru kana [[huyeru]] (brightness; lustre) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]]. Izwi iri rinobva padziti rokuti '''-yera''' uye rinodudza kuti pane ruvheneko kana rujeko.
==Mazwi ari pedyo==
Dzitsi rokuti '''-yera''' rinowanikwa kumitauro ye[[Bantu]] uye rinotodzana nemawe mazwi anoti: [[Kubuda kwezuva|kuyedza]]; [[Kubuda kwezuva|kwayedza]], [[Kubuda kwezuva|kweru]], hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]].
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] vanoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining).
*[[Herero]] vanoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory).
*[[Herero]] vanoti '''oku-yere''' (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*[[Mang'anja]] vanoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]].
*[[Kinande]] vanoti '''obweru''' (whiteness) kureva huchena. Kinande vanoti '''obweru''' (cleanliness) kureva kuchena.
9zckt6qrrbllo1t2ukbxc92fkpct4yb
96730
96728
2022-07-19T15:18:38Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
Hueru kana [[huyeru]] (brightness; lustre) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]]. Izwi iri rinobva padziti rokuti '''-yera''' uye rinodudza kuti pane ruvheneko kana rujeko.
==Mazwi ari pedyo==
Dzitsi rokuti '''-yera''' rinowanikwa kumitauro ye[[Bantu]] uye rinotodzana nemawe mazwi anoti: [[Kubuda kwezuva|kuyedza]]; [[Kubuda kwezuva|kwayedza]], [[Kubuda kwezuva|kweru]], hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]].
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] inoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining). '''Oku-yere''' (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*[[Herero]] inoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory).
*[[Mang'anja]] vanoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]].
*[[Kinande]] vanoti '''obweru''' (whiteness) kureva huchena. Kinande vanoti '''obweru''' (cleanliness) kureva kuchena.
*[[Umbundu]] inoti yela (clean, white) kureva [[huchena]]. [[Edo]] inoti ere (white bean) rudzi rwebhinzi chena.
[[Category:Kuumba Mazwi]]
fhn3n0rr8l3wo4q8k2shx5afyb6ydl5
96731
96730
2022-07-19T15:18:58Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
Hueru kana [[huyeru]] (brightness; lustre) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]]. Izwi iri rinobva padziti rokuti '''-yera''' uye rinodudza kuti pane ruvheneko kana rujeko.
==Mazwi ari pedyo==
Dzitsi rokuti '''-yera''' rinowanikwa kumitauro ye[[Bantu]] uye rinotodzana nemawe mazwi anoti: [[Kubuda kwezuva|kuyedza]]; [[Kubuda kwezuva|kwayedza]], [[Kubuda kwezuva|kweru]], hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]].
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] inoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining). '''Oku-yere''' (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*[[Herero]] inoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory).
*[[Mang'anja]] vanoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]].
*[[Kinande]] vanoti '''obweru''' (whiteness) kureva huchena. Kinande vanoti '''obweru''' (cleanliness) kureva kuchena.
*[[Umbundu]] inoti yela (clean, white) kureva [[huchena]]. [[Edo]] inoti ere (white bean) rudzi rwebhinzi chena.
[[Category:Kuumba Mutauro]]
8uire40o3bpvedqub9egv9rq2qqopi8
96736
96731
2022-07-19T15:37:57Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
Hueru kana [[huyeru]] (brightness; lustre, illumination; to be light not dark) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]]. Izwi iri rinobva padziti rokuti '''-yera''' uye rinodudza kuti pane ruvheneko kana rujeko.
==Mazwi ari pedyo==
Dzitsi rokuti '''-yera''' rinowanikwa kumitauro ye[[Bantu]] uye rinotodzana nemawe mazwi anoti: [[Kubuda kwezuva|kuyedza]]; [[Kubuda kwezuva|kwayedza]], [[Kubuda kwezuva|kweru]], hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]]. Fananidzai nokuti [[huremu]] zvichibva pakuti kurema.
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] inoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining). '''Oku-yere''' (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*[[Herero]] inoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory).
*[[Mang'anja]] vanoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]].
*[[Kinande]] vanoti '''obweru''' (whiteness) kureva huchena. Kinande vanoti '''obweru''' (cleanliness) kureva kuchena.
*[[Umbundu]] inoti yela (clean, white) kureva [[huchena]]. [[Edo]] inoti ere (white bean) rudzi rwebhinzi chena.
[[Category:Kuumba Mutauro]]
lufw5tjnj336mlgry8vtro8g12ge6pk
96738
96736
2022-07-19T15:39:12Z
Holani Mina
12412
Redirected page to [[Huyeru]]
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Huyeru]]
bzvfcjq8q2imfkl2wtz0bpx9cb3c9mx
Category:Kuumba Mutauro
14
20634
96733
2022-07-19T15:27:02Z
Holani Mina
12412
Created page with "Chinyorwa chino chakaunganidza mazwi asingataurwe mazuvaose ku[[ChiShona]], aya ari mazwi akanyorwa nechinangwa chekuturikira zvinotaurwa ku[[Sainzi]] nemutauro we[[English]]. Pfungwa iri mumoyo pakunyora mazwi ipfungwa inoti zvinogoneka kuturikira [[Sainzi]] kuti itaurike muChiShona chizere; zvangatora nguva yakareba asi tikabatana nekupanana rutsigiro zvinogoneka."
wikitext
text/x-wiki
Chinyorwa chino chakaunganidza mazwi asingataurwe mazuvaose ku[[ChiShona]], aya ari mazwi akanyorwa nechinangwa chekuturikira zvinotaurwa ku[[Sainzi]] nemutauro we[[English]]. Pfungwa iri mumoyo pakunyora mazwi ipfungwa inoti zvinogoneka kuturikira [[Sainzi]] kuti itaurike muChiShona chizere; zvangatora nguva yakareba asi tikabatana nekupanana rutsigiro zvinogoneka.
t5kvlqhhr5y6v956daphe3r0buk9gjz
Huyeru
0
20635
96737
2022-07-19T15:38:31Z
Holani Mina
12412
Redirected page to [[Hueru]]
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Hueru]]
j3onh4ymrlnz69jvg4kjsa6ok4gwxf3
96739
96737
2022-07-19T15:39:52Z
Holani Mina
12412
Removed redirect to [[Hueru]]
wikitext
text/x-wiki
[[Huyeru]] kana [[hueru]] (brightness; lustre, illumination; to be light not dark) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]]. Izwi iri rinobva padziti rokuti '''-yera''' uye rinodudza kuti pane ruvheneko kana rujeko.
==Mazwi ari pedyo==
Dzitsi rokuti '''-yera''' rinowanikwa kumitauro ye[[Bantu]] uye rinotodzana nemawe mazwi anoti: [[Kubuda kwezuva|kuyedza]]; [[Kubuda kwezuva|kwayedza]], [[Kubuda kwezuva|kweru]], hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]]. Fananidzai nokuti [[huremu]] zvichibva pakuti kurema.
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] inoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining). '''Oku-yere''' (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*[[Herero]] inoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory).
*[[Mang'anja]] vanoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]].
*[[Kinande]] vanoti '''obweru''' (whiteness) kureva huchena. Kinande vanoti '''obweru''' (cleanliness) kureva kuchena.
*[[Umbundu]] inoti yela (clean, white) kureva [[huchena]]. [[Edo]] inoti ere (white bean) rudzi rwebhinzi chena.
[[Category:Kuumba Mutauro]]
a30qqf1326yeg1ohov4yaclw1cj43gv
96740
96739
2022-07-19T15:41:57Z
Holani Mina
12412
wikitext
text/x-wiki
[[Huyeru]] kana [[hueru]] (brightness; lustre, illumination; to be light not dark) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]]. Izwi iri rinobva padzitsi rokuti '''-yera''' uye rinodudza kuti pane [[ruvheneko]], rujeko; [[huchena|kuchena]].
==Mazwi ari pedyo==
*Dzitsi rokuti '''-yera''' rinowanikwa kumitauro ye[[Bantu]] uye rinotodzana nemawe mazwi anoti: [[Kubuda kwezuva|kuyedza]]; [[Kubuda kwezuva|kwayedza]], [[Kubuda kwezuva|kweru]], hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]]. Fananidzai nokuti [[huremu]] zvichibva pakuti kurema.
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] inoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining). '''Oku-yere''' (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*[[Herero]] inoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory).
*[[Mang'anja]] vanoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]].
*[[Kinande]] vanoti '''obweru''' (whiteness) kureva huchena. Kinande vanoti '''obweru''' (cleanliness) kureva kuchena.
*[[Umbundu]] inoti yela (clean, white) kureva [[huchena]]. [[Edo]] inoti ere (white bean) rudzi rwebhinzi chena.
[[Category:Kuumba Mutauro]]
4iz3cgg7j3olpqkreckuhd7wvr510bv
96746
96740
2022-07-20T01:38:09Z
Holani Mina
12412
Added content
wikitext
text/x-wiki
[[Huyeru]] kana [[hueru]] (brightness; lustre, illumination; light intensity; to be light not dark) izwi riri kushandiswa kuturikira chivakashure chinonzi '''photo-''' ku[[English]]. Izwi iri rinobva padzitsi rokuti '''-yera''' uye rinodudza kuti pane [[ruvheneko]], rujeko; [[huchena|kuchena]].
==Mazwi ari pedyo==
*Dzitsi rokuti '''-yera''' rinowanikwa kumitauro ye[[Bantu]] uye rinotodzana nemawe mazwi anoti: [[Kubuda kwezuva|kuyedza]]; [[Kubuda kwezuva|kwayedza]], [[Kubuda kwezuva|kweru]], hweru, kuyera; [[Mweru sezita|mweru]]. Fananidzai nokuti [[huremu]] zvichibva pakuti kurema.
==Mitauro yeAfrika==
*[[Herero]] inoti '''-yere''' (light, not dark; bright). Mamwe mazwi: '''-yere''' (pure; shining). '''Oku-yere''' (open plain in distinction to a dark thicket; light tract of country).
*[[Herero]] inoti '''ou-yere, oru-yera''' kana '''o-mbaera''' (brightness; lustre). Mamwe mazwi: '''ou-yere''' (n. clearness; brightness; glory).
*[[Mang'anja]] vanoti '''kuyera''' (of whiteness, cleanliness, brightness, [[clearness, clarity]], purity, holiness) kureva [[kuchena]].
*[[Kinande]] vanoti '''obweru''' (whiteness) kureva huchena. Kinande vanoti '''obweru''' (cleanliness) kureva kuchena.
*[[Umbundu]] inoti yela (clean, white) kureva [[huchena]]. [[Edo]] inoti ere (white bean) rudzi rwebhinzi chena.
[[Category:Kuumba Mutauro]]
7rj5lfsr37mldw4w8es4ggiipd1483u