Wikipedia shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.39.0-wmf.26 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor sa korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipedia Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Mediawiki razgovor Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Spravica Razgovor o spravici Definicija spravice Razgovor o definiciji spravice 0 2091 41263318 41257685 2022-08-26T10:47:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Београд<br />Beograd | ime_genitiv =Beograda | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama = Beograd collage.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava =Flag of Belgrade.svg | slika_zastava_veličina =70px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Small Coat of Arms Belgrade.svg | slika_grb_veličina =40px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Beograd na karti Srbije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =44 | širina-minute =49 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =20 | dužina-minute =27 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Srbija}} | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =osnovan | utemeljenje_datum =[[279. pne.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =gradonačelnik | ime_vođe =Aleksandar Šapić | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =3.227[[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =117 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2021 | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo ={{increase}} 2 937 439 | stanovništvo_gustoća=3 425/[[kvadratni kilometar|km²]] | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =3 309 321 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj =11000 | pozivni_broj =(+381) 11 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.beograd.rs/ www.beograd] | bilješke = }} '''Beograd''', [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Srbija|Srbije]]. Prva naselja na široj teritoriji Beograda datiraju iz praistorijske [[Vinča (Grocka)|Vinče]], 4.800 godina pre nove ere. Sam Beograd su osnovali [[Kelti]] u [[3. vijek|3. veku]] pre n. e, pre nego što je postao [[rimsko Carstvo|rimsko]] naselje [[Beograd|Singidunum]].<ref name="Vinca">{{cite book | author = Andrej Puača | coauthors = Dragoslav Srejović, Bratislav Stojanović | editor = Vladislav Popović | other = Smiljka Kjurin (prevodilac) | title = Vinča: Centar neolitske kulture u Dunavskom regionu | url = http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html | accessdate = 28. oktobar 2006. | year = 1990 | location = Beograd | chapter = Vinča i njena kultura | chapterurl = http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 }}</ref><ref name="ancient">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 Grad Beograd - Istorija (Antički period)]</ref> [[Slavenski jezici|Slovensko ime]] „Beligrad“ prvi put je zabeleženo [[878]]. godine. Beograd je glavni grad Srbije od [[1405]]. godine i bio je prestonica raznih [[Jugoslavija|južnoslovenskih država]] od [[1918]]. pa do [[2003]], kao i [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od [[2003]]. do [[2006]].<ref name="history">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1237 Grad Beograd - Istorija (Važne godine u istoriji grada)]</ref> Grad leži na [[ušće|ušću]] [[Sava|Save]] u [[Dunav]] u centralnom delu Srbije, gde se [[Panonska nizija]] spaja sa [[Balkan|Balkanskim poluostrvom]]. Broj stanovnika u Beogradu prema popisu stanovništva iz [[2002]]. je iznosio 1.576.124.<ref name=popis>{{cite book | author = Republički zavod za statistiku Republike Srbije | title = Nacionalna ili etnička pripadnost - podaci po naseljima | url = http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/NEP1.pdf | format = PDF | accessdate = 29. oktobar 2006. | edition = Knjige rezultata Popisa 2002. | year = 2002 | publisher = [[Republički zavod za statistiku Republike Srbije]] | location = Beograd | language = srpskom | page = 14 | archivedate = 2011-04-14 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110414173616/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/NEP1.pdf | deadurl = yes }}</ref> Najveći je grad na teritoriji [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] i po broju stanovnika četvrti u [[jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] posle [[Istanbul]]a, [[Atena|Atine]] i [[Bukurešt]]a. Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom.<ref name="assemb">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=500 Grad Beograd - Gradska vlast]</ref> Njegova teritorija je podeljena na [[Beograd#Gradske opštine|17 gradskih opština]], od kojih svaka ima svoje lokalne organe vlasti.<ref name="municip">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1904 Grad Beograd - Gradske opštine]</ref> Beograd zauzima preko 3,6% teritorije Republike Srbije, a u njemu živi 21% ukupnog broja građana dela Srbije na kome je izvršen popis 2002. godine (bez podataka za [[Kosovo|Kosovo i Metohiju]]).<ref name="mdata">{{Cite web |title=Republički zavod za statistiku - - Gradski pokazivači |url=http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/pok.php?god=2005 |access-date=2011-01-09 |archivedate=2009-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090212151318/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/en/pok.php?god=2005 |deadurl=yes }}</ref> Beograd je takođe ekonomski centar Srbije i središte [[Srpska kultura|srpske kulture]], [[obrazovanje u Srbiji|obrazovanja]] i [[nauka u Srbiji|nauke]]. == Geografija == [[Datoteka:Beograd Sat.png|thumb|left|230px|l|Satelitski snimak Beograda]] Beograd se nalazi na 116,75 [[metar]]a [[apsolutna visina|nadmorske visine]], i to na koordinatama 44°49'14" severno i 20°27'44" istočno. Istorijsko jezgro Beograda (današnja [[Beogradska tvrđava]]) nalazi se na desnoj obali [[Sava|Save]]. U sastavu Beograda su [[Novi Beograd]] i [[Zemun]] koje su na levoj obali [[sava|reke Save]], pa time i u [[Srednja Evropa|srednjoj Evropi]]. Manja naselja preko Dunava, kao što su Borča, Ovča,Kotez I Padinska Skela takođe pripadaju teritoriji Beograda. Grad leži na ušću dveju reka, [[Dunav]]a i [[Sava|Save]]. Urbana površina grada iznosi 359,92 kvadratnih [[kilometar]]a. Beograd se nalazi na raskrsnici zapadne i istočne evropske kulture.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1027 Geografska pozicija Beograda]</ref> === Klima === Beograd ima umerenu [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]]. Prosečna godišnja temperatura je 11,7&nbsp;°C, dok je najtopliji mesec [[jul]], sa prosečnom temperaturom od 22,1&nbsp;°C. Ipak, Beograd u proseku ima oko 31 dan u godini sa temperaturom preko 30&nbsp;°C, a temperatura prelazi 25&nbsp;°C čak 95 dana u godini. Prosečna godišnja količina padavina je oko 700 [[milimetar]]a. Godišnje, Beograd ima oko 2.096 sunčanih [[sat]]i, sa julom i [[august|avgustom]] kao najsunčanijim, i [[decembar|decembrom]] i [[januar]]om kao najmračnijim danima, sa tek 2—2,3 sunčana sata dnevno.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 Grad Beograd - Klima]</ref> {{Klima_grada |Grad_genitiv=Beograda |Izvor=[http://www.worldweather.org/101/c00198.htm worldweather.org], [http://pogoda.ru.net/monitor.php?id=13272 Pogoda i Klimat] | Jan_sr= | Jan_sr_pad= | Feb_sr= | Feb_sr_pad= | Mar_sr= | Mar_sr_pad= | Apr_sr= | Apr_sr_pad= | Maj_sr= | Maj_sr_pad= | Jun_sr= | Jun_sr_pad= | Jul_sr= | Jul_sr_pad= | Avg_sr= | Avg_sr_pad= | Sep_sr= | Sep_sr_pad= | Okt_sr= | Okt_sr_pad= | Nov_sr= | Nov_sr_pad= | Dec_sr= | Dec_sr_pad= | God_sr= | God_sr_pad= | Jan_sr_min=-2.3 | Jan_sr_maks=3.5 | Feb_sr_min=-0.2 | Feb_sr_maks=6.4 | Mar_sr_min=3.3 | Mar_sr_maks=11.9 | Apr_sr_min=7.8 | Apr_sr_maks=17.5 | Maj_sr_min=12.1 | Maj_sr_maks=22.5 | Jun_sr_min=15.0 | Jun_sr_maks=25.3 | Jul_sr_min=16.3 | Jul_sr_maks=27.3 | Avg_sr_min=16.1 | Avg_sr_maks=27.3 | Sep_sr_min=13.0 | Sep_sr_maks=23.7 | Okt_sr_min=8.3 | Okt_sr_maks=18.1 | Nov_sr_min=4.0 | Nov_sr_maks=11.0 | Dec_sr_min=-0.2 | Dec_sr_maks=5.3 | God_sr_min=7.8 | God_sr_maks=16.7 | Jan_a_maks= | Jan_a_min= | Feb_a_maks= | Feb_a_min= | Mar_a_maks= | Mar_a_min= | Apr_a_maks= | Apr_a_min= | Maj_a_maks= | Maj_a_min= | Jun_a_maks= | Jun_a_min= | Jul_a_maks= | Jul_a_min= | Avg_a_maks= | Avg_a_min= | Sep_a_maks= | Sep_a_min= | Okt_a_maks= | Okt_a_min= | Nov_a_maks= | Nov_a_min= | Dec_a_maks= | Dec_a_min= | God_a_maks= | God_a_min= |}} == Istorija == {{poseban članak|Vinčanska kultura|Singidunum}} U strogom centru Beograda, ispod današnje [[palata „Albanija“|palate Albanija]], pronađeni su, tokom njene gradnje, [[1938|1938. godine]] [[skeletni sistem|skeleti]] [[Neandertalac|neandertalca]] koji je poginuo u borbi sa [[mamut]]om čiji je skelet nađen u blizini<ref>Zoran Lj. Nikolić i dr. Vidoje D. Golubović, ''„Beograd ispod Beograda“'' (4. dopunjeno izdanje), Beograd [[2004]]. ISBN 86-355-0632-4</ref>, što govori o naseljenosti prostora današnjeg Beograda još u [[prahistorija|praistorijsko doba]]. Kasnije se na prostoru [[Balkan]]a, pre oko 7.000 godina, razvila [[Vinčanska kultura]], pa se [[vinča — Belo brdo (arheološki lokalitet)|njeni ostaci]] mogu pronaći i u okolini Beograda kod [[vinča (Grocka)|istoimenog naselja]], po kome je cela kultura dobila ime<ref name="Vinca"/>. Naseljen u [[3. vijek pne.|trećem veku pne.]] od strane [[Kelti|Kelta]], taj prostor ubrzo prelazi u ruke [[Antički Rim|Rimljana]] i postaje naseobina [[Beograd|Singidunum]].<ref name="ancient"/> Za vladavine cara [[Dioklecijan]]a, tokom [[progoni kršćana|progona hrišćana]], u Singidunumu se pominju prvi hrišćanski mučenici.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/13732a.htm Servia, Catholic Encyclopedia]</ref> Jedni od najstarijih po imenu poznatih hrišćanskih stradalnika u ovom gradu su [[Sveti Ermil i Stratonik|Ermil i Stratonik]]. Podelom rimskog carstva ostaje pod kontrolom [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Vizantije]]. === Srednji vek === [[Datoteka:Siege of Nándorfehérvár.jpg|thumb|210px|d|Turska opsada Beograda [[1456]].]] Singidunum su osvajali mnogi osvajači, poput [[Huni|Huna]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Ostrogoti|Ostrogota]] i [[Avari|Avara]] — pre dolaska [[Slaveni|Slovena]] oko [[630]]. godine nove ere. Prvi zapisi o slovenskom imenu ''Beograd'' datiraju iz [[878]]. godine, za vreme vladavine [[Prvo bugarsko carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Grad je ostao predmet razmirica između [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Vizantije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]] naredna tri veka.<ref name="bhistory">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1241 Grad Beograd - Istorija (Vizantija)]</ref> Grad konačno prelazi pod vlast Srba kao deo [[Srem]]a [[1284]]. godine. Prvi srpski kralj koji je vladao Beogradom bio je [[Dragutin Nemanjić|Stefan Dragutin]] (1276—1282), vladar Kraljevine Srema, kog je dobio na poklon od svog tasta, hrvatsko-ugarskog kralja [[Ladislav IV. Kumanac|Ladislava IV]].<ref name="MSH">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1245 Grad Beograd - Istorija (Srednjovekovni srpski Beograd)]</ref>. Nakon njegove smrti grad se vraća pod Ugarsku kontrolu, ali će u 15 veku biti ponovno nakratko vraćen Srbiji. Nakon velikih gubitaka u [[Bitka na Kosovu|Kosovskom boju]] [[1389]]. godine, [[Dušanovo carstvo|Srpsko carstvo]] počinje da se raspada i njegovi južni delovi velikom brzinom prelaze u ruke [[Turci|Turaka Osmanlija]].<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-9046112/Battle-of-Kosovo Enciklopedija Britanika: Boj na Kosovu]</ref> Ipak, sever je dugo odolevao. Srpski [[despot]] [[Stefan Lazarević]] dobio je Beograd od hrvatsko-ugarskog kralja i [[Sveto Rimsko Carstvo|svetog rimskog cara]] [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], nakon što je postao njegov vazal. Godine 1405. Stefan Lazarević je proglasio Beograd svojom prestonicom, ali će grad nakon njegove smrti 1427. godine ponovno biti vraćen Ugarskoj. U narednom periodu, Beograd je doživeo veliki uspon. Ponovno su utvrđene stare zidine grada, zajedno sa zamcima, a crkve i tvrđave obnovljene, što je pomoglo da grad branjen od vojski hrvatsko-ugarskih kraljeva odoleva navalama Turaka čak 70 godina. U ovo vreme, Beograd je postao utočište mnogim [[balkan]]skim narodima koji su bežali od vlasti Osmanlija. Veruje se da je broj stanovnika u ovo vreme dostizao i 40.000—50.000. Tokom vladavine [[Đurađ Branković|Đurađa Brankovića]], veći deo despotstva dospeva pod tursku vlast, međutim, Beograd dolazi pod zaštitu mađarskih kraljeva.<ref name="MSH"/> Turci su želeli da pokore Beograd jer im je predstavljao prepreku u daljem napredovanju ka [[srednja Evropa|centralnoj Evropi]]. Napali su 1456. kada se odigrala čuvena [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]] gde je hrišćanska vojska pod vođstvom [[Janoš Hunjadi|Sibinjanin Janka]] uspešno odbranila grad od turskog napada.<ref>[http://www.historynet.com/magazines/military_history/3030796.html Osmansko-mađarski ratovi: Opsada Beograda 1456, Tom R. Kovač (Historynet.com)]</ref> === Osmansko carstvo === Vojska pod vođstvom [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], [[28. 8.|28. avgusta]] [[1521]]. je [[Pad Beograda (1521)|osvojila Beograd]] od Mađara, što je označilo pad grada pod [[Otomansko Carstvo|Osmansko carstvo]]. Turci Osmanlije nakon toga naseljavaju srušen i spaljen grad, postepeno ga pretvarajući u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama sa mnogobrojnim munarama izdaleka oduševljavala mnoge evropske putnike tog doba.<ref name="most.ba">[http://www.most.ba/085/076.aspx Abdulah Talundžić, Džamije u Beogradu]</ref> Oko [[1571]]. godine u Beogradu je bilo 27 naselja ([[mahala]]). Grad je [[1594]]. zahvatila velika srpska pobuna ([[Banatski ustanak|Banatska pobuna]]) koju su Turci uspeli da uguše, spaljene su mnoge crkve, relikvije i [[relikvija|mošti]] [[Sveti Sava|Svetog Save]] na [[Gradska opština Vračar|Vračaru]]. Upravo zbog toga je ovo mesto odabrano za gradnju [[Hram Svetog Save|Hrama Svetog Save]].<ref>[http://www.mitropolija.me/dvavoda/knjige/aradovic-hram_l.html Duhovni smisao Hrama Svetog Save na Vračaru - [[Amfilohije Radović]], Episkop banatski]</ref> [[Datoteka:Fortress Belgrade.jpg|thumb|250px|l|Beograd u 16. veku]] Sledećih decenija grad je bio miran, a bio je i važno sedište okruga ([[Smederevski sandžak|Smederevskog sandžaka]], poznatog i kao [[Smederevski sandžak|Beogradski pašaluk]]), povezan sa [[Istanbul]]om Carigradskim drumom. Privukao je mnoge trgovce i stanovnike — [[Turci|Turke]], [[Jermeni|Jermene]], [[Grci|Grke]], [[Romi|Rome]] i ostale. Prema osmanlijskom putopiscu Evliji Čelebiji, koji je boravio u Beogradu [[1660]]. godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 21.000 nisu bili Muslimani.<ref name="most.ba"/> Postao je više od običnog grada, sa [[islamska arhitektura|islamskom arhitekturom]], javnim kupatilima i mnogim novim [[džamija]]ma.<ref name="imperialrule">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 Grad Beograd — Istorija (Turska i austrijska vladavina)]</ref> Beograd je već koncem 16. veka, po svojoj lepoti i veličini, u mnogome nadmašivao Budim, Sofiju, Sarajevo, Skoplje i mnoge druge gradove evropskog dela Osmanskog carstva.<ref name="most.ba"/> Kako saznajemo iz Putopisa [[Evlija Čelebija|Evlije Čelebije]], u vreme kada je on boravio u Beogradu [[1660]]. godine, u gradu je bilo čak sedamnaest [[derviš]]kih tekija u kojima su se izučavala dela velikih [[sufizam|sufijskih]] mislilaca.<ref>Evlija Čelebija, Putopis – odlomci o jugoslovenskim zemljama I, prev. H. Šabanović, Svjetlost, Sarajevo, 1957, str. 99.</ref> Pretpostavlja se da je bio zastupljen veliki broj derviških bratstava, uključujući bajramije, melamije, bektašije, halvetije, gulšenije, kadirije, hindije, mevlevije, nakšibendije, rifaije, sadije, sunbulije, šabanije, šazilije i ušakije.<ref>{{Cite web |title=Milan Vukomanović, Derviši u Beogradu |url=http://pescanik.info/content/view/569/144/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2014-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407030025/http://pescanik.info/content/view/569/144/ |deadurl=yes }}</ref> Isti Putopis nam prenosi da su u Beogradu, u vreme Osmanskog carstva, postojale 273 islamske bogomolje, džamije i mesdžidi.<ref name="most.ba"/> Najvećom i najlepšom smatrana je [[Batal džamija]], koju su putopisci upoređivali sa Aja Sofijom.<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/01/12/srpski/BG05011109.shtml Batal-džamija- najveća i najlepša građevina]</ref> Nalazila se na mestu današnje [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|Savezne skupštine]], a pored nje je bilo groblje na kome su sahranjivani viđeniji [[Turci]]. [[Datoteka:Belagerung belgrad 1717.jpg|thumb|250px|l|Austrijska opsada Beograda [[1717]]. godine]] Beograd je tri puta od Turaka osvajala [[Austrijsko Carstvo|Austrija]] (1688—1690, 1717—1739, 1789—1791), a Osmanlije su ga ponovo zauzimale, uz velika razaranja.<ref name="imperialrule"/> Beograd postaje ”Dar-ul-džihad” – Tvrđava Džihada, kako su ga Osmanlije tada nazivale.<ref name="most.ba"/> Tokom ovog perioda, grad su zahvatile dve [[velika seoba Srba|velike seobe Srba]], u kojima su se stotine hiljada Srba, predvođenih [[spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|patrijarsima]], povlačili zajedno sa Austrijancima u [[Habsburška Monarhija|Habzburško carstvo]] 1690. i 1737—39, gde su se naselili u današnjoj [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Slavonija|Slavoniji]].<ref>[http://www.suc.org/culture/library/Oci/tajne-poruke-svetoga-save-16-03-03.html Srpski kongres ujedinjenja - Tajne poruke Svetog Save]</ref> Nakon turskog poraza pod Bečom, septembra [[1688]]. godine, Austrijanci su zauzeli Beograd. Prilikom prvog austrijskog osvajanja (1688-1690) mnoge džamije su porušene, a one koje su preostale, pretvorene su u hrišćanske crkve. Nakon toga, za vreme ponovne kratke osmanlijske vladavine ([[1690]]-[[1717]].) mnoge džamije su obnovljene, a neke su iz temelja izgrađene. Kada je vojska Austrijskog carstva (u čijem su sastavu bili vojnici raznih narodnosti: [[Nemci]], [[Francuzi]], [[Italijani]], [[Švajcarci]], [[Portugalci]], [[Španjolci|Španci]], [[Mađari]] i drugi), pod zapovedništvom nadvojvode [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] po drugi put osvojila Beograd ([[1717]]-[[1739]]) porušili su minarete džamija beogradske tvrđave, kako bi panorama grada izgledala više evropska. Mnoge džamije su pretvorene u crkve raznih hrišćanskih redova koji su došli zajedno sa vojskom i doseljenicima: trinitarci, [[franjevci]], [[isusovci|jezuiti]], minoriti i Jermeni katolici.<ref name="most.ba"/> Ostale sačuvane džamije su upotrebljene za vojne magazine, trgovine i nastambe. Tada u Beogradu nije ostalo muslimanskog stanovništva, jer su se povukli usred najezde.<ref name="most.ba"/> Posle pobede nad austrijskom vojskom [[1739]]. godine kod Grocke, Osmanlije su ponovo zagospodarile Beogradom, i njime vladale narednih 50 godina ([[1739]]-[[1789]]. godine). Za to vreme su popravili mnoge oštećene džamije i povratili u prvobitno stanje mnoge pretvorene u crkve. Prema nekim savremenicima, u Beogradu je 1780-tih godina bilo 50-ak džamija. U toku velikih borbi za Beograd [[1739]]. godine, stradalo je oko 30 džamija. U planu Beograda, kojeg je izradio austrijski potporučnik Bruš [[1789]]. godine, ucrtano je 15-ak džamija. Taj se broj džamija uglavnom održao do Prvog srpskog ustanka.<ref name="most.ba"/> [[Datoteka:Batal-dzamija.jpg|thumb|200px|Nekadašnja Batal džamija, oko [[1860]].]] U [[Prvi srpski ustanak|Prvom srpskom ustanku]] tokom borbi za oslobođenje Beograda [[1806]]. godine, mnoge džamije su stradale, a one preostale bile su pretvorene u bakalnice, u nekim su držane svinje, jedna je bila pretvorena u pravoslavnu crkvu, a neke su određene turskim ženama za stanovanje.<ref name="most.ba"/> Ustanici su držali grad od [[8. 1.|8. januara]] [[1806]]. do [[1813]], kada su ga ponovo zauzele Osmanlije.<ref name="bglib">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 Grad Beograd — Istorija (Oslobađanje Beograda)]</ref> Povratkom Osmanlija dolazi do obnavljanja nekih oštećenih džamija. Srpske vlasti su [[1836]]. godine popisale džamije u Beogradu, i u tom spisku se nalazilo 16 džamija. Iseljenjem "turskog" življa iz Beograda [[1867]]. godine (među kojima je veliki broj bio slovenskog porekla) započeo je kraj beogradskih džamija. Kako navodi [[Feliks Kanic]] ”gde kad bi noću slučajno eksplodirale mine rušeći džamije koje su ometale regulaciju”.<ref name="most.ba"/> Danas je jedina preostala [[Bajrakli džamija]] na [[Dorćol]]u. === Kraljevina Srbija === Od [[1841]]. bio je prestonica [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] (s izuzetkom Zemuna koji je bio dio [[Austro-Ugarska|Austrije to jest [[Kraljevina Hrvatska-Slavonija|Kraljevine Hrvatska-Slavonija]]), a do tada je to bio kada je [[Kragujevac]] .<ref>{{Cite web |title=Grad Kragujevac — Istorija (Prva prestonica moderne Srbije) |url=http://www.kragujevac.org.yu/upoznajte_grad/istorija.htm |access-date=2011-01-09 |archivedate=2009-12-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091217112433/http://www.kragujevac.org.yu/upoznajte_grad/istorija.htm |deadurl=yes }}</ref> Prestonicu iz Kragujevca u Beograd je premestio [[Mihailo Obrenović|Knez Mihailo Obrenović]]. Kad je Srbija stekla potpunu nezavisnost [[1878]]. i postala [[Kraljevina Srbija]], Beograd je opet postao ključni grad na Balkanu koji se veoma brzo razvijao.<ref name="bglib"/><ref name="20c">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 Grad Beograd - Istorija (Prestonica Srbije i Jugoslavije)]</ref> Međutim, uprkos izgradnji železničke pruge do Niša, ukupni uslovi u Srbiji bili su kao i u ostalim pretežno poljoprivrednim zemljama, a Beograd je [[1900]]. imao samo 69.100 stanovnika.<ref>[http://www.library.uu.nl/wesp/populstat/Europe/yugoslft.htm Statistike — Jugoslavija]</ref> Ubrzo, [[1905]]. broj stanovnika se povećava na preko 80.000, a na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] [[1914]]. i do 100.000, ne računajući [[Zemun]] koji je tada pripadao [[Austro-Ugarska|Austrugarskoj]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/02407a.htm Katolička enciklopedija — Beograd i Smederevo] {{en}}</ref><ref name="stan">{{cite web|url=http://nainfo.nbs.bg.ac.yu/sfoa/clanak.php?issn=0350-0373&je=sr&prv=1&zad=4&id=0350-03730101087P&kw=Dragan+petrovic+beograd|title=Industrija i urbani razvoj Beograda - Dragan Petrović (Industrija, 2001, knjiga 21, Br. 1-4, str. 87-94)|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080509133712/http://nainfo.nbs.bg.ac.yu/sfoa/clanak.php?issn=0350-0373&je=sr&prv=1&zad=4&id=0350-03730101087P&kw=Dragan+petrovic+beograd|archivedate=2008-05-09|access-date=2011-01-09|deadurl=yes}}</ref> Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] i okupacije od strane Austro-Ugarske i [[Nemačka|nemačkih]] trupa, Beograd je doživeo brz razvoj i značajnu modernizaciju kao prestonica nove [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Formirana je [[Beogradska oblast]] kao administrativna jedinica u sastavu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], postojala je od 1921. do 1929. godine. Malo je poznata činjenica da je Beograd tada imao [[Kalmički budistički hram u Beogradu|jedan od prvih budističkih hramova u Evropi]]<ref>Arash Bormanshinov: "Prvi budstički hram u Evropi"; Elista, Šambala, 5-6/, 1997.</ref>. Tokom dvadesetih i tridesetih godina 20. veka, broj stanovnika se popeo na 239.000 do [[1931]]. zajedno sa zapadnim predgrađem Zemunom, koji je ranije bio u Austrougarskoj. Do [[1940]], broj stanovnika je bio oko 320.000, priraštaj stanovništva između [[1921]]. i [[1948]]. je iznosio približno 4,08 % godišnje.<ref name="stan"/> === Drugi svetski rat === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 141-1005, Belgrad, Zerstörungen.jpg|thumb|Beograd posle bombardovanja 1941.]] Jugoslavija je [[25. 3.|25. marta]] [[1941]]. potpisala [[Trojni pakt]] i pridružila se [[Sile Osovine|Silama osovine]]. Zbog ovoga je [[27. 3.|27. marta]] usledio masovni protest u Beogradu i [[puč|državni udar]]. Grad je [[6. 4.|6.]] i [[7. 4.|7. aprila]] [[bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|teško bombardovao]] [[Luftwaffe|Luftvafe]] i usmrtio 2.274 ljudi. U bombardovanju je zapaljena i izgorela [[Narodna biblioteka Srbije]], gde su nastradale hiljade knjiga i srednjevekovnih rukopisa<ref name="Serbie et Yougoslavie">{{fr}} Dušan T. Bataković, ''op. cit.'', pp. 308 et 309</ref>. Jugoslaviju su [[Aprilski rat|napale]] [[treći rajh|nemačke]], [[italija]]nske, [[Mađarska|mađarske]] i [[Bugarska|bugarske]] snage, uz pomoć kvislinga, od slovenskih i hrvatskih do srpskih i albanskih. Nakon kapitulacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], sremska predgrađa Beograda (Zemun) su ušla u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[nacionalsocijalizam|nacističke]] [[marionetska država|marionetske države]]. U Beogradu i centralnoj Srbiji nacisti su podržali formiranje vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]]<ref>{{fr}} Dušan T. Bataković, ''op. cit.'', pp. 325 à 327</ref>. Beogradski [[Jevreji]], [[Romi]], komunisti, i drugi antifašisti odvedeni su u logore [[Logor Sajmište|Sajmište]] i [[Logor Banjica|Banjica]], kroz koje je u toku rata prošlo oko 125.000 logoraša. Jevrejska zajednica je od 1643. živela u četvrti [[Dorćol]] pored Dunava. Pre rata tu ih je bilo 10.400. Okupaciju je preživelo svega oko 10% njih. Na Sajmištu je stradalo oko 40.000 Srba i 7-8.000 Jevreja<ref name=nb>{{cite web|url=http://www.novibeograd.rs/default.asp?jez=l&str=1|title=Istorijat|publisher=Municipality of New Belgrade|language=Serbian|accessdate=06. 09. 2007.|archivedate=2009-05-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090508111157/http://www.novibeograd.rs/default.asp?jez=l&str=1|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205988.pdf|title=Sajmiste|publisher=Shoah Resource Center, The International School for Holocaust Studies|}}</ref>. Na Banjici je ubijeno oko 4.200 ljudi. Likvidacije su vršili nemački okupatori, dok su logoraše uglavnom hapsili srpski [[Kvisling|kvislinzi]], koji su činili i administraciju Banjičkog logora.<ref>HOLOCAUST HISTORY MISAPPROPRIATED Mindstream: A Monthly Jewish Review November 1992. Volume XXXVIII No.8.</ref> Grad su [[bombardovanje Beograda 1944.|bombardovali]] i [[savezničke sile|saveznici]] [[16. 4.|16.]] i [[17. 4.|17. aprila]] [[1944|1944.]] godine. Tada je poginulo 1600 ljudi<ref name="Serbie et Yougoslavie"/>. Borbe za oslobođenje grada su počele 13. i 14. oktobra, a grad je konačno oslobođen [[20. 10.|20. oktobra]] [[1944]]. Oslobodili su ga zajedničkim snagama [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizani]] i [[Crvena armija]]. Gubici partizana su bili oko 1.000 boraca, a Crvene armije oko 2.000. U toku celog rata, Beograd je izgubio oko 50.000 ljudi i pretrpeo teška razaranja<ref name="Serbie et Yougoslavie"/>. === SFR Jugoslavija === U posleratnom periodu Beograd se razvijao kao glavni grad [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|nove Jugoslavije]] i ubrzo izrastao u veliki industrijski centar.<ref name="20c"/> Godine [[1951]] je počela izgradnja [[Novi Beograd|Novog Beograda]] sa druge strane reke Save, gde su se do tada nalazile samo močvare i trska. Grad su, bar u početku, gradile dobrovoljne omladinske radne brigade. Godine 1961, povodom mučkog ubistva [[Patris Lumumba|Patrisa Lumumbe]] (januar [[1961]]), u Beogradu su održane žestoke demonstracije, sa više povređenih. Tom prilikom je izvršen i upad u Belgijsku ambasadu. [[Pokret nesvrstanih|Prva konferencija nesvrstanih]] održana je u Beogradu 1961. godine. Beograd je bio i poprište [[studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji|velikih studentskih demonstracija 1968.]] Marta [[1972]]. Beograd je bio centar [[Epidemija velikih boginja u Jugoslaviji 1972.|poslednje epidemije velikih boginja u Evropi]]. [[Epidemija]], koja je uključivala prisilne [[karantin]]e i masovne [[vakcina]]cije, okončana je krajem maja.<ref>[http://www.npr.org/news/specials/response/anthrax/features/2001/oct/011023.quarantine.html Bioterrorism: Civil Liberties Under Quarantine]</ref> U maju [[1980]]. umro je i doživotni predsednik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], [[Josip Broz Tito]]. Pored gotovo svih vodećih svetskih državnika, sahrani je prisustvovalo i oko 700.000 građana. === Skorašnja istorija === [[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg|thumb|210px|d|[[Pobednik (spomenik)|Pobednik]], simbol Beograda]] Dana [[9. 3.|9. marta]] [[1991]]. u Beogradu su održane velike [[Demonstracije u Beogradu 1991.|demonstracije]], predvođene [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], protiv [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].<ref>{{cite web|url=http://www.mediaclub.cg.yu/zanimljivi/zanimljivi03-00/10.htm|title=Datum za nezaborav i opomenu|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927044310/http://www.mediaclub.cg.yu/zanimljivi/zanimljivi03-00/10.htm|archivedate=2007-09-27|access-date=2011-01-09|deadurl=yes}}</ref> Tom prilikom su poginule dve osobe, sedamnaestogodišnji srednjoškolac Branivoje Milinović, i policajac Nedeljko Kosović, 203 ljudi je povređeno, a 108 uhapšeno.<ref>[http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html Srbija na mitinzima (1990—1999)]</ref> Prema raznim medijskim izvorima, na ulicama tog dana je bilo između 100.000 i 150.000 ljudi. Kasnije u toku dana, na ulice su izvedeni [[tenk]]ovi u cilju uspostavljanja mira. Nakon nepriznavanja rezultata lokalnih izbora 1996, opozicija je u Beogradu organizovala [[demonstracije u Srbiji 1996-1997|svakodnevne građanske i studentske proteste]] protiv Miloševićeve vladavine, u periodu između novembra 1996. i februara 1997.<ref name="twelveyears">[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1265 Grad Beograd - Istorija (Godine raspada 1988-2000.)]</ref> Posle popuštanja režima i priznavanja rezultata izbora [[Zoran Đinđić]] postaje gradonačelnik Beograda. [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanje]] 1999. prouzrokovalo je značajnu štetu gradskoj infrastrukturi. Među pogođenim objektima bile su i zgrade nekoliko ministarstava, zgrada [[Radio-televizija Srbije|RTS]] u kojoj je poginulo 16 zaposlenih, nekoliko bolnica, hotel „Jugoslavija“, nekadašnja [[Ušće (zgrada)|zgrada Centralnog komiteta]], [[Avalski toranj|televizijski toranj na Avali]], kao i kineska ambasada na Novom Beogradu.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 Grad Beograd - NATO agresija]</ref> [[Datoteka:Pobednik na Kalemegdanu 3.jpg|thumb|left|150px|Pobednik i zidine Kalemegdana.]] Nakon izbora 24. septembra 2000. godine, Beograd je postao poprište [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|masovnih demonstracija]] sa 800.000 po policijskim procenama, a po drugim izvorima i do 1.000.000 učesnika, koje su dovele do konačnog pada Miloševića sa vlasti.<ref>Antonić, Slobodan. {{cite web|url=http://www.nspm.org.yu/Tekstovi/txt%20sr%20p%20m%20-%20s%20antonic.htm|title="Srbija posle Miloševića"|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080404002840/http://www.nspm.org.yu/Tekstovi/txt%20sr%20p%20m%20-%20s%20antonic.htm|archivedate=2008-04-04|access-date=2011-01-09|deadurl=yes}}. <u>Nova sprska politička misao</u>. 15 Mar. 2001</ref><ref>Glenny, Misha. [http://www.glypx.com/BalkanWitness/glenny3.htm Can Serbia's new leaders overcome the legacy of Slobodan Milosevic?]. [[Njujorker]], 30. oktobar, 2000.</ref><ref>http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1273 Grad Beograd - Istorija (5. oktobar 2000.)</ref> == Lokalna samouprava == [[Datoteka:Belgrade Old Court 1.jpg|thumb|d|thumb|250px|Zgrada Skupštine grada, poznata i kao Stari dvor]] Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Republici Srbiji, sa svojim posebnim organima lokalne samopurave.<ref name="assemb"/> === Skupština grada === '''[[Skupština grada Beograda]]''' je predstavnički organ koji vrši osnovne funkcije lokalne vlasti utvrđene zakonom i Statutom grada. Skupština ima 110 odbornika koji se biraju na lokalnim izborima, na četiri godine. Skupština grada sastaje se po potrebi, a najmanje jednom u tri meseca. === Gradonačelnik === '''[[Gradonačelnik]] Beograda''' predstavlja i zastupa Grad i obavlja izvršnu funkciju u Gradu Beogradu. Gradonačelnik se bira istovremeno kad i odbornici za Skupštinu grada neposrednim tajnim glasanjem na četiri godine. Gradonačelnik ne može biti odbornik Skupštine grada, niti obavljati drugu javnu funkciju. Gradonačelnik Beograda je [[Aleksandar Šapić]]. === Gradsko veće === '''Gradsko veće''' je organ Grada Beograda koji usklađuje ostvarivanje funkcija Gradonačelnika i Skupštine grada i vrši kontrolno-nadzornu funkciju nad radom Gradske uprave. Gradsko veće čine Gradonačelnik, zamenik gradonačelnika i 9 članova. Članove Gradskog veća bira Skupština grada, na predlog Gradonačelnika, na četiri godine. === Gradska uprava === '''Gradska uprava''' obavlja upravne poslove u okviru prava i dužnosti Grada Beograda i određene stručne poslove za potrebe Skupštine grada, Gradonačelnika i Gradskog veća. Načelnik Gradske uprave, koga postavlja Skupština grada na predlog Gradonačelnika, rukovodi radom Gradske uprave. Načelnik Gradske uprave može imati zamenika koji se postavlja i razrešava na isti način kao načelnik. === Gradske opštine === [[Datoteka:Beograd district.gif|thumb|250px|d|thumb|Karta beogradskih opština]] {{Glavni članak|Beogradske opštine}} Gradska opština je deo teritorije Grada Beograda u kojoj se vrše određeni poslovi lokalne samouprave utvrđeni Statutom grada. Građani učestvuju u vršenju poslova gradske opštine preko izabranih odbornika u skupštini gradske opštine, putem građanske inicijative, zbora građana i referenduma, u skladu sa Ustavom, zakonom, Statutom grada i aktima gradske opštine. Većina opština se nalaze južno od Dunava i Save, u [[Šumadija|Šumadijskom]] regionu. Tri opštine (Zemun, Novi Beograd i Surčin) se nalaze sa severne strane Save, tačnije u [[Srem]]u, dok se opština Palilula nalazi na obe strane Dunava, u Šumadiji i [[Banat]]u. * Spisak beogradskih opština: {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |- ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Ime ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Površina ([[Kvadratni kilometar|km²]]) ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Stanovništvo ([[1991]].) ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Stanovništvo ([[2002]].) |- | [[Opština Barajevo|Barajevo]] || 213 || 20.846 || 24.641 |- | [[Gradska opština Voždovac|Voždovac]] || 148 || 156.373 || 160.768 |- | [[Gradska opština Vračar|Vračar]] || 3 || 67.438 || 58.386 |- | [[Gradska opština Grocka|Grocka]] || 289 || 65.735 || 75.466 |- | [[Gradska opština Zvezdara|Zvezdara]] || 32 || 135.694 || 132.621 |- | [[Gradska opština Zemun|Zemun]] || 150 || 141.695 || 152.950 |- | [[Gradska opština Lazarevac|Lazarevac]] || 384 || 57.848 || 58.511 |- | [[Gradska opština Mladenovac|Mladenovac]] || 339 || 54.517 || 52.490 |- | [[Novi Beograd]] || 41 || 218.633 || 217.773 |- | [[Gradska opština Obrenovac|Obrenovac]] || 411 || 67.654 || 70.975 |- | [[Gradska opština Palilula|Palilula]] || 451 || 150.208 || 155.902 |- | [[Gradska opština Rakovica|Rakovica]] || 31 || 96.300 || 99.000 |- | [[Gradska opština Savski venac|Savski venac]] || 14 || 45.961 || 42.505 |- | [[Gradska opština Sopot|Sopot]] || 271 || 19.977 || 20.390 |- | [[Gradska opština Stari grad (Beograd)|Stari grad]] || 5 || 68.552 || 55.543 |- | [[Gradska opština Surčin|Surčin]] || 288 || 34.463 || 38.695 |- | [[Opština Čukarica|Čukarica]] || 156 || 150.257 || 168.508 |- | style="background: #E9E9E9;" | UKUPNO || style="background: #E9E9E9;" | 3.227 || style="background: #E9E9E9;" | 1.552.151 || style="background: #E9E9E9;" | 1.576.124 |- | colspan="5" | <small>Izvor: Republički zavod za statistiku</small><ref name="mdata"/> |} Područje naselja Beograd, užeg i urbanizovanog dela ukupne površine 360&nbsp;km², obuhvata sledeće gradske opštine: ceo Vračar, Zvezdaru, Savski venac, Stari grad, Rakovicu i Novi Beograd i delove Voždovca, Zemuna, Palilule i Čukarice. == Demografija == Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, Beograd ima 1.576.124 stanovnika. Prema etničkim grupama, stanovnici Beograda su se izjasnili kao [[Srbi]] (1.415.187), [[Jugoslaveni|Jugosloveni]] (22.161), [[Crnogorci]] (26.190), [[Romi]] (19.191), [[Hrvati]] (10.381), [[Makedonci]] (8.372) i [[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] (14.617).<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1199 Grad Beograd - Činjenice (Stanovništvo)]</ref> [[Datoteka:Temple Saint Sava.jpg|thumb|left|thumb|200px|Hram Svetog Save, najveći [[Pravoslavlje|pravoslavni]] hram na svetu]] Iako postoji nekoliko religioznih zajednica u Beogradu, taj sklop je relativno homogen. Pravoslavna zajednica je daleko najbrojnija sa 1.429.170 vernika. Takođe ima i 20.366 [[Muslimani (narod)|muslimana]] i 16.305 [[katoličanstvo|katolika]]. Postojala je i velika [[Jevreji|jevrejska]] [[Jevreji u Srbiji|zajednica]], ali nakon nacističke okupacije 1941. i velike emigracije Jevreja u [[Izrael]], njihov broj je opao na 415. U Beogradu takođe ima i 3.796 [[Protestantizam|protestanata]].<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/VJN3.pdf "Knjige rezultata Popisa 2002.": "Knjiga 3: Veroispovest, maternji jezik i nacionalna ili etnička pripadnost prema starosti i polu - podaci po opštinama"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131018083036/http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/VJN3.pdf |date=2013-10-18 }}, strana 12. <u>Republički zavod za statistiku Srbije</u>, 2003.</ref> Pored rođenih Beograđana, grad je dom i velikog broja Srba sa prostora cele bivše Jugoslavije, koji su u grad došli bilo u potrazi za boljim životom, bilo bežeći od rata i etničkog čišćenja.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/balkans/stories/belgrade062299.htm Refugee Serbs Assail Belgrade Government]: Vašington post, 22. jun, 1999.</ref> Nezvanično, uzimajući u obzir veliki broj [[Srbi|srpskih]] izbeglica iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] kao i proteranih lica sa [[Kosovo|Kosova]], studenata, zatim ljudi popisanih u mestima njihovih stalnih prebivališta, broj stanovnika Beograda potencijalno prelazi 2 miliona. U Beogradu takođe žive i mnogi pripadnici drugih naroda i narodnosti bivše SFRJ što je u velikoj meri proizvod njegovog nekadašnjeg statusa glavnog grada multietničke Jugoslavije.<ref name=popis/> Takođe je procenjeno da u Beogradu živi i nekoliko hiljada [[Narodna Republika Kina|Kineza]] koji su u grad počeli da se doseljavaju sredinom devedesetih godina 20. veka. [[Novi Beograd|Novobeogradski]] [[blok 70]] je među Beograđanima poznat i kao Kineska četvrt.<ref>[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml Kinezi Marko, Miloš i Ana!], Kurir, 19-20 februar 2005.</ref><ref>[http://www.vreme.com/arhiva_html/471/10.html Kineska četvrt u Bloku 70], Vreme br. 471, 15. januar 2000.</ref> Beograd je dom i izvesnom broju [[Arapi|Arapa]] koji su došli sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka kao studenti, ali su se trajno naselili i zasnovali porodice.<ref>[http://www.dawn.com/2005/12/07/int17.htm Jedinstveni prijateljski klub u Beogradu], Dawn - International, 7. decembar</ref><ref>[http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm Government, public diverge in assessment of Kosovo crisis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120423230330/http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm |date=2012-04-23 }} Jordan Times, 11. april 1999</ref> Većina Arapa koji žive u Beogradu su poreklom iz [[Sirija|Sirije]], [[Jordan]]a i [[Irak]]a. == Ekonomija == [[Datoteka:Central bank, Belgrade, Serbia.jpg|thumb|250px|Zgrada [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] u blizini Slavije]] Beograd je ekonomski najrazvijeniji deo Srbije. Više od 30 % [[Bruto domaći proizvod|BDP]] u Srbiji dolazi iz Beograda, koji daje više od 30 % radne snage u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Privredna Komora Beograda —- Privreda Beograda |url=http://www.kombeg.org.rs/privredabg/privreda.htm |access-date=2011-01-09 |archivedate=2009-04-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090424072312/http://www.kombeg.org.rs/privredabg/privreda.htm |deadurl=yes }}</ref> Tokom devedesetih godina 20. veka, grad je bio pod sankcijama Ujedinjenih nacija, kao i cela tadašnja [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]. Hiperinflacija jugoslovenskog dinara je takođe desetkovala ekonomiju grada. Ekonomija grada se oporavlja raste brzo od 2000. godine, nakon pada režima Slobodana Miloševića i ukidanja sankcija UN. Sedište Narodne banke Srbije je u Beogradu. Glavne kompanije u Beogradu, između ostalih su: [[Jat ervejz|Jat Ervejz]], [[Telekom Srbija]], [[Telenor Srbija]], [[Delta holding|Delta Holding]], i mnoge druge. Grad ima prvorazredni saobraćajni značaj, kao železničko i drumsko čvorište (panevropski koridor 10). Kao grad na ušću dveju reka, Beograd je i važno međunarodno rečno pristanište (panevropski koridor 7), a tu je i međunarodni aerodrom „Nikola Tesla“. Beograd je takođe značajan telekomunikacioni centar za fiksnu i mobilnu telefoniju i internet. U njemu su razvijeni značajni privredni i poljoprivredni kapaciteti, posebno metalska, metaloprerađivačka i [[Elektronika|elektronska]] industrija, zatim [[trgovina]] i [[banka]]rstvo. Na širem području Beograda, Smedereva i [[Pančevo|Pančeva]], na obalama Dunava, locirana je slobodna trgovinska zona na površini od 2.000 kvadratnih metara. [[septembar|Septembra]] [[2006]] prosečan dohodak u Beogradu je iznosio 40.891 [[srpski dinar|dinar]], što je najviši prosečni dohodak u Srbiji. Prosečna [[neto plata]] iznosila je 27.998 dinara <ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/dokumenti/zp14092006.pdf Republički zavod za statistiku: Zarade po zaposlenom u Republici Srbiji, septembar 2006.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Serbia Beograd SANU - Feb 2006.jpg|thumb|250px|d|Zgrada [[SANU]]-a, sagrađena 1922.]] Beograd je domaćin mnogim kulturnim manifestacijama, uključujući [[FEST]] (Međunarodni filmski festival), [[BITEF]] (Beogradski internacionalni teatarski festival), [[BELEF]] (Beogradski letnji festival), [[BEMUS]] (Beogradske muzičke svečanosti), [[Beogradski sajam knjiga]], i [[Beogradski festival piva]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1297 Grad Beograd — Kultura i umetnost (Kulturne manifestacije)]</ref> [[Nobelova nagrada za književnost|Dobitnik Nobelove nagrade]] [[Ivo Andrić]] je napisao svoja najpoznatija dela: „[[Na Drini ćuprija]]“ i „[[Prokleta avlija]]“ u Prizrenskoj ulici u Beogradu.<ref>{{Cite web |title=Zadužbina Ive Andrića — Biografija Ive Andrića |url=http://www.ivoandric.org.yu/html/biografija.html |access-date=2011-01-09 |archivedate=2010-01-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100118154031/http://www.ivoandric.org.yu/html/biografija.html |deadurl=yes }}</ref> Ostali istaknuti srpski književnici koji su živeli i radili u Beogradu su: [[Branislav Nušić]], [[Miloš Crnjanski]], [[Borislav Pekić]], [[Milorad Pavić]], [[Meša Selimović]] i mnogi drugi.<ref>[http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/nauka_knjiz/pekic-biograf.html Borislav Pekić - Biografija]</ref><ref>[http://www.znanje.org/i/i21/01iv07/01iv0723/s1.htm Miloš Crnjanski — Biografija]</ref><ref>[http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Selimovic_Mehmed_Mesa/Biografija.html Meša Selimović — Biografija]</ref> Većina [[Srpski film#Pozorišta i bioskopi|srpske filmske industrije]] se nalazi u Beogradu, a jedan od najpoznatijih filmova snimljenih ovde je i film [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] iz [[1995]], dobitnik [[Zlatna palma|Zlatne palme]] na [[Filmski festival u Kanu|Kanskom festivalu]] — ''[[Podzemlje (film)|Podzemlje]]''. Grad je bio jedan od glavnih centara [[Jugoslovenski novi talas|jugoslovenskog „novog talasa“]]: [[VIS Idoli]], [[Ekatarina Velika]] i [[Charlie Chaplin|Šarlo Akrobata]] muzički bendovi koji su svi iz Beograda. Ostali poznati beogradski rok umetnici: [[Riblja čorba]], [[Bajaga i instruktori]] i ostali.<ref>{{Cite web |title=Balkanmedija: Bora Čorba, biografija |url=http://www.balkanmedia.com/magazin/hall/corba/biografija2.shtml |access-date=2011-01-09 |archivedate=2007-05-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070528073327/http://www.balkanmedia.com/magazin/hall/corba/biografija2.shtml |deadurl=yes }}</ref> Tokom [[1990-e|devedesetih]], grad je bio glavni centar (u [[Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]) muzičkog žanra [[turbofolk]] , poznati muzički kompozitori Dragan Brajović - "Braja" i Marina Tucaković . Danas je centar [[Srpski hip hopx|thumb|srpske hip hop]] scene, sa izvođačima kao što su [[Beogradski sindikat|Beogradski Sindikat]], [[Škabo]], [[Marčelo]] i mnogi drugi.<ref>[http://www.popboks.com/albumi/beogradskisindikat.shtml Popoboks - Beogradski Sindikat: Svi zajedno]</ref><ref>{{Cite web |title=Balkanmedija: Liričar među reperima |url=http://www.balkanmedia.com/m2/doc/3184-1.shtml |access-date=2011-01-09 |archivedate=2007-06-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070617175739/http://balkanmedia.com/m2/doc/3184-1.shtml |deadurl=yes }}</ref> Beograd takođe ima mnogo pozorišta, a najpoznatiji među njima su [[Narodno pozorište u Beogradu|Beogradsko narodno pozorište]], [[Jugoslovensko dramsko pozorište]], [[Zvezdara teatar]], i [[Atelje 212]]. U Beogradu se nalaze i [[Srpska akademija nauka i umetnosti]], [[Narodna biblioteka Srbije]] i [[Istorijski arhiv Beograda]]. === Muzeji === [[Datoteka:Miroslavs Gospel.jpg|thumb|l|thumb|250px|[[Miroslavljevo jevanđelje]], srednjovekovni rukopis koji se čuva u Narodnom muzeju]] [[Datoteka:Narodni muzej, Beograd.jpg|thumb|Zgrada Narodnog muzeja]] Najpoznatiji muzej u Beogradu je [[Narodni muzej (Beograd)|Narodni muzej]], osnovan [[1844]]. godine. Sadrži kolekcije više od 400.000 izložbenih materijala, uključujući mnoga strana remek-dela. Poznato [[Miroslavljevo jevanđelje]] se nalazi u ovom muzeju.<ref>{{Cite web |title=Narodni Muzej u Beogradu — O Muzeju |url=http://www.narodnimuzej.rs/code/navigate.php?Id=2 |access-date=2011-01-09 |archivedate=2009-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090212123137/http://www.narodnimuzej.rs/code/navigate.php?Id=2 |deadurl=yes }}</ref> [[Vojni muzej Beograd|Vojni muzej]] je naročito popularan za strane turiste, najviše zbog delova „nevidljivog“ (stelt) aviona [[F-117 Noćni jastreb|F-117]] kog je jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila u toku [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja 1999]]. U muzeju se takođe nalazi još preko 25.000 ostalih izložbenih predmeta od kojih neki datiraju iz [[rimsko Carstvo|rimskog perioda]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1281 Grad Beograd - Muzeji 4]</ref><ref>{{Cite web |title=TajmAut - Pretstavljanje Beograda |url=http://www.timeout.com/travel/belgrade/intro.html |access-date=2011-01-09 |archivedate=2005-04-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050415095454/http://www.timeout.com/travel/belgrade/intro.html |deadurl=yes }}</ref> Sličan muzej je [[Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva]] koji ima više od 200 aviona, od kojih su 50 stalna postavka. Nekoliko aviona u Muzeju su jedini „preživeli“ primerci tog tipa, kao npr. [[Fijat G.50]]. Muzej izlaže i neke delove oborenih [[sjedinjene Američke Države|američkih]] i [[NATO]] aviona.<ref>[http://www.vazduhoplovnivodic.rs/sr/muzej_jv.htm Vazduhoplovni vodič — Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva]</ref> [[Etnografski muzej u Beogradu|Etnografski muzej]], osnovan [[1901]], sadrži više od 150.000 predmeta ruralne i urbane kulture [[Balkan]]a, tačnije država [[Jugoslavija|bivše Jugoslavije]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1165 Grad Beograd - Muzeji 3]</ref>[[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzej savremene umetnosti]] sadrži kolekciju sa oko 8.540 primeraka umetničkih dela iz Jugoslavije od [[1900]]. godine<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1053 Grad Beograd - Muzeji 2]</ref>[[Muzej Nikole Tesle]], osnovan [[1952]]. godine, čuva lične stvari [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], naučnika po kome je jedinica [[Tesla (jedinica)|Tesla]] dobila ime. Muzej čuva oko 160.000 originalnih dokumenata i oko 5.700 ostalih predmeta.<ref>{{Cite web |title=Muzej Nikole Tesle - O Muzeju |url=http://www.tesla-museum.org/meni_sl/nt.php?link=muzej%2Fm&opc=sub2 |access-date=2021-09-24 |archivedate=2008-12-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081212220905/http://www.tesla-museum.org/meni_sl/nt.php?link=muzej%2Fm&opc=sub2 |deadurl=yes }}</ref> Još jedan od većih beogradskih muzeja je [[Vukov i Dositejev muzej|Muzej Vuka i Dositeja]], koji sadrži eksponate koji govore o životu, delu i zaveštanju [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]] i [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]], reformatora srpskog književnog jezika iz [[19. vijek|19. veka]] koji su takođe ujedno i bili prvi ministri srpskog obrazovanja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1049 Grad Beograd - Muzeji 1]</ref> U Beogradu takođe postoji i [[Muzej afričke umetnosti (Beograd)|Muzej afričke umetnosti]], osnovan u vreme socijalističke solidarnosti sa nerazvijenim nacijama [[Treći svijet|Trećeg sveta]]. === Obrazovanje === Beograd ima dva državna [[univerzitet]]a i više privatnih institucija za više i visoko obrazovanje. [[Univerzitet u Beogradu|Beogradski univerzitet]] vodi poreklo od [[Velika škola|Velike škole]], osnovane [[1808]].<ref>[http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ Univerzitet u Beogradu — Pravni fakultet (Istorijat)]</ref> Prvi srpski univerzitet formalno je osnovan 27. februara 1905. Više od 70.000 studenata studira na Beogradskom univerzitetu.<ref>{{Cite web |title=Univerzitet u Beogradu - Broj studenata |url=http://www.bg.ac.yu/pdf/ukupno.pdf |access-date=2011-01-09 |archivedate=2007-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070606220141/http://www.bg.ac.yu/pdf/ukupno.pdf |deadurl=yes }}</ref> Dana [[21. 5.|21. maja]] [[1973]]. godine, umetničke akademije prerasle su u fakultete umetnosti, a Umetnička akademija postala je [[Univerzitet umetnosti u Beogradu|Univerzitet umetnosti]], drugi samostalni beogradski univerzitet<ref>[http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu Zvanični sajt Univerziteta umetnosti u Beogradu. Istorijat]</ref>. U Beogradu postoji 195 osnovnih i 85 srednjih škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sistem obuhvata 51 stručnu, 21 gimnaziju, 8 umetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih učenika uči 22.000 zaposlenih u preko 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 kvadratnih metara.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 Grad Beograd - Obrazovanje i nauka]</ref> === Noćni život === [[Datoteka:Beogradjanka01.JPG|d|thumb|250px|Beograđanka]] Beograd ima reputaciju prestonice koja nudi svakodnevni, živopisan noćni život, sa mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada. Najprepoznatljiviji su klubovi smešteni u splavovima duž obala Save i Dunava.<ref>"[http://observer.guardian.co.uk/travel/story/0,6903,1015399,00.html ''The Observer'': "Why I love battered Belgrade" {{en}}]</ref><ref>[http://travel2.nytimes.com/2005/10/16/travel/16belgrade.html?ei=5070&en=7609599255a87c01&ex=1161662400&adxnnl=1&adxnnlx=1161525814-hyzmwSBEex5SGL+lJDVm2w Beograd rastura]: [[The New York Times|Njujork Tajms]] {{en}}</ref><ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,2144,2129528,00.html Beogradski noćni život leži na Dunavu]: Deutsche Welle {{de}}</ref> Vikend-posetioci, posebno oni iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]], smatraju Beograd većom metropolom od svojih prestonica zbog prijateljske atmosfere, sjajnih klubova i barova, jeftinog pića, nepostojanja jezičke barijere, kao i liberalne regulative vezane za noćni život.<ref name="slovenci">[http://www.b92.net/srbija2020/info.php?yyyy=2006&mm=03&nav_category=182&nav_id=192870&fs=1 B92: Slovenci dolaze u „grad koji ne spava“]</ref><ref name="hrvati">[http://www.vecernji-list.hr/newsroom/news/international/453911/print.do;jsessionid=889A73725B957E5D93A2063D490A6E5F.2 Večernji list: U Beograd na vikend-zabavu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Poznata mesta za ljubitelje alternativne muzike, odnosno kulture koja ne potpada pod [[srednja struja|mejnstrim]], poznati su i afirmisani klubovi kao što su [[Akademija (klub)|Akademija]] (Klub studenata na [[Fakultet likovnih umetnosti|FLU]]), smeštena u podrumu Fakulteta likovnih umetnosti i [[Klub studenata tehnike|KST]] ([[Klub studenata tehnike]]), smešten u podrumu zgrade Tehničkih fakulteta.<ref>{{Cite web |title=Klub Akademija — O Akademiji |url=http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 |access-date=2011-01-09 |archivedate=2008-08-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080802235217/http://www.akademija.net/remote/?call=2&lg=1 |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.kst.org.rs/ Klub studenata tehnike — O nama]</ref> Jedno od najpoznatijih mesta za alternativne kulturne događaje u gradu je [[Studentski kulturni centar|SKC]] (Studentski kulturni centar), koji se nalazi preko puta [[Beograđanka|Beograđanke]], jedne od najznamenitijih građevina Beograda. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umetničke izložbe i javne debate i diskusije.<ref>{{Cite web |title=SKC — Informacije |url=http://www.skc.org.yu/info.php?lang=1 |access-date=2011-01-09 |archivedate=2008-12-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216153320/http://www.skc.org.yu/info.php?lang=1 |deadurl=yes }}</ref> Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su [[starogradska muzika|starogradske muzike]], tipične za severne krajeve Srbije, mogu da se odluče za veče u [[Skadarlija|Skadarliji]], staroj boemskoj četvrti grada gde su se okupljali pesnici i umetnici krajem 19. i početkom [[20. vijek|20. veka]]. U Skadarskoj ulici i okolini nalaze se neki od najboljih i najstarijih beogradskih restorana.<ref>[http://www.tob.co.yu/index.php?option=com_content&task=view&id=36&Itemid=139 Turistička organizacija Beograda — Skadarlija]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Na jednom kraju četvrti nalazi se nekadašnja najstarija beogradska pivara, osnovana u prvoj polovini [[19. vijek|19. veka]].<ref>{{Cite web |title=BiP - Istorijat |url=http://www.bip.co.rs/istorija.htm |access-date=2011-01-09 |archivedate=2010-01-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100107193011/http://www.bip.co.rs/istorija.htm |deadurl=yes }}</ref> Beograd je početkom osamdesetih godina 20. veka počeo da organizuje noćni život na rekama i to na splavovima koji su koncipirani kao kafane a kasnije i noćni klubovi. Jedan od prvih splavova koji je osnovan je [http://www.huahuasplav.com/ splav Hua Hua] početkom osamdesetih godina. Danas Beograd ima više od 200 splavova-klubova medju kojima su specifični [http://www.hotmess.rs/ Splav Hot Mess] sa bazenom, [http://www.playsplav.com/ Splav Play] sa pokretnim krovom kao i mnogi drugi. Splavovi su su uglavnom odredjeni vrstom muzike koja može biti narodna, zabavna, strana i starogradska. Pregled programa na splavovima može se naći na nekoliko sajtova koji se bave [http://www.kudaveceras.rs/ beogradskim noćnim životom]. === Sport === [[Datoteka:Belgrade Arena south-east.jpg|thumb|270px|[[Beogradska arena]]]] U Beogradu postoji oko hiljadu sportskih objekata, od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe velikih i gotovo svih vrsta sportskih događaja.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 Grad Beograd - Sport i rekreacija]</ref> Beograd je bio domaćin mnogim bitnim sportskim događajima u bliskoj prošlosti, kao što su [[Eurobasket 2005|Evropsko prvenstvo u košarci 2005.]]<ref>{{Cite web |title=www.ep2005.co.yu Zvanična prezentacija EP u košarci 2005. |url=http://www.ep2005.co.yu/ |access-date=2011-01-09 |archive-date=2005-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050817184550/http://www.ep2005.co.yu/ |dead-url=yes }}</ref>, [[Evropsko prvenstvo u odbojci 2005.]], [[Svetsko prvenstvo u vaterpolu 2005.]] i [[Evropski olimpijski festival mladih]] 2007. Beograd će biti grad domaćin [[Универзијада|Letnje univerzijade 2009.]] godine<ref>{{Cite web |title=FISU - Univerzijada 2009. (Beograd) |url=http://www.fisu.net/site/page_1068.php |access-date=2011-01-09 |archivedate=2008-02-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080209234741/http://www.fisu.net/site/page_1068.php |deadurl=yes }}</ref> Beograd se dva puta neuspešno kandidovao za [[Olimpijske igre#.D0.A1.D0.BF.D0.B8.D1.81.D0.B0.D0.BA .D0.9B.D0.B5.D1.82.D1.9A.D0.B8.D1.85 .D0.BE.D0.BB.D0.B8.D0.BC.D0.BF.D0.B8.D1.98.D1.81.D0.BA.D0.B8.D1.85 .D0.B8.D0.B3.D0.B0.D1.80.D0.B0|Letnje olimpijske igre]] i to za [[Letnje olimpijske igre 1992.|Olimpijadu 1992.]] kada je ispao u trećem krugu glasanja [[Međunarodni olimpijski komitet|Međunarodnog olimpijskog komiteta]] (tada su se igre održale u [[Barcelona|Barseloni]]) i [[Olimpijada 1996|Letnje olimpijske igre 1996.]] kada je grad domaćin bila [[Atlanta]].<ref>{{cite web|url=http://www.okscg.org.yu/s101e.htm|title=Olimpijski komitet Srbije - Istorija|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090110110205/http://www.okscg.org.yu/s101e.htm|archivedate=2009-01-10|access-date=2011-01-09|deadurl=no}}</ref><ref>[http://www.olympic.org/uk/games/past/index_uk.asp?OLGT=1&OLGY=1996 Zvanična prezentacija olimpijskog pokreta (Atlanta 1996)]</ref> Beograd je dom i dva najveća i najuspešnija sportska društva u Srbiji, [[Sportsko društvo Partizan|Partizana]] i [[SD Crvena zvezda|Crvene zvezde]]. Dva najveća fudbalska stadiona u Beogradu su [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]] (stadion „Crvene zvezde“) i [[Stadion Partizana|Stadion JNA]] (stadion „Partizana“).<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1752 Grad Beograd - Sport i rekreacija (Stadioni)]</ref> [[Beogradska arena]] se koristi za košarkaške i odbojkaške utakmice, zajedno sa [[Hala Pionir|halom Pionir]].<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 Grad Beograd - Sport i rekreacija (Sportski centri i hale)]</ref><ref>[http://www.tasmajdan.co.rs/hala_pionir_aktivnosti.htm Tašmajdan - Hala Pionir]</ref>, dok se [[Sportski centar "Tašmajdan"]] koristi za [[vaterpolo]] utakmice. [[Ada Ciganlija]] je bivše ostrvo na reci [[Sava (razvrstavanje)|Savi]], i najveći beogradski sportsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je veštačko jezero. Jedna je od najpoznatijih destinacija za Beograđane tokom vrelog leta. Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razne sportove uključujući [[golf]], [[ragbi]], [[fudbal]], [[košarka|košarku]], [[odbojka|odbojku]], [[bejzbol]] i [[tenis]].<ref>{{cite web|url=http://www.adaciganlija.co.yu/sport_tereni.htm|title=Ada Ciganlija - Sportski tereni|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070425214616/http://www.adaciganlija.co.yu/sport_tereni.htm|archivedate=2007-04-25|access-date=2011-01-09|deadurl=yes}}</ref> Ekstremni sportovi su takođe dostupni, kao što su [[bandži džamping]], [[skijanje na vodi]] i [[pejntbal]]<ref>[http://www.tob.co.yu/index.php?option=com_content&task=view&id=167&Itemid=281 Turistička organizacija Beograda - Ada Ciganlija]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Na ostrvu se nalaze i staze za vožnju bicikla, šetnju i džogiranje.<ref>{{cite web|url=http://www.adaciganlija.co.yu/o_adi.htm|title=Ada Ciganlija - O Adi|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070520164006/http://www.adaciganlija.co.yu/o_adi.htm|archivedate=2007-05-20|access-date=2011-01-09|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.adaciganlija.co.yu/s_tereni/kupaliste.htm|title=Ada Ciganlija - Kupalište|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070520164310/http://www.adaciganlija.co.yu/s_tereni/kupaliste.htm|archivedate=2007-05-20|access-date=2011-01-09|deadurl=yes}}</ref> === Turizam === [[Datoteka:Beograd SaTKC.jpg|thumb|230px|d|Pogled na centar grada]] Od [[2000]], uporedo sa obnavljanjem diplomatskih odnosa Srbije sa [[Zapadna Evropa|zapadnom Evropom]] i [[Sjedinjene Američke Države|Amerikom]], u Beogradu se primećuje povratak stranih turista odsutnih još od [[raspad SFRJ|ratova]] iz [[1990-e|devedesetih]] godina. [[Datoteka:Sava river in Belgrade, view from Kalemegdan fortress.jpg|thumb|left|thumb|250px|Reka Sava, pogled sa [[Kalemegdan]]a]] [[Datoteka:Avalski toranj.jpg|thumb|left|thumb|200px|Avalski toranj,205 metara]] Istorijski delovi i zgrade Beograda su najveće gradske turističke atrakcije. One uključuju [[Skadarlija|Skadarliju]], [[Narodni muzej (Beograd)|Narodni muzej]], obližnje [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodno pozorište]], [[Zemun]], [[Trg Nikole Pašića]], [[Milošev konak]], [[Konak kneginje Ljubice]], [[Terazije (ulica u Beogradu)|Terazije]], [[Studentski trg]], [[Kalemegdan]], [[Knez Mihailova (ulica u Beogradu)|Knez Mihailovu]] ulicu, [[Narodna skupština Republike Srbije|Dom Narodne skupštine]], [[Hram Svetog Save]] i [[Stari dvor]]. Pored ovoga, postoje mnogi parkovi, spomenici, muzeji, kafići, restorani i prodavnice i to sa obe strane reke [[Sava|Save]]. Mauzolej [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], nazvan [[Kuća cveća]], parkovi, [[Ada Ciganlija]], [[Topčider]] i [[Košutnjak]] koji se nalaze u blizini su takođe popularni, posebno posetiocima iz [[Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. U poslednje vreme broj mladih posetilaca se veoma uvećao, naročito onih iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koji uživaju u noćnom životu grada.<ref name="slovenci"/><ref name="hrvati"/> === Mediji === Beograd je najznačajniji medijski centar u Srbiji. U Beogradu je sedište [[Radio-televizija Srbije|Radio televizije Srbije - RTS]], javnog medijskog servisa, koji ima dva TV programa, pet radio programa<ref>{{Cite web |title=RTS: Samo RTS može da bude javni servis |url=http://www.rts.co.yu/jedna_vest.asp?belong=&IDNews=125391 |access-date=2011-01-09 |archivedate=2009-01-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090124175838/http://www.rts.co.yu/jedna_vest.asp?belong=&IDNews=125391 |deadurl=yes }}</ref> i muzičku izdavačku kuću [[Produkcija gramofonskih ploča Radio televizije Beograd|PGP RTS]].<ref>[http://www.pgp-rts.co.rs/info/index.html PGP - RTS (Priča o nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090113043057/http://www.pgp-rts.co.rs/info/index.html |date=2009-01-13 }})</ref> Najpopularnija komercijalna medijska organizacija je [[RTV Pink]], srpski multinacionalni medij, poznat po svojim popularnim zabavnim programima, za koje neki smatraju da su senzacionalistički i da su niskokvalitetni.<ref>[http://www.cjr.org/issues/2005/1/manasek-paradox.asp Paradoks Pinka]</ref> Veoma popularna komercijalna medijska organizacija je i [[B92]], koja ima svoju [[TV B92|televizijsku]] i [[Radio B92|radio stanicu]], izdavačku delatnost i jedan od najposećenijih Internet sajtova u Srbiji.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=09&dd=01&nav_category=15&nav_id=210237&fs=1 B92 na 8.598. mestu u svetu]</ref> Ostale televizijske stanice u Beogradu su [[Prva srpska televizija]], [[Happy TV]], [[TV Avala]], [[TV Nova]], [[Studio B]] i [[TV Enter]], a postoje i mnogi specijalizovani kanali kao što su [[SOS (TV)|SOS]], [[SPORT network (TV)|SPORT network]] (sport), [[Infobiro]], [[Sky Plus]], [[Metropolis (TV)|Metropolis]] (muzika), [[Art TV]] (umetnost), [[Sinemanija]] (filmovi) i [[Ultra TV]] (dečiji programi). Najpoznatije radio stanice u Beogradu su: [[Radio Beograd 202]], [[Radio B92]], [[Radio Indeks]], [[Radio Novosti]], [[Radio Nostalgija]], [[Radio Pingvin]], [[Radio Top FM]], [[Radio S]] i [[Studio B|Radio Studio B]]. Dnevne novine sa sedištem u Beogradu su: [[Politika (novine)|Politika]], [[Večernje novosti]], [[Blic (novine)|Blic]], [[Glas javnosti]], [[Sport (dnevni list)|Sport]], [[Sportski žurnal]], [[Borba (novine)|Borba]], [[Danas (novine)|Danas]], [[Kurir (novine)|Kurir]], [[Pres (novine)|Pres]], [[Alo (novine)|Alo]], [[Informer (novine)|Informer]], [[Pečat (novine)|Pečat]], [[Pravda (novine)|Pravda]], [[Naše Novine (novine)|Naše Novine]], [[Sutra (novine)|Sutra]] i [[Telegraf]]. Besplatne dnevne novine [[besplatne novine|24 sata]] su osnovane u [[jesen]] [[2006]]. godine. Najznačajniji nedeljni listovi su: [[NIN]], [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]], [[Standard (nedeljnik)|Standard]], [[Novi Standard]], [[Novi Magazin]], [[Akter]], [[Evropa (nedeljnik)|Evropa]] i [[Ilustrovana Politika]]. Takođe, u Beogradu radi i nekoliko novinskih agencija: [[Tanjug]], [[FoNet]], [[Novinska agencija Beta|Beta]] i [[Tiker]]. Žuta štampa i mesečni časopisi su : [[Svet Plus]], [[Scandal]], [[CKM]], [[Lepota i Zdravlje]], [[Joy]], [[Top Zdravlje]], [[Žena i Zdravlje]], [[Gloria]], [[Story]], [[Politikin Zabavnik]], [[Bazar]], [[Ona Magazin]], [[Nacionalna revija]], i [[Hello Magazin]]. Internet stranice [[Net Kafa]], [[Opera17]], [[Belgradelive]] i [[Grid 3]]. === Arhitektura === [[Datoteka:ParlamentBelgrad.jpg|thumb|250px|d|[[Narodna skupština Republike Srbije|Skupština Srbije]], s desne strane sedište [[JP PTT saobraćaja „Srbija”|PTTa]] Srbije — Glavna pošta]] U različitim delovima grada [[arhitektura]] varira od tipično centralnoevropskog stila ([[Zemun]]), preko izvesnog broja zgrada u turskom stilu lociranih u starim delovima grada, do najmodernije arhitekture [[Novi Beograd|Novog Beograda]]. Arhitektura [[19. vijek|19. veka]] je dosta uticala na arhitektonske trendove u [[Srbija|Srbiji]], pa i u Beogradu. Naročito je vidljiv uticaj [[austro-Ugarska|austrougarske]] arhitekture [[19. vijek|19. veka]]. Pod [[komunizam|komunizmom]], većina kuća je građena brzo i jeftino, što je dovelo do [[brutalizam|brutalističke arhitekture]] blokova Novog Beograda podignutih u prvim decenijama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. == Saobraćaj == [[Datoteka:Trolejbus Beograd Studentski trg.jpg|thumb|Trolejbus u saobraćaju]] U celini gledano, saobraćaj u Beogradu je konfuzan. Beograd ima samo jedan autoput u pravcu istok zapad (koji preko mosta Gazela povezuje Novi Beograd sa starim delom grada) dok nema ni jednu brzu saobraćajnicu u pravcu sever-jug. Postojeći mostovi su nedovoljni i sa malom propusnom moći (posebno [[Savski most (Beograd)|stari most na Savi]]). Beogradski javni prevoz je zasnovan na [[autobus]]kom (135 gradskih i 293 prigradske linije), [[tramvaj]]skom (12 linija) i [[trolejbus]]kom (8 linija)i [[minibus]] (9 linija) saobraćaju.<ref>{{Cite web |title=GSP "Beograd" - Statistika |url=http://www.gsp.co.rs/statistika1.htm |access-date=2011-01-09 |archivedate=2009-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090221201423/http://www.gsp.co.rs/statistika1.htm |deadurl=yes }}</ref> Gradski autobuski, tramvajski i trolejbuski saobraćaj obavlja Gradsko saobraćajno preduzeće i "Lasta". Na pojedinim linijama saobraćaju i privatni prevoznici. [[Beogradska prigradska naselja]] povezana su auto prevoznikom „Lasta“ i privatnim autoprevoznicima "Banbus" i "Transprodukt". Beograd takođe ima i liniju gradske železnice [[Bgvoz]] kojom upravljaju JP [[Železnice Srbije]].<ref>{{Cite web |title=Železnice Srbije - Beovoz |url=http://www.yurail.co.yu/mreza_beovoz.htm |access-date=2011-01-09 |archivedate=2008-10-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081013233854/http://www.yurail.co.yu/mreza_beovoz.htm |deadurl=yes }}</ref> [[Beogradski metro]], koji se planira još od [[1950]], predviđao je u prvoj fazi dve linije i u perspektivi mrežu od devet linija gradskog i regionalnog metroa, ali nije se nikada počelo sa izgradnjom. Od 2003, predviđen je [[Beogradski laki metro|laki šinski sistem]] koji je trebalo da bude izgrađen do [[2008]];<ref>[http://www.beoland.com/lrt/lakimetro.asp BELAM — Direkcija za izgradnju lakog metroa]</ref> njegova izgradnja takođe nije otpočela. Gradska glavna železnička stranica povezuje Beograd sa ostalim evropskim prestonicama, kao i sa mnogo drugih gradova u Srbiji, a u izgradnji je stanica Prokop koja će u budućnosti preuzeti ulogu glavnog čvorišta. Na žalost, stanica Prokop dosta je udaljena od glavne autobuske stanice, što će u budućnosti otežavati putnički saobraćaj. Magistralni i [[autoput]]evi su povezani sa [[Novi Sad|Novim Sadom]] i [[Subotica|Suboticom]] na severu, [[Niš]]om na jugu, i [[Zagreb]]om, glavnim gradom [[Hrvatska|Hrvatske]] na zapadu, i omogućuju lak prilaz [[automobil]]om većim gradovima u regionu. Beogradski [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|aerodrom „Nikola Tesla“]], međunarodnog karaktera, nalazi se u blizini [[Surčin]]a na 18 kilometara od Beograda. Na aerodromu se nalazi 18 kancelarija stranih aviokompanija i nekoliko rentakar kompanija. Broj putnika od 2000. do 2004. dostigao je broj od 2 miliona. Nažalost, aerodrom nije povezan lakim železničkim saobraćajem sa centrom grada i na aerodromu ne postoji ni jedan hotel. Između centra grada i aerodroma saobraćaju autobuske linije 72, i ekspres linija A1. Taksi saobraćaj je neregularan.<ref>[http://www.danas.co.yu/20050520/ekonomija1.html Danas - Regionalni centar putničkog i kargo saobraćaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011210935/http://danas.co.yu/20050520/ekonomija1.html |date=2007-10-11 }}, 20. maj 2005</ref> [[Sportski aerodrom]] „13. maj“ nalazi se na levoj strani autoputa Beograd - Novi Sad, gledano iz pravca Beograda, paralelno sa prugom, 500 metara pre skretanja za Batajnicu. Pošto se grad nalazi na ušću dve glavne reke, [[Dunav]]a i [[Sava|Save]], Beograd ima nekoliko [[most]]ova — [[Brankov most]], [[Stari savski most]], [[Gazela (most)|Gazela]] i [[Gazela (most)|Most na Adi]] i sva četiri povezuju centar grada sa [[Novi Beograd|Novim Beogradom]]. Beograd sa Banatom povezuju [[Pančevački most]] i [[Pupinov most]]. [[Luka Beograd]] se nalazi na Dunavu i namenjena je prvenstveno prometu roba, dok je pristanište na Savi namenjeno turističkim brodovima.<ref>{{Cite web |title=Luka „Beograd“ - Istorijat i položaj |url=http://www.port-bgd.co.yu/sr/istorijat.htm |access-date=2011-01-09 |archivedate=2007-01-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070102120931/http://www.port-bgd.co.yu/sr/istorijat.htm |deadurl=yes }}</ref> == Znamenitosti == [[Datoteka:BG landmarks-sr.svg|thumb|desno|350px|Visine nekih beogradskih znamenitosti]] Među stranim i domaćim turistima najpoznatije znamenitosti Beograda su: * [[Avala]] (izletište), ** [[Avalski toranj]] * [[Kalemegdan]] ** [[Beogradska tvrđava]] ** [[Stambol kapija (Beograd)|Stambol kapija]] ** [[Pobednik (spomenik)]] * [[Stari dvor]] * [[Beograđanka]] * [[Sava centar]] * [[Kuća cveća]] (mauzolej [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]) * [[Vinča — Belo brdo (arheološki lokalitet)|Vinča – Belo brdo]] * [[Skadarlija]] == Zanimljivosti o Beogradu == === Imena kroz istoriju === {{Vikirečnik|Beograd}} {| border="1" cellpadding="2" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;" |- ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | ime ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | objašnjenje |- | Singidūn(on) | keltsko ime grada |- | [[Beograd|Singidūnum]] | romanizovano keltsko ime |- | Beograd, Beograd | slovensko ime; prvi put se javlja 878. u pismu pape Jovana VIII caru Borisu bugarskom |- | Biograd na Dunavu | naziv u Crnoj Gori i Dalmaciji |- | Alba Graeca | latinizirano ime grada |- | Alba Bulgarica | latinizirano ime grada tokom bugarske vladavine |- | Fehérvár | [[Mađarski jezik|mađarsko]] ime |- | Weißenburg | [[Nemački jezik|nemačko]] ime |- | Castelbianco | [[Italijanski jezik|italijansko]] ime |- | Nandoralba | u [[srednji vijek|srednjovekovnoj]] Mađarskoj do [[14. vijek|14. veka]] |- | Nándorfehérvár | u srednjovekovnoj Mađarskoj |- | Landorfehérvár | u srednjovekovnoj Mađarskoj |- | Veligradon | [[bizantsko carstvo/Latinična verzija|vizantijsko]] ime |- | Veligradi, Βελιγράδι | [[Grčki jezik|grčko]] ime |- | Dar Ul Jihad | [[otomansko Carstvo|osmanlijsko]] ime, znači ''Kuća rata'' |- | Belgrat | [[Turski jezik|tursko]] ime |- | Prinz Eugen Stadt | [[nacionalsocijalizam|nacističko]] ime |- |Belgrad | ruski, bugarski, makedonski naziv. |} === Pobratimljeni gradovi i međunarodna saradnja === Beograd je pobratimljen sa sledećim gradovima:<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 Grad Beograd - Međunarodna saradnja]</ref> {|width="100%" style=background:transparent |valign="top"| * {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[Koventri]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) — grad blizanac od 1957. * {{flag|Izrael}} [[Tel Aviv]] ([[Izrael]]) — grad pobratim od 1990. * {{flag|Austrija}} [[Beč]] ([[Austrija]]) — grad pobratim od 2003. * {{flag|SAD}} [[Chicago|Čikago]] ([[Illinois|Ilinois]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) — grad pobratim od juna 2005. * {{flag|Pakistan}} [[Lahor]] ([[Pakistan]]) — grad pobratim od juna 2007. * {{flag|Grčka}} [[Krf]] ([[Grčka]]) — grad pobratim od februara 2010.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=02&dd=25&nav_category=12&nav_id=414000 B92: Bratimljenje Beograda i Krfa]</ref> * {{flagicon|Slovenija}} [[Ljubljana]], [[Slovenija]] — grad pobratim od novembra 2010.</small><ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=11&dd=24&nav_category=167&nav_id=474667 Bratimljenje Beograda i Ljubljane]</ref> |} Ostale forme saradnje i gradskog prijateljstva slične bratimljenju: {| width="100%" style="background:transparent" |valign="top"| * {{flag|Grčka}} [[Atena|Atina]] ([[Grčka]]) — Sporazum o prijateljstvu i saradnji, novembar 1966. * {{flag|Italija}} [[Rim]] ([[Italija]]) — Sporazum o prijateljstvu i saradnji, oktobar 1971. * {{flag|Nemačka}} [[Berlin]] ([[Nemačka]]) — Sporazum o prijateljstvu i saradnji, novembar 1978. * {{flag|Kina}} [[Peking]] ([[Narodna Republika Kina|Kina]]) — Sporazum o saradnji, oktobar 1980. * {{flag|Italija}} [[Milano]] ([[Italija]]) — Memorandum o sporazumu, program „Grad do grada“, novembar 2000. * {{flag|Španija}} [[Madrid]] ([[Španija]]) — Sporazum o saradnji, maj 2001. * {{flag|Ukrajina}} [[Kijev]] ([[Ukrajina]]) — Sporazum o saradnji, maj 2002. * {{flag|Rusija}} [[Moskva]] ([[Rusija]]) — Program o saradnji 2003/2004, decembar 2002. * {{flag|Hrvatska}} [[Zagreb]] ([[Hrvatska]]) — Pismo o namerama, oktobar 2003. <small> (potpisan zajedno sa Ljubljanom)</small> * {{flag|Slovenija}} [[Ljubljana]] ([[Slovenija]]) — Pismo o namerama, oktobar 2003. <small>(potpisan zajedno sa Zagrebom)</small> * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{flag|Republika Srpska}} [[Banja Luka]] ([[Bosna i Hercegovina|BiH]]) — Sporazum o saradnji, 2005. * {{flag|Makedonija}} [[Skoplje]] ([[Republika Makedonija]]) — ''Pismo o namerama, jun 2006.'' === Nagrade === Grad Beograd je primio razne domaće i međunarodne ordene i priznanja, uključujući [[Medalja časti|Medalju časti]], [[Ratni krst]], [[Karađorđeva zvezda|Karađorđevu zvezdu sa mačevima]], i [[Orden narodnog heroja|Orden narodnog heroja Jugoslavije]]<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 Grad Beograd - Činjenice o Beogradu (primljene nagrade)]</ref>. Dana [[13. 3.|13. marta]] [[2006]]. časopis „[[Fajnenšl tajms|Fajnenšel tajms]]“ iz [[London]]a nagradio je Beograd titulom „Grad budućnosti Južne Evrope“.<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 Beograd - Grad budućnosti u Južnoj Evropi]</ref> === Beograd u video igrama === Beograd se pojavljuje i u popularnoj računarskoj video igri ''[[Battlefield 2142.]]'' koju pravi [[EA Games]]. Teren na kome se igra je mapa Beograda i predstavlja [[Evropska unija|Evropsku uniju]] koja se bori protiv pan-azijskih jedinica nakon velikog futurističkog [[Ledeno doba|ledenog doba]]. U igri ''Half-Life 2'', zgrada Narodne skupštine Republike Srbije je adaptirana u grad Siti 17 u kojem se odigrava radnja ove igre. Zgrada se u igri zove Overvoč neksus. Takođe, spomenik Knezu Mihailu Obrenoviću se pojavljuje u istoj igri. == Reference == {{reflist|2}} == Dalje čitanje == * [[Milorad Pavić]]: Kratka istorija Beograda; Dereta, 2000, ISBN 86-7346-117-0 * [[Jasmina Tešanović]]: Dnevnik političkog idiota: Normalan život u Beogradu; Cleis Press 2000, ISBN 1-57344-114-7 * Florence Levinsohn: Belgrade; Ivan R. Dee, 1995, ISBN 1-56663-061-4 * Andrew Archibald Paton: [http://pge.rastko.net/dirs/1/6/9/9/16999/16999-h/16999-h.htm Servia, the youngest member of the European family: Or, A residence in Belgrade, and travels in the highlands and woodlands of the interior, during the years 1843 and 1844.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; Longman, Brown, Green and Longmans, 1845 == Eksterni linkovi == {{portal|Srbija}} {{Drugi projekti | commons = Belgrade | wikispecies = | wiktionary = Beograd }} * [https://zemun.org.rs/ Zemun moj grad] * [http://www.beograd.rs Zvanični sajt grada Beograda] * [http://www.beobuild.rs Beobuild - Praćenje izgradnje Beograda i vesti sa polja urbanizma i arhitekture] * [http://beovoz.rs/Red-voznje.html/ Red vožnje Beovoz] * [http://www.savacentar.net SAVA CENTAR - Najveći kongresno kulturni centar Srbije] * [http://www.bgf.rs Beogradska Filharmonija] * [http://www.360serbia.com/gradovi/virtuelna-setnja-beogradom/ Virtuelna šetnja kroz Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141107054632/http://www.360serbia.com/gradovi/virtuelna-setnja-beogradom/ |date=2014-11-07 }} * [https://www.navidiku.rs/firme/beograd Baza firmi u Beogradu - kompletan vodic kroz privredu Beograda] * [http://www.kudaveceras.rs/ Sajt koji promoviše noćni život na splavovima, u kafanama i klubovima Beograda] {{Gradovi u Srbiji}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Gradovi-heroji SFRJ}} {{Istorijske prestonice Srbije}} [[Kategorija:Prestonice Srbije]] [[Kategorija:Beograd| ]] [[Kategorija:Gradovi u Srbiji]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] [[Kategorija:Vikiprojekat geografija/Naselja u Srbiji]] |} 7q3ow4gps2m0c19pv9iltxui28iqb4g 0 2201 41263303 41193209 2022-08-26T10:37:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija papa | | hrvatsko_ime = Benedikt XVI. | latinsko_ime = Benedictus PP. XVI. | pravo_ime = Joseph Alois Ratzinger <!--| grb = [[Datoteka:Benedikt XVI.jpg|desno|130px]] --> | slika = BentoXVI-30-10052007.jpg | slika_širina = 205px | slika_opis = Benedixt XVI. po prvi puta<br />pozdravlja vjernike. | papa_od = [[19. 4.|19. travnja]] [[2005]]. | papa_do = [[28. 2.|28. veljače]] [[2013|2013.]] | prethodnik = [[Ivan Pavao II.]]<br />([[1978]] - 2005) | nasljednik = [[Franjo I|Franjo I.]]<br />(2013 - ) | datum_rođenja = [[16. 4.|16. travnja]] [[1927]]. | mjesto_rođenja = [[Marktl na Innu]], [[Nemačka|Njemačka]] <!-- | datum_smrti = (12) | mjesto_smrti = (11) --> | imenjaci = Benedikt <!--| fusnota = (15)--> |}} [[Datoteka:Coat of Arms of Benedictus XVI.svg|levo|130px]] '''Benedikt XVI.''', ''[[latinski jezik|lat]]. Benedictus PP. XVI.'' (Marktl am Inn, [[Bavarska]], [[16. travnja]] [[1927.]]), rođen je kao '''Joseph Alois Ratzinger''', 265. nasljednik apostola Petra, papa od [[19. travnja]] [[2005]]. do svog odreknuća [[2013]]. [[konklava|Kardinalska konklava]] izabrala je Josepha Aloisa Ratzingera za papu (265. po redu) [[19. travnja]] [[2005.]] godine. S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger je najstariji papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije [[Klement XII.|pape Klementa XII.]] Benedikt XVI. je osmi Nijemac koji je izabran za papu, zadnji je bio nizozemsko-njemački [[Hadrijan VI.]] ([[1522.]]-[[1523.]]), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio [[Benedikt XV.]], koji je služio od [[1914.]] do [[1922.]] godine. Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Za [[svećenik|svećenika]] je zaređen [[1951.]] godine, zajedno s bratom Georgom. Doktorirao je [[teologija|teologiju]] [[1953.]] godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen i imao vrlo dobro posjećena predavanja. Papa [[Pavao VI.]] imenovao ga je za [[kardinal|kardinala]] [[27. lipnja]] [[1977.]] godine, a četiri godine kasnije [[1981.]] godine papa [[Ivan Pavao II.]] postavio ga je za pročelnika [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]]. Kao pročelnik Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao [[katolički nauk]] u vezi mnogih aktualnih tema. Za razliku od svoga prethodnika, koji je bio više baziran na [[moral]] i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želio je upozoriti na temeljne teološke teme koje prethode moralu: sloboda, ljubav, [[Bog Otac|Bog]] i [[Krist]]. Često je propovijedao o prijateljstvu s Isusom, promicao je [[Nova evangelizacija|novu evangelizaciju]], osuđivao je [[moralni relativizam]] i [[konzumerizam]]. Imao je veći broj pastoralnih putovanja. Posjetio je i [[Hrvatska|Hrvatsku]] [[4. lipnja|4.]] i [[5. lipnja]] [[2011.]] godine, pod geslom "Zajedno u [[Krist]]u". Dana 11. veljače 2013., Vatikan je objavio da se papa Benedikt odriče službe Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, zbog svoje poodmakle dobi, s danom 28. veljače 2013. godine.<ref>[http://hr.radiovaticana.va/Articolo.asp?c=663858 Papa dao ostavku]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, objavljeno i pristupljeno 11. veljače 2013.</ref> == Životopis == [[Datoteka:PopeBenedicts1stHome.jpg|230px|desno|mini|Papina rodna kuća u Marktlu.]] Benedikt XVI., [[Joseph Ratzinger]], rođen je na [[Velika subota|Veliku subotu]], 16. travnja 1927. godine u [[Marktl na Innu|Marktlu na Innu]] u obitelji Josepha i Marije Ratzinger (djevojački Peintner). [[Krštenje|Kršten]] je samo četiri sata nakon rođenja, na [[uskrs]]no jutro. Bio je najmlađi od troje djece u obitelji skromnog imovinskog stanja, ali duboko vjerničkoj. Otac Joseph bio je policajac. Brat Georg zaredio se za svećenika. Njihova sestra Maria Ratzinger, koja se nikada nije udala, vodila je kućanstvo svome bratu Josephu sve do svoje smrti [[1991.]] godine. Njihov rođak Georg Ratzinger bio je njemački demokršćanski političar. U dobi od pet godina, Ratzinger je bio u skupini [[djeca|djece]], koja je [[cvijeće]]m pozdravila posjet kardinala [[München]]a. Zadivljen [[kardinal]]ovom odorom, isti dan poželjeo je postati kardinal. Ratzinger je pohađao osnovnu školu u [[Aschau na Innu]], koja je kasnije preimenovana u njegovu čast [[2009.]] godine.<ref>http://www.innsalzach24.de/innsalzach/waldkraiburg/waldkraiburg/grundschule-aschau-papst-name-einweihung-is24-397132.html Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Mladenaštvo je proveo u Traunsteinu. Nakon njegova 14. rođendana [[1941.]] godine, Ratzinger je bio uvršten u članstvo Hitlerove mladeži, što je po zakonu iz [[1939.]], automatski bilo obavezno za sve njemačke dječake od 14. godine. Nije sudjelovao na sastancima, jer ga to nije zanimalo, prema riječima njegova brata. Sve slobodno vrijeme posvetio je učenju. Njegova [[obitelj]] bila je protiv nacista.<ref>http://usatoday30.usatoday.com/news/world/2005-04-23-new-pope-defied-Nazis_x.htm Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Oko 80-90% njemačke mladeži bilo je u članstvu Hitlerove mladeži. Oni koji su odbili, završili bi u [[koncentracijski logor|koncentracijskom logoru]]. Godine 1941., jedan od Ratzingerovih rođaka, 14-godišnji dječak s [[Downov sindrom|Downovim sindromom]], odveden je od strane nacističkog režima i ubijen tijekom [[Eutanazijski program T-4|Eutanazijskog programa T-4]], kojim su se eutanazirale osobe s posebnim potrebama.<ref>http://www.nationalcatholicreporter.org/word/word101405.htm#five Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1987-0710-035, Dresden, Katholikentreffen.jpg|230px|lijevo|mini|Tijekom susreta u [[Dresden]]u [[1987.]] godine.]] Od [[1943.]] do [[1945.]], kao maloljetnik bio je regrutiran i s mnogim drugim dječacima, bio je pomoćno osoblje u vojnim zračnim bazama. Jedno vrijeme 1944., bio je raspoređen na granicu [[Austrija|Austrije]] s [[Mađarska|Mađarskom]], gdje je pomagao u pripremi protutenkovske obrane u slučaju očekivanog napada [[Crvena armija|Crvene armije]].<ref>Joseph Ratzinger (1998). Milestones: Memoirs 1927–1977. Ignatius Press. str. 36. ISBN 978-0-89870-702-1.</ref> U studenom 1944., poslan je kući. Nakon tri tjedna, poslan je na obuku u blizini svog mjesta. Nije sudjelovao u borbama. Američki su se vojnici približavali njegovom zavičaju u to vrijeme. Pri kraju rata, pobjegao je iz vojske, koja se raspadala. Pri bijegu je naišao na njemačku stražu, ali su ga poštedjeli, jer je imao povrijeđenu ruku. Američki vojnici imali su svoj štab u Ratzingerovoj kući. Identificirali su ga kao njemačkog vojnika i poslali u zarobljenički logor u blizini [[Ulm]]a, gdje je bio na livadi okruženoj bodljikavom žicom nekoliko tjedana. Konačno je [[19. lipnja]] 1945., poslan kući.<ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,153942,00.html Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] započeo je filozofsko-teološke studije. Za [[svećenik|svećenika]] je zaređen [[1951.]] godine, zajedno s bratom Georgom. Doktorirao je [[teologija|teologiju]] [[1953.]] godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Predavao je na četiri sveučilišta, te je kao profesor bio jako omiljen i imao vrlo dobro posjećena predavanja. Kao [[teolog]] bio je savjetnik kardinala Fringsa na II. vatikanskom koncilu, te je s njim surađivao na pripremanju govora. U trećem Fringsovu govoru, koji je postao slavan, tražila se reforma metoda Svetog oficija (kasnije Kongregacije za nauk vjere kojoj je Ratzinger od [[1981.]] godine do smrti Ivana Pavla II. bio na čelu). Ubrajan je u "progresivne" teologe. Kao teolog, smatra se sljedbenikom sv. [[Aurelije Augustin|Augustina]]. [[Datoteka:Ratzinger Szczepanow 2003 5 modified.jpg|230px|desno|mini|U Poljskoj 2003., tijekom proslave 750. obljetnice kanonizacije sv. Stanislava]] Nadbiskupom i [[kardinal|kardinalom]] je imenovan [[1977.]] godine. Zbog uloge koju je imao kao prefekt najvažnije vatikanske [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]], počeli su ga smatrati konzervativcem. On je uvijek nijekao da je došlo do bitnih promjena u njegovim stavovima, govorio je da je samo došlo do promjena u naglasku. Bio je jedan od najbližih suradnika svoga prethodnika [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Za poglavara Katoličke Crkve je izabran 19. travnja 2005. Na početku njegova mandata očekivanja su bila različita, mediji su ga uglavnom dočekali "na nož". Izgleda da je s vremenom ipak stekao simpatije vjernika. Za razliku od svoga prethodnika, koji je bio više baziran na [[moral]] i socijalnu dimenziju katoličke vjere, želio je upozoriti na teološke teme koje prethode moralu: sloboda, ljubav, [[Bog Otac|Bog]] i [[Krist]]. Njegova prva [[enciklika Deus caritas est]] (Bog je ljubav) u kojoj analizira i pokušava pomiriti shvaćanje erotske i kršćanske ljubavi to potvrđuje. U usporedbi s prethodnikom, izgleda da se za razliku od [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] koji je volio nastup i djelovao vizualno, Benedikt više oslanja na riječ. Napisao je 66 [[knjiga]]. Na [[hrvatski|hrvatskom]] su mu objavljene knjige: ''Uvod u kršćanstvo'', ''Sol zemlje'', ''Bog i svijet'', ''Razgovor o vjeri'', ''Bog je s nama'', ''Na putu k Isusu Kristu'', ''Vjera - istina - tolerancija'', ''Božićni blagoslov'', ''Bog Isusa Krista'', ''Moj život'' (autobiografija), ''Duh liturgije'', ''U službi istine''... On sam svojim temeljnim djelom drži ''Eshatologiju'' koju je napisao kao 9. svezak katoličke dogmatike koju je uredio J. Auer. To djelo još nije prevedeno na hrvatski. Papa Benedikt XVI. odlično svira [[klavir]]. Uz [[njemački]], dobro govori [[francuski]] i [[talijanski]]. Koristi se i [[latinski]]m, [[engleski]]m, [[španjolski]]m, [[poljski]]m i [[portugalski]]m. Član je nekoliko akademija znanosti.<ref>http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/tko-je-joseph-ratzinger---274294.html Preuzeto 25. veljače 2013.</ref> == Prefekt Kongregacije za nauk vjere == Dana [[25. studenog]] [[1981.]] papa Ivan Pavao II. imenovao je Josepha Ratzingera za prefekta [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]]. Promaknut je unutar [[Kolegij kardinala|Kolegija kardinala]] u kardinala biskupa s titulom suburbikalne biskupije Velletri-Segni [[1993.]] Bio je imenovan vicedekanom Kardinalskog zbora [[1998.]], i dekan Kardinalskog zbora [[2002.]] Kardinal Joseph Ratzinger pridružio se [[Europska akademija znanosti i umjetnosti|Europskoj akademiji znanosti i umjetnosti]] u [[Salzburg]]u [[1991.]], samo godinu dana nakon njena osnutka.<ref>http://www.catholicnews.com/data/stories/cns/0502405.htm Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Kao prefekt Kongregacije, Ratzinger je preispitivao, branio i potvrđivao [[katolički nauk]] u vezi mnogih aktualnih tema, uključujući [[kontrola rađanja|kontrolu rađanja]], [[homoseksualnost]] i [[međuvjerski dijalog]]. Preispitivao je djelovanje nekih teologa, pa je npr. teolog Leonardo Boff, pobornik [[Teologija oslobođenja|Teologije oslobođenja]] bio suspendiran. Preispitivao je neke spise [[isusovci|isusovačkog]] [[Indija|indijskog]] [[svećenik]]a [[Anthony de Mello|Anthonyja de Mella]], nađene nakon njegove smrti, koji su bili predmet istrage. Za neke od nje, utvrđeno je da odudaraju od crkvenog nauka. U godini [[Veliki jubilej|Velikog jubileja]] [[2000.]] godine, Kongregacija je objavila dokument "[[Dominus Iesus]]", u kojem među ostalom piše, da spasenje dolazi od [[Isus]]a preko Crkve, koja je njegovo "Tijelo". Izražava se zabrinutost za spas [[duša]] [[protestantizam|protestanskih]] vjernika i tvrdi se, da protestantske crkve zapravo nisu crkve, već "crkvene zajednice", jer nemaju valjano zaređene [[biskup]]e nakon crkvenog raskola.<ref> http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_20000806_dominus-iesus_en.html Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Dana [[12. ožujka]] [[1983.]] Joseph Ratzinger, kao prefekt obavijestio je, da je [[vijetnam]]ski nadbiskup [[Ngo Dinh Thuc]] ekskomuniciran jer je nezakonito zaređivao biskupe. Godine [[1997.]], kada je navršio 70 godina, Ratzinger je pitao papu Ivana Pavla II. za dopuštenje, da napusti Kongregaciju za nauk vjere i postane [[arhivist]] u [[Vatikanski tajni arhivi|Vatikanskim tajnim arhivima]] i knjižničar u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]], ali je papa odbio.<ref>http://www.telegraph.co.uk/news/religion/the-pope/7928493/Pope-Benedict-wanted-to-be-a-librarian.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130212082125/http://www.telegraph.co.uk/news/religion/the-pope/7928493/Pope-Benedict-wanted-to-be-a-librarian.html |date=2013-02-12 }} Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> == Izbor za papu == [[Datoteka:Papa Benoît XVI.jpg|230px|desno|mini|Kardinal Ratzinger izabran je za papu 2005. godine.]] Dok je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, Joseph Ratzinger više je puta izjavio, kako bi volio otići u mirovinu i posvetiti se pisanju knjige na selu u rodnoj [[Bavarska|Bavarskoj]]. Dana, [[19. travnja]] [[2005.]], Joseph Ratzinger izabran je za nasljednika pape Ivana Pavla II., drugi dan papinske [[konklava|konklave]] nakon četiri glasovanja. Ratzinger se nadao, da će otići u mirovinu i rekao da je za vrijeme konklave: "u određenom trenutku molio [[Bog]]a: "Molim Te, nemoj mi to učiniti" - očito, ovaj put nije me uslišao."<ref>http://www.cbsnews.com/stories/2005/04/02/world/main684865.shtml Preuzeto 15. veljače 2013.</ref> Poklopilo se, da je 19. travnja blagdan svetog [[Lav IX.|Lava IX.]], najvažnijeg pape [[Nijemci|Nijemca]], poznatog po pokretanju velike reforme tijekom svoga [[pontifikat]]a. Prije prvog pojavljivanja na balkonu na Trgu svetog Petra kao papa, najavio ga je protođakon, [[Čileanci|čileanski]] kardinal [[Jorge Medina Estevez]]. Prve riječi novog pape bile su: "Draga braćo i sestre, nakon velikoga pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodnjem vinogradu. Tješi me činjenica da Gospodin zna raditi i djelovati i s nedostatnim sredstvima i nadasve se pouzdajem u vaše molitve. U radosti Gospodina uskrsloga, pouzdavajući se u njegovu trajnu pomoć, idemo naprijed. Gospodin će nam pomoći, a [[Djevica Marija|Marija]], Njegova Presveta majka bit će uz nas. Hvala."<ref>http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=143&Itemid=148 Preuzeto 16. veljače 2013.</ref> Dana 24. travnja, slavio je svoju inauguracijsku sv. misu na Trgu svetog Petra, tijekom kojih je obukao [[palij]] i stavio [[prsten ribara]], znakove papinske službe. Zatim, dana 7. svibnja, preuzeo je svoju katedralnu naslovnu crkvu - [[Bazilika sv. Ivana Lateranskog|baziliku sv. Ivana Lateranskoga]], "glavu i crkvu svih crkava svijeta" == Odabir imena == Izabrao je papinsko ime "Benedikt XVI.", koje dolazi od [[latinski|latinske]] riječi "benedictus" koja znači "blaženi", u čast pape [[Benedikt XV.|Benedikta XV.]] i [[Sveti Benedikt|sv. Benedikta]]. Papa Benedikt XV. bio je papa tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a za to vrijeme on se strastveno zalagao za [[mir]] između zaraćenih [[narod]]a. Sveti Benedikt bio je osnivač [[benediktinci|benediktinskog reda]] i niza [[samostan]]a (većina samostana u srednjem vijeku bili su benediktinskog reda) i autor Pravila svetoga Benedikta, koji je još uvijek najutjecajniji tekst o redovničkom životu [[zapadno kršćanstvo|zapadnog kršćanstva]]. Papa je objasnio svoj izbor imena tijekom svoje prve opće audijencije na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]], [[27. travnja]] [[2005.]] godine: ''"Ispunjen osjećajima strahopoštovanja i zahvaljivanja, želim govoriti o tome zašto sam izabrao ime Benedikt. Prvo, sjećam se pape [[Benedikt XV.|Benedikta XV.]], koji je bio hrabri prorok mira, vodio je Crkvu kroz turbulentna vremena rata. U njegove stope stavljam svoju službu kao službu pomirenja i sklada među ljudima. Osim toga, sjećam se sv. Benedikta Nursijskog, suzaštitnika Europe, čiji život podsjeća na kršćanske korijene Europe. Molim ga, da nam svima pomogne stajati čvrsto uz Krista u našem kršćanskom životu. Neka [[Krist]] uvijek zauzima prvo mjesto u našim mislima i djelima!"''<ref>[http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2005/documents/hf_ben-xvi_aud_20050427_en.html Reflection on the name chosen: Benedict XVI], Preuzeto 11. veljače 2013.</ref> == Ton papinstva == Tijekom nastupne [[Misa|sv. mise]], promijenjen je prethodni običaj, da svaki [[kardinal]] izrazi [[vjernost]] papi. Papa je umjesto toga, imao skupinu od dvanaest ljudi, koji su ga pozdravili. Među njima su bili: kardinali, [[svećenik|svećenici]], [[brak|bračni]] par s [[dijete|djetetom]], nedavno [[Sveta potvrda|firmani]] vjernici i ostali vjernici. Kardinali su praktički prisegnuli na vjernost, već samim izborom pape. Papa je počeo koristiti otvoreni [[papamobil]], rekavši da je tako htio biti bliže ljudima. Papa Benedikt nastavio je tradiciju svog prethodnika [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] i krstio nekoliko novorođenčadi u [[Sikstinska kapela|Sikstinskoj kapeli]] na početku svake godine, u njegovoj pastoralnoj ulozi rimskog biskupa. == Beatifikacije == [[Datoteka:Beatification of John Paul II (1).jpg|230px|lijevo|mini|Beatifikacija Ivana Pavla II.]] Dana [[9. svibnja]] [[2005.]], Benedikt XVI. počeo je s činom [[beatifikacija|beatifikacije]] svoga prethodnika, pape Ivana Pavla II. Odluka je objavljena [[13. svibnja]] 2005., na blagdan [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]] i 24. obljetnice [[atentat]]a na Ivana Pavla II.<ref>http://www.zenit.org/en/articles/waiting-period-waived-for-john-paul-ii Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Ivan Pavao II. često je govorio, da je Gospa Fatimska zaslužna što je preživio atentat. Uobičajeno, mora proći pet godina nakon smrti osobe prije otvaranja procesa beatifikacije. U posebnim prilikama, poput ove, ne mora proći pet godina. To se dogodilo i prije, kada je papa [[Pavao VI.]] pokrenuo procese beatifikacije za svoje prethodnike, papu [[Pio XII.|Pija XII.]] i [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]] Nakon završetka procesa beatifikacije, papa Benedikt XVI. proglasio je blaženim Ivana Pavla II. [[1. svibnja]] [[2011.]] te proglasio njegovim blagdanom datum, kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, [[22. listopada]]. Prve beatifikacije za vrijeme pontifikata Benedikta XVI., dogodile su se [[14. svibnja]] 2005. Novi blaženice postale su: [[časna sestra]] Marianne Cope i časna sestra Ascensión Nicol Goñi. Za vrijeme pape Benedikta XVI., dogodila se beatifikacija [[Drinske mučenice|Drinskih mučenica]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[24. rujna]] [[2011.]] Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik Kongregacije za proglašenje svetaca salezijanac [[kardinal]] [[Angelo Amato]]. Među Drinskim mučenicama su i dvije časne sestre rođene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]: bl. [[Jula Ivanišević]] rođena u [[Godinjak]]u kraj [[Staro Petrovo Selo|Starog Petrovog Sela]] i bl. [[Bernadeta Banja]] rođena u [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] kraj [[Bjelovar]]a ([[Mađari|mađarske]] nacionalnosti). Papa je odobrio beatifikaciju hrvatskog svećenika [[Miroslav Bulešić|Miroslava Bulešića]] iz [[Istra|Istre]], [[20. prosinca]] [[2012.]]<ref>http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-mucenik-miroslav-bulesic-proglasen-blazenim-clanak-489505 Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Među ostalim blaženima za vrijeme pontifikata pape Benedikta XVI. su: [[John Henry Newman]], kardinal Clemens August Graf von Galen, Mariano de la Mata, Rosa Eluvathingal, fra Basil Moreau, Celestine od Majke Božje, Giuseppina Nicoli, Hendrina Stenmanns, Maria Rosa Flesch, Marta Anna Wiecka, Michael Sopocko, Petrus Kibe Kasui i 187 mučenika, Susana Paz-Castillo Ramirez, Maria Isbael Salvat Romero. Za razliku od svog prethodnika, Benedikt XVI. prepustio je beatifikacije kardinalima. Dana [[29. rujna]] [[2005.]], Kongregacija za kauze svetaca izdala je priopćenje, da ubuduće beatifikacije slavi predstavnik pape, obično prefekt Kongregacije.<ref>http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/csaints/documents/rc_con_csaints_doc_20050929_comunicato_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> == Kanonizacije == [[Datoteka:BentoXVI-38-11052007.jpg|250px|desno|mini|Okupljeni vjernici na kanonizaciji brazilskog [[Franjevci|franjevca]] Frei Galvãoa.]] Papa Benedikt XVI. predvodio je svoje prve [[kanonizacija|kanonizacije]] na Trgu svetog Petra, [[23. listopada]] 2005., kada su proglašeni [[svetac|svetima]]: Josef Bilczewski, Alberto Hurtado SJ, Zygmunt Gorazdowski, Gaetano Catanoso i Felice od Nikozije. Kanonizacije su bile dio sv. mise, čime se obilježilo zaključenje Glavne skupštine [[Biskupska sinoda|Biskupske sinode]] i Godina euharistije.<ref>http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/homilies/2005/documents/hf_ben-xvi_hom_20051023_canonizations_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Papa Benedikt XVI. kanonizirano je nove svece [[15. listopada]] [[2006.]], među kojima su: Rafael Guizar y Valencia, časna sestra Theodore Guerin, Filippo Smaldone i Rosa Venerini. Tijekom svog posjeta [[Brazil]]u [[2007.]], papa Benedikt XVI. predvodio je kanonizaciju [[Frei Galvão]]a [[11. svibnja]], dok su na svečanosti održanoj u Vatikanu 3. lipnja 2007. kanonizirani: George Preca (osnivač katoličkog društva M.U.S.E.U.M.), Simon od Lipnice, Charles od Mount Argusa i Marie-Eugenie de Jesus.<ref>http://www.ewtn.com/vnews/getstory.asp?number=76178 Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Preca je prvi [[svetac]] s [[Malta|Malte]]; [[sv. Pavao]] donio je [[kršćanstvo]] na Maltu 60. godine.<ref>www.cathnews.com/article.aspx?aeid=4346 Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> U listopadu 2008., kanonizirani su: sv. Alphonsa iz Indije, Gaetano Errico, Narcise de Jesus Martillo Moran i Maria Bernarda Bütler. U travnju [[2009.]], kanonizirani su: Arcangelo Tadini, Bernardo Tolomei, Nuno Álvares Pereira, Geltrude Comensoli i Caterina Volpicelli.<ref>http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/homilies/2009/documents/hf_ben-xvi_hom_20090426_canonizzazioni_en.html Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> U listopadu iste godine kanonizirani su: Jeanne Jugan, [[Otac Damien]], Zygmunt Szczęsny Feliński, Francisco Coll Guitart i Rafael Arnáiz Barun.<ref>http://www.expatica.com/es/news/spanish-news/Pope-canonises-_lepers_-apostle_-and-four-others-_57173.html Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Dana [[17. listopada]] [[2010.]], papa Benedikt XVI. službeno je proglasio svetima: Andréa Bessetta, Stanislawa Soltysa, Giuliju Salzano i Camillu Battista da Varano; [[Španjolci|španjolsku]] časnu sestru Candidu Maria de Jesus Cipitria y Barriola i [[Australija|australsku]] redovnicu Mariju MacKillop, prvu svetu katoličku osobu s tog [[kontinent]]a.<ref>http://www.aolnews.com/2010/10/17/pope-creates-first-australian-saint-5-others/ Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> Dana [[23. listopada]] [[2011.]], papa Benedikt XVI. kanonizirao je troje svetih: španjolskoga redovnika Bonifacia Rodriguez y Castra, talijanskog [[nadbiskup]]a Guida Maria Confortija i talijanskoga svećenika Luigija Guanellu.<ref>http://www.catholicnewsagency.com/news/pope-benedict-canonizes-three-new-saints/ Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> U listopadu 2012., papa Benedikt proglasio je svetima: [[Sveta Catherine Tekakwitha|sv. Catherine Tekakwitha]], prvu sveticu Katoličke Crkve crvene rase ([[Indijanci|Indijanka]] iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]), Marianne Cope, časnu sestru koja je pomagala [[gubavci]]ma na [[Havaji]]ma, talijanskog svećenika Giovannija Battista Piamarta, francuskog isusovca Jacquesa Berthieua, španjolsku redovnicu i utemeljiteljicu sestara Bezgrešnog začeća Carmen Salles y Barangueras, filipinskog katehetu i mučenika [[Pedro Calungsod|Pedra Calungsoda]] i Annu Schäffer, čija je želja da bude misionarka bila neispunjena zbog njezine bolesti.<ref>http://www.nytimes.com/2012/10/22/nyregion/pope-canonizes-kateri-tekewitha-and-marianne-cope.html?_r=0 Preuzeto 13. veljače 2013.</ref> == Crkveni naučitelji == Dana [[7. listopada]] [[2012.]] papa Benedikt XVI. proglasio je nove [[crkveni naučitelj|crkvene naučitelje]]: [[Hildegard iz Bingena|sv. Hildegard iz Bingena]] i [[Ivan Avilski|sv. Ivana Avilskog]]. Papa Ivao Pavao II. proglasio je samo jednu crkvenu naučiteljicu [[Sveta Mala Terezija|sv. Tereziju iz Liseauxa]]. Nakon ovih proglašenja, ukupno četiri [[žena|žene]] su crkvene naučiteljice (prethodno sv. [[Katarina Sijenska]] i sv. [[Terezija Avilska]]). Ivan Avilski dao je velik doprinos duhovnoj redovničkoj obnovi u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Bio je prijatelj [[Ignacije Lojolski|sv. Ignacija Lojolskog]], osnivača [[isusovci|isusovačkog reda]]. Pomagao je širenju isusovaca u Španjolskoj. Podržao je [[Terezija Avilska|sv. Tereziju Avilsku]] u njenom radu na reformi ženske grane [[karmelićani|karmelićanskog reda]]. Također je podržao i [[Ivan od Boga|sv. Ivana od Boga]], kada je osnivao ovaj osnivao redovničku zajednicu za pomoć u [[bolnica]]ma. Hildegard iz Bingena bila je moćna žena za srednjevjekovno vrijeme. Komunicirala je s [[papa]]ma kao što je [[Anastazije IV.]], državnicima kao [[Abbot Suger]], njemačkim vladarima kao što je [[Fridrik I. Barbarossa]] i poglavarima [[samostan]]a kao što je bio [[Sveti Bernard]]. Oni su često molili za njene [[molitva|molitve]] za koje se smatralo da su vrlo efektivne, ili su je pitali za mišljenje. Često je putovala, držeći javne govore, što je bilo gotovo nezamislivo za ženu u to doba. == Reforma Rimske kurije == Papa je započeo reformu [[Rimska kurija|Rimske kurije]], kada je spojio četiri postojeća Papinska vijeća u dva u ožujku [[2006.]] godine. Papinsko vijeće za migrante spojio je s [[Papinsko vijeće za pravdu i mir|Papinskim vijećem za pravdu i mir]] na čelu s kardinalom [[Renato Martino|Renatom Martinom]]. [[Kardinal]] [[Paul Poupard]], koji je vodio Papinsko vijeće za kulturu, dobio je zadatak voditi i Papinsko vijeće za međureligijski dijalog, iako oba vijeća imaju odvojene dužnosnike i posebno osoblje, a njihov status i nadležnosti ostali su nepromijenjeni. U svibnju [[2007.]], odlučeno je da će Papinsko vijeće za međureligijski dijalog opet postati posebno tijelo pod drugim predsjednikom. U lipnju [[2010.]], Benedikt je osnovao novo Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije. Nadbiskupom Salvatore Fisichella postao je prvi predsjednik. == Učenja == [[Datoteka:Pope Benedictus XVI january,20 2006 (20).JPG|230px|lijevo|mini|Papa u siječnju 2006. godine.]] Jedna od glavnih uloga Benedikta XVI. kao pape je učiti o katoličkoj vjeri i naći rješenja aktualnih probleme vezanih za vjeru. Tu je ulogu imao i kao bivši pročelnik Kongregacije za nauk vjere. Papa se zalagao za obranu ljudskog života u svakom trenutku, zaštitu svih prava osoba i obitelji, izgradnju pravednog i solidarnog svijeta, poštivanje stvorenoga, međukulturni i međureligijski dijalog.<ref>http://www.klix.ba/vijesti/svijet/medjukulturni-i-medjureligijski-dijalog-je-prioritet/081210019 Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> "Prijateljstvo s Isusom Kristom" je česta tema njegovog propovijedanja.<ref>http://www.ewtn.com/library/PAPALDOC/B16CLERO.HTM Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Naglasio je, da o ovom intimnom [[prijateljstvo|prijateljstvu]], "sve ovisi".<ref>http://www.zenit.org/en/articles/benedict-xvi-s-book-a-pastoral-work {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213211331/http://www.zenit.org/en/articles/benedict-xvi-s-book-a-pastoral-work |date=2013-12-13 }} Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Također je rekao, da smo svi pozvani da se otvorimo tom prijateljstvu s [[Bog]]om ... govoriti mu kao prijatelju, jer [[Isus]] je jedini koji može učiniti [[svijet]] i dobrim i sretnim.<ref>http://www.ewtn.com/library/curia/cdfjosma.htm Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> U svojoj knjizi „Isus iz Nazareta“, naglasio je, da je njegova glavna svrha "pomoći rastu živog odnosa" s Isusom Kristom.<ref>http://www.zenit.org/en/articles/benedict-xvi-s-book-a-pastoral-work {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213211331/http://www.zenit.org/en/articles/benedict-xvi-s-book-a-pastoral-work |date=2013-12-13 }} Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> ''[[Sacramentum caritatis]]'' ([[hrvatski|hrv.]] “Sakrament ljubavi“) je apostolski nagovor, koji ima "bogatstvo i raznolikost razmišljanja i prijedloga koji su se dogodili na redovitoj Glavnoj skupštini Biskupske sinode " koja je održana [[2006.]] godine.<ref>http://www.nytimes.com/2009/07/08/world/europe/08pope.html?_r=0 Preuzeto 22. veljače 2013.</ref> Dana [[7. srpnja]] [[2007.]] papa Benedikt XVI. objavio je “Motu proprio Summorum Pontificum“, na zahtjev vjernika. Time se olakšava služenje sv. mise na [[latinski|latinskom jeziku]] prema [[misal]]u iz [[1962.]] (poznatija kao [[tridentska misa]]). Grupe vjernika, koje su željele takvu vrstu sv. mise, trebale su dozvolu [[biskup]]a, a po novome dovoljno je dopuštenje mjesnog [[župnik]]a.<ref>http://allafrica.com/stories/200707101009.html Preuzeto 23. veljače 2013.</ref> „Summorum Pontificum“ govori, da svećenici trebaju dozvoliti služenje tridentske mise na zahtjev vjernika i omogućuje se svećenicima, da organiziraju takve mise, na kojima vjernici mogu sudjelovati ako žele. Osudio je pretjerani [[konzumerizam]], pogotovo među [[mladi]]ma. On je izrekao u prosincu 2007., da su [[adolescent]]i, mladež, pa čak i [[djeca]], žrtve i prevareni od strane beskrupuloznih [[odrasli]]h, koji lažu sebe i njih, uvlačeći ih u odaje konzumerizma, te se čak i tijelo pretvara u objekt.<ref>http://www.catholicnewsagency.com/news/children_in_consumerist_societies_risk_losing_hope_says_pope_benedict/ Preuzeto 23. veljače 2013.</ref> Crkveni dokument Dignitas Personae iz [[2008.]] godine ponavlja protivljenje kontracepciji, uključujući i novije metode poput kondoma za žene i kontacepcijskih pilula za jutro poslije. Papa Benedikt XVI. u [[2009.]] godini je izjavio, da korištenje kondoma nije rješenje za suzbijanje [[AIDS]]-a, nego još pogoršava postojeće stanje. <ref>http://www.sbs.com.au/news/article/1012144/Condoms-%27not-the-answer-to-AIDS%27:-Pope {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618074844/http://www.sbs.com.au/news/article/1012144/Condoms-'not-the-answer-to-AIDS':-Pope |date=2013-06-18 }} Preuzeto 22. veljače 2013.</ref> === Diktatura relativizma === [[Datoteka:BentoXVI-51-11052007 (frag).jpg|230px|desno|mini|Papa Benedikt XVI. slavi [[Misa|sv. misu]] u [[Brazil]]u 2007.]] Papa smatra [[diktatura relativizma|diktaturu relativizma]] kao jedan od glavnih izazova za [[Katolička Crkva|Crkvu]] i [[čovječanstvo]]. Riječ je o sukobu između dvaju pogleda na svijet: onoga koji vjeruje u postojanje načela i nepromjenjivih vrjednota, koje je Bog upisao u ljudsku narav, te onoga koji drži da ne postoji ništa čvrsto i trajno, nego da je sve relativno s obzirom na [[vrijeme]], mjesta i okolnosti. Ako ne postoje apsolutne vrjednote i objektivna prava, ljudski se [[život]] svodi na grozničavu potragu za užitcima te na egoistično zadovoljavanje [[instinkt|instinkata]] i subjektivnih "potreba", prozvanih nova "prava". [[Volja]] za moći pojedinca i skupina postaje jedini [[zakon]] društva te se uspostavlja, kako tvrdi Benedikt XVI., "diktatura relativizma koji ništa ne priznaje kao konačno i koji kao posljednje mjerilo ostavlja samo vlastiti ja i svoje želje".<ref>http://verbum.hr/knjige/diktatura-relativizma-145/ Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Ono što Papa na poseban način želi istaknuti je to, da relativizam nije više samo jedan lokalni problem ili možda jedan parcijalni problem koji se tiče samo jednoga segmenta, jednoga dijela života, nego naprotiv, da je relativizam suvremenoga svijeta jedan problem koji je zahvatio sve pore života, sve situacije.<ref>http://www.djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=581:tribina-qpapa-benedikt-xvi-o-istini-i-diktaturi-relativizmaq&catid=34:vijesti&Itemid=80 Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Papa predlaže: "Mi vjernici, Crkva, posjedujemo živu [[istina|istinu]], utjelovljenu Istinu Isusa Krista. Tko se s njim susreće nema razloga onda uopće razmišljati o relativističkoj postavci i poimanju, nego dapače, zna da smo pozvani navješćivati kako bismo drugima otkrili puninu istine i onda dali radost života i tako društvo i u [[politika|politici]], [[filozofija|filozofiji]], [[znanost]]i, [[ekonomija|ekonomiji]], u svim drugim segmentima, i u [[moral]]u, osposobili ovim novim dahom Kristovim da društvo može živjeti istinsku puninu [[radost]]i i života koje je donio Gospodin Isus.<ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=132247 Preuzeto 21. veljače 2013.</ref> Papa je u govoru u [[Rim]]u, [[6. lipnja]] [[2005.]] godine, rekao kako su danas prisutni razni oblici povrede [[brak]]a poput suživota nevječanih parova (koji godinama žive kao da su u braku, a nikada se nisu vjenčali), poput zajedničkog života zaručnika prije braka (brak na pokus), istospolnih zajednica i sl. Papa smatra, da to nisu djela istinske [[sloboda|slobode]], već prije izrazi anarhijske slobode. Također, Papa ističe kako je suprotno ljudskoj [[ljubav]]i i dubokom pozivu [[muškarac|muškarca]] i [[žena|žene]], da se spriječava [[rađanje]] [[djeca|djece]] u braku ([[Katolički pogled na kontracepciju|kontracepcijom]]) ili još gore, da se ugrožava novi začeti život ([[pobačaj]]em).<ref>http://archive.newsmax.com/archives/articles/2005/6/6/144634.shtml Preuzeto 22. veljače 2013.</ref> === Enciklike === [[Datoteka:BentoXVI-27-10052007.jpg|200px|lijevo|mini|Papa tijekom posjeta [[São Paulo|São Paulu]] 2007.]] Papa Benedikt XVI. napisao je tri enciklike: „[[Deus caritas est]]“ ([[hrvatski|hrv.]] „Bog je ljubav“), „[[Spe Salvi]]“ (hrv. „U nadi spašeni“) i „[[Caritas in veritate]]“ (hrv. "Ljubav u istini"). U svojoj prvoj enciklici „Deus Caritas Est“, [[Papa]] razmišlja o odnosu između svjetovnog i kršćanskog shvaćanja [[ljubav]]i, potiče na aktivnije svjedočenje kršćana u društvu, prije svega promicanjem društvene pravde. Papa preuzima temu iz [[Prva Ivanova poslanica|Prve Ivanove poslanice]] (14,6): »Bog je ljubav, i tko u ljubavi ostaje, u Bogu ostaje, i Bog u njemu«, i obrađuje ju u dva dijela. U prvom dijelu enciklike Papa [[filozofija|filozofski]], [[filologija|filološki]] i [[teologija|teološki]] obrađuje pojam «ljubav» te polazeći od starogrčkog pojma «[[eros]]», koji označava poglavito tjelesnu ljubav, analizira različite oblike ljudske ljubavi. Svoje razmatranje uzdiže na koncu do nadnaravne ljubavi između [[Bog]]a i čovjeka. U drugom dijelu enciklike Papa naglašava, da Crkva treba izvršavati zapovijed ljubavi koju je dobila od svog Učitelja, [[Isus|Isusa Krista]]. Ona to čini preko karitativne djelatnosti, započete još u prvim stoljećima svog postojanja u obliku službe pomaganja potrebitima koja se zvala «diakonia». Nakon ukazivanja na neka pogrešna shvaćanja karitativnog rada Crkve tijekom [[povijest]]i, u okviru čega podsjeća na dugu i plodnu tradiciju [[Socijalni nauk Katoličke Crkve|socijalnog nauka Crkve]], Papa pojašnjava što bi on uistinu trebao biti, te encikliku završava poticajem na [[molitva|molitvu]] kojom karitativni rad treba biti nadahnut i hranjen. Druga enciklika „Spe Salvi“, o [[krepost]]i [[nada|nade]], objavljena je [[30. studenog]] [[2007.]]<ref>http://www.catholic.org/international/international_story.php?id=26059 Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> U uvodu Papa izlaže da "nam je Otkupljenje, naime, dano u smislu da nam je dana nada, pouzdana nada, zahvaljujući kojoj se možemo lakše nositi sa sadašnjošću: sadašnji trenutak, ma koliko težak bio, može se živjeti i prihvatiti ako vodi ka nekom cilju, ako u taj cilj možemo biti sigurni i ako je taj cilj tako velik da opravdava trud koji je uožen u prijeđeni put."<ref>http://verbum.hr/knjige/spe-salvi-u-nadi-spaseni-%28d-149%29-1190/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120512231209/http://verbum.hr/knjige/spe-salvi-u-nadi-spaseni-(d-149)-1190/ |date=2012-05-12 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Treća enciklika pod nazivom „Caritas in veritate“ potpisana je [[29. lipnja]] [[2009.]] (blagdan [[sveti Petar|sv. Petra]] i [[Sveti Pavao|Pavla]]) i objavljena [[7. srpnja]] [[2009.]]<ref>http://www.nytimes.com/2009/07/08/world/europe/08pope.html?_r=0 Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> U njoj, Papa nastavlja crkvena učenja o [[socijalna pravda|socijalnoj pravdi]]. Osudio je prevladavajući gospodarski sustav "gdje su pogubne posljedice [[grijeh]]a evidentne", te je pozvao ljude, da otkriju [[Poslovna etika|etiku]] u [[poslovnim]] i [[ekonomija|ekonomskim]] odnosima. Papa u ovoj enciklici poziva sve odgovorne ljude u politici, gospodarstvu i financijskom sustavu, da poduzmu sve kako bi ljude zaštitili od dalekosežnih gospodarskih kataklizmi. Bolja je budućnost moguća samo ako svi odgovorni ponovno otkriju temeljne etičke vrijednosti na kojima je moguće graditi bolji [[svijet]]. U gospodarstvu [[profit]] ne smije biti jedini kriterij i cilj.<ref>http://verbum.hr/knjige/caritas-in-veritate-ljubav-u-istini-%28d-158%29-1144/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513030305/http://verbum.hr/knjige/caritas-in-veritate-ljubav-u-istini-(d-158)-1144/ |date=2012-05-13 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> == Borba protiv seksualnog zlostavljanja == Do [[2001.]], godine, [[biskupija|biskupije]] su bile zadužene za rješavanje slučajeve seksualnih zlostavljanja unutar Crkve i za discipliniranje počinitelja. Godine [[2001.]] kardinal Ratzinger uvjerio je papu [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]], da prebaci nadležnost na Kongregaciju za nauk vjere. Prema Johnu L. Allenu Jr., Joseph Ratzinger je u sljedećim godinama odlučio poraditi na tom problemu i rješavati slučajeve.<ref>http://ncronline.org/news/accountability/will-ratzingers-past-trump-benedicts-present Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> U ulozi prefekta Kongregacije za nauk vjere, "vodio je važne promjene koje su napravljene u crkvenom zakonu, poput postroženja kazni, proširenja ovlasti i ukidanja zastare za djela seksualnog zlostavljanja. Prema Charlesu J. Scicluni, koji je bio tužitelj u slučajevima seksualnog zlostavljanja, "kardinal Ratzinger pokazao je veliku mudrost i čvrstoću u rukovanju tim slučajevima, također pokazao je veliku [[hrabrost]] u suočavanju s nekim od najtežih slučajeva, bez iznimke".<ref>http://www.catholicnews.sg/index.php?option=com_content&view=article&id=4151:promoter-of-justice-at-doctrine-of-faith-on-paedophilia&catid=196:vis-vatican-information-service&Itemid=127 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201111202104/http://www.catholicnews.sg/index.php?option=com_content |date=2020-11-11 }} Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> Jedan od slučajeva, bila je istraga nad meksičkim svećenikom [[Marcial Maciel|Marcialom Macielom Degolladom]], osnivačem [[Kristovi legionari|Kristovih legionara]], koji je bio optužen za seksualno zlostavljanje. Kardinal Ratzinger zalagao se za njegovu kaznu, ali to nekoliko godina nije bilo moguće, jer su postojali otpori toj odluci. Kasnije je ipak zalaganjem Ratzingera otpušten iz svećeničke službe [[2006.]] godine. U ožujku [[2010.]], Papa je poslao pastoralno pismo [[Katolička Crkva u Irskoj|katolicima u Irskoj]] u vezi slučajeva seksualnog zlostavljanja od strane katoličkih svećenika nad maloljetnicima, izražavajući žaljenje i obećavajući promjene u načinu rješavanja slučajeva zlostavljanja.<ref>http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/letters/2010/documents/hf_ben-xvi_let_20100319_church-ireland_en.html Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> Papa je prilikom posjeta [[Malta|Malti]] obećao, da će uvesti mjere koje bi zaštitile mlade ljude u [[budućnost]]i i privođenje pravdi svećenika koji su bili odgovorni za zlostavljanja.<ref>http://www.dailymail.co.uk/news/article-1267034/Pope-tears-expressing-shame-victims-priest-paedophile-Malta-visit.html Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> U knjizi "Svjetlo svijeta", papa je o zlostavljanjima rekao: "posebno je težak [[grijeh]] kada netko tko zapravo ljudima treba pomoći da dođu do Boga, komu se povjeri [[dijete]], mlad čovjek, da bi našli Gospodina, takve osobe zlorabi i odvodi od Gospodina. Time vjera kao takva postaje nevjerodostojna, Crkva se više ne može uvjerljivo predstavljati kao Gospodinova navjestiteljica. Sve nas je to zaprepastilo i mene potresa kao i prije u dubini bića. No Gospodin nam je također rekao da će u [[pšenica|pšenici]] biti i [[kukolj]]a – ali da će [[sjeme]], njegovo sjeme, i dalje rasti. U to se uzdamo.<ref>http://www.bitno.net/vjera/ekskluzivno-sablazan-zlostavljanja-benedikt-xvi-otvoreno-o-zlu-u-crkvi/ Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> == Znanstveni radovi == "Benedikt XVI. je jedan od teologa koji zna [[kvantna fizika|kvantnu fiziku]]. Prije 45 godina Ratzinger je pisao znanstvene radove o interpetaciji kvantne fizike i to je povezao s teologijom. I baš se on bavi pitanjem koje je jedno od barijera u znanstvenoj spoznaji - da nema i nikad ne će biti putanje elektrona u atomu."Vjerojatno ti Talijani ne znaju za tu činjenicu u vezi Pape." (Osvrt akademika Paara na događaj aktualnog posjeta pape Benedikta XVI. rimskom sveučilištu [[La Sapienza|La Sapienza]], izlaganje na temu odnosa vjere i egzaktne znanosti. Govor održan u Sveučilištu u Zadru 17. siječnja 2007.)<ref name="Paar">Iz krstionice. Akademik [[Vladimir Paar]] o odgodi Papina posjeta La Sapienzi: Neukusno i neozbiljno. [[Hrvatsko slovo]], str. 8, petak, 25. siječnja 2008. ([[IKA]])</ref> Ratzinger je objavio radove u kojima je citirao radove [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]], [[Carl Friedrich von Weizsäcker|von Weizsäckera]] i drugih.<ref name="Paar"/> Iz tih je radova vidljivo da razumije [[Heisenbergovo načelo neodređenosti|problem Heisenbergove relacije neodređenosti]] i problem gibanja u svijetu atoma.<ref name="Paar"/> == Putovanja == [[Datoteka:Foreign trips of Benedict XVI.png|400px|desno|mini| {{legenda|#ffba01|Zemlje koje je pohodio Benedikt XVI.:}} {| | valign="top" | '''2005. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|NJE}} (18. − 21. kolovoza) <br> '''2006. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|POLJ}} (25. − 28. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|ŠPA}} (8. − 9. srpnja) <br> &nbsp;{{ZD|NJE}} (9. − 14. rujna) <br> &nbsp;{{ZD|TUR}} (28. stud. − 1. prosinca) <br> '''2007. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|BRA}} (9. − 13. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|AUT}} (7. − 9. rujna) <br> '''2008. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|SAD}} (15. − 20. travnja) <br> &nbsp;{{ZD|AUS}} (13. − 21. srpnja) <br> &nbsp;{{ZD|FRA}} (12. − 15. rujna) <br> '''2009. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|KAM}} (17. − 20. ožujka) <br> &nbsp;{{ZD|ANG}} (20. − 23. ožujka) <br> &nbsp;{{ZD|JOR}} (8. − 11. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|IZR}} (11. − 13. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|PAL}} (13. − 15. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|ČEŠ}} (26. − 28. rujna) <br> | valign="top" | '''2010. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|MLT}} (17. − 18. travnja) <br> &nbsp;{{ZD|POR}} (11. − 14. svibnja) <br> &nbsp;{{ZD|CIP}} (4. − 6. lipnja) <br> &nbsp;{{ZD|UK}} [[UK]] (16. − 19. rujna) <br> &nbsp;{{ZD|ŠPA}} (6. − 7. studenog) <br> '''2011. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|HRV}} (4. − 5. lipnja) <br> &nbsp;{{ZD|SMR}} (19. lipnja) <br> &nbsp;{{ZD|ŠPA}} (18. − 21. kolovoza) <br> &nbsp;{{ZD|NJE}} (22. − 25. rujna) <br> &nbsp;{{ZD|BEN}} (18. − 20. studenog) <br> '''2012. godina:''' <br> &nbsp;{{ZD|MEX}} (23. − 26. ožujka) <br> &nbsp;{{ZD|KUB}} (26. − 29. ožujka) <br> &nbsp;{{ZD|LBN}} (14. − 16. rujna) <br> |} ]] Kao papa, Benedikt XVI. provodio je brojne apostolske aktivnosti, uključujući [[putovanja]] diljem [[svijet]]a te u [[Vatikan]]u. Benedikt XVI. puno je putovao tijekom prve tri godine njegova papinstva. Osim putovanja po [[Italija|Italiji]], Papa je tada dvaput posjetio svoju [[domovina|domovinu]] [[Njemačka|Njemačku]], jedanput za [[Svjetski dan mladih]] u [[Köln]]u, a drugi put posjetio je gradove djetinjstva. Također je posjetio [[Poljska|Poljsku]] i [[Španjolska|Španjolsku]], gdje je oduševljeno primljen.<ref>http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1211537,00.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111212124229/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1211537,00.html |date=2011-12-12 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Njegov posjet [[Turska|Turskoj]], većinski [[musliman]]skoj naciji, u početku je bio u sjeni polemika o predavanju, koje je imao u [[Regensburg]]u. Njegov posjet pratili su nacionalistički i islamski prosvjednici<ref>http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/26/AR2006112600191.html Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> te je bio pod velikim mjerama sigurnosti. Međutim, putovanje je otišlo u dobrom smjeru i Papa je objavio zajedničku deklaraciju s ekumenskim [[patrijarh]]om Bartolomejem I. u pokušaju, da se počne liječiti jaz između [[Katolička Crkva|Katoličke]] i [[Pravoslavlje|Pravoslavne Crkve]]. Godine 2007. [[Papa]] je posjetio [[Brazil]], sudjelovao na Biskupskoj konferenciji i proglasio svetim fra Antonija Galvãoa. U lipnju je hodočastio u pastoralni posjet [[Asiz]]u, rodnom mjestu [[Sveti Franjo Asiški|sv. Franje]]. U rujnu iste godine, Papa je bio u trodnevnom posjetu [[Austrija|ustriji]], tijekom kojeg se pridružio glavnom [[rabin]]u Beča, Paulu Chaimu Eisenbergu, u obilježavanju spomena na 65,000 bečkih [[Židov]]a koji su poginuli u nacističkim logorima smrti.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6982878.stm Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Tijekom boravka u Austriji, također je slavio [[Misa|sv. misu]] u [[marijansko svetište|marijanskom svetištu]] [[Mariazell]] i posjetio je [[samostan Heiligenkreuz]]. [[Datoteka:Benedictus XVI in Auschwitz-Birkenau1.jpg|230px|lijevo|mini|Papa u [[Auschwitz]]u 2006.]] U travnju [[2008.]] Papa je imao svoj prvi posjet [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Tijekom boravka u [[Washington]]u, Papa se obratio predstavnicima američkih katoličkih sveučilišta, sastao se s čelnicima ostalih svjetskih [[religija]] i slavio sv. misu na [[stadion]]u s 47.000 ljudi.<ref>http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a4XCdKnx9gfw Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Papa se također privatno sastao sa žrtvama seksualnog zlostavljanja od strane [[svećenik]]a. U [[New York]]u se obratio [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Općoj skupštini UN]]. U New Yorku je slavio sv. misu u [[Katedrala sv. Patrika u New Yorku|katedrali sv. Patrika]], susreo se s [[djeca|djecom]] s posebnim potrebama i njihovim [[obitelj]]ima, te imao susret s 25.000 katoličke mladeži. Na zadnji dan posjeta, posjetio je [[Svjetski trgovački centar]] i održao misu na stadionu Yankee-a. U srpnju [[2008.]] Papa je otputovao u [[Australija|Australiju]], da prisustvuje [[Svjetski dan mladih|Svjetskom danu mladih]] u [[Sydney]]u. Dana 19. srpnja, u katedrali sv. Marije ispričao se za zlostavljanja djece, od strane australskih svećenika. Dana 13. rujna [[2008.]] slavio je sv. misu na otvorenom u [[Pariz]]u pred 250,000 ljudi, te je osudio moderni materijalizam - poklepu za novcem, imetkom i moći kao današnju kugu, uspoređujući je s poganstvom.<ref>http://www.huliq.com/3257/68370/pope-condemns-materialism-pagan Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Godine 2009., posjetio je [[Afrika|Afriku]] ([[Kamerun]] i [[Angola|Angolu]]) po prvi put kao papa. Tijekom svog posjeta, on je predložio, da se promijeni seksualno ponašanje kao rezultat širenja [[AIDS]]-a, i pozvao katolike, da se odopru čarobnjaštvu. Posjetio je [[Bliski istok]] ([[Jordan]], [[Izrael]] i [[Palestina|Palestinu]]) u svibnju 2009. U rujnu [[2009.]] imao je vrlo sadržajan posjet [[UK|Ujedinjenom Kraljestvu]]. Benedikt XVI. kao prvi papa stupio u [[Westminsterska opatija|Westminstersku opatiju]], a s poglavarom [[Anglikanci|Anglikanske Crkve]], [[canterbury]]jskim nadbiskupom [[Rowan Williams|Rowanom Wiliamsom]] molio je za [[jedinstvo kršćana]]. U homiliji mladima u Bellahouston parku u [[Glasgow]]u poručio: "Potičem vas da živite [[život]] dostojan našeg Gospodina i vas samih. Mnogo se kušnji svaki dan pred vas stavlja – droge, novac, seks, pornografija, alkohol – a svijet vam govori da će vam one donijeti sreću, no ove su stvari razarajuće i razdjeljujuće. Ima samo jedna stvar koja traje: [[ljubav]] [[Isus|Isusa Krista]] za svakoga od vas ponaosob. Tražite ga, upoznajte ga i uzljubite ga i on će vas osloboditi od robovanja svjetlucavom, ali površnom postojanju koje vam često predlaže današnje [[društvo]]. Ostavite ono što je bezvrijedno i spoznajte svoje vlastito [[dostojanstvo]] djece Božje." Papa Benedikt XVI. bio je par puta žrtva sigurnosnih propusta unutar Vatikana. Dana, [[6. lipnja]] [[2007.]] tijekom opće audijencije, jedan je mladi [[Nijemac]] (27) pokušao skočiti ispred otvorenog papinskog vozila. No, Papa ga vjerojatno nije ni stigao primijetiti, jer je iste sekunde na mladića skočilo najmanje 8 pripadnika službe sigurnosti. Iako je uhićen i odveden u policiju, mladićevi motivi nisu otkriveni, no po svemu sudeći nije bila riječ o terorističkom napadu.<ref>http://svijetosiguranja.hr/hr/clanak/2011/6/papa-na-kotacima,180,5637.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714122204/http://svijetosiguranja.hr/hr/clanak/2011/6/papa-na-kotacima,180,5637.html |date=2014-07-14 }} Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Dana, [[24. prosinca]] [[2009.]], dok je Papa išao prema [[oltar]]u, kako bi proslavio [[polnoćka|polnoćku]] u bazilici svetog Petra, 25. godišnja djevojka preskočila je ogradu i skočila je na Papu, koji je pao na tlo. Papa se ustao i nastavio ići prema oltaru. Pri Papinom padu, pao je i kardinal [[Roger Etchegaray]], 87, godišnji prodekan Kardinalskog zbora i pretrpio [[fraktura kuka|frakturu kuka]]. Talijanska policija izvijestila je, da je ista žena i ranije pokušala prići Papi na prethodnoj sv. misi za [[Badnjak]], ali je bila spriječena.<ref>http://usatoday30.usatoday.com/news/religion/2009-12-24-pope-christmas-mass_N.htm Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> U svojoj [[propovijed]]i, papa je oprostio djevojci i pozvao svijet, da se "probudi" iz sebičnosti i sitničarija i nađe vremena za [[Bog]]a i duhovna pitanja. Od 17. do 18. travnja [[2010.]], Papa je bio na apostolskom putovanju na [[Malta|Malti]]. Nakon sastanaka s raznim dostojanstvenicima prvog dana na otoku, 50,000 ljudi okupilo se na papinskoj misi u [[Floriana|Floriani]], za vrijeme koje je padala lagana [[kiša]]. Papa se također sastao s malteškom mladeži u [[Valletta|Valletti]], gdje se okupilo oko 10,000 [[mladi]]h. Tijekom svog posjeta, Papa je ganut do suza, izrazio žaljenje za sramotne slučajeve zlostavljanja na Malti, tijekom 20-ak minuta susreta sa žrtvama.<ref>http://www.dailymail.co.uk/news/article-1267034/Pope-tears-expressing-shame-victims-priest-paedophile-Malta-visit.html Preuzeto 18. veljače 2013.</ref> Posljedna država koju je posjetio od 14. do 16. rujna [[2012.]] bio je [[Libanon]]. Ovaj posjet bio je među najsloženijima po pitanju sigurnosti zbog lokalnih radikalnih skupina i [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata]] u susjednoj [[Sirija|Siriji]], a uz libanonsku vojsku i snage sigurnosti Svetog Oca osiguravalo je i više stotina pripadnika šijitskog [[Hezbolah]]a<ref name="vec453063">http://www.vecernji.hr/vijesti/papu-benedikta-xvi-pozdravio-hezbollah-clanak-453063 Preuzeto 5. ožujka 2013.</ref>. Papa je u Libanonu posjetio četiri libanonska patrijarhata, predstavnike kršćanskih nekatoličkih vjeroispovijesti, te muslimanskih zajednica [[Šijiti|šijita]], [[Alaviti|alavita]], [[Suniti|sunita]] i [[Druzi|Druza]]<ref name="vec453063"/>. === U Hrvatskoj === [[Datoteka:Papa zag.jpg|230px|desno|mini|[[Papa]] [[Benedikt XVI.]] u [[Zračna luka Zagreb|Zračnoj luci Zagreb]].]] Boravio je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[6. studenog|6.]] do [[8. studenog]] [[2001.]] godine, kad je kao pročelnik [[Kongregacija za nauk vjere|Kongregacije za nauk vjere]] stigao na znanstveni skup kojim je obilježena 20. obljetnica smrti [[kardinal]]a [[Franjo Šeper|Franje Šepera]].<ref>http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=158&Itemid=164 Preuzeto 19. veljače 2013.</ref> Hrvatski kardinal Franjo Šeper bio je prethodnik Benedikta XVI. na mjestu pročelnika Kongregacije za nauk vjere. Kardinal Ratzinger boravio je u Hrvatskoj 3 dana u pratnji tajnika [[Tarcisio Bertone|Tarcisija Bertonea]]. Predvodio je [[Misa|sv. misu]] u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]], susreo se s hrvatskim [[biskup]]ima i hodočastio u [[Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke]] u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]]. Kao papa posjetio je Hrvatsku [[4. lipnja|4.]] i [[5. lipnja]] [[2011.]] godine, pod geslom "Zajedno u [[Krist]]u". Prilikom dolaska u [[Zračna luka Zagreb|Zračnu luku Zagreb]], Papa je u svom prvom govoru tijekom svečanosti dobrodošlice u nazočnosti najviših predstavnika Crkve i države, prisjetio se i triju pastoralnih posjeta blaženoga [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Hrvatskoj te zahvalio Gospodinu za dugu povijest [[vjernost]]i, koja povezuje Hrvatsku sa [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]].<ref>http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=17 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113655/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=17 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Papa se susreo s hrvatskim predsjednikom dr. [[Ivo Josipović|Ivom Josipovićem]] u [[Ured predsjednika Republike Hrvatske|Uredu predsjednika]] na [[Pantovčak]]u te s premijerkom [[Jadranka Kosor|Jadrankom Kosor]] u [[Apostolska nuncijatura u Zagrebu|Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu]]. [[Datoteka:Pope Benedict XVI HNK 1 04062011.JPG|200px|lijevo|mini|Papa Benedikt XVI. napušta zgradu [[HNK Zagreb|Hrvatskog narodnog kazališta]] u [[Zagreb]]u.]] U [[HNK Zagreb|HNK]]-u, Papa se susreo s osobama iz javnog života, kulture, [[znanost]]i, politike, gospodarstva i [[šport]]a, s predstavnicima vjerskih zajednica te s članovima [[diplomat]]skog zbora.<ref>http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=18 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113644/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=17&Itemid=18 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Glavni događaj prvoga dana Apostolskog posjeta Pape bilo je bdjenje s [[mladi]]ma na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu. Papa je mladima među ostalim poručio: "Mladost je vrijeme koje Gospodin daruje da biste mogli otkriti značenje postojanja, vrijeme velikih obzora, snažno življenih [[osjećaj]]a, ali i strahova zbog zahtjevnih i trajnih odluka, teškoća u [[učenje|učenju]] i [[rad]]u, pitanja o otajstvu boli i trpljenja. Ali i više od toga, to divno vrijeme [[život]]a u sebi nosi duboku čežnju, koja ne poništava sve ostalo, nego ga uzdiže kako bi mu dala puninu."<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&conID=21905&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305210827/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&conID=21905&act=view |date=2016-03-05 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Drugog dana Apostolskog posjeta, bilo je [[Misa|euharistijsko slavlje]] povodom Prvoga nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih [[obitelj]]i na zagrebačkom [[hipodrom]]u. Primijetivši kako je obitelj danas, kada se širi [[sekularizacija]] koja [[Bog]]a života gura na rub te donosi rastuću razjedinjenost obitelji, suočena s teškoćama i prijetnjama, Sveti Otac je pozvao obitelji da se trajno obvežu učiti djecu moliti, da ih približe [[sakrament]]ima i čitaju zajedno [[Sveto pismo]], riječju da budu "poput male Dvorane posljednje večere, poput one [[Sveta Marija|Marijine]] i učenika, u kojoj se živi [[jedinstvo]], zajedništvo, [[molitva]]".<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=21911&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012062830/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=21911&act=view |date=2014-10-12 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Mladima je poručio, da ne popuštaju sekulariziranom [[mentalitet]]u koji nudi suživot kao pripravu ili čak kao zamjenu za [[brak]].<ref>http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=19&Itemid=20 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130911055053/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=19&Itemid=20 |date=2013-09-11 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Papa se susreo s predstavnicima duhovnih zvanja ([[biskup]]i, [[svećenik|svećenici]], [[redovnik|redovnici]], redovnice, [[bogoslov]]i i [[sjemenište|sjemeništarci]]) na [[molitva večernje|molitvi večernje]] u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]] istoga dana. Posebno je pohvalio [[Alojzije Stepinac|blaženoga Alojzija Stepinca]] kao "neustrašivoga pastira, primjera apostolskog žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i crkvenom životu."<ref>http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=21 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130129113705/http://papa.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=21 |date=2013-01-29 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> Nakon toga, završio je svoj Apostolski posjet Hrvatskoj, odletjevši iz zagrebačke Zračne luke prema [[Rim]]u. Prema ravnatelju Tiskovnog ureda Svete Stolice o. [[Federico Lombardi|Federicu Lombardiju]], na bdjenju je, sudjelovalo oko 50.000 vjernika, njih 30.000 na Trgu, a ostali pred katedralom i u obližnjim ulicama, a na misi na hipodromu sudjelovalo je više od 400.000 vjernika.<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&conID=21918&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141012092909/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=&conID=21918&act=view |date=2014-10-12 }} Preuzeto 20. veljače 2013.</ref> == Međureligijski dijalog == Papa Benedikt XVI. bio je otvoren za međureligijski dijalog te je nastojao poboljšati odnose tijekom svog [[pontifikat]]a. U prosincu [[2008.]] godine izjavio je: "Međukulturni i međureligijski dijalog je prioritet, ali se ne smije popustiti [[relativizam|relativizmu]] i [[sinkretizam|sinkretizmu]]. Kršćani su uvijek spremni promicati međukulturni i međureligijski dijalog, u svrhu poticanja suradnje u temama od obostrane koristi, poput dostojanstva ljudske osobe, traženja [[opće dobro|općeg dobra]], izgradnje [[mir]]a i razvoja. "<ref>http://www.klix.ba/vijesti/svijet/medjukulturni-i-medjureligijski-dijalog-je-prioritet/081210019 Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> Tijekom posjeta [[SAD]]-u, Papa je posjetio jednu židovsku [[sinagoga|sinagogu]] u [[New York]]u, susreo se u [[Washington]]u s oko 200 predstavnika drugih [[religija]], kršćana i nekršćana. Muslimanima je Papa rekao da međureligijski dijalog "cilja na nešto više od običnoga pristanka da uznapreduje mir". Najveći cilj [[dijalog]]a jest "otkriti istinu" i držati "u [[srce|srcu]] svih ljudi budnima bitna i najdublja pitanja".<ref>http://www.cnak.ba/index.php?opt=21&id=241 Preuzeto 24. veljače 2013.</ref> Susreti sa [[Židovi]]ma i [[muslimani]]ma bili su središnji događaji drugog dana posjete [[Izrael]]u pape Benedikta XVI. u svibnju 2009. godine. Prilikom posjete [[Libanon]]u [[2012.]] godine osudio je [[Vjerski fundamentalizam|fundamentalizam]] kao falsifikaciju vjere i istaknuo da je stvaranje [[mir]]a zadaća svih religija. Pohvalio je vjerski suživot u zemlji kao primjer za [[Bliski istok]] i ostali [[svijet]], navodeći da "Libanon pokazuje cijelome svijetu da unutar jedne nacije mogu surađivati razne crkve, kao i svi dijelovi Katoličke crkve u zajedničkoj bratskoj sprezi s ostalim kršćanima i braćom drugih religija"<ref name="vec453063"/>. == Odreknuće == [[Datoteka:Tiara Benedict XVI.JPG|230px|desno|mini|[[Tijara]] koju je dobio na poklon 2011. od skupine njemačkih katolika.]] Papa Benedikt XVI. najavio je svoj dobrovoljni odlazak s mjesta pape [[11. veljače]] [[2013.]] Tada je izjavio: "Duboko svjestan težine toga čina, u punoj [[sloboda|slobodi]], izjavljujem da se odričem službe Rimskog biskupa, nasljednika [[sveti Petar|svetog Petra]], koju su mi [[19. travnja]] [[2005.]] povjerili [[kardinal]]i, tako da će od [[28. veljače]] 2013., od 20 sati, stolica svetog Petra biti upražnjena (sede vacante) i trebat će se sazvati – od strane onih kojima je to zadaća – [[konklava|konklave]] za izbor novog pape"<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=30549&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714222121/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=30549&act=view |date=2014-07-14 }} Preuzeto 25. veljače 2013.</ref> Obrazložio je to riječima: "Nakon što sam više puta pred [[Bog]]om preispitao svoju [[savjest]], došao sam do sigurnosti da mi moje snage, zbog poodmakle [[dob]]i, više ne dopuštaju vršiti na prikladan način papinsku službu".<ref>http://www.dnevnik.ba/novosti/bih/povla%C4%8Denje-pape-benedikta-xvi-je-%C4%8D-povijesne-te%C5%BEine {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130228094514/http://dnevnik.ba/novosti/bih/povla%C4%8Denje-pape-benedikta-xvi-je-%C4%8D-povijesne-te%C5%BEine |date=2013-02-28 }} Preuzeto 25. veljače 2013.</ref> Papa je u [[nedjelja|nedjelju]] [[24. veljače]] molio svoj posljednji [[Angelus]] s hodočasnicima okupljenima na [[Trg sv. Petra|Trgu sv. Petra]] u [[Vatikan]]u: "Gospodin me zove da se 'uspnem na goru', da se još više posvetim [[molitva|molitvi]] i razmatranju. Ali to ne znači napustiti Crkvu, štoviše, ako to Bog traži od mene, to je upravo zato da joj mogu nastaviti služiti istim predanjem i ljubavlju kojom sam to činio do sada, ali na način koji više odgovara mojoj dobi i mojim snagama."<ref>http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=30787&act=view {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714175046/http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=30787&act=view |date=2014-07-14 }} Preuzeto 25. veljače 2013.</ref> Dana [[27. veljače]] pred 200 000 vjernika održao je posljednju audijenciju na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]] u [[Vatikan]]u. "''Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako reći, u dvorištu svetog Petra''", rekao je papa Benedikt XVI. u [[Kateheza|katehezi]] na posljednjoj općoj audijenciji u svom [[pontifikat]]u. ''"Preuzimajući papinsku službu znao sam da me time Gospodin zauvijek obvezao. Svojom odlukom da se odreknem aktivnog vršenja te službe to se ne opoziva. Ne vraćam se u privatni život, u život putovanja, susreta, primanja, predavanja i drugo. Ne ostavljam križa, već ostajem na novi način uz Gospodina Raspetog. Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako reći, u dvorištu svetog Petra''", istaknuo je Papa. Biranim se riječima zahvalio svima: kardinalima, svojim najbližim suradnicima, posebno spomenuvši državnog tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, Državnom tajništvo i Rimskoj kuriji, Rimskoj biskupiji, biskupima i svećenicima i svim vjernicima te Diplomatskom zboru pri Svetoj Stolici.<ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=148765 pristupljeno 27. veljače 2013.</ref> Papa je posebno pozdravio i [[Hrvati|hrvatske]] hodočasnike: "''Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike! Dragi prijatelji, hvala na vašoj ljubavi i blizini. Pod zaštitom Majke Marije, ostanimo povezani u molitvi i vjeri u Krista Uskrslog. Rado blagoslivljam vas i vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!''" rekao je Papa na hrvatskome jeziku. Na kraju je Papa predvodio molitvu "Oče naš" te blagoslovio sve okupljene.<ref>http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews[tt_news]=203064&tx_ttnews[backPid]=866&cHash=bf5da7a33e{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} pristupljeno 27. veljače 2013.</ref><ref>http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=148760 pristupljeno 27. veljače 2013.</ref><ref>http://www.vecernji.hr/vijesti/papa-hrvatskom-hvala-vasoj-ljubavi-clanak-516384 pristupljeno 27. veljače 2013.</ref> Benedikt XVI. zadržao je svoje papinsko ime, a titula koju nosi je "pontifex emeritus", odnosno počasni biskup Rima. == Počasni doktorati == Papa Benedikt XVI. dobio je više počasnih [[doktorat]]a: *[[1984.]] - Sveučilište St. Thomas ([[Saint Paul, Minnesota|St. Paul]], [[Minnesota]], [[SAD]]) *[[1986.]] - Pontifikalno katoličko sveučilište [[Peru]]a *[[1987.]] - Katoličko sveučilište Eichstätt-[[Ingolstadt]] *[[1988.]] - Katoličko sveučilište u [[Lublin]]u u [[Poljska|Poljskoj]] *[[1998.]] - Sveučilište [[Navarra]] ([[Pamplona]], [[Španjolska]]) *[[1999.]] - Slobodno sveučilište Maria SS Assunta [[Rim]] (počasni doktorat prava) *[[2000.]] - Sveučilište u [[Wroclaw]]u, Poljska; (počasni doktorat [[teologija|teologije]]) *[[2005.]] - Sveučilište Babes-Bolyai u [[Cluj-Napoca|Cluj-Napoci]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] == Počasni građanin == Papa Benedikt XVI. proglašen je počasnim građaninom više mjesta: *[[1987.]] - [[Pentling]], kraj [[Regensburg]]a, njegovo glavno njemačko boravište *[[1997.]] - [[Marktl]], rodno mjesto *[[2005.]] - [[Traunstein]], mjesto u koje je išao u školu *[[2006.]] - [[Altötting]] *2006. - [[Regensburg]], u kojem je radio kao profesor *[[2006.]] - [[Aschau na Innu]], tu je išao u školu *[[2007.]] - [[Tittmoning]], u kojem je proveo dio djetinjstva *[[2008.]] - [[Brixen]], u koji je išao na odmor kao kardinal i papa *[[2009.]] - [[Mariazell]], [[marijansko svetište]] koje je posjetio kao papa 2007. *2009. - [[Introd]] u [[Valle d'Aosta]], gdje je ljetovao kao papa *[[2010.]] - [[Freising]], gdje je studirao, bio zaređen za svećenika 1951., bio lektor i nadbiskup *[[2011.]] - [[Natz-Schabs]] u [[Autonomna pokrajina Bocen|Južnom Tirolu]]; odakle potječu njegova baka i prabaka == Izvori == {{Izvori|2}} {{WProjekti |commons = Benedictus XVI |commonshr = Benedikt XVI. |commonscat = Benedictus XVI |commonscathr = Benedikt XVI. |commonscat2 = Benedictus XVI in Croatia |commonscathr2 = Benedikt XVI. u Hrvatskoj |wikizvor = Deus caritas est |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = Benedikt XVI. }} === Vanjske veze === * [http://www.vatican.va Vatican.va], službene vatikanske stranice * [http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/encyclicals/documents/hf_ben-xvi_enc_20051225_deus-caritas-est_en.html Deus Caritas Est]'' &ndash; enciklika ''Bog je ljubav'' * ''[http://www.communio-icr.com/ratzinger.html International Catholic Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081222121547/http://www.communio-icr.com/ratzinger.html |date=2008-12-22 }}'' Kardinal Ratzinger - članci * [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=143&Itemid=148 Papa Benedikt XVI.] Glas Koncila * [http://www.24sata.hr/svijet/puljic-bijeli-dim-nije-htio-izaci-nakon-izbora-benedikta-xvi-301469 Postupak izbora za papu na primjeru pape Benedikta XVI.] {| align="center" border="1" |- align="center" |width="30%"|Prethodnik:<br />'''[[Ivan Pavao II.|Jovan Pavle II]]''' |width="40%"|'''[[Datoteka:Holysee-arms-A.svg|50px]]'''<br />Grb Svete Stolice |width="30%"|Nasljednik:<br />'''[[Franjo I]]''' |} {{Pape}} {{Commonscat|Benedictus XVI}} [[Kategorija:Rođeni 1927.]] [[Kategorija:Njemački kardinali|Ratzinger, Joseph]] [[Kategorija:Pape]] 7cpc70bt2qoj5wl46kwpuxzlrziwj3n 0 2375 41263285 40980159 2022-08-26T08:52:41Z 213.147.97.75 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = 0945A6 | tekst = FFFFFF | ime kluba = NK Osijek | puno ime = Nogometni klub Osijek | boje = {{color box|#0945A6}} {{color box|#FFFFFF}} | mjesto = {{flagicon|HRV}} [[Osijek]], [[Hrvatska]] | savez = | liga = [[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL]] | godina osnivanja = [[27. veljače]] [[1947.]] | godina raspuštanja = | nadimak = | igralište = [[Stadion Gradski vrt|Gradski vrt]] | kapacitet stadiona = 18.856 | direktor = Ivan Meštrović | trener = [[Ivica Kulešević]] | nastupi = {{flagicon|BIH}} [[Bakir Beširević]] (252) | golovi = {{flagicon|HRV}} [[Ivan Lukačević]] (126) | kapetan = | liga1 = [[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL]] | liga1N = ''bez naslova'' | liga2 = [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu ili nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] | liga2N = ''bez naslova'' | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]] | nacionalni kup1N = 1 naslov ([[1999.]]) | nacionalni kup2 = [[Hrvatski nogometni superkup|Hrvatski superkup]] | nacionalni kup2N = ''bez naslova'' | nacionalni kup3 = [[Kup maršala Tita]] | nacionalni kup3N = ''bez naslova'' | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = | EL = | IT = | KPK = | SK = | IK = | ALP = | AK = | CALP = | KK = | ASK = | CLP = | CL = | CS = | RCS = | OCL = | SKP = | pattern_la1 = _waterford17h | pattern_b1 = _meppen1819h | pattern_ra1 = _waterford17h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 0000FF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = | pattern_b2 = _ifkn18h | pattern_ra2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _brest1718h | pattern_b3 = _brest1718h | pattern_ra3 = _brest1718h | leftarm3 = FF0000 | body3 = FF0000 | rightarm3 = FF0000 | shorts3 = FF0000 | socks3 = FF0000 }} [[Datoteka:Stadion NK Osijek 2 rujna 2008.jpg|thumb|Stadion NK Osijeka]] '''NK Osijek''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Osijek]]a. == Povijest == Nogometni Klub Osijek utemeljen je [[1945]]. pod imenom ''Udarnik'', a na tradiciji osječke Slavije koja je nastupala u prvoj ligi između [[1923]]. i [[1940]]. [[1961]]. Već [[1946]]. spajanjem s jedinstvom promjenio je ime u NK Slavonija, a slijedeće godine spajanjem Slavonije i Bratstva, klub dobija ime NK Proleter. Proleter mijenja ime [[1961]]. u Slavonija i konačno [[1967]]. u NK Osijek. Klupska boja je bila crveno-plava, koja je u sedamdesetima promijena u bijelo-plavu. Prvi puta u Prvu ligu, klub je ušao [[1953]]. godine, nakon neuspjelih pokušaja [[1950]]. i [[1952]]. Povijesna je bila utakmica protiv [[FK Borac Banja Luka|Borca]] iz [[Banja Luka|Banja Luke]] (u kval. skupini je također bio i Odred iz [[Ljubljana|Ljubljane]]), [[2. 8.|2. kolovoza]] 1953. kada je Franjo Rupnik s 5 pogodaka donio pobjedu od 5:0, pred 10.000 gledatelja. Nakon tri sezone u najvišem rangu, Osijek ispada u sezoni kada je klub bio kažnjen novčano i sa tri utakmice predaje (neigranja). Klub je nastupao na nekadašnjem igralištu "Kraj Drave", a od kraja pedesetih do danas, utakmice Osijeka se igraju na stadionu u [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]]. Klub je do osamdesetih bio drugoligaš sa stalnim pokušajima ulaska u prvu ligu (posebno [[1970]]., [[1971]]. i [[1973]].) koji su bili na razne načine sprječavani. Posebno je zanimljivo sudjelovanje u kvalifikacijama za Prvu ligu 1973., kada je Osijek nakon izbacivanja [[Priština|Prištine]] igrao s [[NK Zagreb|Zagrebom]]. U uzvratu u Zagrebu Osijek je izgubio na jedanesterce pred rekordnih 64.000 gledateljaa. Konačno, [[1977]]. godine klub ulazi u elitni razred gdje sa iznimkom jedne sezone ostaje sve do propasti bivše države. Najveći uspjesi su bili 6. mjesto [[1984]]. i polufinala Kupa. [[1992]]. godine počinje nova [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatska nogometna liga]], a u prvoj sezoni, igrajuči sve utakmice izvan Gradskog vrta, Osijek završava kao treći. U sljedeće dvije sezone dolazi do slabijih rezultata, da bi u sezoni [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1994./95.|1994./95.]] predvođeni prvim strijelcem lige [[Robert Špehar|Robertom Špeharom]], Osječani prvi puta u povijesti izborili nastup u [[UEFA Europska Liga|Europi]]. Nakon ispadanja od [[Slovan Bratislava|Slovana]] iz [[Bratislava|Bratislave]], čekalo se dvije sezone do novog uspjeha. Tada je Osijek ponovno bio treći u prvenstvu i sljedeće sezone nesretno ispao od [[RSC Anderlecht]]a u kupu UEFA. Bilo je 3:1 u Osijeku i 0:2 u [[Bruxelles]]u. Te sezone predvođeni [[Jurica Vranješ|Juricom Vranješem]], Osječani osvajaju prvi trofej: Kup Hrvatske. Bila je to šokantna utakmica. [[HNK Cibalia|Cibalia]] je vodila do 93. minute kada [[Dumitru Mitu|Mitu]] izjednačuje, a u produžetku Lasić zlatnim golom donosi kup u Osijek. [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1999./00.|1999./00.]] Osijek ispada iz kupa UEFA glatko od [[West Ham United|West Hama]] 0:3 i 1:3 i ponovno osvaja treće mjesto u prvenstvu. [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2000./01.|2000./01.]] dolazi do renesanse : najprije pobjeda protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u [[Maksimir]]u nakon 9 godina, pa prolaz u kupu UEFA protiv danskog [[Brondby]]ja (2:1 za Osijek u [[Kopenhagen]]u i 0:0 u Osijeku), [[beč]]kog [[Rapid Beč|Rapida]] (2:1 u Osijeku i 2:0 u Beču) i posrtanje protiv [[Prag|praške]] [[Slavija Prag|Slavije]] (nakon pobjede 2:0 u Osijeku, poraz od 1:5 u Pragu). Osijek je 2000. godinu završio kao jesenji prvak Hrvatske, ali je nakon loših igara u proljeće završio prvenstvo na trećem mjestu. == Trofeji == * Hrvatski kup ( [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998/99.]] ) Za NK Osijek su u toj finalnoj utakmici nastupili ovi igrači: Mario Galinović (vratar), Ivica Beljan, Vranješ, Damir Vuica, Lasić, Jozo Gašpar, Ivo Ergović, Borimir Perković, Bakir Beširević, Mario Prišć (Prišč), Stanko Bubalo Trener: Stanko Poklepović Pogoci: Mitu (90.) i Lasić (96.). U 1/2 finalu NK Osijek pobijedio je Slaven Belupo (pogotkom Bakira Beširevića iz jedanaesterca u 90. minuti susreta). == Navijačka skupina - Kohorta == [[Kohorta (navijačka skupina)|'''Kohorta''']] je ovaj naziv dobila [[1988]]. godine. Prije toga nosila je ime "Torcida",a pri svom osnutku (1949.) djelovala je kao grupa "Šokci Osijek". Smještena je na istočnoj tribini osječkog stadiona Gradski vrt. Sjedište Kohorte je u Fakultetskoj ulici u [[Tvrđa (Osijek)|Tvrđi]] (stari dio grada Osijeka). == Sezona 2010./11. == === Trenutna momčad === {| {{prettytable}} width=470px |----- bgcolor="#CCDDEE" !Ime !Dres !Državljanin !Bivši klub |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Vratari''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Kardum]]||align="center"| '''12''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Vargić]]||align="center"| '''25''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Đakovo]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Braniči''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Branko Vrgoč]]||align="center"| '''2''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Slavonac CO|NK Slavonac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Jurica Pranjić]]||align="center"| '''3''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Belišće]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Matija Mišić]]||align="center"| '''6''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Andrej Čaušić]]||align="center"| '''14''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Ibriks]]||align="center"| '''15''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Suhopolje]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Dino Gavrić]]||align="center"| '''24''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Pero Stojkić]]||align="center"| '''27''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[NK Zmaj Makarska]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mladen Pelaić]]||align="center"| '''27''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Hajduk Split]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivo Smoje]]||align="center"| '''6''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Hajduk Split]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Hrvoje Bubalo]]||align="center"| '''19''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Međimurje]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Vezni igrači''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Hrvoje Kurtović]]||align="center"| '''4''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mile Škorić]]||align="center"| '''8''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Jugović]]||align="center"| '''17''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Antonio Perošević]]||align="center"| '''18''' ||align="center"| {{ZD|HRV}}||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Prosan]]||align="center"| '''10''' ||align="center"| {{ZD|HR}}||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Tomislav Šorša]]||align="center"| '''22''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Karlovac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Srđan Vidaković]]||align="center"| '''23''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar-Vodovod Osijek|NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Domagoj Pušić]]||align="center"| '''28''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Zoran Kvržić]]||align="center"| '''16''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[NK HAŠK Zagreb]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Josip Lukačević]]||align="center"| '''10''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[HNK Cibalia|HNK Cibalia Vinkovci]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Napadači''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Nikšić]]||align="center"| '''7''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Plum]]||align="center"| '''9''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Josip Barišić (1986.)|Josip Barišić]]||align="center"| '''20''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Slavonac CO|NK Slavonac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Milan Pavličić]]||align="center"| '''21''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[FC Fehérvár]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Miličević]]||align="center"| '''26''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Olimpija Osijek]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Anton Maglica]]||align="center"| '''29''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | |} {| width="100%" | |valign="top" width="50%"| === Transferi sezone 2010./11. ( ljeto ) === * '''Došli:''' * {{ZD|HRV}} [[Ivo Smoje]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split]] ) * {{ZD|HRV}} [[Mladen Pelaić]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split]] ) * {{ZD|BIH}} [[Josip Lukačević]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Cibalia|HNK Cibalia Vinkovci]] ) * {{ZD|HRV}} [[Zoran Kvržić]] ( {{ZD|HRV}} [[NK HAŠK Zagreb]] ) * {{ZD|HRV}} [[Igor prijić]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Pomorac Kostrena]] ) * {{ZD|HRV}} [[Hrvoje Bubalo]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Međimurje|NK Međimurje Čakovec]] ) * '''Otišli:''' * {{ZD|HRV}} [[Saša Novaković]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Vukovar '91]] ) * {{ZD|HRV}} [[Mario Đikić]] ( {{ZD|HRV}} - ) * {{ZD|HRV}} [[Antonio Hrnčević]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Inter Zaprešić]] ) === Stručni stožer === {| class="wikitable" |- ! Pozicija !! Ime |- |'''Trener''' || Branko Karačić |- |'''Pomoćni treneri''' || |- |'''Trener vratara''' || |- |'''Kondicijski trener'''|| |- |'''Sportski direktor''' || Vlado Bilić |- |'''Tehnički direktor''' || |- |'''liječnik'''|| |- |'''fizioterapeut''' || |- |'''ekonom''' || |- |} == Stadion == NK Osijek svoje utakmice igra na stadionu [[Gradski vrt]]. Stadion je izgrađen početkom 80-ih godina 20.st. Međutim, do dana današnjega nije dovršen. Kapaciteta je 19 800 sjedećih mjesta. Sjedalice i reflektori postavljeni su na stadion tek 1998. godine. 2005. nakon dužeg razdoblja, stadion se počeo obnavljati. Na zapadnoj tribini (ispod) postavljene su VIP prostorije, a loža je uređena, tako da je dodano 1000 mjesta. Nakon obnove stadion je počeo ispunjavati [[UEFA]]-ine kriterije, iako se treba obnoviti cijeli stadion u potpunosti. Rekord posjećenosti stadiona zabilježen je 1982. godine kada se na stadionu igrala utakmica Osijek-[[Dinamo]], tada je došlo oko 40 000 gledatelja. Stadion se nalazi u Wilsonovoj ulici bb. == Poznati igrači == {| |- style="vertical-align: top;" | * {{ZD|HRV}} [[Zdenko Adamović]] * {{ZD|BIH}} [[Almir Aganspahić]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Alar]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Babić]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Bajsić]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Balatinac]] * {{ZD|HRV}} [[Vladimir Balić]] * {{ZD|HRV}} [[Borna Barišić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Beljan]] * {{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Bičanić]] * {{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]] * {{ZD|HRV}} [[Gabrijel Boban]] * {{ZD|HRV}} [[Petar Bočkaj]] * {{ZD|MAK}} [[Vasko Božinovski]] * {{ZD|HRV}} [[Krešimir Brkić]] * {{ZD|BIH}} {{ZD|HRV}} [[Stanko Bubalo]] * {{ZD|HRV}} [[Berislav Buković]] * {{ZD|HRV}} [[Igor Cvitanović]] * {{ZD|HRV}} [[Zdravko Čakalić]] * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Čordaš]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Davidović]] * {{ZD|HRV}} [[Dean Delevski]] * {{ZD|HRV}} [[Ernest Dubac]] * {{ZD|SRB}} [[Ratomir Dujković]] * {{ZD|HRV}} [[Mile Dumančić]] * {{ZD|HRV}} [[Dionizije Dvornić]] * {{ZD|BIH}} [[Jasmin Džeko]] * {{ZD|MKD}} [[Muzafer Ejupi]] * {{ZD|HRV}} [[Ivo Ergović]] * {{ZD|MAĐ}} [[Pál Fischer]] * {{ZD|HRV}} [[Mario Galinović]] * {{ZD|HRV}} [[Jozo Gašpar]] * {{ZD|HRV}} [[Viktor Goić]] * {{ZD|ALB}} [[Eros Grezda]] * {{ZD|HRV}} [[Alen Grgić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Grnja|Ivica Grnja]] * {{ZD|HRV}} [[Krešo Guzmirtl]] * {{ZD|BIH}} [[Haris Hajradinović]] * {{ZD|BIH}} [[Sejad Halilović]] * {{ZD|BIH}} [[Sulejman Harčinović]] * {{ZD|NGR}} [[Ezekiel Henty]] * {{ZD|BIH}} [[Mustafa Hukić]] * {{ZD|HRV}} [[Srećko Huljić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Ivušić]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Janković]] * {{ZD|SLO}} [[Erik Janza]] * {{ZD|BIH}} [[Šaban Jasenica]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Kalinić]] * {{ZD|HRV}} [[Karlo Kamenar]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] * {{ZD|HRV}} [[Vlado Kasalo]] * {{ZD|HRV}} [[Siniša Končalović]] * {{ZD|HRV}} [[Petar Krpan]] * {{ZD|HRV}} [[Dražen Kukurić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Kulešević]] * {{ZD|BIH}} [[Zoran Kvržić]] * {{ZD|HRV}} [[Antun Labak]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Lasić]] * {{ZD|HRV}} [[Gustav Lechner]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Lepinjica]] * {{ZD|HRV}} [[Zoran Lesjak]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Lončar]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Lukačević]] * {{ZD|BIH}} [[Josip Lukačević]] * {{ZD|HRV}} [[Mirko Lulić]] * {{ZD|UKR}} [[Dmytro Lyopa]] * {{ZD|SRB}} [[Danijel Ljuboja]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Ljubojević]] * {{ZD|HRV}} [[Franjo Majer]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Malenica]] * {{ZD|HRV}} [[Nikola Mandić]] * {{ZD|HRV}} [[Čedo Maras]] * {{ZD|MAĐ}} [[Zsolt Máriási]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Maričić]] * {{ZD|HRV}} {{ZD|BIH}} [[Mirko Marić]] * {{ZD|CG}} [[Slobodan Marović]] * {{ZD|HRV}} [[Nikola Matas]] * {{ZD|BJE}} [[Aliaksandr Metlitskiy]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Mikulić]] * {{ZD|BIH}} [[Hrvoje Miličević]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Miljković]] * {{ZD|HRV}} [[Benedik Mioč]] * {{ZD|BIH}} [[Duško Mišić]] * {{ZD|BIH}} [[Romeo Mitrović]] * {{ZD|RUM}} [[Dumitru Mitu]] * {{ZD|NGR}} [[Roger Tamba M'Pinda]] * {{ZD|HRV}} [[Robert Mudražija]] * {{ZD|HRV}} [[Mato Neretljak]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Nikezić]] * {{ZD|HRV}} [[Igor Pamić]] * {{ZD|HRV}} [[Ilica Perić]] * {{ZD|HRV}} [[Borimir Perković]] * {{ZD|HRV}} [[Antonio Perošević]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Pervan]] * {{ZD|HRV}} [[Alen Petrović]] * {{ZD|SRB}} [[Ljupko Petrović]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{ZD|HRV}} [[Marin Pilj]] * {{ZD|SRB}} [[Dražen Podunavac]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Popović]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Pranjić]] * {{ZD|HRV}} [[Mario Prišć]] (Prišč) * {{ZD|HRV}} [[Karlo Primorac]] * {{ZD|HRV}} [[Domagoj Pušić]] * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Radeljić]] * {{ZD|HRV}} [[Ante Rakela]] * {{ZD|MAĐ}} [[Zsolt Radics]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Rukavina]] * {{ZD|HRV}} [[Franjo Rupnik]] * {{ZD|HRV}} [[Krševan Santini]] * {{ZD|HRV}} [[Marin Skender]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]] * {{ZD|HRV}} [[Mile Škorić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Šmudla]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Šorša]] * {{ZD|HRV}} [[Dino Špehar]] * {{ZD|HRV}} [[Robert Špehar]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Špoljarić]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Štrkalj]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Šuker]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Tadić]] * {{ZD|SRB}} [[Aranđel Todorović]] * {{ZD|BRA}} [[Gutieri Tomelin]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Turina]] * {{ZD|BIH}} [[Almir Turković]] * {{ZD|HRV}} [[Dževad Turković]] * {{ZD|HRV}} [[Rudika Vida]] * {{ZD|HRV}} [[Ante Vitaić]] * {{ZD|HRV}} [[Frane Vitaić]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Vlaović]] * {{ZD|HRV}} [[Aljoša Vojnović]] * {{ZD|HRV}} [[Milenko Vojnović]] * {{ZD|HRV}} [[Jurica Vranješ]] * {{ZD|HRV}} [[Damir Vuica]] * {{ZD|CG}} [[Milenko Vukčević]] * {{ZD|HRV}} [[Dragan Vukoja]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Žeravica]] * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| |} == Poznati treneri == * {{ZD|HRV}} [[Vladimir Beara]] * {{ZD|HRV}} [[Vlado Bilić]] * {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] * {{ZD|HRV}} [[Stanko Mršić]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubomir "Ljupko" Petrović|Ljupko Petrović]] * {{ZD|HRV}} [[Stanko Poklepović]] == Vanjske veze == {{Commonscat|NK Osijek}} * [http://www.nk-osijek.hr/ Službena stranica] * [http://www.bijelo-plavi.com/ Neslužbena stranica] * [http://www.kohorta.net/ Web stranica navijačke skupine Kohorta] {{1. HNL}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:NK Osijek| ]] [[Kategorija:Nastanci 1947.]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Hrvatskoj|Osijek]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Osijek]] [[Kategorija:Sport u Osijeku]] 4m05vgpxb4ped6hgxw2aqcttg0oqm9z 41263286 41263285 2022-08-26T09:01:02Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/213.147.97.75|213.147.97.75]] ([[User talk:213.147.97.75|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Orijentolog|Orijentolog]] wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = 0945A6 | tekst = FFFFFF | ime kluba = NK Osijek | puno ime = Nogometni klub Osijek | slika = [[File:NK_Osijek.svg|180px]] | boje = {{color box|#0945A6}} {{color box|#FFFFFF}} | mjesto = {{flagicon|HRV}} [[Osijek]], [[Hrvatska]] | savez = | liga = [[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL]] | godina osnivanja = [[27. veljače]] [[1947.]] | godina raspuštanja = | nadimak = | igralište = [[Stadion Gradski vrt|Gradski vrt]] | kapacitet stadiona = 18.856 | direktor = Ivan Meštrović | trener = [[Ivica Kulešević]] | nastupi = {{flagicon|BIH}} [[Bakir Beširević]] (252) | golovi = {{flagicon|HRV}} [[Ivan Lukačević]] (126) | kapetan = | liga1 = [[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL]] | liga1N = ''bez naslova'' | liga2 = [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu ili nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] | liga2N = ''bez naslova'' | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]] | nacionalni kup1N = 1 naslov ([[1999.]]) | nacionalni kup2 = [[Hrvatski nogometni superkup|Hrvatski superkup]] | nacionalni kup2N = ''bez naslova'' | nacionalni kup3 = [[Kup maršala Tita]] | nacionalni kup3N = ''bez naslova'' | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = | EL = | IT = | KPK = | SK = | IK = | ALP = | AK = | CALP = | KK = | ASK = | CLP = | CL = | CS = | RCS = | OCL = | SKP = | pattern_la1 = _waterford17h | pattern_b1 = _meppen1819h | pattern_ra1 = _waterford17h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 0000FF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = | pattern_b2 = _ifkn18h | pattern_ra2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _brest1718h | pattern_b3 = _brest1718h | pattern_ra3 = _brest1718h | leftarm3 = FF0000 | body3 = FF0000 | rightarm3 = FF0000 | shorts3 = FF0000 | socks3 = FF0000 }} [[Datoteka:Stadion NK Osijek 2 rujna 2008.jpg|thumb|Stadion NK Osijeka]] '''NK Osijek''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Osijek]]a. == Povijest == Nogometni Klub Osijek utemeljen je [[1945]]. pod imenom ''Udarnik'', a na tradiciji osječke Slavije koja je nastupala u prvoj ligi između [[1923]]. i [[1940]]. [[1961]]. Već [[1946]]. spajanjem s jedinstvom promjenio je ime u NK Slavonija, a slijedeće godine spajanjem Slavonije i Bratstva, klub dobija ime NK Proleter. Proleter mijenja ime [[1961]]. u Slavonija i konačno [[1967]]. u NK Osijek. Klupska boja je bila crveno-plava, koja je u sedamdesetima promijena u bijelo-plavu. Prvi puta u Prvu ligu, klub je ušao [[1953]]. godine, nakon neuspjelih pokušaja [[1950]]. i [[1952]]. Povijesna je bila utakmica protiv [[FK Borac Banja Luka|Borca]] iz [[Banja Luka|Banja Luke]] (u kval. skupini je također bio i Odred iz [[Ljubljana|Ljubljane]]), [[2. 8.|2. kolovoza]] 1953. kada je Franjo Rupnik s 5 pogodaka donio pobjedu od 5:0, pred 10.000 gledatelja. Nakon tri sezone u najvišem rangu, Osijek ispada u sezoni kada je klub bio kažnjen novčano i sa tri utakmice predaje (neigranja). Klub je nastupao na nekadašnjem igralištu "Kraj Drave", a od kraja pedesetih do danas, utakmice Osijeka se igraju na stadionu u [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]]. Klub je do osamdesetih bio drugoligaš sa stalnim pokušajima ulaska u prvu ligu (posebno [[1970]]., [[1971]]. i [[1973]].) koji su bili na razne načine sprječavani. Posebno je zanimljivo sudjelovanje u kvalifikacijama za Prvu ligu 1973., kada je Osijek nakon izbacivanja [[Priština|Prištine]] igrao s [[NK Zagreb|Zagrebom]]. U uzvratu u Zagrebu Osijek je izgubio na jedanesterce pred rekordnih 64.000 gledateljaa. Konačno, [[1977]]. godine klub ulazi u elitni razred gdje sa iznimkom jedne sezone ostaje sve do propasti bivše države. Najveći uspjesi su bili 6. mjesto [[1984]]. i polufinala Kupa. [[1992]]. godine počinje nova [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatska nogometna liga]], a u prvoj sezoni, igrajuči sve utakmice izvan Gradskog vrta, Osijek završava kao treći. U sljedeće dvije sezone dolazi do slabijih rezultata, da bi u sezoni [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1994./95.|1994./95.]] predvođeni prvim strijelcem lige [[Robert Špehar|Robertom Špeharom]], Osječani prvi puta u povijesti izborili nastup u [[UEFA Europska Liga|Europi]]. Nakon ispadanja od [[Slovan Bratislava|Slovana]] iz [[Bratislava|Bratislave]], čekalo se dvije sezone do novog uspjeha. Tada je Osijek ponovno bio treći u prvenstvu i sljedeće sezone nesretno ispao od [[RSC Anderlecht]]a u kupu UEFA. Bilo je 3:1 u Osijeku i 0:2 u [[Bruxelles]]u. Te sezone predvođeni [[Jurica Vranješ|Juricom Vranješem]], Osječani osvajaju prvi trofej: Kup Hrvatske. Bila je to šokantna utakmica. [[HNK Cibalia|Cibalia]] je vodila do 93. minute kada [[Dumitru Mitu|Mitu]] izjednačuje, a u produžetku Lasić zlatnim golom donosi kup u Osijek. [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1999./00.|1999./00.]] Osijek ispada iz kupa UEFA glatko od [[West Ham United|West Hama]] 0:3 i 1:3 i ponovno osvaja treće mjesto u prvenstvu. [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2000./01.|2000./01.]] dolazi do renesanse : najprije pobjeda protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u [[Maksimir]]u nakon 9 godina, pa prolaz u kupu UEFA protiv danskog [[Brondby]]ja (2:1 za Osijek u [[Kopenhagen]]u i 0:0 u Osijeku), [[beč]]kog [[Rapid Beč|Rapida]] (2:1 u Osijeku i 2:0 u Beču) i posrtanje protiv [[Prag|praške]] [[Slavija Prag|Slavije]] (nakon pobjede 2:0 u Osijeku, poraz od 1:5 u Pragu). Osijek je 2000. godinu završio kao jesenji prvak Hrvatske, ali je nakon loših igara u proljeće završio prvenstvo na trećem mjestu. == Trofeji == * Hrvatski kup ( [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998/99.]] ) Za NK Osijek su u toj finalnoj utakmici nastupili ovi igrači: Mario Galinović (vratar), Ivica Beljan, Vranješ, Damir Vuica, Lasić, Jozo Gašpar, Ivo Ergović, Borimir Perković, Bakir Beširević, Mario Prišć (Prišč), Stanko Bubalo Trener: Stanko Poklepović Pogoci: Mitu (90.) i Lasić (96.). U 1/2 finalu NK Osijek pobijedio je Slaven Belupo (pogotkom Bakira Beširevića iz jedanaesterca u 90. minuti susreta). == Navijačka skupina - Kohorta == [[Kohorta (navijačka skupina)|'''Kohorta''']] je ovaj naziv dobila [[1988]]. godine. Prije toga nosila je ime "Torcida",a pri svom osnutku (1949.) djelovala je kao grupa "Šokci Osijek". Smještena je na istočnoj tribini osječkog stadiona Gradski vrt. Sjedište Kohorte je u Fakultetskoj ulici u [[Tvrđa (Osijek)|Tvrđi]] (stari dio grada Osijeka). == Sezona 2010./11. == === Trenutna momčad === {| {{prettytable}} width=470px |----- bgcolor="#CCDDEE" !Ime !Dres !Državljanin !Bivši klub |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Vratari''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Kardum]]||align="center"| '''12''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Vargić]]||align="center"| '''25''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Đakovo]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Braniči''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Branko Vrgoč]]||align="center"| '''2''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Slavonac CO|NK Slavonac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Jurica Pranjić]]||align="center"| '''3''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Belišće]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Matija Mišić]]||align="center"| '''6''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Andrej Čaušić]]||align="center"| '''14''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Ibriks]]||align="center"| '''15''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Suhopolje]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Dino Gavrić]]||align="center"| '''24''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Pero Stojkić]]||align="center"| '''27''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[NK Zmaj Makarska]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mladen Pelaić]]||align="center"| '''27''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Hajduk Split]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivo Smoje]]||align="center"| '''6''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Hajduk Split]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Hrvoje Bubalo]]||align="center"| '''19''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Međimurje]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Vezni igrači''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Hrvoje Kurtović]]||align="center"| '''4''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mile Škorić]]||align="center"| '''8''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Jugović]]||align="center"| '''17''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Antonio Perošević]]||align="center"| '''18''' ||align="center"| {{ZD|HRV}}||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Prosan]]||align="center"| '''10''' ||align="center"| {{ZD|HR}}||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Tomislav Šorša]]||align="center"| '''22''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Karlovac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Srđan Vidaković]]||align="center"| '''23''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar-Vodovod Osijek|NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Domagoj Pušić]]||align="center"| '''28''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Zoran Kvržić]]||align="center"| '''16''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[NK HAŠK Zagreb]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Josip Lukačević]]||align="center"| '''10''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[HNK Cibalia|HNK Cibalia Vinkovci]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Napadači''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Nikšić]]||align="center"| '''7''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Plum]]||align="center"| '''9''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Josip Barišić (1986.)|Josip Barišić]]||align="center"| '''20''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Slavonac CO|NK Slavonac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Milan Pavličić]]||align="center"| '''21''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[FC Fehérvár]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Miličević]]||align="center"| '''26''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Olimpija Osijek]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Anton Maglica]]||align="center"| '''29''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | |} {| width="100%" | |valign="top" width="50%"| === Transferi sezone 2010./11. ( ljeto ) === * '''Došli:''' * {{ZD|HRV}} [[Ivo Smoje]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split]] ) * {{ZD|HRV}} [[Mladen Pelaić]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split]] ) * {{ZD|BIH}} [[Josip Lukačević]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Cibalia|HNK Cibalia Vinkovci]] ) * {{ZD|HRV}} [[Zoran Kvržić]] ( {{ZD|HRV}} [[NK HAŠK Zagreb]] ) * {{ZD|HRV}} [[Igor prijić]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Pomorac Kostrena]] ) * {{ZD|HRV}} [[Hrvoje Bubalo]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Međimurje|NK Međimurje Čakovec]] ) * '''Otišli:''' * {{ZD|HRV}} [[Saša Novaković]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Vukovar '91]] ) * {{ZD|HRV}} [[Mario Đikić]] ( {{ZD|HRV}} - ) * {{ZD|HRV}} [[Antonio Hrnčević]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Inter Zaprešić]] ) === Stručni stožer === {| class="wikitable" |- ! Pozicija !! Ime |- |'''Trener''' || Branko Karačić |- |'''Pomoćni treneri''' || |- |'''Trener vratara''' || |- |'''Kondicijski trener'''|| |- |'''Sportski direktor''' || Vlado Bilić |- |'''Tehnički direktor''' || |- |'''liječnik'''|| |- |'''fizioterapeut''' || |- |'''ekonom''' || |- |} == Stadion == NK Osijek svoje utakmice igra na stadionu [[Gradski vrt]]. Stadion je izgrađen početkom 80-ih godina 20.st. Međutim, do dana današnjega nije dovršen. Kapaciteta je 19 800 sjedećih mjesta. Sjedalice i reflektori postavljeni su na stadion tek 1998. godine. 2005. nakon dužeg razdoblja, stadion se počeo obnavljati. Na zapadnoj tribini (ispod) postavljene su VIP prostorije, a loža je uređena, tako da je dodano 1000 mjesta. Nakon obnove stadion je počeo ispunjavati [[UEFA]]-ine kriterije, iako se treba obnoviti cijeli stadion u potpunosti. Rekord posjećenosti stadiona zabilježen je 1982. godine kada se na stadionu igrala utakmica Osijek-[[Dinamo]], tada je došlo oko 40 000 gledatelja. Stadion se nalazi u Wilsonovoj ulici bb. == Poznati igrači == {| |- style="vertical-align: top;" | * {{ZD|HRV}} [[Zdenko Adamović]] * {{ZD|BIH}} [[Almir Aganspahić]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Alar]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Babić]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Bajsić]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Balatinac]] * {{ZD|HRV}} [[Vladimir Balić]] * {{ZD|HRV}} [[Borna Barišić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Beljan]] * {{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Bičanić]] * {{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]] * {{ZD|HRV}} [[Gabrijel Boban]] * {{ZD|HRV}} [[Petar Bočkaj]] * {{ZD|MAK}} [[Vasko Božinovski]] * {{ZD|HRV}} [[Krešimir Brkić]] * {{ZD|BIH}} {{ZD|HRV}} [[Stanko Bubalo]] * {{ZD|HRV}} [[Berislav Buković]] * {{ZD|HRV}} [[Igor Cvitanović]] * {{ZD|HRV}} [[Zdravko Čakalić]] * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Čordaš]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Davidović]] * {{ZD|HRV}} [[Dean Delevski]] * {{ZD|HRV}} [[Ernest Dubac]] * {{ZD|SRB}} [[Ratomir Dujković]] * {{ZD|HRV}} [[Mile Dumančić]] * {{ZD|HRV}} [[Dionizije Dvornić]] * {{ZD|BIH}} [[Jasmin Džeko]] * {{ZD|MKD}} [[Muzafer Ejupi]] * {{ZD|HRV}} [[Ivo Ergović]] * {{ZD|MAĐ}} [[Pál Fischer]] * {{ZD|HRV}} [[Mario Galinović]] * {{ZD|HRV}} [[Jozo Gašpar]] * {{ZD|HRV}} [[Viktor Goić]] * {{ZD|ALB}} [[Eros Grezda]] * {{ZD|HRV}} [[Alen Grgić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Grnja|Ivica Grnja]] * {{ZD|HRV}} [[Krešo Guzmirtl]] * {{ZD|BIH}} [[Haris Hajradinović]] * {{ZD|BIH}} [[Sejad Halilović]] * {{ZD|BIH}} [[Sulejman Harčinović]] * {{ZD|NGR}} [[Ezekiel Henty]] * {{ZD|BIH}} [[Mustafa Hukić]] * {{ZD|HRV}} [[Srećko Huljić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Ivušić]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Janković]] * {{ZD|SLO}} [[Erik Janza]] * {{ZD|BIH}} [[Šaban Jasenica]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Kalinić]] * {{ZD|HRV}} [[Karlo Kamenar]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] * {{ZD|HRV}} [[Vlado Kasalo]] * {{ZD|HRV}} [[Siniša Končalović]] * {{ZD|HRV}} [[Petar Krpan]] * {{ZD|HRV}} [[Dražen Kukurić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Kulešević]] * {{ZD|BIH}} [[Zoran Kvržić]] * {{ZD|HRV}} [[Antun Labak]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Lasić]] * {{ZD|HRV}} [[Gustav Lechner]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Lepinjica]] * {{ZD|HRV}} [[Zoran Lesjak]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Lončar]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Lukačević]] * {{ZD|BIH}} [[Josip Lukačević]] * {{ZD|HRV}} [[Mirko Lulić]] * {{ZD|UKR}} [[Dmytro Lyopa]] * {{ZD|SRB}} [[Danijel Ljuboja]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Ljubojević]] * {{ZD|HRV}} [[Franjo Majer]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Malenica]] * {{ZD|HRV}} [[Nikola Mandić]] * {{ZD|HRV}} [[Čedo Maras]] * {{ZD|MAĐ}} [[Zsolt Máriási]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Maričić]] * {{ZD|HRV}} {{ZD|BIH}} [[Mirko Marić]] * {{ZD|CG}} [[Slobodan Marović]] * {{ZD|HRV}} [[Nikola Matas]] * {{ZD|BJE}} [[Aliaksandr Metlitskiy]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Mikulić]] * {{ZD|BIH}} [[Hrvoje Miličević]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Miljković]] * {{ZD|HRV}} [[Benedik Mioč]] * {{ZD|BIH}} [[Duško Mišić]] * {{ZD|BIH}} [[Romeo Mitrović]] * {{ZD|RUM}} [[Dumitru Mitu]] * {{ZD|NGR}} [[Roger Tamba M'Pinda]] * {{ZD|HRV}} [[Robert Mudražija]] * {{ZD|HRV}} [[Mato Neretljak]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Nikezić]] * {{ZD|HRV}} [[Igor Pamić]] * {{ZD|HRV}} [[Ilica Perić]] * {{ZD|HRV}} [[Borimir Perković]] * {{ZD|HRV}} [[Antonio Perošević]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Pervan]] * {{ZD|HRV}} [[Alen Petrović]] * {{ZD|SRB}} [[Ljupko Petrović]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{ZD|HRV}} [[Marin Pilj]] * {{ZD|SRB}} [[Dražen Podunavac]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Popović]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Pranjić]] * {{ZD|HRV}} [[Mario Prišć]] (Prišč) * {{ZD|HRV}} [[Karlo Primorac]] * {{ZD|HRV}} [[Domagoj Pušić]] * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Radeljić]] * {{ZD|HRV}} [[Ante Rakela]] * {{ZD|MAĐ}} [[Zsolt Radics]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Rukavina]] * {{ZD|HRV}} [[Franjo Rupnik]] * {{ZD|HRV}} [[Krševan Santini]] * {{ZD|HRV}} [[Marin Skender]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]] * {{ZD|HRV}} [[Mile Škorić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Šmudla]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Šorša]] * {{ZD|HRV}} [[Dino Špehar]] * {{ZD|HRV}} [[Robert Špehar]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Špoljarić]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Štrkalj]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Šuker]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Tadić]] * {{ZD|SRB}} [[Aranđel Todorović]] * {{ZD|BRA}} [[Gutieri Tomelin]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Turina]] * {{ZD|BIH}} [[Almir Turković]] * {{ZD|HRV}} [[Dževad Turković]] * {{ZD|HRV}} [[Rudika Vida]] * {{ZD|HRV}} [[Ante Vitaić]] * {{ZD|HRV}} [[Frane Vitaić]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Vlaović]] * {{ZD|HRV}} [[Aljoša Vojnović]] * {{ZD|HRV}} [[Milenko Vojnović]] * {{ZD|HRV}} [[Jurica Vranješ]] * {{ZD|HRV}} [[Damir Vuica]] * {{ZD|CG}} [[Milenko Vukčević]] * {{ZD|HRV}} [[Dragan Vukoja]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Žeravica]] * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| |} == Poznati treneri == * {{ZD|HRV}} [[Vladimir Beara]] * {{ZD|HRV}} [[Vlado Bilić]] * {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] * {{ZD|HRV}} [[Stanko Mršić]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubomir "Ljupko" Petrović|Ljupko Petrović]] * {{ZD|HRV}} [[Stanko Poklepović]] == Vanjske veze == {{Commonscat|NK Osijek}} * [http://www.nk-osijek.hr/ Službena stranica] * [http://www.bijelo-plavi.com/ Neslužbena stranica] * [http://www.kohorta.net/ Web stranica navijačke skupine Kohorta] {{1. HNL}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:NK Osijek| ]] [[Kategorija:Nastanci 1947.]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Hrvatskoj|Osijek]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Osijek]] [[Kategorija:Sport u Osijeku]] ehb2f115cs1kod1gzrmxyfcitlqumrj 41263287 41263286 2022-08-26T09:02:18Z Vipz 151311 /* top */ wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = 0945A6 | tekst = FFFFFF | ime kluba = NK Osijek | puno ime = Nogometni klub Osijek | slika = [[File:NK_Osijek.svg|202px]] | boje = {{color box|#0945A6}} {{color box|#FFFFFF}} | mjesto = {{flagicon|HRV}} [[Osijek]], [[Hrvatska]] | savez = | liga = [[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL]] | godina osnivanja = [[27. veljače]] [[1947.]] | godina raspuštanja = | nadimak = | igralište = [[Stadion Gradski vrt|Gradski vrt]] | kapacitet stadiona = 18.856 | direktor = Ivan Meštrović | trener = [[Ivica Kulešević]] | nastupi = {{flagicon|BIH}} [[Bakir Beširević]] (252) | golovi = {{flagicon|HRV}} [[Ivan Lukačević]] (126) | kapetan = | liga1 = [[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL]] | liga1N = ''bez naslova'' | liga2 = [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu ili nogometu|Prvenstvo Jugoslavije]] | liga2N = ''bez naslova'' | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatski kup]] | nacionalni kup1N = 1 naslov ([[1999.]]) | nacionalni kup2 = [[Hrvatski nogometni superkup|Hrvatski superkup]] | nacionalni kup2N = ''bez naslova'' | nacionalni kup3 = [[Kup maršala Tita]] | nacionalni kup3N = ''bez naslova'' | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = | EL = | IT = | KPK = | SK = | IK = | ALP = | AK = | CALP = | KK = | ASK = | CLP = | CL = | CS = | RCS = | OCL = | SKP = | pattern_la1 = _waterford17h | pattern_b1 = _meppen1819h | pattern_ra1 = _waterford17h | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 0000FF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = | pattern_b2 = _ifkn18h | pattern_ra2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = FFFFFF | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _brest1718h | pattern_b3 = _brest1718h | pattern_ra3 = _brest1718h | leftarm3 = FF0000 | body3 = FF0000 | rightarm3 = FF0000 | shorts3 = FF0000 | socks3 = FF0000 }} [[Datoteka:Stadion NK Osijek 2 rujna 2008.jpg|thumb|Stadion NK Osijeka]] '''NK Osijek''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Osijek]]a. == Povijest == Nogometni Klub Osijek utemeljen je [[1945]]. pod imenom ''Udarnik'', a na tradiciji osječke Slavije koja je nastupala u prvoj ligi između [[1923]]. i [[1940]]. [[1961]]. Već [[1946]]. spajanjem s jedinstvom promjenio je ime u NK Slavonija, a slijedeće godine spajanjem Slavonije i Bratstva, klub dobija ime NK Proleter. Proleter mijenja ime [[1961]]. u Slavonija i konačno [[1967]]. u NK Osijek. Klupska boja je bila crveno-plava, koja je u sedamdesetima promijena u bijelo-plavu. Prvi puta u Prvu ligu, klub je ušao [[1953]]. godine, nakon neuspjelih pokušaja [[1950]]. i [[1952]]. Povijesna je bila utakmica protiv [[FK Borac Banja Luka|Borca]] iz [[Banja Luka|Banja Luke]] (u kval. skupini je također bio i Odred iz [[Ljubljana|Ljubljane]]), [[2. 8.|2. kolovoza]] 1953. kada je Franjo Rupnik s 5 pogodaka donio pobjedu od 5:0, pred 10.000 gledatelja. Nakon tri sezone u najvišem rangu, Osijek ispada u sezoni kada je klub bio kažnjen novčano i sa tri utakmice predaje (neigranja). Klub je nastupao na nekadašnjem igralištu "Kraj Drave", a od kraja pedesetih do danas, utakmice Osijeka se igraju na stadionu u [[Stadion Gradski vrt|Gradskom vrtu]]. Klub je do osamdesetih bio drugoligaš sa stalnim pokušajima ulaska u prvu ligu (posebno [[1970]]., [[1971]]. i [[1973]].) koji su bili na razne načine sprječavani. Posebno je zanimljivo sudjelovanje u kvalifikacijama za Prvu ligu 1973., kada je Osijek nakon izbacivanja [[Priština|Prištine]] igrao s [[NK Zagreb|Zagrebom]]. U uzvratu u Zagrebu Osijek je izgubio na jedanesterce pred rekordnih 64.000 gledateljaa. Konačno, [[1977]]. godine klub ulazi u elitni razred gdje sa iznimkom jedne sezone ostaje sve do propasti bivše države. Najveći uspjesi su bili 6. mjesto [[1984]]. i polufinala Kupa. [[1992]]. godine počinje nova [[Prva hrvatska nogometna liga|hrvatska nogometna liga]], a u prvoj sezoni, igrajuči sve utakmice izvan Gradskog vrta, Osijek završava kao treći. U sljedeće dvije sezone dolazi do slabijih rezultata, da bi u sezoni [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1994./95.|1994./95.]] predvođeni prvim strijelcem lige [[Robert Špehar|Robertom Špeharom]], Osječani prvi puta u povijesti izborili nastup u [[UEFA Europska Liga|Europi]]. Nakon ispadanja od [[Slovan Bratislava|Slovana]] iz [[Bratislava|Bratislave]], čekalo se dvije sezone do novog uspjeha. Tada je Osijek ponovno bio treći u prvenstvu i sljedeće sezone nesretno ispao od [[RSC Anderlecht]]a u kupu UEFA. Bilo je 3:1 u Osijeku i 0:2 u [[Bruxelles]]u. Te sezone predvođeni [[Jurica Vranješ|Juricom Vranješem]], Osječani osvajaju prvi trofej: Kup Hrvatske. Bila je to šokantna utakmica. [[HNK Cibalia|Cibalia]] je vodila do 93. minute kada [[Dumitru Mitu|Mitu]] izjednačuje, a u produžetku Lasić zlatnim golom donosi kup u Osijek. [[Hrvatska nogometna liga - sezona 1999./00.|1999./00.]] Osijek ispada iz kupa UEFA glatko od [[West Ham United|West Hama]] 0:3 i 1:3 i ponovno osvaja treće mjesto u prvenstvu. [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2000./01.|2000./01.]] dolazi do renesanse : najprije pobjeda protiv [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u [[Maksimir]]u nakon 9 godina, pa prolaz u kupu UEFA protiv danskog [[Brondby]]ja (2:1 za Osijek u [[Kopenhagen]]u i 0:0 u Osijeku), [[beč]]kog [[Rapid Beč|Rapida]] (2:1 u Osijeku i 2:0 u Beču) i posrtanje protiv [[Prag|praške]] [[Slavija Prag|Slavije]] (nakon pobjede 2:0 u Osijeku, poraz od 1:5 u Pragu). Osijek je 2000. godinu završio kao jesenji prvak Hrvatske, ali je nakon loših igara u proljeće završio prvenstvo na trećem mjestu. == Trofeji == * Hrvatski kup ( [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.|1998/99.]] ) Za NK Osijek su u toj finalnoj utakmici nastupili ovi igrači: Mario Galinović (vratar), Ivica Beljan, Vranješ, Damir Vuica, Lasić, Jozo Gašpar, Ivo Ergović, Borimir Perković, Bakir Beširević, Mario Prišć (Prišč), Stanko Bubalo Trener: Stanko Poklepović Pogoci: Mitu (90.) i Lasić (96.). U 1/2 finalu NK Osijek pobijedio je Slaven Belupo (pogotkom Bakira Beširevića iz jedanaesterca u 90. minuti susreta). == Navijačka skupina - Kohorta == [[Kohorta (navijačka skupina)|'''Kohorta''']] je ovaj naziv dobila [[1988]]. godine. Prije toga nosila je ime "Torcida",a pri svom osnutku (1949.) djelovala je kao grupa "Šokci Osijek". Smještena je na istočnoj tribini osječkog stadiona Gradski vrt. Sjedište Kohorte je u Fakultetskoj ulici u [[Tvrđa (Osijek)|Tvrđi]] (stari dio grada Osijeka). == Sezona 2010./11. == === Trenutna momčad === {| {{prettytable}} width=470px |----- bgcolor="#CCDDEE" !Ime !Dres !Državljanin !Bivši klub |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Vratari''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Kardum]]||align="center"| '''12''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Vargić]]||align="center"| '''25''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Đakovo]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Braniči''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Branko Vrgoč]]||align="center"| '''2''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Slavonac CO|NK Slavonac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Jurica Pranjić]]||align="center"| '''3''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Belišće]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Matija Mišić]]||align="center"| '''6''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Andrej Čaušić]]||align="center"| '''14''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Ibriks]]||align="center"| '''15''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Suhopolje]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Dino Gavrić]]||align="center"| '''24''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Pero Stojkić]]||align="center"| '''27''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[NK Zmaj Makarska]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mladen Pelaić]]||align="center"| '''27''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Hajduk Split]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivo Smoje]]||align="center"| '''6''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[HNK Hajduk Split]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Hrvoje Bubalo]]||align="center"| '''19''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Međimurje]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Vezni igrači''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Hrvoje Kurtović]]||align="center"| '''4''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Mile Škorić]]||align="center"| '''8''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Jugović]]||align="center"| '''17''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Antonio Perošević]]||align="center"| '''18''' ||align="center"| {{ZD|HRV}}||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Prosan]]||align="center"| '''10''' ||align="center"| {{ZD|HR}}||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Tomislav Šorša]]||align="center"| '''22''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Karlovac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Srđan Vidaković]]||align="center"| '''23''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Grafičar-Vodovod Osijek|NK Grafičar Vodovod]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Domagoj Pušić]]||align="center"| '''28''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Zoran Kvržić]]||align="center"| '''16''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[NK HAŠK Zagreb]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Josip Lukačević]]||align="center"| '''10''' ||align="center"| {{ZD|BIH}} ||align="center"| [[HNK Cibalia|HNK Cibalia Vinkovci]] |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | '''Napadači''' |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Vedran Nikšić]]||align="center"| '''7''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Plum]]||align="center"| '''9''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Josip Barišić (1986.)|Josip Barišić]]||align="center"| '''20''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Slavonac CO|NK Slavonac]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Milan Pavličić]]||align="center"| '''21''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[FC Fehérvár]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Ivan Miličević]]||align="center"| '''26''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| [[NK Olimpija Osijek]] |----- bgcolor="#FFFFFF" | [[Anton Maglica]]||align="center"| '''29''' ||align="center"| {{ZD|HRV}} ||align="center"| oml. škola |----- bgcolor="#afdcf1" | colspan="4" align="left" | |} {| width="100%" | |valign="top" width="50%"| === Transferi sezone 2010./11. ( ljeto ) === * '''Došli:''' * {{ZD|HRV}} [[Ivo Smoje]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split]] ) * {{ZD|HRV}} [[Mladen Pelaić]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Hajduk Split]] ) * {{ZD|BIH}} [[Josip Lukačević]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Cibalia|HNK Cibalia Vinkovci]] ) * {{ZD|HRV}} [[Zoran Kvržić]] ( {{ZD|HRV}} [[NK HAŠK Zagreb]] ) * {{ZD|HRV}} [[Igor prijić]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Pomorac Kostrena]] ) * {{ZD|HRV}} [[Hrvoje Bubalo]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Međimurje|NK Međimurje Čakovec]] ) * '''Otišli:''' * {{ZD|HRV}} [[Saša Novaković]] ( {{ZD|HRV}} [[HNK Vukovar '91]] ) * {{ZD|HRV}} [[Mario Đikić]] ( {{ZD|HRV}} - ) * {{ZD|HRV}} [[Antonio Hrnčević]] ( {{ZD|HRV}} [[NK Inter Zaprešić]] ) === Stručni stožer === {| class="wikitable" |- ! Pozicija !! Ime |- |'''Trener''' || Branko Karačić |- |'''Pomoćni treneri''' || |- |'''Trener vratara''' || |- |'''Kondicijski trener'''|| |- |'''Sportski direktor''' || Vlado Bilić |- |'''Tehnički direktor''' || |- |'''liječnik'''|| |- |'''fizioterapeut''' || |- |'''ekonom''' || |- |} == Stadion == NK Osijek svoje utakmice igra na stadionu [[Gradski vrt]]. Stadion je izgrađen početkom 80-ih godina 20.st. Međutim, do dana današnjega nije dovršen. Kapaciteta je 19 800 sjedećih mjesta. Sjedalice i reflektori postavljeni su na stadion tek 1998. godine. 2005. nakon dužeg razdoblja, stadion se počeo obnavljati. Na zapadnoj tribini (ispod) postavljene su VIP prostorije, a loža je uređena, tako da je dodano 1000 mjesta. Nakon obnove stadion je počeo ispunjavati [[UEFA]]-ine kriterije, iako se treba obnoviti cijeli stadion u potpunosti. Rekord posjećenosti stadiona zabilježen je 1982. godine kada se na stadionu igrala utakmica Osijek-[[Dinamo]], tada je došlo oko 40 000 gledatelja. Stadion se nalazi u Wilsonovoj ulici bb. == Poznati igrači == {| |- style="vertical-align: top;" | * {{ZD|HRV}} [[Zdenko Adamović]] * {{ZD|BIH}} [[Almir Aganspahić]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Alar]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Babić]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Bajsić]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Balatinac]] * {{ZD|HRV}} [[Vladimir Balić]] * {{ZD|HRV}} [[Borna Barišić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Beljan]] * {{ZD|BIH}} [[Bakir Beširević]] * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Bičanić]] * {{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]] * {{ZD|HRV}} [[Gabrijel Boban]] * {{ZD|HRV}} [[Petar Bočkaj]] * {{ZD|MAK}} [[Vasko Božinovski]] * {{ZD|HRV}} [[Krešimir Brkić]] * {{ZD|BIH}} {{ZD|HRV}} [[Stanko Bubalo]] * {{ZD|HRV}} [[Berislav Buković]] * {{ZD|HRV}} [[Igor Cvitanović]] * {{ZD|HRV}} [[Zdravko Čakalić]] * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Čordaš]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Davidović]] * {{ZD|HRV}} [[Dean Delevski]] * {{ZD|HRV}} [[Ernest Dubac]] * {{ZD|SRB}} [[Ratomir Dujković]] * {{ZD|HRV}} [[Mile Dumančić]] * {{ZD|HRV}} [[Dionizije Dvornić]] * {{ZD|BIH}} [[Jasmin Džeko]] * {{ZD|MKD}} [[Muzafer Ejupi]] * {{ZD|HRV}} [[Ivo Ergović]] * {{ZD|MAĐ}} [[Pál Fischer]] * {{ZD|HRV}} [[Mario Galinović]] * {{ZD|HRV}} [[Jozo Gašpar]] * {{ZD|HRV}} [[Viktor Goić]] * {{ZD|ALB}} [[Eros Grezda]] * {{ZD|HRV}} [[Alen Grgić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Grnja|Ivica Grnja]] * {{ZD|HRV}} [[Krešo Guzmirtl]] * {{ZD|BIH}} [[Haris Hajradinović]] * {{ZD|BIH}} [[Sejad Halilović]] * {{ZD|BIH}} [[Sulejman Harčinović]] * {{ZD|NGR}} [[Ezekiel Henty]] * {{ZD|BIH}} [[Mustafa Hukić]] * {{ZD|HRV}} [[Srećko Huljić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Ivušić]] * {{ZD|SRB}} [[Slobodan Janković]] * {{ZD|SLO}} [[Erik Janza]] * {{ZD|BIH}} [[Šaban Jasenica]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Kalinić]] * {{ZD|HRV}} [[Karlo Kamenar]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] * {{ZD|HRV}} [[Vlado Kasalo]] * {{ZD|HRV}} [[Siniša Končalović]] * {{ZD|HRV}} [[Petar Krpan]] * {{ZD|HRV}} [[Dražen Kukurić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Kulešević]] * {{ZD|BIH}} [[Zoran Kvržić]] * {{ZD|HRV}} [[Antun Labak]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Lasić]] * {{ZD|HRV}} [[Gustav Lechner]] * {{ZD|SRB}} [[Dragan Lepinjica]] * {{ZD|HRV}} [[Zoran Lesjak]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Lončar]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Lukačević]] * {{ZD|BIH}} [[Josip Lukačević]] * {{ZD|HRV}} [[Mirko Lulić]] * {{ZD|UKR}} [[Dmytro Lyopa]] * {{ZD|SRB}} [[Danijel Ljuboja]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Ljubojević]] * {{ZD|HRV}} [[Franjo Majer]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Malenica]] * {{ZD|HRV}} [[Nikola Mandić]] * {{ZD|HRV}} [[Čedo Maras]] * {{ZD|MAĐ}} [[Zsolt Máriási]] * {{ZD|SRB}} [[Milan Maričić]] * {{ZD|HRV}} {{ZD|BIH}} [[Mirko Marić]] * {{ZD|CG}} [[Slobodan Marović]] * {{ZD|HRV}} [[Nikola Matas]] * {{ZD|BJE}} [[Aliaksandr Metlitskiy]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Mikulić]] * {{ZD|BIH}} [[Hrvoje Miličević]] * {{ZD|HRV}} [[Ivica Miljković]] * {{ZD|HRV}} [[Benedik Mioč]] * {{ZD|BIH}} [[Duško Mišić]] * {{ZD|BIH}} [[Romeo Mitrović]] * {{ZD|RUM}} [[Dumitru Mitu]] * {{ZD|NGR}} [[Roger Tamba M'Pinda]] * {{ZD|HRV}} [[Robert Mudražija]] * {{ZD|HRV}} [[Mato Neretljak]] * {{ZD|SRB}} [[Petar Nikezić]] * {{ZD|HRV}} [[Igor Pamić]] * {{ZD|HRV}} [[Ilica Perić]] * {{ZD|HRV}} [[Borimir Perković]] * {{ZD|HRV}} [[Antonio Perošević]] * {{ZD|HRV}} [[Marko Pervan]] * {{ZD|HRV}} [[Alen Petrović]] * {{ZD|SRB}} [[Ljupko Petrović]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| * {{ZD|HRV}} [[Marin Pilj]] * {{ZD|SRB}} [[Dražen Podunavac]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Popović]] * {{ZD|HRV}} [[Danijel Pranjić]] * {{ZD|HRV}} [[Mario Prišć]] (Prišč) * {{ZD|HRV}} [[Karlo Primorac]] * {{ZD|HRV}} [[Domagoj Pušić]] * {{ZD|HRV}} [[Stjepan Radeljić]] * {{ZD|HRV}} [[Ante Rakela]] * {{ZD|MAĐ}} [[Zsolt Radics]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Rukavina]] * {{ZD|HRV}} [[Franjo Rupnik]] * {{ZD|HRV}} [[Krševan Santini]] * {{ZD|HRV}} [[Marin Skender]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Steinbrückner]] * {{ZD|HRV}} [[Mile Škorić]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Šmudla]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Šorša]] * {{ZD|HRV}} [[Dino Špehar]] * {{ZD|HRV}} [[Robert Špehar]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Špoljarić]] * {{ZD|HRV}} [[Tomislav Štrkalj]] * {{ZD|HRV}} [[Davor Šuker]] * {{ZD|HRV}} [[Josip Tadić]] * {{ZD|SRB}} [[Aranđel Todorović]] * {{ZD|BRA}} [[Gutieri Tomelin]] * {{ZD|HRV}} [[Ivan Turina]] * {{ZD|BIH}} [[Almir Turković]] * {{ZD|HRV}} [[Dževad Turković]] * {{ZD|HRV}} [[Rudika Vida]] * {{ZD|HRV}} [[Ante Vitaić]] * {{ZD|HRV}} [[Frane Vitaić]] * {{ZD|HRV}} [[Goran Vlaović]] * {{ZD|HRV}} [[Aljoša Vojnović]] * {{ZD|HRV}} [[Milenko Vojnović]] * {{ZD|HRV}} [[Jurica Vranješ]] * {{ZD|HRV}} [[Damir Vuica]] * {{ZD|CG}} [[Milenko Vukčević]] * {{ZD|HRV}} [[Dragan Vukoja]] * {{ZD|SRB}} [[Branko Žeravica]] * {{ZD|HRV}} [[Miroslav Žitnjak]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| |} == Poznati treneri == * {{ZD|HRV}} [[Vladimir Beara]] * {{ZD|HRV}} [[Vlado Bilić]] * {{ZD|HRV}} [[Branko Karačić]] * {{ZD|HRV}} [[Stanko Mršić]] * {{ZD|SRB}} [[Ljubomir "Ljupko" Petrović|Ljupko Petrović]] * {{ZD|HRV}} [[Stanko Poklepović]] == Vanjske veze == {{Commonscat|NK Osijek}} * [http://www.nk-osijek.hr/ Službena stranica] * [http://www.bijelo-plavi.com/ Neslužbena stranica] * [http://www.kohorta.net/ Web stranica navijačke skupine Kohorta] {{1. HNL}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:NK Osijek| ]] [[Kategorija:Nastanci 1947.]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Hrvatskoj|Osijek]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Osječko-baranjskoj županiji|Osijek]] [[Kategorija:Sport u Osijeku]] kn7kc031r4fupfitnbzn527u68o4cct 0 2880 41263284 41250656 2022-08-26T08:52:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Bangkok | ime_genitiv =Bangkoka | izvorno_ime =<small>กรุงเทพมหานคร</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama = Bangkok montage 2.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Bangkok | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte =Položaj Bankoka u Tajlandu | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Tajland | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Bankok na karti Tajlanda | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =13 | širina-minute =45 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =100 | dužina-minute =29 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Tajland}} | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Guverner | ime_vođe =Apirak Kosayothin | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 1 565,2 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = 7 761,5 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2006]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 6 355 144 <ref name=brit/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+7]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | web_stranica =[http://city.bangkok.go.th/ Službena stranica] | bilješke = }} '''Bangkok''' (zvanično tajl. ''Krung Thep Mahanakhon'', {{Audio|Th-Krung Thep Maha Nakhon.ogg|กรุงเทพมหานคร}}, skrać. ''Krung Thep'', กรุงเทพฯ) jeste glavni grad kraljevine [[Tajland]] od 1782. godine. On ima poseban upravni status a na njegovom čelu nalazi se guverner. Prijestolnica Tajlanda ima 8,249 miliona stanovnika (stanje po popisu iz 2010. godine).<ref name=brit> {{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/51726/Bangkok |title = ''Bangkok'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 7. 11. 2012}}</ref> Ubjedljivo je najveći i najmnogoljudniji grad države. U široj regiji Bangkoka, najvećoj urbanoj konglomeraciji u Tajlandu, živi ukupno 14,566 miliona stanovnika (stanje 2010.).<ref name="natstat" /> Grad je [[politika|politički]], ekonomski i kulturni centar Tajlanda sa brojnim [[univerzitet]]ima, visokim školama, palačama i preko 400 vatova ([[budizam|budističkih]] hramova i manastira) kao i najvažniji saobraćajni čvor zemlje. Nacionalni muzej u Bangkoku je najveći svoje vrste u jugoistočnoj Aziji. Bangkok je također i sjedište Ekonomske i socijalne komisije za Aziju i Pacifik Ujedinjenih naroda (UNESCAP). Vremenska razlika Bangkoka u odnosu na UTC iznosi +7 sati. Prema srednjoj Evropi, vremenska razlika zimi iznosi +6 sati, dok ljeti iznosi +5 sati, jer Tajland nema ljetnog računanja vremena. == Etimologija == Ceremonijalno ime grada Bangkoka na tajskom jeziku u transkribiranom obliku glasi: ''Krung Thep Maha Nakhon Amon Rattanakosin Mahinthara Yutthaya Mahadilok Phop Noppharat Ratchathani Burirom Udom Ratchaniwet Maha Sathan Amon Phiman Awatan Sathit Sakkathattiya Witsanukam Prasit'' ({{Audio|Th-Bangkok ceremonial name.ogg|izgovor}}). To je stari [[tajski jezik|tajski naziv]] za tajlandski glavni grad Bangkok, i u latiniziranom obliku sa 168 slova je najduže ime grada na svijetu. Na [[Tajsko pismo|tajskom pismu]] ime glasi (139 znakova): :กรุงเทพมหานคร อมรรัตนโกสินทร์ มหินทรายุธยามหาดิลก ภพนพรัตน์ราชธานีบุรีรมย์ อุดมราชนิเวศน์ มหาสถานอมรพิมาน อวตารสถิต สักกะทัตติยะ วิษณุกรรมประสิทธิ์ Približan prijevod glasi: ''Grad Deve (božanstvo), veliki grad (i) rezidencija svetih dragulja Indre ([[smaragdni Buda]]), neosvojivi božanski grad, velika prijestolnica svijeta, ukrašena sa devet dragocijenih dragulja, bogat raskošnim kraljevskim palačama, koje su ravne nebeskom domu ponovno rođenog božanstva, grad koji je poklonio Indra a [[Vishvakarman]] izgradio''. == Istorija == Bangkok je prvobitno činio samo malo ribarsko selo na istočnoj obali rijeke Chao Phraya. Po prvi put na kartama pojavila se na jednoj [[portugal]]skoj karti 1511. godine.<ref name="Warren13" /> Oko 1680. godine južno od sela nalazila su se samo tri naselja: carinska stanica, holandska trgovačka stanica osnovana 1622. godine pod imenom ''Fort Amsterdam'' i mjestašce Ban Vat.<ref name="terwiel" /> Tokom historijske epohe kraljevstva Ayutthaya naselje se razvilo u značajnu trgovačku luku i grad na riječnom putu prema prijestolnici.<ref name="Warren13"/> Temelji današnjeg Bangkoka nalaze se u malehnom gradu [[Thonburi]], koji je danas dio glavnog grada na zapadnoj obali rijeke Chao Praya. General Taksin je 1772. godine proglasio Thonburi novim glavnim gradom nakon što je prijestolnica kraljevstva Ayutthaya potpuno uništena 1767. godine tokom rata sa [[Mjanmar|Burmom]]. Deset godina kasnije novi kralj Rama I, osnivač sve do danas vladajuće dinastije Chakri, premjestio je sjedište vlade na istočnoj obali i time područje zvano [[Rattanakosin]] proglasio glavnim gradom. U to doba Rattanakosin su naseljavali većinom Tajlanđani kineskog porijekla, naročito u selu Bang Kok, kojeg je kralj izgradio po uzoru na raniju uništenu prijestolnicu kraljevstva. U to toba cijeli grad je bio ispresijecan gustom mrežom kanala (''khlongs''), kroz kojih se odvijao najveći dio saobraćaja. Čak je i pijaca (''plivajuća pijaca'') bila organizirana na vodi. Ulica gotovo da i nije bilo. Bangkok u to vrijeme je bio često nazivan ''[[Venecija|Venecijom]] istoka''. Najveći broj kanala je do sredine 19. vijeka zatrpan kako bi se napravilo mjesta za rastući cestovni saobraćaj i sve veći broj sagrađenih kuća. Prva popločana ulica 1863. godine u gradu bila je ulica Thanon Charoen Krung (stranci je nazivaju ''New road'', nova ulica), duž nekadašnjeg puteljka kojeg su utabali slonovi. Tokom vladavine kralja Chulalongkorn (Rama V, od 1868. do 1910.) nastala je prva željeznička pruga u Bangkoku koja ga je povezivala sa sjeverom zemlje, kao i brojne tramvajske linije unutar grada. Iz tog doba potiče i veliki broj ulica na čiji izgled su većinom uticali evropski stilovi. Jedan od većih problema za metropolu Bangkok je adekvatno zbrinjavanje mnogobrojnih ljudi, prije svega imigranata koji su u posljednjih nekoliko godina doselili u grad iz drugih krajeva Tajlanda. Za veliki broj ljudi bilo je potrebno izgraditi kuće i stambene objekte. Zbog rastuće potražnje za građevinskim zemljištem znatno su porasle cijene stanova i zemljišta. Gradska vlast je kao rješenje tog problema pokušala sa izgradnjom brojnih naselja u predgrađima Bangkoka, namijenjenih za porodice slabijeg imovinskog stanja. Osim stanova, postoji i nedostatak javnih ustanova kao što su bolnice i škole. Smeće i otpadne vode se ne uklanjaju na zadovoljavajući način, a nivo podzemnih voda sve brže opada zbog velike potrošnje. Ljudi u okolnim naseljima su ugroženi prvenstveno infektivnim bolestima poput [[kolera|kolere]], [[dijareja|dijareje]] i [[tifus]]a, jer su higijenski uslovi u tim naseljima na vrlo niskom nivou, a zbog rastuće emisije otrovnih gasova iz industrijskih postrojenja i vozila dolazi i do povećanih oboljenja kože i [[pluća]]. Drugi problem u Bangkoku je sve veći i gušći saobraćaj. Mreža ulica je potpuno adekvatna broju vozila. Osim toga, mreža gradske i podzemne željeznice u gradu je premalehna za rastuću potražnju i stanovništvo uz mali broj sredstava javnog prijevoza, osim mreže [[autobus]]kih linija koja je među najvećim u svijetu. Zbog ogromnog broja automobila u gradu je zabilježeno vrlo veliko zagađenje zraka (visoke vrijednosti [[ozon]]a i [[Ugljik(II) oksid|ugljik monoksida]]). [[Datoteka:Bangkok satellite city-area.jpg|thumb|lijevo|100px|Satelitska fotografija]] Grad se nalazi na ''spoju'' [[Indokina|Indokineskog]] i [[Malajsko poluostrvo|Malajskog poluostrva]] na rijeci [[Chao Phraya]], na sjevernoj obali [[Tajlandski zaliv|Tajlandskog zaliva]] sa prosječnom nadmorskom visinom od 5 metara. Rijeka Chao Phraya kod Bangkoka ima širinu od oko 400 metara. Zapadno od rijeke Chao Phraya nalazi se područje nazvano [[Thonburi]], koje je do 1971. godine bilo zaseban grad, dok dio na istoku koji je prije više od 200 godina bio samo malehno selo, uglavnom naseljavaju trgovci porijeklom iz Kine. Područje grada ima površinu od 1.565,2&nbsp;km², dok je površina cijele metropolske regije oko 7.761,5&nbsp;km². === Podjela === [[Datoteka:Thailand Bangkok location map.svg|thumb|lijevo|Gradski okruzi Bangkoka]] Bangkok je podijeljen na 50 [[Distrikti Bangkoka|distrikta]] (''khet'', ponekad i pogrešno nazvani ''Amphoe''), a oni su dalje podijeljeni na 169 [[kwaeng]]a, koji se mogu uporediti sa [[tambon]]ima. Distrikti Bangkoka (kheti), na tajlandskom i transkribirani na latinicu su:<br /> [[Bang Bon]] (บางบอน), [[Bang Kapi]] (บางกะปิ), [[Bang Khae]] (บางแค), [[Bang Khen]] (บางเขน), [[Bang Kho Laem]] (บางคอแหลม), [[Bang Khun Thian]] (บางขุนเทียน), [[Bang Na]] (บางนา), [[Bang Phlat]] (บางพลัด), [[Bang Rak]] (บางรัก), [[Bang Sue]] (บางซื่อ), [[Bangkok Noi]] (บางกอกน้อย), [[Bangkok Yai]] (บางกอกใหญ่), [[Bueng Kum]] (บึงกุ่ม), [[Chatuchak]] (จตุจักร), [[Chom Thong (Bangkok)|Chom Thong]] (จอมทอง), [[Din Daeng]] (ดินแดง), [[Don Mueang]] (ดอนเมือง), [[Dusit]] (ดุสิต), [[Huai Khwang]] (ห้วยขวาง), [[Khan Na Yao]] (คันนายาว), [[Khlong Sam Wa]] (คลองสามวา), [[Khlong San]] (คลองสาน), [[Khlong Toei]] (คลองเตย), [[Lak Si]] (หลักสี่), [[Lat Krabang]] (ลาดกระบัง), [[Lat Phrao]] (ลาดพร้าว), [[Minburi]] (มีนบุรี), [[Nong Chok]] (หนองจอก), [[Nong Khaem]] (หนองแขม), [[Pathum Wan]] (ปทุมวัน), [[Phasi Charoen]] (ภาษีเจริญ), [[Phaya Thai]] (พญาไท), [[Phra Khanong]] (พระโขนง), [[Phra Nakhon]] (พระนคร), [[Pom Prap Sattru Phai]] (ป้อมปราบศัตรูพ่าย), [[Prawet]] (ประเวศ), [[Rat Burana]] (ราษฎร์บูรณะ), [[Ratchathewi]] (ราชเทวี), [[Samphanthawong]] (สัมพันธวงศ์), [[Sai Mai]] (สายไหม), [[Saphan Sung]] (สะพานสูง), [[Sathon]] (สาทร}), [[Suan Luang]] (สวนหลวง), [[Taling Chan]] (ตลิ่งชัน), [[Thawi Watthana]] (ทวีวัฒนา), [[Thonburi]] (ธนบุรี), [[Thung Khru]] (ทุ่งครุ), [[Watthana]] (วัฒนา), [[Wang Thonglang]] (วังทองหลาง) i [[Yan Nawa]] (ยานนาวา). Bangkok nema jasno definirano područje užeg gradskog jezgra niti ima centralni poslovni okrug. Ove funkcije su daleko više podijeljene na nekoliko okruga. Najstariji dio grada je ostrvo [[Rattanakosin]] u okrugu [[Phra Nakhon]], oko Velike palače, [[Sanam Luang]], [[Wat Ratchabophit]] i [[Sao Ching Cha]] (''ogromna ljuljačka''). U drugoj polovini 19. vijeka polahko je počeo razvoj kineske četvrti oko ulica Yaowarat i Charoen Krung (tada ''nova ulica'', prva [[asfalt]]irana ulica u Bangkoku) u okrugu [[Samphanthawong]] sve do centralne poslovne četvrti grada. Tokom 1950tih i 1960tih duž ulica Silom, Surawong i Si Phraya u okrugu Bang Rak počele su se otvarati banke i veliki poslovni prostori. Od 1990tih u okrugu Sathon i duž ulice Witthayu (okrug Pathum Wan) nastali su pretežno luksuzne poslovne zgrade, a duž ulica Rama I i Phloenchit (također Pathum Wan) nikli su veliki tržni centri i luksuzni hoteli. Zbog izgradnje oba sistema javnog prevoza: ''Skytrain'' (gradska željeznica) i metroa (MRT) širenje područja sa centralnim poslovnim funkcijama se još više ubrzalo. Danas su atraktivni gotovo svi dijelovi grada do kojih dopire neki od sistema javnog prevoza. To se posebno odnosi na ulicu Sukhumvit (okrug [[Khlong Toei]] i Watthana) kao i centralni dio ulice Ratchadaphisek (okruzi [[Phaya Thai]] i [[Huai Khwang]]).<ref name="aliwassa" /> == Klima == Bangkok se nalazi u području [[tropska klima|tropske klime]]. Godišnja prosječna temperatura iznosi 28,4&nbsp;°C, a prosječna godišnja količina padavina iznosi 1.498&nbsp;mm. Najviše kiše pada tokom [[monsun]]skog perioda između maja i oktobra, a pojedini dijelovi grada ponekad tokom septembra i oktobra budu poplavljeni. Najviše padavina prosječno bude u septembru, čiji prosjek iznosi 344&nbsp;mm, dok najmanje [[padavina]] u prosjeku bude u januaru sa svega 9&nbsp;mm. Tokom cijele godine prosječne temperature se kreću između 26,1 i 30,4&nbsp;°C. Srednja dnevna temperatura iznosi najviše 34,9&nbsp;°C, dok je najniža dnevna 20,8&nbsp;°C uz veliku vlažnost zraka. [[Svjetska meteorološka organizacija]] je nezvanično proglasila Bangkok, u pogledu godišnjeg prosjeka, za najtopliji grad svijeta.<ref name="telegraf" /> Najtopliji mjesec je april sa srednjim najvišim dnevnim temperaturama od 35&nbsp;°C i minimalnim od 26&nbsp;°C. Najhladniji mjesec u okolini Bangkoka je decembar sa najvišim dnevnim temperaturama od 31&nbsp;°C i najnižnim od 21&nbsp;°C. Suhi period traje od decembra do marta, kada počinje najtopliji dio godine. === Zagađenost === [[Datoteka:TrafficInBangkok.jpg|thumb|lijevo|Tipični saobraćaj tokom vikenda u Bangkoku (Thanon Ratchadamri)]] Bangkok se bori sa znatnim problemima zagađivanja okoline. Iznad grada je stalni oblak gasova nastalih sagorijevanjem goriva. Naučnici smatraju da je u nekim glavnim saobraćajnim ulicama vrijednosti zagađenja zraka već dostigla nivoe opasne po zdravlje ljudi. Otkako je izgradnjom visokih zgrada došlo do poremećaja strujanja zraka, koncentracija štetnih gasova je dramatično povišena. Već gotovo sedmina stanovnika grada žali se na [[bronhitis]], [[Bronhijalna astma|astmu]] i umor. Naročito osobe koje su jako pogođene zagađenošću često nose zaštitne maske, između ostalih mnogi vozači motocikla i tuk-tuka ([[auto rikša]]), saobraćajni policajci i ulični trgovci. Osim zagađenosti zraka, Bangkok ima i znatno otežano [[snabdijevanje vodom]]. Grad nema centralnu mrežu opskrbe vodom. Osim toga i [[kanalizacija|kanalizacijski sistem]] je tek u fazi izgradnje. Do 1990tih industrijski pogoni i domaćinstva su svoje otpadne vode, bez bilo kakve prethodne obrade, direktno ispuštali u rijeku [[Chao Phraya]]. Otpadne materije zagađuju zrak i često truju svaki oblik života u vodama. Brojne tvornice u metropolskoj regiji, a mnoge i u brojnim područjima stanovanja, smiju načiniti i vlastite bunare za svoju opskrbu vodom, što dovodi do stalnog snižavanja nivoa podzemnih voda. == Demografija == [[Datoteka:Bangkok, Thailand, Aerial view.jpg|thumb|Pogleda sa tornja Baiyoke II]] Bangkok je primjer grada sa dinamičnim rastom, ali njegov rast nije potpuno planski. Već 1947. godine broj stanovnika je premašio milion. Godine 1960. u Bangkoku je živjelo oko 2,1 milion stanovnika. Između 1970. (3,1 miliona) i 2000. godine (6,3 miliona) broj stanovnika se udvostručio. Prema podacima nacionalne statističke agencije (NSO) 2010. godine u glavnom gradu je živjelo 8,2 miliona stanovnika.<ref name="natstat" /> To odgovara godišnjem rastu od 3% u periodu od 2000. do 2010. godine. [[Gustoća stanovništva]] po km² iznosi oko 5.270 stanovnika. Za usporedbu, gustoća stanovništva u [[Sarajevo|Sarajevu]] je oko 2.060 stanovnika po km². Bangkok je daleko najveći i najmnogoljudniji grad u Tajlandu. On je 2009. godine imao 18 puta više stanovnika od grada [[Samut Prakan]], drugog po broju stanovnika u Tajlandu (446.375 stanovnika), a metropolska regija Bangkoka (BMR) je imala čak 64 puta više stanovnika od područja [[Udon Thani]] (228.738 stanovnika), koji je drugi po naseljenosti u državi. Pošto su u glavnom gradu Tajlanda koncentrisane sve važne političke i ekonomske institucije, te se tu donose i najvažnije odluke za državu, Bangkok se smatra ''primarnim gradom''. [[Bruto domaći proizvod]] po glavi stanovnika u Bangkoku 2006. godine je bio deset puta viši od najsiromašnije pokrajine u državi (Bangkok 319.322 [[baht]]a, provincija Mae Hong Son 33.231 bahta).<ref name="BIP" /> Dok se regija glavnog grada ekonomski razvija, od tog razvoja veliki dijelovi zemlje ne profitiraju ili su zabilježili čak i smanjenje BDP. Zbog ovih razlika, Bangkok je u posljednjih nekoliko desetljeća zabilježio ogroman prirast zbog doseljavanja iz provincije. Metropolska regija Bangkoka prema popisu stanovništva iz 2000. godine imala je 10,2 miliona stanovnika. Po popisu iz 2010. godine bilo ih je 14,6 miliona. To odgovara godišnjoj stopi rasta u periodu od 2000. do 2010. godine od 4,3%. Gustoća naseljenosti metropolske regije iznosi oko 1.877 stanovnika po km². Osim grada Bangkoka, u metropolsku regiju pripadaju i okolne provincije [[Nakhon Pathom (provincija)|Nakhon Pathom]], [[Nonthaburi (provincija)|Nonthaburi]], [[Pathum Thani (provincija)|Pathum Thani]], [[Samut Prakan (provincija)|Samut Prakan]] i [[Samut Sakhon (provincija)|Samut Sakhon]]. == Politika == [[Datoteka:Bangkok old parliament.jpg|thumb|Stara zgrada parlamenta Tajlanda]] Današnje područje Bangkoka nastalo je 1972. godine spajanjem stare provincije Bangkok (zvanično ''Phra Nakhon'') i provincije Thonburi, koja je obuhvatala područja današnjeg grada zapadno od rijeke Chao Phraya. Bangkok je zasebna upravna oblast. Za razliku od drugih 76 tajlandskih provincija (''changwat''), njen guverner se bira na direktnim izborima. Izbori za guvernera po pravilu se održavaju svake četiri godine. Guverner predstavlja lokalnu vlast glavnog grada (administraciju Metropolske regije Bangkok). On je također odgovoran i za javni prijevoz, ulice, urbano planiranje grada, izgradnju stambenih naselja, upravljanje otpadom, zaštitu okoline i javni red i mir. Od 2009. godine guverner Bangkoka je [[Sukhumbhand Paribatra]] iz Demokratske stranke Tajlanda. Izabran je u drugi mandat u martu 2013. godine sa 46,2% glasova, a protivkandidat mu je bio Pongsapat Pongcharoen iz stranke Pheu-Taj, koji je osvojio 39,7% glasova. Gradsku upravu kontrolira gradsko vijeće (vijeće metropolske regije Bangkoka). Nakon općinskih izbora 2010. godine sačinjeno je od 61 člana, od čega je 46 predstavnika Demokratske stranke, 14 predstavnika stranke Pheu-Taj i jedan nezavisni predstavnik. Gradsko vijeće je nadležno samo za sam grad Bangkok ali ne i za okolnu aglomeraciju šireg područja Bangkoka kao ni za još šire metropolsko područje.<ref name="iramr" /> == Znamenitosti == [[Datoteka:Wat Bangkok Thailand.jpg|thumb|Hram [[Wat Phra Sri Mahathat]], [[Bang Khen]], sjeverni Bangkok]] U gradu se nalazi preko 400 vatova ([[budizam|budističkih]] hramova). Jedan od najznačajnijih je hram [[Wat Phra Kaeo]] (Wat Phra Sri Rattana Satsadaram), u kojem se nalazi kip [[Smaragdni Buda]], vrlo cijenjen i poštovan širom zemlje. Zajedno sa Velikom palačom, hramom [[Wat Pho]] (Wat Phra Chetuphon), jednim od najvećih i najstarijih hramova u Bangkoku kao i hramom [[Wat Mahathat (Bangkok)|Wat Mahathat]], te jednim od najvećih budističkih univerziteta jugoistočne Azije [[Univerzitet Mahachulalongkornrajavidyalaya]], hram Wat Phra Kaeo na ostrvu „Ko [[Rattanakosin]]“ (''Ko'' = ostrvo), čine historijski centar grada. U Bangkoku se nalazi u tajlandski [[Nacionalni muzej Bangkok|nacionalni muzej]], nacionalna galerija, nacionalna biblioteka Tajlanda i nacionalno pozorište Bangkok. == Privreda == Bangkok je jedan od ekonomsko najdinamičnijih i socijalno progresivnih gradova Jugoistočne Azije. Po nekim tvrdnjama se smatra kao regionalni centar koji napreduje da postane rival [[Singapur|Singaporeu]] i [[Hong Kong]]u mada pati od lope infrastrukture i socijalnih problema zbog svog prebrzog razvoja. Sačuvan je stari dio grada sa sojenicama, kolibama na brodicama i splavima usidrenim u rukavcima i kanalima rijeke Chao Phraya (Menam). Kulturno središte sa [[univerzitet]]om osnovanim [[1917]]., naučnim institutima, akademijom [[likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]], [[biblioteka|knjižnicama]], čuvenim budističkim pagodama Wat-Poi Wat-Prakeo. Bangkok ima brojne industrijske pogone za proizvodnju [[tekstil]]a, drva, [[cement]]a, keramičkih i kemijskih proizvoda, tvornica vagona i aviona, rafirenije nafte, ljuštionica riže. Grad ima i veliki međunarodni [[aerodrom]]. == Saobraćaj == Grad je jedan od najvažnijih čvorišnih tačaka putne i željezničke mreže Tajlanda. === Avio-saobraćaj === Bangkok je sjedište jednog od najvažnijih međunarodnih [[aerodrom]]a u jugoistočnoj Aziji. Do septembra 2006. to je bio [[Međunarodni aerodrom Bangkok]] (''Don Mueang''), oko 22 kilometra sjeverno do centra grada. Međutim, otvaranje aerodroma Suvarnabhumi, koji se nalazi oko 30&nbsp;km istočno od grada u općini Bang Phli, provincija [[Samut Prakan (provincija)|Samut Prakan]], sa kapacitetom od 45 miliona putnika godišnje, bilo je 28. septembra 2006. godine. Novi [[aerodrom Suvarnabhumi]] ima aerodromski kod ''BKK'' koji je preuzeo od starog aerodroma Don Mueang, a do starog aerodroma se može doći još samo preko čarter letova i privatnim avionima. Aerodrom ''BKK'' imao je 2011. godine oko 47,5 miliona putnika.<ref name="suvarnab" /> Put od aerodroma Suvarnabhumi do centra Bangkoka traje taksijem od 30 do 60 minuta, ali se zbog ekstremnih saobraćajnih gužvi taj put može potrajati i do 3 sata. Od 2010. Suvarnabhumi je sa centrom grada povezan i sa regionalnom željezničkom linijom (SARL). === Željeznički === Prva željeznička linija u Tajlandu otvorena je od Bangkoka do Pak Nama 11. aprila 1893. godine.<ref name="paknam" /> Jedno engleska kompanija je 21. decembra 1900. otvorila i željezničku liniju od Bangkoka preko Ayutthaya do Khorata, da bi 19. juna 1903. otvorena linija Bangkok-[[Ratchaburi]]-[[Petchaburi]].<ref name="A Timeline of Thai Railways" /> Danas sa glavne željezničke stanice Bangkoka ''Hua Lamphong'' polaze putnički vozovi u pravcu sjevera, sjeveroistoka, istoka i juga. Prema Kabin Buri vozovi kreću sa stanice Makkasan. Prema rijeci Kwae i [[Kanchanaburi]], kao i spori voz prema jugu polaze vozovi sa stanice Bangkok Noi. Umjesto sa stare željezničke stanice vozovi također polaze i sa nove, do koje vozi i besplatni autobus. Za potrebe teretnog željezničkog saobraćaja koristi se mehanizirana ranžirna stanica ''Bang Sue'' u sjevernom predgrađu Bangkoka. == Sport == Na dva velika i većem broju malehnih stadiona, razbacanih širom Bangkoka postoji mogućnost praćenja tajlandskog nacionalnog sporta ''muay Thai'', bolje poznatog pod imenom [[tajlandski boks]], sa svim pratećim ritualima vezanim za njega. Na stadionu Lumpini kao i na stadionu Ratchadamnoen mogu se vidjeli neki od najboljih boraca u Tajlandu. Borbe se održavaju cijele sedmice naizmjenično na oba stadiona. Osim borbi u ringu, odvijaju se i dodatne zabavne aktivnosti kao što su klađenje na ishod borbi i muzički sadržaji (sviraju tradicionalne grupe (''pri phat'') zasnovane na instrumentu ''pii'' odnosno tajlandskoj oboi). Drugi omiljeni sport je tradicionalni „[[sepak takraw]]“. To je jedna vrsta igre sa loptom načinjenom od pletene španske trske (ratan), pri kojoj igrač mora što je duže moguće držati loptu u zraku pomoću svih dijelova tijela osim ruku. Profesionalne ekipe igraju jedna protiv druge na polju Sanam Luang ispred Velike palače. == Gradovi partneri == Bangkok ima sklopljenu saradnju sa sljedećim gradovima-parnerima:<ref name="bmapart" /> * od 19. februara 1962: [[Washington, D.C.]], {{flag|SAD}} * od 26. maja 1993: [[Peking]], {{flag|Kina}} * od 19. juna 1997: [[Moskva]], {{flag|Rusija}} * od 23. novembra 2005: [[Chaozhou]], {{flag|Kina}} * od 16. juna 2006: [[Seul]], {{flag|Južna Koreja}} * [[Phnom Penh]], {{flag|Kambodža}}<ref name="phnompenh" /> == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="natstat">National Statistical Office of Thailand: ''[http://popcensus.nso.go.th/upload/census-report-6-4-54-en.pdf Executive Summary: The 2010 Population and Housing Census] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601180558/http://popcensus.nso.go.th/upload/census-report-6-4-54-en.pdf |date=2012-06-01 }}'' (PDF)</ref> <ref name="Warren13">William Warren: ''Bangkok.'' 2002, Reaktion Books, London, str. 13. ISBN 1-86189-129-6</ref> <ref name="terwiel">Barend Jan Terwiel: ''Through Travellers' Eyes : an approach to early nineteenth-century Thai history''. Bangkok, ur. Duang Kamol 1989, str. 54, ISBN 974-210-455-7</ref> <ref name="aliwassa">Aliwassa Pathnadabutr: ''The changing face of Bangkok's central business district. Will it shift yet again?'' u: ''The Nation'', 18. oktobar 2013.</ref> <ref name="telegraf">[http://www.telegraph.co.uk/travel/activityandadventure/6967719/Top-10-the-worlds-hottest-and-coldest-places.html?image=9 Top 10: the world's hottest and coldest places]</ref> <ref name="BIP">National Statistical Office of Thailand: [http://web.nso.go.th/en/topten/top_nacc.htm Gross Provincial Product at current prices by Region and Provinces 2006]</ref> <ref name="iramr">Ira M. Robinson: ''Emerging Spatial Patterns in ASEAN Mega-Urban Regions: Alternative Strategies.'' u: ''The Mega-Urban Regions of Southeast Asia.'' UBC Press, Vancouver, 1995, str. 90–91</ref> <ref name="suvarnab">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.suvarnabhumiairport.com/detail_news_185_en.php |access-date=2015-07-03 |archivedate=2013-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130308204435/http://www.suvarnabhumiairport.com/detail_news_185_en.php |deadurl=yes }}</ref> <ref name="paknam">{{Cite web |title=The First Railway in Thailand |url=http://www.paknam.com/railway.html |access-date=2015-07-03 |archivedate=2008-09-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080916080834/http://www.paknam.com/railway.html |deadurl=yes }}</ref> <ref name="A Timeline of Thai Railways">{{Cite web| url=http://www.2bangkok.com/2bangkok/srt/timeline.shtml| title=A Timeline of Thai Railways| access-date=2015-07-03| archive-date=2008-04-11| archive-url=https://web.archive.org/web/20080411041447/http://www.2bangkok.com/2bangkok/srt/timeline.shtml| dead-url=}}</ref> <ref name="bmapart">[http://203.155.220.239/PDF/section4/section4-90-91.pdf BMA: gradovi partneri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118153842/http://203.155.220.239/PDF/section4/section4-90-91.pdf |date=2012-01-18 }} (PDF)</ref> <ref name="phnompenh">[http://www.globaltimes.cn/content/753694.shtml Cambodia's Phnom Penh, Thailand's Bangkok become sister cities]</ref> }} == Literatura == {{refbegin|2}} *{{cite book|first1=Chris|last1=Baker|first2=Pasuk|last2=Phongpaichit|title=A History of Thailand|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-01647-6}} *{{cite book|first=John|last=Crawfurd|title=Journal of an embassy from the governor-general of India to the courts of Siam and Cochin China; exhibiting a view of the actual state of those kingdoms|year=1830|volume=2|place=London|publisher=H. Colburn and R. Bentley|url=http://archive.org/details/journalanembass03crawgoog}} *{{cite book|last=Hamilton|first=Annette|chapter=Wonderful, Terrible: Everyday Life in Bangkok|title=A Companion to the City|editor1-first=Gary|editor1-last=Bridge|editor2-first=Sophie|editor2-last=Vatson|pages=460–471|publisher=Blackwell Publishing|year=2000|isbn=0-631-23578-7}} *{{cite book|first=Medhi |last=Krongkaew |chapter=The changing urban system in a fast-growing city and economy: The case of Bangkok and Thailand |pages=286–334 |editor1-first=Fu-chen |editor1-last=Lo |editor2-first=Yue-man |editor2-last=Yeung |title=Emerging World Cities in Pacific Asia |publisher=United Nations University Press |year=1996|isbn=92-808-0907-5}} *{{cite book |first1=Eduardo López |last1=Moreno |first2=Oyebanji |last2=Oyeyinka |first3=Gora |last3=Mboup |title=State of the World's Cities 2010/2011 – Cities for All: Bridging the Urban Divide |series=State of the World's Cities |publisher=Earthscan |place=London, Sterling, VA |year=2008 |isbn=978-1-84971-176-0 |accessdate=25 September 2012 |url=http://www.unhabitat.org/pmss/getElectronicVersion.aspx?nr=2917&alt=1 |format=PDF }} *{{cite book |editor-first=Thierry |editor-last=Naudin |title=The State of Asian Cities 2010/11 |isbn=978-92-1-132274-3 |publisher=United Nations Human Settlements Programme |year=2010 |url=http://www.unescap.org/esd/apuf-5/documents/sacr.pdf |accessdate=25 September 2012 }} *{{cite book |author=Office of the National Economic and Social Development Board (NESDB) |title=Gross Regional and Provincial Product chain volume measures 1995–2010 edition |url=http://www.nesdb.go.th/Portals/0/eco_datas/account/gpp/2010/All%20GPP%20Book%202010p.zip |format=ZIP/PDF |date=August 2012 |publisher=Office of the National Economic and Social Development Board |accessdate=25 September 2012 }} *{{cite book|editor1-first=Nathanon|editor1-last=Thavisin|editor2-first=Pongsak|editor2-last=Semson|editor3-first=Kriengpol|editor3-last=Padhanarath|title=Your Key to Bangkok|year=2006|publisher=International Affairs Division, Bangkok Metropolitan Administration|place=Bangkok|isbn=974-9565-72-X|url=http://office.bangkok.go.th/iad/eng/viewpage.php?page_id=17|access-date=2015-07-03|archivedate=2013-10-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131002125223/http://office.bangkok.go.th/iad/eng/viewpage.php?page_id=17|deadurl=yes}} *{{cite book|author=Traffic and Transportation Department|title=สถิติจราจร ปี 2553 (Traffic statistics, 2010)|year=2011|url=http://203.155.220.150/abc/Book%20Jarajon.pdf|publisher=Traffic and Transportation Department, Bangkok Metropolitan Administration}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} *{{cite book | first=Sujit | last=Wongthes | script-title=th:กรุงเทพฯ มาจากไหน? | trans_title=Bangkok: A Historical Background | isbn=9786167686004 | year=2012 | publisher=Dream Catcher | place=Bangkok | url=http://www.sujitwongthes.com/2012/03/nonfiction2555-1/ | language=Thai | access-date=2015-07-03 | archivedate=2014-12-17 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141217125517/http://www.sujitwongthes.com/2012/03/nonfiction2555-1/ | deadurl=yes }} *{{cite book|first=Mark|last=Yeandle|title=The Global Financial Centres Index 11|date=March 2012|isbn=978-0-9546207-7-6|publisher=Long Finance|url=http://www.longfinance.net/Publications/GFCI%2011.pdf|accessdate=25 September 2012|archivedate=2012-03-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120319194027/http://www.longfinance.net/Publications/GFCI%2011.pdf|deadurl=yes}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bangkok}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/51726/Bangkok ''Bangkok'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} * [http://www.bangkok.go.th/th/main/index.php?&l=en Bangkok Metropolitan Administration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018034042/http://bangkok.go.th/th/main/index.php?&l=en |date=2014-10-18 }} * [http://www.bangkoktourist.com/ BangkokTourist – Official travel guide from Bangkok Tourism Division] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170512184003/http://www.bangkoktourist.com/ |date=2017-05-12 }} {{Glavni gradovi u Aziji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Tajlandu]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]] 4wo4u3ihzxpyiinszaw2y671m17ua0n 0 3282 41263298 41253632 2022-08-26T10:31:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 10 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bjelorusija | izvorno_ime = Республика Беларусь | ime_genitiv = Bjelorusije | eng_ime = Byelorussia | zastava = Flag_of_Belarus.svg | grb = Coat of arms of Belarus.svg | lokacija = Europe-Belarus.svg| službeni_jezik = [[bjeloruski jezik|bjeloruski]] i [[ruski jezik|ruski]]| glavni_grad = [[Minsk]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici| predstavnik_države = Predsjednik | vođa_titula1 = [[Predsjednik Rusija|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Alexander Lukashenko]] (Александр Лукашенко) | vođa_titula2 = [[Premijer Rusija|Premijer]] | vođa_ime2 = [[Roman Golovchenko]] (Раман Галоўчэнка) | površina_poredak = 84 | površina = 207.600 | vode = ~0 | stanovništvo_poredak = 75 | stanovništvo =10.322.151 | godina_popisa = 2003 | gustoća_stanovništva = 50 | neovisnost = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] <br /> [[25. 8.|25. kolovoza]] [[1991]].| valuta = [[bjeloruska rublja]] | stoti_dio_valute = 100 kapiejki¹ | vremenska_zona = +2 <br /> [[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Мы, Белорусы]] | internetski_nastavak = [[.бел]] [[.by]] | pozivni_broj = 375 | komentar = ¹ izvan upotrebe | moto = nema }} '''Belorusija''' ([[ekavski izgovor|ek.]]) ili '''Bjelorusija''' ([[ijekavski izgovor|ijek.]]) ([[beloruski jezik|brus.]] '''Белару́сь''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>bʲɛlaˈrusʲ<nowiki>]</nowiki>]], [[ruski jezik|rus.]] '''Беларусь''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>bʲɪlɐˈrus<nowiki>]</nowiki>]]; službeno '''Republika Belorusija''', brus. '''Рэспубліка Беларусь''', rus. '''Республика Беларусь'''), kontinentalna država u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Graniči se sa [[Rusija|Rusijom]] na severoistoku, [[Ukrajina|Ukrajinom]] na jugu, [[Poljska|Poljskom]] i [[Litvanija|Litvanijom]] na zapadu, te [[Letonija|Letonijom]] na severozapadu. Glavni i najveći grad je [[Minsk]], a ostali veći gradovi su [[Gomelj]], [[Mogiljov]], [[Vitebsk]], [[Grodno]] i [[Brest (Belorusija)|Brest]]. Preko 25% teritorije od ukupno 207.000 km² je pod šumom,<ref>{{citation|url=http://hdr.undp.org/en/reports/nationalreports/europethecis/belarus/belarus_2005_en.pdf|title=Belarus: addressing imbalances — tabela 15, strana 66.|publisher=United Nations Development Programme|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> dok su najvažniji izvori prihoda [[poljoprivreda]] i [[industrija]]. Teritorija današnje Belorusije je bila deo [[Polocka kneževina|Polocke kneževine]], činila osnovu za [[Velika kneževina Litvanija|Veliku kneževinu Litvaniju]], [[Poljsko-litvanska unija|ulazila u sastav Poljsko-litvanske unije]] i [[Rusko Carstvo|Ruske Imperije]]. 25. marta 1918. proglašena je nezavisnost Beloruske Narodne Republike. Nakon nemačkoga poraza i nasilnog preuzimanja vlasti od strane boljševika proglašena je [[Sovjetska Socijalistička Republika Belorusija|SSR Belorusija]] [[1. 1.|1. januara]] [[1919]]. koja je ušla je u sastav SSSR 1922. dok je [[Zapadna Belorusija]], shodno mirovnom ugovoru iz [[Riga|Rige,]] uključena u sastav [[Poljska|Poljske]].<ref name="google1998">{{citation|url=http://books.google.com/books?id=RSxt-JB-PDkC&pg=PA37&dq=occupation+of+Western+Belarus&lr=&hl=ru#v=onepage&q=occupation%20of%20Western%20Belarus&f=false|title=Miniature empires: a historical dictionary of the newly independent states|publisher=Greenwood Press|author=Minahan, James|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Posle [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], Belorusija je postala jedna od konstitutivnih republika [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i preimenovana je u [[Beloruska SSR|Belorusku SSR]]. Današnje granice dobila je [[1939]]. nakon [[Sovjetska invazija na Poljsku|Sovjetske invazije na Poljsku]] i zauzeća Zapadne Belorusije. U 1930.-1940. za vreme staljinističkih represija nastradalo je preko 100.000.000 belorusa. U toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], Belorusija je pretrpela strahovita razaranja, izgubila je gotovo trećinu stanovništva i više od polovine ekonomskih resursa.<ref>Axell, Albert (2002). Russia's Heroes, 1941–45. Carroll & Graf Publishers. p. 247. ISBN 0-7867-1011-X</ref> [[Beloruska SSR]] je bila jedan od osnivača [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a, zajedno sa [[Sovjetski Savez|SSSR]]-om i [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskom SSR]]. Beloruski parlament je [[27. 7.|27. jula]] [[1990]]. proglasio [[suverenitet]], a nakon [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada SSSR-a]] i [[nezavisnost]] Belorusije [[25. 8.|25. avgusta]] [[1991]]. [[Aleksandar Lukašenko]] je predsednik države od [[1994]]. godine. Mnoge zapadne vlade i nevladine organizacije kritikuju vlast u Belorusiji zbog navodnih represalija prema predstavnicima opozicije i lažiranja izbora.<ref>{{citation|url=http://www.economist.com/blogs/easternapproaches/2010/12/belaruss_election_0?fsrc=scn/fb/wl/bl/whatshouldtheeudo|title=What should the EU do about Belarus?|publisher=Ekonomist|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref><ref>{{citation|url=http://www.fco.gov.uk/en/news/latest-news/?view=News&id=504974682|title=Foreign Secretary expresses UK concern following Belarus elections|publisher=Ekonomist|accessdate=9. 2. 2013.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110513211744/http://www.fco.gov.uk/en/news/latest-news/?view=News&id=504974682|archivedate=2011-05-13|deadurl=yes}}</ref> Od [[2000]]. godine Belorusija ima sa Rusijom potpisan ugovor o specijalnim vezama sa indicijama ka stvaranju [[Savez Rusije i Belorusije|Saveza Rusije i Belorusije]]. Član je carinske unije sa Rusijom i [[Kazahstan]]om, [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice nezavisnih država]], [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj bezbednosti|Organizacije Ugovora o zajedničkoj bezbednosti]], Evroazisjke ekonomske zajednice i partner u dijalogu u [[Šangajska organizacija za saradnju|Šangajskoj organizaciji za saradnju]]. Većina stanovništva Belorusije živi u urbanim područjima u i oko velikih gradova (centara administrativnih divizija koje se zovu oblasti).<ref>{{citation|url=http://un.by/en/aboutbelarus/population|title=About Belarus — Population|publisher=Ujedinjene nacije u Belorusiji|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Preko 80% populacije su etnički [[Belorusi]], a najbrojnije manjinske zajednice su [[Rusi]], [[Poljaci]] i [[Ukrajinci]]. Službeni jezici su [[bjeloruski jezik|beloruski]] i [[ruski jezik|ruski]] (još od referenduma 1995). U konfesionalnom pogledu trećina stanovnika su pravoslavci, pripadnici [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]], postoje višebrojne zajednice [[katoličanstvo|rimokatolika]], unijata, protestanata, . == Etimologija == Postoji nekoliko objašnjenja o poreklu imena „Bela Rus“.<ref name="CITEREFZaprudnik1993">Zaprudnik 1993. str. 2.</ref> Prema etnoreligijskoj teoriji taj termin se koristio da bi se opisale zemlje koje su bile u sastavu [[Velika kneževina Litvanija|Velike kneževine Litvanije]], a koje su naseljavali [[Pokrštavanje Slovena|pokršteni Sloveni]], za razliku od ''Crne Rus'' koja je bila naseljena pretežno paganskim [[Balti]]ma.<ref>Ab pahodžannі nazvaў Belaя і Čornaя Rusь, Яzэp Юho, 1956.</ref> Drugo moguće tumačenje imena zasniva se na nekadašnjem običaju lokalnog slovenskog stanovništva na tim prostorima da nosi isključivo belu odeću.<ref name="CITEREFZaprudnik1993"/><ref>Minahan 1998. str. 35</ref> Jedna pak legenda kaže da je to bio naziv za stare zemlje (Polasje, Vitebsk i Mogiljov) koje nisu pokorili [[Tatari]]. Drugi izvori govore da su zemlje koje pre [[1267]]. nisu pokorili [[Mongoli]] označavane kao „Bela Rus“.<ref name="CITEREFZaprudnik1993"/> Istoričar [[Aleš Beli]] je [[2008]]. na Litvanskom institutu za istoriju u [[Vilnjus]]u uspeo da odbrani doktorsku disertaciju na temu ''Određivanje horonima Bela Rusija na primeru evropskih dokumenata i mapa iz perioda od XII do sredine XVIII veka'' prema kojoj je „Bela Rusija“ područje [[Novgorodska republika|Novgorodske republike]] koju je pokorila [[Velika moskovska kneževina]] [[1478]]. godine, a odnosi se na teritoriju današnje istočne Belorusije. U raznim izvorima je dolazilo do mešanja pojmova Rus i Rusija, tako da je često Bela Rus izjednačavana sa pojmom Bela Rusija. To pogrešno tumačenje često su širili moskovski namesnici nakon pada [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] da bi sebe prikazali kao legalne naslednike celog [[istočni Slaveni|istočnoslovenskog]] etnosa i koristili su tu činjenicu kao povod za rat protiv Poljske i Litvanije.<ref>Snyder, Timothy (2004). The Reconstruction of Nations: Poland, Ukraine, Lithuania, Belarus, 1569–1999. Yale University Press. p.24.</ref> Pojam „Bela Rusija“ prvi put se pojavio u srednjovekovnim germanskim i latinskim spisima, a [[papa Pije VI]] je koristio latinski naziv Alba Rusija ({{jez-lat|Alba Russia}}) u papskoj buli iz [[1783]]. godine.<ref>de Courson 1879. str. 281.</ref> Tokom [[17. vijek|XVII veka]] ruski carevi su koristili termin „Bela Rus“ kao odrednicu za teritorije koje su bile oduzete od [[Velika kneževina Litvanija|Litvanije]].<ref>Plokhy 2001. str. 327.</ref> Belorusija je službeno dobila ime Belarusija ({{jez-rus|Бeлoруссия}}) u vremenu [[rusko Carstvo|carske Rusije]], a ruski car je imao titulu „[[imperator sveruski]]“. Termin Belorusija se službeno koristio sve do [[1991]]. godine kada je vrhovni sovjet tadašnje [[Beloruska SSR|Beloruske SSR]] odlučio da se nova država ubuduće zove ''Belarus'' ({{jez-rus|Бeлaрусь}}) (iako se u mnogim svetskim jezicima, pa i u srpskom država označava kao Belorusija). Službeno ime države je ''Respublika Belarus'' ({{jez-blr|Рэспубліка Беларусь}}; {{jez-rus|Рeспублiка Бeлaрусь}}).<ref>{{citation|url=http://pravo.kulichki.com/zak/year1991/doc47159.htm|title=O nazvanii Belorusskoй Sovetskoй Socialističeskoй Respubliki|publisher=Zakonodatelьstbo Respubliki Belarusь|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref><ref>{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Government of Belarus|publisher=Zakonodatelьstbo Respubliki Belarusь|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}</ref> == Geografija == {{Poseban članak|Geografija Belorusije}} [[Datoteka:Strusta Lake - Panorama.jpg|left|thumb|250px|Tipičan Beloruski pejzaž. Jezero Strusta u Vitebskoj oblasti]] [[Datoteka:Mazyr4.JPG|thumb|left|250px| [[Pripjat (reka)|Pripjat]] kod grada Mazir]] Belorusija leži između 51° i 57° severne [[Geografska širina|geografske širine]] i 23° i 33° istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]]. [[Geografski centar]] zemlje nalazi se na {{coord|53|31|51|N|28|2|38|E|type:landmark|display=inline}} udaljen 70 km jugoistočno od [[Minsk]]a. Državna teritorija je relativno ravna, bez većih uzvišenja. Najviši vrh [[Dzeržinska gora]] visok je svega 346 metara (a sledi [[Lisaja]] sa 342 metra), a prosečna nadmorska visina je oko 162 metra. Najniža tačka je u dolini [[Njemen]]a, na granici sa [[Litvanija|Litvanijom]], [[nadmorska visina|nadmorske visine]] oko 80 metara. [[Glacijacija]] je najzaslužnija za izrazito ravan i [[močvara|zamočvaren]] pejzaž Belorusije. Severni delovi su nešto izdignutiji, ispunjeni jezerima i blagim uzvišenjima [[Morene|morenskog]] porekla. Na jugu, oko reke [[Pripjat (reka)|Pripjat]] nalazi se velika močvarna nizija [[Polesje]] (ujedno jedno od najvećih močvarnih područja u [[Evropa|Evropi]]).<ref>{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Geografija Belorusije|publisher=Central Intelligence Agency|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}</ref> Preko 3.000 vodotoka (od čega 42 su reke) i na hiljade manjih jezera čini hidrološku kartu Belorusije veoma bogatom i raznovrsnom. Vode otiču u dva sliva: [[Baltički sliv|baltički]] i [[Crnomorski sliv|crnomorski]]. Ka [[Baltičko more|Baltičkom moru]] otiču [[Zapadna Dvina]] (ili Daugava) i [[Njemen]], dok [[Dnjepar]] i [[Pripjat (reka)|Pripjat]] (inače pritoka Dnjepra u Ukrajini) otiču ka [[Crno more|Crnom moru]]. Iako su jezera brojna, površinom su uglavnom mala, prosečno oko 0,5 km² i više liče na močvare. Najveće jezero je [[Jezero Naroč|Naroč]] u Minskoj oblasti sa površinom od 79,6 km². [[Datoteka:Bo-map.png|thumb|desno| Karta Belorusije]] Oko četvrtine državne teritorije prekriveno je šumama, ali uglavnom dominiraju manje galerijske šume. Najveća je [[Bjaloveška šuma]], reliktna [[prašuma]] koja se prostire između [[Brest (Belorusija)|Bresta]] i [[Bjalistok]]a ([[Poljska]]) i nalazi se pod zaštitom [[UNESCO|Uneska]]. Na severu uglavnom dominiraju [[četinari|četinarske]] šume (uključujući i [[breza|brezu]] i [[jova|jovu]]), dok u južnim područjima šume su vegetacijski mnogo raznovrsnije. Iako [[kontinentalne države|kontinentalna]] zemlja, zbog blizine [[Baltičko more|Baltika]] (koji je udaljen svega 257 km) Belorusija ima umereno [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], što predstavlja prelaz između [[morska klima|okeanske]] i kontinentalne klime.<ref>{{citation|url=http://www.belarus.by/ru/about-belarus/climate-and-weather|title=Klimat i pogoda v Belarusi|publisher=Belarus.by|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Leta su dosta sveža i vlažna dok su zime blage sa obiljem snežnih padavina. Srednja godišnja temperatura vazduha kreće se od 5,7 [[celzijus|°C]] do 8,2 [[celzijus|°C]]. Letnji temperaturni prosek je oko 18&nbsp;°C, a zimski -6&nbsp;°C. Najtopliji su južni i jugozapadni delovi zemlje. Prosečna količina padavina se kreće između 500 i 800 mm godišnje sa maksimumima padavina tokom leta i jeseni, najviše u centralnim i severozapadnim rejonima.<ref>{{citation|url=http://www.svali.ru/climat/13/index.htm|title=Belarusь - klimat|publisher=Svali.ru|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Belorusija je dosta siromašna rudnim bogatstvima. Postoje jedino nešto veće zalihe [[treset]]a, zatim skromne zalihe [[nafta|nafte]] i [[zemni gas|prirodnog gasa]], [[granit]]a, [[dolomit]]a (krečnjaka), laporca, krede, peska, šljunka i gline. === Posledice černobiljske havarije === {{Poseban članak|Černobiljska katastrofa}} Belorusija je najviše osetila posledice nuklearne havarije u [[Černobilj]]u iz [[1986]]. godine. Pravac vetra prvih dana i nedelja nakon havarije doveo je do toga da je od ukupne količine radioaktivnog [[Cezijum 137|cezijuma 137]] koji je pao na [[Evropa|Evropu]], čak 70% se zadržalo nad Belorusijom.<ref>{{citation|url=http://chernobil.info/?p=1758|title=Zagrяznenie territorii Belarusi|publisher=Dokumentы ČAЭS|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> O kolikoj havariji je bila reč najbolje svedoči podatak da je čak u julu [[1991]]. cela teritorija Belorusije bila proglašena zonom [[Ekološka katastrofa|ekološke katastrofe]]. [[Radioaktivnost|Radijaciji]] su bile najizloženije južne oblasti Mogiljovska i Gomeljska, dok je ozračeno preko 2 miliona ljudi. Oko 7.000 km² je bilo kontaminirano radioaktivnim [[Cezijum 137|cezijumom 137]] a nivo [[radioaktivnost|radijacije]] iznosio je 15 [[Kiri|Ci]] (odnosno 550 [[Bekerel|GBq]]) po kvadratnom kilometru. Godine [[1996]]. i dalje je bilo kontaminirano 22% teritorije (što je za samo 1% manje nego [[1986]]) sa nivoom radijacije od 1 [[Kiri|Ci]]/km² (37 GBq/km²). Posledice nuklearne nesreće i danas su vidljive. Broj obolelih od raznih vrsta raka je uvećan, dok je broj genetskih deformiteta kod novorođenčadi povećan za 40% u odnosu na period pre nesreće. Slična situacija je i sa biljnim i životinjskim svetom, dok je količina radijacije u močvarnim područjima i dalje iznad normale. U [[1995]]. godini za saniranje katastrofe utrošeno je skoro 15% ukupnih budžetskih sredstava države za tu godinu.<ref>{{citation|url=http://www.llrc.org/belarusokeanov.htm|title=Cancer in Belarus increased 40% after Chernobyl|publisher=Low Level Radiation Campaign|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2012-05-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120521115126/http://llrc.org/belarusokeanov.htm|deadurl=yes}}</ref> == Nacionalni parkovi == {| class="wikitable align=center" |-class="hintergrundfarbe5" |- align=center ! class="unsortable" | Slika ! Ime ! Osnovan ! Površina<br />u [[hektar]]ima |- | align="center" style="padding:0" | [[Datoteka:BelarusBNP09.JPG|150px]] | Nacionalni park [[Bjalovješka šuma]] | style="text-align:right" | [[1991]]. | style="text-align:right" | 87.363<br /><small>(od čega je 10.501 ha<br />na teritoriji [[poljska|Poljske]])</small> |- | align="center" style="padding:0" | [[Datoteka:Krajavid, Miadzielski rajon.jpg|150px]] | [[Naračanski (nacionalni park)|Nacionalni park Naračanski]] | style="text-align:right" | [[1999]]. | style="text-align:right" | 94.000 |- | align="center" style="padding:0" | [[Datoteka:Ilmienak - 1.jpg|150px]] | Nacionalni park [[Braslavska jezera]] | style="text-align:right" | [[1995]]. | style="text-align:right" | 69.115 |- | align="center" style="padding:0" | [[Datoteka:Prypyat near Petrykau.JPG|150px]] | [[Pripjatski (nacionalni park)|Nacionalni park Pripjatski]] | style="text-align:right" | [[1996]]. | style="text-align:right" | 85.841 |} == Istorija == {{Poseban članak|Istorija Belorusije}} === Praistorija === Arheološkim istraživanjima dokazano je da su u ranom paleolitu na teritoriji Belorusije živeli [[Homo erectus]] i [[neandertalac]] .<ref>Gіstorыя Belarusі: U 6 t. — T. 1. Staražыtnaя Belarusь: Ad peršapačatkovavga zasяlennя da sяrэdzіnы XIII st. / Kostюk, Mihail Pavlovič strana 334.</ref> Prvi Indoevropljani na teritoriji Belorusije su se pojavili tokom III milenijuma pre nove ere. === Od srednjeg do XX veka === [[Datoteka:Stemp Efrasinia Polackaja.jpg|thumb|desno| Poštanska markica sa krstom svete Efrosinije iz 1992.]] Na prostore današnje Belorusije [[Slaveni|Sloveni]] su se doselili između [[VI vek|VI]] i [[VIII vek]]a. Tadašnji [[Istočni Slaveni|Istočni Sloveni]] naišli su na [[Varjazi|Varjage]] s kojima su osnovali prvu veliku državu istočne Evrope – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]]. U sastavu te države nalazile su se i kneževine čija su središta bila u današnjim beloruskim gradovima [[Polock|Polack]], [[Minsk]], [[Turov]] i [[Pinsk]].<ref>Rambaud, Alfred; Edgar Saltus (1902). Russia. P. F. Collier & Son. pp. 46–48.</ref> U [[13. vijek|XIII veku]] nakon mongolske provale u kojoj je [[Kijev]] bio do temelja uništen, [[Kijevska Rusija]] se raspala na nekoliko manjih kneževina, a kneževine koje su se nalazile na području Belorusije ušle su u sastav [[Velika kneževina Litvanija|Velike kneževine Litvanije]]. Polocka i Turovo-Pinska kneževina bile su pripojene Litvaniji u [[13. vijek|XIII veku]] dok je Minsku kneževinu osvojio litvanski knez Gedimin u toku [[XV vek]]a. Do kraja [[XV vek]]a, ta kneževina će se naglo proširiti na istočnu Evropu i obuhvatiti prostor od [[Baltičko more|Baltičkog]] do [[Crno more|Crnog mora]]. [[Datoteka:Grand Duchy of Lithuania Rus and Samogitia 1434.jpg|thumb|left| Istočni Rus u okvirima Kneževine Litvanije]] [[Velika kneževina Litvanija]] je ušla u personalnu uniju sa [[Kraljevina Poljska|Kraljevinom Poljskom]] [[1386]]. godine čime su beloruske zemlje ušle u sastav Poljske. Ruski car [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III Vasiljevič]] je [[1486]]. godine započeo osvajanja na istoku sa ciljem ponovnog obnavljanja [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]].<ref>{{citation|url=http://www.ruf.rice.edu/~sarmatia/197/Nowak.html|title=The Russo-Polish Historical Confrontation|publisher=Rice University|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Litvansko-poljska unija je prestala da postoji [[1795]]. [[Podele Poljske|podelom Poljske]] koju su izvršile [[Rusko Carstvo|Ruska Imperija]], [[Pruska]] i [[Austrija]]. Beloruske teritorije su tako potpale pod vlast [[Ruska imperija|Ruske Imperije]] (pod [[Katarina Velika|Katarinom Velikom]]) i u njenom sastavu su se zadržale sve do propasti carstva [[1917]]. godine. === XX vek === Belorusija je 25. marta 1918. proglasila nezavisnost i tako je osnovana [[Beloruska Narodna Republika]]. Međutim, [[Beloruska Narodna Republika|BNR]] nije bila dugog veka, jer su se već [[1919]]. godine nemačke trupe povukle, a na njihovo mesto su došli boljševici. U [[Smolensk]]u je [[1. 1.|1. januara]] [[1919]]. bila proglašena [[Sovjetska Socijalistička Republika Belorusija]] koja je ušla u sastav Ruske SFSR. Već [[31. 1.|31. januara]] je izašla iz sastava tadašnje Rusije i bila je preimenovana u [[Beloruska SSR|Belorusku SSR]], a [[3. 2.|3. februara]] je donesen i njen ustav.<ref name="Birgerson">Birgerson (2002). str. 105–106.</ref><ref>{{citation|url=http://books.google.com/books?id=00B6wxgftH8C&pg=PA150&dq=west+belarus&hl=en&ei=h4faS6XHC8P48AbDxbSrAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CD0Q6AEwAQ#v=onepage&q=west%20belarus&f=false|title=Understanding Belarus|publisher=Rowman & Littlefield Publishers|isbn=0-7425-5558-5|page=57|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Nakon završetka [[Poljsko-sovjetski rat|Poljsko-sovjetskog rata]] (1919—1921) [[Beloruska SSR|Beloruska Sovjetska Socijalistička Republika]] je postala deo [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a<ref name="Birgerson"/>, dok je [[Zapadna Belorusija]], shodno mirovnom ugovoru iz [[Riga|Rige]], bila uključena u sastav [[Poljska|Poljske]].<ref name="google1998"/> [[Datoteka:Emblem of the Byelorussian SSR (1981-1991).svg|thumb|desno| [[Grb Beloruske SSR]]]] [[Treći Reich|Nacistička Nemačka]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]] su [[1939]]. izvršile [[Invazija na Poljsku (1939)|invaziju na Poljsku]], a delovi severoistočne Poljske (koji su ušli u njen sastav shodno odredbama Riškog mira iz [[1921]]) ušli su u sastav [[Beloruska SSR|BSSR-a]]. [[Datoteka:BrestFortress7.JPG|thumb|desno| Tvrđava u [[Brest (Belorusija)|Brestu]], mesto herojskog otpora nacističkom okupatoru]] [[Treći Reich|Nemačka]] je [[22. 6.|22. juna]] [[1941]]. [[operacija Barbarossa|napala SSSR]], a Belorusija se prva našla na udaru. Nakon samo mesec dana, [[Wehrmacht|Vermaht]] je okupirao celokupnu teritoriju [[Beloruska SSR|Belorusije]]. Tokom trogodišnje okupacije, Belorusija je doživela strahovita razaranja. Do temelja je razrušeno 209 gradova (od ukupno 290), 85% industrije je uništeno, a poginulo je između 2 i 3 miliona ljudi (što je činilo oko trećinu tadašnjeg stanovništva), uništeno je i preko milion građevina. Na području Belorusije nalazilo se 287 koncentracionih logora kroz koje je prošlo više miliona ljudi.<ref>{{citation|url=http://www.khatyn.by/ru/genocide/ccs/|title=Politika genocida |publisher=Hatыnь|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> [[Jevreji|Jevrejska]] zajednica je tokom [[Holokaust]]a u Belorusiji bila zbrisana sa lica zemlje i nikada se nije oporavila. Belorusija se vratila na predratni broj stanovnika tek [[1971]]. godine. Najveći deo Belorusije je oslobođen u [[operacija Bagration|operaciji Bagration]] u leto 1944. Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], počeo je veliki proces obnove razrušene zemlje. Belorusija je ubrzo bila pretvorena u veliko gradilište, a potom i u glavni centar industrijske proizvodnje celog sovjetskog zapada. To je dovelo do otvaranja novih radnih mesta, ali i do intenzivnijeg naseljavanja [[rusi|ruskog]] stanovništva iz unutrašnjih delova SSSR-a. [[Beloruska SSR]] je (nezavisno od [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a) bila potpisnica [[Povelja Organizacije ujedinjenih nacija|povelje o osnivanju OUN-a]] ([[26. 6.|26. jun]] [[1945]]) i imala je vlastitu stolicu u [[Ujedinjeni narodi|UN]]-u.<ref>{{citation|url=http://www.un.org/russian/basic/history/san_francisco/photos.html|title=Konferenciя v San-Francisko po sozdaniю OON|publisher=United Nations|accessdate=9. 2. 2013.|archiveurl=https://archive.today/20120915075458/http://www.un.org/russian/basic/history/san_francisco/photos.html|archivedate=2012-09-15|dead-url=no}}</ref> U avgustu [[1945]]. na osnovu dogovora o razgraničenju između [[Poljska|Poljske]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a (a shodno [[Kurzonova linija|Kurzonovoj liniji]]),<ref>Olson (1994). str. 95.</ref> Belorusija je izgubila oblast oko [[Bjalistok]]a i tri rejona oko [[Brest (Belorusija)|Bresta]] koji su vraćeni [[Poljska|Poljskoj]]. [[Datoteka:Belorussian SSR 1940.jpg|thumb|left| Karta [[Beloruska SSR|Beloruske SSR]] iz [[1940]].]] [[Josif Staljin|Staljin]] je sprovodio intenzivnu politiku „sovjetizacije“, posebno na zapadu [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a sa ciljem da se spreči širenje zapadnih uticaja.<ref name="Helen Fedor 1995.">{{citation|url=http://countrystudies.us/belarus/11.htm|title=Stalin and Russification|publisher=Library of Congress|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Na rukovodeće pozicije u zemlji su obično bili postavljani kadrovi iz Moskve, a bila je ograničena i upotreba [[bjeloruski jezik|beloruskog jezika]]. Staljinovu politiku je nastavio njegov naslednik [[Nikita Hruščov]] pod parolom: ''Što pre svi progovorimo ruski, brže ćemo izgraditi komunizam.''<ref name="Helen Fedor 1995."/> U nuklearnoj centrali kod [[Černobilska katastrofa|Černobilja]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], na samoj granici sa Belorusijom, [[26. 4.|26. aprila]] [[1986]]. došlo je do havarije usled koje je veliki deo teritorije Belorusije bio zahvaćen radijacijom, što je ostavilo ozbiljne posledice na stanovništvo i živi svet.<ref>{{citation|url=http://www.ibrae.ac.ru/russian/chernobyl-3d/society/III_5_4.htm|title=Černobыlь meždu domыslami i faktami|publisher=IBRAЭ RAN|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Tokom juna [[1988]]. u šumi [[Kuropatska šuma|Kuropati]] kraj [[Minsk]]a pronađena je masovna grobnica u kojoj su sahranjene žrtve sovjetske tajne policije [[NKVD]] iz perioda između [[1937]]. i [[1941]].<ref>{{citation|url=http://www.br.minsk.by/index.php?article=31330|title=V God pamяti|publisher=Belorusы i rыnok|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref><ref name=autogenerated1>{{citation|url=http://countrystudies.us/belarus/12.htm|title=Perestroika|publisher=Library of Congress|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Beloruski nacionalisti su ta otkrića koristili kao „ključni dokaz“ o težnji sovjetskih i ruskih vlasti da unište [[Belorusi|Beloruse]] kao narod (iako se u tim grobnicama nalaze svi protivnici tadašnje sovjetske vlasti, bez obzira na naciju) što je jačalo težnje za nezavisnost od [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a. [[Datoteka:Stemp Flag and map of Belarus.jpg|thumb|left| Beloruska zastava od 1991. do 1995 na poštanskoj markici iz 1992.]]Međutim na izborima za Vrhovni sovjet [[Beloruska SSR|BSSR]] održanim u martu [[1990]]. pristalice nezavisnosti Belorusije (Beloruski nacionalni front - Partыя BNF) je osvojio svega 10% mesta u sovjetu.<ref name=autogenerated1 /> Vrhovni Sovjet Beloruske SSR je [[27. 7.|27. jula]] [[1990]]. usvojio deklaraciju o suverenitetu Belorusije (229 od 232 deputata je glasalo u korist deklaracije).<ref>{{citation|url=http://naviny.by/rubrics/politic/2009/07/27/ic_articles_112_163750/|title=Prinяtie Deklaracii o gosudarstvennom suverenitete|publisher=Belorusskie novosti|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Na referendumu od [[17. 3.|17. marta]] [[1991]]. čak 83% građana Belorusije se izjasnilo za očuvanje i reformisanje [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a.<ref>{{citation|url=http://www.answers.com/topic/referendum-of-march-1991|title=Referendum of March 1991|publisher=Russian History Encyclopedia|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> [[Nezavisnost]] je bila proglašena [[25. 8.|25. avgusta]] [[1991]]. godine kada je deklaracija o suverenitetu iz [[1990]]. bila uključena u Ustav Belorusije, a usvojene su i deklaracije o političkoj i ekonomskoj nezavisnosti Belorusije, kao i o ukidanju [[Komunistička partija Belorusije|Komunističke partije Belorusije]]. Država je bila preimenovana u Republiku Belorusiju ({{jez-blr|Rэspublіka Belarusь}}) [[19. 9.|19. septembra]] [[1991]], a ubrzo su bili ustanovljeni novi [[grb]], [[zastava]], [[ustav]] i [[pasoš]]. Lideri Belorusije, [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rusija|Rusije]], [[Stanislav Šuškevič]], [[Leonid Kravčuk]] i [[Boris Jeljcin]] su 8. decembra 1991. u [[Bjaloveška šuma|Bjaloveškoj šumi]] proglasili formalan raspad [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a i formiranje [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice nezavisnih država]] (ZND). Po [[Ustav]]u iz [[1994]]. Belorusija je [[predsednička republika]]. Na prvim predsedničkim izborima [[1994]]. godine u dva kruga glasanja pobedio je do tada anonimni [[Aleksandar Lukašenko]] (u prvom krugu osvojivši 45% glasova, a u drugom čak 80%).<ref>{{citation|url=http://www.umsl.edu/services/govdocs/wofact94/wf950026.txt|title=World Factbook: Belarus|publisher=Central Intelligence Agency|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenko]] je dobio i predsedničke izbore [[2001]]. [[2006]]. i [[2010]]. godine. == Demografija == {{Poseban članak|Demografija Belorusije}} Prema popisu iz [[2011]]. godine Belorusija ima 9.481.193 stanovnika.<ref>{{Cite web |title=Statističeskiй bюlletenь "Čislennostь naseleniя na 1 яnvarя 2011 goda i srednegodovaя čislennostь naseleniя za 2010 god po Respublike Belarusь v razreze oblasteй, raйonov, gorodov, poselkov gorodskogo tipa", Belstat |url=http://belstat.gov.by/homep/ru/publications/population/2011/bul_population.rar |access-date=2011-10-11 |archivedate=2011-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111011174707/http://belstat.gov.by/homep/ru/publications/population/2011/bul_population.rar |deadurl=no }}</ref> Nacionalni sastav stanovništva je sledeći: {| class="wikitable" |- ! [[Datoteka:Coat of arms of Belarus.svg|25px|centar]] !! [[Belorusi]] !! [[Rusi]] !! [[Poljaci]] !! [[Ukrajinci]] !! [[Jevreji]] !! [[Jermeni]] !![[Tatari]] !! [[Romi]] !! [[Azeri]] !! [[Litvanci]] !! ostali |- | '''Broj''' ||7.957.252 ||785.084 ||294.549 ||158.723 ||12.926 ||8.512 ||7.316 ||7.079 ||5.567 ||5.087||261.712 |- | '''%''' || 83,7 || 8,3 || 3,1 || 1,7 || 0,1 || 0,1 || 0,1 || 0,1 || 0,1 || 0,1 || 2,8 |} Prema popisu iz [[2009]]. u Belorusiji živi 130 različitih nacionalnosti. Pored [[Belorusi|Belorusa]], koji su najveća etnička zajednica u zemlji, najbrojnije nacionalne manjine su [[Poljaci]] i [[Ukrajinci]], dok [[Rusi]] imaju status konstitutivnog naroda u državi. Prema Ustavu Belorusije, pored [[bjeloruski jezik|beloruskog]], službeni je još i [[ruski jezik]] (i to na teritoriji cele države). Međutim, čak 72% beloruskog stanovništva maternjim jezikom smatra ruski, dok je beloruski na drugom mestu sa 12%.<ref>{{citation|url=http://www.informador.com.mx/cultura/2009/139096/6/tres-de-cada-cuatro-bielorrusos-emplean-en-su-vida-cotidiana-el-ruso.htm|title=Tres de cada cuatro bielorrusos emplean en su vida cotidiana el ruso|publisher=El Confidencial|quote=Prema rezultatima zavoda za statistiku Belorusije oko 72% stanovništva koristi ruski jezik u svakodnevnoj konverzaciji, dok svega oko 11,9% koristi isključivo beloruski jezik. Ostatak ravnomerno upotrebljava oba jezika 29,4%. Svaki deseti stanovnik ne razume beloruski jezik.|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Glavni manjinski jezici su [[poljski jezik|poljski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[jidiš]]. Prosečna gustina naseljenosti iznosi oko 50 stanovnika po km². {|class="whitetable" style="text-align:center" |+ '''Teritorijalna rasprostranjenost 4 najbrojnija naroda po popisu iz 2009.''' | width="23%"|[[Datoteka:Belarusians_in_Belarus_2009.png|left|190px]] | width="2%"| | width="23%"|[[Datoteka:Russians_in_Belarus_2009.PNG|left|190px]] | width="2%"| | width="23%"|[[Datoteka:Poles_in_Belarus_2009.PNG|left|190px]] | width="2%"| | width="23%"|[[Datoteka:Ukrainians_in_Belarus_2009.PNG|left|190px]] |- |[[Belorusi]] | |[[Rusi]] | |[[Poljaci]] | |[[Ukrajinci]] |} Kao i većina evropskih zemalja, i Belorusija ima negativnu stopu rasta stanovništva i negativan [[Prirodni priraštaj stanovništva|prirodni priraštaj]] (prirodni priraštaj iznosi -0,06%). Beloruska populacija je [[2007]]. godine opala za 0,41% jer je [[Koeficijent fertiliteta]] svega 1,22, što je nedovoljno za održanje trenutnog broja stanovnika. [[Migracije stanovništva|Migracioni bilans]] je pozitivan i iznosi +0,31 na 1000 stanovnika (što znači da je broj doseljenih ili imigranata veći od broja onih koji su napustili zemlju, emigranata).<ref>{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Belorusija - stanovništvo|publisher=CIA World Factbook|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}</ref> Starosno najveći broj stanovnika ima između 14 i 64 godine starosti (70%), što znači da je Belorusija država sa zrelim stanovništvom jer je prosečna starost 37 godina. Međutim, zbog negativnog priraštaja Belorusiju u narednim decenijama očekuje proces starenja nacije. Na jednu ženu dođe 0,88 muškaraca. Očekivani životni vek [[2008]]. godine iznosio je oko 70,5 godina (za muškarce 64,7 a za žene 75,6 godina).<ref>{{citation|url=http://news.tut.by/society/133478.html|title=Prodolžitelьnostь žizni v Belarusi|publisher=TUT.BY|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2014-11-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141102182618/http://news.tut.by/society/133478.html|deadurl=yes}}</ref> Stopa pismenosti je izrazito visoka i iznosi 99%. === Religija === {{Grafikon postoci |širina=200p |naslov=Religija u Belorusiji (2011)<ref name=relig>{{citation|url=http://www.mfa.gov.by/upload/pdf/religion_eng.pdf|title=Religion and denominations in the Republic of Belarus|publisher=Commissioner on Religions and Nationalities|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> |pozadina=#ddd |pozicija=right |šipke= {{vrsta sa postotkom|[[Pravoslavlje]]|blue||48.3}} {{vrsta sa postotkom|[[Ireligioznost|Nereligioznost]]|red||41.1}} {{vrsta sa postotkom|[[Katoličanstvo|Rimokatolicizam]]|purple||7.1}} {{vrsta sa postotkom|Ostali|grey||3.5}} }} Prema članu 16 beloruskog [[Ustav]]a, Belorusija je sekularna država bez službene religije i svim građanima je zagarantovano pravo na slobodu veroispovesti.<ref>{{citation|url=http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/2010/148914.htm|title=International Religious Freedom Report 2010|publisher=Bureau of Democracy, Human Rights, and Labor|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Po podacima Komesarijata za vere Republike Belorusije, [[2011]]. godine se oko 58,9% stanovništva izjasnilo kao vernici: pravoslavci, pripadnici [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (Beloruski egzarhat), [[katolička crkva|rimokatolici]] i ostali.<ref name=relig/> Do Drugog svetskog rata Belorusija je imala i veliku [[jevreji|jevrejsku]] zajednicu, ali danas je taj procenat manji od 1%. [[Islam]] kao religiju ispovedaju [[Tatari|tatarska]] i [[Azeri|azerska]] manjina. === Obrazovanje === [[Datoteka:Belarus-Minsk-Academy of Sciences-2.jpg|thumb|desno| Akademija nauka Belorusije (NAN Belarusi)]] Obrazovni sistem u Belorusiji se deli na sledeće nivoe: * Predškolsko obrazovanje (jaslice i vrtići); * Obavezna osnovna škola (počinje sa 6 godina, traje 9 godina i besplatna je); * Srednja škola (besplatna i obavezna): tehničke škole, gimnazije i liceji. * Visoko obrazovanje (postoji oko 40 državnih i 20 privatnih fakulteta). Nastava se odvija na oba službena jezika. Međutim u gradskim sredinama i na univerzitetima u najvećem broju slučajeva nastava se odvija na [[ruski jezik|ruskom jeziku]], dok je [[bjeloruski jezik|beloruski jezik]] u nastavi zastupljen uglavnom u ruralnim sredinama.<ref>{{citation|url=http://naviny.by/rubrics/society/2010/08/14/ic_articles_116_170056/|title=Počemu belorusы ne hotяt učitь svoih deteй na rodnom яzыke?|publisher=NAVINI.BY|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Belorusko školstvo još uvek nije uključeno u [[Bolonjski proces]], a beloruski zahtev za uključivanje u ovaj sistem bio je odbijen 2012. godine.<ref>{{citation|url=http://news.tut.by/188359.html|title=Rešenie o vklюčenii Belarusi v Bolonskiй process možet bыtь prinяto v 2012 godu|publisher=TUT.BY|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref><ref>{{citation|url=http://www.europeanvoice.com/article/imported/no-bologna-for-belarus/74079.aspx|title=No Bologna for Belarus|publisher=European Voice|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Najviša naučna institucija u zemlji je [[Nacionalna akademija nauka Belorusije]] ({{jez-blr|Nacionalьnaя akademiя nauk Belarusi}}) osnovana 1928.<ref>{{citation|url=http://nasb.gov.by/rus/|title=Priglašaem v Nacionalьnuю akademiю nauk Belarusi!|publisher=Nacionalьnaя akademiя nauk Belarusi|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> [[Bjeloruski državni univerzitet|Beloruski državni univerzitet]] koji je osnovan 1921. smatra se najprestižnijim univerzitetom u zemlji. === Najveći gradovi === {{Poseban članak|Spisak gradova u Belorusiji}} Broj stanovnika u gradovima iz godine u godinu se povećava, na štetu seoskog stanovništva. Tako je samo u [[2008]]. broj stanovnika na selima opao za oko 58.000 u odnosu na godinu ranije, dok se broj stanovnika u gradovima popeo za 45.000. Na selima živi oko 26% ukupnog stanovništva (ili 2.5 miliona ljudi), dok je broj gradskog stanovništva trostruko veći. Godine [[2009]]. 23 grada su imala više od 50.000 stanovnika, dok samo jedan grad ima populaciju veću od milion ljudi (prestonica [[Minsk]]). {| class="infobox" style="text-align:center; width:97%; margin-right:10px; font-size:90%" |- ! rowspan=21 | [[Datoteka:Miensk - Ratuša.jpg|border|180px|Minsk]]<br />[[Minsk]]<br /> [[Datoteka:Gomel. Mountains of phosphogypsum.jpg|border|180px|Gomelj]]<br />[[Gomelj]] ! style="text-align:left; background:#f5f5f5;"| Poredak ! style="text-align:left; background:#f5f5f5;"| Grad ! style="text-align:right; background:#f5f5f5;"| Populacija ! style="text-align:left; background:#f5f5f5;"| Poredak ! style="text-align:left; background:#f5f5f5;"| Grad ! style="text-align:right; background:#f5f5f5;"| Populacija ! rowspan=21 | [[Datoteka:RIAN archive 412604 Closing the 18th International Slavic Bazaar art festival in Vitebsk.jpg|border|180px|Vitepsk]]<br />[[Vitebsk|Vitepsk]]<br /> [[Datoteka:Hrodna-Neman2.JPG|border|180px|Grodno]]<br />[[Grodno]] |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 1. ||align=left | '''[[Minsk]]''' ||align=right|1.865.100||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 11. ||align=left | '''[[Orša]]''' || align=right| 117.200 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 2. ||align=left | '''[[Gomelj]]''' || align=right|482.700||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 12. ||align=left | '''[[Mozir]]''' || align=right|108.800 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 3. ||align=left | '''[[Mogiljov]]''' || align=right|358.300||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 13. ||align=left | '''[[Soligorsk]]''' || align=right|102.300 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 4. ||align=left | '''[[Vitebsk|Vitepsk]]''' || align=right|347.900||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 14. ||align=left | '''[[Novapolack]]''' || align=right|98.100 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 5.||align=left | '''[[Grodno]]''' || align=right|327.500||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 15. ||align=left | '''[[Lida]]''' || align=right|97.600 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 6. ||align=left | '''[[Brest (Belorusija)|Brest]]''' || align=right|310.000||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 16. ||align=left | '''[[Maladzečna]]''' || align=right|94.300 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 7. ||align=left | '''[[Bobrujsk]]''' || align=right|215.100 ||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 17. ||align=left | '''[[Polock|Polack]]''' || align=right|82.500 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 8. ||align=left | '''[[Baranoviči]]''' || align=right|162.800||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 18. ||align=left | '''[[Žlobin]]''' || align=right|76.000 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 9. ||align=left | '''[[Borisov]]''' || align=right|147.400 ||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 19. ||align=left | '''[[Svietlahorsk]]''' || align=right|70.000 |- | style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 10. ||align=left | '''[[Pinsk]]''' || align=right|130.400||style="text-align:center; background:#f0f0f0;"| 20. ||align=left | '''[[Rečica (Belorusija)|Rečica]]''' || align=right|65.000 |- | || || || |||BELSTAT |} {{-}} == Politika == {{Poseban članak|Politika Belorusije}} [[Datoteka:Victory-square.jpg|thumb|left|Trg Pobede u [[Minsk]]u]] Prema Ustavu, Belorusija je predsednička republika sa [[Predsednik Republike Belorusije|predsednikom]] kao šefom države i [[Narodna skupština Republike Belorusije|Narodnom skupštinom]] ({{jez-blr|Нacыянaльны сход Рэспублики Беларусь}}) kao nosiocem zakonodavne vlasti. Predsednik se bira na petogodišnji mandat na direktnim izborima sa neograničenim brojem mandata (u skladu sa izmenama Ustava iz 2004). Od 1994. predsedničku funkciju obavlja [[Aleksandar Lukašenko]]. [[Narodna skupština Republike Belorusije|Narodna skupština]] je dvodomni parlament koga čini 110 članova Predstavničkog (donjeg) doma i 64 člana [[Savet Republike (Belorusija)|Saveta Republike]] (gornji dom). Predstavnički dom predlaže amandmane na ustav i predlaže smernice spoljne i unutrašnje politike. Sve odluke donjeg doma moraju proći potvrdu u gornjem domu koji ima i ovlaštenja za opoziv predsednika države.<ref name="Ustav Belorusije">{{citation|url=http://www.president.gov.by/en/press19332.html|title=Section IV: The President, Parliament, Government, the Courts|publisher=Pres služba predsednika Belorusije|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2007-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20071217035445/http://www.president.gov.by/en/press19332.html|dead-url=}}</ref> Na čelu Vlade je premijer i pet potpredsednika. Ministre u Vladi bira predsednik države. Najviša sudska instanca je [[Vrhovni sud Republike Bjelorusije|Vrhovni sud]] koji nadgleda rad nižih sudova i revidira njihove odluke ukoliko za to ima potrebe. Ustavni predmeti i tužbe se šalju na razmatranje [[Ustavni sud Republike Belorusije|Ustavnom sudu Republike Bjelorusije]]. Sudije Vrhovnog suda imenuje predsednik države sa odobrenjem [[Savjet Republike (Bjelorusija)|Saveta Republike]].<ref name="Ustav Belorusije"/> Poslednja dva kruga predsedničkih izbora (iz [[2006]]. i [[2010]]) pratile su brojne kontroverze. Posmatrači iz [[Rusija|Rusije]] i [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-a su izbore smatrali fer i legitimnim, dok su posmatrači uglavnom zapadnih organizacija dovodili rezultate izbora u pitanje.<ref name="Lukašenko biografija">{{citation|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3882843.stm|title=Profile: Alexander Lukashenko|publisher=BBC News|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> === Politički sistem === Predsednik [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenko]] je svoj način vladavine opisao kao autoritativan demokratski sistem.<ref name="Lukašenko biografija"/> Sa druge strane zapadne vlade beloruskog predsednika smatraju [[Diktatura|diktatorom]], što je u Belorusiji protumačeno kao mešanje u unutrašnje stvari.<ref>{{citation|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/116265.stm|title=Profile: Europe's last dictator?|publisher=BBC News|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> [[Datoteka:Flag of Belarus in Budejovice.jpg|thumb|desno| Stara zastava je danas simbol opozicije u Belorusiji]] [[Savjet Evrope|Savet Evrope]] je [[1997]]. suspendovao Belorusiju iz svog članstva zbog nepravilnosti na izborima održanim godinu dana ranije i zbog represalija koje vladajuća stranka vrši nad opozicijom, nevladinim organizacijama, novinarima i manjinskim grupama.<ref name="Amnesti Int">{{citation|url=http://www.amnesty.org/en/region/europe-and-central-asia/eurasia/belarus|title=Republic of Belarus|publisher=Amnesty International|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2007-12-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20071212011715/http://www.amnesty.org/en/region/europe-and-central-asia/eurasia/belarus|dead-url=}}</ref> Predsednik [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenko]] je dva puta predlagao prilično kontroverzne izmene [[Ustav]]a koje su u oba slučaja bile prihvaćene. Prvo je [[1996]]. bilo produženo trajanje mandata predsednika sa 5 na 7 godina, a [[2006]]. bio je usvojen amandman o neograničenom broju mandata predsednika države.<ref name="Amnesti Int"/> === Međunarodni odnosi === Belorusija je jedna od prvih članica i osnivača [[Ujedinjeni narodi|OUN]] (još od [[1945]]. kao [[Beloruska SSR]]). Najbliže bilateralne odnose Belorusija ima sa susednom [[Rusija|Rusijom]] koja je jedan od najvažnijih trgovačkih i diplomatskih saveznika [[Minsk]]a (još od raspada [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a). Beloruska privreda zavisi od uvoza sirovina iz [[Rusija|Rusije]], odnosno glavnina domaćeg izvoza upućena je na to tržište. Kao rezultat bliskih odnosa formiran je [[Savez Rusije i Belorusije]] [[1996]]. kao nadnacionalna konfederacija čiji je krajnji cilj uspostavljanje jedinstvenog monetarnog sistema, jedinstvene odbrambene i spoljene politike, kao i uvođenje jedinstvenog pasoša. Sredinom decembra [[2007]]. uspostavljeni su osnovni okviri buduće federacije. Beloruski predsednik je [[27. 5.|27. maja]] [[2008]]. objavio da je [[Premijer Rusije]] [[Vladimir Putin]] imenovan za premijera [[Savez Rusije i Belorusije|rusko-beloruske unije]].<ref>{{citation|url=http://www.msnbc.msn.com/id/24839107|title=Putin named PM of Belarus-Russia alliance|publisher=Associated Press|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> [[Datoteka:Emblem_of_CIS.svg|thumb|left|180px| Amblem [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-a]] Belorusija je takođe jedna od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]]. Belorusija ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa nekoliko zemalja članica [[Evropska unija|EU]], iako je službeno [[Evropska unija|EU]] zavela sankcije prema predsedniku [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenku]] i njegovim saradnicima. [[Srbija]] sa Belorusijom ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini i specijalnim vezama,<ref>{{citation|url=http://www.g17plus.rs/v2/info/aktivnosti-u-vladi/3194-15-jun-iri-potpisuje-sporzum-o-slobodnoj-trgovini-srbije-i-belorusije.html|title=Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Belorusije|publisher=G17+|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2013-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130728161858/http://www.g17plus.rs/v2/info/aktivnosti-u-vladi/3194-15-jun-iri-potpisuje-sporzum-o-slobodnoj-trgovini-srbije-i-belorusije.html|deadurl=yes}}</ref> a bilateralni odnosi između dve zemlje su na najvišem nivou ([[Srbija]] ima [[ambasada|ambasadu]] u [[Minsk]]u, a Belorusija u [[Beograd]]u). Diplomatski odnosi sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su zategnuti i loši zbog podrške službenog [[Washington|Vašingtona]] beloruskoj opoziciji. Međutim, dve zemlje sarađuju u borbi protiv organizovanog kriminala i trgovine ljudima, kao i na pitanjima tehnološkog kriminala i pomoći u vanrednim situacijama. Odnosi sa [[Narodna Republika Kina|NR Kinom]] su takođe na visokom nivou, posebno u ekonomskoj sferi.<ref>{{citation|url=http://www.reuters.com/article/2010/03/24/china-belarus-loans-idUSLDE62N2MY20100324|title=China's Xi promises Belarus $1 billion in loans|publisher=Reuters|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2015-01-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150120184439/http://www.reuters.com/article/2010/03/24/china-belarus-loans-idUSLDE62N2MY20100324|deadurl=yes}}</ref> Belorusija je članica i [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj bezbednosti|Organizacije Ugovora o zajedničkoj bezbednosti]], zatim [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] od [[1998]]. i [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|Organizacije za Evropsku bezbednost i saradnju]] (OEBS). === Vojska === [[Datoteka:Emblem of the Armed Forces of Belarus.svg|thumb|desno|180px| Amblem [[Oružane snage Republike Belorusije|Ministarstva odbrane Belorusije]]]] [[Oružane snage Republike Belorusije]] su formirane [[1992]]. godine na ostacima nekadašnje Sovjetske armije koja je bila stacionirana na teritoriji [[Beloruska SSR|BSSR-a]]. Transformacija nekadašnje sovjetske armije je završena do [[1997]]. godine, a broj vojnika je smanjen za 30.000. Oružane snage deluju u okviru Ministarstva odbrane i podeljene su u tri roda: kopnena vojska, vazduhoplovstvo i specijalne jedinice. Glavnokomandujući oružanih snaga je predsednik države.<ref>{{citation|url=http://www.mod.mil.by/7okrugarmia.html|title=Iz okruga - v armiю suverennogo gosudarstva|publisher=Ministarstvo odbrane|accessdate=9. 2. 2013.|archivedate=2007-12-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071217010640/http://www.mod.mil.by/7okrugarmia.html|deadurl=yes}}</ref> Svi punoletni mladići imaju obavezu redovnog služenja vojnog roka i oni ujedno čine rezervni sastav [[Oružane snage Republike Belorusije|Vojske Belorusije]] (vojni rok traje 12 meseci za visokoobrazovane regrute, dok za ostale traje 18 meseci).<ref>Routledge, IISS Military Balance 2007, pp.158–159</ref> Status profesionalnih vojnika imalo je [[2001]]. godine 12.000 pripadnika Oružanih snaga Belorusije.<ref>{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Vojska Belorusije|publisher=Central Intelligence Agency|accessdate=9. 2. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}</ref> Godine [[2005]]. je za potrebe odbrambenih snaga izdvojeno 1,4 % ukupnog [[BDpx]]-a. Iako Belorusija ne izražava interese ka budućem članstvu u [[NATO]]-u, ipak učestvuje u nekim [[NATO]] programima poput [[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]] (od [[1995]]), a takođe pruža i podršku misiji [[Međunarodne snage za bezbednosnu pomoć|ISAF]] u Avganistanu. Od [[1992]]. godine članica je [[Organizacija Ugovora o zajedničkoj bezbednosti|Organizacije kolektivne bezbednosti]] zajedno sa još 6 bivših država [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a. == Administrativna podela == {{Poseban članak|Administrativna podela Belorusije}} U administrativnom smislu Republika Belorusija je podeljena na šest oblasti ili regiona ({{jez-blr|voblascь}}; {{jez-rus|oblastь}}) koje su ujedno i najviše teritorijalne jedinice a imena su dobile na osnovu administrativnih centara. Oblasti su dalje podeljene na okruge ili rejone ({{jez-blr|raёn}}; {{jez-rus|raйon}}) kojih ima ukupno 118. Postoji 12 samoupravnih gradova sa preko 50 hiljada stanovnika. Grad [[Minsk]] ima poseban status i podeljen je na 9 distrikta.<ref>{{citation|url=http://www.levonevski.net/pravo/razdel2/num6/2d686.html |title=http://www.levonevski.net/pravo/razdel2/num6/2d686.html|publisher=Levonevski|accessdate=9. 1. 2013.}}</ref> == Privreda == {{Poseban članak|Privreda Belorusije}} [[Datoteka:Image-Belarusion GDP grow (1995-~2008).png|thumb|desno|250px| Grafik kretanja BDP Belorusije od 1995. do 2008.]] Do raspada bivšeg [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a [[1991]]. Belorusija je bila jedna od industrijski najrazvijenijih članica. Nakon sticanja nezavisnosti, gotovo sve bivše sovjetske republike su upale u ekonomske poteškoće. Umesto ''tržišnog kapitalizma'' Belorusija je uvela ''tržišni socijalizam'', državno uređenje u kom vlada kontroliše kretanje cena i stepen [[inflacija|inflacije]] i ima pravo da se meša u rad privatnih preduzeća (tržište je liberalizovano tek [[2008]]. sa ciljem intenzivnijeg privlačenja inostranih investicija). Te mere beloruske vlade, ali i [[Savez Rusije i Belorusije|Unija sa Rusijom]], pomogli su Belorusiji da ekonomski dosta bezbolno preživi tu početnu fazu tranzicije. [[Datoteka:Sector-focused structure of Gross Domestic Product in 2008.JPG|thumb|desno|250px| Beloruska privreda po sektorima]] Zahvaljujući [[Savez Rusije i Belorusije|savezu sa Rusijom]], Belorusija ima ogromno izvozno tržište za svoje proizvode, a glavni energenti ([[nafta]] i [[gas]]) dostupni su po nižim cenama u odnosu na cenu koju plaćaju članice EU. Sve je to dovelo do ekonomskog rasta tokom devedesetih godina 20. veka. U izveštaju [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a o privredi u svetu u [[2006]].<ref>{{citation|url=http://www.un.org/esa/policy/wess/wesp2006files/wesp2006.pdf|title=World Economic Situation and Prospects 2006|publisher=Ujedinjene nacije|accessdate=9. 1. 2013.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060127055141/http://www.un.org/esa/policy/wess/wesp2006files/wesp2006.pdf|archivedate=2006-01-27|deadurl=no}}</ref> Belorusija je označena kao brzorastuća privreda: rast [[BDpx]]-a u [[2004]]. iznosio je 11% (na drugom mestu u [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]]-u), a u [[2005]]. rast je iznosio 8,5%. Na osnovu tih pokazatelja Belorusija je zabeležila veći rast od susednih zemalja članica [[Evropska unija|EU]] ([[Poljska|Poljske]], [[Litvanija|Litvanije]] i [[Letonija|Letonije]]). Rast u [[2010]]. iznosio je oko 6,1%.<ref name="BDP Belorusije"/> Veliki problem, inflacija (koja je po nekim pokazateljima u [[1999]]. iznosila 300%) smanjena je na 6,6% u [[2006]]. godini. Međutim, u [[2011]]. inflacija je ponovo doživela veliki skok, i u prvih 6 meseci iznosila je 36,2% (u odnosu na 9,9% iz [[2010]]).<ref>{{citation|url=http://www.interfax.by/news/belarus/93168|title=Inflяciя v Belarusi v 2011 godu možet sostavitь 33-39%|publisher=Interfaks|accessdate=9. 1. 2013.}}</ref><ref>{{citation|url=http://news.tut.by/economics/233885.html|title=V iюne cenы vыrosli na 8,6%, za 6 mesяcev - na 36,2%|publisher=TUT.BY|accessdate=9. 1. 2013.|archivedate=2011-07-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110710123800/http://news.tut.by/economics/233885.html|deadurl=yes}}</ref> Iz bivše zajedničke države Belorusija je nasledila izrazito razvijenu i jaku industrijsku i poljoprivrednu osnovu, kao i veoma obrazovan stručni kadar. Životni standard je bio među najvišima na području bivše SSSR. Nakon sticanja nezavisnosti i dalje je zadržan stari sovjetski sistem, a privatizacije državnog kapitala gotovo da nije ni bilo (oko 80% industrije, uključujući i najveće kombinate, ostali su u vlasništvu države). Preduzeća u državnom vlasništvu čine oko 75 % celikupne vrednosti nacionalnog [[BDpx]]-a. Najvažnije prirodno bogatstvo je [[treset]] koji se koristi kao gorivo, kao đubrivo, i u hemijskoj industriji. Ekonomski su isplative i zalihe kamene i kalijumove soli. Rezrve [[nafta|nafte]] i [[zemni gas|prirodnog gasa]] su veoma skromne, tako da se većina energenata uvozi iz susedne [[Rusija|Rusije]] (naftna polja u [[Polesje|Polesju]] zadovoljavaju svega 30% domaćih potreba). Postoje i značajnije zalihe [[uljni škriljci|uljnih škriljaca]], procenjene na oko 8,8 milijardi tona. Najvažnije rafinerije nafte i gasa nalaze se u [[Novopolack]]u i [[Gomelj]]u (50% gotovih proizvoda se izvozi). Razvijena je industrija traktora i drugih poljoprivrednih i građevinskih mašina, zatim hemijska, tekstilna i drvoprerađivačka industrija. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[krumpir|krompir]], [[lan]], [[konoplja]], [[šećerna repa]], [[zob]], [[raž]] i [[pšenica]], dok u stočarstvu dominira mlečno i mesno govedarstvo, svinjogojstvo i uzgoj pilića. [[Datoteka:500 Belarus 2009 back.jpg|thumb|left|250px| Banknota od 500 [[Beloruska rublja|beloruskih rublji]]]] Glavni spoljnotrgovački partneri Belorusije su [[Rusija]], [[Poljska]], [[Ukrajina]] i [[Nemačka]].<ref>{{citation|url=http://news.tut.by/economics/168893.html|title=Otricatelьnoe salьdo vnešneй torgovli tovarami prevыsilo $1,2 mlrd|publisher=TUT.BY|accessdate=9. 1. 2013.|archivedate=2010-06-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100610113225/http://news.tut.by/economics/168893.html|deadurl=yes}}</ref> [[Černobilska katastrofa|Nuklearna havarija u Černobilju 1986.]] godine ostavila je veoma negativne posledice i na belorusku privredu. Zbog pojačane radijacije, došlo je do zagađenja zemljišta, mnoga sela (posebno na jugu zemlje) u potpunosti su napuštena, a stanovništvo preseljeno. Proces dekontaminacije zagađenih područja je jako skup i dugotrajan. [[Datoteka:Map of Automobile Roads in Belarus.png|thumb|Mapa najvažnijih drumskih linija u Belorusiji]] Ukupan [[BDpx]] u [[2007]]. iznosio je 110,6 milijardi dolara,<ref>{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|title=Country Comparison — National product|publisher=CIA|accessdate=9. 1. 2013.|archive-date=2011-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|dead-url=yes}}</ref> a [[BDpx]] po glavi stanovnika iznosio je $10.841 (2008).<ref name="BDP Belorusije">{{citation|url=http://demoscope.ru/weekly/2009/0393/gazeta023.phpx|title=Gazetы pišut o kačestve žizni v Belorussii na mirovom fone|publisher=Demoskopx|accessdate=9. 1. 2013.}}</ref> Stopa nezaposlenosti u januaru [[2010]]. iznosila je svega 0,9%.<ref>{{citation|url=http://afn.by/news/i/102163|title=Oficialьnaя bezrabotica v Belarusi sostavlяet 0,9%|publisher=AFN|accessdate=9. 1. 2013.}}</ref> Spoljni dug zemlje u [[2010]]. iznosio je 22,06 milijardi američkih dolara. Sektor usluga čini 51% ukupnog [[BDpx]]-a, industrija 27,1, a poljoprivreda 13 %.<ref>{{citation|url=http://eurasianhome.org/xml/t/databases.xml?lang=ru&nic=databases&country=24&pid=63|title=Belarusь|publisher=Evraziйskiй dom|accessdate=9. 1. 2013.|archivedate=2011-11-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111116061657/http://eurasianhome.org/xml/t/databases.xml?lang=ru&nic=databases&country=24&pid=63|deadurl=yes}}</ref> Razvijene su sve vrste saobraćaja. Ukupna dužina železničkih pruga iznosi 5.512 km, a nacionalni železnički prevoznik su [[Železnice Belorusije]], preko kojih se odvija 3/4 ukupnog teretnog i oko 1/2 putničkog saobraćaja u zemlji. Ukupna dužina asfaltiranih puteva iznosi 83.000 kilometara. Nacionalni avio-prevoznik je [[Belavija]] iz [[Minsk]]a. == Kultura i umetnost == {{Poseban članak|Kultura Belorusije}} === Književnost === [[Datoteka:Skaryna 1517.jpg|thumb|desno| [[Francisk Skorina]] je standardizovao [[bjeloruski jezik|beloruski jezik]] i štampao prvu knjigu na [[ćirilica|ćiriličnom]] pismu]] Počeci beloruske književnosti se vezuju za period [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] (između [[11. vijek|XI]] i [[13. vijek|XIII veka]]) i uglavnom se odnose na liturgijske spise i žitija. Iz tog perioda datiraju žitija i pouke svetog [[Kiril Turavski|Kirila Turavskog]] koga su savremenici nazivali „ruskim [[Jovan Hrizostom|Jovanom Zlatoustim]]“ (bogoslovska akademija u [[Minsk]]u nosi njegovo ime).<ref>{{citation|url=http://days.pravoslavie.ru/Life/life6673.htm|title=Svяtitelь Kirill Turovskiй, episkopx|publisher=Pravoslavnый kalendar|accessdate=9. 1. 2013.}}</ref> Prve štampane knjige na [[bjeloruski jezik|beloruskom jeziku]] pojavile su se početkom [[XVI vek]]a kada je današnja Belorusija činila deo [[Velika kneževina Litvanija|Litvanske kneževine]] u kojoj je starobeloruski imao status službenog jezika. Prvu štampanu knjigu na [[bjeloruski jezik|beloruskom]], ''Psaltir'', objavio je [[1517]]. godine u [[Prag]]u [[Francisk Skorina]]. To je ujedno bila i prva knjiga štampana na nekom od istočnoslovenskih jezika. Period moderne beloruske književnosti počinje krajem [[19. vijek|XIX veka]], i kombinuje elemente romantizma, impresionizma, realizma i modernizma. Najvažniji književnici iz tog perioda su bili pesnici [[Maksim Bogdanovič]] i [[Janka Kupala]] i prozaista [[Zmitrok Bjadulja]]. === Muzika === Tek sredinom [[19. vijek|XIX veka]] u većim gradovima širom zemlje počinju se otvarati [[opera|operske]] i [[balet]]ske kuće, a [[klasična muzika]] je doživela veliki napredak tokom sovjetske ere. Nacionalni baletski teatar iz [[Minsk]]a je [[1996]]. godine dobio nagradu za najbolju baletsku kuću na svetu.<ref>{{citation|url=http://www.belarusguide.com/culture1/music/Belarusian_composers_&_classical_music.htm|title=Belarusian Composers and Classical Music|publisher=Belarus Guide|accessdate=9. 1. 2013.}}</ref> [[Datoteka:Belaussia 2007 Eurovision SC.jpg|thumb|left|200px| [[Dmitrij Koldun]] je predstavljao Belorusiju na [[Eurosong 2007|Pesmi Evrovizije 2007.]]]] Tokom 1970-ih godina planetarnu slavu su stekli članovi grupe [[Pjesnjari]] koji su kombinovali folk muziku sa savremenim rokom, i bili su prvi sovjetski bend koji je imao turneju po [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Trenutno najpopularniji domaći bend je [[Ljapis Trubjeckoj]] ({{jez-blr|Lя́pis Trubeckóй}}) koji promovišu [[alternativni rock|alternativni rok]]. Od [[2004]]. godine Belorusija se takmiči na izboru za [[Eurosong|Pesmu Evrovizije]] i na taj način promoviše vlastitu muziku i kulturu na globalnom nivou. Najveći uspeh na tom takmičenju do sada su ostvarili [[2007]]. godine u [[Eurosong 2007|Helsinkiju]] kada je pevač [[Dmitrij Koldun|Dima Koldun]] sa pesmom «Daй mne silu» (ili na engleskom «Work Your Magic») zauzeo 4. mesto u finalnoj večeri.<ref>{{citation|url=http://www.tvr.by/eng/konkurs.aspx|title=Alexandra & Konstantin|publisher=The National State Teleradiocomany|accessdate=9. 1. 2013.|archive-date=2008-02-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20080224183337/http://www.tvr.by/eng/konkurs.aspx|dead-url=}}</ref> [[Datoteka:1961 CPA 2524.jpg|thumb|desno| Narodna nošnja Belorusije na poštanskoj marki iz [[1961]].]] U gradu [[Vitebsk]]u se svake godine tradicionalno održava međunarodni muzički festival ''[[Slavjanski bazar]]'' (jez-blr|Slavяnskі Bazar u Vіcebsku) koji promoviše sve slovensku kulturu i umetnost. Na Slavjanskom bazaru su čak četiri puta gran pri festivala osvajali pevači iz Srbije (poput [[Željko Joksimović|Željka Joksimovića]], [[Maja Nikolić|Maje Nikolić]] i [[Svetlana Ceca Slavković|Svetlane Slavković]]). === Narodna nošnja === Beloruska narodna nošnja datira iz vremena [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] i izrađena je uglavnom od [[lan]]a ili [[vuna|vune]], a detalji se razlikuju od regije do regije. Etnografi su utvrdili postojanje oko tridesetak različitih varijanti beloruske nošnje na kojoj dominiraju bela i crvena boja. Neki od tradicionalnih uzoraka se nalaze čak i na [[Zastava Belorusije|beloruskoj zastavi]].<ref>{{citation|url=http://fotw.fivestarflags.com/by.html#orn|title=The Ornament|publisher=Flags of the World|accessdate=9. 1. 2013.}}</ref> === Kuhinja === [[Datoteka:Belarusian Easter Eggs.jpg|left|thumb|Beloruska uskršnja jaja]] Beloruska tradicionalna kuhinja počiva na obilju povrća, mesu (uglavnom svinjetini) i hlebu (uglavnom [[raž]]ani hleb, jer prirodni uslovi mnogo više pogoduju uzgoju [[raž]]i u odnosu na druge žitarice). Hrana se uglavnom služi kuvana. U znak dobrodošlice domaćin gosta tradicionalno dočekuje sa hlebom i solju (što je tradicija u većini slovenskih naroda). Najpopularnija pića su [[votka]] i [[kvas]]. Kvas je bezalkoholno piće koje se pravi od pšeničnog ili raženog brašna. Način pripreme je sličan kao kod pripreme [[boza|boze]] koja se pravi od kukuruznog brašna. [[Kvas]] se često kombinuje sa svežim povrćem za spravljanje osvežavajuće hladne supe zvane „akroška“. == Telekomunikacije i mediji == Godine [[2008]]. na celoj teritoriji Republike Belorusije bilo je registrovano 3.720.000 pretplatnika fiksne telefonije i 8.640.000 korisnika mobilne telefonije. Nacionalna telefonska agencija je Beltelekom i u državnom je vlasništvu. Postoji oko 113.000 internet hostova koji zadovoljavaju potrebe oko 3,5 miliona korisnika interneta.<ref>{{citation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Belorusija|publisher=Central Intelligence Agency|accessdate=9. 1. 2013.|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}</ref> Najveća medijska kuća u zemlji je Nacionalna radio-televizija Belorusije (NGTRK RB), koja emituje radijski i TV program preko zemaljskih i satelitskih frekvencija. Prema Ustavu Belorusije zagarantovana je sloboda medija, međutim stav 5 Ustava zabranjuje klevete na račun predsednika države i visokih državnih zvaničnika. Zbog toga člana u Ustavu, mnoge nevladine organizacije sumnjaju u stvarnu slobodu medija u Belorusiji. Zbog toga su [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|OEBS]] i [[Freedom House]] rangirali Belorusiju kao zemlju u kojoj je ugrožena sloboda medija.<ref>{{citation|url=http://belarusian.minsk.usembassy.gov/policy20030530.html|title=Media Freedom in Belarus (May 30, 2003)|publisher=United States Department of State|accessdate=9. 1. 2013.|archivedate=2011-05-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511082527/http://belarusian.minsk.usembassy.gov/policy20030530.html|deadurl=yes}}</ref> == Sport == {{glavni članak|Belorusija na olimpijskim igrama|Reprezentacija Belorusije u hokeju na ledu|Viktorija Azarenka}} [[Datoteka:Victoria Azarenka Doha 2012.jpg|thumb|desno|200px|Najbolja svetska teniserka [[Viktorija Azarenka]]]] Najviše sportsko telo u državi je Olimpijski komitet Belorusije. Beloruski sportisti su debitovali na [[olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] u [[letnje olimpijske igre 1952.|Helsinkiju 1952.]] kao deo olimpijskog tima [[Sovjetski Savez na olimpijskim igrama|Sovjetskog Saveza]], a od [[Zimske olimpijske igre 1994.|Lilehamera 1994.]] Belorusija nastupa kao samostalna zemlja. Prvi beloruski sportista koji je osvojio olimpijsku medalju bio je [[bacanje kladiva|bacač kladiva]] [[Mihail Krivonosov]] u [[letnje olimpijske igre 1956.|Melburnu 1956. godine]], dok je prvu medalju za Beloruski olimpijski komitet osvojio takmičar u [[brzo klizanje|brzom klizanju]] [[Igor Železovski]] na [[zimske olimpijske igre 1994.|ZOI 1994.]] u [[Lillehammer|Lilehameru]] (srebro). [[Jekaterina Karsten-Hodotovič]], [[veslanje|veslačica]] u skifu, zvanično je najbolja beloruska olimpijka sa 4 medalje (dve zlatne, i po jedna srebrna i bronzana). Učestvovala na svih pet [[Olimpijske igre|LOI]] na kojima je učestvovala Belorusija. [[Hokej na ledu]] je najpopularniji ekipni sport u Belorusiji. Hokejaški klub [[HK Dinamo Minsk|Dinamo]] iz [[Minsk]]a takmiči se u najjačoj hokejaškoj ligi u Evropi [[Kontinentalna hokejaška liga|KHL ligi]]. [[Minsk arena|Arena Minsk]] u kojoj hokejaši Dinama igraju svoje utakmice na domaćem terenu, sa kapacitetom od preko 15.000 mesta je najveći zatvoreni sportski objekat u zemlji. Hokejaška reprezentacija je redovan učesnik [[svetsko prvenstvo u hokeju na ledu|svetskih prvenstava]] i [[hokej na ledu na olimpijskim igrama|olimpijskih turnira]]. Najveći uspeh hokejaška reprezentacija je ostvarila na [[Zimske olimpijske igre 2002.|ZOI 2002.]] u [[Salt Lake City|Solt Lejk Sitiju]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) osvojivši četvrto mesto.<ref>{{citation|url=http://www.iihf.com/iihf-home/countries/belarus.html|title=Belarus|publisher=IIHF|accessdate=9. 2. 2013.}}</ref> Belorusija će biti domaćin hokejaškog [[svetsko prvenstvo u hokeju na ledu 2014.|svetskog prvenstva 2014. godine]]. Fudbaleri kluba [[FK Bate Borisov|Bate Borisov]] u tri navrata su nastupali u grupnoj fazi [[UEFA|Uefine]] [[UEFA Liga prvaka|Lige šampiona]]. Poznatiji beloruski sportisti su i [[tenis]]eri [[Viktorija Azarenka]] — najbolja svetska teniserka i dvostruka pobednica [[Australian Open|Otvorenog prvenstva Australije]] ([[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2012 — žene pojedinačno|2012]] i [[Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu 2013 — žene pojedinačno|2013]]), [[Maks Mirnji]] (svojevremeno 18. teniser sveta) te [[Nataša Zvereva]] (svetski broj 1 [[1991]]. godine). Stonoteniser [[Vladimir Samsonov]] je bio šestostruki evropski prvak, [[Vitalij Šerbo]] je proglašen za najboljeg gimnastičara svih vremena (12 titula svetskog prvaka i 6 olimpijskih zlatnih medalja). [[Olga Korbut]] je osvojila 4 olimpijska i 2 svetska zlata u gimnastici. == Nacionalni praznici == {| class="standard" |- ! style="background:#efefef;" | Datum ! style="background:#efefef;" | Praznik ! style="background:#efefef;" | Belorusko ime ! style="background:#efefef;" | Napomene |- | [[1. 1.|1. januar]] | [[Nova godina]] | Novы god | |- | [[3. 1.|3. januar]] | Dan bankara i finansijskih radnika u Belorusiji | | Profesionalni praznik |- | [[5. 1.|5. januar]] | Dan socijalne zaštite (profesionalni praznik) | | Od [[26. 3.|26. marta]] [[1998]]. godine |- | [[7. 1.|7. januar]] | [[Božić]] | Pravaslaўnыя Kalяdы | |- | [[21. 1.|21. januar]] | Dan inžinjerije (profesionalni praznik) | | Od [[21. 1.|21. januara]] [[1999]]. god. |- | Poslednja nedelja januara | Dan beloruske nauke | | |- | [[8. 3.|8. mart]] | Dan žena | Dzenь žančыn | |- | [[15. 3.|15. mart]] | Dan ustavnosti | Dzenь kanstыtucыі | Od [[1994]]. |- | [[1. 5.|1. maj]] | [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] | Dzenь pracы | Neradni dan |- | [[9. 5.|9. maj]] | [[Dan pobede]] | Dzenь Peramogі | |- | [[30. 6.|30. jun]] | Dan ekonomista (praznik stručnjaka) | | Od [[2000]]. |- | [[3. 7.|3. jul]] | [[Dan nezavisnosti]] Belorusije | Dzenь nezaležnascі (Dzenь Rэspublіkі) | Od [[1996]].. Do [[1996|1996.]] praznovao se [[27. 6.|27. juna]]. |- | [[7. 11.|7. novembar]] | [[Dan Oktobarske revolucije]] | Dzenь Kastrыčnіckaй rэvalюcыі | |- | [[25. 12.|25. decembar]] | Katolički [[Božić]] | Katalіckія Kalяdы | |- | Pokretni datum | Katolički [[Uskrs|Vaskrs]] | Katalіckі Vяlіkdzenь | |- | Pokretni datum | Pravoslavni [[Uskrs|Vaskrs]] | Pravaslaўnы Vяlіkdzenь | |- | 9-i dan posle pravoslavnog Vaskrsa | Radunica (Zadušnice) | Radunіca | |- | Druga nedelja maja | Dan grba i zastave Belorusije | Dzenь Dzяržaўnaga Gerba і Dzяržaўnaga Scяga | Od [[1995|1995.]] |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * Dr Rade Davidović (2004). Regionalna geografija Evrope/Belorusija, Novi Sad: PMF Univerziteta u Novom Sadu * de Courson, Barbara Frances Mary (1879). The Jesuits: their foundation and history, Volume 1. Benziger Brothers * Levy, Patricia; Spilling, Michael (2009). Belarus. New York: Benchmark Books. ISBN 0-7614-3411-9 * Minahan, James (1998). Miniature Empires: A Historical Dictionary of the Newly Independent States. Greenwood. ISBN 0-313-30610-9 * Plokhy, Serhii (2001). The Cossacks and Religion in Early Modern Ukraine. Oxford University Press. ISBN 0-19-924739-0 * Richmond, Yale (1995). From Da to Yes: Understanding the East Europeans. Intercultural Press. ISBN 1-877864-30-7 * Ryder, Andrew (1998). Eastern Europe and the Commonwealth of Independent States, Volume 4. Routledge. ISBN 1-85743-058-1 * Szporluk, Roman (2000). Russia, Ukraine, and the Breakup of the Soviet Union. Hoover Institution Press. ISBN 0-8179-9542-0 * Treadgold, Donald; Herbert J. Ellison (25 November 1999). Twentieth Century Russia. Westview Press. ISBN 0-8133-3672-4 * Vauchez, André; Richard Barrie Dobson, Michael Lapidge (2001). Encyclopedia of the Middle Ages. Routledge. ISBN 1-57958-282-6 * Zaprudnik, Jan (1993). Belarus: At A Crossroads In History. Westview Press. ISBN 0-8133-1794-0 == Vanjske veze == {{Commonscat|Belarus}} * [http://www.government.by/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110305055318/http://government.by/ |date=2011-03-05 }} Vlada Belorusije] * [http://www.president.gov.by/ Predsedik Belorusije] {{Evropa}} {{Slovenske države}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{CIS}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Belorusija]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] p7v8p4mrnxs8tfekdrmdv3fpse1bgw2 0 3511 41263160 41262367 2022-08-25T18:33:50Z Alekol 2231 /* Novembar/Studeni */ wikitext text/x-wiki {{Year dab|1992}} {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1992}} __NOTOC__ Godina '''1992''' ('''[[rimski brojevi|MCMXCII]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u srijedu]], po gregorijanskom kalendaru. Godina početka [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]]. [[UN]] je proglasila Međunarodnom godinom [[svemir]]a, povodom 500-godišnjice prvog putovanja [[Kristifor Kolumbo|Kristifora Kolumba]]. <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1992''': <br /> [[1992#Januar/Siječanj|1]] • [[1992#Februar/Veljača|2]] • [[1992#Mart/Ožujak|3]] • [[1992#April/Travanj|4]] • [[1992#Maj/Svibanj|5]] • [[1992#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1992#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1992#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1992#Septembar/Rujan|9]] • [[1992#Oktobar/Listopad|10]] • [[1992#Novembar/Studeni|11]] • [[1992#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1992#Rođenja|Rođenja]] • [[1992#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Boutros Boutros Ghali]] postaje novi generalni sekretar [[UN]]. * 1. 1. - Nakon Srbije i JNA juče, i Hrvatska prihvata plan o slanju plavih šlemova, uz demilitarizaciju tri ratne zone. Novogodišnja noć je prošla uz granatiranja i dejstva [[Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo|JRV]] od Jadrana do Drave. * [[2. 1.]] - U Sarajevu, uz posredovanje specijalnog izaslanika UN [[Cyrus Vance]]-a, Hrvatska i JNA potpisuju primirje - 15-to, stupa na sutra u 18:00. Objavljen je [[Vensov plan]]: demilitarizacija i stvaranje zaštićenih zona UN ([[UNPA]]). * 2. 1. - U Rusiji počinje Jeljcin-[[Jegor Gajdar|Gajdarova]] ekonomska reforma, "šok terapija": cene su liberalizovane, dolazi do hiperinflacije. * [[3. 1.]] - U Beogradu se okupljaju predstavnici 159 partija i traže novu Jugoslaviju (Srbija, Crna Gora, delovi Hrvatske i BiH). * 3. 1. - Pre primirja, Osijek je izložen jakom granatiranju, kao i Valpovo i Belišće. Završavaju se operacije [[Operacija Papuk '91.|Papuk '91.]] (HV u zapadnoj Slavoniji) i [[Operacija Udar-91|Udar-91]] (Novigrad i okolina kod Zadra). Primirje se drži, uz sporadična kršenja. * 3. 1. - U Čileu smenjen šef vojne fabrike oružja, u vezi sa skandalom oko nelegalnog slanja oružja u Hrvatsku. * [[4. 1.]] - Krajinski predsednik [[Milan Babić]] se protivi Vensovom planu jer predviđa povlačenje JNA i razoružavanje TO formacija. * [[5. 1.]] - Hrvatska zastava na [[Vojna luka Lora|Ratnoj luci Lora]] u Splitu. [[Datoteka:1997 Bosnia (30253337444).jpg|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - opštine]] [[Datoteka:BiH - ES N 1991 1.gif|mini|150px|left|Etnički sastav BiH - naselja]] [[Datoteka:Srpske autonomne oblasti u Bosni i Hercegovini u studenome 1991.png|mini|150px|left|Proglašene [[Srpska autonomna oblast|SAO]] u BiH]] [[Datoteka:HZ Herceg-Bosna.PNG|mini|150px|left|HZ Herceg-Bosna]] * [[7. 1.]] - [[MiG 21]] [[JNA|Jugoslovenske narodne armije]] (pilot [[Emir Šišić]]) oborio je kod [[Novi Marof|Novog Marofa]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[helikopter]] s posmatračima [[Evropska zajednica|Evropske Zajednice]]. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru. Komandant RV i PVO gen-puk. [[Zvonko Jurjević]] je suspendovan. * [[8. 1.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 727|Rezolucija 727 SB UN]]: pozdravljeno potpisivanje primirja u Sarajevu, slanje 50 oficira za vezu (UNMLO), žaljenje zbog smrti posmatrača EZ, potvrđen embargo na oružje. * 8. 1. - Gen. arm. [[Veljko Kadijević]] se povlači s mesta saveznog sekretara za odbranu; načelnik Generalštaba, gen-puk. [[Blagoje Adžić]] je v.d. do maja. * 8. 1. - Miloševićevo pismo Babiću: građani Srbije nisu tvoji taoci, * 8. 1. - Američki predsednik [[George H. W. Bush]] se na večeri u Tokiju ispovraćao u krilo premijeru [[Kiichi Miyazawa|Miyazawi]]. * [[9. 1.]] - [[Datoteka:Flag of Republika Srpska.svg|25px|border]] U sarajevskom "Holiday Innu" donesena Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao jugoslovenske federalne jedinice, sa sedištem u Sarajevu. (od [[12. 8.]] [[Republika Srpska]]), predsednik [[Radovan Karadžić]]. * 9. 1. - Mirovna konferencija Evropske zajednice se ponovo sastala u Briselu. * [[11. 1.]] - Mišljenja br. 2 do 7 [[Badinterova komisija|Badinterove komisije]]: Srbi u Hrvatskoj i BiH nemaju pravo na samoopredeljenje, već na sva manjinska prava; granice između republika mogu biti promenjene samo slobodnim sporazumom; [[BiH]] još ne može biti priznata, jer nije održala referendum o nezavisnosti; [[Hrvatska]] još ne može biti priznata, jer njen ustav nije uključio zahtevanu zaštitu manjina; [[Makedonija]] i [[Slovenija]] mogu biti priznate. * [[12. 1.]] - Petorica mrtvih u sukobu u [[Baranja|Baranji]], ali primirje se inače drži. * 11-12. 1. - Nezvanični albanski referendum o autonomiji Albanaca u Makedoniji - u aprilu će biti proglašena "[[Ilirida]]". * 12. 1. - [[Alžir]]u vojska otkazala drugi krug izbora, jer je u prvom dobro prošao [[Front islamskog spasa]], zbačen i predsednik [[Chadli Bendjedid]] - početak dugog i krvavog [[Alžirski građanski rat|Alžirskog građanskog rata]]. * [[13. 1.]] - [[Vatikan]] priznao Sloveniju i Hrvatsku. * [[14. 1.]] - U Jugoslaviju stigli oficiri za vezu UN, njih 50 zauzima pozicije pri komandama HV i JNA od 17-og. [[Datoteka:COA croatian embassy 7719.JPG|mini|120px|Znak veleposlanstva RH]] * [[15. 1.]] - ''[[Evropska zajednica]] odlučila priznati [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]]'' (ovu drugu nakon uveravanja da će prava manjina biti poštovana) što se smatra pobedom stava Nemačke; time je od strane međunarodne zajednice priznat [[raspad SFRJ]]. Makedonija nije priznata od EZ zbog problema oko imena sa Grčkom, a priznaje je Bugarska (koja priznaje i BiH). * [[16. 1.]] - Potpisan ugovor kojim je okončan 12-godišnji građanski rat u [[El Salvador]]u. * [[17. 1.]] - [[Hrvatski veslački savez]] primljen u [[FISA|Međunarodnu veslačku federaciju]]. [[Veslanje]] je prvi sport u neovisnoj Hrvatskoj koji je primljen u odgovarajuću međunarodnu organizaciju. * 17. 1. - Italijanski predsednik [[Francesco Cossiga]] je prvi evropski šef države u poseti Hrvatskoj i Sloveniji posle priznanja. * 17. 1. - ''[[Guardian]]'' objavljuje izveštaj tima eksperata u kome se tvrdi da je JNA sarađivala sa paravojskama u sistematskoj kampanji progona Hrvata.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/01/17/Confidential-report-finds-Yugoslav-army-part-of-atrocity-campaign/7514695624400/ Confidential report finds Yugoslav army part of atrocity campaign]. upi.com JAN. 17, 1992</ref> * [[18. 1.]] - Banjalučki korpus JNA zahteva da se na referendumu u BiH postavi pitanje o priključenju novoj Jugoslaviji. * 18. 1. - [[21. 2.]] - [[Kineska ekonomska reforma]]: [[Deng Xiaopingova južna turneja]] označava nastavak i jačanje ekonomskih reformi zastalih 1989 - "ne zanima me da li je mačka crna ili bela, ako lovi miševe". Generalni sekretar KKP [[Jiang Zemin]] će biti ponukan da prihvati tržišni put. * [[23. 1.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa srpske strane tokom rata.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/01/23/Helsinki-group-accuses-Serbian-forces-of-human-rights-breaches/3406696142800/ Helsinki group accuses Serbian forces of human rights breaches]. upi.com JAN. 23, 1992</ref> * [[24. 1.]] - [[Ricky Ray Rector]] pogubljen u Arkanzasu uz podršku guvernera [[Bill Clinton|Billa Clintona]], uprkos smanjenih mentalnih sposobnosti (čvrst stav tokom unutarpartijskih izbora). [[Datoteka:Srbija - Teritorijalna organizacija 1993.gif|mini|150px|[[Okruzi Srbije]]]] * [[25. 1.]] - Skupština BiH, u odsustvu srpskih partija, zakazala referendum za 29. 2. - 1. 3. * [[26. 1.]] - Skupština Nezavisnih pisaca i intelektualaca Srbije u beogradskom SKC-u, novo ime je [[Beogradski krug]]. * 26. 1. - Za nemačku marku 65 dinara, umesto 13. * [[28. 1.]] - Hrvatska i Slovenija dobile osmatrački status u [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|KEBS]] (Beograd ima pravo veta za puno članstvo), kao i Uzbekistan, Ukrajina, Bjelorusija i Armenija. * [[29. 1.]] - Ukaz o slobodi trgovine u Rusiji: legalizovano preduzetništvo; omogućena sitna trgovina na ulici, nužna u teškim ekonomskim uslovima. * 29. 1. - Uredbom Vlade [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] uvedeno 29 [[Okruzi Srbije|okruga]]. * [[30. 1.]] - Hrvatska strana traži da učestvuje u postavljanju lokalnih vlasti i policije na područjima pod srpskom kontrolom, što ugrožava mirovni plan UN. * 30. 1. - [[Argentina]] otvorila dosijea nacista koji su posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] pobegli u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]]. * [[31. 1.]] - Krnji SIV optužuje Hrvatsku za genocid nad Srbima, poslat memorandum UN, EZ, KEBS. * 31. 1. - Hrvatski diverzanti planirali srušiti [[Batinski most]] - deo je zarobljen (→ [[Somborska skupina]]). * [[31. 1.]]-[[2. 2.]] - Duga sednica u Beogradu, pritisak na Milana Babića da prihvati Vensov plan. === Februar/Veljača === <!-- {|style="float:right; margin: 0 0 1em 1em;" |__TOC__ |} --> * [[2. 2.]] - U [[HDZ BiH]] smenjen [[Stjepan Kljuić]] zbog protivljenja podeli BiH. * 2. 2. - Pijani i mentalno nestabilni vojnik JNA ubio trojicu vojnih lica u Bijeljini i tri osobe u [[Modran (Bijeljina)|Modranu]]. (→ [[:en:Bijeljina and Modran shootings|en]]) * [[3. 2.]] - Miting u Kninu u znak podrške Babiću, protiv Vensovog plana. * [[4. 2.]] - Grupa [[venezuela]]nskih oficira na čelu s potpukovnikom [[Hugo Chavez|Hugom Chavezom]] okupljenih u [[levica|ljevičarski]] pokret [[MBR-200]] poduzima neuspjeli pokušaj [[državni udar|državnog udara]]. * 4. 2. - [[Danijel Borović]] preletio iz Bihaća u Pulu sa [[MiG-21]] - prvi hrvatski nadzvučni zrakoplov (pismo iz bihaćke baze 7. 2. tvrdi da je on oborio helikopter misije EZ). * [[6. 2.]] - Tuđman pismom UN-u prihvata mirovni plan (prethodnog dana u izveštaju generalnog sekretara i on i Milan Babić označeni kao prepreke planu); u intervjuu ''Washington Postu'' objavljenom 10. 2. ipak tvrdi da namerava povratiti kontrolu nad Krajinom. * 6. 2. - Uspostavljeni hrvatsko-slovenski diplomatski odnosi, potpisan sporazum o gospodarskoj i financijskoj suradnji. * [[7. 2.]] - Potpisan [[Maastrichtski ugovor]], stupa na snagu [[1. 11.]]. * 7. 2. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 740|Rezolucija 740 SB UN]]: odobrava se plan za mirotvornu misiju u SFRJ, povećava se broj oficira za vezu sa 50 na 75, još nema uslova za slanje mirovnjaka - čeka se na Babića. * [[8. 2.]] - Vatikan objavio da je uspostavio pune diplomatske odnose sa Slovenijom i Hrvatskom, takođe i sa Ukrajinom. * [[8. 2.|8]] - [[23. 2.]] - [[Zimska olimpijada 1992|Zimske olimpijske igre]] u [[Albertville]]u. Prvo samostalno učešće [[Hrvatska na ZOI 1992.|Hrvatske]] i Slovenije, a poslednje SFR Jugoslavije (koju trenutno čine Srbija, Crna Gora i BiH). * [[9. 2.]] - Skupština [[RSK]] u [[Glina|Glini]] prihvatila Vensov plan, uprkos Babićevom protivljenju, koji sutradan u Kninu organizuje drugo glasanje sa suprotnim ishodom i zakazanim referendumom za 22 - 23. 2.. * [[10. 2.]] - [[Mike Tyson]] osuđen za silovanje [[Desiree Washington]]. * [[12. 2.]] - Hrvatska vlada reafirmira prihvatanje mirovnog plana, nakon što je to učinilo Vrhovno državno vijeće. <!-- ministar ino. poslova [[Zvonimir Šeparović]] i -->Ministar bez lisnice [[Dražen Budiša]] podnosi ostavku. * [[13. 2.]] - Krnje Predsedništvo SFRJ [[JNA]] odluku o "privremenom dislociranju" jedinica i ustanova JNA iz Makedonije - do 15. aprila, prema dogovoru Gligorov - Adžić. * [[13. 2.|13]] - [[14. 2.]] - Nacionalni lideri BiH razgovoraju o budućnosti te republike, pod okriljem EZ (bez rezultata). * [[14. 2.]] - [[Helsinki Watch]] izveštava o zločinima sa hrvatske strane tokom rata. * februar - [[Vojislav Šešelj]] predlaže izvesnog ''Alekseja II Romanova Anžujskog Dolgorukova Nemanjića'' za kralja Srbije (nasuprot princu [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandru Karađorđeviću]]). * [[15. 2.]] - Svečano obeležen kraj dugogodišnjeg raskola u [[SPC]]. * [[16. 2.]] - Skupština RSK u Glini glasa za smenu predsednika Babića (što on ne prihvata i saziva nove skupštine u Kninu). * 16. 2. - U [[Gospić]]u miniran spomenik Nikoli Tesli (obnovljen 2021). * 16. 2. - U izraelskom helikopterskom napadu u južnom Libanu ubijen [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar [[Hezbolah]]a; naslediće ga [[Hassan Nasrallah]]. * [[17. 2.]] - U [[Italija|Italiji]] po nalogu istražnog suca [[Antonio di Pietro|Antonija di Pietra]] i pod sumnjom za korupciju uhapšen [[Italijanska socijalistička partija|socijalistički]] političar [[Mario Chiesa]] što označava početak velike antikorupcijske akcije ''[[Mani pulite]]'' (Čiste ruke)- * 17. 2. - Narušavanje primirja kod Okučana (ubijen vojnik JNA) i Osijeka (ubijena dvojica Hrvata). * [[18. 2.]] - Generalni sekretar UN preporučuje slanje mirovnjaka u Hrvatsku. * [[20. 2.]] - U [[Engleska|Engleskoj]] formirana [[FA Premier League]]. [[Datoteka:Map I - National Battalions in UN Forces in Croatia and Bosnia and Herzegovina - Early 1993.gif|mini|200px|[[UNPROFOR]] (1993)]] * [[21. 2.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 743|Rezolucija SB UN 743]]: ustanovljena mirotvorna misija [[UNPROFOR]] za Hrvatsku - 14.000 mirotvoraca u srpskim enklavama u Hrvatskoj (sedište u Sarajevu, prvi komandant će biti indijski general [[Satish Nambiar]]). Za početak delimično slanje, zbog finansijskih pitanja. * 21-22. 2. - Konferencija o BiH u Lisabonu: predviđena konfederacija etničkih kantona, nalik na švajcarske, u postojećim granicama republike. * [[23. 2.]] - Srušena [[Crkva sv. Lovre u Petrinji]]. * [[24. 2.]] - Eksplozija u zgradi hrvatskog kulturnog društva u [[Odžak (BiH)|Odžaku]], BiH, 12 ranjenih. * 25 - 26. 2. - [[Rat za Nagorno-Karabah]]: masakr u Hodžaliju, ubijeno nekoliko stotina azerbejdžanskih civila. * [[26. 2.]] - Skupština RSK u [[Borovo]]m selu smenila Babića i postavila [[Goran Hadžić|Gorana Hadžića]] za predsednika (do 1994). * 26. 2. - JNA granatira Osijek, Vinkovce i Šibenik. * 26. 2. - "[[Izbrisani]]": MUP Slovenije izbrisao iz registra 25.671 osobu neslovenačke nacionalnosti. * [[27. 2.]] - Razgovori lidera u Sarajevu, prethodnog jutra eksplozijom oštećen spomenik NOB u Stocu. * [[28. 2.]] - Tenzije u BiH: Srbin i Musliman ubijeni na srpskoj barikadi kod [[Travnik]]a, eksplozije u [[Maglaj]]u i [[Banja Luka|Banja Luci]], mestimične srpske i hrvatske barikade. * 28. 2. - Usvojen ustav Srpske Republike BiH. * 28. 2. - Vojnik JNA ubijen u granatiranju kod Peruče. * 28. 2. - Rezolucijom SB UN 745, [[Kambodža]] privremeno stavljena pod vlast Ujedinjenih nacija (do 1993), uz slanje mirotvoraca . * [[29. 2.]]-[[1. 3.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|30px]] [[Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine]], na koji je izašlo oko 64% biračkog tijela, uglavnom Muslimana i Hrvata, i skoro svi glasali potvrdno. * [[februar]] - [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] u Srbiji prikuplja potpise za ostavku [[Slobodan Milošević|Miloševića]] - 320.000 krajem meseca. * krajem februara - Smena nesrpskih generala u JNA (prema NY Times). === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg|thumb|200px|Zastava [[Republika Bosna i Hercegovina|RBiH]], maj 1992 - feb. 1998]] * [[1. 3.]] - Ubijen srpski svat [[Nikola Gardović]] na [[Baščaršija|Baščaršiji]] (za Srbe, prva žrtva rata u BiH) - Srbi uveče postavljaju barikade oko Sarajeva. JNA izveštava o napadima na kasarne kod [[Bihać]]a. * 1. 3. - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore (1992)|Referendum u Crnoj Gori]]: 96% za ostanak u Jugoslaviji, uz izlaznost 66% (Albanci i Muslimani uglavnom bojkotovali). * [[2. 3.]] - Srbi uveče uklonili barikade oko Sarajeva, bilo je i mrtvih. Barikade i drugde u BiH, uključujući i oko muslimanskih i hrvatskih enklava. * [[3. 3.]] - Objavljeni rezultati referenduma, Izetbegović traži priznanje. * [[4. 3.]] - Granatiranje i borbe u Bosanskom Brodu. * [[6. 3.]] - Bomba eksplodirala u jednoj banjalučkoj banci. * [[7. 3.]] - Artiljerijsko prepucavanje kod Osijeka (šteta i u gradu), takođe i Zadru i okolini. * 7. 3. - Slobodan Milošević povređen u saobraćajnoj nezgodi kod Topčiderske zvezde. * 7. - 8. 3. - Etnički lideri BiH razgovaraju u Briselu. Prepucavanje u Čapljini. * [[8. 3.]] - U Beograd stigao gen. Nambijar sa 35-članom prethodnicom snaga UN - sedište UNPROFOR je u Sarajevu. * [[9. 3.]] - Miting u Beogradu, na godišnjicu 9-martovskih demonstracija, zatim studentski protesti koji traže Miloševićevu ostavku, novi ustav, amnestiju za izbegavanje mobilizacije (10 - 12. 3.). * 9. 3. - Konferencija šest republika u Briselu: teme su nasleđe, ekonomski odnosi, BiH. * [[11. 3.]] - Novi kurs, 85 dinara za marku. * [[12. 3.]] - [[Mauricijus]] postaje republika, ostavši u [[Komonvelt nacija|Komonveltu]]. * [[13. 3.]] - Barikade u tuzlanskom području, nakon što su sinoć ubijena dvojica policajaca u Kalesiji; jedan Musliman ubijen na barikadi, vojnik JNA ranjen ispred mostarskog aerodroma. * [[15. 3.]] - [[Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu 1991/92.]]: [[FK Velež]] odigrao poslednju utakmicu na [[Stadion HŠK Zrinjski|Stadionu pod Bijelim brijegom]], sa Zemunom, niški Radnički nije došao 29. 3..<ref>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-60746909 Rat u Bosni i Hercegovini i fudbal: Kako je sviran kraj za mostarski Velež na Stadionu pod Bijelim brijegom]. bbc.com 15 mart 2022</ref> (stadion 1994. dobija [[HŠK Zrinjski]]). * [[16. 3.]] - Prethodnica Unprofora stiže u UNPA zone u Hrvatskoj. * [[17. 3.]] - Barikade obe strane u Mostaru: presečeni svi putevi i pruge prema gradu, gde Muslimani i Hrvati protestuju zbog ponašanja rezervista JNA a Srbi traže proporcionalno učešće u policiji (barikade uklonjene 18-tog odn. 19-og). * [[18. 3.]] - U Sarajevu postignut sporazum, "''[[Kutiljerov plan]]''", "osnova za dalje pregovore"<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/03/18/Progress-made-toward-Bosnia-Hercegovina-agreement/2479700894800/ Progress made toward Bosnia-Hercegovina agreement]. upi.com 1992-03-18</ref> - nezavisna BiH, decentralizovana po etničkom principu - ubrzo dolazi do razlika u tumačenju. * 18. 3. - Beli Južnoafrikanci glasali za političke reforme koje će okončati [[apartheid]]. * [[21. 3.]] - Porinuta [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.]]. * [[22. 3.]] - Borbe između HOS i JNA kod Neuma, srpsko-muslimansko prepucavanje kod Goražda. * [[23. 3.]] - Granata pala pored hotela u [[Beli Manastir|Belom Manastiru]] u kome se nalaze belgijski oficiri - bez žrtava. Ima mrtvih u Osijeku i N. Gradiški (učestala kršenja primirja pred postavljanje mirovnjaka). Sukobi kod Neuma, Mostara, B. Broda i Jajca. * [[24. 3.]] - Helsinki: Slovenija, Hrvatska i Gruzija primljene u [[OEBS|KESS]]. Potpisan [[Ugovor o otvorenom nebu]], za osmatranje vojnih snaga (na snazi od 2002, SAD se povukle 2020, Rusija 2021). * [[25. 3.]] - Borbe u [[Bosanski Brod|Bosanskom Brodu]] između Srba podržanih od JNA s jedne i Hrvata i Muslimana podržanih od HV s druge strane. Muslimanska strana će tražiti poništavanje sporazuma od 18. 3.. Lord Carrington kaže u Ljubljani da je Milošević pristao na specijalni status Srba u Hrvatskoj, bez promene granica.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/03/25/Sporadic-clashes-in-Croatia-Bosnia-Hercegovina/2394701499600/ Sporadic clashes in Croatia, Bosnia-Hercegovina]. upi.com MARCH 25, 1992</ref> * [[26. 3.]] - Hrvatsko-muslimanski zločin u selu [[Sijekovac]] kod B. Broda. * 26. 3. - JNA se povukla iz Makedonije. * [[27. 3.]] - Lideri BiH traže plave šlemove povodom borbi u Bosanskom Brodu (do sada 30-tak mrtvih i oko 7.000 izbeglica). * 27. 3. - Sukobi kod [[Neum]]a, između JNA i Hrvatske vojske. * 27. 3. - U Sarajevu proglašen ustav Srpske Republike BiH, zamišljene kao deo nove Jugoslavije. * [[28. 3.]] - [[Alija Izetbegović|Izetbegović]] se predomislio u vezi Kutiljerovog plana. (?) U Derventi dogovoreno primirje u B. Brodu, uglavnom se drži, većina stanovnika prešla u Hrvatsku. * 28. 3. - Kongres srpskih intelektulaca BiH u Sarajevu. * [[30. 3.]] - [[64. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Silence of the Lambs]]'', ukupno pet nagrada od sedam nominacija; ''[[Terminator 2: Judgment Day]]'' četiri nagrade od šest nominacija; najbolji strani film je ''[[Mediterraneo]]''. * 30. 3. - Sastanak lidera BiH u Briselu. Razmena vatre između JNA i policije u Bihaću. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Barikade, od sinoć, i borbe u [[Bijeljina|Bijeljini]], tu su i "[[Arkanovi tigrovi|Arkanovci]]". Nastavak borbi u Bosanskom Brodu. SDS traži intervenciju JNA. * [[3. 4.]] - "Srpske odbrambene snage" preuzimaju kontrolu nad [[Banja Luka|Banja Lukom]]. [[Datoteka:Map of Battle of Kupres toponyms.svg|mini|[[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], prva faza]] * 3. 4. - Srpsko-hrvatska [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]], HVO i HOS ga zauzimaju dva dana kasnije. Sukob između hrvatskih snaga i JNA u [[Mostar]]u. * 3. 4. - Predsjedništvo Republike BiH dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima. * [[4. 4.]] - [[Arkan]]ova Srpska garda ovladala je [[Bijeljina|Bijeljinom]]. * 4. 4. - U riječku luku stigao prvi bataljon [[UNPROFOR]]-a, 1.300 Francuza. Artiljerijski dueli u istočnoj Slavoniji. * [[5. 4.]] - Veliki [[Antiratni protesti u Sarajevu 1992.|miting za mir]] u Sarajevu, snajperisti pucali na građane sa Holiday Inn-a, poginuli [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]] (za Bošnjake i Hrvate, prve žrtve rata). Građani ušli u Skupštinu BiH. * 5. 4. - Borbe izbile i u Sarajevu,<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/04/05/Fierce-fighting-envelops-Sarajevo/8874702450000/ Fierce fighting envelops Sarajevo]. upi.com APRIL 5, 1992</ref> nakon isticanja srpskog roka, u 14h, za povlačenje naređenja za mobilizaciju TO. Napadnute kasarne JNA, borbe oko aerodroma (→ [[Opsada Sarajeva]]). Borbe oko kasarne u [[Zvornik]]u. * 5. 4. - Prvi međunarodni let ''[[Croatia Airlines]]'', Zagreb-Frankfurt. * [[6. 4.]] - Ministri [[Evropska zajednica|EZ]] priznaju [[BiH]] (efektivno od sutradan), ponuđeno ukidanje sankcija ostatku SFRJ (Srbiji) pod uslovom poštovanja granica i manjinskih prava. * 6. 4. - Granatiran centar Sarajeva, snajperisti ponovo pucaju na demonstrante. Srpska policija zauzela policijsku školu.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/04/06/Bosnia-pushed-toward-civil-war/5801702532800/ Bosnia pushed toward civil war]. upi.com APRIL 6, 1992</ref> Tuđman izjavljuje da Hrvatska mora naći načina da zaštiti Hrvate u BiH. * [[7. 4.]] - [[SAD]] priznaju BiH, Sloveniju i Hrvatsku; skinute su sankcije sa Makedonije, još bez priznanja. * 7. 4. - Nakon napada hrvatskih snaga na mostarski aerodrom noćas, avijacija JNA gađala [[Široki Brijeg]] i [[Čitluk]]. * 7. 4. - Srpski napad na [[Foča|Foču]] (Muslimani zauzeli poštu a Srbi radio-stanicu). * 7. 4. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 749|Rezolucija SB UN 749]]: odobreno "što brže" raspoređivanje [[UNPROFOR]]-a. Boutros Ghalijev izveštaj pominje stotinu kršenja primirja dnevno. * 7. 4. - U srpskom Sarajevu osnovana Srpska novinska agencija - [[SRNA]]. Republika Srpska BiH proglašava nezavisnost u Banjaluci, [[Biljana Plavšić]] i [[Nikola Koljević]] napuštaju predsednišvo BiH. * [[8. 4.]] - Bosanska vlada proglašava neposrednu ratnu opasnost, naređuje spajanje TO i Patriotske lige. [[Murat Šabanović]] na [[Višegrad]]skoj brani, preti da će je dići u vazduh ako napadi ne prestanu. * 8. 4. - [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|25px]] Osnovano [[Hrvatsko vijeće obrane]]. * [[9. 4.]] - Arkanovci zauzeli [[Zvornik]], zapadni diplomati govore o 20.000 muslimanskih izbeglica. * 9. 4. - Premijer [[John Major]] i [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativna stranka]], usprkos očekivanja, pobjeđuju na parlamentarnim izborima i zadržavaju vlast u [[UK|Velikoj Britaniji]]. * [[10. 4.]] - [[Bitka za Kupres (1992)|Bitka za Kupres]]: JNA povraća mjesto. * [[11. 4.]] - Radio Sarajevo javlja da je JNA preuzela Modriču. * 11. 4. - Prva sesija [[Beogradski krug|Beogradskog kruga]], srpskih antiratnih intelektualaca. * [[12. 4.]] - Uz posredovanje EZ dogovoreno primirje u BiH, bez efekta. JNA izjavljuje da je preuzela Stolac. Mobilizacija u Trebinju i Nevesinju zbog penetracije iz Hrvatske. * 12. 4. - Otvoren ''[[Euro Disneyland]]'' kod Pariza. * [[13. 4.]] - Nove borbe u BiH, otvorene ustave na višegradskoj brani, bez većih posledica. [[Haris Silajdžić]], ino. ministar BiH, u poseti SAD. * 13. 4. - Devalvacija dinara: 200 za marku (oko 560 dinara na crno). * [[14. 4.]] - Kolona Užičkog korpusa JNA ulazi u Višegrad, zvanično na poziv stanovnika, i zauzima branu - zapadne vlade to nazivaju agresijom (SAD sutradan prete Srbiji suspenzijom iz međunarodnih organizacija ako ne povuče snage u roku od 14 dana, ali odustaju). UNHCR kaže da u Bosni ima 134.400 izbeglica, uglavnom Muslimana i Hrvata. * [[15. 4.]] - [[Datoteka:Logo of the Army of the Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|25px]] Osnovana [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]]. [[Datoteka:Afghanistan politisch 1992.png|mini|Afganistan u vreme [[Mohamad Nadžibula|Nadžibulahovog]] pada]] * [[april]] - Štrajk zaposlenih u [[Radio Beograd]]u, [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] na Dnevniku čita spisak novinara koje bi trebalo odstraniti sa državnog RTV. Mirovni projekat "Rimtutituki" beogradskih rokera (pesma "Slušaj 'vamo" s refrenom "Mir, brate, mir"). * [[16. 4.]] - [[Košarkaški klub Partizan]] osvojio Kup evropskih šampiona u [[Istanbul]]u, trojkom [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Saše Đorđevića]] u poslednjoj sekundi. * 16. 4. - JNA i srpske snage u potpunosti ovladale [[Višegrad]]om. KEBS osuđuje Srbiju i JNA za kršenje integriteta Bosne, preti izbacivanjem. * [[17. 4.]] - Srpske snage zauzele [[Foča|Foču]] nakon višednevnog granatiranja (→ [[Masakri u Foči]]), takođe i [[Bosanski Šamac]], napadaju Derventu. * [[18. 4.]] - Avioni sa američkom pomoći stižu 18-19-og u Sarajevo, koje je izloženo granatiranju nakon ultimatuma radio-televiziji da prekine emitovanje. Radio kaže da su JNA i srpske snage zauzele policijsku stanicu u [[Bratunac|Bratuncu]]. Arkanovci su ušli u Srebrenicu, do 8. maja - pljačke, paljevine i ubistva.<ref>[https://www.dw.com/bs/kako-je-po%C4%8Deo-rat-u-srebrenici/a-44596537 Kako je počeo rat u Srebrenici?]. dw.com 11.07.2018</ref> * [[19. 4.]] - JNA bombarduje [[Mostar]], zahtevajući povratak dvojice nestalih pilota. Narednih dana gađaju i druga mesta u zapadnoj Hercegovini i gube četiri aviona. * 19/[[20. 4.]] - JNA i srpske snage preuzele kontrolu u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]]. * [[21. 4.]] - Jako granatiranje i borbe u Sarajevu narednih dana. * [[22. 4.]] - Radio [[B92]] i beogradski Centar za antiratnu akciju organizovali koncert na beogradskom Trgu Republike pod sloganom "Ne računajte na nas", sa 30-50.000 prisutnih. * [[23. 4.]] - EZ na Butmiru dogovara primirje u BiH, koje odmah pada. Srpske snage odbijene od [[Livno|Livna]]. * 23. 4. - UN izjavljuje da su proterani Hrvati iz [[Marinci (Nuštar)|Marinaca]] i [[Sarvaš]]a kod Osijeka. * [[24. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1992-1996; 2001).svg|25px]] [[Pešavarski sporazum|Pešavarskim sporazumom]] formirana [[Islamska Država Afganistan]]; većina mudžahedinskih grupa i delovi Nadžibulahovog režima formiraju privremenu vladu. Mudžahedini narednih dana stavljaju [[Kabul]] pod kontrolu, ali [[Građanski rat u Afganistanu (1992-96)|međusobne borbe su već počele]]. * 24. 4. - Srpske snage zauzele [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]] nakon trodnevnih borbi. Izjava Saveta bezbednosti UN zahteva od suseda BiH da prekinu mešanje (i Srbija i Hrvatska odbacuju takve tvrdnje), nema mogućnosti za mirovnjake. * [[26. 4.]] - Na Uskrs uveden [[makedonski denar]] (1:1 za [[jugoslovenski dinar]]). * 26. 4. - Borbe kod Zvornika, srpske snage u kontranapadu zauzimaju nekoliko sela. Avijacija JNA gađa [[Busovača|Busovaču]], jer je tamošnja baza blokirana. [[Datoteka:Yugoslavia 1997 UN map.png|mini|[[SR Jugoslavija]]]] * [[27. 4.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro.svg|30px]] Proglašena [[SR Jugoslavija|Savezna Republika Jugoslavija]], koju čine ([[Republika Srbija (1992–2006)|Srbija]] i [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crna Gora]], proglašen je i [[Ustav Savezne Republike Jugoslavije|ustav]]. U pratećoj deklaraciji se kaže da SRJ nema teritorijalnih pretenzija na susedne republike. Zapadni diplomatski predstavnici, osim grčkog, nisu prisutni (zamenjena [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] 2003-2006 pa razdružena). * 27. 4. - Predsjedništvo BiH formalno zahteva povlačenje JNA. * 27. 4. - [[Hans-Dietrich Genscher]] objavljuje da podnosi ostavku, nakon 18 godina kao ministar inozemnih poslova SR Njemačke (u svibnju dolazi [[Klaus Kinkel]], do 1998). * [[28. 4.]] - Izetbegović ipak pristaje otići na pregovore u Lisabon, u direktnim kontaktima će učestovati ministar Silajdžić. * [[29. 4.]] - U [[Los Angeles]]u izbijaju [[Neredi u Los Angelesu 1992|šestodnevni rasni neredi]], nakon što su oslobođena odgovornosti četvorica policajaca optuženih za prebijanje kriminalca Rodneya Kinga. * 29. 4. - Do sada najjače granatiranje Mostara, kao odmazda za napade na pozicije JNA, čija je kasarna blokirana u gradu. Nakon nekoliko dana obnovljeno i granatiranje Sarajeva. * [[29. 4.]] - [[2. 5.]] - U [[Lisabon]]u nastavljeni pregovori o BiH, za neuspeh okrivljeni srpski lideri (nije ispunjeno podizanje barikada i povlačenje artiljerije). * [[30. 4.]] - BiH primljena u [[OEBS|KEBS]]. Kod [[Brčko]]g dignuta u vazduh dva mosta preko Save - početak borbi za grad. <gallery> Balkan battlegrounds LOC 2010588135-14.jpg|Zvornik - Srebrenica, apr.-dec. '92 Balkan battlegrounds LOC 2010588135-8.jpg|Kupres, april '92 Balkan battlegrounds LOC 2010588135-9.jpg|Posavski koridor, april-jun '92 Balkan battlegrounds LOC 2010588135-16.jpg|Hercegovina, Dubrovnik, april-jun '92 </gallery> === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - JNA zauzima predajnik na Vlašiću (ARBiH ga [[Operacija Vlašić|povraća 1995]]). Sledeće večeri počinje artiljerijski okršaj u Sarajevu. * [[2. 5.]] - Jake borbe u centru Sarajeva, na Skenderiji, pošto JNA pokušava deblokirati zgrade komande Druge vojne oblasti i kluba armije, koje su napadnute. U granatiranju i tenovskoj vatri pogođeno više zgrada (zapaljena Glavna pošta). Dobrinja je odsečena od ostatka Sarajeva. * 2. 5. - [[Alija Izetbegović]] i delegacija uhapšeni od strane [[JNA]] na sarajevskom aerodromu, po povratku iz Lisabona i odvedeni u Lukavicu - JNA želi da se povuče iz grada. * 2. 5. - Belgijski oficir, posmatrač EZ, ubijen u Mostaru - optužena JNA. * 2/[[3. 5.]] - Srpske snage kontrolišu [[Doboj]]. * [[3. 5.]] - [[Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici]]: prilikom razmene predsednika Izetbegovića za generala Kukanjca i pripadnike JNA, napadnuta kolona i ubijen jedan broj vojnih lica. * 3. 5. - U zračnom napadu na Slavonski Brod stradalo petero djece - ciljan je poslednji most iz Bosne preko Save. * [[4. 5.]] - Počinje [[Opsada Goražda]]. * [[5. 5.]] - Jugoslavija se odriče kontrole nad jedinicama JNA u BiH, građani SRJ se imaju povući do 19. 5.. * 5. 5. - Granatiran Osijek, stradala tri civila, uzbuna u Šibeniku. * 5. 5. - Ruski lideri na [[Krim]]u proglasili samoupravu (otcepljenje?) od [[Ukrajina|Ukrajine]], ali povukli objavu već kroz nekoliko dana. * [[6. 5.]] - [[Sporazum iz Graca]]: [[Radovan Karadžić|Karadžić]] i [[Mate Boban|Boban]] navodno dele Bosnu. * 6. 5. - Pucano iz snajpera na podsekretara UN Marracka Gouldinga i Aliju Izetbegovića tokom obilaska Baščaršije. * 6. 5. - [[Vojislav Šešelj|Šešelj]] u selu [[Hrtkovci]] (prozvani "Srbislavci") pozvao na proterivanje Hrvata (prema optužnici [[ICTY]]). * [[7. 5.]] - Srpske snage zauzele [[Derventa|Derventu]]. (Tanjug) Hrvatska i srpska strana u Bosni objavile primirje, SAD upozoravaju da neće prihvatiti sporazum nauštrb Muslimana. * [[8. 5.]] - Savezno predsedništvo smenilo 40-tak generala, gen. [[Života Panić]] novi načelnik generalštaba, komandant Druge vojne oblasti gen. Milutin Kukanjac je razrešen. * 8. 5. - Srpske paravojne snage napuštaju [[Srebrenica|Srebrenicu]], zapaljeno je nekoliko desetina kuća i ubijeno 60 Muslimana u gradu i okolini (juče su Muslimani ubili sedmoro Srba u zasedi kod Osmače i danas predsjednika SDS-a u Srebrenici, u zasjedi kod Vidikovca). * [[9. 5.]] - [[Pesma Evrovizije 1992.|Pesma Evrovizije]] u Malmeu: pobedila [[Linda Martin]] iz Irske, [[Ekstra Nena]] iz SRJ ("Ljubim te pesmama") je 13. * [[10. 5.]] - Novo granatiranje i borbe u Sarajevu (oštećeni autobuska stanica, mlekara, sedište Crvenog krsta...). JNA pristala da preda vojnu bolnicu, četiri kasarne i još dva objekta u Sarajevu i baze u Travniku, Zenici i Konjicu. * [[11. 5.]] - Vlade zemalja Evropske zajednice odlučile da povuku ambasadore iz Beograda na konsultacije, jer sve strane u konfliktu snose odgovornost, ali "daleko najveći udeo pada na JNA i beogradske vlasti"; sutradan isto čini i SAD. TV Sarajevo izveštava da je "40.000" izbeglica napustilo Brčko. Srpske snage zauzele [[Kalesija|Kalesiju]] nakon 9 dana borbi. * [[12. 5.]] - [[Datoteka:Patch of the Army of Republika Srpska.svg|25px]] Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini u Banja Luci donela odluku o formiranju [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] (gen. [[Ratko Mladić]] postao njen zapovjednik) i proglasila petodnevno primirje. Onesposobljen [[predajnik Hum]], TV-iji Sarajevo ostaje još samo bjelašnički; posmatrači EZ su napustili Sarajevo; pogođena železnička stanica. * 12. 5. - Generalni sekretar UN Butros Gali preporučio da se štab UNPROFOR-a izmesti iz Sarajeva (otišli 17. 5.). * [[13. 5.]] - Li Hongzhi predstavio [[Falun Gong]] u Kini. * [[14. 5.]] - Nakon muslimanskog pokušaja proboja oko [[Ilidža|Ilidže]], do sada najjače granatiranje Sarajeva, pogođen i hotel "Duga", sedište UN i okolne rafinerija i fabrika čokolade. * [[15. 5.]] - Napadnuta [[Tuzlanska kolona|kolona JNA]] prilikom povlačenja iz [[Tuzla|Tuzle]], najmanje 50 ubijenih. Sarajevski radio tvrdi da je JNA ponela oružje sa sobom, protivno dogovoru. * 15. 5. - Prekinuti svi putevi između istočnog i zapadnog dela Srpske republike. * 15. 5. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 752|Rezolucija SB UN 752]]: zahteva se od suseda [[BiH]] da poštuju njen integritet, povlačenje ili stavljanje pod kontrolu bh. vlade jedinica [[JNA]] i [[HV]] i raspuštanje paravojnih jedinica. Takođe se traži od Boutros-Ghalija da sastavi plan za slanje mirovnjaka i slanje humanitarne pomoći u Sarajevo. * 15. 5. - Ulica Maršala Tita u Beogradu preimenovana u Srpskih vladara. * 15. 5. - Još dva MiGa-21 preletela u Hrvatsku (Ivan Selak i Ivica Ivandić). * 15. 5. - UNPROFOR preuzima odgovornost za Istočnu Slavoniju, srpske i hrvatske snage odlaze (JNA objavila 21-og da prekida povlačenje jer mora štititi srpske enklave od hrvatskih napada). [[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-15.jpg|mini|150px|Foča-Goražde, maj-decembar '92]] * [[16. 5.]] - Pofalićka bitka, šifra "Grom": za muslimansku stranu, napadom prevenirano presecanje Sarajeva (linijom Pofalići – Kasarna „Maršal Tito“ – Most „Bratstvo-jedinstvo“ – Grbavica); za drugu stranu to je masakr nad Srbima u [[Pofalići]]ma. * 16. 5. - Nizom eksplozija uništen vojni [[Aerodrom Željava]] kod [[Bihać]]a (koštao više od 4 milijarde dolara). * [[17. 5.]] - Veći deo osoblja UN napustio Sarajevo. Organi Srpske republike BiH pozivaju izbeglice da se vrate iz Srbije i jave vojnim vlastima. * [[18. 5.]] - U Sarajevu potpisano tronedeljno primirje, za sutra predviđeno povlačenje JNA iz kasarni. Kolone automobila sa ženama i decom odlaze u pravcu Sarajeva (VRS sutradan zatvara put kod Ilidže). * [[20. 5.]] - Predsedništvo BiH proglašava JNA okupacionom vojskom, a Radovan Karadžić proglašava "opštu mobilizaciju" muškaraca od 18 do 60 i žena do 55 godina starosti. * 20. 5. - SAD povukle prava sletanja JAT-u, nakon što u BiH nije omogućen slobodan prolaz humanitarnim konvojima (jedan pripadnik MKCK je ubijen 18-og). Ovih dana je i naređeno zatvaranje konzulata SRJ u Njujorku i San Francisku do 31-og i proterivanje vojnih atašea. * [[21. 5.]] - Nakon dva dana, oko 5.000 izbeglica iz Sarajeva propušteno iz Ilidže prema Splitu, nakon što je Predsedništvo BiH pristalo da dopremi hranu kasarni Maršal Tito u gradu (na zahtev Ratka Mladića) (?). Granatom zapaljena "[[Olimpijska dvorana Zetra|Zetra]]". * [[22. 5.]] - [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[BiH]] primljene u [[UN]]. SAD smatraju da bi SRJ morala tražiti učlanjenje, nema konsenzusa za isključenje Beograda iz UN. Silajdžić traži da se primeni Poglavlje 7 Povelje UN (sankcije). * 22. 5. - Suspendovane aktivnosti UNHCR u BiH, nakon otmice 11 kamiona sa hranom i lekovima. * [[22. 5.]] - [[19. 6.]] - [[Smrt 12 banjalučkih beba]]. * [[23. 5.]] - [[Operacija Jaguar]]: HV zauzela brdo Križ iznad [[Bibinje|Bibinja]], blizu Zadra. * 23. 5. - ARBiH povratila Kalesiju - "prvi oslobođeni grad BiH". * 23. 5. - U [[mafija]]škom atentatu ubijen [[italija]]nski istražni sudac [[Giovanni Falcone]]. * [[24. 5.]] - Kosovski Albanci na tajnim izborima izglasali [[Ibrahim Rugova|Ibrahima Rugovu]] za predsednika "Republike Kosovo". * [[25. 5.]] - JNA suspenduje povlačenje iz Sarajeva, navodno jer se gen. Mladić protivi ostavljanju oružja za sobom (juče je napuštena kasarna Viktor Bubanj). [[Sefer Halilović]] je postavljen za komandanta TO BiH. * [[26. 5.]] - Granatiranjem zapaljeno porodilište u sarajevskom naselju Jezero. Ruski ministar Kozirev u Sarajevu, dogovorena deblokada aerodroma (bez efekta). * 26. 5. - [[Opsada Dubrovnika]]: hrvatska [[Operacija Spaljena zemlja]] deblokira grad, nakon povlačenja JNA. * 26. 5. - Vlada SRJ nudi UN, koje razmatraju sankcije protiv nje, saradnju u okončanju borbi u BiH. * [[27. 5.]] - [[Masakr u ulici Vase Miskina]] u Sarajevu. JNA uveče napustila kasarnu "Jusuf Džonlić" (srpska TO je držala jednu polovinu do jula). * 27. 5. - EZ donela odluku o delimičnom trgovačkom embargu protiv SRJ. * [[28. 5.]] - Srpska pravoslavna crkva poziva Slobodana Miloševića na ostavku, traži vladu nacionalnog jedinstva i spasa, faktički podržava opozicioni bojkot izbora; takođe podržava jedinstvo srpskog naroda i srpskih zemalja, kritikuje sankcije EZ. * [[29. 5.]] - Jako granatiranje Sarajeva, prvi put se koriste i VBR-ovi. Dubrovnik granatiran prvi put od decembra, sa zemlje i mora. * [[30. 5.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 757|Rezolucija SB UN 757]]: '''ekonomske sankcije''' prema [[SR Jugoslavija|SR Jugoslaviji]] zbog nesprovođenja rezolucije 752 (Kina i Zimbabve uzdržani) - trgovački embargo, uključujući naftu, prekid vazdušnog i morskog saobraćaja, sportske, kulturne i naučne saradnje. * 30. 5. - Pre glasanja o sankcijama, Milošević poslao otvoreno pismo SDS BiH u kome osuđuje bombardovanje Sarajeva i traži odgovorne treba pozvati na odgovornost. Poziva SAD i Rusiju da donesu mir u BiH. * 30. 5. - ARBiH napada kasarnu Maršal Tito a VRS Dobrinju III i Koševo. JNA napušta akademiju u Pazariću. * Treća dekada maja - U okolini [[Prijedor]]a osnovani logori [[Keraterm]], [[Trnopolje]] i [[Omarska]]; napadnuta muslimanska sela [[Hambarine]] i [[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]]. Takođe napadnuta srpska sela oko [[Konjic]]a, počinjeni ratni zločini. * [[31. 5.]] - U Prijedoru naređeno da nesrbi obilježe kuće bijelim čaršafima ili zastavama, te da na rukama nose bijele trake (od 2012. Dan bijelih traka). * 31. 5. - Granatiranje [[Trnovo (FBiH)|Trnova]], većina Muslimana zatim napušta mjesto. * 31. 5. - [[Datoteka:Ballot.gif|25px|Izbori]] Izbori za savezno Veće građana u SR Jugoslaviji: [[SPS]] 73, [[SRS]] 33, [[DPS]] Crne Gore 23 mesta; izbore bojkotuju [[DS]] i koalicija [[DEPOS]] (Demokratski pokret Srbije koji čine [[SPO]], nacionalno krilo DS [kasniji [[DSS]]], [[GSS]], [[Liberali Srbije|Nova Demokratija]]) - odziv je oko 56%. Istovremeno neuspeli referendum o grbu i himni Srbije (najviše za štit sa četiri ocila i Marš na Drinu). * 31. 5. - "Crni flor" - najveći [[Antiratni protesti u Beogradu 1991-1992|antiratni protest]] u Beogradu.<ref>Tamara Spaić [https://pescanik.net/crni-flor/ Crni flor]. pescanik.net 01/06/2021</ref> * 31. 5. - Jugoslavija zamenjena Danskom na predstojećem Evropskom prvenstvu u fudbalu, tim se vraća u zemlju sa priprema. * 24 - 31. 5. - [[JRM]] napustila [[Vis]] i [[Lastovo]]. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - U SRJ se uvode bonovi za benzin, nestašica i nekih drugih proizvoda. [[Datoteka:Sarajevo 8 june 1992.jpg|mini|200px|left|Sarajevo]] * 1. 6. - Objavljen izveštaj gen. sekretara UN o situaciji u BiH: situacija je složena, Hrvatska nije povukla trupe iz zemlje (neki diplomati nezadovoljni što izveštaj nije objavljen pre glasanja o sankcijama SRJ).<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/06/03/Diplomats-question-UN-leaders-report-on-Bosnia-Hercegovina/1699707544000/ Diplomats question U.N. leader's report on Bosnia-Hercegovina]. upi.com</ref> * 1. 6. - [[Nenad Kecmanović]] i [[Mirko Pejanović]] ulaze u Predsjedništvo BiH (Kecmanović već sledećeg meseca odlazi u Beograd). * 1. 6. - Hrvatska je članica [[UNESCO]]. * [[2. 6.]] - Referendum u [[Danska|Danskoj]] o [[Mastrihtski ugovor|Mastrihtskom ugovoru]] - 50,7% protiv. * 2. 6. - Humanitarni konvoj UN prema Dobrinji je zaustavljen paljbom, jedna osoba poginula. * [[3. 6.]] - Grupa studenata na Beogradskom univerzitetu počinje protest. * 3 - 12. 6. - [[Masakr u Ledićima 1992.|Masakr u Ledićima]] kod Trnova, ubijeno 24 Srba. * [[4. 6.]] - Sastanak NATO-a u Oslu: u principu pristaje da podrži mirovne operacije u Istočnoj Evropi, ako to KEBS zatraži; osuđena beogradska vlada ali i hrvatsko mešanje u BiH. * 4. 6.? - Hrvatska artiljerija gađa Trebinje, a granatiranje Dubrovnika se nastavlja do 8-og.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Opposing-forces-meet-on-fate-of-residents-trapped-by-fighting/6008708062400/ Opposing forces meet on fate of residents trapped by fighting]. upi.com</ref> * [[5. 6.]] - Evakuacija poslednje kasarne u Sarajevu, "Maršal Tito", bez teškog oružja. Postignut sporazum o otvaranju aerodroma za humanitarne pošiljke. * 6. 6. - [[Monika Seleš]] po treći put zaredom osvojila French Open. * 6/[[7. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, uništena napuštena kasarna "Maršal Tito", pogođeni mlekara, pekara. Oštećenje visokonaponskog voda izaziva nestanak vode, glavna pekara ne radi. * 7. 6. - U Sloveniji ubijen političar [[Ivan Kramberger]], navodno slučajno. [[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|200px|[[Operacija Lipanjske zore]]]] * 7 - 26. 6. - [[Operacija Lipanjske zore]] (Čagalj) - hrvatski uspjeh u dolini Neretve. [[Čapljina]] oslobođena 8-og, zapadni dio Mostara 11-og, Stolac 13-og. Operacija je praćena etničkim čišćenjem Srba, zločinima i razaranjem objekata. * [[8. 6.]] - Prvi pokušaj deblokade Sarajeva: TO BiH napada na više mesta, zauzima brdo Žuč iznad zapadnog dela grada.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/06/09/Government-defense-forces-exchanged-fire-with-Serbian-guerrillas-Tuesday/6300708062400/ Government defense forces exchanged fire with Serbian guerrillas Tuesday...]. upi.com</ref> Zauzima Mojmilo, gubi ga sutradan. Veći deo Sarajeva bez struje i vode (struja donekle opravljena 16-og). * 8. 6. - Predsednik BiH Alija Izetbegović traži od SAD vazdušne udare na srpske artiljerijske pozicije oko Sarajeva, posle trodnevnog granatiranja. (?) * 8. 6. - [[Narodna banka Srbije|NBS]] dozvoljava [[Dafiment banka|Dafiment banci]] obavljanje devizno-valutnih poslova (u registar upisana [[2. 6.]], po drugi put). * 8. 6. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 758|Rezolucija SB UN 758]]: pojačana snaga i mandat UNPROFOR-a. Ovlašćeno slanje bataljona od 1.000 ljudi za preuzimanje sarajevskog aerodroma. * [[9. 6.]] - Studentske demonstracije u Podgorici osuđuju razaranje Sarajeva. * 9. 6. - Sporazum JNA i HV u Cavtatu o razmeni zarobljenih i humanitarnoj pomoći za to mesto. * [[10. 6.]] - [[Masakr u Čemernu]]: u selu kod Ilijaša ubijeno 32-oje Srba. * 10. 6. - Kod Mojmila, na ulazu u Sarajevo, napadnut konvoj UNPROFOR-a koji je trebao dočekati gen. MacKenzieja, čiji je zadatak da ispregovara otvaranje aerodroma. * [[11. 6.]] - Prvo zasedanje [[Skupština SRJ|Savezne skupštine SRJ]], za predsednika Veća građana izabran je [[Jugoslav Kostić]] (do 1993). * 11. 6. - Beogradski taksisti protestuju, tražeći više benzina na bonove, zakačili se sa Vojislavom Šešeljem. * [[12. 6.]] - Neuspešni muslimanski kontranapad na Vracama ([[Juka Prazina]]). Karadžić najavljuje jednostrano primirje za 15-ti (potpisano 14-og uveče), traži bar 800 UN posmatrača. * 12. 6. - Napad VRS na [[Bihać]] - [[Opsada Bihaća|opsada]] traje do avgusta 1995. * [[13. 6.]] - Klečeći protest muzičara i kompozitora ispred Predsedništva Srbije. Stejt Department savetuje Amerikancima da napuste Srbiju i Crnu Goru. * 13. 6. - "Trenutak Sister Souljah": kandidat [[Bill Clinton]] tokom sastanka sa Duginom koalicijom [[Jesse Jackson]]a oštro kritikovao crnu "reptivistkinju" [[Sister Souljah]] zbog komentara u vezi nemira u Los Angelesu. [[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-10.jpg|mini|200px|Posavski koridor, jun-jul '92]] [[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-17.jpg|mini|150px|Hercegovina, Dubrovnik, jun-oktobar '92]] * [[14. 6.]] - Hrvatske snage prelaze na lijevu stranu Neretve u Mostaru. * [[14. 6.|14]] - [[26. 6.]] - [[Operacija Koridor]] - opet uspostavljena veza između dve polovine Srpske republike BiH. * [[14. 6.]] - Litija prolazi Beogradom na čelu sa Patrijarhom Pavlom, prva posle 45 godina, za mir i protiv vlasti. Zasebni protest "Poslednje zvono", sa budilnicima, ispred Savezne skupštine. [[Datoteka:Dobrica Ćosić 2021 stamp of Serbia.jpg|mini|150px|left|[[Dobrica Ćosić]] na markici]] * [[15. 6.]] - [[Dobrica Ćosić]] izabran za prvog [[Spisak predsednika Jugoslavije|predsednika SRJ]] (smenjen posle nepunih godinu dana). * 15. 6. - [[Studentski protesti 1992.]] u Beogradu, do 10. jula - veliko okupljanje ispred rektorata, objavljen štrajk do Miloševićeve ostavke (trajaće do 10. jula, Šešelj pokazuje pištolj studentima 9-og). DEPOS je pomerio svoj protestni sabor sa 21. juna. * 15. 6. - Zajednička izjava predsednikâ Izetbegovića i Tuđmana pominje udružene vojne napore protiv "zajedničkog neprijatelja". * 15. 6. - Srušena pravoslavna [[Saborna crkva u Mostaru]]. * [[16. 6.]] - U Dobrinji poginuo novinar "Mladine" Ivo Štandeker, ranjena američka fotoreporterka Jana Schneider. * [[17. 6.]] - Nakon dva mirnija dana, novo granatiranje Sarajeva. Srpske snage napadaju Dobrinju (blizu sarajevskog aerodroma). * 17. 6. - Milošević primio delegaciju studenata i profesora (studentski lider [[Dragan Đilas]]): odbija studentske zahteve. * 17. 6. - Sporazum o razumevanju američkog i ruskog predsednika, Buša i [[Boris Jeljcin|Jeljcina]], o redukciji naoružanja (kasnije kodifikovan kao [[START II]]). * [[18. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 760|Rezolucija SB UN 760]]: iz sankcija prema SRJ izuzeta humanitarna roba (hrana, lekovi...). * 18. 6. - [[Smrt 12 banjalučkih beba]]: iz medicinskog centra u Banjaluci javljaju da je 14 osoba umrlo zbog nedostatka kiseonika, od toga 11 beba. Privatni francuski konvoj stiže u Sarajevo iz Beograda sa 180 tona pomoći, nakon 53 sata putovanja; istog dana stiže UNPROFOR-ov konvoj sa posmatračima. * [[19. 6.]] - ARBiH u Sarajevu napada Nedžariće. Borbe u Dobrinji i oko aerodroma. * [[19. 6.|19]] - [[20. 6.]] - Počeci [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]: neuspeli napadi [[HVO]]-a na Muslimane u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] i [[Gornji Vakuf|Gornjem Vakufu]]. * 19 - 21. 6. - [[Rat u Pridnjestrovlju]]: Bitka za Tighinu/[[Bender, Moldavija|Bender]], na desnoj obali [[Dnjestar|Dnjestra,]] najveći je okršaj sukoba; moldavske trupe su ušle u grad, ali su pridnjestrovske snage u kontranapadu povratile pozicije. * [[20. 6.]] - Predsjedništvo BiH proglašava ratno stanje i naređuje opštu mobilizaciju. Napadnut konvoj posmatrača koji su se povlačili iz aerodroma. Zgrada "Oslobođenja" u plamenu. Srbi napuštaju okolinu Visokog. * 20. 6. - Dogovor [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]] ([[Vaclav Klaus]] i [[Vladimir Mečijar]]) o mirnom razlazu [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. * [[21. 6.]] - [[Napad na Miljevački plato]] kod [[Drniš]]a, ubijeno 40 teritorijalaca [[RSK]]. Sutradan granatiran [[Knin]]. * [[22. 6.]] - UNPROFOR preuzima odgovornost za Sektor Zapad, u zapadnoj Slavoniji. * 22. 6. - U [[Jekaterinburg]]u pronađen kostur posljednjeg ruskog cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]] i carice Aleksandre. * [[23. 6.]] - Jako granatiranje Sarajeva, ponovo nestanak struje u velikom delu grada, avioni oštetili predajnik na Bjelašnici. * 23. 6. - Njujorški mafijaški bos [[John Gotti]] osuđen na doživotni zatvor. * [[24. 6.]] - Između Prnjavora i Dervente oboren prvi hrvatski MiG, sa puk. Antunom Radošem. * [[25. 6.]] - Carrington razgovara u Strasbourgu sa Miloševićem, Tuđmanom i Silajdžićem - krivi Miloševićevu "tvrdoglavost" za pat-poziciju. * [[26. 6.]] - Finale [[Euro 1992]] u Gothenborgu, Švedska: Danska, zamena za Jugoslaviju, pobedila je Nemačku 2:0. * 26. 6. - [[Operacija Koridor]] 92: na liniji Živkovo Polje-Filomena-rječica Tolisa kod Modriče se sastali Prvi krajiški i Istočnobosanski korpus, tj. dve polovine RS. Dva dana kasnije VRS zauzima i [[Modriča|Modriču]]. * 26. 6. - Završetak "Lipanjskih zora" (Dan oslobođenja mostarske općine). * 26. 6. - Generalni sekretar UN traži od Srba da prekinu napade na Sarajevo i stave svoje teško oružje pod kontrolu UN. * 26. 6. - Vojni sud JNA u Beogradu osuđuje na smrt Martina Sabljića, Zorana Šipoša i Nikolu Čibarića za zločine u Vukovaru. * [[27. 6.]] - U [[Višegrad]]u zapaljeno 70 Muslimana ([[Milan Lukić]] osuđen pred Haškim tribunalom). * [[28. 6.]] - Francuski predsednik [[François Mitterrand]] iznenada posetio Sarajevo. Dva francuska aviona sa hranom i lekovima su letela prema gradu, ali su zbog borbi oko aerodroma skrenuli u Split. * [[28. 6.]] - [[5. 7.]] - [[Vidovdanski sabor 1992.]] - DEPOS (Demokratski pokret Srbije) organizuje proteste u Beogradu koji traže Miloševićevu ostavku, tu je i krunski princ [[Aleksandar Karađorđević]], [[Patrijarh Pavle]] traži kraj nasilja u BiH. * [[29. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 761|Rezolucija SB UN 761]]: odobreni dodatni elementi Unprofora, 1.100 kanadskih vojnika, za bezbednost i funkcionisanje sarajevskog aerodroma, sa kojeg se povlače snage VRS, a istaknuta je zastava UN. Sleteo je jedan francuski avion sa pomoći. * 29. 6. - Telohranitelj ubio [[alžir]]skog šefa države [[Mohamed Boudiaf|Mohameda Boudiafa]]. * [[30. 6.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 762|Rezolucija SB UN 762]]: od Hrvatske se traži povlačenje na položaje od pre [[21. 6.]], a od jedinica JNA zaostalih u Hrvatskoj, kao i srpskih teritorijalaca i paravojnih formacija da se pridržavaju mirovnog plana. * 30. 6. - Studentska šetnja Beogradom (na "Vidovdanskom saboru" je znatno opao broj prisutnih). === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Jugoslovenski dinar: skinuta jedna nula, vezuje se za dolar umesto za marku (zvanično 200:1), inflacija je 102%. Datum izdanja novčanica od 100 dinara (djevojka sa maramom) i 500 dinara (mladić). * 1. 7. - Izdat [[Bosanskohercegovački dinar]] - vredi samo na područjima pod kontrolom [[ARBIH]]. U ovo vreme je izdat i [[dinar Republike Srpske]], a na prostorima pod kontrolom HVO će se koristiti [[hrvatski dinar]] - svuda vredi [[Njemačka marka|marka]]. * 1. 7. - Karadžić objavio da je naredio primirje. * {{circa}} 1. 7. - Američka mornarica i vazduhoplovstvo se nalaze nekoliko dana u Jadranu, radi davanja podrške humanitarnim operacijama.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/07/01/Bush-says-US-force-off-Yugoslav-coast-shows-Washington-serious/7777709963200/ Bush says U.S. force off Yugoslav coast shows Washington 'serious']. upi.com JULY 1, 1992</ref> * 1 - 2. 7. - Velike protestne šetnje u Beogradu. * 1 - [[13. 7.]] - Hrvatska [[Operacija Tigar (1992)|Operacija Tigar]]: zauzimaju visove kod Dubrovnika. [[Datoteka:Sarajevo Airport from Trebević.jpg|mini|300px|Sarajevski aerodrom i Dobrinja, sa Trebevića (2017)]] * [[2. 7.]] - Prvi kanadski vojnici stižu na sarajevski aerodrom, kao i tri aviona. Operacija ''Provide Promise'' traje do januara 1996, sa 12.886 letova aviona iz 21 zemlje, sa dostavljenih 159.622 tone pomoći i odvezenih 1.300 ranjenih. Borbe oko trga Pere Kosorića. * [[3. 7.]] - [[Herceg-Bosna]] donosi odluku "o privremenom ustrojstvu izvršne vlasti i uprave na području HZ HB" - [[Mate Boban]] u Grudama proglašava samoupravu (SAD izjavljuju 6-og da se protive tom pokušaju). Ministar obrane BiH Jerko Doko izjavljuje da će HVO biti pod jedinstvenom komandom sa snagama BiH. * 3. 7. - Posrednik lord Carrington u Sarajevu: Izetbegović ne želi etničke regione a Karadžiću bi oni bili samo osnova za pregovore. * 3. 7. - [[Milan Panić]], mandatar savezne vlade, stigao u Beograd, nakon što su ga vlasti SAD izuzele od sankcija prema SRJ. * 6. 7. - [[Operacija Koridor]] 92: VRS zauzima [[Derventa|Derventu]] (Dan oslobođenja je 4. 7.). * [[6. 7.|6]]-[[29. 7.]] [[Kriza razoružanja Iraka]]: [[irak|iračka]] vlada odbija pristup posmatračima UN u Ministarstvo poljoprivrede, ovi neko vreme "kampuju" ispred zgrade. * 6-[[7. 7.]] - Samit G-7 u Minhenu: ne treba isključivati vojna sredstva za ispunjenje humanitarnih ciljeva u BiH. * [[7. 7.]] - Policija uveče sprečila studentsku šetnju do Miloševićeve rezidencije, studenti tokom noći blokirali više punktova u Beogradu. Farmeri sutradan blokiraju puteve severno od Beograda - traže više cene žita i više dizela (Vidovdanski sabor je završen 5-og). * 8 - 10. 7. - Sastanak [[OEBS|KEBS]] u Helsinkiju: suspendovano članstvo SRJ, jer je okrivljena za agresiju prema susedima (mandatar Panić je tražio da se odluka odloži za 100 dana). Sastanak Izetbegović-Buš 9-og. Buš šalje dva broda u Jadran, isključuje slanje vojnika. [[Zapadnoevropska unija|WEU]] i NATO su na margini sastanka dogovorili slanje mornarice za nadzor embarga. * [[9. 7.]] - Skupština Srbije usvaja niz zakona kojima se "Miloševiću daje kontrola nad ekonomijom".<ref>[http://www.pravno-informacioni-sistem.rs/arhslgl/numberOverview/sgarh/14280# Службени гласник РС 46/1992 | Датум: 09.07.1992]. pravno-informacioni-sistem.rs</ref><ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/07/09/Serbias-communists-take-control-of-republics-economy/7531710654400/ Serbia's communists take control of republic's economy]. upi.com JULY 9, 1992</ref> Studenti ponovo šetaju gradom, Šešelj im nakon koškanja ispred skupštine pokazuje pištolj. * 9. 7. - UN u Beogradu postigao sporazum sa predsednikom RSK [[Goran Hadžić|Goranom Hadžićem]] o povratku "ružičastih zona" [[UNPA]] pod hrvatsku kontrolu. * [[10. 7.]] - [[Manuel Noriega]] osuđen na 40 godina zatvora u Majamiju, zbog trgovine drogom. * [[11. 7.]] - Ofanziva srpskih snaga na [[Goražde]]. * [[12. 7.]] - Zločini nad Srbima u okolini Srebrenice. * [[13. 7.]] - Bos. Srbi zauzimaju [[Odžak]]. Sarajevo bez struje. * 13. 7. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 764|Rez. SB UN 764]]: UNPROFOR na sarajevskom aerodromu pojačati za 500 ljudi, reafirmiše se da se sve strane moraju pridržavati [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]] i da će svi koji čine ili naređuju njihovo kršenje biti pojedinačno odgovorni (osnova [[ICTY|Haškog tribunala]]). * 13. 7. - Laburista [[Yitzhak Rabin]] je novi premijer Izraela, nakon [[Yitzhak Shamir|Yitzhaka Shamira]] iz Likuda (do atentata 1995). * [[14. 7.]] - [[Milan Panić]], [[SAD|američki]] biznismen srpskog porekla, postao prvi premijer SR Jugoslavije; uzima i resor odbrane - njegova politika je suprotstavljena Miloševićevoj, smenjen je krajem godine. * [[15. 7.]] - Granata ubila osam izbjeglica na igralištu u Slavonskom Brodu. Nemačka šalje jedan razarač u NATO-ovu operaciju nadzora u Jadranu - prva inostrana nehumanitarna misija te zemlje od svetskog rata. * [[16. 7.]] - Počinje operacija ''Maritime Monitor'': brodovi NATO i [[Zapadnoevropska unija|Zapadnoevropske unije]] nadgledaju na Jadranu sprovođenje sankcija protiv SRJ (prva takva operacija od Drugog svetskog rata); u novembru je zamenjuje operacija ''Maritime Guard''. VRS odsekla [[Bosanski Brod]]. * [[17. 7.]] - U Londonu dogovoreno 14-dnevno primirje u BiH, od 19-og, i stavljanje teškog oružja pod kontrolu UN. * [[17. 7.|17]] - [[20. 7.]] - 39. [[Pulski filmski festival]], prvi u samostalnoj Hrvatskoj: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Zlatna arena]] za film "[[Priča iz Hrvatske]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/39-pulski-filmski-festival/ 39. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[19. 7.]] - Premijer SRJ Milan Panić u poseti Sarajevu. * 19. 7. - Italijanska mafija ubila još jednog sudiju, [[Paolo Borsellino|Paola Borsellina]]; u eksploziji auto-bombe je poginulo i petoro policajaca iz pratnje. * [[20. 7.]] - Zbog jakih borbi, uprkos primirju dogovorenom pred EZ, na jedan dan suspendovan vazdušni humanitarni most prema Sarajevu. [[Datoteka:Transnistria since Asybaris.jpg|mini|120px|[[Pridnjestrovlje]]]] * [[21. 7.]] - Tuđman i Izetbegović potpisuju u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH. * 21. 7. - Gen. [[Lewis MacKenzie]], komandant operacija UN u Sarajevu, tvrdi da sve strane krše pravila ratovanja. * 21. 7. - Carrington u Beogradu: lideri Krajine odustaju od zahteva za nezavisnost kao preduslova za pregovore sa Hrvatskom. * 21. 7. - Zaključeno je primirje u [[Rat u Pridnjestrovlju|Ratu u Pridnjestrovlju]]. * [[23. 7.]] - Konvoj od oko 7-10.000, uglavnom muslimanskih, izbeglica iz [[Bosanski Novi|Bosanskog Novog]] krenuo prema Karlovcu (deo izbeglica je zatim prevezen vozovima u Nemačku). * 23. 7. - [[Abhazija]] proglasila nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]] - sledećeg meseca izbija rat. * [[25. 7.]] - [[9. 8.]] - [[Olimpijada 1992|Olimpijada]] u [[Barcelona|Barceloni]]. Debituju Slovenija (2 bronze u veslanju), BiH, i [[Hrvatska na OI 1992.|Hrvatska]] (medalje: muška košarka srebro, teniseri dve bronze - [[Goran Ivanišević]] pojedinačno i u dublu sa [[Goran Prpić|Prpićem]]). Iz SR Jugoslavije smeju nastupiti samo pojedinci pod naslovom [[Nezavisni učesnici na Letnjim olimpijskim igrama 1992.|nezavisnih učesnika]] (medalje osvajaju [[Jasna Šekarić]] [srebro], te [[Aranka Binder]] i [[Stevan Pletikosić]] [bronze], svi u streljačkim disciplinama). [[Datoteka:L'arquer. Rosa Serra. 2012.JPG|mini|"Olimpijski strelac" i kotao za olimpijski plamen u Barceloni]] * [[26. 7.]] - Izdvajanjem iz [[Demokratska stranka (Srbija)|DS]] nastaje [[Demokratska stranka Srbije]], na čelu sa [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]]. * [[27. 7.]] - Mirovnjaci iz Francuske, Egipta i Ukrajine počinju zamenu kanadskih na sarajevskom aerodromu. Nastavak razgovora u Londonu - do 29-og, Silajdžić odbija razgovore dok se ne prekinu borbe. * [[29. 7.]] - U Sarajevo iz Splita stiže UNHCR-ov konvoj od 25 kamiona, do sada najveći. Zakon u Srbiji otežava organizovanje demonstracija. Panić u Londonu potvrđuje postojanje srpskih logora, nazivajući ih sramotom (ranije je Krajišnik tražio puštanje Srba iz muslimanskih i hrvatskih logora). Telefonske veze sa Sarajevom u prekidu. * 30. 7. - Ofanziva ARBiH oko Sarajeva, aerodrom nakratko zatvoren 31-og zbog granatiranja. * [[31. 7.]] - "[[Politika (novine)|Politika]]" štrajkuje zbog pokušaja podržavljenja - prvi put nakon 1944. da novine nisu izašle. * 31. 7. - Karadžić kaže da BiH kao država ne postoji, poriče postojanje srpskih logora, Srbi bi bili srećni delićem hrvatske obale uz Crnu Goru. === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - Izdate nove novčanice od 1000 dinara (Nikola Tesla) i 5.000 dinara (Ivo Andrić). * 1. 8. - Evakuacija siročića autobusom iz Sarajeva, dve bebe stradale od snajpera. * [[2. 8.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px]] Izbori u Hrvatskoj, prvi posle neovisnosti: [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1992|parlamentarni]] (apsolutna većina za [[HDZ]], 85 mandata) i [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 1992|predsjednički]] ([[Franjo Tuđman]] skoro 57%). * [[3. 8.]] - U Jovanici kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] pronađeno arheološko nalazište iz ranog [[paleolit]]a, [[ašelska kultura]]. [[Datoteka:Manjača Camp.jpg|mini|Logor Manjača]] * [[4. 8.]] - Savet bezbednosti UN zahteva slobodan pristup Crvenom krstu i drugima agencijama svim logorima i zatvorima, nakon izveštaja o "srpskim konc-logorima" (Keraterm, Omarska, Manjača, Trnopolje). Sarajevski aerodrom zatvoren na tri dana zbog granatiranja. Prekinut vodovod na Ilidži, veći deo Sarajeva nema vodu, jake borbe sledeće noći. * [[5. 8.]] - Međunarodni komitet Crvenog krsta: sve tri strane u BiH imaju centre za pritvor u kojima se krše ljudska prava. * [[6. 8.]] - Vatikan podržava intervenciju u BiH, kako bi se razoružali "oni koji bi da ubijaju". * [[7. 8.]] - ''Guardian'' objavljuje reportažu iz "istražnog centra" Omarska. Veći deo Sarajeva bez struje, što povlači i nestanak vode. * 7. 8. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 769|Rez. SB UN 769]]: odobreno pojačanje snage i mandata Unprofora. * 7. 8. - [[Hrvatske obrambene snage]] (Blaž Kraljević) zauzimaju delove opštine [[Trebinje]]. * [[8. 8.]] - [[Aleksa Buha]], ministar ino. poslova SrR BiH, izjavio u Beogradu da su Srbi u inostranstvu ponudili da učestvuju u kamikaze misijama po Evropi u slučaju "zapadne agresije" (''NY Times''). * 8. 8. - Finale olimpijskog košarkaškog turnira: američki ''[[Dream Team]]'' je pobedio Hrvatsku sa 117:85. * [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant [[HOS]] Hercegovine i general [[ARBIH]], i još osam pripadnika HOS poginuli u sukobu sa HVO u Kruševu kod Mostara. * 9 - 10. 8. - Paddy Ashdown obišao logore Kula kod Sarajeva i Manjača: loši uslovi ali nema sistematske torture ni ubijanja. * [[10. 8.]] - Tuđman podržava zapadnu intervenciju u BiH, koja bi trebala imati tri teritorijalne jedinice, strahuje od islamskog fundamentalizma. * [[12. 8.]] - Srpska Republika Bosna i Hercegovina promenila ime u [[Republika Srpska]]. Evakuacija 300 žena i dece iz Sarajeva, prema sporazumu RS, UNPROFOR i Dečije ambasade. * 12. 8. - Završena hrvatska [[Operacija Oslobođena zemlja]] u zaleđu Dubrovnika. * 12. 8. - Završen nacrt Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) - ratifikovan 1993, uz dodatke, na snazi 1994-2020. * [[13. 8.]] - Savet bezbednosti UN donosi rezolucije [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 770|770]] i [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 771|771]]: prvom se na osnovu poglavlja VII [[Povelja Ujedinjenih Nacija|Povelje Ujedinjenih nacija]] zahteva prekid borbi u BiH, slobodan pristup logorima i zatvorima i olakšanje dostave humanitarne pomoći, ako treba i silom (Kina, Indija i Zimbabve uzdržani). Drugom se osuđuju masovna kršenja humanitarnog prava i prvi put pominje "[[etničko čišćenje]]". * 13. 8. - Poseta premijera SRJ Panića Sarajevu, snajperom ubijen američki TV producent iz pratnje. * 13. 8. - SRJ, premijer Panić, priznaje Sloveniju. * 13. 8. - [[Lawrence Eagleburger]] je v.d. državnog sekretara SAD, nakon [[James Baker|Jamesa Bakera]]. [[Datoteka:1992 Georgia war.svg|mini|200px|Početak [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rata u Abhaziji]]]] * [[14. 8.]] - Kod osječkog naselja [[Nemetina]] najveća razmena zarobljenika, po Budimpeštanskom sporazumu premijera SRJ i RH od 7. 8. (kasnije Dan sjećanja na zatočene i nestale tijekom Domovinskog rata). * 14. 8. - Počinje [[Rat u Abhaziji (1992–1993)|Rat u Abhaziji]]: gruzinske snage su poslate da povrate kontrolu nad [[Abhazija|Abhazijom]], separatistička vlada je napustila [[Suhumi]] četiri dana kasnije. * [[15. 8.]] - Prvi konvoj UNHCR stigao u Goražde. Srbi optužuju da je doneseno i oružje odn. da su muslimanski borci upotrebili konvoj kao štit. * [[15. 8.|15]] - [[28. 8.]] - Operacija Krug: ARBiH oslobađa lijevu obalu Drine kod Goražda. * [[17. 8.]] - U granatiranju zapaljen sarajevski [[Hotel Evropa (Sarajevo)|hotel Europa]]. * [[18. 8.]] - Uspostavljeni diplomatski odnosi SAD sa Slovenijom, Hrvatskom i BiH. Oko 1.000 žena i dece je evakuisano iz Sarajeva prema Beogradu. Sarajevski aerodrom zatvoren dva dana nakon što je kod Kiseljaka pucano na britanski avion. * [[19. 8.]] - Delegacija KEBS u Beogradu - posmatrači su poslani u Vojvodinu, Sandžak i na Kosovu. * [[20. 8.]] - {{circa}} Ofanziva ARBiH protiv sarajevskog obruča, u pravcu Visokog. U granatiranju zapaljena zgrada bosanskog parlamenta. * [[21. 8.]] - [[Masakr na Korićanskim stijenama]] - ubijeno oko 200 Muslimana i Hrvata, bivših zatvorenika logora Trnopolje. Izaslanik UN za istraživanje kršenja ljudskih prava u bivšoj Jugoslaviji Tadeusz Mazowiecki stigao u Zagreb. * [[22. 8.]] - Američki obaveštajni zvaničnici: u srpskim logorima bilo ubistava i mučenja, bez dokaza za sistematska ubijanja. * [[25. 8.]] - Pogođen humanitarni avion koji je poletao iz Sarajeva, ranjeno pet mirovnjaka i novinar BBC Martin Bell. * 25/[[26. 8.]] - U granatiranju zapaljena [[Gradska vijećnica u Sarajevu]], izgorio veći dio knjižnog fonda i dokumenata. * [[26. 8.|26]]-[[27. 8.]] - Mirovna konferencija u [[London]]u povodom Bosne i Hercegovine: obećano da će se prekinuti opsade gradova, raspustiti logori i staviti teško oružje pod nadzor UN; Karadžić bi prepustio 20% osvojene teritorije. Sukob Miloševića i Panića. [[David Owen|Lord Owen]] je novi pregovarač EZ, nakon ostavke Lorda Carringtona. * 27. 8. - Operacija Southern Watch: uspostavljena zona neletenja na jugu Iraka. * [[28. 8.]] - U granatiranju Sarajeva pogođeno Predsjedništvo. * 28. 8. - Zapadnoevropska unija i NATO će staviti 5000 vojnika na raspolaganje UN, sporazum o strožijem sprovođenju sankcija na Jadranu i Dunavu. * [[29. 8.]] - Karadžić objavljuje da diže opsadu Goražda, ARBiH sutradan javlja da je izvršila proboj opsade. Talas srpskih izbeglica iz okoline grada, nakon povlačenja VRS. * [[30. 8.]] - Jedanaest civila stradalo na pijaci na Alipašinom polju. * [[31. 8.]] - Radikali tražili glasanje o poverenju saveznom premijeru Paniću, ali SPS podeljen. * avgust - Savezni premijer Milan Panić smenio pomoćnika ministra unutrašnjih poslova [[Mihalj Kertes|Mihalja Kertesa]], zbog "neslaganja sa planom vlade o zabrani etničkog čišćenja u Jugoslaviji" (u vezi Hrtkovaca). * avgust, zadnja dekada - Uragan ''Andrew'', kategorije 5, pustoši Bahame i jug SAD. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Izdate novčanice od 10.000 dinara (djevojčica) i 50.000 dinara (dječak). * [[2. 9.]] - Prva partija šahovskog meča [[Bobi Fišer|Fišer]]–[[Boris Spaski|Spaski]], kojeg na [[Sveti Stefan|Svetom Stefanu]] organizuje [[Jezdimir Vasiljević]], "Gazda Jezda". * 2. 9. - ARBiH napada srpske položaje kod Goražda. * [[3. 9.]] - Italijanski avion sa humanitarnom pomoći oboren kod [[Jasenik (Konjic)|Jasenika]], blizu Konjica, iznad teritorije HVO - suspendovani letovi. * [[4. 9.]] - Milanu Paniću nije izglasano nepoverenje. * [[6. 9.]] - Hrvatske snage zahtevaju od vlade BiH da povuku svoje jedinice iz zapadnih delova Sarajeva. * [[7. 9.]] - [[Građanski rat u Tadžikistanu]]: predsednik [[Rahmon Nabijev]] podnosi ostavku na nišanu. U novembru na čelo zemlje dolazi [[Emomali Rahmon]]ov. * [[8. 9.]] - Ubijena dvojica francuskih pripadnika UNPROFOR-a - konvoj je uleteo u okršaj ARBiH i VRS kod sarajevskog aerodroma. Oko polovine grada ima struju, nema vode. * [[9. 9.]] - Na zagrebačkom aerodromu zaplenjen iranski avion sa oružjem umesto humanitarne pomoći za BiH, po dojavi SAD (iranskih letova je bilo i ranije). * [[10. 9.]] - SAD optužuju vazduhoplovstvo bosanskih Srba da su koristili humanitarne letove kao štit (odn. protestuju jer srpski avioni prate humanitarne letove?). * 10. 9. - [[Vladislav Jovanović]], [[SRJ|savezni]] ministar ino. poslova, dao ostavku jer optužuje Panića da deluje protiv srpskih interesa. * [[11. 9.]] - Dogovor u principu između Hrvatske i SRJ o otvaranju autoputa Beograd-Zagreb i povlačenju jugoslovenske vojske sa [[Prevlaka|Prevlake]]. * [[12. 9.]] - Rok za koncentraciju srpskog teškog oružja radi nadzora UN (Sarajevo, Goražde, Bihać, Jajce). * 12. 9. - U Peruu uhvaćen [[Abimael Guzmán]], lider "[[Svetla staza|Svetle staze]]". * [[14. 9.]] - Ustavni sud BiH presudio da je Hrvatska zajednica [[Herceg-Bosna]] nezakonita. * 14. 9. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 776|Rezolucija SB UN 776]]: UNPROFOR ojačan za 5000 ljudi, radi zaštite humanitarnih konvoja i drugih humanitarnih aktivnosti. Napad VRS na Aziće (?) kod Sarajeva, grad je jako granatiran.<ref>[https://www.upi.com/Archives/1992/09/15/UN-officials-say-Serbian-unmonitored-tanks-advancing-from-west/3453716529600/ U.N. officials say Serbian unmonitored tanks advancing from west]. upi.com Sept. 15, 1992</ref> * [[15. 9.]] - Pismo Vensa i Ovena Karadžiću u kome se žale na jučerašnje bombardovanje Bihaća i okolnih mesta (Bosanski Srbi jedini imaju vazduhoplovstvo). * pol. septembra? - Potpuno presečena voda i struja Sarajevu. [[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-12.jpg|mini|180px|Bosanski Brod, jul-okt.]] * [[16. 9.]] - Crna sreda: britanska konzervativna vlada morala izvesti funtu sterlinga iz Evropskog mehanizma deviznog kursa, jer se nije mogla održati iznad donjeg limita ([[George Soros]] zaradio milijardu dolara kladeći se na pad funte). Iz mehanizma je ispala i lira. * 16. 9. - Skupština Republike Srpske se izjasnila za savez sa SRJ. * [[18. 9.]] - Nova runda pregovora u Ženevi. Napad VRS iz pravca Vogošće, na severu Sarajeva; snage ARBiH su potisnute tu i kod Stupa, na zapadu. * [[19. 9.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 777|Rezolucija SB UN 777]]: [[SRJ]] ne može automatski nastaviti članstvo [[SFRJ]] u [[UN]], preporučuje se Generalnoj skupštini da SRJ mora ponovo zatražiti članstvo (GS isključuje SRJ tri dana kasnije). * 19. 9. - Protesti srpskih žena i dece zaustavili konvoj UN prema Srebrenici. [[Juka Prazina]] odbija komandu Sefera Halilovića. * [[20. 9.]] - Francuski referendum o Maastrichtskom sporazumu je prošao sa 51%. "Malo da" i dansko "ne" prošlog juna označavaju kraj lagodne evropske integracije i istaknutiji euroskepticizam. * [[23. 9.]] - Aneks ranijem sporazumu između BiH i Hrvatske, uspostavljen komitet zajedničke odbrane. * 23. 9. - Test ''DIVIDER'' operacije ''Julin'' u [[Nevada|Nevadi]] je poslednji američki nuklearni test. * [[25. 9.]] - Otvoren [[Kanal Rajna-Majna-Dunav]]. * [[26. 9.]] - Kopredsednici mirovne konferencije Vens i Oven izjavili da su čuli opis marša "3 do 4 hiljade" proteranih Muslimana preko linije fronta u Travnik, dva dana ranije (iz Bosanskog Petrovca, kao odmazda za ubistvo 16 Srba). * [[30. 9.]] - Predsednici SRJ i Hrvatske, [[Dobrica Ćosić]] i [[Franjo Tuđman]], potpisali u [[Ženeva|Ženevi]] sporazum o normalizovanju odnosa između dve države i povlačenju JNA sa Prevlake do 20. 10.. * 30. 9. - Proterivanje Muslimana sa [[Grbavica|Grbavice]] - 150-200 osoba. * 30. 9. - [[Philippe Morillon]] imenovan za komandanta UNPROFOR u BiH. * 30. 9. - Oko 1.000 hrvatskih izbeglica se pokušalo vratiti na područje pod srpskom kontrolom blizu Osijeka. * 30. 9. - U Beogradu osnovan [[Radio Indeks]]. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - U SAD počeo je s radom [[Cartoon Network]]. * 1. 10. - Više od 1.500 logoraša iz Trnopolja stiglo u Karlovac. * [[2. 10.]] - Američki predsednik Buš izjavio da je spreman upotrebiti silu kako bi se sprovela buduća zabrana vojnih letova u BiH, nakon izveštaja o dejstvima bosanskih Srba. * 2. 10. - [[Masakr u Carandiruu]], ubijeno 111 robijaša tokom i nakon pobune u zatvoru u Sao Paulu. * [[3. 10.]] - Nastavljeni humanitarni letovi za Sarajevo, nakon jednomesečne pauze. * 3. 10. - [[Sinéad O'Connor]] pocepala papinu sliku u TV emisiji ''Saturday Night Live'', protestujući protiv slučajeva zlostavljanja dece. * [[4. 10.]] - U Rimu je potpisan mirovni sporazum kojim je nakon 15 godina završen [[Građanski rat u Mozambiku]]. Žrtava je bilo preko milion, uključujući od gladi. Mirovnjaci iz UNOMOZ-a su prisutni do 1995, [[RENAMO]] obnavlja gerilske aktivnosti 2013. * 4. 10. - Izraelski avion, El Al Flight 1862, pao u [[Amsterdam]]u, poginulo 43. * [[5. 10.]] - Jako granatiranje Sarajeva, pogođene zgrade Elektroprivrede, trg Pera Kosorića, Holiday Inn, Pošta, predajnik na Humu... [[Datoteka:Fall of posavina (1992).png|mini|250px|Pad Posavine]] [[Datoteka:Balkan_battlegrounds_LOC_2010588135-11.jpg|mini|200px|Posavski koridor, avg-jan.]] * [[6. 10.]] - [[Vojska Republike Srpske]] (VRS) zauzela strateški značajan [[Bosanski Brod]] (Sarajevo smatra da su ga Hrvati prepustili) - borbe se nastavljaju oko Brčkog, Orašja i naročito Gradačca. * 6. 10. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 779|Rezolucija SB UN 779]] (u vezi Hrvatske): pozdravlja se deklaracija predsednikâ od 30. 9. (npr. da svi raseljeni imaju pravo na povratak i da su ništavne izjave o imovini date pod prinudom), uzbunjeni su zbog novih izveštaja o etničkom čišćenju u UNPA područjima. Istog dana [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 780|Rezolucija SB UN 780]]: ovlašćen Generalni sekretar da formira Komisiju eksperata koji će ispitati informacije o kršenju Ženevskih konvencija (petorica eksperata imenovani 26. 10.). * [[9. 10.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 781|Rezolucija 781 SB UN]]: zabrana vojnih letova iznad BiH (izuzimajući Unprofor), još se ne predviđa sila za sprovođenje. HVO i ARBiH nakratko presekle srpski koridor na potezu Gorica kod Brčkog. * [[11. 10.]] - Referendum o vanrednim izborima u Srbiji - nedovoljan odziv. * 11. 10. - ''Fidei depositum'': papa izdao [[Katekizam Katoličke crkve]]. * [[12. 10.]] - [[Kairski zemljotres (1992)|Kairski zemljotres]] izaziva razaranja i 545 mrtvih. * 12 - 18. 10. - Četrnaesti nacionalni kongres KP Kine: ističe "gradnja Socijalizma sa kineskim karakteristikama", Pokrenut je novi reformski proces u pravcu uspostavljanja modernog korporativnog sistema.<ref>[https://www.jri.co.jp/english/periodical/rim/1999/RIMe199904threereforms/ The "Three Reforms" in China: Progress and Outlook]. jri.co.jp</ref> * [[13. 10.]] - Karadžić pristaje da Vojska RS prizemlji avione (nudi prebacivanje u SRJ, ali banjalučki komandant to odbija). * 13. 10. - Okršaj policije sa Albancima u Prištini. * 13. 10. - Britanska vlada objavljuje plan zatvaranja jedne trećine jama rudnika uglja, sa 31.000 rudara. * [[14. 10.]] - U Sarajevu ponovo ima gasa posle deset dana. * [[15. 10.]] - Prvi britanski kontigent, od 2400 vojnika, poslat u Hrvatsku. * [[16. 10.]] - ARBiH u Sarajevu blokirala humanitarcima put sa aerodroma, plašeći se srpskog "tenkovskog napada" (do 18-og). * 16. 10. - Predsednik SRJ Ćosić apeluje na Miloševića da podnese ostavku. * [[18. 10.]] - U granatiranju Sarajeva, nakon relativno tihe sedmice, oštećen glavni mlin. * [[19. 10.]] - Sastanak predsednikâ Ćosića i Izetbegovića u Ženevi, obećavaju poništavanje etničkog čišćenja i kažnjavanje zločinaca. * 19. 10. - Republička policija zauzima zgradu saveznog MUP-a u Beogradu. * [[20. 10.]] - [[Muslimansko-hrvatski sukob]] u [[Vitez (grad)|Vitezu]], sutradan i u Novom Travniku. * 20. 10. - Jedinice JNA napustile dubrovačko ratište na osnovu dogovora sa Hrvatskom i Unproforom, polustrvo Prevlaka pod kontrolom posmatrača UN. * 20. 10. - Ćosić i Tuđman potpisuju još jedan sporazum u Ženevi. [[Datoteka:Balkan battlegrounds LOC 2010588135-13.jpg|mini|150px|Jajce, jul-nov.]] * [[21. 10.]] - Odlukom Predsjedništva BiH formiran [[Peti korpus Armije RBiH]]. * [[22. 10.]] - [[Sjeverinski masakr]] - 16 građana Srbije, Muslimana, iz sela [[Sjeverin]], oteto iz autobusa na teritoriji BiH i ubijeno kod [[Višegrad]]a ([[Milan Lukić]] osuđen [[2002]]). * 22. 10. - Objavljeno da je otkrivena lokacija masovne grobnice [[Masakr na Ovčari|na Ovčari]]. * [[24. 10.]] (i ovih dana) - VRS granatira [[Brčko]] i [[Jajce]] i napreduje ka [[Gradačac|Gradačcu]], dok HVO napada [[Prozor]]; kod Trebinja borbe srpskih i hrvatskih snaga. * 24. 10. - Predsednik Ćosić raspisao vanredne savezne izbore za 20. 12. Skupština Srbije 27. 10. odobrava amandman kojim se omogućuju vanredni republički izbori. * [[25. 10.]] - Srbi u zapadnoj Slavoniji blokirali otvaranje auto-puta Beograd-Zagreb za civilni saobraćaj, tj. konvoje novinara iz Beograda i Zagreba koji su se trebali sastati u Okučanima. * [[26. 10.]] - HVO zauzima Prozor i proteruje muslimansko stanovništvo. * 26. 10. - [[Operacija Vlaštica]]: HV zauzima kotu iznad Dubrovnika. * [[28. 10.]] - Ženevski pregovarači Vens i Oven predstavili nacrt ustava BiH: federalna struktura nalik švajcarskoj, sa 7 do 10 regiona, ali ne po etničkoj osnovi (početkom naredne godine konkretizovano u [[Vens-Ovenov plan]]). Srpska strana odbija. * 28. 10. - [[Boris Jeljcin]] zabranjuje kao neustavan novoosnovani [[Front nacionalnog spasa (Rusija)|Front nacionalnog spasa]], savez komunista i nacionalista - Ustavni sud u februaru obara zabranu. * [[29. 10.]] - U sklopu [[operacija Vrbas|operacije Vrbas]], VRS zauzela [[Jajce]] - većina stanovništva beži u Travnik i Zenicu, deo izbeglica izložen granatiranju. * [[31. 10.]] - Granatiranje Sarajeva, preko 30 mrtvih. * 31. 10. - Papa [[Ivan Pavao II.]] priznao grešku crkve u vezi tretmana [[Galileo Galilej]]a. ===Novembar/Studeni=== * [[1. 11.]] - UNICEF-ov konvoj stigao iz Srbije u Sarajevo - ali vlasti BiH ne prihvataju robu proizvedenu u Srbiji. * [[2. 11.]] - Najavljena optužba protiv ministra za snabdijevanje BiH Alije Delimustafića za nelegalni prijenos državnih fondova. [[Datoteka:Bill Clinton 1992.jpg|mini|[[Bill Clinton]]]] * [[3. 11.]] - Predsednički izbori u SAD: izabran je demokrat [[Bill Clinton]], nakon 12 godina Reagana i Busha - 43 prema 37,5% glasova, 32+1 prema 18 država, 370 prema 168 elektorskih glasova. Nezavisni kandidat [[Ross Perot]] je dobio 18,9% glasova. ** Demokrati zadržali većine u oba doma Kongresa (do preokreta 1994). Među novim članovima su [[Dianne Feinstein]] (Senat), [[Jerry Nadler]] i [[Jim Clyburn]] (Dom). * 3. 11. - Milan Panić preživeo glasanje o nepoverenju: 18-17 protiv predloga u Veću republika, dan nakon potvrdnog glasanja u Veću građana. * 30. 10. - [[4. 11.]] - U Osetinsko-inguškom sukobu na istoku [[Sjeverna Osetija-Alanija|Sjeverne Osetije]] stradalo do 600 ljudi. * [[5. 11.]] - U Beogradu završen revanš u kome je [[Bobby Fischer]] pobedio Spaskog. * [[6. 11.]] - Član Predsjedništva Republike BiH [[Stjepan Kljuić]] podnio ostavku na ovu funkciju. * 6. 11. - Ponovo je sprečen prolaz konvoja UNHCR u Srebrenicu. * [[8. 11.]] - Izdat je nalog za hapšenje Juke Prazine, optužen je za krijumčarenje, uključujući narkotika. * 8 - 13. 11. - "Mitrovdanska ofanziva": hrvatsko-muslimanski napad na položaje VRS kod Mostara. * [[10. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 786|Rezolucija SB UN 786]]: 75 osmatrača zabrane vojnih letova iznad BiH, usled čestih izveštaja o njenom kršenju. * 10. 11. - Prvi američki mirovnjaci stižu u Hrvatsku - uspostavljaju MASH jedinicu u Zagrebu. * [[11. 11.]] - [[Crkva Engleske]] dozvoljava ženama da postanu njeni svećenici. * [[15. 11.]] - Na izborima u Litvaniji većinu dobija Demokratska radnička partija - prvi put da se bivši komunisti vrate na vlast. [[Algirdas Brazauskas]] će postati prvi izabrani predsednik (do 1998, premijer 2001-2006). * [[16. 11.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 787|Rez. SB UN 787]]: traži se poštovanje integriteta BiH, osuđuje se naročito bosansko-srpske snage zbog nepoštovanja ranijih rezolucija, traži povlačenje Hrvatske vojske iz BiH, pojačavaju sankcije protiv SRJ (blokada na Dunavu i Jadranu). * [[17. 11.]] - Ostvarena prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove [[CARNet]]. * [[19. 11.]] - Konvoj UN dopremio humanitarnu pošiljku u [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]], uz razmenu paljbe sa srpskim snagama (prvi put od kada je to dozvoljeno; ranije je pucano na britansku patrolu kod Viteza 7. 11., na šta su oni odgovorili). * 19. 11. - Komitet Saveta bezbednosti UN odobrio slanje opreme beogradskoj TV stanici [[Studio B]] (u decembru će je vlast oteti). * [[20. 11.]] - [[Zamak Windsor]] pogođen požarom u kojem stradaju neprocjenjiva umjetnička djela. * 20. 11. - Artiljerijski napad VRS na [[Travnik]]. * [[22. 11.]] - Brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije počeli da pretražuju brodove na ulazu u teritorijalne vode SRJ na Jadranu (sprovođenje pooštrene blokade). * [[25. 11.]] - Čehoslovački federalni parlament donosi odluku o podjeli [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] na [[Češka|Češku]] i [[Slovačka|Slovačku]] od 1. januara. * [[27. 11.]] - Drugi pokušaj vojnog udara u Venecueli ove godine. * ca. 28. 11. - Borbe na severu Bosne, oko srpskog koridora. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - Savezni premijer [[Milan Panić]] istakao kandidaturu za predsednika Srbije, protiv Miloševića, ali nedavno usvojeni zakon zahteva jednogodišnje stanovanje u Srbiji (Vrhovni sud mu odobrava 9. 12.). * 1. 12. - Komisija za ljudska prava UN osudila bosanske Srbe kao najodgovornije za zločine u BiH (od 53 člana samo SRJ protiv). * 1. 12. - Opet prekinuti humanitarni letovi za Sarajevo zbog puščane vatre. * [[3. 12.]] - Nil Papvort poslao prvu [[SMS]] poruku: ''Merry Christmas''. * 1. 12. - Rezolucijom 794 Saveta bezbednosti UN dozvoljeno koaliciji na čelu sa [[SAD]] (UNITAF) da dopremi humanitarnu pomoć i uspostavi mir u [[Somalija|Somaliji]]. * 1. 12. - U Prištini ubijen jedan albanski demonstrant. * [[6. 12.]] - Snage VRS zauzele sarajevsko (ilidžansko) naselje Otes posle petodnevnih borbi; preimenovano u Zoranovo po poginulom pukovniku [[Zoran Borovina|Zoranu Borovini]]. * 6. 12. - Masa [[hinduizam|hinduskih]] demonstranata ruši džamiju [[Babri Masjid]] u gradu [[Ayodhya]] u državi [[Uttar Pradesh]], pokrećući tako val krvavih hindusko-muslimanskih sukoba i nereda širom [[Indija|Indije]], sa oko 2.000 žrtava. * 6. 12. - [[Milan Kučan]] reizabran za predsednika Slovenije. * [[7. 12.]] - Kontraofanziva ARBiH oko Sarajeva. * [[9. 12.]] - [[Princ Charles]] i [[princeza Diana od Walesa]] objavljuju rastavu. * 9. 12. - [[UNITAF]], Operacija Restore Hope: američke trupe se iskrcavaju u [[Somalija|Somaliji]]. {{Annotated image | image = RIAN archive 426989 IMF Managing Director Michel Camdessus and Russian Prime Minister Viktor Chernomyrdin meeting to sign credit agreement.jpg | image-width = 400 | image-left = -240 | image-top = -20 | width = 100 | height = 180 | float = right | annotations = | caption = [[Viktor Černomirdin]] }} * 9 - 14. 12. - Začetak ustavne krize u Rusiji: Kongres narodnih deputata odbija Jeljcinov predlog [[Jegor Gajdar|Jegora Gajdara]] za premijera. Jeljcin ne uspeva oduzeti kvorum Kongresu, postignut je sporazum o ustavnom referendumu na proleće a za premijera je izabran (do 1998). * [[11. 12.]] - U tjedniku [[Globus (tjednik)|Globus]] se pojavljuje tekst ''Hrvatske feministice siluju Hrvatsku'', napad na "Vještice iz Rija" ([[Jelena Lovrić]], [[Rada Iveković]], [[Slavenka Drakulić]], [[Vesna Kesić]] i [[Dubravka Ugrešić]]), tako nazvane jer su tokom održavanja svjetskog kongresa [[PEN]] centara u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] navodno lobirale protiv održavanja slijedećeg kongresa PEN-a u Hrvatskoj. Napadi na njih će trajati i tokom sledeće godine. * 11. 12. - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 795|Rez. SB UN 795]]: odobreno slanje [[UNPROFOR]]-a u [[Makedonija|Makedoniju]], na granicu sa Albanijom i SRJ. * [[12. 12.]] - Zemljotres pogađa [[indonezija|indonežansko]] ostrvo [[Flores]] - 2500 mrtvih. * [[14. 12.]] - Predsednik SRJ Dobrica Ćosić podržao kandidaturu Milana Panića. * [[17. 12.]] - Potpisan [[Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini]] (NAFTA, na snazi od 1994). * [[18. 12.]] - [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 798|Rez. SB UN 798]]: zgroženi izveštajima o masovnom, organizovanom i sistematskom silovanju žena u BiH, naročito Muslimanki. * 18. 12. - Zatvoren [[Logor Manjača]]. * [[20. 12.]] - [[Datoteka:Roundel of Yugoslavia (1992–2003).svg|22px|Izbori]] U [[SRJ|SR Jugoslaviji]] održani prevremeni savezni, republički i lokalni izbori. ** [[Datoteka:SR Serbia coa.png|20px]] [[Slobodan Milošević]] reizabran (u prvom krugu pobedio [[Milan Panić|Milana Panića]]). Za skupštinu Srbije: [[SPS]] 101, [[SRS]] 73, [[DEPOS]] 50 mesta. Predstavnici [[opozicija|opozicije]] ukazali na brojne nepravilnosti i manipulacije tokom izbora. ** [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Montenegro.svg|20px]] [[Momir Bulatović]] reizabran za predsednika Crne Gore, [[DPS]] ubedljiv 20. 12. i 10. 1. 1993.. * [[27. 12.]] - Izvešteno da je američki predsednik Buš upozorio "srpske lidere" (preds. Milošević i načelnik generalštaba Života Panić) da su SAD spremne upotrebiti vojnu silu ako "prošire rat" na Kosovo<ref>[http://www.nytimes.com/1992/12/28/world/bush-warns-serbs-not-to-widen-war.html?scp=519&sq=yugoslavia&st=nyt BUSH WARNS SERBS NOT TO WIDEN WAR], New York Times, December 28, 1992</ref>. * [[28. 12.]] - Razgovori u Ženevi - rasprava o detaljima mirovnog plana za BiH, Izetbegović kritikovan zbog "gomilanja snaga" ARBiH na Igmanu. * decembar, druga polovina - Oko 10.000 Srba pobeglo preko Drine, usled napredovanja ARBiH prema [[Bratunac|Bratuncu]]. * 28. 12. - Godišnja inflacija u SRJ 19.810%. * [[29. 12.]] - U Hrvatskoj doneseni Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2334.html Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi]. narodne-novine.nn.hr</ref> i Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj<ref>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_12_90_2333.html Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj]. narodne-novine.nn.hr</ref> - 418 [[Hrvatske općine i gradovi|općina]] umjesto 100, i 20 [[Hrvatske županije|županija]] + Grad Zagreb. * 29. 12. - U Skupštini SRJ izglasano nepoverenje saveznoj vladi Milana Panića. * 29. 12. - Prema izjavi vlade, u Hrvatskoj ima 402.000 prognanika i 265.000 raseljenih osoba. * [[31. 12.]] - Generalni sekretar UN [[Boutros Boutros-Ghali]] i izaslanik Cyrus Vance u poseti Sarajevu, izviždani od stanovnika. === Kroz godinu === * [[Deng Xiaoping]] ubrzava tržišne reforme u NR Kini. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1992.}} * [[10. 1.]] - [[Šime Vrsaljko]], nogometaš * [[11. 1.]] - [[Filip Bradarić]], nogometaš * [[12. 1.]] - [[Georgia May Jagger]], model, kćerka Micka i Jerry Hall * [[5. 2.]] - [[Neymar]], fudbaler * [[27. 2.]] - [[Filip Krajinović]], teniser * [[10. 3.]] - [[Emily Osment]], glumica, pevačica * [[5. 4.]] - [[Mirna Radulović]], pevačica * [[11. 5.]] - [[Thibaut Courtois]], belgijski golman * [[17. 5.]] - [[Srećko Lisinac]], srpski odbojkaš * [[20. 5.]] - [[Damir Džumhur]], teniser * [[3. 6.]] - [[Mario Götze]], fudbaler * [[4. 6.]] - [[Dino Jelusić]], hrvatski pjevač * [[7. 6.]] - [[Franka Batelić]], pjevačica * [[10. 6.]] - [[Kate Upton]], model, glumica * [[11. 6.]] - [[Julian Alaphilippe]], biciklista * [[15. 6.]] - [[Mohamed Salah]], egipatski fudbaler * [[22. 7.]] - [[Selena Gomez]], pevačica, glumica * [[18. 8.]] - [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)]] * [[20. 8.]] - [[Demi Lovato]], glumica, pevačica * [[16. 9.]] - [[Nick Jonas]], pevač ''Jonas Brothers'' * [[21. 9.]] - [[Anđela Jovanović]], glumica * [[21. 10.]] - [[Bernard Tomic]], australski tenisač * [[7. 11.]] - [[Mia Dimšić]], pop-pjevačica i kantautorica * [[16. 11.]] - [[Marcelo Brozović]], nogometaš * [[23. 11.]] - [[Miley Cyrus]], američka pjevačica * 23. 11. - [[Mimi Mercedez]], srpska hip hop umetnica == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1992.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Grace Hopper]], kompjuterska naučnica, kontraadmiral SAD (* [[1906]]) * [[3. 1.]] - [[Judith Anderson]], glumica (* [[1897]]) * 3. 1. - [[Radomiro Tomic]], čileanski političar (* [[1914]]) * [[16. 1.]] - [[Ajahn Chah]], budistički učitelj (* [[1918]]) * [[20. 1.]] - [[Milovan Gavazzi]], etnolog (* [[1895]]) * [[23. 1.]] - [[Freddie Bartholomew]], glumac, TV režiser, producent (* [[1924]]) * [[26. 1.]] - [[José Ferrer]], glumac (* [[1912]]) * [[27. 1.]] - [[Ivica Čuljak]] - Satan Panonski, hrvatski pjevač (* [[1960]].) * [[29. 1.]] - [[Čedomir Drulović]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1912]]) * 29. 1. - [[Enver Krupić]], slikar (* [[1911]]) === Februar/Veljača === * [[10. 2.]] - [[Alex Haley]], američki pisac (* [[1921]].) * [[12. 2.]] - [[Marijan Kunšt]], hrvatski operni pjevač (* [[1924]].) * [[13. 2.]] - [[Antun Motika]], slikar (* [[1902]]) * [[14. 2.]] - [[Ivo Tomić]], sportski novinar i reporter (* [[1929]]) * [[16. 2.]] - [[Angela Carter]], spisateljica (* [[1940]]) * 16. 2. - [[Abbas al-Musawi]], suosnivač i generalni sekretar Hezbolaha (* [[1952]]) * [[20. 2.]] - [[Roberto D'Aubuisson]], desničarski lider u San Salvadoru (* [[1944]]) * 20. 2. - [[A. J. Casson]], slikar (* [[1898]]) * [[22. 2.]] - [[Markos Vafiadis]], grčki partizan (* [[1906]]) * [[25. 2.]] - [[Momčilo Tešić]], književnik (* [[1911]]) * 25. 2. - [[Zlatko Celent]], veslač, olimpijac (* [[1952]]) * [[26. 2.]] - [[Jovan Janićijević Burduš]], srpski glumac (* [[1932]]) === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Karlo Štajner]], jugoslovenski komunista i pisac (* [[1902]]) * [[2. 3.]] - [[Sandy Dennis]], glumica (* [[1937]]) * [[3. 3.]] - [[Dobrivoje Vidić]], bivši predsednik predsedništva SR Srbije (* [[1918]]) * [[4. 3.]] - [[Art Babbitt]], animator (* [[1907]]) * [[6. 3.]] - [[Alojz Benac]], arheolog i historičar (* [[1914]]) * [[9. 3.]] - [[Menachem Begin]], bivši premijer Izraela, nobelovac za mir (* [[1913]]) * [[11. 3.]] - [[Richard Brooks]], filmski režiser, scenarista (* [[1912]]) * [[14. 3.]] - [[Jean Poiret]], glumac, režiser, scenarista (* [[1926]]) * [[20. 3.]] - [[Georges Delerue]], kompozitor (* [[1925]]) * [[23. 3.]] - [[Friedrich Hayek]], uticajni ekonomista, nobelovac (* [[1899]]) === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Leon Geršković]], učesnik NOB, pravnik, suosnivač "Slobodne Dalmacije" (* [[1910]]) * [[3. 4.]] - [[Ivan Rukavina]], učesnik Španskog rata i NOB, narodni heroj (* [[1912]]) * [[5. 4.]] - [[Suada Dilberović]] i [[Olga Sučić]], prve žrtve rata u Sarajevu (* '68. i '58.) * 5. 4. - [[Sam Walton]], osnivač ''Walmart''-a (* [[1918]]) * [[6. 4.]] - [[Isaac Asimov]], SF autor, biohemičar (* [[1920]]) * [[8. 4.]] - [[Daniel Bovet]], farmakolog, nobelovac za otkriće antihistamina (* [[1907]]) * [[11. 4.]] - [[Josip Vidmar]], društveno-politički radnik iz Slovenije (* [[1895]]) * [[19. 4.]] - [[Voja Carić]], pesnik za decu (* [[1922]]) * [[20. 4.]] - [[Benny Hill]], engleski komičar (* [[1924]].) * [[21. 4.]] - [[Vladimir Kirilovič]], glava kuće Romanov (* [[1917]]) * [[27. 4.]] - [[Olivier Messiaen]], kompozitor (* [[1908]]) * [[28. 4.]] - [[Francis Bacon (slikar)]] (* [[1909]]) * [[30. 4.]] - [[Stojan Ćelić]], slikar, profesor, akademik (* [[1925]]) === Maj/Svibanj === * [[6. 5.]] - [[Marlene Dietrich]], nemačka glumica (* [[1901]]) * [[11. 5.]] - [[Jovan Milićević (glumac)]] (* [[1923]]) * [[12. 5.]] - [[Robert Reed]], američki glumac (* [[1932]]) * [[13. 5.]] - [[Smiljana Mandukić]], balerina, koreograf, pedagog (* [[1908]]) * [[14. 5.]] - [[Nie Rongzhen]], poslednji maršal NR Kine (* [[1899]]) * [[23. 5.]] - [[Giovanni Falcone]], italijanski sudija (* [[1939]]) === Jun/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Philip Dunne]], scenarista, režiser (* [[1908]]) * [[3. 6.]] - [[Robert Morley]], glumac (* [[1908]]) * [[7. 6.]] - [[Ivan Kramberger]], slovenski pronalazač, političar (* [[1936]]) * [[8. 6.]] - [[Vinko Šamarlić]], džudista, policajac (* [[1964]]) * [[18. 6.]] - [[Ratko Dražević]], bivši operativac UDB-e i direktor Avala filma (* [[1918]]) * [[21. 6.]] - [[Li Xiannian]], bivši predsednik NR Kine (* [[1909]]) * [[25. 6.]] - [[James Stirling]], arhitekta (* [[1926]]) * [[28. 6.]] - [[Mihail Talj]], šahovski velemajstor (* [[1936]]) * [[29. 6.]] - [[Mohamed Boudiaf]], šef države Alžira (* [[1919]]) * [[30. 6.]] - [[Nevzet Nanić]], starješina ARBiH (* [[1968]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[2. 7.]] - [[Borislav Pekić]], srpski književnik. (* [[1930]]) * [[4. 7.]] - [[Astor Piazzolla]], inovator tango muzike (* [[1921]]) * [[7. 7.]] - [[Andrija Andabak]], časnik HV (* [[1956]]) * [[11. 7.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser i scenarista (* [[1926]]) * [[13. 7.]] - [[Otmar Kreačić]], učesnik Španskog rata i NOB, d.-p. radnik, narodni heroj (* [[1913]]) * [[19. 7.]] - [[Paolo Borsellino]], italijanski sudija (* [[1940]]) * 19. 7. - [[Boro Radić]], kriminalac, starešina VRS (* ) * [[23. 7.]] - [[Suleiman Frangieh]], bivši predsednik Libana (* [[1910]]) * [[28. 7.]] - [[Jovan Rašković]], srpski političar i psihijatar. (* [[1929]]) * [[30. 7.]] - [[Joe Shuster]], kokreator ''Superman''-a (* [[1914]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - [[Jeff Porcaro]], rok bubnjar (* [[1954]]) * 5. 8. - [[Esad Sadiković]], ljekar, žrtva ratnog zločina (* ) * [[7. 8.]] - [[Moma Marković]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1912]]) * [[9. 8.]] - [[Blaž Kraljević]], komandant HOS-a u BiH, general ARBiH (* [[1947]]) * [[12. 8.]] - [[John Cage]], američki kompozitor (* [[1912]]) * [[17. 8.]] - [[Al Parker]], porno glumac, reditelj i producent (* [[1952]]) * [[18. 8.]] - [[John Sturges]], filmski režiser (* [[1910]]) * [[22. 8.]] - [[Ramiz Salčin]], borac ARBiH (* [[1954]]) * [[25. 8.]] - [[Mario Rosi]], dramaturg, novinar Radio Beograda (* [[1948]]) * [[26. 8.]] - [[Đurđica Barlović]], bivša pjevačica "Novih fosila" (* [[1950]]) === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Piotr Jaroszewicz]], bivši premijer NR Poljske (* [[1909]]) * [[2. 9.]] - [[Barbara McClintock]], genetičarka, nobelovka (* [[1902]]) * [[3. 9.]] - [[Bruno Bjelinski]], skladatelj (* [[1909]]) * [[11. 9.]] - [[Stojan Vujnović]], starješina HOS (* [[1953]]) * [[12. 9.]] - [[Anthony Perkins]], američki filmski i kazališni glumac (* [[1932]].) * [[13. 9.]] - [[Vladislav Mitrović]], episkop zahumsko-hercegovački i mitropolit dabrobosanski (* [[1913]]) * 13. 9. - [[Edin Salaharević]], košarkaš, žrtva ratnog zločina (* [[1973]]) * 13. 9. - [[Božidar Rašica]], arhitekt, scenograf i slikar (* [[1912]]) * [[15. 9.]] - [[Žarko Mitrović]], glumac (* [[1915]]) * [[20. 9.]] - [[Milutin Stojadinović]], episkop timočki (* [[1918]]) * [[23. 9.]] - [[Iso Lero Džamba]] (nestao), srpski kriminalac * [[25. 9.]] - [[Ivica Vdović]], rok bubnjar (* [[1961]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Drago Galić]], arhitek, sveučilišni nastavnik (* [[1907]]) * [[6. 10.]] - [[Denholm Elliott]], glumac (* [[1922]]) * [[8. 10.]] - [[Willy Brandt]], bivški kancelar SR Nemačke (* [[1913]]) * listopad - [[Neven Šegvić]], arhitekt (* [[1917]]) * [[16. 10.]] - [[Atanasije Urošević]], geograf, antropogeograf (* [[1898]]) * [[20. 10.]] - [[Koča Popović]], publicista, učesnik Španskog rata, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1908]]) * 20. 10. - [[Ivan Focht]], filozof i mikolog (* [[1927]]) * [[21. 10.]] - [[Jim Garrison]], tužilac, istraživač atentata na JFK (* [[1921]]) * 21. 10. - [[Ante Ciliga]], suosnivač KPJ, nacionalistički emigrant (* [[1898]]) * [[22. 10.]] - [[Cleavon Little]], glumac (* [[1939]]) * [[27. 10.]] - [[David Bohm]], teoretski fizičar (* [[1917]]) * [[28. 10.]] - [[Aleksandar Knežević]] Knele, srpski kriminalac (* [[1971]]) * [[30. 10.]] - [[Hajrudin Mešić]], starješina ARBiH (* [[1959]]) === Novembar/Studeni === * [[2. 11.]] - [[Hal Roach]], režiser i producent (* [[1892]]) * 2. 11. - [[Jerko Fućak]], teolog, bibličar (* [[1932]]) * [[5. 11.]] - [[Jan Oort]], astronom (* [[1900]]) * [[7. 11.]] - [[Alexander Dubček]], čehoslovački političar (* [[1921]]) * [[10. 11.]] - [[Chuck Connors]], glumac, sportista (* [[1921]]) * [[17. 11.]] - [[Milan Krivokuća]], osnivač sindikata strojovođa HŽ (* [[1948]]) * [[27. 11.]] - [[Ivan Generalić]], hrvatski slikar (* [[1914]]) * [[28. 11.]] - [[Adil Bešić]], starješina ARBiH (* [[1964]]) * [[29. 11.]] - [[Jean Dieudonné]], matematičar (* [[1906]]) === Decembar/Prosinac === * [[3. 12.]] - [[Nureddin al-Atassi]], bivši predsednik Sirije (* 1929) * [[4. 12.]] - [[Zoran Borovina]], pukovnik VRS (* [[1952]]) * [[8. 12.]] - [[Smail Šikalo]], starješina ARBiH (* [[1967]]) * [[13. 12.]] - [[Aleksandar Tirnanić]], fudbaler i selektor (* [[1910]]) * [[15. 12.]] - [[Stojan Dečermić]], glumac (* [[1931]]) * [[18. 12.]] - [[Vojin Bakić]], kipar (* [[1915]]) * [[24. 12.]] - [[Peyo]], tvorac Štrumpfova (* [[1928]]) * [[28. 12.]] - [[Mirjana Dragičević]], žrtva ratnog zločina (* [[1983]]) * [[30. 12.]] - [[Mihailo Lalić]], književnik (* [[1914]]) === Kroz godinu === * [[Kuno Vidrić]], hrvatski i srpski planinar. (*[[1908]]). * [[Nisim Albahari]], učesnik NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1916]]) * [[Miodrag Žalica]], književnik (* [[1926]]) * [[Enver Krupić]], slikar (* 1911) * [[Nada Pani]], glumica (* 1920) * [[Fuad Muhić]], pravnik, sveučilišni profesor, političar (* 1941) == Dani sećanja == * == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Georges Charpak]] (pronalazak i razvoj detektorâ čestica, naročito [[Višeanodni proporcionalni brojač|višeanodnog proporcionalnog brojača]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Rudolph A. Marcus]] (doprinos teoriji reakcija sa [[prenos elektrona|prenosom elektrona]] u hemijskim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Edmond H. Fischer]] i [[Edwin G. Krebs]] (otkrića u vezi reverzibilne [[fosforilacija|fosforilacije]] proteina kao biološkog regulatornog mehanizma) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Derek Walcott]] (za poetsko delo velikog sjaja, podržano istorijskom vizijom, ishod multikulturalne posvećenosti) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Rigoberta Menchú Tum]] (rad za socijalnu pravdu i etno-kulturalno pomirenje na osnovu poštovanja prava domoradačkih naroda) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Gary S. Becker]] (proširenje domena mikroekonomske analize na širok spektar ljudskog ponašanja i interakcije, uključujući netržišno ponašanje) == Važniji pokretni dani == * [[4. 2.]] - [[Kineski kalendar|Kineska]] Nova godina * [[21. 3.]] - [[Novruz]], iranska Nova godina * [[4. 4.]] - [[Ramazanski bajram]] * [[19. 4.]] - [[Uskrs]] (zapadni) * [[26. 4.]] - [[Uskrs]] (pravoslavni) * [[11. 6.]] - [[Kurban-bajram]] == Reference == {{reflist}} == Literatura/Spoljne veze == * [http://www.pescanik.info/content/view/263/65/ 16 godina od početka opsade Sarajeva (Peščanik)] * [http://www.icty.org/maps/bcs/bih/bih.swf Interaktivna karta BiH (ICTY)] * [http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html Hronologija RSK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090811043016/http://www.srpskapolitika.com/krajina/hronoligija-4.html |date=2009-08-11 }} * [http://www.vreme.com/arhiva_html/457/11.html Deset Miloševićevih godina u deset slika (4) (Vreme)] * {{en}} ''Yugoslavia Events Chronology (University of Texas at Arlington)'': [http://www.uta.edu/cpsees/yec-192.txt January-June 1992] i [http://www.uta.edu/cpsees/yec-292.txt (jul-decembar) 1992] (pokriva ex-Yu prostor). == Takođe pogledati == * [[Godišnji kalendar]] - [[Dnevni kalendar]] * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] {{commonscat|1992}} [[Kategorija:20. vijek|91992]] [[Kategorija:1992]] ihqg5a5zyp5x1m1yl968cp13no991h2 0 4225 41263290 41201730 2022-08-26T09:30:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:N110_ruuti.jpg|mini|250p|Bezdimni barut]] '''Barut''' je supstanca koja vrlo brzo sagoreva uz oslobađanje gasova koji služe kao pokretačka energija u vatrenom oružju. Ova definicija se odnosi i na [[crni barut|crni]] i na [[bezdimni barut|bezdimni]] barut. Obe vrste baruta su slabi eksplozivi. NJihovim [[sagorevanje]]m se stvara podzvučni deflagracioni talas naspram nadzvučnog eksplozivnog talasa koji stvaraju jaki eksplozivi. Rezultat toga je da je [[pritisak]] koji nastaje sagorevanjem baruta dovoljan da potisne zrno ali ne i da razori eksplozivnu komoru vatrenog oružja. Iz istih razloga barut nije dobar za razbijanje [[stene|stena]] ili [[tvrđava|utvrđenja]], gde se uspešno koriste jaki [[eksploziv]]i. == Istorija i poreklo == [[Datoteka:Mōko Shūrai Ekotoba.jpg|mini|400p|Mongoli bacaju primitivne bombe na japanske samuraje za vreme mongolske invazije Japana, [[1281]].]] Barut je pronađen u Kini i smatra se jednim od [[četiri velika otkrića drevne Kine]]. U 13. veku je stigao do Arapa<ref>Kelly 2004:22 „Around 1240 the Arabs acquired knowledge of saltpeter ("Chinese snow") from the East, perhaps through India. They knew of gunpowder soon afterward. They also learned about fireworks ("Chinese flowers") and rockets ("Chinese arrows").“ (prevod: „Oko 1240. godine, Arapi su sa istoka naučili da prave šalitru (»kineski sneg«). Uskoro su naučili da prave i barut. Takođe su naučili da prave vatromet (»kinesko cveće«) i vatrometne rakete (»kineske strele«)“</ref>, a [[Rodžer Bejkon|Bejkon]] ga spominje u svom delu „De Secretis Operibus Artis et Naturae“ iz 1248. godine: {{citat|Možemo, koristeći šalitru i druge tvari, veštački stvoriti vatru koja se može baciti na velike udaljenosti... Koristeći samo malo ovog materijala, mnogo svetla se stvara, skupa sa groznom galamom. Vrlo je moguće da se ovim može uništiti grad ili vojska... Da bi se proizvelo veštačko svetlo i grmljavina, potrebno je uzeti šalitre, sumpora i Luru Vopo Vir Can Utriet}}</blockquote> Poslednji deo verovatno predstavlja šifrovane količine materijala koje su potrebne u mešavini. Barut i na njemu bazirani proizvodi su u industrijskom i modernom dobu dorađivani i poboljšavani koristeći nove tehnologije, ali njegova suština je ostala ista kao kroz istoriju. Mnogi pripisuju otkriće baruta upravo Bekonu, ali je izvesnije da je on [[podatak|podatke]] preuzeo od [[Arapi|Arabljana]]. Takođe je verovatno da su barut u [[Evropa|Evropu]] doneli [[Saraceni]], a veruje se da su ga [[Englezi]] prvi put upotrebili ([[bitka]] kod [[Virvoter]]a, [[1327]]. godine). [[Edward III]] ga je upotrebio u [[Bitka kod Crécyja|Bitkci kod Crécyja]], [[1346]]. godine. == Sastav == Barut se proizvodi u [[barutana|barutani]]. [[Crni barut]] je smeša [[šalitra|šalitre]] ([[šalitra|kalijum-nitrata]] ili, ređe, [[natrijum-nitrat]]a) [[ćumur]]a i [[sumpor]]a sa približnim težinskim odnosom 15:3:2. Kroz [[vek]]ove odnos se menjao i varira zavisno od namene baruta. [[Sastojak|Sastojci]] su dobro pomešani i samleveni pod teškim [[Valjak (geometrija)|valjcima]]. Međusobno reaguju eksplozivnom žestinom prilikom paljenja i tada proizvode veoma veliku [[zapremina|zapreminu]] [[gasa]], koja je mnogo veća od zapremine polaznog [[materijal]]a. Teoretski, [[reakcija]] se može prikazati [[hemijske jednačine|jednačinom]]: :2KNO₃ + S + 3C → K₂S + N₂ + 3CO₂ Pri ovoj reakciji [[kalijum-sulfid]] ostaje kao čvrsti ostatak. Ipak, stvarni [[mehanizam reakcije|mehanizam]] je komplikovaniji i zbog sporednih reakcija grade se drugi [[proizvod]]i kao što su [[kalijum karbonat|kalijum-karbonat]] i [[kalijum-sulfat]]. Istorijski, kalijum-nitrat je dobijan iz [[đubrivo|đubriva]] u procesu koji je sličan pravljenju [[kompost]]a gde je trebalo oko godinu dana da se dobije [[kristal]]ni kalijum-nitrat. Drugi način dobijanja bio je iskopavanjem iz [[pećina]] gde se ponegde može naći u visokim [[koncentracija]]ma. == Karakteristike i upotreba == Barut ne spada u visoke eksplozive jer ima vrlo malu brzinu sagorevanja, dakle, ima nisku brizantnost. Ista osobina koja ga čini slabim eksplozivom čini ga korisnim [[propelant]]om (pogonskim sredstvom za projektile u vatrenom oružju) - nedostatak [[brizantnost]]i onemogućava crni barut da razbije burence vatrenog [[oružje|oružja]] i usmerava [[energija|energiju]] na [[pogon]] artiljerijskog zrna. Glavna prednost modernog bezdimnog baruta u odnosu na crni barut je visoka energetska gustina i mala količina čađi koju ostavlja nakon sagorevanja. Tokom sagorevanja, manje od pola crnog baruta se pretvori u gas; ostatak se pretvara u debeli sloj [[čađ]]i unutar burenceta i gust oblak belog dima. Čađ ne samo da je višak u tom procesu, nego i uzrokuje brže [[korozija|rđanje]] [[metal]]a dotičnog oružja. Da bi se sprečile negativne posledice, pre i posle pucanja iz oružja sa crnim barutom, ono se mora dobro očistiti, što troši [[vreme]], a gust dim koji prouzrokuje ometa vidljivost te predstavlja još jednu slabost u borbi. Krupnoća [[granula]] crnog baruta određuje koliko brzo će on sagoreti. Što je barut sitniji, to je površina veća i barut brže gori. Dakle, barut predstavlja eksploziv čija se [[brzina]] sagorevanja može regulisati. == Vidi još == {{columns-list|2| *[[Četiri velika otkrića Drevne Kine]] *[[Vatromet]] *[[Grčka vatra]] *[[Barutska radnja]] *[[Top]] *[[Musketa]] *[[Kubura]] *[[Pištolj]] *[[Vatreno oružje]] *[[Crni prah]] *[[Ručni bacač]] }} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|author=Ebrey, Patricia Buckley | year=1999 | title=The Cambridge Illustrated History of China | publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-66991-7}} * {{Cite book |ref= harv|author= Partington, James Riddick | title=A History of Greek Fire and Gunpowder | publisher=The Johns Hopkins University Press| year=1998 |isbn=978-0-8018-5954-0}} * {{Cite book |ref= harv|last=Liang|first=Jieming| title=Chinese Siege Warfare: Mechanical Artillery & Siege Weapons of Antiquity | publisher= | year=2006 |isbn=978-981-05-5380-7}} * Parkes, G.D. & Phil, D. 1973. Melorova moderna neorganska hemija. [[Naučna knjiga]]. Beograd. * Grupa autora, 1976. Popularna enciklopedija. BIGZ: Beograd. * {{Cite book |ref= harv|last=Benton | first = Captain James G. |year=1862| title = Ordinance and Gunnery | place = West Point, New York | publisher = Thomas Publications |id=ISBN 1-57747-079-6 | edition = 2}}. * {{Cite book |ref= harv|last=Brown | first=G. I. | year=1998 | title=The Big Bang: A History of Explosives | publisher=Sutton Publishing |id=ISBN 0-7509-1878-0}}. * {{Cite book |ref= harv|editor-surname = Buchanan | editor-first = Brenda J. | title = Gunpowder, Explosives and the State: A Technological History | place=Aldershot | publisher =Ashgate | year =2006 |id=ISBN 0-7546-5259-9}}. * {{Cite book |ref= harv|last =Chase | first =Kenneth | year =2003 | title =Firearms: A Global History to 1700 | publisher =Cambridge University Press |id=ISBN 0-521-82274-2}}. * {{Cite book |ref= harv|last =Cocroft | first =Wayne | year =2000 | title =Dangerous Energy: The archaeology of gunpowder and military explosives manufacture | place =Swindon | publisher =English Heritage |id=ISBN 1-85074-718-0}}. * {{Cite book |ref= harv|last=Crosby | first = Alfred W. | title = Throwing Fire: Projectile Technology Through History |year=2002| publisher = Cambridge University Press |id=ISBN 0-521-79158-8}}. * {{Cite book |ref= harv|last =Earl | first =Brian | year =1978 | title =Cornish Explosives | place =Cornwall | publisher =The Trevithick Society |id=ISBN 0-904040-13-5}}. * {{Citation | last=al-Hassan | first=Ahmad Y. | contribution=Gunpowder Composition for Rockets and Cannon in Arabic Military Treatises In Thirteenth and Fourteenth Centuries | contribution-url=http://www.history-science-technology.com/Articles/articles%202.htm | title=History of Science and Technology in Islam | url=http://www.history-science-technology.com}}. * {{Citation | last = Johnson | first = Norman Gardner | contribution = explosive | title = Encyclopædia Britannica | publisher = Encyclopædia Britannica Online | publication-place = Chicago | contribution-url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/198577/explosive}}. * {{Cite book |ref= harv|last=Kelly | first = Jack | title = Gunpowder: Alchemy, Bombards, & Pyrotechnics: The History of the Explosive that Changed the World | publisher = Basic Books |year=2004|id=ISBN 0-465-03718-6}}. * {{Citation | last=Khan | first=Iqtidar Alam | title=Coming of Gunpowder to the Islamic World and North India: Spotlight on the Role of the Mongols | journal=Journal of Asian History | volume=30 | year=1996 | pages=41-5}}. * Khan, Iqtidar Alam (1996a). "The Role of the Mongols in the Introduction of Gunpowder and Firearms in South Asia". Chapter 3, In Buchanan, Brenda J. (1996). ''Gunpowder: The History of an International Technology''. Bath: Bath University Press. (ISBN 978-0-86197-134-3. 2006 re-issue). * {{Citation | last =Khan | first =Iqtidar Alam | year =2004 | title =Gunpowder and Firearms: Warfare in Medieval India | publisher =Oxford University Press}}. * {{Cite book |ref= harv|last=Needham | first = Joseph | title = Science & Civilisation in China |year=1986| publisher = Cambridge University Press | volume =V:7: The Gunpowder Epic |id=ISBN 0-521-30358-3}}. * {{Citation | last =Norris | first =John | year =2003 | title =Early Gunpowder Artillery: 1300-1600 | place =Marlborough | publisher =The Crowood Press}}. * {{Citation | last =Partington | first =J.R. | year =1960 | title =A History of Greek Fire and Gunpowder | place =Cambridge, UK | publisher =W. Heffer & Sons}}. * {{Cite book |ref= harv|last=Partington| first = James Riddick | coauthors = Hall, Bert S. | title = A History of Greek Fire and Gunpowder| publisher = Johns Hopkins University Press|year=1999| location = Baltimore|id=ISBN 0-8018-5954-9}} * {{Citation | last =Urbanski | first =Tadeusz | year =1967 | title =Chemistry and Technology of Explosives | place =New York | publisher =Pergamon Press | volume =III}}. {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Drugi projekti | commons = Gunpowder | wikispecies = | wiktionary = Barut | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://www.silk-road.com/artl/gun.shtml Oružje i barut] {{en}} * [https://web.archive.org/web/20091023043409/http://geocities.com/Athens/2430/gporigins.html Poreklo baruta] {{en}} * [http://www.du.edu/~jcalvert/tech/cannon.htm Topovi i barut] {{en}} * [http://www.musketeer.ch/index.html Stranica o barutu na stranici Ulriha Brečlera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070127042914/http://www.musketeer.ch/index.html |date=2007-01-27 }} {{en}} * [http://authors.history-forum.com/liang_jieming/chinesesiegewarfare Ilustrovana istorija o mehaničkoj artiljeriji i opsadnim spravama stare Kine] {{en}} [[Kategorija:Oružje]] [[Kategorija:Eksplozivi]] 3fnab87rsdfdhoa5visz27rdvme8yw9 0 4730 41263142 41187131 2022-08-25T15:57:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija |ime = Sir Alfred Hitchcock, KBE |zanimanje = režiser, producent |slika = Hitchcock, Alfred 02.jpg |veličina = |opis = Promotivni portret Alfreda Hitchcocka |ime_po_rođenju = Alfred Joseph Hitchcock |datum_rođenja = {{Birth date|1899|08|13|df=y}} |mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|ENG}} [[London]], [[Engleska]]}} |datum_smrti = {{Death date and age|1980|04|29|1899|08|13|df=y}} |mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Bel Air, California|Bel Air]], [[Kalifornija|CA]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]}} |nadimak = Hitch |nacionalnost = [[Englezi|Englez]] |državljanstvo = {{flagicon|UK}} [[ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]]<br />{{flagicon|SAD}} [[sjedinjene Američke Države|američko]] |supružnik = [[Alma Reville]] <small>(1926-1980)</small> |partner = |roditelji = William Hitchcock<br />Emma Jane Hitchcock |djeca = [[Patricia Hitchcock]] |rodbina = |javna_funkcija = |znameniti_filmovi = {{nowrap|<div> *''[[Rope (film)|Rope]]'' (film, [[1948.]]) *''[[Rear Window]]'' (film, [[1954.]]) *''[[Alfred Hitchcock Presents]]'' (serija, [[1955.]] - [[1965.]]) *''[[Vertigo]]'' (film, [[1958.]]) *''[[North by Northwest]]'' (film, [[1959.]]) *''[[Psycho]]'' (film, [[1960.]]) *''[[The Birds]]'' (film, [[1963.]]) </div>}} |znamenite_serije = |period = [[1925|1925.]] - [[1976|1976.]] |žanr = [[triler]], [[horor]] |uticaj_od = [[D. W. Griffith]], [[Fritz Lang]], [[Lav Kulešov]], [[Sergej Ejzenštejn]],<ref>[[Irving Singer]], ''Three Philosophical Filmmakers: Hitchcock, Welles, Renoir'', MIT Press, 2004, p. 9.</ref> [[F. W. Murnau]]<ref>[[Patrick McGilligan]], "Alfred Hitchcock: A Life in Darkness and Light", Regan Books, 2003</ref> |uticaj_na = [[Brian De Palma]], [[François Truffaut]], [[Steven Spielberg]], [[Martin Scorsese]], [[Claude Chabrol]], [[M. Night Shyamalan]], [[Tim Burton]], [[Mel Brooks]], [[Michael Mann (režiser)|Michael Mann]], [[David Lynch]], [[Park Chan-wook]], [[Dario Argento]], [[John Carpenter]], [[William Friedkin]], [[Jonathan Demme]], [[David Fincher]], [[Sam Raimi]] |nagrade = {{Infobox comedian awards |child=yes |bgcolour=#09c8bd | afiawards = '''Nagrada AFI za životno djelo'''<br />1979. uručena Hitchcocku | baftaawards = '''Nagrada BAFTA za životno djelo'''<br />1971. uručena Hitchcocku | goldenglobeawards = '''Najbolja TV emisija'''<br />1958 ''[[Alfred Hitchcock Presents]]'' | awardtitle1 = [[Nagrada Cecil B. DeMille]] | award1 = 1972. uručena Hitchcocku | awardtitle2 = [[Memorijalna nagrada Irving G. Thalberg]] | award2 = 1968. uručena Hitchcocku }} |URL = }} '''Sir Alfred Joseph Hitchcock, [[Red britanskog imperija|KBE]]''' ([[London]], [[13. 8.]] [[1899]]. - [[Los Angeles]], [[29. 4.]] [[1980]].), [[sjedinjene Američke Države|američko]]-[[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[film]]ski [[reditelj|redatelj]] i pisac [[kriminalistički]]h i [[horor]] knjiga. Majstor je u domeni kriminalističkog žanra. Slijedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim [[triler]]ima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim [[reditelj|redateljem]] i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, [[ironija]] i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. == Biografija == === Rani život === Alfred Joseph Hitchcock rođen je [[13. 8.|13. kolovoza]] [[1899]]. u [[London]]u, u predgrađu Leytonstone kao drugi sin i najmlađe dijete trgovca Williama Hitchcocka i njegove žene Emme Jane Hitchcock (prije Whelan). Njegova obitelj bila je [[katoličanstvo|katolička]]. Alfred je išao u katoličku školu. Djetinjstvo je proveo usamljeno i zatvoreno. U ranoj dobi, nakon što se ponašao djetinjasto, rekao je da ga je otac poslao u policijsku stanicu s pismom. Nakon što je načelniku dao poruku zatvoren je na kratko vrijeme. To je vrlo poznata anegdota i on je govorio da je to razlog njegovog nepovjerenja policiji koje se prikazuje kroz mnoge njegove filmove. S 14 godina Hitchcock je izgubio oca i napustio koledž svetog Ignacija u [[Stamford Hill]]u, njegovu dotadašnju školu i otišao u Školu inženjeringa i navigacije. Nakon što je diplomirao postao je crtač i dizajner reklama u telefonskoj tvrtci. U to se vrijeme Hitchcock zainteresirao za [[fotografija|fotografiju]] i počeo raditi u filmskoj industriji u [[London]]u. 1920. godine dobio je stalan posao u Islington Studios-u kao dizajner naslova za [[nijemi film|nijeme]] [[film]]ove. === Predratna karijera u Britaniji === [[Datoteka:Alfred Hitchcock and his wife.JPG|thumb|left|220px|Alfred Hitchcock sa suprugom Almom Reville u studenom [[1955.]]]] Kao velik talent u novoj industriji uspinjao se vrlo brzo. [[Michael Balcon]] iz Gainsborough Pictures mu je [[1925]]. godine dao priliku da režira svoj prvi film, ''[[Vrt užitka (film)|Vrt užitka]]'' koji je snimljen u [[Nemačka|Njemačkoj]]. No komercijalna propast tog i filma ''[[Planinski orao]]'' prijetila je propasti njegove karijere u usponu, sve dok se nije posvetio žanru [[triler]]a. Rezultat je bio film ''[[Stanar: Priča o londonskoj magli]]'' iz [[1927]]. koji je bio vrlo uspješno kritično i komercijalno djelo. Kao i mnoga njegova ranija djela i ovo je inspirirano [[ekspresionizam|ekspresionizomom]] i snimljeno je u [[Nemačka|Njemačkoj]]. U njemu su plavuše usmrćivane davljenjem i novi stanar (glumi [[Ivor Novello]]) koji živi na katu obitelji Bunting pada pod jaku sumnju. To je prvi pravi hičkokovski film koji koristi tehnike kao što su "krivi čovjek". Nakon uspjeha ''Stanara'' Hitchcock je unajmio komercijalista kako bi se predstavio kao zvijezda u usponu u britanskoj [[kinematografija|kinematografiji]]. Godine [[1926]]. oženio se svojom asistenticom [[Alma Reville|Almom Reville]]. Imali su kćer [[Patricia Hitchcock|Patriciu]] [[1928]]. Alma je bila Alfredov najbliži suradnik. Napisala je [[scenarij]]e za mnoge njegove filmove i (često bez pohvale) radila na svakom njegovom filmu. Godine [[1929]]. počeo je raditi na ''[[Ransom (film)|Ucjeni]]'', a studio je odlučio da to bude jedan od prvih [[zvučni film|zvučnih]] [[film]]ova u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]]. Film je sniman u "British Museum" pa je ''Ucjena'' bila početak Hitchcockova serijala puštanja znamenitosti u svoje filmove. Godine [[1933]]. Hitchcock je ponovno radio za Michaela Balcona iz Gaumont-British Corparation. Njegov prvi film za tu tvrtku bio je ''[[The Man Who Knew Too Much (1956)|Čovjek koji je previše znao]]'' ([[1934]].), a postigao je ogroman uspjeh, dok se film ''[[39 stepenica]]'' ([[1935]].) smatra jednim od Hitchcockovih najboljih filmova iz ranijeg doba njegova stvaralaštva. Također je bio prvi film koji je predstavio takozvani "[[Macguffin]]" stil. Stil u kojem se oko jednog događaja vrtila cijela radnja. U ''39 stepenica'' MacGuffin su ukradeni nacrti. Idući uspjeh iz [[1938]]. postigao je film ''[[Dama koja nestaje]]'', brz i pametno postavljen [[film]] koji govori o potrazi za starijom [[Englezi|Engleskinjom]] (glumi [[Dame May Whitty]]) koja nestaje dok je na putu u vlaku u izmišljenoj zemlji Vandriki (manja verzija [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]). Pri kraju [[1930ih]] Hitchcock je bio na visokom položaju u svom zanatu i kad ga je [[David O. Selznick]] odveo u [[Hollywood]] mogao je sam određivati uvjete. === Hollywood === Hitchcockov ''[[galgenhumor]]'' koji je bio u njegovim filmovima, zajedno s napetošću postao je njegov zaštitni znak. No aranžmani s njegovim novim producentom bili su manji od optimalnih. Selznick je bio u novčanim problemima i Hitchcock je često bio nezadovoljan njegovim zahtjevima za kreativnom kontrolom u filmovima. Tako se dogodilo da je Selznick više "posuđivao" Hitchcocka drugim većim studijima nego da je sam producirao filmove. Sa Selznickom je Hitchcock snimio svoj prvi [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[film]] ''[[Rebecca]]'' ([[1940]].), iako je film snimljen u [[Engleska|Engleskoj]] i nastao je po romanu književnice Dame [[Daphne du Maurier]]. Ta [[melodrama]] govori o naivnoj mladoj ženi koja dolazi u Englesku i bori se s "dalekim" mužem, grabežljivom spremačicom i sjećanjem mrtve supruge. Također je poznat po lezbijskim ispadima u ulozi [[Judith Anderson]]. Film je dobio [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]] [[1940]]. godine. Njegov drugi američki film ''[[Strani dopisnik]]'' bio je nominiran za [[Oscar]]a u istoj kategoriji godine koje je i snimljen. Hitchcockov rad za vrijeme [[1940ih]] bio je šarolik, od romantične [[komedija|komedije]] ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Gospodin i gospođa Smith]]'' pa do [[drama|drame]] ''[[The Paradine Case|Slučaj Paradine]]'' i mračne i potresne ''[[Sjena sumnje|Sjene sumnje]]''. ''[[Sjena sumnje]]'' govori o mladoj Charlotte "Charlie" Newton (glumi [[Teresa Wright]]) koja sumnjiči svog voljenog ujaka Charliea Spencera (glumi [[Joseph Cotten]]) za ubojstvo. Zbog toga što koristi mnogo likova i dijaloga omogućila je "rađanje" generacije kritičara koji koriste [[psihoanaliza|psihoanalizu]]. To su na primjer [[Slavoj Žižek]] i [[Jacques Lacan]]. Film također sliči malo poznatijem filmu, ''[[Citizen Kane|Građanin Kane]]''. ''[[Začaran]]'' je film koji koristi tada jako popularnu [[psihoanaliza|psihoanalizu]] i sadrži scenu sna koju je dizajnirao [[Salvador Dalí|Salvador Dali]]. Prava scena sna ukinuta je iz filma jer se smatrala prepotresna za gotov film. ''[[Notorious (1946)|Ozloglašena]]'' ([[1946]].) bio je prvi [[film]] u kojem je Hitchcock bio i [[reditelj|redatelj]] i [[producent]]. Selznick nije vidio potencijal pa je dopustio Hitchcocku da sam producira film za [[RKO Pictures]]. Pošto su glavne uloge igrali [[Ingrid Bergman]] i [[Cary Grant]] i kako je imao radnju koja se temeljila na [[Nacionalsocijalizam|Nacistima]], [[uranijum|uraniju]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] ''Ozloglašena'' je bila veliki box office uspjeh i svrstana je u jedne od Hitchcockovih najboljih filmova. Zbog sumnjivih radnji Hitchcock je bio pod istragom [[CIA]]-e zbog korištenja [[uranijum|uranija]] kao glavnog sredstva. ''[[Rope (film)|Uže]]'', njegov prvi film u boji nastao je [[1948]]. Tu je Hitchcock koristio istu sumnju i okoliš kao što je koristio i u ''[[Čamac za spašavanje|Čamcu za spašavanje]]''. Također je eksperimentirao s jako dugim scenama - i do 10 [[minut|min]] (vidi ''Teme i sredstva''). S [[James Stewart|Jamesom Stewartom]] u glavnoj ulozi započela je Stewartova serija od 4 [[film]]a koje je snimio s Hitchcockom. Inspiriran slučajem [[Leopold i Loeb|Leopolda i Loeba]] ovo je bio prvi film s [[homoseksualnost|homoseksualnom]] tematikom koji je nastao u vrijeme Hays Office (Production Code) ere - čija je pravila Hollywood usvojio. ''[[Pod znakom jarca]]'' film je koji je smješten u [[Australija|Australiju]] [[19. vijek|19. stoljeća]]. Za ta dva filma Hitchcock je osnovao tvrtku Transatlantic Pictures sa Sidneyjem Bernsteinom. No nakon ta dva neuspjeha tvrtka je propala. === Posljednje godine === U filmu ''[[Stranci u vlaku]]'' ([[1951]]) Hitchcock je kombinirao mnoge svoje najbolje elemente iz prijašnjih britanskih i američkih filmova. Dvoje ljudi se sastaju i govore o uklanjanju ljudi koji im stvaraju probleme. No jedan od dvojice taj naum shvaća ozbiljno. S [[Farley Granger|Farleyom Grangerom]] koji je obnovio neke elemente iz svoje uloge u ''Užetu'', ''Stranci u vlaku'' nastavili su pripovjedačku sposobnost homoseksualne [[ucjena|ucjene]] i ubojstva. Slijedila su tri jako popularna filma s [[Grace Kelly]] u glavnoj ulozi. ''[[Zovi M za ubojstvo]]'' inspiriran je dramom Fredericka Knotta. To je bio eksperimentalni film gdje je Hitchcock upotrijebio [[3D]] tehnologiju, no film nikada nije prikazan u takvom formatu. ''[[Rear Window|Prozor u dvorište]]'' film je gdje je [[James Stewart]] ponovo tumačio glavnu ulogu zajedno sa [[Thelma Ritter|Thelmom Ritter]] i [[Raymond Burr|Raymondom Burrom]]. U filmu invalid Stewart u svojim kolicima kroz prozor promatra susjede i uvjeren je da je jedan od njih usmrtio svoju ženu. Kao i ''[[Čamac za spašavanje]]'' i ''[[Rope (film)|Uže]]'' film je slikan u malom prostoru. Stewart iz sobe nadgleda masivni set dvorišta. ''[[Drž'te lopova]]'', sniman na [[Francuska|Francuskoj]] rivijeri imao je [[Grace Kelly]] i [[Cary Grant|Carya Granta]] u glavnim ulogama. Godine [[1956]]. Hitchcock snima ''[[Krivi čovjek|Krivog čovjeka]]'', film inspiriran istinitim događajem zamijenjenog identiteta. To je također bio njegov jedini film u kojem je glumio [[Henry Fonda]]. Uz to je ponovo snimio njegov film iz [[1934]]., ''[[The Man Who Knew Too Much (1956)|Čovjek koji je previše znao]]''. Sada su u glavnoj ulozi bili [[James Stewart]] i [[Doris Day]] koji su pjevali pjesmu "[[Que Será, Será]]". ''[[Vertigo|Vrtoglavica]]'' ([[1958]].) film je u kojem su glavne uloge tumačili [[James Stewart]] (opet), [[Kim Novak]] i [[Barbara Bel Gaddes]]. Film je komercijalno propao, no postigao je veliku gledanost i postao jedno od Hitchcockovih remek-djela. Nakon ''Vrtoglavice'' slijedila su tri vrlo različita filma koja su bila veliki komercijalni uspjeh i postala Hitchcockova remek-djela: ''[[Sjever, sjeverozapad]]'' ([[1959]].), ''[[Psycho|Psiho]]'' ([[1960]].) i ''[[Ptice (film)|Ptice]]'' ([[1963]]). Posljednja dva od ta tri filma bila su osobito znamenita zbog zvuka koji je napravio [[Bernard Herrmann]] (jedan od najvećih skladatelja [[filmska muzika|filmske glazbe]]): scena ubojstva u ''Psihu'' ostala je poznata i do danas, a glazba u ''Pticama'' koristila je samo konvencionalne [[instrument]]e i elektronički zvuk. To su bila njegova dva zadnja blockbustera. Tada je njegova karijera počela blijediti (doduše neki kritičari kao Robin Wood & Donald Spoto smatraju ''[[Marnie]]a'' iz [[1964]]. prvoklasnim). U [[London]] se vratio [[1972]]. da bi snimio ''[[Frenzy|Mahnitost]]'', njegov zadnji uspješni film. Tu je Hitchcock prvi puta dopustio golotinju i psovke u svojim filmovima. Slabo zdravlje malo je usporilo njegovu karijeru u zadnja dva [[decenija|desetljeća]] njegova života. ''[[Obiteljska zavjera]]'' ([[1976]].) bio je njegov posljednji [[film]]. On govori o Blanche Tyler (glumi [[Barbara Harris]]), navodnoj spiritualistkinji i njezinom ljubavniku, vozaču taksija Bruceu Dernu koji živi od njezinih lažnih moći. [[William Devane]], [[Karen Black]] i [[Katherine Helmond]] su također glumili u filmu. Vitešku je titulu Hitchcok od kraljice [[Elizabeta II|Elizabethe II.]] dobio [[1980]]., na [[Nova godina|Novu godinu]]. Preminuo je samo četiri mjeseca poslije, [[29. 4.|29. travnja]] [[1980]] g. Ipak je znan po tituli '''Sir Alfred Hitchcock''' i imao je slova KBE, jer je ostao britanski podanik, iako je uzeo [[sjedinjene Američke Države|američko]] državljanstvo [[1956]]. Alfred Hitchcock je preminuo od zatajenja [[bubreg]]a u svom domu u [[Bel-Air]]u, [[Los Angeles]] u 80 godini, uz kojega su bile njegova žena [[Alme Reville]] i kćer [[Patricia Hitchcock]]. Tijelo je [[kremacija|kremirano]], nije bilo javnog sprovoda. == Teme i sredstva == [[Datoteka:Alfred Hitchcock's The Birds trailer 01.png|thumb|levo|300px|Alfred Hitchcock u traileru jednog od svojih najboljih filmova, ''[[Ptice (1963)|Ptica]]'']] Hitchcockov [[reditelj|redateljski]] postupak u osnovi počiva na postizanju neizvjesnosti i napetosti kod gledatelja, a mnogo manje na efektu iznenađenja. Da bi postigao efekt iznenađenja, redatelj naprosto "napada" gledatelja zastrašujućim efektima. Kod neizvjesnosti, redatelj pokazuje gledatelju ono što ne znaju likovi u filmu i na osnovu toga majstorski gradi napetost oko pretpostavke što će se dogoditi kada lik u filmu napokon dozna pravu istinu. Nadalje, često zamagljujući moralnu distinkciju između krivnje i nevinosti i s vremena na vrijeme razvijajući te sumnje, Hitchcock svoje "poštovane" gledatelja pretvara u voajere. U ''[[Rear Window|Prozoru u dvorište]]'' ([[1954]].), nakon što L. B. Jeffries (igra ga [[James Stewart]]) skoro cijeli film zuri u njega preko dvorišta, Lars Thorwald (igra ga [[Raymond Burr]]) suprotstavlja sa Jeffriesu pitanjem "Što vi zapravo želite od mene?", ali se tim pitanjem zapravo obraća gledateljima. U stvari, nekoliko trenutaka prije nego što će izreći ovo pitanje, Thorwald se prvi put u filmu okreće direktno prema kameri; u tom je trenutku, većina gledatelja na rubu živaca. Jedan od Hitchcockovih najomiljenijih postupaka za razvijanje zapleta priče i stvaranje napetosti jest ono što je on nazivao "[[MacGuffin]]". Zapleti većine njegovih trilera zasnivaju se na postojanju "MacGuffina": jednog u suštini beznačajnog detalja koji omogućuje razvijanje priče i tjera likove na akciju, ali čije su posebno značenje i priroda nevažni za gledatelja. U ''[[Vertigo|Vrtoglavici]]'', na primjer, "Charlotta Valdes" je ''MacGuffin''; ona se ni u jednom trenutku ne pojavljuje u filmu, pojedinosti oko njene smrti gledatelju su potpuno nebitne, ali priča o njenom duhu, koji progoni Medlin Elster, zainteresira Scottyja toliko, da on počinje istragu o njenom ubojstvu i od tog trenutka je ključna za cijeli zaplet filma. U ''[[Notorious (1946)|Ozloglašenoj]]'', pošiljka [[uranijum|uranija]], koju glavni junaci moraju pronaći prije nego što dospije u ruke nacistima, izabrana je kao motivirajuća iskra; za tu svrhu mogao je poslužiti i bilo koji drugi opasni predmet ili objekt. U nekoliko Hitchcockovih špijunskih filmova, kao što je ''[[39 stepenica]]'', razne državne tajne imaju ulogu ''MacGuffina''. U većini Hitchcockovih filmova pojavljuje se i sam Hitchcock u tzv. [[cameo uloga]]ma: tako ga na trenutak možemo vidjeti kako ulazi u autobus, prolazi pored neke zgrade, stoji u sobi preko puta dvorišta ili se čak pojavljuje na fotografiji. Ovaj zabavni manir postao je Hitchcockov zaštitni znak. Ponekad, zbog kompletnosti utiska, nosi i neki glazbeni instrument; posebno je dojmljiva scena u kojoj na vlak unosi ogromnu kutiju za violončelo u uvodnoj sceni filma [[Nepoznati iz Nord-ekspresa]]. U svojim najranijim pojavljivanjima vidimo ga u mračnim eksterijerima, u pješačkoj gužvi ili kako u dugom kadru prolazi ulicom. Njegove su kasnije cameo uloge dojmljivije: npr. u filmu [[Trema]], kada se na ulici okreće za Jane Wyman koja govori sama sa sobom ili u završnici [[Obiteljska zavjera|Obiteljske zavjere]] kada se pojavljuje samo kao kineska sjenka iza mutnog stakla ureda za “registriranje smrtnih slučajeva“. (Pogledaj [[popis Hitchcockovih cameo pojavljivanja|listu Hitchcockovih cameo pojavljivanja]].) Hitchcock je često u svojim filmovima koristio broj 13. Broj 13 se redovito pojavljuje, bilo kao običan datum, bilo kao broj u adresi, ili kao broj na registracijskim tablicama... U ''[[Psycho|Psihu]]'' (1960.) ima nekoliko dobrih primjera: Norman Bates prvo za gosta odabire sobu broj 3, a zatim sobu broj 1. U knjizi rezervacija soba u motelu najviši datum je trinaesti. Izgleda da je Hitchcock uživao u tehničkim izazovima koje je pružalo snimanje filmova. U ''[[Čamac za spašavanje|Čamcu za spašavanje]]'' Hitchcock radnju cijelog filma smješta na mali čamac i pri tom uspijeva zainteresirati gledatelja za priču i izbjeći dosadu i monotoniju. U tom filmu, s obzirom na ograničene mogućnosti eksterijera, Hitchcock na genijalan način rješava problem svog cameo nastupa: naime, jedan od junaka filma čita stare novine i na zadnjoj strani je prikazan Hitchcockov lik u izmišljenoj reklami preparata za mršavljenje! U ''Začaranom'' problem snimanja dva inovativna „subjektivna kadra“ Hitchcock je riješio konstruiranjem velike drvene ruke (za koju će se kasnije ispostaviti da pripada liku kroz čije oči „gleda“ kamera) te uvećanih predmeta koje ta ruka drži: ogromne čaše mlijeka i velikog drvenog pištolja. Kao dodatnu, dotad neviđenu novost, Hitchcock je scenu završnog vatrenog obračuna na nekim crno-bijelim kopijama filma ručno obojio u crveno. ''[[Rope (film)|Uže]]'' (1948.) bio je još jedan veliki tehnički izazov: film je trebao biti snimljen iz samo jednog kadra! Zapravo, film je snimljen u osam kadrova od kojih svaki traje 10 minuta, odnosno toliko koliko iznosi cjelokupna minutaža trake koja se nalazi u filmskoj kameri; prinudni prekid na kraju svake role filma riješen je tako što je neka od ličnosti u filmu prolazila ispred objektiva kamere kako bi se u tom trenutku prikrio prekid trake! Dakle, na kraju role imamo gro-plan kaputa ličnosti iz filma, a na početku sljedeće rolne opet je gro-plan njegovog kaputa! U ''[[Vertigo|Vrtoglavici]]'' Hitchcock koristi snimateljski trik koji je kasnije nazvan [[Hitchcockov zum]] i koji su mnogi redatelji kasnije vrlo često koristili. Iako je bio poznat po inventivnom korištenju kutova snimanja, Hitchcock je izbjegavao položaje kamere koji su, gledajući iz ljudske perspektive, bili fizički nemogući. Npr. on nikada ne bi postavio kameru tako da „gleda“ iz unutrašnjosti hladnjaka ili nekog manjeg zatvorenog prostora (princip koji mnogi suvremeni redatelji ne poštuju, što je vidljivo iz mnogih novijih filmova i posebno TV-reklama). == Utjecaj Hitchcockovog karaktera na njegove filmove == [[Datoteka:Hitchcock-PD2.JPG|thumb|desno|400px|200px|Hitchcock na promociji filma "[[Ptice]]"]] Hitchcock je imao oko 25 godina i status profesionalnog redatelja kada je prvi put probao alkohol i izašao na sastanak sa djevojkom. U nekoliko njegovih filmova prikazan je muški lik koji ima poteškoća u odnosu sa svojom majkom. U filmu ''[[North by Northwest|Sjever-sjeverozapad]]'' ([[1959]].), Roger Tornhill (glumi ga [[Cary Grant]]) je nedužan čovjek kojeg njegova majka ismijava zbog njegove opsesije da ga prate mračni i opasni tipovi koji ga žele ubiti (i bio je u pravu u tom slučaju). U ''[[Ptice (film)|Pticama]]'' (1963.), lik kojeg glumi [[Rod Taylor]] opet je nedužan muškarac koji otkriva da podivljale ptice napadaju ljude i pri tome se pokušava osloboditi utjecaja posesivne majke. Ubojica u filmu ''[[Frenzy|Mahnitost]]'' (1972.) izlazi s mnogim ženama, ali obožava svoju majku. Negativac Bruno iz ''[[Nepoznati iz Nord-ekspresa|Nepoznatog iz Nord-ekspresa]]'' mrzi svojeg oca, ali istovremeno je veoma privržen svojoj majci. Problemi Normana Batesa s majkom u ''[[Psycho|Psihu]]'' su već legendarni. Junakinje Hitchcockovih filmova uglavnom su privlačne, ali hladne [[plavuša|plavuše]], naizgled nezainteresirane, ali, poduprte uzbuđenjem ili izvjesnom opasnošću, reagiraju burno i silovito, pa čak i protiv zakonskih normi. Kao što je navedeno, slavna je žrtva iz ''Stanara'' plavuša. U ''[[39 stepenica]]'', Hitchcockovoj atraktivnoj plavuši, [[Madeleine Carroll]], stavljaju lisice na ruke. U filmu ''[[Marnie]]'' ([[1964]].), privlačna plavuša [[Tippi Hedren]] je [[kleptomanija|kleptomanka]]. U filmu ''[[Drž'te lopova]]'' ([[1955]].), čarobna plavuša [[Grace Kelly]] nudi pomoć neznancu, iako pretpostavlja da je on provalnik. U ''[[Rear Window|Prozoru u dvorište]]'', Lisa provaljuje u stan. A najpoznatija plavuša iz Hitchcockovih filmova, koju u ''[[Psycho|Psihu]]'' glumi [[Janet Leigh]] opljačka iznos od 40.000 [[dolar]]a, a ubija je mladić Norman Bates ([[Anthony Perkins]]) koji za nju misli da mu je majka. (Ili kako bi to Norman sebi objasnio u filmu: " Moja majka je... kako se ono kaže?... danas nije kod kuće." Hitchcockova zadnja vruća plavuša bila je francuska glumica [[Claude Jade]] kao zabrinuta kćerka tajnog agenta u ''[[Topaz (film iz 1969.)|Topazu]]'' ([[1969]]). Hitchcock pokazuje da je čvrsto oslanjanje na glumce i glumice zapravo relikt kazališne tradicije. Među prvima je inventivno počeo koristiti pokrete kamere, originalno kadriranje i postupke montaže kako bi istražio nove mogućnosti u filmskoj umjetnosti. Hitchcockovi najosobniji filmovi vjerojatno su ''[[Notorious (1946)|Ozloglašena]]'' ([[1946]].) i ''[[Vertigo|Vrtoglavica]]''; oba o opsesijama i nervozama muškaraca koji manipuliraju ženama. S druge strane, često je govorio da je njemu osobno najdraži film ''[[Sjenka sumnje]]''. U ''Vrtoglavici'' se puno otvorenije i intenzivnije bavi odnosom [[seks]]a i [[smrt]]i ([[Tanatos]]a i [[Eros]]a). Lik kojeg tumači [[Kim Novak]] izuzetno je atraktivna plavuša, koja privlači pažnju Jimmyja Stewarta. Među njima se rađa [[ljubav]] usprkos tome što Stewart vjeruje da Novakova ima [[samoubistvo|samoubilačke]] porive (kasnije otkriva pravu istinu o njoj). Stewartov lik ima snažnu potrebu da kontrolira ljubavnicu, da je oblači te da se [[fetišizam|fetišistički]] odnosi prema njezinoj odjeći, obući i kosi. == Hitchcockov stil == Hitchcock je vrlo teško nalazio pouzdane scenariste koji su bili sposobni njegove zamisli realizirati na filmu. Iako je radio s darovitim piscima kao što su [[Raymond Chandler]] ili [[John Michael Hayes]], vrlo rijetko se prema njima ponašao s poštovanjem i kao sebi ravnima. Jednom je izjavio: "Pisac i ja isplaniramo cijeli scenarij do najsitnijih detalja i kad se to napravi, jedino što preostaje je da se snimi film. Ustvari, to se događa samo u slučaju kada je osoba koja ulazi u studio svjesna da se mora nositi s kompromisima. Zapravo, romanopisac daje sve od sebe upravo zbog toga što se ne mora baviti glumcima i svim tim stvarima". Hitchcock je bio izuzetno kritičan prema svojim glumcima i glumicama, pa je npr. omalovažavao glumu Kim Novak u filmu ''[[Vertigo|Vrtoglavica]]'', a jednom je izjavio da glumce treba tretirati kao stoku. (Braneći se od optužbi da je izjavio 'glumci su stoka', rekao je 'Nikada nisam rekao da su glumci stoka; rekao sam da ih treba ''tretirati'' kao stoku'.) Prva knjiga koja se bavila Hitchcockom bila je jednostavno naslovljena kao ''Hitchcock''. Objavljena je [[1967]]. i u njoj su objavljeni zapisi jednotjednih razgovora koje je redatelj [[François Truffaut]] vodio sa Hitchcockom. == Nagrade == Hitchcockov film "[[Rebecca]]" ([[1940]].) dobio je [[Oscar]]a iste godine, iako je nagradu primio producent filma [[David O. Selznick]]. Hitchcock je kao producent bio nominiran za Oscara za najbolji film i to za ''[[Doubt (film)|Sumnju]]'' ([[1941]]). Kao najbolji redatelj bio je nominiran pet puta i to za filmove: ''Rebecca'', ''[[Čamac za spašavanje]]'' ([[1944]].), ''[[Začaran]]'' ([[1945]].), ''[[Rear Window|Prozor u dvorište]]'' i ''[[Psycho|Psiho]]''. Godine [[1968]]/ primio je počasnog Oscara, a [[1980]]. dobio je titulu viteza. == Citati == : ''Poput [[Sigmund Freud|Freuda]], Hitchcock dijagnosticira nezadovoljstvo koje bjesni i nagriza masku civilizirane uljudnosti modernog čovjeka. Poput [[Pablo Picasso|Picassa]] ili [[Salvador Dalí|Dalija]], on registrira fenomenološku prijetnju naglo moderniziranog svijeta.'' - [[Peter Conrad]] : ''Volio bih da znam više o njegovim vezama sa ženama. Međutim, kad bolje razmislim, ne bih volio.'' - [[Ingmar Bergman]] : ''Ja sam filantrop: pružam ljudima ono što oni žele. Ljudi vole osjetiti užas i strah.'' - Alfred Hitchcock : ''Nikada nisam rekao da su glumci stoka. Zapravo sam rekao da bi se prema njima trebalo "''ponašati''" kao prema stoci.'' - Alfred Hitchcock : ''Snimati filmove za mene, najprije i prije svega, znači ispričati priču. Ta priča može biti nevjerojatna, ali ona ne treba nikada biti obična. Poželjno je da bude dramatična i humana. Drama, to je život iz kojega su isključeni svi dosadni trenutci.'' - Alfred Hitchcock : ''Imamo nekoga tko ima neuobičajeno velik, neurotičan strah od nereda. Otuda izvire Hitchcockova umjetnost. On promatra ljude same u stanju nereda. Svi ti ljudi misle da kontroliraju situaciju, misle da su moćni, misle da su sređeni – a u jednom trenutku on naglo izvlači tepih ispod njihovih nogu samo da bi vidio njihove reakcije.'' - [[Drew Casper]] == Ostali radovi == [[Datoteka:Alfred Hitchcock NYWTS.jpg|thumb|250px|Alfred Hitchcock]] U razdoblju od [[1955]]. do [[1965]]. Hitchcock je bio domaćin i producent dugotrajne [[televizija|televizijske]] serije ''[[Alfred Hitchcock vam predstavlja]]''. Zahvaljujući filmovima koje je do tada snimio, njegovo ime postalo je sinonim za neizvjesnost, a radeći TV-seriju postao je poznat široj javnosti. Njegov glas prožet [[ironija|ironijom]], njegova pojava te osoban stil ponašanja odmah su uočeni i često su bili predmet podsmijeha. I sam je režirao nekoliko epizoda serije, a izazvao je pravu buru u redovima filmskih radnika kada je odlučio da igrani film ''[[Psycho|Psiho]]'' snimi koristeći usluge televizijskog osoblja. U kasnim 80-im godinama proizvedene su nove epizode serijala, pri čemu su se koristili Hitchcockovi uvodni govori iz stare serije. Hitchcock je također zapamćen i u tiskanom obliku, kao junak, u to vrijeme vrlo popularne, serije detektivskih priča ''Alfred Hitchcock i tri detektiva''. To su bile inteligentno i vješto napisane priče s likovima koji su bili puno mlađi nego u to vrijeme popularni [[Hardyjevi dječaci]]. Nakon što je pročitao priču o zamršenom slučaju '''dvorca i papagaja'', kojeg su tri detektiva vrlo vješto riješila, Hitchcock odlučuje da piše uvodne tekstove gde je, u ulozi filmskog reditelja, mladim detektivima zadavao nove slučajeve. Na kraju svake knjige Hitchcock raspravlja o slučaju s Jupiterom Jhonsonom, Bobom Endrusom i Peterom Krenshoom pri čemu mu detektivi iznose svoja viđenja slučaja. Nakon Hitchcockove smrti, ulogu mentora i prijatelja trojice dječaka preuzima izmišljeni lik umirovljenog detektiva Hectora Sebastiana. Zahvaljujući dostignutoj popularnosti, izdanje ''Alfred Hitchcock i tri detektiva'' nekoliko puta je ponovno izdavano iako su najnoviji reprinti naslovljeni samo kao ''[[Tri detektiva]]''. Tijekom svih ovih godina izdavači su nastojali zamijeniti Hitchcockov lik u knjizi drugim protagonistima, naročito u ranim izdanjima knjiga. Na vrhuncu slave, Hitchcocku je ponuđeno da piše uvodne tekstove za izdanje pripovijedaka poznatih autora koje bi u zaglavlju nosilo njegovo ime. Sve su pripovijetke trebale biti trileri s naglašenim elementima neizvjesnosti. Naslovi tih izdanja bili su ''Muzej čudovišta Alfreda Hitchcocka'', ''Hitchcockove natprirodne priče strave i napetosti'', ''Napete priče Alfreda Hitchcocka'', ''Vještičji napitak Alfreda Hitchcocka'', ''Galerija utvara Alfreda Hitchcocka'' i ''Ukleta kuća Alfreda Hitchcocka.'' U kolekciji su zastupljena mnoga poznata imena, pa tako i [[Shirley Jackson]] (''Stranci u gradu, [[Lutrija]]''), [[T. H. White|T.H. White]] (''[[Mač u kamenu]]''), Robert Bloch, [[H. G. Wells|Herbert George Wells]] (''[[The War of the Worlds|Rat svjetova]]''), [[Robert Louis Stevenson]], [[Arthur Conan Doyle]], [[Mark Twain]], te autor ''[[Tri detektiva]]'', [[Robert Arthur]]. == Strah od jaja (ovofobija) == Alfred Hitchcock imao je izuzetan strah od [[jaje|jaja]] (još poznato kao [[ovofobija]]). Rekao je:<br />{{citat|Bojim se jaja. Ta bijela okrugla stvar bez rupa...jeste li ikad vidjeli nešto gadnije od razbijanja ljuske jaja i prolivanja njegove žute tekućine ? Krv je vesela, crvena. No žumanjak iz jajeta je žut, gadljiv. Nikad ga nisam probao.}} == Filmografija == === Nijemi filmovi === * ''[[Broj trinaest]]'' (1922.) * ''[[Uvjek kaži svojoj ženi]]'' (1922.) (završio film pošto se reditelj razbolio) * ''[[Žena ženi]]'' (1922.) (koscenarist i asistent režije) * ''[[Bijela sjenka]]'' (1923.) (koscenarist, montažer i scenograf) * ''[[Strašna pustolovina]]'' (1924.) (koscenarist, scenograf i asistent režije) * ''[[Hulja]]'' (1925.) (scenarist, scenograf i asistent režije) * ''[[The Pleasure Garden (film)|Vrt zadovoljstva]]'' (1925.) * ''[[Planinski orao]]'' (1926.) * ''[[Stanar: priča o londonskoj magli]]'' (1926.) * ''[[Na nizbrdici]]'' (1927.) * ''[[Nesigurna vrlina]]'' (1927.) (po drami [[Noel Kauard|Noela Kauarda]]) * ''[[Ring]]'' (1927.) (scenarij i priča) * ''[[Farmerova žena]]'' (1928.) * ''[[Šampanjac (film)|Šampanjac]]'' (1928.) * ''[[Stanovnik otoka Mana]]'' (1928.) === Zvučni filmovi === * ''[[Ucjena]]'' (1929.) (prvi [[zvučni film]]) * ''[[Junona i paun]]'' (1930.) * ''[[Ubojstvo!]]'' (1930.) * ''[[Elstri zove]]'' (1930.) * ''[[Bezobzirna igra]]'' (1931.) * ''[[Broj sedamnaest]]'' (1932.) * ''[[Rich and Strange|Bogati i čudni]]'' (1932.) * ''[[Bečki valceri]]'' (1933.) * ''[[The Man Who Knew Too Much (1956)|Čovjek koji je previše znao]]'' (1934.) * ''[[the 39 Steps (film, 1935)|39 stepenica]]'' (1935.) * ''[[Tajni agent]]'' (1936.) (po komadu Campbella Dicksona na osnovi nekoliko priča [[William Somerset Maugham|Somerseta Maughama]]) * ''[[Sabotaža (film)|Sabotaža]]'' (1936.) (po romanu ''Tajni agent ''[[Joseph Conrad|Josepha Conrada]]) * ''[[Mladi i nevini]]'' (1938.) * ''[[The Lady Vanishes (1938 film)|Gospođa koja nestaje]]'' (1938.) * ''[[Jamaica Inn (film)|Jamaica Inn]]'' (1939.) (glavna uloga: [[Charles Laughton]]) * ''[[Rebecca]]'' (1940.) (jedini njegov film koji je osvojio [[Oscar]]a) * ''[[Strani dopisnik]]'' (1940.) * ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Gospodin i gospođa Smith]]'' (1941.) (scenarij [[Norman Krasna]]) * ''[[Doubt (film)|Sumnja]]'' (1941.) * ''[[Saboter (film)|Saboter]]'' (1942 (smatra se pripremom za ''[[North by Northwest|Sjever-sjeverozapad]]'') * ''[[Sjenka sumnje]]'' (1943.) * ''[[Lifeboat (film)|Čamac za spašavanje]]'' (1944.) (najpoznatija uloga Tallulahe Bankhead) * ''[[Pustolovina na Madagaskaru]]'' (1944.) (kratkometražni film na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] snimljen za Britansko ministarstvo informacija) * ''[[Sretan put]]'' (1944.) (još jedan kratkometražni propagandni film na francuskom jeziku) * ''[[Začarana (1945. film)|Začarana]]'' (1945.) (sa sekvencom sna koju je dizajnirao [[Salvador Dalí|Salvador Dali]]) * ''[[Notorious (1946)|Ozloglašena]]'' (1946.) * ''[[The Paradine Case|Slučaj Paradine]]'' (1947.) * ''[[Rope (film)|Uže]]'' (1948.) * ''[[U znaku jarca]]'' (1949.) * ''[[Trema]]'' (1950.) * ''[[Stranci u vlaku]]'' (1951.) * ''[[Ispovjedam se]]'' (1953.) * ''[[Nazovi M radi ubojstva]]'' (1954.) * ''[[Rear Window|Prozor u dvorište]]'' (1954.) * ''[[Drž'te lopova]]'' (1955..) * ''[[Nevolje s Harryem]]'' (1955.) * ''[[The Man Who Knew Too Much (1956)|Čovjek koji je previše znao]]'' (1956.) (remake filma iz 1934.) * ''[[Krivo optužen]]'' (1956.) * ''[[Vertigo|Vrtoglavica]]'' (1958.) * ''[[North by Northwest|Sjever-sjeverozapad]]'' (1959.) * ''[[Psycho|Psiho]]'' (1960.) * ''[[Ptice (film)|Ptice]]'' (1963.) * ''[[Marnie]]'' (1964.) * ''[[Poderana zavjesa]] '' (1966.) * ''[[Topaz]]'' (1969.) * ''[[Frenzy|Mahnitost]]'' (1972.) * ''[[Obiteljska zavjera]]'' (1976.) === Televizijske epizode === * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Osveta" (1955.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Breakdown" (1955.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Slučaj G. Pelhama" (1955.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Back for Christmas" (1956.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Wet Saturday" (1956.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Tajna G. Blancharda" (1956.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "One More Mile to Go" (1957.) * ''Sumnja'': "Četiri sata" (1957.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Savršen zločin" (1957.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Lamb to the Slaughter" (1958.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Dip in the Pool" (1958.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Otrov" (1958.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Banquo's Chair" (1959.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Arthur" (1959.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "The Crystal Trench" (1959.) * ''Ford Startime'': "Incident at a Corner" (1960.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Mrs. Bixby and the Colonel's Coat" (1960.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "The Horseplayer" (1961.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja'': "Bang! Mrtav si" (1961.) * ''Alfred Hitchcock vam predstavlja|The Alfred Hitchcock Hour'': "I Saw the Whole Thing" (1962.) == Suradnici == Sara Allgood, Charles Bennett (scenarist), [[Ingrid Bergman]], Carl Brisson, [[Robert Burks]] (kinematograf), Madeleine Carroll, Leo G. Carroll, Joseph Cotten,Hume Cronyn, Robert Cummings, [[Joan Fontaine]], [[John Forsythe]], [[Farley Granger]], [[Cary Grant]], Clare Greet, Lilian Hall-Davis, Gordon Harker, Ben Hecht (pisac), [[Tippi Hedren]], [[Bernard Herrmann]] (skladatelj), Hannah Jones, Malcolm Keen, [[Grace Kelly]], Charles Laughton, John Longden, [[Peter Lorre]], [[Miles Mander]], [[Vera Miles]], Ivor Novello, Anny Ondra, [[Gregory Peck]], [[Jessie Royce Landis]], [[James Stewart]], [[John Williams (glumac)|John Williams]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [[François Truffaut|Truffaut, François]]: ''Hitchcock'' * Leitch, Thomas: ''The Encyclopedia of Alfred Hitchcock'' * DeRosa, Steven: ''Writing with Hitchcock'' * Deutelbaum, Marshall; Poague, Leland (ed.): ''A Hitchcock Reader'' * Spoto, Donald: ''The Art of Alfred Hitchcock'' * Spoto, Donald: ''The Dark Side of Genius'' * Gottlieb, Sidney: ''Alfred Hitchcock: Interviews'' * Conrad, Peter: ''The Hitchcock Murders'' * Rebello, Stephen: ''Alfred Hitchcock and the Making of [[Psycho|Psiho]]'' * McGilligan, Patrick: ''Alfred Hitchcock: A Life in Darkness and Light'' * Modleski, Tania: ''The Women Who Knew Too Much: Hitchcock And Feminist Theory'' * Wood, Robin: ''Hitchcock's Films Revisited'' == Vanjske veze == {{Commonscat}} {{Commonscat|Alfred Hitchcock}} * {{imdb name|id=0000033|name=Alfred Hitchcock}} * [http://www.labyrinth.net.au/~muffin/melodramas_c.html Hitchcock's article 'Why I Make Melodramas' from 1936] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201021117/http://www.labyrinth.net.au/%7Emuffin/melodramas_c.html |date=2014-02-01 }} * [http://hitchcock.tv Alfred Hitchcock -- The Master of Suspense] * [http://www.sensesofcinema.com/2005/great-directors/hitchcock/ Senses of Cinema's "Great Directors" Alfred Hitchcock profile] * [http://www.screenonline.org.uk/tours/hitch/tour1.html ''Hitchcock's Style''] -- online exhibit from [[screenonline]], a website of the [[British Film Institute]] * [http://alfredhitchcock.directorscut.info/ Multi-Language Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821141305/http://alfredhitchcock.directorscut.info/ |date=2013-08-21 }} * [http://www.hitchcockpresentsdvd.com/ Official Universal Website] * [http://www.soundtrackinfo.com/search.asp?q=hitchcock Hitchcock at the SoundtrackINFO project] * [http://warnervideo.com/hitchcock/home.html Warner Video: Alfred Hitchcock] * [http://www.labyrinth.net.au/~muffin/ The Alfred Hitchcock Scholars/"MacGuffin" Web Page] - the online extension of the Alfred Hitchcock journal ''The MacGuffin'' * [http://www.writingwithhitchcock.com/ Writing With Hitchcock] - Companion site to Steven DeRosa's book of the same name, includes original interviews, essays, script excerpts, and extensive material on Hitchcock's unproduced works. * [http://www.daveyp.com/hitchcock/ The Hitchcock DVD Information Site] - details of Hitchcock DVD releases from around the world * [http://tesla.liketelevision.com/liketelevision/tuner.php?channel=133&format=movie&theme=guide The Man Who Knew Too Much] - Watch the movie online for free * [http://www.borgus.com/think/hitch.htm Basic Hitchcock Film Techniques] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191003004441/http://www.borgus.com/think/hitch.htm |date=2019-10-03 }} A checklist of his top 13 film techniques. * [http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/alfred_hitchcock.htm In-depth interview with Hitchcock from 1963] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130920213226/http://zakka.dk/euroscreenwriters/interviews/alfred_hitchcock.htm |date=2013-09-20 }} {{Životni vijek|1899|1980|Hitchcock, Alfred}} <!-- interwiki--> [[Kategorija:Američki filmski režiseri|Hitchcock, Alfred]] [[Kategorija:Britanski filmski režiseri|Hitchcock, Alfred]] [[Kategorija:Engleski pisci|Hitchcock, Alfred]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara|Hitchcock, Alfred]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]] [[Kategorija:Nominovani za Oscara za režiju|Hitchcock, Alfred]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice nagrade Cecil B. DeMille|Hitchcock, Alfred]] [[Kategorija:Authority control]] bifumhgpcvxu1szpukao46shvwuhdxz 0 4822 41263166 41255954 2022-08-25T19:45:32Z Vipz 151311 [[Šablon:Infokutija jezik]] umjesto [[Šablon:Infobox Language]]. wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=turski jezik |izvornoime={{lang|tr|Türkçe}} |izgovor= {{IPA-tr|ˈtyɾctʃe||Turkce.ogg}} |porodicaboja=Altajski |države={{flag|Turska}}<br />{{flag|Kipar}}<br />kao i:<br />{{flag|Bugarska}}<br />{{flag|Makedonija}}<br />{{flag|Grčka}}<br />{{flag|Nemačka}}<br />{{flag|Irak}}<br />{{flag|Iran}}<br />{{flag|Sirija}}<br />{{flag|Azerbejdžan}} |regija=[[Mala Azija]], [[Jugoistočna Evropa]], [[Kavkaz]] i [[Bliski Istok]] |broj= više od 82,2 miliona |rang=14. |por1=[[Altajski jezici|altajski]] |por2=[[Turkijski jezici|turkijski]] |por3=[[Južni turkijski jezici|južni turkijski]] |pismo=[[latinica]] (turski alfabet) od 1928. |službeni={{flag|Turska}}<br />{{flag|Kipar}} |manjinski={{flag|Severna Makedonija}}<br />{{flag|Srbija}}<br />{{flagcountry|RUM}}<br />{{flag|Irak}} ([[Kirkuk]]) |reguliše=[[Tursko jezičko društvo]] (turski: {{lang|tr|Türk Dil Kurumu}}) |iso1 = tr |iso2 = tur |iso3 = tur |karta = [[Datoteka:Map of Turkish Language.svg|center|315px]] |karta_opis = Države sa naročitim turskim jezičnim stanovništvom. }} '''Turski''' (tur.: ''Türkçe'') ili '''turski jezik''' (tur.: ''Türk dili'') je jezik [[Turkijski jezici|turkijskog roda]] kojim se govori u [[Turska|Turskoj]], a potom i na [[Kipar|Kipru]], u [[Bugarska|Bugarskoj]], u [[Grčka|Grčkoj]], u [[Republika Makedonija|Makedoniji]] i drugim zemljama bivšeg [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Turski govore i miloni turskih emigranata u [[Evropska unija|Evropskoj uniji]]. Tokom vijekova turski jezik je pisan modifikovanom verzijom [[Arapsko pismo|arapskog pisma]], dok se od [[1928.]] koristi [[Latinica|latinski alfabet]] sa 29 slova. == Zvaničan status == Turski jezik je zvaničan jezik [[Turska|Turske]], kao i jedan od zvaničnih jezika na [[Kipar|Kipru]]. Takođe ima zvaničan (mada ne primaran) status u nekoliko opština [[Severna Makedonija|Makedonije]], u zavisnosti od koncentracije i broja ljudi koji govore turskim jezikom.<br/> [[Turkologija]] je opća disciplina koja ima dugu stoljetnu tradiciju i podučava turski jezik a potom i tursku civilizaciju, običaje, povijest, antropologiju. Početak discipline se smatra knjiga [[Mahmud al-Kašgari|Mahmuda al-Kašgarija]] a njezin prvi suvremeni teoretičar je bio [[Prusija|pruski]] zoolog i botanist Peter Simon Pallas (1741–1811). Među brojnim poznatim turkolozima, valja spomenuti sljedeće autore: [[Mehmet Fuad Köprülü]], Hüseyin Namık Orkun, Halil İnalcık, Zeynep Korkmaz, [[Pierre Amédée Jaubert]], [[Victor Louis Ménage]], [[Louis Bazin]], Abel Pavet de Courteille, Élise Massicard, Franz Babinger, Wilhelm Barthold, Alessio Bombaci, Darko Tanasković, [[Ekrem Čaušević]], Gyula Mészáros, Vladimir Dal.<br/> U Turskoj, organ koji reguliše gramatiku i normu turskog jezika je <u>Tursko jezičko društvo</u> (''Türk Dil Kurumu'', TDK). == Geografska raspodela == Turski jezik se uglavnom govori u [[Turska|Turskoj]] i među manjinama u 35 drugih država, posebno na teritorijama koje su nekada bile deo [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], kao što je: [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Srbija]] (najviše na [[Kosovo|Kosovu i Metohiji]]), [[Severna Makedonija|Makedonija]], [[Sirija]], [[Grčka]] (posebno [[Trakija|Zapadna Trakija]]) i [[Izrael]] (turski Jevreji). ==Broj korisnika== Preko 2 miliona ljudi govori turski jezik u [[Njemačka|Nemačkoj]], a postoji prilično velik broj turskih zajednica u [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Nizozemska|Holandiji]], [[Švicarska|Švajcarskoj]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]].<br/> Profesor Ahmet Günşen sa Univerziteta Trakije u Jedrenu (tur. ''Trakya Üniversitesi'') u [[2017.]] tvrdi da turski govori ukupno 250 miliona osoba na svijetu<ref>tur. {{cite web|url=https://www.aa.com.tr/tr/turkiye/dunyada-yaklasik-250-milyon-kisi-turkce-konusuyor/921506#|title= Dünyada yaklaşık 250 milyon kişi Türkçe konuşuyor|date=28. 09. 2017|accessdate = 10. 06. 2022}}</ref> dok drugi izvori procjenjuju oko 220 miliona govorilaca<ref>tur. {{cite web|url=https://www.hurriyet.com.tr/egitim/turkce-bir-dunya-dilidir-41807876|title= Hürriyet: Türkçe bir dünya dilidir|date=10. 05. 2021 |accessdate = 10. 06. 2022}}</ref>.<br/> Turski zavod za statistiku (TÜİK) tvrdi da do 31. 12. 2021 Republika Turska ima 84.680.273 stanovnika<ref>tur. {{cite web|url=https://www.tuik.gov.tr|title=Türkiye İstatistik Kurumu (TÜİK): Türkiye Nüfusu (2021) – 84,680,273|date=|accessdate = 10. 06. 2022}}</ref> , što bi po gruboj procjeni značilo da turski jezik govori najmanje 84 miliona osoba.<br/> Po listi ''CIA World Factbook–a''<ref name="CIA">{{en}} {{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/languages/ |title=The World Factbook: Languages |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate=10. 06. 2022 |quote=}} </ref> službeni jezik Turske se govori također u sljedećim zemljama: * [[Albanija]]<ref name="CIA"/> * [[Austrija]] (2,3%)<ref name="CIA"/> * [[Bugarska]] (8,2%)<ref name="CIA"/> * [[Kipar]] (0,2%; službeni)<ref name="CIA"/> * [[Irak]] (takozvani ''Turkmeni'')<ref name="CIA"/> * [[Kosovo]] (1,1%)<ref name="CIA"/> * [[Liechtenstein]] (1,3%)<ref name="CIA"/> * [[Moldavija]] (4,2%, ''[[Gagauzi]]'')<ref name="CIA"/> * [[Severna Makedonija|Makedonija]] (3,4%; priznat kao službeni u [[Centar Župa|Centar Župi]] i u [[Plasnica|Plasnici]])<ref name="CIA"/>. U [[Severna Makedonija|Makedoniji]] staru turkofonsku zajednicu čine [[Torbeši]]{{efn|Zaseban slučaj čine [[Torbeši]] turkofoni. To je ranije bila šira zajednica (za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ–a]]), današ je nešto manja, najveće skupine se nalaze u [[Skoplje|Skoplju]], [[Tetovo|Tetovu]], [[Gostivar]]u, [[Radoviš]]u, [[Strumica|Strumici]], [[Bitola|Bitoli]], [[Resen|Resnu]].}}.<br/> Po stranici ''<nowiki>ethnologue.com</nowiki>'' Turski je 17. jezik na svijetu po ukupnom broju aktivnih govorilaca, koji su u procjeni oko 88,1 miliona<ref>{{en}}{{cite web|url=https://www.ethnologue.com/guides/ethnologue200|title=Ethnologue: What are the top 200 most spoken languages?|date=|accessdate = 10. 06. 2022}}</ref>.<br/> Švedska enciklopedija ''Nationalencyklopedin'' tvrdi da je u [[2011.]] Turski materinji jezik od 73 miliona osoba<ref name="Nationalencyklopedin">{{cite web|url=https://www.ne.se/uppslagsverk/encyklopedi/l%C3%A5ng/turkiska|title=Nationalencyklopedin: Turkiska|date=|accessdate = 10. 06. 2022}}</ref>, od čega 67 miliona su u Turskoj<ref name="Nationalencyklopedin"/>, 2 miliona u Njemačkoj<ref name="Nationalencyklopedin"/>, 690.000 u Bugarskoj<ref name="Nationalencyklopedin"/>, 330.000 u Iranu<ref name="Nationalencyklopedin"/>, 260.000 na Kipru<ref name="Nationalencyklopedin"/>, 201.000 u Nizozemskoj<ref name="Nationalencyklopedin"/>, 180.000 u Austriji<ref name="Nationalencyklopedin"/>.<br/> Po ''Omniglot–u'' Turski broji 82 miliona govorilaca u Turskoj<ref name="Omniglot">{{en}}{{cite web|url=https://www.omniglot.com/writing/turkish.htm|title=Omniglot: Turkish (Türkçe)|date=|accessdate = 10. 06. 2022}}</ref>, 2 miliona u Njemačkoj<ref name="Omniglot"/>, 606.000 u Bugarskoj<ref name="Omniglot"/>, 500.000 u Velikoj Britaniji<ref name="Omniglot"/>, 300.000 na Kipru<ref name="Omniglot"/>, 165.000 u SAD–u<ref name="Omniglot"/>, 130.000 u Uzbekistanu<ref name="Omniglot"/>. == Istorija turskoj jezika == {{V. također|Turska književnost|Hronologija Osmanskog carstva|Historija Turske}} [[Turkijski jezici]] nastaju u [[Srednja Azija|centralnoj Aziji]] u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] za vrijeme velikih [[migracija]] koji su doveli azijske [[nomad]]ske narode u [[Historija Kine|Kinesko carstvo]] i u srednjovjekovnu Europu, što je uzrokovalo i konačan pad [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Najstariji trag pra–turskog jezika su [[Orhonske ploče]]{{efn|[[Orhonske ploče]] je otkrila arheološka ekspedicija [[Nikolaj Jadrincev|Nikolaja Jadrinceva]] (1842–1894) [[1889.]] Izvorni tekst na staroturskoj abecedi je dešifrirao [[1893.]] filolog [[Vilhelm Thomsen]] (1842–1927) dok je tekst prvi put objavio turkolog Vasilij Radlov (1837–1918). Vilhelm Thomsen je objavio jedno tumačenje na danskom 1922. s potpunijim prijevodom.}} (poč. [[8. vijek]]a) dvije ploče iz doba [[Gok Turkijci|Plavih Turcaka]] na kojima su uklesan tekstovi u čast turkijskog kneževa Kul Tigin (fl. 684–731) i Bilge Qaghan (fl. 683–734). Ploče su pronađene pri kraju [[19. vijek]]a u [[Dolina Orhona|dolini Orhona]]<ref>{{en}}{{cite web|url=https://en.unesco.org/silkroad/silk-road-themes/world-heritage-sites/orkhon-valley-cultural-landscape|title=UNESCO: Krajolik doline Orhona|date=|accessdate = 09. 06. 2022}}</ref> u centralnoj [[Mongolija]]. Kada je riječ o toj drevnoj fazi jezika, lingvisti govore o staroturskom pismu {{efn|Staroturkijsko pismo, Orhonsko pismo, pismo Göktürka, orkhonsko–jenisejsko pismo.}} koje je se razvilo na prostoru Mongolije i Sibira, često vezane uz pojam «sibirske [[rune]]». Poslije raspada konfederacije [[Gok Turkijci|Göktürk]], stvorilo je se više turkijskih samostalnih ogranaka ([[Ujgurski Kaganat]], [[Karahanidski Kanat]]), među kojima su i [[Oguzi]] koji su doselili i [[Transoksijana|Transoksijanu]] (zapadni [[Turkestan]]). Iz tog političkog prostora potiče vojvoda [[Seldžuci|Selçuk]] († 1009), čiji će se [[klan]] preseliti u [[Veliki Horasan|Khorasan]] i preći u [[islam]], a zatim će Seldžuci u [[11. vijek|11. stoljeću]] osvojiti [[Gaznovci|gaznovsku]] [[Perzija|Perziju]] i tamo osnovati [[Seldžučka Monarhija|Seldžučko carstvo]] (1037–1194). To razdoblje jezika je vrlo bitno jer se tu stvara spoj između turkijske matice i islamske civilizacije, što će biti pretpostavka za rađanje osmanske civilizacije. Prva knjiga koja izdašno govori u turskom jeziku je [[Mahmud al-Kašgari|al-Kašgarijev]] ''Sažetak turskih jezika'' (tur. ''Dîvânü Lugati't-Türk'', [[11. vijek]]).<br/> Širenje Seldžuka prema Egiptu, Palestini i Anadoliji je izazvalo reakciju europskih sila, koje su do tada doživljavale duboku političko–kulturalnu krizu, po čemu su izbili ratovi na više navrata koje poznajemo kao [[Križarski ratovi|Križarske ratove]]. Na tlu te ratne struje, [[Rumski Sultanat|Rumski sultanat]] i europske sile su postepeno narušili [[Bizantsko carstvo]] pa su se u Anadoliji stvorile mnoge kasno–seldžučke kneževine u okviru Rumskog sultanata. Pohodi [[Osman I|Osman–beg]] pri kraju [[13. vijek]]a su stvorili snažnu kneževinu, odnosno [[beg]]luk, koji je postao u [[14. vijek]]u glavna sila u Anadoliji. To razdoblje je zapravo kolijevka [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], [[Turska književnost|turske književnosti]] (''[[Osmanov san]]'', [[Dželaludin Rumi|Rûmî]], [[Yunus Emre]]) i turskog jezika.<br/> {{V. također|Osmanski turski jezik}} [[Osmansko carstvo]] je trajalo šest stoljeća (1288–1922) i procvijetalo između [[15. vijek|15.]] i [[16. vijek]]a (zlatno doba, 1453–1566). Carska administracija je se jednako služila turskim, [[Arapski jezik|arapskim]] i [[Perzijski jezik|perzijskim]], stoga su osmanski književnici bili poligloti i skladali tekstove na tri jezika, što je preoblikovalo sav turski jezik. Za ovo razdoblje se priča o [[Osmanski turski jezik|osmansko–turskim jezikom]] koji je se pisalo na preinačenom [[Arapsko pismo|arapskom pismu]]. Prva knjiga koja proučava tursku gramatiku je ''Müyessiretül Ulum'' ([[1530.]]) [[Kadri iz Pergama|Kadrija iz Bergame]]. Primjeri u djelu su na turskom jeziku, ali su jezična pravila prilagođena pravilima arapskog. Ispod plemenitog dvorskog jezičnog sloja postojao je takozvani «grubi turski» (tur. ''kaba Türkçe''), jezik svakodnevnice uobičajen u puku koji je sadržavao veći postotak domaćeg rječnika. Taj sloj će kasnije biti osnova za moderni turski jezik. {| class="wikitable" |+ !Osmanski turski !Suvremeni turski !Srpskohrvatski |- |müselles |üçgen |trokut |- |tayyare |uçak |avion |- |nispet |oran |omjer |- |şimal |kuzey |sjever |- |teşrinievvel |ekim |oktobar, listopad |- |asel |bal |med |} Stoga je od [[17. vijek|17.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]] carstvo sklizilo u postupan raspad koji je se u [[19. vijek|19. stoljeću]] napokon pokazao kao neizbježan, tako da će se golemi osmanski državni stroj između [[1805.]] do [[1922.]] raspasti i izgubiti velike količine teritorija. Uz nategnute vanjske odnose, carstvo je ušlo u ciklus unutarnje uzburkanosti, tako na [[Topkapi Saraj|dvoru]] kao i u društvu, uglavnom između strane koja je branila stari poredak i one koja je zagovarala korijensku obnovu, često po Zapadnim uzorima. Odlučno sklon reformi je bio sultan [[Mahmud II]], početnik reformskog nacrta pod nazivom ''[[Tanzimat]]''. U društvu je, među mnogim faktorima i aktorima, vrlo značajan rad [[Mlade Osmanlije|Mladih Osmanlija]] i intelektualaca koji išli reformskim pravcem. Tako nastaje novi val studija o turskom jeziku i prve suvremene gramatike ([[Ahmed Dževdet Paša|Dževdet–paša]], [[Sami Frashëri|Şemseddin Sâmi]], [[Muallim Naci|Naci]], [[Hüseyin Cahit Yalçın|Yalçın]], [[Ebüzziya Tevfik]], [[Namık Kemal]], [[Ibrahim Şinasi|Şinasi]] i drugi). O pravilima jezika su se isto jako pobrinuli u svojim knjigama [[Ahmed Cevdet Paşa|Ahmet Cevdet]] (1851) i [[Keçecizade Fuat Paşa|Fuat–paša]] (1865). <br/> Pothvat [[Mladoturci|Mladih Turaka]] je od [[1908.]] pokrenuo proces radikalnih promjena koje su se ostvarile nakon [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]], [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i uspona [[Kemal Atatürk|Atatürkove]] revolucije. Sa konačnim padom carstva i proglašenjem Republike Turske (tur. '' Türkiye Cumhuriyeti''; [[1922]]–[[1923]]), Atatürk je uz svoju stranku [[Republikanska narodna stranka|CHP]] nastojao za višegodišnjim [[Atatürkove reforme|nacrtom reformi]] čemu je politički cilj bio stvoriti jedno novo tursko društvo ([[Kemalizam]]). Poslije proglašenja Ustavne monarhije ([[1908]]), među glavnim gramatikama u opotrebi će biti djelo [[Hüseyin Cahit Yalçın|Hüseyina Cahita]] (1875–1957) pod naslovom ''Türkçe Sarf ve Nahiv''{{efn|[[Hüseyin Cahit Yalçın|Hüseyina Cahita]], ''Türkçe Sarf ve Nahiv'', 1908–1910.}} u kojem se pak osjeća utjecaj francuske gramatike. Najvažnije istraživanje stranih znanstvenika u oblasti turske gramatike je djelo [[James Redhouse|Jamesa Redhousa]]{{efn|[[James Redhouse]], ''A Simplified Grammar of Ottoman-Turkish Language'', 1884.}} iz [[1884.]] {{Citat|Devlet-i Osmaniye'nin münhasıran Arap ekseriyetiyle meskûn olup 30 Teşrinievvel 1918 tarihli mütarekenin hîn-i akdinde muhasım orduların işgali altında kalan aksamının mukadderatı, ahalisinin serbestçe beyan edecekleri ârâya tevfikan tayin edilmek lazım geleceğinden, mezkûr hatt-ı mütareke dahil ve haricinde dinen, irfânen, emelen müttehit ve yekdiğerine karşı hürmet-i mütekabile ve fedakarlık hissiyatıyla meşhun ve hukuk-ı ırkıye ve ictimaiyeleriyle şerâit-i muhitiyelerine tamamıyla riayetkar, Osmanlı İslam ekseriyetiyle meskun bulunan aksamın heyet-i mecmuası hakikaten veya hükmen hiçbir sebeple tefrik kabul etmez bir külldür.|Narodni ugovor{{efn|Narodni ugovor (tur. ''Misak-ı Millî Beyannâmesi''), 12. januar 1920.}}, [[1920.]]}} Pritom je Atatürk smatrao nužnom i promjenu na polju jezika, do čega je došlo [[1928.]] sa Odborom za jezik{{efn|Odbor za jezik (tur. ''Dil Encümeni'', [[1928.]]): [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu|Yakup Kadri]], Falih Rıfkı Atay (1894–1971), Ruşen Eşref Ünaydın (1892–1959), Fazıl Ahmed, [[Ahmet Cevat Emre|Ahmed Cevad]] (1878–1961), Ragıp Hulûsi Özdem (1893–1943), Mehmed Emin, Mehmet İhsan Sungu (1883–1946), İbrahim Grantay (1883–?).}} (tur. ''Dil Encümeni''), gdje je grupa turskih književnika (među ostalim, [[Yakup Kadri Karaosmanoğlu|Yakup Kadri]]) utemeljila reformu turskog pravopisa i gramatike. Iste godine je prihvaćeno [[Latinica|latinično pismo]], a [[1932.]] je osnovano Društvo za istraživanje turskog jezika (tur. ''Türk Dili Tetkik Cemiyeti''), što će kasnije postati <u>Tursko jezičko društvo</u> (tur. ''Türk Dil Kurumu'', skraćeno TDK). [[1933]]/[[1934|34.]] je [[Ahmet Cevat Emre|Ahmed Cevad]] (1878–1961) objavio dvije prvobitne knjige: ''Pitanje o stvaranju turskog riječnika''{{efn|Ahmed Cevad, Pitanje o stvaranju turskog riječnika, tur. ''Türkçede Kelime Teşkili Hakkında Bir Anket''}} i ''Dodaci rječniku'' {{efn|Ahmed Cevad, Dodaci rječniku, tur. ''Ekler Lügatçesi''}}. Prvu gramatiku{{efn|[[İbrahim Necmi Dilmen|İ. Necmi]], ''Türkçe Gramer'', 1939.}} Republike je [[1939.]] napisao [[İbrahim Necmi Dilmen|İ. Necmi]] (1887–1945). Godine [[1935.]] je TDK objavilo dvojezični [[Osmanski turski jezik|osmansko–turski]]/čisto–turski rječnik koji je plod jezične reforme. Poslije [[1940.]] godine napisano je mnogo novih turskih gramatika među kojim se ističu djela Tahsina Banguoğlua{{efn|Tahsin Banguoğlu, ''Ana Hatlarıyla Türk Grameri'', 1940.}}, T. Gencana{{efn|Tahir Nejat Gencan, ''Dilbilgisi'', 1950–1954.}} i M. Ergina{{efn|Muharrem Ergin, ''Türk Dil Bilgisi'', 1958.}}. Knjiga Tahsina Banguoğlua nastaje zapravo po nalogu ministarstva nacionalnog obrazovanja u srvsi stvaranja knjige koja će se poučavati u školama. Državna komisija{{efn|Komisija za turski udžbenik ([[1941]]): [[Peyami Safa]], Halil Onan, Hüseyin Avni Başman, Nejat Gencan, Sadullah Sander.}} je izdala [[1941.]] prve zvanične Gramatike (''Dil bilgisi'') za osnovne i srednje škole. TDK je postalo nezavisna ustanova [[1951.]] godine, kada je prestao da važi zakon po kojem ga je moralo nadgledati Tursko ministarstvo prosvete. Taj status nezavisnosti je trajao do augusta [[1983.]] godine, kada je TDK opet povezan uz vlašt uoči [[Državni udar u Turskoj 1980.|vojnog prevrata 1980.]] godine. === Dijalekti === [[Datoteka:Türkiye_ağızları_haritası.jpg|thumb|right|350px|<center>Anadoski dijalekti</center>]] Nariječja turskog jezika su: * '''[[Anadolski turski dijalekti|Anadolski]]''': ** '''Istočni anadolski dijalekt''' (''Doğu ağız''); ** '''Sjeverno-istočni anadolski dijalekt''' (''Kuzeydoğu ağız''); *** Mešketski turski dijalekt, govore ga Mešketi u [[Gruzija|Gruziji]]; ** '''Zapadni anadolski dijalekt''' (''Batı ağız''), među kojim je Istanbulski dijalekt (matica turskog standarnog jezika); *** Egejski turski dijalekt (''Ege ağız bölgesi'') *** Crnomorski turski dijalekt (''Karadeniz ağız bölgesi'') *** Centralni turski dijalekt (''Orta Anadolu ağız bölgesi'') *** Južni turski dijalek (''Güneydoğu ağız bölgesi'') *** Kastamonski turski dijalekt (''Kastamonu ağız'') * '''[[Rumelski turski dijalekti|Rumelski]]''' (''Rumelice'' ili ''Rumeli ağızları'' ili još ''Rumeli Türkçesi''), govore ga [[Muhadžiri]] i [[Gagauzi]] iz [[Rumelija|Rumelije]], uključuje neobične dijalekte kao ''dinler'' i ''adakale'': ** Zapadni rumelski dijalekt (''Batı''); ** Istočni rumelski dijalekt (''Doğu''), sa varijantama kao na primjer Jedrenski turski dijalekt; * '''[[Sirijski turski dijalekt|Sirijski]]''' (''Suriye ağız''); * '''[[Kiparski turski dijalekt|Kiparski]]''' (''Kıbrıs ağız''); * '''[[Irački turski dijalekt|Irački]]''' (''Irak ağız''). Postoje razne neobične skupine kao '''Karamanski turski''' (''Karamanlıca'') koji govore Karamanci, Grci pravoslavci u Turskoj, dok se istim turskim narječjem služe manjine u [[Grčka|Grčkoj]] gdje se zove Kαραμανλήδικα.<br/> Ovde imamo jedan primer teksta na suvremenom turskom standarnom jeziku: {{Citat|Bütün insanlar hür, haysiyet ve haklar bakımından eşit doğarlar. Akıl ve vicdana sahiptirler ve birbirlerine karşı kardeşlik zihniyeti ile hareket etmelidirler.|Član 1. [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]]<ref> tur. {{cite web|url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/UDHR/Documents/UDHR_Translations/trk.pdf|title=Deklaracija o ljudskim pravima na turskom jeziku|date=|accessdate = 09. 06. 2022}}</ref>}} Što možemo usporijediti sa istim rečenicama na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]: {{Citat|Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.|Član 1. Deklaracija o ljudskim pravima na hrvatskom.<ref> {{sh}} {{cite web|url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/UDHR/Documents/UDHR_Translations/src2.pdf|title=Deklaracija o ljudskim pravima na hrvatskom jeziku|date=|accessdate = 09. 06. 2022}}</ref>}} Na najsrodnijem jeziku turskom, na [[Azerski jezik|azerskom]], isti tekst ovako glasi: {{Citat|Bütün insanlar ləyaqət və hüquqlarına görə azad və bərabər doğulurlar. Onların şüurları və vicdanları var və bir-birlərinə münasibətdə qardaşlıq.|Član 1. Deklaracija o ljudskim pravima na azerskom.<ref> az. {{cite web|url=https://www.ohchr.org/sites/default/files/UDHR/Documents/UDHR_Translations/azb.pdf|title=Deklaracija o ljudskim pravima na azerskom jeziku|date=|accessdate = 12. 06. 2022}}</ref>}} == Gramatika == Turski jezik pripada rodu [[Turkijski jezici|turkijskih jezika]] centralne Azije i danas dijeli mnoge lako prepoznatljive osobine sa [[Azerski jezik|azerskim]], kao što se vidi u sljedećim jednostavnim leksičnim primjerima: {| class="wikitable" |+ !Srpskohrvatski !Turski ![[Azerski jezik|Azerski]] ![[Turkmenski jezik|Turkmenski]] ![[Tatarski jezik|Tatarski]] ![[Kazaški jezik|Kazaški]] ![[Kirgiski jezik|Kirgiski]] ![[Uzbečki jezik|Uzbečki]] |- |da (odobravanje) |evet |bəli |hawa |әйе (aiye) |иә (ïä) |ооба (ooba) |ha |- |ne |yok |yox |ýok |юк (iok) |жоқ (joq) |жок (jok) |yoq |- |voda |su |su |suw |су (su) |су (su) |суу (sū) |suv |- |kuća |ev |ev |jaý |йорт (yort) |үй (üy) |үй (üy) |uy |- |ruka |el |əl |eli |кул (kul) |қол (qol) |кол (kol) |qo'l |- |nebo |gökyüzü |səma |asman |күк (kuk) |аспан (aspan) |асман (asman) |osmon |- |žena |kadın |qadın |aýal |хатын-кыз (hatin-kiz) |әйел (äyel) |аял (ayal) |ayol |} Pisani jezik se služi svojim [[Latinica|latinskim]] [[alfabet]]om koji se sastoji od 29 grafema: {| class="wikitable" |+ !Aa !Bb !Cc !Çç !Dd !Ee !Ff !Gg !Ğğ !Hh !Iı !İi !Jj !Kk !Ll !Mm !Nn !Oo !Öö !Pp !Rr !Ss !Şş !Tt !Uu !Üü !Vv !Yy !Zz |} U velikim crtama turski dijeli većinu zvukova sa europskim jezicima, što je prepoznatljivo i u njegovom alfabetu. Jedini značajan izuzetak je grafem '''Ğ''' koji se ne izgovara nego on samo produžava samoglasnik koji ga prethodi. Sa [[fonologija|fonološke]] strane, suglasnici turskog standardnog jezika su: {| {{Prettytable}} |+ '''Zatvornici''' |- ! ! colspan="2" | Dvousneni ! colspan="2" | Nadzubni ! colspan="2" | Prednjonepčani ! colspan="2" | Zadnjonepčani ! colspan="2" | Nepčani ! colspan="2" | Laringealni |- align=center ! Nosni | colspan="2" | {{IPA|m}} | colspan="2" | {{IPA|n}} | colspan="2" | | colspan="2" | {{IPA|ņ}} | colspan="2" | {{IPA|ŋ}} | colspan="2" | |- align=center ! Praskavi | {{IPA|p}} | {{IPA|b}} | {{IPA|t}} | {{IPA|d}} | {{IPA|t͡ʃ}} | {{IPA|d͡ʒ}} | {{IPA|kʲ}} | {{IPA|ɡʲ}} | {{IPA|k}} | {{IPA|ɡ}} | colspan="2" | |- align=center ! Strujni | {{IPA|f}} | {{IPA|v}} | {{IPA|s}} | {{IPA|z}} | {{IPA|ʃ}} | {{IPA|ʒ}} | {{IPA|ķ}} | {{IPA|ģ}} | {{IPA|q}} | rowspan="2"|{{IPA|ɰ}} | {{IPA|h}} | |- align=center ! Aproksimant | colspan="2" | {{IPA|w}} | colspan="2" | {{IPA|ɫ}} | colspan="2" | {{IPA|l}} | colspan="2" | {{IPA|j}} | | | |- align=center ! Treperni | colspan="2" | | colspan="2" | {{IPA|ɾ}} | colspan="2" | | colspan="2" | | colspan="2" | | colspan="2" | |} Značajna fonološka osobina turskog jezika je <u>harmonija samoglasnika</u>, što je princip po kojem turske reči imaju isključivo zadnje [[samoglasnik]]e (a, i, o, u) ili samo prednje (e, i, ö, ü). Naime turski ima dvodimenzionalni sistem samoglasnika, tako da po prvom stupnju samoglasnici mogu biti prednji ili zaobljen, a po drugom stupnju vokalne harmonije oni mogu biti jednostavni ili složeni. Stoga turski ima dvije klase samoglasnika, prednje i zadnje. Po «harmoniji samoglasnika» riječi ne smiju imati istovremeno prednje i stražnje samoglasnike. [[Datoteka:Turkish vowel chart.png|thumb|<center>Turski samoglasnici</center>]] {| {{Prettytable}} |+ Samoglasnici |- ! || colspan="2" | Prednji || colspan="2" | Zadnji |- ! || Nezaobljeni || Zaobljeni || Nezaobljeni || Zaobljeni |- ! Zatvoreni | /i/ ‹ i › || /y/ ‹ ü › || /ɯ/ ‹ ı › || /u/ ‹ u › |- ! Srednji | /e/ ‹ e › | /œ/ ‹ ö › | | /o/ ‹ o › |- ! Otvoreni | || || /a/ ‹ a › || |} To pravilo uvjetuje tvorbu riječi, odnosno njihovu morfologiju kada se radi o [[sufiks]]ima, zbog čega na pr. ''Türkiye'' (Turska) postaje ''Türkiye'de'' (u Turskoj) ali ''Almanya'' (Njemačka) postaje ''Almanya'da'' (u Njemačkoj). Evo primera kako se od turskih reči sufiksima izvode složenice, i čak rečenice: {| class="wikitable" |+ !Turski !Srpsko-hrvatski |- |ev |kuća |- |''evler'' |kuće |- |''evin'' |tvoja kuća |- |''eviniz'' |Vaša kuća |- |''evim'' |moja kuća |- |''evimde'' |kod moje kuće |- |''evinde'' |kod tvoje kuće |- |''evinizde'' |kod Vaše kuće |- |''evimizde'' |u našoj kući |- |''Evindeyim'' |U tvojoj sam kući |- |''Evinizdeyim'' |U Vašoj sam kući |- |''Evindeyiz'' |Mi smo u tvojoj kući |- |''Evinizdeyiz'' |Mi smo u Vašoj kući |- |''Evimizdeyiz'' |Mi smo u našoj kući |} Dakle turski jezik je [[Aglutinativni jezici|aglutinativni jezik]] i obiluje [[sufiks]]ima, ali praktično nema [[prefiks]]e. Sufiksi služe za tvorbu reči kao i da označe gramatičku funkciju. Turski nema gramatički rod i spol osoba ne utječe na oblikovanju riječi, tako da na pr. zamjenica trećeg lica jednine '''o''' može označiti biće ili pojam bilo kojeg roda. Spolno razlikovanje se dobiva na razne načine. Na primjer, stoka ima zasebna imena (''aygır'', konj, ''kısrak'', kobila; ''boğa'', bik, ''inek'', krava) dok za ostale životinje se dodaje ''dişi'' (ženka) ispred imenica kao na primjer, ''dişi kedi'' tj. mačka ženskog spola. Ispred imenica ljudskih bića se dodaje ''kız'' (djevojka) ili ''kadın'' (žena), po čemu imamo ''kahraman'' (junak) i ''kadın kahraman'' (junakinja). Izuzetak čine slučajevi posuđenice iz drugih jezika ([[Francuski jezik|francuskog]], [[Arapski jezik|arapskog]]) pa imamo slučaj riječi ''aktris'' (glumica). Na sličan način, u nekim slučajevima turski posuđuje [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] sufiks –ica s kojim tvori ženske imenice (''kraliçe'', ''imparatoriçe'', ''çariçe'', ''tanrıça''). Turski nema određeni član ispred riječi, nego naznačuje nešto u rečenici upotrebljavajući akuzativ. Riječi se [[Deklinacija (gramatika)|skladaju]] u šest [[padež]]a: [[nominativ]], [[akuzativ]], [[genitiv]], [[dativ]], [[lokativ]], [[ablativ]], [[instrumental]]. {| class="wikitable" |+ !Padež !Nastavak !Primjer !Prijevod |- |Nom. |∅ |''ağaç'' |drvo |- |Ak. |–i |''ağa'''c'''ı'' |drvo |- |Gen. |–in |''ağa'''c'''ın'' |drva |- |Dat. |–e |''ağa'''c'''a'' |drvu |- |Lok. |–de |''ağaç'''t'''a'' |u drvu/na drvetu |- |Abl. |–den |''ağaç'''t'''an'' |iz drveta/od drveta |- |Instr. |–le |''ağaçla'' |sa drvom |} Ako je s jedne strane skladanje riječi olakšano po pitanju roda, s druge ono strogo prati pravila harmonije samoglasnika. Osobne zamjenice u nominativu su: {| class="wikitable" |+ !Srpskohrvatski !Turski |- |Ja |Ben |- |Ti |Sen |- |On / Ona / Ono |O |- |Mi |Biz |- |Vi |Siz |- |Oni |Onlar |} Druga značajna osobina turskog jezika je način na koji sastavlja rečenice. Za rečenicu «ja sam sretan», na [[Španski jezik|španjolskom]] i na [[Njemački jezik|njemačkom]] reći će se: ::''šp.'' yo estoy feliz; ::''nj.'' Ich bin zufrieden; dok će na [[Ruski jezik|ruskom]] i na turskom nedostajati glagol «biti» (''kopula''): ::''rus.'' я счастлив; ::''tur.'' ben mutluyum. Osnovna kopulativna rečenica na turskom se sastavlja ovako: subjekt + imenski predikativ (ili priloški predikativ), pa se imenskom predikativu dodaje nastavak kako bi on bio usklađen sa subjektom. Na primjer, ::ben doktor<u>um</u> (ja sam doktor); ::ben güzel<u>im</u> (ja sam lijep/lijepa); ::ben baba<u>yım</u> (ja sam otac). Da bi se sastavila negativna kopulativna rečenica, red je isti ali poslije imenskog predikativa ide riječ ''değil'' (tj. negacija «ne») kojoj se dodaje nastavak. Dakle: ::ben doktor değil<u>im</u> (ja nisam doktor); ::ben güzel değil<u>im</u> (ja nisam lijep/lijepa); ::ben baba değil<u>im</u> (ja nisam otac). Za upitne rečenice važi isto pravilo, ali nastavak se dodaje rječju ''mi'', na primjer: ::ben doktor m<u>uyum</u>? (jesam li ja doktor?); ::ben güzel mi<u>yim</u>? (jesam li ja lijep/lijepa?); ::ben baba mı<u>yım</u>? (jesam li ja otac?). Kada je upitna rečenica negativa, dodaje se ''değil'' ispred ''mi'': ::ben doktor değil mi<u>yim</u>? (nisam li ja doktor?). Naravno glasovne promjene u nastavnicima prate isključivo gore navedeni princip harmonije samoglasnika. Kada je riječ o strukturi rečenice ([[sintaksa]]), turski jezik prati red subjekt–objekt–[[glagol]] ([[Jezici SOV|SOV]]){{efn|Neki [[jezici SOV]] su: [[Japanski jezik|japanski]], [[Burmanski jezik|burmanski]], [[Baskijski jezik|baskijski]], [[Latinski jezik|latinski]], [[Perzijski jezik|perzijski]], turski, [[Korejski jezik|korejski]], [[Paštunski jezik|paštunski]].}}. Glagoli mogu imati dva vida: [[perfetkiv]] i [[imperfektiv]].<br/> Jedan isti glagol se mijenja svoje stanje po [[Glagolski način|načinu]] rečenice u kojem se koristi: indikativ, pasiv, mogućni, obvezni, imperativ, uzročan, refleksiv, subjunktiv.<br/> Postoje tri osnovna vremena: prezent, opći aorist, futur. Na primjer, ovo je konjugacija glagola «jesti» (''yemek'') u obliku prve osobe jednine («ja jedem»): {{Div col|colwidth=30em}} <small> ::Sadašnji perfektiv: ''ben yerim'' ::Sadašnji imperfektiv: ''ben yiyorum'' ::Prošli perfektiv: ''ben yedim'' ::Prošli imperfektiv: ''ben yiyordum'' ::Budući: ''ben yiyeceğim'' <br/> ::Negativni sadašnji perfektiv: ''ben yemem'' ::Negativni sadašnji imperfektiv: ''ben yemiyorum'' ::Negativni prošli perfektiv: ''ben yemedim'' ::Negativni prošli imperfektiv: ''ben yemiyordum'' ::Negativni budući: ''ben yemeyeceğim'' ::Upitni sadašnji perfektiv: ''ben yer miyim?'' ::Upitni sadašnji imperfektiv: ''ben yiyor muyum?'' ::Upitni prošli perfektiv: ''ben yedim mi?'' ::Upitni prošli imperfektiv: ''ben yiyor muydum?'' ::Upitni budući: ''ben yiyecek miyim?'' <br/> ::Upitni negativni sadašnji perfektiv: ''ben yemez miyim?'' ::Upitni negativni sadašnji imperfektiv: ''ben yemiyor muyum?'' ::Upitni negativni prošli perfektiv: ''ben yemedim mi?'' ::Upitni negativni prošli imperfektiv: ''ben yemiyor muydum?'' ::Upitni negativni budući: ''ben yimeyecek miyim?'' </small> {{div col end}} '''Posvojni pridjevi''' se tvore dodajući sljedeće sufikse na kraju riječi: * moj : –ım –im –um –üm; poslije samoglasnika –m ; * tvoj : –ın –in –un –ün; poslije samoglasnika –n ; * njegov : –ı –i –u –ü; poslije samoglasnika –sı –si –su– –sü ; * naš : –ımız –imiz –umuz –ümüz; poslije samoglasnika –mız –miz –muz –müz ; * vaš : –ınız –iniz –unuz –ünüz; poslije samoglasnika –nız –niz –nuz –nüz ; * njihov : –ları –leri. Jedan primjer: ''kedi'' (mačka) → ''kedim'' (moja mačka). '''Brojevi''' na turskom: {| class="wikitable" |+ !# !Kardinalni !Redni ! rowspan="14" | !# !Kardinalni !Redni |- |[[1 (broj)|1]] |bir |birinci |[[40 (broj)|40]] |kırk |kırkıncı |- |[[2 (broj)|2]] |iki |ikinci |[[50 (broj)|50]] |elli |elli |- |[[3 (broj)|3]] |üç |üçüncü |[[60 (broj)|60]] |altmış |altmış |- |[[4 (broj)|4]] |dört |dördüncü |[[70 (broj)|70]] |yetmiş |yetmişinci |- |[[5 (broj)|5]] |beş |beşinci |[[80 (broj)|80]] |seksen |sekseninci |- |[[6 (broj)|6]] |altı |altıncı |[[90 (broj)|90]] |doksan |doksanıncı |- |[[7 (broj)|7]] |yedi |yedinci |[[100 (broj)|100]] |yüz |yüzüncü |- |[[8 (broj)|8]] |sekiz |sekizinci |[[101 (broj)|101]] |yüz bir |yüz birinci |- |[[9 (broj)|9]] |dokuz |dokuzuncu |[[1000 (broj)|1000]] |bin |bininci |- |[[10 (broj)|10]] |on |onuncu |[[Milion|1 milion]] |bir milyon |bir milyonuncu |- |[[20 (broj)|20]] |yirmi |yirminci |[[Milijarda|1 milijarda]] |bir milyar |bir milyarıncı |- |[[21 (broj)|21]] |yirmi bir |yirmi birinci |[[Trilion|1 trilion]] |bir trilyon |bir trilyonuncu |- |[[30 (broj)|30]] |otuz |otuzuncu | colspan="3" | |} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Turkish language}} {{interwiki|code=tr}} * [https://www.tdk.gov.tr '''Türk Dil Kurumu''' (Institut turskog jezika)] * [https://www.nisanyansozluk.com <u>Nişanyan Sözlük</u> (Turski etimološki rječnik)] * [http://www.turkishdictionary.net Tursko-engleski i englesko-turski rečnik] * [http://www.turkishclass.com Besplatne lekcije na engleskom jeziku za učenje turskog jezika] == Fusnote == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == * {{cite book|last=Underhill|first=Robert|year=1976|title= Turkish Grammar|url=|location= Cambridge (MA, USA)|publisher= MIT Press|pages=474|ref = Underhill}} [[Kategorija:Turski jezik| ]] [[Kategorija:Turkijski jezici]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Turci|Jezik]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] lcdx45hsn0gkuvat69ewfhj2xs3vflz 0 4830 41263167 41102091 2022-08-25T19:55:59Z Vipz 151311 [[Šablon:Infokutija jezik]] umjesto [[Šablon:Infobox Language]]. wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=arapski jezik |izgovor=/alˌʕaraˈbiːja/ |izvornoime= العربية'' {{transl|ar|DIN|al-ʿarabīyah}}'' |porodicaboja=Afro-azijski |države=25 država |regija=Uglavnom [[arapski svet]] bliskog istoka i severna afrika.<br />[[Liturgijski jezik]] [[Islam]]a. |broj =280 miliona maternji jezik u svim dijalektima i 250 miliona nematernjih govornika<ref name="Ethnologue 1999">[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=arb ''Etnolog'' (1999)]</ref> |rang = 5. kao maternji jezik |por1=[[Afro-azijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[Semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralno-semitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[južni centralno-semitski jezici|južni centralno-semitski]] |pismo=[[arapsko pismo]], [[sirijski alfabet]], [[bengalsko pismo]] |službeni={{zastava|Ujedinjene nacije}}<br />[[Afrička unija]]<br />{{zastava|Arapska liga}}<br />[[File:OIC Logo since 2011.svg|22px]] [[Organizacija islamske konferencije]] Službeni jezik 25 država: {{zastava|Alžir}}<br />{{zastava|Bahrein}}<br />{{zastava|Komori}}<br />{{zastava|Čad}}<br />{{zastava|Džibuti}}<br />{{zastava|Egipat}}<br />{{zastava|Eritreja}}<br />{{zastava|Irak}}<br />{{zastava|Izrael}}<br />{{zastava|Jordan}}<br />{{zastava|Kuvajt}}<br />{{zastava|Liban}}<br />{{zastava|Libija}}<br />{{zastava|Mauritanija}}<br />{{zastava|Maroko}}<br />{{zastava|Oman}}<br />{{zastava|Palestina}}<br />{{zastava|Katar}}<br />{{zastava|Zapadna Sahara}}<br />{{zastava|Saudijska Arabija}}<br />{{zastava|Somalija}}<br />{{zastava|Sudan}}<br />{{zastava|Sirija}}<br />{{zastava|Tunis}}<br />{{zastava|Ujedinjeni Arapski Emirati}}<br />{{zastava|Jemen}} |reguliše=Egipat: [http://www.arabicacademy.org.eg/ Akademija Arapskog Jezika] |iso1 = ar |iso2 = ara |iso3 = ara |iso3comment=&nbsp;– arapski (opšti)<br />''(vidi [[varijante arapskog jezika]] za posebne kodove)'' |ll1 = none |sil=ARA |karta=Arabic speaking world.svg |karta_opis= {{legend|#007e00|Države u kojima je glavni službeni jezik}} {{legend|#007efe|Države u kojima je jedan od službenih jezika}} |obavijest=ipa }} '''Arapski''' (arapski <span lang="ar" xml:lang="ar">عَرَبِيّ</span> [[međunarodni fonetski alfabet|[ʕaraˈbijː]]] odn. <span lang="ar" xml:lang="ar">العَرَبِيَّة</span> [[međunarodni fonetski alfabet|[ʔalʕaraˈbijːah]]]), jezik koji zajedno sa [[Aramejski jezik|aramejskim]], [[Hebrejski jezik|hebrejskim]], ugaritskim i [[feničansko pismo|feničanskim]] jezikom čini semitsku grupu jezika. Arapskim jezikom se govori od 6. veka nove ere, kada se uspostavljanjem [[islam]]a na teritoriji [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskog poluostrva]], sprovela njegova standardizacija. Književni jezik se zove savremenim standradni arapski ili književni arapski jezik. Danas je to jedini zvanični oblik, koji se koristi u pisanju zvaničnih dokumenata i u formalnim prilikama poput nastavnih predavanja ili emisija vesti i on je jedini pisani oblik arapskog jezika koji se nije menjao od 7. veka nove ere, od kada je njime zapisana sveta knjiga islama, [[Kuran]]. Standardni arapski jezik je konzervativniji i očuvaniji oblik od ostalih varijeteta koji se koriste u govornoj komunikaciji, te je jezička raslojenost - diglosija izuzetno rasprostranjena u arapskom govornom području. Neki od ovih govornih varijeteta su međusobno nerazumljivi, a svi dijalekti zajedno predstavljaju skup sociolingvističkih varijeteta, što znači da se lingvistički oni mogu smatrati zasebnim jezicima, ali se obično grupišu zajedno kao jedinstveni jezik iz verskih i političkih razloga.<ref>"Arabic language." ''Encyclopædia Britannica''. 2009. Encyclopædia Britannica Online. Retrieved on 29 July 2009.</ref> Ako bi se posmatrali kao zasebni jezici, bilo bi teško utvrditi o koliko je jezika reč, iz razloga što se jezičke i dijalekatske granice ne mogu jasno povući. Ako bi se posmatrao kao jedinstveni arapski jezik, njime danas govori oko 442 miliona stanovnika<ref>{{cite web|title=World Arabic Language Day|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/events/prizes-and-celebrations/celebrations/international-days/world-arabic-language-day/|work=UNESCO|publisher=UNESCO|accessdate = 27. 5. 2013.|date=1995–2012}}</ref> (kojima je on maternji jezik), a ako bi se posmatrali dijalekti, egipatski varijetet arapskog jezika broji oko 90 miliona govornika, što je veći broj govornika od bilo kog drugog semitskog jezika. <ref>{{Ethnologue16|arz|Egyptian Arabic}}</ref> Arapski jezik je 11. najkorišćeniji jezik u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>United States Census Bureau (2010). Detailed language spoken at home and ability to speak English for the population 5 years and older by states: 2006–2008 (ACS). Retrieved 16 January 2013 from website: http://www.census.gov/hhes/socdemo/language</ref> Savremeni pisani jezik potiče od jezika Kurana, poznatiji još kao klasični arapski ili kuranski arapski jezik. Široko je korišćen u školama, na univerzitetima, koristi se na radnim mestima, u vladama i medijima - ovaj varijetet se koristi kao zvanični jezik u 26 zemalja i zvanican je jezik islama. Sva [[Gramatika|gramatička]] pravila su izvedena upravo iz svete knjige islama, međutim, određene gramatičke konstrukcije su izašle iz svakodnevne govorne upotrebe i zamenjene su novim, modernijim, koje se polako uvode u pisani jezik. Arapski jezik je uticao i na druge jezike koji su prihvatili islam, poput [[Persijski jezik|persijskog]], [[Turski jezik|turskog]], [[Bengalski jezik|bengali]], [[Somalski jezik|somali]], [[svahili]], [[Bosanski jezik|bosanski]], kazahstanski, [[Bengalski jezik|bengalski]], [[hindi]], [[urdu]], [[Malajski jezik|malajski]] i [[Hausa jezik|hausa]]. Tokom [[Srednji vijek|srednjeg veka]], književni arapski jezik je bio glavni nosilac kulture u [[Evropa|Evropi]], a posebno u oblasti [[Nauka|nauke]], [[Matematika|matematike]] i [[Filozofija|filozofije]]. Kao rezultat toga, mnogi evropski jezici u sebi sadrže veliki broj pozajmljenica iz arapskog jezika. Njegov uticaj, u domenu [[Gramatika arapskog jezika|gramatike]] i [[Leksikologija|leksikologije]] je vidljiv u mnogim [[Romanski jezici|romanskim jezicima]], posebno u [[Španski jezik|španskom]], [[Portugalski jezik|portugalskom]], [[Sicilijanski jezik|sicilijanskom]] i [[Katalonski jezik|katalonskom]] jeziku, zahvaljujući blizini arapske i [[Hrišćanstvo|hrišćanske]] civilizacije i njihovih međusobnih dodira, kao i 900. godina arapske kulture na [[Pirinejsko poluostrvo|Iberijskom poluostrvu]], koje je u arapskom jeziku nazvano [[Al Andalus|Al-Andaluz]]. U arapskom jeziku postoje i reči drugih jezika, poput [[Hebrejski jezik|hebrejskog]], [[Grčki jezik|grčkog]], persijskog, kao i [[Sirijački jezik|sirijačkog]] jezika u ranom periodu, u [[Srednji vijek|srednjem veku]], osetan je uticaj turskog jezika, i kratkotrajni uticaj evropskih jezika, [[Francuski jezik|francuskog]] i [[Engleski jezik|engleskog]] u modernom periodu. == Klasični (standardni, moderni) i dijalekatski (kolokvijalni) arapski jezik == Pod pojmom arapski jezik podrazumevamo klasični, standardni ili moderni arapski jezik kao i sve njegove [[dijalekt]]e i varijetete. Klasični arapski jezik je jezik [[Kuran]]a koji se koristio od perioda nastanka [[islam]]a, pa sve do [[Abasidski Kalifat|abasidskog halifata]] kao jezik poslednjeg islamskog carstva. Teorijski se klasični arapski jezik smatra [[Normativno|normativnim]], na osnovu [[Gramatika|gramatičkih]] i [[sintaksa|sintaksičkih]] normi koje su prepisane od strane klasičnih gramatičara, poput Sibavije (Sibawayah), i rečnika definisanog u klasičnim rečnicima. U praksi, savremeni autori retko pišu strogo klasičnim arapskim jezikom, već pišu srednjim varijetetom koji se odlikuje normama standardnog arapskog jezika ali se u njemu mogu pronaći i reči koje se koriste isključivo u dijalektu i usmenoj komunikaciji. ''Književni ili standardni arapski jezik'' (الفصحى - al fuṣḥá) je jezik izveden iz Kurana i danas se koristi u svim zvaničnim situacijama: u školskoj/univerzitetskoj nastavi, medijima, pravnim sporovima, pisanju dokumenata itd. Neke od razlika između standardnog i govornog jezičkog varijeteta : * Određene gramatičke konstrukcije standardnog arapskog jezika nemaju svoj ekvivalent u svakom govornom dijalektu, npr. stanje energetika (oblik koji postoji u svim [[Semitski jezici|semitskim jezicima]] i koristi se kada govornik želi nešto posebno da naglasi npr. yaktubanna يَكتُبَنَّ - on svakako piše) se ne koristi u govornoj upoterebi. * Ni jedan govorni varijetet ne razlikuje [[Padež|padežni sistem]]. Kao rezultat toga, padeži se ubacuju samo u slučajevima gde su neophodni. Arapsko pismo ne razlikuje padežne nastavke kao u ostalim jezicima, oni se beleže kao vokali na kraju reči koji se vrlo često izbacuju u pisanju, tako da se njihov nedostatak ne primećuje kao u ostalim jezicima. Kao rezultat toga, izvorni govornici vrlo često se ne mogu služiti padežnim nastavcima nespremni, te zahtevaju određenu pripremu. * U standardnom varijetetu, red reči u rečenici je VSO(VSO), gde se rečenica započinje predikatom kojeg sledi subjekat i na kraju objekat vršenja radnje. U govornom obliku, red reči u rečenici nije ustaljen. * Sistem [[Broj|brojeva]] u arapskom jeziku je izuzetno kompleksan i složen i zahteva pridržavanje određenih pravila u slaganju brojeva i [[imenica]] i poštovanje pravila '''antipolariteta'''. Govorni varijetet to ne poznaje, te se konstrukcije stvaraju na osnovu osećaja i bez nekog određenog pravila. Standardni arapski jezik koristi veliki broj reči iz klasičnog jezika, jezika Kurana (npr. ''ذهب - dhahaba, ići''), koje nije u velikoj upotrebi u govornim varijetetima. U slučaju da za jednu reč postoji nekoliko sinonima u standardnom jeziku, govorni varijeteti uvek koriste one oblike koji su bliži i lakši za svakodnevnu upotrebu. Sa druge strane, standardni arapski jezik je pozajmio veliki broj termina i izraza koji nisu postojali u vreme nastanka Svete knjige islama <ref>{{Harvcoltxt|Kaye|1991|p=?}}</ref>. Neke reči su pozajmljene iz drugih jezika, usled uticaja drugih kultura. Reči koje su pozajmljene u modernom periodu poput reči ''فيلم fīlm - film'' ili ''دموقراطية dimūqrāṭīyah - demokratija'', su direktno ubačene u arapski jezik, ali su pravopisno prilagođene potrebama arapskog pisma. Međutim, današnje težnje su da se izbegnu direktne pozajmice iz drugih jezika, i da se pozajmi samo [[logika]] stvaranja reči poput: farʻ što znači grana i koristi se u situacijama kada se misli na ogranak neke firme ili organizacije, i reč ''jināḥ - krilo'', od logike krilo aviona, što opet predstavlja krilo neke zgrade, aviona itd. Takođe se i pristupa stvaranju novih reči, za potrebe modernog društva, te je prisutan i veliki broj kovanica. Takođe se nastoji da se ponovo ubace u upotrebu reči koje su ispale iz upotrebe usled uticaja evropske kulture poput reči ''هاتف, hātif'' - telefon, ili nevidljivi pozivnik u [[Sufizam|sufistilkoj]] logici, i reč ''جريدة, jarīdah'' - novine. Kolokvijalni ili dijalekatski arapski jezik se odnosi na brojne nacionalone i regionalne varijetete koji čine svakodnevni govorni jezik. Kolokvijalni arapski jezik ima mnoge dijalekatske varijante, koje su u nekim slučajevima toliko različiti da ih neki [[lingvistika|lingvisti]] klasifikuju kao zasebne jezike. <ref>"Arabic Language." Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2009. Retrieved on 29 July 2009.</ref> Skoro u svim slučajevima, varijeteti nisu zapisani, oni se koriste isključivo u usmenoj komunikaciji, poput komunikacije u emisijama i TV serijama. <ref name=Jenkins>{{Citation |url=http://strategyleader.org/articles/arabicpercent.html |title=Population Analysis of the Arabic Languages |author= Orville Boyd Jenkins |date = 18. 3. 2000.}}</ref> Jedini varijetet arapskog jezika koji se izdvojio kao zasebni jezik je [[malteški jezik]], koji se govori na [[katolička crkva|rimokatoličkoj]] [[Malta|Malti]] i pisan je [[Latinica|latinicom]]. Razvio se od ranijeg oblika arapskog jezika i pod uticajem sicilijanskog jezika koji u sebi sadrži veliki broj arapsih reči, kao i uticaja evropskih jezika, danas on nije razumljiv arpskim izvornim govornicima, ali se razumeju pojedine reči i oblici, tako da ga lingvisti klasifikuju kao zasebni jezik a ne kao varijetet arapskog jezika. Na isti način, [[Alžir|alžirski]] dijalekat je kao francuska kolonija bio pisan latinicom i nazvan ''darija (darija)'' [[Datoteka:Flag of the Arab League.svg|thumb|left|upright|Zastava [[Arapska liga|Arapske lige]], koja se često koristi i kao zastava arapskog jezika.]] [[Datoteka:Flag of Hejaz 1917.svg|thumb|left|upright|Zastava koja se često koristi kao zastava arapskog jezika.]] I u vreme [[Prorok Muhamed|Proroka Muhameda]], postojali su različiti oblici govornog arapskog jezika. Govorio je dijalektom [[Meka|Meke]] (zapadni deo [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskog poluostrva]]), koji se kasnije izdigao iznad ostalih dijalekatskih varijeteta i postao „ odabrani" jezik kojim je napisan Kuran. U to vreme, jezik istočnog [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskog poluostrva]] se smatrao najprestižnijim u to vreme, tako da je mekanski dijalekat polako naginjao ka [[Fonologija|fonologiji]] istočnog dela poluostrva. Razlike između [[dijalekt|dijalekata]] su samo posledica kompleksnosti u pisanju arapskim pismom, a posebno pisanje glasa [[Hamza|hamze]] (hamzah), koji je sačuvan u istočnim dijalektima ali je izgubljen u zapadnim, kao i pisanje alif maksure/slomljenog alifa (ألف مكسورة) koji predstavlja zvuk koji je očuvan u zapadnim dijalektima i pripojen istočnim dijalektima. == Jezik i dijalekti == [[Sociolingvistika|Sociolingvistička]] situacija [[Arapski svet|arapskog sveta]] pruža pravi primer jezičkog fenomena [[Diglosija u arapskom jeziku|diglosije]], koja omogućava paralelnu upotrebu dva ili više varijeteta jednog jezika u različitim socijalnim krugovima. U slučaju arapskog jezika, jedan obrazovani [[Arapi|Arapin]] govori standardni arapski jezik i svoj lokalni varijetet. Ukoliko u jednom razgovoru učestvuju Arapi iz različitih zemalja, npr. Arapin iz [[Liban]]a i Arapin iz [[Maroko|Maroka]], oni se pored svojih dijalekata koriste i izrazima iz standardnog jezika, izrazima iz nekog drugog dijalekta i to vrlo često može da se nađe sve u jednoj rečenici. Naravno, Arapi iz različitih zemalja mogu svoje znanje drugih dijalekata da steknu kroz [[Muzika|muziku]] i [[Film|filmove]]. Pitanje da li je arapski jezik jedan sa velikim brojem govornih varijeteta ili ipak je to danas skup različitih jezika koji dele istu osnovu, [[Politika|politički]] je obojen. Ista situacija je prisutna i kod [[Kineski jezik|kineskog]], [[urdu]], [[hindi]], [[Srpski jezik|srpskog]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskog]], [[Škotski gelski jezik|škotskog]] i [[Engleski jezik|engleskog jezika]] itd. Jedan pisani oblik, veliki broj različitih govornih oblika su samo jedna od razlika. Iz političkih razloga, Arapi naglašavaju svoje jedinstvo kroz pripadnost istom jeziku. Sa [[Lingvistika|lingvističke]] tačke gledišta, današnji broj arapskih varijeteta se poistovećuje sa velikim brojem [[Romanski jezici|romanskih jezika]] koji su nastali iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]]. Ove razlike su danas prisutne u [[Arapski svet|arapskom svetu]] najbolje na primeru Maroka koji kao zemlja [[Magreb|arapskog magreba]] ima nerazumljiv dijalekatski oblik Arapima iz [[Mašrek]]a ([[Levant]]a) čiji se dijalekat razvio u drugom pravcu, pod uticajem drugih kolonijalnih sila i različitih jezičkih uticaja. == Uticaj arapskog jezika na druge jezike == Uticaj arapskog jezika je bio najvidljiviji i najbitniji u islamskim zemljama. Najviše je uticao na jezike u domenu vokabulara. Takođe, mnoge reči u drugim jezicima vuku poreklo iz arapskog jezika poput: ''Beluči, [[Bengalski jezik|Bengali]], [[Berberski jezici|Berberski]], [[Bosanski jezik|Bosanski]], [[Katalonski jezik|Katalonski]], [[Engleski jezik|Engleski]], [[Francuski jezik|Francuski]], [[Nemački jezik|Nemački]], [[Hausa jezik|Hausa]], Hinduistanski, [[Italijanski jezik|Italijanski]], [[Indonežanski jezik|Indonežanski]], [[Kirgiski jezik|Kirgiski]], [[Kurdski jezik|Kurdski]], [[Kazaški jezik|Kazaški]], Kutči, [[Malajski jezik|Malajski]], Malajamski, [[Malteški jezik|Malteški]], Pašto, [[Perzijski jezik|Persijski]], [[Portugalski jezik|Portugalski]], Pendžabi, Saraiki, Sindhi, Somalijski, [[Španski jezik|Španski]], [[Svahili]], [[Tagaloški jezik|Tagalog]], [[Turski jezik|Turski]], [[Urdski jezik|Urdu]], [[Uzbečki jezik|Uzbečki]], Volof'', kao i svi drugi jezici koji su na neki način došli u dodir sa arapskom jezikom ili sa nekim od jezika koji je bio u kontaktu sa njim. Sam engleski jezik, sadrži u sebi veliki broj arapskih pozajmljenica, neke koje su diretno, a neke preko drugih mediteranskih jezika dospele u engleski jezik. Neke od tih reči su: ''admiral, adobe, alchemy, alcohol, algebra, algorithm, alkaline, almanac, amber, arsenal, assassin, candy, carat, cipher, coffee, cotton, ghoul, hazard, jar, kismet, lemon, loofah, magazine, mattress, sherbet, sofa, sumac, tariff''. Dok drugi jezici puput malteškog i kinubili reči vuku poreklo direktno iz arapskog jezika ali su određenom jezičkom derivacijom se uklopile u taj jezik, umesto uvođenja velikog broja pozajmljenica i gramatičkih pravila.<ref>{{cite web|author=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/eb/article-9050379/Maltese-language |title=Maltese language – Britannica Online Encyclopedia |publisher=Britannica.com |date= |accessdate = 4. 5. 2010.}}</ref> Takođe, arapski jezik je prisutan u mnogim jezicima kroz razne društvene sfere npr. religijska terminologija - berberske reči za [[Molitva|molitvu]] ''taẓallit 'molitva' < salat) (صلاة ṣalāh)'' je preuzeta i arapskog jezika i koristi se u svakodnevnom govornom berberskom jeziku, kao i akademski termin u ugaritskom jeziku (''مَنْطِقٌ mantiq 'logika'''). Može se videti da je arapski jezik dospeo u druge jezike kao posledica jezičke derivacije, tako je veznik u jednom od indijskih jezika ('',,lekin“- ako'') preuzeta iz arapskog jezika i koristi se svakodnevno kao deo tog jezika. Arapski jezik je prisutan u nekim rečima koje se svakodnevno javljaju u španskom jeziku (''taza „ šolja“''), u portugalskom jeziku ('',,até“, dok''), kao i neki izrazi kao u katalonskom jeziku ('',,a betzef“ u izobilju, količini''). Mnogi berberski varijeteti kao i Svahili su pozajmili iz arapskog jezika sistem brojeva, dok su sve islamske zemlje direktno preuzele svu versku terminologiju iz arapskog jezika, poput termina ''salat'' – molitva i ''[[imam]]'' – predvodnik molitve. U jezicima koji nisu u direktnom kontaktu sa arapskim svetom, pozajmljenice su dospele putem kontaktnih jezika, kao hinduistanskom jeziku koji je arapske pozajmljenice preuzeo iz persijskog jezika, iako persijski jezik sam pripada Indo-iranskoj porodici jezika, preuzeo je veliki broj arapskih reči. Sam arapski jezik sadrži i veliki broj persijskih reči, iz razloga što je vekovima ranije, persijski jezik uživao uticaj koji je kasnije arapski jezik preuzeo. Neke reči u engleskom jeziku su preuzete iz arapskog jezika derivacijom, preko italijanskog i španskog kao kontaktnog jezika. Među njima su i često korišćene reči poput ''"coffee" (qahwah), "cotton" (quṭn) and "magazine" (makhāzin)'', dok reči koje su prepoznatljivog arapskog porekla u engleskom jeziku su: ''"algebra", "alcohol", "alchemy", "alkali", "zenith",'' i ''"nadir"''. Pojedine reči poput ''"intention"'' i ''"information"'' su u stvari arapski kalkovi iz filozofske termionologije. Arapske reči su putem islamskih osvajanja dospele i u jezike [[Sjeverna Afrika|severne Afrike]]. Varijante arapskih reči poput reči kitāb (knjiga) su se proširile kroz jezičke grupe Saharske Afrike koje nisu bile na karavanskim putevima..<ref>{{Harvcoltxt|Gregersen|1977|p=237}}</ref> Arapski jezik zauzima u islamskom svetu isti položaj koji latinski jezik ima u Evropi, mnogi arapski pojmovi na polju [[Nauka|nauke]], [[Filozofija|filozofije]] i [[Trgovina|trgovine]] iskovane su od arapskog korena od strane nearapskih izvornih govornika posebno od strane [[Aramejci|aramejskih]] i [[Perzijanci|persijskih]] prevodilaca i te reči danas imaju svoje mesto u jeziku. Ovaj proces korišćenja arapskih korena posebno u turskom i persijskom jeziku koji se koristi za prevođenje stranih reči je bio zastupljen sve do 18. i početka 19.veka kada su prostori naseljeni arabljanima potpale pod osmansku vlast. == Uticaj drugih jezika na arapski jezik == Kao što je arapski jezik uticao na druge jezike, tako su i drugi jezici uticali na arapski. Najveći broj pozajmljenica je u preislamski arapski jezik došao iz starijeg [[Semitski jezici|semitskog]] jezika, aramejskog, koji je pre arapskog bio glavni jezik sporazumevanja na [[Srednji istok|Srednjem]] i [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Zatim su pozajmljenice došle iz etiopskog, i manje iz [[Hebrejski jezik|hebrejskog]] (uglavnom religijski koncepti). Mnogi kulturološki, religijski i politički termini su u arapski jezik došli iz iransko-[[Persijski jezik|persijskog]] i klasičnog persijskog, zatim iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] (kīmiyāʼ je reč koja je došla od starogrčke reči chymia, koja je u tom jeziku označavala topljenje metala). * raḥmān (ٌرَحْمَن , milostiv) reč potiče iz hebrejskog i aramejskog, gde je imala slično značenje; * nabīy (ٌّنَبِي, prorok, poslanik) stari nearapski termin koji je došao u arapski iz aramejskog i hebrejskog još pre pojave islama; * madīna (ٌمَدِينَة, grad, gradski trg) reč [[Aramejski jezik|aramejskog]] ili hebrejskog porekla; Alfred-Luis de Premare u svom delu Osnove islama objašnjava da su Jevreji mnogo pre Arapa naselili „arabljansku pustinju“; * ğizya (ٌجِزْيَة) porez koji je halifat nametnuo pripadnicima drugih religija, porez koji je bio dodatak zemljarini (harač). Termin dolazi iz sirijačkog gzita, koji je izvorno iz persijskog gazit; * ẖarāğ (ْخَرَاج) porez na zemlju koji je nametnut samo nemuslimanima. Dolazi iz persijskog ẖarazh, koji je određivao koliki će porez plaćati imućni ljudi, a nekad su taj porez plaćale i države; satrapi su bili zaduženi za prikupljanje tog poreza; * ğazīrah (ٌجَزِيرَة) kao dobro poznata “al- ğazīra” znači „ostrvo“ i preuzeta je iz sirijačkog gazīra/gzīrta; * fārūq (ٌفَارُوق, spasitelj) je prilagođeni oblik aramejske reči poruk, koja je u sirijačkoj bibliji (Peshiti) značila spasitelj, osloboditelj. Kad je prilagođen, termin čiji je koren (f-r-q) značio seći, sada je dobio i svoje preneseno značenje, te je spasitelj (fārūq) bio onaj ko seče ili razdvaja istinu od laži; * munāfiq (ٌمُنَافِق, licemer) termin koji je preuzet iz etiopskog, gde je označavao jeretičku sektu; * lāzaward (ٌلازَوًرْد) je preuzeto iz persijskog lāğvard, koji je naziv za plavi kamen. Ovu reč su pozajmili severnoevropski jezici da bi označili (svetlu) plavu boju. == Arapski jezik i Islam == Klasični arapski jezik je jezik [[Kuran]]a. Arapski jezik je usko povezan sa Kuranom iz razloga što je upravo njime napisan, iako se arapskim jezikom služe i [[Hrišćani|arapski hrišćani]], Mizrahi [[Jevreji]] i [[Mandejci|Mandejci]]. Većini [[muslimani|muslimana u svetu]] arapski jezik nije [[Maternji jezik|maternji]], ali mnogi mogu da čitaju Kuran i da recituju [[Ajet|ajete]]. Za nearapske muslimane, uz originalnu verziju Svete knjige Islama ide i njegovo tumačenje na njihovom maternjem jeziku. Neki muslimani veruju u monogenezu jezika gde tvrde da je arapski jezik dat ljudima kao dar od [[Bog|Boga]] za dobrobit čovečanstva i originalni jezik kao prototip konsonantskog sistema komunikacije koji se bazira na trokonsonatskom korenu. <ref>{{cite web |url=http://www.alislam.org/topics/arabic/ |title=Arabic – the mother of all languages – Al Islam Online |publisher=Alislam.org |date= |accessdate=4. 5. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100430215148/http://www.alislam.org/topics/arabic/ |archivedate=2010-04-30 |deadurl=no }}</ref><ref name="meforum">{{cite web|url=http://www.meforum.org/article/276|title=Does the Arabic Language Encourage Radical Islam?|accessdate = 5. 12. 2008.|author=James Coffman|publisher=Middle East Quarterly|date=December 1995}}</ref> [[Judaizam]] ima sličnu filozofiju jezika koja je povezana sa [[Vavilonska kula|mitom Vavilonske kule]]. == Istorija arapskog jezika == [[Datoteka:Semitic languages.svg|thumb|300p|Arapski jezik (''braon'') kao deo semitskih jezika.]] Najstariji tekstovi koji su do nas stigli su na Proto-semitskom jeziku ili na Staro-severno arapskom i to su ''Hasaen natpisi'' u istočnom delu [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] iz 8. veka pre nove ere koji nisu napisani ni arapskim ni nabatejskim pismom već ''epigrafskim južnoarapskim musnadom'' (ar. ''[https://ar.wikipedia.org/wiki/%D8%AE%D8%B7_%D8%A7%D9%84%D9%85%D8%B3%D9%86%D8%AF خط المسند]''). Nakon toga slede natpisi iz 6. veka pre nove ere, ''lihjanitski tekstovi'' ([https://ar.wikipedia.org/wiki/%D9%85%D9%85%D9%84%D9%83%D8%A9_%D9%84%D8%AD%D9%8A%D8%A7%D9%86 ''لحيان''], ''eng. Lihyan''), sa jugoistoka Saudijske Arabije i ''tamudski tekstovi'' (ar.[https://ar.wikipedia.org/wiki/%D8%AB%D9%85%D9%88%D8%AF ثمود] eng. [https://en.wikipedia.org/wiki/Thamud Thamud]) koji su pronađeni širom Saudijske Arabije i na [[Sinajsko poluostrvo|Sinaju]] i nisu direktno povezani sa Tamudom. Hronološki posle njih dolaze na red ''safaitski natpisi'' (eng.[https://en.wikipedia.org/wiki/Safaitic Safaitic dialect] ar. [https://ar.wikipedia.org/wiki/%D8%B5%D9%81%D8%A7%D8%A6%D9%8A%D8%A9 صفائية]) počevši od 1. veka nove ere. U 4. veku nove ere pojavila su se arapska ''carstva [[Lahmidi|Lahmida]]'' na jugu [[Irak|Iraka]] i ''[[Gasanidi|Gasanida]]'' u [[Sirija|Siriji]]. Njihovi dvorovi su bili odgovorni za neke reprezentativne primere predislamske [[Arapska poezija|arapske poezije]] i za neke od retkih preživelih natpisa napisanih predislamskim arapskim pismom. <ref>{{cite web |url=http://linguistics.byu.edu/classes/ling450ch/reports/arabic.html |title=A History of the Arabic Language |publisher=Linguistics.byu.edu |date= |accessdate=4. 5. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100505134209/http://linguistics.byu.edu/classes/ling450ch/reports/arabic.html |archivedate=2010-05-05 |deadurl=no }}</ref> == Razvoj semitskih jezika == Semitski jezici su se znatno promenili od Proto-semitskog jezika gde su se razvili u Centralne-semitske jezike, naročito na polju gramatike. Inovacije u Centralno semitskim jezicima, a naročito u Klasičnom arapskom jeziku obuhvataju: * * * * * Razvoj unutrašnjeg pasiva '''Fonološka istorija''' Od 29 protosemitskih konsonanata samo je jedan izgubljen, */ʃ/ <ref>{{Harvcoltxt|Lipinski|1997|p=124}}</ref> koje se spojilo sa /s/. Pojedini glasovi su promenili svoj zvuk i ostali drugačiji. Originalni */p/ je postao /f/ i glas */ɡ/ je palatalizovano u /ɡʲ/ ili /ɟ/ .<ref>{{Harvcoltxt|Watson|2002|pp=5, 15–16}}</ref> i u vreme Kurana, /d͡ʒ/, /ɡ/, /ʒ/, ili /ɟ/.<ref name="Harvcoltxt|Watson|2002|p=2">{{Harvcoltxt|Watson|2002|p=2}}</ref> u savremenom arapskom jeziku. Nečujno alveolarni [[frikativ]] */ɬ/ je postao /ʃ/. Njegov dvosmisleni parnjak /ɬˠ~ɮˤ/ su Arapi smatrali da je najčudniji glas u arapskom jeziku. (Podsetimo se da je arapski jezik još poznat i kao لُغَةُ الضَّاض /lughat al-ḍād/).<ref name="Harvcoltxt|Watson|2002|p=2" /> == Ali Muhamed Selam Mustafa == [[Datoteka:Arabic Dialects.svg|thumb|left|300p|Različiti dijalekti arapskog jezika.]] Kolokvijalni arapski jezik je zajednički termin za sve govorne varijante arapskog jezika koje se koriste širom [[Arabijsko poluostrvo|Arabijskog poluostrva]], koji se u većim ili manjim merama razlikuju od standardnog varijeteta. Najveće razlike se osećaju između dijalekata unutar i izvan Arabijskog poluostrva, kao i između varijeteta sedelačkog govora i [[Beduini|beduinskog]] govora (koji se dodatno razlikuju jedni od drugih). Svi varijeteti izvan ove teritorije (koje uključuju veliki broj govornika), imaju veliki broj zajedničkih obeležja koje se ne mogu pronaći u standardnom arapskom jeziku. To je dovelo istraživače da pretpostave postojanje Koine dijalekta koji je nastao dva veka po širenju Islamske države izvan Arabijskog poluostrva. Izvan ove teritorije, najveći dijalekatski varijeteti su severnoafrički dijalekti, posebno [[Maroko|marokanski]] dijalekat. [[Maroko|Marokanski]] dijalekat je teško razumljiv arapskim govornicima istočnije od [[Libija|Libije]], dok je [[Egipatski jezik|egipatski dijalekat]] poznat svima preko popularne egipatske muzičke i filmske industrije. Jedan od faktora koji utiče na raznovrsnost dijalekata su jezici koji su se prethodno govorili na određenoj teritoriji, koji su doprineli velikim brojem reči u novonastalom jeziku, ali takođe utiču na izgovor pojedinih reči. === Primeri dijalekatskih razlika === {| class=wikitable ! Variety ! Mnogo volim da čitam ! Kada samo otišao u biblioteku ! Nisam pronašao ovu knjigu ! Želeo sam da pročitam knjigu o istoriji žena u Francuskoj |- ! Klasični arapski jezik<br /><small>(dijalekti su napisani nestandarizovanom ortografijom)</small> |<span style="font-size:large;line-height:145%">{{jez-arap|أنا أحب القراءة كثيراا}}</span> |<span style="font-size:large;line-height:145%">{{jez-arap|عندما ذهبت إلى المكتبة}}</span> |<span style="font-size:large;line-height:145%">{{jez-arap|لم أجد هذا الكتاب القديم}}</span> |<span style="font-size:large;line-height:145%">{{jez-arap| أردت أن أقرأ كتابا عن تاريخ المرأة في فرنسا}}</span> |- ! Klasični arapski<br />(koristi se u verske i kulturne svrhe) | {{transl|ar|ʔanaː ʔuħibbu l-qiraːʔata kaθiːran}} | {{transl|ar|ʕindamaː ðahabtu ʔilaː l-maktabati}} | {{transl|ar|lam ʔaɡʲid haːðaː l-kitaːba l-qadiːma}} | {{transl|ar||kuntu ʔuriːdu ʔan ʔaqraʔa kitaːban ʕan taːriːxi l-marʔati fiː faransaː}} |- ! Moderni standardni arapski | {{transl|ar|ʔana(ː) ʔuħibb al-qiraːʔa kaθiːran}} | {{transl|ar|ʕindama(ː) ðahabtu ʔilaː l-maktaba}} | {{transl|ar|lam ʔaɡʲid haːða(ː) l-kitaːb al-qadiːm}} | {{transl|ar|ʔaradtu ʔan ʔaqraʔ kitaːb ʕan taːriːx al-marʔa fiː fara(ː)nsa(ː)}} |- ! Sirijski arapski | {{transl|apc|ʔana ktiːr bħibb el-ʔraːje}} | {{transl|apc|ˈlamma ˈreħt ʕal-ˈmaktabe}} | {{transl|apc|ma laʔeːt ˈilla ha-l-ikˈtaːb el-ʔˈdiːm }} | {{transl|apc|kaːn ˈbeddi ˈʔeʔra ktaːb ʕan taːˈriːx l-ˈmara b-ˈfraːnsa}} |- ! Egipatski arapski | {{transl|arz|ana baħebb el-ʔeraːja ʔawi}}<!--please don't use short i,u because they mislead readers as if Egyptian had short i~ɪ,u~ʊ--> | {{transl|arz|ˈlamma ˈroħt el-makˈtaba}} | {{transl|arz|ma-lˈʔet-ʃ ˈella l-keˈtaːb el-ʔaˈdiːm da}} | {{transl|arz|ˈana ˈkont-e ˈʕawz-ˈaʔra kˈtaːb ʕan taˈriːx el-setˈtaːt fe faˈransa}} |- ! Libanski arapski | {{transl|apc|ktiːr bħibb il-ʔiˈreːje}} | {{transl|apc|ˈlamma ˈreħit ʕal-ˈmaktabe}} | {{transl|apc|ma lʔeːt ˈilla ha-l-ikˈteːb le-ʔˈdiːm }} | {{transl|apc|keːn ˈbeddi ˈʔeʔra kteːb ʕan teːˈriːx l-ˈmara b-ˈfraːnsa}} |- ! Marokanski arapski | {{transl|apy|ana ʕziz ʕlija bzzaf nqra}} | {{transl|apy|melli mʃit l-lmaktaba}} | {{transl|apy|lqit ɣir had l-ktab l-qdim}} | {{transl|apy|kent baɣi nqra ktab ʕla tarix l-ʕjalat f-fransa}} |- ! Irački arapski | {{transl|acm|ˈaːni aˈħibb el-qˈraːja ˈkulliʃ}} | {{transl|acm|ˈlamman ˈreħit lel-maktaba}} | {{transl|acm|ma liˈɡeːt ɣeːr haːða l-ketaːb al-qadiːm}} | {{transl|acm|redet aqra ketaːb ʕan tariːx al-niswan eb-fransa}} |- ! Alžirski arapski | {{transl|ab|eːne nħibb il-qreːje bezzaf}} | {{transl|ab|waqtelli rouht l il-maktaba}} | {{transl|ab|ma-lqiːt-ʃ keːn ha l-kteːb l-qdiːm}} | {{transl|ab|kunt ħaːb naqra kteːb ʕala tariːx l-mra fi fraːnsa}} |- ! Tusnižanski arapski | {{transl|ab|eːne nħibb il-qreːje barʃa}} | {{transl|ab|waqtelli mʃiːt l il-maktba}} | {{transl|ab|ma-lqiːt-ʃ keːn ha l-kteːb l-qdiːm}} | {{transl|ab|kunt nħibb naqra kteːb ʕala tariːx l-mra fi fraːnsa}} |- ! Kuvajtski arapski | {{transl|afb|ʔaːna waːyed aħibb aɡraː}} | {{transl|afb|lamman reħt al-maktaba}} | {{transl|afb|ma liɡeːt illa hal ketaːb al-ɡadiːm}} | {{transl|afb|kent abiː aɡra ketaːb an tariːx el-ħariːm eb fransa}} |- ! Hidžaski arapski | {{transl|acw|ˈana aˈħubb al-ɡiraːja kaθiːr}} | {{transl|acw|ˈlamma ruħt al-ˈmaktaba}} | {{transl|acw|ma laɡeːt ɣeːr haːða l-kitaːb al-ɡadiːm}} | {{transl|acw|kunt abɣa aɡra ktaːb ʕan tariːx al-ħariːm fi faransa}} |- ! Libijski arapski | {{transl|ayl|ana nħəb il-ɡraːja wajəd}} | {{transl|ayl|lamma mʃeːt lil-maktba}} | {{transl|ayl|malɡeːtiʃ ʔilla ha li-ktaːb lə-ɡdiːm}} | {{transl|ayl|kunt nibi naɡra ktaːb ʔleː tariːx ə-nsawiːn fi fraːnsa}} |- ! Palestinski arapski | {{transl|ajp|ʔana ktiːr bħibb el-ʔraːje}} | {{transl|ajp|ˈlamma ˈruħ(e)t ʕal-ˈmaktabe}} | {{transl|ajp|ma laˈʔeːt(e)ʃ ˈilla ha-l-(e)kˈtaːb l-(e)ʔˈdiːm }} | {{transl|ajp|kaːn ˈbiddi ˈʔaʔra ktaːb ʕan taˈriːx (e)l-ˈmara fi fˈraːnsa}} |} == Vidi još == * [[Vikipedija:Transkripcija sa arapskog i persijskog jezika]] == Reference == {{interwiki|code=ar}} {{Drugi projekti | commons = Arabic language | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Arapski jezik }} {{reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * {{Citation|first1=Mohamed|last1=Badawi|first2=Christian A.|last2=Caroli|title=As-Sabil: Grundlagen der arabischen Grammatik|language=German|location=Konstanz|year=2011}} * {{Citation|first1=Mary Catherine|last1=Bateson|title=Arabic Language Handbook|publisher=Georgetown University Press|year=2003|isbn=0-87840-386-8}} * {{Citation|last1=Durand|first1=Olivier|last2=Langone|first2=Angela D.|last3=Mion|first3=Giuliano|title=Corso di Arabo Contemporaneo. Lingua Standard|language=Italian|location=Milan|publisher=Hoepli|year=2010|ISBN=978-88-203-4552-5}} * {{Citation |title= Language in Africa |last= Gregersen |first= Edgar A. |year= 1977 |publisher= CRC Press |location= |isbn= 0-677-04380-5}} * {{Citation|authorlink1= |first1=George|last1=Grigore|year=2007|title=L'arabe parlé à Mardin. Monographie d'un parler arabe périphérique|location=Bucharest|publisher=Editura Universitatii din Bucuresti|isbn=978-973-737-249-9|url=http://www.arc-news.com/read.php?lang=en&id_articol=1059}} * {{Citation|title=Writing Arabic: A Linguistic Approach, from Sounds to Script |last1=Hanna|first1=Sami A.|first2=Naguib|last2=Greis |year=1972 |publisher=Brill Archive|isbn=90-04-03589-3}} * {{Citation|last1=Haywood|last2=Nahmad|title=A new Arabic grammar|location=London|year=1965|isbn=0-85331-585-X|publisher=Lund Humphries}} * {{Citation|title=The Semitic languages|first1=Robert|last1=Hetzron|edition=Illustrated|publisher=Taylor & Francis|year=1997|isbn=978-0-415-05767-7}} * {{Citation|last1=Irwin|first=Robert|year=2006|title=For Lust of Knowing|location=London|publisher=Allen Lane}} * {{Citation|first1=Robert B.|last1=Kaplan|first2=Richard B.|last2=Baldauf|title=Language Planning and Policy in Africa|publisher=Multilingual Matters|year=2007|isbn=1-85359-726-0}} * {{Citation |first1= Alan S.|last1= Kaye |year= 1991 |title= The Hamzat al-Waṣl in Contemporary Modern Standard Arabic |journal= Journal of the American Oriental Society |volume= 111 |issue= 3 |pages= 572–574 |publisher= American Oriental Society |doi= 10.2307/604273 |jstor= 604273}} * {{Citation|first=Edward William|last=Lane|title=Arabic–English Lexicon|year=1893|edition=2003 reprint|url=http://www.studyquran.co.uk/LLhome.htm|isbn=81-206-0107-6|publisher=Asian Educational Services|location=New Delhi}} * {{Citation|last=Lipinski|first=Edward|year=1997|title=Semitic Languages|location=Leuven|publisher=Peeters}} * {{Citation|last=Mion|first=Giuliano|title=La Lingua Araba|language=Italian|location=Rome|publisher=Carocci|year=2007| ISBN=978-88-430-4394-1}} * {{Citation|last1=Mumisa|first1=Michael|title=Introducing Arabic|publisher=Goodword Books|year=2003|isbn=81-7898-211-0}} * {{Citation|first1=S.|last1=Procházka|year=2006|chapter="Arabic"|title=Encyclopedia of Language and Linguistics|edition=2nd}} * {{Citation|last1=Steingass|first1=Francis Joseph|authorlink= |url=http://books.google.com/?id=3JXQh09i2JwC|title=Arabic–English Dictionary|publisher=Asian Educational Services|year=1993|isbn=978-81-206-0855-9}} * Suileman, Yasir. ''Arabic, Self and Identity: A Study in Conflict and Displacement''. [[Oxford University Press]], 10 August 2011. ISBN 0199747016, 9780199747016. * {{Citation |last = Thelwall |first= Robin |year= 2003 |chapter= Arabic |journal=Handbook of the International Phonetic Association |publisher=Cambridge |location=Cambridge, UK |isbn=0-521-63751-1 |title = Handbook of the International Phonetic Association a guide to the use of the international phonetic alphabet }} * {{Citation|first1=R.|last1=Traini|title=Vocabolario di arabo|publisher=I.P.O.|location=Rome|trans_title=Dictionary of Modern Written Arabic|language=Italian|publisher=Harassowitz|year=1961}} * {{Citation|first1=Laura|last1=Veccia Vaglieri|authorlink=Laura Veccia Vaglieri|title=Grammatica teorico-pratica della lingua araba|publisher=I.P.O.|location=Rome}} * {{Citation|first1=Kees|last1=Versteegh|title=The Arabic Language|publisher=Edinburgh University Press|year=1997|isbn=90-04-17702-7}} * {{Citation |last = Watson |first= Janet |year= 2002 |title= The Phonology and Morphology of Arabic |place=New York |publisher= Oxford University Press |isbn = 0-19-824137-2 }} * {{Citation|first1=Hans|last1=Wehr|title= Arabisches Wörterbuch für die Schriftsprache der Gegenwart : Arabisch-Deutsch|publisher=Harassowitz|year=1952|edition=1985 reprint (English)|isbn=3-447-01998-0}} * {{Citation |title=The New York Times Almanac 2002 |first1=John W.|last1=Wright |year=2001 |publisher=Routledge |isbn=1-57958-348-2}} {{Refend}} == Vanjske veze == {{Commons category|Arabic language}} * [http://en.wikibooks.org/wiki/Language_Learning_Difficulty_for_English_Speakers Arabic: a Category III language] Languages which are difficult for native English speakers. * [http://www1.ccls.columbia.edu/~cadim/TUTORIAL.ARABIC.NLP.pdf Dr. Nizar Habash's, Columbia University, Introduction to Arabic Natural Language Processing] * [http://www.google.com/ta3reeb/ Google Ta3reeb – Google Transliteration] * [http://transliteration.org/quran/Pronunciation/Letters/TashP.htm Transliteration] Arabic language pronunciation applet * [https://www.livelingua.com/fsi-arabic-course.php USA Foreign Service Institute Arabic basic course] * [http://www.learnarabicwithsalah.com/2014/01/how-to-speak-Arabic.html How to speak Arabic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122151214/http://www.learnarabicwithsalah.com/2014/01/how-to-speak-Arabic.html |date=2015-01-22 }} [[Kategorija:Arapski jezik| ]] [[Kategorija:Arapi|Jezik]] [[Kategorija:Arapska kultura|Jezik]] [[Kategorija:Semitski jezici]] [[Kategorija:Jezici Alžira]] [[Kategorija:Jezici Bahreina]] [[Kategorija:Jezici Komora]] [[Kategorija:Jezici Čada]] [[Kategorija:Jezici Džibutija]] [[Kategorija:Jezici Egipta]] [[Kategorija:Jezici Eritreje]] [[Kategorija:Jezici Iraka]] [[Kategorija:Jezici Izraela]] [[Kategorija:Jezici Jemena]] [[Kategorija:Jezici Jordana]] [[Kategorija:Jezici Južnog Sudana]] [[Kategorija:Jezici Katara]] [[Kategorija:Jezici Kuvajta]] [[Kategorija:Jezici Libanona]] [[Kategorija:Jezici Libije]] [[Kategorija:Jezici Mauritanije]] [[Kategorija:Jezici Maroka]] [[Kategorija:Jezici Omana]] [[Kategorija:Jezici Palestine]] [[Kategorija:Jezici Saudijske Arabije]] [[Kategorija:Jezici Sirije]] [[Kategorija:Jezici Somalije]] [[Kategorija:Jezici Sudana]] [[Kategorija:Jezici Tunisa]] etgcbt3ibrfht5jpxy62gemhjcxphf2 0 4834 41263168 41221150 2022-08-25T20:04:54Z Vipz 151311 [[Šablon:Infokutija jezik]] umjesto [[Šablon:Infobox Language]]. wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=japanski jezik |izgovor=[nʲihoŋɡo] |izvornoime={{lang|ja|日本語}} • {{lang|ja-Latn|''Nihongo''}} |porodicaboja=Altajski |slika=[[Datoteka:Nihongo.png|centar|50p|日本語 (japanski jezik)]] |caption={{lang|ja-Latn|''Nihongo''}} (''japanski jezik'') napisano [[Japanska pisma|japanskim pismom]] |države={{zastava|Japan}}<br />{{zastava|SAD}} (naročito [[Havaji]])<br />{{zastava|Brazil}}<br />{{zastava|Palau}} |broj=maternji: 130 miliona<ref>{{en}} {{cite web|url=http://www.nvtc.gov/lotw/months/march/Japanese.html|title=Japanski|publisher=Jezici sveta|accessdate = 29. 2. 2008.}}</ref> |rang=9. |por1=[[Japanski jezici]] |pismo=[[Japanska pisma]]: [[Kanji]] (kinesko pismo), [[Kana (pismo)|Kana]] ([[Hiragana]], [[Katakana]]), japanska [[brailleovo pismo|brajica]] |reguliše= |službeni={{zastava|Japan}}<br />{{zastava|Palau}} ([[Angaur]]) |iso1=ja|iso2=jpn|iso3=jpn }} [[Datoteka:Japanese_(standard)_vowels.png|frame|right|Japanski samoglasnici]] '''Japanski jezik''' (日本語, ''nihongo'') je službeni jezik [[Japan]]a, a osim toga se govori i u dijelovima [[Narodna Republika Kina|Kine]], [[Koreja|Koreje]] i [[Filipini|Filipina]]<ref>[http://books.google.com/books?id=6mfCzrbOn80C&pg=PA157&lpg=PA157&dq=Japanese+immigrants+to+Davao&source=bl&ots=N7e-pwYl-X&sig=2V4hFvECX8L-l93szb6keD7nq68&hl=en&sa=X&ei=uidpUs_DEYivkAeK34Fo&ved=0CGIQ6AEwBw#v=onepage&q=Japanese%20immigrants%20to%20Davao&f=false The Japanese in Colonial Southeast Asia - Google Books]. Books.google.com. Retrieved on 2014-06-07.</ref> koji su dugo bili pod japanskom vlašću, i raznim Pacifičkim ostrvima,<ref>Japanese is listed as one of the official languages of [[Angaur]] state, [[Palau]] ([http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=PW Ethnologe], [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ps.html CIA World Factbook]). However, very few Japanese speakers were recorded in the [http://www.spc.int/prism/country/pw/stats/PalauStats/Publication/2005CENSUS.pdf 2005 census].</ref> te područjima gdje živi puno japanskih emigranata (SAD<ref>{{cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-geo_id=01000US&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:041;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:041;ACS_2005_EST_G00_S0201T:041;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:041&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-_lang=en |title=American FactFinder |publisher=Factfinder.census.gov |date= |accessdate=2013-02-01 |archivedate=2020-02-12 |archiveurl=https://archive.today/20200212035921/http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-geo_id=01000US&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:041;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:041;ACS_2005_EST_G00_S0201T:041;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:041&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-_lang=en |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.mla.org/map_data_results&mode=lang_tops&SRVY_YEAR=2000&lang_id=723 |title=Japanese – Source Census 2000, Summary File 3, STP 258 |publisher=Mla.org |accessdate=2012-11-20}}</ref>, Brazil<ref name="IBGE traça perfil dos imigrantes">{{cite web |url=http://madeinjapan.uol.com.br/2008/06/21/ibge-traca-perfil-dos-imigrantes/ |title=IBGE traça perfil dos imigrantes – Imigração – Made in Japan |publisher=Madeinjapan.uol.com.br |date=2008-06-21 |accessdate=2012-11-20 |archivedate=2012-11-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121119132009/http://madeinjapan.uol.com.br/2008/06/21/ibge-traca-perfil-dos-imigrantes/ |deadurl=yes }}</ref>). Japanski emigranti takođe žive u [[Peru]]i, [[Argentina|Argentini]], [[Australija|Australiji]] (posebno u istorčnim državama) i [[Kanada|Kanadi]] (posebno u [[Vankuver]]u gde je 1,4% populacije japanskog porekla<ref>{{cite web |url=http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/hlt/97-562/pages/page.cfm?Lang=E&Geo=CMA&Code=933&Data=Count&Table=2&StartRec=1&Sort=3&Display=All&CSDFilter=5000 |title=Ethnocultural Portrait of Canada – Data table |publisher=2.statcan.ca |date=2010-06-10 |accessdate=2012-11-20 |archivedate=2013-12-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131203011834/http://www12.statcan.ca/census-recensement/2006/dp-pd/hlt/97-562/pages/page.cfm?Lang=E&Geo=CMA&Code=933&Data=Count&Table=2&StartRec=1&Sort=3&Display=All&CSDFilter=5000 |deadurl=yes }}</ref>). Naziv jezika je nastao je od sledećih reči: * 日 (ni, niči) - dan, sunce * 本 (hon) - izvor, izvori; knjiga, knjige * 語 (go) - reč, jezik, govor Reč ''nihon'' (日本) znači Japan, a ''nihongo'' (日本語) u bukvalnom smislu jezik Japana. Postoji nekoliko teorija o nastanku japanskog jezika, ali znanstvenici se još uvijek razilaze u mišljenjima. Najvjerojatnija teorija povezuje japanski s izumrlim jezicima koji su se u prošlosti upotrebljavali na področju korejskog poluotoka i Mandžurije.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2011/05/04/world/asia/04language.html|title=Finding on Dialects Casts New Light on the Origins of the Japanese People|first=Nicholas|last=Wade|work=[[The New York Times]]|date=May 4, 2011|accessdate=May 7, 2011}}</ref> Zbog razvoja u dugogodišnjoj izolaciji, teško je pronaći bilo kakve veze između japanskog i drugih jezika. Japanski jezik zajedno s Ryukyu jezicima spada u japansku jezičnu porodicu.<ref>Heinrich, Patrick. [http://www.sicri-network.org/ISIC1/j.%20ISIC1P%20Heinrich.pdf "What leaves a mark should no longer stain: Progressive erasure and reversing language shift activities in the Ryukyu Islands,"] First International Small Island Cultures Conference at Kagoshima University, Centre for the Pacific Islands, February 7–10, 2005; citing Shiro Hattori. (1954) ''Gengo nendaigaku sunawachi goi tokeigaku no hoho ni tsuite'' ("Concerning the Method of Glottochronology and Lexicostatistics"), ''Gengo kenkyu'' (''Journal of the Linguistic Society of Japan''), Vols. 26/27.</ref> Priznavanjem rjukju jezika kao posebnih od strane lingvista, japanski jezik se u naučnoj literaturi sve manje svrstava u [[jezički izolat|izolovane jezike]], a kad uskoro rjukju jezici budu u potpunosti standarizovani, japanski jezik će i zvanično izaći iz klasifikacije koja ga svrstava u izolovane jezike, a u novoj klasifikaciji će se sa pravom pojaviti kategorija „japanska porodica jezika“.<ref>{{cite web|url=http://journals.cambridge.org/production/action/cjoGetFulltext?fulltextid=70352 |author=John R. Bentley |title="The origin of Manyogana", Bulletin of the School of Oriental and African Studies (2001), 64: 59–73 |publisher= Cambridge University Press |accessdate=2012-11-20}}</ref><ref>{{cite book |url=http://books.google.com/?id=_MMbNwAACAAJ&dq=%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%81%BD%E5%8F%B2&cd=3|editor=Shunpei Mizuno|title= 韓国人の日本偽史―日本人はビックリ! |language=Japanese |publisher= Shogakukan |year=2002 |isbn=4-09-402716-5}}</ref><ref>{{cite book|url=http://books.google.com/?id=qwBgGQAACAAJ&dq=%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%81%BD%E5%8F%B2&cd=2 |editor=Shunpei Mizuno|title= 韓vs日「偽史ワールド」 |language=Japanese |publisher= Shogakukan |year=2007 |isbn=4-09-387703-3}}</ref> == Pismo == Pismo su Japanci preuzeli od Kineza u 5. stoljeću.<ref>"[http://www.asiasocietymuseum.org/buddhist_trade/koreajapan.html Buddhist Art of Korea & Japan]," Asia Society Museum; "[http://www.japan-guide.com/e/e2046.html Kanji]," JapanGuide.com; "[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html Pottery] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/5kwPni5fJ?url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html |date=2009-10-31 }}," MSN Encarta; "[http://www.japanvisitor.com/index.php?cID=359&pID=334&cName=Japanese History of Japan]," JapanVisitor.com. [https://www.webcitation.org/5kwPni5fJ?url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761568150_4/Pottery.html Archived] 2009-10-31.</ref> Za ideografske kineske znakove zvane kandži (漢字) su razvili vlastiti sistem čitanja i iz njih razvili dva fonemska pisma, [[hiragana|hiraganu]] (ひらがな, ''hiragana'') i [[katakana|katakanu]] (カタカナ, ''katakana''). Svako od tri pisama ima svoje mjesto i način korištenja. Dok se pojedini kandžiji ili skupine kandžija koriste za zapisivanje [[imenica]] i korijena [[glagol]]a, hiragana se koristi u kombinaciji s kandžijima za zapis gramatičkih nastavaka (glagolska vremena, komparacije pridjeva, i sl.), gramatičke riječi (veznici, članovi itd.) i japanskih riječi za koje ne postoje kandžiji. Katakanom se pišu strane riječi i onomatopejski izrazi, a ponekad se koristi i za naglašavanje pojedinih riječi (slično kao podebljana ili ukošena slova u latinici). Osim ta tri pisma, povremeno se koristi i [[latinica]] (ローマ字, ''romadži''), uglavnom za kratice i ponekad za naglašavanje riječi. U japanskom sustavu pisanja moguća su dva smjera pisanja: * okomito (tradicionalan način) - stupci s desna na lijevo, znakovi u stupcu odozgo prema dolje * vodoravno - redovi odozgo prema dolje, znakovi u redu s lijeva na desno == Vokabular == Prvobitni japanski jezik zvao se je Jamatokotoba (jezik [[Jamato period|Jamata]]). Imao je veoma mali broj glasova, ali je zato imao više kombinacija tih glasova nego današnji japanski. U dodiru sa kineskom kulturom i jezikom, došlo je do velikih promjena u jeziku, što za rezultat ima da današnji japanski rječnik sadrži 55% reči kineskog porekla,5% reči koje su sastavljene i od kineskog i japanskog korena, a samo 35% izvornih čistih japanskih reči. == Fonologija i izgovor == Japanski jezik ima pet [[samoglasnik|samoglasnika]]. Prilično su bliski srpskohrvatskim, s iznimkom nezaobljenog [ɯ] umjesto zaobljenog /u/. Taj glas se izgovara slično njemačkom [ü͍]. [[suglasnik|Suglasnici]] koji ne postoje u hrvatskom [[fonologija|fonološkom]] sustavu su [ɕ], bezvučni alveopalatalni frikativ koji se izgovara kao meko /š/, [ɸ], bezvučni dvousneni frikativ koji zvuči kao glas između /f/ i /h/, [ɺ], odnosno [ɾ] najbliži su našem /r/, ali prvi je sličan kombinaciji glasova /r/ i /l/ (/l/ ne postoji kao zaseban fonem u japanskom jeziku), dok je drugi najbliži kombinaciji /r/ i /d/. Oba su klasificirana kao alveolarni dotačnici (''tap'' ili ''flap'' na [[engleski_jezik|engleskom]]), a [ɺ] je lateralan, poput glasa /l/. [[hrvatski_jezik|Hrvatski]] glas /r/, za razliku od toga, u [[standardni_jezik|standardnom jeziku]] spada u drhtajne glasove (trill). Glas /n/ se izgovara kao /m/ ispred dvousnenih suglasnika /b/, /p/ i /m/, a ispred /k/, /g/ i /n/ se izgovara [ŋ] te postaje velarni nazal. Glasovi /y/ i /w/ izgovaraju se slično [[engleski_jezik|engleskim]] varijantama, kao u riječima ''you'' odnosno ''we''. U modernom japanskom iza njih ne mogu slijediti samoglasnici /i/ i /e/. Ostali glasovi bliski su hrvatskom [[fonologija|fonološkom]] sustavu. Važno je napomenuti kako se, i u govoru i pismu, japanski [[fonologija|fonološki]] sustav temelji na slogovnom izgovoru, pa se glasovi izgovaraju i ponekad modificiraju ovisno o suglasniku koji slijedi samoglasnik. Tako red slogova koji počinju s /t/ ima iznimku kad nakon njega slijedi glas /i/, pa postaje /chi/ (pisano [[romadzi|romađijem]]), te je isti slučaj sa /s/ gdje dobivamo /shi/. Druga iznimka je [[samoglasnik|samoglasnik]] /u/ koji modificira t-red gdje taj slog glasi /tsu/ izgovara se [cu]. Ta pojava naziva se [[alofon|alofonijom]]. == Gramatika == Osnovna značajka japanske gramatike je "subjekt – objekt – predikat" struktura rečenica, za razliku od većine [[indoevropski jezici|indoeuropskih jezika]] koji imaju strukturu "subjekt – predikat – objekt". Osim toga postoje samo dva osnovna glagolska vremena, prošlost i sadašnjost (koja se ponekad naziva i "ne-prošlost", zbog činjenice da se upotrebljava i za izražavanje budućnosti). Imenice nemaju spola niti broja. Pravila za konjugaciju glagola i pridjeva su relativno jednostavna i skoro uopće nemaju iznimki, a deklinacije imenica ne postoje. Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi pri učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Ovisno o tome da li govorite s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite obitelji, koriste se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo''). Japanski spada u [[aglutinativni_jezik|aglutinativne jezike]], što znači da gramatički nastavci slijede jedan iza drugog nakon osnove, gdje svaki od njih izražava pojedinačno značenje. Na primjer, poseban nastavak za željni oblik, negaciju i prošlost "sljepljuju" se na osnovni glagolski oblik, kao u 帰りたくなかった (''nisam/nije se želio/la vratiti''). Nepostojanje [[rod_(gramatika)|roda]] i [[broj_(vrsta_riječi)|broja]] uzrokuje [[viseznacnost|višeznačnost]] iskaza ako ga gledamo izvan konteksta. Ipak, [[padež|padež]] ili točnije uloga riječi obilježava se ''gramatičkim česticama''. Razlikujemo '''wa''' koji označava temu, kao na primjer u わたし'''は'''がくせいです (Watashi '''wa''' gakusei desu, ''Ja sam učenik'', doslovno ''U vezi mene, učenik jest''), gdje označava da je ''ja'' tema rečenice. To znači da u idućoj rečenici možemo reći ペット'''が'''あります (Petto '''ga''' imasu, ''Imam kućnog ljubimca'', doslovno ''Ljubimac postoji'') i bit će jasno da može biti riječ samo o govorniku jer se tema nije promijenila. Za razliku od ''wa'', '''ga''' okvirno odgovara padežu [[nominativ|nominativa]] te često označava subjekt rečenice, ali ne mora i temu razgovora, osobito ako mu je ''wa'' prethodio u tekstu ili govoru. Još neke učestale gramatičke čestice su: '''wo''' (izgovara se /o/, riječ koja joj prethodi najčešće je objekt rečenice, odnosno ova čestica najbliža je funkciji [[akuzativ|akuzativa]]), '''ni''' (blizak [[dativ|dativu]] i [[lokativ|lokativu]]), '''no''' (izražava posvojnost, blizak [[genitiv|genitivu]]) te '''he'''(izgovara se /e/, naznačuje smjer kretanja ili slanja). Sve ove čestice označavaju riječ koja im prethodi. Iako se ne mijenjaju kao u [[fleksija|fleksijski]] bogatim [[jezik|jezicima]], i [[imenica|imenice]] u japanskom podložne su promjenama. Tu je riječ o [[derivacija|derivacijskoj]] promjeni, jer dodavanjem različitih [[afiks|afikasa]] ([[prefiks|prefiksa]] i [[sufiks|sufiksa]]) mijenjamo značenje riječi. Na primjer, お金 (''okane'', novac) ili お茶(''ocha'', čaj), sasvim su prihvatljivi bez početnog ''o-'', ali dodavanje tog prefiksa ima socijalnu funkciju - izražava više poštovanja i prihvatljivije je da ih rabe osobe ženskog roda. S druge strane, sufiksi poput ～たち (''tachi'') ili ～的 (''teki'') mogu se dodati određenim [[imenica|imenicama]] da specifično istaknu [[množina|množinu]], odnosno učine imenicu opisnim [[pridjev|pridjevom]] (kao skupina pridjeva koja u hrvatskom jeziku završava na -an: moderan, renesansan itd..). U japanskom postoje dvije vrste [[pridjev|pridjeva]]. Jedna od njih se upotrebljava slično [[imenica|imenicama]] (''-na pridjevi''), te im je bliska po gramatičkim pravilima. Oblik im je raznolik, a kad se upotrebljavaju prije imenice završavaju na ''-na''. Druga je sličnija [[glagol|glagolima]] (''-i pridjevi'') te podložna svim gramatičkim nastavcima koji mogu uslijediti nakog glagoskih osnova. Svi završavaju na ''-i'' u neobilježenom obliku. Japanski [[glagol|glagoli]] se po japanskoj klasifikaciji dijele u pet skupina, to većina [[gramatika|gramatika]] pisanih za učenike kojima japanski nije [[materinji_jezik|materinski jezik]] upotrebljava osnovnu podjelu na dvije skupine. To su ''-u glagoli'' i ''-ru glagoli''. Razlikuju se po promjenama koje se događaju na glagolskoj osnovi kod tvorbe nekih glagolskih oblika i po nastavcima koji im se dodaju u nekim oblicima. Iako su osnovna pravila japanskog prilično jasna, problemi u učenju tog jezika nastaju zbog različitih načina ophođenja ovisno o položaju govornika i njegovih sugovornika na socijalnoj ljestvici. Ovisno o tome razgovarate li s nadređenima, nepoznatim osobama, prijateljima ili članovima vlastite obitelji, upotrebljavaju se različite riječi i različiti glagolski oblici. Osnovna podjela razina "pristojnosti" jezika je na obični oblik (砕けた, ''kudaketa''), jednostavni pristojni oblik (丁寧語, ''teineigo'') i napredni pristojni oblik (敬語, ''keigo''). == Vidi još == * [[Klasični japanski jezik]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Bloch, Bernard (1946). Studies in colloquial Japanese I: Inflection. ''Journal of the American Oriental Society'', ''66'', pp. 97-130. * Bloch, Bernard (1946). Studies in colloquial Japanese II: Syntax. ''Language'', ''22'', pp. 200-248. * Chafe, William L. (1976). Giveness, contrastiveness, definiteness, subjects, topics, and point of view. In C. Li (Ed.), ''Subject and topic'' (pp. 25-56). New York: Academic Press. ISBN 0-12-447350-4. * Dalby, Andrew. (2004). [http://www.credoreference.com/entry/dictlang/japanese "Japanese,"] in ''Dictionary of Languages: the Definitive Reference to More than 400 Languages.'' New York: [[Columbia University Press]]. 10- ISBN 0-231-11568-7/13-. ISBN 978-0-231-11568-1.; 10- ISBN 0-231-11569-5/13-. ISBN 978-0-231-11569-8.; [http://www.worldcat.org/title/dictionary-of-languages-the-definitive-reference-to-more-than-400-languages/oclc/474656178 OCLC 474656178] * {{Cite book |ref= harv|last= Frellesvig|first= Bjarke|authorlink= |coauthors= |title= A history of the Japanese language|year= 2010|url= |publisher= [[Cambridge University Press]]|location= Cambridge|isbn=978-0-521-65320-6}} * {{Cite book |ref= harv|last= Kuno|first= Susumu|authorlink= |coauthors= |title= The structure of the Japanese language|year= 1973|url= |publisher= [[MIT Press]]|location= Cambridge, MA|id=ISBN 0-262-11049-0}} * Kuno, Susumu. (1976). "Subject, theme, and the speaker's empathy: A re-examination of relativization phenomena," in Charles N. Li (Ed.), ''Subject and topic'' (pp. 417-444). New York: Academic Press. ISBN 0-12-447350-4. * {{Cite book |ref= harv|last= Martin|first= Samuel E.|authorlink= |coauthors= |title= A reference grammar of Japanese|year= 1975|url= |publisher= [[Yale University Press]]|location= New Haven|id=ISBN 0-300-01813-4}} * McClain, Yoko Matsuoka. (1981). ''Handbook of modern Japanese grammar:'' {{lang|ja|口語日本文法便覧}} [''Kōgo Nihon bumpō'']. Tokyo: Hokuseido Press. ISBN 4-590-00570-0; ISBN 0-89346-149-0. * Miller, Roy (1967). ''The Japanese language''. Chicago: [[University of Chicago Press]]. * {{Cite book |ref= harv|last= Miller|first= Roy|authorlink= |coauthors= |title= Origins of the Japanese language: Lectures in Japan during the academic year, 1977–78|year= 1980|url= |publisher= [[University of Washington Press]]|location= Seattle|id=ISBN 0-295-95766-2}} * Mizutani, Osamu; & Mizutani, Nobuko (1987). ''How to be polite in Japanese:'' {{lang|ja|日本語の敬語}} [''Nihongo no keigo'']. Tokyo: The Japan Times. ISBN 4-7890-0338-8. * {{Cite book |ref= harv|last=Shibatani|first=Masayoshi|chapter = Japanese|editor-last= Comrie |editor-first=B. |title=The major languages of east and south-east Asia | publisher = [[Routledge]] |location = London|year=1990 |id=ISBN 0-415-04739-0}} * {{Cite book |ref= harv|last= Shibatani|first= Masayoshi|authorlink= |coauthors= |title= The languages of Japan|year= 1990|url= |publisher= [[Cambridge University Press]]|location= Cambridge|id=ISBN 0-521-36070-6 (hbk); ISBN 0-521-36918-5 (pbk)}} * Shibamoto, Janet S. (1985). ''Japanese women's language''. New York: Academic Press. ISBN 0-12-640030-X. Graduate Level * {{Cite book |ref= harv|last=Tsujimura|first=Natsuko|title = An introduction to Japanese linguistics | publisher = Blackwell Publishers |location = Cambridge, MA|year=1996 |id=ISBN 0-631-19855-5 (hbk); ISBN 0-631-19856-3 (pbk)}} * Tsujimura, Natsuko (Ed.) (1999). ''The handbook of Japanese linguistics''. Malden, MA: Blackwell Publishers. ISBN 0-631-20504-7. Readings/Anthologies * {{cite book |ref = harv |last = Vovin |first = Alexander |authorlink = |title = Korea-Japonica: A Re-Evaluation of a Common Genetic Origin |url = http://books.google.com/books?id=um8O1bp-86EC |year = 2010 |publisher = University of Hawaii Press |isbn = 978-0-8248-3278-0 }} * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=6SkYAAAAYAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=A text-book of colloquial Japanese |volume= |year=1907 |author=Rudolf Lange |editor=Christopher Noss |publisher=Methodist publishing house |edition=revised English |location=TOKYO |isbn= |quote= |page=588 |date= |accessdate=1 March 2012 }}(All rights reserved, copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from the New York Public Library) (Digitized Apr 2, 2008) * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=Q2suAAAAYAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=A text-book of colloquial Japanese |volume= |year=1907 |author=Rudolf Lange |editor=Christopher Noss |publisher=Methodist publishing house |edition=revised English |location=TOKYO |isbn= |quote= |page=588 |date= |accessdate=1 March 2012 }}(All rights reserved; copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from Harvard University) (Digitized Oct 10, 2008) * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=BmwwAQAAMAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=A Text-book of Colloquial Japanese |volume= |year=1903 |author=Rudolf Lange, Christopher Noss |editor= |publisher=Methodist Publishing House |edition=English |location=The Kaneko Press, North Japan College, Sendai |isbn= |quote= |page=573 |date= |accessdate=1 March 2012 }}(Tokyo Methodist Publishing House 1903) * {{cite book |url=http://books.google.com/?id=PhVCAAAAIAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |title=A text-book of colloquial Japanese: based on the Lehrbuch der japanischen umgangssprache by Dr. Rudolf Lange |volume= |year=1903 |author=Rudolf Lange |editor=Christopher Noss |publisher=Methodist publishing house |edition=revised English |location=TOKYO |isbn= |quote= |page=588 |date= |accessdate=1 March 2012 }}(All rights reserved; copyright 1903 by Christopher Noss; reprinted April 1907 by the Methodist Publishing House, Tokyo, Japan) (Original from the University of California) (Digitized Oct 10, 2007) * Shibatani, Masayoshi. (1990). ''The languages of Japan''. Cambridge: [[Cambridge University Press]]<!-- p 94 --> * {{cite web|url=http://web.mit.edu/jpnet/articles/JapaneseLanguage.html|title=Japanese Language|publisher=MIT|accessdate=2009-05-13}} * {{lang|ja|大野晋 日本語の起源}} (''Ōno Susumu: Nihongo no kigen'' = Die Entstehung der Japanischen Sprache), Tokyo 1957. * Association for Japanese-Language Teaching: ''Japanisch im Sauseschritt 1'' Universitätsausgabe mit Kana und Kanji. Doitsu Center Ltd., Tokyo 2002, ISBN 4-9900384-5-2. (offiziell an den deutschen Volkshochschulen verwendetes Lehrbuch) * Jonathan Bunt: ''The Oxford Japanese Grammar and Verbs''. 2003, ISBN 0-19-860382-7. * Detlef Foljanty, Hiroomi Fukuzawa: ''Japanisch intensiv.'' 3 Bände. 1998, ISBN 978-3-87548-137-2. * Bruno Lewin: ''Abriß der japanischen Grammatik auf der Grundlage der klassischen Schriftsprache''. Harrassowitz, Wiesbaden 1959. * Christine Liew: Japan 2.0 - Eine Lesetour durch Social Media und andere Welten. Buske, 2012. ISBN 978-3-87548-625-4 * Roy Andrew Miller: ''Die japanische Sprache.'' iudicium, München, ISBN 3-89129-484-0. (aktuelle Auflage 2000) * Keiichiro Okutsu / Akio Tanaka: ''Japanisch. Eine Einführug in Grammtik und Wortschatz'', Julius Groos Verlag Tübingen 2013. ISBN 978-3-87276-883-4. * Jens Rickmeyer: 'Japanische Morphosyntax''. Groos, Heidelberg, ISBN 3-87276-718-6. (Auflage 1995) * Eriko Sato: ''Japanese Demystified'', 2008, ISBN 978-0-13-135838-6. (gute Einführung in die japanische Sprache und Schrift für Anfänger) * Barbara E. Riley: ''Aspects of the Genetic Relationship of the Korean and Japanese Languages''. Ph.&nbsp;D. Thesis, University of Hawaii, 2003. * Christopher I. Beckwith: ''Koguryo – The Language of Japan's Continental Relatives''. 2. Aufl. Brill, Leiden u. Boston 2007. * Paul K. Benedict: ''Japanese – Austro-Tai''. Karoma, Ann Arbor 1990. * Shichiro Murayama: ''The Malayo-Polynesian component in the Japanese language''. ''Journal of Japanese Studies''. Bd. 2/2, 1976, S. 413–436. * Alexander Vovin: ''Is Japanese related to Austronesian?'' ''Oceanic Linguistics''. Bd. 33/2, 1994, S. 368–390. * {{cite book|author =Сыромятников Н. А. |title =Древнеяпонский язык |publisher =|location = М. |year =1972}} * {{cite book|author =Алпатов В. М.|title =Япония: язык и общество|publisher =Муравей|location =M.|year =2003|url =http://shounen.ru/nihon/lang-soc.shtml}} * [http://dlib.rsl.ru/viewer/01003711395#?page=388 Язык] // В стране восходящего солнца : Очерки и заметки о Японии / [Соч.] Григория де-Воллана. — 2-е испр. и доп. изд. — Санкт-Петербург ; Москва : т-во М. О. Вольф, 1906 (Санкт-Петербург). — [4], 566, V с. : фронт. (портр.), ил.; 22. * {{cite book |title = Японский язык для чайников, 2-е издание |оригинал = Japanese For Dummies, 2nd Edition |author = Эрико Сато |страниц = 384 |isbn = 978-5-8459-1880-2 |year = 2013 |location = М. |publisher = Диалектика» }} * {{cite book |title = Разговорный японский для чайников |оригинал = |author = Эрико Сато |pages = |isbn = 978-5-8459-1884-0 |year = 2014 |location = М. |publisher = Диалектика» }} * {{cite book |author =Лаврентьев Б. П.|title =Самоучитель японского языка|publisher =|location = М. |year =1992}} * {{cite book |author =Akamatsu, Tsutomu.|title =Japanese phonology: A functional approach|publisher =LINCOM EUROPA|location =München|year =2000|isbn =3-89586-544-3}} * {{cite book |author =Фельдман-Конрад Н. И.|title =Японско-русский словарь иероглифов|publisher =|location = M. |year =1977}} * {{cite book |author =Фельдман-Конрад Н. И., Цын М. С.|title =Учебник научно-технического перевода. Японский язык|publisher =|location = М.|year =1979}} * {{cite journal |author =Bloch, Bernard.|title =Studies in colloquial Japanese IV: Phonemics|edition =Language|volume=26|pages=86—125|location =|year =1950|}} * 新日本語の基礎. Association for Overseas Technical Scholarship (AOTS) * {{cite web|url=http://www.alsintl.com/languages/Japanese.shtml|title=Материалы по японскому языку|lang=en|archiveurl=https://www.webcitation.org/68j5rJA7C?url=http://www.alsintl.com/resources/languages/Japanese/|archivedate=2012-06-27|access-date=2015-04-30|deadurl=yes}} * {{cite web|url=http://www.aikidoka.ru/japan_pism/page/17|title=Материалы по японской письменности|lang=ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/617o6w549?url=http://www.aikidoka.ru/japan_pism/page/17|archivedate=2011-08-22|access-date=2015-04-30|deadurl=no}} * {{cite web|url=http://japan.msun.ru/japan/ucheba/safina_4.html|title=Материалы по фонетике и грамматике японского языка|lang=ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/617o8Vkhm?url=http://japan.msun.ru/japan/ucheba/safina_4.html|archivedate=2011-08-22|access-date=2015-04-30|deadurl=yes}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{interwiki|code=ja}} {{Commonscat|Japanese language}} {{refbegin|2}} * [http://www.aplo-elearning.com/course/category.php?id=15 Japanski jezik za početnike] na APLO Learning Center * [http://brng.jp/50renshuu.pdf Kana tetradь ili papka (PDF)] * [http://www.shotokai.com.br/akser-curso-de-japones.html AKSER Brasil - Japanski jezik - Let´s Learn Japanese in Videos] * [http://www.ninjal.ac.jp/english/ National Institute for Japanese Language and Linguistics] * [http://www.worldmentoringacademy.com/index.php?ctg=lesson_info&courses_ID=229#118 Foreign Service Institute Japanese course, audio, assignments, G+ hangouts and media sources ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140917084558/http://worldmentoringacademy.com/index.php?ctg=lesson_info&courses_ID=229#118 |date=2014-09-17 }} * [http://tangorin.com/handbook/ Japanese Language Student's Handbook] * [http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=JPN Ethnologue (14th)] * [http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=jpn Ethnologue (15th)] * [http://brng.jp/50renshuu.pdf Japanski jezik - abeceda (PDF)] * {{dmoz|World/Deutsch/Wissenschaft/Geisteswissenschaften/Linguistik/Sprachen/Nat%c3%bcrliche_Sprachen/Isolierte_Sprachen/Japanisch/|Japanisch}} * [http://www.ruhr-uni-bochum.de/sulj/pdf/JR1989JaAL.pdf Jens Rickmeyer, Japanisch und der altaische Sprachtyp – eine Synopsis struktureller Entsprechungen] (PDF; 553 kB) * [http://www.phil.muni.cz/linguistica/art/blazek/bla-004.pdf Vaclav Blazek, Current Progress in Altaic Etymology] (PDF, englisch; 568 kB) * [http://www.erin.ne.jp/ Umfangreicher Online-Einführungskurs in die Japanische Sprache] * [http://www.warodai.ru/lookup/ Русско-японский, японско-русский словарь онлайн] Электронная версия Большого японско-русского словаря под редакцией академика Н. И. Конрада. * [http://www.yakuru.net Русско-японский, японско-русский словарь онлайн Yakuru] * [http://www.nihongo.aikidoka.ru/ Минна но Нихонго] Уроки японского языка + Японско-русский и русско-японский словарь онлайн * [http://www.yynihongo.jp/ YYNIHONGO.JP] * [http://www.susi.ru/yarxi/ ЯРКСИ — японско-русский словарь иероглифов] * [http://www.yarp-online.ru/ ЯРП — машинный онлайновый японско-русский переводчик] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701105733/http://www.yarp-online.ru/ |date=2014-07-01 }} * [http://czudovo.info/lan.php?ln=jp Японско-русский и русско-японский словарь (кандзи, кана и киридзи)] * [http://japanese.clan.su/ Лексика по экономической тематике] * [http://www.yakusu.ru/ Японско-русский и русской-японский он-лайн словарь:] + программа подстрочного перевода. * [http://yakusite.ru/ Японско-русские словари и глоссарии Yakusite.ru:] + онлайн словари * [http://acm.appmat.ru/cgi-bin/ejlookup EJLookup, Японский словарь онлайн] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210212556/http://acm.appmat.ru/cgi-bin/ejlookup |date=2013-02-10 }} * [http://www.InternetPolyglot.com/lessons-ru-ja Русско-японские уроки на Интернет Полиглоте] * [http://www.nhk.or.jp/lesson/russian/index.html Уроки японского языка с NHK World] * [http://brng.jp/50renshuu.pdf Кана Copybook (PDF)] * [http://www.bolden.ru/ Японский язык:] — Технический аспект. * [http://www.mikuru.ru/lessons/anime/sen/about Японский язык по аниме:] — Уроки японского языка по аниме, с грамматическими комментариями. * [http://www.lexilogos.com/clavier/kanji.htm# Запись японских иероглифов] * [http://japan.lvoff.com/%D1%81%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85-%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D0%B9/ Словарь грамматических конструкций Японского языка] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121208141514/http://japan.lvoff.com/%D1%81%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BE%D0%BA-%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%BC%D0%BC%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%85-%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D1%80%D1%83%D0%BA%D1%86%D0%B8%D0%B9/ |date=2012-12-08 }} * {{cite web |url = http://honyaku-subs.ru/files/121-japanese-audiolessons.html |title = Японский язык — аудиоуроки |lang = ru |accessdate = 21.11.2010 |description = Лекции 1 (10:20 — 53:07, 1:02:15 — 1:22:21) культурного центра «Сибирь-Хоккайдо» для начинающих |archiveurl = https://www.webcitation.org/617o5PcqF?url=http://honyaku-subs.ru/files/121-japanese-audiolessons.html |archivedate = 2011-08-22 |deadurl = yes }} * [http://www.jpcat.ru/sites.html Подборка полезных ссылок для японистов] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606024841/http://www.jpcat.ru/sites.html |date=2013-06-06 }} {{refend}} {{Jezičke porodice}} [[Kategorija:Japanski jezik| ]] [[Kategorija:Jezici Japana| ]] [[Kategorija:Altajski jezici]] 1hwir03kil1bhqq61x8gjwbh094plwj 0 4835 41263169 41217662 2022-08-25T20:10:56Z Vipz 151311 [[Šablon:Infokutija jezik]] umjesto [[Šablon:Infobox Language]]. wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime = Esperanto |izvornoime ={{lang|eo|Esperanto}} |slika = Flag of Esperanto.svg |caption = Zastava Esperanta |stvoritelj = [[Ludvik Lazar Zamenhof|Ludvig Lazar Zamenhof]] |datum = 1887. |upotreba = [[internacionalan pomoćni jezik]] |broj = maternji: 200 do 2000 (1996)<br />Sekundarni jezik: oko 100.000 do 2 miliona |por1 = [[umjetni jezik]] |por2 = [[internacionalan pomoćni jezik]] |posteriori = Vokabular je preuzet iz [[romanski jezici|romanskih]] i [[nemački jezici|nemačkih jezika]]; Fonologija preuzeta iz [[slovenski jezici|slovenskih jezika]] |reguliše = [[Akademija za esperanto]] |iso1=eo |iso2=epo |iso3=epo |obavijest=ipa }} '''Esperanto''' ({{IPAc-en|ˌ|ɛ|s|p|ə|ˈ|r|aː|n|t|oʊ}};<ref>{{citation|last=Wells|first=John C.|year=2008|title=Longman Pronunciation Dictionary|edition=3rd|publisher=Longman|isbn=9781405881180}}</ref> {{Audio|Eo-Esperanto.ogg|listen}}) je logičan i jednostavan međunarodni [[jezik]] stvoren da bi olakšao i demokratizirao komunikaciju među ljudima različitih govornih sredina i kultura.<ref>{{citation |title=Discouraging Words |magazine=Failure Magazine |date=2009-07-20 |first=Jason |last=Zasky |quote=But in terms of invented languages, it's the most outlandishly successful invented language ever. It has thousands of speakers—even native speakers—and that's a major accomplishment as compared to the 900 or so other languages that have no speakers. – Arika Okrent |url=http://failuremag.com/index.php/feature/article/discouraging_words/ |access-date=2015-04-16 |archivedate=2011-11-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111119133127/http://failuremag.com/index.php/feature/article/discouraging_words/ |deadurl=yes }}</ref> <div> [[File:Unua Libro.jpg|thumb|right|upright|Prvi udžbenik esperanta koji je napisa L. L. Zamenhof.]] </div> Prvi udžbenik esperanta objavio je [[1887]]. godine u [[Varšava|Varšavi]] [[Poljska|poljski]] liječnik [[Ludvik Lazar Zamenhof|Lazar Ludvig Zamenhof]] ([[1859]].-[[1917]].) pod [[pseudonim]]om "Dr. Esperanto" (liječnik koji se nada) što je kasnije postalo i ime samog jezika.<ref name="EspMov181"/><ref>{{cite web |url=http://www.ling.ohio-state.edu/~hana/esr/ |title=Esperanto |publisher=Ling.ohio-state.edu |date=2003-01-25 |accessdate=2010-12-05 |archivedate=2011-06-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110622054642/http://www.ling.ohio-state.edu/~hana/esr/ |deadurl=yes }}</ref> Esperanto nema namjeru zamijeniti postojeće jezike već im biti dopuna. Govorna zajednica esperanta postoji već više od stotinu godina, a čine ju brojni govornici i simpatizeri okupljeni u tisuće klubova, grupa, udruženja, strukovnih i nacionalnih saveza na svim [[kontinent]]ima.<ref name="BahaiEnc368"/><ref name="countries-speakers-uea">{{cite web|url=http://uea.org/info/en/kio_estas_uea|title=Universala Esperanto-Asocio: Kio estas UEA?|publisher=Uea.org|accessdate=14 January 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.pasportaservo.org/monda-mapo|title=User locations|website=Pasporta Servo|accessdate=6 January 2014|archivedate=2013-11-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131115144559/http://www.pasportaservo.org/monda-mapo|deadurl=yes}}.</ref> == Ideja esperanta == U svijetu postoji tisuće jezika i ljudi se među sobom slabo ili nikako sporazumijevaju. Zadržimo i dalje te jezike, ali i odredimo jedan zajednički koji će ih sve povezivati, a to jest esperanto. Ljudi bi, osim svog materinjeg jezika, mogli govoriti i esperanto (kao "prvi strani jezik"). Moguće je da je Esperanto je u uvoj ulozi neizmjerno bolje rješanje od [[engleski jezik|engleskog]], [[kineski jezik|kineskog]] ili bilo kog drugog nacionalnog jezika. To je zato jer je kao prvo neutralan, a kao drugo lagan za učenje. On nije potekao od jedne velesile ili jednog naroda, koji bi se svojim jezikom nametao svim ostalima. Zato što je pravljen planski, a ne stihijski kao nacionalni jezici, on zahtijeva i do 10 puta manje vremena da se nauči. Osnovna komunikacija se u njemu postiže još i brže. Time učenje stranih jezika ne postaje povlastica bogatih i učenih, nego dostupno svakome, što je [[demokracija|demokratski]]. Time se golema sredstva za učenje jezika i godine učenja štede i mogu potrošiti na dobrobit ljudskog roda, a [[kultura]], [[književnost]] i [[nauka|znanost]] prelaze nacionalne granice i dostupne su svakome. Esperantisti, osim ovih ideja, nude svijetu i "gotov proizvod" za tu namjenu, to jest međunarodni jezik esperanto, kojeg oni iskušavaju i razvijaju svakodnevno, nastojeći ljudima svih narodnosti, vjera i uvjerenja pokazati da je on u zajedničkom interesu svih. Štaviše, korištenje esperanta u međunarodnom komuniciranju takozvanima malim jezicima pruža veću zaštitu i stvara povoljnije uvjete za njihovo održanje i razvoj nego li im pruža svijet u kojem dominira jedan ili nekoliko takozvanih velikih jezika. == Specijalne karakteristike == Jezička struktura esperanta podržava prirodni tok ljudskog razmišljanja i logičniji je od spontanih (nacionalnih) jezika.<ref>{{Cite book|last=Blank |first=Detlev |title=Internationale Plansprachen. Eine Einführung ("International Planned Languages. An Introduction") |publisher=Akademie-Verlag |year=1985 |id=ISSN 0138-55 X }}</ref> Veoma produktivan način tvorenja reči garantovao je još u početnom stadijumu razvoja jezika iznijansirane mogućnosti izražavanja, što je još u ranim stadijumima učenja motivisalo učenike da napreduju u učenju. Tako je sama zainteresovanost brzo omogućavala sticanje znanja – neuporedivo pre no kod učenja nacionalnih jezika. Uopšteno rečeno, meseci učenja ovog jezika odgovarali su godinama učenja nacionalnih jezika (kao na primer engleskog ili francuskog). Zbog pretežno evropske osnove korena reči, na primer, azijatima je potrebnije duže vreme učenja, ali ipak manje od vremena za učenje nekog drugog azijskog jezika. Već u pomenutoj [[Prva knjiga esperanta|Prvoj knjizi]] esperanta ([[1887]]) Zamenhof je postavio temelje gramatike u 16 pravila (koji razumljivo ne mogu objasniti sve detalje jezičke upotrebe). Ova gramatika je ušla u sistem dokumenata poznat pod imenom „[[Osnovi esperanta]]“, koji po odluci Prvog Svetskog Esperanto Kongresa (''Universala Kongreso'') iz [[1905]], obezbedio kontinuitet razvoja jezika. {| cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:right; width:300px; border:1px solid #ccc; border-collapse:collapse; margin-left:1em;" ! style="background-color:#A9BEC7;" | Uzorak |- bgcolor="#FFFFFF" | colspan="2"|La [[Patro Nia]]: ([http://www.wikipedia.com/upload/paternoster-eo.mp3 Auxskultu sondosieron]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}) <em> Patro nia, kiu estas en la ĉielo, <br /> sanktigata estu via nomo. <br /> Venu via regno, <br /> fariĝu via volo, <br /> kiel en la ĉielo, tiel ankaŭ sur la tero. <br /> Nian panon ĉiutagan donu al ni hodiaŭ. <br /> Kaj pardonu al ni niajn ŝuldojn, <br /> kiel ankaŭ ni pardonas al niaj ŝuldantoj. <br /> Kaj ne konduku nin en tenton, <br /> sed liberigu nin de la malbono. <br /> (ĉar via estas la regno kaj la potenco <br /> kaj la gloro eterne. <br /> Amen.) </em> |} == Fond reči == Reči u esperantu potiču iz različitih jezika. Neke nove reči dolaze iz neevropskih jezika (kao npr. japanski), jer su te reči ušle i u druge jezike i postale internacionalne, ali u najvećem delu potiču iz najpoznatijih evropskih jezika – uglavnom iz latinskog, francuskog, nemačkog i engleskog. Zbog internacionalnog karaktera, mnoge reči pripadaju raznim jezicima, čak i ako je konkretna forma u esperantu slična onoj u latinskom.<ref>Edmond Privat (1980) ''Esprimo de sentoj en Esperanto,'' ed. 4. Internacia Esperanto-Instituto, Den Haag.</ref> === Etimološki primeri === * '''Iz romanskih jezika''' ** '''iz [[latinski jezik|latinskog]]:''' ''abio, facila, sed, tamen, okulo, hepato, akvo'' ** '''iz [[francuski jezik|francuskog]]:''' ''dimanĉo, fermi, ĉe, frapi, ĉevalo, butiko'' ** '''iz [[italijanski jezik|italijanskog]]:''' ''ĉielo, fari, voĉo'' ** '''iz ostalih:''' ''facila, fero, tra, verda'' * '''Iz germanskih jezika: ** '''iz [[nemački jezik|nemačkog]]:''' ''baldaŭ, bedaŭri, haŭto, jaro, nur'' ** '''iz [[engleski jezik|engleskog]]:''' ''birdo, mitingo, spite, suno, teamo'' ** '''iz ostalih:''' ''bildo, fiŝo, fremda, grundo, halti, hasti, hundo, ofta, somero, ŝipo, vintro'' * '''Iz slovenskih: ** '''iz [[poljski jezik|poljskog]]:''' ''celo, ĉu, krado, luti, mosxto'' ** '''iz [[ruski jezik|ruskog]]:''' ''barakti, serpo, vosto'' ** '''iz ostalih:''' ''klopodi, krom, prava'' * '''iz drugih [[indoevropski jezici|indoevropskih jezika]]''' ** '''iz [[grčki jezik|grčkog]]:''' ''kaj, biologio, politiko'' === Princip izbora reči: === Dani u nedelji su iz romanskih jezika, po francuskoj formi reči(''dimancxo, lundo, mardo...''), mnogi delovi tela po latinskom (''hepato, okulo, brako, koro, reno...''), reči za vreme: iz nemačkog (''jaro, monato, tago...''). Imena životinja i biljaka uglavnom su došli iz naučnih latinskih naziva. Kao što je se u gornjem primeru videlo, mnoge se reči mogu naći u različitim jezicima. * '''abdiki''' po engleskom, francuskom, italijanskom i latinskom. * '''abituriento''' po nemačkom i ruskom. * '''ablativo''' po latinskom, engleskom, italijanskom i španskom, ali je poznata u nemačkom i drugim jezicima. * '''funto''' po poljskom, ruskom, jidišu i nemačkom. Dalje, Zamenhof je brižljivo sačinio neveliku bazu korena reči (leksema) i afikasa (morfema) na osnovu čega su sačinjena velika većina drugih reči (možda 500-2000 reči i afikasa). Mada se Zamenhof trudio da internacionalizuje esperanto, on je ipak evropocentričan, zbog svog rečničkog fonda. Ta osobina nije tipična samo za esperanto: većina kasnijih projekata su takođe vukli leksiku iz evropskih široko upotrebljvanih reči. Glavna razlika između esperanta i drugih jezičkih projekata potiče od neevropocentričnosti njegove gramatike, i to je Zamenhov objasnio kao svoj svesni trud. Delovi reči sa gramatičkom funkcijom pojavljuju se samostalno iz rečnika tako da je svaki tekst razumljiv bez posebnog gramatičkog objašnjenja. S druge strane, on je prilagodio gramatičke gradivne rečce (između ostalih: nastavke reči) tako da Evropljani – esperantisti nisu nužno svesni baš te neevropocentričnosti gramatike esperanta. === Specifične reči u esperantu === U esperantu nisu sve reči te koje su značenje i oblik dobile iz drugih jezika. Dobar deo reči su čisto esperantski idiomi, samostalno rođeni u esperantu, što zbog Zamenhovovih razloga ili zbog prirodne evolucije jezika, koju tvore oni koji komuniciraju na tom jeziku. Može se primetiti da predstavljena lista (po formi) sadrži mešavinu sasvim uobičajenih reči i reči koje se upotrebljavaju u žargonu ali se ne nalaze u postojećim rečnicima; :aliĝilo, edzo, espo ([[sleng]] za esperanto), gxi, kabei, nifo (po engleskom''UFO'' to jest: NLO), pli, plej, ujo, zamenhofa. Tome se takođe mogu pridodati korelativne reči i upotreba afikasa kao samostalnih reči igi, ilo, ree, umi, itd). Često je moguće naći reči kao: ''aliel'', ''alies'', ''-iĉ-'', ''kaŭ'' (= kaj + aux), kaj ''ri'', ali je to u suprotnosti sa pravilima iz normirajućeg zbornika: Fundamento. Reč je o nesvesnim greškama nasuprot pravilima ili o namernim reformskim pokušajima pojedinaca ili grupa ljudi. Po značenju: :krokodili/aligatori, fundamento, memzorganto, necesejo, [[krokodili|kajmani, krokodili]], krokodilo, fina venko, verda, verdo == Alfabet i ortografija == Pisanje ili ortografija je veoma jednostavno i dosta je slično srpskom ili hrvatskom latiničnom pismu: jedan glas (fonema) za jedno slovo i obrnuto.<ref>Kalocsay & Waringhien (1985) ''{{lang|eo|Plena analiza gramatiko de Esperanto}}'', §17, 22</ref> Esperanto upotrebljava latinski alfabet, ali pošto jezik ima više od 26 glasova, Zamenhof je morao da izmisli nova slova, takozvana slova sa kapicom na vrhu. Slova c,g,h,j,s i u imaju kapičastu verziju ĉ, ĝ, ĥ, ĵ, ŝ, ŭ i tada se čitaju kao ćirilično č, dž, h, ž, š, [[ў]]. U esperantskim TTT-upotrebljavaju se (u [[2004]]) sledeći načini za pisanje kapičastih slova: * 70%: prava esperantska slova [[Unikod|Unikod]], ponekad [[ISO 8859-3|Latin 3]]: ĉ, ĝ, ĥ, ĵ, ŝ, ŭ. * 15%: surogati po [[H-sistem]]u: ch, gh, hh, jh, sh, u. * 15%: surogati po [[X-sistemo]]: c&#120;, g&#120;, h&#120;, j&#120;, s&#120;, u&#120;. == Evolucioni razvoj jezika == Mada se esperanto pokazao sasvim podesnim za međunarodnu upotrebu, tokom njegove istorije nije manjkalo predloga za reformu nekih detalja. [[1908]]. godine pokušaj reforme se završio izrodivši novi jezik (i danas živ): [[Ido]] (''Ido''). Nasuprot „Idou“, esperanto od 1887. do danas ima tihi konstantni razvoj, bez radikalnih promena. Te (nekad skoro neprimetne, nekad žestoko sukobljene) jezičke promene širile su, osim opšteg porasta jezičkog fonda, takođe i sledeće tendencije: * skraćivanje korenske forme – npr. ''spontana'' umesto ''spontanea'' * neke forme (npr.: ''pafilego''/top/) prestaju da se upotrebljavaju i ulaze nove (npr: ''kanono''/top/) * nijansirano obogaćenje fonda reči npr. ''bleki'' (= životinjski glas) dopunjen je listom reči za pojedine životinje (po vrstama). * diferenciranje paralelnih formi – npr..: ''plaĝo'' = obala za kupanje i sunčanje od ''strando'' = obala (u prirodnom smislu). * upotreba ''k'' (u nekim slučajevima ''h'') umesto ranijeg ''hx'', uglavnom posle ''r''. * upotreba ''-io'' umesto''-ujo'' u imenima država (Serbio/Serbujo). * češće priloške odredbe - npr: ''lastatempe'' umesto ''en la lasta tempo'', ''aviadile'' umesto ''per aviadilo'', ''haste kaj laste'' umesto ''hastante kaj kiel la lasta'' * izbegavanje složenih glagolskih oblika * upotreba afikasa kao samostalnih reči – npr: ''ega, eta, emo, malo, iĝi, estro, estraro, ilo, ilaro, ejo, ismo'' Sve su glasnija nastojanja da se u legitimnoj i normirajućoj formi (koju odobrava Akademija za esperanto) na primer, uvede nova lična zamenica za treće lice srednjeg roda „ri'', ''ŝli'') ili konsekventna upotreba ''ĝi'' za srednji rod trećeg lica jednine i množine. {| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" |+'''esperantske lične zamenice''' |rowspan="3"| !colspan="6"|jednina !colspan="3"|množina !rowspan="3"|neutralna !rowspan="3"|povratna***<br />(refleksivna) |- !rowspan="2"|prva !colspan="2"|druga !colspan="3"|treća !rowspan="2"|prva !rowspan="2"|druga !rowspan="2"|treća |- !uobičajena !intimna* !muška !ženska !neutralna** |- ! |align="center"|mi |align="center"|vi |align="center"|ci |align="center"|li |align="center"|&#349;i |align="center"|&#285;i |align="center"|ni |align="center"|vi |align="center"|ili |align="center"|oni |align="center"|si |} (*) arhaizam – retko upotrebljavan. (**) bespolna, zamenica „ĝi“ može biti upotrebljavana za stvari ili bespolna zamenica trećeg lica za živa bića i ljude. Ipak ona najčešće se upotrebljava za stvari, životinje i decu (slično kao zamenica „ono“ u srpskom jeziku). (***) U upotrebi samo u trećem licu == Jezička populacija == [[File:Moresnet.png|thumb|alt=|Location of Moresnet.]] Broj ljudi koji govore esperanto je nepoznat. Moguće su samo procene. Procene variraju između nekoliko stotina hiljada i nekoliko miliona. Neki smatraju da se radi čak i o više desetina miliona, ali pretpostavlja se da je tada reč o svim ljudima koji su se nekada obavestili o osnovnim elementima jezika, možda učili na kursevima, još uvek se sećaju nekoliko reči, ali koji praktično ne vladaju jezikom. Kada bi kriterijum bio uporediv sa maternjim jezikom, tada bi tek koja desetina hiljada ljudi spadala u tu jezičku populaciju. Među [[planski jezici|planskim jezicima]] (npr, [[Interlingva]] i [[Ložban]]), esperanto je najviše upotrebljavan i jedini je čije trajanje ima implikacije u skoro svim životnim sferama. Interlingva, glavni konkurent esperantu između planskih jezika, ima oko hiljadu pristalica/osoba koje se služe njime. Esperanto nije sekundarni zvanični jezik bilo koje priznate zemlje. Početkom 20. veka su postojali planovi za formiranje države [[Neutralni Moresnet]] kao prve Esperanto države na svetu. Februara 2013 je formirana [[Avaaz]] peticija za usvajanje Esperanta kao jednog od zvaničnih jezika Evropske Unije.<ref>{{cite web|url=http://www.avaaz.org/en/petition/Esperanto_langue_officielle_de_lUE/|title=Esperanto, an official language of the European Union, now!|work=Avaaz|accessdate=14 January 2015}}</ref> Američka armija je objavila vojne buke fraza u Esperantu,<ref>{{cite web|url=http://www.kafejo.com/lingvoj/auxlangs/eo/maneuver/ |title=''The Maneuver Enemy'' website |publisher=Kafejo.com |date=2004-06-02 |accessdate=2010-12-05}}</ref> da bi se koristile u vojnim igrama od strane izmišljenih neprijateljskih snaga. Tokom leta 1924. godine, Američka radio relejna liga je usvojila Esperanto kao svoj zvanični međunarodni pomoćni jezik, s nadom da će se jezik ustaliti među radio amatema u međunarodnoj komunikaciji, ali je njegova stvarna upotreba u radio komunikacijama bila neznatna. Esperanto je radni jezik nekoliko neprofitnih međunarodnih organizacija kao što su ''{{lang|eo|[[Sennacieca Asocio Tutmonda]]}}'', levičarska kulturološka asocijacija, ili [[E@I|Education@Internet]], koja se razvila iz Esperanto organizacije; većina drugih su organizacije specifične za Esperanto. Najveća među njima je Svetski esperantski savez. Esperanto je takođe jedan od prvih veštačkih jezika koji su korišćeni u univerzitetskim predavanjima ([[Akademio Internacia de la Sciencoj San Marino|International Academy of Sciences San Marino]]).<ref name=ais>{{cite web|url=http://www.ais-sanmarino.org/ |title=Akademio Internacia de la Sciencoj (AIS) San-Marino |publisher=Ais-sanmarino.org |accessdate=2010-12-05}}</ref> Svi lični dokumenti koje izdaje [[World Service Authority]], ukljućujući [[Svedski pasoš]], su napisani u Esperantu, zajedno sa Engliskim, Frencuskim, Španskim, Ruskim, Arapskim, i Kineskim.<ref>{{cite web|url=http://worldservice.org/doc.html|title=World Government Documents (Personal)|publisher=Worldservice.org|accessdate=14 January 2015}}</ref> == Esperantski pokret == Najznačajnija esperantska organizacija je [[Svetski esperantski savez]] (''Universala Esperanto-Asocio''). On je već nekoliko decenija ima zvanični savetnički odnos sa Ujedinjenim Nacijama i UNESCO, koje su priznale Esperanto kao medijum za internacionalno razumevanje 1954.<ref>{{cite web |url=http://www.uea.org/info/angle/an_ghisdatigo.html |title=Unesco and Esperanto |publisher=Uea.org |date=2010-06-08 |accessdate=2010-12-05 |archivedate=2012-05-27 |archiveurl=https://archive.is/20120527013520/http://www.uea.org/info/angle/an_ghisdatigo.html |deadurl=yes }}</ref> UNESKO u saradnji sa UN su do sada prihvatile dve rezolucije u korist esperanta i esperantskog pokreta, u kojima se ističu zapaženi rezultati esperantskog pokreta i preporučuje učenje jezika. Međutim, za razliku od latinskog u srednjovekovnoj Evropi i engleskog u našem vremenu, esperantu nedostaje mreža škola, univerziteta i učila. Najpoznatiji esperantski simbol je zelena petokraka, koja simbolizuje nadu na svih pet kontinenata i deo je esperantske zastave. == Kultura == Esperanto poseduje literaturu i književnost (što originalnu što prevedenu). Na esperantu se štampaju časopisi i novine, emituju radio emisije. Postoji esperantska muzika i esperantsko pozorište. Esperantisti se okupljaju jednom godišnje na Svetskom esperantskom kongresu, koji još ima značaj i festivala, na Svetskom omladinskom kongresu, Svetskom radničkom kongresu i na mnogim drugim stručnim skupovima i posebnim prigodama. U vreme Interneta esperanto kao jezik, prisutan je u značajnoj meri na Web-u, gde postoje brojni sajtovi na tom jeziku, a postoje i specijalizovani pretraživači, kao na primer Gugl (''Google'') sa jezičkim alatkama prilagođenim esperantu. == Obrazovanje == Većina govornika Esperanta nauči jezik putem [[Samoobrazovanje|samostalnog učenja]], onlajn tutorijala, i korespondantskih kurseva koje predaju volonteri. Zadnjih godina su postali popularni besplatni vebsajtovi za podučavanje, poput ''{{lang|eo|[[lernu!]]}}''. Esperanto nastava su ponekad dostupna u školama, uključujući četiri osnovne škole u pilot-projektu pod nadzorom [[University of Manchester|univerzita u Mančesteru]], i sudeći po jednom izvoru na 69 univerziteta.<ref>{{cite web |url=http://uea.org/agadoj/instruado/pirlot.html |title=Esperanto en universitatoj |publisher=Uea.Org |date=2003-04-17 |accessdate=2010-12-05 |archivedate=2012-05-29 |archiveurl=https://archive.is/20120529120733/http://uea.org/agadoj/instruado/pirlot.html |deadurl=yes }}</ref> Međutim, osim Kine i [[Mađarska|Mađarske]], uglavnom se radi u neformalnim aranžmanima umesto namenskih departmana ili državne podrške. [[Eötvös Loránd univerzitet]] u Budimpešti je imao departman za [[interlingvistika|interlingvistiku]] i Esperanto od 1966 do 2004, nakon kojeg perioda je nastava premeštena na više škole; postoje i državni ispiti za instruktore Esperanta.<ref>{{cite web |url=http://geocities.com/bujdosoivan/tarte.htm |title=enhavo |publisher=Web.archive.org |date=2009-10-27 |accessdate=2010-12-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091027105835/http://geocities.com/bujdosoivan/tarte.htm |archivedate=2009-10-27 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.webcitation.org/query?url=http://www.geocities.com/bujdosoivan/okt.htm%233&date=2009-10-25+16:42:39 |title=Elte Btk |publisher=Webcitation.org |accessdate=2010-12-05}}</ref> Osim toga, [[Adam Mickiewicz univerzitet]] u [[Poljska|Poljskoj]] nudi [[diploma|diplomu]] u interlingvistici.<ref>{{cite web|url=http://amu.edu.pl/en/home/about-us/education/degree-list/full-degree-students/diploma-in-interlinguistics-esperanto|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120418022807/http://amu.edu.pl/en/home/about-us/education/degree-list/full-degree-students/diploma-in-interlinguistics-esperanto|archivedate=2012-04-18|title=Diploma in Interlinguistics (ESPERANTO)|access-date=2015-04-16|deadurl=yes}}</ref> [[Brazilski senat]] je doneo zakon 2009. kojim se Esperantu opcioni status u nastavnom planu u [[Javna škola (vladom finansirana)|javnim školama]], mada može da postane mandatoran ako za to ima potrebe. Godine 2012. zakon je još uvek bio na razmatranju u domu poslanila.<ref>{{cite web|url=http://www.senado.gov.br/sf/atividade/materia/detalhes.asp?p_cod_mate=83989|title=Atividade Legislativa - Projetos e Matrias|publisher=Senado.gov.br|language=pt|accessdate=14 January 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.camara.gov.br/sileg/Prop_Detalhe.asp?id=454210|title=PL 6162/2009 - Projetos de Lei e Outras Proposições - Câmara dos Deputados|publisher=Camara.gov.br|language=pt|accessdate=14 January 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www12.senado.gov.br/noticias/materias/2009/06/18/entidades-manifestam-apoio-a-proposta-de-incluir-ensino-de-esperanto-na-grade-de-disciplinas-da-rede-publica|title=Entidades manifestam apoio à proposta de incluir ensino de Esperanto na grade de disciplinas da rede pública|work=Senado Federal - Portal de Notícias|language=pt|accessdate=14 January 2015}}</ref> Više obrazovnih radnika je procenilo da se Esperanto može naučiti ulažući od jedne četvrtine do jedne dvanaestine količne vremena neophodnog za druge jezike.<ref>{{cite web|url=http://esperanto-usa.org/?q=node/77 |title=Is Esperanto four times easier to learn? |publisher=Esperanto-USA |accessdate=2010-12-05}}</ref> [[Claude Piron]], bivši psiholog na [[University of Geneva|Đenovskom univerzitetu]] i kinesko–englesko–rusko–španski prevodilac za Ujedinjene Nacije, je tvrdio da je Esperanto daleko intuitivniji od većine etničkih jezika. "Esperanto se u potpunosti oslanja urođene reflekse [i] razlikuje se od drugih jezika po tome da uvek možeš da se osloniš na svoju prirodnu tendenciju za generalizaciju šablona. [...] Isti [[neuropsihologija|neuropsihološki]] zakon koji je [[Jean Piaget]] zvao ''generališuća asimilacija'' je primenjiv na formiranje reči i gramatike."<ref name=Piron>Piron, Claude: [http://www.claude-piron.ch/hidden-perverse-effects.html "The hidden perverse effect of the current system of international communication"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707080220/http://www.claude-piron.ch/hidden-perverse-effects.html |date=2014-07-07 }}, published lecture notes</ref> Institut za kibernetičku pedagogiju u Paderborn (Nemačka) je uporedio dužine perioda učenja koje su neophone srednjoškolskim učenicima čije je maternji jezik Francuski da bi dostigli uporedive standardne nivoe u Esperantu, Engleskom, Nemačkom, i Italijanskom.<ref>Flochon, Bruno, 2000, « {{lang|fr|L'espéranto}} », in Gauthier, Guy (ed.) ''{{lang|fr|Langues: une guerre à mort, Panoramiques.}}'' 4e trim. 48: 89–95. Cited in François Grin, {{lang|fr|[http://www.ladocumentationfrancaise.fr/rapports-publics/054000678/index.shtml ''L'enseignement des langues étrangères comme politique publique'']}} (French)</ref><!-- Translation per [[User:Kwamikagami]]. See Talk. --> Rezultati su: * '''2000''' časova učeći Nemački = '''1500''' časova učeći Engleski = '''1000''' časova učeći Italijanski (ili bilo koji drugi [[Romanski jezici|Romanski jezik]]) = '''150''' časova učeći Esperanto. ==References== {{reflist|2|refs= <ref name="EspMov181">{{cite book |title = The Esperanto Movement |author = Peter Glover Forster |publisher = Walter de Gruyter |year = 1982 |page = 181 |isbn = 978-90-279-3399-7}}</ref> <ref name="BahaiEnc368">{{cite encyclopedia |last = Smith |first = Peter |encyclopedia = A concise encyclopedia of the Bahá'í Faith |title = Zamenhof, Lidia |year = 2000 |publisher = Oneworld Publications |location = Oxford |isbn = 1-85168-184-1 |pages = 368}}</ref> <!-- end {{Reflist}} -->}} == Literatura == {{refbegin|2}} * [http://igitur-archive.library.uu.nl/student-theses/2006-0324-075222/UUindex.html Emily van Someren. Republication of the thesis 'The EU Language Regime, Lingual and Translational Problems'.] * [http://katalogo.uea.org/index.php?inf=4006 ''Ludovikologia dokumentaro I''] Tokyo: Ludovikito, 1991. Facsimile reprints of the ''Unua Libro'' in Russian, Polish, French, German, English and Swedish, with the earliest Esperanto dictionaries for those languages. * [http://www.akademio-de-esperanto.org/fundamento/index.html Fundamento de Esperanto]. HTML reprint of 1905 ''Fundamento'', from the Academy of Esperanto. * [http://learn101.org/esperanto.php Esperanto Lessons]. Including the alphabet, adjectives, nouns, plural, gender, numbers, phrases, grammar, vocabulary, verbs, exam, audio, and translation. * Auld, William. ''La Fenomeno Esperanto'' ("The Esperanto Phenomenon"). Rotterdam: Universala Esperanto-Asocio, 1988. * Butler, Montagu C. ''Step by Step in Esperanto''. ELNA 1965/1991. ISBN 0-939785-01-3. * DeSoto, Clinton (1936). ''200 Meters and Down''. West Hartford, Connecticut, US: American Radio Relay League, p.&nbsp;92. * Crystal, David, article "Esperanto" in ''The New Penguin Encyclopedia'', Penguin Books, 2002. * Crystal, David, ''How Language Works'' (pages 424–5), Penguin Books, 2006. ISBN 978-0-14-101552-1. * Michael Everson. {{PDFlink|[http://www.evertype.com/alphabets/esperanto.pdf The Alphabets of Europe: Esperanto]|25.4&nbsp;KB}}. Evertype, 2001. * Forster, Peter G. ''The Esperanto Movement''. The Hague: Mouton Publishers, 1982. ISBN 90-279-3399-5. * Gledhill, Christopher. ''[http://stl.recherche.univ-lille3.fr/sitespersonnels/gledhill/Esperanto_a_corpus-based_description_GLEDHILL.pdf The Grammar of Esperanto: A Corpus-Based Description.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719135041/http://stl.recherche.univ-lille3.fr/sitespersonnels/gledhill/Esperanto_a_corpus-based_description_GLEDHILL.pdf |date=2011-07-19 }}'' Second edition. Lincom Europa, 2000. ISBN 3-89586-961-9. * Harlow, Don. [http://donh.best.vwh.net/Esperanto/eaccess/eaccess.book.html The Esperanto Book] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202034405/http://donh.best.vwh.net/Esperanto/eaccess/eaccess.book.html |date=2007-02-02 }}. Self-published on the web (1995–96). * Okrent, Arika. [http://inthelandofinventedlanguages.com In the Land of Invented Languages]. * John C. Wells. ''Lingvistikaj aspektoj de Esperanto'' ("Linguistic aspects of Esperanto"). Second edition. Rotterdam: Universala Esperanto-Asocio, 1989. * Zamenhof, Ludovic Lazarus, ''[http://genekeyes.com/Dr_Esperanto.html Dr. Esperanto's International Language: Introduction & Complete Grammar]'' The original 1887 ''Unua Libro'', English translation by Richard H. Geoghegan; HTML online version 2006. Print edition (2007) also available from [http://www.esperanto-usa.org ELNA] or [http://www.uea.org UEA]. * {{citation|title=The Decline and Fall of Esperanto|first1=Robert|last1=Patterson|first2=Stanley M.|last2=Huff|journal=Journal of the American Medical Informatics Association|date=November 1999|volume=6|issue=6|pages=444–446|pmc=61387|pmid=10579602|doi=10.1136/jamia.1999.0060444}} * {{citation|author= Detlev Blanke |title=Internationale Plansprachen. Eine Einführung. (= Sammlung Akademie-Verlag. 34, Sprache)|publisher=Akademie-Verlag|location=Berlin|year=1985|issn=0138-550X}}, S. 219–292 (Kapitel 4: Esperanto) und S. 337–367 (Kapitel 6: Bibliografie, 6.3.12–6.3.22) * {{citation|author=Benoît Philippe|title=Sprachwandel bei einer Plansprache am Beispiel des Esperanto|publisher=Hartung-Gorre|location=Konstanz|year=1991|isbn=3-89191-480-6|commnet=Zugleich Dissertation an der Universität Konstanz 1991}} * {{citation|author=Pierre Janton|title=Einführung in die Esperantologie|publisher=Olms|location=Hildesheim|year=1993|isbn=3-487-06541-X}} * {{citation|author= Ulrich Lins |title= Die Verfolgung der Esperantisten unter Hitler und Stalin|publisher=Bleicher|location= Gerlingen / Stuttgart|year=1988|isbn=3-88350-023-2}} * Hans-Dieter Kuhn: ''Die Plansprachen Volapük und Esperanto in Konstanz. Geschichte und lokale Ereignisse''; Hartung-Gorre Verlag Konstanz 2010; ISBN 978-3-86628-357-2. * {{citation|author= Erich-Dieter Krause |title=Großes Wörterbuch Esperanto-Deutsch|publisher=Buske|location=Hamburg|year=1999|isbn=3-87548-193-3}} * {{citation|author=Erich-Dieter Krause|title=Großes Wörterbuch Deutsch-Esperanto|publisher=Buske|location=Hamburg|year=2007|isbn=978-3-87548-466-3}} * {{citation|author=Ulrich Matthias, Dietrich M. Weidmann|title=Kleines Wörterbuch Deutsch-Esperanto / Esperanto-Deutsch|publisher=Marix|location=Wiesbaden|year=2008|isbn=978-3-86539-182-7}} * {{citation|author=Detlev Blanke, Till Dahlenburg|title=Konversationsbuch Deutsch-Esperanto|publisher=Enzyklopädie|location=Leipzig|year=1990|isbn=3-324-00508-6}} * {{citation|author=Klaus Dahmann, Thomas Pusch|title=Esperanto Wort für Wort|publisher=Kauderwelsch|Band=Band 56|year=1998|isbn=3-89416-246-5|comment=Sprachführer mit Grammatik und Wortliste}} * {{citation|author=Eckhard Bick u.&nbsp;a.|title=Tesi, la testudo|publisher=EsperantoLand|location=Berlin|year=2006|isbn=}} * {{citation|author=Dirk Willkommen|title=Esperanto-Grammatik|publisher=Buske|location=Hamburg|year=2007|isbn=3-87548-244-1}} * {{citation|author=Hermann Göhl|title=Ausführliche Sprachlehre des Esperanto|comment=Eine sehr detaillierte Darstellung der Struktur des Esperantos, der 2. Nachdruck der Auflage von 1932|publisher=Esperanto-Verband im Kulturbund der DDR|location=Berlin (Ost)|year=1989}} * {{citation|author=Arthur Degen,Kun bildoj de Ernst Kutzer |title=''Esperanto Lernolibro por popollernejoj''|publisher=Ferdinand Hirt&Sohn|location=Leipzig|year=1930}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Drugi projekti | commons = Esperanto | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Esperanto }} * [http://esperanto.net/ Višejezički informacioni centar o esperantu] na 60 jezika * [http://uea.org/dokumentacija/bibliografija.html Terminali kod UEA] * [https://web.archive.org/web/20040904125021/http://www.geocities.com/origlit/lit/index.html Datumska baza originalnih knjiga na esperantu i authora na tom jeziku, sa bibliografijama i slikama] * [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/eo/c/c3/Radiopolonia_20nov2004.OGG Intervju sa kineskim esperantistom], u kome se opisuje težina učenja esperanta za kineze (zvučna datoteka). * [http://it.groups.yahoo.com/group/ni_parolas_esperante diskusioni forum "Ni parolas Esperante"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131222182036/http://it.groups.yahoo.com/group/Ni_parolas_Esperante/ |date=2013-12-22 }} * [http://esperanto.net/info/index_hr.html esperanto.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125183050/http://esperanto.net/info/index_hr.html |date=2005-11-25 }} *[https://vocapp.com/ Vocapp] aplikacija za učenje stranih jezika preko koje je moguće, između ostaloga, učiti esperanto === Kritike === * [http://www.xibalba.demon.co.uk/jbr/ranto/ Kritike] {{en}} * [http://www.rickharrison.com/language/bloated.html Da li je esperantski rečnik dovoljno razvijen?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716230128/http://www.rickharrison.com/language/bloated.html |date=2012-07-16 }} {{en}} * [https://vocapp.com/] aplikacija za učenje stranih jezika preko koje je moguće učiti esperanto [[Kategorija:Esperanto|*]] [[Kategorija:Umjetni jezici]] 9p87ip6onqf3sh2dcm0547uk3665m1l 0 4839 41263171 41241307 2022-08-25T20:13:36Z Vipz 151311 [[Šablon:Infokutija jezik]] umjesto [[Šablon:Infobox Language]]. wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=francuski jezik |izgovor=[fʁɑ̃sɛ] |izvornoime={{lang|fr|Français}} |porodicaboja=Indoevropski |države=[[spisak zemalja u kojima se govori francuski|29 država]] |regija=[[Francuska]], [[Kanada]], [[Belgija]], [[Švajcarska]], [[Demokratska Republika Kongo]], [[Obala Slonovače]] i još [[spisak zemalja u kojima se govori francuski|46]] zemalja. |broj =110 miliona (maternji), više od 220 miliona ukupno<ref name=OIF>{{cite web|url=http://www.diplomatie.gouv.fr/en/french-foreign-policy-1/francophony-1113/the-status-of-french-in-the-world/|title=The status of French in the world|accessdate=23 April 2015}}</ref> |pozicija = 9. maternji (4. ukupno) |por1=[[Indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[Italski jezici|italski]] |por3=[[Romanski jezici|romanski]] |por4=[[Italo-zapadni jezici|italo-zapadni]] |por5=[[Galo-iberski jezici|galo-iberski]] |por6=[[Galo-romanski jezici|galo-romanski]] |pismo=[[latinica]] ([[francuski alfabet|francuska varijanta]]) |službeni=[[spisak zemalja u kojima se govori francuski|29 država]]<br />{{zastava|Ujedinjene nacije}}<br />[[Međunarodni olimpijski komitet]]<br />{{zastava|Evropska unija}} |reguliše=[[Francuska akademija]] {{jez|fr|(l'Académie française)}} |iso1 = fr |iso2b = fre |iso2t = fra |iso3 = fra |sil=FRA |karta=Map-Francophone World.svg |karta_opis= {{legend|#0049a2|Države u kojima je maternji jezik}} {{legend|#006aFF|Države u kojima je administrativni jezik}} {{legend|#8ec3ff|Države u kojima je jezik kulture}} {{legend|#00ff00|Regija u kojima je manjinski jezik}} }} '''Francuski jezik''' ({{jez-fr|la langue française}}) je jedan od [[Romanski jezici|romanskih]] jezika koji se primarno koristi u [[Francuska|Francuskoj]], [[Belgija|Belgiji]], [[Švajcarska|Švajcarskoj]], prekomorskim teritorijama [[Francuske prekomorske teritorije|Francuske]], kao i bivšim kolonijama [[Francuska|Francuske]] i [[Belgija|Belgije]], uključujući [[Kvebek]] u [[Kanada|Kanadi]]. Francuski je drugi najrašireniji jezik nakon [[Engleski jezik|Engleskog]]. On je [[službeni jezik]] u [[Spisak zemalja u kojima se govori francuski|29 zemalja]], većina kojih su članovi ''la [[Frankofonija|francophonie]]'', zajednice zemalja francuskog govornog područja. On je govorni jezik u [[Francuska|Francuskoj]], južnoj [[Belgija|Belgiji]], zapadnoj [[Švajcarska|Švajcarskoj]], [[Monako|Monaku]], provincijama [[Kvibek]], [[Novi Brunswick|Nju Bransvik]], i delovima [[Manitoba|Manitobe]] i [[Ontario|Ontarija]] u [[Kanada|Kanadi]], delovima [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u državama [[Luizijana]], [[Mejn]], [[Nju Hempšir]] i [[Vermont]], Među obrazovanim klasama u [[Severna Afrika|Severnoj]] i [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]], [[Haiti]]ma, [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]] i raznim zajednicama drugdje. Ovaj jezik koristi 110 miliona stanovnika na Zemlji kao prvi jezik, a ukupno 190 miliona ljudi ga koristi u svakodnevnoj komunikaciji. Prema [[Projekcije stanovništva|demografskim projekcijama]], pre svega zbog visokog [[natalitet]]a afričkog frankofonskog stanovništva, broj stanovnika koji govore francuskim jezikom će 2025. godine dostići broj od 500 miliona, a do 2050. godine 650 miliona ili 7% buduće svetske populacije. Francuski jezik je drugi jezik po brojnosti na svetu prema broju ljudi koji ga uče (posle [[engleski jezik|engleskog jezika]]).<ref name=nativeLanguages>{{citation |work=Special Eurobarometer 386 |title=Europeans and their Languages |publisher= Europa |author=European Commission |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_386_en.pdf |pages=5 |accessdate=7 September 2014 |date=June 2012}}</ref> Francuski jezik je izveden iz [[Vulgarni latinski|govornog latinskog jezika]] [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], kao što su i jezici: [[Italijanski jezik|Italijanski]], [[Portugalski jezik|Portugalski]], [[Španski jezik|Španski]], [[Rumunski jezik|Rumunski]], [[Katalanski jezik|Katalanski]] i drugi. Francuski je evoluirao iz Galo-romanskog, govornog latinskog u Galiji, i specifičnije u Severnog Galiji. Njegovi najbliži srodnici su drugi [[Romanski jezici|oil jezici]] — jezici koji se istorijski govore u severnoj Francuskoj i u južnoj Belgiji, koje je Francuski u ugavnom zamenuo. Francuski je takođe bio pod [[substratum|uticajem]] maternjih [[Keltski jezici|Keltskih jezika]] severne rimske [[Galija (regija)|Galije]], kao što je [[Belgijska Galija]] i ([[Germanski jezici|Germanski]]) [[franački jezik|Franački jezici]] post-rimskih [[Franci|Franačkih]] osvajača. U današnje vreme, zahvaljujući francuskoj prekomorkoj ekspanziji, postoje brojni [[Kreolski jezici utemeljeni na francuskom jeziku]], pre svega [[Haićanski kreolski jezik]]. Osoba sa francuskog govornog područja se naziva ''frankofon''. Prema istraživanju Europske komisije, Francuski je četvrti najšire korišćeni maternji jezik u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]].<ref name=nativeLanguages>{{citation |work=Special [[Eurobarometer]] 386 |title=Europeans and their Languages |publisher=[[Europa (web portal)|Europa]] |author=European Commission |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_386_en.pdf |pages=5 |accessdate=7 September 2014 |date=June 2012}}</ref> On je treći po broju ljudi koji ga rezumeju u EU.<ref>[http://ec.europa.eu/stages/information/faq_en.htm Frequently Asked Questions] – European Commission</ref> Usled francuskog i belgijskog kolonijalizma počevši od 17. i 18. veka, francuski je uveden u nove teritorije Amerika, Afrike i Azije. Većina onih koji ga koriste kao drugi jezik prebiva u frankofonskoj Africi, posebno u [[Gabon]]u, [[Alžir]]u, [[Mauricijus]]u, [[Senegal]]u i [[Obala Slonovače|Obali Slonovače]].<ref name=2005_report>{{fr icon}} [http://www.amazon.fr/dp/2098821778 ''La Francophonie dans le monde 2006–2007''] published by the Organisation internationale de la Francophonie. [http://www.nathan.fr Nathan], [[Paris]], 2007.</ref> Godine 2007, procenjivalo se da postoji oko 75 miliona osoba kojima je Francuski maternji jezik;<ref name=NE100>Nationalencyklopedin "Världens 100 största språk 2007" The World's 100 Largest Languages in 2007</ref> i da ukupno ima 338 miliona ljudi koji mogu da ga govore. Prema demografskim projekcijama koje su proizveli [[Université Laval]] i [[Agence universitaire de la Francophonie|Réseau Démographie de l'Agence universitaire de la francophonie]], totalni broj govornika francuskog će biti aproksimativno 500 miliona godine 2025. i 650 miliona do 2050.<ref>{{cite web|url=http://www.ledevoir.com/non-classe/69236/agora-la-francophonie-de-demain|title=Agora: La francophonie de demain|accessdate=13 June 2011}}</ref> U skladu sa ovim predviđanjima, izveštaj koji je 2014. izdala ogranizacija ''[[La Francophonie]]'' procenjuje da 274 miliona ljudi govori francuski, bilo kao prvi ili drugi jezik.<ref>[http://uk.reuters.com/article/2014/11/05/us-france-language-economy-idUKKBN0IP1V220141105 Rise in French speakers since 2010 a boost for France: report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150630212005/http://uk.reuters.com/article/2014/11/05/us-france-language-economy-idUKKBN0IP1V220141105 |date=2015-06-30 }}, ''[[Reuters]]'', November 5th, 2014</ref><ref>[http://www.francophonie.org/IMG/pdf/oif_synthese_anglais_001-024.pdf The French language worldwide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011003943/https://www.francophonie.org/IMG/pdf/oif_synthese_anglais_001-024.pdf |date=2017-10-11 }}, 2014 report by ''La Francophonie'' released on the 5th of November, 2014</ref> Francuski ima dugu istoriju kao međunarodni jezik trgovine, diplomatije, književnosti i naučnih standarda i on je zvanični jezik mnogih međunarodnih organizacija uključujući [[Ujedinjene Nacije]], [[Evropska Unija|Evropsku Uniju]], [[Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora|NATO]], [[Svjetska trgovinska organizacija|WTO]] i [[Međunarodni odbor Crvenog križa|ICRC]]. Godine 2011, ''[[Bloomberg Businessweek]]'' je procenio da je francuski jedan od tri najviše korišćena poslovna jezika, nakon [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Kineski jezik|kineskog]].<ref>[http://www.bloomberg.com/news/2001-08-30/mandarin-chinese-most-useful-business-language-after-english-1-.html Mandarin Chinese Most Useful Business Language After English] John Lauerman, Aug 30, 2011, Bloomberg News</ref> Od [[1970]]. postoji međunarodna organizacija za saradnju zemalja u kojima je francuski zvanični, ili važan jezik u komunikaciji i kulturi. Ova organizacija se zove „[[Frankofonija]]“. == Geografska distribucija == {{main|Geografska distribucija francuskog govornog područja}} === Evropa === [[File:Knowledge French EU map.svg|left|thumb|Poznavanje francuskog jezika u zemljama EU i njenim kandidatima<ref>[http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_243_en.pdf EUROPA], data for EU25, published before 2007 enlargement.</ref>]] Sa 12% govornika među [[EU]] stanovništvom, francuski je četvrti najviše zastupljeni maternji jezik u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]], nakon nemačkog, engleskog i italijanskog; on je takođe treći po sveukupnoj zastupljenosti u Uniji, nakon engleskog i nemačkog (33% EU populacije izjavljuje da zna da govori engleski, dok 22% Evropljana razume nemački i 20% francuski).<ref name="nativeLanguages"/><ref>http://languageknowledge.eu/countries/eu27</ref> Po [[Ustav Frnacuske|ustavu Francuske]], francuski je bio službeni jezik republike od 1992<ref>{{fr icon}} [http://www.languefrancaise.net/dossiers/dossiers.php?id_dossier=50 Loi constitutionnelle 1992]&nbsp;– {{lang|fr|C'est à la loi constitutionnelle du 25 juin 1992, rédigée dans le cadre de l'intégration européenne, que l'on doit la première déclaration de principe sur le français, langue de la République.}}</ref> (mada ga je [[uredba Villers-Cotterêts]] učinila mandatornim u pravnim dokumentima 1539. godine). [[Francuska]] propisuje korišćenje francuskog u službenim vladinim publikacijama, javnom [[obrazovanje|obrazovanju]], izuzev u specijalnim slučajevima (iako se te odredbe često ignorišu), i pravnim [[ugovor]]ima; [[Reklama|oglasi]] moraju da sadrže prevod stranih reči. U [[Belgija|Belgiji]], francuski je znanični jezik u [[Valonija|Valoniji]] (izuzev dela [[Istočni Kantoni|Istočnih Kantona]], u kojima se govori [[Nemački jezik|nemački]]) i jedan od dva zvanična jezika — uporedo sa [[Holandski jezik|holandskim]] — regiona glavnog grada [[Brisel]]a, gde ga govori većina stanovništva često kao primarni jezik.<ref name=philippevanparijs>{{Cite journal| title=Belgium's new linguistic challenge| author= Van Parijs, Philippe, Professor of economic and social ethics at the Université Catholique de Louvain, Visiting Professor at Harvard University and the Katholieke Universiteit Leuven| journal=KVS Express (supplement to newspaper De Morgen) March–April 2006| pages=Article from [http://www.kvs.be/kvs_express/KVS_EXPRESS_13_WEB.pdf original source (pdf 4.9&nbsp;MB)] pages 34–36 republished by the Belgian Federal Government Service (ministry) of Economy&nbsp;– Directorate–general Statistics Belgium| url=http://www.statbel.fgov.be/studies/ac699_en.pdf| format=pdf 0.7&nbsp;MB| accessdate=5 May 2007}}&nbsp;– The linguistic situation in Belgium (and in particular various estimations of the population speaking French and Dutch in Brussels) is discussed in detail.</ref> Francuski je jedan od četiri službena jezika [[Švajcarska|Švajcarske]] (zajedno sa [[Nemački jezik|nemačkim]], [[Italijanski jezik|italijanskim]] i [[Romanš|romanškim]]) i govori se u zapadnom delu Švajcarske zvanom ''[[Romandija]]'', u kome je [[Ženeva]] najveći grad. Jezičke podele u Švajcarskoj se ne podudaraju sa političkim podelama i neki [[Kantoni Švajcarske|kantoni]] imaju bilingualni status, na primer gradovi poput Biel/Bienne ili kantoni, kao što je Valais-Fribourg-Berne. Frencuski je maternji jezik za oko 20% švajcarskoj stanovništva, a govori ga 50.4%<ref>{{Cite book|url=http://books.google.com/?id=abit8Yd6J-cC&pg=PA92&lpg=PA92&dq=%22connaissance+du+francais+en+suisse%22#v=onepage&q&f=false |title=Le français et les langues ... – Google Books |publisher=Books.google.com |date= 1 January 2007|accessdate=10 September 2010|isbn=978-2-87747-881-6}}</ref> populacije. == Historija == [[Datoteka:Langues de la France1.gif|thumb |250px |Mapa francuskih dijalekata]] Smatra se da su [[Zakletve iz Strazbura]] (les serments de Strasbourg) iz [[842|842.]] prvi tekst napisan na protofrancuskom. Kralj Fransoa I je [[1539|1539.]] naredio da francuski bude zvanični jezik administracije i dvora u Francuskoj. 1634. osnovana je Francuska akademija (Académie française), koja se bavila „Unapređenjem i zaštitom francuskog jezika“. Od sedamnaestog vijeka francuski je postao lingua franca evropskih plemića, prvo u centralnoj, a u 18-om i 19-om vijeku istočnoj Evropi ([[Poljska]], [[Rusija]], [[Rumunija]]). U ovo vrijeme [[Francuska]] je postala kolonijalna sila, čime je postavila osnove za širenje francuskog jezika van Evrope. [[Belgija]], koja je stekla nezavisnost [[1830|1830.]], takođe je uvela francuski jezik u svoje kolonije. U 18-om vijeku francuski je postao glavni jezik u domenu međunarodnih odnosa i diplomatije (umjesto [[latinski jezik|latinskog]]). Kasnije je stvaranjem kolonijalnog carstva [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] u 19-om vijeku, i porastom moći [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a u 20-om veku, situacija promijenjena u korist [[engleski jezik|engleskog jezika]]. == Značaj francuskog jezika == Iako je tek treći po broju govornika među romanskim jezicima (iza [[španski jezik|špankog]] i [[portugalski jezik|portugalskog]]), francuski jezik je i dalje geopolitički gledano najvažniji romanski jezik. I dok je još u 19. vijeku (i na početku 20. vijeka) uživao status glavnog svjetskog jezika, tokom 20. vijeka francuski je drastično izgubio na važnosti, do te razine da ga se katkada (neutemeljeno) zna svoditi samo na jezik kulture i diplomacije. Međutim, osnivanjem i djelovanjem [[Međunarodna organizacija Frankofonije|Međunarodne organizacije Frankofonije]] (l'Organisation Internationale de la Francophonie) (kraće: [[Frankofonija]]), svakojakom suradnjom [[Francuska|Francuske]] i [[Belgija|Belgije]] s bivšim kolonijama, promoviranjem francuskoga u svijetu, te prije svega brzim demografskim rastom velikog broja zemalja članica [[Frankofonija|Frankofonije]] i opismenjivanjem stanovništva u istima (pretežno onima smještenima u Africi) trend stagnacije francuskog je zaustavljen, pa se u posljednjih par desetljeća mogu primijetiti posve drukčija kretanja. Prema najnovijim podatcima francuski jezik uči 89 634 000 ljudi u svijetu (porast od gotovo 10% u 7 godina - od zadnjeg istraživanja 1998.), što ga čini drugim najviše učenim svjetskim jezikom (odmah nakon [[engleski jezik|engleskog]]). Od toga broja 37,26% se odnosi na subsaharsku Afriku, 30,9% na Evropu, 20,1% na Sjevernu Afriku i Bliski Istok, 9,47% na Sjevernu i Južnu Ameriku, a 2,25% na Aziju (bez Bliskog Istoka) i Okeaniju. :'''Kao službeni jezik''': [[Belgija]] (4.000,000; Harris 1987); [[Benin]] (16,700; Johnstone 1993); [[Burkina Faso]]; [[Burundi]] (2,200; 2004); [[Kamerun]]; [[Kanada]] (6.700,000; 2001); [[Srednjoafrička Republika]] (9,000; 1996); [[Čad]] (3,000; 1993); [[Komori]] (1,700; 1993); [[Kongo]] (28,000; 1993); [[Obala Bjelokosti]] (17,500; 1988); [[Demokratska Republika Kongo]]; [[Džibuti]] (10,200; 2006); [[Ekvatorska Gvineja]]; [[Francuska Polinezija]] (25,700; 2000); [[Gabon]] (37,500; Johnstone 1993); [[Gvadalupa]] (7,300; 2004); [[Gvineja]]; [[Haiti]] (600; 2004); [[Indija]] (12,000); [[Libanon]] (16,600; 2004); [[Madagaskar]] (18,000; Johnstone 1993); [[Mali]] (9,000; Johnstone 1993); [[Mauricijus]] (37,000); [[Mayotte]] (2,450; Johnstone 1993); [[Monako]] (17,400; 1988); [[Nova Kaledonija]] (53,400; 1987); [[Niger]] (6,000; Johnstone 1993); [[Réunion]] (2,400; Johnstone 1993); [[Ruanda]] (2,300; 2004); [[Sveti Petar i Mikelon|Saint Pierre et Miquelon]] (5,110; 1967); [[Senegal]] (20,000; 2006); [[Sejšeli]] (980; 1971); [[Švicarska]] (1.490,000; 2000); [[Togo]] (3,000; 1993); [[Vanuatu]] (6,300; 1995). :'''kao nacionalni''' govori se u: [[Francuska]] (53,200,000; 2005); [[Andora]] (2,400; 1986); [[Francuska Gijana]]; [[Luksemburg]] (13,100; Johnstone 1993); [[Martinik]] (9,000; 2004); Wallis i Futuna (120; Johnstone 1993). :'''Ostalo''': [[Alžir]] (111,000; 1993); [[Kambodža]]; [[Italija]] (100,000; Harris 1987. regionalno službeni); [[Tunis]] (11,000; 1993); [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (14,000; 1976 Stephens. Služben na [[Kanalski otoci|Kanalskim otocima]]); [[SAD]] (1.640,000; 2000)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=fra Ethnologue (16th)]</ref>. == Karakteristike == Francuski jezik je veoma daleko od fonetskih pravila čitanja i pisanja. Završni suglasnik u rečima se nikad ne izgovara. Slova n i m se ponekad ne izgovaraju. Francuski se čita „tečno“, što znači da se završni suglasnici često spajaju sa narednom reči. U pisanju se koristi pet vrsta akcenta: akut ´, grav `, cirkumfleks ˆ, umlaut ili trema ¨, i cedilja ¸. Francuski jezik razlikuje deset glagolskih vremena: 5 prostih i 5 složenih. Prosta su: sadašnje vreme (le présent), imperfekt (l'imparfait), futur (le futur), prezent subjunktiv (le subjonctif) i sadašnji kondicional (le conditionnel). Složena su: složeni perfekat (le passé composé), pluskvamperfekt (le plus-que-parfait), futur perfekat (le futur antérieur), imperfekat subjunktiv (le subjonctif passé) i prošli kondicional (le conditionnel passé). Francuski razlikuje učtivo oslovljavanje od prijateljskog. Za učtivo obraćanje koristi se drugo lice množine (vous). Izgubio je deklinaciju koja je postojala u latinskom jeziku. Francuski jezik razlikuje dva gramatička roda. ''Vrste riječi'' ili ''classes des mots, parties du discours'' su tradicionalno podijeljene u dvije skupine: promjenjive (imenica, pridjev, glagol, zamjenica i član) i nepromjenjive ( prilog, prijedlog, veznik, uzvik)<br> '''Padež''' ili ''le cas'' u francuskom jeziku su istovjetni padežima u hrvatskom. Razlika je u tome što francuska deklinacija nije morfološki razvijena kao hrvatska te se zbog toga, za izricanje različitih padeža, francuski jezik služi prijedlozima, na primjer: N. la maison - G. de la maison. Morfološka opozicija javlja se prilikom tvorbe množine: N. sg. la maison - N.pl. les maisons <br> '''Brojevi''' ili ''les numéraux'' ne postoje kao zasebna gramatička kategorija nego čine dio pridjeva te se obično nazivaju ''les adjectifs numéraux''.<br> '''Glagolska vremena'''. Francuski razlikuje četiri načina, a svaki način izriče nekoliko vremena: <br> a) indikativ - présent, passé composé, passé antérieur, imparfait, plus-que-parfait, passé intérieur, futur simple i futur composé <br> b) subjunktiv - présent, passé, imparfait, plus-que-parfait <br> c) kondicional - présent, passé <br> d) imperativ - présent ; passé<br> '''Glagolska stanja''': aktiv, pasiv <br> '''Participi''': sadašnji, prošli <br> '''Rod imenica''': muški (masculin), ženski (féminin)<br> '''Pomoćni glagoli''': avoir (imati), être (biti)<br> '''Načini''': indikativ (indicatif), subjunktiv (subjonctif), kondicional (conditionnel)i imperativ(impératif) == Pregled fonetike == === [[Samoglasnici]] === * [a] = a * [u] = ou * [i] = i, y * [o] = o, au, eau * [e] = è, ê, ai, ei (u principu e s kvačicom (osim é )) * [é] = (isto kao i e, samo su malo usta razvučenija, može se čitati isto kao i e) é, ed, * ez, er (na kraju riječi, npr parler i parlez se izgovaraju [parlé ] * [ü]= (ili fućkajuće i), kaže se i, samo se skupe usne u krug kao da će se reći u * [ø]= (ili muklo e), englesko e u the= * e (bez ikakve kvačice, osim kad je prvo slovo u riječi, tad se čita normalno), eu * [ö]= (ili muklo eu). Glas sličan [[hrvatski jezik|hrvatskom]] [[poluglas]]u ugh, kada je neko zbunjen, kad se ne zna što je neko rekao, ugh = eu, œ, (npr. provocateur [provokat r] a, o i ö imaju 2 verzije otvoreniju i zatvoreniju, ali se na to manje-više ne obraća neka pažnja. === Nazali === [[Nazali]] u francuskom su samoglasnici koji ti se sastoje od kombinacije nekog samoglasnika +n ili m, s time da ti se n (ili m) pročita tiho, ili da se skoro uopće ne čita. * nazalno u (čita se a s zaobljenim usnama+ tiho n)= un, um * [ẽ] (a + tiho n) = ain, ein, aim, eim, in (općenito neki samoglasnik (ili čak ništa +in) Razlika između nazalno u i ẽ je nestala u govornom francuskom, tako da se oboje mogu pojednostaviti kao a + tiho n. * [õ] (o + tiho n) = on, om * [ã] (o s razvučenim ustima + tiho n) = an, en, am, em Razlika između [õ] i [ã] je da su kod prvog usne zaokružene, kao kod pravog o, a kod drugog razvučene kao u a, ali u brzom govoru se to neće opaziti. Ako je slučajno n ili m duplo npr. vienne onda glas nije nazal i čita se normalno [vjen]. Ako iza n ili m postoji drugi samoglasnik, glas nije nazal i čita se normalno npr. ananas [anana]. Glagoli u trećem licu prezenta dobivaju nastavak –ent, koji se uopće ne čita (iznimka). ==== Specijalne kombinacije ==== * [j] = i +samoglasnik (npr. ie=je) * [wi] = ou+i (npr. oui [wi]) * [vi] = ui (npr. huit [vi]) * [wa] = oi (npr. moi [mwa]) Kombinacija ay se čita kao ai+i, dakle ej. Općenito y je kao 2 i (ali to nekada ne dođe do izražaja). Ako su na samoglasniku 2 tačkice, kombinacija samoglasnika se ne čita, već se čitaju odvojeno, npr. noël [noel] === Suglasnici === * [š] = ch * [k] = qu, k, c (uvek osim ispred e & i) * [g] = g (uvijek osim ispred e & i) * [nj] = gn * [r] (malo se drugačije izgovara, vuče na rh) = r * [f] = f, ph * [s] = s, c sa cedillom (kvačicom ispod slova), c ispred e & i * [z] = s između samoglasnika, z * [ž] = j, g ispred e & i Dupla slova se čitaju kao i da je samo jedno napisano. ==== Specijalne kombinacije ==== * [ej], [aj] = ail, eil, eille, aille, ille, il (npr. chandail [šandaj], vermeil [vrmej], grisaille [grisaj], viellard [vjejard], versailles [versaj], soleil [solej]) * [s] = ss između samoglasnika * [si], [se] = ti+on, ti+al, ti+el, ti+eux (npr. station [stasiõ], nation[nasiõ],démocratie[démokrasi], impartial[ãparsial], poteniel [potensiel],ambitieux [ãbisiöz] * [ks] = x (manje-više) * [gz]= x (među samoglasnicima) npr. example [egzãpl] * [s]= x (nekad) Na kraju riječi koja ima više od jednog sloga zadnji suglasnik (osim ako nije c,r,f,l (englesko CaReFuL:) se ne čita. Ako sljedeća riječ počinje sa samoglasnikom (ili sa h) neki se suglasnici onda dodaju toj riječi, a riječi se spajaju, npr. nous avons [nuzavõ]. Glasovi na kraju riječi čitaju se kao * s= [z] * x= [z] * d= [t] == Posuđenice == Procjenjuje se da najmanje 13% francuskog jezika čine [[posuđenice]] (oko 4.200 riječi). 1.054 riječi su iz engleskog jezika, 707 iz [[italijanski jezik|italijanskog]], 550 iz [[staronjemački jezik|staronjemačkog]], 481 iz starih galoromanskih jezika, 215 iz [[arapski jezik|arapskog]], 164 iz [[nemački jezik|njemačkog]], 160 iz [[keltski jezik|keltskog]], 159 iz španskog, 153 iz [[holandski jezik|holandskog]], 112 iz [[perzijski jezik|perzijskog]] i [[sanskrit|sanskrta]], 101 iz raznih indijanskih jezika, 89 iz raznih azijskih jezika, 56 iz raznih afroazijskih jezika, 55 iz raznih slavenskih i baltičkih jezika i 144 iz raznih drugih jezika. == Dijalekti == Francuski jezik je bogat [[Lokalni dijalekti francuskog jezika|lokalnim dijalektima]], koji se nazivaju i [[patoa]]. Oni se u osnovi dele na [[Severni dijalekti francuskog|severne]] (''Langue d'oïl'', bliže standardnom jeziku), [[Južni dijalekti francuskog|južne]] (''Langue d'oc'', pod uticajem [[Oksitanski jezik|oksitanskog jezika]]), i [[Provansalski dijalekt francuskog|franko-provansalske]] (''Franco-Provençal''). == Etimologija == Većina riječi u francuskom potiče iz [[latinski jezik|latinskog jezika]] ili je izvedena iz grčkolatinskih osnova riječi. Mnoge riječi imaju [[dublet]]e tako da je jedna verzija iz latinskog, a druga je narodna. Primjer za to su mnoge [[imenica|imenice]] i izvedeni [[pridjev]]i, kao: mère / maternel, frère / fraternel, froid / frigide, œil / oculaire, sûreté / sécurité, i slično. U francuskom, često se kreiraju [[neologizam|neologizmi]] koji zamjenjuju, uglavnom engleske, [[pozajmljenice]]. Na primjer baladeur zamjenjuje engleske riječi walkman i diskman. == Jezici nastali iz francuskog == {{Columns-list|2| * [[Antilski kreolski jezik|Antilski kreolski]] ([[Mali Antili]]) * [[Haićanski kreolski]] ([[Haiti]]) * [[Lanc-Patuá]] ([[Brazil]]) * [[Mauricijski kreolski]] ([[Mauricijus]]) * [[Michif]] (središnja [[Kanada]]) * [[Luizijanski kreolski]] ([[Louisiana]]) * [[Reunionski kreolski]] ([[Reunion]]) * [[Sejšelski kreolski]] ([[Sejšeli]]) * [[Tây Bồi|Tay Boi]] ili Tây Bồi ([[Vijetnam]]) }} == Regionalni oblici == {{Columns-list|2| === Afrika === * [[Afrički francuski]] * [[Magreb francuski]] === Amerika === * [[Kajunski francuski]] * [[Kvebečki francuski]] * [[Akadijanski francuski]] * [[Ternuvski francuski]] (Newfoundladski francuski) === Evropa === * [[Belgijski francuski]] * [[Valdostenski]] (francuski jezik Aoste) * [[Južni francuski]] * [[Metropolitanski francuski]] * [[Džerzi francuski]] * [[Švajcarski francuski]] === Azija === * [[Levantinski francuski]] * Francuski jezik jugoistočne Azije * [[Vijetnamski francuski]] * [[Kambodžanski francuski]] * [[Lao francuski]] === Okeanija === * [[Novokaledonijski francuski]] }} == Vidite još == * [[Spisak zemalja u kojima se govori francuski]] == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Nadeau, Jen-Benoît, and Julie Barlow (2006). ''The Story of French''. First U.S. ed. New York: St. Martin's Press. ISBN 0-312-34183-0 * [http://www.francophonie.org/IMG/pdf/langue_francaise_monde_integral.pdf La langue française dans le monde 2010](Full book freely accessible) * Jacques Maurais, Pierre Dumont, Jean-Marie Klinkenberg, ''L’avenir du français'', Paris : Éditions des archives contemporaines, 2008 * Claude Hagège, ''Combat pour le français : Au nom de la diversité des langues et des cultures'', Éditions Odile Jacob, 2006 * Jean-Marcel Lauginie, ''Importance du français dans le monde des affaires'', Favre d'Echallens, 2004 * [http://www.ciep.fr/bibliographie/bibliographie-francophonie.pdf Bibliographie sur le français et la francophonie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110520012042/http://www.ciep.fr/bibliographie/bibliographie-francophonie.pdf |date=2011-05-20 }} {{pdf}} * Paul-André Maur, ''[http://www.via-romana.fr/?pageid=fiche&prod=52&ftitre=Main+basse+sur+la+langue+fran%E7aise Main basse sur la langue française]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'', Via Romana, 2007 * Jean Girodet, ''[http://www.langue-fr.net/spip.php?article45 Dictionnaire Bordas des pièges et difficultés du français]'', Bordas, collection « les référents », Paris, 1981-2004 * Maurice Grevisse et André Goosse, ''Le Bon Usage'', DeBoeck-Duculot, 1936-2011 (15 éditions) * Jean-Paul Colin, ''[http://www.langue-fr.net/spip.php?article46 Dictionnaire des difficultés du français]'', éd. Le Robert, collection « les usuels », 1993 * Daniel Péchoin et Bernard Dauphin, ''[http://www.langue-fr.net/spip.php?article51 Dictionnaire des difficultés du français]'', Larousse, 1998-2001, * Michèle Perret, ''Introduction à l'histoire de la langue française'', Armand Colin, 2014 (4° éd.) * André Jouette, ''[http://www.langue-fr.net/spip.php?article50 Dictionnaire d'orthographe et d'expression écrite]'', éd. Le Robert, 6e édition, 1993 * Joseph Hanse, ''[http://www.langue-fr.net/spip.php?article43 Nouveau dictionnaire des difficultés du français moderne]'', De Boeck–Duculot, Louvain-la-Neuve (Belgique), 3e édition, 1994 * Agnès Blanc, ''[http://books.google.fr/books?id=hYcGa3jtcycC&pg=PA624&lpg=PA624&dq=%22souverainet%C3%A9+linguistique%22&source=bl&ots=qSpK4unUXa&sig=XKIcvDt7MFsVSsQJnEegvFQ8oHo&hl=fr&sa=X&ei=XLj3U9SCLYTI0QW_34HgBA&ved=0CFYQ6AEwBg#v=onepage&q=%22souverainet%C3%A9%20linguistique%22&f=false La langue du roi est le français, Essai sur la construction juridique d'un principe d'unicité de langue de l'État royal (842-1789)]'', L'Harmattan, 2010 * Agnès Blanc, ''[http://books.google.fr/books?id=9av_AAAAQBAJ&pg=PA164&lpg=PA164&dq=%22souverainet%C3%A9+linguistique%22&source=bl&ots=OFSKVNCBoz&sig=4fZQUv36-khnZLX8sZgOiqzGlKY&hl=fr&sa=X&ei=XLj3U9SCLYTI0QW_34HgBA&ved=0CEsQ6AEwBA#v=onepage&q=%22souverainet%C3%A9%20linguistique%22&f=false La langue de la République est le français, Essai sur l'instrumentalisation juridique de la langue par l'État (1789-2013)]'', L'Harmattan, 2013 * {{cite book |title = Analyse linguistique de la langue française| author = Theresa Antes| publisher = Yale University Press| year = 2007| isbn = 978-0-300-10944-3}} * Günter Holtus, Michael Metzeltin, Christian Schmitt (Hrsg.): ''Lexikon der Romanistischen Linguistik.'' 12 Bände. Niemeyer, Tübingen 1988–2005; Band V,1: ''Französisch.'' 1990, ISBN 3-484-50235-5. * {{cite book |title = Histoire de la langue française| author = Mireille Huchon|publishe = Le livre de poche| Jahr=2002| isbn = 2-253-90542-9}} * Ingo Kolboom, Thomas Kotschi (Hgg.): ''Handbuch Französisch: Sprache - Literatur - Kultur - Gesellschaft: Für Studium, Lehre, Praxis''. Erich Schmidt Verlag, 2008, ISBN 978-3503098309. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|French language}} {{interwiki|code=fr}} * [http://www.rjecnik.ba/ On-Line Francuski rječnik] * [http://www.dicovia.com/dico/francais-serbo-croate/lettre-A/0-59 Francuski rečnik] {{Simboli jezika|fr|Francuski}} * [http://www.ni-kel.com/recnik/ Francusko-srpski dvosmerni rečnik i prevodilac teksta] * [http://www.kolarac.co.rs/html/jezici/testovi/francuski_test.html On-lajn test francuskog jezika na veb-sajtu Kolarčeve zadužbine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090205143433/http://kolarac.co.rs/html/jezici/testovi/francuski_test.html |date=2009-02-05 }} * [http://www.oqlf.gouv.qc.ca/ Odeljenje za francuski jezik vlade Kvebeka] * [http://www.granddictionnaire.com Grand dictionnaire] Veliki rečnik * [http://atilf.atilf.fr/ Le Trésor de la Langue Française informatisé] Trezor francuskog jezika * [http://www.fondation-alliancefr.org/ Fondation Alliance française]: an international organization for the promotion of French language and culture {{fr icon}} * [http://www.fle.fr/en/ Agence de promotion du FLE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201102539/http://www.fle.fr/en/ |date=2017-02-01 }}: Agency for promoting French as a foreign language * [http://www.laits.utexas.edu/fi/ Français interactif]: interactive French program, University of Texas at Austin * [http://pronouncefrench.net/ French pronunciation guide for English speakers] * [http://www.laits.utexas.edu/tex/ Tex's French Grammar], University of Texas at Austin * [http://about-france.com/french/french-grammar.htm Free online French grammar] * [http://french.about.com/ Learn French at About] * [http://wikiotics.org/en/French_lessons French lessons at Wikiotics]: podcasts, vocabulary quizzes, and more * [http://worldmentoringacademy.com/www/index.php?ctg=lesson_info&lessons_ID=1081 MOOC French language course]: Free French course with Audio, Text, G+ hangouts, media, & Culture. * [https://www.livelingua.com/fsi-french-course.php FSI French language course]: Free written and audio course made by the U.S. Foreign Service. * [http://www.collinsdictionary.com/dictionary/english-french Collins Online English↔French Dictionary] * [http://www.cnrtl.fr/ Centre national de ressources textuelles et lexicales]: monolingual dictionaries (including the Trésor de la langue française), language corpora, etc. * {{cite web|last=Smith|first=Paul|title=French, Numbers|url=http://www.numberphile.com/videos/french_numbers.html|work=Numberphile|publisher=Brady Haran|access-date=2015-04-30|archivedate=2017-03-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170302235307/http://www.numberphile.com/videos/french_numbers.html|deadurl=yes}} {{Službeni jezici EU}} [[Kategorija:Francuski jezik| *]] [[Kategorija:Galicizmi|* Francuski jezik]] [[Kategorija:Jezici Francuske| *]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] [[Kategorija:Jezici Benina]] 1gacbswahuw3r32xof90ry9vutx5ofq 0 5218 41263308 41193234 2022-08-26T10:39:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Benin | ime = | izvorno_ime = ''République du Bénin'' | ime_genitiv = Benina | status = | zastava = Flag of Benin.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Benin.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = ''Fraternité, Justice, Travail'' | geslo_prijevod = Bratstvo, pravda, rad | državna_himna = [[L'Aube nouvelle]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Benin on the globe (Africa centered).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Porto-Novo]] | latd = 6 | latm = 29 | latNS = N | longd = 2 | longm = 36 | longEW = E | najveći_grad = [[Cotonou]]{{sup|a}} | tip_najvećeg_naselja = grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[francuski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = {{nowrap|[[Prezidencijalizam|Predsjednička]] [[republika]]}} | vođa_titula1 = [[Predsjednik Benina|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Patrice Talon]] | vođa_titula2 = | vođa_ime2 = | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Benin)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = od [[Francuska|Francuske]] | uspostava_datum1 = [[1. kolovoza]] [[1960.]] | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 114763 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 100 | vode = 0.4 | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 10,872,298 | stanovništvo_proc_godina = [[2016.]] | stanovništvo_proc_rang = 82 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 94.8 | stanovništvo_gustina_rang = 120 | broj_članica = | GDP_PPP = $27.546 mlrd. | GDP_PPP_rang = 137 | GDP_PPP_godina = [[2018.]] | GDP_PPP_per_capita = $2,411 | GDP_PPP_per_capita_rang = 163 | GDP_nominal = $10.546 mlrd. | GDP_nominal_rang = 141 | GDP_nominal_godina = [[2018.]] | GDP_nominal_per_capita = $923 | GDP_nominal_per_capita_rang = 163 | Gini = 47.8 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2015]] | Gini_promjena = increase | HDI = 0.485 | HDI_ref = | HDI_rang = 167 | HDI_godina = [[2015]] | HDI_promjena = increase | valuta = {{nowrap|[[zapadnoafrički CFA franak]]}} | valuta_kod = XOF | vremenska_zona = [[Zapadnoafričko vrijeme|WAT]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = +229 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.bj]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = {{sup|a}} Iako je [[Porto-Novo]] [[Ustav Benina|ustavom]] određeni glavni grad Benina, [[Cotonou]] je sjedište vlade i ''de facto'' glavni grad. }} '''Benin''', službeno '''Republika Benin''' ([[francuski]]: ''République du Bénin'') je država u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na istoku s [[Nigerija|Nigerijom]], a na sjeveru s [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkinom Faso]]. Većina populacije Benina živi na omanjem obalnom pojasu na jugu zemlje, uz [[Beninski zeljev]], koji čini dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]].<ref name="HughesHughes1992">{{cite book|last1=Hughes|first1=R. H.|last2=Hughes|first2=J. S.|title=A Directory of African Wetlands|url=https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|year=1992|publisher=IUCN|isbn=978-2-88032-949-5|page=301|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160508163425/https://books.google.com/books?id=VLjafeXa3gMC|archive-date=8 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Službeni glavni grad je [[Porto-Novo]], međutim sjedište vlade nalazi se u gradu [[Cotonou]], koji je najveći grad u zemlji i njezin gospodarski centar. Benin ima površinu od 114,763 km{{sup|2}},<ref name=AS2010>{{Cite report |date=2012 |title=Annuaire statistique 2010 |language=fr |url=http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files/publications/annuel/Annuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf |publisher=[[Institut national de la statistique et de l'analyse économique|INSAE]] |page=49 |accessdate=17 December 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304091201/http://www.insae-bj.org/annuare-statistique.html?file=files%2Fpublications%2Fannuel%2FAnnuaire%20statistique%20%20INSAE%202010.pdf# |archivedate=4 March 2016 |deadurl=no |df=dmy-all }}</ref> dok je procijenjena populacija za [[2016.]] godinu iznosila nešto više od 10,800,000 ljudi. Benin je zemlja u tropskom pojasu, a njezino je gospodarstvo uvelike temeljeno na [[poljoprivreda|poljoprivredi]]; glavni izvozi su pamuk i palmino ulje.<ref>[http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/ "Food and Agriculture Organization of the United Nations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024021730/http://www.fao.org/isfp/country-information/benin/en/# |date=24 October 2012 }}. United Nations, 29 June 2010.</ref> Službeni jezik u Beninu je [[francuski jezik|francuski]], mada se lokalni jezici poput [[Fon jezik|fona]] i [[Joruba jezik|jorube]] također često koriste. Najveća vjerska skupina u Beninu su [[Katolicizam|katolici]], a prate ih [[islam|muslimani]], [[vudu]] i [[protestantizam|protestanti]]. Benin je član [[UN|Ujedinjenih nacija]], [[Afrička unija|Afričke unije]], [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], [[Frankofonija|Frankofonije]], [[Organizacija islamske konferencije|Organizacije islamske konferencije]] i drugih međunarodnih organizacija regionalnog, kontinentalnog i globalnog karaktera.<ref>[http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html "Benin – International Cooperation"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927233857/http://www.nationsencyclopedia.com/Africa/Benin-INTERNATIONAL-COOPERATION.html# |date=27 September 2010 }}. Nation Encyclopedia (29 June 2010).</ref> Od [[17. vijek|XVII.]] do [[19. vijek|XIX. vijeka]], najznačajniji entiteti na području današnjeg Benina bili su [[Kraljevstvo Dahomej]], grad-država [[Porto-Novo]] te serija manjih, plemenskih entiteta na sjeveru. Zbog velikog broja robova koji su s ovog područja transportirani u [[Novi svijet]], područje je još od [[17. vijek|XVII. vijeka]] bilo poznato kao [[Obala robova]]. Nakon ukidanja ropstva, [[Francuska]] je preuzela kontrolu nad teritorijem te mu nadjenula ime [[Francuski Dahomej]]. [[Republika Dahomej]] proglašena je [[1958.]] godine, a [[1. kolovoza]] [[1960.]] je stekla potpunu nezavisnost od Francuske. Nezavisni Dahomej imao je burnu prošlost prepunu prevrata, vojnih udara i borbi za uspostavu demokracije. Od [[1975.]] do [[1990.]] godine, bio je uređen kao komunistička, jednopartijska [[Narodna Republika Benin]]. Višestranačje je uvedeno [[1990.]] godine, kada je proglašena Republika Benin.<ref name="Ibp Usa p85">''Ibp Usa. Global Logistics Assessments Reports Handbook: Strategic Transportation and Customs Information for Selected Countries'', p. 85. Int'l Business Publications, 2008. {{ISBN|0-7397-6603-1}}</ref> == Etimologija == Za vrijeme kolonijalnog perioda, Benin je nosio lokalni i historijski naziv '''[[Dahomej]]'''. Od [[1975.]] godine koristi se naziv '''Benin''',<ref name="LeaRowe2001">{{cite book|editor1-last=Lea|editor1-first=David|editor2-last=Rowe|editor2-first=Annamarie|title=A Political Chronology of Africa|url=https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|year=2001|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-85743-116-2|page=33|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160603214006/https://books.google.com/books?id=ROR1xreEJTsC|archive-date=3 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prema [[Beninski zaljev|Beninskom zaljevu]], u kojem država leži. Zaljevu su ime dali Europljani prema [[Kraljevstvo Benin|Kraljevstvu Benin]], koje se nalazi u današnjoj [[Nigerija|Nigeriji]]. Država Benin nema nikakve poveznice s današnjim [[Benin City]]jem u Nigeriji, kao ni s [[Beninska bronca|beninskom broncom]]. Sama riječ "Benin" nastala je krivim izgovorom grada Ubinu (danas [[Benin City]]) od strane [[portugal]]skih kolonizatora. Suvremeni naziv Benin izabran je zbog neutralnosti termina. Naime, termin "Dahomej" se izvorno odnosio na [[Fon (narod)|fonsko]] [[Kraljevstvo Dahomej]], koje je obuhvaćalo južnu trećinu zemlje te se tako nije odnosilo na grad-državu [[Porto-Novo]] (koja je bila država rivalskog naroda [[Joruba]]), centralni Benin (gdje su Jorube također bili dominantni), multietnički sjeverni sektor zemlje, kao ni na kraljevstvo naroda [[Bariba]] na sjeveroistoku zemlje.<ref name="Smith2008">{{cite book|editor-last=Smith|editor-first=Bonnie G.|title=The Oxford Encyclopedia of Women in World History, Volume 1|url=https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|year=2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-514890-9|page=535|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151122235631/https://books.google.com/books?id=EFI7tr9XK6EC|archive-date=22 November 2015|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Historija == {{main|Historija Benina}} [[File:Cotonou Station in 1930s.JPG|thumb|left|320px|Željeznički kolodvor u gradu [[Cotonou]] tokom [[1930e|1930-ih]] godina, prikazan u [[japan]]skoj knjizi ''Svjetlo i tama južnih mora''.]] Do [[Europa|europske]] kolonizacije, na području Benina nalazilo se nekoliko moćnih plemenskih država uz obalu (najmoćnija među kojima je bila ona naroda [[Aja (narod)|Aja]], ali značajnu ulogu imali su i narodi [[Joruba]] i [[Gbe]]), koje su značajne prihode ostvarivale u trgovini robljem, uglavnom ratnim zarobljenicima, te značajne skupine plemena u unutrašnjosti zemlje (tu se posebno ističe narod [[Bariba]]). Do kraja [[17. vijek|XVII.]] i početka [[18. vijek|XVIII. vijeka]], najmoćnija vojna sila bilo je [[Carstvo Oyo]], koje je imalo svoj teritorij istočno od modernog Benina; to se promijenilo u navedenom periodu, kada je [[Fon (narod)|narod Fon]] osnovao [[Kraljevstvo Dahomej]] na platou oko [[Abomey]]ja, a isto je ubrzo počelo osvajati teritorije uz obalu. [[Kraljevstvo Dahomej]] bilo je poznato po svojoj tradiciji. Mladi dječaci su od najranije dobi služili starijim vojnicima i učili vojne običaje,<ref name="Harms2002">{{cite book|last=Harms|first=Robert W.|title=The Diligent: A Voyage Through the Worlds of the Slave Trade|url=https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|year=2002|publisher=Basic Books|isbn=978-0-465-02872-6|page=172|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|archive-date=9 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all|archivedate=2016-05-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160509061636/https://books.google.com/books?id=0YILMba_EnoC|deadurl=yes}}</ref> a posebno je bila poznata elitna jedinica žena, "Ahosi" ("naše majke"), koje se europski istraživačima nazivali "[[Dahomejske Amazonke|Dahomejskim Amazonkama]]"; zemlja je uživala nadimak "crna [[Sparta]]" u tom periodu.<ref name="Alpern1998">{{cite book|last=Alpern|first=Stanley B.|title=Amazons of Black Sparta: The Women Warriors of Dahomey|url=https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|year=1998|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|isbn=978-1-85065-362-2|page=37|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160506013639/https://books.google.com/books?id=Fdtg4e5_WoIC|archive-date=6 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Zarobljenike iz svojih vojnih pothvata su prodavali u roblje (cijela je regija zbog plodne trgovine bila znana kao [[Obala robova]])<ref>[http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html African Ambassador Apologizes for Slavery Role] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100522233737/http://www.foxnews.com/story/0,2933,91575,00.html |date=22 May 2010 }}. FOXNews.com. 10 July 2003</ref> i dijelom ih prema [[Dahomejski godišnji običaji|običajima ritualno pogubljavali]]. Pogubljavanja i zabrana transatlantske trgovine robljem ([[1807.]]) dovela je do smanjenja zarade i slabljenja kraljevstva, pa su tako od 1885. portugalski trgovački borodovi, koji su od [[1472.]] godine imali sporazum s Dahomejom, napustili priobalno područje i trgovinu, preselivši se u [[Brazil]]. Slabljenje kraljevstva u drugoj polovici [[19. vijek|XIX. vijeka]] omogućilo je [[Francuska|Francuskoj]] da bez većih problema osvoji teritorij i pretvori ga u koloniju [[Francuski Dahomej]], koji je [[1899.]] godine integriran u [[Francuska Zapadna Afrika|Francusku Zapadnu Afriku]]. Francuzi su [[1958.]] godine dali autonomiju [[Republika Dahomej|Republici Dahomej]], a potpunu nezavisnost nova je republika stekla [[1. kolovoza]] [[1960.]] godine, što se danas slavi kao državni praznik;<ref>{{Cite news |url=http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |title=President Sirleaf congratulates Benin on 57th Independence Anniversary |date=2017-07-31 |work=Agence de Presse Africane |access-date=2018-07-30 |language=en |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730234816/http://apanews.net/en/news/president-sirleaf-congratulates-benin-on-57th-independence-anniversary |archive-date=30 July 2018 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> prvi predsjednik Dahomeja bio je [[Hubert Maga]].<ref name="Stokes2009">{{cite book|editor-last=Stokes|editor-first=Jamie|title=Encyclopedia of the Peoples of Africa and the Middle East: L to Z|url=https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|date=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7158-6|page=229|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160503171808/https://books.google.com/books?id=gaFvrgEACAAJ|archive-date=3 May 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="Araujo2010">{{cite book|last=Araujo|first=Ana Lucia|title=Public Memory of Slavery: Victims and Perpetrators in the South Atlantic|url=https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|year=2010|publisher=Cambria Press|isbn=978-1-60497-714-1|page=111|access-date=12 October 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20160617084013/https://books.google.com/books?id=kymzngEACAAJ|archive-date=17 June 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nedugo nakon sticanja nezavisnosti, došlo je do podjela u oslobodilačkom pokretu i brojnih državnih udara iz kojih je kao pobjednik [[1972.]] izašao bojnik [[Mathieu Kérékou]]. Novi je predsjednik uveo politiku utemeljenu na [[Marksizam-lenjinizam|marksizmu-lenjinizmu]] s nacionalizacijama i planiranom ekonomijom; ime države promijenjeno je u [[Narodna Republika Benin]].<ref name="Dickovick2012">{{cite book|author=Dickovick, J. Tyler|title=Africa 2012|url=https://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|accessdate=5 March 2013|date=9 August 2012|publisher=Stryker Post|isbn=978-1-61048-882-2|page=69|archive-url=https://web.archive.org/web/20130602033328/http://books.google.com/books?id=NdyYjQxd7uEC&pg=PA69|archive-date=2 June 2013|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref><ref name="HoungnikpoDecalo2012">{{cite book|last1=Houngnikpo|first1=Mathurin C.|last2=Decalo|first2=Samuel|title=Historical Dictionary of Benin|url=https://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|accessdate=5 March 2013|date=14 December 2012|publisher=Rowman & Littlefield|isbn=978-0-8108-7171-7|page=33|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423214217/http://books.google.com/books?id=0yGPTsRubWEC&pg=PR33|archive-date=23 April 2014|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Kérékou je krajem 80-ih odbacio marksističku ideologiju, a [[1. ožujka]] [[1990.]] godine je ime države službeno promijenjeno u Republika Benin.<ref>{{cite web|url=http://flagspot.net/flags/bj.html|title=Benin|publisher=Flagspot.net|accessdate=2 May 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100612012647/http://flagspot.net/flags/bj.html|archive-date=12 June 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Godine [[1991.]], Kérékou je poražen na izborima i postao je prvi crni afrički predsjednik koji je mirno sišao s vlasti nakon izbornog poraza. Vratio se na vlast nakon pobjede na izborima [[1996.]] godine. Nakon ponovne pobjede [[2001.]] godine, Kérékou se nije kandidirao na izborima [[2006.]], te su ga mnogi hvalili što nije pokušao promijeniti ustav kako bi dobio mogućnost ostanka na vlasti. Na izborima [[2006.]] pobijedio je [[Yayi Boni]], koji je na vlasti ostao do [[2016.]] godine, kada ga je, nakon što mu je ustav zabranio kandidiranje za treći mandat, naslijedio poduzetnik [[Patrice Talon]].<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|title=Businessman sworn in as Benin's president|date=6 April 2016|newspaper=Reuters|access-date=1 May 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417043022/http://www.reuters.com/article/us-benin-election-idUSKCN0X31QO|archive-date=17 April 2016|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> == Geografija == {{main|Geografija Benina}} Benin se nalazi u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]], smješten između 6° i 13° sjeverno te 0° i 4° istočno. Na zapadu graniči s [[Togo]]m, na sjeveru s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i [[Niger]]om te s [[Nigerija|Nigerijom]] na istoku. Na jugu, Benin izlazi na [[Beninski zaljev]], koji je dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]]. Beninska obala široka je tek 121 km, međutim najveća širina koju zemlja doseže, na sjeveru, iznosi 325 km. Po pitanju reljefa, Benin pokazuje vrlo malo oscilacija te se može podijeliti na četiri veće zone od juga prema sjeveru. Izrazito niske, pješčane poljane uz obalu na jugu zemlje ne prelaze 10 metara visine. To područje obiluje močvarama te je prepuno laguna i manjih jezera koje su povezane s [[ocean]]om. U pozadini tih poljana nalazi [[gvinejski šumsko-savanski mozaik]], koji se prostire diljem južnobeninskih platoa, a visinom se kreće od 20 do 200 metara. To područje presjecaju doline koje se nalaze uz tokove rijeka [[Couffo (rijeka)|Couffo]], [[Zou (rijeka)|Zou]] i [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]]. Treća regija je ispunjena je brdima i sličnim uzvisinama, koje rijetko dosežu 400 metara nadmorske visine. Na sjeveru zemlje nalazi se planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]], koji se dalje proteže u [[Togo]]; tu se nalazi i najviši vrh Benina, [[Mont Sokbaro]], visok tek 658 metara. Na sjeveru zemlje nalazi se i kompleks nacionalnih parkova [[Nacionalni park W|W]]-[[Nacionalni park Arly|Arly]]-[[Nacionalni park Pendjari|Pendjari]], kog Benin dijeli sa susjednim [[Niger]]om i [[Burkina Faso|Burkina Faso]]; parkovi su zaštićeni od strane [[UNESCO]]-a i predstavljaju značajnu turističku atrakciju u regiji zbog bogate flore i faune.<ref name=bn>[https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/6761.htm "Background Note: Benin"] . U.S. Department of State (June 2008). {{PD-notice}}</ref> <gallery mode=packed-hover caption= "Geografija Benina"> File:Pendjari Fluss.JPG|Rijeka [[Pendjari (rijeka)|Pendjari]] čini prirodnu granicu Benina s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] File:Elephants Pendjari.jpg|[[Savana|Savane]] u [[Nacionalni park Pendjari|NP Pendjari]] u kojima obitavaju [[slon]]ovi File:Fishermen near Ganvie Benin 2017.jpg|Ribarstvo je značajna lokalna djelatnost na jugu zemlje, gdje su brojne lagune i jezera, poput [[Nokoué (jezero)|ovoga]] kraj mjesta [[Ganvié]] File:Chutes de Tanougou (3).jpg|Slapovi [[Tanougou]] u Beninu File:Atakora Benin Batia.jpg|Iako je Benin primarno nizinska zemlja, na sjeveru zemlje se nalazi značajni planinski lanac [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] </gallery> === Klima === [[File:Benin map of Köppen climate classification.svg|thumb|200px|[[Köppenova klasifikacija klime]] pokazuje samo dvije izražene klimatske zone u Beninu.]] Klima u Beninu je topla i vlažna. Tokom godine se izmjenjuju dva kišna i dva sušna perioda, a godišnja razina padalina uz obalu je oko 1,300 mm. Principijelna kišna sezona traje od travnja do kraja srpnja, uz kraći kišni period od kraja rujna do studenog. Glavna suha sezona je od prosinca do travnja, uz kraći sušni period od kraja srpnja do početka rujna. Temperature i vlažnost su dosta visoki uz tropsku obalu. U najvećem gradu, [[Cotonou]]u, prosječni minimum i maksum iznose 24°C, odnosno 31°C. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], Benin ima samo dvije izražene klimatske zone.<ref name=bn/> Temperaturne varijacije se povećavaju kako se krećemo prema sjeveru, preko savana i platoa do [[Sahel]]a. Od prosinca do ožujka diljem zemlje puše suhi vjetar znan kao [[harmatan]], a koji solazi iz [[Sahara|Sahare]]; harmatan ima značajan utjecaj na vegetaciju u Beninu.<ref name=bn/> == Politika == {{main|Politika Benina}} Prema [[Ustav Benina|Ustavu]], Benin je [[Prezidencijalizam|predsjednička]] [[republika]] s [[Predstavnička demokracija|predstavničkom demokracijom]], u sklopu koje je [[predsjednik Benina]] istovremeno i [[državni poglavar]] i [[predsjednik vlade]] unutar [[Višestranačje|višestranačkog političkog sistema]]. Vlada i predsjednik predstavljaju izvršnu vlast, dok je zakonodavna vlast podijeljena između vlade i parlamenta, [[Narodna skupština (Benin)|Narodne skupštine]]. Sudbena vlast je nezavisna od izvršne i zakonodavne vlasti. Sudbenu vlast provode Ustavni sud (''Court constitutionnelle''), sa 7 članova imenovanih za jedan mandat od 5 godina te Vrhovni sud (''Court suprême''), čijeg predsjednika imenuje predsjednik republike za mandat od 5 godina.<ref name="LZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6925 Benin] na enciklopedija.hr ([http://www.enciklopedija.hr/upute.aspx dozvola])</ref> Aktualni [[Ustav Benina]] donesen je [[1990.]] godine te je bio na snazi u periodu tranzicije prema demokraciji [[1991.]] godine. U kontekstu funkcionalnosti političkog sustava, Benin spada među bolje ocijenjene afričke zemlje; na [[Ibrahimov indeks afričke vlasti|Ibrahimovom indeksu afričke vlasti]] za [[2013.]] godinu nalazio se na 13. mjesto uz značajan dvanaestogodišnji napredak. Uz to, našao se na 18. mjestu među afričkim zemljama po pitanju sigurnosti, vladavine prava, participacije i ljudskih prava.<ref name=IIAG>{{cite web|title=2014 Ibrahim Index of African Governance (IIAG)|publisher=[[Mo Ibrahim Foundation]]|date=2014|url=http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|accessdate=16 April 2015|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130530015728/http://www.moibrahimfoundation.org/interact/|archivedate=30 May 2013|df=dmy-all}}</ref> U rangiranju udruge [[Novinari bez granica]], Benin se nalazio na 53. mjestu (od 169 zemalja) po pitanju slobode medija. S druge strane, korupcija je, kao i u većini Afričkih zemalja, gorući problem; godine [[2005.]] je Benin rangiran na 88. mjestu (od 159 zemalja) po pitanju korumpiranosti policije, gospodarstvenika i političara.<ref>{{cite web|url=http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|title=Countries Compared by Government > Government corruption rating. International Statistics at NationMaster.com|work=nationmaster.com|access-date=13 February 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110208015202/http://www.nationmaster.com/graph/gov_cor-government-corruption|archive-date=8 February 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> === Administrativna podjela === {{main|Departmani Benina|Općine Benina}} Glavne administrativne jedinice u Beninu su [[Departmani Benina|departmani]] (''départements''), kojih trenutno ima 12. Do [[1999.]] godine, Benin je imao šest departmana, koji su nakon administrativne reforme podijeljeni tako da je nastalo aktualnih dvanaest; deparmatni su svoja središta dobili tokom [[2008.]] godine. Departmani se dalje dijele na [[Općine Benina|općine]] (''communes''), kojih od [[1999.]] godine ima 77. {| cellpadding=2 cellspacing=0 class="wikitable sortable" width="100%" |- !Departman !Glavni grad<ref>[http://gouv.bj/communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ Communiqué du Conseil des Ministres du 22 Juin 2016 | Portail Officiel du Gouvernement Béninois] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190125073621/https://www.gouv.bj//communique-du-conseil-des-ministres-du-22-juin-2016/ |date=2019-01-25 }}. Gouv.bj (22 June 2016). Retrieved on 2017-01-02.</ref><ref>[http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux Bénin : liste des 12 nouveaux préfets et des chefs-lieux de départements] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161120225327/http://www.lanouvelletribune.info/benin/politique/29267-liste-12-prefets-et-chefs-lieux |date=2016-11-20 }}. Lanouvelletribune.info. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Populacija {{small|(2013.)}} !Površina (km<sup>2</sup>)<ref>[http://www.geohive.com/cntry/benin.aspx Benin]. Geohive.com. Retrieved on 2017-01-02.</ref> !Mapa |- | [[Alibori (departman)|Alibori]] | [[Kandi, Benin|Kandi]] | {{center|868,046}} | {{center|26,242}} |rowspan="12"|<imagemap> File:Benin departments named.png|center|200px|Departments of Benin. poly 452.13 201.00 432.37 175.00 432.37 175.00 429.41 171.04 424.48 166.29 425.49 161.00 425.49 161.00 430.99 145.17 430.99 145.17 430.99 145.17 434.73 139.91 434.73 139.91 434.73 139.91 437.47 133.00 437.47 133.00 438.73 130.04 441.97 126.19 440.84 123.09 440.84 123.09 437.00 117.84 437.00 117.84 437.00 117.84 435.46 114.25 435.46 114.25 435.46 114.25 427.78 103.48 427.78 103.48 423.94 99.85 421.52 100.59 418.00 99.08 418.00 99.08 412.00 95.94 412.00 95.94 407.56 94.53 403.87 97.80 399.21 93.69 393.54 88.68 389.49 74.63 388.41 73.22 386.74 71.06 384.29 70.27 382.33 68.51 382.33 68.51 376.63 61.45 376.63 61.45 376.63 61.45 367.91 53.63 367.91 53.63 367.91 53.63 361.27 49.37 361.27 49.37 358.02 46.48 356.56 40.31 353.39 37.60 350.60 35.21 347.18 36.57 343.28 33.20 338.92 29.44 339.95 23.09 331.00 19.63 323.94 16.91 317.88 24.78 310.00 24.00 310.00 24.00 305.70 33.03 305.70 33.03 305.70 33.03 294.00 34.21 294.00 34.21 294.00 34.21 286.00 36.09 286.00 36.09 286.00 36.09 281.00 36.67 281.00 36.67 281.00 36.67 274.00 39.28 274.00 39.28 274.00 39.28 261.00 42.00 261.00 42.00 264.45 68.19 264.13 56.05 268.00 73.00 275.10 74.53 277.32 79.66 270.00 82.00 268.11 85.35 267.76 85.37 264.00 86.00 264.82 97.35 264.58 93.94 261.00 104.00 259.83 107.27 259.88 108.74 257.86 112.00 257.86 112.00 251.03 121.00 251.03 121.00 248.70 125.78 252.41 127.54 246.93 131.96 232.52 143.59 230.29 142.17 216.58 158.00 214.22 160.72 209.02 165.50 208.65 169.00 208.26 172.72 216.24 185.20 218.42 189.00 218.42 189.00 235.30 219.00 235.30 219.00 240.56 228.57 243.98 230.73 244.00 242.00 244.00 242.00 244.00 291.00 244.00 291.00 244.00 292.99 243.77 296.81 245.02 298.40 246.38 300.12 260.71 301.03 263.00 300.38 266.22 299.47 267.09 297.41 272.00 297.06 280.71 296.45 282.90 301.51 287.17 303.70 289.24 304.76 293.61 305.42 296.00 305.53 298.65 306.04 301.42 306.13 304.00 305.53 308.54 303.99 312.26 300.21 316.00 298.52 319.81 296.63 330.39 296.04 333.86 298.52 335.71 299.95 336.06 301.09 337.00 303.00 337.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 355.00 303.00 373.00 301.00 373.00 301.00 373.00 301.00 404.00 292.44 404.00 292.44 404.00 292.44 431.00 290.00 431.00 290.00 431.00 290.00 445.00 288.21 445.00 288.21 445.00 288.21 460.00 288.82 460.00 288.82 460.00 288.82 474.00 284.78 474.00 284.78 474.00 284.78 483.00 283.00 483.00 283.00 482.50 274.60 480.55 277.64 476.39 273.57 474.00 271.25 473.50 268.53 471.93 266.37 470.45 264.35 468.05 263.00 467.11 260.90 465.21 256.64 470.40 249.79 470.70 245.00 470.84 242.80 468.02 232.09 467.01 230.00 465.75 227.38 464.06 226.13 463.31 223.00 462.41 219.20 463.69 215.50 465.00 212.00 458.09 210.88 456.07 206.26 452.13 201.00 [[Alibori (departman)|Alibori]] poly 37.46 246.00 37.46 252.00 37.46 252.00 37.46 252.00 35.31 258.00 35.31 258.00 35.31 258.00 34.40 265.00 34.40 265.00 32.65 269.76 26.21 273.58 24.01 278.00 22.52 281.03 24.08 291.52 24.01 296.00 23.82 305.84 20.15 302.44 20.00 313.00 20.00 313.00 20.00 323.00 20.00 323.00 20.00 325.41 19.78 328.58 21.02 330.70 22.40 333.07 26.70 335.76 29.00 337.42 29.00 337.42 45.00 349.37 45.00 349.37 45.00 349.37 82.00 373.20 82.00 373.20 82.00 373.20 107.00 388.27 107.00 388.27 111.81 390.32 114.39 389.60 118.00 390.63 130.19 394.14 122.76 395.20 140.00 395.00 145.96 394.93 151.03 393.89 156.00 390.36 160.95 386.85 170.76 377.10 176.00 375.13 180.62 373.39 183.60 376.89 194.00 376.76 194.00 376.76 214.00 376.76 214.00 376.76 219.13 375.48 220.35 373.34 230.00 371.40 233.97 370.60 241.83 370.30 243.98 366.77 245.17 364.82 245.08 361.23 244.82 359.00 244.34 354.97 239.47 338.13 237.30 335.17 234.48 331.32 229.02 329.01 229.16 323.00 229.33 316.13 237.71 311.47 240.40 307.72 242.31 305.05 241.99 302.12 241.84 299.00 241.84 299.00 241.84 241.00 241.84 241.00 242.00 238.76 242.09 236.16 241.83 234.00 240.65 230.85 237.02 225.12 235.30 222.00 235.30 222.00 222.42 199.00 222.42 199.00 222.42 199.00 211.72 180.00 211.72 180.00 210.41 177.70 207.70 172.35 205.61 171.02 203.63 169.77 200.33 170.06 198.00 169.83 198.00 169.83 179.00 168.01 179.00 168.01 172.75 168.17 171.85 169.55 167.00 170.24 167.00 170.24 159.00 170.24 159.00 170.24 154.87 170.68 148.54 174.29 145.00 173.97 140.61 173.58 139.06 169.50 137.20 167.84 135.56 166.35 130.21 164.35 128.00 163.80 124.03 162.80 116.29 163.66 113.75 167.22 112.30 169.25 112.92 171.08 110.65 173.37 108.55 175.49 104.72 176.40 103.92 180.04 103.92 180.04 105.00 189.00 105.00 189.00 105.00 189.00 95.00 188.00 95.00 188.00 95.20 190.02 95.78 192.77 94.31 194.45 91.55 197.61 77.91 193.83 74.00 193.00 74.12 200.87 77.74 199.74 75.00 211.00 69.72 208.52 68.74 210.16 64.00 213.00 66.47 221.45 72.00 221.45 70.00 232.00 70.00 232.00 63.00 228.56 63.00 228.56 63.00 228.56 57.00 226.73 57.00 226.73 57.00 226.73 49.00 223.00 49.00 223.00 46.19 229.10 45.52 230.06 49.00 236.00 49.00 236.00 40.00 237.00 40.00 237.00 40.00 237.00 37.46 246.00 37.46 246.00 [[Atakora (departman)|Atakora]] poly 457.00 290.83 444.00 290.06 444.00 290.06 444.00 290.06 435.00 291.86 435.00 291.86 435.00 291.86 425.00 291.21 425.00 291.21 425.00 291.21 410.00 293.79 410.00 293.79 410.00 293.79 402.00 294.46 402.00 294.46 390.01 296.62 381.24 303.72 369.00 302.73 362.03 302.17 363.46 303.89 358.00 304.89 358.00 304.89 344.00 304.89 344.00 304.89 338.12 304.96 336.10 304.95 334.00 299.00 330.07 299.00 319.10 298.57 316.00 299.74 311.61 301.39 307.49 307.15 301.00 307.70 297.78 307.97 288.94 306.59 286.17 304.93 282.96 303.00 281.61 300.23 277.00 299.28 267.48 297.31 266.77 302.05 261.99 302.66 261.99 302.66 244.00 302.00 244.00 302.00 243.08 313.35 229.57 314.00 231.24 325.00 232.04 330.24 236.64 331.99 239.44 336.01 241.19 338.53 242.02 342.05 242.86 345.00 244.32 350.15 247.94 360.01 246.57 364.98 244.30 373.20 230.96 372.34 224.00 374.25 215.51 376.59 216.42 381.17 221.00 387.00 215.50 390.69 219.79 394.05 219.41 399.00 219.07 403.42 213.76 408.39 216.95 418.00 221.36 431.25 229.17 432.89 228.89 442.00 228.89 442.00 225.42 471.00 225.42 471.00 224.95 474.53 225.04 479.91 223.07 482.85 220.31 486.96 210.88 486.90 206.10 489.56 200.51 492.67 199.71 502.20 200.09 508.00 200.34 511.83 201.45 517.74 203.85 520.78 206.80 524.50 211.02 524.42 212.39 530.00 213.73 535.43 206.59 553.24 211.74 560.95 217.97 570.28 236.41 563.79 236.00 577.00 236.00 577.00 310.00 577.00 310.00 577.00 312.73 576.99 316.25 577.33 318.43 575.40 320.92 573.20 320.80 569.99 321.32 567.00 322.73 558.85 321.71 561.34 322.24 556.00 322.24 556.00 323.91 547.00 323.91 547.00 324.35 540.98 322.25 532.46 331.00 531.69 332.81 531.53 334.28 532.10 336.00 532.28 341.27 532.85 343.12 529.82 349.00 529.06 353.86 528.43 354.56 530.23 358.00 530.54 361.32 530.83 370.70 528.20 372.73 525.49 374.30 523.40 376.92 513.91 377.58 511.00 377.58 511.00 381.66 497.83 381.66 497.83 381.66 497.83 380.98 486.00 380.98 486.00 380.68 476.61 375.81 477.30 379.29 470.00 383.12 461.98 385.40 466.33 391.98 456.00 396.68 448.63 393.76 447.02 397.31 443.39 401.48 439.14 406.55 441.71 408.94 436.93 410.67 433.46 407.81 429.38 406.94 426.00 405.90 421.94 407.23 418.17 410.22 415.27 412.84 412.73 424.28 408.25 428.00 407.56 433.00 406.65 435.16 409.44 439.24 404.85 441.02 402.86 448.74 392.17 449.44 390.00 452.26 381.29 445.08 373.83 458.00 370.00 458.00 366.84 458.47 359.88 456.98 357.32 455.80 355.29 446.60 348.06 445.26 343.00 444.26 339.23 447.43 333.31 449.10 330.00 452.77 322.74 449.55 322.09 458.00 317.29 459.54 316.42 461.17 315.40 463.00 315.34 465.90 315.25 472.14 319.47 475.00 321.00 475.00 321.00 477.68 312.00 477.68 312.00 477.68 312.00 478.63 305.00 478.63 305.00 478.63 305.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 295.00 483.05 285.00 483.05 285.00 483.05 285.00 457.00 290.83 457.00 290.83 [[Borgou (departman)|Borgou]] poly 204.00 378.09 198.00 378.82 198.00 378.82 195.22 379.01 189.99 378.26 187.00 377.91 183.64 377.52 180.15 375.88 177.00 376.43 168.76 377.87 159.89 391.57 150.00 395.14 145.58 396.38 131.55 396.56 127.00 395.14 119.22 393.40 119.53 391.49 109.00 391.00 109.00 391.00 109.00 409.00 109.00 409.00 109.00 409.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 424.00 110.00 444.00 110.00 444.00 109.87 453.63 106.71 453.36 105.91 458.00 105.45 460.61 107.25 464.32 108.00 467.00 114.17 468.97 113.93 474.31 114.00 480.00 114.03 482.98 113.74 487.26 114.72 490.00 116.12 493.90 128.70 508.73 132.09 511.78 135.10 514.48 137.49 514.98 139.44 517.27 139.44 517.27 145.51 528.00 145.51 528.00 147.02 531.73 147.68 545.12 148.17 550.00 148.17 550.00 149.00 608.00 149.00 608.00 152.74 607.83 162.55 606.68 166.00 605.70 170.07 604.54 173.60 601.66 178.00 602.89 181.90 603.99 184.73 607.28 188.00 608.84 191.81 610.65 193.97 609.29 198.00 611.73 201.82 614.05 205.90 619.16 213.00 621.59 221.08 624.36 228.08 622.78 236.00 621.00 236.00 621.00 236.86 599.00 236.86 599.00 236.86 599.00 234.51 587.04 234.51 587.04 234.51 587.04 233.07 582.58 233.07 582.58 232.54 579.04 234.93 575.89 233.77 573.14 232.45 570.01 227.92 569.43 225.00 568.79 219.30 567.55 214.40 566.93 210.64 561.96 202.86 551.69 211.67 541.18 209.85 530.04 208.90 524.19 203.33 524.76 199.99 517.00 196.43 508.71 197.14 494.28 205.04 488.70 209.60 485.47 216.59 484.97 222.00 484.00 222.00 484.00 225.28 454.00 225.28 454.00 225.75 450.23 227.35 441.23 226.58 438.00 224.89 430.85 215.61 424.73 214.21 414.00 213.33 407.25 216.93 404.33 217.52 400.00 217.95 396.84 216.60 394.67 216.66 392.00 216.29 389.21 217.38 387.80 216.66 385.00 216.46 382.76 215.64 382.31 215.00 378.09 208.25 379.58 209.49 378.17 204.00 378.09 [[Donga (departman)|Donga]] poly 318.42 730.00 311.02 715.00 311.02 715.00 311.02 715.00 313.71 704.00 313.71 704.00 313.71 704.00 314.30 696.00 314.30 696.00 314.30 696.00 315.83 688.00 315.83 688.00 315.83 688.00 316.39 680.00 316.39 680.00 316.39 680.00 319.72 668.00 319.72 668.00 319.72 668.00 313.56 646.00 313.56 646.00 313.56 646.00 315.37 640.00 315.37 640.00 315.37 640.00 316.64 633.00 316.64 633.00 316.64 633.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.82 619.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 612.00 320.00 603.00 320.00 603.00 320.00 603.00 319.00 591.00 319.00 591.00 319.00 591.00 317.98 580.60 317.98 580.60 317.98 580.60 310.00 579.00 310.00 579.00 310.00 579.00 235.00 579.00 235.00 579.00 235.26 586.63 236.56 584.73 237.67 590.00 239.34 597.46 238.85 605.57 237.67 613.00 237.01 616.76 238.31 618.16 237.10 620.07 234.94 623.47 229.59 623.95 226.00 624.00 221.06 624.06 215.54 624.49 211.00 622.33 205.31 619.62 201.44 614.89 198.00 613.17 194.55 611.45 192.14 612.51 188.00 610.16 184.89 608.40 182.82 605.80 179.00 604.65 173.86 603.11 169.76 606.21 165.00 607.51 158.90 609.18 155.15 609.00 149.00 609.00 149.00 609.00 153.66 623.42 153.66 623.42 153.66 623.42 148.64 636.00 148.64 636.00 148.64 636.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 649.00 151.00 722.00 151.00 722.00 151.00 722.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 735.00 152.00 755.94 152.00 755.94 166.40 753.42 176.18 756.23 181.00 755.94 187.22 755.43 189.92 751.17 198.00 754.13 201.28 755.33 204.30 757.44 206.59 760.08 208.54 762.34 209.03 764.62 212.12 765.57 217.89 767.35 223.35 763.69 226.00 763.61 228.52 763.53 229.97 765.05 233.00 765.70 235.57 766.25 238.37 765.71 240.90 766.73 240.90 766.73 255.70 777.45 255.70 777.45 257.51 779.06 259.10 781.50 261.30 782.43 263.15 783.21 267.83 783.00 270.00 783.00 272.03 774.71 276.57 773.19 278.40 768.00 279.76 764.17 277.20 755.85 284.10 752.02 286.30 750.80 289.53 751.00 292.00 751.00 292.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 319.00 751.00 318.42 730.00 318.42 730.00 [[Collines (departman)|Collines]] poly 292.30 753.00 286.57 752.61 284.39 754.02 281.46 755.92 281.10 759.84 281.08 763.00 281.04 774.80 270.91 774.76 272.27 785.00 272.27 785.00 273.76 791.00 273.76 791.00 275.77 801.74 275.37 806.88 280.47 817.96 283.01 823.47 285.98 822.81 287.98 826.21 288.89 827.76 289.44 832.73 290.00 835.00 292.46 844.84 293.99 846.60 294.00 857.00 294.00 857.00 286.00 857.00 286.00 857.00 286.23 859.87 287.62 869.61 289.01 871.72 290.95 874.68 294.33 874.42 296.69 876.56 298.98 878.65 298.94 881.14 299.00 884.00 299.00 884.00 299.00 913.00 299.00 913.00 299.00 913.00 315.00 912.00 315.00 912.00 315.76 917.70 316.21 927.45 321.00 931.00 321.00 931.00 322.37 924.00 322.37 924.00 322.93 917.23 320.61 905.79 329.00 903.00 329.00 903.00 328.00 894.00 328.00 894.00 318.78 891.20 322.04 885.32 322.64 880.00 322.64 880.00 322.64 872.01 322.64 872.01 322.64 866.54 319.80 866.88 319.03 862.96 317.84 856.92 322.79 851.79 328.00 850.00 326.01 846.41 321.84 843.26 321.74 840.00 321.64 836.40 325.42 834.71 325.69 830.00 325.69 830.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 814.00 323.14 796.00 323.14 796.00 323.04 790.35 322.85 788.03 329.00 787.00 329.00 787.00 328.02 776.51 328.02 776.51 328.02 776.51 319.58 765.91 319.58 765.91 319.58 765.91 319.00 753.00 319.00 753.00 319.00 753.00 295.00 753.00 295.00 753.00 [[Plateau (departman)|Plateau]] poly 206.34 763.93 205.43 757.98 198.00 755.65 191.50 753.61 187.31 756.49 184.00 757.05 184.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 174.00 757.05 169.00 757.05 169.00 757.05 164.61 756.98 153.74 754.41 152.33 760.22 151.73 762.72 153.77 772.55 154.89 775.00 154.89 775.00 158.36 781.00 158.36 781.00 158.36 781.00 166.66 799.00 166.66 799.00 167.87 801.99 168.54 806.16 170.20 808.63 170.20 808.63 174.52 813.21 174.52 813.21 174.52 813.21 183.37 825.01 183.37 825.01 187.45 831.76 184.90 833.76 187.92 839.99 187.92 839.99 197.31 852.00 197.31 852.00 198.71 854.11 208.31 865.01 210.09 865.98 211.94 866.98 213.96 866.99 216.00 866.83 216.00 866.83 238.00 863.41 238.00 863.41 240.99 862.91 246.45 862.26 249.00 861.03 251.65 859.76 254.75 856.94 257.00 855.00 261.30 861.61 263.82 856.19 272.00 851.00 272.00 851.00 272.00 855.00 272.00 855.00 272.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 292.00 855.00 288.00 835.00 288.00 835.00 288.00 835.00 286.41 827.21 286.41 827.21 286.41 827.21 279.70 819.96 279.70 819.96 279.70 819.96 274.37 806.00 274.37 806.00 274.37 806.00 269.43 786.60 269.43 786.60 269.43 786.60 260.30 783.98 260.30 783.98 260.30 783.98 253.83 777.87 253.83 777.87 253.83 777.87 241.55 769.00 241.55 769.00 241.55 769.00 233.00 767.69 233.00 767.69 233.00 767.69 226.00 764.00 226.00 764.00 221.54 767.25 214.37 769.95 209.30 766.15 [[Zou (departman)|Zou]] poly 153.00 804.00 153.00 859.00 153.00 859.00 153.00 859.00 139.00 859.00 139.00 859.00 140.12 869.52 144.79 869.08 146.70 874.04 146.70 874.04 148.00 891.00 148.00 891.00 148.00 891.00 167.00 887.01 167.00 887.01 173.25 884.66 179.78 879.51 187.00 881.43 192.57 882.92 192.27 886.99 195.43 890.37 199.86 895.12 204.70 896.92 211.00 897.00 211.10 886.84 212.56 890.16 215.29 883.00 215.29 883.00 217.11 877.00 217.11 877.00 218.73 873.21 219.32 873.47 220.00 869.07 220.00 869.07 213.00 869.07 213.00 869.07 206.74 868.26 197.27 854.10 193.37 849.09 190.23 845.06 187.66 844.48 185.56 839.00 183.47 833.53 184.76 830.30 182.35 826.01 182.35 826.01 168.00 807.99 168.00 807.99 168.00 807.99 160.57 789.00 160.57 789.00 160.57 789.00 155.00 778.00 155.00 778.00 151.88 784.13 153.00 796.83 153.00 804.00 [[Kouffo (departman)|Couffo]] poly 257.00 858.00 248.00 863.30 248.00 863.30 248.00 863.30 222.00 868.00 222.00 868.00 221.30 877.09 214.05 887.68 213.30 891.00 213.30 891.00 212.78 897.00 212.78 897.00 212.78 897.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.56 904.00 210.03 909.00 210.03 909.00 209.27 912.47 207.53 913.55 207.11 918.00 206.62 923.23 208.88 928.13 207.61 934.00 206.40 939.60 201.12 945.73 201.38 952.00 201.38 952.00 206.00 968.00 206.00 968.00 222.41 965.82 240.46 961.05 257.00 961.00 262.31 950.04 272.23 953.79 277.61 950.02 281.43 947.33 282.20 940.30 281.95 936.00 281.83 933.85 281.57 933.02 281.00 931.00 274.36 932.39 273.12 930.44 273.00 924.00 273.00 924.00 273.00 901.00 273.00 901.00 273.00 901.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 889.00 271.88 880.00 271.88 880.00 270.65 874.76 266.10 871.72 265.57 868.00 265.10 864.74 268.71 860.40 270.00 855.00 262.76 858.36 261.92 862.80 257.00 858.00 [[Atlantique (departman)|Atlantique]] poly 265.94 871.63 272.70 873.14 274.03 882.00 274.03 882.00 276.00 930.06 276.00 930.06 277.77 929.74 280.02 929.17 281.69 930.06 286.93 933.10 282.45 945.82 281.00 950.00 290.46 952.22 290.49 955.31 294.09 956.25 296.22 956.80 307.99 954.73 311.00 954.27 312.59 954.03 315.15 953.84 316.43 952.83 318.46 951.21 317.93 947.36 318.04 945.00 318.18 941.90 319.74 936.26 319.27 934.17 318.66 931.45 316.47 930.61 315.04 925.00 314.39 922.44 314.16 916.52 312.26 915.00 309.68 912.91 300.38 914.73 297.00 915.00 297.00 915.00 297.00 885.00 297.00 885.00 297.00 885.00 295.98 878.56 295.98 878.56 295.98 878.56 286.74 871.95 286.74 871.95 286.74 871.95 284.00 857.00 284.00 857.00 276.19 857.00 270.53 855.71 267.85 865.00 [[Ouémé (departman)|Ouémé]] poly 190.28 887.88 191.51 885.48 187.86 884.18 179.49 881.23 172.19 887.47 165.00 890.03 161.26 891.37 159.48 890.71 156.00 891.21 156.00 891.21 149.00 893.00 149.00 893.00 149.00 893.00 144.00 907.00 144.00 907.00 150.92 912.00 146.25 912.89 149.18 917.78 150.76 920.42 153.53 920.93 155.83 922.69 160.20 926.05 161.69 929.71 162.00 935.00 172.27 940.14 174.95 959.54 178.00 970.00 178.00 970.00 161.00 974.00 161.00 974.00 157.16 974.77 154.35 974.62 152.00 978.00 152.00 978.00 204.00 968.00 204.00 968.00 204.00 968.00 199.26 951.00 199.26 951.00 199.26 951.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.79 933.00 205.06 919.00 205.06 919.00 205.06 919.00 210.00 900.00 210.00 900.00 204.65 899.12 198.01 895.52 194.14 891.70 [[Mono (departman)|Mono]] poly 278.09 952.30 265.26 954.83 262.14 957.00 260.19 958.36 260.03 959.06 259.00 961.00 259.00 961.00 274.00 960.00 274.00 960.00 274.00 960.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 956.00 275.00 960.00 275.00 960.00 275.00 960.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 957.00 290.00 955.00 290.00 955.00 287.42 953.90 284.83 952.87 282.00 952.63 [[Littoral (departman)|Littoral]] </imagemap> |- | [[Atakora (departman)|Atakora]] | [[Natitingou]] | {{center|769,337}} | {{center|20,499}} |- | [[Atlantique (departman)|Atlantique]] | [[Allada]] | {{center|1,396,548}} | {{center|3,233}} |- | [[Borgou (departman)|Borgou]] | [[Parakou]] | {{center|1,202,095}} | {{center|25,856}} |- | [[Collines (departman)|Collines]] | [[Dassa-Zoumé]] | {{center|716,558}} | {{center|13,931}} |- | [[Kouffo (departman)|Kouffo]] | [[Aplahoué]] | {{center|741,895}} | {{center|2,404}} |- | [[Donga (departman)|Donga]] | [[Djougou]] | {{center|542,605}} | {{center|11,126}} |- | [[Littoral (departman)|Littoral]] | [[Cotonou]] | {{center|678,874}} | {{center|79}} |- | [[Mono (departman)|Mono]] | [[Lokossa]] | {{center|495,307}} | {{center|1,605}} |- | [[Ouémé (departman)|Ouémé]] | [[Porto-Novo]] | {{center|1,096,850}} | {{center|1,281}} |- | [[Plateau (departman)|Plateau]] | [[Pobè]] | {{center|624,146}} | {{center|3,264}} |- | [[Zou]] | [[Abomey]] | {{center|851,623}} | {{center|5,243}} |} == Stanovništvo == {{main|Demografija Benina}} [[File:Benin-demography.png|thumb|Grafički prikaz porasta populacije Benina od [[1960.]] godine do [[2010.]] godine. Trend rasta još uvijek je aktualan, uz prosječnu stopu od oko 2.7-2.8%.]] Prema procjeni za [[2018.]] godinu, u Beninu živi 11,340,504 stanovnika, po čemu je 82. zemlja na svijetu.<ref name="WPR">[http://worldpopulationreview.com/countries/benin-population/ worldpopulationreview.com - Benin]</ref> Populacija je od 50-ih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] konstantno rasla, tako da se u tom periodu broj stanovnika upeterostručio, s cca. 2,200,000 na cca. 11,300,000 ljudi; godišnja stopa rasta stanovništva iznosi oko 2.8%.<ref name="WPR"/> Prosječna očekivana životna dob iznosi 62 godine. Stanovništvo benina uglavnom je izrazito mlado (gotovo 63% stanovništva je u dobnoj skupini od 0-24 godine), a udjelom starog stanovništva (stariji od 65 godina) od samo 2.7%.<ref name="WPR"/> Najveći postotak stanotvništva Benina nalazi se na razvijenijem jugu zemlje. ;Najveći gradovi u Beninu {{main|Popis gradova u Beninu}} {{Najveći gradovi u Beninu}} === Etnolingtivstička struktura === Na području Benina živi nekoliko desetaka etnolingvističkih skupina koje ugrubo predstavljaju tri velike afričke jezične porodice - [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoansku]], [[nilo-saharski jezici|nilo-saharsku]] i [[afroazijski jezici|afroazijsku]]. Glavni predstavnici posljednje skupine su [[Hausa|Hause]], koji uglavnom žive kao trgovci na sjeveru zemlje, dok nilo-saharsku porodicu predstavlja narod [[Dɛndi]], potomci [[Carstvo Songhai|Carstva Songhai]]. [[Dɛndi jezik]] dominira na sjeveru zemlje uz [[Niger (rijeka)|rijeku Niger]] te se koristi kao ''[[lingua franca]]'' među muslimanskim zajednicama na sjeveru. Predstavnici nigersko-kongoanskih jezika dijele se u pet skupina: *Narod Boko, koji je danas ograničen na krajnji istok zemlje, govori jezicima iz skupine [[Mande jezici|mande]]; *Narod [[Fulani]], koji nastanjuje sjeveroistok zemlje, koristi [[Senegambijski jezici|senegambijske jezike]]; *Narod [[Joruba]], koji nastanjuje urbana područja, koristi [[Benue-kongoanski jezici|benue-kongoanske jezike]]; *[[Gur jezici]] dominiraju u četiri provincije na sjeveru zemlje, gdje ih koriste brojne etničke skupine; *[[Kwe jezici|Kwe]] i [[gbe jezici]] dominantnu su u južnom i centralnom dijelu zemlje, gdje ih također koriste brojne i raznovrsne etničke skupine. Najbrojnija etnička skupina su pripadnici [[Fon (narod)|naroda Fon]], nakon čega slijede [[Joruba|Jorube]], [[Aja (narod)|Aje]], [[Bariba (narod)|Baribe]], [[Ayizo|Ayizi]], [[Fulani]] i [[Gun (narod)|Guni]]. Uz lučke gradove na jugu stanuju i brojni potomci [[brazil]]skih robova. Europljani su prisutni, mada u malom broju (uglavnom [[Francuzi]]), a prisutan je i određen broj ljudi iz Azije, mahom [[Libanonci|Libanonaca]] i [[Indijci|Indijaca]]. === Religija === {{main|Religija u Beninu}} {{bar box |title=Religija u Beninu (CIA, 2013.)<ref>{{Cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=Archived copy |access-date=6 November 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110406113854/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |archive-date=6 April 2011 |dead-url=no |df=dmy-all }}</ref> |titlebar=#ddd |float=right |bars= {{bar percent|[[Kršćanstvo]]|DodgerBlue|48.5}} {{bar percent|[[Islam]]|green|27.7}} {{bar percent|Ostale / areligiozni|yellow|12.2}} {{bar percent|[[Vudu]]|gold|11.6}} }} Predominantna religija u Beninu je [[kršćanstvo]] (48.5%, [[2013.]]), među kojima su najdominantnija denominacija [[katolicizam|katolici]] (oko 30%). Nešto manje od 30% stanovništva (27.7%) su [[Islam|muslimani]], dok se nešto više od 10% stanovnika (11.6%) izjasnilo pripadnicima [[Vudu|zaparnoafričkog vudua]]. Ostale religije, kao i oni areligiozni, čine 12.2% stanovništva. Značajno prisustvo imaju i tradicionalne religije, poput [[animizam|animističkih]] skupina u [[Atakota (departman)|departmanu Atakora]], pobornika [[vudu]]a i religije [[Òrìṣà]] među narodima [[Joruba]] i [[Tado (narod)|Tado]] u centralnom i južnom dijelu države. Grad [[Ouidah]] se smatra duhovnim centrom beninskog vudua. Kršćanstvo je predominantno na jugu i u središtu Benina, dok su muslimanske zajednice dominantne na sjeveru zemlje. == Gospodarstvo == {| class="wikitable" style="text-align: left;" align="right" |- ! colspan="4" | Glavni trgovinski partneri<br>Benina za 2017. godinu<ref name="CIAWFBN"/> |- ! colspan="2" |Izvoz ! colspan="2" |Uvoz |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Bangladeš}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Tajland}} |style="font-size:smaller"| {{center|18.1%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|10.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Indija}} |style="font-size:smaller"| {{center|15.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Ukrajina}} |style="font-size:smaller"| {{center|9%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Francuska}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Niger}} |style="font-size:smaller"| {{center|8.1%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.5%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Kina}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.7%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Togo}} |style="font-size:smaller"| {{center|5.9%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Nigerija}} |style="font-size:smaller"| {{center|7.2%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Nizozemska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |- |style="font-size:smaller"| {{flag|Turska}} |style="font-size:smaller"| {{center|4%}} |style="font-size:smaller"| {{flag|Belgija}} |style="font-size:smaller"| {{center|4.3%}} |} Unatoč činjenici da je jedna od razvijenijih afričkih zemalja, Benin se globalno i dalje smatra nerazvijenom zemljom, a njegovo gospodarstvo se još uvijek temelji na [[samoodrživa poljoprivreda|samoodrživoj poljoprivredi]] i [[pamuk]]u kao glavnom proizvodu.<ref name="LZMK"/> Trgovina i proizvodnja pamuka čine gotovo 40% [[BDP]]-a, a pamuk sačinjava čak 80% službene vanjske trgovine. Ostali značajni proizvodi su [[tekstil]], proizvodi od [[palma|palmi]] i [[kakao]]. Sjemenke i žitarice se uglavnom uzgajaju radi lokalne opskrbe. Početkom [[1980e|80-ih]] godina, Benin se uspio probiti i na međunarodno tržište [[nafta|naftom]] zahvaljujući skromnim nalazišima nedaleko od obale, međutim proizvodnja je u posljednjim godinama obustavljena, iako se polagano otkrivaju nova nalazišta. Skroman doprinos gospodarstvu daje i ribarstvo, koje je primarno lokalnog značaja, ali sačinjava i dio izvoza. Za [[2018.]] godinu, nominalni [[BDP]] je bio u porastu i iznosio je $10.456 milijardi, dok je [[PPP]] također bio u porastu, s iznosom od $27.718 milijardi.<ref name="IMFWEOBJ">{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2019/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=55&pr.y=14&sy=2017&ey=2021&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=638&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC%2CPCPIPCH&grp=0&a= |title=World Economic Outlook Database, April 2019 |publisher=[[International Monetary Fund]] |website=IMF.org |access-date=28 May 2019}}</ref> Od [[2015.]] godine, Benin bilježi stalni porast BDP-a, koji je [[2018.]] godine iznosio čak 6%.<ref name=" World Bank">{{cite web|url= https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/29801/9781464812576.pdf|title= World Bank forecasts for Benin, June 2018 (p. 153) |publisher=[[World Bank]]|accessdate=11 September 2018}}</ref> Izvoz je za [[2017.]] godinu iznosio $1.974 milijardi, dok je uvoz bio $2.787 milijardi.<ref name="CIAWFBN">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bn.html |title=The World Factbook |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |website=CIA.gov |access-date=1 February 2019 |archive-date=2015-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150918224251/https://www.cia.gov/library/publications//the-world-factbook/geos/bn.html |dead-url=yes }}</ref> == Kultura == {{main|Beninska književnost|Beninska muzika|Beninska kuhinja}} [[File:Who's coming ?.jpg|thumb|left|Tradicionalna ženska muzička skupina iz Benina]] Kultura u Beninu spoj je višestoljetne [[Afrička kultura|kulture lokalnih plemena i naroda]] koji su nastanjivali područje puno prije nego su došli prvi Europljani; značajniji trag na historiju i kulturu Benina ostavili su [[Portugalci]] i [[Francuzi]], s tim da je potonja bolje prošla kroz test vremena od ove prve. Utjecaj afričkih kultura vidljiv je u plesu, likovnoj umjetnosti, kuhinji, folklori i u davanju imena, mada mahom na jugu Benina,<ref>[http://www.merriam-webster.com/concise/Akwamu Akwamu – Encyclopedia Article and More from] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112122016/http://www.merriam-webster.com/concise/akwamu |date=12 January 2012 }}. Merriam-Webster (13 August 2010), retrieved 15 August 2012</ref> dok je francuski (i generalno europski) utjecaj vidljiv u književnosti, muzici i sportu. Prije dolaska Europljana, beninska književnost je imala dugogodišnju usmenu tradiciju;<ref>{{cite web|title=Benin|url=http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|accessdate=30 July 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813054658/http://aflit.arts.uwa.edu.au/CountryBeninEN.html|archive-date=13 August 2011|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> prvi roman beninske književnosti, ''[[L'Esclave (roman)|L'Esclave]]'', napisan je tek [[1929.]] godine od strane [[Félix Couchoro|Félixa Couchoroa]] i to na francuskom jeziku. Sam [[francuski jezik]] je službeni jezik u zemlji, međutim u školama se uči tek u višim razredima, uz izuzetak bogatijih škola, gdje se uči od ranije dobi; inače se u osnovnim školama koriste lokalni jezici. Suvremena beninska muzika razvijala se pod različiti utjecajima - [[rock]], [[funk]], [[jazz]], [[soul]], [[kongoanska rumba]], [[kabare]], [[highlife]] - a njihova globalno najpoznatija pjevačica, [[Angélique Kidjo]], izdala je dvadesetak albuma i ostvarila značajnu karijeru u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]. Ostali značajni muzičari su kompozitor [[Wally Badarou]] te pjevač [[Gnonnas Pedro]]. Uz njih, značajnu međunarodnu karijeru ostvario je i glumac [[Djimon Hounsou]], koji je glumio u seriji američkih filmova. Od likovnih umjetnika, značajan međunarodni ugled uživaju [[Georges Adéagbo]], [[Meschac Gaba]], [[Romuald Hazoumè]], [[Dominique Zinkpè]] i [[Emo de Medeiros]]. Po pitanju sporta, daleko najpopularniji nacionalni sport je [[nogomet]], mada [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|nacionalna reprezentacija]] nikada nije imala značajnijih rezultata; od beninskih nogometaša, značajnu međunarodnu karijeru izgradio je [[Stéphane Sessègnon]]. == Obrazovanje == {{main|Obrazovanje u Beninu}} [[File:BEN 2001-007-S20.jpg|300px|thumb|Osnovnoškolska djeca u Beninu, [[2011.]] godina.]] Prema podacima za [[2015.]] godinu, Benin je imao jednu od najviših stopa nepismenosti u svijetu; procjena za opću stopu iznosila je 38.4%, dok su brojke za muškarce iznosile 49.9%, odnosno 27.3% za žene. S druge strane, danas je proces općeg osnovnog obrazovanja u Beninu potpuno realiziran, a 54% djece je upisano u srednje škole, prema [[UNESCO]]-vim podacima za [[2013.]] godinu. Ovo je posebno značajno u svjetlu činjenice da školstvo u Beninu nije bilo besplatno sve do [[2007.]] godine,<ref name="ilab">{{cite web|url=https://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/hrrpt/2000/af/861.htm|title=Benin|date=23 February 2001|publisher=U. S. Department of State|work=Country Reports on Human Rights Practices|accessdate=17 September 2010|df=dmy-all}}</ref> kada su u sklopu obrazovnih reformi ukinute školarine.<ref name="UnescoBenin">{{cite web|url=http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|title=Benin|publisher=U. N. Educational, Scientific and Cultural Organization|accessdate=17 September 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100913193731/http://www.unesco.org/new/en/unesco/worldwide/africa/benin/|archive-date=13 September 2010|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> Nastava se odvija na [[Francuski jezik|francuskom jeziku]], a ocjene se kreću od 0 do 20. Osnovno obrazovanje traje šest godina, srednje ukupno sedam, a sveučilišno tri za diplomski i četiri za magistarski studij.<ref name=embassy>[http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html THE EDUCATIONAL SYSTEM OF BENIN REPUBLIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080727020409/http://cotonou.usembassy.gov/facts_about_benin.html |date=2008-07-27 }}. Embassy of the United States, Cotonou, Benin. ''This article incorporates text from this source, which is in the [[public domain]].''</ref> Od [[2009.]] godine, država je ulagala minimalno 4% BDP-a u obrazovanje, što se do [[2015.]] godine popelo na 4.4%. Ukupno 0.97% BDP-a išlo je u tercijarno obrazovanje,<ref name=":0">{{Cite book|url=http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|title=West Africa. In: UNESCO Science Report: towards 2030|last=Essegbey|first=George|last2=Diaby|first2=Nouhou|last3=Konté|first3=Almamy|last4=|first4=|publisher=UNESCO|year=2015|isbn=978-92-3-100129-1|location=Paris|pages=471–497|access-date=12 June 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170630025557/http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf|archive-date=30 June 2017|dead-url=no|df=dmy-all}}</ref> posljedica čega je bio značajan porast upisanih na sveučilišta u zemlji. Glavni univerzitet u zemlji je [[Nacionalni univerzitet Benina]] u [[Abomey]]ju. == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Benin}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/country_profiles/1064527.stm Country Profile] from [[BBC News]] * {{CIA World Factbook link|bn|Benin}} * [https://web.archive.org/web/20090507211758/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/benin.htm Benin] from ''UCB Libraries GovPubs'' * {{dmoz|Regional/Africa/Benin/|Benin}} * [[commons:Atlas of Benin]] * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=BJ Forecasts for Benin Development] ; Vlada * {{fr icon}} [http://www.gouv.bj/ Government of Benin] (official site) * [https://web.archive.org/web/20080813074351/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-b/benin.html Chief of State and Cabinet Members] ; Mediji * [http://www-sul.stanford.edu/depts/ssrg/africa/benin/benin-newspapers-news.html Directory of Benin news sources] from Stanford University ;Trgovina * [http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/BEN/Year/2010/Summary World Bank Benin 2010 Summary Trade Statistics] ;Sport * [http://post.mnsun.com/2016/06/22/duo-develops-nonprofit-organization-baseball-in-benin/ Baseball] {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Frankofonija}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Benin| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] 18468lxisp0sn02iway5joiomg546l3 0 5279 41263155 41263115 2022-08-25T17:20:23Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/46.239.6.237|46.239.6.237]] ([[User talk:46.239.6.237|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gym combination.JPG|mini|Gimnastika]] '''Gimnastika''', čije ime potiče od stare Grčke riječi za disciplinarne vježbe, je kombinacija motoričkih vještina i sposobnosti kao što su: koordinacija, gracioznost, spretnost, snaga, fleksibilnost itd., a to sve zajedno ukomponovano sa akrobatskim vještinama, koje izvode podjednako i muškarci i žene na mnogo nivoa, od lokalnih klubova, škola, fakulteta, univerziteta kao i na državnim i međunarodnim takmičenjima. Danas ovaj sport sjedinjuje sedam kategorija a to su: [[Umjetnička gimnastika]], [[Ritmička gimnastika]], [[Skokovi na trampolini]], [[Aerobik|Sportski aerobik]], [[Sportska akrobatika]] i tkz. [[Opća gimnastika]]. Međunarodno upravljačko tijelo je [[FIG]]-a (''Fédération International de Gymnastique''), smještena u [[Moutier]]u-[[Švajcarska|Švicarska]]. Termin gimnastika odnosi se i na fizičke vježbe koje se koriste u preventivne svrhe za liječenje oboljelih kojima se pomaže da se olakša ili ukloni nelagodnost u uspostavljanju normalnih funkcija [[lokomotorni aparat|lokomotornog aparata]]. == Historija == === Antička doba === Prvi gimnastičari su bili akrobate koji su to izvodili u [[Stari Egipt|starom Egiptu]]. U drugom tisućljeću pne., muškarci i žene Kriti za vrijeme minjonske kulture su razvili umjetnost skakanja na bikovima. U ovom skakanju trkač bi skakao prema biku koji juriša, zgrabio bi njegove rogove i kad ga ovaj baci u zrak izvodio bi razne akrobacije u zraku prije nego sto padne na bikova leda, a zatim bi sjahao jednim brzim pokretom. U staroj Grčkoj, razvila su se tri posebna programa gimnastickih vježbi: 1. Za održavanje dobre fizičke kondicije, 2. Vojnu obuku, 3. Kao dio uvježbavanja za sportiste. Gimnastika je uvedena u ranoj Grčkoj civilizaciji da olakša tjelesni razvoj kroz serije vježbi uključujući: [[trčanje]], [[skakanje]], [[plivanje]], [[rvanje|hrvanje]] i [[dizanje tegova]]. Mjesta gdje se je ova aktivnost upražnjavala nazivala su se "Gymnazium", a većina vježbača su doslovice u to vrijeme vježbali nagi bez ikakve odjeće na sebi od čega potječe riječ "Gymnos-Nag". Fizička sposobnost je bila visoko cjenjena aktivnost u staroj Grčkoj, a muškarci i žene su sve više uzimali učešća u energičnim gimnastičkim vježbama. Rimljani, poslije osvajanja Grčke, su razvili ove aktivnosti u više formalan sport, a koristili su gimnastičku dvoranu za pripremu svojih legija za rat. Padom [[Rimsko Carstvo|Rimske imperije]], nestao je interes za gimnastiku i ona je više ostala samo kao oblik zabave. === Moderna Gimnastika === Godine [[1774]]., Prus [[Johann Bernhard Basedow]] je uveo fizičke vježbe drugim oblikom nastave u njegovoj školi u [[Dessau]], [[Saksonija|Saksonska]]. Ovim činom počela je modernizacija gimnastike a takođe i tendencija germanskih zemalja ka stvljanju sporta u prvi plan. Kasnih [[1700te|1700-tih]] [[Friedrich Ludwig Jahn]] iz [[Nemačka|Njemačke]] je razvio [[vratilo (gimnastika)|vratilo]], [[razboj (gimnastika)|razboj]], [[greda (gimnastika)|gredu]] i [[skokovi (gimnastika)|skokove]] i on više od bilo koga drugog se smatra "Ocem moderne gimnastike". Gimnastika je procvjetala u Njemačkoj [[1800te|1800-tih]], dok u [[Švedska|Švedskoj]] graciozniju formu ovog sporta koja naglašava ritmičke pokrete razvio je [[Guts Muth]]. Švedski sistem, koji je osmislio gimnastičar [[Pehr Henrick Ling]], naglašava sa druge strane ritam i koordinaciju kroz vježbe koje se izvode sa obručima, čunjevima i malim loptama. Otvaranje Jahnove škole [[1881]]. godine u [[Berlin]]u, da bi se promovirala njegova verzija sporta je propraćeno osnivanjem mnogih klubova u Evropi. Ovaj sport je uveo u [[Sjedinjene Američke Države|S.A.D.]] dr. [[Dudley Allen Sargent]], koji je bio učitelj gimnastike na nekoliko S.A.D. univerziteta i to negdje u preiodu pred [[Američki građanski rat|građanski rat]], a koji je dobio priznanje zato sto je izumio vise od 30 gimnastičkih sprava. Najveći dio razvoja gimnastike S.A.D.-a je bio usmjeren na aktivnosti emigranata iz Evrope, koji su uveli ovaj sport u njihovim novim gradovima u [[1800te|1880-tim]]. Klubovi su osnivani kao Turnverein i Sokol grupe, a u čemu su kompletne porodice uzimale učešća. Moderna gimnastika isključuje neke tradicionalne programske tačke kao što su dizanje tegova i hrvanje a ističe formu prije nego lično rivalstvo. === Moderno Takmičenje === Prema nekim podacima prvo takmičenje na spravama je održano [[1877]]. godine u Čehoslovačkoj. Sa stvaranjem Međunarodne gimnastičke federacije [[1888]]. godine, napravljen je presudan korak u osmišljavnju vježbi na spravama, kao sporta, odnosno sportske gimnastike. Za [[1881]]. godinu je moguće označiti kao Internacionalno uključenje ovog sporta u široki spektar sporta. Međunarodna gimnastička federacija označava danas jednu od najstarijih svjetskih sportskih federacija u koju je učlanjeno više od 150 zemalja sa svih kontinenata svijeta. Muška gimnastika je bila na rasporedu na prvim [[I. Olimpijske igre|Olipijskim igrama]] [[1896]]. u [[Atena|Atini]], a nalazi se u Olipijskom programu kontinuirano od [[1924]]. godine. Prvo međunarodno takmičenje van [[Olimpijske igre|Olipijskih igara]] je održano [[1903]]. godine u [[Antwerpen]]u. Redovna učešća za žene na Olimpijskim igrama su počela od [[1936]]. godine takmičenjem u generalnom plasmanu tj. od Olimpijskih igara u Berlinu, mada su žene prvi put nastupile na [[IX. Olimpijske igre|devetim Olimpijskim igrama]] u [[Amsterdam]]u [[1928]]. godine, a [[1952]]. su dodali su takmičenje u pojedinačnom plasmanu i po spravama. U ranim Olipijskim takmičenjima dominantni muški gimnastičari su bili iz [[Nemačka|Njemačke]], [[Švedska|Švedske]], [[Italija|Italije]] i [[Švajcarska|Švicarske,]] tj. iz zemalja u kojima se ovaj sport prvo razvio. Ali u [[1950te|1950-tim]] [[Japan]], [[Sovjetski Savez]] i zemlje istočne [[Evropa|Evrope]] su počeli da proizvode vodeće muške i ženske gimnastičare. Moderna gimnastika je stekla znatnu popularnost nastupima [[Olga Korbur|Olge Korbur]] iz Sovjetskog Saveza [[1972]]. godine na Olimpijadi u Minhenu koja je osvjila tri zlatne medalje i [[Nadia Comăneci|Nađe Komaneči]] iz [[Rumunija|Rumunije]] koja je na Olipijadi u Montrealu [[1976]]. godine osvojila tri zlatne medalje. Ona je i prva gimnastičarka u istoriji koja je dobila najveću moguću ocjenu a to je "10". Rasprostranjene televizijske reportaže o ovim dramatičnim nastupima dale su ovom sportu publicitet koji je nedostajao u prošlosti. Mnoge zemlje, ne one koje su bile tradicionalna glavna potpora u to vrijeme SSSR, Japan, Istočna i Zapadna Njemačka i druge istočno-evropske nacije počele su da promoviraju gimnastiku, naročito za žene; među ovim zemljama su bile [[Narodna Republika Kina|Kina]] i S.A.D.. Na Olimpijadi u [[Los Angeles|Los Anđelesu]] [[1984]]. godine, [[Marry Lee Retton]] iz S.A.D.-a je osvojila pet zlatnih medalja uključujući i zlatnu medalju u generalnom plasmanu. [[Vitaly Serbo]] iz Objedinjenog Tima (ime pod kojim su se takmicili sportisti bivseg SSSR-a [[1992]]. godine u [[Barcelona|Barseloni]]) je osvojio nečuvenih šest zlatnih medalja. S.A.D. tim je osvojio zlatnu medalju po pvi put na Olimpiskim igrama u [[Atlanta|Atlanti]] [[1996]]. godine, gdje se isticala hrabra [[Lerri Struga]]. [[Alexei Nemov]] iz Rusije je osvojio četri zlatne medalje na dvije Olimpijade, osvajajući šest medalja na pojedinačnom plasmanu po spravama na takmičenju [[1996]]. godine i još na Olipijskim igrama u [[Sidneju]] [[2000]]. godine. Moderno međunarodno takmičenje ima šest programskih tačaka za muškarce i četri za žene. Za muškarce Olipijski raspored je: 1. [Parter-Tlo], 2. [Konj sa hvataljkama], 3. [Krugovi-Karike], 4. [Preskok ], 5. [Razboj-Ruče], 6. [Vratilo-Preča]. Ove vježbe moraju isticati snagu gornjeg dijela tijela i savitljivost zajedno sa akrobatskim vještinama. Vježbe za žene se izvode na 1. [[Preskok (gimnastika)|Preskok]], 2. [Dvovisinski razboj], 3. [[Greda (gimnastika)|Greda]], 4. [Parter-Tlo] koji mora sadržavati muzičku pratnju prilikom izvedbe vježbe. Ove vježbe spajaju graciozne, plesne pokrete sa snagom i akrobatskim vještinama. Ekipe za međunarodna prvenstva sačinjava šest takmičara, a pobjeđuje onaj tim koji na kraju bude imao najviši zbir bodova. Takođe postoji pojedinačno prvenstvo sveukupni prvak gdje od 32 gimnastičara iz kvalifikacija pobjedu odnosi onaj sa najvećim konačnim zbirom bodova. Takmičenje postoji i za svaku pojedinačnu spravu gdje nastupaju u finalnom takmičenju samo 8 najboljih iz kvalifikacija. Druga vrsta takmičenja je [[Ritmička gimnastika]], je postala [[Olimpijski sportovi|Olipijski sport]] od [[1984]]. godine a za razliku od umjetničke gimnastike ovdje nema akrobatskih vještina. U ritmičkoj gimnastici se izvode graciozni, plesni pokreti dok se drži ili pomjera konopac, traka, čunjevi ili lopta naravno uz pratnju muzike. Vježbe se izvode pojedinačno ili u grupnoj izvedbi sa po šest gimnastičarki. == Ocjenjivanje == Gimnastička takmičenja se ocjenjuju i boduju na pojedinačni (plasman po spravama) i na grupnoj osnovi (generalni plasman). Ocjenjivanje je striktno subjektivno a gimnastičari nastoje izvesti najteže elemente na najgraciozniji način i tako impresioniraju sudije. Standardi za svaku gimnastičku izvedbu su određeni od strane ''Federation Internationale de Gymnastique'' ([[FIG]]) - Internacionalna Gimnastička Federacija. Svaki takmičar na gimnastičkim natjecanjima mora u svojoj vježbi da ima: 4-A elementa (0.10 bodova), 3-B (O.30), 3-C (0.50), što iznosi 2.80 bodova. Ako vježbač izvede elemente veće težine dobiva bonifikaciju konačne ocjene D (+0.10), E (+0.20) i super E (+0.30), specijalni slučajevi npr.(+0.40) bodova za složene kombinacije više teških elemenata u nizu. Ocjenjivanje vrši 6 sudija A i B sudački odbor. "A Odbor" čine dva suca koji ujedno i određuju polaznu ocjenu, težine (2.80), posebni zahtjevi (1.00), bonus bodovi (1.20). "B Odbor" čine četri sudije i ocjenjuje izvedbu vježbe (tehnika, položaj, sklad) sa 5.00 bodova. Što ukupno sve iznosi kad se zbroji maksimalna moguća ocjena deset "10.00". Polazna ocjena kao i u muškoj kategoriji bila bi formirana: npr. (8.80) + (1.20) = 10.00 bodova. Od polazne ocjene sudiski odbor vrši odbitke u toku vježbe za male greške (-0.10), srednje (-0.20), velike (-0.30), pad sa sprave (-0.50) bodova od ocjene. == Sportska gimnastika za muškarce i žene == Sportska gimnastika je po svojim karakteristikama polistrukturalni konvencionalni sport. Takmičarske kompozicije sastavljene su iz niza raznovrsnih vježbi, specifičnih za svaku spravu. Osnova svih takmičenja je gimnastički višeboj, koji obuhvata takmičenje u vježbanju na više sprava. Po Olimpijskom rasporedu muškarci se takmiče u sljedećim disciplinama: * [[Parter (gimnastika)|Parter]] * [[Konj s hvataljkama (gimnastika)|Konj s hvataljkama]] * [[Krugovi (gimnastika)|Krugovi]] * [[Preskok (gimnastika)|Preskok]] * [[Razboj (gimnastika)|Razboj]] * [[Vratilo (gimnastika)|Vratilo]] Žene nastupaju u sljedećim disciplinama: * [[Preskok(gimastika)|Preskok]] * [[Dvovisinski razboj]] * [[Greda (gimastika)|Greda]] * [[Parter (gimastika)|Parter]] === Muške discipline === ==== Parter ==== Dimenzije partera iznose 12 x 12 metara, sa dodatnom zaštitom od 1 metar sa svake strane. Za izvođenje vježbi na parteru prostor mora imati elastičnu podlogu koja dozvoljava gimnastičarima energične pokrete tokom odskoka i doskoka sa tla. Pokrovni materijal ne smije izazvati povrede vježbača, poput opekotina na koži. Vježbe na parteru uključuju pokrete koji moraju da demonstriraju: snagu, fleksibilnost, ravnotežu, gracioznost, itd. Svaka vježba mora se sastojati od pokreta kombinovanih kao što su salta oko uzdužne i poprečne ose. Tokom izvedbe vježbe gimnastičar treba da iskoristi cijeli parter a vježbe moraju biti naglašene izrazima i izvršenim radnjama tokom vježbi. Maksimalno trajanje vježbe iznosi 1 minut i 10 sekundi. Fizičke izvedbe i tehnička izvršenja moraju biti ujedinjene sa maštom i izrazom u jedinstvenoj i ekskluzivnoj stvarnosti. To su karakteristike koje moraju donijeti izražajnost gimnastičareve sposobnosti do perfekcije, kao i suštinu ili moraju biti zapanjujuće kompleksnosti. ==== Konj s hvataljkama ==== Visina iznosi 1 metar i 5 centimetara od vrha strunjače. Dužina na vrhu je 1 metar i 60 centimetara, dok razmak izmedu hvataljki se kreće u zavisnosti od vjezbača od 40 do 45 centimetara. Vježbe na konju s hvataljkama moraju se izvoditi lagahno, kontinuirano s jednim lancem cirkularnih i klatnih pokreta, sunožnih kružnih pokreta (kola), makazastih pokreta (striževi), a uz korištenje svih ostalih dijelova konja. Kapacitet pokreta koje jedno tijelo moze da izvede sa ekstremnom preciznošću je sastavljen od cirkularnih elemenata a ukomponavanih u jednu cjelinu sa svim ostalim elementima, te čini jednu elegantnu kompoziciju. Elementi snage i izdržaja na ovoj spravi nisu dozvoljeni. ==== Krugovi ==== Visina krugova od vrha strunjače iznosi 2 metra i 55 centimetara. Vježbe na krugovima se moraju sastojati od različitih pokreta demonstrirajući snagu, izdržaje i zamahe. Ovi se elementi izvode u visu, do ili kroz upor ili do ili kroz stoj na rukama, a treba da se izvedu pruženim rukama. Gimnastičar mora izvesti seriju okreta i izdržaja sa prednjim i zadnjim elementima a kraj vježbe ili saskok se mora izvesti akrobatskom tačkom. Znati kako da se naprave kombinacije vježbi statike i dinamike a da izgledaju, jednostavno i tečno; naročito izražavanje stvarne i umjetničke motorne aktivnosti. ==== Preskok ==== Visina preskoka iznosi 135 centimetara od vrha strunjače. Svaki preskok počinje zaletom sa trake koja maksimalno može biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunožnim odrazom (sa ili bez rondata), s odskočne daske i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Preskok mora demonstrirati čist i snažan pokret kombinovan sa visinom i dužinom sa jednom ili više rotacija, te zavrčiti sa kontrolisanim doskokom. Izvedbe su nagrađene za kontrolu nad tijelom u fazi leta i doskočnim položajem (pozicijom doskoka). Brzina i snaga su ujedinjene sa nježnom akrobatikom, naglašenom i okarakteriziranom između fizičke izvedbe i sposobnosti za koordinaciju pokreta. U završnici po spravama, nakon prvog preskoka, vježbač se bez zadržavanja vraća na polazni polažaj i na znak predsjednika sudačkog odbora sprave, izvodi drugi preskok iz druge skupine preskoka. ==== Razboj ==== Visina sprave iznosi 1 metar i 75 centimetara od vrha strunjače. Kao i krugovi paralelne šipke razboja zahtjevaju od vjezbača da kombinuju okrete i momente naglašene snagom, visove i elemente izdržljivosti upored. Gimnastičar mora izvoditi vježbu cijelom dužinom razboja ispod i iznad pritki. Vježbama moraju dominirati okreti oko uzdužne i poprečne ose. Kontrola tijela i vladanje izvedbi pokreta ujedinjuju sve to u nježne i prirodne pokrete, tako što sve navedene elemente ujedinjuju u skladnu cijelinu koja se mora zavrsiti saskokom sa sprave i kontrolisanim doskokom. ==== Vratilo ==== Visina vratila iznosi 2 metra i 55 centimetara od vrha strunjače. Gimnastičar mora izvoditi kontinuirane pokrete i ne smije dodirivati šipku od vratila svojim tijelom. Gimnastičar je zadužen da demonstrira promjenu hvatova, rotirajuće pokrete naprijed i nazad plus puštanje sprave i ponovno hvatanje za šipku vratila. Odpuštanje sprave je izuzetno važan dio vježbe na vratilu jer je posebno čini spektakularnim radi tkz. akrobatskih elemenata. Dužina leta i spektakularna izvedba zadivljuje svakog, s tim sto dokazuje ili potvrđuje da čovjek moze preći svoje granice gurajući ih svakom izvedbom sve više i više. === Ženske discipline === ==== Preskok ==== Visina preskoka je 125 centimetara od vrha strunjače. Dužina zaletne trake kao i muškoj gimnastici iznosi 25 metara. Dva skoka koja su prosječna, moraju demonstrirati veliku visinu i dužinu sa tačnošću okreta prije i poslije izvijanja, dinamičko otvaranje u tkz. kopljastoj poziciji i samim kontrolisanim doskokom. Dinamičnost, snaga i preciznosti u rotacijama karakterisu različicte faze leta. Gimnastičarka ima na raspolaganju zaletnu traku dužine 25 metara maksimalno. Trčanje pri optimalnoj brzini koja je u većini slučajeva i maksimala moguća brzina se treba prilagoditi da se doskoči na odraznu dasku skoro tačno u milimetar, zatim da se ide u fazu leta poslije eksplozivnog odskoka od daske praćenog naskokom na spravu. Druga faza leta slijedi što više i što dalje je moguće otići sa rotacijama oko uzdužne i poprečne osi, da bi se završila sa sigurnim doskokom. Umjesto tradicionalnog konja za preskok, nova sprava za preskok je korištena prvi put na Svjetskom sampionatu u [[Gent]]-u ([[Belgija]]). Ova sprava za preskok je visoka 1 metar i 25 centimetara, široka je 95 centimetara i duga 1 metar i 20 centimetara. Ne samo da moze pružiti bolju sigurnost, već omogućava gimnastičarima da se što bolje odgurnu i na sto bolji način izvode tehničko teške i komplikovane elemenate koji imaju izuzetno složene rotacije. ==== Dvovisinski razboj ==== Dvovisinski razboj je najspektakularnija sprava u ženskoj umjetničkoj gimnastici. Ova sprava zahtjeva snagu, koordinaciju, hrabrost sa bezbrojnim izmjenama hvatova i rotacija. Optimalna vježba je okarakterisana sa orginalnim kombinacijama različitih elemenata kao npr. elementi koji imaju fazu puštanja i hvatanja sprave, pokreti iznad, između i ispod pritki. Kao što sam naziv kaže visina obje pritke je različita: niža pritka je visoka 1 metar i 65 centimetara a viša je visoka 2 metra i 45 centimetara, razmak između pritki može da iznosi do 1 metar i 80 centimetara. Elementi su imenovani po znanim takmičarima koji su prvi izveli elemenat: Delcev, Ginger, Tkacev, Nađa Komaneči, itd. Vježba takmičarke završa sigurnim doskokom sa sprave. ==== Greda ==== Visina grede od vrha strunjače iznosi 1 metar i 25 centimetara. Greda je 5 metara duga i široka samo 10 centimetara, a greda je obložena mekanim materijalom. Vježba na gredi mora sadržavati umjetničke kombinacije, raznolike akrobatske elemente, gimnastičke skokove, okrete, korake, elemente ravnoteže tokom stajanja, sjedećeg i lezećeg položaja. Gimnastičarka mora koristiti čitavu dužinu grede demonstrirajući elegantnost, gracioznost, fleksibilnost, ritam, tempo, sampopouzdanje, kontrolu i dr. Izvedbe serijskih akrobatskih elemenata mogu biti veoma spektakularne. Maksimalno vrijeme za izvedbu vježbe iznosi 1 minut i 30 sekundi. Glavna karakteristika vježbi na gredi je odlično razvijeni osjećaj za ravnotežu i velika moć koncentracije prilikom izvedbe akrobatskih elemenata na izuzetno uskoj površini oslonca. Vježba mora posjedovati akrobatsku seriju, ritmičku seriju, akrobatsko-ritmičku seriju, skokove sa velikom amplitudom pokreta, okrete za 360 stepeni, ali na jednoj nozi kao i elemente grede. ==== Parter ==== Dimenzije partera iznose 12 x 12 metara, sa dodatnom zastitom od 1 metar sa svake strane. Za izvođenje vježbi na parteru prostor mora imati elastičnu podlogu koja dozvoljava gimnastičarima energične pokrete tokom odskoka i doskoka sa tla. Pokrovni materijal ne smije izazvati povrede vježbača, poput opekotina na koži. Vježbe na parteru uključuju pokrete koji moraju da demonstriraju: snagu, fleksibilnost, ravnotežu, gracioznost. Vježbe na parteru se izvode uz muzičku pratnju, kombinovane sa plesnim pokretima i sekvencama koje sadrže različite okrete i akrobatske elemente. Individualnost, orginalnost, zrelost, vladanje i umjetnički dojam su ključni i podrazumevaju se za visoke rezultate. Vježba mora trajati izmedu 70 i 90 sekundi. == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Gymnastics}} * [http://www.fig-gymnastics.com ''Fédération International de Gymnastique'' - FIG (eng., fra.)] * [http://www.gimnastika-tuzla.s5.com/about.html Ukratko o gimnastici (izvor teksta)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051123230715/http://www.gimnastika-tuzla.s5.com/about.html |date=2005-11-23 }} * [http://www.bostoncoop.net/~tpryor/wiki/index.php?title=General_gymnastics (zanimljiv izvor informacija na engleskom jeziku)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://gimnastika-ns.rs/ Sokolsko drustvo Vojvodina] [[Kategorija:Gimnastika| ]] [[Kategorija:Sportovi]] 4mo5lp8ev2gv0l7dkkpot7mlmmnqr04 8 5865 41263248 41242869 2022-08-26T04:07:30Z Vipz 151311 Smanjio font, ne mislim da se ova kutija nešto previše koristi pa ne mora biti toliko velika? wikitext text/x-wiki <div id="editpage-specialchars" class="my-buttons" style="margin-top:3px; border-style:solid; border-width:1px; border-color:#aaaaaa; padding:5px; text-align:left; background-color:white;"> <p id=“Standard“ class="specialbasic" title="Standard"> <code>Standard:</code> <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert> Č č Ć ć Đ đ Š š Ž ž </charinsert> • <charinsert>„+“ ′ ‚+‘</charinsert> • <charinsert><nowiki>{{</nowiki>+<nowiki>}}</nowiki> </charinsert> &nbsp; <charinsert>+nbsp; [[+]] | [[Kategorija:+]] [[Datoteka:+]] <nowiki>#REDIRECT [[</nowiki>+<nowiki>]]</nowiki> <nowiki>{{DEFAULTSORT:+}}</nowiki></charinsert></span> </p> <p id=“Wiki“ class="specialbasic" title="Wiki"> <code>Wiki:</code> <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert><nowiki>{{</nowiki>Wikicitat|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Wikivijesti|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Commonscat|+<nowiki>}}</nowiki></charinsert> • <charinsert><nowiki><ref></nowiki>+<nowiki></ref></nowiki> <nowiki><ref name="</nowiki>+<nowiki>"></ref></nowiki> <nowiki>{{</nowiki>reference<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>sznk<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Dobrodošlica<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{Lifetime|||}}</nowiki> <nowiki>[[|]]</nowiki> </charinsert></span> <charinsert>• × ² ³ € † # * <nowiki>&amp;</nowiki></charinsert> </p> <p id=“Matematički simboli“ class="specialbasic" title="Matematički simboli"> <code>Matematički simboli:</code> <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert> ± ‰ ≠ ≈ ≡ < > ≤ ≥ ∞ ∫ ∂ ∆ ∏ ∑ √ ∟ ∩ ƒ ⁄ ½ ⅓ ¼ ¾</charinsert></span> </p> <p id=“Šabloni“ class="specialbasic" title="Šabloni"> <code>[[Wikipedia:Spisak šablona|Spisak šablona]]:</code> <charinsert> <nowiki>{{</nowiki>Dvojnik|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Prijevod<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Preuređivanje<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Afrikati<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Čišćenje<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Izmjena_u_toku<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Kontroverzno<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Neutralnost<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Brisanje|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>U_začetku<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Sporna_autorska_prava<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Čvor<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Standardi<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Sekcija<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Izvor<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Wikiizvor<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Kategorija_nije_u_upotrebi|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Spajanje|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Podjela<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Prebaciti|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Wiki<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Kategorizacija<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Dodaj_infokutiju|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Drugo_značenje|naslov=|+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Tren<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Neprikladan_sadržaj|datum=+<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>imdb_title|id=broj|title=Film<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>imdb_name|id=broj|name=Osoba<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>subst:Prikaži_izgled|~~~~<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>subst:Potpis|~~~~<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Relevantnost<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Starost<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>SB<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Stranica_za_razgovor<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Nedostaju_izvori<nowiki>}}</nowiki> <nowiki>{{</nowiki>Reklama<nowiki>}}</nowiki></charinsert> </p> <p id="Vandalizam" class="specialbasic" title="Vandalizam"> <code>[[Wikipedia:Šabloni za vandalizam|Šabloni za vandalizam]]</code>: <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert><nowiki>{{</nowiki>subst:test0<nowiki>}} --~~~~</nowiki> • <nowiki>{{</nowiki>subst:test<nowiki>}} --~~~~</nowiki> • <nowiki>{{</nowiki>subst:test2<nowiki>}} --~~~~</nowiki> • <nowiki>{{</nowiki>subst:test3<nowiki>}} --~~~~</nowiki> • <nowiki>{{</nowiki>subst:test4<nowiki>}} --~~~~</nowiki> • <nowiki>{{</nowiki>subst:test5<nowiki>}} --~~~~</nowiki></charinsert></span> </p> <p id=“AHD“ class="specialbasic" title="AHD"> AHD: <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert>ā ă ä â ē ĕ ī ĭ î ō ŏ ô ŭ o͞o</charinsert></span> („food") <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert>o͝o</charinsert></span> („foot") <charinsert>û ə</charinsert> ••• </p> <p id=“DMG“ class="specialbasic" title="DMG"> DMG: <charinsert>ʾ ʿ Ā ā Č č Ḍ ḍ Ḏ ḏ Ǧ ǧ Ġ ġ Ḥ ḥ Ḫ ḫ Ī ī ḷ ŋ Ṣ ṣ Š š Ṭ ṭ Ṯ ṯ Ū ū Ẓ ẓ Ẕ ẕ Ž ž</charinsert> </p> <p id=“IPA“ class="specialbasic" title="IPA">IPA: <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert>a ɐ ɑ ɒ ʌ æ ɶ e ɘ ə ɛ ɜ œ ɞ o ɔ ɵ ø i ɨ ɪ u ʉ ʊ ɯ y ʏ ɣ</charinsert></span> ••• <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert>b β ʙ c ç d ɖ ɗ f ɡ ɢ h ɦ ħ j ʝ ɟ k l ɭ ɬ ɮ ʟ m ɱ n ɳ ɲ ŋ ɴ p q r ɾ ɿ ɽ ɻ ʀ ʁ s ʂ ʃ ʅ ʆ t ʈ ð θ ɸ v ʋ ɰ x χ ɣ ɤ ʎ ʏ z ʐ ʑ ʒ ʓ ʕ ʔ ʖ ʘ ǂ ʰ ʷ ʲ ˠ ˤ ⁿ ˡ </charinsert></span> ••• <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert>z̥ s̬ t̬ l̩ m̩ n̩ ŋ̩ ɪ̯ ʊ̯ ɛ̃ ɪ̃ ɔ̃</charinsert></span> ••• <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert> ˈ ˌ ː ˘ ˑ . ‿ | ‖</charinsert></span> ••• <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert> [<nowiki>{{</nowiki>IPA|+<nowiki>}}</nowiki>] /<nowiki>{{</nowiki>IPA|+<nowiki>}}</nowiki>/</charinsert></span> </p> <p id=“Arapski“ class="specialbasic" title="Arapski"> Arapski: <span style="font-family: 'Traditional Arabic', 'Arial Unicode MS' , 'Lucida Sans Unicode' , 'MS Mincho', sans-serif; font-size: 1.5em"><charinsert>؛ ؟ ء آ أ ؤ إ ئ ا ب ة ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى ي ،</charinsert></span> </p> <p id=“Latinica“ class="specialbasic" title="Latinica"> Latinica: <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert>Č č Ć ć Dž dž Đ đ Š š Ž ž</charinsert></span> </p> <p id=“Esperanto“ class="specialbasic" title="Esperanto"> Esperanto: <charinsert>Ĉ ĉ Ĝ ĝ Ĥ ĥ Ĵ ĵ Ŝ ŝ Ŭ ŭ</charinsert> </p> <p id=“Grčki“ class="specialbasic" title="Grčki"> Grčki: <charinsert>Α Ά Β Γ Δ Ε Έ Ζ Η Ή Θ Ι Ί Κ Λ Μ Ν Ξ Ο Ό Π Ρ Σ Τ Υ Ύ Φ Χ Ψ Ω Ώ</charinsert> ••• <charinsert>α ά β γ δ ε έ ζ η ή θ ι ί κ λ μ ν ξ ο ό π ρ σ ς τ υ ύ φ χ ψ ω ώ</charinsert><br /> </p> <p id=“Mađarski“ class="specialbasic" title="Mađarski"> Mađarski: <charinsert>Ő ő Ű ű</charinsert> </p> <p id=“Ćirilica“ class="specialbasic" title="Ćirilica"> Ćirilica: <charinsert>А а Б б В в Г г Д д Ђ ђ Е е Ж ж З з И и Ј ј К к Л л Љ љ М м Н н Њ њ О о П п Р р С с Т т Ћ ћ У у Ф ф Х х Ц ц Ч ч Џ џ Ш ш</charinsert> </p> <p id=“Staroengleski“ class="specialbasic" title="Staroengleski"> Staroengleski: <span style="font-family:Arial Unicode MS,Lucida Sans Unicode,MS Mincho,Arial,sans-serif; text-decoration:none;"><charinsert>Ā ā Æ æ Ǣ ǣ Ǽ ǽ Ċ ċ Ð ð Ē ē Ġ ġ Ī ī Ō ō Ū ū Ƿ ƿ Ȳ ȳ Þ þ Ȝ ȝ</charinsert></span> </p> </div> njng44edmu77g7p2ogv4yhmc73b3uv5 0 10713 41263180 41262885 2022-08-25T21:27:47Z Igor Windsor 550 /* Riječi srodne s ilirskim */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = albanski jezik | altime = | domaćeime = ''gjuha shqipe'' | prihvaćenost = | slika = | veličina = <!-- ili veličina_slike --> | imagealt = | opis_slike = | izgovor = | države = [[Albanija]], [[Crna Gora]], [[Kosovo]], [[Grčka]], [[Italija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Srbija]], [[Turska]] | regija = | tvorac = | nastao = | okolnosti = | etnicitet = | izumro = | era = | govornici = 7,500,000 {{small|([[2018]])}} | datum = | datumprefiks = | ref = <!-- up to e21 (or current edition) if ref is ''Ethnologue'' --> | refname = | govornici2 = | oživiljen = | oživljen-kat = <!-- ili oživljen-kategorija --> | familycolor = indoevropski | family = [[indoevropski jezici]] | fam1 = | fam2 = [[paleobalkanski jezici]] | fam3 = | protoime = | preteče = [[protoalbanski jezik]] | preteče2 = <!-- do preteča5 --> | standardi = | stand1 = | stand2 = <!-- do stand6 --> | dijalekti = [[Gegijski dijalekt|gegijski]]<br>[[toskijski jezik|toskijski]]<br>[[Arbereški jezik|arbereški]]<br>[[Arvanitski jezik|arvanitski]]<br>[[Gornorečki dijalekt|gornorečki]]<br>[[Arbanaški dijalekt|arbanaški]]<br>[[Istarski albanski govor|istarski]]† | listclass = | dia1 = | dia2 = <!-- up to dia20 --> | pismo = [[latinica]] {{small|([[Albanska abeceda|abeceda]])}} | znak = | posteriori = | nacija = {{nowrap|{{flag|Albanija}}<br>{{flag|Kosovo}}<br>{{flag|Sjeverna Makedonija}}<br>{{flag|Crna Gora}}}} | manjinski = {{flag|Italija}}<br>{{flag|Hrvatska}}<br>{{flag|Srbija}}<br>{{flag|Rumunjska}} | agencija = [[Albanska akademija znanosti]]<br>[[Kosovska akademija znanosti i umjetnosti]] | iso1 = sq | iso2b = alb | iso2t = sqi | lingua = 55-AAA-aaa to 55-AAA-ahe (25 varijeteta) | iso3 = sqi | lc1 = aae | ld1 = [[Arbereški jezik|arbereški]] | lc2 = aat | ld2 = [[Arvanitski jezik|arvanitski]] | lc3 = aln | ld3 = [[Gegijski dijalekt|gegijski]] | lc4 = als | ld4 = [[Toskijski jezik|toskijski]] | glotto = alba1267 | glottorefname = Albanian | glotto2 = <!-- up to glotto5 --> | glottoname2 = <!-- up to glottoname5 --> | glottorefname2 = <!-- up to glottorefname5 --> | aiatsis = | aiatsisname = | aiatsis2 = <!-- up to aiatsis6 --> | aiatsisname2 = <!-- up to aiatsisname6 --> | guthrie = | lingua = | lingua_ref = | ietf = | karta = Albanian dialects.svg | karta_veličina = | kartaalt = | karta_opis = Mapa albanskih dijalekata | karta2 = | kartaalt2 = | karta_opis2 = | pushpin_map = | pushpin_image = | pushpin_map_alt = | pushpin_map_caption = | pushpin_mapsize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | coordinates = <!-- use {{Coord}} --> | obavijest = IPA }} '''Albanski jezik''' ({{IPAc-en|æ|l|ˈ|b|eɪ|n|i|ə|n}}; {{jez-alb|shqip}}, {{IPA-sq|ʃc͡çip|}} ili {{jez|alb|''gjuha shqipe''}}, {{IPA-sq|ɟ͡ʝuha ˈʃc͡çipɛ|}}) [[Indoevropski jezici|indoeuropski]] je jezik kojim govore [[Albanci]] na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] i pripadnici [[Albanska dijaspora|albanske dijaspore]] u [[Amerika|Americi]], [[Europa|Europi]] i [[Oceanija|Oceaniji]].<ref name="KlBrFr1800">{{cite book|last1=Klein|first1=Jared|last2=Brian|first2=Joseph|last3=Fritz|first3=Matthias|title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics|year=2018|publisher=Walter de Gruyter|isbn=9783110542431|url=https://books.google.com/books?id=SuR8DwAAQBAJ&pg=PA1548|pages=1800}}</ref><ref>{{cite web|author=Fatjona Mejdini |url=http://www.balkaninsight.com/en/article/albania-registers-diaspora-after-more-than-two-decade-12-14-2015 |title=Albania Aims to Register its Huge Diaspora |publisher=Balkan Insight |date=3.5.2013 |access-date=17.1.2017}}</ref> S oko 7,5 milijuna govornika,{{sfn|Rusakov|2017|p=552}}<ref name="KlBrFr1800"/> albanski čini neovisnu granu unutar indoeuropske jezične porodice i nije usko povezan s bilo kojim drugim jezikom.{{sfn|Fortson IV|2011|p=446}} Prvi put potvrđen u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], albanski predstavlja posljednju indoeuropsku jezičnu granu koja se pojavila u zabilježenim zapisima. To je jedan od razloga zašto je njegovo još uvijek nepoznato porijeklo već dugo predmet rasprave među lingvistima i povjesničarima.{{sfn|Fortson IV|2011|p=446}} Albanski se smatra potomkom jednog od [[Paleobalkanski jezici|paleobalkanskih jezika]] u [[antika|antici]]. Više iz povijesnih i geografskih nego specifično lingvističkih razloga, razni moderni povjesničari i lingvisti vjeruju da albanski jezik možda potječe od nekog južnog [[Ilirski jezik|ilirskog dijalekta]] koji se u [[Klasična antika|klasičnom dobu]] govorio u gotovo [[Ilirija|istoj regiji]].<ref>{{citation|last=Ceka|first=Neritan|author-link=Neritan Ceka|title=The Illyrians to the Albanians|publisher=Publ. House Migjeni|year=2005|isbn=99943-672-2-6|url=https://books.google.com/books?id=r8oeOwAACAAJpages}}; *Thunmann, Johannes E. "Untersuchungen uber die Geschichte der Oslichen Europaischen Volger". Teil, Leipzig, 1774; *V. Malcolm, Noel. ''Origins: Serbs, Vlachs, and Albanians''; Malcolm je mišljenja da je albanski jezik bio ilirski dijalekt sačuvan u Dardaniji, a zatim je (ponovno?) osvojio albansku nizinu; *Fortson, Benjamin W., ''Indo-European language and culture: an introduction'' (5th ed., illustrated), Wiley-Blackwell, 2004 {{ISBN|1-4051-0316-7}}, {{ISBN|978-1-4051-0316-9}}; *Stipčević, Aleksandar. ''Iliri'' (2. izd.). Zagreb, 1989; *NGL Hammond, "The Relations of Illyrian Albania with the Greeks and the Romans". U: ''Perspectives on Albania'', ur. Tom Winnifrith, St. Martin's Press, New York 1992; *Encyclopedia of Indo-European culture By J. P. Mallory, Douglas Q. Adams Edition: illustrated Published by Taylor & Francis, 1997 {{ISBN|1-884964-98-2}}, {{ISBN|978-1-884964-98-5}}.</ref> Prema drugim hipotezama, albanski možda potječe od [[Trački jezik|tračkog]] ili [[Dakijski jezik|dakijsko-mezijskog]], drugih drevnih jezika koji su se govorili istočno od ilirskih oblasti.{{sfn|Fortson IV|2011|p=446}}<ref>{{cite book|last=Villar|first=Francisco|title=Los indoeuropeos y los orígenes de Europa|language=es|publisher=Gredos|place=Madrid|year=1996|url=https://books.google.com/books?id=d5NbPAAACAAJ|isbn=84-249-1787-1|page=313–314, 316}}</ref> O tim se jezicima ne zna dovoljno da bi se te teze mogle potpuno dokazati ili opovrgnuti.<ref>{{harvnb|Mallory|Adams|1997|p=9}}; {{harvnb|Fortson|2004}}</ref> Dva glavna [[Albanski dijalekti|albanska dijalekta]], [[Gegijski dijalekt|gegijski]] i [[Toskijski jezik|toskijski]], prvenstveno se razlikuju u [[Fonologija|fonologiji]] i međusobno su razumljivi,<ref name=DemirajEsposito>{{cite book | last1=Demiraj | first1=B. | last2=Esposito | first2=A. | editor1-last=Brown | editor1-first=Keith | editor2-last=Ogilvie | editor2-first=Sarah | title=Concise Encyclopedia of Languages of the World | url=https://archive.org/details/conciseencyclope00brow_869 | url-access=limited | publisher=Elsevier | year=2009 | page=[https://archive.org/details/conciseencyclope00brow_869/page/n59 23] | chapter=Albanian | isbn=978-0-08-087774-7 }}</ref><ref name=Fortson390/> pri čemu se gegijski govori sjeverno, a toskijski južno od [[Škumbin|rijeke Škumbina]].<ref name=DemirajEsposito/> Njihove karakteristike<ref>"U toskijskom /a/ ispred nazala postao je srednji samoglasnik (shwa), a intervokalsko /n/ postalo je /r/. Ove dvije glasovne promjene utjecale su samo na predslavenski sloj albanskog leksika, tj. na izvorne riječi i posuđenice iz [[Starogrčki jezik|grčkog]] i [[Latinski jezik|latinskog]] jezika" (str. 23)": ''Concise Encyclopedia of Languages of the World'' By Keith Brown, Sarah Ogilvie Contributor Keith Brown, Sarah Ogilvie Edition: illustrated Published by Elsevier, 2008 {{ISBN|0-08-087774-5}}, {{ISBN|978-0-08-087774-7}}</ref> u odrazu kako domaćih riječi tako i posuđenica ukazuju na dijalektalni raskol koji se dogodio nakon [[Pokrštavanje|pokrštavanja]] regije (4. stoljeće nove ere) i u vrijeme [[Dolazak Slavena na Balkan|slavenskih seoba na Balkan]],<ref name="Adams1997">{{cite book|author=Douglas Q. Adams|title=Encyclopedia of Indo-European Culture|url=https://books.google.com/books?id=tzU3RIV2BWIC&pg=PA11|date=januar 1997|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-884964-98-5|pages=9, 11|quote=Grčke i latinske posuđenice pretrpjele su većinu dalekosežnih fonoloških promjena koje su tako promijenile oblik naslijeđenih riječi,све покрали појма о животу немају козојебци dok [[Slavenski jezici|slavenske]] i [[Turski jezik|turske]] posuđenice ne pokazuju te promjene. Stoga je albanski jezik morao steći veći dio svog današnjeg oblika do trenutka kada su [[Slaveni]] došli na Balkan u 5. i 6. stoljeću nove ere [...] Posuđenice iz grčkog i latinskog jezika datiraju još iz stare ere [...] Čak i vrlo uobičajene riječi kao što su ''mik'' "prijatelj" (<lat. ''amicus'') ili ''këndoj'' "pjevati" (<lat. ''cantare'') potječu iz latinskog i svjedoče o širokom miješanju predalbanskih i balkanskih govornika latinskog tijekom rimskog razdoblja, otprilike od 2. stoljeća pne. do petog stoljeća nove ere.}}</ref><ref>"Dijalekatski se raskol na gegijski i toskijski dogodio u neko vrijeme nakon što se ova regija pokrstila u 4. stoljeću nove ere; kršćanske latinske posuđenice pokazuju toskijski rotacizam, kao što je toskijsko ''murgu'' "redovnik" (gegijski: ''mungu'') od lat. ''monachus''" (str. 392); [https://books.google.com.au/books?id=_kn5c5dJmNUC&pg=PA448&dq= Indo-European language and culture: an introduction] By Benjamin W. Fortson Edition: 5, illustrated Published by Wiley-Blackwell, 2004 {{ISBN|1-4051-0316-7}}, {{ISBN|978-1-4051-0316-9}}</ref> pri čemu je povijesnu granicu između gegijskog i toskijskog činila [[Škumbin|rijeka Škumbin]],<ref name=brown23>"Rijeka Škumbin u središnjoj Albaniji povijesno čini granicu između ta dva dijalekta, pri čemu stanovništvo na sjeveru govori varijantama gegijskog, a na jugu varijantama toskijskog dijalekta" (str. 23) [https://books.google.com/books?id=F2SRqDzB50wC&pg=PA23 Concise Encyclopedia of Languages of the World] By Keith Brown, Sarah Ogilvie Contributor Keith Brown, Sarah Ogilvie Edition: illustrated Published by Elsevier,2008 {{ISBN|0-08-087774-5}}, {{ISBN|978-0-08-087774-7}}</ref> koja je prelazila preko tzv. [[Jirečekova linija|Jirečekove linije]].<ref name="ReferenceB">{{Cite book |title=Albanian Etymological Dictionary |last=Orel |first=Vladimir E. |date=1998 |publisher=Brill |isbn=9004110240 |location=Leiden}}</ref><ref>V. i Hamp (1963): "Izoglosa je jasna u svim dijalektima koje sam proučavao, a koji obuhvaćaju gotovo sve moguće tipove. Mora biti relativno stara, odnosno potjecati iz post-rimskog vremena u 1. mileniju. Kao pretpostavka, čini se mogućim da ova izoglosa odražava širenje govornog područja, nakon naseljavanja Albanaca na približno njihovo sadašnje mjesto, tako da je govorno područje bilo presjeklo Jirečekovu liniju".</ref> Standardni albanski jezik standardizirani je oblik govornog albanskog jezika zasnovan na toskijskom dijalektu. Zvanični je jezik [[Republika Albanija|Albanije]] i [[Republika Kosovo|Kosova]], ima status jednog od službenih jezika u [[Republika Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], kao i manjinskog jezika u [[Republika Italija|Italiji]], [[Republika Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Republika Srbija|Srbiji]]. Stoljetne zajednice koje govore albanskim dijalektima mogu se naći raštrkane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Arbanasi]]), [[Republika Grčka|Grčkoj]] ([[Arvaniti]] i neke zajednice u [[Epir (region)|Epiru]], [[Zapadna Makedonija|zapadnoj Makedoniji]] i [[Albanci u zapadnoj Trakiji|zapadnoj Trakiji]]),<ref name = Euromosaic>{{cite web| url = http://www.uoc.edu/euromosaic/web/document/albanes/fr/i2/i2.html| title = L'arvanite/albanais en Grèce| access-date = 5.12.2016| author = Euromosaic project| year = 2006| publisher = [[European Commission]]| location = Brussels| language = fr}}</ref> [[Italija|Italiji]] ([[Arbereši]]),<ref>{{cite web|url=http://www.minorityrights.org/1617/italy/albanians.html |title=Archived copy |access-date=2.1.2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121173237/http://www.minorityrights.org/1617/italy/albanians.html |archive-date=21.1.2012 }}</ref> kao i u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Turska|Turskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>{{cite web|url=http://www.albanianlanguage.net/ |title=Robert Elsie |publisher=The Albanian Language |date=25.11.1972 |access-date=17.1.2017}}</ref> Dvije varijante toskijskog dijalekta, [[Arvanitski dijalekt|arvanitski]] u Grčkoj i [[Arbereški dijalekt|arbereški]] u [[Južna Italija|južnoj Italiji]], sačuvale su neke arhaične elemente jezika.{{sfn|Demiraj|Esposito|2009|p=23}} [[Etnički Albanci]] imaju veliku [[dijaspora|dijasporu]], od kojih su se mnogi odavno asimilirali u različite kulture i zajednice. Zbog toga, broj govornika albanskog jezika ne odgovara ukupnoj etničkoj albanskoj populaciji, jer se mnogi etnički Albanci mogu identificirati kao Albanci, ali ne moraju govoriti albanski jezik.<ref>Mai, Nicola. "The Albanian diaspora-in-the-making: media, migration and social exclusion." Journal of Ethnic and Migration Studies 31, no. 3 (2005): 543-561.</ref><ref>de Rapper, Gilles. "Albanians facing the Ottoman past: the case of the Albanian diaspora in Turkey." (2005).</ref><ref>Gkaintartzi, Anastasia, Aspasia Chatzidaki, and Roula Tsokalidou. "Albanian parents and the Greek educational context: Who is willing to fight for the home language?." International Multilingual Research Journal 8, no. 4 (2014): 291-308.</ref> ==Rasprostranjenost== {{Main|Albanci}} [[Datoteka:Dialect map albania.png|upright=0.9|thumb|Dijalekti u Albaniji.]] Albanskim jezikom govori približno 6 milijuna ljudi na Balkanu, prvenstveno u [[Albanija|Albaniji]], na [[Kosovo (regija)|Kosovu]], u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Grčka|Grčkoj]].{{sfn|Rusakov|2017|p=552}} Međutim, zbog starih zajednica u Italiji i velike [[Albanska dijaspora|albanske dijaspore]], ukupan broj govornika u svijetu mnogo je veći nego u [[Južna Europa|Južnoj Europ]]i i iznosi približno 7,5 milijuna.{{sfn|Rusakov|2017|p=552}}<ref name="KlBrFr1800">{{cite book|last1=Klein|first1=Jared|last2=Brian|first2=Joseph|last3=Fritz|first3=Matthias|title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics|year=2018|publisher=Walter de Gruyter|isbn=9783110542431|url=https://books.google.com/books?id=SuR8DwAAQBAJ&pg=PA1548|pages=1800}}</ref> ===Europa=== Albanski je jezik zvaničan je jezik [[Albanija|Albanije]] i [[Republika Kosovo|Kosova]] i jedan od dva službena jezika u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. Albanski je priznati manjinski jezik u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i u [[Srbija|Srbiji]]. Albanskim jezikom govori i [[Albanci u Grčkoj|albanska manjina]] u [[Grčka|Grčkoj]], posebno u regionalnim jedinicama [[Tesprotija|Tespriotiji]] i [[Preveza|Prevezi]] te u nekoliko sela u regionalnim jedinicama [[Janjina|Janjine]] i [[Florina|Florine]] u Grčkoj.<ref name="Euromosaic" /> Njime govori i 450.000 albanskih imigranata u Grčkoj. Po broju govornika, albanski je treći jezik u [[Italija|Italiji]].<ref>{{cite web|title=Linguistic diversity among foreign citizens in Italy|url=http://www.istat.it/en/archive/129304|publisher=Statistics of Italy|access-date=1.4.2015|date=25.7.2014}}</ref> To je zbog znatne imigracije Albanaca u Italiju. Italija ima povijesnu albansku manjinu od oko 500.000 ljudi, raštrkanu po južnoj Italiji, čiji su pripadnici poznati kao [[Arbereši]]. Otprilike milijun Albanaca s Kosova raspršeno je po [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Austrija|Austriji]]. To su uglavnom emigranti s [[Kosovo (regija)|Kosova]] koji su se na zapad doselili tijekom 1990-ih godina. U Švicarskoj je albanski jezik šesti jezik po broju govornika, kojih ima 176.293. Albanski je postao službeni jezik u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] 15. siječnja 2019.<ref>{{Cite web | url=https://www.rferl.org/a/macedonia-s-albanian-language-bill-becomes-law/29711502.html | title=Macedonia's Albanian-Language Bill Becomes Law}}</ref> ===Amerika=== Postoji veliki broj govornika albanskog jezika u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Argentina|Argentini]], [[Čile|Čileu]], [[Urugvaj|Urugvaju]] i [[Kanada|Kanadi]]. Neki od prvih etničkih Albanaca koji su stigli u Sjedinjene Države bili su [[Arbereši]]. Arbereši imaju snažan osjećaj identiteta i jedinstveni su po tome što govore arhaični dijalekt toskanskog albanskog koji se naziva [[Arbereški jezik|arbereškim jezikom]]. U Sjedinjenim Državama i Kanadi ima približno 250.000 govornika albanskog jezika. Govori se u istočnom području Sjedinjenih Država u gradovima kao što su [[New York]], [[New Jersey]], [[Boston]], [[Chicago]], [[Philadelphia]] i [[Detroit]], kao i u dijelovima država [[Ohio|Ohija]] i [[Connecticut|Connecticuta]]. U [[Argentina|Argentini]] ima gotovo 40.000 govornika albanskog jezika, uglavnom u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]].<ref>{{cite web|url=http://edoc.bibliothek.uni-halle.de/servlets/MCRFileNodeServlet/HALCoRe_derivate_00003672/Albanianmigration.pdf |title=Archived copy |access-date=9.7.2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916221528/http://edoc.bibliothek.uni-halle.de/servlets/MCRFileNodeServlet/HALCoRe_derivate_00003672/Albanianmigration.pdf |archive-date=16.9.2016 }}</ref> ===Azija i Oceanija=== Otprilike 1,3 milijuna ljudi albanskog porijekla živi u [[Republika Turska|Turskoj]], od kojih više od 500.000 prepoznaje svoje pretke, jezik i kulturu. Međutim, prema drugim procjenama, broj ljudi u Turskoj s albanskim porijeklom premašuje 5 milijuna. Međutim, velika većina ove populacije je asimilirana i više ne govori tečno albanski jezik, iako albanska zajednica održava svoj prepoznatljivi identitet u [[Istanbul|Istanbulu]] do danas. U [[Egipat|Egiptu]] ima oko 18.000 Albanaca, uglavnom govornika toskijskog.<ref name="Saunders98">{{cite book|last=Saunders|first=Robert A.|title=Ethnopolitics in Cyberspace: The Internet, Minority Nationalism, and the Web of Identity|year=2011|location=Lanham|publisher=Lexington Books|url=https://books.google.com/books?id=vM5hZEsdz94C&pg=PA98|isbn=9780739141946|page=98 |quote= "Pored nedavnih emigranata, diljem svijeta postoje starije pripadnici starije dijaspore. U Turskoj ima više od 5 milijuna etničkih Albanaca; međutim, velika je većina ove populacije asimilirana i više ne govori tečno jezik, iako albanska zajednica zadržava svoj prepoznatljivi identitet u Istanbulu do danas. U Egiptu ima nekih 18.000 Albanaca, koji navodno predstavljaju ostatke vojske [[Muhamed Ali od Egipta|Muhameda Alija]]".}}</ref> Mnogi su potomci janjičara [[Muhamed Ali Paša|Muhameda Ali-paše]], Albanca koji je postao [[valija]] (''Wāli'') i proglasio se za [[kediv|kediv]]a Egipta i [[Sudan|Sudana]]. Uz dinastiju koju je uspostavio, velik dio bivše egipatske i sudanske [[aristokracija|aristokracije]] bio je albanskog podrijetla. Pored nedavnih emigranata, diljem svijeta postoje pripadnici starije albanske dijaspore. Albanskim jezikom govore i zajednice albanske dijaspore koje žive u [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. ==Dijalekti== {{Main|Albanski dijalekti}} [[Datoteka:Albanian-dialects.svg|thumb|400px|Dijalekti albanskog jezika.]] Albanski jezik ima dva dijalekta, [[Toskijski dijalekt|toskijski]] koji se govori na jugu i [[Gegijski dijalekt|gegijski]] na sjeveru.<ref>Gjinari, Jorgji, ''Dialektologjia shqiptare''.</ref> Standardni albanski jezik temelji se na toskijskom narječju. [[ Škumbin|Rijeka Škumbin]] predstablja grubu granicu između ta dva dijalekta.<ref name=brown23/> [[Gegijski dijalekt|Gegijski]] je podijeljen na četiri poddijalekta: sjeverozapadni gegijski, sjeveroistočni gegijski, centralni gegijski i južni gegijski. Prvenstveno se govori na sjeveru Albanije i u cijeloj [[Albanci u Crnoj Gori|Crnoj Gori]], na [[Kosovo (regija)|Kosovu]] i na sjeverozapadu [[Albanci u Makedoniji|Sjeverne Makedonije]]. Prilično je različito [[Albanski Gornje Reke|narječje Gornje Reke]], koji se, međutim, ubraja u centralni gegijski. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoji i dijasporski [[Arbanaški dijalekt|arbanaški dijalekt]]. [[Toskijski dijalekt]] podijeljen je na pet poddijalekata: sjeverni toskijski (s najvećim brojem govornika), [[Laberijski djalekt|laberijski]] (''Labërisht''), [[Čamski dijalekt|čamski]] (''Çam''), [[Arvanitski dijalekt|arvanitski]] i [[Arbereški dijalekt|arbereški]] (''Arbëresh''). Toskijski se govori u južnoj Albaniji, na jugozapadu Sjeverne Makedonije te u sjevernoj i južnoj Grčkoj. Čamski albanski govori se u sjeverozapadnoj Grčkoj, dok arvanitskim govore [[Arvaniti]] u južnoj Grčkoj. Uz to, arbereškim govore [[Arbereši]], potomci migranata iz 15. i 16. stoljeća koji su se naselili na jugoistoku Italije, u malim zajednicama u regijama [[Sicilija|Sicilije]] i [[Kalabrija|Kalabrije]]. ==Pravopis== {{Main|Albanska abeceda}} [[Datoteka:Albanian keyboard layout.jpg|thumb|300px|Albanska [[tipkovnica]].]] Albanski jezik pisan je s pomoću različitih [[Pismo (znakovi)|pisama]] od najranijih zapisa iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Povijest pravopisa na albanskom jeziku usko je povezana s kulturnom orijentacijom i znanjem određenih stranih jezika među albanskim piscima.{{sfn|Lloshi|2008|p=12}} Najraniji pisani albanski zapisi potječu s područja [[Gheg|Ghega]] i pisani su improviziranim pravopisom temeljenim čas na talijanskom čas na grčkom jeziku. Izvorno je toskijski dijalekt pisan [[Grčko pismo|grčkim pismom]], a gegijski [[Latinsko pismo|latinskim]]. Oba su dijalekta pisana i na [[Osmanski turski jezik|osmansko-tursko]]j verziji [[Arapsko pismo|arapskog pisma]], [[Ćirilica|ćirilici]] i nekim lokalnim pismima ([[Elbasansko pismi|elbasanskim]], [[Vitkutsko pismo|vitkutskim]], [[Todrijevo pismo|todrijevim]], Veso Bey, Jan Vellara i dr.). Preciznije, pisci iz sjeverne Albanije, pod utjecajem [[Katolička crkva|katoličke crkve]], koristili su latinična slova, oni u južnoj Albaniji, pod utjecajem [[Grčka pravoslavna crkva|grčke pravoslavne crkve]], upotrebljavali su grčka slova, dok su drugi širom Albanije, pod utjecajem [[Islam|islama]], koristili arapska slova. Bilo je nekih početnih pokušaja stvaranja izvorne albanske abecede tijekom razdoblja 1750–1850. godine. Ti su se pokušaji intenzivirali nakon [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], a kulminirali su [[Manastirski kongres|Manastirskim kongresom]], koji su albanski intelektualci održali od 14. do 22. studenoga 1908. godune u Manastiru (današnjoj [[Bitola|Bitoli]]), a koji je odlučivao o tome koje pismo koristiti i kakav će se standardizirani pravopis koristiti u standardnom albanskom jeziku. Taj dogovor i danas je albanski književni jezik. Pismo je latinična abeceda s dodatkom slova <[[ë]]>, <[[ç]]>, i deset [[Digraf|digrafa]]: ''dh'', ''th'', ''xh'', ''gj'', ''nj'', ''ng'', ''ll'', ''rr'', ''zh'' i ''sh''. [[Robert Elsie]] primjećuje:<ref name=Elsie2017/> {{quote|Stoljeće između 1750. i 1850. bilo je razdoblje zapanjujuće pravopisne raznolikosti u Albaniji. U tom je razdoblju albanski jezik pisan u najmanje deset različitih abeceda – što je zasigurno rekord za europske jezike. ... Raznoliki oblici u kojima je zabilježen ovaj stari balkanski jezik, od najranijih dokumenata do početka dvadesetog stoljeća ... sastoje se od prilagodbi latinskog, grčkog, arapskog i ćiriličnog pisma i (što je još zanimljivije) niza lokalno izmišljenih sustava pisanja. Većina potonjih pisama sada je zaboravljena i nepoznata je čak i samim Albancima.<ref name=Elsie2017>Elsie, Robert. (2017). ''Albanian Alphabets: Borrowed and Invented''. London, UK: CreateSpace Independent Publishing Platform. {{ISBN|9781544294094}}.</ref>}} ==Klasifikacija== [[Datoteka:IndoEuropeanTree.svg|upright=0.9|thumb|right|Stablo s granama [[Indoevropski jezici|indoeuropskih jezika]].]] Albanski jezik čini neovisnu granu [[Indoevropski jezici|indoeuropskog jezičnog]] stabla.<ref name=Fortson390>{{cite book |title=Indo-European language and culture: an introduction |last= Fortson |first= Benjamin W |year=2004 |publisher=Blackwell Publishing |isbn=1-4051-0315-9|page=390 |url=https://books.google.com/books?id=5hOtPBF6XWwC&q='Indo-European+Language+and+Culture:++An+Introduction' |access-date=28.5.2010}} "Albanski predstavlja vlastitu zasebnu granu indoeuropskog; to je posljednja grana koja se pojavljuje u pisanim zapisima".</ref> Godine 1854. filolog [[Franz Bopp]] dokazao je da albanski pripada indoeuropskim jezicima. Nekoliko je indoeuropskih lingvista ranije uspoređivalo albanski jezik s [[Germanski jezici|germanskim]] i [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskim]] jezicima, koji svi dijele niz [[izoglosa]] s albanskim.<ref>Watkins, Calvert. "Proto-Indo-European: Comparison and Reconstruction", in The Indo-European Languages, Anna Giacalone Ramat and Paolo Ramat, eds. London: Routledge, 1998.</ref> Drugi su lingvisti povezali albanski jezik s latinskim, grčkim i [[Armenski jezik|armenskim]], dok su germanske i baltoslavenske jezike smjestili u drugu granu indoeuropskog jezičnog stabla.<ref name = mallory>[https://books.google.com/books?id=yfZZX1qjpvkC&printsec=frontcover#PPA111,M1 Google Books], [[J. P. Mallory|Mallory, J. P.]] and Adams, D. Q.: The Oxford Introduction to Proto-Indo-European and the Proto-Indo-European World</ref><ref name = holm>[http://www.hjholm.de/SLRD.pdf JHholm.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011121308/http://www.hjholm.de/SLRD.pdf |date=11.10.2017}}, Holm, Hans J.: The Distribution of Data in Word Lists and its Impact on the Subgrouping of Languages. In: Christine Preisach, Hans Burkhardt, Lars Schmidt-Thieme, Reinhold Decker (eds.): Data Analysis, Machine Learning, and Applications. Proc. of the 31st Annual Conference of the German Classification Society (GfKl), University of Freiburg, 7–9 March 2007. Springer-Verlag, Heidelberg-Berlin</ref><ref name = holm2>[http://www.hjholm.de/ HJholm.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190905220636/http://www.hjholm.de/ |date=5.9.2019}} A possible Homeland of the Indo-European Languages And their Migrations in the Light of the Separation Level Recovery (SLRD) Method&nbsp;– Hans J. Holm</ref> ==Historija== ===Svjedočanstva=== Albanski jezik je prvi put spomenut u historijskim dokumentima 14. srpnja 1285. u [[Dubrovačka Republika|Dubrovniku]], u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Tada je izvjesni Mateja, sin Markov, svjedok pljačke jedne kuće, izjavio: "Čuo sam neki glas kako s planine viče na albanskom jeziku ({{lang-lat|Audivi unam vocem, clamantem in monte in lingua albanesca}}).<ref name="Hammond1976">{{cite book |author=Nicholas Geoffrey Lemprière Hammond |title=Migrations and invasions in Greece and adjacent areas |url=https://books.google.com/books?id=O9saAAAAYAAJ|year=1976|publisher=Noyes Press |isbn=978-0-8155-5047-1 |page=57}}</ref><ref name="Zeitschrift für Balkanologie">{{cite book |title=Zeitschrift für Balkanologie |url=https://books.google.com/books?id=iLkWAQAAMAAJ|year=1990|publisher=R. Trofenik |page=102}}</ref> Albanski jezik spominje se i u spisu ''Opis istočne Europe'' (''Descriptio Europae Orientalis''),<ref>Tibor Živković, Vladeta Petrović, Aleksandar Uzelac, Dragana Kunčer: ''Anonymi Descriptio Europae Orientalis : Anonimov opis istočne Evrope'', januar 2013, "Izvori za srpsku istoriju", Istorijski institut, ur. Srđan Rudić. {{ISBN|978-86-7743-102-0}}</ref> koji se datira u 1308. godinu: {{quote|''Habent enim Albani prefati linguam distinctam a Latinis, Grecis et Sclauis ita quod in nullo se intelligunt cum aliis nationibus''.</br> "Naime, gore spomenuti Albanci imaju jezik koji se razlikuje od jezika Latina, Grka i Slavena, tako da se uopće ne razumiju".}} Najstariji posvjedočeni dokument napisan na albanskom jeziku datira iz 1462. godine,{{sfn|Fortson IV|2011|p=446}} dok je prvi zvučni zapis na tom jeziku napravio [[Norbert Jokl]] 4. travnja 1914. u [[Beč|Beču]].<ref name="Elsie2010">{{cite book |author =Robert Elsie |author-link=Robert Elsie |title=Historical Dictionary of Albania |url=https://books.google.com/books?id=6inIiCF_930C&pg=PA216|year=2010|publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-8108-6188-6 |page=216}}</ref> Međutim, kako primjećuje Fortson, albanska pisana djela morala su postojati su i prije toga; jednostavno su izgubljena. Postojanje pisanog albanskog jezika izričito se spominje u pismu sačuvanom iz 1332. godine, a prve sačuvane knjige, uključujući knjige na gegijskom i toskijskom, imaju pravopisna obilježja koja ukazuju na to da se razvio neki oblik zajedničkog književnog jezika.<ref>{{cite book|pages=391|quote=Ali znamo da je bilo ranijih djela koja su netragom nestala: postojanje pisanog albanskog jezika već se spominje u pismu iz 1332. godine, a prve sačuvane knjige i na gegijskom i na toskijskom dijele obilježja pravopisa koja ukazuju na to da se neka vrsta zajedničkog književnog jezika već bila razvila.|author=Benjamin W. Fortson IV|title=Indo-European Language and Culture: An Introduction|ISBN=978-1-4051-0315-2|date=2005|publisher=Blackwell Publishing Ltd}}</ref> Tijekom petostoljetnog razdoblja [[Osmanska Albanija|osmanskog prisustva]] u Albaniji, jezik je službeno bio priznat tek 1909. godine, kad je na [[Debarski kongres|Debarskom kongresu]] konačno odlučeno da se dopusti otvaranje škola na albanskom jeziku.<ref name="Torte">{{cite web |last=Torte |first=Rexhep |url=http://www.albaniapress.com/lajme/9518/Perfundoi-shenimi-i-100-vjetorit-te-Kongresit-te-Dibres.html |title=Përfundoi shënimi i 100-vjetorit të Kongresit të Dibrës |publisher=Albaniapress |date=4.8.2009}}</ref> Tada su precizirana i slova albanskog jezika i standardi pisanja; odabrana je [[latinica]], a ne staro tursko pismo, koje je bilo razmatrano kao alternativa. ===Jezične veze=== {{See also|Ilirski jezik}} Albanski se smatra izoliranim jezikom u [[Indoevropski jezici|indoeuropskoj jezičnoj porodici]]; niti jedan drugi jezik nije nepobitno povezan sa tom [[Jezične porodice i jezici|granom]]. Jedini drugi jezici koji sami čine svoju granu u okviru indoeuropske proodice jesu [[Armenski jezik|armenski]] i [[Grčki jezik|grčki]]. Albanski jezik dio je indoeuropske jezične skupine i smatra se da je evoluirao iz jednog od [[Paleobalkanski jezici|paleobalkanskih jezika]] u [[Antika|antici]],<ref name=fine10-11>Fine, JA. ''The Early medieval Balkans''. University of Michigan Press, 1991. pp.&nbsp;10–11. [https://books.google.com/books?id=YbS9QmwDC58C&printsec=frontcover&dq=isbn:0472081497&cd=1#v=onepage&q=&f=false Google Books]</ref><ref>U svojoj najnovijoj knjizi [[Eric Hamp]] podupire tezu da [[ilirski jezik]] pripada sjeverozapadnoj skupini, da albanski jezik potječe od ilirskog i da je albanski srodan [[Mesapi|mesapskom]], koji je raniji ilirski dijalekt (''Comparative Studies on Albanian'', 2007).</ref><ref>{{cite book |title=The ancient languages of Europe |url=https://archive.org/details/ancientlanguages00roge |url-access=registration |author=Roger D. Woodard |quote=Pretpostavlja se da suvremeni albanski jezik potječe izravno od drevnog ilirskog...|year=2008}}</ref> premda je još uvijek neizvjesno koji se to određeni paleobalkanski jezik može smatrati pretkom albanskog ili gdje je u Južnoj Europi to stanovništvo živjelo.<ref>{{cite book |last1=Curtis|first1=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136 |access-date=31 March 2017 |page=16 |language=en |quote=Općenito je prihvaćeno da Albanci nastavljaju jedan od drevnih jezika Balkana, iako se znanstvenici ne slažu kojim su jezikom govorili i koje su područje Balkana zauzimali prije seobe Slavena na Balkan.|isbn=9781267580337 |date=30.11.2011}}</ref> Općenito nema dovoljno dokaza da bi se albanski jezik povezao s jednim od tih jezika, bilo s jednim od ilirskih jezika (što povjesničari uglavnom tvrde), bilo s [[Trački jezik|tračkim]] ili [[Dakijski jezik|dakijskim]].<ref>{{cite book |last1=Curtis|first1=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136|access-date=31.3.2017 |page=18 |language=en |quote=Dakle, iako lingvisti raspravljaju o vezama između albanskog i starijih jezika Balkana, i dok većina Albanaca genealošku vezu s ilirskim može smatrati neupitnom, ostaje činjenica da jednostavno nema dovoljno dokaza da bi se ilirski, trački ili dački povezali s bilo kojim drugim jezikom, uključujući albanski.|isbn=9781267580337 |date=30 November 2011 }}</ref> Među tim se mogućnostima obično smatra da je ilirski najvjerojatniji, iako nedostatak neupitnih dokaza onemogućuje da se ta teza definitivno potvrdi.<ref>{{cite news |author=Ranko Matasovic |title=A grammatical sketch of Albanian for students of Indo-European |year=2012 |quote=Najvjerojatniji prethodnik albanskog bio je ilirski, budući da su veći dio današnje Albanije tijekom [[Antika|antike]] naseljavali [[Iliri]], ali usporedba ova dva jezika nije nemoguća, budući da se o ilirskom gotovo ništa ne zna ... A priori je manje vjerojatna pretpostavka da se u čitavom [[Ilirik|Iliriku]] govorilo jednim jezikom, od rijeke [[Raša (Istra)|Raše]] u [[Istra|Istri]], do [[Epir|Epira]] u Grčkoj, s obzirom na to da takve jezične ujednačenosti nije bilo nigdje drugdje u Europi prije rimskih osvajanja. Štoviše, ispitivanje osobnih imena i [[Toponim|toponima]] iz Ilirika pokazuje da se može razlikovati nekoliko [[Onomastika|onomastičkih]] područja, a ta bi onomastička područja mogla odgovarati različitim jezicima koji su se govorili u starom Iliriku. Ako su Iliri zapravo govorili nekoliko različitih jezika, postavlja se pitanje – Iz kojeg se ilirskog jezika razvio albanski? – i na to se pitanje ne može odgovoriti dok se ne otkriju novi podaci.}}</ref> Iako albanski dijeli leksičke izoglose s [[Grčki jezik|grčkim]], [[Germanski jezici|germanskim]] i, u manjoj mjeri, [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskim jezicima]], rječnik albanskog jezika prilično je poseban. Godine 1995. Taylor, [[Donald Ringe|Ringe]] i [[Tandy Warnow|Warnow]], koristeći [[Kvantitativna komparativna lingvistika|kvantitativne lingvističke]] tehnike, otkrili su da albanski čini "podskupinu s germanskim". Međutim, oni su ustvrdili da ta činjenica nema nekog većeg značaja, jer je albanski jezik izgubio velik dio svog izvornog rječnika i morfologije, pa se tako "ta očito bliska veza s germanskim temelji na samo nekoliko leksičkih srodnika – što teško da predstavlja neki naročiti dokaz".<ref name="TRW">{{cite book |author1=Ann Taylor |author2=Donald Ringe |author3=Tandy Warnow |year=2000 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=RtsLKLhCZ0EC&q=Character+Based+Reconstruction+of+a+Linguistic+Cladogram+Albanian&pg=PA392 |chapter=Character based reconstruction of a linguistic cladogram |editor1=John Charles Smith |editor2=Delia Bentley |series=Historical Linguistics 1995. Selected papers from the 12th International Conference on Historical Linguistics, Manchester, August 1995 |title=General issues and non-Germanic Languages |volume=1 |place=Amsterdam |publisher=John Benjamins Publishing |page=400|isbn=9027236666 }}</ref> ===Historijska rasprostranjenost=== {{Main|Porijeklo Albanaca}} [[Datoteka:Albani150ADRomanEmpire.png|upright=0.9|thumb|left|Položaj plemena Albana (''Albanoi'') 150. n.e.]] [[Datoteka:Getae 200bc.jpg|thumb|text-top|upright=0.95|Iliri, Dačani, Geti i Thračani 200. n.e.]] Mjesto i vrijeme nastanka albanskog jezika nisu sigurni.<ref>{{cite journal |title=Mythifying the Albanians: A Historiographical Discussion on Vasa Efendi's "Albania and the Albanians" |issue=Vol. XIII, n° 1–2 |url=https://balkanologie.revues.org/2272 |journal=Balkanologie. Revue d'Études Pluridisciplinaires|date=15.12.2011 |last1=Bayraktar |first1=Uğur Bahadır }}</ref> Američki lingvist [[Eric Hamp]] kaže da je tijekom nepoznatog kronološkog razdoblja predalbansko stanovništvo – koje je Hamp nazvao "Albanoidima" (''Albanoid'') – naseljavalo područja koja se protežu od [[Poljska|Poljske]] do jugozapadnog Balkana.<ref>{{cite book |last1=Curtis |first1=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136 |page=17 |language=en |quote=...na primjer, tvrdi da je od nekog neodređenog vremena neko predalbansko stanovništvo (Hampovim riječima, "albanoidno") naseljavalo područja koja se protežu od Poljske do njihove sadašnje oblasti.|isbn=9781267580337 |date=30.11.2011}}</ref> Daljnja je analiza sugerirala da se radilo o nekom planinskom području, a ne o ravnici ili morskoj obali: iako su albanske riječi za biljke i životinje karakteristične za planinske regije u potpunosti izvorne, nazivi za ribe i poljoprivredne aktivnosti (poput oranja) posuđeni su iz drugih jezika.<ref name=fine10-11/><ref name=hamp1963>[http://members.tripod.com/~Groznijat/balkan/ehamp.html Tripod.co], Eric Hamp, "The position of Albanian, Ancient IE dialects, Proceedings of the Conference on IE linguistics held at the University of California, Los Angeles, April 25–27, 1963, ed. By Henrik Birnbaum and Jaan Puhvel. ""Jasno je da su se u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Albanci širili dalje na sjever; da postoje uvjerljivi argumenti protiv teze da su se proširili sve do [[Jadransko more|jadranske]] obale — činjenica da je Scodra 'Scutari' (Shkodër) pokazuje nealbanski razvoj (vidi §6 dolje), da nema dokazanog drevnog vokabulara povezanog s [[More|morem]] pomorskog rječnika (vidi gore) i da je malo starogrčkih posuđenica (Jokl, Albaner §5; ali vidi §5 dolje)".</ref> Međutim, dublja analiza rječnika pokazuje da bi to moglo biti posljedica produljene dominacije [[Latinski jezik|latinskog jezika]] u obalnim i ravničarskim područjima zemlje, a ne dokaz izvornog okruženja u kojem je nastao albanski jezik. Na primjer, riječ za "ribu" posuđena je iz latinskog, ali ne i riječ za "škrge", koja je izvorna. Autohtone su također riječi za "brod", "splav", "plovidbu", "školjke" i nekoliko imena vrsta riba, ali ne i riječi za "jedro", "veslo" i "luku" – predmeti koji se odnose na samu plovidbu i velik dio morske faune. To prije pokazuje da su protoalbanci u ranim vremenima (vjerojatno nakon rimskog osvajanja te pblasti) bili potisnuti s obalnih područja izgubivši tako velike dijelove (ili većinu) vokabulara vezanog za morski okoliš. Sličan fenomen mogao bi se primijetiti i kod poljoprivrednih izraza. Iako su riječi za "obradivo zemljište", "kukuruz", "pšenicu", "žitarice", "vinograd", "jaram", "berba", "stočarstvo" itd. izvorne, riječi za "oranje", "poljoprivredno gazdinstvo" i "seljaka" te one vezane za poljoprivredne djelatnosti i neke alate za žetvu inozemnog su porijekla. To, opet, upućuje na intenzivan kontakt s drugim jezicima i ljudima, umjesto na pružanje dokaza o mogućem autohtonstvu.{{traži se izvor}} [[Datoteka:Revista Albania.jpg|upright=0.95|thumb|Izdanje časopisa ''Albanija'' iz 1905. godine, najvažnijeg albanskog časopisa s početka 20. stoljeća.]] Središte albanskog stanovništva ostala je rijeka [[Mat (rijeka)|Mat]]. Godine 1079. albanske su naseobine zabilježene južnije, u dolini rijeke [[Škumbin|Škumbina]].<ref>Kazhdan, Alexander (Ed.) (1991). Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford University Press. pp. 52–53. {{ISBN|978-0-19-504652-6}}.</ref> Škumbin, sezonski potok koji se nalazi u blizini starog [[Rimski putevi|rimskog puta]] [[Via Egnatia]], predstavlja približnu granicu primarne dijalekatske podjele za albanski jezik, na toskijski i gegijski dijalekt. Karakteristike toskijskog i gegijskog u načinu na koji se postupa s domaćim riječima i posuđenicama iz drugih jezika dokaz su da je dijalekatska podjela prethodila [[Dolazak Slavena na Balkan|seobi Slavena na Balkan]],<ref name=brown23/>{{sfn |Fortson |2004 |p=392}}{{sfn|Mallory|Adams|1997|p=9}} što znači da su u tom razdoblju (od 5. do 6. stoljeće nove ere) Albanci zauzimali gotovo isto područje oko rijeke Škumbina, koje je okruživalo [[Jirečekova linija|Jirečekovu liniju]].<ref>Demiraj, Shaban. ''Prejardhja e shqiptarëve në dritën e dëshmive të gjuhës shqipe'', Shkenca, Tirana, 1999.</ref><ref name=hamp1963/> Spomeni o postojanju albanskog kao posebnog jezika sačuvani su počev od 14. stoljeća, ali u njima se ne navode konkretne riječi. Najstariji sačuvani dokumenti napisani na albanskom jeziku jesu ''[[Formula e pagëzimit]]'' (''Slovo krštenja'') – ''Un'te paghesont 'pr'emenit t'Atit e t'Birit e t'Spertit Senit'' ("Krštavam te u ime Oca i Sina i Duha Svetoga") – koju je zabilježio [[Pal Engjelli]], biskup [[Drač|Drača]] 1462. godine na gegijskom dijalektu, te neki [[Novi zavjet|novozavjetni]] stihovi iz tog razdoblja. Lingvisti Stefan Schumacher i Joachim Matzinger (Sveučilište u Beču) tvrde da prvi albanski književni zapisi datiraju iz 16. stoljeća.<ref>[https://www.academia.edu/32361769/The_development_of_the_PIE_middle_in_Albanian Stefan Schumacher, "The development of the PIE middle in Albanian", u: Bjarne Simmelkjaer et al. (eds.), "Etymology and the European Lexicon", Wiesbaden 2016.]</ref><ref>{{Cite book |chapter-url=https://www.academia.edu/25120826 |title=Word-Formation: An International Handbook of the Languages of Europe |date=2016 |publisher=De Gruyter |editor-last=Müller |editor-first=Peter O. |volume=5 |location=Berlin, Boston |pages=3124 |chapter=171. Albanian |doi=10.1515/9783110424942 |editor-last2=Ohnheiser |editor-first2=Ingeborg |editor-last3=Olsen |editor-first3=Susan |editor-last4=Rainer |editor-first4=Franz|isbn=9783110424942}}</ref> [60] Najstariju poznatu albansku tiskanu knjigu, ''[[Meshari]]'' (''Misal''), napisao je 1555. [[Gjon Buzuku]], rimokatolički klerik. Godine 1635. [[Frang Bardhi]] napisao je prvi latinsko-albanski rječnik. Vjeruje se da su prvu albansku školu otvorili [[franjevci]] 1638. godine. Jedan od najranijih [[Rječnik|rječnika]] albanskog jezika napisan je 1693. godine; radilo se o rukopisu na talijanskom jeziku, čiji je autor crnogorski pomorski kapetan [[Julije Balović]] i nosio je naslov ''Pratichae Schrivaneschae'', a uključuje višejezični rječnik stotina najčešće korištenih riječi u svakodnevnom životu na talijanskom, slavenskom, grčkom, albanskom i turskom jeziku.<ref>{{cite book |last=Pantić |first=Miroslav |title=Književnost na tlu Crne Gore i Boke Kotorske od XVI do XVIII veka |url=https://books.google.com/books?id=G5FiAAAAMAAJ |year=1990 |publisher=Srpska književna zadruga |page=98|isbn=9788637901907 }}</ref> ===Predindoeuropski supstrat=== [[Mediteranski supstrat|Predindoeuropski]] (PreIE) lokaliteti nađeni su na čitavom teritoriju Albanije. Takva su PreIE mjesta postojala u Maliqu, Vashtëmu, Burimasu, Barçu, Dërsniku u [[Oblast Korče|okrugu Korči]], Kamniku u [[Kolonja|Kolonji]], Kolšu u [[oblast Kukešu|okrugu Kukešu]], Rashtanu u [[Libražd|Libraždu]] i Neziru u [[Oblast Mat|okrugu Matu]].{{Sfn|Demiraj|2006|pp=42–43}} Kao i u drugim dijelovima Europe, ovi su se PreIE narodi pridružili migracijskim indoeuropskim plemenima koja su ušla na Balkan i pridonijeli su formiranju povijesnih paleobalkanskih plemena. Što se tiče lingvistike, predindoeuropski jezični supstrat kojim se govorilo na južnom Balkanu vjerojatno je utjecao na [[Protoalbanski jezik|protoalbanski]], pretpostavljeni predački idiom albanskog.{{Sfn|Demiraj|2006|pp=42–43}} Opseg ovog jezičnog utjecaja ne može se precizno utvrditi zbog nesigurnog položaja albanskog među paleobalkanskim jezicima i oskudnih dokaza kojima raspolažemo za ove jezike.{{Sfn|Demiraj|2006|pp=44–45}} Ipak, sugerirane su neke posuđenice iz tog pretpostavljenog supstrata, kao što su ''shegë'' ("[[šipak]]") ili ''lëpjetë'' ("loboda", tj. biljka ''[[atriplex]]'', usporedi s predgrčkim ''lápathon'', ''λάπαθον'', "[[Alpski štavelj|alpski štavelj]]").{{Sfn|Orel|1998|pp=225, 409}}{{Sfn|Demiraj|2006|pp=42–43}} ===Protoindoeuropska obilježja=== Premda albanski ima nekoliko riječi koje ne odgovaraju analognim riječima u drugim indoeuropskim jezicima, zadržao je mnoga [[Protoindoeuropski jezik|protoindoeuropska]] obilježja: na primjer, pokazna zamjenica *''ḱi-'' dala je albansko ''ky/kjo'', koje odgovara engleskom ''he'' i ruskom ''sej'', ali ne i engleskom ''this'' ili ruskom ''etot''. U nastavku se daje usporedba albanskog s drugim indoeuropskim jezicima, ali trebaimati na umu da je albanski pokazao neke značajne semantičke promjene, pa tako ''motër'' znači "sestra", a ne "majka". {|border="1" cellspacing="0" cellpadding="4" class="wikitable" !Albanski !! muaj !! i ri !! nënë !! motër !! natë !! hundë !! tre !! i zi / e zezë !! i kuq !! i verdhë !! i blertë / i gjelbër !! ujk |- ! colspan="13" style="text-align:center; background:#dedede"| Drugi [[Indoevropski jezici]] |- | '''[[Protoindoeuropski jezik|protoindoeuropski ]]''' || *meh<sub>1</sub>ns- || *neu-(i)o- || *méh<sub>2</sub>tēr || *swésōr || *nókʷts || *neh<sub>2</sub>-s- || *treies || *kʷr̥snós<br >*mel-n- || *h<sub>1</sub>reudʰ-ó- ~<br />h<sub>1</sub>roudʰ-ó- || *ǵʰelh<sub>3</sub>- || *bʰléh<sub>1</sub>-uo- || *wĺ̥kʷos |- | '''[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]''' || mjesec || novo || majka || sestra || noć || nos || tri || crno || crveno || žuto || zeleno || vuk |- | '''[[engleski jezik|engleski]]''' || month || new || mother || sister || night || nose || three || black || red || yellow || green || wolf |- | '''[[latinski jezik|latinski]]''' || mēnsis || novus || māter || soror || nox || nasus || trēs || āter, niger || ruber || flāvus, gilvus || viridis || lupus |- | '''[[italijanski jezik|italijanski]]''' || mese || nuovo || madre || sorella || notte || naso || tre || nero || rosso || giallo || verde || lupo |- | '''[[nemački jezik|nemački]]''' || Monat || neu || Mutter || Schwester || Nacht || Nase || drei || schwarz || rot || gelb || grün || Wolf |- | '''[[portugalski jezik|portugalski]]''' || mês || novo || mãe || irmã || noite || nariz || três || negro || vermelho || amarelo || verde || lobo |- | '''[[španski jezik|španski]]''' || mes || nuevo || madre || hermana || noche || nariz || tres || negro || rojo || amarillo || verde || lobo |- | '''[[rumunski jezik|rumunski]]''' || luna || nou/noi || mamă || soră || noapte || nas || trei || negru || roşu || galben || verde || lup |- | '''[[velški jezik|velški]]''' || mis || newydd || mam || chwaer || nos || trwyn || tri || du (/di/) || coch, rhudd || melyn || gwyrdd, glas || blaidd |- | '''[[poljski jezik|poljski]]''' || miesiąc || nowy || matka || siostra || noc || nos || trzy || czarny || czerwony || żółty || zielony || wilk |- | '''[[litvanski jezik|litvanski]]''' || mėnuo || naujas || motina || sesuo || naktis || nosis || trys || juoda || raudona || geltona || žalias || vilkas |- | '''[[Staroslavenski jezik|staroslavenski]]''' || {{Script|Cyrs|мѣсѧць}}<br /> <small>měsęcь</small> || {{Script|Cyrs|новъ}}<br /> <small>novъ</small> || {{Script|Cyrs|мати}}<br /> <small>mati</small> || {{Script|Cyrs|сестра}}<br /> <small>sestra</small> || {{Script|Cyrs|ношть}}<br /> <small>noštь</small> || {{Script|Cyrs|носъ}}<br /> <small>nosъ</small> || {{Script|Cyrs|три}}, {{Script|Cyrs|триѥ}}<br /> <small>tri, trije</small> || {{Script|Cyrs|чрънъ}}<br /> <small>črъnъ</small> || {{Script|Cyrs|чръвенъ}}<br /> <small>črъvenъ</small> ||{{Script|Cyrs|жлътъ}}<br /> <small>žlъtъ</small>||{{Script|Cyrs|син҄ь}}<br /> <small>siņь</small>||{{Script|Cyrs|влькъ}}<br /> <small>vlьkъ</small> |- | '''[[Starogrčki jezik|starogrčki]]''' || μην-<br /> <small>men-</small> || νέος<br /> <small>néos</small> || μήτηρ<br /> <small>mḗtēr</small> || ἀδελφή<br /> <small>adelphḗ</small> || νυκτ-<br /> <small>nukt-</small> || ῥιν-<br /> <small>rhin-</small> || τρεῖς<br /> <small>treîs</small> || μέλας<br /> <small>mélas</small> || ἐρυθρός<br /> <small>eruthrós</small> || ξανθός<br /> <small>xanthós</small>|| κυανός<br /> <small>kyanós</small>|| λύκος<br /> <small>lýkos</small> |- | '''[[Armenski jezik|armenski]]''' || ամիս<br /> <small>amis</small> || նոր<br /> <small>nor</small> || մայր<br /> <small>mayr</small> || քույր<br /> <small>k'uyr</small> || գիշեր<br /> <small>gišer</small> || քիթ<br /> <small>k'it</small> || երեք<br /> <small>yerek'</small> || սեւ<br /> <small>sev</small> || կարմիր<br /> <small>karmir</small> || դեղին<br /> <small>deġin</small>||Կապույտ<br /><small>kapuyt</small>|| գայլ<br /> <small>gayl</small> |- | '''[[Irski jezik|irski]]''' || mí || nua || máthair || deirfiúr || oíche || srón || trí || dubh || dearg || buí || gorm || faolchú |- | '''[[Sanskrit]]''' || मास<br /> <small>māsa</small> || नव<br /> <small>nava</small> || मातृ<br /> <small>mātr̥</small> || स्वसृ<br /> <small>svasr̥</small> || नक्त/निश्<br /> <small>nakta/niś</small> || नस<br /> <small>nasa</small> || त्रि<br /> <small>tri</small> || काल/कृष्ण<br /> <small>kāla/kr̥ṣṇa</small> || रुधिर<br /> <small>rudhira</small> || पीत/हिरण्य<br /> <small>pīta/hiraṇya</small>||नील <br /> <small>nīla</small>|| वृक<br /> <small>vr̥ka</small> |} ===Fonološke paralele s protoindoeuropskim=== [[Fonologija|Fonološki]] gledano, albanski nije toliko konzervativan. Kao i mnogi drugi indoeuropski jezici, i albanski je spojio dvije serije zvučnih [[Okluziv|okluziva]] (npr. i *''d'' i *''dʰ'' postali su ''d''). Uz to, zvučni okluzivi obično se gube između samoglasnika. Završni slogovi izgubili su se u gotovo svim slučajevima, a vrlo je raširen i gubitak ostalih nenaglašenih slogova (npr. e.g. ''mik'' "friend" od lat. ''amicus''). Protoindoeuropsko *''o'' pojavljuje se kao ''a'' (također kao ''e'' ako mu slijedi zatvoren prednji samoglasnik ''i''), dok *''ē'' i *''ā'' postaju ''o'', a protoindoeuropsko *''ō'' javlja se kao ''e''. [[Palatali]], [[velari]] i [[labiovelari]] pokazuju različit razvoj, pri čemu albanski pokazuje trosmjerni razvoj, koji se zapaža i u [[Luvijski jezik|luvijskom jeziku]].<ref name=OrelVelars>{{harvnb|Orel|2000|pages=[https://archive.org/details/concisehistorica00orel/page/n88 66], 70-71}}</ref><ref name="NeitherCentumNorSatem">{{cite book |author1=Bardhyl Demiraj |editor1-last=Fritz |editor1-first=Matthias |editor2-last=Joseph |editor2-first=Brian |editor3-last=Klein |editor3-first=Jared |title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics |date=2018 |publisher=De Gruyter Mouton |isbn=978-3-11-054036-9 |chapter=100 The evolution of Albanian |quote=A realizacije triju zadnjonepčanih serija suglasnika sugeriraju da je albanski, poput luvijskog, izvorno možda zadržao ovu trostranu oporbu netaknutom i stoga ne pripada ni ''centum'' ni ''satem'' jezicima, unatoč jasnom satemskoj realizaciji svojih zadnjonepčanih suglasnika u većini slučajeva.}}</ref> Labiovelari se većim dijelom razlikuju od svih ostalih indoeuropskih velarskih serija ispred prednjih samoglasnika, ali se na drugim mjestima stapaju s "čistim" (stražnjim) velarima.<ref name=OrelVelars/> Niz palatinalnih velara, koji se sastojao od protoindoeuropskog *''ḱ'' i spojenih *''ģ'' and ''ģʰ'', obično se razvio u ''th'' i ''dh'', ali je depalataliziran da bi se spojio sa stražnjim velarima u dodiru sa [[Sonant|sonantima]].<ref name=OrelVelars/> Budući da se izvorna protoindoeuropska tripartitna razlika između zadnjoneščanih suglasnika sačuvala u takvim refleksima, albanski stoga ne pripada ni ''centum'' ni ''satem'' grupi, unatoč tome što je u većini slučajeva imao "satemsku" realizaciju zadnjonepčanih suglasnika.<ref name="NeitherCentumNorSatem"/> Thus protoindoeuropsko *''ḱ'', *''k'' i *''kʷ'' daju ''th'', ''q'' i ''s'' (pred stražnjim samoglasnicima *''ḱ'' postaje ''th'', dok se *''k'' i *''kʷ'' realiziraju kao ''k''). Manjina znanstvenika rekonstruira četvrti [[Laringalna teorija|laringal]] *''h<sub>4</sub>'', koji se navodno javlja kao alb. ''h'' na početku riječi, npr. ''herdhe'' "testisi", vjerojatno iz protoindoeur. *''h<sub>4</sub>órǵʰi-''<ref name="ReferenceA">{{cite book |title=Encyclopedia of Indo-European culture |author1=J. P. Mallory |author2=Douglas Q. Adams |publisher=[[Taylor & Francis]] |year=1997 |isbn=978-1-884964-98-5}} {{ISBN|1-884964-98-2}}, {{ISBN|978-1-884964-98-5}}</ref> (umjesto uobičajene rekonstrukcije *''h<sub>3</sub>erǵʰi-''), ali većina ispitivača ne slijedi tu tezu, jer je ''h-'' inače postalo idiosinkratski (npr. ''hark'' < lat. ''arcus'').<ref>*{{Cite book|last=de Vaan|first=Carlo|title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics|date=2018|publisher=Walter de Gruyter|volume=3|editor-last=Klein|editor-first=Jared|pages=1757|language=en|chapter=The phonology of Albanian|editor-last2=Joseph|editor-first2=Brian|editor-last3=Fritz|editor-first3=Matthias|quote=Ali''h-'' predstavlja sekundarni razvoj u riječima kao što su ''hark'' "krivina" ← lat. ''arcus'', što znači da se glas ''h-'' tu ne može koristiti kao dokaz.}}</ref><ref>Schumacher/Matzinger 2013, str. 267.</ref> {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeurpskih (PIE) bilabijalnih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *p || p || ''*'''p'''ékʷ-'' "kuhati" || '''''p'''jek'' "peći" |- | *bʰ / b || b || ''*sro'''bʰ'''-éi̯e-'' "srkati, gutati"|| ''gjer'''b''''' "srkati" |} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeurpskih (PIE) prednjonepčanih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski!! PIE !! Albanski |- | *t || t || ''*'''t'''úh<sub>2</sub>'' "ti" || '''''t'''i'' "ti" |- | *d || d || ''*'''d'''ih<sub>2</sub>tis'' "svjetlo"|| '''''d'''itë'' "dan" |- | || dh<ref group=* name=ivcr>između samoglasnika ili iza ''r''</ref> || ''*pér'''d'''-'' 'to fart' || ''pjer'''dh''''' "prdnuti" |- | || g || ''*'''d'''l̥h<sub>1</sub>-tó-'' "dug"|| '''''g'''jatë'' "dug" (tosk. dijal. ''glatë'') |- | *dʰ || d || ''*'''dʰ'''égʷʰ-'' "gorjeti"|| '''''d'''jeg'' "gorjeti" |- | || dh<ref group=* name=ivcr/> || ''*gʰór'''dʰ'''os'' "obor" || ''gar'''dh''''' "ograda" |} {{reflist|group=*}} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. palatalnih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski!! PIE !! Albanski |- | *ḱ || th || ''*'''ḱ'''éh<sub>1</sub>smi'' "kažem" || '''''th'''em'' "kažem" |- | || s<ref group=*>prije ''u̯/u'' ili ''i̯/i''</ref> || ''*'''ḱ'''upo-'' "rame" || '''''s'''up'' "rame" |- | || k<ref group=*>prije [[sonnt]]a</ref> || ''*sme'''ḱ'''-r̥'' "brada" || ''mje'''k'''ër'' "brada" |- | || ç/c<ref group=*>arhajski relikt</ref> || ''*'''ḱ'''entro-'' "zabosti" || '''''ç'''andër'' "potpora" |- | *ǵ || dh || ''*'''ǵ'''ómbʰos'' "zub, klin"|| '''''dh'''ëmb'' "zub" |- | *ǵʰ || dh || ''*'''ǵʰ'''ed-ioH'' "serem" || '''''dh'''jes'' "serem" |- | || d<ref group=*>na početku sloga i kad mu slijedi [[sibilant]]</ref> || ''*'''ǵʰ'''r̥sdʰi'' "žito, ječam" || '''''d'''rithë'' "žito" |} {{reflist|group=*}} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. velarnih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski!! PIE !! Albanski |- | *k || k || ''*'''k'''ágʰmi'' "hvatam, grabim" || '''''k'''am'' "imam" |- | || q || ''*'''k'''luH-i̯o-'' "plakati" || '''''q'''aj'' "plakati" (dijal. ''kla(n)j'') |- | *g || g || ''*h<sub>3</sub>lí'''g'''os'' "bolestan" || ''li'''g'''ë'' "loš" |- | || gj || ''*h<sub>1</sub>reu'''g'''-'' "gaditi se" || ''re'''gj''''' "štaviti kožu" |- | *gʰ || g || ''*'''gʰ'''órdʰos'' "obor" || '''''g'''ardh'' "ograda" |- | || gj || ''*'''gʰ'''édn-i̯e/o-'' "zadobiti"|| '''''gj'''ej'' "naći" (staroalb. ''gjãnj'') |} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. labiovelarnih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski!! PIE !! Albanski |- | *kʷ || k || ''*'''kʷ'''eh<sub>2</sub>sleh<sub>2</sub>'' "kašljati" || '''''k'''ollë'' "kašljati" |- | || s || ''*'''kʷ'''élH-'' "okrenuti" || '''''s'''jell'' "donijeti" |- | || q || ''*'''kʷ'''ṓd'' || '''''q'''ë'' "koji" |- | *gʷ || g || ''*'''gʷ'''r̥H'' "kamen"|| '''''g'''ur'' "kamen" |- | || z || ''*'''gʷ'''réh<sub>2</sub>us'' "težak"|| '''''z'''or'' "težak" |- | *gʷʰ || g || ''*dʰé'''gʷʰ'''-'' "gorjeti"|| ''dje'''g''''' "gorjeti" |- | || z || ''*dʰo'''gʷʰ'''éi̯e-'' "upaliti" || ''nde'''z''''' "upaliti" |} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. *''s'' u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *s || gj<ref group=*>Na početku riječi</ref> || ''*'''s'''éḱstis'' "šest" || '''''gj'''ashtë'' "šest" |- | || h<ref group=* name="*">Izneđu samoglasnika</ref> || ''*no'''s'''ōm'' "nas" (gen.) || ''na'''h'''e'' "nama" (dat.) |- | || sh<ref group=*>Između ''u/i'' i drugog samoglasnika ([[ruki pravilo]])</ref> || ''*bʰreu'''s'''os'' "polomljen" || ''bre'''sh'''ër'' "tuča" (atmosferska pojava) |- | || th<ref group=*>Disimilacija s idućim ''s''</ref> || ''*'''s'''uh<sub>1</sub>s'' "svinja" || '''''th'''i'' "svinja" |- | || ∅ || ''h<sub>1</sub>é'''s'''mi'' "jesam" || ''jam'' "jesam" |- | *-sd-|| th || ''*gʷé'''sd'''os'' "list" || ''gje'''th''''' "list" |- | *-sḱ-|| h || ''*'''sḱ'''i-eh<sub>2</sub>'' "sjenka" || '''''h'''ije'' "sjenka" |- | *-sp-|| f || ''*'''sp'''élnom'' "govor" || '''''f'''jalë''"riječ" |- | *-st-|| sht || ''*h<sub>2</sub>o'''st'''i'' "kost" || ''a'''sht''''' "kost" |- | *-su̯-|| d || ''*'''su̯'''eíd-r̥-'' "znoj" || '''''d'''irsë'' "znoj" |} {{reflist|group=*}} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. sonanta u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *i̯ || gj<ref group=*>Pred i, e, a</ref> || ''*'''i̯'''éh<sub>3</sub>s-'' "opasujem" || ''(n)'''gj'''esh'' "opasujem, stežem, gnječim" |- | || j<ref group=*>Pred stražnjim samoglasnicima </ref> || ''*'''i̯'''uH'' "vi" || '''''j'''u'' "vi" |- | || ∅<ref group="*">Između samoglasnika</ref> || ''*tre'''i̯'''es'' "tri" (muški rod) || ''tre'' "tri" |- | *u̯ || v || ''*'''u̯'''os-éi̯e-'' "obući" || '''''v'''esh'' "obući, nositi na sebi" |- | *m || m || ''*'''m'''eh<sub>2</sub>tr-eh<sub>2</sub>'' "majčinski"|| '''''m'''otër'' "sestra" |- | *n || n || ''*'''n'''ōs'' "nas" || '''''n'''e'' "mi" |- | || nj || ''*e'''n'''i-h<sub>1</sub>ói-no'' "taj" || '''''nj'''ë'' " jedan" (gegijski: '''''nj'''â'', '''''nj'''o, '''nji''''' ) |- | || ∅ (tosk.) ~ nazalni samoglasnik (gegijski) || ''*pé'''n'''kʷe'' "pet" || ''p'''e'''së'' "pet" (prema geg. ''p'''ê'''s'') |- | || r (samo toskijski) || ''*ǵʰeime'''n''''' "zima" || ''dimë'''r''''' "zima" (prema geg. ''dimën'') |- | *l || l || ''*h<sub>3</sub>'''l'''ígos'' "bolestan" || '''''l'''igë'' "loš" |- | || ll || ''*kʷé'''l'''H-'' "okrenuti" || ''sje'''ll''''' "donijeti" |- | *r || r || ''*'''r'''epe/o'' "uzeti" || '''''r'''jep'' "ljuštiti" |- | || rr || ''*u̯'''r'''h<sub>1</sub>ḗn'' "ovca"|| '''''rr'''unjë'' "janje" |- | *n̥ || e || ''*h<sub>1</sub>'''n̥'''men'' "ime" || '''''e'''mër'' "ime" |- | *m̥ || e || ''*u̯iḱ'''m̥'''ti'' "dvadeset" || (''një'')''z'''e'''t'' "dvadeset" |- | *l̥ || li, il<ref group=* name="reson">Pred ''c i, j''</ref> / lu, ul || ''*u̯'''ĺ̥'''kʷos'' "vuk" || ''ujk'' "vuk" (čamski: ''ulk'') |- | *r̥ || ri, ir<ref group=* name="reson" /> / ru, ur || ''*ǵʰ'''r̥'''sdom'' "žito, ječam" || ''d'''ri'''thë'' "žito" |} {{reflist|group=*}} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. laringala u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *h<sub>1</sub> || ∅ || ''*'''h<sub>1</sub>'''ésmi'' "jesam"|| ''jam'' "biti" |- | *h<sub>2</sub> || ∅ || ''*'''h<sub>2</sub>'''r̥tḱos'' "medvjed"|| ''ari'' "medvjed" |- | *h<sub>3</sub> || ∅ || ''*'''h<sub>3</sub>'''ónr̥'' "san" || ''ëndërr'' "san" |} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. samoglasnika u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *i || i || ''*s'''í'''nos'' "njedra"|| ''gj'''i''''' "njedra, grudi" |- | || e || ''*dw'''i'''gʰeh<sub>2</sub>'' "grančica"|| ''d'''e'''gë'' "grana" |- | *ī < *iH || i || ''*d'''ih<sub>2</sub>'''tis'' "svjetlo" || ''d'''i'''të'' "dan" |- | *e || e || ''*p'''é'''nkʷe'' "pet"|| ''p'''e'''së'' "pet" (geg. ''pês'') |- | || je || ''*w'''é'''tos'' "u godini" || ''v'''je'''t'' "lani, prošle godine" |- | *ē || o || ''*ǵʰ'''ē'''sreh<sub>2</sub>'' "ruka" || ''d'''o'''rë'' "ruka" |- | *a || a || ''*bʰ'''a'''ḱeh<sub>2</sub>'' "grah" || ''b'''a'''thë'' "grah" |- | || e || ''*h<sub>2</sub>'''é'''lbʰit'' "ječam" || '''''e'''lb'' "ječam" |- | *o || a || ''*gʰ'''ó'''rdʰos'' "obor" || ''g'''a'''rdh'' "ograda" |- | *ō || e || ''*h<sub>2</sub>oḱt'''ō'''tis'' "osam"|| ''t'''e'''të'' "osam" |- | *u || u || ''*s'''ú'''pnom'' "san" || ''gj'''u'''më'' "san" |- | *ū < *uH || y || ''*s'''uH'''sos'' "djed" || ''gj'''y'''sh'' "djed" |- | || i || ''*m'''uh<sub>2</sub>'''s'' "miš" || ''m'''i''''' "miš" |} ==Standardni albanski== [[Datoteka:Distribution map of the Albanian language.jpg|thumb|desno|350px|Mjesta gdje se albanski jezik govori u velikoj mjeri.]] Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] standardni albanski jezik koji se koristi u Albaniji temelji se na toskijskom dijalektu. Kosovo i druga područja u kojima je albanski službeni usvojili su toskijski standard 1969. godine.<ref name="Agim">Agim Morina, "Udhërrëfyes i shkurtë i historisë së standardizimit të shqipes," [http://dodonapress.blogspot.co.uk/2015/02/udherrefyes-i-shkurte-i-historise-se.html ''DodonaPress'' (2015-02-21)], also in [http://plisi.org/gjuhsi/histori-standardizimit-shqipes/ ''Plisi.org'' (24.2.2015)].</ref> ===Elbasanski standard=== Do početka 20. stoljeća, pisani se albansk jezik razvijao u tri glavne književne tradicije: [[Gegijski dijalekt|gegijskoj]], [[Toskijski dijalekt|toskijskoj]] i [[Arbereški jezik|arbereškoj]]. Kroz sve to vrijeme, međudijalekt koji se govorio oko [[Elbasan|Elbasana]] služio je kao ''[[lingua franca]]'' među Albancima, ali je bio manje raširen u pisanju. [[Manastirski kongres]] albanskih književnika, održan 1908. godine, preporučio je uporabu elbasanskog poddijalekta u književne svrhe i kao temelj jedinstvenog nacionalnog jezika. Iako je tehnički klasificiran kao južna varijanta gegijskog, elbasanski je govor u fonologiji je bliži toskijskom i praktički predstavlja hibrid između ostalih gegijskih poddialekata i književnog toskijskog.<ref name=Agim /> Između 1916. i 1918. godine [[Albanska književna komisija]] sastala se u [[Skadar|Skadru]] pod vodstvom [[Luigj Gurakuqi|Luigja Gurakuqija]] s ciljem uspostavljanja jedinstvene [[Ortografija|ortografije]] za albanski jezik. Povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika sa sjevera i juga Albanije, ponovno je potvrdilo elbasanski poddijalekt kao osnovu nacionalnog jezika. Pravila objavljena 1917. definirala su pravopis za elbasansku varijantu u službene svrhe. Komisija, međutim, nije obeshrabrila publikacije na jednom od dijalekata, već je postavila temelje da se gegijski i toskijski postupno spoje u jedan jezik.<ref name="Agim"/> Kada se [[Kongres u Lušnju]] sastao nakon Prvog svjetskog rata kako bi formirao novu albansku vladu, potvrđene su odluke Književne komisije iz 1917. godine. Elbasanski poddijalekt ostao je u upotrebi u administrativne svrhe i mnogi su ga novi pisci prihvatili za kreativno pisanje. Gegijski i toskijski nastavili su se slobodno razvijati i povećavala se interakcija između ta dva dijalekta. ===Toskijski standard=== Na kraju Drugog svjetskog rata, međutim, novi komunistički režim radikalno je nametnuo upotrebu toskijskog dijalekta u svim aspektima života u Albaniji: administraciji, obrazovanju i [[Albanska književnost|književnosti]]. Većina komunističkih vođa bili su [[Toski]] s juga Albanije.<ref name="Agim" /> Standardizacijom je upravljao [[Albanski institut za lingvistiku i književnost]] [[Akademija znanosti Albanije|Akademije znanosti Albanije]].{{sfn|Lloshi|2008|p=10}} Godine 1954. objavljena su dva rječnika: rječnik albanskog jezika i [[Ruski jezik|rusko]]-albanski rječnik. Nova su pravopisna pravila na kraju objavljena 1967.{{sfn|Lloshi|2008|p=10}} i 1973. godine Dpod naslovom ''Drejtshkrimi i gjuhës shqipe'' (''Pravopis albanskog jezika'').<ref>{{cite book |title=Drejtshkrimi i gjuhës shqipe |last=Kostallari |first=Androkli |year=1973 |publisher="Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë" ( in "Akademia e Shkencave e RPS të Shqipërisë", danas "Akademia e Shkencave e Republikës së Shqipërisë") |url= |ref=Drejtshkrimi i gjuhës shqipe }}</ref> Do 1968. godine, Kosovo i druga područja u [[SFRJ|Jugoslaviji]] gdje se govori albanski jezik slijedili su standard iz 1917. godine zasnovan na elbasanskom dijalektu, premda su se u njega postupno ulijevali elementi gogijskog, u pokušaju da se razvije kosovski jezik odvojen od toskijskog standarda komunističke Albanije.<ref>{{Cite journal |last=Kamusella |first=Tomasz |s2cid=55005555 |year=2016 |title=The idea of a Kosovan language in Yugoslavia's language politics |url=https://research-repository.st-andrews.ac.uk/bitstream/handle/10023/11804/Kamusella_2016_IJSL_KosovanLanguage_VoR.pdf |journal=International Journal of the Sociology of Language |volume=2016 |issue=242 |pages=217–237 |doi=10.1515/ijsl-2016-0040|hdl=10023/11804 }}</ref> Albanski intelektualci u bivšoj Jugoslaviji konsolidirali su standrad iz 1917. godine dva puta tijekom 1950-ih godina, što je kulminiralo temeljitom kodifikacijom pravopisnih pravila 1964. godine.<ref>{{Cite web|url=https://wikisource.org/wiki/Drejtshkrimi_Prishtin%C3%AB_1964|title=Drejtshkrimi Prishtinë 1964 – Wikisource|website=wikisource.org|language=en|access-date=26.5.2018}}</ref> Pravila su već predviđala uravnoteženu raznolikost koja je uzimala u obzir gegijski i toskijski dijalekt, ali je to trajalo samo do 1968. godine. Gledajući na razlike s Albanijom kao na prijetnju svom identitetu, Kosovari su samovoljno usvojili toskijski standard, koji je [[Tirana]] objavila godinu dana ranije. Iako nikada nije bio namijenjen upotrebi izvan Albanije, taj je standard je postao "objedinjeni književni jezik" 1972. godine, kada ga je odobrio [[Albanski ortografski kongres]].<ref name="Agim" /> Samo je jedan na svakih devet sudionika bio s Kosova. Kongres, održan u Tirani, odobrio je pravopisna pravila koja su objavljena sljedeće, 1973. godine. Noviji rječnici albanske vlade su ''Fjalori Drejtshkrimor i Gjuhës Shqipe'' (''Ortografski rječnik albanskog jezika'', 1976)<ref>{{cite book |title=Fjalori drejtshkrimor i gjuhës shqipe |last=Kostallari |first=Androkli |year=1976 |publisher="Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë" (u: "Akademia e Shkencave e RPS të Shqipërisë", danas "Akademia e Shkencave e Republikës së Shqipërisë") | url=https://books.google.com/books?id=3MilQQAACAAJ&q=Fjalori+drejtshkrimor+i+gjuh%C3%ABs+shqipe|ref=Fjalori Drejtshkrimor i Gjuhës Shqipe}}</ref> i ''Fjalori Gjuhës së Sotme Shqipe'' (''Rječnik suvremenog albanskog jezika'', 1980).{{sfn|Lloshi|2008|p=10}}<ref>{{cite book |title=Fjalori i Gjuhës së Sotme Shqipe |authors="Akademia e Shkencave e RPS të Shqipërisë", today "Akademia e Shkencave e Republikës së Shqipërisë", "Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë" (Albania). |year=1980 |publisher=[[Akademija znanosti Albanije]] |location=Tirana |url=https://books.google.com/books?id=IrsAGwAACAAJ&q=Fjalor+i+gjuhes+se+sotme+shqipe }}</ref> Prije Drugog svjetskog rata, među rječnicima koje su konzultirali autori standarda bili su grčki ''Lexikon tis Alvanikis glossis'' (albanski: ''Ferhengori i Gjuhës Shqipe'', autora [[Kostandin Kristoforidhi|Kostandina Kristoforidhija]], 1904),{{sfn|Lloshi|2008|p=9}} ''Ferhengori i Bashkimit'' (1908){{sfn|Lloshi|2008|p=9}} i ''Ferhengori i Gazullit'' (1941).{{sfn|Lloshi|2008|p=12}} ===Pozivi na reformu=== Nakon pada komunističkog režima, albanski pravopis izazivao je žestoku raspravu među znanstvenicima, književnicima i javnim mnijenjem u Albaniji i na Kosovu, pri čemu su se iskristalizirali tvrdoglavi protivnici bilo kakvih promjena u pravopisu, zatim umjereni koji podržavaju različit stupanj reformi i, naposljetku, radikali koji pozivaju na povratak na elbasanski dijalekt. Kritika standardnog albanskog usredotočila se na izuzeće infinitiva ''me+'' i gegijskog vokalbulara. Kritičari kažu da standardni albanski obespravljuje i stigmatizira govornike gegijskog, što utječe na kvalitetu pisanja i ometa učinkovitu javnu komunikaciju. Pristalice toskijskog standarda gledaju na [[Albanski ortografski kongres|Kongres]] iz 1972. godine kao na prekretnicu u albanskoj povijesti i odbacuju pozive na reformu kao napore za "podjelu nacije" ili "stvaranje dva jezika". Umjereni, koji su posebno prisutni na Kosovu, općenito naglašavaju potrebu za jedinstvenim albanskim jezikom, ali vjeruju da bi trebalo uključiti infinitiv ''me+'' i gegijski vokabular. Zagovornici elbasanskog dijalekta bili su glasni, ali nisu naišli na veliku podršku u javnom mnijenju. Općenito, oni koji sudjeluju u jezičnoj raspravi dolaze iz različitih sredina i ne postoji značajna korelacija između nečijih političkih stavova, zemljopisnog porijekla i stava o standardnom albanskom. Mnogi pisci i dalje pišu na elbasanskom dijalektu, ali druge varijante gegijskog mnogo se manje koriste u književnosti. Većina publikacija drži se stroge politike neprihvaćanja podnesaka koji nisu napisani na toskijskom. Neki tiskani mediji čak prevode upravni govor, zamjenjujući infinitiv ''me+'' drugim glagolskim oblicima i unoseći druge promjene u gramatiku i odabir riječi. Čak i autori koji su objavljivali na elbasanskom dijalektu često pišu u skladu s toskijskim standardom. Godine 2013. grupa akademika iz Albanije i s Kosova predložila je manje izmjene u pravopisu.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/sugjerime-verejtje-ndryshimeve-drejtshkrim/|title=Sugjerime e vërejtje rreth ndryshimeve në drejtshkrim|last=Morina|first=Agim|date=16.3.2016|website=Plisi.org}}</ref> Pristalice čvrte linije bojkotirali su ovu inicijativu,<ref>{{Cite web|url=https://sot.com.al/kultura-intervista/emil-lafe-k%c3%abshilli-nd%c3%abrakademik-p%c3%abr-gjuh%c3%abn-shqipe-ec%c3%abn-pa-busull-ende-pa-nj%c3%ab|title=Emil Lafe: Këshilli Ndërakademik për Gjuhën Shqipe ecën pa busull, ende pa një platformë shkencore të miratuar njëzëri|last=Vrapi|first=Julia|date=27.4.2013|website=Sot.com.al}}</ref> dok su je drugi reformatori smatrali dobronamjernom, ali manjkavom i površnom.<ref name=":0" /> Mediji kao što su Rrokum i ''Java'' objavljivali su sadržaje koji su gotovo isključivo na elbasanskom dijalogu. U međuvremenu, autor i lingvist [[Agim Morina]] promovirao je ''Shqipe e Përbashkët'', tj. "zajednički albanski", kao neostandardnu ili reformiranu verziju toskijskog standarda, koja ima za cilj odražavanje prirodnog razvoja jezika među svim Albancima.<ref>{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/libri-mary-motesit-kosoven-shqip-paskajore/|title=Libri i Mary Motesit për Kosovën: Shqip me paskajore|last=Morina|first=Agim|date=10 October 2017|website=Plisi.org}}</ref><ref name="Agim" /> "Zajednički albanski" uključuje infinitiv ''me+'', prilagođava se nekim gegijskim značajkama, pruža dijalektalno neutralna pravila koja favoriziraju jednostavnost, predvidljivost i uobičajne jezične značajke.<ref>{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/ekonomizimi-pjesores-mundesi-shqipen-perbashket/|title=Ekonomizimi i pjesores – mundësi për shqipen e përbashkët|last=Bërlajolli|first=Gazmend|date=13.8.2014|website=Plisi.org}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/standardi-gegnishtja/|title=Standardi dhe gegnishtja|last=Bërlajolli|first=Gazmend|date=17.7.2016|website=Plisi.org}}</ref>Mnogi su moderni pisci prihvatili "zajednički" albanski jezik u različitim mjerama, posebno u manje formalnom pisanju.<ref>{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/ndryshon-shqipja-standarde/|title=Po ndryshon shqipja standarde|last=Mjeku|first=Getoar|date=24.4.2016|website=Plisi.org}}</ref> ===Obrazovanje=== Albanski je medij podučavanja u većini albanskih škola. Stopa pismenosti u Albaniji za ukupno stanovništvo, starije od 9 godina, iznosi oko 99%. Osnovno je obrazovanje obvezno (razredi 1–9), ali većina učenika nastavlja školovanje barem do kraja srednjoškolskog obrazovanja. Učenici moraju položiti maturske ispite na kraju 9. razreda i na kraju 12. razreda kako bi nastavili školovanje. ==Fonologija== Standardni albanski jezik ima 7 [[Samoglasnik|samoglasnika]] i 29 [[Suglasnik|suglasnika]]. Nalik engleskom, i albanski ima zubne frikative {{IPA|/θ/}} (kao engl. ''th'' u ''thin'') i {{IPA|/ð/}} (kao eng. ''th'' u ''this''), koji se pišu kao ''th'' i ''dh'', koji su rijetki u drugim jezicima. Gegijski koristi [[Duljina vokala|duge]] i [[Nazalni vokali|nazalne samoglasnike]], kojih u toskijskom nema, a srednji samoglasnik ''ë'' gubi se na kraju riječi. Naglasak je fiksiran uglavnom na posljednjem slogu. Gegijsko ''n'' (''femën'': usp. eng. ''feminine'') u tokskijskom prelazi u ''r'' po pravilu [[Rotacizam|rotacizma]] (''femër'') ===Suglasnici=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align: center;" |+Albanski suglasnici !scope="col" rowspan="2" colspan="2" | !scope="col" rowspan="2" | [[Labijalni suglasnik|Labijal]] !scope="col" rowspan="2" | [[Interdentalni suglasnik|Dental]] !scope="col" colspan="2" | [[Alveolarni suglasnik|Alveolar]] !scope="col" rowspan="2" | [[Postalveolarni suglasnik|Post-<br />alveolar]] !scope="col" rowspan="2" | [[Platalni suglasnik|Palatal]] !scope="col" rowspan="2" | [[Velarni suglasnik|Velar]] !scope="col" rowspan="2" | [[Glotalni suglasnik|Glotal]] |- !scope="col"| {{small|prosti}} !scope="col"| {{small|[[Velarizacija|velar.]]}} |- ! colspan="2" | [[Nazalni suglasnik|Nazal]] | {{IPA|m}} | | {{IPA|n}} | || | {{IPA|ɲ}} | ({{IPA|ŋ}}) | |- ! rowspan="2" | [[Plozivi|Plozivi]] ! {{small|[[Bezvučnost|bezvučni]]}} | {{IPA|p}} | | {{IPA|t}} | || || | {{IPA|k}} | |- ! {{small|[[Zvučnost (fonetika)|zvučni]]}} | {{IPA|b}} | | {{IPA|d}} | || || | {{IPA|ɡ}} | |- ! rowspan="2" | [[Afrikate]] ! {{small|[[Zvučnost (fonetika)|zvučni]]}} | || | {{IPA|t͡s}} | | {{IPA|t͡ʃ}} | {{IPA|c͡ç}} | || |- ! {{small|[[Zvučnost (fonetika)|zvučni]]}} | || | {{IPA|d͡z}} | | {{IPA|d͡ʒ}} | {{IPA|ɟ͡ʝ}} | || |- ! rowspan="2" | [[Frikativi]] ! {{small|[[Bezvučnost|bezvučni]]}} | {{IPA|f}} | {{IPA|θ}} | {{IPA|s}} | | {{IPA|ʃ}} | || | {{IPA|h}} |- ! {{small|[[Zvučnost (fonetika)|zvučni]]}} | {{IPA|v}} | {{IPA|ð}} | {{IPA|z}} | | {{IPA|ʒ}} | || || |- ! colspan="2" | [[Aproksimant|Poluvokal]] | || | {{IPA|l}} | {{IPA|ɫ}} | | {{IPA|j}} | || |- ! colspan="2" | [[Jednotaktni suglasnik|Jednotaktni]] | || | {{IPA|ɾ}} | || || || || |- ! colspan="2" | [[Alveovelarni vibrant|Vibrant]] | || | {{IPA|r}} | || || || || |} {| class="wikitable" ! [[help:IPA|IPA]] !! Opis !! Piše se !! Srpskohrvatski ekvivalent |- | style="text-align: center;" | {{IPA|m}} || [[Bilabijalni nazal]] || m || '''m'''ak |- | style="text-align: center;" | {{IPA|n}} || [[Alveolarni nazal]] || n || '''n'''os |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɲ}} || [[Palatalni nazal]] || nj || ko'''nj''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ŋ}} || [[Velarni nazal]] || ng || be'''ng''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|p}} || [[Bezvučni bilabijalni ploziv]] || p || '''p'''ut |- | style="text-align: center;" | {{IPA|b}} || [[Zvučni bilabijalni ploziv]] || b || '''b'''ar |- | style="text-align: center;" | {{IPA|t}} || [[Bezvučni alveolarni ploziv]] || t || '''t'''op |- | style="text-align: center;" | {{IPA|d}} || [[Zvučni alveolarni ploziv]] || d || '''d'''ah |- | style="text-align: center;" | {{IPA|k}} || [[Bezvučni velarni ploziv]] || k || '''k'''ola |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɡ}} || [[Zvučni velarni ploziv]] || g || '''g'''rad |- | style="text-align: center;" | {{IPA|t͡s}} || [[Bezvučna alveolarna afrikata]] || c || ha'''ts''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|d͡z}} || [[Zvučna alveolarna afrikata]] || x || goo'''ds''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|t͡ʃ}} || [[Bezvučna postalveolarna afrikata]] || ç || '''č'''ir |- | style="text-align: center;" | {{IPA|d͡ʒ}} || [[Zvučna postalveolarna afrikata]] || xh || '''j'''a |- | style="text-align: center;" | {{IPA|c͡ç}} || [[Bezvučna palatalna afrikata]] || q || ~'''k'''eks |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɟ͡ʝ}} || [[Zvučna palatalna afrikata]] || gj || ~'''g'''el |- | style="text-align: center;" | {{IPA|f}} || [[Bezvučni labiodentalni frikativ]] || f || '''f'''ela |- | style="text-align: center;" | {{IPA|v}} || [[Zvučni labiodentalni frikativ]] || v || '''v'''an |- | style="text-align: center;" | {{IPA|θ}} || [[Bezvučni dentalni frikativ]] || th || ''eng.'' '''th'''in |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ð}} || [[Zvučni dentalni frikativ]] || dh || ''eng.'' '''th'''en |- | style="text-align: center;" | {{IPA|s}} || [[Bezvučni alveolarni frikativ]] || s || '''s'''in |- | style="text-align: center;" | {{IPA|z}} || [[Zvučni alveolarni frikativ]] || z || '''z'''ub |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ʃ}} || [[Bezvučni postalveolarni frikativ]] || sh || '''š'''um |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ʒ}} || [[Zvučni postalveolarni frikativ]] || zh || '''ž'''ar |- | style="text-align: center;" | {{IPA|h}} || [[Bezvučni glotalni frikativ]] || h || '''h'''rom |- | style="text-align: center;" | {{IPA|r}} || [[Alveolarni vibrant]] || rr || ''španj.'' pe'''rr'''o |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɾ}} || [[Alveolarni jednotaktni suglasnik]] || r || ''španj.'' pe'''r'''o |- | style="text-align: center;" | {{IPA|l}} || [[Alveolarni lateralni poluvokal]] || l || '''l'''an |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɫ}} || [[Velarizovani alveolarni lateralni poluvokal]] || ll || ''eng.'' ba'''ll''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|j}} || [[Palatalni poluvokal]] || j || '''y'''a |} '''Bilješke:''' * Kontrast između jednotaktnog ''r'' i vibranta ''rr'' jednak je onome u španjolskom ili [[Armenski jezik|armenskom]]. U većini dijalekata, kao i na standardnom albanskom, pojedinačno "r" mijenja se iz alveolarnog {{IPA|/ɾ/}} u retrofleksno {{IPA|[ɽ]}}, ili čak u alveolarni [[aproksimant|poluvokal]] {{IPA|[ɹ]}} kada je na kraju riječi. * Palatalni nazal {{IPA|/ɲ/}} odgovara španjolskom ''ñ'' i francuskom i talijanskom ''gn''. Izgovara se kao jedan glas, a ne kao nazal plus poluvokal. * Zvuk ''ll'' je velarizirani lateral, blizak engleskom ''[[dark L]]''. * Slovo ''ç'' ponekad se piše ''ch'' zbog tehničkih ograničenja zbog njegove upotrebe u engleskom i njegove analogije s ostalim [[digraf|digrafima]] ''xh'', ''sh'' i ''zh''. Obično se piše jednostavno ''c'' ili rjeđe ''q'', pri čemu kontekst razrješava bilo kakve nejasnoće. * Položaj glasova ''q'' i ''gj'' zvuka nije jasan. Mnogi ih govornici spajaju u palatoalveolarne glasove ''ç'' i ''xh''. To je posebno često u sjevernom gegijskom dijalektu, ali sve je češći slučaj i u toskijskom.<ref>Kolgjini, Julie M. (2004). ''Palatalisation in Albanian : an acoustic investigation of stops and affricates.'' PhD Dissertation, University of Texas at Arlington. {{ISBN|0496859366}}.</ref> Drugi su ih govornici reducirali na {{IPA|/j/}} u suglasničkim skupinama, kao u riječi ''fjollë'', koja se prije standardizacije pisala kao ''fqollë'' (< [[Srednjovjekovni grčki jezik|srednjovjekovni grčki]] φακιολης). * ''Ng'' se može izgovorati kao {{IPA|/ŋ/}} na kraju riječi, inače je [[alofon]] od ''n'' ispred ''k'' i ''g''. * Ispred ''q'' i ''gj'', ''n'' se uvijek izgovara kao {{IPA|/ɲ/}}, ali to se ne odražava u pravopisu. * {{IPA|/θ, ð, ɫ/}} su interdentali. ===Samoglasnici=== {|class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! ! [[Prednji samoglasnik|Prednji]] !! [[Srednji samoglasnik|Srednji]] !! [[Stražnji samoglasnik|Stražnji]] |- ! [[Zatvoreni samoglasnik|Zatvoreni]] | {{IPA|i}} {{IPA|y}} || || {{IPA|u}} |- ! [[Poluotvoreni samoglasnik|Poluotvoreni]] / [[Srednji samoglasnik|Srednji]] | {{IPA|ɛ}} || {{IPA|ə}} || {{IPA|ɔ}} |- ![[Otvoreni samoglasnik|Otvoreni]] | || {{IPA|ä|a}} || |} {| class="wikitable" ! [[help:IPA|IPA]] !! Opis !! Piše se !! Srpskohrvatski ekvivalent |- | style="text-align: center;" | {{IPA|i}} || [[Zatvoreni prednji nelabijalizirani samoglasnik]] || i || s'''i'''n |- | style="text-align: center;" | {{IPA|y}} || [[Zatvoreni prednji zaobljeni samoglasnik]] || y || ''franc.'' t'''u''', ''njem.'' L'''ü'''ge |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɛ}} || [[Poluotvoreni prednji nelabijalizirani samoglasnik]] || e || r'''e'''d |- | style="text-align: center;" | {{IPA|a}} || [[Otvoreni srednji nelabijalizirani samoglasnik]] || a || k'''a'''d |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ə}} || [[Schwa]] || ë || ''eng.'' '''a'''bout, th'''e''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɔ}} || [[Poluotvoreni stražnji zaobljeni samoglasnik]] || o || '''o'''n |- | style="text-align: center;" | {{IPA|u}} || [[Zatvoreni stražnji zaobljeni samoglasnik]] || u || p'''u'''t |} ==== Schwa ==== Premda se indoeuropsko [[schwa]] (''ə'' ili -''h<sub>2</sub>''-) očuvalo u albanskom, u nekim je slučajevima izgubljeno, možda kad mu je prethodio naglašeni slog.{{sfn|Orel|2000|p=[https://books.google.com/books?id=xvKH56aT5mEC&pg=PA3&dq=schwa+proto-Albanian#v=onepage&q=schwa%20proto-Albanian&f=false 3]}} Do standardizacije moderne albanske abecede, u kojoj se schwa piše kao ''ë'', npr. u djelu [[Gjon Buzuku|Gjona Buzukua]] u 16. stoljeću, koristili su se razni samoglasnici i [[Klizni samoglasnik|klizni samoglasnici]], uključujući ''ae'' kod [[Lekë Matrënga|Lekëa Matrënge]] i ''é'' kod [[Petar Bogdani|Petra Bogdanija]] krajem 16. i početkom 17. stoljeća.<ref>{{cite web|url=https://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/1887/14920/2/de+Vaan+-+PIE+e+in+Albanian.pdf|title=PIE *e in Albanian|last=de Vaan|first=Michiel|page=72|access-date=16.12.2010}}</ref><ref name="Elsie(London2005">{{cite book|last1=Elsie|first1=Robert|last2=London Centre for Albanian Studies |title=Albanian literature: a short history|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&q=schwa+albanian&pg=PA16|year=2005|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|page=16}}</ref> Schwa u albanskom ima veliki stupanj varijabilnosti, od kranje stražnje do krajnje prednje artikulacije.<ref name="schwa">{{cite web|url=http://www.kfs.oeaw.ac.at/publications/2001_granser_moosmueller_the_schwa_in_albanian.pdf|title=The schwa in Albanian|last1=Granser|first1=Thedor|last2=Moosmüller|first2=Sylvia|publisher=Institute of Acoustics of the Austrian Academy of Sciences|access-date=15.12.2010}}</ref> Unutar granica Albanije fonem se približno isto izgovara i u toskijskom i u gegijskom dijalektu zbog utjecaja standardnog albanskog jezika. Međutim, u gegijskim dijalektima kojim se govori u susjednim albanskim govornim područjima, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, taj se fonem i dalje izgovara kao stražnji i zaobljen (labijaliziran).<ref name="schwa"/> ==Gramatika== Albanski ima kanonski redoslijed riječi SVO ([[Subjekt–glagol–objekt|subjekt – glagol – objekt]]) poput engleskog i mnogih drugih indoeuropskih jezika.<ref>Maxwell, Daniel Newhall. (1979). ''A Crosslinguistic Correlation between Word Order and Casemarking institution''. Bloomington: Indiana University Pub.</ref> Albanske su imenice kategorizirane prema [[Gramatički rod|rodu]] (muški, ženski i srednji rod) te se [[Deklinacija (gramatika)|dekliniraju]] prema [[Gramatički broj|broju]] (jednini i množini) i [[Padež|padežu]]. Postoji pet deklinacija i šest padeža ([[nominativ]], [[akuzativ]], [[genitiv]], [[dativ]], [[ablativ]] i [[vokativ]]), premda se vokativ javlja samo u ograničenom broju riječi, a oblici su genitiva i dativa identični (genitiv nastaje kada se prijedlozi ''i/e/të/së'' koriste uz dativ). Neki dijalekti također imaju [[Lokativ|lokativni padež]], koji nije prisutan u standardnom albanskom jeziku. Ti se slučajevi primjenjuju i na određene i na neodređene imenice, a postoje i brojni slučajevi [[Sinkretizam|sinkretizma]]. Ovo je deklinacija imenice muškog roda ''mal'' ("planina"), kojoj se dodaje "i" u određenom vidu jednine dodaje: {| class="wikitable" |- ! !! '''Neodređeni vid jednine''' !! '''Neodređeni vid množine''' !! '''Određeni vid jednine''' !! '''Određeni vid množine''' |- | '''[[Nominativ]]''' || një mal ("[neka] planina") || male ("[neke] planine") ||{{lang|sq|mali}} ("[ta] planina") || malet ("[te] planine") |- | '''[[Akuzativ]]''' || një mal || male || malin || malet |- | '''[[Genitiv]]''' || i/e/të/së një {{lang|sq|mali}} || i/e/të/së maleve || i/e/të/së malit || i/e/të/së maleve |- | '''[[Dativ]]''' || një {{lang|sq|mali}} || maleve || malit || maleve |- | '''[[Ablativ]]''' || (prej) një {{lang|sq|mali}} || (prej) malesh || (prej) malit || (prej) maleve |} Ovo je deklinacija imenice muškog roda ''zog'' ("ptica"), kojoj se dodaje "u" u određenom vidu jednine dodaje: {| class="wikitable" |- ! !! '''Neodređeni vid jednine''' !! '''Neodređeni vid množine''' !! '''Određeni vid jednine''' !! '''Određeni vid množine''' |- | '''[[Nominativ]]''' || një zog ("[neka] ptica") || zogj ("[neke] ptice") || zogu ("[ta] ptica") || zogjtë ("[te] ptice") |- | '''[[Akuzativ]]''' || një zog || zogj || zogun || zogjtë |- | '''[[Genitiv]]''' || i/e/të/së një zogu || i/e/të/së zogjve || i/e/të/së zogut || i/e/të/së zogjve |- | '''[[Dativ]]''' || një zogu || zogjve || zogut || zogjve |- | '''[[Ablativ]]''' || (prej) një zogu || (prej) zogjsh || (prej) zogut || (prej) zogjve |} Ovo je deklinacija imenice ženskog roda ''vajzë'' ("djevojka"): {| class="wikitable" |- ! !! '''Neodređeni vid jednine''' !! '''Neodređeni vid množine''' !! '''Određeni vid jednine''' !! '''Određeni vid množine''' |- | '''[[Nominativ]]''' || një vajzë ("[neka] djevojka") || vajza ("[neke] djevojke") || vajza ("[ta] ptica") || vajzat ("[te] djevojke") |- | '''[[Akuzativ]]''' || një vajzë || vajza || vajzën || vajzat |- | '''[[Genitiv]]''' || i/e/të/së një vajze || i/e/të/së vajzave || i/e/të/së vajzës || i/e/të/së vajzave |- | '''[[Dativ]]''' || një vajze || vajzave || vajzës || vajzave |- | '''[[Ablativ]]''' || (prej) një vajze || (prej) vajzash || (prej) vajzës || (prej) vajzave |} Odrešeni član stavlja se iza imenice, kao u mnogim drugim balkanskim jezicima, poput [[Rumunski jezik|rumunjskog]], [[Makedonski jezik|makedonskog]] i [[Bugarski jezik|bugarskog]]. Određeni član može biti u obliku imenskih [[Sufiks|sufiksa]], koji se razlikuju ovisno o rodu i padežu. Na primjer, u nominativu jednine, imenice muškog roda dodaju ''-i'', a one koje završavaju na ''-g/-k/-h'' dodaju ''-u'' (kako bi se izbjegla [[palatalizacija]]): ''mal'' ("[neka] planina") / ''mali'' ([ta] planina"); ''libër'' ("[neka] knjiga") / ''libri'' ("[ta] knjiga"); ''zog'' ("[neka] ptica") / ''zogu'' ("[ta] ptica"). Kod imenica ženskog roda dodaje se sufiks ''-(i/j)a'': ''veturë'' ("[neki] automobil") / ''vetura'' ("[taj] automobil"); ''shtëpi'' ("[neka] kuća") / ''shtëpia'' ("[ta] kuća"); ''lule'' ("[neki] cvijet") / ''lulja'' ("[taj] cvijet"). Kod imena srednjeg roda dodaje se sufiks ''-t''. Albanski je razvio analitičku [[glagol|glagolsku]] strukturu umjesto ranijeg sintetskog sustava, naslijeđenog iz [[Protoindoeuropski jezik|protoindoeuropskog]]. Njegov složeni sustav glagolskih načina (šest vrsta) i vremena (tri jednostavne i pet složenih konstrukcija) prepoznatljiv je među balkanskim jezicima. Dvije su opće vrste [[konjugacija]]. Albanski glagoli, kao i kod drugih balkanskih jezika, imaju "[[Admirativ|admirativni]]" glagolski način (''mënyra habitore''), koje se koristi da ukaže na iznenađenje govornika ili da implicira da je događaj govorniku poznat iz izvještaja, a ne izravnim promatranjem. U nekim se kontekstima ovaj način može prevesti s pomoću "kako se čini", "naizgled" i sl. * ''Ti '''flet''' shqip.'' "Ti '''govoriš''' albanski." ([[indikativ]]) * ''Ti '''folke''' shqip!'' "(Pa) ti '''(začudo) govoriš''' albanski!" ([[admirativ]]) * ''Rruga '''është''' e mbyllur.'' "Ulica'''je''' zatvorena." (indikativ) * ''Rruga '''qenka''' e mbyllur.'' "'''(Kako se čini,)''' Ulica '''je''' zatvorena." (admirativ) ===Red riječi=== Red je riječu u albanskom relativno slobodan. Da bi se na albanskom jeziku reklo "Agim je pojeo sve naranče", mogao bi se upotrijebiti bilo koji od sljedećih redova riječi, s malim razlikama u [[Pragmatika|pragmatici]]: * [[Subjekt–glagol–objekt|SVO]]: Agimi i hëngri të gjithë portokallët. * [[Subjekt–objekt–glagol|SOV]]: Agimi të gjithë portokallët i hëngri. * [[Objekt–glagol–subjekt|OVS]]: Të gjithë portokallët i hëngri Agimi. * [[Objekt–subjekt–glagol|OSV]]: Të gjithë portokallët Agimi i hëngri. * [[Glagol–subjekt–objekt|VSO]]: I hëngri Agimi të gjithë portokallët. * [[Glagol–objekt–subjekt|VOS]]: I hëngri të gjithë portokallët Agimi. Ipak, uobičajeni je red riječi [[subjekt–glagol–objekt]]. Glagol se može pojaviti i na početku rečenice, posebno ako glagol nije u [[Glagolsko stanje|aktivnom]] obliku (''forma joveprore''): * '''''Parashikohet''' një ndërprerje''. "'''Očekuje se''' prekid". ===Negacija=== Glagolska negacija u albanskom zavisi od glagolskog načina, što je obilježje zajedničko s nekim drugim [[Indoevropski jezici|indoeuropskim jezicima]] poput [[Grčki jezik|grčkoga]]. U [[Indikativ|indikativu]], [[Kondicional|kondicionalu]] i [[Admirativ|admirativu]], negacija se izriče s pomoću čestica ''nuk'' ili ''s''' ispred glagola, npr. * ''Toni nuk flet anglisht'' "Toni ne govori engleski"; * ''Toni s'flet anglisht'' "Toni ne govori engleski"; * ''Nuk e di'' "Ne znam"; * ''S'e di'' "Ne znam". U [[Konjunktiv|konjunktivu]], [[Imperativ|imperativu]], [[Optativ|optativu]] i [[Infinitni glagolski oblik|infinitnim]] glagolskim oblicima, neacija se izriče s pomoću čestice ''mos'': * ''Mos harro!'' "Ne zaboravi!". ===Brojevi=== {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" |- | një—jedan | tetëmbëdhjetë—osamnaest |- | dy—dva | nëntëmbëdhjetë—devetnaest |- | tri/tre—tri | njëzet—dvadeset |- | katër—četiri | njëzet e një—dvadeset jedan |- | pesë—pet | njëzet e dy—dvadeset dva |- | gjashtë—šest | tridhjetë—trideset |- | shtatë—sedam | dyzet/katërdhjetë—četrdeset |- | tetë—osam | pesëdhjetë—pedeset |- | nëntë—devet | gjashtëdhjetë—šezdeset |- | dhjetë—deset | shtatëdhjetë—sedamdeset |- | njëmbëdhjetë—jedanaest | tetëdhjetë—osamdeset |- | dymbëdhjetë—dvanaest | nëntëdhjetë—devedeset |- | trembëdhjetë—trinaest | njëqind—sto |- | katërmbëdhjetë—četrnaest | pesëqind—petsto |- | pesëmbëdhjetë—petnaest | një mijë—tisuća |- | gjashtëmbëdhjetë—šesnaest | një milion—milijun |- | shtatëmbëdhjetë—sedamnaest | një miliard—milijarda |} |} ==Pisana tradicija== {{main|Albanska književnost}} [[Datoteka:Buzuku meshari.jpg|thumb|''[[Meshari]]'' (''Misal'') [[Gjon Buzuku|Gjona Buzukua]], 1554–1555.]] [[Datoteka:Oldest Surviving Albanian Text.jpg|thumb|right|Možda najstariji sačuvani albanski tekst, istaknut crvenom bojom, iz rukopisa ''[[Bellifortis|Bellifortisa]]'', koji je napisao Konrad Kyeser oko 1402–1405.]] Najstariji sačuvani tekst na albanskom jest ''Slovo o krštenju'' (''[[Formula e pagëzimit]]''), koja datira iz 1462. godine, a čiji je autor [[Pal Engjëlli]] (Pavao Anđeo, oko 1417–1470), nadbiskup [[Drač|Drača]]. Anđeo je bio [[Skanderbeg|Skanderbegov]] blizak prijatelj i savjetnik.<ref>{{cite book |title=Standard Albanian: a reference grammar for students |last1=Newmark |first1=Leonard |first2=Philip |last2=Hubbard |first3= Peter R. |last3=Prifti |year=1982 |publisher=Andrew Mellon Foundation |isbn= 9780804711296|page=3 |url=https://books.google.com/books?id=hqlYbhnII3QC&q=Pal+Engj%C3%ABlli&pg=PA3 |access-date=38.5.2010}}</ref> Ta je formula zaapisana u pastoralnom pismu za sinodu Presvetog trojstva u [[Mati|Matu]], a latiničnim slovima glasi ovako: ''Unte paghesont premenit Atit et Birit et Spertit Senit'' (albanski standard: "Unë të pagëzoj në emër të Atit, të Birit e të Shpirtit të Shenjtë"; prijevod: "Krstim vas u ime Oca i Sina i Duha Svetoga"). Zapis je otkrio i objavio 1915. [[Nicolae Iorga]].<ref>{{cite journal |year= 1971 |title= Revue des études sud-est européennes |volume= 9 |page=102 |publisher=Academia Republicii Socialiste România, Academia Republicii Populare Romîne |url=https://books.google.com/books?id=uvAXAAAAIAAJ&q=paolo+angeli+iorga |language= fr |access-date=28.5.2010}}</ref> Drugi stari zapis jest ''Rječnik Arnolda Rittera von Harffa'' ''([[Fjalori i Arnold von Harfit]])'', koji daje kratak popis albanskih riječi s njemačkim prijevodom i potječe iz 1496. godine.<ref>{{cite book|last=Anamali|first=Skënder|title=Historia e popullit shqiptar në katër vëllime|volume=I|year=2002|page=311|publisher=Botimet Toena|language=sq|oclc=52411919}}</ref> Slijedi jedna pjesma, zapisana grčkim pismom, preuzeta iz starog [[Kodeks|kodeksa]] napisanog na grčkom. Dokument se naziva i ''Perikopeja e Ungjillit të Pashkëve'' ili ''Perikopeja e Ungjillit të Shën Mateut'' ("Pjesma o uskrsnom evanđelju" ili "Pjesma o evanđelju svetog Mateja"). Premda se kodeks datira u 14. stoljeće, čini se da zapis ove pjesme na albanskom potječe od nekog anonimnog pisca iz 16. stoljeća. Dokument su pronašli [[Arbereši]], koji su emigrirali u Italiju u 15. stoljeću.{{sfn|Lloshi|2008|p=97}} Prva je knjiga na albanskom jeziku ''[[Meshari]]'' (''Misal''), koju je napisao [[Gjon Buzuku]] između 20. ožujka 1554. i 5. siječnja 1555. godine. Knjiga je napisana latiničnim pismom na gegijskom dijalektu, s nekim slavenskim slovima prilagođenim albanskim samoglasnicima. Knjigu je 1740. otkrio [[Gjon Nikollë Kazazi]], albanski [[nadbiskup]] [[Skoplje|Skoplja]]. Sadrži liturgijske tekstove glavnih blagdana. Tu su i tekstovi molitava i rituala te [[Katekizam|katehetski]] tekstovi. Gramatika i rječnik arhaičniji su od onih u gegijskiim tekstovima iz 17. stoljeća. Knjiga ima 188 stranica i obuhvaća oko 154.000 riječi s ukupnim rječnikom od oko 1.500 različitih riječi. Tekst je arhaičan, a lako se tumači, jer je uglavnom prijevod poznatih tekstova, posebno dijelova [[Biblija|Biblije]]. Knjiga također sadrži odlomke iz [[Psalmi|Psalma]], [[Izaijeva knjiga|Izaijeve knjige]], [[Jeremijina knjiga|Jeremijine knjige]], [[Prvo pismo Korinćanima|Pisma Korinćanima]] i mnoge ilustracije. Čini se da ujednačenost pravopisa ukazuje na raniju tradiciju pisanja. Jedini poznati primjerak ''Misala'' drži [[Apostolska njižnica|Apostolska knjižnica]] u Vatikanu.<ref>{{cite web | title=Meshari | url=http://www.bksh.al/gsdl/cgi-bin/library.exe?e=d-01000-00---off-0antikuar--00-1--0-10-0---0---0prompt-10---4-------0-1l--11-en-50---20-about---00-3-1-00-0-0-11-1-0utfZz-8-00&a=d&c=antikuar&cl=CL2.3 | publisher=[[Nacionalna knjižnica Albanije]] | access-date=14 May 2010}}</ref> Godine 1968. knjiga je objavljena s transliteracijama i komentarima lingvista. Prvo tiskano djelo na toskijskom dijalektu jest ''Mbsuame e krështerë'' (na talijanskom: ''Dottrina cristiana'') [[Lekë Matrënga|Lekë Matrënge]] ili (na talijanskom) [[Luka Matranga|Luke Matrange]]. Objavljeno je 1592. godine, a napisano je u ranom obliku [[Arbereški jezik|arbereškog jezika]] (poznatog i kao "italo-albanski"). Albanskim se pisalo i prije prvog potvrđenog dokumenta, "Formula e pagëzimit", ali niti jedan stariji zapis još nije otkriven. Za njihovo postojanje znamo iz ranijih spomena. Na primjer, francuski redovnik, koji se 1332. potpisao skao "Broccardus", kaže da, "iako Albanci imaju drugi jezik koji se potpuno razlikuje od latinskog, ipak koriste latinična slova u svim svojim knjigama".<ref>Demiraj, Shaban. "Albanian". In Ramat and Ramat (2006), ''The Indo-European Languages'', str. 480.</ref> Godine 1967. dvojica znanstvenika ustvrdila su da su pronašli kratki tekst na albanskom jeziku umetnut u tekst ''[[Bellifortis]]a'', knjigu napisanu na latinskom jeziku koja datira iz 1402–1405. godine.<ref>Dumitru Todericiu, ''An Albanian text older than the "Christening Formula" of 1462'', u: "Magazin Istoric", nr. 8, Bucharest, novembar 1967.</ref> [[Robert Elsie]], specijalist za albanske studije, smatra da je "rumunjski prijevod nelatinskih redaka koji su načinili Todericiu i Polena, iako može dati neke tragove ako je tekst doista albanski, izmišljen i zasnovan, između ostalog i zbog pogrešnog čitanja rukopisa i zanemarivanja cijelog jednog retka u prijevodu".<ref>Dr. Robert Elsie, ''[http://www.elsie.de/pdf/articles/A1986Bellifortis.pdf The Bellifortis text and early Albanian]'' in "Zeitschrift für Balkanologie", Berlin, 22 February 1986, str. 158-162.</ref> ==Vokabular== U historijskoj lingvistici albanski jezik poznat je kao slučaj jezika koji je, iako je preživio kroz mnoga razdoblja strane vladavine i višejezičnosti, zabilježio "nesrazmjerno visok" priljev [[posuđenica]] iz drugih jezika, koje su uvećavale ili zamijenile velik dio svog izvornog [[Vokabular|vokabulara]].<ref name=Matasovic6/> Neki znanstvenici sugeriraju da je albanski jezik izgubio više od 90% svog izvornog vokabulara u korist [[Latinski jezik|latinskih]], [[Grčki jezik|grčkih]], [[Slavenski jezici|slavenskih]], [[Talijanski jezik|talijanskih]] i [[Turski jezik|turskih]] posuđenica,<ref>{{cite book |last1=Millar |first1=Robert McColl |last2=Trask |first2=Larry |title=Trask's Historical Linguistics |date=2015 |publisher=Routledge |isbn=9781317541776 |url=https://books.google.com/books?id=gGzABgAAQBAJ&pg=PA292 |page=292 |language=en |quote=Čini se da je albanski izgubio više od 90 posto svog izvornog rječnika u korist posuđenica iz latinskog, grčkog, mađarskog, slavenskog, talijanskog i turskog jezika.}}</ref> ali drugi znanstvenici drže da je taj postotak definitivno precijenjen.<ref>{{Cite web |url=https://lrc.la.utexas.edu/eieol/albol |title=Introduction to Albanian |last1=Joseph|first1=Brian|last2=Costanzo|first2=Angelo|last3=Slocum|first3=Jonathan|publisher=[[University of Texas at Austin]]|access-date=27.1.2020}}</ref> Od svih stranih utjecaja na albanski, najdublji i najučinkovitiji bio je apsorbiranje posuđenica iz latinskog u [[Klasična antika|klasičnom razdoblju]] i iz njegovih [[Romanski jezici|romanskih]] nasljednika nakon toga, s preko 60% albanskog leksika koji se sastoji od latinskih korijena, zbog čega je albanski jezik nekad pogrešno identificiran kao romanski jezik.<ref name=Sawicka>Sawicka, Irena. [https://ispan.waw.pl/journals/index.php/ch/article/view/ch.2013.006/117 "A Crossroad Between West, East and Orient–The Case of Albanian Culture."] Colloquia Humanistica. No. 2. Instytut Slawistyki Polskiej Akademii Nauk, 2013, str. 97: "Čak i prema albanskim lingvistima, albanski vokabular sastavljen je od 60 posto latinskih riječi iz različitih razdoblja ... Kad su albanološke studije tek nastajale, dogodilo se da je albanski klasificiran kao romanski jezik. Već postoji teza o zajedničkom porijeklu albanskog i rumunjskog jezika. Rumunjska gramatika gotovo je identična albanskoj, ali to može biti i učinak kasnije konvergencije unutar balkanske jezične zajednice (''Balkan Sprachbund'')".</ref> Značajan rad na rekonstrukciji protoalbanskog obavljen je uz pomoć znanja o izvornim oblicima posuđenica iz starogrčkog, latinskog i slavenskih jezika; dok su [[Starogrčki jezik|starogrčke]] posuđenice rijetke, latinske su od izuzetne važnosti u [[Fonologija|fonologiji]].{{sfn|Orel|2000|p=[https://books.google.com/books?id=xvKH56aT5mEC&pg=PA23 23]}} Prisutnost posuđenica iz dobro poznatih jezika iz vremenskih razdoblja prije nego što je albanski posvjedočen, sežući duboko u [[Klasična antika|klasično doba]], bila je od velike koristi u fonološkim rekonstrukcijama ranijih drevnih i srednjovjekovnih oblika albanskog.<ref name=Matasovic6>Matasovic, Ranko (2018). [http://mudrac.ffzg.unizg.hr/~rmatasov/Albanian.pdf ''A Grammatical Sketch of Albanian for students of Indo-European''], str. 6.</ref> Neke riječi u temeljnom rječniku albanskog jezika nemaju poznatu [[Etimologija|etimologiju]] koja bi ih povezivala s protoindoeuropskim ili bilo kojim poznatim izvornim jezikom, pa se od 2018. privremeno pripisuju nekom nepoznatom, neposvjedočenom, predindoeuropskom supstratnom jeziku; neke riječi među njima uključuju {{lang|sq|zemër}} ("srce") i {{lang|sq|hekur}} ("željezo").<ref>Matasovic, Ranko (2018), str. 35.</ref> Smatra se da su neke od ovih navodnih predindoeuropskih riječi povezane s pretpostavljenim riječima predindoeuropskog supstrata u susjednim indoeuropskim jezicima, kao što je {{lang|sq|lule}} ("cvijet"), koji je provizorno povezan s latinskim ''lilia'' i grčkim ''leirion''.{{sfn|Orel|2000|p=191}} Leksička distanca albanskog u [[Leksikostatistika|leksikostatističkoj]] analizi ukrajinskog lingvista Konstantina Tiščenka (niža brojka – veća sličnost) iznosi: 49% [[Slovenski jezik|slovenski]], 53% [[Rumunski jezik|rumunjski]], 56% [[Grčki jezik|grčki]], 82% [[Francuski jezik|francuskog]], 86% [[Makedonski jezik|makedonskog]], 86% [[Bugarski jezik|bugarskog]].<ref>{{cite web |title=Excel File_Lexical-Distance-Matrix |url=https://alternativetransport.wordpress.com/lexical-distance-matrix/ |website=Alternative Transport |date=19.11.2016}}</ref><ref>{{cite web |title=How much does language change when it travels? |url=https://alternativetransport.wordpress.com/2015/05/04/how-much-does-language-change-when-it-travels/ |website=Alternative Transport |date=4.5.2015}}</ref> ===Riječi srodne s ilirskim === {{See also|Ilirski jezik}} *Andena/Andes/Andio/Antis — osobna ilirska imena zasnovana na korijenu riječi ''and-'' ili ''ant-'', nađena i u južnim i u dalmatinsko-panonskim onomastičkim područjima (uključujući modernu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]); usp. alb. ''andë'' (sjevernoalbanski dijalekt ili gegijski) i ''ëndë'' (južnoalbanski dijalekt ili toskijski) "apetit, zadovoljstvo, želja"; ''Andi'' (vlastito ime), ''Andizetes'', ilirski narod nastanjen u [[Rimske provincije|rimskoj provinciji]] [[Panonija (rimska provincija)|Panoniji]].<ref name="balkancenter.org">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/2490281 |title=Cultural Treasure of Bosnia and Herzegovina edition-Prehistoric and Ancient Period- Book 2- Illyrian Bosnia and Herzegovina-an Overview of a Cultural Legacy/ Ancient Illyrians of Bosnia and Herzegovina {{pipe}} Ardian Adžanela Adzanela Axhanela |website=Academia.edu |date=1.1.1970|last1=Adzanela |first1=Ardian }}</ref> * ''aran'' "polje"; usp. alb. ''arë''; množ. ''ara''.<ref name="Mann1977">{{cite book|author =Suart E. Mann|title=An Albanian Historical Grammar|url=https://books.google.com/books?id=3LJiAAAAMAAJ&q=aran+%2B+Illyrian|year=1977|publisher=Buske|isbn=978-3-87118-262-4}}</ref> * ''Ardiaioi/Ardiaei'', ime ilirskog plemena [[Ardijejci|Ardijejaca]], usp. alb. ''ardhja'' "dolazak" or "silazak", povezano sa ''hardhi'' "vinova loza", s razvojem u značenju koji je sličan germanskom *''stamniz'', što znači i "stabljika" and "pleme, loza". Međutim, mana ove teze leži u tome što za sada nema sigurnosti u pogledu hitosrijskog ili etimolođkog razvoja bilo riječi ''ardhja/hardhi'' bilo imena ''Ardiaioi'', kao što je slučaj s mnogim drugim riječima.<ref name="balkancenter.org"/> * ''Bilia'' "kći"; usp. alb. ''bijë'', dijal. ''bilë''.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=8D5mAAAAMAAJ&q=bilia+Illyrian+albanian |title=Sborník prací Filozofické fakulty brněnské univerzity : Řada klasická |date=3.6.2008}}</ref> * ''Bindo/Bindus'', ilirsko božanstvo posvjedočeno u [[Bihać|Bihaću]] u Bosni i Hercegovini; cf. alb. ''bind'' "uvjeriti", ''përbindësh'' "čudovište".<ref>Ushaku, Ruzhdi, Hulumtime etnoliguistike, chapter: The continuation of Illyrian Bind in Albanian Mythology and Language, Fakulteti filologjise, Prishtine, 2000, str. 46-48.</ref> * ''bounon'', "koliba"; usp. alb ''bun''.<ref name="Mayani 1962">{{cite book |title=The Etruscans begin to speak |last=Mayani |first=Zĕchariă |year=1962 |publisher=Souvenir Press |url=https://books.google.com/books?id=MMMkAAAAMAAJ&q=drenis+%2B+Illyrian }}</ref> * ''brisa'', "ljuska grozđa"; usp. alb ''bërsí'' "talog; kaša" ( < PA *''brutiā'').<ref name="IG">{{cite web |url=http://indoeuro.bizland.com/project/glossary/illy.html |title=Illyrian Glossary |publisher=bizland.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110617033012/http://indoeuro.bizland.com/project/glossary/illy.html |archive-date=17.62011 |access-date=2021-03-27 |archivedate=2011-06-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110617033012/http://indoeuro.bizland.com/project/glossary/illy.html |deadurl=yes }}</ref> * ''Barba-'' "bara, močvara", toponim iz ''Metubarbis'' (otočić u Savi); možda povezan s alb. ''bërrakë'' "močvarno tlo".<ref name="IG"/> * ''can-'' "pas"; povezan s alb. ''qen''.<ref name="IG"/> * ''Daesitiates'', ime ilirskog plemena [[Desitijati|Desitijata]], usp. alb. ''dash'' "ovan", što kontekstualno odgovara [[Južnoslovenski jezici|južnoslavenskom]] ''dasa'' "as, prvak", što možda predstavlja pozajmljenicu ili adaptaciju iz ilirskog ili nekog drugog drevnog jezika.<ref name="balkancenter.org"/> * ''mal'', "planina"; usp. alb. ''mal''.<ref>{{cite book |title=The Illyrians: history and culture |last=Stipčević |first=Aleksandar |year=1977 |publisher=Noyes Press |isbn= 9780815550525|url=https://books.google.com/books?id=NLcWAQAAIAAJ&q=mal+%2B+Illyrian }}</ref> * ''bardi'', "bjel"; usp. alb. ''bardhë''.<ref>{{cite book |title=Language, Volumes 1–3|author =Linguistic Society of America |year=1964 |publisher=Linguistic Society of America |url=https://books.google.com/books?id=9_04AAAAMAAJ&q=bardi+%2B+Illyrian }}</ref> * ''drakoina'' "večera"; usp. alb. ''darke'', ''dreke''.<ref name="ReferenceB">{{Cite book |title=Albanian Etymological Dictionary |last=Orel |first=Vladimir E. |date=1998 |publisher=Brill |isbn=9004110240 |location=Leiden}}</ref> * ''drenis'', "jelen"; usp. alb. ''dre, dreni''.<ref name="Mayani 1962"/> * ''delme'' "ovca"; usp. alb. ''dele'', gegijski ''delme''.<ref name="Millennium Studies">{{cite book |title=Diokletian und die Tetrarchie: Aspekte einer Zeitenwende |year= 2004|publisher=Millennium Studies |isbn= 9783110182309|url=https://books.google.com/books?id=dSrxcnuJn44C&q=delme+%2B+Illyrian&pg=PA152 }}</ref> * ''dard'', "kruška"; usp. alb. ''dardhë''.<ref>{{cite book |title=Homeric whispers: intimations of orthodoxy in the Iliad and Odyssey |year= 2006|isbn= 9780910865111|page=72 |url=https://books.google.com/books?id=G4sYfFuSfekC&q=dardhe+%2B+illyrian&pg=PA72 |last1= Price|first1= Roberto Salinas}}</ref> * ''Hyllus'' (ime nekog ilirskog kralja); cf. alb. ''yll'' (''hyll'' u nekim sjevernim dijalektima) "zvijezda"; alb. ''hyj'' "bog", ''Ylli'' (vlastito ime).<ref name="ReferenceB" /> * ''sīca'', "bodež"; usp. alb. ''thikë'' ili ''thika'' "nož".<ref>{{cite book |title=Albanien: Schätze aus dem Land der Skipetaren|year= 1988|isbn= 9783805309783|url=https://books.google.com/books?id=MyOFAAAAIAAJ&q=sica+thika |last1= Eggebrecht|first1= Arne|author2= Roemer-Museum|author3= Pelizaeus-Museum}}</ref> * ''Ulc-'', "vuk" (cf. ''[[Ulcinj|Ulcinium]]''); usp. alb. ''ujk'' "vuk", ''ulk'' (sjeverni dijalekt).<ref>{{cite book |title=Ancient Indo-European dialects: proceedings, Volume 1963 |year= 1966|publisher=Millennium Studies |url=https://books.google.com/books?id=0c9CAAAAIAAJ&q=%22ulk%22+%2B+Illyrian }}</ref> * ''loúgeon'', "bara"; usp. alb. ''lag'', ''legen'' "močiti, namakati, kupati, prati" ( < PA *''lauga''), ''lëgatë'' "bara" ( < PA *''leugatâ''), ''lakshte'' "rosa" ( < PA ''laugista'').<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=3LJiAAAAMAAJ&q=lo%C3%BAgeon+%2B+Illyrian |title=An Albanian Historical Grammar |last=Suart E. |first=Mann |publisher=Buske |year=1977 |location=Hamburg |isbn=9783871182624 }}</ref> * ''mag-'' "velik"; usp. alb. ''i madh'' "veliki".<ref name="IG"/> * ''mantía'' "grm kupine"; staroalb. i dijal. ''mandë'' "bobica, dud" (suvr. alb. ''mën, man'') * ''rhinos'', "magla"; usp. staroalb. ''ren'' "oblak" (suvr. alb. ''re, rê'') ( < PA *''rina'').<ref>Benjamin W. Fortson, ''Indo-European language and culture: an introduction Blackwell textbooks in linguistics'' (2nd. ed., illustrated), reprint Publisher John Wiley and Sons, 2009 {{ISBN|1-4051-8896-0}}, {{ISBN|978-1-4051-8896-8}} str. 465.</ref> * ''Vendum'' "mjesto"; usp. protoalb. ''wen-ta'' (suvr. alb. ''vend'').<ref name="ReferenceB" /> ===Najstariji jezični utjecaji=== Najstarije posuđenice potvrđene u albanskom potječu iz [[Dorski dijalekt|dorskog grčkog jezika]],<ref name="huld">{{cite journal |author=Huld, Martin E. |title=Accentual Stratification of Ancient Greek Loanwords in Albanian |journal=Zeitschrift für vergleichende Sprachforschung |volume=99 |issue=2 |year=1986 |pages=245–253}}</ref> dok je najjači utjecaj došao iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]]. Prema Matthewu C. Curtisu, posuđenice ne ukazuju nužno na geografski položaj pretka albanskog jezika.<ref>{{cite book |last=Curtis |first=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136 |page=16 |language=en |quote=Broj posuđenica nije nužno uvjerljiv argument za geografsko smještanje – jer se posuđenice mogu zamijeniti u daljnjem razvoju jezika (posebno uzimajući u obzir kasnije obilno posuđivanje u albanski iz latinskog i slavenskih jezika prije nego što je ijedan rječnik albanskog jezika sastavljen)... – [u vezi] domovine Albanaca.|isbn=9781267580337 |date=301.11.2011}}</ref> Međutim, prema drugim lingvistima, posuđene riječi mogu pomoći da se stekne predodžba o mjestu porijekla i evoluciji albanskog jezika.<ref>{{cite book |author=Douglas Q. Adams |title=Encyclopedia of Indo-European Culture |url=https://books.google.com/books?id=tzU3RIV2BWIC&pg=PA11 |date=siječanj 1997 |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-1-884964-98-5 |page=11 |quote=Posuđenice iz grčkog i latinskog jezika datiraju još prije kršćanske ere i sugeriraju da su preci Albanaca tad već morali naseljavati Albaniju da bi upili takve posuđnice od svojih susjeda u historijsko doba. Kako su Iliri u to vrijeme zauzimali albanski teritorij, oni su bili najvjerojatniji primatelji takvih posuđenica.}}</ref><ref>{{harvnb|Orel|2000|p=23 |ps=: "Latinske posuđenice od iznimne su važnosti za povijest albanske fonologije, posebno njezinog vokalizma. Trajanje posuđivanja bilo je toliko dugo da posuđenice odražavaju nekoliko različitih kronoloških faza".}}</ref> Neki znanstvenici tvrde da albanski jezik potječe iz područja smještenog istočno od njegovog današnjeg geografskog položaja, a to temelje na nekoliko uobičajenih leksičkih jedinica koje su zajedničke albanskom i rumunjskom jeziku. Međutim, to ne mora nužno definirati genealošku povijest albanskog jezika i ne isključuje mogućnost prisutnosti protoalbanskog i na ilirskom i [[Tračani|tračkom]] teritoriju.<ref>{{cite book |last1=Curtis |first1=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136 |pages=17–18 |language=en |quote=Još jedna točka koju neki znanstvenici ističu jest činjenica da albanski i rumunjski dijele mnoge leksičke jedinice; to je navelo neke da vjeruju kako je albanski nastao istočno od svog današnjeg geografskog položaja (Georgiev 1957; Hamp 1994) ... To ne mora nužno odrediti genealošku povijest jezika, niti isključuje mogućnost prisutnosti protoalbanskog i na ilirskom i na tračkom teritoriju.|isbn=9781267580337 |date=30.11.2011}}</ref> Razdoblje interakcije protoalbanskog i latinskog bilo je dugotrajno, počev od 2. stoljeća pne. do 5. stoljeća nove ere.{{sfn|Mallory|Adams|1997|p=9}} Tijekom ovog razdoblja leksičke posuđenice mogu se približno podijeliti u tri sloja, od kojih je drugi najveći. Prvi i najmanji sloj potječe iz vremena manje značajne interakcije. Posljednje razdoblje, vjerojatno prije [[Seoba naroda|slavenskih ili germanskih naval]]a, također broji znatno manji broj posuđenica. Svaki sloj karakterizira različit tretman većine samoglasnika: prvi sloj prati evoluciju ranog protoalbanskog u albanski; dok kasniji slojevi odražavaju promjene samoglasnika koje su endemske u poznolatinskom (i vjerojatno [[Protoromanski jezik|protoromanskom]] jeziku). Ostale formativne promjene uključuju sinkretizam nekoliko padežnih završetaka kod imenica, posebno u množini, kao i [[palatalizacija]] velikih razmjera. Uslijedilo je kratko razdoblje, između 7. i 9. stoljeća, koje su obilježile mnogobrojne posuđenice iz [[Južnoslovenski jezici|južnoslavenskih jezika]], od kojih su neke prethodile promjeni "o-a" zajedničkoj modernim oblicima ove jezične skupine. Počevši od kraja 9. stoljeća, trajalo je razdoblje karakterizirano dugotrajnim kontaktom s [[Protorumunjski jezik|Protorumunjima]] (ili "[[Vlasi|Vlasima]]"), iako se čini da je leksičko posuđivanje uglavnom bilo jednostrano: iz albanskog u rumunjski. Takvo posuđivanje ukazuje na to da su Rumunji migrirali iz područja u kojem je većina govorila slavenskim (tj. srednjobugarskim) u područje gdje se većinski govorio albanski (tj. [[Dardanija (rimska provincija)|Dardaniju]], gdje su Vlasi posvjedočeni u 10. stoljeću). Njihova je seoba vjerojatno povezana sa širenjem [[Bugarsko Carstvo|Bugarskog Carstva]] na Albaniju otprilike u to vrijeme. ====Rane grčke posuđenice==== U albanskom ima oko 30 starogrčkih posuđenica.<ref name="Linguistics p.412"/> Mnoge od njih odražavaju neki grčki dijalekt sa zvučnim aspiratama, kakav je bio makedonski grčki. Druge su posuđenice iz dorskog dijalekta; ove se riječi većinom odnose na domaće predmete i trgovinsku robu i vjerojatno su ušle u albanski putem trgovine preko danas izumrlog posrednika.<ref name="huld"/> * ''bletë'', "pčela" < atički ''mélitta'' "pčela" (vs. jonski ''mélissa'').<ref>{{harvnb|Orel|2000}} sugerira, bez dovoljnog razloga, posrednika iz vulgarnog latiniteta. Mallory & Adams (1997) pogrešno smatraju ovu riječ izvorno albanskom, od *''melítiā'', protoforme u čijem je temelju grčko ''mélissa''; međutim, ta protoforma dala je albansko ''mjalcë'' "pčela", što predstavlja prirodnu izvedenicu od protoalbanskog *''melita'' "med" (suvr. alb. ''mjaltë'').</ref> * ''drapër'', "srp" < ([[Dorski_dijalekt#Severozapadni_dijalekti|sjeverozapadni grčki]]) ''drápanon''.<ref name="Ancient Indo-European Dialects p.102">''Ancient Indo-European dialects: proceedings'', Volume 1963, University of California, Los Angeles. Center for Research in Languages and Linguistics Authors Henrik Birnbaum, Jaan Puhvel, University of California, Los Angeles. Center for Research in Languages and Linguistics Editors Henrik Birnbaum, Jaan Puhvel Publisher University of California Press, 1966, str. 102.</ref><ref name="huld"/> * ''kumbull'', "šljiva" < ''kokkúmelon'.'<ref name="Ancient Indo-European Dialects p.102"/> * ''lakër'', "kupus, zelen" < ''lákhanon'' "zeleni; povrće".{{sfn|Orel|2000|p=23}} * ''lëpjetë'', "divlja loboda"< ''lápathon''.{{sfn|Orel|2000|p=102}} * ''leva (lyej)'', "namazati, nauljiti" < *''liwenj'' < *''elaiwā'' < grč. ''élai(w)on'' "maslinovo ulje". * ''mokër'', "žrvanj" < (sjeverozapadni) ''mākhaná'' "uređaj".<ref name="Linguistics p.412">Bernd Kortmann, Johan Van Der Auwera Editors Bernd Kortmann, Johan Van Der Auwera Publisher Walter de Gruyter, ''The Field of Linguistics'', Vol. 2, 2010 {{ISBN|3-11-022025-3}}, {{ISBN|978-3-11-022025-4}} str. 412.</ref><ref name="huld"/> * ''mollë'', "jabuka" < ''mēlon'' "voćka".<ref>{{Cite book |title=Les mots latins de l'albanais |last=Bonnet |first=Guillaum |publisher=L'Harmattan |year=1998 |location=Paris |pages=324}}</ref> * ''pjepër'', "dinja" < ''pépōn''.<ref name="huld"/> * ''presh'', "poriluk" < ''práson''.{{sfn|Orel|2000|p=23}} * ''shpellë'', "špilja" < ''spḗlaion''. * ''trumzë'', "tamjan" < (sjeverozapadni) ''thýmbrā, thrýmbrē''<ref name="Ancient Indo-European Dialects p.102"/> * ''pellg'', "jezerce, bara" < ''pélagos'' "pučina".{{sfn|Orel|2000|p=264}} * ''verë'', "vino" < ''*woínā''.<ref name="huld"/> Slijedeće posuđenice potječu iz nekog od drugih grčkih dijalekata:<ref name="huld"/> * ''angari'', "radni dan" < ''*ẚngareíā'' (''ἀγγαρεία'').<ref name="huld"/> * ''pëllëmbë'', "dlan" < ''*palámā''.<ref name="huld"/> * ''llërë'', "lakat" < ''*ὠlénā''.<ref name="huld"/> * ''brukë'', "tamarisk" < ''*mīrýkhā''.<ref name="huld"/> * ''mëllagë'', "sljez" < ''*malákhā'' (s refleksom /ɡ/ umjesto grčkog <χ> što ukazuje na dijalektalno zvučenje grčke aspirate).<ref name="huld"/> * ''maraj'', "komorač" < ''*márathrion'' (usp. rumunj. ''marariu'', jonski ''márathron''; s albanskim pojednostavljenjem skupine ''-dri̯-'' u ''-j-'', što odražava stariji prijelaz iz *''udri̯om'' u ''ujë'' "voda").<ref name="huld"/> * ''bredh'', "jela" < ''brathy'' "smrdeljika", pri čemu rumunj. ''brad'' potječe iz istog grčkog dijalekta, a sam je grčki termin semitskog porijekla.<ref name="huld"/> ====Latinski utjecaji==== [[Latinski jezik|Latinski]] korijeni ukupno čine preko 60% albanskog leksika<ref name=Sawicka/> i obuhvaćaju mnoge često korištene ključne riječi, kao što su ''shumë'' ("vrlo", od latinskog ''summus''), ''pak'' ("malo", lat. ''paucus''), ''ngushtë'' ("uzan", lat. ''angustus''), ''pemë'' ("drvo", lat. ''poma'') , ''vij'' ("doći", lat. ''venio''), rërë ("pijesak", lat. ''arena''), ''drejt'' ("ravno", lat. ''directus''), ''kafshë'' ("zvijer", lat. ''causa'', u značenju "stvar") i ''larg'' ("daleko", lat. ''largus''). [[Jernej Kopitar]] (1780–1844) prvi je primijetio utjecaj latinskoga na albanski jezik i tvrdio je da su "latinske posuđenice u albanskom jeziku imale [[Izgovori latinskog jezika|izgovor]] koji se primjenjivao u vrijeme [[August (rimski car)|cara Augusta]]".{{sfn|Kopitar|1829|p=254}} Kopitar je dao primjere kao što su albanski ''qiqer'' ("slanutak", lat. ''cicer''), ''qytet'' ("grad", lat. ''civitas''), ''peshk'' ("riba", lat. ''piscis'') i ''shigjetë'' ("strelica", lat. ''sagitta''). Tvrdi izgovori latinskog {{angle bracket|c}} i {{angle bracket|g}} zadržani su kao nepčani i velarni plozivi u albanskim posuđenicama. Gustav Meyer (1888)<ref>Meyer, Gustav. ''Die lateinischen Elemente im Albanesischen''. (U: ''Grцbers Grundriss, I''; I.Auflage) (1888), str. 805.</ref> i [[Wilhelm Meyer-Lübke]] (1914)<ref>Meyer-Lübke, Wilhelm. ''Rumanisch, romanisch, albanesisch''. (''Mitteilungen des Romanischen Instituts an der Universitet Wien. I.'' Heilderberg 1914), str. 32.</ref> kasnije su to potvrdili. Meyer je primijetio sličnost između albanskih glagola ''shqipoj'' ("jasno govoriti, izgovarati") i ''shqiptoj'' ("izgovoriti, artikulirati") te latinske riječi ''excipio'' (što znači "dočekivati"). Stoga je vjerovao da riječ ''Shqiptar'' znači "albanska osoba" i da je izvedena iz ''shqipoj'', što je pak izvedeno iz latinske riječi ''excipere''. Johann Georg von Hahn, austrijski lingvist, predložio je istu hipotezu 1854. godine.<ref>{{cite book |title=Wir sind die Deinen. Studien zur albanischen Sprache, Literatur und Kulturgeschichte, dem Gedenken an Martin Camaj (1925–1992) gewidmet |author =Bardhyl Demiraj |publisher=Harrassowitz Verlag |isbn=978-3-447-06221-3 |date=2010}}</ref> [[Eqrem Çabej]] primijetio je, između ostalih, ove arhaične latinske elemente u albanskom:<ref>Çabej, Eqrem. ''Karakteristikat e huazimeve latine të gjuhës shqipe''. SF 1974/2 (In German RL 1962/1), str. 13-51.</ref> # Latinsko /au/ postaje albansko /a/ u najstarijim posuđenicama: ''aurum'' → ''ar'' "zlato"; ''gaudium'' → ''gaz'' "radost"; ''laurus'' → ''lar'' "lovor". Latinsko /au/ zadržano je u kasnijim posuđenicama, ali se mijenja na sličan način kao u [[Grčki jezik|grčkom]]: ''causa'' "stvar" → ''kafshë'' "stvar; zvijer"; ''laud'' → ''lavd''. # Latinsko /oː/ postaje albansko /e/ u najstarijim posuđenicama: ''pōmus'' → ''pemë'' "voće"; ''hōra'' → ''ora'' "sat". Do analogne je promjene došlo pri prijelazu iz protoindoeuropskog (PIE) u albanski: PIE ''*nōs'' dalo je albansko ''ne'' "mi", PIE ''*oḱtō'' + sufiks ''-ti-'' dalo je albansko ''tetë'' "osam" itd. # Latinski nenaglašeni unutarnji i incijalni slogovi u albanskom su se izgubili: ''cubitus'' → ''kub'' "lakat"; ''medicus'' → ''mjek'' "liječnik"; ''palūdem'' "močvara" → [[Vulgarni latinski jezik|vulgarnolat]]. ''padūle'' → ''pyll'' "šuma". Do analogne je promjene došlo pri prijelazu iz protoindoeuropskog (PIE) u albanski. Nasuprot tome, u kasnijim posuđenicama iz latinskog unutarnji se slog čuva: ''paganus'' → ''pagan''; ''plaga'' → ''plagë'' "ozljeda" itd. # Latinsko /tj/, /dj/, /kj/ palataliziraju se u albansko /s/, /z/, /c/: ''vitium'' → ''ves'' "mana; briga"; ''rationem'' → ''arsye'' "razum"; ''radius'' → ''rreze'' "zraka; zubav"; ''facies'' → ''faqe'' "lice; obraz"; ''socius'' → ''shok'' "drug", ''shoq'' "muž" itd. S druge strane, latinsko /s/ prešlo je u /ʃ/ u albanskom. Haralambie Mihăescu pokazao je sljedeće: * Nekih 85 latinskih riječi sačuvalo se u albanskom, ali ne, što je slučaj u [[Romanski jezici|romanskim jezicima]], kao naslijeđene. Neki su primjeri: poznolat. ''celsydri'' → dijal. ''kulshedër'' → ''kuçedër'' "polip", ''hībernus'' → ''vërri'' "zimska ispaša", ''sarcinārius'' "tovarni" → ''shelqëror'' "račvasti klin, grapnel, račvasta vješalica", ''solanum'' "velebilje", dosl. "sunčeva biljka" → ''shullë(r)'' "sunčano mjesto izvan vjetra, osunčana oblast", ''splēnēticus'' → ''shpretkë'' "slezena", ''trifurcus'' → ''tërfurk'' "račve".{{sfn|Mihăescu|1966|pp=1, 30}} * 151 albanska riječ latinskog porijekla nije sačuvana u rumunjskom. Neki su primjeri: lat. ''amicus'' → alb. ''mik'' "prijatelj", ''inimicus'' → ''armik'' "neprijatelj", ''rationem'' → ''arsye'', ''benedicere'' → ''bekoj'', ''bubulcus'' "orač, stočar" → ''bulk'', ''bujk'' "seljak", ''calicis'' → ''qelq'' "čaša", ''castellum'' → ''kështjellë'' "kaštel", ''centum'' → ''qind'' "stotina", ''gallus'' → ''gjel'' "pjetao", ''iunctūra'' → ''gjymtyrë'' "ud; zglob", ''medicus'' → ''mjek'' "liječnik", ''retem'' → ''rrjetë'' "mreža", ''spērāre'' → dijal. ''shp(ë)rej'' ''shpresoj'' "nadati se", ''pres'' "čekati", ''voluntās'' (''voluntātis'') → ''vullnet'' "volja; volonter".{{sfn|Mihăescu|1966|pp=1, 21}} * Neka albanska crkvena terminologija pokazuje fonetska obilježja koja ukazuju na to da je preuzeta iz latinskog u veoma rano doba. Neki su primjeri: alb. ''bekoj'' "blagosiljati" od lat. ''benedīcere'', ''engjëll'' "anđeo" od ''angelus'', ''kishë'' "crkva" od ''ecclēsia'', ''i krishterë'' "kršćanski" od ''christiānus'', ''kryq'' "križ" od ''crux'' (''crucis''), (zastarjelo) ''lter'' "oltar" od lat. ''altārium'', ''mallkoj'' "prokleti" od ''maledīcere'', ''meshë'' "misa" od ''missa'', ''murg'' "monah" od ''monacus'', ''peshkëp'' "biskup" od ''episcopus'' i ''ungjill'' "evanđelje" od ''ēvangelium''.{{sfn|Mihăescu|1966|pp=1–2}} Drugi autori<ref>A. Rosetti, ''Istoria limbii române'', 1986, str. 195-197.</ref> otkrili su latinske posuđenice u albanskom jeziku sa drevnim zvučnim modelom iz 1. stoljeća pne., npr. albansko ''qingël(ë)'' "kolan (kožni pȃs koji se veže konju pod trbuh i tako učvršćuje sedlo); mali starac" od lat. ''cingula'', te alb. ''e vjetër'' "star, vremešan; bivši" od ''vjet'' ali s utjecajem latinskog ''veteris''. [[Romanski jezici]] naslijedili su ove riječi iz [[Vulgarni latinski jezik|vulgarnog latinskog]]: ''cingula'' je u rumunjskom postalo ''chinga'' "pojas; kolan", a vulgarnolat. ''[[Veteranus|veterānus]]'' dalo je u rumunjskom ''bătrân'' "star". Albanski, [[Baskijski jezik|baskijski]] i sačuvani [[keltski jezici]] kao što su [[Bretonski jezik|bretonski]] i [[Velški jezik|velški]] danas su neromanski jezici s ovakvim opsežnim latinskim elementom, koji datira iz starih [[Rimska era|rimskih vremena]], a koji je pretrpio zvučne promjene povezane s tim jezicima. Ostali jezici u bivšem rimskom području ili u njegovoj blizini ili su se pojavili kasnije (turski, slavenski jezici, arapski) ili su malo posuđivali iz latinskog, unatoč tome što su koegzistirali s njim (grčki, njemački), premda u njemačkom ima nekoliko takvih drevnih latinskih posuđenica (''Fenster'' 'window', ''Käse'' 'cheese', ''Köln''). Rumunjski znanstvenici kao Vatasescu i Mihaescu, provodeći leksičku analizu albanskog jezika, zaključili su da je na albanski jezik snažno utjecao neki izumrli romanski jezik koji se razlikovao i od rumunjskog i od [[Dalmatski jezik|dalmatskog]]. Budući da latinskih riječi koje se nalaze samo u rumunjskom i albanskom ima znatno manje nego onih koje se nalaze samo u albanskom i zapadnim romanskim jezicima, Mihaescu tvrdi da se albanski jezik razvio u regiji s mnogo intenzivnijim kontaktima sa zapadnoromanskim obkastima nego s rumunjskim govornim područjem i tu regiju smješta u današnju Albaniju, Kosovo i zapadnu Makedoniju, na istoku do [[Bitola|Bitole]] i [[Priština|Prištine]].<ref name="MadgearuAlbanianRomans">{{cite book |author1=Madgearu, Alexandru |author2=Gordon, Martin |title=The Wars of the Balkan Peninsula: Their Medieval Origins |pages=146–147}}</ref> ====Druge posuđenice==== Pretpostavlja se da su [[Grčki jezik|grčki]] i [[Protorumunjski jezik|balkanski latinski]] (predak rumunjskog i drugih balkanskih romanskih jezika) izvršili velik utjecaj na albanski. Primjeri riječi posuđenih iz latinskog jesu: ''qytet < civitas'' ("grad"), ''qiell < caelum'' ("nebo"), ''mik < amicus'' ("prijatelj"), ''kape ditën < carpe diem'' ("iskoristi dan"). Nakon [[Dolazak Slavena na Balkan|dolaska Slavena na Balkan]], [[Slavenski jezici|slavenski jezici]] postali su dodatni izvor posuđenica. Uspon [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] značio je priljev turskih riječi; to je također značilo posuđivanje [[Perzijski jezik|perzijskih]] i [[Arapski jezik|arapskih]] riječi putem turskog. Neka su turska osobna imena, poput ''Altin'', dosta česta. Postoje neke posuđenice iz [[Novogrčki jezik|novogrčkog]], posebno na jugu Albanije. Mnoge posuđene riječi zamijenjene su riječima s albanskim korijenima ili modernim latiniziranim (međunarodnim) riječima. =====Gotski===== Poznato je i da albanski posjeduje jednu malobrojnu skupinu [[Gotski jezik|gotskih]] posuđenica, koju su ranije istražili [[Norbert Jokl]]<ref>Jokl, Norbert (1929). "Balkangermanisches und Germanisches in Albanischen". ''Festschrift der 57. Versammlung deutscher Philologen und Schulmänner in Salzberg''. Baden bei Wien, str. 105-137.</ref> i [[Sigmund Feist]],<ref>Feist, Sigmund (1939). ''Vergleichendes Wörterbuch der gotischen Sprafche''. Leiden: Brill.</ref> premda su takve posuđenice još u 19. stoljeću primijetili neki lingvisti poput [[Gustav Meyer|Gustava Meyera]]. Međutim, mnoge riječi za koje se tvrdilo da su gotske, kasniji su lingvisti pripisali drugim izvorima (npr. ''fat'' i ''tufë'', premda ih je Huld 1994. naveo kao važne dokaze gotske tvrdnje, danas se pripisuju latinskom porijeklu),<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 456-457, 468.</ref> ili su možda izvorno albanske, naslijeđene iz protoindoeuropskog.<ref>Matasovic, Ranko (2019). ''[https://mudrac.ffzg.hr/~rmatasov/Albanian A Grammatical Sketch of Albanian for Students of Indo-European]'', Zagreb, str. 39.</ref> Danas je prihvaćeno da u albanskom postoji nekoliko riječi iz gotskog, ali su malobrojne, budući da su [[Goti]] imali malo kontakata s balkanskim narodima.<ref name=Curtis19>Curtis, M.C., 2012. [https://etd.ohiolink.edu/apexprod/rws_etd/send_file/send?accession=osu1338406907 Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence], str. 19.</ref> Martin Huld<ref name=Huld168>Huld, M.E., 1994. [https://www.jstor.org/stable/pdf/40849126.pdf?refreqid=excelsior%3A7cdb9c3fc6b55e552953881eed1aa2a2 Albanian zverk - Gothic *swairhs]. ''Historische Sprachforschung/Historical Linguistics'', 107(1. H), str. 167-168.</ref> brani značaj, doduše rijetkih, gotskih posuđenica za albanske studije, tvrdeći da je gotski jedini jasno postromanski i "predosmanski" jezik nakon latinskog s značajnim utjecajem na albanski vokabular (utjecaj slavenskih jezika je i predosmanski i osmanski).<ref name=Huld168/> Tvrdi da se gotske riječi u albanskom mogu pripisati kasnom 4. i ranom 5. stoljeću, tijekom navala različitih gotskih govornih skupina na Balkan pod [[Alarih I|Alarikom]], [[Odoakar|Odoakrom]] i [[Teodorik Veliki|Teodorikom]]. Tvrdi da albanski gotizmi dokazuju redoslijed događaja u protoalbanskom vremenu u ovom trenutku: na primjer, tvrdi da je protoalbanski jezik u ovoj fazi već pomaknuo /uː/ u [y] budući da se gotske riječi sa /uː/ pojavljuju sa /u/ u albanskom, ne sa /y/ koje se vidi u većini posuđenica iz latinskog i grčkog, ali da još uvijek nije došlo do promjene iz /t͡s/ u /θ/, budući da posuđenice iz gotskog s /θ/ zamijenjuju /θ/ sa /t/ ili s drugi zatvorenim zvukom.<ref name=Huld168/> Značajne riječi koje se i dalje smatraju gotskim posuđenicama u albanskom uključuju: * ''tirk'' "dokoljenice od filca, bijeli filc" (usp. rumunj. ''tureac'' "gornji dio čizme") < got. *''θiuh-brōks-''<ref name=Curtis19/><ref name=Orel_tirk>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 456-457.</ref> ili *''θiuhbrōkeis'',<ref name=Huld168/> usp. [[Starovisokonemački jezik|starovisokonjem.]] ''theobrach'' "dokoljenice".<ref name=Orel_tirk/> * ''shkumë'' "pjena"<ref>Matasovic, Ranko (2019). ''[https://mudrac.ffzg.hr/~rmatasov/Albanian A Grammatical Sketch of Albanian for Students of Indo-European]'', Zagreb, str. 39.</ref> < got. ''*skūm-'',<ref name=Huld168/> možda putem posrednika u romanskom *scuma.<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 424.</ref> * ''gardh'' "ograda, vrt"<ref>Matasovic, Ranko (2019). ''[https://mudrac.ffzg.hr/~rmatasov/Albanian A Grammatical Sketch of Albanian for Students of Indo-European]'', Zagreb, str. 39.</ref> smatra se ili izvornom albanskom riječju<ref>Curtis, M.C., 2012. [https://etd.ohiolink.edu/apexprod/rws_etd/send_file/send?accession=osu1338406907 Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence], str. 107.</ref> koja je posuđena u rumunjski kao ''gard''<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary''. Page 110</ref><ref>Fortson IV, B. W. (2010). Indo-European Language and Culture: An Introduction. 2nd ed. MA: Blackwell Publishing, str. 449.</ref> ili romanske riječju posuđenom od gotskog ''gards''.<ref>Poruciuc, Adrian. (2009). Linguistic-Historical Implications of an Old Germanic Loan - Romanian gard 'fence, enclosure, weir, garden'. ''The mankind quarterly''. 50, str. 25-70; 10.46469/mq.2009.50.1.2. </ref> * ''zverk'' "potiljak, zatiljak"" < got*''swairhs'';<ref>Huld, M.E., 1994. [https://www.jstor.org/stable/pdf/40849126.pdf?refreqid=excelsior%3A7cdb9c3fc6b55e552953881eed1aa2a2 Albanian zverk - Gothic *swairhs]. ''Historische Sprachforschung/Historical Linguistics'', 107(1. H), pp.165-171.</ref> "teška" riječ koja se na također pripisuje (s fonološkim problemima) keltskom, grčkom ili domaćem razvoju.<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 526-527.</ref> * ''horr'' "nitkov" i ''horre'' "kurva" < got. *''hors'' "preljubnik", usp. [[Staronordijski jezik|staronord.]] ''hóra'' "kurva".<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 150-151.</ref> * ''punjashë'' "torbica", deminutiv od ''punjë'' < got. ''puggs'' "torbica".<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 350.</ref> ====Obrasci u posuđivanju riječi==== Iako albanski karakterizira upijanje mnogih posuđenica, čak i u slučaju latinskog, koji seže duboko u temeljni rječnik, određena su [[Semantika|semantička]] polja ipak ostala otpornija. Pojmovi koji se odnose na [[Društvo|društvenu]] organizaciju često su sačuvani, premda ne i oni koji se odnose na [[Politika|političku]] organizaciju, dok su svi oni koji se odnose na trgovinu posuđeni ili inovirani.{{sfn|Orel|2000|p=263}} [[Hidronim|Hidronimi]] predstavljaju složenu sliku; izraz za "more" (''det'') jest izvorni i predstavlja "albansko-germansku" inovaciju koja se odnosi na koncept dubine, ali posuđena je velika količina pomorskog rječnika. Riječi koje se odnose na velike potoke i njihove obale obično su posuđenice, ali ''lumë'' ("rijeka") izvorna je riječ, kao i ''rrymë'' ("tijek"). Riječi za manje potoke i stajaće vode češće su izvorne, ali riječ za "ribnjak", ''pellg'', zapravo je semantički pomaknut potomak stare grčke riječi za "pučinu", što sugerira promjenu mjesta nakon grčkog kontakta. Albanski jezik još od protoindoeuropskog zadržava specifičan izraz koji se odnosi na šumu uz rijeku (''gjazë''), kao i na izraze za močvare. Zanimljivo je da albanski zadržava izvorne izraze za "vrtlog", "vodenu jamu" i (vodeno) "duboko mjesto", zbog čega Orel nagađa da je albanska "jezična domovina" (''Urheimat'') vjerojatno imala mnoge opasne vrtloge i vodene dubine.{{sfn|Orel|2000|pp=264–265}} Što se tiče šume, riječi za većinu četinjača i grmlja su izvorne, kao i izrazi za "johu", "brijest", "hrast", "bukvu" i "lipu", dok se posuđenice koriste za "jasen", "kesten", "brezu", "javor", "topolu" i "vrbu".{{sfn|Orel|2000|pp=266–267}} Izvorna indoeuropska [[Srodstvo|srodnička]] terminologija bila je radikalno preoblikovana; promjene su uključivale prijelaz s "majke" na "sestru" i bile su toliko temeljite da su samo tri pojma zadržala svoju izvornu funkciju: riječi za "zeta", "svekrvu" i "svekra". Sve riječi o krvnom srodstvu drugog stupnja, uključujući "tetu", "ujaka", "nećaka", "nećakinju" i izraze za unuke, predstavljaju drevne posuđenice iz latinskog.{{sfn|Orel|2000|p=262}} Čini se da su se Protoalbanci bavili [[Stočarstvo|uzgojem stoke]], s obzirom na ogroman broj sačuvanih domaćih riječi koje se odnose na uzgoj krava, mužnju i slično, dok riječi koje se odnose na pse obično predstavljaju posuđenice. Sačuvano je mnogo izvornih riječi koje se odnose na uzgoj konja, ali sama riječ za konj posuđena je iz latinskog jezika.{{sfn|Orel|2000|pp=267-268}} == Reference == {{reflist|2}} ==Literatura== {{Refbegin|colwidth=30em}} * Ajeti, Idriz. "La présence de l'albanais dans les parlers des populations slaves de la Péninsule balkanique à la lumière de la langue et de la toponymie", ''[[Studia Albanica]]'' 2 (1968): 131–6. * Ajeti, Idriz. "Për historinë e marrëdhënieve të hershme gjuhësore shqiptare-sllave", ''[[Studime Filologjike]]'' 4 (1972): 83–94 (reprint in ''Gjurmime albanologjike – Seria e shkencave filologjike II – 1972''. Pristina: 1974, pp.&nbsp;33–44). * Arapi, Inna. ''Der Gebrauch von Infinitiv und Konjunktiv im Altalbanischen mit Ausblick auf das Rumänische''. Hamburg: Kovač, 2010. * Banfi, Emanuele. ''Linguistica balcanica''. Bologna: Zanichelli, 1985. * Banfi, Emanuele. ''Storia linguistica del sud-est europeo: Crisi della Romània balcanica tra alto e basso medioevo''. Milan: Franco Angeli, 1991. * Bonnet, Guillaume. ''Les mots latins de l'albanais''. Paris–Montréal: L'Harmattan, 1998. * [[Franz Bopp|Bopp, Franz]]. "Über das Albanesische in seinen verwandtschaftlichen Beziehungen", in ''Königliche Preußische Akademie der Wissenschaften. Abhandlungen der philosophisch-historischen Klasse''. Berlin: J. Stargardt, 1855, pp.&nbsp;459–549. * Boretzky, Norbert. ''Der türkische Einfluss auf das Albanische''. 2 vols. vol. 1: ''Phonologie und Morphologie der albanischen Turzismen''; vol. 2: ''Wörterbuch der albanischen Turzismen''. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 1975. * Buchholz, Oda & Wilfried Fiedler. ''Albanische Grammatik''. Leipzig: VEB Verlag Enzyklopädie, 1987. * [[Eqrem Çabej|Çabej, Eqrem]]. "Disa probleme themelore të historisë së vjetër të gjuhës shqipe", ''Buletin i Universitetit Shtetëror të Tiranës. Seria e Shkencave Shoqërore'' 4 (1962): 117–148 (In German ''Studia Albanica'' 1 (1964)) * Çabej, Eqrem. "Zur Charakteristik der lateinischen Lehnwörter im Albanischen", ''Revue roumaine de linguistique'' 7, vol. 1 (1962): 161–99 (In Albanian "Karakteristikat e huazimeve latine të gjuhës shqipe", ''Studime Filologjike'' 2 (1974): 14–51) * Çabej, Eqrem. "Rreth disa çështjeve të historisë së gjuhës shqipe", ''Buletin i Universitetit Shtetëror të Tiranës. Seria e Shkencave Shoqërore'' 3 (1963): 69–101. (In Romanian ''Studii și cercetări lingvistiche'' 4 (1954)) * Çabej, Eqrem. "Mbi disa rregulla të fonetikës historike të shqipes", ''Studime Filologjike'' 2 (1970): 77–95 (In German "Über einige Lautregeln des Albanischen", ''[[Die Sprache]]'' 18 (1972): 132–54) * Çabej, Eqrem. "L'ancien nom national des albanais", ''Studia Albanica'' 1 (1972): 1–40. * Çabej, Eqrem. "Problemi i vendit të formimit të gjuhës shqipe", ''Studime Filologjike'' 4 (1972): 3–27. * Çabej, Eqrem. ''Studime etimologjike në fushë të shqipes''. 7 vols. Tirana: Akademia et Shkencave e Republikës Popullore të Shqipërisë, Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë, 1976–2014. * Camaj, Martin. ''Albanische Wortbildung''. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 1966. * Camaj, Martin. ''Albanian Grammar''. Trans. Leonard Fox. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 1984. * Camarda, Demetrio. ''[https://books.google.com/books?id=YWQCAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Saggio+di+grammatologia+comparata+sulla+lingua+albanese&cd=2#v=onepage&q&f=false Saggio di grammatologia comparata sulla lingua albanese]''. Livorno: Successore di Egisto Vignozzi, 1864. * Camarda, Demetrio. ''[https://books.google.com/books?id=syYTAAAAYAAJ&pg=PT238&dq=Appendice+al+Saggio+di+grammatologia+sulla+lingua+albanese&cd=2#v=onepage&q&f=false Appendice al saggio di grammatologia comparata sulla lingua albanese]''. Prato, 1866. * Campbell, George L., ed. ''Compendium of the World's Languages'', 2nd edn. Vol. 1: ''Abaza to Kurdish'', s.v. "Albanian". London–NY: Routledge, 2000, pp.&nbsp;50–7. * [[Wacław Cimochowski|Cimochowski, Wacław]]. "Recherches sur l'histoire du sandhi dans la langue albanaise", ''Lingua Posnaniensis'' 2 (1950): 220–55. * Cimochowski, Wacław. "Des recherches sur la toponomastique de l'Albanie", ''Lingua Posnaniensis'' 8 (1960): 133–45. * Cimochowski, Wacław. "Pozicioni gjuhësor i ilirishtes ballkanike në rrethin e gjuhëve indoevropiane", ''Studime Filologjike'' 2 (1973). * Demiraj, Bardhyl. ''Albanische Etymologien: Untersuchungen zum albanischen Erbwortschatz''. Amsterdam–Atlanta: Rodopi, 1997. * [[Shaban Demiraj|Demiraj, Shaban]]. "Albanian", in ''[https://books.google.com/books?id=vwUMNCYbLL0C&printsec=frontcover&dq=The+Indo-European+Languages,+Anna+Giacalone+Ramat+and+Paolo+Ramat&hl=en&ei=RoLuS4jZL4T78Ab9x9D9Cg&sa=X&oi=book_result&ct=book-thumbnail&resnum=1&ved=0CCkQ6wEwAA#v=onepage&q&f=false The Indo-European Languages]''. Edited by Anna Giacalone Ramat & Paolo Ramat. London-NY: Routledge, 1998, pp.&nbsp;480–501. * Demiraj, Shaban. ''Gramatikë historike e gjuhës shqipe''. Tirana: 8 Nëntori, 1986. * Demiraj, Shaban. ''Gjuha shqipe dhe historia e saj''. Tirana: Shtëpia botuese e librit universitar, 1988. * Demiraj, Shaban. ''Fonologjia historike e gjuhës shqipe''. (Akademia e Shkencave e Shqiperise. Instituti i Gjuhesise dhe i Letersise). Tirana: TOENA, 1996. * Demiraj, Shaban. ''Prejardhja e shqiptarëve në dritën e dëshmive të gjuhës shqipe''. Tirana: Shkenca, 1999. *{{cite book|last=Demiraj|first=Shaban|title=The origin of the Albanians: linguistically investigated|url=https://books.google.com/books?id=aXIbAQAAIAAJ|year=2006|location=Tirana|publisher=Academy of Sciences of Albania|isbn=978-99943-817-1-5}} * [[Carlo De Simone (linguist)|De Simone, Carlo]]. "Gli illiri del Sud. Tentativo di una definizione", ''Iliria'' 1 (1986). * Desnickaja, Agnija. ''Albanskij jazyk i ego dialekty''. Leningrad: Nauka, 1968. * Desnickaja, Agnija. "Language Interferences and Historical Dialectology", ''Linguistics'' 113 (1973): 41–57. * Desnickaja, Agnija. ''Osnovy balkanskogo jazykoznanija''. Leningrad: Nauka, 1990. * [[Michiel de Vaan|de Vaan, Michiel]]. "The Phonology of Albanian", in ''Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics'', vol. 3. Berlin/Boston: De Gruyter Mouton, 2018, pp.&nbsp;1732–49. * [[Mahir Domi|Domi, Mahir]]. "Prapashtesa ilire dhe shqipe, përkime dhe paralelizma", ''Studime Filologjike'' 4 (1974). * Domi, Mahir. "Considérations sur les traits communs ou parallèles de l'albanais avec les autres langues balkaniques et sur leur étude", ''Studia Albanica'' 1 (1975). * Fortson IV, Benjamin W. "Albanian", in ''[https://books.google.com/books?id=5hOtPBF6XWwC&printsec=frontcover&dq='Indo-European+Language+and+Culture:++An+Introduction'&cd=1#v=onepage&q&f=false Indo-European Language and Culture: An Introduction]'', 2nd edn. Malden: Wiley-Blackwell, 2010, pp.&nbsp;446–58 (1st edn. 2004, pp.&nbsp;390–9). *{{cite book |last=Fortson IV |first=Benjamin W. |year=2011 |title=Indo-European Language and Culture: An Introduction |edition=2nd |publisher=Blackwell Publishing |url=https://books.google.com/books?id=bSxHgej4tKMC|isbn=978-1-4443-5968-8}} * Genesin, Monica. "Albanian", in ''Encyclopedia of the Languages of Europe''. Edited by Glanville Price. Oxford: Blackwell, 1998, pp.&nbsp;4–8. * Gjinari, Jorgji. "Për historinë e dialekteve të gjuhës shqipe", ''Studime Filologjike'' 4 (1968). * Gjinari, Jorgji. "Mbi vazhdimësinë e ilirishtes në gjuhën shqipe", ''Studime Filologjike'' 3 (1969). * Gjinari, Jorgji. "Struktura dialektore e shqipes e parë në lidhje me historinë e popullit", ''Studime Filologjike'' 3 (1976). * Gjinari, Jorgji. "Dëshmi të historisë së gjuhës shqipe për kohën dhe vendin e formimit të popullit shqiptar", ''Studime Filologjike'' 3 (1982). * Gjinari, Jorgji. ''Dialektologjia shqiptare''. Pristina: Universiteti, 1970. * Gjinari, Jorgji, Bahri Beci, Gjovalin Shkurtaj, & Xheladin Gosturani. ''Atlasi dialektologjik i gjuhës shqipe'', vol. 1. Naples: Università degli Studi di Napoli L'Orientali, 2007. * [[Eric P. Hamp|Hamp, Eric P.]] "Albanian", in ''Encyclopedia of Language and Linguistics''. 2 vols. Edited by R. E. Asher. Oxford: Pergamon, 1994, pp.&nbsp;1:65–7. * Huld, Martin E. ''Basic Albanian Etymologies''. Columbus, OH: Slavica Publishers, 1984. * Katičić, Radoslav. ''Ancient Languages of the Balkans''. 2 vols. The Hague–Paris: Mouton, 1976. * Kocaqi, Altin. "Dokumente historiko-gjuhësore: vëndi i shqipes ndër gjuhët evropiane". Albania: Marin Barleti, 2013. {{ISBN|9995604701}}. * {{cite journal |last=Kopitar |first= Jernej K. |title=Albanische, walachische und bulgarische Sprache |journal=Jahrbücher der Literatur (Wien) |volume= 46 |year=1829 |pages= 59–106}} * [[Paul Kretschmer|Kretschmer, Paul]]. ''[https://books.google.com/books?id=f00TAAAAYAAJ&printsec=frontcover&dq=Einleitung+in+die+Geschichte+der+griechischen+Sprache&cd=1#v=onepage&q&f=false Einleitung in die Geschichte der griechischen Sprache]''. Göttingen, 1896. * Kretschmer, Paul. "Sprachliche Vorgeschichte des Balkans", ''Revue internationale des études balkaniques'' 2, no. 1 (1935): 41–8. * Lloshi, Xhevat. "Substandard Albanian and Its Relation to Standard Albanian", in ''Sprachlicher Standard und Substandard in Südosteuropa und Osteuropa: Beiträge zum Symposium vom 12.-16. Oktober 1992 in Berlin''. Edited by Norbert Reiter, Uwe Hinrichs & Jirina van Leeuwen-Turnovcova. Berlin: Otto Harrassowitz, 1994, pp.&nbsp;184–94. * Lloshi, Xhevat. "Albanian", in ''Handbuch der Südosteuropa-Linguistik''. Edited by Uwe Hinrichs. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 1999, pp.&nbsp;277–99. * {{cite book |last=Lloshi |first= Xhevat |url=https://books.google.com/books?id=9_gXTda0HS8C&q=gjuha+letrare+dhe+gjuha+standarde&pg=PA191 |title=Rreth alfabetit të shqipes: me rastin e 100-vjetorit të Kongresit të Manastirit |location= Skopje–Pristina–Tirana |publisher= Logos-A |year= 2008|isbn= 9789989582684 }} * [[Maximilian Lambertz|Lambertz, Maximilian]]. ''Lehrgang des Albanischen''. 3 vols., vol. 1: ''Albanisch-deutsches Wörterbuch''; vol. 2: ''Albanische Chrestomathie''; vol. 3: ''Grammatik der albanischen Sprache''. Berlin: [[Deutscher Verlag der Wissenschaften]] 1954; Berlin 1955; Halle an der Saale 1959. * {{cite encyclopedia |author-link=J. P. Mallory|last1=Mallory |first1= J.P. |author-link2=Douglas Q. Adams|first2=D. Q. |last2=Adams |title= Albanian language |encyclopedia=Encyclopedia of Indo-European Culture |location= London |publisher= Fitzroy Dearborn |year= 1997 |pages=8–11}} * Matzinger, Joachim. "Die Albaner als Nachkommen der Illyrier aus der Sicht der historischen Sprachwissenschaft", in ''Albanische Geschichte: Stand und Perspektiven der Forschung''. Edited by Oliver Jens Schmitt & Eva Frantz. Munich: R. Oldenburg Verlag, 2009, pp.&nbsp;13–35. * Matzinger, Joachim. "Der lateinisch-albanische Sprachkontakt und seine Implikationen für Vorgeschichte des Albanischen und der Albaner", in ''Südosteuropäische Romania: Siedlungs-/Migrationsgeschichte und Sprachtypologie''. Edited by Wolfgang Dahmen et al. Tübingen: Narr Verlag, 2012, pp.&nbsp;75–103. * Mayer, Anton. ''Die Sprache der alten Illyrier''. 2 vols. Vienna: Österreichische Akademie der Wissenschaften, 1957/1959. * Mann, Stuart E. ''An Albanian Historical Grammar''. Hamburg: Helmut Buske, 1977. * [[Gustav Meyer|Meyer, Gustav]]. "[https://books.google.com/books?id=E-IGAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Albanesische+Studien&cd=1#v=onepage&q&f=false Albanesische Studien I. Die Pluralbildungen der albanesischen Nomina]", in ''Sitzungsberichte der philosophisch-historischen Classe der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften'' 104 (1883): 257–362. * [[Franz Miklosich|Miklosich, Franz]]. ''Albanische Forschungen''. 2 vols., vol. 1: ''Die slavischen Elemente im Albanischen''; vol. 2: ''Die romanischen Elemente im Albanischen''. Vienna: Karl Gerold's Sohn, 1870. * {{cite journal |last=Mihăescu |first= Haralambie |title=Les éléments latins de la langue albanaise |journal=Révue des études sud-est européennes |volume= 4 |year=1966 |pages= 5–33, 323–53}} * {{cite book |last=Mihăescu |first= Haralambie |title=La langue latine dans le sud-est de l'Europe |location= Bucharest and Paris |publisher= Editura Academiei and Les Belles Lettres |year= 1978}} * Newmark, Leonard, Philip Hubbard, & Peter Prifti. ''Standard Albanian: A Reference Grammar for Students''. Stanford: Stanford University Press, 1982. * Ölberg, Hermann. "Einige Uberlegungen zur Autochtonie der Albaner auf der Balkanhalbinsel", in ''Akten der internationalen albanologischen Kolloquiums, Innsbruck, 1972, zum Gedächtnis an Norbert Jokl''. Edited by Hermann M. Ölberg. Innsbruck: Institut für Sprachwissenschaft der Universität Innsbruck, 1977. * Ölberg, Hermann. "Kontributi i gjuhësisë për çështjen e atdheut ballkanik të shqiptarëve", ''Studime Filologjike'' 3 (1982). * Pedersen, Holger. "Bidrag til den albanesiske Sproghistorie", in ''Festskrift til Vilhelm Tomsen''. Kopenhagen: Gyldendal, 1894, pp.&nbsp;246–57. * Pedersen, Holger. "Albanesisch", ''Kritischer Jahrbericht'' 9, vol. 1 (1905): 206–17. Erlangen (1909). * Pellegrini, Giovan Battista. "I rapporti linguistici interadriatici e l'elemento latino dell'albanese", ''Abruzzo'' 19 (1980): 31–71. * Pellegrini, Giovan Battista. "Disa vëzhgime mbi elementin Latin të shqipes" [Some observations on the Latin element of the Albanian language], ''Studime Filologjike'' 3 (1982); (in Italian) "Alcune osservazioni sull'elemento latino dell'albanese", ''Studia Albanica'' 1983: 63–83. * Pellegrini, Giovan Battista. ''Avviamento alla linguistica albanese''. Edizione rinnovata. Rende: Università degli studi della Calabria, Centro editoriale e librario, 1997. * Pisani, Vittore. "L'albanais et les autres langues indo-européennes", in ''Mélanges Henri Grégoire II''. Brussels, 1950, pp.&nbsp;519–38; reprint in ''Saggi di linguistica storica: Scritti scelti''. Torino: Rosenberg & Sellier, 1959, pp.&nbsp;96–114. * Pisani, Vittore. "Les origines de la langue albanaise, questions de principe et de méthode", ''Studia Albanica'' 1 (1964): 61–8. * Pisani, Vittore. "Sulla genesi dell'albanese", in ''Akten der internationalen albanologischen Kolloquiums, Innsbruck, 1972, zum Gedächtnis an Norbert Jokl''. Edited by Hermann M. Ölberg. Innsbruck: Institut für Sprachwissenschaft der Universität Innsbruck, 1977, pp.&nbsp;345–66. * [[Vladimir Orel|Orel, Vladimir]]. ''Albanian Etymological Dictionary''. Leiden: Brill, 1998. * {{cite book |last=Orel |first= Vladimir |url=https://books.google.com/books?id=xvKH56aT5mEC |title= A Concise Historical Grammar of the Albanian Language: Reconstruction of Proto-Albanian |location= Leiden |publisher=Brill |year= 2000|isbn= 9004116478 }} * Riza, Selman. ''Studime albanistike''. Pristina 1979. *{{cite book|editor=Mate Kapović|last=Rusakov|first=Alexander|title=The Indo-European Languages|chapter=Albanian|edition=2nd|url=https://books.google.com/books?id=8i0lDwAAQBAJ|date=2017|publisher=Routledge|isbn=978-1-315-67855-9}} * Schumacher, Stefan & Joachim Matzinger. ''Die Verben des Altalbanischen: Belegwörterbuch, Vorgeschichte und Etymologie''. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 2013. * Svane, Gunnar. ''Slavische Lehnwörter im Albanischen''. Århus: Aarhus University Press, 1992. * Tagliavini, Carlo. ''La stratificazione del lessico albanese: Elementi indoeuropei''. Bologna: Casa editrice Prof. Riccardo Pàtron, 1965. * Thumb, Albert. "Altgriechische Elemente des Albanesischen", ''[[Indogermanische Forschungen]]'' 26 (1909): 1–20. * von Hahn, Johann Georg. ''Albanesische Studien''. 3 vols. Jena: F. Mauko, 1854. * [[Calvert Watkins|Watkins, Calvert]]. "Proto-Indo-European: Comparison and Reconstruction", in ''The Indo-European Languages''. Edited by Anna Giacalone Ramat & Paolo Ramat. London-NY: Routledge, 1998, pp.&nbsp;25–73. * Ylli, Xhelal. ''Das slawische Lehngut im Albanischen''. 2 vols., vol. 1: ''Lehnwörter''; vol. 2: ''Ortsnamen''. Munich: Verlag Otto Sagner, 1997/2000. * Ylli, Xhelal & Andrej N. Sobolev. ''Albanskii gegskii govor sela Muhurr''. Munich: Biblion Verlag, 2003. {{ISBN|3-932331-36-2}} {{Refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Albanian language}} {{interwiki|code=sq}} * [http://www.albanianoverview.com/ Albanski jezik i kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051217015801/http://www.albanianoverview.com/ |date=2005-12-17 }} * [http://www.single-serving.com/Albanian/ Fraze albanskog jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125001738/http://www.single-serving.com/Albanian/ |date=2005-11-25 }} * [http://language-directory.50webs.com/languages/albanian.htm Izvori za albanski jezik] * [http://www.websters-online-dictionary.org/definition/Albanian-english/ Englesko-albanski rečnik] * [http://www.freelang.com/dictionnaire/albanais.html Albansko-francusko-albanski rečnik] * [http://languageserver.uni-graz.at/ls/lang?id=1 Gege albanski (Languages of the World)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623092852/http://languageserver.uni-graz.at/ls/lang?id=1 |date=2015-06-23 }} * [http://languageserver.uni-graz.at/ls/lang?id=4 Toske albanski (Languages of the World)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304023151/http://languageserver.uni-graz.at/ls/lang?id=4 |date=2016-03-04 }} * [http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AL Jezici Albanije] {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Albanski jezik| ]] [[Kategorija:Indoevropski jezici]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Bugarske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Grčke]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Albanci|Jezik]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] o91qkpuzkpsvqyncfz3rw0pzdtbjarg 41263181 41263180 2022-08-25T21:28:08Z Igor Windsor 550 /* Riječi srodne s ilirskim */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik | ime = albanski jezik | altime = | domaćeime = ''gjuha shqipe'' | prihvaćenost = | slika = | veličina = <!-- ili veličina_slike --> | imagealt = | opis_slike = | izgovor = | države = [[Albanija]], [[Crna Gora]], [[Kosovo]], [[Grčka]], [[Italija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Srbija]], [[Turska]] | regija = | tvorac = | nastao = | okolnosti = | etnicitet = | izumro = | era = | govornici = 7,500,000 {{small|([[2018]])}} | datum = | datumprefiks = | ref = <!-- up to e21 (or current edition) if ref is ''Ethnologue'' --> | refname = | govornici2 = | oživiljen = | oživljen-kat = <!-- ili oživljen-kategorija --> | familycolor = indoevropski | family = [[indoevropski jezici]] | fam1 = | fam2 = [[paleobalkanski jezici]] | fam3 = | protoime = | preteče = [[protoalbanski jezik]] | preteče2 = <!-- do preteča5 --> | standardi = | stand1 = | stand2 = <!-- do stand6 --> | dijalekti = [[Gegijski dijalekt|gegijski]]<br>[[toskijski jezik|toskijski]]<br>[[Arbereški jezik|arbereški]]<br>[[Arvanitski jezik|arvanitski]]<br>[[Gornorečki dijalekt|gornorečki]]<br>[[Arbanaški dijalekt|arbanaški]]<br>[[Istarski albanski govor|istarski]]† | listclass = | dia1 = | dia2 = <!-- up to dia20 --> | pismo = [[latinica]] {{small|([[Albanska abeceda|abeceda]])}} | znak = | posteriori = | nacija = {{nowrap|{{flag|Albanija}}<br>{{flag|Kosovo}}<br>{{flag|Sjeverna Makedonija}}<br>{{flag|Crna Gora}}}} | manjinski = {{flag|Italija}}<br>{{flag|Hrvatska}}<br>{{flag|Srbija}}<br>{{flag|Rumunjska}} | agencija = [[Albanska akademija znanosti]]<br>[[Kosovska akademija znanosti i umjetnosti]] | iso1 = sq | iso2b = alb | iso2t = sqi | lingua = 55-AAA-aaa to 55-AAA-ahe (25 varijeteta) | iso3 = sqi | lc1 = aae | ld1 = [[Arbereški jezik|arbereški]] | lc2 = aat | ld2 = [[Arvanitski jezik|arvanitski]] | lc3 = aln | ld3 = [[Gegijski dijalekt|gegijski]] | lc4 = als | ld4 = [[Toskijski jezik|toskijski]] | glotto = alba1267 | glottorefname = Albanian | glotto2 = <!-- up to glotto5 --> | glottoname2 = <!-- up to glottoname5 --> | glottorefname2 = <!-- up to glottorefname5 --> | aiatsis = | aiatsisname = | aiatsis2 = <!-- up to aiatsis6 --> | aiatsisname2 = <!-- up to aiatsisname6 --> | guthrie = | lingua = | lingua_ref = | ietf = | karta = Albanian dialects.svg | karta_veličina = | kartaalt = | karta_opis = Mapa albanskih dijalekata | karta2 = | kartaalt2 = | karta_opis2 = | pushpin_map = | pushpin_image = | pushpin_map_alt = | pushpin_map_caption = | pushpin_mapsize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | coordinates = <!-- use {{Coord}} --> | obavijest = IPA }} '''Albanski jezik''' ({{IPAc-en|æ|l|ˈ|b|eɪ|n|i|ə|n}}; {{jez-alb|shqip}}, {{IPA-sq|ʃc͡çip|}} ili {{jez|alb|''gjuha shqipe''}}, {{IPA-sq|ɟ͡ʝuha ˈʃc͡çipɛ|}}) [[Indoevropski jezici|indoeuropski]] je jezik kojim govore [[Albanci]] na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] i pripadnici [[Albanska dijaspora|albanske dijaspore]] u [[Amerika|Americi]], [[Europa|Europi]] i [[Oceanija|Oceaniji]].<ref name="KlBrFr1800">{{cite book|last1=Klein|first1=Jared|last2=Brian|first2=Joseph|last3=Fritz|first3=Matthias|title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics|year=2018|publisher=Walter de Gruyter|isbn=9783110542431|url=https://books.google.com/books?id=SuR8DwAAQBAJ&pg=PA1548|pages=1800}}</ref><ref>{{cite web|author=Fatjona Mejdini |url=http://www.balkaninsight.com/en/article/albania-registers-diaspora-after-more-than-two-decade-12-14-2015 |title=Albania Aims to Register its Huge Diaspora |publisher=Balkan Insight |date=3.5.2013 |access-date=17.1.2017}}</ref> S oko 7,5 milijuna govornika,{{sfn|Rusakov|2017|p=552}}<ref name="KlBrFr1800"/> albanski čini neovisnu granu unutar indoeuropske jezične porodice i nije usko povezan s bilo kojim drugim jezikom.{{sfn|Fortson IV|2011|p=446}} Prvi put potvrđen u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], albanski predstavlja posljednju indoeuropsku jezičnu granu koja se pojavila u zabilježenim zapisima. To je jedan od razloga zašto je njegovo još uvijek nepoznato porijeklo već dugo predmet rasprave među lingvistima i povjesničarima.{{sfn|Fortson IV|2011|p=446}} Albanski se smatra potomkom jednog od [[Paleobalkanski jezici|paleobalkanskih jezika]] u [[antika|antici]]. Više iz povijesnih i geografskih nego specifično lingvističkih razloga, razni moderni povjesničari i lingvisti vjeruju da albanski jezik možda potječe od nekog južnog [[Ilirski jezik|ilirskog dijalekta]] koji se u [[Klasična antika|klasičnom dobu]] govorio u gotovo [[Ilirija|istoj regiji]].<ref>{{citation|last=Ceka|first=Neritan|author-link=Neritan Ceka|title=The Illyrians to the Albanians|publisher=Publ. House Migjeni|year=2005|isbn=99943-672-2-6|url=https://books.google.com/books?id=r8oeOwAACAAJpages}}; *Thunmann, Johannes E. "Untersuchungen uber die Geschichte der Oslichen Europaischen Volger". Teil, Leipzig, 1774; *V. Malcolm, Noel. ''Origins: Serbs, Vlachs, and Albanians''; Malcolm je mišljenja da je albanski jezik bio ilirski dijalekt sačuvan u Dardaniji, a zatim je (ponovno?) osvojio albansku nizinu; *Fortson, Benjamin W., ''Indo-European language and culture: an introduction'' (5th ed., illustrated), Wiley-Blackwell, 2004 {{ISBN|1-4051-0316-7}}, {{ISBN|978-1-4051-0316-9}}; *Stipčević, Aleksandar. ''Iliri'' (2. izd.). Zagreb, 1989; *NGL Hammond, "The Relations of Illyrian Albania with the Greeks and the Romans". U: ''Perspectives on Albania'', ur. Tom Winnifrith, St. Martin's Press, New York 1992; *Encyclopedia of Indo-European culture By J. P. Mallory, Douglas Q. Adams Edition: illustrated Published by Taylor & Francis, 1997 {{ISBN|1-884964-98-2}}, {{ISBN|978-1-884964-98-5}}.</ref> Prema drugim hipotezama, albanski možda potječe od [[Trački jezik|tračkog]] ili [[Dakijski jezik|dakijsko-mezijskog]], drugih drevnih jezika koji su se govorili istočno od ilirskih oblasti.{{sfn|Fortson IV|2011|p=446}}<ref>{{cite book|last=Villar|first=Francisco|title=Los indoeuropeos y los orígenes de Europa|language=es|publisher=Gredos|place=Madrid|year=1996|url=https://books.google.com/books?id=d5NbPAAACAAJ|isbn=84-249-1787-1|page=313–314, 316}}</ref> O tim se jezicima ne zna dovoljno da bi se te teze mogle potpuno dokazati ili opovrgnuti.<ref>{{harvnb|Mallory|Adams|1997|p=9}}; {{harvnb|Fortson|2004}}</ref> Dva glavna [[Albanski dijalekti|albanska dijalekta]], [[Gegijski dijalekt|gegijski]] i [[Toskijski jezik|toskijski]], prvenstveno se razlikuju u [[Fonologija|fonologiji]] i međusobno su razumljivi,<ref name=DemirajEsposito>{{cite book | last1=Demiraj | first1=B. | last2=Esposito | first2=A. | editor1-last=Brown | editor1-first=Keith | editor2-last=Ogilvie | editor2-first=Sarah | title=Concise Encyclopedia of Languages of the World | url=https://archive.org/details/conciseencyclope00brow_869 | url-access=limited | publisher=Elsevier | year=2009 | page=[https://archive.org/details/conciseencyclope00brow_869/page/n59 23] | chapter=Albanian | isbn=978-0-08-087774-7 }}</ref><ref name=Fortson390/> pri čemu se gegijski govori sjeverno, a toskijski južno od [[Škumbin|rijeke Škumbina]].<ref name=DemirajEsposito/> Njihove karakteristike<ref>"U toskijskom /a/ ispred nazala postao je srednji samoglasnik (shwa), a intervokalsko /n/ postalo je /r/. Ove dvije glasovne promjene utjecale su samo na predslavenski sloj albanskog leksika, tj. na izvorne riječi i posuđenice iz [[Starogrčki jezik|grčkog]] i [[Latinski jezik|latinskog]] jezika" (str. 23)": ''Concise Encyclopedia of Languages of the World'' By Keith Brown, Sarah Ogilvie Contributor Keith Brown, Sarah Ogilvie Edition: illustrated Published by Elsevier, 2008 {{ISBN|0-08-087774-5}}, {{ISBN|978-0-08-087774-7}}</ref> u odrazu kako domaćih riječi tako i posuđenica ukazuju na dijalektalni raskol koji se dogodio nakon [[Pokrštavanje|pokrštavanja]] regije (4. stoljeće nove ere) i u vrijeme [[Dolazak Slavena na Balkan|slavenskih seoba na Balkan]],<ref name="Adams1997">{{cite book|author=Douglas Q. Adams|title=Encyclopedia of Indo-European Culture|url=https://books.google.com/books?id=tzU3RIV2BWIC&pg=PA11|date=januar 1997|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-884964-98-5|pages=9, 11|quote=Grčke i latinske posuđenice pretrpjele su većinu dalekosežnih fonoloških promjena koje su tako promijenile oblik naslijeđenih riječi,све покрали појма о животу немају козојебци dok [[Slavenski jezici|slavenske]] i [[Turski jezik|turske]] posuđenice ne pokazuju te promjene. Stoga je albanski jezik morao steći veći dio svog današnjeg oblika do trenutka kada su [[Slaveni]] došli na Balkan u 5. i 6. stoljeću nove ere [...] Posuđenice iz grčkog i latinskog jezika datiraju još iz stare ere [...] Čak i vrlo uobičajene riječi kao što su ''mik'' "prijatelj" (<lat. ''amicus'') ili ''këndoj'' "pjevati" (<lat. ''cantare'') potječu iz latinskog i svjedoče o širokom miješanju predalbanskih i balkanskih govornika latinskog tijekom rimskog razdoblja, otprilike od 2. stoljeća pne. do petog stoljeća nove ere.}}</ref><ref>"Dijalekatski se raskol na gegijski i toskijski dogodio u neko vrijeme nakon što se ova regija pokrstila u 4. stoljeću nove ere; kršćanske latinske posuđenice pokazuju toskijski rotacizam, kao što je toskijsko ''murgu'' "redovnik" (gegijski: ''mungu'') od lat. ''monachus''" (str. 392); [https://books.google.com.au/books?id=_kn5c5dJmNUC&pg=PA448&dq= Indo-European language and culture: an introduction] By Benjamin W. Fortson Edition: 5, illustrated Published by Wiley-Blackwell, 2004 {{ISBN|1-4051-0316-7}}, {{ISBN|978-1-4051-0316-9}}</ref> pri čemu je povijesnu granicu između gegijskog i toskijskog činila [[Škumbin|rijeka Škumbin]],<ref name=brown23>"Rijeka Škumbin u središnjoj Albaniji povijesno čini granicu između ta dva dijalekta, pri čemu stanovništvo na sjeveru govori varijantama gegijskog, a na jugu varijantama toskijskog dijalekta" (str. 23) [https://books.google.com/books?id=F2SRqDzB50wC&pg=PA23 Concise Encyclopedia of Languages of the World] By Keith Brown, Sarah Ogilvie Contributor Keith Brown, Sarah Ogilvie Edition: illustrated Published by Elsevier,2008 {{ISBN|0-08-087774-5}}, {{ISBN|978-0-08-087774-7}}</ref> koja je prelazila preko tzv. [[Jirečekova linija|Jirečekove linije]].<ref name="ReferenceB">{{Cite book |title=Albanian Etymological Dictionary |last=Orel |first=Vladimir E. |date=1998 |publisher=Brill |isbn=9004110240 |location=Leiden}}</ref><ref>V. i Hamp (1963): "Izoglosa je jasna u svim dijalektima koje sam proučavao, a koji obuhvaćaju gotovo sve moguće tipove. Mora biti relativno stara, odnosno potjecati iz post-rimskog vremena u 1. mileniju. Kao pretpostavka, čini se mogućim da ova izoglosa odražava širenje govornog područja, nakon naseljavanja Albanaca na približno njihovo sadašnje mjesto, tako da je govorno područje bilo presjeklo Jirečekovu liniju".</ref> Standardni albanski jezik standardizirani je oblik govornog albanskog jezika zasnovan na toskijskom dijalektu. Zvanični je jezik [[Republika Albanija|Albanije]] i [[Republika Kosovo|Kosova]], ima status jednog od službenih jezika u [[Republika Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], kao i manjinskog jezika u [[Republika Italija|Italiji]], [[Republika Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i [[Republika Srbija|Srbiji]]. Stoljetne zajednice koje govore albanskim dijalektima mogu se naći raštrkane u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Arbanasi]]), [[Republika Grčka|Grčkoj]] ([[Arvaniti]] i neke zajednice u [[Epir (region)|Epiru]], [[Zapadna Makedonija|zapadnoj Makedoniji]] i [[Albanci u zapadnoj Trakiji|zapadnoj Trakiji]]),<ref name = Euromosaic>{{cite web| url = http://www.uoc.edu/euromosaic/web/document/albanes/fr/i2/i2.html| title = L'arvanite/albanais en Grèce| access-date = 5.12.2016| author = Euromosaic project| year = 2006| publisher = [[European Commission]]| location = Brussels| language = fr}}</ref> [[Italija|Italiji]] ([[Arbereši]]),<ref>{{cite web|url=http://www.minorityrights.org/1617/italy/albanians.html |title=Archived copy |access-date=2.1.2012 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120121173237/http://www.minorityrights.org/1617/italy/albanians.html |archive-date=21.1.2012 }}</ref> kao i u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Turska|Turskoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref>{{cite web|url=http://www.albanianlanguage.net/ |title=Robert Elsie |publisher=The Albanian Language |date=25.11.1972 |access-date=17.1.2017}}</ref> Dvije varijante toskijskog dijalekta, [[Arvanitski dijalekt|arvanitski]] u Grčkoj i [[Arbereški dijalekt|arbereški]] u [[Južna Italija|južnoj Italiji]], sačuvale su neke arhaične elemente jezika.{{sfn|Demiraj|Esposito|2009|p=23}} [[Etnički Albanci]] imaju veliku [[dijaspora|dijasporu]], od kojih su se mnogi odavno asimilirali u različite kulture i zajednice. Zbog toga, broj govornika albanskog jezika ne odgovara ukupnoj etničkoj albanskoj populaciji, jer se mnogi etnički Albanci mogu identificirati kao Albanci, ali ne moraju govoriti albanski jezik.<ref>Mai, Nicola. "The Albanian diaspora-in-the-making: media, migration and social exclusion." Journal of Ethnic and Migration Studies 31, no. 3 (2005): 543-561.</ref><ref>de Rapper, Gilles. "Albanians facing the Ottoman past: the case of the Albanian diaspora in Turkey." (2005).</ref><ref>Gkaintartzi, Anastasia, Aspasia Chatzidaki, and Roula Tsokalidou. "Albanian parents and the Greek educational context: Who is willing to fight for the home language?." International Multilingual Research Journal 8, no. 4 (2014): 291-308.</ref> ==Rasprostranjenost== {{Main|Albanci}} [[Datoteka:Dialect map albania.png|upright=0.9|thumb|Dijalekti u Albaniji.]] Albanskim jezikom govori približno 6 milijuna ljudi na Balkanu, prvenstveno u [[Albanija|Albaniji]], na [[Kosovo (regija)|Kosovu]], u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Grčka|Grčkoj]].{{sfn|Rusakov|2017|p=552}} Međutim, zbog starih zajednica u Italiji i velike [[Albanska dijaspora|albanske dijaspore]], ukupan broj govornika u svijetu mnogo je veći nego u [[Južna Europa|Južnoj Europ]]i i iznosi približno 7,5 milijuna.{{sfn|Rusakov|2017|p=552}}<ref name="KlBrFr1800">{{cite book|last1=Klein|first1=Jared|last2=Brian|first2=Joseph|last3=Fritz|first3=Matthias|title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics|year=2018|publisher=Walter de Gruyter|isbn=9783110542431|url=https://books.google.com/books?id=SuR8DwAAQBAJ&pg=PA1548|pages=1800}}</ref> ===Europa=== Albanski je jezik zvaničan je jezik [[Albanija|Albanije]] i [[Republika Kosovo|Kosova]] i jedan od dva službena jezika u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]]. Albanski je priznati manjinski jezik u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i u [[Srbija|Srbiji]]. Albanskim jezikom govori i [[Albanci u Grčkoj|albanska manjina]] u [[Grčka|Grčkoj]], posebno u regionalnim jedinicama [[Tesprotija|Tespriotiji]] i [[Preveza|Prevezi]] te u nekoliko sela u regionalnim jedinicama [[Janjina|Janjine]] i [[Florina|Florine]] u Grčkoj.<ref name="Euromosaic" /> Njime govori i 450.000 albanskih imigranata u Grčkoj. Po broju govornika, albanski je treći jezik u [[Italija|Italiji]].<ref>{{cite web|title=Linguistic diversity among foreign citizens in Italy|url=http://www.istat.it/en/archive/129304|publisher=Statistics of Italy|access-date=1.4.2015|date=25.7.2014}}</ref> To je zbog znatne imigracije Albanaca u Italiju. Italija ima povijesnu albansku manjinu od oko 500.000 ljudi, raštrkanu po južnoj Italiji, čiji su pripadnici poznati kao [[Arbereši]]. Otprilike milijun Albanaca s Kosova raspršeno je po [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Austrija|Austriji]]. To su uglavnom emigranti s [[Kosovo (regija)|Kosova]] koji su se na zapad doselili tijekom 1990-ih godina. U Švicarskoj je albanski jezik šesti jezik po broju govornika, kojih ima 176.293. Albanski je postao službeni jezik u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] 15. siječnja 2019.<ref>{{Cite web | url=https://www.rferl.org/a/macedonia-s-albanian-language-bill-becomes-law/29711502.html | title=Macedonia's Albanian-Language Bill Becomes Law}}</ref> ===Amerika=== Postoji veliki broj govornika albanskog jezika u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], [[Argentina|Argentini]], [[Čile|Čileu]], [[Urugvaj|Urugvaju]] i [[Kanada|Kanadi]]. Neki od prvih etničkih Albanaca koji su stigli u Sjedinjene Države bili su [[Arbereši]]. Arbereši imaju snažan osjećaj identiteta i jedinstveni su po tome što govore arhaični dijalekt toskanskog albanskog koji se naziva [[Arbereški jezik|arbereškim jezikom]]. U Sjedinjenim Državama i Kanadi ima približno 250.000 govornika albanskog jezika. Govori se u istočnom području Sjedinjenih Država u gradovima kao što su [[New York]], [[New Jersey]], [[Boston]], [[Chicago]], [[Philadelphia]] i [[Detroit]], kao i u dijelovima država [[Ohio|Ohija]] i [[Connecticut|Connecticuta]]. U [[Argentina|Argentini]] ima gotovo 40.000 govornika albanskog jezika, uglavnom u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]].<ref>{{cite web|url=http://edoc.bibliothek.uni-halle.de/servlets/MCRFileNodeServlet/HALCoRe_derivate_00003672/Albanianmigration.pdf |title=Archived copy |access-date=9.7.2016 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160916221528/http://edoc.bibliothek.uni-halle.de/servlets/MCRFileNodeServlet/HALCoRe_derivate_00003672/Albanianmigration.pdf |archive-date=16.9.2016 }}</ref> ===Azija i Oceanija=== Otprilike 1,3 milijuna ljudi albanskog porijekla živi u [[Republika Turska|Turskoj]], od kojih više od 500.000 prepoznaje svoje pretke, jezik i kulturu. Međutim, prema drugim procjenama, broj ljudi u Turskoj s albanskim porijeklom premašuje 5 milijuna. Međutim, velika većina ove populacije je asimilirana i više ne govori tečno albanski jezik, iako albanska zajednica održava svoj prepoznatljivi identitet u [[Istanbul|Istanbulu]] do danas. U [[Egipat|Egiptu]] ima oko 18.000 Albanaca, uglavnom govornika toskijskog.<ref name="Saunders98">{{cite book|last=Saunders|first=Robert A.|title=Ethnopolitics in Cyberspace: The Internet, Minority Nationalism, and the Web of Identity|year=2011|location=Lanham|publisher=Lexington Books|url=https://books.google.com/books?id=vM5hZEsdz94C&pg=PA98|isbn=9780739141946|page=98 |quote= "Pored nedavnih emigranata, diljem svijeta postoje starije pripadnici starije dijaspore. U Turskoj ima više od 5 milijuna etničkih Albanaca; međutim, velika je većina ove populacije asimilirana i više ne govori tečno jezik, iako albanska zajednica zadržava svoj prepoznatljivi identitet u Istanbulu do danas. U Egiptu ima nekih 18.000 Albanaca, koji navodno predstavljaju ostatke vojske [[Muhamed Ali od Egipta|Muhameda Alija]]".}}</ref> Mnogi su potomci janjičara [[Muhamed Ali Paša|Muhameda Ali-paše]], Albanca koji je postao [[valija]] (''Wāli'') i proglasio se za [[kediv|kediv]]a Egipta i [[Sudan|Sudana]]. Uz dinastiju koju je uspostavio, velik dio bivše egipatske i sudanske [[aristokracija|aristokracije]] bio je albanskog podrijetla. Pored nedavnih emigranata, diljem svijeta postoje pripadnici starije albanske dijaspore. Albanskim jezikom govore i zajednice albanske dijaspore koje žive u [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. ==Dijalekti== {{Main|Albanski dijalekti}} [[Datoteka:Albanian-dialects.svg|thumb|400px|Dijalekti albanskog jezika.]] Albanski jezik ima dva dijalekta, [[Toskijski dijalekt|toskijski]] koji se govori na jugu i [[Gegijski dijalekt|gegijski]] na sjeveru.<ref>Gjinari, Jorgji, ''Dialektologjia shqiptare''.</ref> Standardni albanski jezik temelji se na toskijskom narječju. [[ Škumbin|Rijeka Škumbin]] predstablja grubu granicu između ta dva dijalekta.<ref name=brown23/> [[Gegijski dijalekt|Gegijski]] je podijeljen na četiri poddijalekta: sjeverozapadni gegijski, sjeveroistočni gegijski, centralni gegijski i južni gegijski. Prvenstveno se govori na sjeveru Albanije i u cijeloj [[Albanci u Crnoj Gori|Crnoj Gori]], na [[Kosovo (regija)|Kosovu]] i na sjeverozapadu [[Albanci u Makedoniji|Sjeverne Makedonije]]. Prilično je različito [[Albanski Gornje Reke|narječje Gornje Reke]], koji se, međutim, ubraja u centralni gegijski. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoji i dijasporski [[Arbanaški dijalekt|arbanaški dijalekt]]. [[Toskijski dijalekt]] podijeljen je na pet poddijalekata: sjeverni toskijski (s najvećim brojem govornika), [[Laberijski djalekt|laberijski]] (''Labërisht''), [[Čamski dijalekt|čamski]] (''Çam''), [[Arvanitski dijalekt|arvanitski]] i [[Arbereški dijalekt|arbereški]] (''Arbëresh''). Toskijski se govori u južnoj Albaniji, na jugozapadu Sjeverne Makedonije te u sjevernoj i južnoj Grčkoj. Čamski albanski govori se u sjeverozapadnoj Grčkoj, dok arvanitskim govore [[Arvaniti]] u južnoj Grčkoj. Uz to, arbereškim govore [[Arbereši]], potomci migranata iz 15. i 16. stoljeća koji su se naselili na jugoistoku Italije, u malim zajednicama u regijama [[Sicilija|Sicilije]] i [[Kalabrija|Kalabrije]]. ==Pravopis== {{Main|Albanska abeceda}} [[Datoteka:Albanian keyboard layout.jpg|thumb|300px|Albanska [[tipkovnica]].]] Albanski jezik pisan je s pomoću različitih [[Pismo (znakovi)|pisama]] od najranijih zapisa iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Povijest pravopisa na albanskom jeziku usko je povezana s kulturnom orijentacijom i znanjem određenih stranih jezika među albanskim piscima.{{sfn|Lloshi|2008|p=12}} Najraniji pisani albanski zapisi potječu s područja [[Gheg|Ghega]] i pisani su improviziranim pravopisom temeljenim čas na talijanskom čas na grčkom jeziku. Izvorno je toskijski dijalekt pisan [[Grčko pismo|grčkim pismom]], a gegijski [[Latinsko pismo|latinskim]]. Oba su dijalekta pisana i na [[Osmanski turski jezik|osmansko-tursko]]j verziji [[Arapsko pismo|arapskog pisma]], [[Ćirilica|ćirilici]] i nekim lokalnim pismima ([[Elbasansko pismi|elbasanskim]], [[Vitkutsko pismo|vitkutskim]], [[Todrijevo pismo|todrijevim]], Veso Bey, Jan Vellara i dr.). Preciznije, pisci iz sjeverne Albanije, pod utjecajem [[Katolička crkva|katoličke crkve]], koristili su latinična slova, oni u južnoj Albaniji, pod utjecajem [[Grčka pravoslavna crkva|grčke pravoslavne crkve]], upotrebljavali su grčka slova, dok su drugi širom Albanije, pod utjecajem [[Islam|islama]], koristili arapska slova. Bilo je nekih početnih pokušaja stvaranja izvorne albanske abecede tijekom razdoblja 1750–1850. godine. Ti su se pokušaji intenzivirali nakon [[Prizrenska liga|Prizrenske lige]], a kulminirali su [[Manastirski kongres|Manastirskim kongresom]], koji su albanski intelektualci održali od 14. do 22. studenoga 1908. godune u Manastiru (današnjoj [[Bitola|Bitoli]]), a koji je odlučivao o tome koje pismo koristiti i kakav će se standardizirani pravopis koristiti u standardnom albanskom jeziku. Taj dogovor i danas je albanski književni jezik. Pismo je latinična abeceda s dodatkom slova <[[ë]]>, <[[ç]]>, i deset [[Digraf|digrafa]]: ''dh'', ''th'', ''xh'', ''gj'', ''nj'', ''ng'', ''ll'', ''rr'', ''zh'' i ''sh''. [[Robert Elsie]] primjećuje:<ref name=Elsie2017/> {{quote|Stoljeće između 1750. i 1850. bilo je razdoblje zapanjujuće pravopisne raznolikosti u Albaniji. U tom je razdoblju albanski jezik pisan u najmanje deset različitih abeceda – što je zasigurno rekord za europske jezike. ... Raznoliki oblici u kojima je zabilježen ovaj stari balkanski jezik, od najranijih dokumenata do početka dvadesetog stoljeća ... sastoje se od prilagodbi latinskog, grčkog, arapskog i ćiriličnog pisma i (što je još zanimljivije) niza lokalno izmišljenih sustava pisanja. Većina potonjih pisama sada je zaboravljena i nepoznata je čak i samim Albancima.<ref name=Elsie2017>Elsie, Robert. (2017). ''Albanian Alphabets: Borrowed and Invented''. London, UK: CreateSpace Independent Publishing Platform. {{ISBN|9781544294094}}.</ref>}} ==Klasifikacija== [[Datoteka:IndoEuropeanTree.svg|upright=0.9|thumb|right|Stablo s granama [[Indoevropski jezici|indoeuropskih jezika]].]] Albanski jezik čini neovisnu granu [[Indoevropski jezici|indoeuropskog jezičnog]] stabla.<ref name=Fortson390>{{cite book |title=Indo-European language and culture: an introduction |last= Fortson |first= Benjamin W |year=2004 |publisher=Blackwell Publishing |isbn=1-4051-0315-9|page=390 |url=https://books.google.com/books?id=5hOtPBF6XWwC&q='Indo-European+Language+and+Culture:++An+Introduction' |access-date=28.5.2010}} "Albanski predstavlja vlastitu zasebnu granu indoeuropskog; to je posljednja grana koja se pojavljuje u pisanim zapisima".</ref> Godine 1854. filolog [[Franz Bopp]] dokazao je da albanski pripada indoeuropskim jezicima. Nekoliko je indoeuropskih lingvista ranije uspoređivalo albanski jezik s [[Germanski jezici|germanskim]] i [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskim]] jezicima, koji svi dijele niz [[izoglosa]] s albanskim.<ref>Watkins, Calvert. "Proto-Indo-European: Comparison and Reconstruction", in The Indo-European Languages, Anna Giacalone Ramat and Paolo Ramat, eds. London: Routledge, 1998.</ref> Drugi su lingvisti povezali albanski jezik s latinskim, grčkim i [[Armenski jezik|armenskim]], dok su germanske i baltoslavenske jezike smjestili u drugu granu indoeuropskog jezičnog stabla.<ref name = mallory>[https://books.google.com/books?id=yfZZX1qjpvkC&printsec=frontcover#PPA111,M1 Google Books], [[J. P. Mallory|Mallory, J. P.]] and Adams, D. Q.: The Oxford Introduction to Proto-Indo-European and the Proto-Indo-European World</ref><ref name = holm>[http://www.hjholm.de/SLRD.pdf JHholm.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011121308/http://www.hjholm.de/SLRD.pdf |date=11.10.2017}}, Holm, Hans J.: The Distribution of Data in Word Lists and its Impact on the Subgrouping of Languages. In: Christine Preisach, Hans Burkhardt, Lars Schmidt-Thieme, Reinhold Decker (eds.): Data Analysis, Machine Learning, and Applications. Proc. of the 31st Annual Conference of the German Classification Society (GfKl), University of Freiburg, 7–9 March 2007. Springer-Verlag, Heidelberg-Berlin</ref><ref name = holm2>[http://www.hjholm.de/ HJholm.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190905220636/http://www.hjholm.de/ |date=5.9.2019}} A possible Homeland of the Indo-European Languages And their Migrations in the Light of the Separation Level Recovery (SLRD) Method&nbsp;– Hans J. Holm</ref> ==Historija== ===Svjedočanstva=== Albanski jezik je prvi put spomenut u historijskim dokumentima 14. srpnja 1285. u [[Dubrovačka Republika|Dubrovniku]], u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Tada je izvjesni Mateja, sin Markov, svjedok pljačke jedne kuće, izjavio: "Čuo sam neki glas kako s planine viče na albanskom jeziku ({{lang-lat|Audivi unam vocem, clamantem in monte in lingua albanesca}}).<ref name="Hammond1976">{{cite book |author=Nicholas Geoffrey Lemprière Hammond |title=Migrations and invasions in Greece and adjacent areas |url=https://books.google.com/books?id=O9saAAAAYAAJ|year=1976|publisher=Noyes Press |isbn=978-0-8155-5047-1 |page=57}}</ref><ref name="Zeitschrift für Balkanologie">{{cite book |title=Zeitschrift für Balkanologie |url=https://books.google.com/books?id=iLkWAQAAMAAJ|year=1990|publisher=R. Trofenik |page=102}}</ref> Albanski jezik spominje se i u spisu ''Opis istočne Europe'' (''Descriptio Europae Orientalis''),<ref>Tibor Živković, Vladeta Petrović, Aleksandar Uzelac, Dragana Kunčer: ''Anonymi Descriptio Europae Orientalis : Anonimov opis istočne Evrope'', januar 2013, "Izvori za srpsku istoriju", Istorijski institut, ur. Srđan Rudić. {{ISBN|978-86-7743-102-0}}</ref> koji se datira u 1308. godinu: {{quote|''Habent enim Albani prefati linguam distinctam a Latinis, Grecis et Sclauis ita quod in nullo se intelligunt cum aliis nationibus''.</br> "Naime, gore spomenuti Albanci imaju jezik koji se razlikuje od jezika Latina, Grka i Slavena, tako da se uopće ne razumiju".}} Najstariji posvjedočeni dokument napisan na albanskom jeziku datira iz 1462. godine,{{sfn|Fortson IV|2011|p=446}} dok je prvi zvučni zapis na tom jeziku napravio [[Norbert Jokl]] 4. travnja 1914. u [[Beč|Beču]].<ref name="Elsie2010">{{cite book |author =Robert Elsie |author-link=Robert Elsie |title=Historical Dictionary of Albania |url=https://books.google.com/books?id=6inIiCF_930C&pg=PA216|year=2010|publisher=Rowman & Littlefield |isbn=978-0-8108-6188-6 |page=216}}</ref> Međutim, kako primjećuje Fortson, albanska pisana djela morala su postojati su i prije toga; jednostavno su izgubljena. Postojanje pisanog albanskog jezika izričito se spominje u pismu sačuvanom iz 1332. godine, a prve sačuvane knjige, uključujući knjige na gegijskom i toskijskom, imaju pravopisna obilježja koja ukazuju na to da se razvio neki oblik zajedničkog književnog jezika.<ref>{{cite book|pages=391|quote=Ali znamo da je bilo ranijih djela koja su netragom nestala: postojanje pisanog albanskog jezika već se spominje u pismu iz 1332. godine, a prve sačuvane knjige i na gegijskom i na toskijskom dijele obilježja pravopisa koja ukazuju na to da se neka vrsta zajedničkog književnog jezika već bila razvila.|author=Benjamin W. Fortson IV|title=Indo-European Language and Culture: An Introduction|ISBN=978-1-4051-0315-2|date=2005|publisher=Blackwell Publishing Ltd}}</ref> Tijekom petostoljetnog razdoblja [[Osmanska Albanija|osmanskog prisustva]] u Albaniji, jezik je službeno bio priznat tek 1909. godine, kad je na [[Debarski kongres|Debarskom kongresu]] konačno odlučeno da se dopusti otvaranje škola na albanskom jeziku.<ref name="Torte">{{cite web |last=Torte |first=Rexhep |url=http://www.albaniapress.com/lajme/9518/Perfundoi-shenimi-i-100-vjetorit-te-Kongresit-te-Dibres.html |title=Përfundoi shënimi i 100-vjetorit të Kongresit të Dibrës |publisher=Albaniapress |date=4.8.2009}}</ref> Tada su precizirana i slova albanskog jezika i standardi pisanja; odabrana je [[latinica]], a ne staro tursko pismo, koje je bilo razmatrano kao alternativa. ===Jezične veze=== {{See also|Ilirski jezik}} Albanski se smatra izoliranim jezikom u [[Indoevropski jezici|indoeuropskoj jezičnoj porodici]]; niti jedan drugi jezik nije nepobitno povezan sa tom [[Jezične porodice i jezici|granom]]. Jedini drugi jezici koji sami čine svoju granu u okviru indoeuropske proodice jesu [[Armenski jezik|armenski]] i [[Grčki jezik|grčki]]. Albanski jezik dio je indoeuropske jezične skupine i smatra se da je evoluirao iz jednog od [[Paleobalkanski jezici|paleobalkanskih jezika]] u [[Antika|antici]],<ref name=fine10-11>Fine, JA. ''The Early medieval Balkans''. University of Michigan Press, 1991. pp.&nbsp;10–11. [https://books.google.com/books?id=YbS9QmwDC58C&printsec=frontcover&dq=isbn:0472081497&cd=1#v=onepage&q=&f=false Google Books]</ref><ref>U svojoj najnovijoj knjizi [[Eric Hamp]] podupire tezu da [[ilirski jezik]] pripada sjeverozapadnoj skupini, da albanski jezik potječe od ilirskog i da je albanski srodan [[Mesapi|mesapskom]], koji je raniji ilirski dijalekt (''Comparative Studies on Albanian'', 2007).</ref><ref>{{cite book |title=The ancient languages of Europe |url=https://archive.org/details/ancientlanguages00roge |url-access=registration |author=Roger D. Woodard |quote=Pretpostavlja se da suvremeni albanski jezik potječe izravno od drevnog ilirskog...|year=2008}}</ref> premda je još uvijek neizvjesno koji se to određeni paleobalkanski jezik može smatrati pretkom albanskog ili gdje je u Južnoj Europi to stanovništvo živjelo.<ref>{{cite book |last1=Curtis|first1=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136 |access-date=31 March 2017 |page=16 |language=en |quote=Općenito je prihvaćeno da Albanci nastavljaju jedan od drevnih jezika Balkana, iako se znanstvenici ne slažu kojim su jezikom govorili i koje su područje Balkana zauzimali prije seobe Slavena na Balkan.|isbn=9781267580337 |date=30.11.2011}}</ref> Općenito nema dovoljno dokaza da bi se albanski jezik povezao s jednim od tih jezika, bilo s jednim od ilirskih jezika (što povjesničari uglavnom tvrde), bilo s [[Trački jezik|tračkim]] ili [[Dakijski jezik|dakijskim]].<ref>{{cite book |last1=Curtis|first1=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136|access-date=31.3.2017 |page=18 |language=en |quote=Dakle, iako lingvisti raspravljaju o vezama između albanskog i starijih jezika Balkana, i dok većina Albanaca genealošku vezu s ilirskim može smatrati neupitnom, ostaje činjenica da jednostavno nema dovoljno dokaza da bi se ilirski, trački ili dački povezali s bilo kojim drugim jezikom, uključujući albanski.|isbn=9781267580337 |date=30 November 2011 }}</ref> Među tim se mogućnostima obično smatra da je ilirski najvjerojatniji, iako nedostatak neupitnih dokaza onemogućuje da se ta teza definitivno potvrdi.<ref>{{cite news |author=Ranko Matasovic |title=A grammatical sketch of Albanian for students of Indo-European |year=2012 |quote=Najvjerojatniji prethodnik albanskog bio je ilirski, budući da su veći dio današnje Albanije tijekom [[Antika|antike]] naseljavali [[Iliri]], ali usporedba ova dva jezika nije nemoguća, budući da se o ilirskom gotovo ništa ne zna ... A priori je manje vjerojatna pretpostavka da se u čitavom [[Ilirik|Iliriku]] govorilo jednim jezikom, od rijeke [[Raša (Istra)|Raše]] u [[Istra|Istri]], do [[Epir|Epira]] u Grčkoj, s obzirom na to da takve jezične ujednačenosti nije bilo nigdje drugdje u Europi prije rimskih osvajanja. Štoviše, ispitivanje osobnih imena i [[Toponim|toponima]] iz Ilirika pokazuje da se može razlikovati nekoliko [[Onomastika|onomastičkih]] područja, a ta bi onomastička područja mogla odgovarati različitim jezicima koji su se govorili u starom Iliriku. Ako su Iliri zapravo govorili nekoliko različitih jezika, postavlja se pitanje – Iz kojeg se ilirskog jezika razvio albanski? – i na to se pitanje ne može odgovoriti dok se ne otkriju novi podaci.}}</ref> Iako albanski dijeli leksičke izoglose s [[Grčki jezik|grčkim]], [[Germanski jezici|germanskim]] i, u manjoj mjeri, [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenskim jezicima]], rječnik albanskog jezika prilično je poseban. Godine 1995. Taylor, [[Donald Ringe|Ringe]] i [[Tandy Warnow|Warnow]], koristeći [[Kvantitativna komparativna lingvistika|kvantitativne lingvističke]] tehnike, otkrili su da albanski čini "podskupinu s germanskim". Međutim, oni su ustvrdili da ta činjenica nema nekog većeg značaja, jer je albanski jezik izgubio velik dio svog izvornog rječnika i morfologije, pa se tako "ta očito bliska veza s germanskim temelji na samo nekoliko leksičkih srodnika – što teško da predstavlja neki naročiti dokaz".<ref name="TRW">{{cite book |author1=Ann Taylor |author2=Donald Ringe |author3=Tandy Warnow |year=2000 |chapter-url=https://books.google.com/books?id=RtsLKLhCZ0EC&q=Character+Based+Reconstruction+of+a+Linguistic+Cladogram+Albanian&pg=PA392 |chapter=Character based reconstruction of a linguistic cladogram |editor1=John Charles Smith |editor2=Delia Bentley |series=Historical Linguistics 1995. Selected papers from the 12th International Conference on Historical Linguistics, Manchester, August 1995 |title=General issues and non-Germanic Languages |volume=1 |place=Amsterdam |publisher=John Benjamins Publishing |page=400|isbn=9027236666 }}</ref> ===Historijska rasprostranjenost=== {{Main|Porijeklo Albanaca}} [[Datoteka:Albani150ADRomanEmpire.png|upright=0.9|thumb|left|Položaj plemena Albana (''Albanoi'') 150. n.e.]] [[Datoteka:Getae 200bc.jpg|thumb|text-top|upright=0.95|Iliri, Dačani, Geti i Thračani 200. n.e.]] Mjesto i vrijeme nastanka albanskog jezika nisu sigurni.<ref>{{cite journal |title=Mythifying the Albanians: A Historiographical Discussion on Vasa Efendi's "Albania and the Albanians" |issue=Vol. XIII, n° 1–2 |url=https://balkanologie.revues.org/2272 |journal=Balkanologie. Revue d'Études Pluridisciplinaires|date=15.12.2011 |last1=Bayraktar |first1=Uğur Bahadır }}</ref> Američki lingvist [[Eric Hamp]] kaže da je tijekom nepoznatog kronološkog razdoblja predalbansko stanovništvo – koje je Hamp nazvao "Albanoidima" (''Albanoid'') – naseljavalo područja koja se protežu od [[Poljska|Poljske]] do jugozapadnog Balkana.<ref>{{cite book |last1=Curtis |first1=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian Language Contact, Convergence, and Coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136 |page=17 |language=en |quote=...na primjer, tvrdi da je od nekog neodređenog vremena neko predalbansko stanovništvo (Hampovim riječima, "albanoidno") naseljavalo područja koja se protežu od Poljske do njihove sadašnje oblasti.|isbn=9781267580337 |date=30.11.2011}}</ref> Daljnja je analiza sugerirala da se radilo o nekom planinskom području, a ne o ravnici ili morskoj obali: iako su albanske riječi za biljke i životinje karakteristične za planinske regije u potpunosti izvorne, nazivi za ribe i poljoprivredne aktivnosti (poput oranja) posuđeni su iz drugih jezika.<ref name=fine10-11/><ref name=hamp1963>[http://members.tripod.com/~Groznijat/balkan/ehamp.html Tripod.co], Eric Hamp, "The position of Albanian, Ancient IE dialects, Proceedings of the Conference on IE linguistics held at the University of California, Los Angeles, April 25–27, 1963, ed. By Henrik Birnbaum and Jaan Puhvel. ""Jasno je da su se u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Albanci širili dalje na sjever; da postoje uvjerljivi argumenti protiv teze da su se proširili sve do [[Jadransko more|jadranske]] obale — činjenica da je Scodra 'Scutari' (Shkodër) pokazuje nealbanski razvoj (vidi §6 dolje), da nema dokazanog drevnog vokabulara povezanog s [[More|morem]] pomorskog rječnika (vidi gore) i da je malo starogrčkih posuđenica (Jokl, Albaner §5; ali vidi §5 dolje)".</ref> Međutim, dublja analiza rječnika pokazuje da bi to moglo biti posljedica produljene dominacije [[Latinski jezik|latinskog jezika]] u obalnim i ravničarskim područjima zemlje, a ne dokaz izvornog okruženja u kojem je nastao albanski jezik. Na primjer, riječ za "ribu" posuđena je iz latinskog, ali ne i riječ za "škrge", koja je izvorna. Autohtone su također riječi za "brod", "splav", "plovidbu", "školjke" i nekoliko imena vrsta riba, ali ne i riječi za "jedro", "veslo" i "luku" – predmeti koji se odnose na samu plovidbu i velik dio morske faune. To prije pokazuje da su protoalbanci u ranim vremenima (vjerojatno nakon rimskog osvajanja te pblasti) bili potisnuti s obalnih područja izgubivši tako velike dijelove (ili većinu) vokabulara vezanog za morski okoliš. Sličan fenomen mogao bi se primijetiti i kod poljoprivrednih izraza. Iako su riječi za "obradivo zemljište", "kukuruz", "pšenicu", "žitarice", "vinograd", "jaram", "berba", "stočarstvo" itd. izvorne, riječi za "oranje", "poljoprivredno gazdinstvo" i "seljaka" te one vezane za poljoprivredne djelatnosti i neke alate za žetvu inozemnog su porijekla. To, opet, upućuje na intenzivan kontakt s drugim jezicima i ljudima, umjesto na pružanje dokaza o mogućem autohtonstvu.{{traži se izvor}} [[Datoteka:Revista Albania.jpg|upright=0.95|thumb|Izdanje časopisa ''Albanija'' iz 1905. godine, najvažnijeg albanskog časopisa s početka 20. stoljeća.]] Središte albanskog stanovništva ostala je rijeka [[Mat (rijeka)|Mat]]. Godine 1079. albanske su naseobine zabilježene južnije, u dolini rijeke [[Škumbin|Škumbina]].<ref>Kazhdan, Alexander (Ed.) (1991). Oxford Dictionary of Byzantium. Oxford University Press. pp. 52–53. {{ISBN|978-0-19-504652-6}}.</ref> Škumbin, sezonski potok koji se nalazi u blizini starog [[Rimski putevi|rimskog puta]] [[Via Egnatia]], predstavlja približnu granicu primarne dijalekatske podjele za albanski jezik, na toskijski i gegijski dijalekt. Karakteristike toskijskog i gegijskog u načinu na koji se postupa s domaćim riječima i posuđenicama iz drugih jezika dokaz su da je dijalekatska podjela prethodila [[Dolazak Slavena na Balkan|seobi Slavena na Balkan]],<ref name=brown23/>{{sfn |Fortson |2004 |p=392}}{{sfn|Mallory|Adams|1997|p=9}} što znači da su u tom razdoblju (od 5. do 6. stoljeće nove ere) Albanci zauzimali gotovo isto područje oko rijeke Škumbina, koje je okruživalo [[Jirečekova linija|Jirečekovu liniju]].<ref>Demiraj, Shaban. ''Prejardhja e shqiptarëve në dritën e dëshmive të gjuhës shqipe'', Shkenca, Tirana, 1999.</ref><ref name=hamp1963/> Spomeni o postojanju albanskog kao posebnog jezika sačuvani su počev od 14. stoljeća, ali u njima se ne navode konkretne riječi. Najstariji sačuvani dokumenti napisani na albanskom jeziku jesu ''[[Formula e pagëzimit]]'' (''Slovo krštenja'') – ''Un'te paghesont 'pr'emenit t'Atit e t'Birit e t'Spertit Senit'' ("Krštavam te u ime Oca i Sina i Duha Svetoga") – koju je zabilježio [[Pal Engjelli]], biskup [[Drač|Drača]] 1462. godine na gegijskom dijalektu, te neki [[Novi zavjet|novozavjetni]] stihovi iz tog razdoblja. Lingvisti Stefan Schumacher i Joachim Matzinger (Sveučilište u Beču) tvrde da prvi albanski književni zapisi datiraju iz 16. stoljeća.<ref>[https://www.academia.edu/32361769/The_development_of_the_PIE_middle_in_Albanian Stefan Schumacher, "The development of the PIE middle in Albanian", u: Bjarne Simmelkjaer et al. (eds.), "Etymology and the European Lexicon", Wiesbaden 2016.]</ref><ref>{{Cite book |chapter-url=https://www.academia.edu/25120826 |title=Word-Formation: An International Handbook of the Languages of Europe |date=2016 |publisher=De Gruyter |editor-last=Müller |editor-first=Peter O. |volume=5 |location=Berlin, Boston |pages=3124 |chapter=171. Albanian |doi=10.1515/9783110424942 |editor-last2=Ohnheiser |editor-first2=Ingeborg |editor-last3=Olsen |editor-first3=Susan |editor-last4=Rainer |editor-first4=Franz|isbn=9783110424942}}</ref> [60] Najstariju poznatu albansku tiskanu knjigu, ''[[Meshari]]'' (''Misal''), napisao je 1555. [[Gjon Buzuku]], rimokatolički klerik. Godine 1635. [[Frang Bardhi]] napisao je prvi latinsko-albanski rječnik. Vjeruje se da su prvu albansku školu otvorili [[franjevci]] 1638. godine. Jedan od najranijih [[Rječnik|rječnika]] albanskog jezika napisan je 1693. godine; radilo se o rukopisu na talijanskom jeziku, čiji je autor crnogorski pomorski kapetan [[Julije Balović]] i nosio je naslov ''Pratichae Schrivaneschae'', a uključuje višejezični rječnik stotina najčešće korištenih riječi u svakodnevnom životu na talijanskom, slavenskom, grčkom, albanskom i turskom jeziku.<ref>{{cite book |last=Pantić |first=Miroslav |title=Književnost na tlu Crne Gore i Boke Kotorske od XVI do XVIII veka |url=https://books.google.com/books?id=G5FiAAAAMAAJ |year=1990 |publisher=Srpska književna zadruga |page=98|isbn=9788637901907 }}</ref> ===Predindoeuropski supstrat=== [[Mediteranski supstrat|Predindoeuropski]] (PreIE) lokaliteti nađeni su na čitavom teritoriju Albanije. Takva su PreIE mjesta postojala u Maliqu, Vashtëmu, Burimasu, Barçu, Dërsniku u [[Oblast Korče|okrugu Korči]], Kamniku u [[Kolonja|Kolonji]], Kolšu u [[oblast Kukešu|okrugu Kukešu]], Rashtanu u [[Libražd|Libraždu]] i Neziru u [[Oblast Mat|okrugu Matu]].{{Sfn|Demiraj|2006|pp=42–43}} Kao i u drugim dijelovima Europe, ovi su se PreIE narodi pridružili migracijskim indoeuropskim plemenima koja su ušla na Balkan i pridonijeli su formiranju povijesnih paleobalkanskih plemena. Što se tiče lingvistike, predindoeuropski jezični supstrat kojim se govorilo na južnom Balkanu vjerojatno je utjecao na [[Protoalbanski jezik|protoalbanski]], pretpostavljeni predački idiom albanskog.{{Sfn|Demiraj|2006|pp=42–43}} Opseg ovog jezičnog utjecaja ne može se precizno utvrditi zbog nesigurnog položaja albanskog među paleobalkanskim jezicima i oskudnih dokaza kojima raspolažemo za ove jezike.{{Sfn|Demiraj|2006|pp=44–45}} Ipak, sugerirane su neke posuđenice iz tog pretpostavljenog supstrata, kao što su ''shegë'' ("[[šipak]]") ili ''lëpjetë'' ("loboda", tj. biljka ''[[atriplex]]'', usporedi s predgrčkim ''lápathon'', ''λάπαθον'', "[[Alpski štavelj|alpski štavelj]]").{{Sfn|Orel|1998|pp=225, 409}}{{Sfn|Demiraj|2006|pp=42–43}} ===Protoindoeuropska obilježja=== Premda albanski ima nekoliko riječi koje ne odgovaraju analognim riječima u drugim indoeuropskim jezicima, zadržao je mnoga [[Protoindoeuropski jezik|protoindoeuropska]] obilježja: na primjer, pokazna zamjenica *''ḱi-'' dala je albansko ''ky/kjo'', koje odgovara engleskom ''he'' i ruskom ''sej'', ali ne i engleskom ''this'' ili ruskom ''etot''. U nastavku se daje usporedba albanskog s drugim indoeuropskim jezicima, ali trebaimati na umu da je albanski pokazao neke značajne semantičke promjene, pa tako ''motër'' znači "sestra", a ne "majka". {|border="1" cellspacing="0" cellpadding="4" class="wikitable" !Albanski !! muaj !! i ri !! nënë !! motër !! natë !! hundë !! tre !! i zi / e zezë !! i kuq !! i verdhë !! i blertë / i gjelbër !! ujk |- ! colspan="13" style="text-align:center; background:#dedede"| Drugi [[Indoevropski jezici]] |- | '''[[Protoindoeuropski jezik|protoindoeuropski ]]''' || *meh<sub>1</sub>ns- || *neu-(i)o- || *méh<sub>2</sub>tēr || *swésōr || *nókʷts || *neh<sub>2</sub>-s- || *treies || *kʷr̥snós<br >*mel-n- || *h<sub>1</sub>reudʰ-ó- ~<br />h<sub>1</sub>roudʰ-ó- || *ǵʰelh<sub>3</sub>- || *bʰléh<sub>1</sub>-uo- || *wĺ̥kʷos |- | '''[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]''' || mjesec || novo || majka || sestra || noć || nos || tri || crno || crveno || žuto || zeleno || vuk |- | '''[[engleski jezik|engleski]]''' || month || new || mother || sister || night || nose || three || black || red || yellow || green || wolf |- | '''[[latinski jezik|latinski]]''' || mēnsis || novus || māter || soror || nox || nasus || trēs || āter, niger || ruber || flāvus, gilvus || viridis || lupus |- | '''[[italijanski jezik|italijanski]]''' || mese || nuovo || madre || sorella || notte || naso || tre || nero || rosso || giallo || verde || lupo |- | '''[[nemački jezik|nemački]]''' || Monat || neu || Mutter || Schwester || Nacht || Nase || drei || schwarz || rot || gelb || grün || Wolf |- | '''[[portugalski jezik|portugalski]]''' || mês || novo || mãe || irmã || noite || nariz || três || negro || vermelho || amarelo || verde || lobo |- | '''[[španski jezik|španski]]''' || mes || nuevo || madre || hermana || noche || nariz || tres || negro || rojo || amarillo || verde || lobo |- | '''[[rumunski jezik|rumunski]]''' || luna || nou/noi || mamă || soră || noapte || nas || trei || negru || roşu || galben || verde || lup |- | '''[[velški jezik|velški]]''' || mis || newydd || mam || chwaer || nos || trwyn || tri || du (/di/) || coch, rhudd || melyn || gwyrdd, glas || blaidd |- | '''[[poljski jezik|poljski]]''' || miesiąc || nowy || matka || siostra || noc || nos || trzy || czarny || czerwony || żółty || zielony || wilk |- | '''[[litvanski jezik|litvanski]]''' || mėnuo || naujas || motina || sesuo || naktis || nosis || trys || juoda || raudona || geltona || žalias || vilkas |- | '''[[Staroslavenski jezik|staroslavenski]]''' || {{Script|Cyrs|мѣсѧць}}<br /> <small>měsęcь</small> || {{Script|Cyrs|новъ}}<br /> <small>novъ</small> || {{Script|Cyrs|мати}}<br /> <small>mati</small> || {{Script|Cyrs|сестра}}<br /> <small>sestra</small> || {{Script|Cyrs|ношть}}<br /> <small>noštь</small> || {{Script|Cyrs|носъ}}<br /> <small>nosъ</small> || {{Script|Cyrs|три}}, {{Script|Cyrs|триѥ}}<br /> <small>tri, trije</small> || {{Script|Cyrs|чрънъ}}<br /> <small>črъnъ</small> || {{Script|Cyrs|чръвенъ}}<br /> <small>črъvenъ</small> ||{{Script|Cyrs|жлътъ}}<br /> <small>žlъtъ</small>||{{Script|Cyrs|син҄ь}}<br /> <small>siņь</small>||{{Script|Cyrs|влькъ}}<br /> <small>vlьkъ</small> |- | '''[[Starogrčki jezik|starogrčki]]''' || μην-<br /> <small>men-</small> || νέος<br /> <small>néos</small> || μήτηρ<br /> <small>mḗtēr</small> || ἀδελφή<br /> <small>adelphḗ</small> || νυκτ-<br /> <small>nukt-</small> || ῥιν-<br /> <small>rhin-</small> || τρεῖς<br /> <small>treîs</small> || μέλας<br /> <small>mélas</small> || ἐρυθρός<br /> <small>eruthrós</small> || ξανθός<br /> <small>xanthós</small>|| κυανός<br /> <small>kyanós</small>|| λύκος<br /> <small>lýkos</small> |- | '''[[Armenski jezik|armenski]]''' || ամիս<br /> <small>amis</small> || նոր<br /> <small>nor</small> || մայր<br /> <small>mayr</small> || քույր<br /> <small>k'uyr</small> || գիշեր<br /> <small>gišer</small> || քիթ<br /> <small>k'it</small> || երեք<br /> <small>yerek'</small> || սեւ<br /> <small>sev</small> || կարմիր<br /> <small>karmir</small> || դեղին<br /> <small>deġin</small>||Կապույտ<br /><small>kapuyt</small>|| գայլ<br /> <small>gayl</small> |- | '''[[Irski jezik|irski]]''' || mí || nua || máthair || deirfiúr || oíche || srón || trí || dubh || dearg || buí || gorm || faolchú |- | '''[[Sanskrit]]''' || मास<br /> <small>māsa</small> || नव<br /> <small>nava</small> || मातृ<br /> <small>mātr̥</small> || स्वसृ<br /> <small>svasr̥</small> || नक्त/निश्<br /> <small>nakta/niś</small> || नस<br /> <small>nasa</small> || त्रि<br /> <small>tri</small> || काल/कृष्ण<br /> <small>kāla/kr̥ṣṇa</small> || रुधिर<br /> <small>rudhira</small> || पीत/हिरण्य<br /> <small>pīta/hiraṇya</small>||नील <br /> <small>nīla</small>|| वृक<br /> <small>vr̥ka</small> |} ===Fonološke paralele s protoindoeuropskim=== [[Fonologija|Fonološki]] gledano, albanski nije toliko konzervativan. Kao i mnogi drugi indoeuropski jezici, i albanski je spojio dvije serije zvučnih [[Okluziv|okluziva]] (npr. i *''d'' i *''dʰ'' postali su ''d''). Uz to, zvučni okluzivi obično se gube između samoglasnika. Završni slogovi izgubili su se u gotovo svim slučajevima, a vrlo je raširen i gubitak ostalih nenaglašenih slogova (npr. e.g. ''mik'' "friend" od lat. ''amicus''). Protoindoeuropsko *''o'' pojavljuje se kao ''a'' (također kao ''e'' ako mu slijedi zatvoren prednji samoglasnik ''i''), dok *''ē'' i *''ā'' postaju ''o'', a protoindoeuropsko *''ō'' javlja se kao ''e''. [[Palatali]], [[velari]] i [[labiovelari]] pokazuju različit razvoj, pri čemu albanski pokazuje trosmjerni razvoj, koji se zapaža i u [[Luvijski jezik|luvijskom jeziku]].<ref name=OrelVelars>{{harvnb|Orel|2000|pages=[https://archive.org/details/concisehistorica00orel/page/n88 66], 70-71}}</ref><ref name="NeitherCentumNorSatem">{{cite book |author1=Bardhyl Demiraj |editor1-last=Fritz |editor1-first=Matthias |editor2-last=Joseph |editor2-first=Brian |editor3-last=Klein |editor3-first=Jared |title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics |date=2018 |publisher=De Gruyter Mouton |isbn=978-3-11-054036-9 |chapter=100 The evolution of Albanian |quote=A realizacije triju zadnjonepčanih serija suglasnika sugeriraju da je albanski, poput luvijskog, izvorno možda zadržao ovu trostranu oporbu netaknutom i stoga ne pripada ni ''centum'' ni ''satem'' jezicima, unatoč jasnom satemskoj realizaciji svojih zadnjonepčanih suglasnika u većini slučajeva.}}</ref> Labiovelari se većim dijelom razlikuju od svih ostalih indoeuropskih velarskih serija ispred prednjih samoglasnika, ali se na drugim mjestima stapaju s "čistim" (stražnjim) velarima.<ref name=OrelVelars/> Niz palatinalnih velara, koji se sastojao od protoindoeuropskog *''ḱ'' i spojenih *''ģ'' and ''ģʰ'', obično se razvio u ''th'' i ''dh'', ali je depalataliziran da bi se spojio sa stražnjim velarima u dodiru sa [[Sonant|sonantima]].<ref name=OrelVelars/> Budući da se izvorna protoindoeuropska tripartitna razlika između zadnjoneščanih suglasnika sačuvala u takvim refleksima, albanski stoga ne pripada ni ''centum'' ni ''satem'' grupi, unatoč tome što je u većini slučajeva imao "satemsku" realizaciju zadnjonepčanih suglasnika.<ref name="NeitherCentumNorSatem"/> Thus protoindoeuropsko *''ḱ'', *''k'' i *''kʷ'' daju ''th'', ''q'' i ''s'' (pred stražnjim samoglasnicima *''ḱ'' postaje ''th'', dok se *''k'' i *''kʷ'' realiziraju kao ''k''). Manjina znanstvenika rekonstruira četvrti [[Laringalna teorija|laringal]] *''h<sub>4</sub>'', koji se navodno javlja kao alb. ''h'' na početku riječi, npr. ''herdhe'' "testisi", vjerojatno iz protoindoeur. *''h<sub>4</sub>órǵʰi-''<ref name="ReferenceA">{{cite book |title=Encyclopedia of Indo-European culture |author1=J. P. Mallory |author2=Douglas Q. Adams |publisher=[[Taylor & Francis]] |year=1997 |isbn=978-1-884964-98-5}} {{ISBN|1-884964-98-2}}, {{ISBN|978-1-884964-98-5}}</ref> (umjesto uobičajene rekonstrukcije *''h<sub>3</sub>erǵʰi-''), ali većina ispitivača ne slijedi tu tezu, jer je ''h-'' inače postalo idiosinkratski (npr. ''hark'' < lat. ''arcus'').<ref>*{{Cite book|last=de Vaan|first=Carlo|title=Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics|date=2018|publisher=Walter de Gruyter|volume=3|editor-last=Klein|editor-first=Jared|pages=1757|language=en|chapter=The phonology of Albanian|editor-last2=Joseph|editor-first2=Brian|editor-last3=Fritz|editor-first3=Matthias|quote=Ali''h-'' predstavlja sekundarni razvoj u riječima kao što su ''hark'' "krivina" ← lat. ''arcus'', što znači da se glas ''h-'' tu ne može koristiti kao dokaz.}}</ref><ref>Schumacher/Matzinger 2013, str. 267.</ref> {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeurpskih (PIE) bilabijalnih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *p || p || ''*'''p'''ékʷ-'' "kuhati" || '''''p'''jek'' "peći" |- | *bʰ / b || b || ''*sro'''bʰ'''-éi̯e-'' "srkati, gutati"|| ''gjer'''b''''' "srkati" |} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeurpskih (PIE) prednjonepčanih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski!! PIE !! Albanski |- | *t || t || ''*'''t'''úh<sub>2</sub>'' "ti" || '''''t'''i'' "ti" |- | *d || d || ''*'''d'''ih<sub>2</sub>tis'' "svjetlo"|| '''''d'''itë'' "dan" |- | || dh<ref group=* name=ivcr>između samoglasnika ili iza ''r''</ref> || ''*pér'''d'''-'' 'to fart' || ''pjer'''dh''''' "prdnuti" |- | || g || ''*'''d'''l̥h<sub>1</sub>-tó-'' "dug"|| '''''g'''jatë'' "dug" (tosk. dijal. ''glatë'') |- | *dʰ || d || ''*'''dʰ'''égʷʰ-'' "gorjeti"|| '''''d'''jeg'' "gorjeti" |- | || dh<ref group=* name=ivcr/> || ''*gʰór'''dʰ'''os'' "obor" || ''gar'''dh''''' "ograda" |} {{reflist|group=*}} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. palatalnih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski!! PIE !! Albanski |- | *ḱ || th || ''*'''ḱ'''éh<sub>1</sub>smi'' "kažem" || '''''th'''em'' "kažem" |- | || s<ref group=*>prije ''u̯/u'' ili ''i̯/i''</ref> || ''*'''ḱ'''upo-'' "rame" || '''''s'''up'' "rame" |- | || k<ref group=*>prije [[sonnt]]a</ref> || ''*sme'''ḱ'''-r̥'' "brada" || ''mje'''k'''ër'' "brada" |- | || ç/c<ref group=*>arhajski relikt</ref> || ''*'''ḱ'''entro-'' "zabosti" || '''''ç'''andër'' "potpora" |- | *ǵ || dh || ''*'''ǵ'''ómbʰos'' "zub, klin"|| '''''dh'''ëmb'' "zub" |- | *ǵʰ || dh || ''*'''ǵʰ'''ed-ioH'' "serem" || '''''dh'''jes'' "serem" |- | || d<ref group=*>na početku sloga i kad mu slijedi [[sibilant]]</ref> || ''*'''ǵʰ'''r̥sdʰi'' "žito, ječam" || '''''d'''rithë'' "žito" |} {{reflist|group=*}} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. velarnih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski!! PIE !! Albanski |- | *k || k || ''*'''k'''ágʰmi'' "hvatam, grabim" || '''''k'''am'' "imam" |- | || q || ''*'''k'''luH-i̯o-'' "plakati" || '''''q'''aj'' "plakati" (dijal. ''kla(n)j'') |- | *g || g || ''*h<sub>3</sub>lí'''g'''os'' "bolestan" || ''li'''g'''ë'' "loš" |- | || gj || ''*h<sub>1</sub>reu'''g'''-'' "gaditi se" || ''re'''gj''''' "štaviti kožu" |- | *gʰ || g || ''*'''gʰ'''órdʰos'' "obor" || '''''g'''ardh'' "ograda" |- | || gj || ''*'''gʰ'''édn-i̯e/o-'' "zadobiti"|| '''''gj'''ej'' "naći" (staroalb. ''gjãnj'') |} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. labiovelarnih okluziva u albanskom !PIE !! Albanski!! PIE !! Albanski |- | *kʷ || k || ''*'''kʷ'''eh<sub>2</sub>sleh<sub>2</sub>'' "kašljati" || '''''k'''ollë'' "kašljati" |- | || s || ''*'''kʷ'''élH-'' "okrenuti" || '''''s'''jell'' "donijeti" |- | || q || ''*'''kʷ'''ṓd'' || '''''q'''ë'' "koji" |- | *gʷ || g || ''*'''gʷ'''r̥H'' "kamen"|| '''''g'''ur'' "kamen" |- | || z || ''*'''gʷ'''réh<sub>2</sub>us'' "težak"|| '''''z'''or'' "težak" |- | *gʷʰ || g || ''*dʰé'''gʷʰ'''-'' "gorjeti"|| ''dje'''g''''' "gorjeti" |- | || z || ''*dʰo'''gʷʰ'''éi̯e-'' "upaliti" || ''nde'''z''''' "upaliti" |} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. *''s'' u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *s || gj<ref group=*>Na početku riječi</ref> || ''*'''s'''éḱstis'' "šest" || '''''gj'''ashtë'' "šest" |- | || h<ref group=* name="*">Izneđu samoglasnika</ref> || ''*no'''s'''ōm'' "nas" (gen.) || ''na'''h'''e'' "nama" (dat.) |- | || sh<ref group=*>Između ''u/i'' i drugog samoglasnika ([[ruki pravilo]])</ref> || ''*bʰreu'''s'''os'' "polomljen" || ''bre'''sh'''ër'' "tuča" (atmosferska pojava) |- | || th<ref group=*>Disimilacija s idućim ''s''</ref> || ''*'''s'''uh<sub>1</sub>s'' "svinja" || '''''th'''i'' "svinja" |- | || ∅ || ''h<sub>1</sub>é'''s'''mi'' "jesam" || ''jam'' "jesam" |- | *-sd-|| th || ''*gʷé'''sd'''os'' "list" || ''gje'''th''''' "list" |- | *-sḱ-|| h || ''*'''sḱ'''i-eh<sub>2</sub>'' "sjenka" || '''''h'''ije'' "sjenka" |- | *-sp-|| f || ''*'''sp'''élnom'' "govor" || '''''f'''jalë''"riječ" |- | *-st-|| sht || ''*h<sub>2</sub>o'''st'''i'' "kost" || ''a'''sht''''' "kost" |- | *-su̯-|| d || ''*'''su̯'''eíd-r̥-'' "znoj" || '''''d'''irsë'' "znoj" |} {{reflist|group=*}} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. sonanta u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *i̯ || gj<ref group=*>Pred i, e, a</ref> || ''*'''i̯'''éh<sub>3</sub>s-'' "opasujem" || ''(n)'''gj'''esh'' "opasujem, stežem, gnječim" |- | || j<ref group=*>Pred stražnjim samoglasnicima </ref> || ''*'''i̯'''uH'' "vi" || '''''j'''u'' "vi" |- | || ∅<ref group="*">Između samoglasnika</ref> || ''*tre'''i̯'''es'' "tri" (muški rod) || ''tre'' "tri" |- | *u̯ || v || ''*'''u̯'''os-éi̯e-'' "obući" || '''''v'''esh'' "obući, nositi na sebi" |- | *m || m || ''*'''m'''eh<sub>2</sub>tr-eh<sub>2</sub>'' "majčinski"|| '''''m'''otër'' "sestra" |- | *n || n || ''*'''n'''ōs'' "nas" || '''''n'''e'' "mi" |- | || nj || ''*e'''n'''i-h<sub>1</sub>ói-no'' "taj" || '''''nj'''ë'' " jedan" (gegijski: '''''nj'''â'', '''''nj'''o, '''nji''''' ) |- | || ∅ (tosk.) ~ nazalni samoglasnik (gegijski) || ''*pé'''n'''kʷe'' "pet" || ''p'''e'''së'' "pet" (prema geg. ''p'''ê'''s'') |- | || r (samo toskijski) || ''*ǵʰeime'''n''''' "zima" || ''dimë'''r''''' "zima" (prema geg. ''dimën'') |- | *l || l || ''*h<sub>3</sub>'''l'''ígos'' "bolestan" || '''''l'''igë'' "loš" |- | || ll || ''*kʷé'''l'''H-'' "okrenuti" || ''sje'''ll''''' "donijeti" |- | *r || r || ''*'''r'''epe/o'' "uzeti" || '''''r'''jep'' "ljuštiti" |- | || rr || ''*u̯'''r'''h<sub>1</sub>ḗn'' "ovca"|| '''''rr'''unjë'' "janje" |- | *n̥ || e || ''*h<sub>1</sub>'''n̥'''men'' "ime" || '''''e'''mër'' "ime" |- | *m̥ || e || ''*u̯iḱ'''m̥'''ti'' "dvadeset" || (''një'')''z'''e'''t'' "dvadeset" |- | *l̥ || li, il<ref group=* name="reson">Pred ''c i, j''</ref> / lu, ul || ''*u̯'''ĺ̥'''kʷos'' "vuk" || ''ujk'' "vuk" (čamski: ''ulk'') |- | *r̥ || ri, ir<ref group=* name="reson" /> / ru, ur || ''*ǵʰ'''r̥'''sdom'' "žito, ječam" || ''d'''ri'''thë'' "žito" |} {{reflist|group=*}} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. laringala u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *h<sub>1</sub> || ∅ || ''*'''h<sub>1</sub>'''ésmi'' "jesam"|| ''jam'' "biti" |- | *h<sub>2</sub> || ∅ || ''*'''h<sub>2</sub>'''r̥tḱos'' "medvjed"|| ''ari'' "medvjed" |- | *h<sub>3</sub> || ∅ || ''*'''h<sub>3</sub>'''ónr̥'' "san" || ''ëndërr'' "san" |} {| class="wikitable" |+ Razvoj protoindoeur. samoglasnika u albanskom !PIE !! Albanski !! PIE !! Albanski |- | *i || i || ''*s'''í'''nos'' "njedra"|| ''gj'''i''''' "njedra, grudi" |- | || e || ''*dw'''i'''gʰeh<sub>2</sub>'' "grančica"|| ''d'''e'''gë'' "grana" |- | *ī < *iH || i || ''*d'''ih<sub>2</sub>'''tis'' "svjetlo" || ''d'''i'''të'' "dan" |- | *e || e || ''*p'''é'''nkʷe'' "pet"|| ''p'''e'''së'' "pet" (geg. ''pês'') |- | || je || ''*w'''é'''tos'' "u godini" || ''v'''je'''t'' "lani, prošle godine" |- | *ē || o || ''*ǵʰ'''ē'''sreh<sub>2</sub>'' "ruka" || ''d'''o'''rë'' "ruka" |- | *a || a || ''*bʰ'''a'''ḱeh<sub>2</sub>'' "grah" || ''b'''a'''thë'' "grah" |- | || e || ''*h<sub>2</sub>'''é'''lbʰit'' "ječam" || '''''e'''lb'' "ječam" |- | *o || a || ''*gʰ'''ó'''rdʰos'' "obor" || ''g'''a'''rdh'' "ograda" |- | *ō || e || ''*h<sub>2</sub>oḱt'''ō'''tis'' "osam"|| ''t'''e'''të'' "osam" |- | *u || u || ''*s'''ú'''pnom'' "san" || ''gj'''u'''më'' "san" |- | *ū < *uH || y || ''*s'''uH'''sos'' "djed" || ''gj'''y'''sh'' "djed" |- | || i || ''*m'''uh<sub>2</sub>'''s'' "miš" || ''m'''i''''' "miš" |} ==Standardni albanski== [[Datoteka:Distribution map of the Albanian language.jpg|thumb|desno|350px|Mjesta gdje se albanski jezik govori u velikoj mjeri.]] Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] standardni albanski jezik koji se koristi u Albaniji temelji se na toskijskom dijalektu. Kosovo i druga područja u kojima je albanski službeni usvojili su toskijski standard 1969. godine.<ref name="Agim">Agim Morina, "Udhërrëfyes i shkurtë i historisë së standardizimit të shqipes," [http://dodonapress.blogspot.co.uk/2015/02/udherrefyes-i-shkurte-i-historise-se.html ''DodonaPress'' (2015-02-21)], also in [http://plisi.org/gjuhsi/histori-standardizimit-shqipes/ ''Plisi.org'' (24.2.2015)].</ref> ===Elbasanski standard=== Do početka 20. stoljeća, pisani se albansk jezik razvijao u tri glavne književne tradicije: [[Gegijski dijalekt|gegijskoj]], [[Toskijski dijalekt|toskijskoj]] i [[Arbereški jezik|arbereškoj]]. Kroz sve to vrijeme, međudijalekt koji se govorio oko [[Elbasan|Elbasana]] služio je kao ''[[lingua franca]]'' među Albancima, ali je bio manje raširen u pisanju. [[Manastirski kongres]] albanskih književnika, održan 1908. godine, preporučio je uporabu elbasanskog poddijalekta u književne svrhe i kao temelj jedinstvenog nacionalnog jezika. Iako je tehnički klasificiran kao južna varijanta gegijskog, elbasanski je govor u fonologiji je bliži toskijskom i praktički predstavlja hibrid između ostalih gegijskih poddialekata i književnog toskijskog.<ref name=Agim /> Između 1916. i 1918. godine [[Albanska književna komisija]] sastala se u [[Skadar|Skadru]] pod vodstvom [[Luigj Gurakuqi|Luigja Gurakuqija]] s ciljem uspostavljanja jedinstvene [[Ortografija|ortografije]] za albanski jezik. Povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika sa sjevera i juga Albanije, ponovno je potvrdilo elbasanski poddijalekt kao osnovu nacionalnog jezika. Pravila objavljena 1917. definirala su pravopis za elbasansku varijantu u službene svrhe. Komisija, međutim, nije obeshrabrila publikacije na jednom od dijalekata, već je postavila temelje da se gegijski i toskijski postupno spoje u jedan jezik.<ref name="Agim"/> Kada se [[Kongres u Lušnju]] sastao nakon Prvog svjetskog rata kako bi formirao novu albansku vladu, potvrđene su odluke Književne komisije iz 1917. godine. Elbasanski poddijalekt ostao je u upotrebi u administrativne svrhe i mnogi su ga novi pisci prihvatili za kreativno pisanje. Gegijski i toskijski nastavili su se slobodno razvijati i povećavala se interakcija između ta dva dijalekta. ===Toskijski standard=== Na kraju Drugog svjetskog rata, međutim, novi komunistički režim radikalno je nametnuo upotrebu toskijskog dijalekta u svim aspektima života u Albaniji: administraciji, obrazovanju i [[Albanska književnost|književnosti]]. Većina komunističkih vođa bili su [[Toski]] s juga Albanije.<ref name="Agim" /> Standardizacijom je upravljao [[Albanski institut za lingvistiku i književnost]] [[Akademija znanosti Albanije|Akademije znanosti Albanije]].{{sfn|Lloshi|2008|p=10}} Godine 1954. objavljena su dva rječnika: rječnik albanskog jezika i [[Ruski jezik|rusko]]-albanski rječnik. Nova su pravopisna pravila na kraju objavljena 1967.{{sfn|Lloshi|2008|p=10}} i 1973. godine Dpod naslovom ''Drejtshkrimi i gjuhës shqipe'' (''Pravopis albanskog jezika'').<ref>{{cite book |title=Drejtshkrimi i gjuhës shqipe |last=Kostallari |first=Androkli |year=1973 |publisher="Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë" ( in "Akademia e Shkencave e RPS të Shqipërisë", danas "Akademia e Shkencave e Republikës së Shqipërisë") |url= |ref=Drejtshkrimi i gjuhës shqipe }}</ref> Do 1968. godine, Kosovo i druga područja u [[SFRJ|Jugoslaviji]] gdje se govori albanski jezik slijedili su standard iz 1917. godine zasnovan na elbasanskom dijalektu, premda su se u njega postupno ulijevali elementi gogijskog, u pokušaju da se razvije kosovski jezik odvojen od toskijskog standarda komunističke Albanije.<ref>{{Cite journal |last=Kamusella |first=Tomasz |s2cid=55005555 |year=2016 |title=The idea of a Kosovan language in Yugoslavia's language politics |url=https://research-repository.st-andrews.ac.uk/bitstream/handle/10023/11804/Kamusella_2016_IJSL_KosovanLanguage_VoR.pdf |journal=International Journal of the Sociology of Language |volume=2016 |issue=242 |pages=217–237 |doi=10.1515/ijsl-2016-0040|hdl=10023/11804 }}</ref> Albanski intelektualci u bivšoj Jugoslaviji konsolidirali su standrad iz 1917. godine dva puta tijekom 1950-ih godina, što je kulminiralo temeljitom kodifikacijom pravopisnih pravila 1964. godine.<ref>{{Cite web|url=https://wikisource.org/wiki/Drejtshkrimi_Prishtin%C3%AB_1964|title=Drejtshkrimi Prishtinë 1964 – Wikisource|website=wikisource.org|language=en|access-date=26.5.2018}}</ref> Pravila su već predviđala uravnoteženu raznolikost koja je uzimala u obzir gegijski i toskijski dijalekt, ali je to trajalo samo do 1968. godine. Gledajući na razlike s Albanijom kao na prijetnju svom identitetu, Kosovari su samovoljno usvojili toskijski standard, koji je [[Tirana]] objavila godinu dana ranije. Iako nikada nije bio namijenjen upotrebi izvan Albanije, taj je standard je postao "objedinjeni književni jezik" 1972. godine, kada ga je odobrio [[Albanski ortografski kongres]].<ref name="Agim" /> Samo je jedan na svakih devet sudionika bio s Kosova. Kongres, održan u Tirani, odobrio je pravopisna pravila koja su objavljena sljedeće, 1973. godine. Noviji rječnici albanske vlade su ''Fjalori Drejtshkrimor i Gjuhës Shqipe'' (''Ortografski rječnik albanskog jezika'', 1976)<ref>{{cite book |title=Fjalori drejtshkrimor i gjuhës shqipe |last=Kostallari |first=Androkli |year=1976 |publisher="Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë" (u: "Akademia e Shkencave e RPS të Shqipërisë", danas "Akademia e Shkencave e Republikës së Shqipërisë") | url=https://books.google.com/books?id=3MilQQAACAAJ&q=Fjalori+drejtshkrimor+i+gjuh%C3%ABs+shqipe|ref=Fjalori Drejtshkrimor i Gjuhës Shqipe}}</ref> i ''Fjalori Gjuhës së Sotme Shqipe'' (''Rječnik suvremenog albanskog jezika'', 1980).{{sfn|Lloshi|2008|p=10}}<ref>{{cite book |title=Fjalori i Gjuhës së Sotme Shqipe |authors="Akademia e Shkencave e RPS të Shqipërisë", today "Akademia e Shkencave e Republikës së Shqipërisë", "Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë" (Albania). |year=1980 |publisher=[[Akademija znanosti Albanije]] |location=Tirana |url=https://books.google.com/books?id=IrsAGwAACAAJ&q=Fjalor+i+gjuhes+se+sotme+shqipe }}</ref> Prije Drugog svjetskog rata, među rječnicima koje su konzultirali autori standarda bili su grčki ''Lexikon tis Alvanikis glossis'' (albanski: ''Ferhengori i Gjuhës Shqipe'', autora [[Kostandin Kristoforidhi|Kostandina Kristoforidhija]], 1904),{{sfn|Lloshi|2008|p=9}} ''Ferhengori i Bashkimit'' (1908){{sfn|Lloshi|2008|p=9}} i ''Ferhengori i Gazullit'' (1941).{{sfn|Lloshi|2008|p=12}} ===Pozivi na reformu=== Nakon pada komunističkog režima, albanski pravopis izazivao je žestoku raspravu među znanstvenicima, književnicima i javnim mnijenjem u Albaniji i na Kosovu, pri čemu su se iskristalizirali tvrdoglavi protivnici bilo kakvih promjena u pravopisu, zatim umjereni koji podržavaju različit stupanj reformi i, naposljetku, radikali koji pozivaju na povratak na elbasanski dijalekt. Kritika standardnog albanskog usredotočila se na izuzeće infinitiva ''me+'' i gegijskog vokalbulara. Kritičari kažu da standardni albanski obespravljuje i stigmatizira govornike gegijskog, što utječe na kvalitetu pisanja i ometa učinkovitu javnu komunikaciju. Pristalice toskijskog standarda gledaju na [[Albanski ortografski kongres|Kongres]] iz 1972. godine kao na prekretnicu u albanskoj povijesti i odbacuju pozive na reformu kao napore za "podjelu nacije" ili "stvaranje dva jezika". Umjereni, koji su posebno prisutni na Kosovu, općenito naglašavaju potrebu za jedinstvenim albanskim jezikom, ali vjeruju da bi trebalo uključiti infinitiv ''me+'' i gegijski vokabular. Zagovornici elbasanskog dijalekta bili su glasni, ali nisu naišli na veliku podršku u javnom mnijenju. Općenito, oni koji sudjeluju u jezičnoj raspravi dolaze iz različitih sredina i ne postoji značajna korelacija između nečijih političkih stavova, zemljopisnog porijekla i stava o standardnom albanskom. Mnogi pisci i dalje pišu na elbasanskom dijalektu, ali druge varijante gegijskog mnogo se manje koriste u književnosti. Većina publikacija drži se stroge politike neprihvaćanja podnesaka koji nisu napisani na toskijskom. Neki tiskani mediji čak prevode upravni govor, zamjenjujući infinitiv ''me+'' drugim glagolskim oblicima i unoseći druge promjene u gramatiku i odabir riječi. Čak i autori koji su objavljivali na elbasanskom dijalektu često pišu u skladu s toskijskim standardom. Godine 2013. grupa akademika iz Albanije i s Kosova predložila je manje izmjene u pravopisu.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/sugjerime-verejtje-ndryshimeve-drejtshkrim/|title=Sugjerime e vërejtje rreth ndryshimeve në drejtshkrim|last=Morina|first=Agim|date=16.3.2016|website=Plisi.org}}</ref> Pristalice čvrte linije bojkotirali su ovu inicijativu,<ref>{{Cite web|url=https://sot.com.al/kultura-intervista/emil-lafe-k%c3%abshilli-nd%c3%abrakademik-p%c3%abr-gjuh%c3%abn-shqipe-ec%c3%abn-pa-busull-ende-pa-nj%c3%ab|title=Emil Lafe: Këshilli Ndërakademik për Gjuhën Shqipe ecën pa busull, ende pa një platformë shkencore të miratuar njëzëri|last=Vrapi|first=Julia|date=27.4.2013|website=Sot.com.al}}</ref> dok su je drugi reformatori smatrali dobronamjernom, ali manjkavom i površnom.<ref name=":0" /> Mediji kao što su Rrokum i ''Java'' objavljivali su sadržaje koji su gotovo isključivo na elbasanskom dijalogu. U međuvremenu, autor i lingvist [[Agim Morina]] promovirao je ''Shqipe e Përbashkët'', tj. "zajednički albanski", kao neostandardnu ili reformiranu verziju toskijskog standarda, koja ima za cilj odražavanje prirodnog razvoja jezika među svim Albancima.<ref>{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/libri-mary-motesit-kosoven-shqip-paskajore/|title=Libri i Mary Motesit për Kosovën: Shqip me paskajore|last=Morina|first=Agim|date=10 October 2017|website=Plisi.org}}</ref><ref name="Agim" /> "Zajednički albanski" uključuje infinitiv ''me+'', prilagođava se nekim gegijskim značajkama, pruža dijalektalno neutralna pravila koja favoriziraju jednostavnost, predvidljivost i uobičajne jezične značajke.<ref>{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/ekonomizimi-pjesores-mundesi-shqipen-perbashket/|title=Ekonomizimi i pjesores – mundësi për shqipen e përbashkët|last=Bërlajolli|first=Gazmend|date=13.8.2014|website=Plisi.org}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/standardi-gegnishtja/|title=Standardi dhe gegnishtja|last=Bërlajolli|first=Gazmend|date=17.7.2016|website=Plisi.org}}</ref>Mnogi su moderni pisci prihvatili "zajednički" albanski jezik u različitim mjerama, posebno u manje formalnom pisanju.<ref>{{Cite web|url=http://plisi.org/gjuhsi/ndryshon-shqipja-standarde/|title=Po ndryshon shqipja standarde|last=Mjeku|first=Getoar|date=24.4.2016|website=Plisi.org}}</ref> ===Obrazovanje=== Albanski je medij podučavanja u većini albanskih škola. Stopa pismenosti u Albaniji za ukupno stanovništvo, starije od 9 godina, iznosi oko 99%. Osnovno je obrazovanje obvezno (razredi 1–9), ali većina učenika nastavlja školovanje barem do kraja srednjoškolskog obrazovanja. Učenici moraju položiti maturske ispite na kraju 9. razreda i na kraju 12. razreda kako bi nastavili školovanje. ==Fonologija== Standardni albanski jezik ima 7 [[Samoglasnik|samoglasnika]] i 29 [[Suglasnik|suglasnika]]. Nalik engleskom, i albanski ima zubne frikative {{IPA|/θ/}} (kao engl. ''th'' u ''thin'') i {{IPA|/ð/}} (kao eng. ''th'' u ''this''), koji se pišu kao ''th'' i ''dh'', koji su rijetki u drugim jezicima. Gegijski koristi [[Duljina vokala|duge]] i [[Nazalni vokali|nazalne samoglasnike]], kojih u toskijskom nema, a srednji samoglasnik ''ë'' gubi se na kraju riječi. Naglasak je fiksiran uglavnom na posljednjem slogu. Gegijsko ''n'' (''femën'': usp. eng. ''feminine'') u tokskijskom prelazi u ''r'' po pravilu [[Rotacizam|rotacizma]] (''femër'') ===Suglasnici=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align: center;" |+Albanski suglasnici !scope="col" rowspan="2" colspan="2" | !scope="col" rowspan="2" | [[Labijalni suglasnik|Labijal]] !scope="col" rowspan="2" | [[Interdentalni suglasnik|Dental]] !scope="col" colspan="2" | [[Alveolarni suglasnik|Alveolar]] !scope="col" rowspan="2" | [[Postalveolarni suglasnik|Post-<br />alveolar]] !scope="col" rowspan="2" | [[Platalni suglasnik|Palatal]] !scope="col" rowspan="2" | [[Velarni suglasnik|Velar]] !scope="col" rowspan="2" | [[Glotalni suglasnik|Glotal]] |- !scope="col"| {{small|prosti}} !scope="col"| {{small|[[Velarizacija|velar.]]}} |- ! colspan="2" | [[Nazalni suglasnik|Nazal]] | {{IPA|m}} | | {{IPA|n}} | || | {{IPA|ɲ}} | ({{IPA|ŋ}}) | |- ! rowspan="2" | [[Plozivi|Plozivi]] ! {{small|[[Bezvučnost|bezvučni]]}} | {{IPA|p}} | | {{IPA|t}} | || || | {{IPA|k}} | |- ! {{small|[[Zvučnost (fonetika)|zvučni]]}} | {{IPA|b}} | | {{IPA|d}} | || || | {{IPA|ɡ}} | |- ! rowspan="2" | [[Afrikate]] ! {{small|[[Zvučnost (fonetika)|zvučni]]}} | || | {{IPA|t͡s}} | | {{IPA|t͡ʃ}} | {{IPA|c͡ç}} | || |- ! {{small|[[Zvučnost (fonetika)|zvučni]]}} | || | {{IPA|d͡z}} | | {{IPA|d͡ʒ}} | {{IPA|ɟ͡ʝ}} | || |- ! rowspan="2" | [[Frikativi]] ! {{small|[[Bezvučnost|bezvučni]]}} | {{IPA|f}} | {{IPA|θ}} | {{IPA|s}} | | {{IPA|ʃ}} | || | {{IPA|h}} |- ! {{small|[[Zvučnost (fonetika)|zvučni]]}} | {{IPA|v}} | {{IPA|ð}} | {{IPA|z}} | | {{IPA|ʒ}} | || || |- ! colspan="2" | [[Aproksimant|Poluvokal]] | || | {{IPA|l}} | {{IPA|ɫ}} | | {{IPA|j}} | || |- ! colspan="2" | [[Jednotaktni suglasnik|Jednotaktni]] | || | {{IPA|ɾ}} | || || || || |- ! colspan="2" | [[Alveovelarni vibrant|Vibrant]] | || | {{IPA|r}} | || || || || |} {| class="wikitable" ! [[help:IPA|IPA]] !! Opis !! Piše se !! Srpskohrvatski ekvivalent |- | style="text-align: center;" | {{IPA|m}} || [[Bilabijalni nazal]] || m || '''m'''ak |- | style="text-align: center;" | {{IPA|n}} || [[Alveolarni nazal]] || n || '''n'''os |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɲ}} || [[Palatalni nazal]] || nj || ko'''nj''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ŋ}} || [[Velarni nazal]] || ng || be'''ng''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|p}} || [[Bezvučni bilabijalni ploziv]] || p || '''p'''ut |- | style="text-align: center;" | {{IPA|b}} || [[Zvučni bilabijalni ploziv]] || b || '''b'''ar |- | style="text-align: center;" | {{IPA|t}} || [[Bezvučni alveolarni ploziv]] || t || '''t'''op |- | style="text-align: center;" | {{IPA|d}} || [[Zvučni alveolarni ploziv]] || d || '''d'''ah |- | style="text-align: center;" | {{IPA|k}} || [[Bezvučni velarni ploziv]] || k || '''k'''ola |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɡ}} || [[Zvučni velarni ploziv]] || g || '''g'''rad |- | style="text-align: center;" | {{IPA|t͡s}} || [[Bezvučna alveolarna afrikata]] || c || ha'''ts''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|d͡z}} || [[Zvučna alveolarna afrikata]] || x || goo'''ds''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|t͡ʃ}} || [[Bezvučna postalveolarna afrikata]] || ç || '''č'''ir |- | style="text-align: center;" | {{IPA|d͡ʒ}} || [[Zvučna postalveolarna afrikata]] || xh || '''j'''a |- | style="text-align: center;" | {{IPA|c͡ç}} || [[Bezvučna palatalna afrikata]] || q || ~'''k'''eks |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɟ͡ʝ}} || [[Zvučna palatalna afrikata]] || gj || ~'''g'''el |- | style="text-align: center;" | {{IPA|f}} || [[Bezvučni labiodentalni frikativ]] || f || '''f'''ela |- | style="text-align: center;" | {{IPA|v}} || [[Zvučni labiodentalni frikativ]] || v || '''v'''an |- | style="text-align: center;" | {{IPA|θ}} || [[Bezvučni dentalni frikativ]] || th || ''eng.'' '''th'''in |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ð}} || [[Zvučni dentalni frikativ]] || dh || ''eng.'' '''th'''en |- | style="text-align: center;" | {{IPA|s}} || [[Bezvučni alveolarni frikativ]] || s || '''s'''in |- | style="text-align: center;" | {{IPA|z}} || [[Zvučni alveolarni frikativ]] || z || '''z'''ub |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ʃ}} || [[Bezvučni postalveolarni frikativ]] || sh || '''š'''um |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ʒ}} || [[Zvučni postalveolarni frikativ]] || zh || '''ž'''ar |- | style="text-align: center;" | {{IPA|h}} || [[Bezvučni glotalni frikativ]] || h || '''h'''rom |- | style="text-align: center;" | {{IPA|r}} || [[Alveolarni vibrant]] || rr || ''španj.'' pe'''rr'''o |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɾ}} || [[Alveolarni jednotaktni suglasnik]] || r || ''španj.'' pe'''r'''o |- | style="text-align: center;" | {{IPA|l}} || [[Alveolarni lateralni poluvokal]] || l || '''l'''an |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɫ}} || [[Velarizovani alveolarni lateralni poluvokal]] || ll || ''eng.'' ba'''ll''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|j}} || [[Palatalni poluvokal]] || j || '''y'''a |} '''Bilješke:''' * Kontrast između jednotaktnog ''r'' i vibranta ''rr'' jednak je onome u španjolskom ili [[Armenski jezik|armenskom]]. U većini dijalekata, kao i na standardnom albanskom, pojedinačno "r" mijenja se iz alveolarnog {{IPA|/ɾ/}} u retrofleksno {{IPA|[ɽ]}}, ili čak u alveolarni [[aproksimant|poluvokal]] {{IPA|[ɹ]}} kada je na kraju riječi. * Palatalni nazal {{IPA|/ɲ/}} odgovara španjolskom ''ñ'' i francuskom i talijanskom ''gn''. Izgovara se kao jedan glas, a ne kao nazal plus poluvokal. * Zvuk ''ll'' je velarizirani lateral, blizak engleskom ''[[dark L]]''. * Slovo ''ç'' ponekad se piše ''ch'' zbog tehničkih ograničenja zbog njegove upotrebe u engleskom i njegove analogije s ostalim [[digraf|digrafima]] ''xh'', ''sh'' i ''zh''. Obično se piše jednostavno ''c'' ili rjeđe ''q'', pri čemu kontekst razrješava bilo kakve nejasnoće. * Položaj glasova ''q'' i ''gj'' zvuka nije jasan. Mnogi ih govornici spajaju u palatoalveolarne glasove ''ç'' i ''xh''. To je posebno često u sjevernom gegijskom dijalektu, ali sve je češći slučaj i u toskijskom.<ref>Kolgjini, Julie M. (2004). ''Palatalisation in Albanian : an acoustic investigation of stops and affricates.'' PhD Dissertation, University of Texas at Arlington. {{ISBN|0496859366}}.</ref> Drugi su ih govornici reducirali na {{IPA|/j/}} u suglasničkim skupinama, kao u riječi ''fjollë'', koja se prije standardizacije pisala kao ''fqollë'' (< [[Srednjovjekovni grčki jezik|srednjovjekovni grčki]] φακιολης). * ''Ng'' se može izgovorati kao {{IPA|/ŋ/}} na kraju riječi, inače je [[alofon]] od ''n'' ispred ''k'' i ''g''. * Ispred ''q'' i ''gj'', ''n'' se uvijek izgovara kao {{IPA|/ɲ/}}, ali to se ne odražava u pravopisu. * {{IPA|/θ, ð, ɫ/}} su interdentali. ===Samoglasnici=== {|class="wikitable" style="text-align: center;" |- ! ! [[Prednji samoglasnik|Prednji]] !! [[Srednji samoglasnik|Srednji]] !! [[Stražnji samoglasnik|Stražnji]] |- ! [[Zatvoreni samoglasnik|Zatvoreni]] | {{IPA|i}} {{IPA|y}} || || {{IPA|u}} |- ! [[Poluotvoreni samoglasnik|Poluotvoreni]] / [[Srednji samoglasnik|Srednji]] | {{IPA|ɛ}} || {{IPA|ə}} || {{IPA|ɔ}} |- ![[Otvoreni samoglasnik|Otvoreni]] | || {{IPA|ä|a}} || |} {| class="wikitable" ! [[help:IPA|IPA]] !! Opis !! Piše se !! Srpskohrvatski ekvivalent |- | style="text-align: center;" | {{IPA|i}} || [[Zatvoreni prednji nelabijalizirani samoglasnik]] || i || s'''i'''n |- | style="text-align: center;" | {{IPA|y}} || [[Zatvoreni prednji zaobljeni samoglasnik]] || y || ''franc.'' t'''u''', ''njem.'' L'''ü'''ge |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɛ}} || [[Poluotvoreni prednji nelabijalizirani samoglasnik]] || e || r'''e'''d |- | style="text-align: center;" | {{IPA|a}} || [[Otvoreni srednji nelabijalizirani samoglasnik]] || a || k'''a'''d |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ə}} || [[Schwa]] || ë || ''eng.'' '''a'''bout, th'''e''' |- | style="text-align: center;" | {{IPA|ɔ}} || [[Poluotvoreni stražnji zaobljeni samoglasnik]] || o || '''o'''n |- | style="text-align: center;" | {{IPA|u}} || [[Zatvoreni stražnji zaobljeni samoglasnik]] || u || p'''u'''t |} ==== Schwa ==== Premda se indoeuropsko [[schwa]] (''ə'' ili -''h<sub>2</sub>''-) očuvalo u albanskom, u nekim je slučajevima izgubljeno, možda kad mu je prethodio naglašeni slog.{{sfn|Orel|2000|p=[https://books.google.com/books?id=xvKH56aT5mEC&pg=PA3&dq=schwa+proto-Albanian#v=onepage&q=schwa%20proto-Albanian&f=false 3]}} Do standardizacije moderne albanske abecede, u kojoj se schwa piše kao ''ë'', npr. u djelu [[Gjon Buzuku|Gjona Buzukua]] u 16. stoljeću, koristili su se razni samoglasnici i [[Klizni samoglasnik|klizni samoglasnici]], uključujući ''ae'' kod [[Lekë Matrënga|Lekëa Matrënge]] i ''é'' kod [[Petar Bogdani|Petra Bogdanija]] krajem 16. i početkom 17. stoljeća.<ref>{{cite web|url=https://openaccess.leidenuniv.nl/bitstream/1887/14920/2/de+Vaan+-+PIE+e+in+Albanian.pdf|title=PIE *e in Albanian|last=de Vaan|first=Michiel|page=72|access-date=16.12.2010}}</ref><ref name="Elsie(London2005">{{cite book|last1=Elsie|first1=Robert|last2=London Centre for Albanian Studies |title=Albanian literature: a short history|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&q=schwa+albanian&pg=PA16|year=2005|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|page=16}}</ref> Schwa u albanskom ima veliki stupanj varijabilnosti, od kranje stražnje do krajnje prednje artikulacije.<ref name="schwa">{{cite web|url=http://www.kfs.oeaw.ac.at/publications/2001_granser_moosmueller_the_schwa_in_albanian.pdf|title=The schwa in Albanian|last1=Granser|first1=Thedor|last2=Moosmüller|first2=Sylvia|publisher=Institute of Acoustics of the Austrian Academy of Sciences|access-date=15.12.2010}}</ref> Unutar granica Albanije fonem se približno isto izgovara i u toskijskom i u gegijskom dijalektu zbog utjecaja standardnog albanskog jezika. Međutim, u gegijskim dijalektima kojim se govori u susjednim albanskim govornim područjima, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, taj se fonem i dalje izgovara kao stražnji i zaobljen (labijaliziran).<ref name="schwa"/> ==Gramatika== Albanski ima kanonski redoslijed riječi SVO ([[Subjekt–glagol–objekt|subjekt – glagol – objekt]]) poput engleskog i mnogih drugih indoeuropskih jezika.<ref>Maxwell, Daniel Newhall. (1979). ''A Crosslinguistic Correlation between Word Order and Casemarking institution''. Bloomington: Indiana University Pub.</ref> Albanske su imenice kategorizirane prema [[Gramatički rod|rodu]] (muški, ženski i srednji rod) te se [[Deklinacija (gramatika)|dekliniraju]] prema [[Gramatički broj|broju]] (jednini i množini) i [[Padež|padežu]]. Postoji pet deklinacija i šest padeža ([[nominativ]], [[akuzativ]], [[genitiv]], [[dativ]], [[ablativ]] i [[vokativ]]), premda se vokativ javlja samo u ograničenom broju riječi, a oblici su genitiva i dativa identični (genitiv nastaje kada se prijedlozi ''i/e/të/së'' koriste uz dativ). Neki dijalekti također imaju [[Lokativ|lokativni padež]], koji nije prisutan u standardnom albanskom jeziku. Ti se slučajevi primjenjuju i na određene i na neodređene imenice, a postoje i brojni slučajevi [[Sinkretizam|sinkretizma]]. Ovo je deklinacija imenice muškog roda ''mal'' ("planina"), kojoj se dodaje "i" u određenom vidu jednine dodaje: {| class="wikitable" |- ! !! '''Neodređeni vid jednine''' !! '''Neodređeni vid množine''' !! '''Određeni vid jednine''' !! '''Određeni vid množine''' |- | '''[[Nominativ]]''' || një mal ("[neka] planina") || male ("[neke] planine") ||{{lang|sq|mali}} ("[ta] planina") || malet ("[te] planine") |- | '''[[Akuzativ]]''' || një mal || male || malin || malet |- | '''[[Genitiv]]''' || i/e/të/së një {{lang|sq|mali}} || i/e/të/së maleve || i/e/të/së malit || i/e/të/së maleve |- | '''[[Dativ]]''' || një {{lang|sq|mali}} || maleve || malit || maleve |- | '''[[Ablativ]]''' || (prej) një {{lang|sq|mali}} || (prej) malesh || (prej) malit || (prej) maleve |} Ovo je deklinacija imenice muškog roda ''zog'' ("ptica"), kojoj se dodaje "u" u određenom vidu jednine dodaje: {| class="wikitable" |- ! !! '''Neodređeni vid jednine''' !! '''Neodređeni vid množine''' !! '''Određeni vid jednine''' !! '''Određeni vid množine''' |- | '''[[Nominativ]]''' || një zog ("[neka] ptica") || zogj ("[neke] ptice") || zogu ("[ta] ptica") || zogjtë ("[te] ptice") |- | '''[[Akuzativ]]''' || një zog || zogj || zogun || zogjtë |- | '''[[Genitiv]]''' || i/e/të/së një zogu || i/e/të/së zogjve || i/e/të/së zogut || i/e/të/së zogjve |- | '''[[Dativ]]''' || një zogu || zogjve || zogut || zogjve |- | '''[[Ablativ]]''' || (prej) një zogu || (prej) zogjsh || (prej) zogut || (prej) zogjve |} Ovo je deklinacija imenice ženskog roda ''vajzë'' ("djevojka"): {| class="wikitable" |- ! !! '''Neodređeni vid jednine''' !! '''Neodređeni vid množine''' !! '''Određeni vid jednine''' !! '''Određeni vid množine''' |- | '''[[Nominativ]]''' || një vajzë ("[neka] djevojka") || vajza ("[neke] djevojke") || vajza ("[ta] ptica") || vajzat ("[te] djevojke") |- | '''[[Akuzativ]]''' || një vajzë || vajza || vajzën || vajzat |- | '''[[Genitiv]]''' || i/e/të/së një vajze || i/e/të/së vajzave || i/e/të/së vajzës || i/e/të/së vajzave |- | '''[[Dativ]]''' || një vajze || vajzave || vajzës || vajzave |- | '''[[Ablativ]]''' || (prej) një vajze || (prej) vajzash || (prej) vajzës || (prej) vajzave |} Odrešeni član stavlja se iza imenice, kao u mnogim drugim balkanskim jezicima, poput [[Rumunski jezik|rumunjskog]], [[Makedonski jezik|makedonskog]] i [[Bugarski jezik|bugarskog]]. Određeni član može biti u obliku imenskih [[Sufiks|sufiksa]], koji se razlikuju ovisno o rodu i padežu. Na primjer, u nominativu jednine, imenice muškog roda dodaju ''-i'', a one koje završavaju na ''-g/-k/-h'' dodaju ''-u'' (kako bi se izbjegla [[palatalizacija]]): ''mal'' ("[neka] planina") / ''mali'' ([ta] planina"); ''libër'' ("[neka] knjiga") / ''libri'' ("[ta] knjiga"); ''zog'' ("[neka] ptica") / ''zogu'' ("[ta] ptica"). Kod imenica ženskog roda dodaje se sufiks ''-(i/j)a'': ''veturë'' ("[neki] automobil") / ''vetura'' ("[taj] automobil"); ''shtëpi'' ("[neka] kuća") / ''shtëpia'' ("[ta] kuća"); ''lule'' ("[neki] cvijet") / ''lulja'' ("[taj] cvijet"). Kod imena srednjeg roda dodaje se sufiks ''-t''. Albanski je razvio analitičku [[glagol|glagolsku]] strukturu umjesto ranijeg sintetskog sustava, naslijeđenog iz [[Protoindoeuropski jezik|protoindoeuropskog]]. Njegov složeni sustav glagolskih načina (šest vrsta) i vremena (tri jednostavne i pet složenih konstrukcija) prepoznatljiv je među balkanskim jezicima. Dvije su opće vrste [[konjugacija]]. Albanski glagoli, kao i kod drugih balkanskih jezika, imaju "[[Admirativ|admirativni]]" glagolski način (''mënyra habitore''), koje se koristi da ukaže na iznenađenje govornika ili da implicira da je događaj govorniku poznat iz izvještaja, a ne izravnim promatranjem. U nekim se kontekstima ovaj način može prevesti s pomoću "kako se čini", "naizgled" i sl. * ''Ti '''flet''' shqip.'' "Ti '''govoriš''' albanski." ([[indikativ]]) * ''Ti '''folke''' shqip!'' "(Pa) ti '''(začudo) govoriš''' albanski!" ([[admirativ]]) * ''Rruga '''është''' e mbyllur.'' "Ulica'''je''' zatvorena." (indikativ) * ''Rruga '''qenka''' e mbyllur.'' "'''(Kako se čini,)''' Ulica '''je''' zatvorena." (admirativ) ===Red riječi=== Red je riječu u albanskom relativno slobodan. Da bi se na albanskom jeziku reklo "Agim je pojeo sve naranče", mogao bi se upotrijebiti bilo koji od sljedećih redova riječi, s malim razlikama u [[Pragmatika|pragmatici]]: * [[Subjekt–glagol–objekt|SVO]]: Agimi i hëngri të gjithë portokallët. * [[Subjekt–objekt–glagol|SOV]]: Agimi të gjithë portokallët i hëngri. * [[Objekt–glagol–subjekt|OVS]]: Të gjithë portokallët i hëngri Agimi. * [[Objekt–subjekt–glagol|OSV]]: Të gjithë portokallët Agimi i hëngri. * [[Glagol–subjekt–objekt|VSO]]: I hëngri Agimi të gjithë portokallët. * [[Glagol–objekt–subjekt|VOS]]: I hëngri të gjithë portokallët Agimi. Ipak, uobičajeni je red riječi [[subjekt–glagol–objekt]]. Glagol se može pojaviti i na početku rečenice, posebno ako glagol nije u [[Glagolsko stanje|aktivnom]] obliku (''forma joveprore''): * '''''Parashikohet''' një ndërprerje''. "'''Očekuje se''' prekid". ===Negacija=== Glagolska negacija u albanskom zavisi od glagolskog načina, što je obilježje zajedničko s nekim drugim [[Indoevropski jezici|indoeuropskim jezicima]] poput [[Grčki jezik|grčkoga]]. U [[Indikativ|indikativu]], [[Kondicional|kondicionalu]] i [[Admirativ|admirativu]], negacija se izriče s pomoću čestica ''nuk'' ili ''s''' ispred glagola, npr. * ''Toni nuk flet anglisht'' "Toni ne govori engleski"; * ''Toni s'flet anglisht'' "Toni ne govori engleski"; * ''Nuk e di'' "Ne znam"; * ''S'e di'' "Ne znam". U [[Konjunktiv|konjunktivu]], [[Imperativ|imperativu]], [[Optativ|optativu]] i [[Infinitni glagolski oblik|infinitnim]] glagolskim oblicima, neacija se izriče s pomoću čestice ''mos'': * ''Mos harro!'' "Ne zaboravi!". ===Brojevi=== {| |- |valign="top"| {| class="wikitable" |- | një—jedan | tetëmbëdhjetë—osamnaest |- | dy—dva | nëntëmbëdhjetë—devetnaest |- | tri/tre—tri | njëzet—dvadeset |- | katër—četiri | njëzet e një—dvadeset jedan |- | pesë—pet | njëzet e dy—dvadeset dva |- | gjashtë—šest | tridhjetë—trideset |- | shtatë—sedam | dyzet/katërdhjetë—četrdeset |- | tetë—osam | pesëdhjetë—pedeset |- | nëntë—devet | gjashtëdhjetë—šezdeset |- | dhjetë—deset | shtatëdhjetë—sedamdeset |- | njëmbëdhjetë—jedanaest | tetëdhjetë—osamdeset |- | dymbëdhjetë—dvanaest | nëntëdhjetë—devedeset |- | trembëdhjetë—trinaest | njëqind—sto |- | katërmbëdhjetë—četrnaest | pesëqind—petsto |- | pesëmbëdhjetë—petnaest | një mijë—tisuća |- | gjashtëmbëdhjetë—šesnaest | një milion—milijun |- | shtatëmbëdhjetë—sedamnaest | një miliard—milijarda |} |} ==Pisana tradicija== {{main|Albanska književnost}} [[Datoteka:Buzuku meshari.jpg|thumb|''[[Meshari]]'' (''Misal'') [[Gjon Buzuku|Gjona Buzukua]], 1554–1555.]] [[Datoteka:Oldest Surviving Albanian Text.jpg|thumb|right|Možda najstariji sačuvani albanski tekst, istaknut crvenom bojom, iz rukopisa ''[[Bellifortis|Bellifortisa]]'', koji je napisao Konrad Kyeser oko 1402–1405.]] Najstariji sačuvani tekst na albanskom jest ''Slovo o krštenju'' (''[[Formula e pagëzimit]]''), koja datira iz 1462. godine, a čiji je autor [[Pal Engjëlli]] (Pavao Anđeo, oko 1417–1470), nadbiskup [[Drač|Drača]]. Anđeo je bio [[Skanderbeg|Skanderbegov]] blizak prijatelj i savjetnik.<ref>{{cite book |title=Standard Albanian: a reference grammar for students |last1=Newmark |first1=Leonard |first2=Philip |last2=Hubbard |first3= Peter R. |last3=Prifti |year=1982 |publisher=Andrew Mellon Foundation |isbn= 9780804711296|page=3 |url=https://books.google.com/books?id=hqlYbhnII3QC&q=Pal+Engj%C3%ABlli&pg=PA3 |access-date=38.5.2010}}</ref> Ta je formula zaapisana u pastoralnom pismu za sinodu Presvetog trojstva u [[Mati|Matu]], a latiničnim slovima glasi ovako: ''Unte paghesont premenit Atit et Birit et Spertit Senit'' (albanski standard: "Unë të pagëzoj në emër të Atit, të Birit e të Shpirtit të Shenjtë"; prijevod: "Krstim vas u ime Oca i Sina i Duha Svetoga"). Zapis je otkrio i objavio 1915. [[Nicolae Iorga]].<ref>{{cite journal |year= 1971 |title= Revue des études sud-est européennes |volume= 9 |page=102 |publisher=Academia Republicii Socialiste România, Academia Republicii Populare Romîne |url=https://books.google.com/books?id=uvAXAAAAIAAJ&q=paolo+angeli+iorga |language= fr |access-date=28.5.2010}}</ref> Drugi stari zapis jest ''Rječnik Arnolda Rittera von Harffa'' ''([[Fjalori i Arnold von Harfit]])'', koji daje kratak popis albanskih riječi s njemačkim prijevodom i potječe iz 1496. godine.<ref>{{cite book|last=Anamali|first=Skënder|title=Historia e popullit shqiptar në katër vëllime|volume=I|year=2002|page=311|publisher=Botimet Toena|language=sq|oclc=52411919}}</ref> Slijedi jedna pjesma, zapisana grčkim pismom, preuzeta iz starog [[Kodeks|kodeksa]] napisanog na grčkom. Dokument se naziva i ''Perikopeja e Ungjillit të Pashkëve'' ili ''Perikopeja e Ungjillit të Shën Mateut'' ("Pjesma o uskrsnom evanđelju" ili "Pjesma o evanđelju svetog Mateja"). Premda se kodeks datira u 14. stoljeće, čini se da zapis ove pjesme na albanskom potječe od nekog anonimnog pisca iz 16. stoljeća. Dokument su pronašli [[Arbereši]], koji su emigrirali u Italiju u 15. stoljeću.{{sfn|Lloshi|2008|p=97}} Prva je knjiga na albanskom jeziku ''[[Meshari]]'' (''Misal''), koju je napisao [[Gjon Buzuku]] između 20. ožujka 1554. i 5. siječnja 1555. godine. Knjiga je napisana latiničnim pismom na gegijskom dijalektu, s nekim slavenskim slovima prilagođenim albanskim samoglasnicima. Knjigu je 1740. otkrio [[Gjon Nikollë Kazazi]], albanski [[nadbiskup]] [[Skoplje|Skoplja]]. Sadrži liturgijske tekstove glavnih blagdana. Tu su i tekstovi molitava i rituala te [[Katekizam|katehetski]] tekstovi. Gramatika i rječnik arhaičniji su od onih u gegijskiim tekstovima iz 17. stoljeća. Knjiga ima 188 stranica i obuhvaća oko 154.000 riječi s ukupnim rječnikom od oko 1.500 različitih riječi. Tekst je arhaičan, a lako se tumači, jer je uglavnom prijevod poznatih tekstova, posebno dijelova [[Biblija|Biblije]]. Knjiga također sadrži odlomke iz [[Psalmi|Psalma]], [[Izaijeva knjiga|Izaijeve knjige]], [[Jeremijina knjiga|Jeremijine knjige]], [[Prvo pismo Korinćanima|Pisma Korinćanima]] i mnoge ilustracije. Čini se da ujednačenost pravopisa ukazuje na raniju tradiciju pisanja. Jedini poznati primjerak ''Misala'' drži [[Apostolska njižnica|Apostolska knjižnica]] u Vatikanu.<ref>{{cite web | title=Meshari | url=http://www.bksh.al/gsdl/cgi-bin/library.exe?e=d-01000-00---off-0antikuar--00-1--0-10-0---0---0prompt-10---4-------0-1l--11-en-50---20-about---00-3-1-00-0-0-11-1-0utfZz-8-00&a=d&c=antikuar&cl=CL2.3 | publisher=[[Nacionalna knjižnica Albanije]] | access-date=14 May 2010}}</ref> Godine 1968. knjiga je objavljena s transliteracijama i komentarima lingvista. Prvo tiskano djelo na toskijskom dijalektu jest ''Mbsuame e krështerë'' (na talijanskom: ''Dottrina cristiana'') [[Lekë Matrënga|Lekë Matrënge]] ili (na talijanskom) [[Luka Matranga|Luke Matrange]]. Objavljeno je 1592. godine, a napisano je u ranom obliku [[Arbereški jezik|arbereškog jezika]] (poznatog i kao "italo-albanski"). Albanskim se pisalo i prije prvog potvrđenog dokumenta, "Formula e pagëzimit", ali niti jedan stariji zapis još nije otkriven. Za njihovo postojanje znamo iz ranijih spomena. Na primjer, francuski redovnik, koji se 1332. potpisao skao "Broccardus", kaže da, "iako Albanci imaju drugi jezik koji se potpuno razlikuje od latinskog, ipak koriste latinična slova u svim svojim knjigama".<ref>Demiraj, Shaban. "Albanian". In Ramat and Ramat (2006), ''The Indo-European Languages'', str. 480.</ref> Godine 1967. dvojica znanstvenika ustvrdila su da su pronašli kratki tekst na albanskom jeziku umetnut u tekst ''[[Bellifortis]]a'', knjigu napisanu na latinskom jeziku koja datira iz 1402–1405. godine.<ref>Dumitru Todericiu, ''An Albanian text older than the "Christening Formula" of 1462'', u: "Magazin Istoric", nr. 8, Bucharest, novembar 1967.</ref> [[Robert Elsie]], specijalist za albanske studije, smatra da je "rumunjski prijevod nelatinskih redaka koji su načinili Todericiu i Polena, iako može dati neke tragove ako je tekst doista albanski, izmišljen i zasnovan, između ostalog i zbog pogrešnog čitanja rukopisa i zanemarivanja cijelog jednog retka u prijevodu".<ref>Dr. Robert Elsie, ''[http://www.elsie.de/pdf/articles/A1986Bellifortis.pdf The Bellifortis text and early Albanian]'' in "Zeitschrift für Balkanologie", Berlin, 22 February 1986, str. 158-162.</ref> ==Vokabular== U historijskoj lingvistici albanski jezik poznat je kao slučaj jezika koji je, iako je preživio kroz mnoga razdoblja strane vladavine i višejezičnosti, zabilježio "nesrazmjerno visok" priljev [[posuđenica]] iz drugih jezika, koje su uvećavale ili zamijenile velik dio svog izvornog [[Vokabular|vokabulara]].<ref name=Matasovic6/> Neki znanstvenici sugeriraju da je albanski jezik izgubio više od 90% svog izvornog vokabulara u korist [[Latinski jezik|latinskih]], [[Grčki jezik|grčkih]], [[Slavenski jezici|slavenskih]], [[Talijanski jezik|talijanskih]] i [[Turski jezik|turskih]] posuđenica,<ref>{{cite book |last1=Millar |first1=Robert McColl |last2=Trask |first2=Larry |title=Trask's Historical Linguistics |date=2015 |publisher=Routledge |isbn=9781317541776 |url=https://books.google.com/books?id=gGzABgAAQBAJ&pg=PA292 |page=292 |language=en |quote=Čini se da je albanski izgubio više od 90 posto svog izvornog rječnika u korist posuđenica iz latinskog, grčkog, mađarskog, slavenskog, talijanskog i turskog jezika.}}</ref> ali drugi znanstvenici drže da je taj postotak definitivno precijenjen.<ref>{{Cite web |url=https://lrc.la.utexas.edu/eieol/albol |title=Introduction to Albanian |last1=Joseph|first1=Brian|last2=Costanzo|first2=Angelo|last3=Slocum|first3=Jonathan|publisher=[[University of Texas at Austin]]|access-date=27.1.2020}}</ref> Od svih stranih utjecaja na albanski, najdublji i najučinkovitiji bio je apsorbiranje posuđenica iz latinskog u [[Klasična antika|klasičnom razdoblju]] i iz njegovih [[Romanski jezici|romanskih]] nasljednika nakon toga, s preko 60% albanskog leksika koji se sastoji od latinskih korijena, zbog čega je albanski jezik nekad pogrešno identificiran kao romanski jezik.<ref name=Sawicka>Sawicka, Irena. [https://ispan.waw.pl/journals/index.php/ch/article/view/ch.2013.006/117 "A Crossroad Between West, East and Orient–The Case of Albanian Culture."] Colloquia Humanistica. No. 2. Instytut Slawistyki Polskiej Akademii Nauk, 2013, str. 97: "Čak i prema albanskim lingvistima, albanski vokabular sastavljen je od 60 posto latinskih riječi iz različitih razdoblja ... Kad su albanološke studije tek nastajale, dogodilo se da je albanski klasificiran kao romanski jezik. Već postoji teza o zajedničkom porijeklu albanskog i rumunjskog jezika. Rumunjska gramatika gotovo je identična albanskoj, ali to može biti i učinak kasnije konvergencije unutar balkanske jezične zajednice (''Balkan Sprachbund'')".</ref> Značajan rad na rekonstrukciji protoalbanskog obavljen je uz pomoć znanja o izvornim oblicima posuđenica iz starogrčkog, latinskog i slavenskih jezika; dok su [[Starogrčki jezik|starogrčke]] posuđenice rijetke, latinske su od izuzetne važnosti u [[Fonologija|fonologiji]].{{sfn|Orel|2000|p=[https://books.google.com/books?id=xvKH56aT5mEC&pg=PA23 23]}} Prisutnost posuđenica iz dobro poznatih jezika iz vremenskih razdoblja prije nego što je albanski posvjedočen, sežući duboko u [[Klasična antika|klasično doba]], bila je od velike koristi u fonološkim rekonstrukcijama ranijih drevnih i srednjovjekovnih oblika albanskog.<ref name=Matasovic6>Matasovic, Ranko (2018). [http://mudrac.ffzg.unizg.hr/~rmatasov/Albanian.pdf ''A Grammatical Sketch of Albanian for students of Indo-European''], str. 6.</ref> Neke riječi u temeljnom rječniku albanskog jezika nemaju poznatu [[Etimologija|etimologiju]] koja bi ih povezivala s protoindoeuropskim ili bilo kojim poznatim izvornim jezikom, pa se od 2018. privremeno pripisuju nekom nepoznatom, neposvjedočenom, predindoeuropskom supstratnom jeziku; neke riječi među njima uključuju {{lang|sq|zemër}} ("srce") i {{lang|sq|hekur}} ("željezo").<ref>Matasovic, Ranko (2018), str. 35.</ref> Smatra se da su neke od ovih navodnih predindoeuropskih riječi povezane s pretpostavljenim riječima predindoeuropskog supstrata u susjednim indoeuropskim jezicima, kao što je {{lang|sq|lule}} ("cvijet"), koji je provizorno povezan s latinskim ''lilia'' i grčkim ''leirion''.{{sfn|Orel|2000|p=191}} Leksička distanca albanskog u [[Leksikostatistika|leksikostatističkoj]] analizi ukrajinskog lingvista Konstantina Tiščenka (niža brojka – veća sličnost) iznosi: 49% [[Slovenski jezik|slovenski]], 53% [[Rumunski jezik|rumunjski]], 56% [[Grčki jezik|grčki]], 82% [[Francuski jezik|francuskog]], 86% [[Makedonski jezik|makedonskog]], 86% [[Bugarski jezik|bugarskog]].<ref>{{cite web |title=Excel File_Lexical-Distance-Matrix |url=https://alternativetransport.wordpress.com/lexical-distance-matrix/ |website=Alternative Transport |date=19.11.2016}}</ref><ref>{{cite web |title=How much does language change when it travels? |url=https://alternativetransport.wordpress.com/2015/05/04/how-much-does-language-change-when-it-travels/ |website=Alternative Transport |date=4.5.2015}}</ref> ===Riječi srodne s ilirskim === {{See also|Ilirski jezik}} *Andena/Andes/Andio/Antis — osobna ilirska imena zasnovana na korijenu riječi ''and-'' ili ''ant-'', nađena i u južnim i u dalmatinsko-panonskim onomastičkim područjima (uključujući modernu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]]); usp. alb. ''andë'' (sjevernoalbanski dijalekt ili gegijski) i ''ëndë'' (južnoalbanski dijalekt ili toskijski) "apetit, zadovoljstvo, želja"; ''Andi'' (vlastito ime), ''Andizetes'', ilirski narod nastanjen u [[Rimske provincije|rimskoj provinciji]] [[Panonija (rimska provincija)|Panoniji]].<ref name="balkancenter.org">{{cite journal|url=https://www.academia.edu/2490281 |title=Cultural Treasure of Bosnia and Herzegovina edition-Prehistoric and Ancient Period- Book 2- Illyrian Bosnia and Herzegovina-an Overview of a Cultural Legacy/ Ancient Illyrians of Bosnia and Herzegovina {{pipe}} Ardian Adžanela Adzanela Axhanela |website=Academia.edu |date=1.1.1970|last1=Adzanela |first1=Ardian }}</ref> * ''aran'' "polje"; usp. alb. ''arë''; množ. ''ara''.<ref name="Mann1977">{{cite book|author =Suart E. Mann|title=An Albanian Historical Grammar|url=https://books.google.com/books?id=3LJiAAAAMAAJ&q=aran+%2B+Illyrian|year=1977|publisher=Buske|isbn=978-3-87118-262-4}}</ref> * ''Ardiaioi/Ardiaei'', ime ilirskog plemena [[Ardijejci|Ardijejaca]], usp. alb. ''ardhja'' "dolazak" ili "silazak", povezano sa ''hardhi'' "vinova loza", s razvojem u značenju koji je sličan germanskom *''stamniz'', što znači i "stabljika" and "pleme, loza". Međutim, mana ove teze leži u tome što za sada nema sigurnosti u pogledu hitosrijskog ili etimolođkog razvoja bilo riječi ''ardhja/hardhi'' bilo imena ''Ardiaioi'', kao što je slučaj s mnogim drugim riječima.<ref name="balkancenter.org"/> * ''Bilia'' "kći"; usp. alb. ''bijë'', dijal. ''bilë''.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=8D5mAAAAMAAJ&q=bilia+Illyrian+albanian |title=Sborník prací Filozofické fakulty brněnské univerzity : Řada klasická |date=3.6.2008}}</ref> * ''Bindo/Bindus'', ilirsko božanstvo posvjedočeno u [[Bihać|Bihaću]] u Bosni i Hercegovini; cf. alb. ''bind'' "uvjeriti", ''përbindësh'' "čudovište".<ref>Ushaku, Ruzhdi, Hulumtime etnoliguistike, chapter: The continuation of Illyrian Bind in Albanian Mythology and Language, Fakulteti filologjise, Prishtine, 2000, str. 46-48.</ref> * ''bounon'', "koliba"; usp. alb ''bun''.<ref name="Mayani 1962">{{cite book |title=The Etruscans begin to speak |last=Mayani |first=Zĕchariă |year=1962 |publisher=Souvenir Press |url=https://books.google.com/books?id=MMMkAAAAMAAJ&q=drenis+%2B+Illyrian }}</ref> * ''brisa'', "ljuska grozđa"; usp. alb ''bërsí'' "talog; kaša" ( < PA *''brutiā'').<ref name="IG">{{cite web |url=http://indoeuro.bizland.com/project/glossary/illy.html |title=Illyrian Glossary |publisher=bizland.com |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110617033012/http://indoeuro.bizland.com/project/glossary/illy.html |archive-date=17.62011 |access-date=2021-03-27 |archivedate=2011-06-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110617033012/http://indoeuro.bizland.com/project/glossary/illy.html |deadurl=yes }}</ref> * ''Barba-'' "bara, močvara", toponim iz ''Metubarbis'' (otočić u Savi); možda povezan s alb. ''bërrakë'' "močvarno tlo".<ref name="IG"/> * ''can-'' "pas"; povezan s alb. ''qen''.<ref name="IG"/> * ''Daesitiates'', ime ilirskog plemena [[Desitijati|Desitijata]], usp. alb. ''dash'' "ovan", što kontekstualno odgovara [[Južnoslovenski jezici|južnoslavenskom]] ''dasa'' "as, prvak", što možda predstavlja pozajmljenicu ili adaptaciju iz ilirskog ili nekog drugog drevnog jezika.<ref name="balkancenter.org"/> * ''mal'', "planina"; usp. alb. ''mal''.<ref>{{cite book |title=The Illyrians: history and culture |last=Stipčević |first=Aleksandar |year=1977 |publisher=Noyes Press |isbn= 9780815550525|url=https://books.google.com/books?id=NLcWAQAAIAAJ&q=mal+%2B+Illyrian }}</ref> * ''bardi'', "bjel"; usp. alb. ''bardhë''.<ref>{{cite book |title=Language, Volumes 1–3|author =Linguistic Society of America |year=1964 |publisher=Linguistic Society of America |url=https://books.google.com/books?id=9_04AAAAMAAJ&q=bardi+%2B+Illyrian }}</ref> * ''drakoina'' "večera"; usp. alb. ''darke'', ''dreke''.<ref name="ReferenceB">{{Cite book |title=Albanian Etymological Dictionary |last=Orel |first=Vladimir E. |date=1998 |publisher=Brill |isbn=9004110240 |location=Leiden}}</ref> * ''drenis'', "jelen"; usp. alb. ''dre, dreni''.<ref name="Mayani 1962"/> * ''delme'' "ovca"; usp. alb. ''dele'', gegijski ''delme''.<ref name="Millennium Studies">{{cite book |title=Diokletian und die Tetrarchie: Aspekte einer Zeitenwende |year= 2004|publisher=Millennium Studies |isbn= 9783110182309|url=https://books.google.com/books?id=dSrxcnuJn44C&q=delme+%2B+Illyrian&pg=PA152 }}</ref> * ''dard'', "kruška"; usp. alb. ''dardhë''.<ref>{{cite book |title=Homeric whispers: intimations of orthodoxy in the Iliad and Odyssey |year= 2006|isbn= 9780910865111|page=72 |url=https://books.google.com/books?id=G4sYfFuSfekC&q=dardhe+%2B+illyrian&pg=PA72 |last1= Price|first1= Roberto Salinas}}</ref> * ''Hyllus'' (ime nekog ilirskog kralja); cf. alb. ''yll'' (''hyll'' u nekim sjevernim dijalektima) "zvijezda"; alb. ''hyj'' "bog", ''Ylli'' (vlastito ime).<ref name="ReferenceB" /> * ''sīca'', "bodež"; usp. alb. ''thikë'' ili ''thika'' "nož".<ref>{{cite book |title=Albanien: Schätze aus dem Land der Skipetaren|year= 1988|isbn= 9783805309783|url=https://books.google.com/books?id=MyOFAAAAIAAJ&q=sica+thika |last1= Eggebrecht|first1= Arne|author2= Roemer-Museum|author3= Pelizaeus-Museum}}</ref> * ''Ulc-'', "vuk" (cf. ''[[Ulcinj|Ulcinium]]''); usp. alb. ''ujk'' "vuk", ''ulk'' (sjeverni dijalekt).<ref>{{cite book |title=Ancient Indo-European dialects: proceedings, Volume 1963 |year= 1966|publisher=Millennium Studies |url=https://books.google.com/books?id=0c9CAAAAIAAJ&q=%22ulk%22+%2B+Illyrian }}</ref> * ''loúgeon'', "bara"; usp. alb. ''lag'', ''legen'' "močiti, namakati, kupati, prati" ( < PA *''lauga''), ''lëgatë'' "bara" ( < PA *''leugatâ''), ''lakshte'' "rosa" ( < PA ''laugista'').<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=3LJiAAAAMAAJ&q=lo%C3%BAgeon+%2B+Illyrian |title=An Albanian Historical Grammar |last=Suart E. |first=Mann |publisher=Buske |year=1977 |location=Hamburg |isbn=9783871182624 }}</ref> * ''mag-'' "velik"; usp. alb. ''i madh'' "veliki".<ref name="IG"/> * ''mantía'' "grm kupine"; staroalb. i dijal. ''mandë'' "bobica, dud" (suvr. alb. ''mën, man'') * ''rhinos'', "magla"; usp. staroalb. ''ren'' "oblak" (suvr. alb. ''re, rê'') ( < PA *''rina'').<ref>Benjamin W. Fortson, ''Indo-European language and culture: an introduction Blackwell textbooks in linguistics'' (2nd. ed., illustrated), reprint Publisher John Wiley and Sons, 2009 {{ISBN|1-4051-8896-0}}, {{ISBN|978-1-4051-8896-8}} str. 465.</ref> * ''Vendum'' "mjesto"; usp. protoalb. ''wen-ta'' (suvr. alb. ''vend'').<ref name="ReferenceB" /> ===Najstariji jezični utjecaji=== Najstarije posuđenice potvrđene u albanskom potječu iz [[Dorski dijalekt|dorskog grčkog jezika]],<ref name="huld">{{cite journal |author=Huld, Martin E. |title=Accentual Stratification of Ancient Greek Loanwords in Albanian |journal=Zeitschrift für vergleichende Sprachforschung |volume=99 |issue=2 |year=1986 |pages=245–253}}</ref> dok je najjači utjecaj došao iz [[Latinski jezik|latinskog jezika]]. Prema Matthewu C. Curtisu, posuđenice ne ukazuju nužno na geografski položaj pretka albanskog jezika.<ref>{{cite book |last=Curtis |first=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136 |page=16 |language=en |quote=Broj posuđenica nije nužno uvjerljiv argument za geografsko smještanje – jer se posuđenice mogu zamijeniti u daljnjem razvoju jezika (posebno uzimajući u obzir kasnije obilno posuđivanje u albanski iz latinskog i slavenskih jezika prije nego što je ijedan rječnik albanskog jezika sastavljen)... – [u vezi] domovine Albanaca.|isbn=9781267580337 |date=301.11.2011}}</ref> Međutim, prema drugim lingvistima, posuđene riječi mogu pomoći da se stekne predodžba o mjestu porijekla i evoluciji albanskog jezika.<ref>{{cite book |author=Douglas Q. Adams |title=Encyclopedia of Indo-European Culture |url=https://books.google.com/books?id=tzU3RIV2BWIC&pg=PA11 |date=siječanj 1997 |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-1-884964-98-5 |page=11 |quote=Posuđenice iz grčkog i latinskog jezika datiraju još prije kršćanske ere i sugeriraju da su preci Albanaca tad već morali naseljavati Albaniju da bi upili takve posuđnice od svojih susjeda u historijsko doba. Kako su Iliri u to vrijeme zauzimali albanski teritorij, oni su bili najvjerojatniji primatelji takvih posuđenica.}}</ref><ref>{{harvnb|Orel|2000|p=23 |ps=: "Latinske posuđenice od iznimne su važnosti za povijest albanske fonologije, posebno njezinog vokalizma. Trajanje posuđivanja bilo je toliko dugo da posuđenice odražavaju nekoliko različitih kronoloških faza".}}</ref> Neki znanstvenici tvrde da albanski jezik potječe iz područja smještenog istočno od njegovog današnjeg geografskog položaja, a to temelje na nekoliko uobičajenih leksičkih jedinica koje su zajedničke albanskom i rumunjskom jeziku. Međutim, to ne mora nužno definirati genealošku povijest albanskog jezika i ne isključuje mogućnost prisutnosti protoalbanskog i na ilirskom i [[Tračani|tračkom]] teritoriju.<ref>{{cite book |last1=Curtis |first1=Matthew Cowan |title=Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence |url=https://eric.ed.gov/?id=ED546136 |pages=17–18 |language=en |quote=Još jedna točka koju neki znanstvenici ističu jest činjenica da albanski i rumunjski dijele mnoge leksičke jedinice; to je navelo neke da vjeruju kako je albanski nastao istočno od svog današnjeg geografskog položaja (Georgiev 1957; Hamp 1994) ... To ne mora nužno odrediti genealošku povijest jezika, niti isključuje mogućnost prisutnosti protoalbanskog i na ilirskom i na tračkom teritoriju.|isbn=9781267580337 |date=30.11.2011}}</ref> Razdoblje interakcije protoalbanskog i latinskog bilo je dugotrajno, počev od 2. stoljeća pne. do 5. stoljeća nove ere.{{sfn|Mallory|Adams|1997|p=9}} Tijekom ovog razdoblja leksičke posuđenice mogu se približno podijeliti u tri sloja, od kojih je drugi najveći. Prvi i najmanji sloj potječe iz vremena manje značajne interakcije. Posljednje razdoblje, vjerojatno prije [[Seoba naroda|slavenskih ili germanskih naval]]a, također broji znatno manji broj posuđenica. Svaki sloj karakterizira različit tretman većine samoglasnika: prvi sloj prati evoluciju ranog protoalbanskog u albanski; dok kasniji slojevi odražavaju promjene samoglasnika koje su endemske u poznolatinskom (i vjerojatno [[Protoromanski jezik|protoromanskom]] jeziku). Ostale formativne promjene uključuju sinkretizam nekoliko padežnih završetaka kod imenica, posebno u množini, kao i [[palatalizacija]] velikih razmjera. Uslijedilo je kratko razdoblje, između 7. i 9. stoljeća, koje su obilježile mnogobrojne posuđenice iz [[Južnoslovenski jezici|južnoslavenskih jezika]], od kojih su neke prethodile promjeni "o-a" zajedničkoj modernim oblicima ove jezične skupine. Počevši od kraja 9. stoljeća, trajalo je razdoblje karakterizirano dugotrajnim kontaktom s [[Protorumunjski jezik|Protorumunjima]] (ili "[[Vlasi|Vlasima]]"), iako se čini da je leksičko posuđivanje uglavnom bilo jednostrano: iz albanskog u rumunjski. Takvo posuđivanje ukazuje na to da su Rumunji migrirali iz područja u kojem je većina govorila slavenskim (tj. srednjobugarskim) u područje gdje se većinski govorio albanski (tj. [[Dardanija (rimska provincija)|Dardaniju]], gdje su Vlasi posvjedočeni u 10. stoljeću). Njihova je seoba vjerojatno povezana sa širenjem [[Bugarsko Carstvo|Bugarskog Carstva]] na Albaniju otprilike u to vrijeme. ====Rane grčke posuđenice==== U albanskom ima oko 30 starogrčkih posuđenica.<ref name="Linguistics p.412"/> Mnoge od njih odražavaju neki grčki dijalekt sa zvučnim aspiratama, kakav je bio makedonski grčki. Druge su posuđenice iz dorskog dijalekta; ove se riječi većinom odnose na domaće predmete i trgovinsku robu i vjerojatno su ušle u albanski putem trgovine preko danas izumrlog posrednika.<ref name="huld"/> * ''bletë'', "pčela" < atički ''mélitta'' "pčela" (vs. jonski ''mélissa'').<ref>{{harvnb|Orel|2000}} sugerira, bez dovoljnog razloga, posrednika iz vulgarnog latiniteta. Mallory & Adams (1997) pogrešno smatraju ovu riječ izvorno albanskom, od *''melítiā'', protoforme u čijem je temelju grčko ''mélissa''; međutim, ta protoforma dala je albansko ''mjalcë'' "pčela", što predstavlja prirodnu izvedenicu od protoalbanskog *''melita'' "med" (suvr. alb. ''mjaltë'').</ref> * ''drapër'', "srp" < ([[Dorski_dijalekt#Severozapadni_dijalekti|sjeverozapadni grčki]]) ''drápanon''.<ref name="Ancient Indo-European Dialects p.102">''Ancient Indo-European dialects: proceedings'', Volume 1963, University of California, Los Angeles. Center for Research in Languages and Linguistics Authors Henrik Birnbaum, Jaan Puhvel, University of California, Los Angeles. Center for Research in Languages and Linguistics Editors Henrik Birnbaum, Jaan Puhvel Publisher University of California Press, 1966, str. 102.</ref><ref name="huld"/> * ''kumbull'', "šljiva" < ''kokkúmelon'.'<ref name="Ancient Indo-European Dialects p.102"/> * ''lakër'', "kupus, zelen" < ''lákhanon'' "zeleni; povrće".{{sfn|Orel|2000|p=23}} * ''lëpjetë'', "divlja loboda"< ''lápathon''.{{sfn|Orel|2000|p=102}} * ''leva (lyej)'', "namazati, nauljiti" < *''liwenj'' < *''elaiwā'' < grč. ''élai(w)on'' "maslinovo ulje". * ''mokër'', "žrvanj" < (sjeverozapadni) ''mākhaná'' "uređaj".<ref name="Linguistics p.412">Bernd Kortmann, Johan Van Der Auwera Editors Bernd Kortmann, Johan Van Der Auwera Publisher Walter de Gruyter, ''The Field of Linguistics'', Vol. 2, 2010 {{ISBN|3-11-022025-3}}, {{ISBN|978-3-11-022025-4}} str. 412.</ref><ref name="huld"/> * ''mollë'', "jabuka" < ''mēlon'' "voćka".<ref>{{Cite book |title=Les mots latins de l'albanais |last=Bonnet |first=Guillaum |publisher=L'Harmattan |year=1998 |location=Paris |pages=324}}</ref> * ''pjepër'', "dinja" < ''pépōn''.<ref name="huld"/> * ''presh'', "poriluk" < ''práson''.{{sfn|Orel|2000|p=23}} * ''shpellë'', "špilja" < ''spḗlaion''. * ''trumzë'', "tamjan" < (sjeverozapadni) ''thýmbrā, thrýmbrē''<ref name="Ancient Indo-European Dialects p.102"/> * ''pellg'', "jezerce, bara" < ''pélagos'' "pučina".{{sfn|Orel|2000|p=264}} * ''verë'', "vino" < ''*woínā''.<ref name="huld"/> Slijedeće posuđenice potječu iz nekog od drugih grčkih dijalekata:<ref name="huld"/> * ''angari'', "radni dan" < ''*ẚngareíā'' (''ἀγγαρεία'').<ref name="huld"/> * ''pëllëmbë'', "dlan" < ''*palámā''.<ref name="huld"/> * ''llërë'', "lakat" < ''*ὠlénā''.<ref name="huld"/> * ''brukë'', "tamarisk" < ''*mīrýkhā''.<ref name="huld"/> * ''mëllagë'', "sljez" < ''*malákhā'' (s refleksom /ɡ/ umjesto grčkog <χ> što ukazuje na dijalektalno zvučenje grčke aspirate).<ref name="huld"/> * ''maraj'', "komorač" < ''*márathrion'' (usp. rumunj. ''marariu'', jonski ''márathron''; s albanskim pojednostavljenjem skupine ''-dri̯-'' u ''-j-'', što odražava stariji prijelaz iz *''udri̯om'' u ''ujë'' "voda").<ref name="huld"/> * ''bredh'', "jela" < ''brathy'' "smrdeljika", pri čemu rumunj. ''brad'' potječe iz istog grčkog dijalekta, a sam je grčki termin semitskog porijekla.<ref name="huld"/> ====Latinski utjecaji==== [[Latinski jezik|Latinski]] korijeni ukupno čine preko 60% albanskog leksika<ref name=Sawicka/> i obuhvaćaju mnoge često korištene ključne riječi, kao što su ''shumë'' ("vrlo", od latinskog ''summus''), ''pak'' ("malo", lat. ''paucus''), ''ngushtë'' ("uzan", lat. ''angustus''), ''pemë'' ("drvo", lat. ''poma'') , ''vij'' ("doći", lat. ''venio''), rërë ("pijesak", lat. ''arena''), ''drejt'' ("ravno", lat. ''directus''), ''kafshë'' ("zvijer", lat. ''causa'', u značenju "stvar") i ''larg'' ("daleko", lat. ''largus''). [[Jernej Kopitar]] (1780–1844) prvi je primijetio utjecaj latinskoga na albanski jezik i tvrdio je da su "latinske posuđenice u albanskom jeziku imale [[Izgovori latinskog jezika|izgovor]] koji se primjenjivao u vrijeme [[August (rimski car)|cara Augusta]]".{{sfn|Kopitar|1829|p=254}} Kopitar je dao primjere kao što su albanski ''qiqer'' ("slanutak", lat. ''cicer''), ''qytet'' ("grad", lat. ''civitas''), ''peshk'' ("riba", lat. ''piscis'') i ''shigjetë'' ("strelica", lat. ''sagitta''). Tvrdi izgovori latinskog {{angle bracket|c}} i {{angle bracket|g}} zadržani su kao nepčani i velarni plozivi u albanskim posuđenicama. Gustav Meyer (1888)<ref>Meyer, Gustav. ''Die lateinischen Elemente im Albanesischen''. (U: ''Grцbers Grundriss, I''; I.Auflage) (1888), str. 805.</ref> i [[Wilhelm Meyer-Lübke]] (1914)<ref>Meyer-Lübke, Wilhelm. ''Rumanisch, romanisch, albanesisch''. (''Mitteilungen des Romanischen Instituts an der Universitet Wien. I.'' Heilderberg 1914), str. 32.</ref> kasnije su to potvrdili. Meyer je primijetio sličnost između albanskih glagola ''shqipoj'' ("jasno govoriti, izgovarati") i ''shqiptoj'' ("izgovoriti, artikulirati") te latinske riječi ''excipio'' (što znači "dočekivati"). Stoga je vjerovao da riječ ''Shqiptar'' znači "albanska osoba" i da je izvedena iz ''shqipoj'', što je pak izvedeno iz latinske riječi ''excipere''. Johann Georg von Hahn, austrijski lingvist, predložio je istu hipotezu 1854. godine.<ref>{{cite book |title=Wir sind die Deinen. Studien zur albanischen Sprache, Literatur und Kulturgeschichte, dem Gedenken an Martin Camaj (1925–1992) gewidmet |author =Bardhyl Demiraj |publisher=Harrassowitz Verlag |isbn=978-3-447-06221-3 |date=2010}}</ref> [[Eqrem Çabej]] primijetio je, između ostalih, ove arhaične latinske elemente u albanskom:<ref>Çabej, Eqrem. ''Karakteristikat e huazimeve latine të gjuhës shqipe''. SF 1974/2 (In German RL 1962/1), str. 13-51.</ref> # Latinsko /au/ postaje albansko /a/ u najstarijim posuđenicama: ''aurum'' → ''ar'' "zlato"; ''gaudium'' → ''gaz'' "radost"; ''laurus'' → ''lar'' "lovor". Latinsko /au/ zadržano je u kasnijim posuđenicama, ali se mijenja na sličan način kao u [[Grčki jezik|grčkom]]: ''causa'' "stvar" → ''kafshë'' "stvar; zvijer"; ''laud'' → ''lavd''. # Latinsko /oː/ postaje albansko /e/ u najstarijim posuđenicama: ''pōmus'' → ''pemë'' "voće"; ''hōra'' → ''ora'' "sat". Do analogne je promjene došlo pri prijelazu iz protoindoeuropskog (PIE) u albanski: PIE ''*nōs'' dalo je albansko ''ne'' "mi", PIE ''*oḱtō'' + sufiks ''-ti-'' dalo je albansko ''tetë'' "osam" itd. # Latinski nenaglašeni unutarnji i incijalni slogovi u albanskom su se izgubili: ''cubitus'' → ''kub'' "lakat"; ''medicus'' → ''mjek'' "liječnik"; ''palūdem'' "močvara" → [[Vulgarni latinski jezik|vulgarnolat]]. ''padūle'' → ''pyll'' "šuma". Do analogne je promjene došlo pri prijelazu iz protoindoeuropskog (PIE) u albanski. Nasuprot tome, u kasnijim posuđenicama iz latinskog unutarnji se slog čuva: ''paganus'' → ''pagan''; ''plaga'' → ''plagë'' "ozljeda" itd. # Latinsko /tj/, /dj/, /kj/ palataliziraju se u albansko /s/, /z/, /c/: ''vitium'' → ''ves'' "mana; briga"; ''rationem'' → ''arsye'' "razum"; ''radius'' → ''rreze'' "zraka; zubav"; ''facies'' → ''faqe'' "lice; obraz"; ''socius'' → ''shok'' "drug", ''shoq'' "muž" itd. S druge strane, latinsko /s/ prešlo je u /ʃ/ u albanskom. Haralambie Mihăescu pokazao je sljedeće: * Nekih 85 latinskih riječi sačuvalo se u albanskom, ali ne, što je slučaj u [[Romanski jezici|romanskim jezicima]], kao naslijeđene. Neki su primjeri: poznolat. ''celsydri'' → dijal. ''kulshedër'' → ''kuçedër'' "polip", ''hībernus'' → ''vërri'' "zimska ispaša", ''sarcinārius'' "tovarni" → ''shelqëror'' "račvasti klin, grapnel, račvasta vješalica", ''solanum'' "velebilje", dosl. "sunčeva biljka" → ''shullë(r)'' "sunčano mjesto izvan vjetra, osunčana oblast", ''splēnēticus'' → ''shpretkë'' "slezena", ''trifurcus'' → ''tërfurk'' "račve".{{sfn|Mihăescu|1966|pp=1, 30}} * 151 albanska riječ latinskog porijekla nije sačuvana u rumunjskom. Neki su primjeri: lat. ''amicus'' → alb. ''mik'' "prijatelj", ''inimicus'' → ''armik'' "neprijatelj", ''rationem'' → ''arsye'', ''benedicere'' → ''bekoj'', ''bubulcus'' "orač, stočar" → ''bulk'', ''bujk'' "seljak", ''calicis'' → ''qelq'' "čaša", ''castellum'' → ''kështjellë'' "kaštel", ''centum'' → ''qind'' "stotina", ''gallus'' → ''gjel'' "pjetao", ''iunctūra'' → ''gjymtyrë'' "ud; zglob", ''medicus'' → ''mjek'' "liječnik", ''retem'' → ''rrjetë'' "mreža", ''spērāre'' → dijal. ''shp(ë)rej'' ''shpresoj'' "nadati se", ''pres'' "čekati", ''voluntās'' (''voluntātis'') → ''vullnet'' "volja; volonter".{{sfn|Mihăescu|1966|pp=1, 21}} * Neka albanska crkvena terminologija pokazuje fonetska obilježja koja ukazuju na to da je preuzeta iz latinskog u veoma rano doba. Neki su primjeri: alb. ''bekoj'' "blagosiljati" od lat. ''benedīcere'', ''engjëll'' "anđeo" od ''angelus'', ''kishë'' "crkva" od ''ecclēsia'', ''i krishterë'' "kršćanski" od ''christiānus'', ''kryq'' "križ" od ''crux'' (''crucis''), (zastarjelo) ''lter'' "oltar" od lat. ''altārium'', ''mallkoj'' "prokleti" od ''maledīcere'', ''meshë'' "misa" od ''missa'', ''murg'' "monah" od ''monacus'', ''peshkëp'' "biskup" od ''episcopus'' i ''ungjill'' "evanđelje" od ''ēvangelium''.{{sfn|Mihăescu|1966|pp=1–2}} Drugi autori<ref>A. Rosetti, ''Istoria limbii române'', 1986, str. 195-197.</ref> otkrili su latinske posuđenice u albanskom jeziku sa drevnim zvučnim modelom iz 1. stoljeća pne., npr. albansko ''qingël(ë)'' "kolan (kožni pȃs koji se veže konju pod trbuh i tako učvršćuje sedlo); mali starac" od lat. ''cingula'', te alb. ''e vjetër'' "star, vremešan; bivši" od ''vjet'' ali s utjecajem latinskog ''veteris''. [[Romanski jezici]] naslijedili su ove riječi iz [[Vulgarni latinski jezik|vulgarnog latinskog]]: ''cingula'' je u rumunjskom postalo ''chinga'' "pojas; kolan", a vulgarnolat. ''[[Veteranus|veterānus]]'' dalo je u rumunjskom ''bătrân'' "star". Albanski, [[Baskijski jezik|baskijski]] i sačuvani [[keltski jezici]] kao što su [[Bretonski jezik|bretonski]] i [[Velški jezik|velški]] danas su neromanski jezici s ovakvim opsežnim latinskim elementom, koji datira iz starih [[Rimska era|rimskih vremena]], a koji je pretrpio zvučne promjene povezane s tim jezicima. Ostali jezici u bivšem rimskom području ili u njegovoj blizini ili su se pojavili kasnije (turski, slavenski jezici, arapski) ili su malo posuđivali iz latinskog, unatoč tome što su koegzistirali s njim (grčki, njemački), premda u njemačkom ima nekoliko takvih drevnih latinskih posuđenica (''Fenster'' 'window', ''Käse'' 'cheese', ''Köln''). Rumunjski znanstvenici kao Vatasescu i Mihaescu, provodeći leksičku analizu albanskog jezika, zaključili su da je na albanski jezik snažno utjecao neki izumrli romanski jezik koji se razlikovao i od rumunjskog i od [[Dalmatski jezik|dalmatskog]]. Budući da latinskih riječi koje se nalaze samo u rumunjskom i albanskom ima znatno manje nego onih koje se nalaze samo u albanskom i zapadnim romanskim jezicima, Mihaescu tvrdi da se albanski jezik razvio u regiji s mnogo intenzivnijim kontaktima sa zapadnoromanskim obkastima nego s rumunjskim govornim područjem i tu regiju smješta u današnju Albaniju, Kosovo i zapadnu Makedoniju, na istoku do [[Bitola|Bitole]] i [[Priština|Prištine]].<ref name="MadgearuAlbanianRomans">{{cite book |author1=Madgearu, Alexandru |author2=Gordon, Martin |title=The Wars of the Balkan Peninsula: Their Medieval Origins |pages=146–147}}</ref> ====Druge posuđenice==== Pretpostavlja se da su [[Grčki jezik|grčki]] i [[Protorumunjski jezik|balkanski latinski]] (predak rumunjskog i drugih balkanskih romanskih jezika) izvršili velik utjecaj na albanski. Primjeri riječi posuđenih iz latinskog jesu: ''qytet < civitas'' ("grad"), ''qiell < caelum'' ("nebo"), ''mik < amicus'' ("prijatelj"), ''kape ditën < carpe diem'' ("iskoristi dan"). Nakon [[Dolazak Slavena na Balkan|dolaska Slavena na Balkan]], [[Slavenski jezici|slavenski jezici]] postali su dodatni izvor posuđenica. Uspon [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]] značio je priljev turskih riječi; to je također značilo posuđivanje [[Perzijski jezik|perzijskih]] i [[Arapski jezik|arapskih]] riječi putem turskog. Neka su turska osobna imena, poput ''Altin'', dosta česta. Postoje neke posuđenice iz [[Novogrčki jezik|novogrčkog]], posebno na jugu Albanije. Mnoge posuđene riječi zamijenjene su riječima s albanskim korijenima ili modernim latiniziranim (međunarodnim) riječima. =====Gotski===== Poznato je i da albanski posjeduje jednu malobrojnu skupinu [[Gotski jezik|gotskih]] posuđenica, koju su ranije istražili [[Norbert Jokl]]<ref>Jokl, Norbert (1929). "Balkangermanisches und Germanisches in Albanischen". ''Festschrift der 57. Versammlung deutscher Philologen und Schulmänner in Salzberg''. Baden bei Wien, str. 105-137.</ref> i [[Sigmund Feist]],<ref>Feist, Sigmund (1939). ''Vergleichendes Wörterbuch der gotischen Sprafche''. Leiden: Brill.</ref> premda su takve posuđenice još u 19. stoljeću primijetili neki lingvisti poput [[Gustav Meyer|Gustava Meyera]]. Međutim, mnoge riječi za koje se tvrdilo da su gotske, kasniji su lingvisti pripisali drugim izvorima (npr. ''fat'' i ''tufë'', premda ih je Huld 1994. naveo kao važne dokaze gotske tvrdnje, danas se pripisuju latinskom porijeklu),<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 456-457, 468.</ref> ili su možda izvorno albanske, naslijeđene iz protoindoeuropskog.<ref>Matasovic, Ranko (2019). ''[https://mudrac.ffzg.hr/~rmatasov/Albanian A Grammatical Sketch of Albanian for Students of Indo-European]'', Zagreb, str. 39.</ref> Danas je prihvaćeno da u albanskom postoji nekoliko riječi iz gotskog, ali su malobrojne, budući da su [[Goti]] imali malo kontakata s balkanskim narodima.<ref name=Curtis19>Curtis, M.C., 2012. [https://etd.ohiolink.edu/apexprod/rws_etd/send_file/send?accession=osu1338406907 Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence], str. 19.</ref> Martin Huld<ref name=Huld168>Huld, M.E., 1994. [https://www.jstor.org/stable/pdf/40849126.pdf?refreqid=excelsior%3A7cdb9c3fc6b55e552953881eed1aa2a2 Albanian zverk - Gothic *swairhs]. ''Historische Sprachforschung/Historical Linguistics'', 107(1. H), str. 167-168.</ref> brani značaj, doduše rijetkih, gotskih posuđenica za albanske studije, tvrdeći da je gotski jedini jasno postromanski i "predosmanski" jezik nakon latinskog s značajnim utjecajem na albanski vokabular (utjecaj slavenskih jezika je i predosmanski i osmanski).<ref name=Huld168/> Tvrdi da se gotske riječi u albanskom mogu pripisati kasnom 4. i ranom 5. stoljeću, tijekom navala različitih gotskih govornih skupina na Balkan pod [[Alarih I|Alarikom]], [[Odoakar|Odoakrom]] i [[Teodorik Veliki|Teodorikom]]. Tvrdi da albanski gotizmi dokazuju redoslijed događaja u protoalbanskom vremenu u ovom trenutku: na primjer, tvrdi da je protoalbanski jezik u ovoj fazi već pomaknuo /uː/ u [y] budući da se gotske riječi sa /uː/ pojavljuju sa /u/ u albanskom, ne sa /y/ koje se vidi u većini posuđenica iz latinskog i grčkog, ali da još uvijek nije došlo do promjene iz /t͡s/ u /θ/, budući da posuđenice iz gotskog s /θ/ zamijenjuju /θ/ sa /t/ ili s drugi zatvorenim zvukom.<ref name=Huld168/> Značajne riječi koje se i dalje smatraju gotskim posuđenicama u albanskom uključuju: * ''tirk'' "dokoljenice od filca, bijeli filc" (usp. rumunj. ''tureac'' "gornji dio čizme") < got. *''θiuh-brōks-''<ref name=Curtis19/><ref name=Orel_tirk>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 456-457.</ref> ili *''θiuhbrōkeis'',<ref name=Huld168/> usp. [[Starovisokonemački jezik|starovisokonjem.]] ''theobrach'' "dokoljenice".<ref name=Orel_tirk/> * ''shkumë'' "pjena"<ref>Matasovic, Ranko (2019). ''[https://mudrac.ffzg.hr/~rmatasov/Albanian A Grammatical Sketch of Albanian for Students of Indo-European]'', Zagreb, str. 39.</ref> < got. ''*skūm-'',<ref name=Huld168/> možda putem posrednika u romanskom *scuma.<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 424.</ref> * ''gardh'' "ograda, vrt"<ref>Matasovic, Ranko (2019). ''[https://mudrac.ffzg.hr/~rmatasov/Albanian A Grammatical Sketch of Albanian for Students of Indo-European]'', Zagreb, str. 39.</ref> smatra se ili izvornom albanskom riječju<ref>Curtis, M.C., 2012. [https://etd.ohiolink.edu/apexprod/rws_etd/send_file/send?accession=osu1338406907 Slavic-Albanian language contact, convergence, and coexistence], str. 107.</ref> koja je posuđena u rumunjski kao ''gard''<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary''. Page 110</ref><ref>Fortson IV, B. W. (2010). Indo-European Language and Culture: An Introduction. 2nd ed. MA: Blackwell Publishing, str. 449.</ref> ili romanske riječju posuđenom od gotskog ''gards''.<ref>Poruciuc, Adrian. (2009). Linguistic-Historical Implications of an Old Germanic Loan - Romanian gard 'fence, enclosure, weir, garden'. ''The mankind quarterly''. 50, str. 25-70; 10.46469/mq.2009.50.1.2. </ref> * ''zverk'' "potiljak, zatiljak"" < got*''swairhs'';<ref>Huld, M.E., 1994. [https://www.jstor.org/stable/pdf/40849126.pdf?refreqid=excelsior%3A7cdb9c3fc6b55e552953881eed1aa2a2 Albanian zverk - Gothic *swairhs]. ''Historische Sprachforschung/Historical Linguistics'', 107(1. H), pp.165-171.</ref> "teška" riječ koja se na također pripisuje (s fonološkim problemima) keltskom, grčkom ili domaćem razvoju.<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 526-527.</ref> * ''horr'' "nitkov" i ''horre'' "kurva" < got. *''hors'' "preljubnik", usp. [[Staronordijski jezik|staronord.]] ''hóra'' "kurva".<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 150-151.</ref> * ''punjashë'' "torbica", deminutiv od ''punjë'' < got. ''puggs'' "torbica".<ref>Orel, Vladimir (1998). ''Albanian Etymological Dictionary'', str. 350.</ref> ====Obrasci u posuđivanju riječi==== Iako albanski karakterizira upijanje mnogih posuđenica, čak i u slučaju latinskog, koji seže duboko u temeljni rječnik, određena su [[Semantika|semantička]] polja ipak ostala otpornija. Pojmovi koji se odnose na [[Društvo|društvenu]] organizaciju često su sačuvani, premda ne i oni koji se odnose na [[Politika|političku]] organizaciju, dok su svi oni koji se odnose na trgovinu posuđeni ili inovirani.{{sfn|Orel|2000|p=263}} [[Hidronim|Hidronimi]] predstavljaju složenu sliku; izraz za "more" (''det'') jest izvorni i predstavlja "albansko-germansku" inovaciju koja se odnosi na koncept dubine, ali posuđena je velika količina pomorskog rječnika. Riječi koje se odnose na velike potoke i njihove obale obično su posuđenice, ali ''lumë'' ("rijeka") izvorna je riječ, kao i ''rrymë'' ("tijek"). Riječi za manje potoke i stajaće vode češće su izvorne, ali riječ za "ribnjak", ''pellg'', zapravo je semantički pomaknut potomak stare grčke riječi za "pučinu", što sugerira promjenu mjesta nakon grčkog kontakta. Albanski jezik još od protoindoeuropskog zadržava specifičan izraz koji se odnosi na šumu uz rijeku (''gjazë''), kao i na izraze za močvare. Zanimljivo je da albanski zadržava izvorne izraze za "vrtlog", "vodenu jamu" i (vodeno) "duboko mjesto", zbog čega Orel nagađa da je albanska "jezična domovina" (''Urheimat'') vjerojatno imala mnoge opasne vrtloge i vodene dubine.{{sfn|Orel|2000|pp=264–265}} Što se tiče šume, riječi za većinu četinjača i grmlja su izvorne, kao i izrazi za "johu", "brijest", "hrast", "bukvu" i "lipu", dok se posuđenice koriste za "jasen", "kesten", "brezu", "javor", "topolu" i "vrbu".{{sfn|Orel|2000|pp=266–267}} Izvorna indoeuropska [[Srodstvo|srodnička]] terminologija bila je radikalno preoblikovana; promjene su uključivale prijelaz s "majke" na "sestru" i bile su toliko temeljite da su samo tri pojma zadržala svoju izvornu funkciju: riječi za "zeta", "svekrvu" i "svekra". Sve riječi o krvnom srodstvu drugog stupnja, uključujući "tetu", "ujaka", "nećaka", "nećakinju" i izraze za unuke, predstavljaju drevne posuđenice iz latinskog.{{sfn|Orel|2000|p=262}} Čini se da su se Protoalbanci bavili [[Stočarstvo|uzgojem stoke]], s obzirom na ogroman broj sačuvanih domaćih riječi koje se odnose na uzgoj krava, mužnju i slično, dok riječi koje se odnose na pse obično predstavljaju posuđenice. Sačuvano je mnogo izvornih riječi koje se odnose na uzgoj konja, ali sama riječ za konj posuđena je iz latinskog jezika.{{sfn|Orel|2000|pp=267-268}} == Reference == {{reflist|2}} ==Literatura== {{Refbegin|colwidth=30em}} * Ajeti, Idriz. "La présence de l'albanais dans les parlers des populations slaves de la Péninsule balkanique à la lumière de la langue et de la toponymie", ''[[Studia Albanica]]'' 2 (1968): 131–6. * Ajeti, Idriz. "Për historinë e marrëdhënieve të hershme gjuhësore shqiptare-sllave", ''[[Studime Filologjike]]'' 4 (1972): 83–94 (reprint in ''Gjurmime albanologjike – Seria e shkencave filologjike II – 1972''. Pristina: 1974, pp.&nbsp;33–44). * Arapi, Inna. ''Der Gebrauch von Infinitiv und Konjunktiv im Altalbanischen mit Ausblick auf das Rumänische''. Hamburg: Kovač, 2010. * Banfi, Emanuele. ''Linguistica balcanica''. Bologna: Zanichelli, 1985. * Banfi, Emanuele. ''Storia linguistica del sud-est europeo: Crisi della Romània balcanica tra alto e basso medioevo''. Milan: Franco Angeli, 1991. * Bonnet, Guillaume. ''Les mots latins de l'albanais''. Paris–Montréal: L'Harmattan, 1998. * [[Franz Bopp|Bopp, Franz]]. "Über das Albanesische in seinen verwandtschaftlichen Beziehungen", in ''Königliche Preußische Akademie der Wissenschaften. Abhandlungen der philosophisch-historischen Klasse''. Berlin: J. Stargardt, 1855, pp.&nbsp;459–549. * Boretzky, Norbert. ''Der türkische Einfluss auf das Albanische''. 2 vols. vol. 1: ''Phonologie und Morphologie der albanischen Turzismen''; vol. 2: ''Wörterbuch der albanischen Turzismen''. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 1975. * Buchholz, Oda & Wilfried Fiedler. ''Albanische Grammatik''. Leipzig: VEB Verlag Enzyklopädie, 1987. * [[Eqrem Çabej|Çabej, Eqrem]]. "Disa probleme themelore të historisë së vjetër të gjuhës shqipe", ''Buletin i Universitetit Shtetëror të Tiranës. Seria e Shkencave Shoqërore'' 4 (1962): 117–148 (In German ''Studia Albanica'' 1 (1964)) * Çabej, Eqrem. "Zur Charakteristik der lateinischen Lehnwörter im Albanischen", ''Revue roumaine de linguistique'' 7, vol. 1 (1962): 161–99 (In Albanian "Karakteristikat e huazimeve latine të gjuhës shqipe", ''Studime Filologjike'' 2 (1974): 14–51) * Çabej, Eqrem. "Rreth disa çështjeve të historisë së gjuhës shqipe", ''Buletin i Universitetit Shtetëror të Tiranës. Seria e Shkencave Shoqërore'' 3 (1963): 69–101. (In Romanian ''Studii și cercetări lingvistiche'' 4 (1954)) * Çabej, Eqrem. "Mbi disa rregulla të fonetikës historike të shqipes", ''Studime Filologjike'' 2 (1970): 77–95 (In German "Über einige Lautregeln des Albanischen", ''[[Die Sprache]]'' 18 (1972): 132–54) * Çabej, Eqrem. "L'ancien nom national des albanais", ''Studia Albanica'' 1 (1972): 1–40. * Çabej, Eqrem. "Problemi i vendit të formimit të gjuhës shqipe", ''Studime Filologjike'' 4 (1972): 3–27. * Çabej, Eqrem. ''Studime etimologjike në fushë të shqipes''. 7 vols. Tirana: Akademia et Shkencave e Republikës Popullore të Shqipërisë, Instituti i Gjuhësisë dhe i Letërsisë, 1976–2014. * Camaj, Martin. ''Albanische Wortbildung''. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 1966. * Camaj, Martin. ''Albanian Grammar''. Trans. Leonard Fox. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 1984. * Camarda, Demetrio. ''[https://books.google.com/books?id=YWQCAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Saggio+di+grammatologia+comparata+sulla+lingua+albanese&cd=2#v=onepage&q&f=false Saggio di grammatologia comparata sulla lingua albanese]''. Livorno: Successore di Egisto Vignozzi, 1864. * Camarda, Demetrio. ''[https://books.google.com/books?id=syYTAAAAYAAJ&pg=PT238&dq=Appendice+al+Saggio+di+grammatologia+sulla+lingua+albanese&cd=2#v=onepage&q&f=false Appendice al saggio di grammatologia comparata sulla lingua albanese]''. Prato, 1866. * Campbell, George L., ed. ''Compendium of the World's Languages'', 2nd edn. Vol. 1: ''Abaza to Kurdish'', s.v. "Albanian". London–NY: Routledge, 2000, pp.&nbsp;50–7. * [[Wacław Cimochowski|Cimochowski, Wacław]]. "Recherches sur l'histoire du sandhi dans la langue albanaise", ''Lingua Posnaniensis'' 2 (1950): 220–55. * Cimochowski, Wacław. "Des recherches sur la toponomastique de l'Albanie", ''Lingua Posnaniensis'' 8 (1960): 133–45. * Cimochowski, Wacław. "Pozicioni gjuhësor i ilirishtes ballkanike në rrethin e gjuhëve indoevropiane", ''Studime Filologjike'' 2 (1973). * Demiraj, Bardhyl. ''Albanische Etymologien: Untersuchungen zum albanischen Erbwortschatz''. Amsterdam–Atlanta: Rodopi, 1997. * [[Shaban Demiraj|Demiraj, Shaban]]. "Albanian", in ''[https://books.google.com/books?id=vwUMNCYbLL0C&printsec=frontcover&dq=The+Indo-European+Languages,+Anna+Giacalone+Ramat+and+Paolo+Ramat&hl=en&ei=RoLuS4jZL4T78Ab9x9D9Cg&sa=X&oi=book_result&ct=book-thumbnail&resnum=1&ved=0CCkQ6wEwAA#v=onepage&q&f=false The Indo-European Languages]''. Edited by Anna Giacalone Ramat & Paolo Ramat. London-NY: Routledge, 1998, pp.&nbsp;480–501. * Demiraj, Shaban. ''Gramatikë historike e gjuhës shqipe''. Tirana: 8 Nëntori, 1986. * Demiraj, Shaban. ''Gjuha shqipe dhe historia e saj''. Tirana: Shtëpia botuese e librit universitar, 1988. * Demiraj, Shaban. ''Fonologjia historike e gjuhës shqipe''. (Akademia e Shkencave e Shqiperise. Instituti i Gjuhesise dhe i Letersise). Tirana: TOENA, 1996. * Demiraj, Shaban. ''Prejardhja e shqiptarëve në dritën e dëshmive të gjuhës shqipe''. Tirana: Shkenca, 1999. *{{cite book|last=Demiraj|first=Shaban|title=The origin of the Albanians: linguistically investigated|url=https://books.google.com/books?id=aXIbAQAAIAAJ|year=2006|location=Tirana|publisher=Academy of Sciences of Albania|isbn=978-99943-817-1-5}} * [[Carlo De Simone (linguist)|De Simone, Carlo]]. "Gli illiri del Sud. Tentativo di una definizione", ''Iliria'' 1 (1986). * Desnickaja, Agnija. ''Albanskij jazyk i ego dialekty''. Leningrad: Nauka, 1968. * Desnickaja, Agnija. "Language Interferences and Historical Dialectology", ''Linguistics'' 113 (1973): 41–57. * Desnickaja, Agnija. ''Osnovy balkanskogo jazykoznanija''. Leningrad: Nauka, 1990. * [[Michiel de Vaan|de Vaan, Michiel]]. "The Phonology of Albanian", in ''Handbook of Comparative and Historical Indo-European Linguistics'', vol. 3. Berlin/Boston: De Gruyter Mouton, 2018, pp.&nbsp;1732–49. * [[Mahir Domi|Domi, Mahir]]. "Prapashtesa ilire dhe shqipe, përkime dhe paralelizma", ''Studime Filologjike'' 4 (1974). * Domi, Mahir. "Considérations sur les traits communs ou parallèles de l'albanais avec les autres langues balkaniques et sur leur étude", ''Studia Albanica'' 1 (1975). * Fortson IV, Benjamin W. "Albanian", in ''[https://books.google.com/books?id=5hOtPBF6XWwC&printsec=frontcover&dq='Indo-European+Language+and+Culture:++An+Introduction'&cd=1#v=onepage&q&f=false Indo-European Language and Culture: An Introduction]'', 2nd edn. Malden: Wiley-Blackwell, 2010, pp.&nbsp;446–58 (1st edn. 2004, pp.&nbsp;390–9). *{{cite book |last=Fortson IV |first=Benjamin W. |year=2011 |title=Indo-European Language and Culture: An Introduction |edition=2nd |publisher=Blackwell Publishing |url=https://books.google.com/books?id=bSxHgej4tKMC|isbn=978-1-4443-5968-8}} * Genesin, Monica. "Albanian", in ''Encyclopedia of the Languages of Europe''. Edited by Glanville Price. Oxford: Blackwell, 1998, pp.&nbsp;4–8. * Gjinari, Jorgji. "Për historinë e dialekteve të gjuhës shqipe", ''Studime Filologjike'' 4 (1968). * Gjinari, Jorgji. "Mbi vazhdimësinë e ilirishtes në gjuhën shqipe", ''Studime Filologjike'' 3 (1969). * Gjinari, Jorgji. "Struktura dialektore e shqipes e parë në lidhje me historinë e popullit", ''Studime Filologjike'' 3 (1976). * Gjinari, Jorgji. "Dëshmi të historisë së gjuhës shqipe për kohën dhe vendin e formimit të popullit shqiptar", ''Studime Filologjike'' 3 (1982). * Gjinari, Jorgji. ''Dialektologjia shqiptare''. Pristina: Universiteti, 1970. * Gjinari, Jorgji, Bahri Beci, Gjovalin Shkurtaj, & Xheladin Gosturani. ''Atlasi dialektologjik i gjuhës shqipe'', vol. 1. Naples: Università degli Studi di Napoli L'Orientali, 2007. * [[Eric P. Hamp|Hamp, Eric P.]] "Albanian", in ''Encyclopedia of Language and Linguistics''. 2 vols. Edited by R. E. Asher. Oxford: Pergamon, 1994, pp.&nbsp;1:65–7. * Huld, Martin E. ''Basic Albanian Etymologies''. Columbus, OH: Slavica Publishers, 1984. * Katičić, Radoslav. ''Ancient Languages of the Balkans''. 2 vols. The Hague–Paris: Mouton, 1976. * Kocaqi, Altin. "Dokumente historiko-gjuhësore: vëndi i shqipes ndër gjuhët evropiane". Albania: Marin Barleti, 2013. {{ISBN|9995604701}}. * {{cite journal |last=Kopitar |first= Jernej K. |title=Albanische, walachische und bulgarische Sprache |journal=Jahrbücher der Literatur (Wien) |volume= 46 |year=1829 |pages= 59–106}} * [[Paul Kretschmer|Kretschmer, Paul]]. ''[https://books.google.com/books?id=f00TAAAAYAAJ&printsec=frontcover&dq=Einleitung+in+die+Geschichte+der+griechischen+Sprache&cd=1#v=onepage&q&f=false Einleitung in die Geschichte der griechischen Sprache]''. Göttingen, 1896. * Kretschmer, Paul. "Sprachliche Vorgeschichte des Balkans", ''Revue internationale des études balkaniques'' 2, no. 1 (1935): 41–8. * Lloshi, Xhevat. "Substandard Albanian and Its Relation to Standard Albanian", in ''Sprachlicher Standard und Substandard in Südosteuropa und Osteuropa: Beiträge zum Symposium vom 12.-16. Oktober 1992 in Berlin''. Edited by Norbert Reiter, Uwe Hinrichs & Jirina van Leeuwen-Turnovcova. Berlin: Otto Harrassowitz, 1994, pp.&nbsp;184–94. * Lloshi, Xhevat. "Albanian", in ''Handbuch der Südosteuropa-Linguistik''. Edited by Uwe Hinrichs. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 1999, pp.&nbsp;277–99. * {{cite book |last=Lloshi |first= Xhevat |url=https://books.google.com/books?id=9_gXTda0HS8C&q=gjuha+letrare+dhe+gjuha+standarde&pg=PA191 |title=Rreth alfabetit të shqipes: me rastin e 100-vjetorit të Kongresit të Manastirit |location= Skopje–Pristina–Tirana |publisher= Logos-A |year= 2008|isbn= 9789989582684 }} * [[Maximilian Lambertz|Lambertz, Maximilian]]. ''Lehrgang des Albanischen''. 3 vols., vol. 1: ''Albanisch-deutsches Wörterbuch''; vol. 2: ''Albanische Chrestomathie''; vol. 3: ''Grammatik der albanischen Sprache''. Berlin: [[Deutscher Verlag der Wissenschaften]] 1954; Berlin 1955; Halle an der Saale 1959. * {{cite encyclopedia |author-link=J. P. Mallory|last1=Mallory |first1= J.P. |author-link2=Douglas Q. Adams|first2=D. Q. |last2=Adams |title= Albanian language |encyclopedia=Encyclopedia of Indo-European Culture |location= London |publisher= Fitzroy Dearborn |year= 1997 |pages=8–11}} * Matzinger, Joachim. "Die Albaner als Nachkommen der Illyrier aus der Sicht der historischen Sprachwissenschaft", in ''Albanische Geschichte: Stand und Perspektiven der Forschung''. Edited by Oliver Jens Schmitt & Eva Frantz. Munich: R. Oldenburg Verlag, 2009, pp.&nbsp;13–35. * Matzinger, Joachim. "Der lateinisch-albanische Sprachkontakt und seine Implikationen für Vorgeschichte des Albanischen und der Albaner", in ''Südosteuropäische Romania: Siedlungs-/Migrationsgeschichte und Sprachtypologie''. Edited by Wolfgang Dahmen et al. Tübingen: Narr Verlag, 2012, pp.&nbsp;75–103. * Mayer, Anton. ''Die Sprache der alten Illyrier''. 2 vols. Vienna: Österreichische Akademie der Wissenschaften, 1957/1959. * Mann, Stuart E. ''An Albanian Historical Grammar''. Hamburg: Helmut Buske, 1977. * [[Gustav Meyer|Meyer, Gustav]]. "[https://books.google.com/books?id=E-IGAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Albanesische+Studien&cd=1#v=onepage&q&f=false Albanesische Studien I. Die Pluralbildungen der albanesischen Nomina]", in ''Sitzungsberichte der philosophisch-historischen Classe der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften'' 104 (1883): 257–362. * [[Franz Miklosich|Miklosich, Franz]]. ''Albanische Forschungen''. 2 vols., vol. 1: ''Die slavischen Elemente im Albanischen''; vol. 2: ''Die romanischen Elemente im Albanischen''. Vienna: Karl Gerold's Sohn, 1870. * {{cite journal |last=Mihăescu |first= Haralambie |title=Les éléments latins de la langue albanaise |journal=Révue des études sud-est européennes |volume= 4 |year=1966 |pages= 5–33, 323–53}} * {{cite book |last=Mihăescu |first= Haralambie |title=La langue latine dans le sud-est de l'Europe |location= Bucharest and Paris |publisher= Editura Academiei and Les Belles Lettres |year= 1978}} * Newmark, Leonard, Philip Hubbard, & Peter Prifti. ''Standard Albanian: A Reference Grammar for Students''. Stanford: Stanford University Press, 1982. * Ölberg, Hermann. "Einige Uberlegungen zur Autochtonie der Albaner auf der Balkanhalbinsel", in ''Akten der internationalen albanologischen Kolloquiums, Innsbruck, 1972, zum Gedächtnis an Norbert Jokl''. Edited by Hermann M. Ölberg. Innsbruck: Institut für Sprachwissenschaft der Universität Innsbruck, 1977. * Ölberg, Hermann. "Kontributi i gjuhësisë për çështjen e atdheut ballkanik të shqiptarëve", ''Studime Filologjike'' 3 (1982). * Pedersen, Holger. "Bidrag til den albanesiske Sproghistorie", in ''Festskrift til Vilhelm Tomsen''. Kopenhagen: Gyldendal, 1894, pp.&nbsp;246–57. * Pedersen, Holger. "Albanesisch", ''Kritischer Jahrbericht'' 9, vol. 1 (1905): 206–17. Erlangen (1909). * Pellegrini, Giovan Battista. "I rapporti linguistici interadriatici e l'elemento latino dell'albanese", ''Abruzzo'' 19 (1980): 31–71. * Pellegrini, Giovan Battista. "Disa vëzhgime mbi elementin Latin të shqipes" [Some observations on the Latin element of the Albanian language], ''Studime Filologjike'' 3 (1982); (in Italian) "Alcune osservazioni sull'elemento latino dell'albanese", ''Studia Albanica'' 1983: 63–83. * Pellegrini, Giovan Battista. ''Avviamento alla linguistica albanese''. Edizione rinnovata. Rende: Università degli studi della Calabria, Centro editoriale e librario, 1997. * Pisani, Vittore. "L'albanais et les autres langues indo-européennes", in ''Mélanges Henri Grégoire II''. Brussels, 1950, pp.&nbsp;519–38; reprint in ''Saggi di linguistica storica: Scritti scelti''. Torino: Rosenberg & Sellier, 1959, pp.&nbsp;96–114. * Pisani, Vittore. "Les origines de la langue albanaise, questions de principe et de méthode", ''Studia Albanica'' 1 (1964): 61–8. * Pisani, Vittore. "Sulla genesi dell'albanese", in ''Akten der internationalen albanologischen Kolloquiums, Innsbruck, 1972, zum Gedächtnis an Norbert Jokl''. Edited by Hermann M. Ölberg. Innsbruck: Institut für Sprachwissenschaft der Universität Innsbruck, 1977, pp.&nbsp;345–66. * [[Vladimir Orel|Orel, Vladimir]]. ''Albanian Etymological Dictionary''. Leiden: Brill, 1998. * {{cite book |last=Orel |first= Vladimir |url=https://books.google.com/books?id=xvKH56aT5mEC |title= A Concise Historical Grammar of the Albanian Language: Reconstruction of Proto-Albanian |location= Leiden |publisher=Brill |year= 2000|isbn= 9004116478 }} * Riza, Selman. ''Studime albanistike''. Pristina 1979. *{{cite book|editor=Mate Kapović|last=Rusakov|first=Alexander|title=The Indo-European Languages|chapter=Albanian|edition=2nd|url=https://books.google.com/books?id=8i0lDwAAQBAJ|date=2017|publisher=Routledge|isbn=978-1-315-67855-9}} * Schumacher, Stefan & Joachim Matzinger. ''Die Verben des Altalbanischen: Belegwörterbuch, Vorgeschichte und Etymologie''. Wiesbaden: Otto Harrassowitz, 2013. * Svane, Gunnar. ''Slavische Lehnwörter im Albanischen''. Århus: Aarhus University Press, 1992. * Tagliavini, Carlo. ''La stratificazione del lessico albanese: Elementi indoeuropei''. Bologna: Casa editrice Prof. Riccardo Pàtron, 1965. * Thumb, Albert. "Altgriechische Elemente des Albanesischen", ''[[Indogermanische Forschungen]]'' 26 (1909): 1–20. * von Hahn, Johann Georg. ''Albanesische Studien''. 3 vols. Jena: F. Mauko, 1854. * [[Calvert Watkins|Watkins, Calvert]]. "Proto-Indo-European: Comparison and Reconstruction", in ''The Indo-European Languages''. Edited by Anna Giacalone Ramat & Paolo Ramat. London-NY: Routledge, 1998, pp.&nbsp;25–73. * Ylli, Xhelal. ''Das slawische Lehngut im Albanischen''. 2 vols., vol. 1: ''Lehnwörter''; vol. 2: ''Ortsnamen''. Munich: Verlag Otto Sagner, 1997/2000. * Ylli, Xhelal & Andrej N. Sobolev. ''Albanskii gegskii govor sela Muhurr''. Munich: Biblion Verlag, 2003. {{ISBN|3-932331-36-2}} {{Refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Albanian language}} {{interwiki|code=sq}} * [http://www.albanianoverview.com/ Albanski jezik i kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051217015801/http://www.albanianoverview.com/ |date=2005-12-17 }} * [http://www.single-serving.com/Albanian/ Fraze albanskog jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125001738/http://www.single-serving.com/Albanian/ |date=2005-11-25 }} * [http://language-directory.50webs.com/languages/albanian.htm Izvori za albanski jezik] * [http://www.websters-online-dictionary.org/definition/Albanian-english/ Englesko-albanski rečnik] * [http://www.freelang.com/dictionnaire/albanais.html Albansko-francusko-albanski rečnik] * [http://languageserver.uni-graz.at/ls/lang?id=1 Gege albanski (Languages of the World)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150623092852/http://languageserver.uni-graz.at/ls/lang?id=1 |date=2015-06-23 }} * [http://languageserver.uni-graz.at/ls/lang?id=4 Toske albanski (Languages of the World)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304023151/http://languageserver.uni-graz.at/ls/lang?id=4 |date=2016-03-04 }} * [http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AL Jezici Albanije] {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Albanski jezik| ]] [[Kategorija:Indoevropski jezici]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Bugarske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Grčke]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Albanci|Jezik]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] telxod0v99o5sivn80yf8i576fypad5 0 12521 41263182 13422729 2022-08-25T21:30:51Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gay flag.svg|thumb|250px|right| |[[Zastava duginih boja]] je simbol LGBT zajednice.]] '''LGBT zajednica''' ili '''Gej zajednica''' ili '''Queer zajednica''' je naziv koji označava socijalnu povezanost [[gej]]eva, [[Lezbejka|lezbejki]], [[Biseksualnost|biseksualnih]] i [[Transrodnnost|transrodnih]] osoba, koje dele slična lična i društvena iskustva, političke interese za priznavanje [[Prava LGBT osoba|LGBT ljudskih prava]] i sličnu [[LGBT kultura|kulturu]] i vrednosti. Zajednica se može uže podeliti na manje delove, koje se međusobno razlikuju po polu, seksualnoj praksi, kulturnim odlikama ili potrebama: gej zajednica (kada se ovaj termin odnosi samo na gej muškarce), lezbejska zajednica, drag queen zajednica, bear zajednica, learther zajednica, punk zajednica itd. U zajednicu nisu uključene sve LGBT osobe, niti su u zajednicu uključene samo LGBT osobe. Deo LGBT zajednice čine, takođe, [[Heteroseksualnost|heteroseksualni]] prijatelji i prijateljice LGBT osoba, kao i članovi porodica ili pojedinici koji se zalažu za poštovanje prava i ljudskog dostojanstva LGBT osoba. Važan deo tzv. „''gay fiendly''“ članica LGBT zajednice čine [[Heguša|fag hag]] (u LGBT zajednici u [[Srbija|Srbiji]] ponekada se koristi termin ''[[heguša]]''), heteroseksualne žene, koje uživaju u društvu gejeva, često označene kao najbolje drugarice. S druge strane, neke [[LGBT]] su geografski udaljene od većih gradova sa razvojenom zajednicom, tako da ne mogu da učestvuju u njenom životu; druge, pak, su politički udaljene od vrednosti promovisanih u LGBT zajednici i same odlučuju da se izdvoje. U većim gradovima postoje [[gej selo|gej sela]] ili „gayborhoods“ u kojima se najaktivnije odvija društvena razmena između LGBT osoba. Uticaj koji LGBT zajednica ima na razvoj LGBT pojedinaca i pojedinki se najbolje može primetiti u miljeu gej sela, u kome društvena interakcija između LGBT osoba brzo i snažno utiče na izgradnju estetskih i etičkih normi, razvoj specifičnog humora, interesovanja, načina odevanja i drugih društvenih praksi koje se uspostavljaju socijalizacijom u bilo koju vrstu [[Zajednica|zajednice]]. Važan deo LGBT zajednice predstavljaju [[LGBT organizacije]] koje promovišu poštovanje prava i društveno prihvatanje [[LGBT]] osoba. Politički aktivizam, takođe, igra veliku ulogu u životu LGBT zajednice. Premda LGBT zajednica snažno naginje ka levoj političkoj opciji, mogu se sresti neretki izuzeci koji podržavaju konzervativne ideje. Jedan od najilustrativnijih primera je [[Holandija|holandski]] političar i favorit na nacionalnim izborima [[2002]]. godine [[Pim Fortuyn]], koji je zastupao isključivu anti-imigrantsku politiku i jak anti-islamistički stav. LGBT zajednica igra važnu ulogu u socijalizaciji i razvoju identiteta LGBT osoba i predstavlja socijalnu mrežu u kojoj se začinju i ostvaruju emocionalni i partnerski odnosi. Karakteristika LGBT zajednice, za razliku od [[zajednica]] verske, rasne, nacionalne ili neke druge prirode, jeste da ona ne predstavlja primarnu zajednicu njenih članova u kojoj su oni socijalizovani od početka života, već njeni članovi moraju da je „traže“. LGBT osobe odrastaju u heteroseksualnim zajednicama i odgajane su po heteroseksualnom modelu. Samo postojanje LGBT zajednice neki objašanjavaju [[heteroseksizam|heteroseksizmom]] ni diskriminativnim odnosom šireg društva prema [[LGBT]] osobama. Vrednosti koje LGBT zajednica neguje su [[Ponos LGBT osoba|ponos]], [[različitost]], [[individualnost]] i [[ljudska seksualnost|seksualnost]]. Po pravilu, uz izuzetke, zajednica lako prihvata i podržava pripadnike i pripadnice različitih rasnih, nacionalnih, verskih, klasnih i drugih grupa. Kritike koje se javljaju na račun LGBT zajednice uglavnom govore o samo-getoizaciji LGBT osoba, kao i o komercijalizaciji LGBT dešavanja. Radikalniji delovi LGBT zajednice kritikovaće zajednicu zbog prihvatanja nekih heteroseksualnih društvenih modela. == Povezano == * [[LGBT kultura]] * [[LGBT organizacije]] * [[LGBT istorija]] * [[LGBT simboli]] {{Commonscat|LGBT}} {{LGBT}} [[Kategorija:LGBT kultura]] [[Kategorija:Društvo]] lsipm2h74k2y6qiuqx6jwnv4a1yuj5q 0 16729 41263133 41248433 2022-08-25T14:12:26Z 37.19.109.246 /* Geografija */ wikitext text/x-wiki {{Koordinate|42_93_51_N_19_10_35_E|42° &nbsp;93′ &nbsp;S, 19° &nbsp;10′ &nbsp;I}} {{Opština CG |ime=Bar |ime2=Бар |opština=Bar |registracija=BR |pozivni broj=030 |slika=Coat of Arms of Bar.png |slika2=Bar-Montenegro-2018.jpg |slika položaj=Montenegro Bar.png |stanovništvo=40,037 |gustoća=67.0 s |poštanski broj=85 000 |gradonačelnik= Dusan Raicevic |površina=598 |položaj=42.10° SGŠ 19.10° IGD |web=www.bar.co.me }} '''Bar''' ({{jez-alb|Tivar}} ili ''Tivari'' [[međunarodni fonetski alfabet|[tivaˈɾi]]]; {{jez-ital|Antivari}} [[međunarodni fonetski alfabet|[antiˈvaːri]]], ili ''Antibari''), grad na primorju [[Crna Gora|Crne Gore]], 75 km od [[Podgorica|Podgorice]]. Grad ima 13.719 stanovnika a opština ima 83 naselja i 40.037 stanovnika. Podijeljena je u dvanaest mjesnih zajednica. Bar je poznat po multietničnosti. Njegovo bogatstvo čini 25 nacionalnosti koje naseljavaju ovaj prostor. Od osnivanja je predstavljao jedinstvenu sintezu Mediterana i Orijenta. Današnju barsku razglednicu čine i brojni ugostiteljski objekti, sportski tereni, marine, plaže i luka. Luka Bar je najveća crnogorska [[luka]]. Bar je veza Crne Gore sa svijetom, jer je granična opština, koja je [[Jadransko more|Jadranskim]] morem vezana sa [[Italija|Italijom]]. == Geografija == Barska opština se nalazi na jugu Crne Gore, između Jadranskog mora i Skadarskog jezera. Sam grad se nalazi na 42°6' geografske širine i 19°6' geografske dužine, na nadmorskoj visini od 4 metra. Bar ima preko 270 sunčanih dana što ga čini jednim od najsunčanijih gradova u Evropi. Bar okružuju brojne planine. Najveća je Rumija, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1.595 m. Pored nje, tu je, sa jedne strane Sutorman čiji se vrh „Široka strana“ na nadmorkoj visini od 1.185 m. Sa druge strane nalazi se Lisinj sa najvišim vrhom „Loška“ na nadmorskoj visini od 1.353 m. U okolini Bara nalazi se nekoliko manjih rijeka. Najbliže gradu su Rikavac (17 km) i Željeznica (19,5 km), koje se ulivaju u Jadransko more. Tokom 2010. godine opštinu Bar je posetilo 142.000 turista što je čini jednom od glavnih turističkih destinacija u Crnoj Gori. Jedna od plaža u Baru je [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]]. == Istorija == [[Datoteka:Olea europea 3.jpg|thumb|desno|200px|Stara Maslina u Baru stara preko 2.000 godina.]] Stari dio grada, [[Stari Bar]], pominje se u dokumentima koji potiču iz [[9. vijek|9. vijeka.]] Dobro očuvani ostaci zidina i tvrđava kao i predivan pogled na cijeli grad i okolinu, obavezuju putnika da ga posjeti. Na samom ulasku u grad nalazi se [[drveće|drvo]] [[maslina|masline]] staro između 2.000 i 2.500 godina. Ovo je najstarija maslina na svijetu. Ova blagorodna starica još uvijek daje plodove. Pored Starog Bara, nalazi se [[Barski akvadukt]] jedini takav objekt u Crnoj Gori, i jedan od tri najveća u bivšoj Jugosllaviji.Ima 17 lukova.Tito je posetio Bar 4 puta: 1946, 1959, 1969, 1976. Stari srednjovjekovni grad među najvećim arheološkim lokalitetima u zidinama u svijetu, smješten na gromadnom kamenom masivu, nepristupačnom sa istočne i južne strane, dok se prema zapadu i sjeverozapadu blago spušta. Nalazi se na jugoistočnom dijelu obale, udaljen 4 km od mora. Izdvaja se po svojoj jedinstvenoj poziciji i po bogatstvu spomeničkog blaga. Stari Bar svakog posjetioca ostavlja zadivljenog pred ljepotom njegovog prirodnog okruženja i svjedocima njegovog viševjekovnog postojanja. Registrovanih spomenika kulture na području opštine ima 32. U prvoj kategoriji je Stari grad Bar, u drugoj ostaci trikonhosa na Topolici, Ratačka opatija, manastiri, crkve, dvordki objekti, treća obuhvata Stari bunar, čaršiju i podgrađe oko bedema Starog Bara. Dvorac kralja Nikole podignut je 1885. godine na morskoj obali. Sagradio ga je kralj svojoj kćeri knjeginji Zorki i zetu knjazu Petru Karađorđeviću. Sastoji se od velikog i malog dvorca, kapele, stražarnica, zimske bašte i parka. Pred zdanjem je bio drveni gat, za pristajanje brodova. Tu je i veliki cvjećarnik posebne konstrukcije, dar od italijanskog kralja Emanuela, ugostiteljski objekat “Knjaževa bašta”. Dvorski kompleks pretvoren je u Zavičajni muzej Bara, koristi se za kulturne manifestacije. U Baru i okolini postojale su 54 crkvene građevine. Neke su u ruševinama, ali znatan broj je sačuvan. Najstariji crkveni spomenik ogleda se u ostacima objekta iz Justinijanove epohe. To je barski trikonhos koji je najprije imao funkciju memorijalne kapele neke značajne ličnosti iz 5. vijeka, dok se kasnije, u 9 ili 10., ove građevine čiji zidovi dosežu visinu do jednog metra nalazila nekropola sa crkvom. Jedna od crkava je i [[Crkva Svete Nedjelje u Baru|crkva Sv. Nedjelje]]. == Demografija == Po posljednjem službenom popisu 2011. Bar ima 42.368 stanovnika. Region je poznat po multikonfesionalnoj strukturi stanovništa, uz visok stepen tolerancije u međuljudskim odnosima. Etnički sastav: * Crnogorci - 19.553 (46,5%) * Srbi - 10.656 (25,34%) * Muslimani po nacionalnosti - 3.236 (7,7%) * Albanci - 2.515 (5,98%) * Bošnjaci - 2.153 (5,12%) * Hrvati - 254 (0,59%) * Romi - 203 (0,42%) * ostali - 318 (0,75%) * nacionalno neopredjeljeni - 2.097 (4,99%) Religija * pravoslavci 24,452 (58,15%) * muslimani 12,671 (30,14%) * katolici 3,043 (7,24%) * ateisti 415 (0,99%) * ostali 162 (0,39%) * neizjašnjeni 1,129 (2,69%) == Naseljena mjesta == [[Arbnež]], '''Bar''', [[Bartula]], [[Besa (Bar, Crna Gora)|Besa]], [[Bjeliši]], [[Bobovište]], [[Boljevići (Bar, Crna Gora)|Boljevići]], [[Braćeni]], [[Brca]], [[Brijege]], [[Bukovik (Bar, Crna Gora)|Bukovik]], [[Burtaiši]], [[Ckla]], [[Čanj]], [[Čeluga]], [[Dabezići]], [[Dedići (Bar, Crna Gora)|Dedići]], [[Dobra Voda (Bar, Crna Gora)|Dobra Voda]], [[Donja Briska]], [[Donji Brčeli]], [[Donji Murići]], [[Dračevica (Bar, Crna Gora)|Dračevica]], [[Dupilo (Bar, Crna Gora)|Dupilo]], [[Đenđinovići]], [[Đuravci]], [[Đurmani]], [[Gluhi Do (Bar, Crna Gora)|Gluhi Do]], [[Godinje]], [[Gornja Briska]], [[Gornji Brčeli]], [[Gornji Murići]], [[Grdovići]], [[Gurza]], [[Karanikići]], [[Komarno]], [[Koštanjica]], [[Krnjice]], [[Kruševica (Bar, Crna Gora)|Kruševica]], [[Kunje]], [[Livari]], [[Limljani (Bar, Crna Gora)|Limljani]], [[Lise Potok]], [[Lukići (Bar, Crna Gora)|Lukići]], [[Mala Gorana]], [[Mali Mikulići]], [[Mali Ostros]], [[Marstijepovići]], [[Martići]], [[Mačuge]], [[Miljevci (Bar, Crna Gora)|Miljevci]], [[Mišići (Bar, Crna Gora)|Mišići]], [[Ovtočići]], [[Orahovo (Bar, Crna Gora)|Orahovo]], [[Papani]], [[Pelinkovići]], [[Pečurice]], [[Pinčići]], [[Podi (Bar, Crna Gora)|Podi]], [[Polje (Bar, Crna Gora)|Polje]], [[Popratnica]], [[Seoca (Bar, Crna Gora)|Seoca]], [[Sozina (Bar, Crna Gora)|Sozina]], [[Sotonići (Bar, Crna Gora)|Sotonići]], [[Stari Bar]], [[Sustaš]], [[Sutomore]], [[Šušanj]], [[Tejani]], [[Tomba]], [[Tomići (Bar, Crna Gora)|Tomići]], [[Trnovo (Bar, Crna Gora)|Trnovo]], [[Tuđemili]], [[Turčini]], [[Utrg]], [[Velembusi]], [[Veliki Mikulići]], [[Veliki Ostros]], [[Velja Gorana]], [[Velje Selo]], [[Virpazar]], [[Zagrađe (Bar, Crna Gora)|Zagrađe]], [[Zaljevo]], [[Zankovići]], [[Zgrade]] i [[Zupci (Bar, Crna Gora)|Zupci]]. == Istaknute ličnosti == * [[Milo Jovović]], pjesnik * [[Miodrag Lekić]], profesor, političar i jugoslovenski diplomata * [[Vladimir Rolović]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, ambasador, narodni heroj Jugoslavije i visoki oficir jugoslavenske tajne službe UDBA * [[Stana Tomašević]], prva žena ambasador Jugoslavije * [[Radmila Vojvodić]], pozorišna rediteljka i dramska spisateljica == Turizam == [[Datoteka:01.10.13 Bar 6111.001 (10101137154).jpg|mini|Željeznička stanica u Baru]] Obalom, zapadno od Bara, nalazi se [[Sutomore]], smješteno uz predivnu pješčanu plažu pored koje su nanizani brojni hoteli, odmarališta i kuće. Dalje put vodi kroz pitoma primorska mjesta [[Buljarica|Buljaricu]], [[Čanj]] i mnoga druga, uz obilje sunca i netaknutu prirodu. Ovaj dio obale završava se ljupkim gradićem [[Petrovac na moru|Petrovcem]] koji sve više postaje turistički centar sa kvalitetnom ponudom i turističkom uslugom. == Povezano == * [[Sutomore]] * [[Barska bitka]] * [[Masakr u Baru]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Bar, Montenegro}} * [http://www.bar.me Zvanični sajt barske opštine] * [http://www.barinfo.me BARinfo] * [https://kupujemdomace.com/grad/bar/ Kupujmo domaće proizvode i podržimo male proizvođači u opštini Bar] {{Opština Bar}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bar, Crna Gora| ]] [[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Opština Bar]] [[Kategorija:Troslovnik-B|AR]] gc6omcc432eqambex3l0ei95xdx9mc4 0 21812 41263124 41263116 2022-08-25T12:18:50Z 77.243.23.241 /* Zanimljivosti */ wikitext text/x-wiki {{for|kršćanski pojam|Patrijaršija}} '''Patrijarhat''' (od [[grčki jezik|grčkog]]: ''patér'', odnosno ''patris'', [[genitiv]]a riječi koji potječe od [[korijen (lingvistika)|korijena]] riječi ''patr''- otac; i ''arché'' što znači starost, početak ili, metaforički, vladavina) je riječ kojom se označava stav da očevi imaju najvažniju ulogu u brigi za dobrobiti porodica. Riječ se, nadalje, koristi i za [[društvo|društva]] gdje se od [[muškarci|muškaraca]] očekuje da brinu o dobrobiti cijele zajednice, odnosno drže [[javne službe]]. Riječi ''partrijarhalno'' i ''patrijarhalnost'' se koriste i za praksu i za stavove kojima se brani patrijarhat. Izraz ''patrijarhat'' treba razlikovati od izraza [[patrilinarnost]] i [[patrilokalitet]]. ''Patrilinealna'' su društva gdje nasljedstvo (imovinsko i drugo) dolazi od očeve linije, a patrilokalitet se odnosi na društva gdje se supruge priključuju porodici svog supruga. Većina današnjih društava u svijetu su patrilinearna i patrilokalitetna. ==Zanimljivosti== Patrijarhat podrazumjeva, u starija vremena više, lošiji društveni položaj žena. Tako je biskup [[Đuro Patačić]] 1706. u [[Đakovo|Đakovu]] održao biskupijsku sinodu i u svojim zaključcima, pored ostalih (pobačaj, trovanje, ubojstva, loš postupak s roditeljima, uporaba lažnih mjera), naveo i dva tadašnja učestala poroka katolika u Slavoniji, otimanje djevojaka i kupovinu žena.<ref>{{Cite book|last=Grupa autora|first=|authorlink=|others=|title=Zbornik o fra Antunu Bačiću, Radovi znanstvenog skupa|pages=77|year=2013|url=|publisher=Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje|location=Slavonski Brod, Našice|id=978-953-6659-71-5}}</ref> Neka crnogorska plemena su u gladnim godinama, za žito, davali svoje žene i kćeri nikšićkim Turcima, kako bi spasili sebe i mušku djecu od gladi i smrti.<ref>{{Cite book|last=Аполонович Ровински|first=Павел|authorlink=|others=|title=Студије о Црној Гори|pages=X|year=2004|url=|publisher=ЦИД|location=Подгорица|id=}}</ref> == V. također == * [[Matrijarhat]] * [[Patrijaršija]] * [[Patrijarh]] == Vanjski linkovi == * [http://www.newscientist.com/news/news.jsp?id=ns99994220 ''Cattle ownership makes it a man's world''] New Scientist (1. October 2003): Early matrilineal societies became patrilineal when they started herding cattle, a new study demonstrates * [https://web.archive.org/web/20051225190911/http://menweb.org/throop/books/goldberg/menrule.html Debate Between Mark Ridley and Stephen Goldberg on the Inevitability of Patriarchy (archive.org)] * [http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=3376 The Return of Patriarchy] by By Phillip Longman {{Oblici vodstva}} [[Kategorija:Antropologija]] [[Kategorija:Sociologija]] [[Kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Grecizmi]] dgfstxyhsv8lrzobu5iag5f037f8jcd 0 22077 41263373 41106501 2022-08-26T11:53:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv=Bitka kod Kunakse |dio= |slika=[[Datoteka:Hammurabi's Babylonia 1.svg|300px|Karta [[Babilonija|Babilonije]]; Kunaksa se nalazila 70 km sjeverno od [[Babilon]]a]] Karta [[Babilonija|Babilonije]];<br />Kunaksa se nalazila 70 km sjeverno od [[Babilon]]a |datum= [[3. 9.]] [[401. pne.]]<ref>[http://books.google.com/books?id=dQltw0UIC2UC&pg=PA44&dq=cunaxa+september&as_brr=3&sig=ACfU3U0xMEI5q2jRdC5dtfthBBn1fTroPw#v=onepage&q=&f=false Ksenofont (Maurice Whittemore Mather i Joseph William Hewitt): „Anabaza“, I.-IV.]</ref> |mjesto= [[Antika|Antički]] grad Kunaksa na obali rijeke [[Eufrat]]<br />(pokraj [[Bagdad]]a u današnjem [[Irak]]u) |povod= Pobuna [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]] protiv [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] |ishod= Pobjeda [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]] |sukobljeni1= Perzijske [[satrap]]ije [[Lidija]], [[Frigija]], [[Paflagonija]] i [[Kapadocija]],<br />[[Stara Grčka|grčki]] plaćenici |sukobljeni2= [[Ahemenidska Monarhija|Perzijska Monarhija]] |zapovjednik1= [[Kir Mlađi]] †<br />[[Klearh od Sparte]]<br />[[Ariej]] |zapovjednik2= [[Artakserkso II.]] |jačina1=100.000 [[Perzijanci|perzijskih]] vojnika<br />10.400 [[Hopliti|hoplita]]<br />(tzv. ''[[Deset tisuća]]'')<br />2500 lakih [[Pješaštvo|pješaka]]<br />1.000 [[Paflagonija|paflagonijskih]] [[Konjica|konjanika]]<br />600 [[Konjica|konjanika]] osobne straže<br />20 bojnih kola |jačina2=400.000? [[Pješaštvo|pješaka]]<br />6000 [[Konjica|konjanika]] osobne straže<br />200 bojnih kola |posljedice1= '''Gubici''': <br /> Minimalni,<br />smrt [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]] |posljedice2= '''Gubici''': <br /> Minimalni |bilješke= }} '''Bitka kod Kunakse''' odigrala se [[3. 9.]] [[401. pne.]] između [[Mala Azija|maloazijskih]] [[satrapija]] predvođenih [[Kir Mlađi|Kirom Mlađim]]<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/146543/Battle-of-Cunaxa Bitka kod Kunakse (enciklopedija Britannica)]</ref> koje su se pobunile protiv [[Artakserkso II.|Artakserksa II.]]<ref name="Britannica"/>, Kirovog brata i vladara [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]] koji je na došao na perzijski tron tri godine ranije<ref name="Mark Drury">[https://archive.is/20121129023502/members.ozemail.com.au/~ancientpersia/cunaxa.html Bitka Artakserksa II. - Kunaksa (Mark Drury)]</ref>. Bitka se održala uz lijevu obalu rijeke [[Eufrat]] pokraj drevnog grada Kunakse, oko 70 km sjeverno od [[Babilon]]a. Glavni izvor o ovom sukobu je [[Ksenofont]]<ref name="Mark Drury"/>, [[Stara Grčka|grčki]] plaćenik koji je osobno sudjelovao u bitci, te koji je kasnije postao [[historičar]]. == Pripreme == [[Kir Mlađi]] okupio je vojsku [[Stara Grčka|grčkih]] plaćenika koja se sastojala od 10.400 [[Hopliti|hoplita]] i 2500 lakih [[Pješaštvo|pješaka]], kojima je zapovjedao [[sparta]]nski general [[Klearh od Sparte|Klearh]]. Također, Kir Mlađi zapovjedao je i sa perzijskim [[satrap]]skim jedinicima iz [[Lidija|Lidije]], [[Frigija|Frigije]], [[Paflagonija|Paflagonije]] i [[Kapadocija|Kapadocije]] koje je vodio njegov nadređeni [[Perzijanci|perzijski]] general [[Ariaej]]. [[Ksenofont]] je broj [[Ahemenidska Monarhija|perzijskih]] pješaka procijenio na fantastičnih 1,200.000<ref>[[Ksenofont]]: „Anabaza“ - ''Perzijska ekspedicija''</ref>, no niti jedan moderni historičar ne smatra te brojke pouzdanima. Ipak, smatra se kako je [[Artakserkso II.]] zapovijedao većom vojskom nego Kir Mlađi, što se posebno odnosi na perzijsku [[Konjica|konjicu]]. == Bitka == [[Stara Grčka|Grčke]] snage koje su se nalazile na desnom krilu vojske [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]] sukobile su se sa [[Artakserkso II.|Artakserksovim]] lijevim krilom koji se prema dogovorenom manevru povukao sve dok Grci nisu došli u domet [[Strijelac (vojnik)|strijelaca]]. Istovremeno, borba između perzijskog desnog odnosno Kirovog lijevog krila trajala je mnogo krvavije i duže; Kir Mlađi sukobio se sa jednim od [[Perzijski besmrtnici|Perzijskih besmrtnika]] iz bratove vojske koji ga je ubio [[koplje]]m<ref name="Britannica"/>. Dok su se Grci i dalje borili jer nisu čuli za Kirovu pogibju, trupe Artakserksa II. prodrle su u grčki tabor i uništili njihove zalihe hrane. U samoj bitci nije bilo velikog broja žrtava budući kako je potencijalni uzurpator [[Ahemenidska Monarhija|perzijskog]] trona [[Kir Mlađi]] ubijen na samom početku borbe. == Posljedice == Prema [[Stara Grčka|grčkom]] plaćeničkom vojniku i historičaru [[Ksenofont]]u, grčki [[hopliti]] tokom bitke su dvaput porazili [[Artakserkso II.|Artakserksovo]] lijevo krilo i imali samo jednog ranjenog vojnika, no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima zbog očigledne pristranosti<ref name="Mark Drury"/>. Nakon što su čuli kako je njihov zapovjednik i mentor [[Kir Mlađi]] ubijen shvatili su kako je njihov uspjeh u bitci irelevantan, odnosno kako je cijela ekspedicija završila neuspjehom. Našli su se u sred neprijateljske monarhije bez hrane, mentora ili saveznika. Navodno su ponudili svom [[Perzijanci|perzijskom]] savezniku [[Ariej]]u da postane kraljem, no on ih je odbio uz obrazloženje kako nije [[Ahemenidi|kraljevske krvi]] pa neće naići na potporu kod [[Perzijanci|Perzijanaca]]. Potom su ponudili svoje usluge [[Tisafern]]u, jednom od vodećih Artakserksovih [[satrap]]a, no on ih je odbio. Ipak, Tisafern se našao u problemima budući kako nije imao vojsku za obračun sa njima, pa ih je odlučio opskrbiti hranom i nakon dugog čekanja poslati kući. Grčki zapovjednici naivno su prihvatili [[Tisafern]]ov poziv na [[Banket|gozbu]], gdje su zarobljeni i konačno pogubljeni. [[Stara Grčka|Grčki]] vojnici su potom izabrali nove zapovjednike, te krenuli prema [[Crno more|Crnom moru]]<ref name="Britannica"/> na sjeveru kroz [[Kurdistan]] i [[Armenija|Armeniju]]. Priče o grčkim plaćenicima poznatijih kao ''[[Deset tisuća]]'' i njihovim avanturama zabilježene su u [[Ksenofont]]ovom djelu „[[Anabaza]]“. == Popularna kultura == Prema bitci kod Kunakse napisana je moderna američki novela [[Sol Yurick|Sola Yuricka]] ''The Warriors'' iz [[1965]]. koja je [[1979]]. ekranizirana kao istoimeni film ''[[The Warriors (film)|The Warriors]]'' u režiji [[Walter Hill]]a. Određeni likovi i bande iz novele odnosno filma imenovani su po drevnim ličnostima ili borbenim formacijama, a film završava na obali isto kao [[Pohod Deset hiljada|pohod 10.000]]. == Veze == * [[Ahemenidska Monarhija|Perzijska Monarhija]] * [[Artakserkso II.]] * [[Kir Mlađi]] * [[Pohod Deset hiljada|Pohod 10.000]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * John D. Montagu: „Bitke grčkog i rimskog svijeta“ (''Battles of the Greek and Roman Worlds''), izdavač: Greenhill Books, 2000. * John Prevas: „Ksenofontov pohod - U jazbini perzijskog lava“ (''Into the Lair of the Persian Lion''), izdavač: Da Capo, 2002. * Robin Waterfield: „Ksenofontovo povlačenje: Grčka, Perzija i kraj zlatnog doba“ (''Xenophon's Retreat: Greece, Persia, and the End of the Golden Age''), izdavač: Belknap Press, 2006. == Vanjske veze == * [https://archive.is/20121129023502/members.ozemail.com.au/~ancientpersia/cunaxa.html Bitke Artakserksa II.] sa stranice [http://members.ozemail.com.au/~ancientpersia/index.html „Ahemenidska Perzija“ (autor: Mark Drury)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080914180812/http://members.ozemail.com.au/~ancientpersia/index.html |date=2008-09-14 }} * [http://ebooks.adelaide.edu.au/x/xenophon/x5an/ Ksenofont: „Anabaza“ (Adelaide.edu.au)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090914162829/http://ebooks.adelaide.edu.au/x/xenophon/x5an/ |date=2009-09-14 }} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/146543/Battle-of-Cunaxa Bitka kod Kunakse (enciklopedija Britannica)] * [http://books.google.hr/books?id=utXKzzDyDIoC&pg=PA86&lpg=PA86&dq=Battle+of+Cunaxa&source=bl&ots=3xd2_ydsvK&sig=m6eTdvMFHWnNLwVrY0AJD7K_4Ws&hl=hr&ei=gQ6USq6rO9ah_gauv72qAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10#v=onepage&q=Battle%20of%20Cunaxa&f=false Ksenofont: „Perzijska ekspedicija“ (''The Persian Expedition''), preveo: Rex Warner, izdavač: Penguin, 1949.] [[Kategorija:Ahemenidske bitke|Kunaksa]] [[Kategorija:Bitke stare Grčke|Kunaksa]] [[Kategorija:401. pne.]] r02t9v0fxwxapae64w004nmna54g3tt 10 22651 41263197 41263099 2022-08-25T22:20:24Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Citation/core |Citation class=news |Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} |Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}} |Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}} |Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}} |Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}} |Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}} |Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}} |Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}} |Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}} |Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}} |Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}} |Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}} |Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}} |Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}} |Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}} |Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}} |Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}} |Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}} |Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|}}}}}}}}}}}} |Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}} |Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}} |Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}} |Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}} |Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}} |Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}} |Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}} |Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}} |Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}} |Year={{{year|{{ <!-- attempt to derive year from date, if possible --> #if: {{{date|}}} |{{ #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }} |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}} |{{#time:Y|{{{date|}}} }} }} |{{{publication-date|}}} <!-- last resort --> }} }}} |YearNote={{{origyear|}}} |Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}} |Title={{#if:{{{journal|{{{periodical|{{{newspaper|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}}}}|{{{title|}}}}} |TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}} |IncludedWorkTitle={{#if:{{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}}||{{{title|}}}}} |language={{{language|}}} |URL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} |{{#ifeq: {{{deadurl|{{{dead-url|}}}}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}}} |{{{url|}}} }} |IncludedWorkURL={{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}} |AccessDate={{{accessdate|{{{access-date|}}}}}} |OriginalURL={{{url|}}} |ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} |ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}} |DeadURL={{{deadurl|}}} |format={{{format|}}} |Periodical={{{work|{{{journal|{{{newspaper|{{{magazine|{{{periodical|}}}}}}}}}}}}}}} |Issue={{{issue|{{{number|}}}}}} |TitleNote={{{department|}}} |At={{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||p.&nbsp;}}{{{page}}} |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&nbsp;}}{{{pages}}} |{{{at|}}}}} }} |Edition={{{edition|}}} |Series={{{agency|}}} |Volume={{{volume|}}} |Publisher={{{publisher|{{{website|}}}}}} |Place={{{location|{{{place|}}}}}} |PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}} |PublicationDate={{{publication-date|}}} |ARXIV={{{arxiv|}}} |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}} |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}} |BIBCODE={{{bibcode|}}} |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}} |DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}} |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}} |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}} |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}} |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}} |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}} |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}} |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}} |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}} |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}} |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}} |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}} |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}} |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}} |ZBL={{{zbl|}}} |ID={{{id|{{{ID|}}}}}} |laysummary={{{laysummary|}}} |laydate={{{laydate|}}} |laysource={{{laysource|}}} |quote={{{quote|}}} |Ref={{{ref|}}} |amp={{{lastauthoramp|}}} |AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}} |AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&#059;|{{{author-separator|&#059;}}}}}&#32; |NameSep={{{author-name-separator|,}}}&#32; |PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}} |Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }} |template doc demo={{{template doc demo|}}} |Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}} }}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}} |[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}<noinclude> {{documentation}} [[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]] </noinclude> 8qni1m2cmykr8yej3exm69d6qmnhlzk 0 23516 41263139 41233553 2022-08-25T15:30:59Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{year dab|1977}} {{Godina u drugim kalendarima|1977}} __NOTOC__ Godina '''1977''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] po gregorijanskom kalendaru. <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1977''': <br /> [[1977#Januar/Siječanj|1]] • [[1977#Februar/Veljača|2]] • [[1977#Mart/Ožujak|3]] • [[1977#April/Travanj|4]] • [[1977#Maj/Svibanj|5]] • [[1977#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1977#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1977#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1977#Septembar/Rujan|9]] • [[1977#Oktobar/Listopad|10]] • [[1977#Novembar/Studeni|11]] • [[1977#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1977#Rođenja|Rođenja]] • [[1977#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Saudi Arabija]] i [[UAE]] su poskupeli naftu za 5% umesto 10% kao ostale članice [[OPEC]] - veliki gubici za [[Pahlavi (dinastija)|Iran]]. * [[3. 1.]] - MMF odobrio zajam od 3,9 milijardi dolara Ujedinjenom Kraljevstvu pod uslovom sprovođenja najavljenih strogih mera štednje. * 3. 1. - Inkorporiran ''[[Apple Inc.|Apple]]''. * [[6. 1.]] - U [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj]] objavljena [[Povelja 77]] (''Charta 77'') kojom se traži poštovanje ljudskih prava - potpisnici su izloženi progonu. * [[8. 1.]] - [[Napadi u Moskvi (1977)|Napadi u Moskvi]]: od tri podmetnute bombe gine sedam ljudi u Moskvi, za šta će biti pogubljena trojica jermenskih nacionalista (nije sigurno da su oni bili počinioci). * 8. 1. - Četvorica rudara poginula u [[Velenje|Velenju]]. * [[9. 1.]] - U Parizu uhapšen [[Abu Daoud]], planer [[Minhenski masakr|Minhenskog masakra]], ali francuska vlada odbija izručenje u Nemačku i šalje ga u Alžir. * [[10. 1.]] - Jezero lave se izliva nakon pucanja zidova kratera vulkana [[Nyiragongo]] na istoku [[Zair]]a, preko 70 mrtvih u selima. * [[15. 1.]] - Linjeflyg Flight 618 - pad aviona u stambenom delu Stokholma, 22 poginulih. * januar - Jugoslovenski diplomati preneli američkim zvaničnicima da je [[Leonid Brežnjev]] prethodnog novembra tražio od [[Tito|Tita]] pomorsku bazu u Boki kotorskoj, pravo preleta sovjetskih aviona i jugoslovenskog oficira pri vojnom savetu [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], što je Tito odbio <ref name="Collier's"/><ref>DREW MIDDLETON JAN. 9, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/01/09/archives/yugoslavs-report-that-tito-rebuffed-brezhnev-on-air-and-naval.html Yugoslays Report That Tito Rebuffed Brezhnev on Air and Naval Rights and a Role in the Warsaw Pact]. nytimes.com</ref>; sovjetska plovila se opravljaju u jugoslovenskim lukama, npr. Tivtu<ref>MALCOLM W. BROWNE FEB. 7, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/02/07/archives/yugoslav-dockyards-repair-soviet-ships-analysts-uneasy-over.html YUGOSLAV DOCKYARDS REPAIR SOVIET SHIPS]. nytimes.com</ref>. * januar - Predstavljen [[Commodore PET]], prvi kompletni osobni kompjuter (monitor, tastatura, memorija na magnetnoj traci tj. kaseti). [[Datoteka:Inac, nastupovy hreben od Kreseva (1400 m).jpg|180px|mini|left|[[Inač]] planina kod Kreševa]] * [[17. 1.]] - Jugoslovenski disident [[Mihajlo Mihajlov]], u zatvoru od [[1974]], prekinuo dvomesečni štrajk glađu, treći za dve godine, zahtevajući da se u Krivičnom zakonu napravi razlika između krivičnih i političkih dela<ref name="Collier's">''Collier's Year Book'' za 1977 (Microsoft Encarta 2004)</ref>. * 17. 1. - Gary Gilmore streljan u državi [[Utah]] - prvo pogubljenje nakon povratka smrtne kazne u SAD. * 17. 1. - U luci [[Barcelona|Barcelone]] poginulo 49 američkih mornara i marinaca nakon što je teretnjak pregazio njihov čamac. * [[18. 1.]] - Predsednik Saveznog izvršnog vijeća [[Džemal Bijedić]] poginuo u padu aviona kod [[Kreševo|Kreševa]] zajedno sa suprugom i još šest osoba. Naslediće ga [[Veselin Đuranović]] iz [[SR Crna Gora|SR Crne Gore]]. * 18. 1. - Dan nakon što je egipatska vlada objavila ukidanje subvencija cena mnogih proizvoda (po zahtevu MMF i Svetske banke), dolazi do velikih "hlebnih nereda" širom zemlje - vojska je izvedena na ulice, do sutradan je stradalo 79 ljudi. * [[19. 1.]] - Hladan front donosi jedini put u istoriji sneg u [[Miami]]ju na Floridi i na [[Bahami]]ma, velika šteta za poljoprivredu. [[Datoteka:Jimmy Carter.jpg|thumb|120px|[[Jimmy Carter]]]] * [[20. 1.]] - [[Jimmy Carter]] nasleđuje [[Gerald Ford|Forda]] na čelu [[SAD]], sutradan pomilovao one koje su izbegli regrutaciju u vreme [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]]. * [[23. 1.]] - Premijera serije ''[[Roots (TV serija)|Roots]]'' u SAD. * 23. 1. - Turski autobus sleteo s puta blizu Kumanova, 22 mrtvih. * [[24. 1.]] - [[Masakr u ulici Atocha (1977)|Masakr u ulici Atocha]] u Madridu: neofašisti ubili petoricu levičara. * 24. 1. - Osnovana plesna grupa "Lokice". * [[25. 1.]] - [[Elena Ceaușescu]] postala član Stalnog biroa Političkog izvršnog komiteta, najvišeg tela [[Rumunska komunistička partija|Rumunske KP]]. * [[26. 1.]] - Objavljeno da je penzionisan gen. puk. [[Đoko Jovanić]], podsekretar u Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu. * [[31. 1.]] - U Parizu otvoren [[Centar Georges Pompidou]]. === Februar/Veljača === [[Datoteka:Centre Georges-Pompidou. Mini-Europe Brussels (France).jpg|mini|240px|Maketa [[Centar Georges Pompidou|Centra Georges Pompidou]]]] * [[2. 2.]] - Peticija 60 jugoslovenskih aktivista za ljudska prava, započeta pre dva meseca, protiv uskraćivanja pasoša nekim ljudima - bez odgovora od vlade<ref>MALCOLM W. BROWNE FEB. 3, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/02/03/archives/60-yugoslavs-ask-for-lifting-of-curbs-on-travel-abroad.html?_r=0 60 Yugoslavs Ask For Lifting of Curbs On Travel Abroad]. nytimes.com</ref>. * [[3. 2.]] - [[Mengistu Haile Mariam]] postaje [[etiopija|etiopski]] šef države nakon pucnjave na sastanku vladajućeg [[Derg]]a, u kojoj je stradao njegov prethodnik [[Tafari Benti]] i drugi. Sledi [[Crveni teror (Etiopija)|Crveni teror]]. * [[7. 2.]] - U [[Ženeva|Ženevi]] otvorena 33. sesija Komisije [[UN]] za ljudska prava; tim povodom [[Milovan Đilas]] u intervjuu stranim novinama pozvao zapadnoevropske komunističke partije da utiču na jugoslovensku vladu u smislu poštovanja ljudskih prava.<ref name="Collier's"/>. * [[8. 2.]] - Pripadnica [[Frakcija Crvene Armije|Frakcije Crvene Armije]] [[Brigitte Mohnhaupt]] puštena iz zatvora, odmah počinje rad. * [[9. 2.]] - [[Jordan]]ska kraljica [[Alia al-Hussein]] poginula u helikopterskom udesu u Ammanu. * [[14. 2.]] - [[Republika Afganistan]] dobija novi ustav: [[Mohamed Daud Kan]] uveo jednopartijsku državu. * februar - Pesma ''[[Hotel California]]'' grupe [[Eagles]] izdata kao singl. * [[15. 2.]] - Prvi testovi [[Space Shuttle|šatla]] ''[[Enterprise (raketoplan)|Enterprise]]''. * [[16. 2.]] - [[Alija Sirotanović]], višestruki udarnik, dobio [[Zastava 750|Zastavu 750]] ("Fiću") na poklon u Kragujevcu. * [[23. 2.]] - [[Óscar Romero]] postaje nadbiskup San Salvadora (do ubistva 1980). * [[26. 2.]] - [[New York Times]] izveštava da u jugoslovenskom rukovodstvu ima podela po pitanju ljudskih prava, ali da Tito daje podršku tvrdoj liniji<ref>MALCOLM W. BROWNE FEB. 26, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/02/26/archives/issue-of-rights-said-to-split-yugoslav-leaders.html Issue of Rights Said to Split Yugoslav Leaders]. nytimes.com</ref>. * [[28. 2.]] - Vojska i policija pucale u [[San Salvador]]u na masu koja je protestovala zbog lažiranih izbora, 50 - 100 mrtvih. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:1977 Biserica Ienei foto 5.jpg|mini|200px|Ruševine crkve u Bukureštu]] * [[2. 3.]] - [[Datoteka:Flag of Libya (1977-2011).svg|25px]] [[Libija|Libijski]] kongres donosi po želji [[Moamer Gadafi|Moamera Gadafija]] Deklaraciju o uspostavljanju vlasti naroda - Libijska Arapska Republika postaje Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska [[Džamahirija]] ("država mâsa"), teoretski vođena [[direktna demokratija|direktnom demokratijom]]. * [[4. 3.]] - Razoran [[rumunski zemljotres 1977]] s epicentrom u istočnim [[Karpati]]ma ([[Vranča]]), poginulo oko 1570 ljudi, potres se osetio i u susednim zemljama ("od Rima do Moskve"). * [[5. 3.]] - [[Niki Lauda]] pobeđuje u Južnoj Africi na prvoj trci posle svoje teške nesreće, zasenjeno pogibijom trkača [[Tom Pryce|Toma Prycea]] i jednog redara. * {{circa}} 5. 3. - Austrijski milioner Gerhard Berger uhapšen nakon pronalaska ukradenih umetnina, uključujući slike iz [[Duždeva palača|Duždeve palače]] u Dubrovniku<ref>PAUL HOFMANN MARCH 6, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/03/06/archives/vienna-savors-magnates-scandal.html Vienna Savors Magnate's Scandal]. nytimes.com</ref>. * [[7. 3.]] - Izbori u Pakistanu: [[Pakistanska narodna stranka]] premijera [[Zulfikar Ali Bhutto|Bhuttoa]] dobija u sumnjivim okolnostima 155 od 200 mandata, opozicija odgovara protestima. * [[8. 3.]] - [[26. 5.]] - [[Prvi rat za Šabu]]: protivnici [[Mobutu Sese Seko]]a ušli iz Angole u [[zair]]sku provinciju Šaba ([[Katanga]]), Mobutu pobeđuje uz pomoć Zapada. * [[9. 3.]] - Hanafijska opsada: pripadnici [[Nacija Islama|Nacije Islama]] zauzeli nekoliko zgrada u [[Washington D.C.]], ubijena jedna osoba. * [[10. 3.]] - Otkriveni [[Uranovi prstenovi]]. * [[11. 3.]] - Intervju generala [[Ivan Kukoč|Ivana Kukoča]] u "Ninu": uslovi u svetu će oblikovati odluku hoće li Jugoslavija razvijati nuklearno oružje. * [[11. 3.]] - [[Roman Polanski]] uhapšen u Los Angelesu zbog seksa sa 13-godišnjakinjom - odležaće 42 dana radi procene, sledeće godine beži iz SAD pre izricanja presude. * [[12. 3.]] - U [[El Salvador]]u ubijen jezuitski sveštenik [[Rutilio Grande]], što menja stav nadbiskupa Romera prema vlasti. [[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|mini|100px|[[Veselin Đuranović]]]] * [[15. 3.]] - [[Veselin Đuranović]] novi predsednik Saveznog izvršnog veća (do [[1982]]). * [[mart]] - Predsedništvu SFRJ predstavljena "[[Plava knjiga (Srbija)|Plava knjiga]]" ("SR Srbija i autonomne pokrajine u njenom sastavu - ustavni položaj i praksa"), neobjavljeni izveštaj sastavljen na zahtev srpskog rukovodstva - kritika načina sprovođenja ustava i rezultantne podeljenosti [[SR Srbija|SR Srbije]] na tri dela i asimetrije u upravi. * mart - [[Dobrica Ćosić]] primljen u [[SANU]], u prvom govoru iznosi misao o Srbima kao pobednicima u ratu i gubitnicima u miru. * mart - Posredovanjem Sovjeta, dogovoreno pomirenje dve frakcije [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]], [[Nur Muhammad Taraki|Tarakijevog]] [[Halk]]a i [[Babrak Karmal|Karmalovog]] [[Parčam]]a. * [[16. 3.]] - [[Libanski građanski rat]]: ubijen [[Kamal Jumblatt]], vođa [[Druzi|Druza]], nasleđuje ga sin [[Walid Jumblatt|Walid]]. * [[18. 3.]] - Ubijen [[Marien Ngouabi]], vojnički predsednik [[Narodna Republika Kongo|Narodne Republike Kongo]] (danas [[Republika Kongo]]), nasleđuje ga [[Joachim Yhombi-Opango]] (do 1979). * [[18. 3.]] - Referendum belaca u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnoj Africi]] (današnjoj [[Namibija|Namibiji]]) odobrava ustavni nacrt iz Turnhalle, ali nikada nije primenjen zbog pritiska Saveta bezbednosti UN. * {{circa}} [[19. 3.]] - Otkrivena žica preko koje je iz Italije u Jugoslaviju krijumčaren džins<ref>[http://www.nytimes.com/1977/03/20/archives/yugoslavs-foil-jeans-bootleggers.html Yugoslavs Foil Jeans Bootleggers]. nytimes.com</ref>. * 16. 3. - [[20. 3.]] - Izbori u Indiji: veliki poraz [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]] [[Indira Gandhi|Indire Gandhi]] i prvi gubitak vlasti; to vodi ukidanju [[The Emergency (Indija)|vanrednog stanja]] koje je Indira uvela u junu 1975, sledeći premijer je [[Morarji Desai]] iz partije Džanata (do 1979). * [[20. 3.]] - [[Jacques Chirac]] zauzima obnovljeni položaj gradonačelnika Pariza (do 1995). * [[23. 3.]] - Britanski premijer [[James Callaghan]] ulazi u sporazum sa liberalima (''Lib-Lab pact'') kako bi očuvao većinu u parlamentu. * [[26. 3.]] - Dr [[James Dobson]] osniva u SAD hrišćansku konzervativnu organizaciju ''[[Focus on the Family]]''. [[Datoteka:International Tenerife Memorial March 27, 1977.jpg|mini|200px|[[Zrakoplovna nesreća na Tenerifima]] - spomenik]] * [[27. 3.]] - [[Zrakoplovna nesreća na Tenerifima]] - sudar dva [[Boeing 747|Džambo džeta]] je najveća [[zrakoplov]]na nesreća u civilnom zrakoplovstvu, poginulo 583 ljudi. Do nesreće je došlo u konfuziji nakon preusmerenja nekoliko aviona sa aerodroma na Gran Kanariji zbog bombe koju je postavila grupa [[Oružane snage Guančija]]. * 27 - [[30. 3.]] - Državni sekretar SAD [[Cyrus Vance]] predlaže u Moskvi veće smanjenje strateškog naoružanja ali SSSR ne želi odstupiti od sporazuma [[Vladivostočki samit (1974)|iz Vladivostoka 1974]]. * [[28. 3.]] - [[49. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Rocky]]'', tri nagrade od osam nominacija; ''[[Network (film)|Network]]'' i "[[All the President's Men (film)|Svi predsednikovi ljudi]]" dobili po četiri nagrade, iz deset odn. osam nominacija. * [[31. 3.]] - Ugovor o prijateljstvu i saradnji između SSSR i [[Mozambik]]a - Mozambički oslobodilački front [[FRELIMO]] je usvaja ideologiju [[marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]]. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - Jugoslavija i Italija razmenile u Beogradu dokumente o ratifikaciji [[Osimski ugovor|Osimskog ugovora]] iz 1975. * [[4. 4.]] - Osnovan Međunarodni pres-centar u Beogradu. * [[7. 4.]] - [[Frakcija Crvene Armije]] ubila nemačkog saveznog tužitelja Siegfrieda Bubacka i njegovog šofera na semaforu u [[Karlsruhe]]u. * [[8. 4.]] - Prvi album grupe ''[[The Clash]]''. * [[9. 4.]] - Legalizovana [[Komunistička partija Španije]]. * [[17. 4.]] - Prikazana prva od devet epizoda serije TV Beograd "[[Više od igre]]". * [[20. 4.]] - Zemljotres u Banjaluci, oštećene zgrade. * [[22. 4.]] - [[Optičko vlakno]] prvi put upotrebljeno za prenos [[telefon]]skog saobraćaja. * [[26. 4.]] - Otvorena njujorška diskoteka "[[Studio 54]]". * [[28. 4.]] - Pripadnici [[Frakcija Crvene Armije|Frakcije Crvene Armije]] [[Andreas Baader]], [[Gudrun Ensslin]] i [[Jan-Carl Raspe]] osuđeni na doživotni zatvor. * [[30. 4.]] - [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] počinje napadom [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] na [[Vijetnam]]. * 30. 4. - U Buenos Airesu se prvi put okupljaju [[Majke sa trga Mayo]], čiju su decu otele [[Proces nacionalne reorganizacije|vojne vlasti]] u Argentini. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Novi Beograd 1978 - Sava Centar.jpg|mini|280px|[[Sava centar]]]] * [[1. 5.]] - [[Masakr na trgu Taksim]]: 34 poginulih u pucnjavi i panici na prvomajskom okupljanju u Istanbulu. * [[5. 5.]] - [[Zvonko Bušić]] i još troje hrvatskih nacionalista osuđeni u New Yorku za otmicu aviona [[TWA Flight 355]] prošle godine i pogibiju policajca od ostavljene eksplozivne naprave. Zvonko i Julienne Bušić dobili 20. 7. doživotnu kaznu. * [[6. 5.]] - Advokat Vitomir Đilas, [[Milovan Đilas|Milovanov]] rođak, osuđen u Titogradu na 2½ godine zatvora za "širenje neprijateljske propagande.<ref name="Collier's"/><ref>[http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html Hronologija Milovana Đilasa]</ref> * [[8. 5.]] - Trka [[Formula Super Vee]] u Zagrebu, jedno vozilo uletelo u posmatrače, 1 poginuo. * [[11. 5.]] - Požar na naftovodu i pumpnoj stanici [[Abqaiq]] privremeno je više nego prepolovio proizvodnju u Saudi Arabiji. * [[14. 5.]] - Demonstracije krajnje levice u [[Milano|Milanu]], maskirani čovek ubio policajca. * [[15. 5.]] - Svečano otvoren "[[Sava centar]]" u Beogradu (dovršen [[1979]]). * maj - Suđenje osmorici kontrolora letenja i njihovim šefovima u Zagrebu za [[Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976.|avionsku nesreću]] iz [[1976]]; Gradimir Tasić osuđen na sedam godina.<ref name="Collier's"/> * maj - [[Španska tranzicija u demokratiju]]: amnestirani svi preostali politički zatvorenici. * [[17. 5.]] - Izbori u [[Izrael]]u donose prvu pobedu desničarskog [[Likud]]a, [[Menachem Begin]] je novi premijer (do [[1983]]). Nova vlada će biti naklonjena [[Izraelska naselja|izraelskim naseljima]] na okupiranim teritorijama. * [[19. 5.]] - Poslednje putovanje Direktnog [[Orient Express]]a Pariz - Istanbul (zatim Pariz - Budimpešta preko Nemačke). * [[21. 5.]] - Potpredsednik SAD [[Walter Mondale]] u poseti Jugoslaviji, Tito kaže da ne želi lekcije o ljudskim pravima. * [[23. 5.]] - U Beogradu otvoren [[Muzej afričke umetnosti (Beograd)|Muzej afričke umetnosti]], na osnovu kolekcije Vede Zagorac i dr Zdravka Pečara. * 23. 5. - [[Maluku Otoci|Molučanski]] teroristi zauzeli školu i voz u Holandiji. * [[24. 5.]] - Svečana sednica Skupštine SFRJ povodom Titovog 85. rođendana i 40. godišnjice dolaska na čelo KPJ, uručen mu je treći [[Orden narodnog heroja]]. [[Datoteka:Star Wars Logo.svg|mini|180px|Logo [[Zvezdani ratovi|Zvezdanih ratova]]]] * [[25. 5.]] - U [[SAD]] održana premijera filma ''[[Star Wars: A New Hope]]''. * 25. 5. - Posle višegodišnje sanacije otvoreno [[Palićko jezero]]<ref>[http://www.gradsubotica.co.rs/smrt-jezera-palic-i-njegov-nestanak-sa-lica-zemlje/ Smrt jezera Palić i njegov nestanak sa lica zemlje]. gradsubotica.co.rs 9. avgusta 2010.</ref>. * 25. 5. - [[Egmontski pakt]] o federalizaciji Belgije - nije sproveden zbog ostavke vlade. * [[27. 5.]] - ''[[Sex Pistols]]i'' objavili drugi singl, ''[[God Save the Queen (Sex Pistols)|God Save the Queen]]'' - pesma postaje jedna od najcenzuriranijih u Britaniji, teško je izdata jer radnici nisu hteli da otisnu ploču. * 27. 5. - ''Fraccionismo'': krajnje levi političar vladajuće [[Narodna Republika Angola|angolske]] [[MPLA]] [[Nito Alves]] pokušao puč protiv umerenijeg predsednika [[Agostinho Neto|Agostinha Neta]] - u čistkama će biti ubijene hiljade osumnjičenih. * [[28. 5.]] - Požar u ''Beverly Hills Supper Club'' u mestu [[Southgate, Kentucky]], 165 mrtvih. * [[30. 5.]] - Počinje [[Građanski rat u Mozambiku]], antikomunistički [[RENAMO]] (Mozambički pokret otpora) protiv marksističkog [[FRELIMO]]-a (rat traje do 1992). === Jun/Juni/Lipanj === * [[3. 6.]] - [[Kabir Bedi]], glumac koji igra [[Sandokan]]a, stiže u posetu Jugoslaviji. * [[5. 6.]] - [[Sejšeli]]: pristaše premijera [[France-Albert Rene]]a državnim udarom svrgavaju predsjednika [[James Mancham|Jamesa Manchama]] i uvode pro-[[SSSR|sovjetski]] [[jednopartijski režim]] (zastava novog režima, do 1996: [[Datoteka:Flag of the Seychelles (1977-1996).svg|25px]]). [[Datoteka:Apple2.jpg|mini|150px|[[Apple II]]]] * 5. 6. - U prodaji kompjuter [[Apple II]]. * [[6. 6.|6]] - [[9. 6.]] - Proslava Srebrnog jubileja britanske kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]]. * [[7. 6.]] - U okrugu [[Miami-Dade County, Florida|Miami-Dade]] na [[Florida|Floridi]] glasači ubedljivo glasaju za opoziv propisa o [[gay]] pravima, nakon kampanje "Spasite našu decu" pevačice [[Anita Bryant|Anite Bryant]]. * 7. 6. - ''Sex Pistols''-i svirali na brodiću na Temzi, ismevajući kraljičinu procesiju zakazanu za dva dana kasnije, dok ih policija nije zaustavila. * [[13. 6.]] - Sednica Predsedništva CK SKJ, [[Edvard Kardelj]] podnosi referat na osnovu svoje studije "Pravci razvoja političkog sistema socijalističkog samoupravljanja", njen moto je "Sreću čoveku ne može doneti ni država, ni sistem, ni politička partija; sreću čovek može sebi jedino stvoriti sam"<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 312</ref>. * [[14. 6.]] - Trojica hrvatskih nacionalista upali u misiju SFRJ pri UN u New Yorku, ranjen šofer misije. * 14. 6. - ''National Socialist Party of America v. Village of Skokie'': Vrhovni sud SAD presudio da je upotreba [[Svastika|svastike]] oblik slobodnog govora. * [[15. 6.]] - Održani prvi demokratski izbori u [[Španjolska|Španjolskoj]] od 1936, odn. 38 godina nakon [[Francisco Franco|Francove]] pobede u [[Španski građanski rat|građanskom ratu]] - Savez demokratskog centra premijera [[Adolfo Suárez|Suáreza]] 34,4% glasova, [[Španska socijalistička radnička partija|socijalisti]] [[Felipe González|Felipea Gonzáleza]] 29,3%, komunisti 9,3%. * 15. 6. - Zemlje potpisnice [[Helsinški sporazum|Helsinškog sporazuma]] iz [[1975]]. drže preliminarne sastanke u [[Beograd]]u. * jun - [[Edvard Kardelj]] razgovara sa kosovskim rukovodiocima i upozorava ih na probleme. * [[16. 6.]] - U Kaliforniji osnovana [[Oracle Corporation]]. * 16. 6. - Nakon što je prošlog meseca isključen iz Politbiroa CK KPSS, [[Nikolaj Podgorni]] gubi i položaj predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR; nasleđuje ga [[Leonid Brežnjev]] koji ostaje i generalni sekretar CK KPSS (do smrti 1982). * [[18. 6.]] - Otet bugarski putnički avion, sleteo u Beogradu (ekstradicija otmičara određena u avgustu). * [[19. 6.]] - U Čikagu brutalno ubijen srpski emigrant [[Dragiša Kašiković]], kao i njegova 9-godišnja poćerka. * [[20. 6.]] - ''Maher v. Roe'': Vrhovni sud SAD presudio da države nisu obavezne trošiti sredstva iz [[Medicaid]]a na izborne abortuse. * 20. 6. - Britanska Anglia TV emituje lažnu emisiju ''[[Alternative 3]]'' o seobi na Mesec i Mars. * [[21. 6.]] - [[Lawrence Eagleburger]] novi ambasador SAD u SFRJ (do 1981). * [[23. 6.]] - Sovjetski magazin "Novoje vremja" optužuje generalnog sekretara [[Komunistička partija Španije|KP Španije]] [[Santiago Carrillo|Santiaga Carrilla]] za antisovjetizam (→ [[evrokomunizam]]). * [[26. 6.]] - Poslednji koncert [[Elvis Presley|Elvisa Presleya]]. * 26. 6. - Veliki protesti u [[San Francisco|San Franciscu]] zbog komentara Anite Bryant i ubistva Roberta Hillsborougha. * 26. 6. - [[New York Times|NYT]]: Jugoslavija nakon Titove smrti je potencijalno najeksplozivnija tačka na svetu<ref>[http://www.nytimes.com/1977/06/26/archives/a-posttito-yugoslavia-is-worrying-nato.html A Post ‐Tito Yugoslavia Is Worrying NATO]. nytimes.com</ref>. * [[27. 6.]] - {{flag|Džibuti}} nezavisan od Francuske. * [[29. 6.]] - Sastanak [[OPEC]] u Beču: Saudi Arabija će podići cene za 5% čime se izjednačava sa ostalim proizvođačima, a ovi odustaju od dodatnih pet posto poskupljenja; cene će ostati zamrznute do kraja 1978. (na tržištu je višak nafte). * [[30. 6.]] - Raspušten [[SEATO]], antikomunistička organizacija kolektivne odbrane u Jugoistočnoj Aziji. * 30. 6. - Predsednik Carter objavio napuštanje programa strateškog bombardera [[B-1 Lancer]], u korist balističkih i krstarećih raketa (oživljen 1981. u vreme Reaganove administracije). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:GrandeSomaliasettembre1940.gif|mini|180px|"[[Velika Somalija]]" (1940)]] * [[1. 7.]] - [[Carlos Humberto Romero]] je novi predsednik [[El Salvador]]a, nakon nameštenih izbora uz upotrebu nasilja - vlada do 1979. primenom državnog terora, što je uvod u [[Salvadorski građanski rat]] (1979-92). * [[3. 7.]] - Egipatska grupa [[Takfir wal-Hijra]] islamiste [[Shukri Mustafa|Shukrija Mustafe]] kidnapovala bivšeg ministra i klerika Muhammada Husseina al-Zahabija i ubila ga četiri dana kasnije. * [[5. 7.]] - Operacija Fair Play: general [[Mohammed Zia ul-Haq]] zbacio [[Zulfiqar Ali Bhutto|Zulfikara Ali Butoa]], prvog izabranog premijera [[Pakistan]]a; Zia ostaje na čelu do 1988, sprovodiće politiku [[Islamizacija Pakistana|islamizacije]]. * [[13. 7.]] - Zbog raspada elektro-sistema, [[Njujork]] je 25 sati bez struje, dolazi do nereda i pljački. * 13. 7. - [[Ogadenski rat]] počinje somalskom invazijom etiopskog [[Ogaden]]a, u početku uspešnom. Etiopiji će pomagati SSSR i Kuba. * [[18. 7.]] - Ugovor o prijateljstvu i saradnji između Vijetnama i [[Laos]]a, legitimisano prisustvo vijetnamskih trupa. * [[21. 7.]] - Umro [[Dušan Petrović Šane]], predsednik Savezne konferencije [[SSRN]] Jugoslavije. * [[21.7.|21]] - [[24. 7.]] - [[Libijsko-egipatski rat]] - kratak granični sukob sa 500 mrtvih, odbijen libijski napad. * [[22. 7.]] - NR Kina: [[Deng Xiaoping]] vraćen na položaje (kratkotrajno "[[Pekinško proleće]]"). * [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 24. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Ne naginji se van]]". * [[28. 7.]] - Proradio [[Transaljaskanski naftovod]]. * [[30. 7.]] - Nemački bankar [[Jürgen Ponto]] ubijen u Frankfurtu tokom pokušaja otmice. * 30. 7. - Intervju sa Markom Bezerom, članom Predsjedništva CK SK Hrvatske: u SR Hrvatskoj služi 201 politički zatvorenik, 127 je osuđeno ali još ne služi, 180 je u procesu<ref>[http://www.nytimes.com/1977/07/31/archives/201-political-prisoners-reported-held-in-croatia.html 201 Political Prisoners Reported Held in Croatia]. nytimes.com</ref>. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:TRS-80 Model I - Rechnermuseum Cropped.jpg|mini|150px|[[TRS-80]]]] * [[3. 8.]] - U Senatu SAD počela saslušanja o [[CIA]]-inom [[Projekt MKULTRA|projektu MKULTRA]]. * 3. 8. - Predstavljen računar [[TRS-80]] korporacije Tandy. * [[10. 8.]] - Uhvaćen serijski ubica [[David Berkowitz]], poznat kao ''Son of Sam''. * [[15. 8.]] - U sklopu projekta [[SETI]] uhvaćen [[Wow! signal]] u 22:16 po istočnom letnjem vremenu u SAD, odn. 16. avgusta u 03:16 u SFRJ (gde još nema [[Letnje vreme|letnjeg vremena]]). * [[16. 8.]] - [[NLO Pan Adria incident]] se događa tijekom rutinskog leta na relaciji [[Zagreb]]-[[Beograd]], oko 01:40. Piloti su o ovome zbog državne tajne progovorili tek 30-ak godina kasnije. [[Datoteka:Elvis in downtown Memphis..jpg|thumb|200px|† [[Elvis Presley]]]] * 16. 8. - Umro [[Elvis Presley]], kralj rok & rola. * 16. 8. - Porinut francuski [[supertanker]] ''[[Pierre Guillaumat (supertanker)|Pierre Guillaumat]]'', jedan od najvećih brodova na svetu ikada, neprevaziđen po [[bruto tonaža|bruto tonaži]] (izrezan 1983. kao nerentabilan). * [[avgust]] - [[septembar]] — [[Tito]]vo putovanje na istok: [[SSSR]] ([[16.8.|16]] - [[24. 8.]]), [[Severna Koreja]] (24 - [[30. 8.]], spektakularan doček), [[Kina]] (30. 8. - [[8. 9.]]), [[Iran]] (8. 9.). Tokom posete Severnoj Koreji, Tito preneo privatnu poruku od američkog predsednika Kartera. Tita na ovom putovanju nije pratila [[Jovanka Broz]] (poslednji zajednički snimci iz Fototeke Muzeja istorije Jugoslavije datiraju 12. avgusta 1977.<ref>[http://foto.mij.rs/site/gallery/18244/allphotos Dolazak na aerodrom u Batajnici, na povratku sa Briona]. foto.mij.rs</ref>). * [[17. 8.]] - Sovjetski [[nuklearni ledolomac]] ''[[Arktika (1972)|Arktika]]'' je prvi brod na [[Severni pol|Severnom polu]]. * [[20. 8.]] - Lansiran [[Voyager 2]] - prolazi pored Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna 1979-89, u međuzvezdanom prostoru od 2018. * 20. 8. - U Kraljevici porinuta topovnjača [[RTOP-401 Rade Končar]]. * [[23. 8.]] - Uhapšen [[Istočna Njemačka|Istočnonjemački]] disident [[Rudolf Bahro]], dan nakon što je ''Der Spiegel'' objavio ulomak njegove knjige "Alternativa". * [[26. 8.]] - U [[Kvebek]]u stupila na snagu Povelja o francuskom jeziku, koji postaje zvaničan u toj kanadskoj provinciji. * [[28. 8.]] - [[Bijelo dugme]] održalo [[koncert kod Hajdučke česme]] na beogradskom [[Košutnjak]]u. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:PET2001-2009-15-06.jpg|mini|150px|[[Commodore PET]]]] * [[3. 9.]] - Kompjuter [[Commodore PET]] u prodaji. * [[5. 9.]] - [[Voyager 1]] lansiran nakon kratkog odlaganja - prolazi pored Jupitera i Saturna 1979-80, u međuzvezdanom prostoru od 2012. * 5. 9. - [[Nemačka jesen]]: [[Frakcija Crvene Armije|RAF-ovci]] kidnapovali predsednika Udruženja poslodavaca Hannsa Martina Schleyera, ubivši trojicu policajaca i vozača - traže oslobađanje zatvorenih drugova. * [[6. 9.]] - Predsednik [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], [[Dragan Jeremić]], dao ostavku - bio napadan zbog objavljivanja pesme [[Tanasije Mladenović|Tanasija Mladenovića]] u [[Književne novine|Književnim novinama]] prethodnog aprila.<ref name="Osa77">[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-1-285.shtml Yugoslavia in 1977] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064406/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-1-285.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA - Radio Free Europe</ref> * [[7. 9.]] - Potpisani ugovori [[Omar Torrijos|Torrijos]]-[[Jimmy Carter|Carter]] između [[Panama|Paname]] i [[SAD]] o predaji [[Panamski kanal|kanala]] krajem stoleća. * [[8. 9.]] - [[INTERPOL]] izdao rezoluciju protiv [[piraterija|piraterije]], koja će biti navođena na video-trakama i kasnije DVD-ima. * 8. 9. - Pola miliona ljudi u Beogradu dočekuje Tita na povratku sa istočne turneje<ref name="Osa77"/>. * [[10. 9.]] - [[Hamida Djandoubi]] je poslednji čovek [[Giljotina|giljotiniran]] u Francuskoj. * [[11. 9.]] - U Severnoj Americi ušla u prodaju konzola [[Atari 2600]]. * [[12. 9.]] - Aktivista protiv [[apartheid]]a u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] [[Steve Biko]] umro od mučenja u policiji. * [[16. 9.]] - Poginuo [[Marc Bolan]], pionir [[glam rock]]a (''T. Rex''). * [[19. 9.]] - [[Severnokorejske otmice Japanaca]]: nestala je prva osoba, otmice traju do 1983. * [[20. 9.]] - [[Lazar Mojsov]] izabran za predsedavajućeg 32. zasedanja [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine Ujedinjenih naroda]] 1977-78. * 20. 9. - Socijalistička Republika [[Vijetnam]] primljena u [[Ujedinjene Nacije]]. * 20. 9. - [[Petrozavodski fenomen]] - neobična nebeska pojava opažena na severu Evrope i u SSSR. * [[23. 9.]] - U [[Jekaterinburg|Sverdlovsku]] srušen [[Dom Ipatijeva]], što je, po naređenju iz Moskve, organizovao lokalni partijski šef [[Boris Jeljcin]]. * [[28. 9.]] - [[5. 10.]] - [[Edvard Kardelj]], član predsedništva SFRJ, u zvaničnoj poseti [[SAD]]; sastanak sa predsednikom Karterom i drugim najvišim liderima.<ref name="Osa77"/> * [[29. 9.]] - Obnovljen ''[[Generalitat de Catalunya]]'', autonomna institucija [[Katalonija|Katalonije]]. * 29. 9. - U SAD stupa na snagu zakon kojim je uveden ''[[Supplemental Nutrition Assistance Program]]'' (Program pomoći dodatne ishrane), poznat i kao ''Food stamps'' (markice za hranu). === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Gazivode Lake.JPG|mini|Jezero [[Gazivode]]]] * [[1. 10.]] - [[1. 12.]] - Međunarodna izložba likovnih umetnosti u beogradskom [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzeju savremene umetnosti]] - "iznenađujuće tačan barometar... kulturne klime u komunističkom i nekomunističkom svetu"<ref>DAVID A. ANDELMAN NOV. 17, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/11/17/archives/belgrade-exhibit-as-a-barometer-of-decades-art-in-east-and-west.html?_r=0 Belgrade Exhibit Is a Barometer of. Decade's Art in East and West]. nytimes.com</ref>. * [[4. 10.]] - U Beogradu počinje glavna konferencija 35 zemalja potpisnica Helsinškog sporazuma (KEBS, prethodnica [[OEBS]]-a), traje do 8. 3. [[1978]]. * [[7. 10.]] - Usvojen novi [[Ustav SSSR (1977)|Ustav SSSR]], "Brežnjevljev". * [[11. 10.]] - Ubijen predsednik [[Arapska Republika Jemen|Severnog Jemena]] [[Ibrahim al-Hamdi]], sledi general [[Ahmad al-Ghashmi]] koji će takođe biti ubijen posle osam meseci. * [[14. 10.]] - [[Anita Bryant]] dobila tortu u lice na pressici u [[Des Moines, Iowa]]. * [[15. 10.]] - U Španiji izglasan Zakon o amnestiji, prozvan "Pakt zaborava" - emigranti se mogu vratiti u zemlju ali odnosi se i na frankističke zločine. * [[oktobar]] - Titova turneja: [[Francuska]] ([[12.10.|12]] - [[17. 10.]]<ref>[http://www.nytimes.com/1977/10/23/archives/tito-overlooks-french-hotel-bill-lobster-in-truffle.html Tito Overlooks French Hotel Bill]. nytimes.com</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1977/12/25/archives/follow-up-on-the-news-titos-hotel-bill-library-gold-rush-escalator.html Follow‐Up on the News]. nytimes.com</ref>), [[Portugal]] (17 - [[20. 10.]]), [[Alžir]] (20 - [[21. 10.]]). * oktobar - Glasine o tome da je Jovanka Broz u nemilosti jer se zalagala za generale Srbe iz Hrvatske<ref>DAVID A. ANDELMAN OCT. 26, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/10/26/archives/titos-wife-is-rumored-in-disfavor-for-backing-serbian-faction.html Tito's Wife Is Rumored in Disfavor for Backing Serbian Faction]. nytimes.com</ref><ref>DAVID A. ANDELMAN NOV. 4, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/11/04/archives/intrigue-by-titos-wife-is-reportedly-investigated.html ‘Intrigue’ by Tito's Wife Is Reportedly Investigated]. nytimes.com</ref>. * [[13. 10.]] - Nemačka jesen: četvorica Palestinaca otela [[Lufthansa|Lufthansin]] avion i odvela ga u Somaliju, traže puštanje RAF-ovaca. * [[18. 10.]] - Zapadnonemački specijalci zauzeli oteti avion u Somaliji. RAF-ovci [[Andreas Baader]], [[Jan-Carl Raspe]] i [[Gudrun Ensslin]] izvršili samoubistvo u zatvoru. Ubijen oteti Hanns Martin Schleyer (telo pronađeno sutradan). * [[20. 10.]] - Pogibija trojice članova benda [[Lynyrd Skynyrd]] u avionskoj nesreći. * 20. 10. - Vojska prinudila na ostavku tajlandskog premijera [[Thanin Kraivichien|Thanina Kraivichiena]], nepomirljivog antikomunistu, sledi umereniji [[Kriangsak Chamanan]] (do 1980). * [[26. 10.]] - U Somaliji zabeležen poslednji slučaj [[boginje|boginja]] (godišnjica iskorenjivanja te bolesti). * [[27. 10.]] - Parlamentarne formacije u Španiji postižu Pakt iz Moncloe za demokratiju i ekonomsko-socijalni plan (inflacija u zemlji je oko 27%). * [[28. 10.]] - U UK izdat album ''[[Never Mind The Bollocks Here's The Sex Pistols]]'', rekordna prodaja, mada ga veliki prodavci bojkotuju. * 28. 10. - Objavljen album ''[[News of the World (album)|News of the World]]'' grupe [[Queen]]. * jesen - U Zagrebu osnovana teatarska družina [[KPGT]]. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Prevodnica na kanalu DTD 2012.JPG|mini|200px|[[Kanal Dunav – Tisa – Dunav]]]] * [[1. 11.]] - Otkriven asteroid [[2060 Chiron]], prvi od [[Kentaur (asteroid)|Kentaura]]. * [[2. 11.]] - Najgora oluja u modernoj istoriji [[Atina|Atine]], 38 mrtvih. * [[8. 11.]] - [[San Francisco]] izabrao [[Harvey Milk|Harvija Milka]] za gradskog supervizora, prvi otvoreno gej izabrani službenik u velikom američkom gradu. * 8. 11. - U [[Vergina|Vergini]] otkriven nedirnuti grob [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]]. * [[10. 11.]] - Španija primljena u [[Savjet Evrope]]. * [[15. 11.]] - Grupe [[Bee Gees]] predstavila izuzetno popularan album muzike iz filma "[[Groznica subotnje večeri]]". * [[15. 11.]] - Šah [[Mohamed Reza Pahlavi]] u poseti Vašingtonu; sukob između antišahovskih studenata i dovezenih rojalista, suzavac zahvatio i zvanice ispred Bele kuće. Počinju i protesti i neredi studenata u Teheranu. * [[16. 11.]] - Osnovan [[Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine]] u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]]. * 16. 11. - Prikazan film ''[[Close Encounters of the Third Kind]]''. [[Datoteka:Sadat knesset 1977.jpg|mini|220px|[[Anwar Sadat]] u izraelskom Knessetu]] * [[19. 11.]] - [[Egipat]]ski predsjednik [[Anwar Sadat]] postao prvi vođa arapskog svijeta koji je službeno posjetio [[Izrael]] gdje se susreo s tamošnjim premijerom [[Menachem Begin|Menachemom Beginom]] te održao govor o trajnom miru u regiji. * 19. 11. - Radi prenosa Sadatove istorijske posete, izraelska televizija prvi put dozvolila emitovanje slike u boji, koja inače nije dozvoljena kao "luksuz" (prelazak na boju ostvaren 1981-83). * 19. 11. - TAP Portugal Flight 425: portugalski avion pao na [[Madeira|Madeiri]], 131 poginuli. * [[21. 11.]] - U Beogradu održan prvi od 18 finalnih šahovskih mečeva [[Boris Spaski]] - [[Viktor Korčnoj]] (traju do januara). * [[22. 11.]] - [[TCP/IP]], budući [[internet]] protokol, povezuje 3 od 111 nodova [[ARPANET]]-a. * 22. 11. - [[British Airways]] inaugurira redovnu liniju [[Concorde]]om London - New York City. * [[23. 11.]] - Lansiran satelit [[Meteosat]]-1. * [[24. 11.]] - Amnestija 725 zatvorenika u SFRJ, od toga 218 političkih - među njima i [[Mihajlo Mihajlov]].<ref>[http://books.google.com/books?id=ugeMgomY7hAC&pg=PA245&lpg=PA245&dq=mihajlo+mihajlov+amnesty+1977&source=bl&ots=zbmF72rPqp&sig=wHVTxTbwvvRDlMsvtR8-BfcPwWY&hl=en&ei=Wy4eTNb-C46hOJPuhLQM&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CCMQ6AEwBQ#v=onepage&q=mihajlo%20mihajlov%20amnesty%201977&f=false Communist regimes in Eastern Europe (Google Books)]</ref><ref name="Osa77"/> * [[29. 11.]] - Otvorena brana na [[Tisa|Tisi]] kod [[Novi Bečej|Novog Bečeja]], čime je posle 20 godina završena izgradnja [[Kanal Dunav – Tisa – Dunav|Kanala Dunav – Tisa – Dunav]]. * [[30. 11.]] - Kvalifikacije za Mundijal: Jugoslavija - Španija 0:1 na Marakani, Huanito pogođen flašicom u glavu. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Saturday night fever movie poster.jpg|mini|150px|''[[Saturday Night Fever]]'']] * [[1. 12.]] - Prvi let projekta [[Lockheed Have Blue]], prethodnika [[F-117 Nighthawk]]a. * [[2. 12.|2]] - [[5. 12.]] - Samit Arapske lige u Tripoliju: zamrzavanje odnosa sa Egiptom. * [[3. 12.]] - Tito i Čaušesku otkrili spomen ploče u [[Kusjak]]u kod Negotina i na rumunskom ostrvu Mare, što označava početak gradnje [[Hidroelektrana Đerdap II|Hidroelektrane Đerdap II]]. * [[4. 12.]] - Ceremonija krunisanja [[Jean-Bédel Bokassa|Bokasse I]], cara [[Centralnoafrička Carevina|Centralnoafričke Carevine]] - smatra se da je koštala 20 miliona dolara, tj. trećinu državnog budžeta. * [[6. 12.]] - Proglašena nominalna nezavisnost južnoafričkog "[[bantustan]]a" [[Bophuthatswana]] (ukinuta 1994). * [[14. 12.]] - Prikazan film ''[[Saturday Night Fever]]''. * decembar - [[Prljavi rat]] u Argentini: nestale francuske časne sestre [[Alice Domon]] i [[Léonie Duquet]], kao i neke od Majki sa trga Mayo kojima su pomagale. * [[16. 12.]] - Vijetnamske snage ulaze u [[Demokratska Kampučija|Kampučiju]]. [[Datoteka:Prijem predstavnika JNA.jpg|mini|200px|Prijem predstavnika JNA]] * [[22. 12.]] - Snažna eksplozija žitne prašine u elevatoru žita u [[Westwego, Louisiana]], 36 mrtvih. === Kroz godinu === * Osnovane grupe u SFRJ: [[Pankrti]], [[Azra]] (prvi singl 1979), [[Prljavo kazalište]], [[Rokeri s Moravu]]. * Na Ibru, na severozapadu Kosova, izgrađena brana [[Gazivode]]. * Na listi 300 najvećih svetskih banaka, [[Beogradska banka]] zauzima 120. mesto, na listi su i [[Ljubljanska banka]], [[Jugobanka]] i [[Privredna banka Sarajevo]]. * Otvorena deonica auto-puta od Beograda do [[Batočina|Batočine]]. * Iz štampe su izašla prva četiri toma Sabranih djela Josipa Broza Tita. * U Sarajevu održana prva Konferencija radiodifuznih organizacija nesvrstanih zemalja. * Jugoslavija potpisala sporazume o trgovini i kulturnoj razmeni sa [[Grčka|Grčkom]]<ref name="Collier's"/> * [[Španija]] obnavlja diplomatske odnose sa socijalističkim zemljama, među kojima je i Jugoslavija. * Rekonstruirana [[Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji]] * [[Himna Sovjetskog Saveza]] opet ima stihove, sada bez [[Staljin]]a. == 1977. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Više od igre]]", "Crni dani", "Dijagonale", "Gledajući televiziju", "Usijane glave" (TV Beograd), "Nikola Tesla" (TV Zagreb), "Porobdžije" (TV Sarajevo), "Salajko" (TV Titograd). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Specijalno vaspitanje]]", "[[Ljubavni život Budimira Trajkovića]]", "[[Pas koji je voleo vozove]]", "[[Miris poljskog cveća]]", "[[Lude godine]]", "[[Ispravi se, Delfina]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1977.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1977&decade=1970&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1977 on Discogs]. discogs.com (pristup. 20. 8. 2016.)</ref> (debitantska ploča ne mora biti početak karijere): ** <small>[[Zdravko Čolić]]</small>: "Ako priđeš bliže"; <small>[[Bijelo dugme]]</small>: "Koncert kod Hajdučke česme"; <small>[[Indexi]]</small>: "Indexi 1977"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Leb i sol" (debitantski); <small>[[Smak]]</small>: "Crna dama"; <small>[[Suncokret (grupa)|Suncokret]]</small>: "Moje bube" (jedini); <small>[[Drugi način|Grupa Nepočin]]</small>: "Svijet po kojem gazim" (jedini); <small>[[Oliver Dragojević]]</small>: "Malinkonija"; <small>[[Sedmorica mladih]]</small>: "7 Mladih" (debi) [[Šaban Bajramović]] (debi); <small>[[Usnija Redžepova]]</small>: "Usnija" (debi); <small>[[Gordana Lazarević]]</small>: "Noć meraka" (debi) (→ [[:Kategorija:Albumi 1977.]]) * Neka vozila uvedena 1977: <gallery> Porsche 928 Red.JPG|[[Porsche 928]] (Evropski auto godine '78) 20130622-peugeot-305-wiki-6-abri.jpg|[[Peugeot 305]] Lada Niva 1b.jpg|[[Lada Niva]] Opel Rekord E1 hellgelb.jpg|[[Opel Rekord]] E 1987 Iveco Zeta (13168244183).jpg|[[Iveco Zeta]] Mercedes t1 doka sst.jpg|[[Mercedes-Benz TN]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1977.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Hasan Salihamidžić]], bosanskohercegovački nogometaš * 1. 1. - [[Donna Ares]], pjevačica († [[2017]]) * [[5. 1.]] - [[Ervin Katona]], strongman iz Srbije * [[13. 1.]] - [[Orlando Bloom]], glumac * [[19. 1.]] - [[Nada Šargin]], srpska glumica * [[24. 1.]] - [[Andrija Gerić]], odbojkaš * [[25. 1.]] - [[Stefan Milenković]], srpski violinista * [[26. 1.]] - [[Vince Carter]], košarkaš * [[28. 1.]] - [[Daunte Culpepper]], igrač američkog fudbala * [[2. 2.]] - [[Shakira]], kolumbijanska pop-pjevačica * [[13. 2.]] - [[Mihajlo Pjanović]], fudbaler * [[24. 2.]] - [[Floyd Mayweather, Jr.]], bokser * 24. 2. - [[Perica Ognjenović]], fudbaler * [[27. 2.]] - [[Goga Sekulić]], pevačica === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Chris Martin]], frontmen ''Coldplay''-a * 2. 3. - [[Ivana Bolanča]], glumica * [[10. 3.]] - [[Robin Thicke]], kantautor * [[11. 3.]] - [[Stefan Arsenijević]], srpski režiser * [[13. 3.]] - [[Miroslav Đuričić]] Miki, prvi pobednik srpskog Velikog Brata * [[24. 3.]] - [[Jessica Chastain]], glumica * [[28. 3.]] - [[Ana Rukavina]], hrvatska novinarka († [[2006]].) * [[3. 4.]] - [[Alen Avdić]], nogometaš * [[14. 4.]] - [[Sarah Michelle Gellar]], glumica * [[16. 4.]] - [[Fredrik Ljungberg]], fudbaler * [[23. 4.]] - [[Arash]], iransko-švedski pevač === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[10. 5.]] - [[Nick Heidfeld]], vozač F1 * [[16. 5.]] - [[Emilíana Torrini]], islandska pevačica * [[26. 5.]] - [[Luca Toni]], fudbaler * [[29. 5.]] - [[Slobodan Trkulja]], srpski muzičar * [[2. 6.]] - [[Renata Sabljak]], glumica, pjevačica * [[7. 6.]] - [[Ivana Jordan]], srpska pevačica * [[8. 6.]] - [[Kanye West]], reper, producent * [[9. 6.]] - [[Predrag Stojaković]], srpski košarkaš * [[20. 6.]] - [[Gordan Giriček]], košarkaš * [[23. 6.]] - [[Jason Mraz]], kantautor * [[27. 6.]] - [[Raúl González|Raúl]], španski fudbaler * [[29. 6.]] - [[Zuleikha Robinson]], glumica, pevačica === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[1. 7.]] - [[Liv Tyler]], glumica * [[8. 7.]] - [[Milo Ventimiglia]], američki glumac * [[14. 7.]] - [[Victoria, krunska princeza Švedske]] * [[17. 7.]] - [[M.I.A. (pjevačica)]] * [[19. 7.]] - [[Tomislav Jelinčić]], hrvatski TV- voditelj i novinar * [[24. 7.]] - [[Olivera Jevtić]], srpska atletičarka * [[27. 7.]] - [[Jonathan Rhys Meyers]], glumac * [[28. 7.]] - [[Manu Ginóbili]], argentinski košarkaš * [[2. 8.]] - [[Edward Furlong]], glumac * [[3. 8.]] - [[Angela Beesley Starling]], suosnivačica ''Wikia''-e * 3. 8. - [[Tom Brady]], igrač američkog fudbala * [[5. 8.]] - [[Gordan Kičić]], glumac * [[6. 8.]] - [[Marija Škaričić]], glumica * [[12. 8.]] - [[Ajs Nigrutin]], srpski reper * 12. 8. - [[Iva Majoli]], tenisačica * [[17. 8.]] - [[Thierry Henry]], fudbaler * 17. 8. - [[Tarja Turunen]], sopranistica, pjevačica ''Nightwish'' * [[23. 8.]] - [[Jelena Rozga]], pjevačica * [[27. 8.]] - [[Deco]], portugalski fudbaler * [[31. 8.]] - [[Barry Winchell]], vojnik SAD, žrtva homofobije († [[1999]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[5. 9.]] - [[Tena Štivičić]], hrvatska dramatičarka * [[11. 9.]] - [[Ludacris]], reper, preduzetnik * [[12. 9.]] - [[Daria Knez]], glumica * [[15. 9.]] - [[Tom Hardy]], glumac * [[7. 10.]] - [[Iva Štrljić]], glumica * [[12. 10.]] - [[Bode Miller]], američki skijaš * [[13. 10.]] - [[Robert Kurbaša]], glumac * [[15. 10.]] - [[David Trezeguet]], fudbaler * [[25. 10.]] - [[Yehonathan Gatro]], izraelski pevač i glumac === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 11.]] - [[Randy Harrison]], američki glumac * [[10. 11.]] - [[Brittany Murphy]], američka glumica († [[2009]].) * [[16. 11.]] - [[Maggie Gyllenhaal]], glumica * [[26. 11.]] - [[Ivan Basso]], biciklista * [[29. 11.]] - [[Chadwick Boseman]], glumac († [[2020]].) * [[3. 12.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pjevačica († [[2010]].) * 3. 12. - [[Adam Mališ]], poljski skijaški skakač * [[19. 12.]] - [[Tamara Boroš]], stolnotenisačica * [[21. 12.]] - [[Emmanuel Macron]], predsednik Francuske * [[22. 12.]] - [[Nenad Lalatović]], fudbaler, trener * [[29. 12.]] - [[Katherine Moennig]], glumica * [[30. 12.]] - [[Saša Ilić]], srpski fudbaler * 30. 12. - [[Laila Ali]], bokserka * [[31. 12.]] - [[PSY]], korejski muzičar === Kroz godinu === * [[Muharem Bazdulj]], književnik, novinar * [[Ivica Đikić]], književnik, novinar == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1977.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Viktor Novak]], istoričar i publicista (* [[1889]]) * 2. 1. - [[Erroll Garner]], dzez pijanista (* [[1921]]) * [[3. 1.]] - [[Carroll Quigley]], istoričar (* [[1910]]) * 3. 1. - [[William Gropper]], likovni umetnik (* [[1897]]) * [[12. 1.]] - [[Henri-Georges Clouzot]], filmski režiser (* [[1907]]) * [[14. 1.]] - [[Anthony Eden]], bivši britanski premijer (* [[1897]]) * 14. 1. - [[Peter Finch]], glumac (* [[1916]]) * 14. 1. - [[Anaïs Nin]], književnica (* [[1903]]) * [[18. 1.]] - [[Džemal Bijedić]], predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (* [[1917]]) * [[9. 2.]] - [[Sergej Iljušin]], ruski general i konstruktor aviona (* [[1894]].) * 9. 2. - [[Alia al-Hussein]], kraljica-supružnica Jordana (* [[1948]]) * [[26. 2.]] - [[Gojko Ružičić]], lingvista, književni teoretičar (* [[1894]]) * [[27. 2.]] - [[Allison Hayes]], glumica, model (* [[1930]]) * [[5. 3.]] - [[Tom Pryce]], vozač F1 (* [[1949]]) * [[14. 3.]] - [[Ivan Baljkas]], novinar, revolucionar (* [[1892]]) * [[15. 3.]] - [[Black Mike Winage]], rudar, avanturista (* [[1870]]) * [[16. 3.]] - [[Kamal Jumblatt]], vođa libanskih Druza (* [[1917]]) * [[20. 3.]] - [[Sulejman Bajraktarević]], bosanskohercegovački putopisac, pjesnik i prepisivač [[Kur'an]]a * [[25. 3.]] - [[Nunnally Johnson]], filmski scenarista (* [[1897]]) * [[27. 3.]] - [[Diana Hyland]], glumica (* [[1936]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[11. 4.]] - [[Jacques Prévert]], francuski pjesnik (* [[1900]].) * [[15. 4.]] - [[Ante Banina]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1915]]) * 15. 4. - [[Karlo Balić]], franjevac, bogoslov (* [[1899]]) * * [[21. 4.]] - [[Gummo Marx]], jedan od braće (* [[1892]]) * [[3. 5.]] - [[Mirko Jovanović]], učesnik NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1923]]) * [[5. 5.]] - [[Ludwig Erhard]], bivši ministar ekonomike i kancelar Nemačke (* [[1897]]) * [[10. 5.]] - [[James Jones]], američki književnik (* [[1921]].) * 10. 5. - [[Joan Crawford]], američka glumica (* [[1905]].) * [[16. 5.]] - [[Modibo Keïta]], prvi predsednik Malija (* [[1915]]) * [[18. 5.]] - [[Jovanka Kotlajić]], glumica (* 1893) * [[23. 5.]] - [[Dragoljub Jovanović (političar)|Dragoljub Jovanović]], jugoslovenski političar (* [[1895]]) * [[2. 6.]] - [[Stephen Boyd]], glumac (* [[1931]]) * [[3. 6.]] - [[Archibald Hill]], fiziolog, nobelovac (* [[1886]]) * 3. 6. - [[Roberto Rossellini]], filmski režiser i scenarista (* [[1906]]) * [[6. 6.]] - [[Milivoj Uzelac]], slikar (* [[1897]]) * [[13. 6.]] - [[Matthew Garber]], glumac (* [[1956]]) * 13. 6. - [[Pavle Vukomanović]], učesnik Španskog rata i NOB, potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1903]]) * [[16. 6.]] - [[Wernher von Braun]], američki izumitelj njemačkog porijekla (* [[1912]].) * [[19. 6.]] - [[Dragiša Kašiković]], srpski emigrant (* [[1932]]) * [[28. 6.]] - [[Ivan Tabaković]], srpski slikar i akademik (* [[1898]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[1. 7.]] - [[Zoran Ristanović]], glumac (* [[1924]]) * [[2. 7.]] - [[Vladimir Nabokov]], rusko-američki književnik i književni kritičar (* [[1899]]) * [[4. 7.]] - [[Metodije Muždeka]], episkop timočki (* [[1912]]) * [[9. 7.]] - [[Loren Eiseley]], antropolog, edukator (* [[1907]]) * [[10. 7.]] - [[Pouvanaa a Oopa]], tahićanski nacionalista (* [[1895]]) * [[11. 7.]] - [[Dušan Vuisić]], glumac, Pavlov brat (* [[1929]]) * [[13. 7.]] - [[Voja Radić]], učesnik NOB, general-major JNA, narodni heroj (* [[1902]]) * [[21. 7.]] - [[Dušan Petrović Šane]], učesnik NOB, bivši predsednik SR Srbije, narodni heroj (* [[1914]]) * [[23. 7.]] - [[Kosta Strajnić]], povjesničar umjetnosti, konzervator i mecena (* [[1887]]) * [[1. 8.]] - [[Francis Gary Powers]], bivši pilot U-2 (* [[1929]]) * [[3. 8.]] - [[Makarios III]], arhiepiskop i prvi predsednik Kipra (* [[1913]]) * [[4. 8.]] - [[Ernst Bloch]], njemački filozof (* [[1885]].) * [[6. 8.]] - [[Alexander Bustamante]], prvi premijer Jamajke (* [[1884]]) * [[16. 8.]] - [[Elvis Presley]], američki pjevač (* [[1935]].) * [[17. 8.]] - [[Delmer Daves]], filmski režiser, scenarista (* [[1904]]) * [[19. 8.]] - [[Groucho Marx]], američki komičar (* [[1890]]) * [[20. 8.]] - [[Ivan Božić]], istoričar (* [[1915]]) * [[23. 8.]] - [[Naum Gabo]], rusko-američki vajar (* [[1890]]) * [[25. 8.]] - [[Longin Tomić]], episkop zvorničko-tuzlanski (* [[1893]]) * [[27. 8.]] - [[Zvonko Brkić]], bivši predsjednik I.V. SR Hrvatske, narodni heroj (* [[1912]]) * [[29. 8.]] - [[Jean Hagen]], glumica (* [[1923]]) * [[12. 9.]] - [[Steve Biko]], južnoafrički aktivista (* [[1946]]) * [[13. 9.]] - [[Leopold Stokowski]], britanski dirigent (* [[1882]]) * [[16. 9.]] - [[Maria Callas]], američka operna pjevačica grčkog porijekla (* [[1923]].) * 16. 9. - [[Marc Bolan]], frontmen ''T. Rex''-a (* [[1947]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[3. 10.]] - [[Velibor Gligorić]], srpski književni kritičar i akademik (* [[1899]]) * [[11. 10.]] - [[Ibrahim al-Hamdi]], predsednik Severnog Jemena (* [[1943]]) * [[14. 10.]] - [[Bing Crosby]], američki pjevač i glumac (* [[1903]].) * [[18. 10.]] - [[Andreas Baader]], član Frakcije Crvene armije (RAF) (* [[1943]]) * 18. 10. - [[Gudrun Ensslin]], članica RAF (* [[1940]]) * [[20. 10.]] - Trojica članova grupe ''[[Lynyrd Skynyrd]]'' (* 1948, '49, i '48) * [[28. 10.]] - [[Božidar Purić]], bivši predsednik emigrantske vlade (* [[1891]]) * [[29. 10.]] - [[Raša Plaović]], srpski glumac (* [[1899]]) * 29. 10. - [[Ratko Vujović]], učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1916]]) * [[30. 10.]] - [[Gustav Krklec]], hrvatski književnik (* [[1899]].) * [[5. 11.]] - [[René Goscinny]], crtač stripova (* [[1926]]) * 5. 11. - [[Aleksej Stahanov]], sovjetski rudar, udarnik (* [[1906]]) * novembar - [[Bill Tilman]], planinar, jedriličar (* [[1898]]) * [[16. 11.]] - [[Charlotte de Monaco]], kneginja majka Monaka (* [[1898]]) * [[18. 11.]] - [[Kurt Schuschnigg]], bivši kancelar Austrije (* [[1897]]) * [[22. 11.]] - [[Josip Cazi]], književnik, političar (* [[1907]]) * [[30. 11.]] - [[Miloš Crnjanski]], srpski književnik (* [[1893]]) * 30. 11. - [[Hadži-Todor Dimitrijević]], publicista (* [[1889]]) * [[5. 12.]] - [[Aleksandar Vasiljevski]], maršal i dvostruki heroj SSSR (* [[1895]]) * [[7. 12.]] - [[Peter Carl Goldmark]], ko-kreator LP ploče (* [[1906]]) * [[17. 12.]] - [[Spasenija Babović]] Cana, učesnica NOB, društveno-politička radnica, narodni heroj (* [[1907]]) * [[24. 12.]] - [[Edmund Veesenmayer]], SS-oficir, diplomata u NDH (* [[1904]]) * [[25. 12.]] - [[Charles Chaplin]], američki glumac, redatelj i scenarist (* [[1889]].) * [[26. 12.]] - [[Howard Hawks]], američki filmski redatelj (* [[1896]].) * [[29. 12.]] - [[Ivo Hergešić]], kritičar, povjesničar književnosti (* [[1904]]) === Kroz godinu === * [[Krsto Špoljar]], hrvatski književnik (* [[1930]]) * [[Šefkija Žuljević]], filozof (* [[1923]]) == Nobelova nagrada za 1977. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Philip W. Anderson]], [[Nevill F. Mott]] i [[John H. van Vleck]] (fundamentalna teoretska istraživanja elektronske strukture magnetskih i nesređenih sistema) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Ilya Prigogine]] (doprinos [[neravnotežnna termodinamika|neravnotežnoj termodinamici]], naročito teoriji [[disipativni sistem|disipativnih struktura]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Roger Guillemin]], [[Andrew V. Schally]] (otkrića u vezi proizvodnje [[Gonadotropin-oslobađajući hormon|peptidnog hormona]] u mozgu) i [[Rosalyn Yalow]] (razvoj [[radioimunoesej]]a peptidnih hormona) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Vicente Aleixandre]] (kreativno poetsko pisanje koje osvetljava stanje čoveka u kosmosu i današnjem društvu, istovremeno predstavlja veliku obnovu tradicija španske poezije između ratova) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Amnesty International]] (praćenje kršenja ljudskih prava) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Bertil Ohlin]] i [[James Edward Meade]] (inovativan doprinos teoriji međunarodne trgovine i kretanja međunarodnog kapitala) == Reference == {{reference|2}} ; Literatura * Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres. == Spoljne veze == * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-295.shtml Who Will Follow Bijedic?], Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-300.shtml Yugoslavia's Law on Associated Labor], Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-116.shtml Tito Suggests Rehabilitation of Stalin's Victims; No Mercy for Djilas], Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-6.shtml War Memoirs of Milovan Djilas], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/22-3-205.shtml Yugoslav Support for Charter 77], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-4-97.shtml Tito Invited To China], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/116-2-212.shtml Tito Visiting North Korea and China], Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/37-8-432.shtml Tito's Triumphal Reception in North Korea], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-127.shtml Tito Concerned About Divisions Within the Nonaligned Movement], Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-68.shtml Zagreb Policemen Accused of Maltreating Streetcar Driver], Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-201.shtml Controversial Church-State Relations in Yugoslavia], Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-176.shtml EEC Loan for Highway Construction in Yugoslavia], Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/116-2-87.shtml Hard-Currency Shops in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064507/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/116-2-87.shtml |date=2011-07-28 }}, J. L. Kerr, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/127-2-87.shtml Selected Demographic and Economic Data on Eastern Europe], William F. Robinson, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-46.shtml Ideological Struggle in Yugoslav Cultural Life], Zdenko Antić, OSA-RFE {{commonscat|1977}} [[Kategorija:1977]] [[nv:1951 – 2000]] n0xdqgs677gomvpiawl3v0tj3ntcrwc 0 30561 41263331 41193418 2022-08-26T10:55:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija operativni sistem |naziv = Berkeley Software Distribution (BSD) |logo = |screenshot = |opis = |website = |razvijatelj = ''Computer Systems Research Group'', '' University of California, Berkeley'' |skupina = [[Unix]] distribucija |izvorni model = [[Open source]] |zadnja stabilna verzija = 4.4-Lite2 |datum izdavanja stabilne verzije = 1995 |kernel = Monolitni |korisnički interfejs = |licenca = BSD licenca |radno stanje = Zamijenjen derivatima |platforme = |metoda nadogradnje = |upravljanje paketima = }} '''BSD''' je [[operativni sistem]] za [[kompjuter|računare]]. To je skraćenica od '''''B'''erkeley '''S'''oftware '''D'''istribution''. Nastao je [[1970]]-ih. Naziv BSD se korsiti za skoro sve distribucije koje imaju nešto zajedničko sa BSD-om. == BSD distribucije == [[Datoteka:Bsd_distributions_usage_pie.png|thumb|desno|250px|Distribucija BSD-a]] * [[386BSD]] * [[FreeBSD]] ** [[DesktopBSD]] ** [[DragonFly BSD]] ** [[FreeBSD LiveCD]] ** [[FreeSBIE]] *** [[GuLIC-BSD]] ** [[Frenzy]] ** [[MicroBSD]] ** [[MiniBSD]] ** [[mønøwall]] *** [[pfSense]] ** [[PC-BSD|PCBSD]] ** [[PicoBSD]] * [[NetBSD]] ** [[NetBSD Live]] * [[OpenBSD]] ** [[Anonym.OS]] ** [[MirOS BSD]] ** [[OliveBSD]] == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://bsdnews.com/ BSD News] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.daemonnews.org/ Daemon News] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.onlamp.com/bsd/ ONLamp.com: BSD DevCenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060425040643/http://www.onlamp.com/bsd/ |date=2006-04-25 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.bsd.org/ BSD web stranica] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.bsdapps.com/ BSD Apps] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://bsdvault.net/ BSDVault] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070705030445/http://www.bsdvault.net/ |date=2007-07-05 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.freebsddiary.org/ FreeBSD Dairy] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.freebsdmall.com/ FreeBSD MAll ] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.freshports.org/ FreshPorts] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.greasydaemon.com/ GreasyDaemon] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.allbsd.de/en/ allBSD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060418055125/http://www.allbsd.de/en/ |date=2006-04-18 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.rootprompt.org/ RootPrompt] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://fink.sourceforge.net/ Fink] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.linux-mag.com/content/view/1512/2214/ Članak o BSDu na '''linux-mag.com]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.pc-special.net/?idart=2323 Ponešto o BSDu] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /> * [http://www.answers.com/topic/comparison-of-bsd-operating-systems Usporedba BSD sistema] {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /><br /> * [http://www.macbsd.com/macbsd/index.html BSD na Macintoshu - NetBSD/mac68k] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060522162326/http://www.macbsd.com/macbsd/index.html |date=2006-05-22 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}}<br /><br /> {{Unixoidi}} {{Stub}} [[Kategorija:BSD]] 7mf8jw45mak99w0c8ggul2lpx2xzyvn 0 31872 41263371 41106418 2022-08-26T11:42:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{feminizam}} [[Datoteka:Annie Kenney and Christabel Pankhurst.jpg|mini|lijevo|300px|Biračko pravo žene]] '''Biračko pravo žene''' (također '''pravo glasa žene'''), [[ženska prava|pravo žene]] da bira svoje predstavnike i bude birana u predstavnička tijela i na druge javne položaje. Danas u svijetu ovaj izraz označava uglavnom općeprihvaćeni koncept prema kojem muškarci i žene imaju jednako [[pravo glasa]], odnosno da je [[opće pravo glasa]], a s njime i moderni koncept [[demokracija|demokracije]] nezamisliv ukoliko ne uključuje jednakopravnost muškaraca i žena na biralištima. [[Datoteka:Rose-Sanderson-Votes-for-Women.jpeg|mini|lijevo|300px|[[biračko pravo žena u SAD-u|Američke sufražetkinje]] demonstriraju za pravo glasa, februar 1913.]] U historijskom kontekstu taj izraz se odnosi na [[feministički pokret]] za žensko pravo glasa koji se pojavio u zapadnim industrijskim državama u 19. vijeku i kulminirao u 20. vijeku. Od tih pokreta su najpoznatije bile [[sufražetkinje]], a današnji feministički historičari ga smještaju u tzv. [[feminizam prvog vala]]. Danas je žensko pravo glasa prihvaćeno u gotovo svim državama svijeta. Jedini izuzetak predstavljaju određene zemlje, gdje se ženama ne daje pravo glasa iz vjerskih razloga. === Države bez biračkog prava žene ili s njegovim ograničenjem === * [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] — Ograničeno, ali će biti prošireno do 2010.<ref>http://english.aljazeera.net/NR/exeres/0A80E72C-3B71-402A-AC7F-3ACCC6505F7C.htm</ref> * [[Vatikan]] — Nema prava glasa za žene. Jedini izbori su [[Papska konklava|papske konklave]], na kojima sudjeluju isključivo muški [[kardinal]]i. == Reference == {{reflist}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Women's suffrage}} * [https://web.archive.org/web/20050514081111/http://archive.idea.int/women/parl/ch6_table8.htm World Chronology (outdated, but useful)] * [http://www.ipu.org/wmn-e/suffrage.htm Inter-Parliamentary Union: Women's Suffrage] * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2123.html CIA Yearbook: Suffrage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080109020202/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2123.html |date=2008-01-09 }} * [https://web.archive.org/web/20031214131201/http://www.usembassy.ye/press/p30apr03b.htm Press release with respect to Qatar and Yemen] * [http://womenshistory.about.com/library/weekly/aa091600a.htm "Winning the Vote", international woman suffrage timeline] * [http://www.fembio.org/default.shtml FemBio &ndash; Biographies of Notable Women International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040401231703/http://www.fembio.org/default.shtml |date=2004-04-01 }} * [http://www.gutenberg.org/dirs/1/2/0/4/12049/12049-h/12049-h.htm ''Legal Status Of Women In Iowa''] ([[1894]]) by Jennie Lansley Wilson, at [[Project Gutenberg]]. * [http://www.parliament.vic.gov.au/WomensPetition/background.htm "Monster Petition" of the Australian state of Victoria] * [http://www.old-picture.com/womens-suffrage-index-001.htm Photographs of U.S. suffragettes, marches, and demonstrations] * [http://digital.library.wisc.edu/1711.dl/WI.AJames Ada James papers and correspondence (1915-1918)] * [http://www.lwl.org/westfaelische-geschichte/portal/Internet/ku.php?tab=web&ID=600 Women´s suffrage in Germany] - January 19th, 1919 - first suffrage (active and passive) for women in Germany * [http://www.northallertoncoll.org.uk/history/Suffrage%20website%202/Suffragists%20vs.%20Suffragettes.htm Suffragettes versus Suffragists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209034142/http://www.northallertoncoll.org.uk/history/Suffrage%20website%202/Suffragists%20vs.%20Suffragettes.htm |date=2006-02-09 }} - website comparing aims and methods of Women’s Social and Political Union (Suffragettes) to National Union of Women’s Suffrage Societies (Suffragists) * [http://coolbeanscool.blogspot.com/2003/09/suffragists-vs-suffragettes.html Suffragists vs. Suffragettes] - brief article outlining origins of term "suffragette", usage of term and links to other sources. [[Kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Ljudska prava]] [[Kategorija:Izbori]] crgbedyxy204hvcnadn6fhp98omlh4j 0 32732 41263132 41263096 2022-08-25T13:50:02Z EmausBot 19426 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Košarkaška reprezentacija Litvanije]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Košarkaška reprezentacija Litvanije]] 753h649jx5cqbyypg7aildwud98b47e 0 34029 41263295 41105500 2022-08-26T10:16:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Bejzbolska godina | this year = 1888 | }} == Prvaci == * [[World Series 1888|World Series]]: ''[[San Francisco Giants|New York Giants]]'' 6, ''[[St. Louis Cardinals|St. Louis Browns]]'' 4 * [[National League]]: ''[[San Francisco Giants|New York Giants]]'' * [[American Association (19. vijek)|American Association]]: [[St. Louis ''Cardinals|St. Louis Browns]]'' == Konačni plasman Major League Baseballa == === Konačni plasman National Leaguea === {| cellpadding="1" width="350px" style="font-size: 90%; border: 1px solid gray;" |- align="center" style="font-size: larger;" | colspan=5 | '''[[National League]]''' |- style="background:lightblue;" | '''Klub''' || '''Pobjeda''' || '''Poraza''' || '''% pobjeda''' || &nbsp; '''GB''' |- align="center" style="vertical-align: middle;" style="background:lightblue;" |- |- | [[San Francisco Giants|New York Giants]] | 84 | 47 | .641 | -- |- | [[Chicago Cubs|Chicago White Stockings]] | 77 | 58 | .570 | 9 |- | [[Philadelphia Phillies|Philadelphia Quakers]] | 69 | 61 | .531 | 14.5 |- | [[Atlanta Braves|Boston Beaneaters]] | 70 | 64 | .522 | 15.5 |- | [[Detroit Wolverines]] | 68 | 63 | .519 | 16 |- | [[Pittsburgh Pirates|Pittsburgh Alleghenys]] | 66 | 68 | .493 | 19.5 |- | [[Indianapolis Hoosiers (NL)|Indianapolis Hoosiers]] | 50 | 85 | .370 | 36 |- | [[Washington Nationals (1886-1889)|Washington Nationals]] | 48 | 86 | .358 | 37.5 |} === Konačni plasman American Associationa === {| cellpadding="1" width="350px" style="font-size: 90%; border: 1px solid gray;" |- align="center" style="font-size: larger;" | colspan=5 | '''[[American Association (19. vijek)|American Association]]''' |- style="background:lightblue;" | '''Klub''' || '''Pobjeda''' || '''Poraza''' || '''% pobjeda''' || &nbsp; '''GB''' |- align="center" style="vertical-align: middle;" style="background:lightblue;" |- |- | [[St. Louis Cardinals|St. Louis Browns]] | 92 | 43 | .681 | -- |- | [[Los Angeles Dodgers|Brooklyn Bridegrooms]] | 88 | 52 | .629 | 6.5 |- | [[Philadelphia Athletics (American Association)|Philadelphia Athletics]] | 81 | 52 | .609 | 10 |- | [[Cincinnati Reds|Cincinnati Red Stockings]] | 80 | 54 | .597 | 11.5 |- | [[Baltimore Orioles (19. vijek)|Baltimore Orioles]] | 57 | 80 | .416 | 36 |- | [[Cleveland Spiders|Cleveland Blues]] | 50 | 82 | .379 | 40.5 |- | [[Louisville Colonels]] | 48 | 57 | .356 | 44 |- | [[Kansas City Cowboys (AA)|Kansas City Cowboys]] | 43 | 89 | .326 | 47.5 |} == Najbolje statistike == === Najbolje statistike National Leaguea === {| cellpadding="1" width="450px" style="font-size: 90%; border: 1px solid gray;" |- align="center" style="font-size: larger;" | colspan=3 | '''[[National League]]''' |- style="background:lightblue;" | '''Tip''' || '''Ime''' || '''Stat''' || |- align="center" style="vertical-align: middle;" style="background:lightblue;" |- | [[Batting average|AVG]] || [[Cap Anson]] [[Chicago Cubs|CHC]] || .344 || |- | [[Home run|HR]] || [[Jimmy Ryan (igrač bejzbola)|Jimmy Ryan]] [[Chicago Cubs|CHC]] || 16 || |- | [[Run batted in|RBI]] || [[Cap Anson]] [[Chicago Cubs|CHC]] || 84 || |- | [[pobjeda (bejzbol)|pobjeda]] || [[Tim Keefe]] [[San Francisco Giants|NYG]] || 35 || |- | [[Earned run average|ERA]] || [[Tim Keefe]] [[San Francisco Giants|NYG]] || 1.74 || |- | [[strikeout]]u || [[Tim Keefe]] [[San Francisco Giants|NYG]] || 335 || |} === Najbolje statistike American Associationa === {| cellpadding="1" width="450px" style="font-size: 90%; border: 1px solid gray;" |- align="center" style="font-size: larger;" | colspan=3 | '''[[American Association (19. vijek)|American Association]]''' |- style="background:lightblue;" | '''Tip''' || '''Ime''' || '''Stat''' || |- align="center" style="vertical-align: middle;" style="background:lightblue;" |- | [[Batting average|AVG]] || [[Tip O'Neill (bejzbol)|Tip O'Neill]] [[St. Louis Cardinals|STL]] || .335 || |- | [[Home run|HR]] || [[Long John Reilly|John Reilly]] [[Cincinnati Reds|CIN]] || 13 || |- | [[Run batted in|RBI]] || [[Long John Reilly|John Reilly]] [[Cincinnati Reds|CIN]] || 103 || |- | [[pobjeda (bejzbol)|pobjeda]] || [[Silver King (igrač bejzbola)|Silver King]] [[St. Louis Cardinals|STL]] || 45 || |- | [[Earned run average|ERA]] || [[Silver King (igrač bejzbola)|Silver King]] [[St. Louis Cardinals|STL]] || 1.64 || |- | [[strikeout]]a || [[Ed Seward]] [[Philadelphia Athletics (American Association)|PHA]] || 272 || |} == Znamenite sezone == == Događaji == === januar - mart === * [[2. 1.|2.1.]] - [[Fred Dunlap]] sklapa ugovor o 5.000 US$ i bonus od 2.000 US$ za sklapanje ugovor. To je dotada najveći honorar igraču bejzbola. * [[17. 1.|17.1.]] - Novi klub [[Kansas City Cowboys (AA)|Kansas City Cowboys]] je primljen u [[American Association (19. vijek)|American Association]]. * [[27. 1.|27.1.]] - ''[[Los Angeles Dodgers|Brooklyn Bridegrooms]]'' zadravaju 5 biših igrača ''[[New York Metropolitans]]a'' koje su kupili u oktobru, a ostatak, jkao i 4 svoja igrača, za 7.000 US$ prodaju ''[[Kansas City Cowboys (AA)|Kansas City Cowboysima]].'' * [[2. 2.|2.2.]] - ''[[Indianapolis Hoosiers (NL)|Indianapolis Hoosiers]]'' objavljuju kako će na vrhu tribine imati 42 privatne lože, dostupne samo sezonskim pretplatnicima * [[2. 3.|2.3.]] - [[National League]] se vraća svojoj prvotnoj praksi o cijeni ulaznice od 0,50¢ bez izuzetaka za pojedine klubove. * [[5. 3.|5.3.]] - [[American Association (19. vijek)|American Association]] izglasava korištenje rampi na ulazu u stadione kako bi se kontrolirala naplata ulaznica. === april - jun === * [[3. 4.|3.4.]] - [[Chicago Cubs|Chicago White Stockings]] za 10.000 US$ prodaje svoju pitchersku zvijezdu [[John Clarkson|Johna Clarksona]] ''[[Atlanta Braves|Boston Beaneatersima]]'' nakon što je Clarkson rekao da želi igrati u svom rodnom [[Boston]]u. * [[7. 4.|7.4.]] - ''[[Washington Star|The Washington Evening Star]]'' objavljuje članak o [[Dummy Hoy]]u u kome objašnjava kako [[gluhoća|gluhi]] Hoy prima signale o proglašenim ''ballovima'' i ''strikeovima''. Taj je članak poslužio kao podloga teorije o porijeklu signala koje koriste današnji bejzbol suci. * [[18. 4.|18.4.]] - Sudac [[John Gaffney]] iz [[American Association (19. vijek)|American Associationa]] postaje prvi sudac koji je stajao iza pitchera s ljudima na bazi. Suci u obje lige preuzimaju tu praksu. * [[23. 4.|23.4.]] - [[Tommy McCarthy]] iz ''[[St. Louis Cardinals|St. Louis Brownsa]]'' postaje prvi igrač koji je ukrao drugu, treću i home bazu. McCarthyjev potez omogućava pobjedu ''Brownsa'' od 3-2. * [[29. 4.|29.4.]] - [[Charles J. Ferguson|Charlie Ferguson]], 25-godišnja pitcherska zvijezda ''[[Philadelphia Phillies|Philadelphia Quakersa]]'' umire od tifusa. Ferguson je u svoje prve četiri sezone osvajao preko 20 utakmica po sezoni. * [[1. 5.|1.5.]] - [[Tim Keefe]] iz ''[[San Francisco Giants|New York Giantsa]]'' osvaja svoju prvu utakmicu nakon što je čekao na ugovor od 4.000 US$. * [[5. 5.|5.5.]] - Utakmica između ''[[Washington Nationals (1886-1889)|Washington Nationalsa]]'' i ''[[Philadelphia Phillies|Philadelphia Quakersa]]'' je službeno poništena zbog neobavljene zamjene igrača - bivši ''Washingtonov'' igrač Gid Gardner je nastupio za ''Quakers'', ali je [[Cupid Childs]] odbio igrati za ''Nationalse''. Nakon poništenja zamjene, Childs je poslan u niže lige, a u [[National League]]u se nije pojavio do [[Bejzbol 1891|1891]]. * [[9. 5.|9.5.]] - [[Roger Connor]] iz ''[[San Francisco Giants|New York Giantsa]]'' udara 3 home runa za pobjedu od 18-4. * [[9. 5.|9.5.]] - [[Elton Chamberlain|Elton "Icebox" Chamberlain]] mijenja pitchera u pobjedi nad ''[[Kansas City Cowboys (AA)|Kansas City Cowboysima]]''. * [[18. 5.|18.5.]] - U svojem MLB debiju [[George Borchers]] iz [[Chicago Cubs|Chicago White Stockingsa]] baca shutout u utakmici skraćenoj na 5 izmjena. To je jedini shutout Borcherove karijere. * [[22. 5.|22.5.]] - [[Ed Delahanty]] debitira u MLB za ''[[Philadelphia Phillies|Philadelphia Quakers]]''. * [[25. 5.|25.5.]] - ''[[Atlanta Braves|Boston Beaneaters]]'' otvaraju novi stadion [[South End Grounds]], poznat kao "The Grand Pavilion". Smatrao se najljepšim bejzbol stadionom dok nije uništen u požaru [[Bejzbol 1894|1894]]. * [[27. 5.|27.5.]] - [[Adonis Terry]] baca svoj drugi no-hitter u pobjedi od 4-0 nad ''[[Kansas City Cowboys (AA)|Kansas City Cowboysima]]''. * [[3. 6.|3.6.]] - Pjesma ''[[Casey at the Bat]]'' je prvi put objavljena u ''[[The San Francisco Examiner|San Francisco Examineru]]''. Uskoro će je proslaviti [[DeWolf Hopper]] recitiranjem u [[vaudeville|vodvilju]] i na [[Broadwayski teatar|Broadwayu]]. * [[4. 6.|4.6.]] - [[Pud Galvin]] iz ''[[Pittsburgh Pirates|Pittsburgh Alleghenysa]]'' postaje prvi igrač bejzbola s više od 300 pobjeda, ukoliko se računaju četiri pobjede za [[St. Louis Brown Stockings]] iz [[National Association of Professional Base Ball Players|National Associationa]] godine [[1875]]. * [[6. 6.|6.6.]] - [[Henry Porter (bejzbol)|Henry Porter]] iz ''[[Kansas City Cowboys (AA)|Kansas City Cowboysa]]'' baca no-hitter u pobjedi od 4-0 win nad ''[[Baltimore Orioles (19. vijek)|Baltimore Oriolesima]]''. * [[18. 6.|18.6.]] - Utakmica između ''[[Cleveland Spiders|Cleveland Bluesa]]'' i [[Philadelphia Athletics (American Association)|Philadelphia Athleticsa]] je prva utakmica u redovnoj sezoni koju su sudila dva suca. * [[20. 6.|20.6.]] - [[Jake Beckley]] debitira u MLB za ''[[Pittsburgh Pirates|Pittsburgh Alleghenyse]]''. * [[30. 6.|30.6.]] - ''[[Philadelphia Phillies|Philadelphia Quakers]]'' od [[National League]]a dobija dozvolu da snizi cijene ulaznica na 0,25¢. Prosječni broj gledatelja ''Quakersa'' skače s 1.100 na preko 4.000 po utakmici. === jul - septembar === * [[4. 7.|4.7.]] - [[Albert Spalding]], predsjednik ''[[Chicago Cubs|Chicago White Stockingsa]]'', daje uhapsiti i zatvoriti dva preprodavača karata koji su na ulici prkosili gradskoj uredbi o zabrani preprodaje ulaznica. * [[7. 7.|7.7.]] - [[Dave Foutz]]a iz [[Los Angeles Dodgers|Brooklyn Bridegrooms]], bivšeg popularnog igrača ''[[St. Louis Cardinals|St. Louis Brownsa]]'', navijači Brownsa izvode s igrališta nakon što je za ''Brooklyn'' u [[St. Louis]]u postigao pobjednički hit u . * [[13. 7.|13.7.]] - ''[[Pittsburgh Pirates|Pittsburgh Alleghenys]]'' postižu dva uzastopna shut outa protiv ''[[Atlanta Braves|Boston Beaneatersa]]'' u ''double-headeru'', prvi takav slučaj u historiji MLB. * [[17. 7.|17.7.]] - [[Tommy McCarthy]] iz ''[[St. Louis Cardinals|St. Louis Brownsa]]'' ima prosjek udaraca 5-5 te krade 6 baza u utakmici u kojoj su ''Brownsi'' ukrali ukupno 15 baza. * [[26. 7.|26.7.]] - [[Ed Seward]] iz ''[[Philadelphia Athletics (American Association)|Philadelphia Athleticsa]]'' baca no-hitter u pobjedi od 12-2 nad ''[[Cincinnati Reds|Cincinnati Red Stockingsima]]''. * [[28. 7.|28.7.]] - [[Jimmy Ryan (igrač bejzbola)|Jimmy Ryan]] iz ''[[Chicago Cubs|Chicago White Stockingsa]]'' udara u krugu i baca 7 izmjena kao zamjena pitchera u pobjedi od 21-17 nad ''[[Detroit Wolverines]]ima''. Ryan postaje prvi igrač koji je udarao u krugu i bacao u istoj utakmici. * [[31. 7.|31.7.]] - [[Gus Weyhing]] iz ''[[Philadelphia Athletics (American Association)|Philadelphia Athleticsa]]'' baca no-hitter protiv [[Kansas City Cowboys (AA)|Kansas City Cowboys]], što je drugi no-hitter ''Athleticsa'' u 5 utakmica. * [[31. 7.|31.7.]] - [[Billy Hamilton (igrač bejzbola)|"Sliding" Billy Hamilton]] debitira u MLB za ''[[Kansas City Cowboys (AA)|Kansas City Cowboys]]''. * [[7. 8.|7.8.]] - [[American Association (19. vijek)|American Association]] glasa da se cijena ulaznica snizi na 0,25¢ a garantirani udio prihoda od ulaznica gostujućem timu je od postotka izmijenjen u fiksnu svotu od 130 US$. * [[10. 8.|10.8.]] - [[Tim Keefe]] iz [[San Francisco Giants|New York Giantsa]] pobjeđuje 19. utakmicu uzastopce, postavivši novi rekord MLB. * [[21. 8.|21.8.]] - ''[[Detroit Wolverines]]'' upropaštavaju vodstvo od 2-0 s 6 pogrešaka u posljednje dvije izmjene, te taku gube 16. utakmicu uzastopce. * [[22. 8.|22.8.]] - [[Silver King (igrač bejzbola)|Silver King]] iz ''[[St. Louis Cardinals|St. Louis Brownsa]]'' u 9. izmjeni gubi priliku za no-hitter kadadva Brownsova outfieldera dozvoljavaju da lagana fly lopta padnje između njih. * [[22. 8.|22.8.]] - ''[[Indianapolis Hoosiers (NL)|Indianapolis Hoosiers]]'' pokušavaju u sumrak odigrati "noćnu" utakmicu uz pomoć plinskih svjetiljki. * [[29. 8.|29.8.]] - [[Joe Quinn (bejzbol)|Joe Quinn]] debitira za ''[[Atlanta Braves|Boston Beaneaterse]]'' pomoću ''homera'' kojim je na dnu 9. izmjene omogućio pobjedu od 2-1 nad pitcherom [[Tim Keefe|Timom Keefeom]]. * [[6. 9.|6.9.]] - ''[[Indianapolis Hoosiers (NL)|Indianapolis Hoosiers]]'' ponovno pokušavaju odigrati noćnu utakmicu uz pomoć plinskih svjetiljki. Nakon što nisu uspjeli osigurati adekvatnu rasvjetu, Hoosiersi konačno odustaju od te ideje. * [[7. 9.|7.9.]] - [[Dick Johnston]] iz ''[[Atlanta Braves|Boston Beaneatersa]]'' postiže home run u drugoj utakmici uzastopce. * [[12. 9.|12.9.]] - ''[[San Francisco Giants|New York Giants]]'' su prisiljeni predati utakmicu ''[[Chicago Cubs|Chicago White Stockingsima]]'' kada ostanu bez zamjene za ozlijeđenog [[Buck Ewing|Bucka Ewinga]] u 5. izmjeni. * [[15. 9.|15.9.]] - [[Ed Morris]] iz ''[[Pittsburgh Pirates|Pittsburgh Alleghenysa]]'' baca 4. uzastopni shootout, postavivši rekord [[National League]]a koji neće biti premašen do [[Bejzbol 1968|1968]]. * [[18. 9.|18.9.]] - [[Ben Sanders]] iz ''[[Philadelphia Phillies|Philadelphia Quakersa]]'' gubi savršenu utakmicu s 1 outom u 9. izmjenui kada je dozvolio single pitcheru ''[[Chicago Cubs|Chicago White Stockingsa]]'' Gusu Krocku, čiji je prosjek udaraca bio .164 u karijeri. * [[27. 9.|27.9.]] - Ed "Cannonball" Crane baca no-hitter u 7 izmjena za ''[[San Francisco Giants|New York Giants]]'' u pobjedi od 3-0 nad ''[[Washington Nationals (1886-1889)|Washington Nationalsima]]''. === oktobar - decembar === * [[1. 10.|1.10.]] - Dok se naglo smrkava, '''[[Indianapolis Hoosiers (NL)|Indianapolis Hoosiers]]''' postižu 3 runa na vrhu 9. izmjene kako bi s 4-2 poveli nad '''[[Washington Nationals (1886-1889)|Washington Nationalsima]]'''. Tada ''Washingtonov'' catcher [[Connie Mack (bejzbol)|Connie Mack]] odjednom "ozljeđuje" prst. Zastoj dovodi do prekida igre zbog mraka, a službeni rezultat se vraća na posljednju potpunu izmjenu, pa ''Washington'' pobjeđuje s 2-1. * [[3. 10.|3.10.]] - ''[[San Francisco Giants|New York Giants]]'' i ''[[St. Louis Cardinals|St. Louis Browns]]'' osiguravaju prvenstvo svojih liga. * [[5. 10.|5.10.]] - [[Pud Galvin]] iz ''[[Pittsburgh Pirates|Pittsburgh Alleghenysa]]'' postaje prvi pitcher koji je zabilježio službenih 300 pobjeda u MLB karijeri, zahvaljujući pobjedi od 5-1 nad ''[[Washington Nationals (1886-1889)|Washington Nationalsima]]''. * [[13. 10.|13.10.]] - Sezona [[National League]]a završava, a prvak ''[[San Francisco Giants|New York Giants]]'' postavlja rekord lige s ukupno 305.000 gledatelja na svim utakmicama. * [[16. 10.|16.10.]] - Glasine o tome da će ''[[Detroit Wolverines]]'' izaći iz [[National League]]a i biti zamijenjeni s ''[[Cleveland Spiders|Cleveland Bluesima]]'' iz [[American Association (19. vijek)|American Associationa]] započinju nakon prodaje zvjezdanih igrača kao što su [[Sam Thompson]], [[Dan Brouthers]] i pitcher s 30 pobjeda Pete Conway. * [[16. 10.|16.10.]] - World Series započinje s ''[[San Francisco Giants|New York Giantsima]]'' koji tuku ''[[St. Louis Cardinals|St. Louis Browns]]'' s 2-1. * [[17. 10.|17.10.]] - ''[[St. Louis Cardinals|Brownsi]]'' izjednačuju seriju s pobjedom od 3-0 nad ''[[San Francisco Giants|Giantsima]]''. * [[18. 10.|18.10.]] - ''[[San Francisco Giants|New York]]'' pobjeđuje u trećoj utakmici s 4-2 nad ''[[St. Louis Cardinals|Brownsima]]''. * [[19. 10.|19.10.]] - ''[[San Francisco Giants|New York]]'' stječe prednost u seriji 3-1 s pobjedom od 6-3 win nad ''[[St. Louis Cardinals|St. Louisom]]''. * [[20. 10.|20.10.]] - ''[[San Francisco Giants|Giantsi]]'' postižu 5 runova na dnu 8. izmjene kako bi pobijedili 6-4 i stekli prednost od 4-1 u seriji. * [[22. 10.|22.10.]] - ''[[San Francisco Giants|New York]]'' ponovno pobjeđuje u šestoj utakmici s rezultatom 12-5. * [[24. 10.|24.10.]] - ''[[St. Louis Cardinals|Brownsi]]'' postižu u 8. izmjenui postižu 4 runa nužnih za pobjedu nad ''[[San Francisco Giants|Giantsima]]'' od 7-5. * [[25. 10.|25.10.]] - ''[[San Francisco Giants|New York Giants]]'' osvajaju World Seris s pobjedom od 11-3 nad ''[[St. Louis Cardinals|St. Louis Brownsima]]''. Preostale dvije utakmice se igraju radi prihoda, pri čemu St. Louis oba puta pobjeđuje, te je ukupni rezultat serije 6-4. * [[20. 11.|20.11.]] - Zajednički Odbor za pravila smanjuje broj ''ball''ova nužnih za ''walk'' na 4. Time, kao i s 3 strikea za paliciom i drugim pravilima, bejzbol [[Bejzbol 1889|1889]]. godine postaje prilično sličan bejzbolu kakav se igra danas. * [[21. 11.|21.11.]] - [[National League]] formalno prima ''[[Cleveland Spiders|Cleveland Blues]]'' iz [[American Association (19. vijek)|American Associationa]]. ''Blues'' je drugi klub koji je iz AA prešao iz NL, nakon ''[[Pittsburgh Pirates|Pittsburgh Alleghenysa]]'' koji je to učinio nakon sezone [[Bejzbol 1886|1886]]. * [[22. 11.|22.11.]] - [[National League]] usvaja sistem plaća u 5 razreda koji se temelji na igračkim sposobnostima i životnom stilu igrača, s time da se plaće kreću od 1.500 do 2.5000 US$ u svakom razredu. Brotherhood of Professional Baseball Players je razbješnjena s time, te će ova odluka poslužiti kao poticaj stvaranju [[Players League]]a [[Bejzbol 1890|1890]]. * [[23. 11.|23.11.]] - ''Prvak svijeta'' [[San Francisco Giants|New York Giants]] objavljuje prodaju igračke zvijezde i sindikalnog vođe [[John Montgomery Ward|Johna Montgomeryja Warda]] [[Washington Nationals (1886-1889)|Washington Nationalsima]] za 12.000 US$. Sporazum propada zbog Wardovog protivljenja. * [[5. 12.|5.12.]] - ''[[Columbus Solons]]'' su primljeni u [[American Association (19. vijek)|American Association]] kako bi zamijenili ''[[Cleveland Spiders|Cleveland Bluese]]''. == Rođenja == * [[5. 1.|5.1.]] - [[Rube Foster (AL pitcher)|Rube Foster]] * [[10. 1.|10.1.]] - [[Del Pratt]] * [[4. 3.|4.3.]] - [[Jeff Pfeffer]] * [[17. 3.|17.3.]] - [[Ed Klepfer]] * [[4. 4.|4.4.]] - [[Tris Speaker]] * [[9. 4.|9.4.]] - [[Hippo Vaughn]] * [[18. 4.|18.4.]] - [[Duffy Lewis]] * [[18. 4.|18.4.]] - [[Tommy McMillan]] * [[26. 4.|26.4.]] - [[Ray Caldwell]] * [[26. 4.|26.4.]] - [[Olaf Henriksen]] * [[29. 4.|29.4.]] - [[Ernie Johnson (baseball SS)|Ernie Johnson]] * [[15. 5.|15.5.]] - [[Steve Yerkes]] * [[23. 5.|23.5.]] - [[Zack Wheat]] * [[29. 6.|29.6.]] - [[Bobby Veach]] * [[1. 7.|1.7.]] - [[Ben Taylor (Negro Leagues)|Ben Taylor]] * [[2. 7.|2.7.]] - [[Grover Hartley]] * [[12. 7.|12.7.]] - [[Harry Krause]] * [[19. 7.|19.7.]] - [[Ed Sweeney]] * [[6. 9.|6.9.]] - [[Red Faber]] * [[15. 9.|15.9.]] - [[Jean Dubuc]] * [[19. 9.|19.9.]] - [[Ralph Young]] * [[26. 10.|26.10.]] - [[Dick Hoblitzel]] * [[29. 10.|29.10.]] - [[Earl Yingling]] * [[11. 12.|11.12.]] - [[Fred Toney]] * [[20. 12.|20.12.]] - [[Fred Merkle]] == Smrti == * [[5. 2.|5.2.]] - Martin Powell (31),prvi baseman s prosjekom udarca .283 u karijeri 1881-1884. Vodio [[National League]] po broju odigranih utakmica [[Bejzbol 1883|1883]]. * [[19. 2.|19.2.]] - Live Oak Taylor (37), igrao na center fieldu na ''[[Pittsburgh Pirates|Pittsburgh Alleghenyse]]'' [[Bejzbol 1884|1884]] . * [[24. 3.|24.3.]] - Bill Collver (21), odigrao utakmicu za ''[[Atlanta Braves|Boston Red Stockingse]]'' [[Bejzbol 1885|1885]] for the . * [[30. 3.|30.3.]] - [[Frank Bahret]] (29?), odigrao dvije utakmice za [[Baltimore Monumentals]] u [[Union Association]]u [[Bejzbol 1884|1884]]. * [[10. 4.|10.4.]] - [[Denny Mack]] (36?), infielder 1871-1883; vodio [[National Association of Professional Base Ball Players|National Association]] u ''walkovima'' [[Bejzbol 1872|1872]]. * [[29. 4.|29.4.]] - [[Charles J. Ferguson|Charlie Ferguson]] (25), pitcher koji je osvojio 99 utakmice u prve 4 sezone, uključujući no-hitter, za ''[[Philadelphia Phillies|Philadelphia Quakers]]'' od 1884; imao rekord 30-9. * [[28. 4.|28.4.]] - Joe Brown (29), pitcher 1884-1885. * [[16. 7.|16.7.]] - [[Amos Cross]] (27?), catcher za ''Louisville Colonels'' 1885-87 , naslijedio ga brat [[Lave Cross|Lave]]. * [[27. 7.|27.7.]] - Ed Cogswell (34), prvi baseman koji je imao prosjek udaraca preko .300 [[Bejzbol 1879|1879]]. i [[Bejzbol 1880|1880]]. * [[12. 8.|12.8.]] - [[Favel Wordsworth]] (37), shortstop u ''[[Elizabeth Resolutes]]'' [[Bejzbol 1873|1873]]. * [[25. 9.|25.9.]] - John Bass (40?), udarao za .303 kao redovni shortstop ''[[Cleveland Forest Citys]]a'' [[Bejzbol 1871|1871]], svojoj jedinoj sezoni. * [[16. 10.|16.10.]] - Ed Duffy (44?), redovni shortstop ''[[Chicago Cubs|Chicago White Stockingsa]]'' [[Bejzbol 1871|1871]] . * [[7. 11.|7.11.]] - Rit Harrison (39), udarao 2-4 u svojoj jedinoj utakmici za ''[[New Haven Elm Citys]]'' [[Bejzbol 1875|1875]] . * [[10. 11.|10.11.]] - John Glenn (38?), igrao 1871-1877 s prosjekom .267. * [[19. 11.|19.11.]] - Len Sowders (27), center fielder koji je udarao .263 za ''[[Baltimore Orioles (19. vijek)|Baltimore Orioles]]'' u svojoj jedinoj sezoni [[Bejzbol 1886|1886]]. * [[29. 12.|29.12.]] - [[Asa Brainard]] (47), pitcher koji je bio neporažen godine [[Bejzbol 1869|1869]]. igrajući za ''[[Cincinnati Red Stockings]]''. == Vanjske veze == * [http://www.baseball-reference.com/leagues/NL_1888.shtml/ 1888 National League season at baseball-reference.com] * [http://www.baseball-reference.com/leagues/AA_1888.shtml/ 1888 American Association season at baseball-reference.com] * [http://www.baseballlibrary.com/chronology/ Charlton's Baseball Chronology at BaseballLibrary.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208093240/http://www.baseballlibrary.com/chronology/ |date=2006-12-08 }} * [http://www.baseball-almanac.com/yearmenu.shtml Year by Year History at Baseball-Almanac.com] * [http://retrosheet.org/ Retrosheet.org] * [http://www.businessofbaseball.com/brotherhood1.htm Business of Baseball.com article on the formation and history of the Players League] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202230813/http://www.businessofbaseball.com/brotherhood1.htm |date=2007-02-02 }} 7uqffavjbh4l6gb5ylhz5qvslsnx9qs 0 37627 41263138 40863843 2022-08-25T15:17:58Z 212.200.182.165 /* Događaji i trendovi */ wikitext text/x-wiki {{Decenijska kutija|197}} '''1970-e''' su decenija koja je počela 1. januara 1970. i završila 31. decembra 1979. == Događaji i trendovi == * [[Hladni rat]] ulazi u period [[detant]]a. * U mnogim zemljama, uključujući [[SFRJ]], započinje period pojačane političke represije na jednoj, odnosno ekstremizma i terorizma na drugoj strani, zbog čega se ta vremena počinju nazivati [[olovne godine]] * Završava [[vijetnamski rat]], * U SSSR-u vlada [[Brežnevljeva stagnacija]] * U Kini završava [[kulturna revolucija]] i počinje period ekonomskih reformi tržišne orijentacije * Portugalska [[Revolucija karanfila]] nakon koje nestaje [[portugalski kolonijalni imperij]], a s njime manje-više i afrička [[dekolonizacija]] * U mnogim zemljama kulminira [[seksualna revolucija]]; legalizirani [[homoseksualnost]] i [[pornografija]] * Omladinska [[rock]] supkultura se počinje diferencirati na posebne supkulture bazirane na novim muzičkim pravcima kao [[heavy metal]], [[disco]] i [[punk]]. [[Kategorija:1970-e]] [[Kategorija:20. vijek|7+]] [[Kategorija:Decenije]] bhrbtitvl3iobggvkb44zyzgp3svsd0 0 38565 41263152 41187177 2022-08-25T16:27:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Alice Walker | slika = Alice_Walker.jpg | caption = Čitanje i razgovor na temu knjiga "Why War is Never a Good Idea" i "There's a Flower at the End of My Nose Smelling Me" | birth_date = {{Birth date and age|1944|2|9|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Eatonton (Georgia)|Eatonton]], [[Georgia]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = romanopisac, novelistica, pjesnikinja | žanr = [[Afroamerička književnost]] | movement = | znamenita_djela = ''[[The Color Purple]]'' | uticaj_od = [[Howard Zinn]], [[Zora Neale Hurston]] | uticaj_na = [[Gayl Jones]] | website = | footnotes = }} '''Alice Malsenior Walker''' ([[9.2.]] [[1944]].-) je [[SAD|američka]] [[spisateljica]] i [[feminist]]ica. Godine 1983. je za svoj hvaljeni roman ''[[The Color Purple]]'' dobila [[Pulitzerova nagrada za fikciju|Pulitzerovu nagradu za fikciju]]. == Aktivizam == Alice Walker poznata je kao [[Aktivizam|aktivistica]] za [[ljudska prava]], [[prava životinja]], [[feminizam]], [[anticionizam]], [[pacifizam]], itd. Ranih [[1960-ih]] kao student na fakultetu [[Spelman College|Spelman]] susretala se s [[Martin Luther King, Jr.|M. L. Kingom]], sudjelovala je u maršu na Washington [[1963]]., te volontirala u registraciji crnih glasača u [[Georgia|Georgiji]] i [[Mississippi]]ju.<ref>[http://www.democracynow.org/2006/11/17/inner_light_in_a_time_of Democracy Now - Walker Interview transcript and audio file on "Inner Light in A time of darkness"]. Retrieved 2010-02-10.</ref><ref>[http://www.democracynow.org/2009/1/20/pulitzer_prize_winning_writer_alice_waters Democracy Now video on the African American Vote]. Retrieved 2010-02-10.</ref> Dana [[8. 3.]] [[2003]]., na [[međunarodni dan žena]], uhićena je zajedno sa 26 drugih aktivista zbog prosvjedovanja protiv [[Rat u Iraku|vojne intervencije u Iraku]]. Nedugo kasnije u intervjuu je rekla kako smatra da su joj [[Irak|iračke]] žene i djeca jednako dragi kao žene i djeca vlastite porodice odnosno da zajedno predstavljaju jednu veliku obitelj, te da je stoga imala osjećaj da će zapravo bombardirati sami sebe.<ref>{{cite press release |date= 2006-01-05 |url= http://www.codepinkalert.org/article.php?id=707 |title= Global Women Launch Campaign to End Iraq War |publisher= CodePink: Women for Peace |access-date= 2014-09-06 |archive-date= 2010-04-09 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100409122421/http://www.codepinkalert.org/article.php?id=707 |dead-url= yes }}</ref> U januaru [[2009]]. Walker je bila među 50 potpisnika peticije koji su na [[Filmski festival u Torontu|filmskom festivalu]] u [[Toront]]u osudili [[Izrael]] kao „[[apartheid]]ski režim“.<ref>{{cite news |url= http://www.washingtontimes.com/news/2009/sep/05/filmmakers-react-anti-israel-film-festival-protest/ |title=Toronto film festival ignites anti-Israel boycott |newspaper=The Washington Times |author=Brown, Barry |date=5. 9. 2009.}}</ref> U martu iste godine, zajedno sa 60 drugih ženskih aktivista iz antiratne organizacije ''Code Pink'', putovala je u [[Pojas Gaze]] kao odgovor na nedavno završeni [[Rat u Gazi 2008.-2009.|rat]] i angažirala se u nagovaranju [[Izrael]]a i [[Egipat|Egipta]] da otvore svoje granice prema blokiranom [[Palestinci|palestinskom]] području. Walker je u sličnim aktivističkim protestima sudjelovala i u decembru u Egiptu<ref>[http://www.gazafreedommarch.org/article.php?id=5063 Gaza Freedom March]</ref>, a [[23. 6.]] [[2011]]. najavila je planove za priključenje flotili za Gazu čiji je cilj bio probijanje izraelske pomorske blokade i dostava humanitarne pomoći.<ref>{{cite news |last=Harman |first=Danna |url= http://www.haaretz.com/news/diplomacy-defense/author-alice-walker-to-take-part-in-gaza-flotilla-despite-u-s-warning-1.369262 |title=Author Alice Walker to take part in Gaza flotilla, despite U.S. warning |newspaper=Haaretz |location=Tel Aviv |date=23. 6. 2011.}}</ref><ref>{{cite news |url= http://www.guardian.co.uk/world/2011/jun/26/israel-accused-gaza-flotilla-journalists |location=London |work=The Guardian |first=Conal |last=Urquhart |title=Israel accused of trying to intimidate Gaza flotilla journalists |date=26. 6. 2011.}}</ref> Godine [[2012]]. Walker je odbila dati dozvolu za [[Hebrejski jezik|hebrejski]] [[prijevod]] svoje knjige ''[[The Color Purple]]'', s izlikom da Izrael „krši [[međunarodno pravo]]“ i „provodi [[apartheid]]“<ref>{{cite news |url= http://www.huffingtonpost.com/2012/06/19/alice-walker-israel-color-purple_n_1610175.html|location=New York|work=[[The Huffington Post]] |author=Huff Post |title=Alice Walker Refuses Israeli Publisher Permission To Translate 'The Color Purple' |date=19. 6. 2012.}}</ref>. Njena odluka dočekana je uz oštre kritike kod [[Cionizam|proizraelskih]] pojedinaca i organizacija – [[Alan Dershowitz|A. Dershowitz]] njena je stajališta opisao „bigotrijom“ uz dodatak da ima „dugu historiju podržavanja [[Terorizam|terorizma]]“ odnosno „[[moral]] ravan [[Neonacizam|neonacistima]]“<ref>{{cite web| title =Alice Walker’s bigotry | work =Jerusalem Post| location=Jerusalem| url =http://www.jpost.com/Opinion/Op-Ed-Contributors/Alice-Walkers-bigotry| date=21. 6. 2012.}}</ref>, dok je direktor [[Antidifamacijska liga|Antidifamacijske lige]] [[Abraham Henry Foxman|A. H. Foxman]] odluku opisao „tužnom, pristranom i zaslijepljenom protuizraelskim duhom“.<ref>{{cite web| title =ADL: Alice Walker's Decision Not To Publish 'The Color Purple' In Hebrew Exposes Her Own Bias And Bigotry | work =[[Anti-Defamation League]]| location=New York| url =http://www.adl.org/press-center/press-releases/israel-middle-east/adl-alice-walkers-decision.html| date=20. 6. 2012.}}</ref> Foxman je oštro kritizirao i njenu drugu knjigu ''The Cushion in the Road'' zbog analogija [[Izrael]]a i [[Nacizam|nacizma]], optuživši pritom Walker za [[antisemitizam]]<ref>{{cite web| title =New Book from Alice Walker Contains ‘Shocking’ 80-Page Screed Against Israel & Jews| work =[[Anti-Defamation League]]| location=New York| url =http://www.adl.org/press-center/press-releases/israel-middle-east/new-book-from-alice-walker-contains-80-page-screed-against-jews-israel.html#.VAtrWmOKx7E| date=18. 6. 2013.}}</ref>. S druge strane, izraelska analitičarka i novinarka [[Elisheva Goldberg|E. Goldberg]] odbacila je takve optužbe protiv Walker, kao argumente navodeći da je bila u braku s [[Jevreji|jevrejskim]] advokatom M. R. Leventhalom, da joj je kćer polujevrejka, da je na ekranizaciji knjige ''The Color Purple'' surađivala s jevrejskim režiserom [[Steven Spielberg|S. Spielbergom]], te da njeni pozivi na bojkot nisu usmjereni ni protiv [[Jevreji|Jevreja]], ni protiv [[Izrael]]a, već protiv izraelske vlade<ref>{{cite web| title =Alice Walker Is Not An Anti-Semite| work =Daily Beast| work=The Daily Beast| url =http://www.thedailybeast.com/articles/2012/07/02/alice-walker-is-not-an-anti-semite.html| date=2. 7. 2012.}}</ref>. == Odabrana djela == === Romani i zbirke priča === * ''[[The Third Life of Grange Copeland]]'' (1970) * ''[[Everyday Use]]'' (1973) * ''In Love and Trouble: Stories of Black Women'' (1973) * ''[[Meridian (roman)]]'' (1976) * ''[[The Color Purple]]'' (1982) * ''You Can't Keep a Good Woman Down: Stories'' (1982) * ''Beauty: When the Other Dancer Is the Self (1983) * ''To Hell With Dying'' (1988) * ''The Temple of My Familiar'' (1989) * ''Finding the Green Stone'' (1991) * ''[[Possessing the Secret of Joy]]'' (1992) * ''The Complete Stories'' (1994) * ''By The Light of My Father's Smile'' (1998) * ''The Way Forward Is with a Broken Heart'' (2000) * ''Now Is The Time to Open Your Heart'' (2005) === Zbirke poezije === * ''Once'' (1968) * ''Revolutionary Petunias & Other Poems'' (1973) * ''Good Night, Willie Lee, I'll See You in the Morning'' (1979) * ''Horses Make a Landscape Look More Beautiful'' (1985) * ''Her Blue Body Everything We Know: Earthling Poems'' (1991) * ''Absolute Trust in the Goodness of the Earth'' (2003) * ''A Poem Traveled Down My Arm: Poems And Drawings'' (2003) * ''Collected Poems'' (2005) === Publicistika === * ''In Search of Our Mothers' Gardens: Womanist Prose'' (1983) * ''Living by the Word'' (1988) * ''Warrior Marks'' (1993) * ''The Same River Twice: Honoring the Difficult'' (1996) * ''Anything We Love Can Be Saved: A Writer's Activism'' (1997) * ''Go Girl!: The Black Woman's Book of Travel and Adventure'' (1997) * ''Pema Chodron and Alice Walker in Conversation'' (1999) * ''Sent By Earth: A Message from the Grandmother Spirit After the Bombing of the World Trade Center and Pentagon'' (2001) * ''Women'' * ''We Are the Ones We Have Been Waiting For'' (2006) * ''Mississippi Winter IV === Knjige o Alice Walker === * ''Alice Walker: A Life'', Evelyn C. White, Norton, 2004 == Reference == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.sabanciuniv.edu/do/eng/?PodCast/PodCasts.php The Sabanci University School of Languages Podcasts: The World in Alice Walker's Eye] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100605162558/http://www.sabanciuniv.edu/do/eng/?PodCast%2FPodCasts.php |date=2010-06-05 }} * [http://www.kfccruelty.com/walker.asp Poem: A Mother's Day Plea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310214309/http://www.kfccruelty.com/walker.asp |date=2007-03-10 }} * [http://members.tripod.com/chrisdanielle/index.html Living By Grace] * [http://authors.aalbc.com/alice.htm Alice Walker on AALBC.com] * [http://www.georgiaencyclopedia.org/nge/Article.jsp?id=h-998 New Georgia Encyclopedia] * [http://www.ascentmagazine.com/articles.aspx?articleID=242&page=read&subpage=past&issueID=34 Interview with Alice Walker by ascent magazine] ;Video * [http://www.democracynow.org/article.pl?sid=04/10/27/1428233&mode=thread&tid=25 "Alice Walker on the 'Toxic Culture' of Globalization"], from ''Democracy Now!'' program, October 27, 2004 * [http://www.democracynow.org/article.pl?sid=06/02/13/1415211 "'I am a Renegade, an Outlaw, a Pagan' - Author, Actress, Poet and Activist Alice Walker in Her Own Words"], interview from ''Democracy Now!'' program, February 13, 2006 * [http://www.newsreel.org/nav/title.asp?tc=CN0048-4&s=Alice%20Walker "Alice Walker in Black and White"] {{Pulitzerova nagrada za fikciju}} {{Lifetime|1944||Walker, Alice}} [[Kategorija:Feministkinje]] [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Pulitzerove nagrade]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Biseksualni pisci i spisateljice]] [[Kategorija:Authority control]] 4w98ibxqfafsv14hbuq73bqa7s88wk2 4 39262 41263245 3774689 2022-08-26T04:04:32Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Wikipedia:Templatei za vandalizam]] na [[Wikipedia:Šabloni za vandalizam]]: usklađenost wikitext text/x-wiki {{prečica|WP:TZV}} :''Za više informacija o vandalizmu pogledajte [[WP:V]].'' {| class="prettytable" style="width:100%; font-size:0.906em;" |- ! style="background:Silver; color:black; font-weight: bold; text-align:right" | Vrsta vandalizma: ! style="background-color: #FFD700; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Dobronamjerna izmjena ! style="background-color: ForestGreen; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Generalno upozorenje ! style="background-color: RoyalBlue; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Vidljivi vandalizam ! style="background-color: DarkOrange; color: Black; font-weight: bold; text-align: center" | Upozorenje za prestanak ! style="background-color: OrangeRed; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Završno upozorenje ! style="background-color: FireBrick; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Blokiranje ! style="background:black; color:white; font-weight: bold; text-align:center" | Blokiranje i druga upozorenja ! style="background:black; color:white; font-weight: bold; text-align:center" | Blokiranje zbog osobnih napada |- | style="background:Silver; color:black; font-weight: bold; text-align:right" | Template: |{{tl|WV1}} |{{tl|WV2}} |{{tl|WV3}} |{{tl|WV4}} |{{tl|WV5}} |{{tl|WV6}} |{{tl|WV7}} |{{tl|WV8}} |} Šabloni se koriste sa <nowiki>{{subst:template}}</nowiki>, što će cijeli template kopirati na željenu stranicu u trenutnom obliku kao upozorenje za korisnike. Templatei se također nalaze ispod Toolbara u odjeljku "Vandalizam". [[Kategorija:Wikipedia|Templatei za vandalizam]] [[bs:Wikipedia:Šabloni za vandalizam]] cx25e7ntdgaqsqhbxij7hevy88nfo27 41263247 41263245 2022-08-26T04:05:16Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Wikipedia|Wikipedia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Administrativni šabloni|Administrativni šabloni]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{prečica|WP:TZV}} :''Za više informacija o vandalizmu pogledajte [[WP:V]].'' {| class="prettytable" style="width:100%; font-size:0.906em;" |- ! style="background:Silver; color:black; font-weight: bold; text-align:right" | Vrsta vandalizma: ! style="background-color: #FFD700; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Dobronamjerna izmjena ! style="background-color: ForestGreen; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Generalno upozorenje ! style="background-color: RoyalBlue; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Vidljivi vandalizam ! style="background-color: DarkOrange; color: Black; font-weight: bold; text-align: center" | Upozorenje za prestanak ! style="background-color: OrangeRed; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Završno upozorenje ! style="background-color: FireBrick; color: White; font-weight: bold; text-align: center" | Blokiranje ! style="background:black; color:white; font-weight: bold; text-align:center" | Blokiranje i druga upozorenja ! style="background:black; color:white; font-weight: bold; text-align:center" | Blokiranje zbog osobnih napada |- | style="background:Silver; color:black; font-weight: bold; text-align:right" | Template: |{{tl|WV1}} |{{tl|WV2}} |{{tl|WV3}} |{{tl|WV4}} |{{tl|WV5}} |{{tl|WV6}} |{{tl|WV7}} |{{tl|WV8}} |} Šabloni se koriste sa <nowiki>{{subst:template}}</nowiki>, što će cijeli template kopirati na željenu stranicu u trenutnom obliku kao upozorenje za korisnike. Templatei se također nalaze ispod Toolbara u odjeljku "Vandalizam". [[Kategorija:Administrativni šabloni|Templatei za vandalizam]] [[bs:Wikipedia:Šabloni za vandalizam]] j790um1lnlb0s3jntlp4jebpn3fc9tm 0 44399 41263127 40833409 2022-08-25T13:03:31Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Hladno Pivo | Img = Hladno pivo 2013 (cropped).jpg | opis = Hladno pivo na turneji 2013. | Img_size = 200px | Landscape = | tip = skupina | žanr = [[Punk rock]] | period = 1988. – 2022. | label = Croatia Records, T.R.I.P. records / Croatia Records, Jabukaton, Dancing Bear, Menart, Gajba | Angažman = | URL = [http://www.hladnopivo.hr www.hladnopivo.hr] | sadašnji_članovi = Zoran "Zoki" Subošić ([[gitara]])<br>Krešimir "Šoky" Šokec ([[bas gitara]])<br>Mladen "Suba" Subošić ([[bubanj]])<br>Milko "Deda" Kiš (klavijature) | bivši_članovi = [[Mile Kekin|Milan "Mile" Kekin]] (vokal)<br>Tadija "Tedi" Martinović (bas gitara)<br>Davor "Hadžo" Kodžoman (bas gitara)<br>Stipe Mađor-Božinović (truba) }} '''Hladno pivo''' je [[punk]]-[[rock]] bend iz [[Zagreb]]a. Sastav je osnovan [[1988]]. godine, a [[2022.]] godine frontmen [[Mile Kekin]] napušta bend kako bi se posvetio solo karijeri. == Povijest == Prodali su preko 60.000 nosača zvuka, održali oko 600 koncerata u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Njemačkoj, osvojili osam [[Porin]]a, osam [[Zlatna Koogla|Zlatnih Koogli]], dva [[Crni mačak|Crna mačka]], jednu nagradu [[Davorin]] i druge. Njihov proboj krenuo je krajem osamdesetih iz [[zagreb]]ačkog zapadnog predgrađa [[Gajnice]], da bi krajem 90-ih ostali ubilježeni kao definitivno najznačajniji domaći [[punk]] [[rock]] band tih godina i jedan od najboljih rock bandova uopće na domaćoj sceni. Nakon tri albuma koji su zaključili neformalnu trilogiju (''[[Džinovski]]'', ''[[G.A.D.]]'' i ''[[Desetka]]'') u kojoj je Hladno pivo zajedno sa svojom publikom odrastalo i "apsolviralo" sve ulične i klupske odlike pop punka, punk rocka i hardcore punka, bend je odlučio obogatiti svoj izričaj snimivši 1999. do tada najbolje producirani album ''[[Pobjeda (album)|Pobjeda]]'' (producent Edi Cukerić), s novim dodatnim članom Stipom na trubi, te korištenjem klavijatura, akustične i slide gitare što je bučnom iskazu nabacilo nešto mainstream širine i instrumentalne panoramičnosti zvučne slike. Na ''Pobjedi'' se u osnovnoj punk rock potki kao bazičnom stilu ili van nje čuju [[ska]] ritmovi, [[country]] lirika, [[heavy metal]] tutnjava, folk poetika, [[jazz]]y ugođaj, pa čak i apokaliptični narodnjak ''Bačkizagre stuhpa šeja''. Krajem 2000. Pivo je zaokružilo devedesete živim albumom ''[[Istočno od Gajnica]]''. Sljedeću godinu pjevač Mile koristi za solo projekt ("U tri oka" Mile i Putnici), a pred ljeto 2002. Pivo dovršava himnu za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|nogometnu reprezentaciju]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] u kojoj su sudjelovali i golmani [[Stipe Pletikosa]] i [[Tomislav Butina]]. Krajem 2002. singl ''Šamar'' bio je dio velike međunarodne kampanje za borbu protiv nasilja u obitelji i godinu dana kasnije priskrbio bendu nagradu [[Hrvatskog Helsinškog odbora]]. Album ''[[Šamar]]'' pojavio se početkom lipnja 2003., praćen velikim ljetnim hitom ''Zimmer Frei''. Uslijedila je velika turneja ''Dođite po šama'' te njen jesenski nastavak ''Okrenite drugi obraz''. Pivo je ''Šamarom'' dominiralo listama najboljih albuma godine, a potvrda kvalitete stigla je i na Porinu i Zlatnoj koogli 2004. U travnju 2004., održali su trijumfalni koncert u krcatoj maloj dvorani Doma sportova koji je ovjekovječen i na DVD-u ''[[Pun(k)ondom spo(r)tova]]''. To je raskošno izdanje u samo nekoliko mjeseci prodano u više od dvije tisuće primjeraka. U proljeće 2005. Pivo je krenulo na turneju naziva ''Runda za sve'', kojom obilazi desetak najvećih hrvatskih gradova. Kulminacija turneje očekuje se 25. svibnja 2007. na Šalati. 14. prosinca 2007. napunili su Dom Sportova, ovog puta koncert je bio u velikoj dvorani, a rasprodan je desetak dana prije održavanja koncerta. U proljeće 2007. izdali su album ''[[Knjiga žalbe]]'' i popratili ga turnejom ''Uz žuju nije sve tako sivo'', posjetili su sve veće gradove u Hrvatskoj. Nakon dulje stanke, ''Hladno pivo'' je [[2011]]. izdalo album ''[[Svijet glamura]]''. Pratila ga je turneja po Hrvatskoj i inozemstvu, čija se proljetna etapa zvala ''Dodvoravanje Tour 2011'', a jesenska ''Kud pivo tud i ja''. [[2015]]. objavljuju album ''[[Dani zatvorenih vrata]]''. == Albumi == === Studijski albumi === * ''[[Džinovski]]'' ([[1993]].) * ''[[G.A.D.]]'' ([[1995]].) * ''[[Desetka]]'' ([[1997]].) * ''[[Pobjeda (album)|Pobjeda]]'' ([[1999]].) * ''[[Šamar]]'' ([[2003]].) * ''[[Knjiga žalbe]]'' ([[2007]].) * ''[[Svijet glamura]]'' ([[2011]].) * ''[[Dani zatvorenih vrata]]'' ([[2015]].) === Koncertni albumi === * ''[[Uživo prije Ramonesa `94.]]'' ([[1994]].) * ''[[Istočno od Gajnica]]'' ([[2000]].) * ''[[Evo vam Džinovski]]'' ([[2014]].) == Snimke koncerata == * ''[[Pun(k)ondom spo(r)tova]]'' ([[2004]].) * ''[[Knjiga postanka (Hladno pivo)|Knjiga postanka]]'' ([[2009]].) == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Hladno pivo}} * [http://www.hladnopivo.hr Službene stranice benda] * [http://www.balkanrock.com/index.php/Intervjui/Mile-Kekin-Hladno-Pivo-Intervju.html Intervju sa Mile Kekinom] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Rock grupe]] sniu3osehnfphlqls9aybqcmyk2n186 14 46905 41263213 1485530 2022-08-25T23:03:24Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Wikipedia|Botovi]] c1u94ekv0hr33om3gk6tgx2akvw9z53 10 52758 41263218 4748611 2022-08-25T23:08:07Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{cmbox | type = move | image = [[Datoteka:Redirect arrow.svg|52px]] | text = '''Ova kategorija je premještena na <span id="SoftRedirect">[[:Kategorija:{{{1}}}]]'''.</span> :'''Napomena:''' Ova stranica s kategorijama bi trebala biti prazna. Svi članci bi trebali biti '''rekategorizirani''' pod [[:Kategorija:{{{1}}}]]. V. [[Šablon:Prekat#Instrukcije|instrukcije]] za više informacija. }}{{category other | <!-- Reporting if the first parameter is not a valid category name: -->{{#ifexist:Kategorija:{{{1|}}} | | [[Kategorija:Wikipedia category-redirect box parameter needs fixing|{{PAGENAME}}]] }}<!-- Reporting circular redirects (of length 1): -->{{#ifeq:{{ucfirst:{{{1}}}}}|{{PAGENAME}}|[[Kategorija:Wikipedia category-redirect box parameter needs fixing|∞{{PAGENAME}}]]}} | :::::Ovaj šablon treba koristiti samo za stranice s kategorijama. }}{{category handler |all = {{#ifexpr:{{PAGESINCATEGORY:{{PAGENAME}}}} |[[Kategorija:Ne-prazne preusmjerene kategorije Wikipedije]] }}[[Kategorija:Preusmjerene kategorije Wikipedije]] |nocat={{{nocat|}}} }}<noinclude> {{Documentation}} <!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> qxzzpsurqycvtob4plq98j0bhxpmxe1 0 56069 41263271 41103098 2022-08-26T07:19:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:Aspasie Pio-Clementino Inv272.jpg|thumb|Mramorna [[herma]] u [[Vatikanski muzeji|Vatikanskim muzejima]] na čijem je temelju ispisano Aspazijino ime. Otkrivena je godine 1777. i predstavlja rimsku kopiju grčkog originala iz 5. vijeka pne. a koji je najvjerojatnije bio dio Aspazijine [[sahrana|pogrebne]] [[stela|stele]].]] '''Aspasija''' ili '''Aspazija''' (cca. 470. pne.<ref name="Nails58-59">D. Nails, ''The People of Plato'', 58–59</ref><ref>P. O'Grady, [http://home.vicnet.net.au/~hwaa/artemis4.html Aspasia of Miletus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061201000000/http://home.vicnet.net.au/~hwaa/artemis4.html |date=2006-12-01 }}</ref>–cca. 400. pne.,<ref name="Nails58-59" /><ref name="Taylor41">A.E. Taylor, ''Plato: The Man and his Work'', 41</ref> [[Grčki jezik|grčki]]: {{Polytonic|Ἀσπασία}}) bila je žena rodom iz [[Milet]]a koja je u svoje doba postala [[Celebrity|slavna]] zbog ljubavne veze s [[Atena|atenskim]] državnikom [[Perikle|Periklom]].<ref name="Monoson195">S. Monoson, ''Plato's Democratic Entanglements'', 195</ref> Detalji o njenom životu su malo poznati. Najveći dio života je provela u Ateni, te je mogla bitno uticati na Perikla i atensku politiku. Njeno se ime spominje u djelima [[Platon]]a, [[Aristofan]]a, [[Ksenofont]]a i drugih znamenitih pisaca njenog vremena. Drevni historičari su tvrdili da je Aspazija bila [[prostitucija|prostitutka]] i vodila bordel, dok suvremeni historičari to opovrgavaju, smatrajući kako je većina izvora za te tvrdnje u tekstovima satiričkih pjesnika koji su nastojali ocrniti Perikla.<ref name="Wallace">R.W. Wallace, [http://ccat.sas.upenn.edu/bmcr/1996/96.04.07.html Review of Henry's book]</ref> Neki historičari čak nastoje opovrgnuti tvrdnje da je bila [[hetera]] ili [[kurtizana]], odnosno vjeruju da je čak mogla biti udana za Perikla. Aspazija je s Periklom imala sina nazvanog Periklo Mlađi, koji je kasnije postao vojskovođa te bio pogubljen nakon [[Bitka kod Arginuze|bitke kod Arginuze]]. Vjeruje se da je nakon smrti Perikla Starijeg bila kurtizana [[Liziklo (5. vijek pne.)|Lizikla]], još jednog atenskog političara. == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{col-begin}} {{col-2}} <div class="references-small"> ;Biografije * {{cite web | title = Aspasia of Athens | work = Brainard, Jennifer | url = http://www.feministezine.com/feminist/philosophy/Aspasia.html | dateformat = mdy | accessdate = August 14 [[2007]] }} * {{cite web | title = Aspasia | work = Britannica, 11th Edition | url = http://encyclopedia.jrank.org/ARN_AUD/ASPASIA.html | dateformat = mdy | accessdate = 13.9. [[2006]] | archivedate = 2016-03-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160304205646/http://encyclopedia.jrank.org/ARN_AUD/ASPASIA.html | deadurl = yes }} * {{cite web | title = Aspasia | work = Encyclopædia Romana | url = http://penelope.uchicago.edu/~grout/encyclopaedia_romana/greece/hetairai/aspasia.html | dateformat = mdy | accessdate = 10.9. [[2006]] }} * {{cite web | title = Aspasia of Miletus - Prisoner of History, by Madeleine Henry | work = Gill, N.S. | url = http://ancienthistory.about.com/od/philosophers/a/Aspasia.htm | dateformat = mdy | accessdate = September 10 [[2006]] }} * {{cite web | title = Aspasia of Miletus | work = Lendering, Jona | url = http://www.livius.org/as-at/aspasia/aspasia.html | dateformat = mdy | accessdate = 10.9. [[2006]] | archive-date = 2013-09-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130912011751/http://www.livius.org/as-at/aspasia/aspasia.html | dead-url = yes }} * {{cite web | title = Aspasia of Miletus | work = O'Grady, Patricia | url = http://home.vicnet.net.au/~hwaa/artemis4.html | dateformat = mdy | accessdate = 10.9. [[2006]] | archivedate = 2006-12-01 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061201000000/http://home.vicnet.net.au/~hwaa/artemis4.html | deadurl = yes }} * {{cite web | title = Aspasia, from PBS's "The Greeks" | work = The Greeks: Crucible of Civilization on PBS | url = http://www.pbs.org/empires/thegreeks/htmlver/characters/f_aspasia.html | dateformat = mdy | accessdate = 1.11. [[2006]] }} </div> {{col-2}} <div class="references-small"> ;Ostalo * {{cite web | title = Aspasia:International Yearbook of Central, Eastern, and Southeastern European Women's and Gender History | work = "Aspasia is an international peer-reviewed yearbook that brings out the best scholarship in the field of interdisciplinary women's and gender history focused on – and produced in – Central, Eastern, and Southeastern Europe." - quoted from the journal website | url = http://www.berghahnbooks.com/journals/asp/ | dateformat = mdy | accessdate = 1.10. [[2008]] | archivedate = 2008-12-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081228064945/http://www.berghahnbooks.com/journals/asp/ | deadurl = yes }} * {{cite web | title = Aspasia in Greek Comedy | work = Gill, N.S. | url = http://ancienthistory.about.com/library/weekly/aa032498b.htm | dateformat = mdy | accessdate = September 10 [[2006]] }} * {{cite web | title = Aspasia, the Ancient Philosopher and Teacher of Athens | work = Gill, N.S. | url = http://ancienthistory.about.com/library/weekly/aa032498c.htm | dateformat = mdy | accessdate = 10. 9. [[2006]] }} * {{cite web | title = Thoughts on Aspasia and Diotima | work = Ratliff, Clancy | url = http://culturecat.net/node/129 | dateformat = mdy | accessdate = 10.9. [[2006]] }} </div> {{col-end}} {{DEFAULTSORT:Aspazija}} {{commonscat|Aspazija}} [[Kategorija:Rođeni 470. pne.]] [[Kategorija:Umrli 400. pne.]] nrl6d1m4kiqrhkif909b0x0vcjie6z8 14 56412 41263162 41226872 2022-08-25T18:54:43Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Mountains of Montenegro}} [[Kategorija:Geografija Crne Gore]] [[Kategorija:Planine u Evropi|Crnoj Gori]] [[Kategorija:Planine po državama|Crnoj Gori]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crnoj Gori]] mpg59qxz3lkjxjznxe63sw4cmtamp08 0 61148 41263289 40995239 2022-08-26T09:11:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''Bardilis''' od [[Iliri|Ilira]] (''Bardylis'' u [[starogrčki jezik|starogrlkim]] itcorimna: Βάρδυλις,<ref>Diodorus Siculus. ''Biblioteka''. Knjige [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Diod.+16.4.1 16.4.4.1].</ref> Βάρδυλιν,<ref>Libanius. ''Rhetorics''. Govori 1&ndash;64, Govor 57.52.9.</ref> Βάρδυλλις,<ref>Polybius. ''Historiae''. Knjiga 38.6.4.2.</ref> i [[latinski jezik|latinskim]] izvorima kao ''Bardulis''<ref>Cicero De off.II 40,"Bardullis Illyrius" </ref>; 418 pne-358. pne.) bio je kralj ilirskog plemena [[Dardanci|Dardanaca]] od 385. do 358. pne. Bardilis je bio ugljenar, koji se svojim sunarodnjacima za kralja nametnuo uspjesima i iskazanom vještinom u pljačkaškim pohodima. I kao kralj je nastavio agresivnu politiku prema svojim susjedima. Na početku vladavine, Bardilis je napao [[Antička Makedonija|Makedoniju]] i istjerao kralja [[Aminta III|Amintu III]]. Uz pomoć [[Tesalija|Tesalaca]], Aminta se vratio i vladao još 24. god. Nakon smrti naslijedio ga je izborima, najstariji sin Aleksandar, kojeg je ubio 367. god. pne. rođak Ptolomej. Naslijedio ga je brat [[Perdika III]], koji je umro početkom 359. god. pne. nakon strahovitog poraza od Ilira. Tom prilikom poginulo je oko 4000 Makedonaca. == Rat u Epiru == {{Glavni|Rat sa Molosijcima}} Godine [[385. pne.]] je, za račun [[Sirakuza|sirakuškog]] tiranina [[Dionizije I od Sirakuze|Dionizija I]] provalio u zemlju [[Molosijci|Molosijaca]] kako bi je opljačkao i na prijestolje vratio prognanog prosirakuškog kralja [[Alketa I od Epira|Alketu I]]. Njegov je pohod završio porazom zahvaljujući intervenciji [[sparta]]nskog kralja [[Agesilaj II|Agesilaja II]], ali je u ratu ubijeno čak 15.000 Molosijaca. == Borba sa Filipom II == {{Glavni|Bitka kod Bitole}} [[Filip II Makedonski|Filipom II]] je uspostavio mir sa Atenom 359. god. pne. i porazio [[Peonci|Peonce]], i sve snage usmjerio prema Ilirima. Sljedeće se godine Bardilis morao suočiti sa [[Filip II Makedonski|Filipom II]], s kojim je prvo pokušao sklopiti mirovni sporazum. Filip je odbio priznati ilirska osvajanja te je došlo do bitke u blizini [[Bitola|Bitole]], u kojoj je Bardilis ubijen. Naslijedio ga je sin [[Bardilis|Bardilis II]]. == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://ancientlibrary.com/smith-bio/0472.html The Ancient Library — Bardyllis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060303194635/http://ancientlibrary.com/smith-bio/0472.html |date=2006-03-03 }} {{Iliri}} {{DEFAULTSORT:Bardilis}} [[Kategorija:Umrli 358. pne.]] [[Kategorija:Ilirski vladari]] [[Kategorija:Historija Albanije]] ocp30uvg6canuwg295xv2ebssw508g1 0 66056 41263165 41246606 2022-08-25T19:32:42Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki Ovo je '''popis jezika po broju izvornih govornika''' s preko 10 milijuna. Popisi su izrađeni na temelju podataka raznih lingvističkih i drugih organizacija, te se podaci u njima međusobno često razlikuju i trebaju koristiti s oprezom. Te razlike se najčešće događaju ubrajanjem ili izuzimanjem dijalekata ili [[Uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivih]] varijanata iz nekog jezika, pripisivanje stanovništva u govornike kojima navedeni jezik nije materinji, ubrajanjem stanovništva s više materinjih jezika, ili zbog različitih kriterija kod razlikovanja jezika u [[dijalektan kontinuum|dijalektnom kontinuumu]]. ==Objašnjenje podataka== ''[[Nationalencyklopedin]]'' (NE) je suvremena i komprehenzivna švedska enciklopedija sa zadnjim izdanjem iz [[2007.]] jednom ažuriranim u [[2010.]] godini. Kako se metode popisa stanovništva u različitim zemljama u znatnoj mjeri razlikuju, a s obzirom na to da neke zemlje ne bilježe jezik u svojim popisima, bilo koji popis jezika izvornih govornika ili ukupnog broja govornika, njihov popis se učinkovito temelji na procjenama. ''[[Ethnologue]]'' je publikacija [[evangelizam|evangelističko]]-[[kršćanstvo|kršćanske]] lingvističke organizacije [[SIL International]]. Njihove procjene su samo djelomično kompatibilne s NE-inima jer najčešće uvažavaju varijante [[Policentrični standardni jezik|policentričnih jezika]] pod zasebne jezike. Od [[2015.]] godine publicira se godišnje, s posljednjim, 25. izdanjem iz [[2022.]] godine. {{poredak| {| class{{=}}"wikitable sortable" ! Rang ! Jezik ! ''NE'' 2007 <small>(milijona)</small> ! ''NE'' 2010 <small>(milijona)</small> ! ''Ethnologue'' 2019 <small>(milijona)</small> ! Države u kojima je izvorni jezik ! Jezična porodica |- | _row_count || [[mandarinski jezik|mandarinski]] || 940 || 954,6 || 918 || [[Kina]], [[Tajvan]], [[Singapur]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[španski jezik|španski]] || 365 || 406.7 || 480 || [[Ekvatorijalna Gvineja]], [[Latinska Amerika]], [[Španija]], [[SAD]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[engleski jezik|engleski]] || 387 || 358.9 || 379 || [[Australija]], [[Irska]], [[Indija]], [[Kanada]], [[Novi Zeland]], [[UK]], [[Južna Afrika]], [[SAD]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[hindski jezik|hindski]] (dio [[hindustanski jezik|hindustanskog]]) || 311.4 || 335 || 341 || [[Indija]] (sjeverna i srednja) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[arapski jezik|arapski]] || 295 || 293 || ~350 (sve varijante) || [[Sjeverna Afrika]], [[Bliski Istok]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[portugalski jezik|portugalski]] || 204 || 215.6 || 221 || [[Angola]], [[Brazil]], [[Zelenortska ostrva]], [[Istočni Timor]], [[Gvineja Bisau]], [[Makao]], [[Mozambik]], [[Portugal]], [[Sveti Toma i Princip]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[bengalski jezik|bengalski]] || 202 || 205.9 || 300 || [[Bangladeš]], [[Indija]] ([[Zapadni Bengal]], [[Tripura]]), [[Nepal]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[ruski jezik|ruski]] || 160 || 154.4 || 154 || [[Rusija]], bivše [[Sovjetski Savez|sovjetske republike]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[japanski jezik|japanski]] || 127 || 126.3 || 128 || [[Japan]], [[Palau]] || [[Japansko-rjukjuanski jezici|japansko-rjukjuanski]] |- | _row_count || [[pandžapski jezik|pandžapski]] || 95.5 || 101.8 || 88.7 || [[Punjab (regija)|Pandžab]] regija [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[njemački jezik|njemački]] || 92.1 || 89 || 76.1 (standardni) || [[Njemačka]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Švicarska]], [[Lihtenštajn]], [[Luksemburg]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[wu kineski|wu]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 79.5 || 81 || 81.4 || [[Kina]] ([[Zhejiang]], [[Šangaj]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[Marathi jezik|marathi]] || 72.9 || 77 || 83.1 || [[Indija]] ([[Maharaštra]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[Telugu jezik|telugu]] || 75.9 || 80.2 || 82 || [[Indija]] ([[Andra Pradeš]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[Javanski jezik|javanski]] || 82.4 || 80.8 || 68.3 || [[Indonezija]] (otok [[Java (otok)|Java]]) || [[Malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijski]] |- | _row_count || [[Indonežanski jezik|indonežanski]] (varijanta [[Malajski jezik|malajskog]]) || 76.9 || 76.5 || 60.5{{efn|Prema izdanju iz 2015. godine, a prema novijim izdanjima je vođen kao zaseban jezik s novom figurom od 43.4 mil. Neki smatraju da bi ova brojka trebala biti mnogo veća, između 215 i 268 mil., jer se većina indonežanskih govornika izjašnjava da izravno govori neki drugi od malajskih jezika ([[javanski jezik|javanski]], [[minangkabau jezik|minangkabau]], [[buginezijski jezik|buginezijski]], itd.).<ref>{{cite web|last=Uli|first=Kozok|title=How many people speak Indonesian|url=http://ipll.manoa.hawaii.edu/indonesian/2012/03/10/how-many-people-speak-indonesian/|publisher=University of Hawaii at Manoa|accessdate=20. oktobra 2012|date=10. marta 2012|quote=James T. Collins (''Bahasa Sanskerta dan Bahasa Melayu'', Jakarta: KPG 2009) gives a conservative estimate of approximately 200 million, and a maximum estimate of 250 million speakers of Malay (Collins 2009, p. 17).}}</ref>}} || [[Indonezija]], [[Malezija]], [[Brunej]] || [[Malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijski]] |- | _row_count || [[francuski jezik|francuski]] || 109 || 75.8 || 77.2 || [[Francuska]], [[Quebec]], [[Belgija]], [[Luksemburg]], [[Švicarska]], [[Zapadna Afrika]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[turski jezik|turski]] || 62.6 || 72.8 || 79.4 || [[Turska]], [[Sjeverni Kipar]] || [[Turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[korejski jezik|korejski]] || 75.5 || 75.1 || 77.3 || [[Sjeverna Koreja]], [[Južna Koreja]] || [[Korejski jezici|korejski]] |- | _row_count || [[vijetnamski jezik|vijetnamski]] || 75.6 || 79.4 || 76 || [[Vijetnam]] || [[Austroazijski jezici|austroazijski]] |- | _row_count || [[tamilski jezik|tamilski]] || 70 || 73.7 || 75 || [[Indija]] ([[Tamil Nadu]]), [[Malezija]], [[Šri Lanka]] || [[Dravidski jezici|dravidski]] |- | _row_count || [[urdski jezik|urdski]] (dio [[hindustanski jezik|hindustanskog]]) || 65.6 || 69 || 68.6 || [[Pakistan]], [[Indija]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[italijanski jezik|italijanski]] || 59.4 || 59.4 || 64.8 || [[Italija]], [[San Marino]], [[Vatikan]], [[Švicarska]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[gudžarati jezik|gudžarati]] || 48.9 || 51.5 || 56.4 || [[Indija]] ([[Gudžarat]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[tajski jezik|tajski]] || 56.2 || 57.4 || 20.7{{efn|Prema nepoznatim mjerenjima - 15 milijona govornika [[Isan (jezik)|isana]] (dijalekt [[Laoski jezik|laoskog]]), 6 milijona sjevernog, 5 milijona južnotajlandskog.}} || [[Tajland]] || [[Tai-kadai jezici|taj-kadajski]] |- | _row_count || [[perzijski jezik|perzijski]] || 45.3 || 49.5 || 52.8 || [[Iran]], [[Afganistan]], [[Tadžikistan]], [[Uzbekistan]] ([[Buhara]], [[Samarkand]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[južnominski jezik|južnominski]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 46.9 || 47.1 || 50.1 || Jugoistočna [[Kina]], [[Malezija]], [[Singapur]], [[Tajland]], [[Tajvan]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[Varijante kineskog jezika#Hakka|hakka]] || 31 || 31 || 48.2 || [[Kina]] ([[Guangdong]]), [[Tajvan]], [[Malezija]], [[Singapur]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[jinyu jezik|jinyu]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 47.6 || 47.1 || 46.9 || Središnja [[Kina]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[hausa jezik|hausa]] || 34.5 || 42.2 || 43.9 || Sjeverna [[Nigerija]], [[Niger]], [[Zapadna Afrika]] || [[Afroazijski jezici|afroazijski]] |- | _row_count || [[kanada jezik|kanada]] || 38.1 || 40.2 || 43.6 || [[Indija]] ([[Karnataka]]) || [[Dravidski jezici|dravidski]] |- | _row_count || [[poljski jezik|poljski]] || 40.2 || 40.5 || 39.7 || [[Poljska]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[uzbečki jezik|uzbečki]] || 25.6 || 25.4 || 37.8 || [[Uzbekistan]] || [[turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[paštunski jezik|paštunski]] || 38.6 || 37.4 || 37.4 (svi dijalekti) || [[Afganistan]], [[Pakistan]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[sjang kineski|sjang]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 38 || 38 || 37.3 || [[Kina]] ([[Hunan]], [[Guangxi]], [[Guizhou]], [[Hubei]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[malajalam jezik|malajalam]] || 38 || 38 || 37.1 || [[Indija]] ([[Kerala]], [[Lakadivi]]) || [[Dravidski jezici|dravidski]] |- | _row_count || [[oriya]] || 33.4 || 35.3 || 34.5 || [[Indija]] ([[Orissa]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[joruba jezik|joruba]] || 27.5 || 28 || 34 || [[Nigerija]], [[Benin]], [[Togo]], [[Zapadna Afrika]] || [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] |- | _row_count || [[burmanski jezik|burmanski]] || 33.2 || 33.8 || 32.9 || [[Mjanmar]] || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[sundski jezik|sundski]] || 37.5 || 36.9 || 32.4 || [[Indonezija]] (otok [[Java (otok)|Java]]) || [[Austronezijski jezici|austronezijski]] |- | _row_count || [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] || 30.4 || 33.6 || 27.3 || [[Ukrajina]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[igbo jezik|igbo]] || 24 || 22.4 || 27.0 || [[Nigerija]] (južna i istočna) || [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] |- | _row_count || [[sindi jezik|sindi]] || 25.5 || 26.2 || 24.6 || [[Pakistan]] ([[Sind]], [[Beludžistan]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[rumunjski jezik|rumunjski]] || 24.5 || 24.4 || 24.3 || [[Rumunjska]], [[Moldavija]], [[Ukrajina]] ([[Odeška oblast]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[tagaloški jezik|tagaloški]] || 27.5 || 28.4 || 23.6 || [[Filipini]], [[Malezija]] || [[Austronezijski jezici|austronezijski]] |- | _row_count || [[cebuano jezik|cebuano]] || 21.1 || 24.5 || 15.9 || [[Filipini]] (južni) || [[Austronezijski jezici|austronezijski]] |- | _row_count || [[ruanda-rundi jezik|ruanda-rundi]] || 9.8 ([[ruandski jezik|ruandski]]) || 12.1 ([[ruandski jezik|ruandski]]) || 12.1 ([[ruandski jezik|ruandski]])<br> 11.2 ([[kirundi jezik|kirundi]]){{efn|Ova dva standarda zbrojeno čine 23.3 mil. govornika. Međusobno su razumljiva u neposrednom susjedstvu, no udaljeniji dijalekti nisu.}} || [[Ruanda]], [[Burundi]] || [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] |- | _row_count || [[azerski jezik|azerski]] || 22.7 || 22.2 || 23 || [[Azerbajdžan]], [[Iran]] || [[turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[nizozemski jezik|nizozemski]] || 20.9 || 21.2 || 23.1 || [[Nizozemska]], [[Belgija]], [[Surinam]], [[Nizozemski Antili]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[gan kineski|gan]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 21.8 || 22.2 || 22.1 || [[Kina]] ([[Jiangxi]], [[Fujian]], [[Anhui]], [[Hubei]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[amharski jezik|amharski]] || 24.8 || 28.1 || 21.9 || [[Etiopija]] || [[Semitski jezici|semitski]] |- | _row_count || [[magadhi jezik|magadhi]] || 13.9 || 14.6 || 20.7 || [[Indija]] ([[Bihar]], [[Jharkhand]], [[Zapadni Bengal]]), [[Nepal]] ([[Terai]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[malagaški jezik|malagaški]] || 18.4 || 20.6 || - {{efn|name=varijante|Razvrstan po varijantama i dijalektima koji se zbog niskog broja ne pojavljuju na popisu.}} || [[Madagaskar]] || [[Austronezijski jezici|austronezijski]] |- | _row_count || [[kurdski jezik|kurdski]] || 20.6 || 20.3 || 14.6 (samo sjeverni dijalekt) || [[Kurdistan]] regija: [[Irak]], [[Turska]], [[Sirija]], [[Iran]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[saraiki jezik|saraiki]] || 17.2 || 17.4 || 20 || [[Pakistan]] ([[Sindh]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] || 18.8 || 18.6 || - {{efn|name=varijante}} || [[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[kmerski jezik|kmerski]] || 15.8 || 16.5 || 16.6 || [[Kambodža]] || [[Austroazijski jezici|austroazijski]] |- | _row_count || [[chhattisgarhi jezik|chhattisgarhi]] || 12.3 || 13 || 16.3 || [[Indija]] ([[Chhattisgarh]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[somalski jezik|somalski]] || 14.7 || 15 || 16.2 || [[Somalija]], [[Etiopija]], [[Kenija]], [[Džibuti]] || [[Afroazijski jezici|afroazijski]] |- | _row_count || [[nepalski kezik|nepalski]] || 16.8 || 16.8 || 15.8 || [[Nepal]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[sinhaleški jezik|sinhaleški]] || 16.5 || 17.5 || 15.3 || [[Šri Lanka]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[asamski jezik|asamski]] || 15.4 || 16.2 || 15.3 || [[Indija]] ([[Asam]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[grčki jezik|grčki]] || 11.9 || 12.4 || 13.1 || [[Grčka]], [[Kipar]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[čitagonski jezik|čitagonski]] || 15.9 || 14.4 || 13 || [[Bangladeš]] ([[Chittagong]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[kazaški jezik|kazaški]] || 11 || 11.1 || 12.9 || [[Kazahstan]] || [[turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[dekan jezik|dekan]] (dio [[hindustanski jezik|hindustanskog]]) || 11.4 || 12 || 12.8 || [[Indija]] ([[Dekanska visoravan]]) || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[mađarski jezik|mađarski]] || 12.7 || 12.6 || 12.6 || [[Mađarska]] || [[Uralski jezici|uralski]] |- | _row_count || [[zulu jezik|zulu]] || 10.4 || 11.5 || 12.1 || [[Južna Afrika]] (narod [[Zulu]]) || [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanski]] |- | _row_count || [[sjevernominski jezik|sjevernominski]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 10.9 || 10.9 || 11 || [[Kina]] ([[Fujian]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |- | _row_count || [[haićanski kreolski jezik|haićanski kreolski]] || 9.6 || 10.4 || - || [[Haiti]] || [[Kreolski jezici|kreolski]] |- | _row_count || [[češki jezik|češki]] || 10 || 10 || 10.7 || [[Češka]] || [[Indoevropski jezici|indoevropski]] |- | _row_count || [[ujgurski jezik|ujgurski]] || 8.2 || 8.3 || 10.4 || Zapadna [[Kina]] || [[turkijski jezici|turkijski]] |- | _row_count || [[istočnominski jezik|istočnominski]] (dio [[kineski jezik|kineskog]]) || 9.5 || 9.7 || 10.3 || [[Kina]] ([[Fujian]], [[Matsu otoci]], [[Zhejiang]]) || [[Sino-tibetski jezici|sino-tibetski]] |}}} ==Bilješke== {{notelist}} ==Izvori== {{izvori}} ==Eksterni linkovi== * [https://www.ethnologue.com/guides/ethnologue200 The Ethnologue - top 200 jezika s najviše govornika] (čitav sajt traži pretplatu ili transakciju za pregled informacija) [[Kategorija:Jezici]] 2cbdgz8ak2sepspo6cn52psmcs3shs7 0 67157 41263187 41002040 2022-08-25T21:52:43Z Vipz 151311 ili glazbenik wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kontrabasista.jpg|mini|devo|250px|'''[[Kontrabas]]ista''', muzičar-[[instrumentalista]].]] Reč '''muzičar''' ([[Francuski jezik|fr.]] ''musicien'', {{jez-eng-lat|musician}})<ref>[[Vlastimir Peričić]], [[Vlastimir Peričić#Knjige|''Višejezični rečnik muzičkih termina'']]</ref> ili '''glazbenik''' ima veoma široko značenje obzirom da je [[muzika]] kao [[umetnost]] veoma prostrano područje. Samim tim i muzičare svrstavamo u mnoge kategorije i potkategorije, zavisno od oblasti kojom se ko u muzici bavi. Kako se muzika deli na [[zabavna muzika|zabavnu]], [[jazz|džez]], [[klasična muzika|klasičnu]], [[tradicijska muzika|narodnu]], automatski se i muzičari dele na ''zabavne'', ''jazz'', ''narodne'', ''klasičare'' i dr. Redovno muzičko obrazovanje se stiče u [[Osnovna muzička škola|osnovnoj muzičkoj]], srednjoj muzičkoj školi i na muzičkoj akademiji. Samim tim, zavisno od muzičkog obrazovanja, muzičar može biti ''školovan'' i ''neškolovan'', tj. ''samouk''. Zavisno od pristupa muzici, muzičar može biti ''amater'' ili ''profesionalac''. '''Muzičar''' ili '''glazbenik''' u najširem smislu označava svaku osobu koja se bavi [[muzika|muzikom]], bilo da je stvara, [[Izvođač|izvodi]], predaje, aranžira ili uređuje. Za vrhunske muzičare kažemo da su vrhunski[[umetnik (muzika)|umetnici]]. Muzičar može biti: * ''[[Instrumentalista]]''.<ref>[http://klarinetknjige.wordpress.com/rekli-su-2/vlastimir-pericic/ Vlastimir Peričić] - [http://klarinetknjige.wordpress.com/o-autorima/radivoj-lazic/ Radivoj Lazić], [http://klarinetknjige.wordpress.com/category/osnovi-teorije-muzike/ ''Osnovi teorije muzike'']</ref> To je osoba koja [[Svirač|svira]] neki [[muzički instrumenti|muzički instrument]].<ref>[http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/07/10/profesija-instrumentaliste/ Primer instrumentaliste]</ref> Podela muzičara-instrumentalista vrši se prema: :1. kategoriji [[muzički instrumenti|instrumenta]] koji svira (ako svira [[gudački instrument]], automatski spada u ''gudače'', ako svira [[duvački instrumenti|duvački instrument]], kažemo da je ''duvač'', ako svira [[sintesajzer|instrument sa klavijaturama]], kažemo da je ''klavijaturista'' i td.) i :2. nazivu instrumenta koji svira (muzičar koji svira [[violina|violinu]], zove se ''violinista'', muzičar koji svira [[violončelo]], zove se ''violončelista'', muzičar koji svira [[klarinet]], zove se ''[[klarinetista]]'', ako svira [[bubanj|bubnjeve]], ''bubnjar'' i td.). Ako muzičar svira sam, naziva se ''[[solista]]'', dok muzičar koji svira u nekom [[orkestar|orkestru]], zove se ''orkestarski muzičar''. Zavisno od orkestra<ref>[http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/07/20/klarinet-u-orkestru-i-kamernoj-muzici/ Muzičari u raznim orkestrima]</ref> u kojem svira, muzičari se dele na ''kamerne'', ''revijske'', ''vojne'', ''filharmone'' i ''opreske''.<ref>[http://klarinetknjige.wordpress.com/o-autorima/radivoj-lazic/ Radivoj Lazić], [http://klarinetknjige.wordpress.com/literatura/339-2/ucim-klarinet-ii// Škola za klarinet: ''Učim klarinet II'']</ref> * ''[[Pjevač|Pevač]]''. On koristi sopstveni glas. Ako peva u [[zbor|horu]], za njega kažemo da je ''horski pevač''. * ''[[Kompozitor]]''. To je osoba koja stvara muziku. * ''[[Dirigent]]''. To je osoba koja diriguje, vodi neki muzički sastav ([[zbor|hor]], [[orkestar]]...). * ''[[Aranžer]]''. To je osoba koja piše aranžmane za muzičke sastave. * ''[[Kantautor]]''. To je osoba koja stvara zabavne muzičke kompozicije - [[pjesma|pesme]], koje sam [[izvođač|izvodi]]. * ''[[Muzikologija|Muzikolog]]''. To je osoba koja izučava muzičko-teorijske discipline (muzički teoretičar, estetičar, istoričar, sociolog muzike...). * ''Muzički [[pedagog]]''. To je muzički obrazovana osoba koja obučava, tj. predaje neki muzički predmet ([[solfeđo]], [[teorija muzike]], [[historija muzike|istorija muzike]], [[folklor]], [[harmonija]], [[muzički oblici]], neki instrument i td). * ''[[Muzički urednik]]''. To je osoba koja uređuje muziku za potrebe radija, televizije ili neke muzičke kuće. == Reference == [[Datoteka:Jazzstubartwork.svg|45px|right|thumb]] {{Izvori}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Musicians}} [[Kategorija:Muzičari| ]] [[Kategorija:Muzička zanimanja]] 6t97t45i62h6yok30flkyk4se3j8tk2 3 67722 41263296 41234802 2022-08-26T10:20:20Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263299 41263296 2022-08-26T10:32:56Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263300 41263299 2022-08-26T10:34:07Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263301 41263300 2022-08-26T10:34:31Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263302 41263301 2022-08-26T10:34:51Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263305 41263302 2022-08-26T10:39:09Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263306 41263305 2022-08-26T10:39:27Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263307 41263306 2022-08-26T10:39:43Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263309 41263307 2022-08-26T10:40:03Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263310 41263309 2022-08-26T10:40:48Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263311 41263310 2022-08-26T10:41:40Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263312 41263311 2022-08-26T10:42:48Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263313 41263312 2022-08-26T10:43:32Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263314 41263313 2022-08-26T10:44:03Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263315 41263314 2022-08-26T10:44:43Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263316 41263315 2022-08-26T10:45:30Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263317 41263316 2022-08-26T10:46:08Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263319 41263317 2022-08-26T10:47:17Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263321 41263319 2022-08-26T10:48:14Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263322 41263321 2022-08-26T10:49:20Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263323 41263322 2022-08-26T10:49:42Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263325 41263323 2022-08-26T10:50:16Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263326 41263325 2022-08-26T10:51:54Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263327 41263326 2022-08-26T10:53:29Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263328 41263327 2022-08-26T10:53:46Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263329 41263328 2022-08-26T10:54:05Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263330 41263329 2022-08-26T10:55:21Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263332 41263330 2022-08-26T10:56:27Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263334 41263332 2022-08-26T10:56:44Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263335 41263334 2022-08-26T10:57:12Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263336 41263335 2022-08-26T10:57:36Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263337 41263336 2022-08-26T10:58:22Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263339 41263337 2022-08-26T10:59:20Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263340 41263339 2022-08-26T11:00:01Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263341 41263340 2022-08-26T11:00:28Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263343 41263341 2022-08-26T11:01:21Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263344 41263343 2022-08-26T11:02:16Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263345 41263344 2022-08-26T11:04:31Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263346 41263345 2022-08-26T11:05:13Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263347 41263346 2022-08-26T11:05:29Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263348 41263347 2022-08-26T11:07:53Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263349 41263348 2022-08-26T11:08:05Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263350 41263349 2022-08-26T11:08:38Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263351 41263350 2022-08-26T11:09:21Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263352 41263351 2022-08-26T11:09:42Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263353 41263352 2022-08-26T11:10:05Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263354 41263353 2022-08-26T11:13:25Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263355 41263354 2022-08-26T11:14:12Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263356 41263355 2022-08-26T11:15:06Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263357 41263356 2022-08-26T11:16:47Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263360 41263357 2022-08-26T11:17:42Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263362 41263360 2022-08-26T11:18:41Z 60.120.162.139 wikitext text/x-wiki 41263368 41263362 2022-08-26T11:36:36Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/60.120.162.139|60.120.162.139]] ([[User talk:60.120.162.139|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] wikitext text/x-wiki {{arhiva|[[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof/1|1]][[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof/2|2]][[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof/3|3]]}} Moj podsetnik: * [[Korisnik:Mladifilozof/Alatke]] * [[Wikipedia:Autorska prava na području bivše Jugoslavije]] * [[Wikipedia:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji]] * [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] == Građanski rat u Vizantiji 1341–1347. == [[Građanski rat u Vizantiji 1341–1347.|Članak]] je sad proširen, završen, sređen, dorađen i spreman za izabrani nekom idućom prilikom. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 23:04, 30 rujan-септембар 2014 (CEST) == Antifašizam == Što misliš o tome da dio sadržaja članka "Antifašizam" koga si nedavno ubacio prebaciš u zasebni članak pod naslovom "Antifašizam u Jugoslaviji", "Antifašizam na prostoru bivše Jugoslavije" i sl. ? --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:26, 25 oktobar-листопад 2014 (CEST) ==Bitka na Kosovu 1389.== Pošto sam i tebe tamo onako uz put "tresnuo" čisto informativno govoreći kako je moguće da je Bitka na Kosovu 1389. godine bila srpska pobeda ? Ako preskočimo sve druge nevažne sitnice 1390. godine "nova srpska vlada" je službeno postala vazal Turaka. Oboje znamo što Britannica priča o tome,a realnost bi bila da je sama bitka bila ili taktički neodlučena ili taktička pirova turska pobjeda,a strateški govoreći je bila odlučujuća pobjeda. Činjenica da Turska nije 1389 anektirala Srbiju je vezana s "neslužbenim pravilima" nasleđivanja u turskom carstvu. Sultan se mora pojaviti u Carigradu, ubiti Boga u onima koji se bune i slično. Pogledaj gdje se Bajazid nalazi i što radi u ostatku 1389 i tokom 1390 godine !? Evo napisao sam par argumentiranih razloga zašto nije riječ o srpskoj pobjedi--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 11:09, 9 студени-novembar 2014 (CET) == Herman Nojbaher == Prvo veliki pozdrav. :) Cesto nailazim na tvoje clanke na W. Bavis se temama koje i mene zanimaju, i mada se u mnogim stavovima ne slazemo nailazim na dosta korisnih informacija. Pominjes da je Nojbaher pristrasan. Pa naravno, nije nikakav izuzetak. Ko nije? Na stranici za razgovor teme [[Hermann Neubacher]] sam napisao jos par redova. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 09:35, 16 студени-novembar 2014 (CET) *Sad vidim da su pravljene izmene na "Nojbaheru". Kad govori povoljno o Titu i partizanima tu izgleda ne govori u "skladu sa interesima Berlina" i tu nije nacisticki propagator, tamo gde ih kritikuje tu jeste. :) Naravno kad pominje duge strane to je onda potrebno objasniti jer - "onda laze". Kad su partizani pokusavali da izmuntaju Nemce to su naravno "takticki razlozi", a kad cetnici to rade, to je onda "iz ljubavi". U ratu svi sa manje ili vise uspeha pokusavaju da protivnike (i saveznike) upregnu u svoja kola. Nojbaher je to dobro video i isto tako dobro opisao. Sto se to ne uklapa najbolje u partizanske filmove nije naravno njegova krivica. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 16:11, 2 decembar-просинац 2014 (CET) **Ma generalno je OK. Mislim da treba izmeniti ovo objasnjenje: ''Nojbaher piše da je Nedić u početku bio '''ljubomoran''' na njegovo zbližavanje s Dražom: Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa '''ljubomorom''' i nepoverenjem.'' Mislim da je citat dovoljan. Gledao sam danas tekst o Zivojinu Pavlovicu - Zdrebetu. Ne snalazim se bas bog zna kako na Wikipediji, ali mi se cini da si ti autor. Dobar tekst. Tragicna prica o ljuckim sudbinama i o tome kako se od plemenitih ideja sklizne u teske tragedije. pozdrav, --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 21:39, 2 decembar-просинац 2014 (CET) == Mirko Rokvić Šoša == Molim te, možeš li, kad stigneš, pogledati [[Mirko Rokvić Šoša|ovaj članak]]? Thanks, --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:31, 1 decembar-просинац 2014 (CET) == Srpski fašizam == Pogledaj [[Srpski fašizam|ovaj članak]] i razmisli možeš li nešto od njega načiniti. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 23:05, 5 decembar-просинац 2014 (CET) ==Ime teksta== OK meni je jedino važno da se ime tekstova piše po sh standardu. Druga stvar koju sam htio reći je da bi mi nekako logički zvučalo da ako korisnik recimo udvostruči veličinu teksta tada on može promjeniti njegove ime. Normalno izuzetak od tog pravila bi bio slučaj kada netko dođe postavi šablone, bezbroj kategorija i tako uveća tekst pa onda ide mijenjati ime. Ta druga stvar me baš previše ne brine (iako mi zvuči nekako logički) jer mi je najvažnije da se sačuvaju sh imena,a sve ostalo je manje važno.--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 22:47, 14 decembar-просинац 2014 (CET) ==Kategorija== Hej! :) Samo da te pitam da mi objasniš kako se točno [[:Kategorija:Partizanski zapovjednici|ova kategorija]] uklapa u kontekst biografija o WWII? Naime, sređujem tu kategoriju sada pa da ne mijenjam ništa krivo, ali me zanima točno kako se ona uklapa, što ona točno iznačava, tko su osobe u njoj i može li se koga tu dodati ili izbaciti, da se to jasno kategorizira. Unaprijed hvala! --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 18:17, 23 decembar-просинац 2014 (CET) == Kosovski mit == Vidi [[Razgovor:Kosovski mit|ovde]] šta kaže IP za pesmu ''Ovamo, onamo''. Izgleda da je u pravu? --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:00, 23 decembar-просинац 2014 (CET) ==Seiya je blokiran== Blokirao sam korisnik Seyia na 7 dana zbog ovoga: "Ovo je kulminiralo zajedničkom bolješvičko-nacističkom [[Invazija Poljske|invazijom i podjelom Poljske]] u septembru 1939., čime je izbio [[Drugi svjetski rat]]" [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pakt_Ribbentrop-Molotov&diff=8650410&oldid=5043901] Takve stvari nisu prihvatljive niti za hrvatsku wikipediju tako da po meni nema rasprave o tome. Ovu obavijest pišem svim administratorima pošto na ovoj wikipediji postoji običaj da se moji blokovi iz raznih razloga skraćuju i ukidaju pa ako do toga dođe da svi skupa održimo jednu raspravu o ovom bloku.--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 16:52, 25 decembar-просинац 2014 (CET) == Mani == Hello, I left a message [[:User_talk:Mladifilozof#Mani|here]]. -- [[Korisnik:Blackcat|Blackcat]] ([[Razgovor sa korisnikom:Blackcat|razgovor]]) 10:00, 30 mart-ожујак 2015 (CEST) ==Mail== Imaš e-mail od mene.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 21:43, 10 april-травањ 2015 (CEST) == Поздрав == Велики поздрав другу Младомфилозофу од друга Пинкија--[[Korisnik:Pinki|Pinki]] ([[Razgovor sa korisnikom:Pinki|razgovor]]) 23:19, 8 august 2016 (CEST) : pinki.heroj@hotmail.com ovo je moj mejl pa mi se možeš javiti da razmenimo neke podatke. Vidim da se odlično baviš radom na temama radničkog pokreta i KPJ, kao i NOB-a. Ja sam započeo veoma obimne hronologoji od 1919. do 1991. ali još nisu gotove. Pozdrav--[[Korisnik:Pinki|Pinki]] ([[Razgovor sa korisnikom:Pinki|razgovor]]) 12:48, 11 august 2016 (CEST) == Stevan Borota == [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Stevan_Borota&oldid=40163379] Imas poruku ovde. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 23:59, 24 rujan-септембар 2016 (CEST) == Drezdenski kongres == Vidim da su "revertovane izmene koje predstavljaju samostalna tumačenja" na stranici posvecenoj Drezdenskom kongresu. Posto vidim da je ono sto sam ja napisao "samostalno tumacenje" (valjda treba da postoji neki forum koji treba da tumaci sta pise u zakljuccima) da li mozete da mi objasnite gde pise da je doneta odluka o stvaranju samostale Srbije. Svim ostalim narodima se namece nezavisna drzava (cak i nasuprot Staljinovom misljenju o neobaveznosti otcepljenja), a o samostalnoj Srbiji nema nigde ni pomena. U krajnjem slucaju lepo je i pisalo u prethodnoj varijanti : "Na kongresu je zaključeno da se [[Kraljevina Jugoslavija]] nalazi pred revolucijom. Kongres je potvrdio pravo svih ugnjetenih naroda na [[pravo na samoopredeljenje|samoopredeljenje]] i doneo odluku o stvaranju nezavisnih država - Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Slovenije, dok će mađarski i albanski narod imati pravo da se odvoji, jer je njihovu zemlju anektirala srpska buržoazija." Odjednom posle mojih komentara o tome da se Srpskom narodu ne nudi nigde nista osim pomoci "ugnjetenim narodima" u otcepljenju, vi u sledecoj varijanti nalazite negde da je tu doneta odluka o stvaranju nezavisne Srbije... Dakle gde to pise? Ili je mozda to vase "samostalno tumacenje". Naravno tako nesto nigde ne pise. Problem je u tome ako se na Kosovu i severu Vojvodine Albancima i Madjarima nudi otcepljenje onda tu o pravu Srba jednostavno nema sta da se kaze. Ne treba biti genije da se shvati da bi pravo Srba na samoopredeljenje na Kosovu, severu Vojvodine, Hrvatskoj, Bosni, Crnoj Gori i Makedoniji bilo u direktnoj koliziji sa pravima "ugnjetenih naroda" da se otcepe. Naravno kako onda tako nesto nuditi Srpskom narodu? Ili mozda ja pogresno razumem stvari? U krajnjem slucaju cim je Kominterna promenila misljenje i domaci komunisti su se presaltovali na njega. Zasto je to problem da se napise? Dakle, nema potrebe da aboliramo politiku koje su se i komunisti odrekli. Smatram da je verzija koju sam napisao sasvim korektna, a da je ova koja sada stoji iskrivljavanje cinjenica. Ajmo da napravimo verziju koja pojasnjava stvari. Ovo sto sad stoji nije tacno. Predlozite vi novu varijantu. pozdrav [[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 13 decembar 2016 (CET) [[Posebno:Doprinosi/93.87.160.103|93.87.160.103]] 16:56, 13 decembar 2016 (CET) == Jezik interfejsa == FYI: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?diff=40677113&oldid=40676567]. --[[Korisnik:Nemo bis|Nemo bis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nemo bis|razgovor]]) 20:58, 17 januar 2017 (CET) ==Slike== Hej! Hajde, molim te, kad kopiraš članke samo ukloni one slike koje nemamo na ovoj Wiki, jer smo se potrudili to dovesti u red pa da se kategorija ne puni :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 03:09, 30 august 2018 (CEST) :Zamolio bi [[Korisnik:Edgar Allan Poe|neonapoleonskog revanšistu]] da ne ometa druga čiji me povratak podsetio na sretnu priču o borcima s Dinare i njihovom držanju položaja do kasne '47. Slike, kategorije i šablone će da srede kolege, dakle ne zamaraj se time. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 03:23, 30 august 2018 (CEST) :Slušaj ti, [[Korisnik:Orijentolog|Beduinska patko]], lako je meni za Mladogfilozofa; on je konstantno tu u većoj ili manjoj mjeri, tako da se ja nikada nisam ni brinuo da je on nas napustio. (Mada, s tobom kao kolegom... čudi me da nije...) Ti se pobrini da vratiš [[Korisnik:Igorwindsor|Lennona]], on je tvoje zaduženje, jer inače od onog tvog najavljenog ponovnog okupljanja Bitlsa neće biti ništa. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:02, 30 august 2018 (CEST) == Pozivnica za pridruživanje diskord servisu Srpskohrvatske Wikipedije == <div style="margin:1em; border:1px silver solid; background:#414244; padding:0.6em;" > {| style="background:#414244" |- | [[File:Discord Color Text Logo (2015-2021).svg|120px]] | align="center"|<span style="color:#ffffff;">Zdravo, <noinclude>Mladifilozof</noinclude><includeonly>{{safesubst:<noinclude />BASEPAGENAME}}</includeonly>.<br> Pozivam te da se pridružiš diskord servisu sh.wikija. On služi da omogući lakšu komunikaciju i saradnju među korisnicima, a ima i sadržaje za zabavu.<br/>Da bi se pridružio, klikni <span style="color:#0047AB;"><span class="plainlinks">[https://discord.gg/ecx5jpr ovdje]</span></span>. Za više informacija, pogledaj <span style="color:#0047AB;">[[Wikipedia:Discord|<span style="color:silver;">Wikipedia:Diskord</span>]]</span>.<br> Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav! -- [[user: Nesmir Kudilovic|Несмир Кудилович]] ([[user talk: Nesmir Kudilovic|разговор]]) 0,36; петак, 9. августа 2019 (СЕВ)</span> |}</div> == Ауторска права == Здраво, Видим да имаш велико искуство у погледу ауторских права. Налетео сам на један интересантан блог са читавим низом веома добрих фотографија: http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/intro.html Не знам да ли си га ти приметио до сада. На њему сам пронашао веома добре фотографије на овом линку: http://bandenkampf.blogspot.com/2018/12/bk0406.html Да ли ми можеш помоћи својим саветом у вези ауторских права у вези ових фотографија и њиховог постављања на комонс?--[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:08, 25 august 2019 (CEST) == Gačić == Pozdrav. Pogledaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pahomije_Gačić&type=revision&diff=1596885&oldid=1554825 ovu] izmjenu i odreaguj ako treba jer vidim da si radio mnogo na tom članku a neko je s nevalidnim objašnjenjem u opisu izmjene (update ili infokutija) zapravo preradio cijeli tekst i izbacio puno toga. Ja sam danas dopunio s jednom rečenicom i sitnim izmjenama. Hvala. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.99.155|5.43.99.155]] 11:28, 12 oktobar 2019 (CEST) == Tsunetomo Yamamoto == Daj, molim te, samo, par stvarčica. Prvo, ako već pišeš članke, molim te da oni ne budu onako kratki jer je to ispod kriterija ove Wikipedije. Može se uvijek napisati rečenica-dvije i dodati neki osnovni podaci, kao što sam ja napravio, jer onakvi članci stvarno nemaju smisla; isto se odnosi i na kategorizaciju. Drugo, kada pišeš - pripazi na naziv. On nije Tsunemoto, nego Tsunetomo. I treće, znaš jako dobro - jer smo o tome pričali - da ova Wikipedija ne koristi fonetske oblike za dalekoistočne jezike (kineski, korejski, japanski, etc.), već etimološke ili službena pravila tih zemalja. E sada, dok je okej da ti napišeš članak u fonetskom obliku - jer onda ću ga ja ili netko drugi kasnije preimenovati u ispravni oblik - nemoj, molim te, ispravni oblik preusmjeravati na fonetski jer to otežava posao meni i ostalima. Ovdje si ne samo napravio to (što sam vidio slučajno!), već si ispravni oblik Yamamoto Tsunetomo prebacio na neispravno fonetski oblik pa je ovaj bio Jamato Cunemoto, što mu nije ime čak ni u fonetskom obliku. Eto, molim te pripazi na te neke sitnice i to je to. Hvala unaprijed ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 02:21, 18 april 2020 (CEST) :Ma sve okej, nisam ja ni sumnjao, nego samo da obratiš pažnju ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 15:20, 18 april 2020 (CEST) == Dogovor == Hej, vidim da tamo ima različitih varijanti pa sam mislio da se dogovorimo - hoćemo koristiti pokus ili eksperiment? Mislim, vidim da si se krenuo baviti poviješću znanosti pa da to usuglasimo; sada, ja ne znam jel' postoji neki konkretni terminološki rezon da se negdje koristi jedan, negdje drugi, ali ako ne postoji, ja sam sloniji varijanti ''eksperiment'', međutim ako misliš da je ''pokus'' bolja alternativa - sure :) Samo javi --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:13, 23 august 2020 (CEST) :Evo, javio sam se Orijentologu pa neka on procijeni, on se time najviše bavio. Nego, samo da te zamolim, kad prebacuješ članke - provjeri slike :) Našao sam sad par gdje slika nema i onda nam to puni kategoriju, a to smo se trudili počistiti pa samo izbriši te slike iz članka. Hvala ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:40, 23 august 2020 (CEST) == Vandalism by IP == Hi there! Could you take a look at [[Special:Contributions/89.111.226.188|this IP's edits]]? They seem to be mostly removing valid content and adding random words to several pages. Thanks. [[Korisnik:Isabelle Belato|Isabelle Belato]] ([[Razgovor sa korisnikom:Isabelle Belato|razgovor]]) 21:44, 4 rujan-септембар 2020 (CEST) == Krumpi == Iskusan korisnik, trebalo bi mu dodijeliti autopatrolersko pravo. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 16:01, 25 rujan-септембар 2020 (CEST) [[User:Krumpi]] Nažalost, ne znam jer nisam admin. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 10:40, 28 rujan-септембар 2020 (CEST) Bila sam admin, ali nisam se slagala s nekim Ripperovim načinima i dala sam ostavku. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 23:27, 28 rujan-септембар 2020 (CEST) == [[Korisnik:Aranya]] == Vrlo iskusna korisnica, trebalo bi joj dodijeliti autopatrolerska prava. [[Korisnik:Aranya]] [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 09:16, 11 oktobar 2020 (CEST) == Četnici itd. == Molim te vidi [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Četnici&type=revision&diff=41026788&oldid=41026632&diffmode=source ovdje] Da se ne natežem sa čovjekom oko revertiranja, prosudi je li bolje da citat ostane u izvornoj formi, na ekavici. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 16:42, 9 novembar 2020 (CET) ==Poziv na glasanje== Pozdrav. Kao što već sam smarao nekolike korisnike - i sećajući se da sam pre 6 godina glasao protiv tvog izbora za administratora, i nemajući baš ništa protiv da i ti isto učiniš - samo sam hteo da napomenem da sam se eto opet [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Administratori/Prijedlozi_za_davanje_statusa#Korisnik:Igor_Windsor kandidovao za administratora], pa te kao višegodišnjeg i vrednog korisnika sh.wiki pozivam na glasanje, ako želiš, bez da ikoga vučem za rukav. I glasanje "protiv" je jednako vredno! Hvala u svakom slučaju i veliki pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:16, 6 decembar 2020 (CET) ==109.175.39.47== Ako se ne ljutiš, ne bih rekao da ima razloga za blokiranje ove IP adrese. Citat u članku [[Četnici]] očito je iz neznanja prebacio iz ijekavice u ekavicu, i tu bih izmenu revertirao (pretekao si me. :)), ali ostalih par promena koje je večeras napravio sam ispatrolirao - nisu bile vandalizam, šablon za kalendar je stvarno doterao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:52, 7 decembar 2020 (CET) :Nemam ja alata za (od)blokiranje, napravi ti to sad, preuzimam odgovornost, paziću na taj IP. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:55, 7 decembar 2020 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:19, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(6)&oldid=22532666 --> euvhjht2g9ebgfqxof200t1eho2jra0 41263370 41263368 2022-08-26T11:37:35Z Edgar Allan Poe 29250 Zaštićena stranica "[[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof]]": Preventivna zaštita stranice ([Uredi=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (ističe 11:37, 26 rujan-септембар 2022 (UTC)) [Premještanje=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (ističe 11:37, 26 rujan-септембар 2022 (UTC))) wikitext text/x-wiki {{arhiva|[[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof/1|1]][[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof/2|2]][[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof/3|3]]}} Moj podsetnik: * [[Korisnik:Mladifilozof/Alatke]] * [[Wikipedia:Autorska prava na području bivše Jugoslavije]] * [[Wikipedia:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji]] * [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]] * [[:Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]] == Građanski rat u Vizantiji 1341–1347. == [[Građanski rat u Vizantiji 1341–1347.|Članak]] je sad proširen, završen, sređen, dorađen i spreman za izabrani nekom idućom prilikom. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 23:04, 30 rujan-септембар 2014 (CEST) == Antifašizam == Što misliš o tome da dio sadržaja članka "Antifašizam" koga si nedavno ubacio prebaciš u zasebni članak pod naslovom "Antifašizam u Jugoslaviji", "Antifašizam na prostoru bivše Jugoslavije" i sl. ? --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 11:26, 25 oktobar-листопад 2014 (CEST) ==Bitka na Kosovu 1389.== Pošto sam i tebe tamo onako uz put "tresnuo" čisto informativno govoreći kako je moguće da je Bitka na Kosovu 1389. godine bila srpska pobeda ? Ako preskočimo sve druge nevažne sitnice 1390. godine "nova srpska vlada" je službeno postala vazal Turaka. Oboje znamo što Britannica priča o tome,a realnost bi bila da je sama bitka bila ili taktički neodlučena ili taktička pirova turska pobjeda,a strateški govoreći je bila odlučujuća pobjeda. Činjenica da Turska nije 1389 anektirala Srbiju je vezana s "neslužbenim pravilima" nasleđivanja u turskom carstvu. Sultan se mora pojaviti u Carigradu, ubiti Boga u onima koji se bune i slično. Pogledaj gdje se Bajazid nalazi i što radi u ostatku 1389 i tokom 1390 godine !? Evo napisao sam par argumentiranih razloga zašto nije riječ o srpskoj pobjedi--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 11:09, 9 студени-novembar 2014 (CET) == Herman Nojbaher == Prvo veliki pozdrav. :) Cesto nailazim na tvoje clanke na W. Bavis se temama koje i mene zanimaju, i mada se u mnogim stavovima ne slazemo nailazim na dosta korisnih informacija. Pominjes da je Nojbaher pristrasan. Pa naravno, nije nikakav izuzetak. Ko nije? Na stranici za razgovor teme [[Hermann Neubacher]] sam napisao jos par redova. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 09:35, 16 студени-novembar 2014 (CET) *Sad vidim da su pravljene izmene na "Nojbaheru". Kad govori povoljno o Titu i partizanima tu izgleda ne govori u "skladu sa interesima Berlina" i tu nije nacisticki propagator, tamo gde ih kritikuje tu jeste. :) Naravno kad pominje duge strane to je onda potrebno objasniti jer - "onda laze". Kad su partizani pokusavali da izmuntaju Nemce to su naravno "takticki razlozi", a kad cetnici to rade, to je onda "iz ljubavi". U ratu svi sa manje ili vise uspeha pokusavaju da protivnike (i saveznike) upregnu u svoja kola. Nojbaher je to dobro video i isto tako dobro opisao. Sto se to ne uklapa najbolje u partizanske filmove nije naravno njegova krivica. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 16:11, 2 decembar-просинац 2014 (CET) **Ma generalno je OK. Mislim da treba izmeniti ovo objasnjenje: ''Nojbaher piše da je Nedić u početku bio '''ljubomoran''' na njegovo zbližavanje s Dražom: Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa '''ljubomorom''' i nepoverenjem.'' Mislim da je citat dovoljan. Gledao sam danas tekst o Zivojinu Pavlovicu - Zdrebetu. Ne snalazim se bas bog zna kako na Wikipediji, ali mi se cini da si ti autor. Dobar tekst. Tragicna prica o ljuckim sudbinama i o tome kako se od plemenitih ideja sklizne u teske tragedije. pozdrav, --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 21:39, 2 decembar-просинац 2014 (CET) == Mirko Rokvić Šoša == Molim te, možeš li, kad stigneš, pogledati [[Mirko Rokvić Šoša|ovaj članak]]? Thanks, --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 18:31, 1 decembar-просинац 2014 (CET) == Srpski fašizam == Pogledaj [[Srpski fašizam|ovaj članak]] i razmisli možeš li nešto od njega načiniti. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 23:05, 5 decembar-просинац 2014 (CET) ==Ime teksta== OK meni je jedino važno da se ime tekstova piše po sh standardu. Druga stvar koju sam htio reći je da bi mi nekako logički zvučalo da ako korisnik recimo udvostruči veličinu teksta tada on može promjeniti njegove ime. Normalno izuzetak od tog pravila bi bio slučaj kada netko dođe postavi šablone, bezbroj kategorija i tako uveća tekst pa onda ide mijenjati ime. Ta druga stvar me baš previše ne brine (iako mi zvuči nekako logički) jer mi je najvažnije da se sačuvaju sh imena,a sve ostalo je manje važno.--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 22:47, 14 decembar-просинац 2014 (CET) ==Kategorija== Hej! :) Samo da te pitam da mi objasniš kako se točno [[:Kategorija:Partizanski zapovjednici|ova kategorija]] uklapa u kontekst biografija o WWII? Naime, sređujem tu kategoriju sada pa da ne mijenjam ništa krivo, ali me zanima točno kako se ona uklapa, što ona točno iznačava, tko su osobe u njoj i može li se koga tu dodati ili izbaciti, da se to jasno kategorizira. Unaprijed hvala! --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 18:17, 23 decembar-просинац 2014 (CET) == Kosovski mit == Vidi [[Razgovor:Kosovski mit|ovde]] šta kaže IP za pesmu ''Ovamo, onamo''. Izgleda da je u pravu? --[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igorwindsor|razgovor]]) 22:00, 23 decembar-просинац 2014 (CET) ==Seiya je blokiran== Blokirao sam korisnik Seyia na 7 dana zbog ovoga: "Ovo je kulminiralo zajedničkom bolješvičko-nacističkom [[Invazija Poljske|invazijom i podjelom Poljske]] u septembru 1939., čime je izbio [[Drugi svjetski rat]]" [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pakt_Ribbentrop-Molotov&diff=8650410&oldid=5043901] Takve stvari nisu prihvatljive niti za hrvatsku wikipediju tako da po meni nema rasprave o tome. Ovu obavijest pišem svim administratorima pošto na ovoj wikipediji postoji običaj da se moji blokovi iz raznih razloga skraćuju i ukidaju pa ako do toga dođe da svi skupa održimo jednu raspravu o ovom bloku.--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 16:52, 25 decembar-просинац 2014 (CET) == Mani == Hello, I left a message [[:User_talk:Mladifilozof#Mani|here]]. -- [[Korisnik:Blackcat|Blackcat]] ([[Razgovor sa korisnikom:Blackcat|razgovor]]) 10:00, 30 mart-ожујак 2015 (CEST) ==Mail== Imaš e-mail od mene.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 21:43, 10 april-травањ 2015 (CEST) == Поздрав == Велики поздрав другу Младомфилозофу од друга Пинкија--[[Korisnik:Pinki|Pinki]] ([[Razgovor sa korisnikom:Pinki|razgovor]]) 23:19, 8 august 2016 (CEST) : pinki.heroj@hotmail.com ovo je moj mejl pa mi se možeš javiti da razmenimo neke podatke. Vidim da se odlično baviš radom na temama radničkog pokreta i KPJ, kao i NOB-a. Ja sam započeo veoma obimne hronologoji od 1919. do 1991. ali još nisu gotove. Pozdrav--[[Korisnik:Pinki|Pinki]] ([[Razgovor sa korisnikom:Pinki|razgovor]]) 12:48, 11 august 2016 (CEST) == Stevan Borota == [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Stevan_Borota&oldid=40163379] Imas poruku ovde. --[[Korisnik:Kolega2357|Kolega2357]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|razgovor]]) 23:59, 24 rujan-септембар 2016 (CEST) == Drezdenski kongres == Vidim da su "revertovane izmene koje predstavljaju samostalna tumačenja" na stranici posvecenoj Drezdenskom kongresu. Posto vidim da je ono sto sam ja napisao "samostalno tumacenje" (valjda treba da postoji neki forum koji treba da tumaci sta pise u zakljuccima) da li mozete da mi objasnite gde pise da je doneta odluka o stvaranju samostale Srbije. Svim ostalim narodima se namece nezavisna drzava (cak i nasuprot Staljinovom misljenju o neobaveznosti otcepljenja), a o samostalnoj Srbiji nema nigde ni pomena. U krajnjem slucaju lepo je i pisalo u prethodnoj varijanti : "Na kongresu je zaključeno da se [[Kraljevina Jugoslavija]] nalazi pred revolucijom. Kongres je potvrdio pravo svih ugnjetenih naroda na [[pravo na samoopredeljenje|samoopredeljenje]] i doneo odluku o stvaranju nezavisnih država - Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Slovenije, dok će mađarski i albanski narod imati pravo da se odvoji, jer je njihovu zemlju anektirala srpska buržoazija." Odjednom posle mojih komentara o tome da se Srpskom narodu ne nudi nigde nista osim pomoci "ugnjetenim narodima" u otcepljenju, vi u sledecoj varijanti nalazite negde da je tu doneta odluka o stvaranju nezavisne Srbije... Dakle gde to pise? Ili je mozda to vase "samostalno tumacenje". Naravno tako nesto nigde ne pise. Problem je u tome ako se na Kosovu i severu Vojvodine Albancima i Madjarima nudi otcepljenje onda tu o pravu Srba jednostavno nema sta da se kaze. Ne treba biti genije da se shvati da bi pravo Srba na samoopredeljenje na Kosovu, severu Vojvodine, Hrvatskoj, Bosni, Crnoj Gori i Makedoniji bilo u direktnoj koliziji sa pravima "ugnjetenih naroda" da se otcepe. Naravno kako onda tako nesto nuditi Srpskom narodu? Ili mozda ja pogresno razumem stvari? U krajnjem slucaju cim je Kominterna promenila misljenje i domaci komunisti su se presaltovali na njega. Zasto je to problem da se napise? Dakle, nema potrebe da aboliramo politiku koje su se i komunisti odrekli. Smatram da je verzija koju sam napisao sasvim korektna, a da je ova koja sada stoji iskrivljavanje cinjenica. Ajmo da napravimo verziju koja pojasnjava stvari. Ovo sto sad stoji nije tacno. Predlozite vi novu varijantu. pozdrav [[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 13 decembar 2016 (CET) [[Posebno:Doprinosi/93.87.160.103|93.87.160.103]] 16:56, 13 decembar 2016 (CET) == Jezik interfejsa == FYI: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?diff=40677113&oldid=40676567]. --[[Korisnik:Nemo bis|Nemo bis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nemo bis|razgovor]]) 20:58, 17 januar 2017 (CET) ==Slike== Hej! Hajde, molim te, kad kopiraš članke samo ukloni one slike koje nemamo na ovoj Wiki, jer smo se potrudili to dovesti u red pa da se kategorija ne puni :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 03:09, 30 august 2018 (CEST) :Zamolio bi [[Korisnik:Edgar Allan Poe|neonapoleonskog revanšistu]] da ne ometa druga čiji me povratak podsetio na sretnu priču o borcima s Dinare i njihovom držanju položaja do kasne '47. Slike, kategorije i šablone će da srede kolege, dakle ne zamaraj se time. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 03:23, 30 august 2018 (CEST) :Slušaj ti, [[Korisnik:Orijentolog|Beduinska patko]], lako je meni za Mladogfilozofa; on je konstantno tu u većoj ili manjoj mjeri, tako da se ja nikada nisam ni brinuo da je on nas napustio. (Mada, s tobom kao kolegom... čudi me da nije...) Ti se pobrini da vratiš [[Korisnik:Igorwindsor|Lennona]], on je tvoje zaduženje, jer inače od onog tvog najavljenog ponovnog okupljanja Bitlsa neće biti ništa. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:02, 30 august 2018 (CEST) == Pozivnica za pridruživanje diskord servisu Srpskohrvatske Wikipedije == <div style="margin:1em; border:1px silver solid; background:#414244; padding:0.6em;" > {| style="background:#414244" |- | [[File:Discord Color Text Logo (2015-2021).svg|120px]] | align="center"|<span style="color:#ffffff;">Zdravo, <noinclude>Mladifilozof</noinclude><includeonly>{{safesubst:<noinclude />BASEPAGENAME}}</includeonly>.<br> Pozivam te da se pridružiš diskord servisu sh.wikija. On služi da omogući lakšu komunikaciju i saradnju među korisnicima, a ima i sadržaje za zabavu.<br/>Da bi se pridružio, klikni <span style="color:#0047AB;"><span class="plainlinks">[https://discord.gg/ecx5jpr ovdje]</span></span>. Za više informacija, pogledaj <span style="color:#0047AB;">[[Wikipedia:Discord|<span style="color:silver;">Wikipedia:Diskord</span>]]</span>.<br> Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav! -- [[user: Nesmir Kudilovic|Несмир Кудилович]] ([[user talk: Nesmir Kudilovic|разговор]]) 0,36; петак, 9. августа 2019 (СЕВ)</span> |}</div> == Ауторска права == Здраво, Видим да имаш велико искуство у погледу ауторских права. Налетео сам на један интересантан блог са читавим низом веома добрих фотографија: http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/intro.html Не знам да ли си га ти приметио до сада. На њему сам пронашао веома добре фотографије на овом линку: http://bandenkampf.blogspot.com/2018/12/bk0406.html Да ли ми можеш помоћи својим саветом у вези ауторских права у вези ових фотографија и њиховог постављања на комонс?--[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:08, 25 august 2019 (CEST) == Gačić == Pozdrav. Pogledaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Pahomije_Gačić&type=revision&diff=1596885&oldid=1554825 ovu] izmjenu i odreaguj ako treba jer vidim da si radio mnogo na tom članku a neko je s nevalidnim objašnjenjem u opisu izmjene (update ili infokutija) zapravo preradio cijeli tekst i izbacio puno toga. Ja sam danas dopunio s jednom rečenicom i sitnim izmjenama. Hvala. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.99.155|5.43.99.155]] 11:28, 12 oktobar 2019 (CEST) == Tsunetomo Yamamoto == Daj, molim te, samo, par stvarčica. Prvo, ako već pišeš članke, molim te da oni ne budu onako kratki jer je to ispod kriterija ove Wikipedije. Može se uvijek napisati rečenica-dvije i dodati neki osnovni podaci, kao što sam ja napravio, jer onakvi članci stvarno nemaju smisla; isto se odnosi i na kategorizaciju. Drugo, kada pišeš - pripazi na naziv. On nije Tsunemoto, nego Tsunetomo. I treće, znaš jako dobro - jer smo o tome pričali - da ova Wikipedija ne koristi fonetske oblike za dalekoistočne jezike (kineski, korejski, japanski, etc.), već etimološke ili službena pravila tih zemalja. E sada, dok je okej da ti napišeš članak u fonetskom obliku - jer onda ću ga ja ili netko drugi kasnije preimenovati u ispravni oblik - nemoj, molim te, ispravni oblik preusmjeravati na fonetski jer to otežava posao meni i ostalima. Ovdje si ne samo napravio to (što sam vidio slučajno!), već si ispravni oblik Yamamoto Tsunetomo prebacio na neispravno fonetski oblik pa je ovaj bio Jamato Cunemoto, što mu nije ime čak ni u fonetskom obliku. Eto, molim te pripazi na te neke sitnice i to je to. Hvala unaprijed ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 02:21, 18 april 2020 (CEST) :Ma sve okej, nisam ja ni sumnjao, nego samo da obratiš pažnju ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 15:20, 18 april 2020 (CEST) == Dogovor == Hej, vidim da tamo ima različitih varijanti pa sam mislio da se dogovorimo - hoćemo koristiti pokus ili eksperiment? Mislim, vidim da si se krenuo baviti poviješću znanosti pa da to usuglasimo; sada, ja ne znam jel' postoji neki konkretni terminološki rezon da se negdje koristi jedan, negdje drugi, ali ako ne postoji, ja sam sloniji varijanti ''eksperiment'', međutim ako misliš da je ''pokus'' bolja alternativa - sure :) Samo javi --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:13, 23 august 2020 (CEST) :Evo, javio sam se Orijentologu pa neka on procijeni, on se time najviše bavio. Nego, samo da te zamolim, kad prebacuješ članke - provjeri slike :) Našao sam sad par gdje slika nema i onda nam to puni kategoriju, a to smo se trudili počistiti pa samo izbriši te slike iz članka. Hvala ^^ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:40, 23 august 2020 (CEST) == Vandalism by IP == Hi there! Could you take a look at [[Special:Contributions/89.111.226.188|this IP's edits]]? They seem to be mostly removing valid content and adding random words to several pages. Thanks. [[Korisnik:Isabelle Belato|Isabelle Belato]] ([[Razgovor sa korisnikom:Isabelle Belato|razgovor]]) 21:44, 4 rujan-септембар 2020 (CEST) == Krumpi == Iskusan korisnik, trebalo bi mu dodijeliti autopatrolersko pravo. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 16:01, 25 rujan-септембар 2020 (CEST) [[User:Krumpi]] Nažalost, ne znam jer nisam admin. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 10:40, 28 rujan-септембар 2020 (CEST) Bila sam admin, ali nisam se slagala s nekim Ripperovim načinima i dala sam ostavku. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 23:27, 28 rujan-септембар 2020 (CEST) == [[Korisnik:Aranya]] == Vrlo iskusna korisnica, trebalo bi joj dodijeliti autopatrolerska prava. [[Korisnik:Aranya]] [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 09:16, 11 oktobar 2020 (CEST) == Četnici itd. == Molim te vidi [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Četnici&type=revision&diff=41026788&oldid=41026632&diffmode=source ovdje] Da se ne natežem sa čovjekom oko revertiranja, prosudi je li bolje da citat ostane u izvornoj formi, na ekavici. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 16:42, 9 novembar 2020 (CET) ==Poziv na glasanje== Pozdrav. Kao što već sam smarao nekolike korisnike - i sećajući se da sam pre 6 godina glasao protiv tvog izbora za administratora, i nemajući baš ništa protiv da i ti isto učiniš - samo sam hteo da napomenem da sam se eto opet [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Administratori/Prijedlozi_za_davanje_statusa#Korisnik:Igor_Windsor kandidovao za administratora], pa te kao višegodišnjeg i vrednog korisnika sh.wiki pozivam na glasanje, ako želiš, bez da ikoga vučem za rukav. I glasanje "protiv" je jednako vredno! Hvala u svakom slučaju i veliki pozdrav, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:16, 6 decembar 2020 (CET) ==109.175.39.47== Ako se ne ljutiš, ne bih rekao da ima razloga za blokiranje ove IP adrese. Citat u članku [[Četnici]] očito je iz neznanja prebacio iz ijekavice u ekavicu, i tu bih izmenu revertirao (pretekao si me. :)), ali ostalih par promena koje je večeras napravio sam ispatrolirao - nisu bile vandalizam, šablon za kalendar je stvarno doterao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:52, 7 decembar 2020 (CET) :Nemam ja alata za (od)blokiranje, napravi ti to sad, preuzimam odgovornost, paziću na taj IP. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:55, 7 decembar 2020 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:19, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(6)&oldid=22532666 --> euvhjht2g9ebgfqxof200t1eho2jra0 0 75206 41263291 41104799 2022-08-26T09:42:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Lik iz stripa | ime lika = Batman | slika = Batmanlee.png | veličina = | zaglavlje = Promotivni crtež za ''[[Batman (strip)|Batman]]'' #608<br />Olovka: [[Jim Lee]]; Boja: [[Scott Williams]] | izdavač = [[DC Comics]] | prvo_pojavljivanje = ''[[Detective Comics]]'' #27<br /><small>(svibanj [[1939.]])</small> | tvorci = [[Bob Kane]]<br />[[Bill Finger]] | alter ego = Bruce Wayne | vrsta = čovjek | dom = [[Gotham City]] | alijansa = | prethodni savezi = | saveznici = [[Robin]]<br />[[James Gordon|Narednik Gordon]]<br />[[Alfred Pennyworth]]<br />[[Batgirl]]<br />[[Catwoman]]<br />[[Superman]]<br />[[Wonder Woman]]<br />[[Green Arrow]] | alias = Matches Malone,<ref>''Batman'' (vol. 1) #242 (lipanj 1972.)</ref> Sir Hemingford Grey, Mordecai Wayne, The Insider, Lefty Knox,<ref>''Detective Comics'' (vol. 1) #846 (rujan 2008.)</ref> Minuteman,<ref>''[[Silver Age (DC Comics)|Silver Age 80-Page Giant]]'' #1 (srpanj 2000.)</ref> Vitez tame | moći = Genijalna inteligencija<br />Izrazita fizička i mentalna kondicija<br />Majstor u [[borilačke vještine|borilačkim vještinama]], [[akrobacija]]ma, [[kriminalistika|detektivskom radu]], [[strategija]]ma, [[mačevanje|mačevanju]] i [[streljaštvo|pucanju]]<br />Korištenje visoke tehnologije, oržuja, oklopa i naprava<br />Majstor skrivanja i prerušavanja<br />[[Hakiranje|Računalni haker]]<br />[[Fotografsko pamćenje]] }} '''Batman''' je fiktivni lik, [[strip]]ovski superheroj koji se pojavljuje u stripovima koje izdaje [[DC Comics]]. Batmana su stvorili crtač [[Bob Kane]] i pisac [[Bill Finger]],<ref>[[Ron Goulart|Goulart, Ron]], ''Comic Book Encyclopedia'' ([[HarperCollins|Harper Entertainment]], New York, 2004) ISBN 0-06-053816-3</ref> a prvi put se pojavio u svibnju [[1939.]] godine u stripu ''[[Detective Comics]]'' #27. Izvorno nazivan "the Bat-Man" (sh. "Čovjek-šišmiš"), a danas se nerijetko naziva i "the Batman", lik je poznat i po nadimcima "the Caped Crusader"<ref name="Fleisher">Fleisher, Michael L. ''The Encyclopedia of Comic Book Heroes Volume 1 Batman'' Collier Books 1976 ISBN 0-02-080090-8 p. 31</ref> (sh. "Maskirani osvetnik"), "the Dark Knight"<ref name="Fleisher"/> (sh. "Vitez tame") i "the World's Greatest Detective"<ref name="Fleisher"/> (sh. "Najbolji detektiv na svijetu"). Batman je zapravo [[alter ego]] '''Brucea Waynea''', [[SAD|američkog]] milijardera, industrijalca i filantropa. Wayne se, posvjedočivši ubojstvu svojih roditelja u djetinjstvu, zakleo kako će se osvetiti svim kriminalcima, misija koja je za njega protkana visokim idealom [[pravda|pravde]]. Kako bi se pripremio, Wayne je prošao kroz niz rigoroznih, fizičkih i mentalnih priprema, a za svoju alter ego odabrao je kostim [[šišmiš]]a.<ref name="dc-ency">{{Cite book | last = Beatty | first = Scott | author-link = | contribution = Batman | editor-last = Dougall | editor-first = Alastair | title = The DC Comics Encyclopedia | pages = 40–44 | publisher = [[Dorling Kindersley]] | place = London | year = 2008 | isbn = 0-7566-4119-5}}</ref> Njegovo djelovanje vidljivo je u fiktivnom [[Gotham City]]ju, a u njegovoj borbi kriminala pomažu mu brojni saveznici, među kojima su najznačajniji [[Robin]] (koji se pojavio u nekoliko inkarnacija), batler [[Alfred Pennyworth]], policijski narednik [[James Gordon]] i heroina [[Batgirl]], koja se pojavljuje periodički. Njegove protivnike utjelovljuje cijela plejada različitih zlikovaca, poznata kao "[[Lista Batmanovih protivnika|rogues gallery]]", u koje, između ostalih, spadaju i [[Joker (strip)|Joker]], [[The Penguin|Penguin]], [[The Riddler|Riddler]], [[Mr. Freeze]], [[Two-Face]], [[Ra's al Ghul]], [[The Scarecrow|Scarecrow]], [[Poison Ivy]] i [[Bane]]. Za razliku od većine superheroja, Batman ne posjeduje nikakve supermoći; u svojoj borbi koristi se superiornom inteligencijom, borilačkim vještinama, detektivskim radom, tehnologijom, novcem i psihologijom straha, koja mu uvelike pomaže u borbi protiv uličnih kriminalaca. Batman je postao izrazito popularan nedugo nakon svog premijernog pojavljivanja, tako da je već [[1940.]] godine dobio svoj vlastiti strip, ''[[Batman (strip)|Batman]]''. Tokom sljedećih desetljeća, pojavile su se različite interpretacije lika. Tokom 60-ih godina, [[camp (stil)|camp]] stil [[Batman (TV serija)|istoimene televizijske serije]] doveo je do toga da je takva [[estetika]] povezivana s Batmanom i mnogo godina nakon službenog završetka serije. Brojni su autori pokušali vratiti Batmana njegovim "mračnim" korijenima, a rezultati su varirali. Navedeni su pokušaji kulminirali kultnom miniserijom [[Frank Miller|Franka Millera]], ''[[The Dark Knight Returns (strip)|The Dark Knight Returns]]'', iz [[1986.]] godine, kao i stripovima ''[[Batman: The Killing Joke]]'' [[Alan Moore|Alana Moorea]] te ''[[Arkham Asylum: A Serious House on Serious Earth]]''. Sveopći uspjeg dugometražnih filmova kuće [[Warner Bros.]] pomogao je u održavanju interesa javnosti za lik Batmana.<ref>{{cite news | url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/film-and-tv/features/the-big-question-what-is-the-history-of-batman-and-why-does-he-still-appeal-873780.html | title=The Big Question: What is the history of Batman, and why does he still appeal? | work=[[The Independent]] | date = 22. 7. 2008. | location=London}}</ref> Kao jedna od glavnih [[Kulturološka ikona|američkih kulturoloških ikona]], Batman je bio tema brojnih [[Serijal o Batmanu|adaptacija na različitim medijima]], uključujući film i televiziju, a pojavljivao se i u milijunski prodavanim primjercima igračaka i video igara. Lik je, također, inspirirao i brojne [[psihijatrija|psihijatre]], koji su pokušali analizirati njegovu psihu i odrediti njegovu pravu ulogu u društvu. U svibnju [[2011.]], Batman je stavljen na drugo mjesto [[IGN]]-ove liste Top 100 stripovskih junaka svih vremena,<ref>{{cite web | url=http://www.ign.com/top/comic-book-heroes/2 | title=Batman – Top 100 Comic Book Heroes | publisher=IGN Entertainment | accessdate = 27. 05. 2011.}}</ref> odmah iza [[Superman]]a. Časopis ''[[Empire]]'' ga je također stavio na drugo mjesto liste 50 najvećih stripovskih likova svih vremena. Batmana su na platnu tumačili brojni glumci, među kojima [[Lewis Wilson]], [[Robert Lowery]], [[Adam West]], [[Michael Keaton]], [[Val Kilmer]], [[George Clooney]], [[Christian Bale]], [[Ben Affleck]] i [[Robert Pattinson]]. == Historija izdanja == === Stvaranje lika === [[Datoteka:Bob_Kane_Batman_Original.jpg|thumb|left|220px|"''Otišao sam do njega i pokazao mi je crtež lika koji je uvelike podsjećao na Supermana s nekakvim... crvenkastim tajicama, s čizmama... bez rukavica, bez izazova... s malom [[domino maska|domino maskom]], kako visi s užeta.''" Originalni dizajn Batmana što ga je napravio [[Bob Kane]].]] Počekom [[1939.]] godine, uspjeh [[Superman]]a u sklopu ''[[Action Comics]]a'' utjecao je na urednike iz stripovskog odjela [[National Publications]]a (prethodnika [[DC Comics]]a) da zahtijevaju stvaranje novih superheroja u svojim izdanjima. Kao odgovor na to, [[Bob Kane]] je stvorio "Bat-Mana".<ref>[[Les Daniels|Daniels, Les]]. ''Batman: The Complete History''. Chronicle Books, 1999. ISBN 0-8118-4232-0, pg. 18</ref> Suradnik [[Bill Finger]] prisjetio se tog događaja: "''Kane je imao ideju za lika po imenu 'Batman' i želio je da pogledam crteže. Otišao sam do njega i pokazao mi je crtež lika koji je uvelike podsjećao na Supermana s nekakvim... crvenkastim tajicama, s čizmama... bez rukavica, bez izazova... s malom [[domino maska|domino maskom]], kako visi s užeta. Iz njega su stršila dva krila, slična onima [[šišmiš]]a. Ispod njega je bio velik znak... BATMAN.''"<ref>[[Jim Steranko|Steranko, Jim]]. ''The Steranko History of Comics 1''. Reading, PA: Supergraphics, 1970. (ISBN 0-517-50188-0)</ref> Finger je ponudio sljedeće savjete: kukuljica umjesto obične domino maske, plašt umjesto krila i rukavice, uz uklanjanje crvene boje iz izvornog dizajna.<ref>Daniels (1999), pg. 21, 23</ref><ref>{{cite journal|author=Havholm, Peter|title=Corporate Authorship: A Response to Jerome Christensen|journal=Critical Inquiry|volume=30|issue=1|month=Autumn|year=2003|page=192|issn=00931896|doi=10.1086/380810|last2=Sandifer|first2=Philip}}</ref><ref name="Archives 3">Biography by Joe Desris, in ''Batman Archives'', Volume 3 ([[DC Comics]], 1994), p. 223 ISBN 1-56389-099-2</ref><ref>{{cite book |authorlink=Les Daniels |last=Daniels |first=Les |title=Batman: The Complete History |publisher=Chronicle Books |year=1999 |isbn=0-8118-4232-0 |pages=21, 23}}</ref> Finger je također rekao kako je upravo on smislio ime Bruce Wayne, Batmanov pravi identitet: "''Ime Brucea Waynea došlo je od [[Robert Bruce|Roberta Brucea]], [[Škoti|škotskog]] patriota. Bruce je, kao plejboj, svakako bio gospodin. Za prezime sam tražio nešto što je asociralo na kolonijalizam. Pokušao sam s Adamsom, Hancockom, ..., a onda sam se sjetio [[Anthony Wayne|Ludog Anthonyja Waynea]].''"<ref name="creation">Kane, Andrae, p. 44</ref> Kasnije je izjavio kako je na njegove sugestije utjecao popularni strip ''[[The Phantom]]'' [[Lee Falk|Leeja Falka]], s kojim je i Kane bio upoznat.<ref name=autogenerated1>Kane, Andrae, p. 41</ref> Po pitanju Bat-Manova izgleda, osobnosti, metoda i oružja, Kane i Finger su se uvelike pozivali na suvremenu [[pop-kultura|pop-kultru]] 30-ih godina. Detalji jasnije definiraju te inspiracije u fenomenima [[šund]]a, [[strip]]ova, [[novine|novinskih]] naslovnica i autobiografskim detaljima iz Kaneova života.<ref>Daniels, Les. ''DC Comics: A Celebration of the World's Favorite Comic Book Heroes''. New York: Billboard Books/Watson-Guptill Publications, 2003, ISBN 0-8230-7919-8, pg. 23</ref> Kao aristokratski junak s dvostrukim identitetom, Bat-Man nije bio prvi takav slučaj u povijesti umjetnosti, čemu svjedoče likovi [[Scarlet Pimpernel]] (kojega je [[1903.]] godine stvorila [[Emma Orczy|barunica Orczy]]) i [[Zorro]] (kojega je [[1919.]] godine stvorio [[Johnston McCulley]]). Kao i oni, i Bat-Man je svoja herojska djela obavljao u tajnosti, sumnju otklanjao tako što se u javnosti pravio blesav, ali je ta ista djela obilježavao karakterističnim simbolom. Sam Kane je eksplicitno naveo kako su filmovi ''[[The Mark of Zorro (film, 1920)|The Mark of Zorro]]'' (1920.) i ''[[The Bat Whispers]]'' (1930.) utjecali na formiranje Bat-Manove ikonografije. Finger je, crpeći inspiracju iz likova poput [[Doc Savage|Doca Savagea]], [[The Shadow|Shadowa]] i [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]], odlučio da Bat-Man bude i vrhunski detektiv.<ref>Boichel, Bill. "Batman: Commodity as Myth." ''The Many Lives of the Batman: Critical Approaches to a Superhero and His Media''. Routledge: London, 1991. ISBN 0-85170-276-7, pg. 6–7</ref> U svojoj autobiografiji iz [[1989.]], Kane je obrazložio Fingerov doprinos stvaranju Batmana: {{quote|"''Jednog sam dana nazvao Billa i rekao: 'Imam novog lika po imenu Bat-Man i napravio sam nekoliko grubih, elementarnih crteža koje bi volio da pogledaš.' Došao je i pokazao sam mu crteže. U to sam vrijeme, na Batmanovom licu, imao samo malenu domino masku, kao onu koju je kasnije nosio [[Robin]]. Bill je na to rekao: 'Zašto ga ne bi učinio šišmišolikijim i stavio mu kapuljaču preko glave, i izbaci mu oči i napravi proreze za njih da bude još misteriozniji?' U tom je trenutku Bat-Man imao crveni, jednodjelni kostim: krila, gaćice i maska bile su crne. Ja sam mislio da su crvena i crna dobra kombinacija. Bill je rekao da je kostim previše svijetao: 'Oboji ga u tamnosivu kako bi izgledao opasnije.' Plašt je izgledao kao dva kruta krila pričvršćena na njegovim rukama. Kako smo Bill i ja pričali, shvatili smo da bi ta krila u akciji bila nezgrapna pa smo ih zamijenili plaštom, dizajniranim tako da u borbi ili letu podsjeća na šišmišja krila. Također, nije nosio rukavice, ali smo ih dodali kako ne bi ostavljao otiske prstiju.''"<ref name=autogenerated1 />}} === Subsekventno pitanje autorstva === Kane se odrekao vlasništva nad likom u zamjenu za, izmđeu ostalog, obvezan autorski potpis na svim stripovima o Batmanu. Taj potpis, izvorno, nije glasio "Batman; tvorac: Bob Kane", već je njegovo ime naprosto navedeno na naslovnoj stranici svake priče. Ime se prestalo pojavljivati na stripovima sredinom 60-ih, kada su ga zamijenili stvarni podatci o autorima i ilustratorima priče. Krajem 70-ih, kada su [[Jerry Siegel]] i [[Joe Shuster]] dobili svoje priznanje na stripovima o [[Superman]]u, a [[William Moulton Marston]] na onima o [[Wonder Woman]], svi kasniji stripovi o Batmanu izdavani su s tekstom "tvorac: Bob Kane", uz ostala imena. Finger, s druge strane, nije dobio jednako priznanje. Iako mu je DC još od 40-ih priznavao autorstvo na drugim radovima, tek je tokom 60-ih godina, mada u ograničenoj mjeri, priznat i kao tvorac Batmana; primjerice, urednik [[Julius Schwartz]] ga, na posljednjim stranicama stripa ''Batman'' #169 (veljača [[1965.]]), navodi kao tvorca [[Riddler]]a, jednog od glavnih zlikovaca iz stripova o Batmanu. Ipak, Fingerov ugovor ga je ostavio tek s tim, bez formalnog priznanja autorstva. Kane je kasnije napisao: "''Bill je bio jako žalostan zbog nedostatka većih uspjeha u svojoj karijeri. Smatrao je da nije u potpunosti iskoristio svoj kreativni potencijal i da ga je uspjeh naprosto zaobišao.''"<ref name="creation" /> Kada je Finger umro [[1974.]] godine, DC ga još uvijek nije priznao kao sutvorca Batmana. [[Jerry Robinson]], koji je u to vrijeme surađivao s Fingerom i Kaneom na stripu, oštro je kritizirao Kanea jer je ovaj odbio podijeliti titulu tvorca s Fingerom. U intervjuu za ''[[The Comics Journal]]'' ([[2005.]]), Robinson se prisjeća kako je Finger prezirao svoj položaj: {{quote|"''Bob mu je ulijevao još veću nesigurnost jer, dok je crnčio radeći na Batmanu, nije bio dio slave i novca koji su pratili Boba, zbog čega je... [planirao] prestati biti [Kaneov zaposlenik]. (...) [Kane] je trebao navesti Billa kao sutvorca, jer ja znam; bio sam tu... To je jedina stvar koju nikada ne bih oprostio Bobu, to što se nije brinuo o Billu niti priznao njegovu vitalnu ulogu u nastanku Batmana. Kao što je bio slučaj sa Siegelom i Shusterom, ovdje je trebalo biti isto.''"<ref>{{cite journal |last=Groth |first=Gary |authorlink=Gary Groth |year=2005 |month=October |title=Jerry Robinson |journal=The Comics Journal |volume=1 |issue=271 |pages=80–81 |issn=0194-7869 |url=http://www.tcj.com/?option=com_content&task=view&id=350&Itemid=48 |accessdate = 2007-11-18}}</ref>}} Izvorno, tokom [[1965.]] godine, u otvorenom pismu fanovima, Kane je odbacio Fingerove tvrdnje kako je ovaj stvorio lika: "''učinilo mi se kako je Bill Finger ostavio dojam kako je on, a ne ja, stvorio 'Batmana', kao i Robina i sve ostale zlikovce i likove. Ta je izjava u cijelosti neistinita.''" Po pitanju nedostatka priznanja za Fingera, izjasnio se ovako: "''Problem s činjenicom da ste 'skriveni' pisac ili umjetnik je taj da morate ostati anonimac bez 'priznanja'. Ipak, ukoliko pojedinac želi 'priznanje', on mora prestati biti 'skriven' ili sljedbenik i postati vođa ili inovator.''"<ref>''[[Comic Book Artist]]'' 3. Winter 1999. [[TwoMorrows Publishing]]</ref> Ipak, [[1989.]] godine, Kane je nešto promijenio svoje mišljenje: {{quote|"''Tada je to bila situacija tipa, jedan autor i on je imao svoje ime na naslovnici [stripa] — politika DC-ja po pitanju stripa bila je da, ukoliko sam ne znaš pisati, nađeš druge pisce, ali njihova se imena ne bi pojavljivala u finalnoj verziji stripa. Tako se dogodilo da me Bill nikada nije pitao za to [priznanje], a ja ga nisam ponudio — izgleda da je to, tada, bilo pitanje ega. Osjećao sam se grozno, jako, kada je [Finger] umro.''"<ref>"Comic Book Interview Super Special: Batman" Fictioneer Press, 1989</ref>}} === Rane godine === [[Datoteka:Detective_Comics_27.jpg|thumb|250px|Naslovnica stripa ''Detective Comics'' #27 (svibvanj 1939.) u kojem se prvi put pojavljuje Batman.]] Prva priča o Batmanu, "The Case of the Chemical Syndicate", izdana je u stripu ''Detective Comics'' #27, u svibnju [[1939.]] godine. Bill Finger je izjavio kako je "Batman izvorno pisan u [[šund]] stilu",<ref>Daniels (1999), pg. 25</ref> što je evidentno kroz činjenicu da glavni lik pokazuje jako malo, gotovo nimalo, kajanja zbog ubijanja kriminalaca. Po izdavanju, Batman se pokazao kao pravi hit te je već [[1940.]] godine dobio vlastiti strip, uz to što se pojavljivao u serijalu ''Detective Comics''. U tom je periodu National bila najprodavanija i najutjecajnija stripovska kuća, a Batman je, zajedno sa [[Superman]]om, bio temelj njihovog velikog uspjeha.<ref>Wright, Bradford W. ''Comic Book Nation''. Baltimore: Johns Hopkins, 2001. ISBN 0-8018-7450-5, pg. 19</ref> Njih su se dvojica zajedno pojavili u serijalu ''[[World's Finest Comics]]'', koji je na jesen [[1940.]] godine, kada je počeo izlaziti, bio naslovljen ''World's Best Comics''. Na stripovima su u to vrijeme radili i [[Jerry Robinson]] i [[Dick Sprang]]. Tokom nekoliko prvih stripova o Batmanu, naslovnom liku su dodavani različiti elementi, a umjetnička predodžba lika se razvijala. Kane je primijetio da je u toku prvih šest izdanja uvelike naglasio Batmanovu vilicu i produljio uši na kostimu. Kasnije je izjavio: "''Nekih godinu dana kasnije, bio je gotovo kompletan, moj odrasli Batman.''"<ref name = "vapzdg">Daniels (1999), pg. 29</ref> [[Batmanov remen|Batmanov karakteristični remen]] premijerno je predstavljen u stripu ''Detective Comics'' #29 (srpanj [[1939.]]), a ubrzo su uslijedili i [[Batrang]] u obliku [[bumerang]]a te prvo Batmanovo vozilo - [[Batplane]] (''Detective Comics'' #31; rujan [[1939.]]). Porijeklo lika objašnjeno je u ''Detective Comics'' #33 (studeni [[1939.]]), gdje je na dvije stranice objašnjena geneza lika nastalog na traumi zbog svjedočenja smrti svojih roditelja. Priču o mladom Bruceu Wayneu koji svjedoči kako ulični lopov ubija njegove roditelje napisao je Finger. Nekoliko dana nakon tragedije, dječak se, na njihovom grobu zaklinje kako će ostatak svog života provesti boreći se protiv svih kriminalaca.<ref>{{cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Bob Kane]]|inker=[[Sheldon Moldoff]]|issue=33|title=Detective Comics|story=The Batman and How He Came to Be|publisher=[[DC Comics]]|date=Nov. 1939|pages=1–2}}</ref><ref>[http://www.comics.org/details.lasso?id=560 ''Detective Comics'' #33] (Nov. 1939), [[Grand Comics Database]]</ref><ref>John Jefferson Darowski, "[http://www.pdfdownload.org/pdf2html/pdf2html.php?url=http%3A%2F%2Fcontentdm.lib.byu.edu%2FETD%2Fimage%2Fetd2158.pdf&images=yes The Mythic Symbols of Batman]" December 2007. Retrieved 2008-03-20. on March 20, 2008.</ref> Rani, [[šund]]om inspirirani Batman postepeno je postajao mekši s izdanjem ''Detective Comics'' #38 (travanj [[1940.]]), u kojem je premijerno predstavljen [[Robin]], Batmanov pomoćnik.<ref name = "Wright_p17">Wright, pg. 17</ref> Robin je uveden nakon Fingerove sugestije kako bi Batmanu trebao "[[Dr. Watson|Watson]]" s kojim bi mogao pričati.<ref>Daniels (1999), pg. 38</ref> Prodaja stripova gotovo se udvostručila, unatoč Kaneovom preferiranju solo Batmana, a potaknula je i proliferaciju "djece-pomoćnika". Prvo izdanje samostalnog ''[[Batman (strip)|Batman]]'' stripa znakovito je ne samo po tome što su u njemu predstavljena Batmanova dva najupornija protivnika, [[Joker (strip)|Joker]] i [[Catwoman]], već i po sceni u kojoj Batman ustrijeli skupinu čudovišnih divova. Ta je priča urednika [[Whitney Ellsworth|Whitneyja Ellswortha]] dovela do toga da zabrani Batmanu daljnje korištenje pištolja ili ubijanje.<ref name=dan42>Daniels (1999), pg. 42</ref> Do [[1942.]], kreativni tim autora koji je stajao iza Batmana već je uveo gotovo sve bitne elemente iz svijeta o Batmanu.<ref name = "Boichel_p9">Boichel, pg. 9</ref> U godinama nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], DC je "usvojio poslijeratnu uređivačku politiku koja je naglašeno umanjivala značaj društvenih komentara nauštrb polagane, mladenačke fantazije." Utjecaj te politike bio je vidljiv u ''Batman'' stripovima iz poslijeratnog perioda. Naime, strip je premješten iz "mračnog i opasnog svijeta" u kojem je boravio tokom 40-ih godina, a Batman je pretvoren u uglednog građanina i očinsku figuru koja djeluje u "veseloj i razigranoj" okolini.<ref>Wright, pg. 59</ref> === 1950e i rane 1960e === Batman je bio jedan od rijetkih stripovskih likova koji je redovito izdavan i u periodu kada je interes za stripove opao tokom 50-ih godina. U priči "The Mightiest Team in the World", u stripu ''[[Superman (strip)|Superman]]'' #76 (lipanj [[1952.]]), Batman se po prvi puta ujedinjuje sa Supermanom i dva superheroja saznaju pravi identitet ovog drugog.<ref>{{Comic book reference|writer=[[Edmund Hamilton]]|penciller=[[Curt Swan]]|story=The Mightiest Team In the World|title=Superman #76|date=June 1952|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Nakon uspjeha ove priče, serijal ''World's Finest Comics'' je redizajniran tako da sadrži zajedničke pustolovine Batmana i Supermana, u odnosu na dotadašnje individualne pustolovine svakog od njih.<ref>Daniels (1999), pg. 88</ref> Tandem je bio financijski uspjeh u periodu kada stripovi nisu bili najisplativiji biznis,<ref>Daniels (1999), pg. 91</ref> a te su se pustolovine izdavale sve do [[1986.]] godine. Stripovi o Batmanu bili su među kritiziranima kada je [[SAD|američki]] [[psihologija|psiholog]] [[Fredric Wertham]] u svojoj knjizi ''[[Seduction of the Innocent]]'' ([[1954.]]) napao cjelokupnu stripovsku industriju. Werthamova teza bila je ta da mladež imitira zločine koje vide u stripovima te da isti korumpiraju moral mladih ljudi. Wertham je Batmana kritizirao zbog navodnih [[homoseksualnost|homoseksualnih]] elemenata te je čak išao toliko daleko da je ustvrdio kako su Batman i Robin zapravo ljubavnici.<ref>Daniels (1999), pg. 84</ref> Werthamove kritike podigle su javnost tokom 50-ih godina te su, ultimativno, dovele do uspostave [[Comics Code Authority|CCA-ja]].<ref>Boichel, pg. 13</ref> Već uhodana poslijeratna tendencija ka "vedrijem Batmanu" intenzivirala se uspostavom CC-ja. Znanstvenici su čak postavili tezu kako je uvođenje likova [[Batwoman]] ([[1956.]]) i [[Bette Kane|Bat-Girl]] ([[1961.]]) bilo u svrhu pobijanja teze kako su Batman i Robin homoseksualci i cjelokupnog osvježavanja serijala.<ref>{{cite journal |last=York |first=Christopher |title=All in the Family: Homophobia and Batman Comics in the 1950s |journal=The International Journal of Comic Art |year=2000 |volume=2 |issue=2 |pages=100–110 |url= }}</ref> Tokom kasnih 50-ih, stripovi o Batmanu sve su više koketirali sa [[SF|znanstvenom fantastikom]] s ciljem imitiranja uspjeha što su ga drugi DC-jevi likovi imali s tim žanrom.<ref>Daniels (1999), pg. 94</ref> Uvedeni su i novi likovi, poput spomenute Batwoman, [[Bat-Hound Ace|Bat-Hounda Acea]] i [[Bat-Mite]]a. Batmanove nove pustolovine često su sadržavale neobične transformacije ili bizarne svemirce. Godine [[1960.]], Batman je predstavljen kao član [[Justice League|Lige pravde]] u stripu ''[[The Brave and the Bold]]'' #28 (veljača [[1960.]]) te se nastavio pojavljivati u stripovima o Ligi pravde izdanim tokom iste godine. === "New Look" Batman i camp === Do [[1964.]] godine, prodaja stripova o Batmanu drastično je pala. Bob Kane je kasnije rekao kako je, kao posljedica toga, DC "planirao ubiti Batmana."<ref>Daniels (1999), pg. 95</ref> Kao odgovor na to, urednik [[Julius Schwartz]] pridružen je kreativnom timu koji je radio Batmana. Schwartz je bio predvodnik cijelog niza drastičnih promjena koje su započele sa stripom ''Detective Comics'' #327 (svibanj [[1964.]]), a koje su opisane kao "New Look" (eng. "Novi izgled"). Schwartzove promjene bile su usmjerene ka osuvremenjivanju Batmana i vraćanje priča na detektivske temelje. Kao ispomoć u redizajniranju lika doveden je crtač [[Carmine Infantino]]. Slavni [[Batmobile]] je redizajniran, a simbolu šišmiša na [[Batsuit|kostimu]] dodana je žuta elipsa. Bizarni svemirci kao i mnogi likovi iz 50-ih, poput Batwoman, Acea i Bat-Mitea, umirovljeni su. Batmanov batler [[Alfred Pennyworth|Alfred]] je ubijen (mada je to ubrzo poništeno), a Bruceu i Dicku Graysonu pridružila se Aunt Harriet, nova članica obitelji Wayne.<ref>{{Cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Sheldon Moldoff]]|story=Gotham Gang Line-Up!|title=[[Detective Comics]]|issue=328|date=June 1964|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> [[Datoteka:Batman and Robin 1966.JPG|220px|thumb|[[Burt Ward]] kao [[Robin]] (lijevo) i [[Adam West]] kao Batman (desno) uvelike su utjecali na razvoj stripova i cijelog serijala o Batmanu svojim ulogama u istoimenoj televizijskoj seriji.]] Premijera televizijske serije ''[[Batman (TV serija)|Batman]]'' [[1966.]] godine imala je izrazit utjecaj na samog lika. Uspjeh serije doveo je do općeg porasta prodaje stripova tako da je ''Batman'' u jednom trenutku imao tiraž od gotovo 900,000 primjeraka.<ref>Benton, Mike. ''The Comic Book in America: An Illustrated History''. Dallas: Taylor, 1989. ISBN 0-87833-659-1, pg. 69</ref> Novi elementi poput [[Batgirl]] i [[camp (stil)|camp]] stila inkorporirani su i u stripove, a upravo je serija potakla "oživljavanje" batlera Alfreda. Iako su i serija i stripovi bili jako popularni jedno vrijeme, camp stil je ljudima ubrzo dosadio tako da je serija prekinuta već [[1968.]] godine. Kao posljedica toga, stripovi su ponovo doživjeli pad popularnosti. Julius Schwartz je prokomentirao to ovako: "''Kada je televizijska serija bila uspjeh, od mene se tražio camp i kada je, naravno, serija izgubila na popularnosti, isto se dogodilo i sa stripovima.''"<ref>Daniels (1999), pg. 115</ref> Počevši s [[1969.]], pisac [[Dennis O'Neil]] i crtač [[Neal Adams]] namjerno su započeli otklon od camp stila 60-ih i povratak korijenima lika kao "mračnog osvetnika noći".<ref>Wright, pg. 233</ref> O'Neil je rekao je njegova ideja "jednostavno bila vratiti sve na početak": "''Otišao sam u DC-jevu biblioteku i pročitao neke od ranih priča. Pokušao sam shvatiti u kojem su smjeru išli Kane i Finger.''"<ref>Pearson, Roberta E.; Uricchio, William. "Notes from the Batcave: An Interview with Dennis O'Neil." ''The Many Lives of the Batman: Critical Approaches to a Superhero and His Media''. Routledge: London, 1991. ISBN 0-85170-276-7, pg. 18</ref> O'Neil i Adams prvi put su surađivali na priči "The Secret of the Waiting Graves" (''Detective Comics'' #395; siječanj [[1970.]]). Ipak, tek je mali broj priča doista bila suradnja O'Neila, Adamsa, Schwartza i [[Dick Giordano|Dicka Giordana]] te su, zapravo, oni surađivali i bili sparivani s brojnim drugim autorima dokom 70-ih; ipak, utjecaj njihova rada bio je "enorman".<ref>Daniels (1999), pg. 140</ref> Giordano je rekao: "''Vratili smo se mračnijem Batmanu i mislim da su zato te priče tako dobro prošle...''"<ref>Daniels (1999), pg. 141</ref> No, iako je rad O'Neila i Adamsa bio popularan među fanovima, nije previše pomogao opadajućoj prodaji; ista situacija bila je i s hvaljenim radom [[Steve Engelhart|Stevea Engleharta]] i crtača [[Marshall Rogers|Marshalla Rogersa]] na stripovima ''Detective Comics'' #471–476 (kolovoz [[1977.]] – travanj [[1978.]]), koji su utjecali na ''[[Batman (1989)|Batman]]'' film iz [[1989.]] i hvaljenu animiranu seriju ''[[Batman: The Animated Series]]'', koja je premijerno prikazana [[1992.]] godine.<ref>{{cite web|url=http://www.scifi.com/scifiwire/index.php?category=5&id=40748|work=SciFi Wire|date=28. 3. 2007.|archiveurl=https://archive.today/20080411230610/http://www.scifi.com/scifiwire/index.php?category=5&id=40748|archivedate=2008-04-11|title=Batman Artist Rogers is Dead|postscript=none|access-date=2013-10-28|dead-url=no}}: "Iako su surađivali na samo šest izdanja, njihov je rad postavio temelje za sve buduće stripove. Njihove su priče uvele klasiči motiv 'Laughing Fish' (tokom kojeg se Jokerovo lice pojavljuje na ribama); adaptirane su u sklopu serije ''Batman: The Animated Series'' tokom 90-ih, a rani nacrti za film iz 1989. uvelike su temjeljeni na njihovom radu."</ref> Unatoč svemu tome, tiraž stripova je tokom 70-ih i 80ih nastavio padati te je [[1985.]] godine došao do rekordno niske brojke.<ref>Boichel, pg. 15</ref> === ''The Dark Knight Returns'' === [[Datoteka:Dark_knight_returns.jpg|thumb|left|250px|Prvo izdanje stripa ''[[The Dark Knight Returns]]'', koji je redefinirao Batmana. Autor naslovnice je [[Frank Miller]].]] Kada je [[1986.]] godine [[Frank Miller]] napisao i nacrtao strip ''[[The Dark Knight Returns]]'' (veljača - lipanj [[1986.]]), priču od pedesetpetogodišnjem Bruceu Wayneu koji se vraća iz mirovine kako bi se borio protiv zločina, došlo je do nagle revitalizacije Batmana. ''The Dark Knight Returns'' je bio financijski uspjeh, a od izdavanja do danas je postao jedan od temeljnih dijelova cijelog serijala.<ref>Daniels (1999), pg. 147, 149</ref> Serijal je ujedno doveo i do naglog porasta Batmanove popularnosti.<ref>Wright, pg. 267</ref> Te je godine uredničku palicu preuzeo Dennis O'Neil, koji je postavio temelje za portretiranje Batmana nakon DC-jeve miniserije ''[[Crisis on Infinite Earths]]''. O'Neil je radio po premisi da je za uradnika postavljen kako bi izmijenio percepciju lika te je, sukladno tome, pokušao stripovima dodati drugačiji ton.<ref>Daniels (1999), pg. 155, 157</ref> Rezultat novog pristupa bila je "[[Batman: Year One|Year One]]" priča u sklopu stripova ''Batman'' #404–407 (veljača - svibanj [[1987.]]), u kojoj su pisac [[Frank Miller]] i crtač [[David Mazzucchelli]] redefinirali genezu Batmana. Pisac [[Alan Moore]] i crtač [[Brian Bolland]] nastavili su s tim mračnim trendom u jednodjelnom stripu ''[[Batman: The Killing Joke]]'', u kojem [[Joker]], u pokušaju da psihički slomi [[James Gordon|narednika Gordona]], napravi invalida od Gordonove kćeri [[Barbara Gordon|Barbare]], nakon čega otme i, psihički i fizički, muči narednika. Stripovi o Batmanu ponovo su zaintrigirali javnost [[1988.]] godine kada je DC otvorio poseban telefonski broj kako bi čitatelji mogli glasati žele li da [[Jason Todd]], drugi Robin, umre ili preživi. Glasači su, uz razliku od samo 28 glasova, izabrali Toddovu smrt, koja je prikazana u stripu ''[[Batman: A Death in the Family]]''.<ref>Daniels (1999), pg. 161</ref> Sljedeće godine došlo je do izdavanja [[Tim Burton|Burtonovog]] filma ''[[Batman (1989)|Batman]]'', s [[Michael Keaton|Michaelom Keatonom]] i [[Jack Nicholson|Jackom Nicholsonom]] u glavnim ulogama, što je definitivno povratilo Batmanovu popularnost, a film je zaradio milijune dolara na blagajnama i preko popratnog materijala. Ipak, tri nastavka (Burtonov ''[[Batman Returns]]'' te [[Joel Schumacher|Schumacherovi]] ''[[Batman Forever]]'' i ''[[Batman & Robin (film)|Batman & Robin]]'') nisu ostvarili takav financijski uspjeh. Posljednji film iz serijala, Schumacherov ''[[Batman & Robin (film)|Batman & Robin]]'', bio je potpuni komercijalni promašaj koji je katastrofalno prošao među kritičarima. Serijal filmova tada je obustavljen, a obnovljen je [[2005.]] godine s [[Christopher Nolan|Nolanovim]] hitom ''[[Batman Begins]]'', koji je dobio još dva nastavka - ''[[The Dark Knight]]'' ([[2008.]]) i ''[[The Dark Knight Rises]]'' ([[2012.]]). Cijela Nolanova trilogija bila je kritički i komercijalni uspjeh. Godine [[1989.]], prvo izdanje stripa ''[[Batman: Legends of the Dark Knight|Legends of the Dark Knight]]'', prvog solo izdanja Batmana nakon gotovo 50 godina, prodano je u gotovo milijun primjeraka.<ref name="introduction">Pearson, Roberta E.; Uricchio, William. "Introduction." ''The Many Lives of the Batman: Critical Approaches to a Superhero and His Media''. Routledge: London, 1991. ISBN 0-85170-276-7, pg. 1</ref> Godine [[1993.]], priča "[[Batman: Knightfall|Kinghtfall]]" uvodi novog zlikovca, [[Bane]]a, koji Batmanu nanosi teške ozljede. Tokom Wayneovog oporavka, ulogu Batmana preuzeo je Jean-Paul Valley, poznatiji kao [[Azrael]]. Pisci [[Doug Moench]], [[Chuck Dixon]] i [[Alan Grant]] su surađivali na Batman stripovima tokom "Knightfall" priče, a tokom 90-ih su surađivali na još nekoliko povezanih stripova. Priča "[[Batman: Cataclysm|Cataclysm]]" iz [[1998.]] godine služila je kao uvod za "[[Batman: No Man's Land|No Man's Land]]", godinu dana dugu priču koja se bavila posljedicama katastrofalnog potresa koji je pogodio [[Gotham City]]. Nakon zaključenja te priče, O'Neil se povukao s mjesta urednika, a zamijenio ga je [[Bob Schreck]]. Još jedan pisac koji je uspjeh ostvario na stripovima o Batmanu bio je [[Jeph Loeb]]. Zajedno s dugogodišnjim suradnikom Timom Saleom, duo je napisao dvije miniserije ("[[Batman: The Long Halloween|The Long Halloween]]" i "[[Batman: Dark Victory|Dark Victory]]") koje prikazuju tada još mladog Batmana u borbi sa svim znakovitim zlikovcima iz serijala (posebice s [[Two-Face]]om, čiju je genezu Loeb promijenio) dok istovremeno rješava druge slučajeve koji se bave [[serijski ubojica|serijskim ubojicama]] [[Holiday (strip)|Holidayjem]] i [[Hangman (DC Comics)|Hangmanom]]. Godine [[2003.]], Loeb se ujedinio s [[Jim Lee|Jimom Leejem]] kako bi stvorili novu miniseriju - "[[Batman: Hush|Hush]]". Ta priča u ukupno dvanaest izdanja prati borbu Batmana i [[Catwoman]] protiv svih važnih zlikovaca, uključujući i oživjelog [[Jason Todd|Jasona Todda]], dok istovremeno tragaju za misterioznim [[Hush (strip)|Hushom]]. Iako Hush nije postao popularan među čitateljima, miniserija je bila velik financijski uspjeh za DC. Kako je ova miniserija bila Leejev prvi pravi strip nakon gotovo deset godina, postala najprodavaniji strip iz tog razdoblja što je bilo prvi put nakon stripa ''Batman'' #500 (listopad [[1993.]]), a ponovno pojavljivanje Jasona Todda predstavljalo je temelj za kasniji rad [[Judd Winick|Judda Winicka]] na višedijelnoj miniseriji "[[Batman: Under the Hood|Under the Hood]]", koja je bila izdavana kao ''Batman'' #637–650. Godine [[2005.]], DC je započeo izdavanje samostalnog serijala ''[[All-Star Batman and Robin]]'', smještenog izvan postojećeg serijala. Pod autorskom palicom Franka Millera i uz crteže Jim Leeja, serijal je bio financijski uspjeh za DC,<ref>{{cite web | author= | year=2006 | title=Diamond's 2005 Year-End Sales Charts & Market Share | publisher=newsarama.com | url=http://www.newsarama.com/marketreport/05Year_End.html | archivedate=2006-05-25 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20060525013002/http://www.newsarama.com/marketreport/05Year_End.html | accessdate=26. 10. 2006. | deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web | author= | year=2005 | title=July 2005 Sales Charts: All-Star Batman & Robin Lives Up To Its Name | publisher=newsarama.com | url=http://www.newsarama.com/marketreport/july05sales.html | archiveurl=https://web.archive.org/web/20060907063905/http://www.newsarama.com/marketreport/july05sales.html | archivedate=2006-09-07 | accessdate=26. 10. 2006. | deadurl=no }}</ref> ali je podbacio kod kritičara zbog priče.<ref>[http://www.craveonline.com/articles/comics/04649326/all_star_batman_and_robin.html Review by Iann Robinson], Crave Online</ref><ref>[http://www.popmatters.com/comics/all-star-batman-robin-1-3.shtml Review by William Gatevackes], PopMatters, February 10, 2006</ref> Početkom [[2006.]], redovni pisci na stripovima ''Batman'' i ''Detective Comics'' bili su [[Grant Morrison]] i [[Paul Dini]]. Morrison je u nove stripove reinkorporirao kontroverzne elemente iz serijala o Batmanu, posebice [[SF|znanstvenofantastične]] elemente iz 50-ih, koje je opisao kao halucinacije koje je Batman imao zbog prevelike izloženosti halucinogenim plinovima i osjetilnih treninga. Morrisonov mandat doživio je svoj vrhunac s miniserijom "Batman R.I.P.", tokom koje se Batman sukobio s organizacijom "Black Glove" (eng. "Crna rukavica"), koja ga je htjela psihički slomiti. Ta se miniserija nastavila preko miniserije ''[[Final Crisis]]'', u kojoj je Batman navodno ubijen tokom borbe s [[Darkseid]]om. Godine [[2009.]], miniserija ''[[Batman: Battle for the Cowl]]'' predstavlja Dicka Graysona kao novog Batmana te Damiana Waynea, Batmanovog sina, kao novog Robina.<ref name="comics.ign.com">{{cite web |last=Phillips |first=Dan |title=Grant Morrison's New Batman and Robin |url=http://comics.ign.com/articles/986/986031p1.html |date = 8. 8. 2009. |work= |publisher=IGN |accessdate = 08. 08. 2009.}}</ref><ref name="Interview">{{cite web |last=George |first=Richard |title=Morrison discusses ''Batman and Robin'' |url=http://comics.ign.com/articles/961/961488p1.html |date = 11. 3. 2009. |work= |publisher=IGN |accessdate = 06. 08. 2009.}}</ref> Godine [[2009.]], Winick se vratio ''Batmanu'', a Morrison je dobio vlastiti serijal - ''[[Batman and Robin]]''.<ref name="io9">{{cite web |last=Wilkins |first=Alasdair |title=Batman Is Reborn...With A Vengeance |url=http://io9.com/5303197/batman-is-rebornwith-a-vengeance |date=27. 6. 2009. |publisher=[[io9]] |accessdate=06. 08. 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090630083351/http://io9.com/5303197/batman-is-rebornwith-a-vengeance |archivedate=2009-06-30 |deadurl=no }}</ref> Godine [[2010.]], strip ''[[Batman: The Return of Bruce Wayne]]'' govori kako je Bruce Wayne putovao kroz vrijeme kako bi se vratio u sadašnjost. Iako je on sam ponovo postao Batman, isto je dozvolio i Graysonu. Bruce je odlučio svoju borbu protiv kriminala proširiti na globalnu razinu, što je centralna tema stripa ''[[Batman Incorporated]]''. DC Comics je kasnije objavio kako će Grayson biti glavni lik u serijalima ''Batman'', ''Detective Comics'' i ''Batman and Robin'', dok će Wayne biti glavni lik u serijalu ''Batman Incorporated''. Također, Bruce se pojavio i u serijalu ''[[Batman: The Dark Knight]]''. === The New 52 === U rujnu [[2011.]], DC Comics je ukinuo tadašnju cijelu liniju stripova o superherojima, uključujući i ''Batmana'', te ih obnovio, počevši s #1, u sklopu novog serijala, [[The New 52]]. U tom je serijalu Bruce Wayne jedini lik koji se identificira kao Batman i bit će glavni lik u serijalima ''Batman'', ''Detective Comics'', ''Batman and Robin'' i ''Batman: The Dark Knight''. Dick Grayson ponovo postaje [[Nightwing]] i dobit će svoj vlastiti serijal. Dok je velik broj likova doživio izmjene u svojim biografijama kako bi se privukla nova, mlađa publika, Batmanova prošlost uglavnom je neizmijenjena. Serijal ''Batman Incorporated'' ponovo je pokrenut [[2012.]] godine kako bi se dovršila miniserija "Leviathan". Otkako je započeo [[The New 52]], [[Scott Snyder]] je zadužen za pisanje glavne priče o Batmanu. U prvoj miniseriji, "[[Batman: Night of the Owls|Night of the Owls]]", Batman se sukobljava s [[Court of Owls,|Vijećem sova]], tajnom organizacijom koja je stoljećima vladala Gothamom. Druga miniserija, "[[Batman: Death of the Family|Death of the Family]]", prati povratak [[Joker (strip)|Jokera]] u Gotham i njegov plan da istovremeno napadne sve članove Batmanove obitelji. Treća miniserija je "[[Batman: Zero Year|Zero Year]]" i prati Batmanove početke i redefinira genezu lika u sklopu novog serijala, s [[Riddler]]om kao glavnim protivnikom s kojim se Batman suočava kao mladić. "Zero Year" serijal donio je i novu interpretaciju [[Red Hood]]a, a nakon njega je uslijedio "[[Batman: Endgame|Endgame]]" serijal, koji donosi konačni obračun Batmana i [[Joker]]a. U tom sukobu epskih razmjera i Batman i Joker umiru na kraju izdanja ''[[Batman (strip)|Batman]]'' #40, čime je postavljen temelj za novi 49-dijelni serijal stripova koji započinje u lipnju [[2015.]] godine, čime je New 52 serijal zaključen kao takav. === Post-''The New 52''=== Početkom [[2015.]] je objavljeno da će [[The New 52]] serijal biti zaključen te da će u lipnju [[2015.]] godine doći do promjena u kojem će 25 od 52 izdanja ostati i nastaviti u istom kontinuitetu, a novi serijal će dobiti još 24 nova naslova, čime će brojiti ukupno 49 izdanja. Novi serijal donosi značajne promjene u svijetu Batmana, a bavi se posljedicama Bruceove i Jokerove navodne smrti na kraju "Endgame" mini-serije. ''[[Batman (strip)|Batman]]'' i ''[[Detective Comics]]'' #41 u lipnju [[2015.]] godine donose potpuno novog Batmana koji umjesto plašta nosi oklopljeno odijelo s vatrenim oružjem i koji ima drastično drugačiji izgled u stilu [[manga|mangi]].<ref name="NYT">[http://www.nytimes.com/aponline/2015/04/28/arts/ap-us-new-batman.html?_r=1 No Caper: Bruce Wayne Dethroned for Armor-Wearing Batman]</ref> Smjer u kojem autori idu bit će potpuno nov u odnosu na ranija izdanja, a osoba koja nosi Batmanov kostim više nije Bruce Wayne već [[James Gordon|Jim Gordon]]<ref>[http://www.blastr.com/2015-4-14/identity-dc-comics-post-convergence-batman-revealed The identity of DC Comics' post-Convergence Batman revealed!]</ref><ref>''Detective Comics'' (vol. 2) #41 (lipanj [[2015.]])</ref> koji u kriznom trenutku shvati kako je on jedini koji može preuzeti ulogu zaštitnika [[Gotham City|Gothama]].<ref name="NYT"/><ref name="Newsrama">[http://www.newsarama.com/23742-meet-dc-s-all-new-batman.html Meet DC's ALL-NEW BATMAN]</ref> Iako autori planiraju potpuno novu interpretaciju klasične mitologije o Batmanu, prisustvo Brucea Waynea igrat će važnu ulogu u novom serijalu,<ref name="NYT"/> čije je predloženo ime u jednom trenutku bilo i "All-New Batman".<ref name="Newsrama"/> Ubrzo je otkriveno kako je Bruce Wayne doista živ te kako radi u centru za mladež zajedno s [[Julie Madison]]. Alfred je objasnio kako je on doista bio mrtav nakon sukoba s Jokerom, međutim ostaci Dionysiuma su ga vratili u život, međutim njegova sjećanja na period dok je bio Batman su potpuno nestala. I Alfred i Jim Gordon su došli do njega i pokušali ga vratiti na staro, međutim bez uspjeha, a Alfred je čak nagovarao [[Superman]]a da odustane od svog nauma da vrati Batmana u njemu. Kako je Alfred rekao, ovo je sada život kojeg je Bruce Wayne mogao imati da nije bilo one tragedije te kako je vrijeme da netko drugi pati u ime Gothama, a ne on. Nešto kasnije, tokom pojave [[Mr. Bloom]]a, Bruce Wayne je povratio svoja sjećanja i ponovo preuzeo ulogu Batmana. === DC Rebirth === Nakon što je ''New 52'' službeno zaključen, [[DC Comics]] je započeo sa novim serijalom pod nazivom ''DC Rebirth'', u sklopu kojega je došlo do brisanja određenih događaja koji su se dogodili tokom prethodnog serijala, a likovi su vraćeni nekoliko godina unatrag. U ovom serijalu, Bruce Wayne je ponovo Batman, a događaji iz "Endgamea" nikada se nisu ni dogodili. Uz redovne obveze pri zaštiti Gothama, pri čemu je zajedno s [[Batwoman]] osnovao posebni tim (dio kojega je i zlikovac [[Clayface]]), Batman je zajedno s [[Flash]]om radio na otkrivanju misterija koji stoji iza kronološkog obrata koji se desio s pojavom novog serijala. == Biografija == Batmanova biografija prošla je kroz brojne izmjene, što manje, što veće. Tek mali broj elemenata iz njegove povijesti ostao je netaknut. Znanstvenici [[William Uricchio]] i [[Roberta E. Pearson]] primijetili su, početkom 90-ih, sljedeće: "''Za razliku od nekih fiktivnih likova, Batman nema nakakav primarni tekst smješten u određenom vremenskom periodu, već postoji u nizu jednako uvjerljivih tekstova koji se pojavljuju tokom pet desetljeća.''"<ref>Pearson, pg. 185</ref> Centralni i fiksni element iz Batmanove biografije je njegova geneza.<ref name="pearson pg 186" /> Kao dječak, Bruce Wayne svjedoči ubojstvu svog oca, dr. [[Thomas Wayne|Thomasa Waynea]], i majke, [[Martha Wayne|Marthe Wayne]], od strane uličnog kriminalca što mu ostavi trajnu traumu. Ta ga trauma natjera da se, kao Batman, bori protiv kriminala u [[Gotham City]]ju. Pearson i Uricchio također su uočili kako se, s vremenom, broj fiksnih elemenata priče povećavao (primjerice, postojanje [[Robin]]a),<ref name="pearson pg 186">Pearson; Uricchio. "'I'm Not Fooled By That Cheap Disguise.'" Pg. 186</ref> što je bio rezultat kasnijih uređivačkih politika čiji je cilj bilo postizanje određenog kontinuiteta.<ref name="pearson pg 191">Pearson, pg. 191</ref> === Zlatno doba === Kada se Batman prvi put pojavio u stripu ''Detective Comics'' #27, već je bio organizirani borac protiv kriminala.<ref>{{Cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Bob Kane]]|story=The Case of the Chemical Syndicate|title=Detective Comics #27|date=May 1939|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Njegova je geneza prvi put predstavljena u stripu ''Detective Comics'' #33 (studeni [[1939.]]), a detaljno razrađena u stripu ''Batman'' #47. Kako navedeni stripovi pričaju, Bruce Wayne rođen je kao sin [[Thomas Wayne|Thomasa]] i [[Martha Wayne|Marthe Wayne]], dvoje bogatih dobrotovora iz [[Gotham City]]ja. Bruce je odgojen na [[Imanje Wayne|imanju Wayneovih]] te je vodio privilegirani život sve do svoje osme godine, kada je svjedočio kako je sitni ulični kriminalac, [[Joe Chill]] (neke verzije mijenjaju identitet ubojice), ubija njegove roditelje prilikom njihovog odlaska iz kina. Te noći, Bruce se zaklinje kako će ostatak života provesti boreći se protiv kriminala. Započinje intenzivan fizički i mentalni trening, ali ubrzo shvati kako to neće biti dovoljno. Bruce Wayne je jednom prilikom prokomentirao: "''Kriminalci su praznovjerna, kukavička skupina, tako da moj kostim mora usaditi strah u njihova srca. Moram biti stvorenje noći, mračan, zastrašujuć, ...''" U tom trenutku, kao odgovor na njegove želje, pred prozorom proleti [[šišmiš]], nakon čega Bruce donese odluku kako će postati Batman.<ref>{{Cite comic|writer=Bill Finger|penciller=Bob Kane|story=The Batman Wars Against the Dirigible of Doom|title=Detective Comics #33|date=November 1939|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> U ranim stripovima, Batmanova djelatnost izaziva bijes gothamske policije. U tom razdoblju, Bruce Wayne je bio zaručen za [[Julie Madison]].<ref>Prvo pojavljivanje: ''Detective Comics'' #31 (rujan 1939)</ref> U stripu ''Batman'' #1, Wayne prima [[Dick Grayson|Dicka Graysona]], cirkuskog akrobata bez roditelja, kao svog pomoćnika, po imenu [[Robin]]. Batman također postaje jedan od osnivača [[Društvo pravde|Društva pravde]],<ref>{{Cite comic|writer=[[Paul Levitz]]|penciller=[[Joe Staton]]|story=The Untold Origin of the Justice Society |title=DC Special|issue=29|date=August/September 1977|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> iako je on, kao i [[Superman]], bio tek počasni član<ref>{{Cite comic|writer=[[Gardner Fox]]|penciller= |story= |title=[[All Star Comics]]|issue=3|date=Winter 1940/41|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> te je, sukladno time, u radu Društva sudjelovao tek povremeno. Batmanov odnos s policijom ubrzo postaje bolji te on, u jednom trenutku, čak postaje počasni član [[Policijska uprava Gotham Cityja|gothamske policije]].<ref>{{Cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Bob Kane]]|story= |title=Batman|issue=7|date=November 1941|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> U tom periodu, također, na imanje dolazi [[Alfred Pennyworth]] koji, nakon što deducira prave identitete maskiranih osvetnika, ostaje raditi kao njihov batler.<ref>''Batman'' #16 (vsvibanj 1943); njegovo izvorno prezime, Beagle, otkriveno je u stripu ''Detective Comics'' #96 (veljača 1945)</ref> === Srebrno doba === [[Srebrno doba stripa]] po nekima je započelo [[1956.]] godine, kada su izdavači predstavili [[Flash (Barry Allen)|Barryja Allena]], novu verziju [[The Flash|Flasha]]. Batman nije previše mijenjan do kraja 50-ih godina kako bi se postigao kontinuitet kasnije znan kao [[Earth-One]]. Blaži ton kog su stripovi o Batmanu imali u međurazdoblju između Zlatnog i Srebrnog doba doveo je do toga da priče s kraja 50-ih i početka 60-ih imaju mnogo [[SF|znanstvenofantastičnih]] elemenata, tako da Batman nije pretjerano mijenjan sve do stripa ''Detective Comics'' #327 (svibanj [[1964.]]), kada se ponovo vratio svojim detektivskim korijenima, a znanstvenofantastični elementi naprosto su izbačeni. Nakon što je, krajem 60-ih, uveden [[Multiverzum (DC Comics)|Multiverzum]], DC je zaključio kako priče iz Zlatnog doba govore o [[Batman (Earth-Two)|Earth-Two Batmanu]], liku iz paralelnog svijeta. Ta verzija Batmana oženila se za Earth-Two verziju [[Catwoman]] (kako je navedeno u stripu ''[[Superman Family]]'' #211), iz čega je rođena [[Helena Wayne]] koja, kao Huntress (zajedno s Graysonom, [[Robin (Earth-Two)|Earth-Two Robinom]]), štiti Gotham od kriminala nakon što se Bruce Wayne povuče kako bi postao načelnik policije, što je obavljao sve dok nije ubijen u svojoj posljednjoj avanturi u ulozi Batmana. No, kasnije priče o Batmanu jasno pokazuju kako su autori često ignorirali činjenicu da je napravljena razlika između Batmana iz Zlatnog i onog iz Srebrnog doba (jer Batman je, za razliku od likova poput The Flasha ili [[Green Lantern]]a, izdavan bez prekida tokom 50-ih) tako da su u njima često vršene reference na priče iz Zlatnog doba.<ref>Jedan primjer svakako je period kada su Englehart/Rogers, tokom kasnih 70-ih, čitatelje usmjeravali na priču iz stripa ''Batman'' #1</ref> Neovisno o tome, detalji iz Batmanove prošlosti su, tokom godina, ili mijenjani ili proširivani. Dodaci uključuju susret s budućim [[Superman]]om tokom mladosti, odgoj u domu ujaka, Philipa Waynea (predstavljen u stripu ''Batman'' #208; siječanj/veljača [[1969.]]), te prikaze njegovog oca i njega kao prototipnih Batmana i Robina.<ref>{{Cite comic|writer=[[Bill Finger]]|penciller=[[Sheldon Moldoff]]|story=The First Batman|title=Detective Comics|issue=235|date=September 1956|publisher=[[DC Comics]]}}</ref><ref>{{Cite comic|writer=[[Edmond Hamilton]]|penciller=[[Dick Sprang]]|story=When Batman Was Robin|title=Detective Comics|issue=226|date=December 1955|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Godine [[1980.]], tadašnji urednik, [[Paul Levitz]], naručio je strip ''Untold Legend of the Batman'', kako bi se detaljno razradila i ispričala Batmanova prošlost. Tokom Srebrnog doba, Batman redovito surađuje s drugim superherojima, posebice [[Superman]]om, s kojim se redovito pojavljivao u serijalu ''[[World's Finest Comics]]'', počevši s [[1954.]] godinom pa sve do otkazivanja serijala [[1986.]] godine. Batman i Superman se uglavnom prikazuju kao bliski prijatelji. Batman postaje jedan od osnivača [[Justice League|Lige pravde]] te se pojavljuje u prvoj priči o toj organizaciji - ''[[Brave and the Bold]]'' #28. Tokom 70-ih i 80-ih, ''Brave and the Bold'' se pretvorio u strip u Batmanu, u kojem gothamski zaštinik svaki mjesec surađuje s drugim superherojem. Godine [[1969.]], Dick Grayson se upisuje na sveučilište, a sve u sklopu DC-jevog plana da revidira stripove o Batmanu. Uz to, Bruce Wayne se seli s imanja u [[penthouse]] na vrhu zgrade Zaklade Wayneovih u centru Gothama, a sve to kako bi bio bliže kriminalnim događanjima. Tokom 70-ih i početkom 80-ih, Batman uglavnom radi sam, uz tek povremena pojavljivanja Robina i/ili Batgirl. Također, Batmanove pustolovine u ovom periodu postaju osjetno mračnije i teže, baveći se velikim brojem nasilnih zločina, uključujući i prvo pojavljivanje (nakon Zlatnog doba) [[psihopat]]a [[Joker (strip)|Jokera]] i dolazak [[Ra's al Ghul]]a, stoljećima starog terorista koji zna Batmanov tajni identitet. Tokom 80-ih, Dick Grayson postaje [[Nightwing]].<ref name="dc-ency"/> U posljednjem broju stripa ''[[Brave and the Bold]]'', iz [[1983.]] godine, Batman napušta Ligu pravde i osnova novu skupinu, nazvanu [[Outsiders (strip)|Outsiders]]. Batman je vodio tim sve do stripa ''Batman and the Outsiders'' #32 ([[1986.]]), kada je cijeli serijal promijenio ime. === Moderni Batman === Nakon što je serijal ''Crisis on Infinite Earths'' zaključen nakon 12 izdanja, DC je izvršio retroaktivne promjene u biografijama nekih od važnijih likova kako bi ih prilagodio suvremenim čitateljima. [[Frank Miller]] je Batmanovu genezu ponovo ispričao u miniseriji "[[Batman: Year One|Year One]]" u sklopu stripova ''Batman'' #404–407, naglasivši pri tome mračniji ton samog lika.<ref>{{cite book | last = Miller | first = Frank | authorlink = Frank Miller (comics)| coauthors = [[David Mazzucchelli]] and Richmond Lewis | title =[[Batman: Year One]] | publisher = [[DC Comics]] | year = 1987 | page = 98 | isbn = 1-85286-077-4}}</ref> Iako je Earth-Two Batman potpuno izbrisan iz historije, mnoge priče iz Srebrnog doba (te dio iz Zlatnog) ostale su dio kanona i nakon ''Crisisa'', a geneza like je, esencijalno, ostala ista, unatoč sitnim alteracijama. Primjerice, većina gothamske policije je naglašeno korumpirana, što potrebu za Batmanom dodatno naglašava. Dok je biografija Dicka Graysona uglavnom neizmijenjena, [[Jason Todd]], drugi Robin, pretvoren je u sina sitnog kriminalca koji je pokušao ukrasti gume s [[Batmobile]]a.<ref>{{Cite comic|writer=[[Max Allan Collins]]|penciller=[[Chris Warner]]|story=Did Robin Die Tonight?|title=Batman|issue=408|date=June 1987|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Iz priče je potpuno izbrisan i Phillip Wayne te je mladi Bruce stavljen pod skrb Alfreda Pennywortha. Također, Batman više nije osnivač [[Justice League|Lige pravde]], ali je kratko vrijeme bio njezin predvodnik kada je serijal obnovljen [[1987.]] godine. Kako bi upotpunio revidiranu genezu lika nakon izdavanja ''Crisisa'', DC je [[1989.]] godine pokrenuo serijal ''[[Legends of the Dark Knight]]'' te je, u sklopu istog, objavio niz miniserija i jednodijelnih izdanja smještenih tokom "Year One" perioda. Niz priča koje su napisali [[Jeph Loeb]] i [[Matt Wagner]] također obrađuje radnju iz ovog perioda. [[Datoteka:The Death of Jason Todd.jpg|thumb|left|220px|Smrt [[Jason Todd|Jasona Todda]], drugog [[Robina]], imala je velik utjecaj na razvoj Batmana kao lika. Ujedno, njegova smrt bila je odluka čitatelja, koji su glasali na posebno otvorenoj telefonskoj liniji. (Autor: [[Jim Aparo]])]] Godine [[1988.]], u sklopu miniserije "[[Batman: A Death in the Family]]" iz stripova ''Batman'' #426–429, [[Joker (strip)|Joker]] ubija Jasona Todda, drugog Robina.<ref name="dc-ency"/> Subsekventno, Batman pokazuje prilično nemaran i neobazriv pristup borbi protiv zločina, što je posljedica boli zbog gubitka Todda. Batman je sam radio do kraja 80-ih, kada je treći Robin postao [[Tim Drake]].<ref>{{Cite comic|writer=[[Alan Grant (writer)|Alan Grant]]|penciller=[[Norm Breyfogle]]|story=Master of Fear|title=[[Batman (comic book)|Batman]]|issue=457|date=December 1990|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Godine [[2005.]], autori su oživjeli Todda i prikazali ga kao [[Red Hood]]a, ubojicu čiji je cilj osvetiti se Bruceu Wayneu. [[Datoteka:Bane breaks Batman.png|thumb|220px|Kada je [[Bane]] prelomio Batmana u sklopu miniserije "[[Knightfall]]" postao je jedini zlikovac koji je "slomio šišmiša". Taj je događaj imao iznimno velik utjecaj na daljnju radnju stripova. (Autor: [[Jim Aparo]])]] Tokom 90-ih, velik broj glavnih Batman naslova bili su ''crossoveri'' koji su izlazili kroz nekoliko izdanja. Godine [[1993.]], DC je započeo dvije miniserije - "[[The Death of Superman]]" i "[[Knightfall]]". U prvom dijelu "Knightfalla", novi zlikovac, [[Bane]], paralizira Batmana, nakon čega Bruce zamoli [[Azrael]]a da privremeno preuzme ulogu Batmana. Po završetku "Knightfalla", priča se grana na dva dijela - jedan prati pustolovine Azraela u lozi Batmana, a drugi pokušaje Brucea Waynea da se ponovo vrati u Batmanov kostim. Ta dva dijela ponovo se spajaju u miniseriji "[[KnightsEnd]]", gdje saznajemo kako je Azrael postao pretjerano nasilan i kako ga oporavljeni Bruce Wayne konačno porazi. Wayne tada privremeno preda Batsuit Dicku Graysonu (tada Nightwingu) dok on trenira kako bi ponovo postao Batman.<ref>Dixon, Chuck. et al. "Batman: Prodigal". ''Batman'' 512–514, ''Shadow of the Bat'' 32–34, ''Detective Comics'' 679–681, ''Robin'' 11–13. New York: DC Comics, 1995.</ref> Sveopći DC-jev serijal ''[[Zero Hour]]'', iz [[1994.]] godine, nanovo mijenja elemente kontinuiteta, uključujući i one Batmanove. Najznačajnija od ovih promjena je činjenica da opća i kriminalna populacija Batmana smatraju urbanom legendom, a ne stvarnim likom. Isto tako, identite ubojice Bruceovih roditelja nikada nije otkriven tako da je [[Joe Chill]] uklonjen iz Batmanove biografije, čime su pripe poput "Year Two" postale nekanonske. Batman je [[1996.]] godine ponovo postao član Lige pravde, nakon što je [[Grant Morrison]] obnovio serijal pod naslovom ''JLA''. Iako Batman uvelike utječe na rad Lige pravde i pomaže u rješavanju poteškoća, ostali članovi ne igraju gotovo nikakvu ulogu kada Batmana i Gotham pogodi prirodna katastrofa u posljednjim miniserijama iz serijala. U radnji miniserije "[[Batman: Cataclysm|Cataclysm]]" ([[1998.]]), Gotham City pogađa razoran potres koji ga u potpunosti odsječe od ostatka [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Bez velikog broja tehnoloških pomaganja, Batman se u razorenom gradu bori protiv serije kriminalnih bandi u miniseriji "[[Batman: No Man's Land|No Man's Land]]" iz [[1999.]] godine. U međuvremenu, Batmanov odnos s gothamskom policijom pogoršao se nakon radnje miniserija "Batman: Officer Down" i "Batman: War Games/War Crimes". U radnji miniserije "Officer Down", [[James Gordon|narednik Gordon]] i [[Harvey Bullock]], Batmanovi dugogodišnji suradnici, potjerani su iz gothamske policije, dok u miniserijama "War Games" i "War Crimes" Batman postaje traženi bjegunac nakon što njegov plan da neutralizira kriminalno podzemlje propadne, a kao rezultat izbije rat između kriminalnih bandi iz kojeg, kao neosporivi vođa gothamovih kriminalnih bandi, pobjednički izlazi [[Sadistički poremećaj ličnosti|sadistički]] nastrojeni kriminalac [[Black Mask]]. Novi problem za Batmana predstavlja [[Lex Luthor]] (koji je zapravo odgovoran za probleme iz miniserije "No Man's Land"), koji se želi osvetiti Wayneu jer je otkazao sve tvrtkine ugovore s vladom nakon što je Luthor postao predsjednik. Luthor naruči ubojstvo Batmanove povremene simpatije, Vesper (predstavljene tokom 90-ih godina), što je ispričano u miniserijama "[[Bruce Wayne: Murderer?]]" i "[[Bruce Wayne: Fugitive]]". Iako Batman dokaže svoju nedužnost, izgubi još jednu vrijednu saveznicu, tjelohraniteljicu Sashu, koja je postala članica organizacije "Checkmate" nakon što je završila u zatvoru jer nije htjela odati svog poslodavca. Iako ne uspijeva dokazati Luthorovu krivnju, Batman se, uz pomoć [[Talia al Ghul|Talije al Ghul]], uspijeva osvetiti u serijalu ''[[Superman/Batman]]'' #1–6 - ne samo da uspijeva svrgnuti Luthora s mjesta predsjednika države, već organizira nasilno preuzimanje dionica Luthorove kompanije, pri čemu ovaj bankrotira. Serijal ''[[Identity Crisis]]'' iz [[2005.]] godine otkriva kako je [[Zatanna]], članica Lige pravde, izmijenila Batmanovu memoriju kako bi ga spriječila da zaustavi Ligu u izvršenju [[lobotomija|lobotomije]] nad [[Dr. Light|Doktorom Lightom]], nakon što je ovaj [[silovanje|silovao]] [[Sue Dibny]]. Ovaj je događaj poslužio kao retrogradna promjena koja objašnjava Batmanov potpuni nedostatak povjerenja prema svojim kolegama superherojima nakon što ga se prisjeti. Neki su autori, poput Marka Waida u miniseriji "Tower of Babel", ovo upotpunili postojanjem cijelog niza tajnih spisa o tome kako ubiti svoje kolege superheroje. Batman kasnije izradi satelit [[OMAC (strip)|Brother I]] kako bi nadgledao, a po potrebi i ubio, ostale superheroje. Tokom vremena je kontrolu nad satelitom preuzeo [[Maxwell Lord]], koji ga je iskoristio kako bi ubio junaka [[Blue Beetle]]a, a sve kako ovaj ne bi upozorio Ligu pravde o postojanju navedenih strojeva. Otkriće o postojanju navedenih strojeva i Batmanova indirektna odgovornost za smrt Blue Beetlea imala je važnu ulogu u u nastavku serijala ''[[Infinite Crisis]]'', u kojem ponovo dolazi do promjene kontinuiteta. U stripu ''Infinite Crisis'' #7, [[Alexander Luthor, Jr.]] spominje kako je, u novonapisanoj povijesti Multiverzuma, ubojica Thomasa i Marthe Wayne - ponovo identificiran kao Joe Chill - uhvaćen, čime je poništena izmjena izvršena u serijalu ''Zero Hour''. Batman i tim superheroja unište sve OMAC-e, mada na samom kraju Batman, naizgled, dolazi do točke pucanja kada Alexander Luthor, Jr. teško ozlijedi [[Nightwing]]a. Batman je ugrabio [[pištolj]] i umalo ubio Luthora, ali ga je [[Wonder Woman]] uvjerila da to ne učini. Nakon serijala ''Infinite Crisis'', Bruce Wayne, Dick Grayson (koji se oporavio od ozljeda) i Tim Drake započnu misiju s ciljem "obnove Batmana".<ref>"Infinite Crisis" #7, p. 32</ref> U serijalu ''[[Face the Face]]'', Batman i Robin se vraćaju u [[Gotham CIty]] nakon godinu dana izbivanja. Dio tog izbivanja obuhvaćen je tokom 30. tjedna iz serijala ''52'', a prikazuje Batmana u borbi s unutrašnjim demonima.<ref>''52'' #30</ref> Dalje u serijalu ''52'', Batman se može vidjeti kako prolazi kroz intenzivni [[meditacija|meditacijski]] ritual u mjestu [[Nanda Parbat]]. Ovaj je događaj igrao važnu ulogu u glavnom ''Batman'' serijalu, gdje je Vitez tame prikazan kao preporođeni i jači borac protiv kriminala nakon što je prošao kroz ritual, tokom kojeg je ubio i posljednje tragove straha u svojoj glavi.<ref>''Batman'' #673</ref><ref>''Batman'' #681</ref> Na kraju ''Face the Face'' serijala, Bruce Wayne službeno [[posvojenje|posvoji]] Tima (koji je tokom različitih epizoda iz prošlosti izgubio oba roditelja).<ref>{{Cite comic|writer=[[James Dale Robinson|James Robinson]]|penciller=[[Don Kramer]]|story=Face the Face – Conclusion|title=[[Batman (comic book)|Batman]]|issue=654|date=August 2006|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Nastavak priče u serijalu ''[[Batman & Son]]'' predstavlja [[Damian Wayne|Damiana Waynea]], Batmanovog sina s [[Talia al Ghul|Talijom al Ghul]]. Zajedno sa [[Superman]]om i [[Wonder Woman]], Batman ponovo osniva Ligu pravde u novom serijalu ''Justice League of America'',<ref>{{Cite comic|writer=[[Brad Meltzer]]|penciller=[[Ed Benes]]|story=The Tornado's Path|title=[[Justice League|Justice League of America]] (vol. 2)|issue=1|date=August 2006|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> a istovremeno predvodi i Outsiderse.<ref>{{Cite comic|writer=[[Chuck Dixon]]|penciller=Julian Lopex|title=[[Outsiders (comics)|Batman and the Outsiders (vol. 2)]]|issue=1|date=November 2007|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Strip ''[[Batman R.I.P.]]'' [[Grant Morrison|Granta Morrisona]] iz [[2008.]] godine sadrži priču o Batmanovom okršaju s misterioznim zlikovcem, [[Black Glove]]om, iz koje Vitez tame izlazi psihički i fizički slomljen. Ovaj je strip privukao izrazitu medijsku pozornost zbog snažno promoviranog kraja, u sklopu kojeg su čitatelji trebali svjedočiti smrti Brucea Waynea.<ref name="SUN">Rothstein, Simon. "[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/film/article1982939.ece Batman killed by his OWN dad]." November 28, 2008. ''[[The Sun (newspaper)|The Sun]]''. November 28, 2008.</ref><ref name="INDY">Adams, Guy. "[http://www.independent.co.uk/news/world/americas/holy-smoke-batman-are-you-dead-1038882.html Holy smoke, Batman! Are you dead?]" November 28, 2008, ''[[The Independent]]''. November 28, 2008.</ref> Ipak, iako je prikazano kako je Batman vjerojatno poginuo, dvodijelna miniserija "Last Rites", koja služi kao uvod u ''crossover'' sa serijalom ''[[Final Crisis]]'', prikazuje kako je Batman preživio pad [[helikopter]]a i uspio doći do [[Batcave|skrovišta]] samo da bi bio pozvan u Dvoranu pravde kako bi Ligi pravde pomogao u istrazi oko smrti [[Novi bogovi|Novog boga]] [[Orion (strip)|Oriona]]. U toj priči, Novi bog [[Granny Goodness]] otima Batmana, čiji um pretražuju [[Darkseid]]ovi podanici, a sve to u sklopu Darkseidovog neuspjelog plana da stvori Batmanove klonove. Priča završava tako što Batman pronađe metak kojim je ubijen Orion, čime je postavljen temelj za korištenje istog u serijalu ''Final Crisis''.<ref name="deadatlast">[http://www.newsarama.com/comics/010915-Batman-RIP-Finally.html Newsarama: "Batman R.I.P. – Finally?"] January 15, 2009</ref> U navedenom serijalu, Novi bog Darkseid gurnuo je cijeli svijet u potpuni očaj. U stripu ''Final Crisis'' #6, Batman konfrontira Darkseida i navodi kako će, prvi i posljednji put, učiniti iznimku i protivniku pristupiti s vatrenim oružjem. Kada Darkseid prema Batmanu usmjeri svoj "Omega Sanction", Batman ispali metak za ubijanje bogova. Darkseid je ubijen, a Batman je pretvoren u izgorenog kostura.<ref>{{Cite comic|writer=[[Grant Morrison]]|penciller=[[J. G. Jones]]|story=How to Murder the Earth|title=Final Crisis #6|date=January 2009|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> U stripu ''Final Crisis'' #7 prikazano je, ipak, kako "Omega Sanction" ne ubija žrtvu, već njezinu svijest pošalje u daleku prošlost; Batman tako svjedoči [[Anthro (strip)|Anthru]], prvom čovjeku.<ref>{{Cite comic|writer=[[Grant Morrison]]|title=Final Crisis #7|date=January 2009|publisher=[[DC Comics]]}}</ref><ref>{{cite web|title=Grant Morrison: Final Crisis Exit Interview, Part 2|url=http://newsarama.com/comics/020904-Grant-FC2.html}}</ref> "Smrt" Brucea Waynea bila je temelj za trodijelnu miniseriju ''[[Battle for the Cowl]]'', u kojoj se Batmanovi bivši pomoćnici bore kako bi preuzeli ulogu Batmana; bitka završava tako što Dick Grayson postane novi Batman,<ref>{{Cite comic|writer=[[Tony Daniel]]|title=Battle for the Cowl #3|date=May 2009|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> a Tim Drake [[Red Robin (strip)|Red Robin]].<ref>{{Cite comic|writer=[[Chris Yost]]|title=Red Robin #1|date=August 2009|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Dick i Damian Wayne nastavljaju borbu protiv zločina kao Batman i Robin, koji se u miniseriji ''[[Blackest Night]]'' bore protiv stvorenja koje bi trebalo biti Bruce Wayne oživljen kao [[Black Lantern Corps|Black Lantern]] [[zombi]],<ref>{{Cite comic|writer=[[Geoff Johns]]|title=Blackest Night #0|date=June 2009|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> ali se kasnije ispostavi da je truplo Brucea Wayna zapravo jedan od Darkseidovih neuspjelih klonova. Dick i Batmanovi ostali prijatelji zaključe kako je Bruce Wayne zapravo živ.<ref>{{Cite comic|writer=[[Grant Morrison]]|title=[[Batman and Robin (comic book)|Batman and Robin]]'' #7|date=January 2010|publisher=[[DC Comics]]}}</ref><ref>{{Cite comic|writer=[[Grant Morrison]]|title=[[Batman and Robin (comic book)|Batman and Robin]]'' #8|date=February 2010|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Bruce se ponovo pojavio u Morrisonovom serijalu ''[[Batman: The Return of Bruce Wayne]]'', koji prikazuje Bruceovo putovanje kroz vrijeme, od prahistorije do modernog doba.<ref name="USAToday">{{cite news |first=John |last=Geddes |url=http://www.usatoday.com/life/comics/2009-12-09-morrison-bruce-wayne-st_N.htm?loc=interstitialskip |title=Grant Morrison on return of original Batman |work=[[USA Today]] |date = 9. 12. 2009. |accessdate = 10. 12. 2009. }}</ref><ref name="USAToday"/><ref name="Source">{{cite web |first=Alex |last=Segura |url=http://dcu.blog.dccomics.com/2009/12/09/dcu-in-2010-the-return-of-bruce-wayne-hits-in-april/ |title=DCU in 2010: The Return of Bruce Wayne hits in April |publisher=DC Comics |date=9. 12. 2009. |accessdate=10. 12. 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091213044258/http://dcu.blog.dccomics.com/2009/12/09/dcu-in-2010-the-return-of-bruce-wayne-hits-in-april/ |archivedate=2009-12-13 |deadurl=no }}</ref><ref name="SourceBatmanMay">{{cite web|url=http://dcu.blog.dccomics.com/2010/02/11/take-an-early-look-at-batman-titles-for-may/#more-7397 |title=Batman solicitations for May 2010 at DC's The Source |publisher=DC Comics |date = 11. 2. 2010. |accessdate = 17. 06. 2010.}}</ref> Bruceov povratak bio je temelj za serijal ''[[Batman Incorporated]]'', u sklopu kojeg je Bruce svoju borbu protiv zločina proširio na cijelu Zemlju, što je Dicku i Damianu omogućilo da i dalje budu Batman i Robin u Gothamu. Bruce Wayne javno objavi kako će Wayne Enterprises pomagati Batmanu u njegovoj misiji, znanoj kao "Batman, Incorporated". Kada je [[2011.]] došlo do drastične promjene i pokretanja [[The New 52]] serijala, Dick Grayson je ponovo postao Nightwing, a Bruce Wayne jedini Batman. Pokretanje novog serijala prekinulo je izdavanje serijala ''[[Batman Incorporated]]'', ali je ono nastavljeno [[2012.]] godine kako bi se dovršile započete priče. == Osobnost == Batmanov primarni lik može se opisati riječima: "bogatstvo, fizičke moći, deduktivne sposbnosti i opsesija".<ref name="pearson pg 186" /> Detalji i sam ton priča o Batmanu varirali su tokom godina, što je posljedica velikog broja različitih kreativnih timova koji su radili na liku. Dennis O'Neil je primijetio kako konzistentnost lika nije bila primarna briga urednika tokom prvih godina: "''Julie Schwartz je radio Batmana u stripovima 'Batman' i 'Detective Comics', a [[Murray Boltinoff]] je radio Batmana u 'Brave and the Bold' i osim identičnog kostima, ta dva Batmana nemaju gotovo ništa sličnog. Julie i Murray nisu htjeli koordinirati svoje uratke niti se to od njih zahtijevalo. Kontinuitet tada nije bio bitan."<ref>Pearson; Uricchio. "Notes from the Batcave: An Interview with Dennis O'Neil" p. 23</ref> Osnovni pokretač Batmanovog karaktera je ubojstvo njegovih roditelja. Bob Kane i Bill Finger su raspravljali o Batmanovoj prošlosti te su zaključili kako "''nema ničeg traumatičnijeg od činjenice da su ti vlastiti roditelji ubijeni pred očima.''"<ref>Daniels (1999), pg. 31</ref> Upravo ga ta trauma tjera da postane briljantan znanstvenik<ref name="ReferenceA">DETECTIVE Comics #33, November 1939, Bill Finger, Bob Kane</ref><ref name="ReferenceB">BATMAN #1 Spring 1940,Bill Finger, Bob Kane</ref> i da istrenira svoje tijelo do krajnjih granica<ref name="ReferenceA"/><ref name="ReferenceB"/> kako bi se borio protiv kriminala u [[Gotham City]]ju u ulozi Batmana, lika koji je nastao kao posljedica Bruceovog poznavanja kriminalnog uma.<ref name="ReferenceA"/><ref name="ReferenceB"/> Još jedna Batmanova odlika je ona osvetnika; kako bi spriječio zlo koje je započelo ubojstvom njegovih roditelja, Batman i sam mora kršiti zakon. Iako je u očima različitih umjetnika različito prikazivan, činjenica je da osnovni elementi Batmanova lika nisu varirali tokom svih izdanja stripova - "reiteracija osnovnih elemenata glavna je spona među inače divergentnim elementima."<ref>Pearson, pg. 194</ref> Temeljna priča izvor je Batmanovih odlika i osobina, koje se manifestiraju u brojnim pustolovinama.<ref name="pearson pg 186" /> Batmana i drugi likovi često tretiraju kao osvetnika. Frank Miller na lika gleda kao na "[[dioniz]]ijsku figuru, silu za [[anarhija|anarhiju]] koja nameće individualni red."<ref>Sharrett, Christopher. "Batman and the Twilight of the Idols: An Interview with Frank Miller." ''The Many Lives of the Batman: Critical Approaches to a Superhero and His Media''. Routledge: London, 1991. ISBN 0-85170-276-7, pg. 44</ref> Odjeven u šišmiša, Batman namjerno kultivira zastrašujuću ličnost kako bi mu to pomoglo u borbi protiv zločina,<ref>Pearson, pg. 208</ref> potičući tako strah koji proizlazi iz kriminalčeve vlastite [[savjest]]i.<ref>Dennis O'Neil, Wizard Batman Special 1998</ref> === Bruce Wayne === Batman je, u svakodnevnom životu, Bruce Wayne, bogati biznismen iz [[Gotham City]]ja. Svu sumnju sa sebe, Wayne otklanja vješto glumeći pomalo poglupog plejboja koji uživa plodove nasljeđenog bogatstva (kog su njegovi roditelji prikupili ulažući u nekretnine prije nego je Gotham postao [[metropola]])<ref>[[Dennis O'Neil]] ''Batman: Knightfall''. 1994, [[Bantam Books]]. ISBN 0-553-09673-7</ref> i tvrtke, [[Wayne Enterprises]].<ref>Daniels, 1999, pg. ??</ref> Iako kroz svoju neprofitnu zakladu, Wayne Foundation, redovito promovira [[filantropija|filantropiju]], u javnosti je puno poznatiji po svom drštvenom životu.<ref>Pearson, pg. 202</ref> U javnosti se prikazuje kao ljubitelj [[alkohol]]a, koristeći [[sok od đumbira]] kako bi imitirao [[šampanjac]] i služeći svojim gostima neograničene količine alkohola, mada ga sam nikada ne pije. U stvarnosti, on je strogi antialkoholičar koji se brine da ostane u najboljoj fizičkoj i mentalnoj formi. U javnosti se, također, često pojavljuje u društv zgodnih žena, a sve kako bi potaknuo medijske tračeve. U stvarnosti, noćne sate popunjava isključivo borbom protiv kriminala, mada uspijeva voditi aktivan ljubavni život.<ref name="Inc0">{{Cite comic|Writer = [[Grant Morrison|Morrison, Grant]]|Title = [[Batman Incorporated]]|Volume = 2|Issue = 0|Date = September 2012|Publisher = DC Comics}}</ref> Bruce Wayne nije bio prvi ljigavi, samodoparni nasljednik; [[povijest književnosti]] poznaje dva takva lika iz ranijih perioda. Prvi je Sir Percival Blakeney, poznatiji kao [[The Scarlet Pimpernel|Scarlet Pimpernel]], čija je literatna "majka" [[Emma Orczy|barunica Orczy]], dok je drugi Don Diego de la Vega, poznatiji kao [[Zorro]], kojega je stvorio [[Johnston McCulley]]. Kao i njih dvojica, i Bruce Wayne vodi dvostruki život na način da u javnosti izigrava naivca. Također, sva tri lika provode svoja herojska djela ostavljajući iza sebe karakteristični simbol. Samo ime, Bruce Wayne, također posjeduje svoju simboliku. Pisac [[Bill Finger]] je objasnio tu simboliku: "''Ime Brucea Waynea došlo je od [[Robert the Bruce|Roberta Brucea]], [[Škotska|škotskog]] patriota. Bruce je, kao plejboj, svakako bio gospodin. Za prezime sam tražio nešto što je asociralo na kolonijalizam. Pokušao sam s [[John Adams|Adamsom]], [[John Hancock|Hancockom]], ..., a onda sam se sjetio [[Anthony Wayne|Ludog Anthonyja Waynea]].''"<ref>Jim Steranko ''History of the Comics'', vol. 1</ref> Autori priča o Batmanu i Supermanu često su uspoređivali dvojicu likova. Interpretacije su varirale ovisno o autoru, priči i vremenskom periodu. Grant Morrison<ref>{{cite news|last=Boucher|first=Geoff|title=Batman versus Superman as class warfare? Grant Morrison: ‘Bruce has a butler, Clark has a boss’|url=http://herocomplex.latimes.com/2010/08/13/batman-versus-superman-as-class-warfare-bruce-has-a-butler-clark-has-a-boss/|newspaper=Los Angeles Times|date=Aug 13, 2010}}</ref> napominje kako oba heroja "vjeruju u iste stvari", natoč dan/noć kontrastu u obavljanju svojih uloga. Uočava i jednako snažan kontrast u njihovim pravim identitetima. Bruce Wayne i [[Clark Kent]] pripadaju različitim društvenim slojevima: "''Bruce ima batlera, Clark ima šefa.''" U svojoj knjizi, ''Unleashing the Superhero in Us All'', T. James Musler analizira krucijalnu ulogu koju je novac odigrao u životu Brucea Waynea.<ref>T. James Musler. 2006. ''Unleashing the Superhero in Us All''.</ref> Moderne priče imaju tendenciju prikazivati Brucea Waynea kao fasadu, a Batmana kao prikaz stvarne osobnosti samoga lika<ref>Scott Beatty, ''The Batman Handbook: The Ultimate Training Manual''. 2005, Quirk Books, p51. ISBN 1-59474-023-2</ref> (u suprotnosti s modernim pričama o Supermanu, gdje je Clark Kent pravi prikaz lika, a Superman "maska").<ref>Aichele, G. (1997). ''Rewriting Superman.'' In G. Aichele & T. Pippin (Eds.), ''The Monstrous and the Unspeakable: The Bible as Fantastic Literature'' (pp. 75–101). Sheffield: Sheffield Academic Press.</ref><ref>''Superman'' vol. 2, #53</ref> U dokumentarcu ''Batman Unmasked'', koji proučava psihologiju lika, profesor na [[Sveučilište u Kaliforniji|Sveučilištu u Kaliforniji]] i psiholog, [[Benjamin Karney]], tvrdi kako je lik Batmana vođen inherentnom ljudskošću Brucea Waynea, odnosno samo oruđe pomoću kojeg Bruce Wayne želi poboljšati svijet. Will Brooker u svojoj knjizi ''Batman Unmasked'' navodi sljedeće: "''potvrda Batmanova identiteta leži među mladom publikom... on ne mora biti Bruce Wayne; on samo treba odijelo i naprave, vještine i, što je najvažnije, [[moral]]nost i ljudskost. Postoji cijeli jedan smisao u njemu: 'onu mu vjeruju... i nikada nisu u krivu'.''"<ref>{{cite book |title=Batman Unmasked |last=Brooker |first=Will |authorlink= |coauthors= |year=2001 |publisher=Continuum International Publishing Group |location=NY/London|id=ISBN 0-8264-1343-9 |page=368 |url=http://books.google.com/?id=GNRreYO91ogC&pg=PA137&dq=Unmasking+Batman |accessdate=}}</ref> Bruce Wayne je diplomirao [[pravo]] na [[Yale]]u, kao što vidimo u stripu ''Detective Comics'' #439 ([[1974.]]), posljednja stranica kojeg prikazuje navedenu diplomu u Wayneovom uredu.<ref>{{cite news|title=The 10 Most Famous Graduates of Yale Law School|url=http://www.businessinsider.com/famous-graduates-of-yale-law-school-2013-9?op=1|accessdate = 09. 10. 2013.|magazine=Business Insider|date=Oct 8, 2013}}</ref> === Dick Grayson === U dva je navrata prvi [[Robin]], [[Dick Grayson]], preuzeo ulogu Batmana. Prvi put je nakratko bio Batman dok se Wayne oporavljao od ozljeda zadobivenih u borbi s [[Bane]]om tokom serijala ''Knightfall''. Ulogu je ponovo preuzeo [[2009.]], kada se mislilo da je Wayne mrtav, a nakon njegovog povratka [[2010.]] godine, Grayson je nastavio biti Batman paralalno s Wayneom, što je dovelo do toga da postoje dva Batmana. Godine [[2011.]], nakon promjene u DC-ju, Grayson je ponovo postao [[Nightwing]]. U razgovoru za [[IGN]], Grant Morrison objašnjava kako su Dick Grayson kao Batman i [[Damian Wayne]] kao Robin "obrnuli" redovnu dinamiku Batmana i Robina stvorivši "dobroćudnijeg i spontanijeg Batmana i opakijeg Robina". Morrison je objasnio svoje namjere za novog Batmana: "''Dick Grayson je onaj tip besprijekornog superheroja. Tip je bio Batmanov pomoćnik još otkako je bio dijete, vodio je [[Teen Titans]]e i trenirao je sa svakim likom iz DC-jevog svijeta. On je, dakle, prilično drugačiji Batman. Znatno je jednostavniji; puno je slobodniji i opušteniji.''"<ref name="comics.ign.com"/> == Karakterizacija == === Moći i vještine === Batman ne posjeduje nikakve inherentne supermoći. Kako bi to kompenzirao, on se oslanja na "svoju znanstvenu ekspertizu, detektivske vještine i atletske sposobnosti."<ref name = "Wright_p17"/> U pričama, Batman se smatra jednim od najboljih detektiva na svijetu, ako ne i najbolji u povijesti.<ref>Mike Conray, ''500 Great Comicbook Action Heroes''. 2002, Collins & Brown. ISBN 1-84411-004-4</ref> U Morrisonovom serijalu ''JLA'', Superman opisuje Batmana kao "najopasnijeg čovjeka na svijetu", sposobnog da samostalno porazi cijeli tim supersvemiraca kako bi spasio svoje prijatelje. Dobar dio svog života proveo je putujući svijetom i skupljajući vještine koje će mu biti korisne u borbi protiv zločina. Njegovo znanje i stručnost u gotovo svim poznatim disciplinama nema svog pandana u cijelom DC-jevom svijetu.<ref>{{Cite comic|writer=[[Grant Morrison]]|penciller=[[Howard Porter]]|story=War of the Worlds|title=JLA|issue=3|date=March 1997|publisher=[[DC Comics]]}}</ref> Batman je stručnjak i u tehnikama ispitivanja te bi često koristio zakonske metode, ali i [[mučenje]]. Neke od njegovih metoda uključuju držanje osobe za nogu dok visi s ruba zgrade ili vješanje osobe naopačke dok ju udara. Ipak, najčešće koristi svoj zastrašujući izgled kako bi dobio odgovore. Batman je redovito opisivan kao jedan od najboljih majstora borilačkih vještina u cijelom DC-jevom svijetu; njegove vještine u direktnoj borbi uspoređivane su s onima majstora poput [[Lady Shiva|Shive]], [[Bronze Tiger]]a i [[Richard Dragon|Richarda Dragona]]. Batman može funkcionirati tolerirajući masivne količine fizičke boli, može izdržati [[telepatija|telepatiju]] i kontrolu uma. Također je vrstan u prerušavanju te često skuplja informacije kao Matches Malone, ozloglašeni gangster. Vješte je i u [[špijuniranje|špijunaži]], što mu omogućava sposobnost skrivanja. Kako je trenirao [[ninjutsu]], Batman ima sposobnost da se neprimjetno pojavljuje i nestaje u svim uvjetima. Izrazito je efikasan u promatranju i [[forenzika|forenzici]]. Također, izrazito je vješt u [[eskapizam|eskapizmu]], što mu omogućava da iz opasnih zamki izlazi gotovo neozlijeđen. === Kostim === {{main|Batsuit}} Batmanov kostim inkorporira ikonografiju [[šišmiš]]a s ciljem zastrašivanja kriminalaca.<ref name="A1">Daniels (1999)</ref> Iako su se detalji kostima mijenjali tokom godina, postoji cijeli niz osnovnih elemenata koji je izdržao test vremena: specifičan plašt, maska koja prekriva veći dio lica s dva šišmišja uha, stilizirani znak šišmiša na prsima i karakterističan pojas oko pasa. Tradicionalne boje kostima su plava i siva,<ref name="A1" /> mada je to posljedica bojanja samih stripova.<ref name="A1" /> Kostim mu takđer pomaže u borbi s kriminalcima, a istovremeno ima svojstva i [[kevlar]]a i [[nomex]]a. Štiti ga od vatrenog oružja i sličnih napada. Ipak, Batmanova najvažnija odlika je neupitna predanost pravdi i odbijanje da ubija, neovisno o situaciji. Takav čvrst [[moral]]ni stav donio mu je poštovanje brojnih DC-jevih junaka, ponajviše [[Superman]]a i [[Wonder Woman]]. Finger i Kane su izvorno zamislili Batmana s crnim plaštem i maskom te sivim odijelom, ali koloriranje stripova dovelo je do toga da se koristi kombinacija crne i plave.<ref name="A1" /> U knjizi ''Place, Power, Situation, and Spectacle: A Geography of Film'', Larry Ford je ustvrdio kako je takvo koloriranje inverzija tradicionalne simbolike boja, u kojoj "negativci nose tamne boje".<ref>Larry Ford, "Lighting and Color in the Depiction" in ''Place, Power, Situation, and Spectacle: A Geography of Film'', Stuart C. Aitken, Leo Zonn, Leo E. Zonn eds. 1994 Rowman & Littlefield, p132. ISBN 0-8476-7826-1</ref> Batmanove rukavice tradicionalno sadrže tri oštre izbočine koje se nalaze s vanjske strane svake rukavice, iako je izvorni Batman imao obične rukavice bez šiljaka. Žuta elipsa iza stiliziranog šišmiša dodana je [[1964.]] godine i od tada je postala Batmanov zaštitni znak, prepoznatljiv jednako kao i crveno "S" na [[Superman]]ovom kostimu.<ref>Daniels (1999), pg. 98</ref> Kao što je spomenuto, neki detalji kostima, poput duljine ušiju na masci, varirali su ovisno crtaču stripova. Dennis O'Neil je rekao: "''Danas govorimo kako Batman ima 200 odijela u svojoj pećini tako da ne moraju sva izgledati isto... Svi vole crtati Batmana i svi vole dodati nešto svoje.''"<ref>Daniels (1999), pg. 159–60</ref> === Oprema === {{main|Batmanov remen}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|width=250|header=[[Batmobile]] kroz povijest<br><small>(razlike u dizajnu tokom godina prikazivanja)</small> |image1=Batmobile from 2003 Car Exhibition.jpg |alt1= |caption1=Batmobile za [[Batman (TV serija)|seriju iz 1966.]] dizajnirao je [[George Barris]] koristeći model [[Lincoln Futura]] kao uzor. |image2= |alt2= |caption2=Batmobile je redizajniran kako bi odgovarao ambijentu [[Tim Burton|Burtonovog]] filma ''[[Batman (1989)|Batman]]'' iz [[1989.]] godine. |image3=Batman with his new Batmobile (2445955296).jpg |alt3= |caption3=Za [[Christopher Nolan|Nolanovu]] trilogiju, Batmobile je dizajniran kako bi podsjećao na vojno vozilo. |image4= |alt4= |caption4= |image5= |alt5= |caption5= |image6= |alt6= |caption6= |image7= |alt7= |caption7= |image8= |alt8= |caption8= |image9= |alt9= |caption9= |image10= |alt10= |caption10= }} U svojoj borbi protiv zločina, Batman koristi i niz specijaliziranih uređaja, dizajn kojih uglavnom sadrži motiv šišmiša. [[Les Daniels]], koji se bavio poviješću Batmana, smatra kako je [[Gardner Fox]] zaslužan za cijeli arsenal Batmanovih uređaja i to nakon što je u stripu ''Detective Comics'' #29 (srpanj [[1939.]]) predstavio [[Batmanov remen]], a u stripovima ''Detective Comics'' #31 i #32 (rujan i listopad [[1939.]]) i prva specijalizirana pomagala - [[Batrang]] i "Batgyro".<ref name = "vapzdg"/> Batmanovo primarno vozilo je [[Batmobile]], uglavnom prikazivano kao veliki, crni [[automobil]] s dodacima koje podsjećaju na krila šišmiša. Među ostala vozila spadaju [[Batplane]] (znan i kao Batwing), [[Batboat]], [[Bat-Sub]] i [[Batcycle]]. U praksi, Batman rijetko koristi prefiks "Bat-" kada govori o svojoj opremi, posebice nakon što su neke adaptacije cijeli koncept učinile previše [[Camp (stil)|campovskim]]. Najbolji primjer je [[Batman (TV serija)|serija iz 1966.]], u kojoj Batman posjeduje cijeli niz pomagala - bat-computer, bat-scanner, bat-radar, bat-cuffs, bat-pontoons, bat-dispanzer za vodu, bat-camera s polariziranim bat-filterom i bat-rope - koja su prefiks dovela do apsurda. Priča iz stripa "A Death in the Family" sugerira kako Batman, s obzirom na svoju mračnu prirodu, vjerojatno ne bi sam koristio taj prefiks. Većinu svojih terenskih pomagala Batman drži u svom remenu. Tokom godina, pojas je prikazan kako sadrži gotovo neograničen broj uređaja za borbu protiv kriminala. Različite verzije remena razmještaju ta pomagala u različite džepove raspoređene po remenu. Jedina znakovita iznimka u Batmanovom arsenalu je [[vatreno oružje]], koje Batman odbija koristiti iz principa jer je korišteno u ubojstvu njegovih roditelja. Moderne verzija Batmana ipak čine određeni kompromis u svrhu praktičnosti tako što prikazuju kako je Batman svoja vozila naoružao, ali isključivo s ciljem uklanjanja prepreka ili onesposobljavanja neprijateljskih vozila. === Bat-Signal === {{main|Bat-Signal}} U trenucima kad je Batman potreban, GCPD aktivira posebno svjetlo koje sadrži poklopac s likom šišmiša znano kao [[Bat-Signal]], koje ostavlja Batmanov simbol na prolazećim oblacima, a vidljivo je iz svakog dijela Gothama. Geneza samog signala varira, ovisno o priči i kontinuitetu. U određenim adaptacijama, posebice u onoj iz [[1966.]], Gordon ima i poseban crveni [[telefon]], znan kao Bat-Phone, povezan direktno s Batmanovom rezidencjiom, imanjem Wayne, gdje se nalazi sličan telefon. === Batcave === {{main|Batcave}} Batcave je Batmanovo tajno skrovište, a sastoji se od cijelnog niza podzemnih pećina ispod njegova imanja. Batcave služi kao komandni centar kako za lokalni tako i za globalni nadzor te kao garaža za vozila i opremu. Također, u Batcaveu se nalaze brojni vrijedni predmeti. I u stripu ''[[Batman: Shadow of the Bat]]'' (broj #45) i u filmu ''[[Batman Begins]]'' ([[2005.]]), navedeno je kako je špilja dio [[podzemna željeznica|podzemne željeznice]]. Od svih heroja i zlikovaca koji su bili u njoj, jako malo njih zna gdje se ona zapravo nalazi. == Sporedni likovi == [[Datoteka:BatmanRobin.jpg|220px|thumb|left|Batman i [[Robin]] na slici [[Alex Ross|Alexa Rossa]].]] {{main|Lista sporednih likova iz Batmana}} Batmanove interakcije s popratnim likovima, bilo pozitivnim bilo negativnim, kroz vrijeme su razvili cijelu plejadu sporednih likova.<ref name="pearson pg 186" /> Načelnik [[James Gordon|James "Jim" Gordon]], Batmanov saveznik u gothamskoj policiji, debitirao je zajedno sa superherojem u stripu ''Detective Comics'' #27. Gordon je od tog trenutka postao redoviti lik u serijalu. Kao tek "običan" borac protiv kriminala, Gordon dijeli Batmanove ciljeve i ideale, ali, kao i [[Dr. Watson|Watson]] u pričama o [[Sherlock Holmes|Sherlocku Holmesu]], pruža jedan više laički pogled na rad jednog genijalca. Kasnije tokom priče, Batman je dobio i [[batler]]a. [[Alfred Pennyworth]] preuzima očinsku ulogu u Bruceovom životu i jedan je od rijetkih likova koji zna Batmanov pravi identitet. Tokom 70-ih godina, u serijal je uveden i [[Lucius Fox]], Wayneov poslovni menadžer i stručnjak za tehnologiju. === Robin === Naširoko poznati i priznati sporedni lik iz serijala je Batmanov pomoćnik [[Robin]].<ref>Boichel, pg. 7</ref> Bill Finger je rekao da je Robina htio ubaciti jer "Batman nije imao s kim razgovarati, a i postalo je zamorno gledati samo njega kako razmišlja."<ref>{{cite book|last=Langley|first=Travis|title=Batman and Psychology: A Dark and Stormy Knight|year=2012|publisher=John Wiley & Sons|pages=179}}</ref> Prvi Robin, [[Dick Grayson]], predstavljen je [[1940.]] godine. Tokom 70-ih, konačno je odrastao, upisao fakultet i postao superheroj [[Nightwing]]. Drugi Robin, [[Jason Todd]], predstavljen je tokom 80-ih godina. Toddova priča završila je tako što je pretučen, a kasnije i ubijen u eksploziji koju je inicirao [[Joker (strip)|Joker]], no kasnije je oživljen kao Batmanov protivnik koji je uzeo Jokerov stari alias, [[Red Hood]]. [[Carrie Kelly]], prvi ženski Robin koji se pojavio u pričama, bila je posljednji Robin iz originalne kronologije, a pojavila se kao pomoćnik umirovljenog Batmana u [[Frank Miller|Millerovoj]] ''[[The Dark Knight Returns|The Dark Knight]]'' seriji sredinom 80-ih. Treći Robin iz originalne kronologije, [[Tim Drake]], pojavio se [[1989.]] godine. On je kasnije postao glavni lik u vlastitom stripu. U prvom desetljeću novog milenija, [[Stephanie Brown]] je služila kao četvrti Robin, a sve u periodu između njezinih drugih uloga - Spoilera i [[Batgirl]].<ref>Langley, 180–210</ref> === Ostali === Batman je povremeno član udruženja superheroja, poput [[Justice League|Lige pravde]] ili [[Outsiders]]a. Batman je često sparivan sa svojim kolegom iz Lige pravde, [[Superman]]om, posebice u serijalima ''World's Finest'' i ''[[Superman/Batman]]''. U ranijim pričama, njih su dvojica prikazani kao bliski prijatelji; moderne adaptacije, s druge strane, prikazuju njihov odnos kao onaj međusobnog respekta, ali izrazito težak, koncentrirajući se na njihove različite poglede na borbu protiv kriminala i pravdu. U stripu ''[[Superman/Batman]]'' #3 (prosinac [[2003.]]), Superman je rekao: "''Ponekad, moram priznati, na Brucea gledam kao na čovjeka u kostimu. Ali onda, s nekom od svojih naprava, podsjeti me da ima nevjerojatno inventivan um. I koliko sam sretan što ga mogu zvati u pomoć.''"<ref>{{cite comic| writer = [[Jeph Loeb|Loeb, Jeph]] | penciller = [[Ed McGuinness|McGuinness, Ed]] | inker = [[Dexter Vines|Vines, Dexter]] | title = [[Superman/Batman]] | volume =1 | story = Running Wild | issue = 3 | date = December 2003 | publisher = [[DC Comics]] }}</ref> Tokom stripova, vrlo znakovita tematika bili su Bruceove ljubavne veze sa ženama. Neke od njih bile su ugledne žene iz Gothama ([[Julie Madison]], [[Vicki Vale]], [[Silver St. Cloud]]), neke saveznice ([[Wonder Woman]], [[Sasha Bordeaux]]), a neke protivnice ([[Catwoman]], [[Thalia al-Ghul]]). S potonjom je dobio sina, Damiana, a s prethodnom kći, Helenu, mada samo u sklopu Earth-Two univerzuma. Iako većina veza nema neku pretjerano naglašenu vremensku dimenziju, Batmanova romansa s Catwoman prisutna je u gotovo svim inkarnacijama slavnog lika. Pisci su, tokom godina, imali različit pristup plejbojskom dijelu karaktera Brucea Waynea; neki su taj dio njegove ličnosti smatrali vješto konstruiranom iluzijom u svrhu uspješne borbe protiv kriminala, dok su drugi prikazivali Waynea kako istinski uživa u statusu "najpoželjnijeg neženje Gothama". Ostali značajniji sporedni likovi su [[Barbara Gordon]], kći narednika Gordona koja je Batmanu pomagala kao [[Batgirl]] i, jedno kratko vrijeme dok je bila u kolicima nakon što ju je Joker propucao, hakerica [[Oracle (strip)|Oracle]]; [[Azrael]], član tajnog društva koji je nakratko bio Batman nakon što je [[Bane]] ozlijedio Brucea Waynea; [[Cassandra Cain]], koja će postati nova [[Batgirl]]; [[Huntress]], jedina preživjela članica mafijaške obitelji koja je postala osvetnica i u nekoliko je navrata pomogla Batmanu; [[Stephanie Brown]], kći kriminalca koja je tumačila ulogu Spoiler, a nakratko i Robina; Bat-Hound Ace, Batmanov pas;<ref name="138D">Daniels (1995), pg. 138</ref> te [[Bat-Mite]], izvandimenzionalni demon koji idolizira Batmana.<ref name="138D" /> === Protivnici === {{glavni|Lista Batmanovih protivnika}} [[Datoteka:Batmanfoes.jpg|320px|thumb|Neki od najznačajnijih Batmanovih protivnika (s lijeva na desno): [[Hush]], [[Riddler]], [[Harley Quinn]], [[Poison Ivy]], [[Clayface]], [[Killer Croc]], [[Ra's al Ghul]], [[Scarecrow]], [[Lady Shiva]] i [[Joker (strip)|Joker]].]] Tokom svojih pustolovina, Batman se susreće s nizom protivnika, koji sežu od običnih uličnih kriminalaca do genijalnih superzlikovaca. Mnogi od njih imaju sličnosti s Batmanom, uključujući i tragičnu pozadinu koja ih je navela da se bave kriminalom.<ref name = "Boichel_p8"/> Batmanov najveći protivnik svakako je [[Joker (strip)|Joker]], homicidni [[psihopatija|psihopat]] koji izgleda kao [[klaun]], a koji, kao "personifikacija iracionalnog", predstavlja "sve čemu se Batman protivi".<ref name = "Boichel_p8">Boichel, pg. 8</ref> Među brojnim protivnicima, oni koji su se češće pojavljivali i/ili su igrali važniju ulogu u priči su [[Catwoman]], [[Bane]], [[Scarecrow]], [[Penguin]], [[Two-Face]], [[Riddler]], [[Mr. Freeze]], [[Poison Ivy]], [[Mad Hatter (DC Comics)|Mad Hatter]] i [[Ra's al Ghul]]. == Kulturološki utjecaj == Batman je, tokom godina, postao globalno poznata ikona [[pop kultura|pop kulture]]. Prisutnost lika davno je prešla granica samo stripovskog pojavljivanja; događaji poput [[Tim Burton|Burtonovog]] ''[[Batman (1989)|Batmana]]'' iz [[1989.]] godine te popratnog materijala za film "doveli su Batmana na sam vrh javne svijesti."<ref name="introduction" /> U članku koji je komemorirao 60 godina lika, ''[[The Guardian]]'' je napisao: "''Batman je lik zamagljen beskrajnom reinvencijom koja je moderna, masovna kultura. Istovremeno je i ikona i brend: savršeni kulturološki artefakt za 21. stoljeće.''"<ref>{{cite news | url=http://www.guardian.co.uk/g2/story/0,,314504,00.html | title=Batman's big birthday | publisher=Guardian News and Media Limited | work=The Guardian | date = 15. 3. 1999. | accessdate = 19. 06. 2007. | author=Finkelstein, David; Macfarlane, Ross | location=London}}</ref> Uz sve to, mediji su često koristili serijal o Batmanu u trivijalnim ili opsežnim prikazima - časopis ''[[Forbes]]'' procijenio je kako je Bruce Wayne, s $6.9 milijardi dolara, osmi najbogatiji fiktivni lik, nekoliko mjesta iza [[Iron Man|Tonyja Starka (Iron Man)]], koji je na petom mjestu.<ref name="forbes">{{cite web|url= http://www.forbes.com/special-report/2012/fictional-15-12/bruce-wayne.html|title=The Forbes Fictional 15, Bruce Wayne|last=Noer|first=Michael|coauthors=David M. Ewalt|date = 23. 4. 2012.|work=Forbes|accessdate = 14. 08. 2012.}}</ref> Časopis ''[[BusinessWeek]]'' naveo ga je među 10 najinteligentnijih fiktivnih superheroja iz američkih stripova.<ref>{{cite web | last = Pisani | first = Joseph | authorlink = Joseph Pisani | title = The Smartest Superheroes | work = BusinessWeek | year = 2006 | url = http://images.businessweek.com/ss/06/05/smart_heroes/index_01.htm | accessdate = 25. 11. 2007. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071203062918/http://images.businessweek.com/ss/06/05/smart_heroes/index_01.htm | archivedate = 2007-12-03 | deadurl = no }}</ref> ''[[Entertainment Weekly]]'' stavlja Batmana na popis ''The 20 All Time Coolest Heroes in Pop Culture''.<ref>{{cite web|url=http://www.ew.com/ew/gallery/0,,20268279,00.html#20489944 |title= 20 All Time Coolest Heroes in Pop Culture |work=Entertainment Weekly |date= |accessdate = 21. 05. 2010.}}</ref> Isto tako, [[AFI|Američki filmski institut]] stavio je Batmana (verziju lika iz [[1989.]]) na popis ''[[AFI's 100 Years…100 Heroes and Villains]]''.<ref>{{cite web|url=http://connect.afi.com/site/DocServer/handv100.pdf?docID=246 |title=AFI's 100 Years... 100 Heroes and Villains |publisher=[[American Film Institute]] |date= |accessdate = 21. 05. 2010.}}</ref> Također, [[E. Paul Zehr]] u svojom publicističkom radu ''[[Becoming Batman: The Possibility of a Superhero]]'' koristi Batmana kao glavnu temu. === Medijske adaptacije === {{main|Serijal o Batmanu}} Lik Batmana pojavljivao se u nizu drugih medija izvan [[strip]]a. Cijeli serijal o Batmanu obuhvaća tako stripove, knjige, radio drame, televizijske serije, [[Batman Live|predstavu]], video igre i nekoliko filmova. Prva adaptacija Batmana bila je kratki strip u dnevnim novinama koji se premijerno pojavio [[25. listopada]] [[1943.]] godine.<ref>Daniels (1999), pg. 50</ref> Iste godine, Batman se pojavio u [[Batman (serijal)|istoimenom petnaestdijelnom serijalu]] s [[Lewis Wilson|Lewisom Wilsonom]] u naslovnoj ulozi, čime je ovaj postao prvi glumac koji je tumačio Batmana. Iako Batman nikada nije imao vlastitu radiju emisiju, povremeno se pojavljivao u emisiji ''[[The Adventures of Superman (radio)|The Adventures of Superman]]'' i to onda kada je glumac koji je posudio glas Supermanu, [[Bud Collyer]], trebao odmor.<ref name="Dan99p64">Daniels (1999), pg. 64</ref> Novi serijal, ''[[Batman and Robin (serijal)|Batman and Robin]]'', prikazan je [[1949.]] godine s [[Robert Lowery|Robertom Loweryjem]] u naslovnoj ulozi. Medijsko eksponiranje koje su serijali iz 40-ih donijeli liku "pomoglo je [Batmanu] da postane poznat milijunima ljudi koji nikada nisu kupili strip."<ref name="Dan99p64"/> Godine [[1964.]] godine, [[Donald Barthelme]] je napisao zbirku ''Come Back, Dr. Caligari'', u sklopu koje je bila i priča "The Joker's Greatest Triumph". Batman je, u komične svrhe, prikazan kao bogati [[Francuzi|Francuz]] s komičnim govorom.<ref>Olsen, Lance. "Linguistic Pratfalls in Barthelme", ''[[South Atlantic Review]]'' 5.4 (1986), pp. 69–77. Stable URL: http://www.jstor.org/stable/3199757</ref> U siječnju [[1966.]], kuća [[ABC]] započela je s emitiranjem serije ''[[Batman (TV serija)|Batman]]'', s [[Adam West|Adamom Westom]] u naslovnoj ulozi. Uvelike prožeta [[camp (stil)|camp]] humorom, serijal je postala popkulturni fenomen. U svojim memoarima, ''Back to the Batcave'', West iznosi svoj animozitet prema terminu "camp" kako se primijenjivao tokom 60-ih, iznoseći stav kako je serija zapravo bila [[farsa]], i to namjerna. Emitirano je ukupno 120 epizoda, a emitiranje je završeno [[1968.]] godine. U pauzi između prve i druge sezone, ekipa serije snimila je i [[Batman (1966)|istoimeni film]]. Grupa [[The Kinks]] izvela je naslovnu pjesmu iz ''Batmana'' na svom albumu ''[[Live at Kelvin Hall]]'' iz [[1967.]] godine. Popularnost serije dovela je i do prve animirane adaptacije priča o Batmanu, ''[[The Batman/Superman Hour]]'';<ref>Boichel, pg. 14</ref> segmenti serije o Batmanu kasnije su repakirani kao ''[[The Adventures of Batman]]'' i ''Batman with Robin the Boy Wonder''. Od [[1968.]] do [[1977.]] snimljene su ukupno 33 epizode. Od [[1973.]] do [[1986.]], Batman je bio glavni lik u ABC-jevoj seriji ''[[Super Friends]]'', koju je animirala kuća [[Hanna-Barbera]]. [[Olan Soule]] je posudio glas Batmanu u svim ovim serijama, ali ga je tokom potonje zamijenio Adam West, koji je Batmanu posudio glas i u seriji ''[[The New Adventures of Batman]]'' iz [[1977.]] godine. Godine [[1989.]], Batman se vratio na velika platna u [[Tim Burton|Burtonovom]] filmu ''[[Batman (1989)|Batman]]'', s [[Michael Keaton|Michaelom Keatonom]] u naslovnoj ulozi. Film je bio enorman uspjeh - ne samo da je ostvario najveću zaradu te godine već je, tada, bio film s petom najvećom zaradom u povijesti.<ref>{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=batman.htm | title=Batman (1989) | publisher=Box Office Mojo | accessdate=27. 05. 2007. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513103130/http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=batman.htm | archivedate=2007-05-13 | deadurl=no }}</ref> Snimljena su tri nastavka: ''[[Batman Returns]]'' ([[1992.]]), ''[[Batman Forever]]'' ([[1995.]]) i ''[[Batman & Robin (film)|Batman & Robin]]'' ([[1997.]]). Posljednja dva režirao je [[Joel Schumacher]], a Keatona su u ulozi Batmana zamijenili [[Val Kilmer]] (1995.) i [[George Clooney]] (1997.). Drugi Schumacherov film, iako komercijalni uspjeh, nije nadišao zaradu svojih prethodnika, a uz to je dobio katastrofalne kritike što je [[Warner Bros.]] natjeralo da otkažu planirani ''[[Batman Triumphant]]'' i zamrznu cijeli serijal. [[Datoteka:Batmananimated32.png|frame|left|Batman u animiranoj seriji ''[[Batman: The Animated Series]]'' (1992–95)]] Godine [[1992.]], Batman se vratio na televiziju u animiranoj seriji ''[[Batman: The Animated Series]]'', u produkciji [[Warner Brosa]], a emitiran na [[Fox]]-u. U svojoj knjizi, ''Batman: The Complete History'', [[Les Daniels]] je napisao kako je ta serija ponajviše utjecala na definiranje Batmanova stila tokom 90-ih godina.<ref>Daniels (1999), pg. 178</ref> Uspjeh serije doveo je do kino filma ''[[Batman: Mask of the Phantasm]]'' ([[1993.]]), kao i do niza drugih animiranih serija iz istog kontinuiteta - ''[[Superman: The Animated Series]]'', ''[[The New Batman Adventures]]'', ''Justice League'' i ''[[Justice League Unlimited]]''. Kao što je bio slučaj s izvornom serijom, u svakoj od navedenih produkcija Batmanu je glas posudio [[Kevin Conroy]]. Futuristička serija ''[[Batman Beyond]]'' također je smještena u istom kontinuitetu, a glavni lik je bio noviji, mlađi Batman kojemu je glas posudio [[Will Friedle]]. Godine [[2004.]], emitirana je nova animirana serija, ''[[The Batman (TV serija)|The Batman]]'', s [[Rino Romano|Rinom Romanom]] u glavnoj ulozi. Godine [[2008.]], ovu je seriju zamijenila nova, ''[[Batman: The Brave and the Bold]]'', u kojemu je Batmanu glas posudio [[Diedrich Bader]]. Godine [[2013.]], s prikazivanjem je započela nova, [[CGI]]-animirana, serija - ''[[Beware the Batman]]''. Godine [[2005.]], premijerom filma ''[[Batman Begins]]'' ponovo je pokrenut filmski serijal o superheroju. Film je režirao [[Christopher Nolan]], a naslovnu ulogu tumačio je [[Christian Bale]]. Nastavak, ''[[The Dark Knight]]'' ([[2008.]]), postavio je rekord kao film s najboljim vikend otvaranjem u povijesti američke kinematografije, zaradivši oko $158,000,000.<ref>{{cite web | url=http://boxofficemojo.com/alltime/weekends/ | title=Opening Weekends | publisher=Box Office Mojo | accessdate=20. 07. 2008. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080723181344/http://boxofficemojo.com/alltime/weekends/ | archivedate=2008-07-23 | deadurl=no }}</ref> Rekordni uspjeh ''Viteza tame'' postavio ga je, tada, na drugo mjesto najuspješnijih filmova na domaćim blagajnama, odmah iza ''[[Titanic (1997)|Titanica]]''.<ref>{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/domestic.htm | title=All Time Domestic Box Office Results | publisher=Box Office Mojo | accessdate=23. 11. 2008. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205064427/http://www.boxofficemojo.com/alltime/domestic.htm | archivedate=2008-12-05 | deadurl=no }}</ref> Nakon uspjega ''Viteza tame'', snimljen je i treći film, ''[[The Dark Knight Rises]]'' ([[2012.]]), čime je Nolanova trilogija došla do kraja. Dana [[22. kolovoza]] [[2013.]] godine, Warner Bros. je objavio kako će [[Ben Affleck]] preuzeti ulogu Batmana u nastavku filma ''[[Man of Steel]]'', u kojem se Batman sukobio sa [[Superman]]om.<ref>{{cite web|url=http://www.deadline.com/2013/08/ben-affeck-to-play-batman-in-warner-bros-batman-superman-pic/ |title=Ben Affleck To Play Batman In Warner Bros’ Batman-Superman Pic; Studio Sets July 17, 2015 Release Date |publisher=Deadline |date = 22. 08. 2013.}}</ref> Affleck je ponovio svoju ulogu i u filmovima ''[[Suicide Squad (film)|Suicide Squad]]'' i ''[[Justice League (film)|Justice League]]'', nakon čega je objavljeno kako napušta ulogu; u samostalnom filmu ''[[The Batman (film, 2021)|The Batman]]'', kojeg će režirati [[Matt Reeves]], Batmana će tumačiti [[Robert Pattinson]].<ref>[https://comicbook.com/dc/2019/05/31/batman-robert-pattinson-approved-role-warner-bros/?fbclid=IwAR22I2veDXVfJzjk_EtE_2VIGWqe-CqlcCHpUJq4LmdvCOdfen_6lyfsSMY Robert Pattinson Confirmed as The Batman]</ref> Batman je bio i glavni lik u brojnim video igrama, većina kojih su bile adaptacije ranijih izdanja u drugim medijima. Među najuspješnijim igrama svakako je ''[[Batman: Arkham]]'' serijal, koji je započeo [[2009.]] godine s igrom ''[[Batman: Arkham Asylum]]'', koja je pobrala izvanredne kritike.<ref>[http://www.metacritic.com/game/xbox-360/batman-arkham-asylum Batman: Arkham Asylum at Metacritic], accessed 2012-06-12</ref> Nastavak, ''[[Batman: Arkham City]]'' ([[2011.]]), pobrao je još bolje kritike od svog prethodnika<ref>[http://www.metacritic.com/game/xbox-360/batman-arkham-city Batman: Arkham City at Metacritic], accessed 2012-06-12</ref> te je višestruko nagrađen. Treća igra iz serijala, ''[[Batman: Arkham Origins]]'' ([[2013.]]),<ref>[http://www.gameinformer.com/b/news/archive/2013/04/09/may-cover-revealed-batman-arkham-origins.aspx May Cover Revealed: Batman: Arkham Origins]</ref> također je dobro prošla među kritičarima, uz glavne zamjerke kako nije uspjela nadvisiti prethodnice. Tokom ožujka [[2014.]], najavljen je i četvrti nastavak iz serijala, ''[[Batman: Arkham Knight]]'', koji prati događanja u Gothamu godinu dana nakon radnje igre ''Arkham City''.<ref name="2014MarKotaku">{{cite web|last=Schreier|first=Jason|url=http://kotaku.com/will-rocksteadys-next-batman-game-be-revealed-next-wee-1533468637|title=Will Rocksteady's Next Batman Game Be Revealed Next Week?|publisher=[[Kotaku]]|date=February 28, 2014|accessdate=February 28, 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140305213955/http://kotaku.com/will-rocksteadys-next-batman-game-be-revealed-next-wee-1533468637|archivedate=2014-03-05|deadurl=no}}</ref> Ova igra trebala bi biti posljednje poglavlje ovog serijala.<ref name="2014MarKotaku"/> Godine [[2014.]] s emitiranjem počinje serija ''[[Gotham (TV serija)|Gotham]]'', koja prati razvoj likova iz franšize o Batmanu od trenutka ubojstva Thomasa i Marthe Wayne pa do trenutka kada Bruce Wayne postaje Batman. Iako je serija primarno centrirana oko [[James Gordon|Jima Gordona]] i geneze zlikovaca iz franšize, dobar dio serije fokusiran je i na mladog Brucea Waynea i njegov rani život bez roditelja. Za [[Bruce Wayne (Gotham)|ulogu Brucea Waynea]] izabran je [[David Mazouz]], a tokom prve sezone ga pratimo kako pokušava, uz Jimovu i Alfredovu pomoć, otkriti ubojicu svojih roditelja. === Homoseksualne interpretacije === Tokom godina, razvila se kontroverza zbog različitih seksualnih inrerpretacija sadržaja iz stripova o Batmanu. Homoseksualne interpretacije Batmana bile su predmet studija još otkako je psiholog [[Fredric Wertham]] u knjizi ''[[Seduction of the Innocent]]'' ([[1954.]]) ustvrdio kako su "priče o Batmanu psihološki homoseksualne". Tvrdio je: "''Tip priče o Batmanu može stimulirati [[homoseksualnost|homoseksualne]] fantazije kod djece, prirode kojih ona ne moraju biti uopće svjesna.''". Wertham je dalje pisao: "''Samo nekomu tko ne poznaje temelje [[psihijatrija|psihijatrije]] i [[psihopatologija|psihopatologije]] seksa može promaknuti suptilna atmosfera [[homoerotika|homoeroticizma]] koja je protkana kroz priče zrelog 'Batmana' i njegovog mladog prijatelja, 'Robina'.''"<ref>Wertham, Fredric. ''Seduction of the Innocent''. Rinehart and Company, Inc., 1954. pg. 189–90</ref> Andy Medhurst je u svom [[esej]]u "Batman, Deviance, and Camp", iz [[1991.]] godine, napisao da je Batman gay publici interesantan jer je "bio jedan od prvih fiktivnih koji ja napadnut zbog homoseksualnih aluzija".<ref>Medhurst, Andy. "Batman, Deviance, and Camp." ''The Many Lives of the Batman: Critical Approaches to a Superhero and His Media''. Routledge: London, 1991. ISBN 0-85170-276-7, pg. 150</ref> Autori koji su bili povezani uz stvaranje i/ili interpretacije samog lika često su izražavali svoja mišljenja o tom pitanju. Pisac [[Alan Grant]] izjavio je sljedeće: "''Batman o kojemu sam ja pisao 13 godina nije gay. Batman Dennyja O'Neila, Batman [[Marv Wolfman|Marva Wolfmana]], svačiji Batman sve do Boba Kanea... nitko od njih nije prikazao Batmana kao gay lika. Samo je [[Joel Schumacher]] imao drugačije mišljenje.''" Pisac [[Devin Grayson]] je rekao: "''To ovisi o tome koga pitate, zar ne? Kad već pitate mene, reći ću ne, ne mislim da jest... mada, u potpunosti razumijem gay interpretacije.''"<ref>{{cite web | url=http://www.comicsbulletin.com/panel/106070953757230.htm | title=Is Batman Gay? | accessdate=28. 12. 2005. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081201072032/http://www.comicsbulletin.com/panel/106070953757230.htm | archivedate=2008-12-01 | deadurl=no }}</ref> Dok je [[Frank Miller]] odnos Batmana i Jokera opisao kao "[[homofobija|homofobnu]] noćnu moru",<ref>Sharrett, pg. 37–38</ref> smatra kako Batman svoje seksualne potrebe [[sublimacija (psihologija)|sublimira]] u borbu protiv zločina, dodavši: "''Bio bi ''mnogo'' zdraviji da je gay.''"<ref>Sharrett, pg. 38</ref> [[Burt Ward]], koji je tokom 60-ih glumio [[Robin]]a, osvrnuo se u svojoj autobiografiji, ''Boy Wonder: My Life in Tights'', na ovo pitanje, ustvrdivši kako se veza doista mogla interpretirati kao ona seksualne prirode.<ref>{{cite web |title=Bruce Wayne: Bachelor |publisher=Ninth Art: Andrew Wheeler Comment |url=http://www.ninthart.com/display.php?article=963 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050428003852/http://www.ninthart.com/display.php?article=963 |archivedate=2005-04-28 |accessdate=21. 06. 2005. |deadurl=no }}</ref> Takve interpretacije nastavljaju plijenti pažnju. Jedan od poznatijih primjera zbio se [[2000.]] godine, kada je [[DC Comics]] odbio dati dopuštenje da se ponovo tiskaju četiri prizora (iz stripova ''Batman'' #79, 92, 105 i 139) kako bi se koristili u radu ''All in the Family: Homophobia and Batman Comics in the 1950s'' Christophera Yorka.<ref>{{cite journal |last=Beatty |first=Bart |title=Don't Ask, Don't Tell: How Do You Illustrate an Academic Essay about Batman and Homosexuality? |journal=The Comics Journal |year=2000 |volume= |issue=228 |pages=17–18 |url= }}</ref> Još jedan zbio se [[2005.]] kada je slikar Mark Chamberlain izložio seriju [[akvarel]]a na kojima prikazuje Batmana i Robina u sugestivnim i seksualno eksplicitnim pozama.<ref>{{cite web |title=Mark Chamberlain (American, 1967) |publisher=Artnet |url=http://www.artnet.com/artists/mark-chamberlain/past-auction-results}}</ref> DC je i autoru i galeriji zaprijetio tužbom ukoliko ne prekinu prodavati akvarele te je zahtijevao predaju preostalih akvarela, kao i sav profit stečen od prodaje istih.<ref>{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4167032.stm | title=Gallery told to drop 'gay' Batman | publisher=BBC News Online | date = 19. 8. 2005.}}</ref> [[Will Brooker]] u knjizi ''Batman Unmasked: Analyzing a Cultural Icon''<ref>Brooker, Will (2001) ''Batman Unmasked: Analyzing a Cultural Icon'', Continuum</ref> tvrdi kako je homoseksualna interpretacija Batmana sasvim opravdana i kako će homoseksualnim čitateljima svakako biti privlačan takav životni stil, neovisno o tome je li Bruce Wayne homoseksualac ili nije. U činjenici da suvremeni fanovi žustro odbijaju bilo kakve homoseksualne interpretacije lika, Brooker vidi tragove homofobije. U intervjuu za ''[[Playboy]]'', dugogodišnji autor Batmana, [[Grant Morrison]], izjavio je: "''Homoseksualnost je ugrađena u Batmana. Ne koristim izraz gay u pejorativnom smislu, ali Batman je jako, jako gay. To se ne može demantirati. Naravno, on je kao fiktivni lik očito heteroseksualan, ali baza cijelog koncepta je nepobitno gay. Sve ga te žene vole i nose fetišističku odjeću i skaću po krovovima da dođu do njega. Njega nije briga — njemu je zabavnije provoditi vrijeme sa starim i klincem.''"<ref>[http://www.playboy.com/playground/entertainment/culture/the-super-psyche ''Playboy'' Grant Morrison interview], accessed 2012-05-02</ref> == Reference == {{Reflist|colwidth=20em}} == Izvori == {{Refbegin}} * {{Cite book | last = Beatty | first = Scott | title = ''The Batman Handbook: The Ultimate Training Manual'' | publisher = Quirk Books | year = 2005 | isbn =9781594740237 |ref=harv}} * [[Les Daniels|Daniels, Les]]. ''Batman: The Complete History''. Chronicle Books, 1999. ISBN 978-0-8118-2470-5 * Daniels, Les. ''DC Comics: Sixty Years of the World's Favorite Comic Book Heroes''. Bulfinch, 1995. ISBN 0-8212-2076-4 * [[Gerard Jones|Jones, Gerard]]. ''Men of Tomorrow: Geeks, Gangsters, and the Birth of the Comic Book''. Basic Books, 1995. ISBN 0-465-03657-0 * Pearson, Roberta E.; Uricchio, William (editors). ''The Many Lives of the Batman: Critical Approaches to a Superhero and His Media''. Routledge: London, 1991. ISBN 0-85170-276-7 * Wright, Bradford W. ''Comic Book Nation: The Transformation of Youth Culture in America''. The Johns Hopkins University Press, 2001. ISBN 978-0-8018-6514-5 {{Refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.dccomics.com Zvanični sajt DC stripova] * [http://www.batmanytb.com/ Batman: Yesterday, Today, & Beyond] * [http://www.netage.org/Batman.htm Netage.org: "Batman: The Masks of the Gods" by Michael A. Rizzotti] * [http://www.batmantrades.com/ Batmantrades.com Hronološki spisak kompilacija Betmenovih stripova] {{Batman}} {{Likovi iz Batmana}} {{Justice League}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Batman| ]] [[Kategorija:Superheroji]] [[Kategorija:Likovi iz serijala o Batmanu]] [[Kategorija:Likovi iz serijala o Justice League]] [[Kategorija:Likovi iz TV-serija]] [[Kategorija:Filmski likovi]] [[Kategorija:Animirani likovi]] [[Kategorija:Likovi iz videoigara]] [[Kategorija:Književni likovi]] [[Kategorija:Fiktivni osvetnici]] [[Kategorija:Fiktivni detektivi]] [[Kategorija:Fiktivni izumitelji]] 3vuzzcuphchj7ze941ghce6tk5d03a8 0 78211 41263297 41231940 2022-08-26T10:21:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Beli-Orlovi-First-Battalion-insignia-Serbian-paramilitary.jpg|thumb|desno|Grb "Belih orlova"]] '''Beli orlovi''' (takođe poznati kao '''Šešeljevci''', '''Četnici''' ili '''Osvetnici''') su bili srpska paravojna formacija u čijem je organizovanju učestvovala [[Srpska radikalna stranka]] [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]].<ref name="BBC-Seselj">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2317765.stm "Profile: Vojislav Seselj" ''BBC News'' 27 November 2006]</ref><ref name="Allen"> Allen, Beverly (1996) ''Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia'' University of Minnesota Press, Minneapolis, Minnesota, pp. 154-155, ISBN 0816628181 </ref> Šešeljevci su učestovali u sukobima na području [[Rat u BiH|BiH]] i [[Domovinski rat|Hrvatske]] i, prema raznim izveštajima, odgovorni su za mnoge [[ratni zločin|ratne zločine]] nad pripadnicima drugih etničkih grupa. U optužnici Šešelju, navode se kao jedni od učesnika [[udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]].<ref name=cis-seselj>ICTY, [http://www.icty.org/x/cases/seselj/ind/en/ses-ii030115e.pdf Vojislav Seselj indictment], 15 January 2003</ref> == Historija == {{citiranje|Paravojne jedinice su odgovorne za neke od najbrutalnijih aspekata «[[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]]». Dve jedinice koje su odigrale glavnu ulogu u kampanji «etničkog čišćenja» u [[BiH]], «[[Četnici]]» povezani sa Vojislavom Šešeljem i «[[Arkanovi tigrovi|Tigrovi]]» povezani sa [[Željko Raznjatović|Željkom Raznjatovićem]] (Arkanom), su takođe bili aktivni u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]]. Šešeljevi sledbenici su, prema izveštajima, vodili kampanju «etničkog čišćenja» protiv etničkih manjina u srbijanskim pokrajinama [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Kosovo|Kosovu]].<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm The policy of ethnic cleansing (Final report of the United Nations Commission of Experts)]</ref>|Izveštaj Ujedinjenih Nacija}} == Uloga u ratu u Hrvatskoj == Jedinice Belih orlova su učestovale u vojnim dejstvima u Slavoniji i Kordunu. Terete za maskr u [[Voćin|Voćinu]] u kom je ubijeno više desetina civila.<ref>[http://www.un.org/icty/indictment/english/ses-ii030115e.htm Šešelj Indictment]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/354561.stm Indictment against Milosevic and others]</ref><ref>[http://www.croatianhistory.net/etf/vocin.html Blaskovich, Jerry (1 November 2002) "The Ghastly Slaughter of Vocin Revisited:Lest We Forget" ''The New Generation'' Hrvatski Vjesnik--English supplement]</ref><ref>[http://www.un.org/icty/transe54/021007IT.htm Testimony of Djuro Matovina, Transcript of 7 October 2002, p. 11049, lines 12-16]</ref> Takođe su bili veoma aktivni tokom [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]]. U optužnici Vojislavu Šešelju se navodi da su ubili preko 250 civila u [[Masakr na Ovčari|masakru na Ovčari]].<ref>[http://www.un.org/icty/indictment/english/ses-ii030115e.htm ICTY indictment against Vojislav Šešelj, see Annex III]</ref> == Uloga u ratu u BiH == Tokom agresije na Bosnu i Hercegovini jedinice Belih Orlova su učestovale u napadima na [[Bijeljina|Bijeljinu]], i [[Višegrad]]. Poslije zauzimanja ovih gradova Beli Orlovi su prednjačili u zlostavljanju i etničkom čišćenju lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva na području ovih općina. Terete se za [[masakr u Višegradu]]<ref>[http://www.wcl.american.edu/hrbrief/15/1criminal.pdf "Updates From the International Criminal Courts"] p. 40, 20 July 2007, American University Washington College of Law: War Crimes Research Office</ref>, [[masakr u Foči]]<ref>[http://www.un.org/icty/transe23/000327ed.htm Testimony of Witness 52, Transcript of 27 March 2000]</ref>, zločini u Gacku<ref>[http://www.un.org/icty/transe23/000327ed.htm Testimony of Witness 192, Transcript of 4 May 2000]</ref> itd. U proleće i leto 1992 godine "šešeljevci" su, zajedno sa "[[arkanovci]]ma" učestvovali u zauzimanu [[Zvornik]]a i ubistvu više od 300 zvorničkih Muslimana. Tužilaštvo tvrdi da su ova ubistva bila podstaknuta Šešeljevim govorom.<ref name="optužnica">[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2003&mm=02&dd=14&nav_id=101179 Detalji optužnice protiv Šešelja]</ref> Jedan od najkrvavijih zločina na području BiH se dogodio u [[Višegrad]]u juna 1992 kada su Beli Orlovi zaključali više desetina civila (staraca, žena i djece) u jednu kuću i zapalili.<ref name="ICTY: Milan Lukić and Sredoje Lukić judgement">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/tjug/en/090720_j.pdf|title=ICTY: Milan Lukić and Sredoje Lukić judgement|}}</ref> Postoje izveštaji i da su Beli orlovi vodili sabirni logor u Liješću, kod [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]].<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/VIII-02.htm#III.A.5 Prison Camps]</ref> Takođe su odgovorni za [[Otmica u Štrpcima|otmicu u Štrpcima]] [[1993]], kada je iz voza [[Beograd]]-[[Bar]] oteta i ubijena grupa muslimana iz [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]].<ref>[http://www.b92.net/info/emisije/katarza.php?yyyy=2003&mm=03&nav_id=102511 Otmica u štrpcima, svedočanstvo]</ref> == Uloga u ratu na Kosovu == Šešeljevi Beli orlovi se pominju među paravojnim formacijama za koje se smatra da su bile aktivne tokom rata na Kosovu. [[Human Rights Watch]] veruje da je [[Služba državne bezbednosti]] pomagala u organizaciji i naoružavanju ovih i drugih paravojnih jedinica.<ref name="Po naređenju">[http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/Po_naredjenju.pdf Po naređenju: ratni zločini na Kosovu] (Izveštaj Human Right Watch-a)</ref> Izveštaj [[OEBS]]-a navodi da su Beli orlovi, zajedno sa „[[Arkanovi Tigrovi|Arkanovim Tigrovima]]“, učestvovali u progonu i ubistvima albanskog stanovništva [[Peć (Kosovo)|Peći]].<ref>[http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_506_sr.pdf Kosovo: kako viđeno, tako rečeno] (Izveštaj OEBS-a)</ref> == Suđenja == Mnogi pripadnici Belih orlova su optuženi za ratne zločine pred Međunarodnim sudom.<ref>[https://web.archive.org/web/20060716145522/http://www.wcl.american.edu/warcrimes/icty_status.cfm "AU Washington College of Law: War Crimes Research Office - ICTY Status Reports" 21 February 2006], from [[Internet Archive]]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20071202115837/http://vijesti.hrt.hr/arhiv/2001/09/10/ENG.html Croatian "Evening News" 9 September 2001], from [[Internet Archive]]</ref><ref>[http://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/ind/en/vas-ii000125e.pdf "Indictment: Milan Lukić, Stredoje Lukić and Mitar Vasiljević"] Case No. IT-98-32-I, International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia</ref> [[Milan Lukić]] je dobio doživotnu zatvorsku kaznu a Stredoje Lukić trideset godina zatvora, za akcije u Belim orlovima, posebno za masakr u Višegradu, kao i druga krivična dela. [[Mitar Vasiljević]] je dobio petnaest godina zatvora.<ref>[http://www.icty.org/x/cases/vasiljevic/acjug/en/040225_Vasiljevi_summary_en.pdf "Mitar Vasiljević Sentenced to 15 Years’ Imprisonment"] International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia</ref> == Izvori == {{reflist|2}} == Vidi još == *[[Vojislav Šešelj]] *[[Velika Srbija]] *[[Masakr na Ovčari]] *[[Masakr u Višegradu]] *[[Otmica u Štrpcima]] [[Kategorija:Paravojne formacije]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ratni zločini]] hcm8gq30k2gez692867yu47nai9rmgm 0 85104 41263369 4918195 2022-08-26T11:37:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Male adult bio | | name = Billy Herrington | image = | | birth = {{Birth date and age|1969|07|14|df=y}} | location = {{flagicon|SAD}} {{city-state|Long Island|New York}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | birthname = | death = | penis size= 18 cm | height = 185 cm | weight = 109 kg<ref name="vincent" /> | shoe size = | eye color = plave | hair color = smeđa | orientation = [[Biseksualnost|biseksualac]] | ethnicity = Beli Amerikanac | alias = Billy Marcus, Jake Mason, William Herrington | number of films = | homepage = | imdb = 0380685 | iafd = BillyHerrington | afdb = 24808 }} '''Billy Herrington''' (rođen [[14. 7.|14. jula]], [[1969]]. na [[Long Island]]u, [[New York]]) je [[biseksualnost|biseksualni]] [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[pornografski glumci i glumice|glumac]] poznat po radu u [[gej]] [[gej pornografija|porno filmovima]].<ref name="vincent">{{cite web|url=http://vincentlambert.blogspot.com/2007/03/porn-star-interview-billy-herrington.html |title=Porn Star Interview: Billy Herrington |publisher=''[[Manshots]]'' |date=21.7.1999 |month=februar |year=2000 |author=Lambert, Vincent |accessdate=14.7.2010}}</ref><ref name="yahoo">{{cite web |url=http://www.asthegroveturns.net/InterviewHerrington.html |title=A Conversation With... Billy Herrington |accessdate=14.7.2010 |author=LaFrance, Richard |publisher=''As The Grove Turns'' |date=18.6.2001 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20040604213252/http://www.asthegroveturns.net/InterviewHerrington.html |archivedate=2004-06-04 |dead-url= }}</ref> == Biografija == Herrington je odrastao [[coming out|prikrivajući]] svoju [[seksualna orijentacija|seksualnu prijenzaciju]] učeći [[karate]] od svog oca, koji je bio [[sensei]]. Interesovao se za [[boks]], [[rvanje]] i [[borilačke vještine|borilačke veštine]], ali nije počeo da se bavi [[bodibilding]]om do svoje 24. godine, kada se preselio u [[New York]].<ref name="vincent" /> Herrington je započeo svoju pornografsku karijeru, kada je njegov prijatelj krišom poslao njegove fotografije časopisu ''[[Playgirl]]''. Ove fotografije su mu donele nagradu "Pravi muškarac meseca" i 500 dolara.<ref name="vincent"/> Njegove fotografije objavljene u časopisu su privukle pažnju poznatog fotografa [[Jim French|Jima Frencha]], ali su prošle dve godine pre nego što je snimao sa njim za [[Colt Studios|Coltov]] kalendar.<ref name="vincent" /> Ubrzo zatim, počeo je da snima [[hardcore pornografija|hardcore]] [[gej]] [[porno filmove]] za [[All Worlds Video]]. Herrington je postao jedna od vodećih zvezda gej pornografije krajem 1990-ih i pojavljivao se čak i u mainstream emisijama kao što su ''[[Love Connection]]'' i talk show ''[[Ricki Lake (talk show)|Ricki Lake]]''.<ref name="vincent" /><ref>{{cite web|date=11, januar, 2007 |url=http://www.youtube.com/watch?v=NOd8dJ8utkk |title=Ricki Lake Musclemen Dating Game|publisher=[[YouTube]] |accessdate=14.7.2010}}</ref> Herrington je izjavio da mu je rad u pornografskoj industriji pomogao da prihvati svoju biseksualnost.<ref name="yahoo" /> Jedna od njegovih uloga bila je u filmu ''[[HotMen CoolBoyz]]'' (2000), koji je producirala kompanija [[Lars von Trier]]a, [[Zentropa (filmska kompanija)|Zentropa]]. Ovo je jedini gej porno film koji je producirala poznata mainstream filmka kompanija. Herringtonova scena u ''[[Conquered]]'' sa [[Nino Bacci]]em, [[Colton Ford]]om, [[Blake Harper]]om i [[Jay Ross]]om najgrađena je [[Grabbys|nagradom Grabby]] za najbolju grupnu scenu, 2001. godine Herrington je dobio sina 2002. godine. Herrington i dalje povremeno nastupa kao [[striptiz|striper]] u [[gej klub]]ovima širom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. == Videografija == * ''9½ Inches'' 1998 (Thor Productions) * ''Wrestlers: Muscle Fantasies 2'' 1998 (Can-Am Productions) * ''Workout: Muscle Fantasies 3'' 1999 (Can-Am Productions) * ''Minute Man 17'' 1999 (Colt Studios) * ''Minute Man 18'' 1999 (Colt Studios) * ''Body Shop'' 1999 (All Worlds) * ''Summer Trophies'' 1999 (Pacific Sun Entertainment) * ''Tales from the Foxhole'' 1999 (All Worlds) * ''Playing with Fire 2'' 2000 (All Worlds) * ''The Final Link'' 2000 (All Worlds) * ''Lords Of The Lockerroom'' 2000 (Can-Am Productions) * ''[[HotMen CoolBoyz]]'' 2000 (Zentropa) * ''Conquered'' 2001 (All Worlds) * ''Flesh Trap'' 2001 (Fox Studios) * ''Ryker's Web'' 2003 (Arena) == Nagrade i nominacije == * 2000 - '''Colt Man of the Year'''<ref name="yahoo" /> '''Adult Erotic Gay Video Awards''' * 2002 - Winner - Best Group Sex Scene (for ''Conquered'')<ref name="imdb">http://www.imdb.com/name/nm0380685/awards</ref> * 2002 - Nominated - Best Actor (for ''Conquered'')<ref name="imdb" /> * 2002 - Nominated - Best Three-Way Sex Scene (for ''Conquered'')<ref name="imdb" /> '''[[GayVN Awards]]''' * 2002 - Nominated - Best Actor (for ''Conquered'') * 2002 - Nominated - Best Group Scene (for ''Conquered'') == See also == * [[Spisak glumaca u gej porno filmovima]] * [[Adult Erotic Gay Video Awards]] (Grabbys) * [[Dobitnici nagrade Grabby]] [[Dobitnici nagrade Grabby#2001|(2001)]] == reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{imdb|0380685}} {{Lifetime|1969||Herrington, Billy}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Glumci u gej porno filmovima]] [[Kategorija:Američki porno glumci]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Biseksualni porno glumci]] 8733vbww3ohdtjmige3lgk40xhh4ms9 0 93055 41263361 41193975 2022-08-26T11:18:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Beyoncé Knowles | Img = Beyoncé Army.mil cropped-2.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Beyoncé Giselle Knowles | Pseudonim = | Rođenje = [[4. 9.|4. rujna]] [[1981]]. | Smrt = | prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[Rhythm and blues|R&B]], [[pop]], [[soul]] | Zanimanje = pjevačica, plesačica, glumica | Djelatno_razdoblje = [[1997|1997.]] - danas | Producentska_kuća = [[Columbia Records]] | Angažman = | URL = [http://www.beyonce.com BeyonceOnline.com] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Beyoncé Giselle Knowles''' ({{SAD grad|Houston|Teksas}}, [[4. 9.|4. rujna]] [[1981]].) [[sjedinjene Američke Države|američka]] je [[Rhythm and blues|R&B]] pjevačica, glumica, mačketina i plesačica. Glazbom se bavi od djetinjstva. Prve veće glazbene uspjehe postigla je krajem [[1990-e|1990-ih]] u sastavu [[Destiny's Child]]. Knowles je sa sastavom prodala više od 50 milijuna albuma<ref>[http://www.destinyschild.com/index3.html Destiny's Child] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090821143815/http://www.destinyschild.com/index3.html |date=2009-08-21 }} {{eng icon}}</ref>, a u cijeloj karijeri više od 75 milijuna.<ref>[http://topics.nytimes.com/topics/reference/timestopics/people/k/beyonce_knowles/index.html Beyoncé Knowles] {{eng icon}}</ref> Godine 2003. izdala je svoj debitantski samostalni album ''[[Dangerously in Love]]'', koji je postao jedan od najuspješnijih albuma godine. Album je postigao veliki komercijalni i kritički uspjeh, a 2004. je nagrađen s pet [[Grammy]]ja. Nakon raspada Destiny's Childa 2005. nastavlja s uspjesima u samostalnoj karijeri. Njezin drugi album, ''[[B'Day]]'', izdan 2006., debitirao je na prvom mjestu američke ljestvice albuma. Njezin treći album, ''[[I Am... Sasha Fierce]]'', objavljen je u studenom 2008. Knowles je imala pet singlova na prvom mjestu [[Hot 100]] ljestvice, čime je postala jedna od dvije pjevačice s najviše takvih singlova 2000-ih. Također je i pjevačica s najvećim brojem uzastopnih tjedana na prvom mjestu 2000-ih, s ukupno 37 tjedana na prvom mjestu. Godine 2001. započela je glumačku karijeru pojavivši se u filmskom mjuziklu ''[[Carmen: A Hip Hopera]]''. Godine 2006. dobila je glavnu ulogu u filmskoj adaptaciji [[broadway]]jskog mjuzikla ''[[Komadi iz snova]]'' iz 1981. Ta joj je uloga donijela dvije nominacije za [[Zlatni globus]]. Pokrenula je i obiteljsku modnu liniju, House of Deréon, a promovirala je i [[brend|brandove]] kao što su Pepsi, Tommy Hilfiger, Armani i L'Oréal. 2009., ''[[Forbes]]'' je uvrstio Beyoncé na četvrto mjesto popisa 100 najmoćnijih i najutjecajnijih slavnih osoba, na treće mjesto popisa glazbenika s najvećim prihodima i na prvo mjesto najbolje plaćenih slavnih osoba ispod 30 godina s više od 87 milijuna dolara zarade između 2008. i 2009.<ref>[http://www.forbes.com/lists/2009/53/celebrity-09_Beyonce-Knowles_YA72.html #4 Beyonce Knowles - The 2009 Celebrity 100] {{eng icon}}</ref><ref>[https://archive.is/20120524211152/http://www.forbes.com/2009/07/02/beyonce-knowles-earnings-business-entertainment-young-stars.html The Best-Paid Celebs Under 30] {{eng icon}}</ref> Godine [[2009|2009.]] američki časopis ''[[Billboard]]'' proglasio ju je ženom godine.<ref>{{eng icon}}[http://www.billboard.com/#/news/beyonce-named-billboard-s-woman-of-the-year-1004006297.story Beyoncé Billboardova žena godine]</ref>. 2012. magazin [[People]] ju je proglasio "Najljepšom ženom na svijetu". U aprilu 2008. udala se za američkog repera [[Jay-Z]]-a, te je u januaru 2012. postala majka ćerki Blue Ivy Carter. == Biografija == === Djetinjstvo (1981. - 1988.) === Njezin otac Mathew Knowles je bio prodavač medicinske opreme, a majka Tina Beyincé modni i frizerski dizajner i stilist. Beyoncén otac je afroameričkog porijekla, dok majka ima afroameričkih, indijanskih i francuskih korijena. Ime je dobila po majčinom djevojačkom prezimenu, kako bi se spriječilo izumiranje tog imena, jer je vrlo malo muških nasljednika imena Beyincé. Nezini baka i djed po majci, Lumis Albert Beyincé i Agnéz Deréon, francuski su doseljenici koji govore [[Francuski jezik|francuskim jezikom]]<ref name = "bio">{{eng icon}}[http://www.foxnews.com/story/0,2933,204978,00.html?sPage=fnc/entertainment/beyonce Biografija Beyonce]</ref>, kojeg i Beyoncé tečno govori. Beyoncé također ima i mlađu sestru Solange, koja se poput svoje starije sestre, bavi glazbom i glumom. Beyoncé je završila osnovnu školu St. Mary's Elementary School u [[Texas]]u, gdje je pohađala satove plesa, baleta i jazz glazbe. Njezin talent za pjevanje otkriven je kada je njezin učitelj plesa počeo pjevati jednu pjesmu, a Beyoncé ju je završila, savršeno pogodivši najviši glazbeni ton.<ref>{{eng icon}}Knjiga ''Beyonce: All New''</ref> Beyoncé je bila stidljiva djevojka, no njezin interes za glazbom i nastupom brzo se počeo razvijati, nakon što je sudjelovala u školskom talent natjecanju. Čim je prvi put stala na pozornicu, nestala je sva nesigurnost i trema i Beyoncé je u tom trenutku odlučila da želi postati pjevačica i izvođač. Sa samo sedam godina prijavila se na prvo talent natjecanje, na kojem je pjevala pjesmu [[John Lennon|Johna Lennona]] "Imagine".<ref>{{eng icon}}[http://www.people.com/people/beyonce_knowles/biography Biografija Beyonce - prvi dio]</ref> Pobijedila je i doživjela svoje prve ovacije publike, a njezino ime se iste godine prvi puta pojavilo u novinama, kada je lokalni ''Houston Chronicle'' objavio članak o lokalnim izvođačkim nagradama [[The Sammy]].<ref>{{eng icon}}[http://www.essence.com/news_entertainment/entertainment/articles/destinyschildsoulsurvivors Uspjesi članica Destiny's Childa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090227140905/http://www.essence.com/news_entertainment/entertainment/articles/destinyschildsoulsurvivors |date=2009-02-27 }}</ref> Na jesen [[1990|1990.]] Beyoncé prelazi u školu Parker Elementary School, najpoznatiju po razvijenom glazbenom programu i otkrivanju talenata. Beyoncé tamo počinje pjevati u školskom zboru, a nakon toga odlazi na visoku umjetničku školu u [[Houston]]u gdje usavršava svoje izvođačke i pjevačke sposobnosti.<ref>{{eng icon}}[http://www.houstonisd.org/HISDConnectDS/v/index.jsp?vgnextoid=c3783acb02efc010VgnVCM10000052147fa6RCRD O HISD Connectu]</ref> U isto vrijeme Beyoncé dvije godine pjeva u lokalnom crkvenom zboru. === Girl's Tyme (1989. - 1994.) === S osam godina Beyoncé upoznaje [[LaTavia Roberson|LaTaviu Roberson]] na audiciji za dječji ženski [[hip hop|hip-hop]] sastav, u koji ulaze zajedno s Beyoncénom prijateljicom [[Kelly Rowland]].<ref name = "des">{{eng icon}}[http://www.mtv.com/news/articles/1504044/20050613/destinys_child.jhtml Dugi put do slave Destiny's childa]</ref> Sastav dobiva ime ''Girl's Tyme'', sadrži šest članova i izvodi hip-hop i dance. Girl's Tyme provlače pozornost cijele nacije, a [[Rhythm and blues|R&B]] producent s Zapadne obale, [[Arne Frager]], dolazi u Houston kako bi ih osobno pogledao. Frager ih odvodi u The Plant Recording Studios u [[Sjeverna KArolina|Sjevernoj Kaliforniji]] gdje je oduševljen Beyoncénom osobnošću i glasovnim sposobnostima. Kako bi im osigurao izdavački ugovor, Frager prijavljuje Girl's Tyme na tada najveći televizijski talent show Star Search, no Girl's Tyme nisu pobijedile, jer je izbor pjesme koju su izvodile bio loš, priznala je poslije Beyoncé.<ref name = "des2">{{eng icon}}[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,998976,00.html Time.com o Desteny's Childu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823123837/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,998976,00.html |date=2013-08-23 }}</ref> Bio je to ujedno i njezin prvi profesionalni poraz, no povratila je samopouzdanje nakon što je čula da su jednako prošli i mladi talenti [[Britney Spears]] i [[Justin Timberlake]].<ref name = "bio" /> === Počeci Destiny's Childa (1993. - 1997.) === Beyoncéin otac Mathew Knowles [[1995|1995.]] godine napušta svoj tadašnji posao i postaje [[menadžer]] sastava te počinje trenirati djevojke. Njegov odlazak s posla prepolovio je prihode obitelji Knowles, a pritisak je rezultirao razilaženjem Beyoncénih roditelja. Mathew Knowles je smanjio broj članova sastava na četiri i doveo novu djevojku [[LeToya Luckett|LeToyu Luckett]]. Djevojke su vježbale za svoje nastupe u salonu majke Tine, koja im je izrađivala kostime za nastupe, a ti nastupi uglavnom su bili prednastupi za neke veće glazbene R&B zvijezde tog vremena. Djevojke su redovito odlazile na audicije raznih izdavačkih kuća, ne bi li konačno potpisale ugovor s diskografskom kućom [[Elektra Records]], no taj je ugovor raskinut samo nekoliko mjeseci kasnije, prije no što je sastav uopće stigao objaviti prvi album. Godine [[1993|1993.]] sastav uzima ime [[Destiny's Child]] iz starozavjetne [[Knjiga Izajina|Knjige Izajine]].<ref name = "des" /> Uslijedili su nastupi po lokalnim događajima, a nakon četiri godine nastupanja, sastav konačno krajem [[1997|1997.]] godine uspjeva potpisati ugovor s izdavačkom kućom [[Columbia Records]]. Iste godine Destiny's Child snimaju svoju prvu veliku pjesmu "[[Killing Time]]", koja ulazi na [[soundtrack]] filma ''[[Ljudi u crnom (1997)|Ljudi u crnom]]''.<ref name = "des" /> === Svjetska slava (1998. - 2000.) === [[Datoteka:Beyonce Independent.jpg|thumb|200px|Destiny's Child izvode njihov hit "Independent Women Part I"]] Godinu dana kasnije sastav objavljuje svoj prvi album i ostvaruje prvi uspjeh sa singlom "[[No, No, No]]". Ovaj album postavio je sastav Destiny's Child visoko u svijetu glazbene industrije, ostvario zavidnu prodaju te donio sastavu tri nagrade na [[Soul Train Lady of Soul Awards]] u kategorijama Najbolji R&B/Soul singl za "No, No, No", R&B/Soul album godine i najbolji novi R&B/soul izvođač.<ref name = "des" /> Sljedeći album, ''[[The Writing's on the Wall]]'' iz [[1999|1999.]] godine, diže ih u sam vrh američke R&B glazbene scene s njihovim najvećim hitovima "[[Bills, Bills, Bills]]" (njihovim prvim brojem jedan), "[[Jumpin Jumpin]]" i "Say My Name", koja postaje njihov najuspješniji singl i postaje jedna od njihovih najprepoznatljivijih pjesama. Pjesma "[[Say My Name]]" osvaja [[2001|2001.]] godine [[Grammy]] u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastava s vokalom i još jedan u kategoriji najbolja R&B pjesma.<ref name = "des" /> Album ''[[The Writing's on the Wall]]'' prodaje se u više od sedam milijuna kopija i postaje njihov najuspješniji i najznačajniji album.<ref name = "des2" /> Uz veliki komercijalni uspjeh, Destiny's Child počinju puniti medije sudskom parnicom koju podižu LaTavia Roberson i LeToya, koje su izostavljene iz snimanja videospota "[[Say My Name]]",<ref name = "des" /> a umjesto njih su angažirane dvije nove djevojke [[Michelle Williams (glumica)|Michelle Williams]] i [[Farrah Franklin]], što je jasno dalo naslutiti da su njih dvije izbačene iz benda. Luckett i Roberson su na kraju same službeno napustile sastav, no nakon samo pet mjeseci nestaje i Farrah Franklin, koja svoj odlazak objašnjava napetošću i neslaganjem u sastavu.<ref name = "des2" /> Nakon što su uspostavili konačni line-up kao trio Beyoncé Knowles, Kelly Rowland i Michelle Williams, objavljuju singl "[[Independent Women Part I"]] koji je [[2000|2000.]] godine uključen u soundtrack filma ''[[Charliejevi anđeli (2000)|Charijevi anđeli]]''. Pjesma postaje njihov najuspješniji singl, osvojivši broj jedan američke top ljestvice singlova i zadržavši se tamo 11 tjedana.<ref>{{eng icon}}[http://www.ascap.com/playback/2004/winter/hiphopsoul2.html Najbolje od hip-hopa/soula]</ref> Ovaj uspjeh potvrdio je sastavu da u ovoj postavi najbolje djeluju i sastav dalje nastavlja djelovati kao trio, a Luckett i Roberson koncentriraju se na tužbu protiv menadžera Mathewa Knowlesa, koja se završava nagodbom. === Raspad sastava i početak samostalne karijere (2001. - 2003.) === [[Datoteka:Say My Name Live.jpg|thumb|180px|Destiny's Child izvode svoj hit "[[Say My Name]]"]] Destiny's Child objavljuju u svibnju 2001. godine svoj treći album koji nosi naziv ''[[Survivor]]''. Istoimeni najavni singl pak ponovno daje razloge Luckettovoj i Robersonovoj za tužbu, jer je pjesma napisana direktno kao odgovor na njihovo ponašanje, no i ova se tužba u konačnici rješava nagodbom u lipnju 2002. godine. Album ''Survivor'' debitira na samom vrhu američke [[Billboard 200|top ljestvice albuma]] sa 663.000 prodanih primjeraka u prvom tjednu prodaje<ref>{{eng icon}}[https://archive.is/20120526215124/www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1926761 Prodaja albuma u prvom tjednu]</ref>, a u do danas se ta brojka popela do 10 milijuna, od čega 40% otpada samo na američke tržište.<ref>{{eng icon}}[https://archive.is/20120526215118/www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=2007671 Prodaja albuma Survivor do danas]</ref> Singl "[[Survivor]]" osvaja [[Grammy]] u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastava s vokalom, a i on, kao i novi singl "[[Bootylicious]]", osvaja broj jedan američke top ljestvice singlova. Iste godine Destiny's Child objavljuju [[božić]]ni album ''[[8 Days of Christmas]]'' nakon kojega se djevojke razilaze i posvećuju se svaka svom novom samostalnom projektu.<ref name = "des" /> Godine 2000. Beyoncé Knowles je potpisala ugovor s Columbia Records za tri samostalna albuma, a prvi puta se samostalno predstavlja još 1999. godine za vrijeme sastava Destiny's Child, snimivši duet s [[Marco Nelson|Marcom Nelsonom]] "[[After All Is Said and Done]]" za [[soundtrack]] filma ''[[Najbolji čovjek]]''. Godine 2000. također samostalno gostuje na singlu "[[I Got That]]" repera [[Amil]]a. Početkom 2001. godine, za vrijeme snimanja albuma ''Survivor'', Beyoncé dobiva svoju prvu filmsku ulogu u filmu ''[[Carmen: A Hip Hopera]]'', modernoj adaptaciji opere ''Carmen'' iz [[19. vijek|19. stoljeća]], francuskog skladatelja Georgesa Bizeta. Godine 2002. godine Beyoncé se pojavljuje i u filmu ''[[Austin Powers u Goldmemberu]]'', koji postaje box office hit sa zaradom od $73,1 milijuna u prvom tjednu prikazivanja. Na soundtracku za taj film našao se i prvi Beyoncéin samostalni singl "[[Work It Out]]".<ref>{{eng icon}}[http://www.ew.com/ew/article/0,,85643,00.html Kraj Destiny's Childa]</ref> Godinu dana kasnije Beyoncé snima i novi film ''[[Povratak ubojice mekog srca]]'' te singl "[[Fighting Temptation]]" zajedno s kolegicama [[Missy Elliott]] i [[MC Lyte]] za filmski soundtrack. Iste godine Beyoncé sa svojim tadašnjim dečkom Jay-Z-em snima hit singl "[[03 Bonnie & Clyde]]", a zatim s [[Luther Vandross|Lutherom Vandrossom]] snima duet "[[The Closer I Get to You]]", koji biva nagrađen Grammyem u kategoriji najbolji R&B nastup dua ili sastav s vokalom. === Dangerously in Love (2003. - 2005.) === U to vrijeme Michelle Williams i Kelly Rowland već su objavile svoje samostalne albume pa isto čini i Beyoncé u lipnju 2003. godine, objavivši svoj prvi samostalni album nazvan ''[[Dangerously in Love]]''. Na albumu se našlo nekoliko gostujućih vokalista, a album se sastojao od niza dinamičnih i niza laganih pjesama. Album je debitirao na broju jedan američke top ljestvice s prodajom od 317 tisuća u prvih tjedan dana, a do danas se taj broj popeo na 4,2 milijuna. Na albumu su se našla dva singla broj jedan. Prvi singl "[[Crazy in Love]]" uz gostovanje repera Jay-Z-a, zadržao se na vrhu top ljestvice punih osam tjedana. Drugi singl "[[Baby Boy]]" uključivao je gostovanje dancehall zvijezde Seana Paula i također je osvojio broj jedan i bio jedan od dominantnih singlova 2003. godine, a na broju jedan američke top ljestvice zadržao se čak više od singla "Crazy in Love" – punih devet tjedana. Beyoncé je za ovaj album 2004. godine nagrađena s pet Grammya, uključujući onaj u kategoriji najbolji ženski R&B izvođač za pjesmu "[[Dangerously in Love 2]]", zatim u kategoriji najbolja R&B pjesma za pjesmu "Crazy in Love" te u kategoriji najbolji R&B album. 2004. godine Beyoncé je planirala objaviti novi album s pjesmama koje su ostale sa snimanja prošlog albuma, no to se nije dogodilo zbog pretrpanih obaveza, među kojima je bilo i snimanje posljednjeg zajedničkog albuma sastava Destiny's Child. Nakon pune tri godine provedene odvojeno, Beyoncé, Kelly i Michelle ponovno su zajedno i snimaju album ''[[Destiny Fulfilled]]'' koji izlazi u studenom 2004. godine. Album osvaja drugo mjesto američke top ljestvice i sadrži tri hit singla: "[[Lose My Breath]]", "[[Soldier]]" i "[[Girl]]". U sklopu promocije albuma, Destiny's Child su u travnju 2005. godine krenule na veliku svjetsku turneju ''[[Destiny Fulfilled ... And Lovin' It]]'' nakon koje objavljuju i konačni prestanak djelovanja. U listopadu 2005. godine sastav još objavljuje kompilacijski album hitova nazvan ''[[#1's]]'', na kojem su se našle sve njihove najuspješnije pjesme te tri potpuno nove pjesme. Destiny's Child su u ožujku 2006. godine nagrađene sa svojom zvijezdom na šetalištu Hollywood Walk of Fame. Iste su godine proglašene najprodavanijim ženskom sastavom svih vremena. === B' Day (2006. - 2008.) === [[Datoteka:Beyonce sings Listen.jpg|thumb|180px|Beyoncé izvodi svoj hit "Listen"]] Beyoncé je nastavila svoju filmsku karijeru u filmu [[Pink Panther (2006)|Pink Panther]] 2006. godine, za čiji je soundtrack snimila pjesmu "[[Check on It]]", koja osvaja prvo mjesto američke top ljestvice. U isto vrijeme dobiva i ulogu u filmu ''[[Komadi iz snova (2006)|Komadi iz snova]]'', adaptaciji broadwayskog mjuzikla iz 1981. godine o karijeri sastava [[The Supremes]]. Beyoncé je u ovom filmu dobila glavnu ulogu i otpjevala je nekoliko pjesama, uključujući i autorsku pjesmu "[[Listen]]", što joj 2006. godine donosi nominaciju za [[Zlatni globus]] u kategorijama najbolja glumica iz mjuzikla ili komedije te najbolja originalna pjesma. Inspirirana ulogom u filmu ''Komadi iz snova'', Beyoncé za svoj sljedeći album supotpisuje i koproducira gotovo sve pjesme, a album je završen za samo tri tjedna. Njegovo ime je bilo ''[[B'day]]'', a album izlazi u rujnu 2006. godine, na dan njezinog 25. rođendana. Album debitira na prvom mjestu američke top ljestvice s prodajom od 541.000 primjeraka u prvih tjedan dana. Album je najavljen novom hit suradnjom s Jay-Z-em u pjesmi "[[Déjà Vu]]", no najveći uspjeh ostvaruje singl "[[Irreplaceable]]" koji osvaja broj jedan američke top ljestvice i tamo ostaje punih 10 tjedana. Kako bi promovirala album Beyoncé odlazi na veliku ''[[Beyoncé Experience]]'' turneju na kojoj snima i koncertni DVD ''[[The Beyoncé Experience Live]]''. Godine 2007. album osvaja Grammy u kategoriji najbolji R&B album. === I Am... Sasha Fierce (2008. - 2010.) === [[Datoteka:Beyonce during the inaugural opening ceremonies.JPG|thumb|180px||Beyonce na inaguraciji Baracka Obame]] Beyoncé objavljuje svoj treći studijski album nazvan ''[[I Am… Sasha Fierce]]'' u studenom 2008. godine. Tada otkriva i svoj alter-ego "Sasha Fierce" kojeg uzima kad izlazi na pozornicu. U isto vrijeme, Beyoncé je angažirana i u novim filmskih projektima: filmu ''[[Cadillac Records]]'' u kojem portretira blues pjevačicu [[Etta Jemes|Ettu James]], te u trileru ''[[Obsessed (2009)|Obsessed]]''. Pjesme "[[If I Were a Boy]]" i "[[Single Ladies (Put a Ring on It)]]" bili su prvi singlovi s albuma, a objavljeni su i isto vrijeme kako bi predstavljali svaki svoju polovicu albuma. Singl "If I Were a Boy" osvaja broj jedan na top listi [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], a singl "Single Ladies (Put a Ring on It)" osvaja američku top listu i drži broj jedan četiri tjedna. Beyoncé se u siječnju 2009. godine pridružila nizu glazbenika koji su održali koncert ispred Lincoln Memoriala u čast novoizabranog američkog predsjednika [[Barack Obama|Baracka Obame]]. Beyoncé je također otpjevala pjesmu '"[[At Last]]" za prvi ples predsjednika Obame i njegove supruge Michelle na inauguracijskom balu [[20. 1.|20. siječnja]] [[2009|2009.]] Beyoncé Knowles provodi gotovo cijelu 2009. godinu na velikoj svjetskoj turneji ''[[I Am.. Tour]]'' koja će od proljeća posjetiti sve dijelove svijeta, od Amerike, Europe, Azije, Afrike i Oceanije, a [[26. 4.|26. travnja]] [[2009|2009.]] posjetila je i [[Zagreb]]. === 4 i majčinstvo (2010. - danas) === [[Datoteka:Beyonce (New York).jpg|thumb|desno|Knowles nastupa na seriji koncerata 4 Intimate Nights with Beyoncé u avgustu 2011.]] U januaru 2010., USA Today je intervjurio Beyonce i ona je objavila da namjerava pauzirati u 2010. godini. Rekla je: "Definitivno je vrijeme da pauziram, da napunim svoje baterije... Voljela bih da uzmem šest slobodnih mjeseci i da ne snimam muziku. Moram da samo živim svoj život, da me neke stvari ponovo inspirišu."<ref>{{cite news|last=Gardner |first=Elysa |url=http://www.usatoday.com/life/music/news/2010-01-11-beyonce_N.htm |title=Beyoncé uzima pauzu |work=[[USA Today]] |publisher=[[Gannett Company]] |date=January 28, 2010 |accessdate=June 16, 2010}}</ref> U februaru 2010., Knowles se pojavila u singlu [[Lady GaGa|Lady GaGe]] "[[Telephone]]". Taj singl je dostigao prvo mjesto na američkoj listi pop pjesama, i tako postajući šesti singl na vrhu te liste za obe pjevačice. "Telephone" je na 53. dodjeli Grammyja bio nominovan za najbolju pop saradnju s vokalima <ref>{{cite news|last=DeCrow|first=Jason|url=http://www.usatoday.com/life/music/awards/grammys/2010-12-01-grammy-nominations-list_N.htm?loc=interstitialskip|title=Nominacije za 53. dodjelu Grammyja|work=USA Today |publisher=Gannett Company |date=December 7, 2010 |accessdate=December 2, 2010}}</ref>. Knowlesin četvrti studijski album [[4 (album)]] je izdat 24. juna 2011. Dok je radila na albumu, Knowles je bila inspirisana muzičarima [[Fela Kuti]], [[the Stylistics]], [[Lauryn Hill]], [[Stevie Wonder]] i [[Micheal Jackson]]. Album je debitovao na prvo mjesto Billboarda 200, sa 310, 000 kopija u prvoj sedmici <ref>{{cite web|last=Caulfield|first=Keith|url=http://www.billboard.com/news/beyonce-notches-4th-billboard-200-no-1-with-1005264652.story#/news/beyonce-notches-4th-billboard-200-no-1-with-1005264652.story|title=Beyoncin cetrvti br. 1 na Billboardu 200|work=Billboard|publisher=Prometheus Global Media|date=6.7.2011.|accessdate=7.7.2011.}}</ref>. Glavni singl s albuma "[[Run the World (Girls)]]" se plasirao na 29. mjesto Billboarda Hot 100, dok je drugi singl sa albuma "[[Best Thing I Never Had]]" prošao nešto bolje te se plasirao na 16. mjesto iste liste. 28. avgusta 2011. na MTV Video Music nagradama, Knowles je objavila da ona i Jay-Z očekuju svoje prvo dijete <ref>{{cite web|url=http://www.people.com/people/package/article/0,,20302940_20523751,00.html|title=Beyoncé je trudna|work=People|publisher=Time Inc|date=August 28, 2011 |accessdate=August 28, 2011}}</ref>. To je objavila tokom poziranja na crvenom tepihu i ponovo pri kraju svog nastupa pjesme "[[Love on Top]]". Huffington Post je kasnije potvrdio da je Knowles trudna već pet mjeseci te da je njena objava trudnoće oborila rekord na Twitteru za "najviše twittova u sekundi" <ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2011/08/29/beyonce-pregnancy-twiter-record-mtv-vmas_n_941064.html?ncid=edlinkusaolp00000003|title=Twitter rekord za Beyonce|work=The Huffington Post|publisher=AOL|date=August 29, 2011 |accessdate=August 30, 2011|first=Catharine|last=Smith}}</ref>. MTV je objavio da je Knowlesin nastup pjesme "Love on Top" i objava trudnoće na dodjeli nagrada pomogao da MTV Video Music Awards 2011 postanu najgledanije emitovanje u istoriji MTVa sa 12,4 miliona gledalaca. Knowlesina objava trudnoće je poboljšala prodaju njezinih albuma, pogotova albuma "4", koji je prodan u 700,000 kopija do avgusta 2011. Album je dobio platinsku certifikaciju u SAD. "4" je prodan u 1, 135, 700 kopija u SADu i 2,100,000 kopija u cijelom svijetu. 7. januara 2012. Knowles je na svijet donjela ćerku nazvanu Blue Ivy Carter u bolnici Lenox Hill u New Yorku <ref>{{cite web|url=http://www.billboard.com/#/news/beyonce-gives-birth-to-a-baby-girl-1005758352.story|title=Beyoncé se porodila|work=Billboard|publisher=Prometheus Global Media|date=January 8, 2012|accessdate=January 8, 2012}}</ref>. 9. januara 2012. Jay-Z je izdao pjesmu posvećenu njihovom djetetu "Glory" na svom websitu LifeandTimes.com. Na kraju pjesme čuje se plač Blue Ivy i zato je kreditirana u pjesmi kao "B.I.C". Kao beba od 2 dana ona postaje najmlađa osoba koja se ikad pojavila na bilo kojoj Billboard listi kad je "Glory" debitovala na 74. mjesto liste Hot R&B/Hip-Hop Songs <ref>{{cite web|url=http://www.billboard.biz/bbbiz/industry/record-labels/blue-ivy-carter-jay-z-and-beyonce-s-daughter-1005846912.story|title=Rekord Blue Ivy Carter|work=Billboard|publisher=Prometheus Global Media|date=January 11, 2012|accessdate=January 11, 2012|archivedate=2014-09-13|archiveurl=https://archive.today/20140913153704/http://www.billboard.com/biz/articles/news/1099533/blue-ivy-carter-jay-z-and-beyonces-daughter-becomes-youngest-person-ever|deadurl=yes}}</ref>. 16. februara 2012. Ryan Tedder je potvrdio da je Beyonce već počela da radi na dva nova albuma. Ona trenutno radi i sa The-Dreamom, Kanye Westom i Hit-Boyom. U maju 2012, Beyonce je rankirana na 14. mjesto Forbesove liste "20 najmoćnijih mama". Forbes je također objavio svoju listu Najmoćnijih slavnih zvijezda, koja pokazuje da je Beyonce u 2011. zaradila 40 miliona dolara, ali urednici magazina dodaju da je ova suma novca manja nego prethodnih godina. 15. maja 2012. Beyonce je osvojila novinarsku nagradu od [[New York]]ške asocijacije crnih novinara, za njen članak "Eat, Play, Love" u julskom (2011) izdanju magazina Essence. == Muzika == Muzika Beyonce je generalno [[Rhythm and blues|R&B]], ali također ima elemente [[pop]]a, [[funk]]a, [[hip hop]]a, i [[soul]]a. Knowles je snimila nekoliko pjesama na [[španski jezik|španskom jeziku]] za [[Irreemplazable]] i ponovo izdanje albuma [[B'Day]]. Tokom snimanja tih pjesama, Beyonce je pri učenju španskog jezika imala pomoć od američkog [[producenta|muzički producent]] Rudy Pereza. Još od Destiny's Childa, Knowles je bila jako uključena u svoju karijeru. Učestvovala je u pisanju skoro svih pjesama grupe, kao i svoje solističke pjesme. Poznata po pisanju pjesama o ženskoj snazi, Knowles je izjavila da to što ima Jay-Z u svom životu promjenilo njeno mišljenje o tome kako se muškarac i žena mogu poistovjetiti jedno sa drugim. Neke njena pjesme su autobiografske, neke govore o njenim iskustvima, dok druge govore o iskustvima njenih prijatelja. == Humanitarni rad == [[Datoteka:Ms. magazine Cover - Spring 2013.jpg|minijatura|Knowles, 2013]] Beyoncé je tijekom karijere često pokazivala socijalnu svjesnost i bila je uključena u brojne humanitarne akcije. Zajedno s Kelly Rowland osnovala je zakladu [[Survivor Foundation]] za izgradnju kuća žrtvama uragana Katrina [[2005|2005.]] godine. Ista zaklada proširila je svoje djelovanje i na osnivanje Centra za mlade u Houstonu, te na pomoć žrtvama uragana Ike. Godine 2005. snimila je pjesmu "[[Stand Up for Love]]" u povodu Svjetskog dana djece, a s pjesmom se prikuplja novac za dječje fondove diljem svijeta. Godine 2008. snimila je s nekolicinom glazbenika i pjesmu "[[Just Stand Up]]", za borbu protiv [[rak]]a. Nakon završetka filma ''Cadillac Records'', Beyoncé je donirala sav svoj honorar rehabilitacijskoj organizaciji Phoenix House. == Izvori == {{izvori}} <small>Napomena:Dio ovoga teksta je preuzet sa službenih stranica [http://otvoreni.hr/ Otvorenog Radija], uz dozvolu autora teskta. Za dozvolu vidi [http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Dopu%C5%A1tenja_za_kori%C5%A1tenje_sadr%C5%BEaja#Otvoreni_radio ovdje] preuzeto - 29. kolovoza 2009.</small> == Vanjske veze == {{commonscat}} * [http://www.beyonceonline.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105161136/http://www.beyonceonline.com/ |date=2009-01-05 }} {{eng icon}} * {{imdb ime|id=0461498|ime=Beyoncé Knowles}} {{eng icon}} {{Lifetime|1981||Knowles, Beyonce}} [[Kategorija:Američki muzičari]] [[Kategorija:Pop-muzičari]] 6yd06htce7vkbit8y2xo4a2x2z3305x 0 95407 41263126 41136030 2022-08-25T12:44:25Z Vrtleska225 76440 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Izet Sarajlić | slika = Izet Sarajlić.jpg | širina_slike = 250px | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = <!-- {{Birth date and age|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_rođenja = [[Doboj]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = [[Sarajevo]] | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Izet Sarajlić''' ([[Doboj]], [[16. 3.|16. mart]] [[1930]]. — [[Sarajevo]], [[2. 5.|2. maj]] [[2002]].) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[historija|historičar]] [[filozofija|filozofije]], esejist, prevodilac i [[poezija|pjesnik]]. == Biografija == Izet Sarajlić diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek Filozofije i komparativistike, doktorirao filozofske nauke. Član Akademije nauka i umjetnosti [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Radio kao redovni profesor na Filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Kao član [[Društvo pisaca BiH|Društva pisaca BiH]], zajedno sa [[Husein Tahmiščić|Huseinom Tahmiščićem]], [[Ahmet Hromadžić|Ahmetom Hromadžićem]], [[Velimir Milošević|Velimirom Miloševićem]] i [[Vladimir Čerkez|Vladimirom Čerkezom]], pokreće međunarodnu književnu manifestaciju "[[Sarajevski dani poezije]]" u organizaciji Društva pisaca BiH [[1962]]. godine. == Bibliografija == * "U susretu", poezija, Polet, [[Sarajevo]], 1949. * "Sivi vikend", poezija, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955. * "Minutu ćutanja", poezija; Svjetlost, Sarajevo, 1960. * "Posveta", poezija, Prosveta, [[Beograd]], 1961. * "Tranzit", poezija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1963. * "Intermeco", poezija, Bagdala, [[Kruševac]], 1965. * "Godine, godine", poezija, Nolit, Beograd, 1965. * "Portreti drugova", proza, Svjetlost, Sarajevo, 1965. * "Putujem i govorim", poezija i proza, Svjetlost, Sarajevo, 1967. * "Ipak elegija", poezija, Prosveta, Beograd, 1967. * "Vilsonovo šetalište", poezija, Svjetlost, Sarajevo, 1969. * "Stihovi za laku noć", poezija, Prosveta, Beograd, 1971. * "Pisma", poezija, Svjetlost, Sarajevo, 1974. * "Koga će sutra voziti taksisti", memoarska proza, prvo izdanje Veselin Masleša, Sarajevo, 1974. drugo izdanje Delta-pres, Beograd 1980., treće izdanje Feral Tribune, [[Split]], 1998. * "Nastavak razgovora", poezija, Slovo ljubve, Beograd, 1977. * "Trinaest knjižica poezije", poezija, Jedinstvo, [[Priština]], 1978. * "Knjiga prijatelja", prevodna poezija s komentarima o autorima, Svjetlost, Sarajevo, 1981. * "Neko je zvonio", poezija, Gradska biblioteka Čačak, [[Čačak]], 1982. * "Nekrolog slavuju", poezija, Prosveta, Beograd, 1987. * "Slavim", poezija i proza, Udruženje književnika Crne Gore, [[Podgorica|Titograd]], 1988. * "Oproštaj sa evropskim humanističkim idealizmom", poezija, Univerzitetska riječ, [[Nikšić]], 1989. * "Sarajevska ratna zbirka", prvo izdanje Nedjelja, Sarajevo, 1992. peto izdanje Oko Sarajevo, 1995. * "Knjiga oproštaja", Rabic, Sarajevo, 1996, drugo izdanje 1997. * "30. februar", poezija, Rabic, 1998. * "V.P.", proza, Rabic, 1999. * "Filozofijska i sociologijska bibliografija SRH od 1945-1962", Institut društvenih nauka, Beograd, 1966. * "Franciskus Patricijus", Institut društvenih nauka, Beograd, 1968. * "Patricijeva kritika Aristotelesa", Hijatus, [[Zenica]], 1996. * "Patricijeva filozofija bitka", Institut za fiozofiju, Zagreb, 1970. * "Biće beskonačnog", Svjetlost, Sarajevo, 1973. * "Hrestomatija etičkih tekstova patristike-skolastike renesanse", Svjetlost, Sarajevo, 1978. * "Pohvala filodoksiji", Veselin Masleša, Sarajevo, 1978. * "Osnovi marksizma sa teorijom i praksom socijalističkog samoupravljanja", koautor, Svjetlost, Sarajevo, 1980. * "Logos u Herakleitosa", Dialogos, Sarajevo, 1997. == Nagrade == * Druga nagrada Saveza Jevrejskih opština Jugoslavije, 1971. * Dvadesetsedmojulska nagrada, 1963. * Disova plaketa, 1982. * Zmajeva nagrada, 1985. * Nagrada Branko Miljković, 1987. * Nagrada ZAVNOBiH za životno djelo, 1989. * Fund for Free Expression Award U.S.A. 1993. * Italijanska nagrada Mediterranneo, 1997. * Nagrada ''Erguvan' '- Turska, [[Istanbul]], 1997. * Premio Finaleinsieme, [[Modena]], Italija, 1998. * Nagrada Alberto Moravija, [[Italija]], 2001. * Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, 2002. * Počasni građanin grada Salerna, Italija, 2002. == Vanjske veze == * [http://sarajlicevo.blogspot.com/ '''Sarajlicevo.'''blogspot.com/] * [http://www.kiko.co.ba/ www.kiko.co.ba/] * [http://www.penbih.ba/kojeko/sarajlic.htm www.penbih.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120427174233/http://www.penbih.ba/kojeko/sarajlic.htm |date=2012-04-27 }} {{Authority control}} {{Lifetime|1930|2002|Sarajlić, Izet}} [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Disove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Doboj]] qwox6s1odnx7pqngtk4draj2qk1zmlb 100 96463 41263203 41254753 2022-08-25T22:48:42Z Kwamikagami 4268 wikitext text/x-wiki {{Portal:LGBT/odabrani članak/šablon |datoteka=Gender sign (bold, pink and blue).svg |veličina=100px |alt=Spoj ženskog, muškog, i androginog rodnog simbola, najčešći je simbol transrodnih osoba. |tekst='''[[Rodni identitet]]''' je subjektivni osećaj pripadnosti ili nepripadnosti jednom od [[rod (psihologija)|rodova]]. Rodni identitet nije nužno zasnovan na [[pol (seksualnost)|polu]] (pravom ili pripisanom), niti je zasnovan na [[seksualna orijentacija|seksualnoj orijentaciji]]. Postoji mnogo rodnih varijeteta sa kojima sa osoba može identifikovati, ali se oni generalno mogu svrstati u pet kategorija: muškarac, žena, oba, negde između ("[[treći pol]]") ili nijedan. ''Rodi identitet'' kao termin potiče iz medicinskog diskursa, u kome je služio za lakše objašnjenje [[terapija korekcije pola|terapije korekcije pola]] javnosti. Termin se koristi i u psihologiji. [[Sociologija]], [[studije roda]] i [[feminizam]] još uvek koriste krovni termin ''rod'' za rodni identitet i [[rodna uloga|rodne uloge]]. |link=Rodni identitet }}<noinclude>[[Kategorija:LGBT portal]]</noinclude> 1pszm3sv78ystbskttwspxdx6sulofa 0 98234 41263253 40941918 2022-08-26T05:12:53Z 110.70.55.244 wikitext text/x-wiki {{Infobox Language |name=Šangajski |nativename=<big>{{lang|zh-wuu-Hant|上海閒話}} ''{{lang|zh-wuu-Latn|Zånhaeëwo}}'' <br /> {{lang|zh-wuu-Hant|滬語}} ''{{lang|zh-wuu-Latn|Rugnü}}'' </big><br /> |states=[[Narodna Republika Kina]] |region=[[Šangaj]] |speakers=14 miliona |familycolor=Sino-tibetanski |pronunciation=z̥ɑ̃̀héɦɛ̀ɦʊ̀ / ɦu ɲy |fam2=[[Sintički jezici|Sintički]] |fam3=[[Kineski jezici|Kineski]] |fam4=[[Vu kineski|Vu]] |fam5=[[Taihu Vu dijalekti|Taihu]] |fam6=Sudžou-Šangajski-Đijasjing (Su-Hu-Đija) |iso1=zh|iso2b=chi|iso2t=zho|iso3=wuu}} '''Šangajski jezik''' ({{lang|zh|上海閒話}}, {{IPA-all|z̥ɑ̃̀héɦɛ̀ɦʊ̀}} u šangajskom), ili '''šangajski dijalekt''' ({{jez-kin-tu|u=上海话 / 沪语|t=上海話 / 滬語}}), je narječje [[Vu kineskog]] koji se govori u [[Šangaj]]u, i okolini. Klasifikovan je kao [[sino-tibetanski jezici|sino-tibetanski]] jezik. Šangajski, kao i drugi Vu dijalekti, uglavnom nisu [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivi]] sa drugim kineskim dijalektima, kao što je [[standardni mandarinski]] (vidi [[uzajamna razumljivost|uzajamno razumljivi jezici]]), ili čak sa drugim granama Vu jezičke grupe. Šangajski je predstavnik severnog Vu dijalekta, i sadrži vokabular i izraze iz celog severnog Vu područja (južni [[Điangsu]], severni [[Džejiang]]). Sa gotovo 14 miliona govornika, šangajski je ujedno i najveći usaglašen oblik Vu kineskog jezika. Treba se navesti da većina ljudi u Šangaju koji govore šangajski nisu domaći Šangajci, budući da se tamo mnogi preselili iz drugih područja koji govore različite dijalekte, jer je Šangaj bio jedan od luka otvorena od Evropljana, koji su ljudi išli tu da nađe posao. U zapadnim izvorima, izraz „šangajski“ često se odnosi na sve Vu narječje, a ne specifično određen Vu dijalekat govoren u Šangaju. Ukupan broj govornika Vu je više od 80 miliona, drugi najveći naširoko govoren kineski jezik nakon mandarinskog. Šangajski je bogat suglasnicima i čistim samoglasnicima {{IPA-all|i y ɪ ɥ e ø ɛ ə ɐ a ɑ ɔ ɤ o ʊ u}}. Poput drugih severnih [[Vu kineski|Vu]] narječja, šangajsko narječje ima [[zvučnih]] [[inicijal]]a {{IPA-all|b d g ɦ z v ʥ ʑ}}. == Jezička politika == Šangajski nije poučavan da se govori u školama i da se piše u novinama, i mediji su ometani u emitovanju u savremenom šangajskom jeziku. Postoji mnogo neizvesnosti između toga što će se emitovati u šangajskom i to što će postati cenzurisano (zbog straha regionalizma od strane vlade), tako većina proizvođača ne uzimaju taj rizik i samo proizvode u mandarinskom. Nekoliko televizijskih reklama u šangajskom jeziku su brzo bili uklonjeni nakon prikazanja, ali su postojali neke TV serije u šangajskom koje su odobrene od sredine 1990-ih. 1995. godine igrana TV serija pod nazivom „Nie džai“ (zli dug) koja je bila u šangajskom jeziku, kada je emitovana u drugim područjima Kine, uglavnom u susjednim Vu jezičkim pokrajinama, dodani su podnaslovi u mandarinskom nego da je prikazana mandarinska verzija TV serije. Jedna druga TV komedija "Lao niang điju" (Star ujak) se emituje od 1999, te je još uvek prilično popularna među stanovnicima Šangaja. U 2004 crtani film [[Tom i Džeri]] koji je bio preveden na šangajski je bio blokiran od emitovanja. Stariji i seoski oblici šangajskog još uvek se čuju na radiju (za agrokulturne zajednice u predgrađima). Međutim, Šangajci su ohrabreni od strane vlade da govore mandarinski i poznate ličnosti su stavljeni na oglasnim tablama uz parole poput: „Budi moderna osoba Šangaja, govori mandarinski“. U avgustu 2005. bilo je medijsko izveštavanje da će se šangajski učiti u srednjoj školu. Ovo je donelo veliki spor. Zagovornici su tvrdili da će to napraviti da studenti upoznaju bolje svoj rodni zavičaj i pomoći očuvanju lokalne kulture. Protivnici su tvrdili da će to podstaći diskriminaciju na osnovu ljudskog porekla. U septembru 2005. šangajska lokalna uprava je pokrenula kampanju kako bi se podstaklo mandarinski govor u Šangaju. Među ostalih zahteve, svi radnici usluga u Šangaju će morati pozdraviti kupce u samo mandarinskom jeziku, i proći ispit govorljivosti mandarinskog jezika do 2010. Oni sa lošim ili teško akcentovanom mandarinskom izgovoru moraju upisati se u popravne mandarinske razrede. == Razumljivost i varijacije == Šangajski nije [[uzajamna razumljivost|međusobno razumljiv]] sa bilo kojim dijalektom [[mandarinski jezik|mandarinskog jezika]]. Razumljiv je oko 50% (sa 28,9% leksičkih sličnost sa mandarinskom koji se čuje u [[Peking]]u) sa [[standardni mandarinski jezik|standardnom mandarinskom jeziku]]<ref>[http://www.glossika.com/en/dict/research/mutint/wu.php Glosikov indeks međusobnog razumljivosti]</ref>. To prilično odgovara leksičkoj sličnosti između njemačkog i francuskog jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=deu Etnologija: njemački]</ref>. Suvremen šangajski, međutim, je značajno bio utican od strane suvremenog mandarinskog jezika. Ovo čini da šangajski govoren od strane mladih ljudi u gradu da se razlikuje od onog koje govore starije populacije, ponekad bitno drugačiji. To takođe znači da umetanje mandarinskog u šangajskim rečenicama tokom svakodnevnog razgovora je vrlo čest, barem među mladim ljudima. Kao u većim delovima kineskog jezika, lakše je da lokalni govornik shvati mandarinski nego da mandarinski govornik razume lokalni govor. Šangajski je deo šire podvrste Bu kineskog jezika. Sličan je, do određenog stepena, jeziku koji se čuje u susjednim područjima [[Kunšan]], [[Sudžou]] i [[Ningbo]]. Ljudi koji se druže među tim područjima ne moraju [[preskakanje između jezika|preskakati između jezika]] na mandarinski kad govore međusobno. Međutim, postoji znatne tonske i fonološke promene koje ne ometaju razumljivost. Šangajski kao kontinuitet Vu dijalekta, prikazuje mnoge značajne promene u fonologiji i leksikonu što se više udaljuje od Šangaja da više nije moguće da se razgovara sa razumljivosti. Većina govornika šangajskog pronalaze kada dođu do grada [[Vusji]], razlike postaju dosta značajne i [[dijalekat Vusji]] treba mnogo nedelja ili mjesecima da ga u potpunosti ukopčaju. Slično tome, [[dijalekt Hangdžou]] se razume od strane većine govornika šangajskog, ali se smatra "grublji" i nema mnogo tečnosti u poređenju. Jezik se razvija oko [[Taidžou, Džeđiang]], mesto koje postaje teško za šangajskog govornika da razume. [[Dijalekt Vendžou]], koji se govori u južnoj [[Džeđiang]] pokrajini, iako se smatra deo Vu podgrupa jezika, nije uopšte razumljiv od strane šangajskog govornika. == Fonologija == Glasovi šangajskog su kategorizovani u [[pristup sloga|inicijale]] i [[rima sloga|rime]]. Inicijal je prvi deo sloga, najčešće suglasnik, i rima je deo koji sledi. Ton je takođe fonološka funkcija u šangajskom. Slogovni ton, što je tipičan za druge kineske jezike, postao je u velikoj meri usmeni ton u šangajskom. === Prvi glas sloga === {|class="wikitable" style="text-align: center" |- !colspan=2|&nbsp; ![[Labijalni suglasnik|Labijalni]] ![[Dentalni suglasnik|Dentalni]] ![[Palatalni suglasnik|Palatalni]] ![[Velarni suglasnik|Velarni]] ![[Laringalan suglasnik|Laringalan]] |-align=center !colspan=2|[[Nazalni suglasnik|Nazalni]] |{{IPA|m}} |{{IPA|n}} |{{IPA|ɲ}} |{{IPA|ŋ}} |&nbsp; |-align=center !rowspan=3|[[Ploziv]] !<small>[[bezvučni suglasnik|bezvučni]]</small> |{{IPA|p}} |{{IPA|t}} | |{{IPA|k }} |{{IPA|ʔ}} |-align=center !<small>[[aspirovan glas|aspirovan]]</small> |{{IPA|pʰ}} |{{IPA|tʰ}} | |{{IPA|kʰ}} |&nbsp; |-align=center !<small>[[nenapet glas]]</small> |{{IPA|b̥}} |{{IPA|d̥}} | |{{IPA|ɡ̊}} |&nbsp; |-align=center !rowspan=3|[[Afrikativni suglasnik|Afrikativni]] !<small>[[bezvučni suglasnik|bezvučni]]</small> | |{{IPA|(ts)}} |{{IPA|tɕ}} | | |-align=center !<small>[[aspirovan glas|aspirovan]]</small> | |{{IPA|(tsʰ)}} |{{IPA|tɕʰ}} | |&nbsp; |-align=center !<small>[[nenapet glas]]</small> | |{{IPA|(d̥z̥)}} |{{IPA|d̥ʑ̊}} | |&nbsp; |-align=center !rowspan=2|[[Frikativ]] !<small>[[bezvučni suglasnik|bezvučni]]</small> |{{IPA|f}} |{{IPA|s}} |{{IPA|ɕ}} |&nbsp; |{{IPA|h}} |-align=center !<small>[[nenapet glas]]</small> |{{IPA|v̥}} |{{IPA|z̥}} |{{IPA|ʑ̊}} |&nbsp; |&nbsp; |-align=center !colspan=2|[[Aproksimant]] | | {{IPA|l}} |({{IPA|j}}) |({{IPA|w}}) |{{IPA|ɦ}} |} Šangajski dijalekat ima komplet „zvučnih“ (zapravo [[nenapet glas|nenapetih glasova]]), kao i [[tenuis suglasnik|tenuis]] i [[huktav izgovor|huktavo izgovoreni]] zapornici i afrikativi. Takođe, tu ima bezvučnih i nenapetih kompleta frikativa. Palatalni inicijali su takođe osobina u šangajskom narečju. === Tonovi === Šangajski sistem tonova je jednostavniji od drugih Vu dijalekta. Međutim, tradicionalni opisi koriste uobičajenu klasifikaciju kineskih tonova, sa pet imenovanih tonova u ovom slučaju: {| class="wikitable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto" |+Tradicionalna klasifikacija tona u šangajskom ! rowspan="2" | [[Jin]] ({{lang|zh-wuu-Hans|陰}}) ! Jin ping ({{lang|zh-wuu-Hans|陰平}}) ! Jin šang-ću ({{lang|zh-wuu-Hans|陰上去}}) ! Jin ru ({{lang|zh-wuu-Hans|陰入}}) |- | [[IPA]] {{IPA|a˥˨}} = {{IPA|â}} (52) | {{IPA|a˧˥}} = {{IPA|ǎ}} (335) | {{IPA|aʔ˥}} = {{IPA|áʔ}} (5) |- ! rowspan="2" | [[Jang]] ({{lang|zh-wuu-Hans|陽}}) ! colspan="2" | Jang šu ({{lang|zh-wuu-Hans|陽舒}}) ! Jang ru ({{lang|zh-wuu-Hans|陽入}}) |- | colspan="2" | {{IPA|a˩˧}} = {{IPA|a̗}} (113) | {{IPA|aʔ˨˧}} = {{IPA|ǎʔ}} (23) |} Pojam ''jang šu'' predstavlja spajanje registre ''janga'' od povijesnih ''ping, šang,'' i ''ću'' tonova. Faktori koji su doveli do odvajanja ''jin-janga'' i dalje postoje u šangajskom, kako i u drugim Vu dijalektima: tonovi ''jang'' postoje samo sa zvučnim inicijalima {{IPA|(b d g z v dʑ ʑ m n ɲ ŋ l j w ɦ)}}, dok tonovi ''jin'' postoje samo sa bezvučnim inicijalima. Tonovi ''ru'' su strmi, i opisuju one rime koje se završavaju sa laringalnim zapornikom {{IPA|/ʔ/}}. == Tonski sandhi == {| class="wikitable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto" |+ Mogući tonovi u šangajskom |- ! Početni glas ! 1 slog ! 2 sloga ! 3 sloga ! 4 sloga ! 5 sloga |-bgcolor="#FFFFBB" | rowspan=6|bezvučni | {{IPA|˥˨}} | {{IPA|˥.˨˩}} | {{IPA|˥.˨.˨˩}} | {{IPA|˥.˨.˨.˨˩}} | {{IPA|˥.˨.˨.˨.˨˩}} |-bgcolor="#FFFFBB" | -{^H_L}- | -{^H_L}- | -{^H_LL}- | -{^H_LLL}- | -{^H_LLLL}- |-bgcolor="#FFBBFF" | {{IPA|˧˧˥}} | {{IPA|˧.˦}} | {{IPA|˧.˥.˨˩}} | {{IPA|˧.˥.˨.˨˩}} | {{IPA|˧.˥.˨.˨.˨˩}} |-bgcolor="#FFBBFF" | -{_L^H}- | -{_L^H}- | -{_L^H_L}- | -{_L^H_LL}- | -{_L^H_LLL}- |-bgcolor="#BBFFFF" | {{IPA|˥ʔ}} | {{IPA|˧ʔ˦}} | {{IPA|˧ʔ˥.˨˩}} | {{IPA|˧ʔ˥.˨.˨˩}} | {{IPA|˧ʔ˥.˨.˨.˨˩}} |-bgcolor="#BBFFFF" | -{_&nbsp;^H}- | -{_L^H}- | -{_L^H_L}- | -{_L^H_LL}- | -{_L^H_LLL}- |-bgcolor="#BBBBFF" | rowspan=4|zvučni | {{IPA|˩˩˧}} | {{IPA|˨.˦}} | {{IPA|˨.˥.˨˩}} | {{IPA|˨.˥.˨.˨˩}} | {{IPA|˨.˥.˨.˨.˨˩}} |-bgcolor="#BBBBFF" | -{_L^H}- | -{_L^H}- | -{_L^H_L}- | -{_L^H_LL}- | -{_L^H_LLL}- |-bgcolor="#999999" | {{IPA|˨˧ʔ}} | {{IPA|˨ʔ˧˦}} | {{IPA|˨ʔ˨.˧˦}} | {{IPA|˨ʔ˨.˨.˧˦}} | {{IPA|˨ʔ˨.˨.˨.˧˦}} |-bgcolor="#999999" | -{_L^H}- | -{_L^H}- | -{_LL^H}- | -{_LLL^H}- | -{_LLLL^H}- |} <center><small>'''Napomena''': -{H}- = relativno visok ton; -{L}- = relativno nizak ton.</small></center> == Obične reči i izrazi == ''Napomena: kineski znakovi za šangajski nisu standardizovani i dati su samo za referencu. IPA transkripcija je za srednji period modernog šangajskog ({{lang|zh-wuu-Hans|中派上海话}}), izgovora onih između 20 i 60 godina.'' {| class="wikitable sortable" |- !Prevod !IPA !Kinesko pismo |- |Šangajski jezik |[{{IPA|zɑ̃.ˈhe.ɦɛ.ɦʊ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|上海閒話}} ili {{lang|zh-wuu-Hant|上海闲话}} |- |Šangajci (narod) |[{{IPA|zɑ̃.ˈhe.ɲɪɲ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|上海人}} |- |Ja |[{{IPA|ŋu}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|我}} |- |Mi ili ja |[{{IPA|ɐˑ.lɐʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|阿拉（我拉）}} |- |on/ona |[{{IPA|ɦi}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|伊（其）}} |- |oni |[{{IPA|ɦi.la}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|伊拉}} |- |ti |[{{IPA|noŋ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|侬}}{{lang|zh-wuu-Hant|（儂）}} |- |vi |[{{IPA|na}}] |{{lang|zh-wuu-Hant|㑚}} |- |zdravo |[{{IPA|noŋ hɔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|侬好}}{{lang|zh-wuu-Hant|（儂好）}} |- |doviđenja |[{{IPA|ˈtse.ɦue}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|再会}}{{lang|zh-wuu-Hant|（再會）}} |- |hvala |[{{IPA|ʑ̻iaja noŋ}}] ili [{{IPA|ʑ̻iaʑ̻ia noŋ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|谢谢侬}}{{lang|zh-wuu-Hant|（謝謝儂）}} |- |izvini |[{{IPA|te.vəˑ.ʨʰi}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|对勿起}}{{lang|zh-wuu-Hant|（對勿起）}} |- |ali, ipak |[{{IPA|dɛ.zɿ]}}, [{{IPA|dɛ.zɿ.ni}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|但是, 但是呢}} |- |molim |[{{IPA|ʨʰɪɲ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|请}}{{lang|zh-wuu-Hant|（請）}} |- |to |[{{IPA|ˈe.tsɐʔ}}], [{{IPA|i.tsɐʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|哎只, 伊只}} |- |tamo |[{{IPA|ˈe.tɐʔ}}], [{{IPA|i.tɐʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|哎垯, 伊垯}} |- |tamo onde |[{{IPA|ˈe.mi.tɐʔ}}], [{{IPA|i.mi.tɐʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|哎面垯, 伊面垯}} |- |ovde |[{{IPA|gəˑ.tɐʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|箇垯（搿垯）}} |- |imati |[{{IPA|ɦiɤɯ.təʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|有得}} |- |postojati, ovde, sadašnjost |[{{IPA|lɐˑ.he}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|辣嗨}} |- |sada, sadašnjost |[{{IPA|ɦi.ze}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|现在}}{{lang|zh-wuu-Hant|（現在）}} |- |koje je vreme? |[{{IPA|ɦi.ze ʨi.ti 'tsoŋ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|现在几点钟？}}{{lang|zh-wuu-Hant|（現在幾點鐘?）}} |- |gde |[{{IPA|ɦa.ɺi.tɐʔ}}], [{{IPA|sa.di.fɑ̃}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|何里耷}}{{lang|zh-wuu-Hant|（何裏耷）}}{{lang|zh-wuu-Hans|, 啥地方}} |- |šta |[{{IPA|sa ɦəʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|啥个,做啥}} |- |ko |[{{IPA|sa.ɲɪɲ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|啥人}} |- |zbog čega |[{{IPA|ɦue.sa}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|为啥}}{{lang|zh-wuu-Hant|（為啥）}} |- |kada |[{{IPA|sa.zəɲ.kuɑ̃}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|啥辰光}} |- |kako |[{{IPA|na.nəɲ, na.nəɲ.ka}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|哪能, 哪能介 }} |- |koliko? |[{{IPA|ʨi.di}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|几钿?几块洋钿?}}{{lang|zh-wuu-Hant|（幾鈿?幾塊銀頭?）}} |- |da |[{{IPA|ˈe}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|哎}} |- |ne |[{{IPA|m̩}}], [{{IPA|vəˑ.zɿ}}], [{{IPA|m̩məʔ}}], [{{IPA|viɔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|呒、弗是、呒没}} |- |telefonski broj |[{{IPA|di.ɦʊ ɦɔ.dɤɯ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|电话号头}}{{lang|zh-wuu-Hant|（電話號頭）}} |- |dom |[{{IPA|oˑ.ɺi.ɕiã}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|屋里向}}{{lang|zh-wuu-Hant|（屋裏向）}} |- |Doći kod naše kuće za igru. |[{{IPA|tɔ ɐˑ.lɐʔ oˑ.ɺi.ɕiɑ̃ le bəˑ.ɕiã}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|到阿拉屋里向来孛相（白相）！}}{{lang|zh-wuu-Hant|（到阿拉屋裏向來孛相!）}} |- |Gde je toalet? |[{{IPA|da.sɤɯ.kɛ ɺəˑ.ɺɐʔ ɦa.ɺi.tɐʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|汏手间勒勒阿里耷?}}{{lang|zh-wuu-Hant|（汏手間勒勒阿裏耷?）}} |- |Jeli si imao večeru? |[{{IPA|ɦia.vɛ ʨʰɪˑ.ku.ləʔ va}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|夜饭吃过了𠲎?}}{{lang|zh-wuu-Hant|（夜飯吃過了𠲎?）}} |- |Ja neznam |[{{IPA|ŋɯ; vəˑ.ɕiɔ.təʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|我弗晓得.}}{{lang|zh-wuu-Hant|（我弗曉得.）}} |- |Jeli govoriš engleski? |[{{IPA|noŋ ˈɪn.vəɲ kãtəʔle va}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|侬英文讲得来𠲎?}} |- |Ja te volim |[{{IPA|ŋɯ; e noŋ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|我爱侬！}}{{lang|zh-wuu-Hant|（我愛儂!）}} |- |Ja te obožavam |[{{IPA|ŋɯ; e.mɯ noŋ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|我爱慕侬.}}{{lang|zh-wuu-Hant|（我愛慕儂!）}} |- |Ja te dosta volim |[{{IPA|ŋɯ; ɺɔ ˈhuø.ɕi noŋ ɦəʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|我老欢喜侬个！}}{{lang|zh-wuu-Hant|（我老歡喜儂個）}} |- |vesti |[{{IPA|ɕɪɲ.vəɲ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|新闻}}{{lang|zh-wuu-Hant|（新聞）}} |- |mrtvo |[{{IPA|ɕi.tʰəˑ.ləʔ}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|死脱了}} |- |živo |[{{IPA|ɦuəˑ.lɐˑ.he}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|活辣海（活着）}} |- |puno |[{{IPA|ˈʨiɔ.kue}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|交关（邪气）}} |- |unutra |{{IPA|[ɺi.ɕiã]}} |{{lang|zh-wuu-Hans|里向}} |- |van |{{IPA|[ŋa.dɤɯ]}} |{{lang|zh-wuu-Hans|外頭}} |- |Kako si? |[{{IPA|noŋ hɔ va?}}] |{{lang|zh-wuu-Hans|侬好伐？}}{{lang|zh-wuu-Hant|（儂好伐？）}} |} == Reference == {{izvori}} {{Commonscat|Shanghai dialect}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kineski dijalekti]] [[Kategorija:Kineski jezik]] [[Kategorija:Šangaj|Dijalekt]] bm46thtl313t5jieyoqph2stw6flvpp 0 107414 41263244 41187826 2022-08-26T04:03:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Ana Lusija Domingez | puno_ime = '''Ana Lucía Domínguez Tobón''' | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = [[2. decembar]] [[1983]]. | mjesto_rođenja = [[Bogota]] | država_rođenja = [[Kolumbija]] | supružnik = | partner = David Alberto Garsija Heringa (2001. -2003.)<br />Horhe Kardenas (2008. - ''danas'') | oskar = | sagawards = | zlatni globus = | saturn = }} '''Ana Lusija Domingez''' ({{jez-špa|Ana Lucía Domínguez}}) je [[Kolumbija|kolumbijska]] [[glumica]]. == Filmografija: == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina: !! Naziv u Srbiji: !! Originalni naziv: !! Uloga: |- |align=center|2010.||align=center|''[[Opasne igre (telenovela)|Opasne igre]]''||align=center|''Perro amor''||align=center|Sofija Santana |- |align=center|2009.||align=center|''/''||align=center|''El fantasma del Gran Hotel''||align=center|Irene |- |align=center|2008.||align=center|''/''||align=center|''Valentino el argentino''||align=center|Klaudija Garsija |- |align=center|2008.||align=center|''/''||align=center|''Mujeres asesinas (kol. verzija)''||align=center|Paula, "Balerina" |- |align=center|2007.||align=center|''/''||align=center|''El engaño''||align=center|Marsela Garsija / Kamila Navaro |- |align=center|2007.||align=center|''[[Plamen ljubavi]]''||align=center|''Madre luna''||align=center|Anabel Saldanja |- |align=center|2007.||align=center|''/''||align=center|''Gringo wedding''||align=center|Rebeka Gonzalez |- |align=center|2006.||align=center|''/''||align=center|''Amores cruzados''||align=center|Marija Markez Garsija |- |align=center|2005. - 2007.||align=center|''/''||align=center|''Decisiones''||align=center|''više epizodnih uloga'' |- |align=center|2004. - 2005.||align=center|''[[Ljubavna priča (telenovela)|Ljubavna priča]]''||align=center|''Te voy a enseñar a querer''||align=center|Kamila Buenrostro |- |align=center|2003. - 2004.||align=center|''[[Skrivene strasti (kolumbijska telenovela)|Skrivene strasti]]''||align=center|''Pasión de gavilanes''||align=center|Libija Rejes / Rut Uribe |- |align=center|2002.||align=center|''/''||align=center|''Gata salvaje''||align=center|Adrijana |- |align=center|2001.||align=center|''/''||align=center|''El Informante en el país de las mercancías''||align=center|Sesilija de Kastro |- |align=center|2000.||align=center|''/''||align=center|''Se armó la gorda''||align=center|Žaklin Monslave |- |align=center|2000.||align=center|''/''||align=center|''Amor discos''||align=center|Mirijam Isabel Domingin |- |align=center|1999.||align=center|''/''||align=center|''El físcal''||align=center|Franciska, Frika, Lombanja |- |align=center|1998.||align=center|''/''||align=center|''Hermosa niña''||align=center|Antonija Donoso |- |align=center|1996. - 1998.||align=center|''/''||align=center|''Conjunto cerrado''||align=center|Manuela |- |align=center|1993.||align=center|''/''||align=center|''De pies a cabeza''||align=center|Jadira Čakon |- |align=center|1993.||align=center|''/''||align=center|''Padres e hijos''||align=center|/ |} == Vanjske veze == * [http://www.telenoveleras.com/actors/ana-lucia-dominguez Ana Lucía Domínguez] List of Telenovelas * {{imdb name|id=0231740|name=Ana Lusija Domingez}} === Intervjui == = * [http://www.farandulacriolla.com/2008/02/28/ana-lucia-dominguez-en-argentina/ Ana Lucia Dominguezz en Argentina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091004100215/http://www.farandulacriolla.com/2008/02/28/ana-lucia-dominguez-en-argentina/ |date=2009-10-04 }} * [http://www.farandulacriolla.com/2008/11/07/matrimonio-de-ana-lucia-dominguez-y-jorge-cardenas/ Matrimonio de Ana Lucía Domínguez y Jorge Cárdenas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102024106/http://www.farandulacriolla.com/2008/11/07/matrimonio-de-ana-lucia-dominguez-y-jorge-cardenas/ |date=2010-01-02 }} * [http://www.farandulacriolla.com/2008/05/22/ana-lucia-dominguez-de-visita%E2%80%A6-medica/ Ana Lucía Domínguez DE VISITA… MEDICA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120083251/http://www.farandulacriolla.com/2008/05/22/ana-lucia-dominguez-de-visita%e2%80%a6-medica/ |date=2008-11-20 }} * [http://www.farandulacriolla.com/2008/04/06/ana-lucia-dominguez-no-le-gusta-estar-sola/ Ana Lucía Domínguez - No le gusta estar sola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091216103921/http://www.farandulacriolla.com/2008/04/06/ana-lucia-dominguez-no-le-gusta-estar-sola/ |date=2009-12-16 }} * ''[http://www.colarte.com/colarte/conspintores.asp?idartista=13648 Recopilación de los mejores reportajes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070327110334/http://www.colarte.com/colarte/conspintores.asp?idartista=13648 |date=2007-03-27 }}''. * [http://www.elespectador.com/elespectador/ Diario El Espectador de Bogotá]. 9 de diciembre de 2006. Una entrevista de Lina María Gómez González. [http://www.elespectador.com/elespectador/Secciones/Detalles.aspx?idNoticia=3111] {{Lifetime|1983||Dominguez, Ana Lucia}} [[Kategorija:Problemi]] [[Kategorija:Kolumbijske glumice]] 60vktursgkkawgbnsycch820uyqpzr6 0 109633 41263266 5085730 2022-08-26T06:52:25Z Vipz 151311 {{Srpskohrvatska azbuka}} wikitext text/x-wiki {{Srpskohrvatska azbuka}} Слово '''П''' је деветнаесто [[слово]] [[ћирилица|ћирилице]]. Настало је преузимањем слова [[пи]] из [[грчки алфабет|грчког алфабета]].<ref>[http://www.ff.ns.ac.yu/stara/lokal/bibl/izlozbe2/upoznajkjnigu/proglas/oproglasu.htm Delovi studija iz knjige Proglas Konstantina-Ćirila (Bratislava: Perfekt, 2004.)]</ref> [[Datoteka:Cyrillic P.png|left|50px|ћирилично слово П п]] {{clear-left}} == Види још == * [[P]] == Reference == {{reflist}} {{клица-језик}} [[Kategorija:Ćirilica]] l40g89mex76vt9c322oyxixv477y4oz 0 110176 41263123 6338029 2022-08-25T12:03:17Z CommonsDelinker 806 Bot: Menjam datoteku/fajl Ferdinand_I;_Keizer_van_Oostenrijk.jpg sa Leopold_Kupelwieser_-_Kaiser_Ferdinand_I.jpg. wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Ferdinand I. | slika = [[Datoteka:Leopold Kupelwieser - Kaiser Ferdinand I.jpg|280px]] | opis = [[Leopold Kupelwieser]]: Ferdinand I. | titula = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px|border]] [[Popis ugarskih vladara|Ugarski]] i [[popis hrvatskih kraljeva|hrvatski kralj]]<br />[[Popis austrijskih vladara|austrijski nadvojvoda]] i [[Popis čeških vladara|češki kralj]] | vladavina = [[2. 3.|2. ožujka]] [[1835|1835.]] - [[2. 12.|2. prosinca]] [[1848|1848.]] | krunidba = | prethodnik = [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] | nasljednik = [[Franjo Josip I.]] | regent = Regentsko vijeće | titula1 = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px|border]] [[Popis austijskih careva|Austrijski car]] | vladavina1 = [[2. 3.|2. ožujka]] [[1835|1835.]] - [[2. 12.|2. prosinca]] [[1848|1848.]] | krunidba1 = | prethodnik1 = [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] | nasljednik1 = [[Franjo Josip I.]] | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = - | supruga = [[Marija Ana Savojska]] | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = ''nije imao djece'' | puno ime = Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin | posthumno ime = | dinastija = [[Habsburg]] | vladarska himna = | otac = [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] | majka = [[Marija Terezija od Napulja i Sicilije|Marija Terezija od Napulja]] | datum rođenja = [[19. 4.|19. travnja]] [[1793]]. | mjesto rođenja = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px|border]] [[Beč]], [[Habsburška Monarhija]]<br /><small>(danas [[Austrija]])</small> | datum smrti = [[29. 6.|29. lipnja]] [[1875]]. | mjesto smrti = {{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Prag]], [[Austro-Ugarska]]<br /><small>(danas [[Češka Republika|Češka]])</small> | datum pokopa = | mjesto pokopa = [[Carska kripta]], [[Beč]] | potpis = | zanimanje = | vjera = [[katoličanstvo|katolicizam]] }} '''Ferdinand I.''', punim imenom '''Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin''' ([[Beč]], [[19. 4.|19. travnja]] [[1793]]. - [[Prag]], [[29. 6.|29. lipnja]] [[1875]].), austrijski car i [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] kralj pod titulom '''Ferdinand V.''' == Život == === Rani život i porijeklo === Rođen je u [[Beč]]u [[19. 4.|19. travnja]] [[1793]]. kao prvi sin cara [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franje II.]] i njegove druge supruge [[Marija Terezija od Napulja i Sicilije|Marije Terezije od Napulja]]. Kako su njegovi roditelji bili genetički bliski (bili su bliski rođaci), Ferdinand je još od rođena pokazivao simptome neuroloških poremećaja: patio je od [[epilepsija|epilepsije]], imao je neuobičajeno veliku glavu, probleme s govorom i druge neurološke probleme. Nakon njegovog vjenčanja s [[Marija Ana Savojska|Marijom Anom Savojskom]], šestim djetetom [[Viktor Emanuel I.|Viktora Emanuela I.]], dvorski je liječnik rekao kako car najvjerojatnije neće biti sposoban konuzmirati brak.<ref>van der Kiste, John: Emperor Francis Joseph, Sutton Publishing London, 2005 ISBN 0-7509-3787-4, p 2</ref> === Vladavina === [[Datoteka:Ferdinando I d'Austria.jpg|220px|left|thumb|Fotografija cara Ferdinanda]] Ferdinand je odmah po dolasku na prijestolje etiketiran kao malouman i nesposoban za vladanje, no, iako je zasigurno bio [[epilepsija|epileptičar]] i niske inteligencije, vodio je vrlo detaljan i ažuran dnevnik, a govorilo se kako je bio i poprilično domišljat. Unatoč svemu, njegov otac je u nacrtu svoje oporuke naredio svom nasljedniku da svako pitanje unutarnje politike provjeri s [[Nadvojvoda Luj Austrijski|nadvojvodom Lujem]], a da se po pitanju vanjske politike (i vladavine općenito) konzultira s ministrom [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternichom]].<Ref>Taylor, AJP: "The Habsburg Monarchy 1809-1918" Penguin Books, Great Britain, 1990, ISBN 978-0-14-013498-8, pp.52-53</ref> Po dolasku na vlast, cara nitko nije službeno proglasio nesposobnim, no svejedno je formirano Regentsko vijeće (nadvojvoda [[Nadvojvoda Luj Austrijski|Luj]], grof [[Franz Anton von Kolowrat-Liebsteinsky|Kolowrat]] i princ [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternich]]) koje je upravljalo vladom. Njegov brak sa suprugom Marijom Anom najvjerojatnije nikada nije konzumiran, niti je poznato da je imao ikakvu drugu vezu. Bio je poznat po jednoj poznatoj naredbi koju je kontinuirao tražio, a poznata je ostala po sljedećoj anegdoti: Car je bio poznat po iznimnoj ljubavi prema valjušcima od marelice i konstantno ih je tražio. Kada mu je dvorski kuhar jednom prilikom rekao kako ih ne može napraviti jer je završila sezona marelica, car mu je odgovorio: ''"Ja sam Car i želim valjuške!"'' ([[nemački jezik|njemački]]: ''"Ich bin der Kaiser und ich will Knödel."'')<ref>According to A.J.P. Taylor, he was in fact asking for ''noodles'' - "But it is an unacceptable pun in English for a noodle to ask for noodles" - ''The Habsburg Monarchy 1809–1918''</ref> === Revolucija 1848. i abdikacija === U jeku [[Proljeće naroda|"Proljeća naroda"]] [[1848|1848.]], revolucionarna zbivanja zahvatila su i Monarhiju. U Češkoj su pripadnici mlađe generacije studenata postavili barikade na [[Karlov most]], [[Mađari]] su proglasili [[Mađarska Republika (1848. - 1849.)|samostalnu republiku]] na čelu s [[Lajos Kossuth|Lajosom Kossuthom]] (koju će [[1849|1849.]] ugasiti vojska [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] uz pomoć ruskog generala [[Ivan Paskjevič|Ivana Paskjeviča]]), a revolucionari su [[Bečka revolucija|marširali]] i po samom [[Beč]]u. Kada je iznenađeni car vidio revolucionare kako marširaju prema palači, navodno je pitao Metternicha za objašnjenje. Metternich mu je objasnio kako je narod pokrenuo revoluciju, na što mu je ovaj odgovorio: ''"Ali, smiju li oni to?"'' ([[bečki njemački]]: ''"Ja, dürfen's denn des?"''). Ubrzo ga je [[Felix von Schwarzenberg]] nagovorio da abdicira u korist svog nećaka [[Franjo Josip I.|Franje Josipa]] (iako je prijestolonasljednik bio Ferdinandov mlađi brat [[Nadvojvoda Franjo Karlo|Franjo Karlo]], i on je nagovoren da tron prepusti sinu), koji će sa svojim 18 godina započeti uspješnu šezdesetosmogodišnju vladavinu. Ferdinand je taj dokgađaj u svom dnevniku zabilježio ovako: {{Citat5|Afera je završila tako što je Novi Car klečao pred svojim Starim Carem i Gospodarom, hoće reći, preda mnom, i tražio blagoslov, kojeg sam mu dao, položivši obje ruke na njegovu glavu i imitirajući znak Svetog Križa... tada sam ga zagrlio i poljubio našeg novog gospodara, a tada smo otišli u našu sobu. Poslije smo moja divna supruga i ja slušali Svetu Misu... Nakon toga smo moja divna supruga i ja spakirali naše stvari|Ferdinand I. Austrijski}} Ferdinand I. je ujedno bio i posljednji [[Popis čeških vladara|češki kralj]] okrunjen kao takav. Zbog svoje velike ljubavi prema [[Češka Republika|Češkoj]] (gdje je sa suprugom ostao do kraja života, živeći u [[Praški dvorac|Praškom dvorcu]] - u jednom je navratu kritizirao austrijsko gušenje češkog ustanka, a surađivao je i sa [[Bedřich Smetana|Smetanom]]) dobio češki nadimak '''Ferdinand V. Dobri''' ('''Ferdinand Dobrotivý'''). U Austriji je bio znan samo kao '''Ferdinand Dobrohotni''' ('''Ferdinand der Gütige'''), ali i po ironičnom nadimku '''Gütinand der Fertige''' ('''Dobrinand Svršeni'''). Umro je u [[Prag]]u [[29. 6.|29. lipnja]] [[1875]]., u 82. godini, a pokopan je u [[Carska kripta|Carskoj kripti]] u [[Beč]]u. == Zanimljivost == Tijekom revolucionarne 1848. godine Hrvatska je objavila rat Mađarskoj. Grof Majlath je opisao tadašnju neobičnu situaciju rječima:'' "Kralj Hrvatske je objavio rat kralju Mađarske, dok je car Austrije bio neutralan, a istovremeno sva tri monarha su bila identična osoba."'' <ref>http://books.google.com/books?id=UtIr97n3tP0C&pg=RA1-PA512&dq=Ferenc+Glatz&as_brr=3&hl=hr&cd=7#v=onepage&q=Croatia&f=false</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] |gl_članak_funkcija = austrijski car |nasljednik=[[Franjo Josip I.]] }} {{Životni vijek|1793|1875|}} {{Commonscat|Ferdinand I of Austria}} [[Kategorija:Habsburgovci]] [[Kategorija:Austrijski vladari]] [[Kategorija:Hrvatski vladari]] [[Kategorija:Mađarski vladari]] [[Kategorija:Češki vladari]] qqeqfgin914ju9ujyp7345f3iragtmy 8 114234 41263206 41039326 2022-08-25T22:57:45Z Vipz 151311 http://stats.grok.se/sh/ više ne radi, zamjenio na službeni alat: https://pageviews.wmcloud.org/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-90&pages= javascript text/javascript $.when($.ready,mw.loader.using('mediawiki.util')).then( function() { var statsTitle = 'Statistika'; if (mw.config.get('wgNamespaceNumber') != -1) { mw.util.addPortletLink('p-cactions', 'https://pageviews.wmcloud.org/?project=sh.wikipedia.org&platform=all-access&agent=user&redirects=0&range=latest-90&pages=' + mw.config.get('wgPageName'), statsTitle, "ca-stats", "Statistika broja poseta stranice"); } }); n5gglt22keq6fj2kiv7ny7cz85dmu6r 0 121991 41263304 41105773 2022-08-26T10:38:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Coord|24|00|N|88|00|E|region:IN_type:adm1st|display=title}} {{Other uses}} {| class="toccolours" border="1" cellpadding="2" cellspacing="2" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: 290px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- | colspan="2" style="margin-left: inherit; background:#999999; color:#ffffff;text-align:center; font-size: medium;" |'''Bengal''' |- align="center" | colspan="2" | <div style="position:relative; margin: 0 0 0 0; border-collapse: collapse; border="1" cellpadding="0"> [[Datoteka:Map of Bengal.svg|250px]]<br /> Karta regije Bengal: [[Zapadni Bengal]] i [[Bangladeš]]</div> |- style="vertical-align: top;" | '''Najveći gradovi''' | <br /> [[Kolkata]]<ref>Metropolitansko područje [[Kolkata]] ima preko 14 miliona stanovnika, što je čini najvećom [[gradska aglomeracija|gradskom aglomeracijom]] u Bengalu.</ref> ([[Kolkata|Calcutta]]) <br /> {{Coord|23.34|N|88.22|E|type:city_region:IN-WB|name=Kolkata}}<br /> [[Dhaka]] <br /> {{Coord|23.42|N|90.22|E|type:city_region:BD|name=Dhaka}} <br /> [[Chittagong]] <br /> {{Coord|22.22|N|91.48|E|type:city_region:BD|name=Chittagong}} <br /> [[Khulna]] <br /> {{Coord|22.48|N|89.33|E|type:city_region:BD|name=Khulna}} |- style="vertical-align: top;" | '''[[Službeni jezik|Glavni jezik]]''' | [[Bengalski jezik|Bangla (Bengali)]] |- style="vertical-align: top;" | '''Površina''' | 232,752&nbsp;km²&nbsp; |- style="vertical-align: top;" | style="white-space: nowrap;" | '''Stanovništvo''' (2001) | 245,598.679 |- style="vertical-align: top;" | style="white-space: nowrap;" | '''[[Gusina stanovništva|Gustina]]''' | 951.3/km² |- style="vertical-align: top;" | style="white-space: nowrap;" | '''[[Mortalitet djece]]''' | 55,91 na 1000 živorođenih<ref>{{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = 2001 | url = http://www.undp.org.in/programme/undpini/factsheet/westbengal.pdf | title = West Bengal - Human development fact sheet | work = | publisher = United Nations Development Programme | accessdate = 01. 03. 2007. | archivedate = 2005-04-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20050428062501/http://www.undp.org.in/programme/undpini/factsheet/westbengal.pdf | deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | year = 2001 | url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bg.html | title = The World Factbook - Bangladesh | work = | publisher = [[CIA World Factbook]] | accessdate = 1. III 207. | archive-date = 2021-01-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20210101182840/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bg.html | dead-url = yes }}</ref> |- style="vertical-align: top;" | '''Web-stranice''' | [http://www.bangladesh.gov.bd/ bangladesh.gov.bd] i [http://www.wbgov.com wbgov.com] |- style="vertical-align: top;" <!--| colspan=2 | <small>{{{footnotes}}}</small> --> |} '''Bengal''' ( {{lang-bn|বাংলা}} {{audio|Bn-বাংলা.oga|''Bangla''}} ili {{lang|bn|বঙ্গ}} ''Bôngo'') je historijska i geografska regija u sjeveroistočnom dijelu [[Južna Azija|Indijskog podkontinenta]] na krajnjem sjeveru [[Bengalski zaliv|Bengalskog zaliva]]. Danas većinu njene površine dijele suverena [[Bangladeš|Narodna Republika Bangladeš]] (ranije [[Istočni Bengal]] / [[Istočni Pakistan]]) i [[Države i teritorije Indije|indijska država]] [[Zapadni Bengal]], iako su neke ranije teritorije Bengala (za vrijeme lokalnih monarhija i [[Britanski Imperij|britanske vlasti]]) danas dio indijskih država [[Bihar]], [[Jharkhand]], [[Assam]], [[Tripura]] i [[Orissa]]. Većinu Bengala nastanjuju [[Bengalci]] (বাঙালি ''Bangali'') koji govore [[Bengalski jezik|bengalskim jezikom]] (বাংলা ''Bangla''). Oblast Bengala je jedna od najgušće naseljenih na svijetu - gdje gustina premašuje 900/km². Većina oblasti Bengala je smještena u ravnicama [[delta (rijeka)|delte]] [[Ganges]]–[[Brahmaputra|Brahmaputre]] ili [[Delta Gangesa|Delte Gangesa]], najveće delte na svijetu. Na južnom dijelu delte se nalazi [[Sundarbans]], najveća šuma [[mangrove|mangrova]] na svijetu i stanište [[benglaski tigar|bengalskog tigra]]. Iako je stanovništvo oblasti uglavnom seosko i poljoprivredno, dva [[megagrad]]a, [[Kolkata]] (bivša Calcutta) i [[Dhaka]] (bivša Dacca), smještena su u Bengalu. Oblast Bengala je poznata po bogatoj književnoj i kulturnoj baštini kao i snažnom doprinosu napretku indijskog društva u obliku [[Bengalska renesansa|Bengalske renesanse]] i [[Revolucionarni pokret za indijsku nezavisnost|revolucionarne aktivnosti]] za vrijeme [[Indijski pokret za nezavisnost|Pokreta za nezavisnost]]. == Napomene == {{Reflist}} == Izvori == * {{Cite book | surname1 = Baxter| given1 = C | surname2= | given2= | year = 1997 | title = Bangladesh, From a Nation to a State | publisher= Westview Press | isbn = 185984121X | pages = 0813336325|ref=harv | postscript = <!--None--> }} * {{Cite book | surname1 = Bennett| given1 = A | surname2= Hindle | given2= J | year = 1996 | title = London Review of Books: An Anthology | publisher= Verso | isbn = 185984121X | pages = 63–70|ref=harv | postscript = <!--None--> }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bengal}} * [http://banglapedia.org/index.html Banglapedia-specialised site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090925220021/http://www.banglapedia.org/index.html |date=2009-09-25 }} * [http://www.hostkingdom.net/india.html#Bengal www.hostkingdom.net- List of rulers of Bengal] * [http://www.worldstatesmen.org/India_BrProvinces.htm#Bengal WorldStatesmen- here India] * [http://www.bengalgateway.com Information portal of West Bengal] ;Karte Perry-Castañeda Library Map Collection at [[University of Texas at Austin]] Libraries: * [http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/shepherd/india_shepherd_1923.jpg India from The Historical Atlas by William R. Shepherd, 1923] * [http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/india1760_1905.jpg India 1760 from The Public Schools Historical Atlas edited by C. Colbeck. Longmans, Green, and Co. 1905] * [http://www.lib.utexas.edu/maps/historical/india_1882.jpg India 1882 from A Dictionary Practical, Theoretical, and Historical of Commerce and Commercial Navigation by J.R. M'Culloch. Longmans, Green and Co. London, 1882] * [http://www.artofbengal.com/ Art and artists of Bengal] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bengal| ]] [[Kategorija:Regije Azije]] [[Kategorija:Južna Azija]] [[Kategorija:Geografija Bangladeša]] [[Kategorija:Geografija Indije]] [[Kategorija:Historija Bangladeša]] p5zbd71xakhmoumtnqqjv11qwz280nf 0 125159 41263282 40903094 2022-08-26T08:46:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infobox University | name=Baltički federalni univerzitet Immanuela Kanta | native_name=Балтийский федеральный университет имени Иммануила Канта | latin_name=Universitas Foederalis Baltica Kantiana | image_name= 101-0160 IMG.JPG | motto= | established= | closed= | type=javni univerzitet | campus=urbani kampus | staff= | rector= | city=[[Kaljiningrad]] | country =[[Ruska Federacija]] | students= | affiliations = | website = [http://www.kantiana.ru/ www.kantiana.ru] }} '''Baltički federalni univerzitet Immanuela Kanta''' ({{lang-ru|Балтийский федеральный университет имени Иммануила Канта}}, {{lang-de|Baltische Föderale Immanuel-Kant-Universität}}) je univerzitet u ruskom gradu [[Kalinjingradska oblast|Kaljiningradu]]. Osnovan je kao naučni institut [[1947]]. godine, odnosno nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada je tadašnji [[Königsberg]] postao dio [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, odnosno Kalinjingradske oblasti u okviru [[Ruska Sovjetska Federalna Socijalistička Republika|Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike]]. Od [[1967]]. do [[2005]]. univerztet je nosio ime ''Kaljiningradski državni univerzitet''. Današnji univerzitet tvrdi da je nasljednik njemačke institucije koja je u gradu djelovala prije rata pod nazivom ''Albertus-Universität Königsberg'' u tadašnjoj [[Istočna Pruska|Istočnoj Pruskoj]]. Njemački je univerzitet osnovan još [[1544]]. godine i djelovao je do [[1945]]. godine. Tvrdnju da je današnji univerzitet nasljednik germanofone institucije neki dovode u pitanje zbog [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|Progona Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata]] koja je dovela do potpune promjene nastavnog kadra i studentskog tijela. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Immanuel Kant State University of Russia}} * [http://www.kantiana.ru/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120504024051/http://www.kantiana.ru/ |date=2012-05-04 }} [[Kategorija:Nastanci 1947.]] [[Kategorija:Univerziteti u Rusiji]] [[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope]] [[Kategorija:Kalinjingradska oblast]] l4clrfdm4prbkdoaofgvyn7kc1dul1k 0 129824 41263257 41101333 2022-08-26T05:38:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chambourcy Maison Derain.jpg|desno|thumb|250px| Kuća Andre Derena u "Chambourcy" ]] [[Datoteka:Chambourcy Plaque Derain.jpg|desno|thumb|250px| Spomen ploča Andre Derena u "Chambourcy"]] '''Andre Deren''' (*[[10. jun]]i [[1880]] — †[[8. septembar]] [[1954]]), bio je poznati [[Francuska|francuski]] slikar i grafičar. == Biografija == Rođen je u departmantu Il de Frans i od [[1898|1898.]]- [[1899|1899.]] obrazovao se na renomiranoj umetničkoj školi, L Akademi Kamij. Prilikom kopiranja dela u [[Luvr]]u se upoznaje sa [[Anri Matis]]om sa kojim se upoznao još prilikom studija na akademiji. U to vreme je posetio izložbu i upoznao se sa delom i ranijim radovima [[Van Gog]]a u Priskom jesenjem salonu. [[1900|1900.]] sreo je [[Moris Vlamenk|Morisa Vlamenka]] sa kojim je delio kasnije i atelje i sarađivao sa njim. Slike Andre Derena su u početku bili pejsaži. Tokom izložbe u Pariskom jesenjem salonu [[1904]]. godine se susreo sa delom [[Pol Sezan|Pola Sezana]] koje je na njega izvršilo utisak i obeležilo njegovo kasnije stvaralaštvo. Sa Anri Matisom je razvio i osnovao stil [[fovizam|fovizma]]. Upoznaje se i sa delima [[Pol Gogen|Pola Gogena]]. Poznate avangardne slikare [[Pablo Pikaso|Pabla Pikasa]] i [[Žorž Brak|Žorža Braka]] upoznaje [[1907]]. godine a poznavao je i sarađivao i sa [[Gijom Apoliner|Gijomom Apolinerom]], Kes van Dongenom, Maksom Jakobsonom. U ovo vreme je otkrio i počeo i da sakuplja dela tzv. Primitivne umetnosti Afrike koja je zaintrigirala i druge poznate umetnike. Preselio se u umetničku četvrt Pariza Monmartr gde je živeo i radio i Pikaso kao i drugi poznati slikari. Deren je započeo sa radovima i u kiparstvu. [[1909]]. je ilustrirao lirsko delo Apolinera a [[1912|1912.]] zbirku pesama Maks Jakobsa, i nastavio sa ilustracijama za [[Andre Breton]]a a [[1934]]. godine je od Volarda dobio ugovor za ilustraciju "Satirikona" i napravio grafičke listove. [[1914]]. bio je u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]]. Već tokom rata a i kasnije još više bio je poznat u umetničkim krugovima u kojima se kretao. Za Sergeja Dijagdelijeva radio je na scenskom uređenju u pozorištu. Postaje jako poznat i njegova se dela prikazuju ne samo u Francuskoj već i [[London]]u, [[Berlin]]u, [[Frankfurt]]u, [[Diseldorf]]u, [[Njujork]]u i [[Sinisnati]]ju. U toku okupacije Francuske tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] živeo je u [[Pariz]]u i kao predstavnik francuske kulture bio je priman od strane vlasti a [[1941]]. putovao je i u Nemačku u organizaciji vlasti. Posle oslobođenja je od mnogih bio smatran za kolaboracionistu i posle rata u početku nije imao nikakvih izložbi svojih dela. Umro je u departmentu [[Gornja Sena]]. == Delo == Već kao mlad je zavoleo slikarstvo. Nekoliko godina je posećivao umetničku akademiju. Sarađivao je sa [[Anri Matis]]om i [[Moris Vlamenk|Morisom de Vlaminkom]]. [[1905|1905.]] godine osniva pravac koji je poznat pod nazivom [[fovizam]] i time je pored slikara koji su pripadali grupi Most ({{jez-nem|die Brücke}} ) koja se razvila u Nemačkoj, postao zastupnik moderne u slikarstvu. Od Matisa je prihvatao stavove o slikarstvu da nije važan motiv slike i upotrebu jarke boje koja je na platno istisnuta direktno iz tube, bez mešanja i nalaženja nijansi kako su to do tada radili svi slikari [[impresionizam|impresionista]] kao i slaganje boja u kompoziciji i primeni efekata komplementarnih boja za kompoziciju slike. [[1905]] godine ostvaruje slike pejzaža i veduta sa tragovima [[impresionizam|impresionizma]] i pointilizma. Njegovi radovi bili su pod uticajima [[van Gog]]a, [[Pol Gogen|Gogena]] i [[Pol Sezan|Sezana]], ali posle Drugog svetskog rata radio je jednostavnije i arhaički delujuće pejsaže, aktove i portrete i razvijao se dalje a njegova dela su dobila elemente dekorativizma i nije više doživeo priznanja koja je imao tokom 20-tih godina. == Literatura == # Dejiny umenia, Michael V, Altpatov, Martin [[1976]] # Umění, Hendrik Willem van Lon, Praha [[1939|1939.]] # Enciklopedija likovnih umjetnosti, L.Z. FNRJ, Zagreb [[1959|1959.]] # Mala prosvetina enciklopedija, Beograd, [[1959|1959.]] # Svet umenia, IKAR, Bratislava [[2002|2002.]] # Dejiny umenia, Mladé letá Bratislava [[2001|2001.]] # Svetové dejiny umenia, B.F. Groslier, Larusse, Praha [[1996|1996.]] # Dejiny umenia, Martyn Janek, Karel Thiry, Bratislava [[1990|1990.]] # Slikarski pravci XX veka, Lazar Trifunović, Beograd, [[1981|1981.]] # de Wikipedia == Vanjske veze == {{Commonscat|André Derain}} * [http://www.halter.net/gallery/derain-tr.html André Derain: A Virtual Art Gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208120138/http://www.halter.net/gallery/derain-tr.html |date=2006-12-08 }} * [http://serdar-hizli-art.com/modern_painting/derain_andre.htm Derain, André] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070828005638/http://serdar-hizli-art.com/modern_painting/derain_andre.htm |date=2007-08-28 }} * [http://www.tendreams.org/derain.htm Ten Dreams Galleries] {{Lifetime|1880|1954|Derain, Andre}} [[Kategorija:Francuski slikari|Deren, Andre]] [[Kategorija:Fovizam]] kxtb1f978ri5oeb9n0lpe3po06z1piw 0 132579 41263367 41194293 2022-08-26T11:36:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki :''Ako ste tražili članak o teniserki, pogledajte članak [[Billie Jean King|Bili Džin King]].'' {{Singl latinica| Ime = Billie Jean| Omot = | Izvođač = [[Michael Jackson|Majkl Džekson]]| sa albuma = [[Thriller (албум)|Thriller]]| Izdat = 2. januar, 1983.| Format = [[gramofonska ploča|7" singl]]| Snimljen = 1982.| Žanr = [[Pop|Dens-pop]]<br /> [[rhythm and blues|ritam i bluz]] <br /> [[fank]]| Dužina = 4:55 (album/singl verzija)<br />6:22 (prvobitna 12" verzija)<br />2:20 (demo verzija)| Producent = [[Kvinsi Džons]], Majkl Džekson| Mesto na listama =| Kuća = [[Epik Rekords|Epic Records]]| B-strana =| Tekstopisac = Majkl Džekson| Prethodni singl = „[[The Girl Is Mine]]“<br /> (1982)| Ovaj singl = „Billie Jean“<br /> (1983)| Sledeći singl = „[[Beat It]]“<br /> (1983)| }} „'''Billie Jean'''“ je [[rhythm and blues|ritam i bluz]], [[pop|dens-pop]] i [[fank]] pjesma američkog izvođača [[Michael Jackson|Majkla Džeksona]]. Napisao ju je Džekson dok ju je producirao Kvinsi Džons za pjevačev šesti solo album, „[[Thriller]]“ (1982). Pjesma se jedva našla na albumu zbog mnogih neslaganja između pomenute dvojice. Njeni stihovi aludiraju na istinito životno iskustvo u kojem je mentalno bolesna obožavateljka tvrdila da je Džekson otac jednog od njenih blizanaca. Poznata je po svojstvenom basu i Džeksonovim vokalnim štucanjima. Miksovana je 91 put od strane Brusa Svedijena prije nego što je finalizovana. Nakon uspješnog plasmana singla „[[The Girl Is Mine]]“ na top-listama, „Billie Jean“ je izdata 2. januara 1983, kao albumov drugi singl. Bila je komercijalno i kritički uspješna širom svijeta. Postala je jedan od najprodavanijih singlova 1983, zauzimajući istovremeno prva mjesta u Sjedinjenim Državama i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Navođena kao jedna od najrevolucionarnijih pjesama ikada, sertifikovana je platinastim tiražom 1989. Odlikovana mnogim priznanjima i nagradama (među kojim i dvjema [[Gremi]] nagradama, jednom Američkom muzičkom nagradom i uvođenjem u „Kući slavnih producenata spotova“) pjesma i njen spot su katapultirali „Thriller“ na čelo najprodavanijih albuma svih vremena. Pjesma je promovisana kratkim filmom koji je srušio rasne barijere na [[MTV|Muzičkoj televiziji]] kao prvi spot jednog crnog izvođača koji se prikazivao na njoj i Emijem nominovanim nastupom sa „Motauna 25“ gdje je Džekson premijerno prikazao [[mesečev hod (ples)|mjesečev hod]]. Takođe je promovisana [[Pepsi]] reklamama. Tokom snimanja jedne od reklama, Džekson je pogođen vatrometom. Korišćena i prerađivana od strane mnogih savremenih izvođača, „Billie Jean“ je učinila Džeksona međunarodnom pop ikonom. == Pozadina == {{rquote|right|Bili Džin nikada nije postojala, djevojka iz pjesme je mješavina ljudi sa kojima su se moja braća susrela tokom godina. Nikada neću razumjeti kako ove djevojke mogu da kažu da nose nečije dijete ako to nije istina.|Majkl Džekson, „Moon walk“ (1988)|<ref name="moonwalk">Jackson, pp. 192–194</ref>}} Džekson je u svojoj autobiografiji „Moon walk“ napisao kako je pjesma bila bazirana na djevojkama sa kojim su se on i njegova braća često susretali kao članovi benda [[Jackson 5|Džekson 5]]:<ref name="moonwalk"/><ref name="Wadhams">Wadhams, pp. 418–422</ref><ref name="Billie Jean files lawsuit saying that he is the one">{{cite web|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=DN&s_site=philly&p_multi=PI|DN&p_theme=realcities&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=125F801F015B5DC8&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|title=Billie Jean files lawsuit saying that he is the one|date=(December 20, 2008)|publisher=''[[Philadelphia Daily News]]''|accessdate=13. marta 2010}}</ref> „Bili Džin je anonimna. Ona je oličenje mnogih djevojaka. Te osobe su nazivane grupi djevojkama u toku šezdesetih.“ Dodao je: „One bi se nalazile kod vrata bekstejdža kada bi došao neki bend u gradu da bi uspostavile odnos sa članovima, tako da mislim da sam napisao pjesmu koristeći iskustvo moje braće kada sam bio mali. Bilo je puno djevojaka kao što je Bili Džin. Svaka je tvrdila da njihov sin pripada jednom od moje braće.“<ref name="Michael Jackson Answers Fan Questions In 1996 Thailand Interview">{{cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1615349/20090706/jackson_michael.jhtml|title=Michael Jackson Answers Fan Questions In 1996 Thailand Interview|last=Vena|first=Jocelyn|date = 6. 07. 2009.|publisher=[[MTV]]|accessdate=13. marta 2010}}</ref> Džeksonov biograf, Rendi Taraboreli, promovisao je teoriju da je Bili Džin odvojena od stvarnog životnog iskustva sa kojima se pjevač 1981. godine suočio. U knjizi „The Magic & The Madness“ je objavio kako je jedna mlada žena napisala pismo Džeksonu u kom ga je informisala kako je on otac jednog od njenih blizanaca.<ref name="tara 223-224">Taraborrelli, pp. 223–224</ref><ref name="Man in the moonwalk">{{cite web|first=Sport|last=Murphy|url=http://www.nypost.com/seven/01272008/entertainment/music/man_in_the_moonwalk_427676.htm?page=0|title=Man in the moonwalk|publisher=''[[New York Post]]''|date=January 27, 2008|accessdate=15. februara 2009}}</ref> Džekson koji je zvanično dobio pismo ovakvog sadržaja nikada nije upoznao ovu ženu, i ignorisao je pismo. Ta žena je slala sve više pisama Džeksonu tvrdeći kako ga voli i da želi biti sa njim. Pisala je koliko bi srećni bili podižući dijete zajedno. Osuđivala je kako Džekson može da ignoriše svoju sopstvenu krv. Pisma su ometala pjevača do te mjere da je imao noćne more.<ref name="tara 223-224"/> Nakon pisama Džekson je primio pošiljku koja je sadržala fotografiju obožavaoca, kao i pismo i pištolj. Džekson je bio uplašen- u pismu je traženo da pop zvijezda izvrši samoubistvo izvjesnog dana u specifično vrijeme. Obožavatelj bi to isto uradio, ubio bi „njihovu“ bebu. Napisano je da ako ne mogu da budu zajedno u ovom životu, biće u sledećem. Na majčinu užasnutost Džekson je uramio sliku, i okačio ju u trpezariji iznad stola gdje ruča u svojoj porodičnoj kuci. Kasnije su Džeksonovi otkrili da je obožavateljka poslata na liječenje kod psihijatra.<ref name="tara 223-224"/> == Snimanje == [[Datoteka:Quincy Jones 2008.jpg|thumb|left|200px|Kvinsi Džons je smatrao da je „Billie Jean“ bila preslaba da bi se našla na albumu „Thriller“.]] Sa svojim fanom u mislima, Džekson je napisao „Billie Jean“, i kasnije je tvrdio da je znao dok je pisao pjesmu da će ona biti hit: „[[Muzičar]] poznaje svoj materijal. Sve treba da stoji na svom mjestu. To te ispunjuje i čini da se osjećaš dobro. Tako sam se ja osjećao dok sam pisao „Billie Jean“. Znao sam dok sam pisao da će biti veliki hit.“<ref name="moonwalk"/><ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/> Pjevač je objašnjavao koliko je bio obuzet pjesmom. Jednom prilikom, neposredno, putujući sa svojim prijateljom, nije primjećivao da mu gori auto sve dok ga motorciklista u prolazu nije informisao, za šta je izjavio: „Dječak nam je po svemu sudeći, spasao živote.“<ref name="moonwalk"/><ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/> Pop zvijezda je imala niz neslaganja sa producentom. Kvinsi Džons nije htio da se „Billie Jean“ pojavi na albumu jer je smatrao da je bila preslaba da bi bila dio kolekcije.<ref name="tara 223-224"/><ref name="The genius of Jacko">{{cite web|url=http://www.independent.ie/entertainment/music/the-genius-----of-jacko-1681301.html|title=The genius of Jacko|last=Daly|first=Susan|date = 21. 03. 2009.|publisher=''[[Irish Independent]]''|accessdate=13. marta 2010}}</ref> Producentu se nije dopadao demo i zanemarivao je pesmin bas.<ref name="Halstead 36-37">Halstead, pp. 36–37</ref> Džons je htio da ukloni uvod od 29 sekundi koje je Džekson insistirajući zadržao:<ref name="Thrills and spills and record breaks">{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/magazine/7117000.stm|title=Thrills and spills and record breaks|last=Winterman|first=Denise|date=November 30, 2007|publisher=[[BBC News]]|accessdate=13. marta 2010}}</ref><ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1">{{cite news|first=|last=|title=The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1|publisher=''[[Blender (magazine)|Blender]]''|date=(October, 2005)|accessdate=15. februara 2009}}</ref> „Rekao sam, Majkl, mi moramo ukloniti taj uvod.“ Džons je kasnije ispričao: „Rekao je: „Ali to je žele!... To je ono što me tjera da plešem.“ I kad Majkl Džekson kaže: „To je ono što me tjera da plešem.“, pa, ostatak nas samo može da ćuti.“<ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/><ref name="The steps that made Michael Jackson great">{{cite web|url=http://www.chron.com/disp/story.mpl/life/main/6507076.html|title=The steps that made Michael Jackson great|last=Glentzer|first=Molly|date = 1. 07. 2009.|publisher=''[[Houston Chronicle]]''|accessdate=13. marta 2010}}</ref> Džons je takođe htio da promijeni naziv pjesme u „Not My Lover“, misleći da će ljudi pomisliti da se pjesma odnosi na teniserku [[Billie Jean King|Bili Džin King]].<ref name="Moonwalker everything everyone already knows about Michael Jackson is in his fluffy autobiography">{{cite web|url=http://nl.newsbank.com/nl-search/we/Archives?p_product=SJ&s_site=mercurynews&p_multi=SJ&p_theme=realcities&p_action=search&p_maxdocs=200&p_topdoc=1&p_text_direct-0=0EB72D8FDF01B3B7&p_field_direct-0=document_id&p_perpage=10&p_sort=YMD_date:D&s_trackval=GooglePM|title=Moonwalker everything everyone already knows about Michael Jackson is in his fluffy autobiography|date = 21. 04. 1988.|publisher=''[[San Jose Mercury News]]''|accessdate=13. marta, 2010}}</ref><ref name="'Thriller of a Lifetime'">{{cite web|url=http://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/473617611.html?dids=473617611:473617611&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=May+01%2C+1988&author=Michael+Jackson&pub=Toronto+Star&desc='Thriller+of+a+Lifetime'&pqatl=google|title='Thriller of a Lifetime'|last=Jackson|first=Michael|date=1. 05. 1988.|publisher=''[[Toronto Star]]''|accessdate=13. marta, 2010|archivedate=2013-02-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130210011434/http://pqasb.pqarchiver.com/thestar/access/473617611.html?dids=473617611:473617611&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=May+01%2C+1988&author=Michael+Jackson&pub=Toronto+Star&desc='Thriller+of+a+Lifetime'&pqatl=google|deadurl=yes}}</ref> Džekson je odbio da promijeni naziv i zatražio je od Džonsa da mu se pridruži u produkciji jer je demo pjesme zvučao gotovo isto kao i konačan proizvod. Naknadno, tražio je još ovlašćenja koja nije dobio kao ni prethodne zahtjeve što je rezultiralo prekidanjem radova na nekoliko dana.<ref name="tara 223-224"/><ref name="Halstead 36-37"/> Sredivši svoje odnose, Džons je zadao Džeksonu da otpjeva pjesmu kroz kartonsku cev dužine dva metra.<ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/> Džeksonov cjelokupni glavni vokal je snimljen iz prvog pokušaja; trenirao je glas prethodno svakog jutra tokom produkcije.<ref name="Wadhams"/> Džez saksofonista, Tom Skot, je svirao lirikon, rijedak tip sintesajzera. Bas gitarista, Luis Džonson se zatim pridružio timu. On je odsvirao svoj dio na svakoj gitari koju je imao. Džekson se opredijelio za Jamahinu bas gitaru.<ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/> Greg Filingejns je takođe bio uključen; on je svirao klavijature. Filingejns je izjavio za pjesmu: „ „Billie Jean“ je uzbudljiva na svakom nivou. Zvučno je uzbudljiva, zato što je instrumentacija tako minimalna da možete stvarno sve čuti. Melodično je uzbudljiva. Stihovno je uzbudljiva. Vokalno je uzbudljiva. Utiče na vas fizički, emocionalno, pa čak i duhovno.“<ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/> Pjesma je miksovana od strane Brusa Svedijena 91 put - neobično za Svedijena koji je miksovao pjesme samo po jednom.<ref name="Halstead 36-37"/> Džons je rekao Svedijenu da stvori zvuk udaraljki kakav niko nije ranije čuo. Audio inžinjeru je rečeno da isto tako doda i drugačiji element, „zvučnu ličnost“: „Ono što sam završio je stvaranje platforme za udaraljke i dizajniranje nekih posebnih malih stvari …“ Svedijen je kasnije napisao: „Nema mnogo muzičkih komada gdje možete čuti prve tri od četiri note udaraljki i odmah reći o kakvom se komadu radi“, da bi zaključio: „Ali mislim da je to slučaj sa pjesmom „Billie Jean“- gdje sam dodao zvučnu ličnost.“<ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/><ref name="Halstead 36-37"/> == Kompozicija == <!-- {{multi-listen start}} {{multi-listen item|filename=Michael Jackson - Billie Jean.ogg|title= „-{Billie Jean}-“ |description= Isječak hit pjesme koja je bila br. 1 singl u mnogim zemljama širom svijeta.}} {{multi-listen end}} --> „Billie Jean“ se smatra ritam i bluz, dens-pop i fank pjesmom. Instrumental je načinjen upotrebom nekoliko vrsta udaraljki kao što su doboš, standardni rok bubanj i činele. Takođe, odjeci i udvostručeni glasovi Džeksona, te njegovi poznati uzvici su važan dio pjesme. Korišćene su i violine na dijelu bez pjevanja, sintesajzer, bas, a ponegdje se može čuti i kratko pucketanje prstiju. Kompoziciju karakteriše istaknuta i ponavljana bas linija.<ref name="Wadhams"/> Pjesma sadrži 116 otkucaja u minuti i odsvirana je u [[Еф-мол|ef-molu]].<ref name="sheet">{{cite web |url=http://www.musicnotes.com/sheetmusic/mtd.asp?ppn=MN0041781 |title=Billie Jean - Michael Jackson Digital Sheet Music (Digital Download) |work=MusicNotes.com |publisher=[[Alfred Publishing|Alfred Publishing Co. Inc]] |accessdate = 26. 3. 2010.}}</ref> Pjevačev glas varira od [[tenor]]a do niskog falseta. Pjesmu je napisao i učestvovao u njenoj produkciji Džekson bazirajući „radnju“ na istinitom životnom iskustvu. Stihovi se bave mračnijim temama poput opsesije i paranoje. == Izdanje i prijem == Izdat [[1. 12.|1. decembra]] [[1982|1982.]] godine, album „Thriller“ je bio kritički i komercijalno uspješan.<ref name="tara 222">Taraborrelli, p. 222</ref> Mjesec dana kasnije, [[2. 1.|2. januara]] [[1983]], „Billie Jean“ je izdata kao albumov drugi singl; nakon Džeksonovog uspješnog dueta sa [[Пол Макартни|Polom Makartnijem]] na singlu „[[The Girl Is Mine]]“.<ref name="Halstead 37-38">Halstead, pp. 37–38</ref><ref name="Nelson George 39">George, p. 39</ref> Pjesma se našla na prvom mjestu liste „[[Billboard Hot 100|Bilbord hot 100]]“ gdje je provela sedam nedjelja.<ref name="Halstead 37-38"/> „Billie Jean“ je zauzimala vrh ritam i bluz liste u Sjedinjenim Državama devet nedjelja kao i deveto mjesto liste savremenih pjesama.<ref name="Nelson George 39"/> U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je bila broj jedan hit. „Billie Jean“ i album „Thriller“ su istovremeno bili brojevi jedan na obje strane Atlantika što je jedno od rijetkih dostignuća. Pjesma je bila treći najprodavaniji singl u Sjedinjenim Državama i deveti u Kraljevstvu.<ref name="Halstead 37-38"/> „Billie Jean“ je dosegla broj jedan u Španiji i Švajcarskoj, top deset u Austriji, Novom Zelandu, Norveškoj i Švedskoj i broj 45 u Francuskoj.<ref name="austria">{{Cite web|url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Austrian Singles Chart Archives|accessdate=21. februara 2009|publisher=austriancharts.at}}</ref> Osim komercijalno, pjesma je bila i kritički jako uspješna. Kristofer Koneli iz magazina „[[Rolling Stone|Roling stoun]]“ je opisao pjesmu upadljivom i tužnom fank numerom sa istaknutom porukom koja prikazuje Džeksonova osjećanja.<ref name="RS review">{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/albums/album/303823/review/6067536/thriller|title=Rolling Stone's ''Thriller'' review|accessdate=21. februara 2009|publisher=''[[Rolling Stone]]''|archivedate=2008-06-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080622105025/http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/albums/album/303823/review/6067536/thriller|deadurl=yes}}</ref> „Blender“ je bio mišljenja da je pesma jedna od najzvučnijih i najčudovnatijih, psihološki najbremenitijih i očigledno najbizarnijih stvari koje su dosegle „Top 40“ na radiju.<ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/> „Stajlus magazin“ je smatrao da je pjesma jedna od najboljih prezentacija filmskog noara u pop muzici.<ref name="stylus">{{Cite web|url=http://www.stylusmagazine.com/articles/diamond/michael-jackson-thriller.htm|title=Thriller - The Diamond|accessdate=21. februara 2009|publisher=[[Stylus Magazine]]}}</ref> Olmjuzik ocjenjuje da je „Billie Jean“ zapanjujuća i futuristična.<ref name="allmusic review">{{Cite web|url=http://www.allmusic.com/album/thriller-25th-anniversary-expanded-edition-r1314329|title=Allmusic's ''Thriller 25'' review|accessdate=21. februara 2009|publisher=[[Allmusic]]}}</ref> Pjesma je pohvaljena i od strane Džeksonovih biografa. Nelson Džordž je konstantovao da je učešće Džerija Heja dalo pjesmi dozu opasnosti dok je Rendi Dž. Taraboreli dodao tamna i rasejana, po produkcijskim standardima Kvinsija Džonsa.<ref name="tara 223-224"/><ref name="Nelson George 23">George, p. 23</ref> „Billie Jean“ je odlikovana mnogim nagradama i priznanjima. Na dodeli [[Gremi]]ja 1984, pjesma je zaradila Džeksonu dvije od osam nagrada; proglašena je najboljom ritam i bluz pjesmom i najboljim ritam i bluz muškim izvođenjem. Osvojila je „Bilbordovu“ muzičku nagradu za omiljenu dens i disko ploču. Takođe je odlikovana od strane „Bilbord“ magazina za najbolji singl jednog crnca tokom osamdesetih. Američke muzičke nagrade priznaju pjesmu kao omiljeni pop i rok singl dok je „Keš boks“ nagradio pjesmu za najbolji pop singl i najbolji singl jednog crnca. Pjesma je nagrađena i za svoje prodaje. Osvojila je priznanje Nacionalne asocijacije muzičkih trgovaca pod imenom „Dar muzike“ 1984. godine. Do 1989, standardni format singla je sertifikovan platinastim tiražom od strane Industrijske asocijacije muzike Amerike za prodaju najmanje milion kopija.<ref name="Halstead 38-40">Halstead, pp. 38–40</ref><ref name="Nelson George 39-43">George, pp. 39–43</ref> Digitalna preuzimanja pjesme su sertifikovana zlatnim tiražom za prodaju oko pola miliona primjeraka.<ref name="riaa">{{Cite web|url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH|title=RIAA database|accessdate=24. februara 2009|publisher=[[Recording Industry Association of America]]}}</ref> Ukupan broj digitalnih preuzimanja u Sjedinjenim Državama do marta 2009. bio je oko 864 hiljade.<ref name="Week Ending March 15, 2009: The Idol With The Most">{{cite news|url=http://new.music.yahoo.com/blogs/chart_watch/29509/week-ending-march-15-2009-the-idol-with-the-most/|title=Week Ending March 15, 2009: The Idol With The Most|last=Grein|first=Paul|date=18. 03. 2009.|publisher=[[Yahoo! Music]]|accessdate=26. marta 2009|archivedate=2009-03-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090321194150/http://new.music.yahoo.com/blogs/chart_watch/29509/week-ending-march-15-2009-the-idol-with-the-most/|deadurl=yes}}</ref> == Promocija == === Spot === Kratak film o Džeksonovoj „Billie Jean“ smatran je spotom koji je [[МТВ|MTV]], do tada nepoznat muzički kanal, napravio daleko boljim. Bio je to jedan od prvih spotova jednog crnca koji je regularno objavljivan na tom kanalu, u vrijeme kada muzika tog crnca „nije bila dovoljno rok“.<ref name="Campbell 58">Campbell, p. 58</ref> Spot režiran od strane Stivija Barona prikazuje [[Папарацо|paparaca]] koji prati Džeksona. Paparaco nikada ne uhvati pjevača, čak i kada ga fotografiše, Džekson se na slici gubi. Igrajući putem do Džinine hotelske sobe, Džekson hoda trotoarom na kom šta god dotakne počinje da svijetli.<ref name="Campbell 58"/><ref name="Michael Jackson: A Life in Film">{{cite web|first=Sean|last=Weitner|url=http://www.flakmag.com/music/mj/videos.html|title=Michael Jackson: A Life in Film |publisher=''[[Flak magazine]]'' |accessdate=15. februara 2009}}</ref> Izazivajući brze okrete, Džekson skače i zaustavlja se na vrhovima svojih nožnih prstiju. Stigavši do hotela, Džekson ide uz stepenice koje vode do sobe. Svakim dodirom i korakom osvijetljava tlo, i obasjani „hotel“ se gasi kada on nestane. Stigavši u scenu, paparaco gleda kako Džekson nestaje ispod pokrivača na Džininom krevetu. Kada je policija stigla, paparaco biva uhapšen za špijuniranje tog para. Džekson je pokazao novi izgled u spotu, sa džeri frizurom i hirurški izmijenjenim nosem. Nosio je crno kožno odijelo, roze košulju i mašnu koju su kopirali od djece sa mnogih područja Sjedinjenih Država.<ref name="Campbell 58"/> Imitacija je postala stroga zabrana, tako da su đaci u srednjoj školi „Baund Bruk“ iz inata protestvovali zbog zabrane da nose jednu bijelu rukavicu kao Majkl Džekson na „Motanu 25“.<ref name="School bans Michael Jackson attire">{{cite web|url=http://news.google.co.uk/newspapers?id=7NsvAAAAIBAJ&sjid=mPsDAAAAIBAJ&pg=6799,4585740&dq=michael-jackson+bound-brook+glove&hl=en|title=School bans Michael Jackson attire|date=(March 13, 1984)|publisher=''[[Lakeland Ledger]]''|accessdate=13. marta 2010}}</ref><ref name="White gloves banned">{{cite web|url=http://news.google.co.uk/newspapers?id=jdEyAAAAIBAJ&sjid=Ue8FAAAAIBAJ&pg=5326,1479180&dq=michael-jackson+bound-brook+glove&hl=en|title=White gloves banned|date=(March 14, 1984)|publisher=''[[Ottawa Citizen]]''|accessdate=13. marta 2010}}</ref><ref name="Gloved teens protest policy">{{cite web|url=http://news.google.co.uk/newspapers?id=BkstAAAAIBAJ&sjid=np0FAAAAIBAJ&pg=2862,1229823&dq=michael-jackson+bound-brook+glove&hl=en|title=Gloved teens protest policy|date=(March 3, 1984)|publisher=''[[The Rock Hill Herald]]''|accessdate=13. marta 2010|archivedate=2012-12-09|archiveurl=https://archive.today/20121209103633/http://news.google.co.uk/newspapers?id=BkstAAAAIBAJ&sjid=np0FAAAAIBAJ&pg=2862,1229823&dq=michael-jackson+bound-brook+glove&hl=en|deadurl=yes}}</ref> Volter Jetnikof, predsjednik Džeksonove izdavačke kuce, dozvolio je MTV-ju da pusti spot. Jetnikof se naljutio kada je MTV odbio da pusti spot, zato što je izvođac bio crn: „Rekao sam MTV-ju, povlačim sve što smo dali, sva naša djela, neću im više davati spotove, izaćiću i jebeno reći narodu da spot niste pustili, jer je pjevač crnac.“<ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/> MTV je popustio, i pustio spot, uz sve češće ponavljanje.<ref name="The 500 Greatest Songs Since You Were Born: Number 1"/> Nakon isticanja tog spota, „Thriller“ je prodat u još novih 10 miliona kopija.<ref name="Sing a Song of Seeing">{{cite web|first=Jay|last=Cocks|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926425-3,00.html|title=Sing a Song of Seeing|publisher=''[[Time (časopis)|Time]]''|date=26. 12. 1983.|accessdate=15. februara 2009|archivedate=2009-08-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090820032442/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926425-3,00.html|deadurl=yes}}</ref> Kompanija je kasnije prestala sa iskazivanjem rasizma. Zahvaljujući tom kratkom filmu Džekson je osvojio sve „Bilbordove“ liste snimaka, i uveo ga u „Kući slavnih producenata spotova“ 1992 godine.<ref name="Halstead 38-40"/> Spot je rangiran kao 5. na listi „20 najboljih spotova“, i kao 35. „najbolji spot milenijuma“ na MTV-ju i na televiziji Gvajd.<ref name="Cash tops Thriller with best video ever">{{cite web|first=David|last=Smith|url=http://www.guardian.co.uk/uk/2005/jan/30/arts.artsnews|title=Cash tops Thriller with best video ever|publisher=''[[The Guardian]]''|date = 30. 01. 2005.|accessdate=15. februara 2009}}</ref><ref name="Halstead 39-41">Halstead, pp. 39–41</ref> === „Motaun 25“ === Džeksonov nastup pjesme „Billie Jean“, izveden 25. marta 1983, kritički je i popularno prihvaćen. Smješten u Pasadena sivik auditorijumu, „Motaun 25: Juče, danas i zauvijek“ je bila proslava 25 godina postojanja Motaun rekordsa. Organizovan od strane Suzan de Pase, na događaju su se pojavili svi Motaunovi članovi. Motaunove zvijezde su se okupile za jedan događaj, odajući počast osnivaču kuće, Beriju Gordiju, i ističući njegov efekat na sve njih. Džekson je prvobitno odbio pozivnicu čvrsto ne želeći da nastupi uživo ili da nastupa sa svojom braćom. Kasnije se predomislio nakon što je lično posjetio Gordija prema kome je odavao veliko poštovanje. Džekson je odlučio da nastupi ali pod uslovom da ima i samostalno izvođenje. Gordi je prihvatio uslov i pjevač je izabrao da nastupi sa pjesmom „Billie Jean“.<ref name="tara 234-240">Taraborrelli, pp. 234–240</ref> Prateći nastupe Marvina Gajea, Smoukija Robinsona i Meri Vels, Džeksonovi su preuzeli binu da bi ponovo zajedno nastupili nakon osam godina. Otpjevali su refrene nekih svojih hitova završavajući pjesmom „I'll Be There“ i ostavljajući Majkla samog na sceni. Poslije obraćanja publici, Džekson je počeo izvoditi svoj hit.<ref name="tara 234-240"/> Noseći crne pantalone, crne kožne loaferke i jednu bijelu dijamantsku rukavicu, Džekson je nabacio fedoru na glavu i zauzeo poziciju - držeći desnu ruku na šeširu i lijevu nogu savijenu. Bacajući šešir publici, Džekson je sinhronizovano usnama krenuo sa izvođenjem „Billie Jean“. Zatim, tokom muzičkog interludijuma, pjevač je prikazao korak za koji mnogi tvrde da je potvrdio njegov status međunarodne pop ikone.<ref name="Michael Jackson: A life in the spotlight">{{cite web|first=Todd|last=Leopold|url=http://edition.cnn.com/2005/SHOWBIZ/Music/01/30/jackson.life/|title=Michael Jackson: A life in the spotlight|publisher=[[CNN]]|date = 6. 06. 2005.|accessdate=15. februara 2009}}</ref><ref name="A Giant Step for Jackson">{{cite web|first=Bob|last=Cannon|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,301524,00.html|title=A Giant Step for Jackson|publisher=''[[Entertainment Weekly]]''|date=|accessdate=15. februara 2009|archivedate=2009-04-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090421093636/http://www.ew.com/ew/article/0,,301524,00.html|deadurl=yes}}</ref> Klizajući se unazad, Džekson je izveo [[Mesečev hod (ples)|mjesečev hod]] prije nego što se okrenuo i stao na vrhovima svojih špic-patika. To je bilo Džeksonovo prvo javno izvođenje mjesečevog hoda. Pjevač je izjavio da je korak uvježbavao u svojoj kuhinji prije šoua.<ref name="Campbell 65-68"/> <!--[[Datoteka:MichaelJacksonMoonwalk.ogg|thumb|Džekson je prvi put prikazao svoj simbolični pokret na proslavi 25 godina postojanja Motaun rekordsa.]]--> Program je posmatralo oko 50 miliona ljudi i bio je nominovan Emi nagradom.<ref name="A Glance at the Career of Michael Jackson">{{cite web|first=|last=|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,159509,00.html|title=A Glance at the Career of Michael Jackson|publisher=[[Fox News Channel]]|date=(June 14, 2005)|accessdate=15. februara 2009}}</ref><ref name="Michael Jackson, Akon Are 'Startin' Somethin' On Thriller 25 Track">{{cite web|first=Chris|last=Harris|url=http://www.mtv.com/news/articles/1579562/20080114/jackson_michael.jhtml?loc=interstitialskip|title=Michael Jackson, Akon Are 'Startin' Somethin' On Thriller 25 Track|publisher=[[MTV]]|date = 14. 01. 2008.|accessdate=15. februara 2009}}</ref> Sa nastupom, Džekson je dosegao do nove publike i povećao je prodaju albuma „Thriller“, koji je zatim postao najprodavaniji album na svijetu. Dan nakon što je šou prikazan, Džeksona je pozvao [[Fred Astaire|Fred Aster]], njegov idol iz djetinjstva, koji ga je pohvalio. Drugi idol iz djetinjstva, [[Semi Dejvis Džunior]], dobio je Džeksonovu šljašteću jaknu kojoj se divio tokom nastupa.<ref name="Campbell 65-68">Campbell, pp. 65–68</ref> Džekson je tvrdio da je bio razočaran izvedbom; želio je duže ostati na vrhovima svojih prstiju, a zatim je rekao da je „Billie Jean“ jedna od pjesama koje voli izvoditi ali samo onda kada ne mora na način na koji je to uradio te noći: „Publika želi neosporno djelo - morao sam da uradim mjesečev hod u tom trenutku“, da bi kasnije rekao: „Volio bih da uradim drugačiju verziju.“<ref name="tara 234-240"/><ref name="Halstead 38-40"/> Na „Top 100“ listi, sastavljenoj od strane VH1 i Entertainment Weekly 2000, Džeksonov nastup je rangiran na šestom mjestu najvećih rokenrol televizijskih momenata.<ref name="Top Rock TV Moment A Really Big Show">{{cite web|first=|last=|url=http://www.cbsnews.com/stories/2000/07/24/entertainment/main217999.shtml|title=Top Rock TV Moment A Really Big Show|publisher=[[CBS News]]|date=(July 24, 2000)|accessdate=15. februara 2009|archivedate=2009-06-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090630004157/http://www.cbsnews.com/stories/2000/07/24/entertainment/main217999.shtml|deadurl=yes}}</ref> Pet godina kasnije, Entertainment Weekly, imenovao je Džeksonov nastup jednim od najvažnijih momenata u istoriji pop kulture.<ref name="The 25 Most Important Pop Culture Moments">{{cite web|first=|last=|url=http://edition.cnn.com/2005/US/09/01/cnn25.top25.entertainment/index.html|title=The 25 Most Important Pop Culture Moments|publisher=CNN|date=(September 1, 2005)|accessdate=15. februara 2009}}</ref> === Pepsi reklame === Kompanija [[Pepsi]] je 1984. godine sponzorisala „Victory“ turneju braće Džekson. Za uzvrat je tražila da Majkl i njegova braća snime dvije reklame za kompaniju.<ref name="tara 279-289">Taraborrelli, pp. 279–289</ref> Džekson je preradio pjesmu „Billie Jean“ i preimenovao je u „Pepsi Generation“. Pjesma je upotrebljavana kao zvanični džingl za reklame i izdata je kao promocionalni singl. Na objavi kampanje pod nazivom „Izbor nove generacije“ u februaru 1984. godine je prisustvovalo oko 1,600 ljudi koji su dobili program i singl. Tokom snimanja druge reklame, vatromet je eksplodirao i zapalio Džeksonovu kosu nakon čega mu je bila potrebna rekonstruktivna operacija.<ref name="Ailing">{{cite web|first=|last=|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,954175,00.html|title=Ailing|publisher=''Time''|date=(February 6, 1984)|accessdate=15. februara 2009|archivedate=2011-01-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110123032924/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,954175,00.html|deadurl=yes}}</ref><ref name="Singer Has Operation To Repair Burn Scar">{{cite web|first=|last=|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9802E1DC1538F93AA25757C0A962948260&n=Top%2FReference%2FTimes%20Topics%2FPeople%2FJ%2FJackson%2C%20Michael|title=Singer Has Operation To Repair Burn Scar|publisher=''[[The New York Times]]''|date=(April 19, 1984)|accessdate=15. februara 2009}}</ref><ref name="Too Much Risk on the Set?">{{cite web|first=|last=|authorlink=|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926474-1,00.html|title=Too Much Risk on the Set?|publisher=''Time''|date=13. 02. 1984.|accessdate=15. februara 2009|archivedate=2011-10-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111011123740/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926474-1,00.html|deadurl=yes}}</ref> Reklama je premijerno prikazana na dodjeli Gremi nagrada gdje je Džekson nosio komad vještačke kose kako bi prekrio opekotine na glavi. Inače, na toj dodjeli, Džekson je postavio rekord sa osam osvojenih nagrada.<ref name="tara 279-289"/><ref name="The 26th Annual Grammy Awards">{{cite web|first=|last=|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,921610,00.html|title=The 26th Annual Grammy Awards|publisher=''Time''|date=(March 19, 1984)|accessdate=15. februara 2009|archivedate=2010-11-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101106174828/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,921610,00.html|deadurl=yes}}</ref> == „Billie Jean 2008“ == Džeksonova prvobitna verzija pjesme „Billie Jean“ je remiksovana od strane repera i hip-hop izvođača [[Kanje Vest|Kanjea Vesta]] za „[[Thriller 25]]“, specijalno izdanje albuma „Thriller“ objavljeno povodom 25-otogodišnjice od izlaska. Nazvan „Billie Jean 2008“, remiks je različito ocijenjen; većina se slagala da je bilo nemoguće ponoviti istoriju. Bil Lemb iz About.com je opisao remiks beživotnim, da bi dodao još da zvuči kao da je Vest ušao u studio potpuno uplašen genijalnošću originala.<ref name="About.com T25">{{cite web|first=Bill|last=Lamb|url=http://top40.about.com/od/albums/fr/mjacksonthril25.htm|title=About.com's Thriller 25 review|publisher=[[About.com]] ([[The New York Times Company]])|location=[[New York|New York City]]|date=|accessdate=21. februara 2009}}</ref> Tom Juing iz „Pitčforka“ je bio mišljenja da je Vestovo učešće dalo dinamike nespretnoj klaustrofobiji miksa.<ref name="Pitchfork Media T25">{{cite web|first=Tom|last=Ewing|url=http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/48645-thriller-25th-anniversary-edition|title=Pitchfork Media's Thriller 25 review|publisher=[[Pitchfork Media]]|date=15. 02. 2008.|accessdate=21. februara 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080218122855/http://www.pitchforkmedia.com/article/record_review/48645-thriller-25th-anniversary-edition|archivedate=2008-02-18|deadurl=no}}</ref> Majk Džozef, u ocjeni reizdanja je opisao listu pjesama zadovoljavajućom ali i Vestov lijeni remiks jedinim izuzetkom. Dodao je: „Dobili ste priliku da remiksujete jedan od najikoničnijih singlova sa jednog od najikoničnijih albuma svih vremena, i jedino što možete uraditi je dodati doboše na vrh pjesminog originalnog aranžmana.“<ref name="PopMatters T25">{{cite web|first=Mike|last=Joseph|url=http://www.popmatters.com/pm/review/michael-jackson-thriller-25|title=PopMatters' Thriller 25 review|publisher=[[PopMatters]]|date=|accessdate=21. februara 2009}}</ref> Robu Šefildu („Roling stoun“) se nije dopalo uklanjanje originalne bas linije, da bi to uporedio sa stavljanjem Bobija Ora na led bez hokejaške palice.<ref name="Rolling Stone T25">{{cite web|first=Rob|last=Sheffield|url=http://www.rollingstone.com/reviews/album/18290476/review/18305830/thriller_25_deluxe_edition|title=Rolling Stone's Thriller 25 review|publisher=''Rolling Stone''|date=|accessdate=21. februara 2009|archivedate=2008-08-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080804044726/http://www.rollingstone.com/reviews/album/18290476/review/18305830/thriller_25_deluxe_edition|deadurl=yes}}</ref> Tod Gilhrajst je pohvalio remiks smatrajući ga „prilično odličnim“.<ref name="IGN T25">{{cite web|first=Todd|last=Gilchrist|url=http://uk.music.ign.com/articles/850/850483p2.html|title=IGN's Thriller 25 review|publisher=[[IGN]]|date=|accessdate=21. februara 2009|archivedate=2009-06-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090630160309/http://uk.music.ign.com/articles/850/850483p2.html|deadurl=yes}}</ref> == Prerade == Njemački pank-rok bend Bejts preradio je „Billie Jean“ 1996. godine zauzevši broj 67 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Britanska funk grupa Links 1997. godine snima numeru koju su preimenovali u „Billie Jean Got Soul“.<ref name="Halstead 39-41"/> Engleski muzičar Jan Braun je „Billie Jean“, koja se nalazila na B-strani CD-a „Dolphins Were Monkeys“, smjestio na petoj poziciji britanske liste 2000. godine. Braun je kasnije komentarisao: „Volim Džeksona, i želio bih da uradim EP sa njegovim pjesmama: „Thriller“, „Billie Jean“, „Beat It“ i „Rockin’ Robin“ ili „ABC“ na njemu. Nadam se da ću to uraditi.“ Pjevač je kasnije preradio „Thriller“ na svom drugom solo albumu „Golden Greats“.<ref name="Halstead 39-41"/><ref name="BROWN'S THRILLER KILLER!">{{cite web |first= |last= |url=http://www.nme.com/news/ian-brown/2901 |title=Brown's Thriller killer! |publisher=''[[NME]]'' |date=(March 17, 2000)|accessdate=21. februara 2009 }}</ref> <!-- {{multi-listen start}} {{multi-listen item|filename= Billie Jean Chris Cornell.ogg |title= „Billie Jean“ unplugged |description= Kornelova verzija hita.}} {{multi-listen end}} --> „Billie Jean“ je snimio i američki [[muzičar]] Kris Kornel 2007. godine za svoj „Carry On“ album. Nakon toga Kornel je izjavio: „Ovo nisam planirao, prosto se dogodilo. Malo sam muziku promijenio, ali tekst nisam ni takao.“ Dodao je: „Ovo nije šala, muzički sam uzeo potpuno drugačiji pristup.“<ref name="Chris Cornell Tackles Gospel — And Michael Jackson? — On Solo LP">{{cite web |first=Chris |last=Harris |url=http://www.mtv.com/news/articles/1545231/20061108/cornell_chris.jhtml |title=Chris Cornell Tackles Gospel — And Michael Jackson? — On Solo LP |publisher=MTV |date=November 8, 2006 |accessdate=21. februara 2009}}</ref> Prethodno je svoju pjesmu predstavio publici širom Evrope, uključujući i skupu u Stokholmu u septembru 2006. godine.<ref name="Halstead 39-41"/><ref name="Chris Cornell Tackles Gospel — And Michael Jackson? — On Solo LP"/> Kasnije je izjavio: „Pripremao sam se za ovaj šou, za svoju turneju i samo sam se htio zabaviti.“ Njegov projekat je dobio povoljne ocjene i kritike od strane MTV-ja: „Pjesma sadrži vise bluza, obuzima strašću, svukao je elemente originala.“ „Los Anđeles tajms“ je opisao pjesmu kao tmurnu i strašnu: „Džeksonova „Billie Jean“ dovoljno je zanimljiva, čak i ako zvuči kao „Nothing Else Matters“ grupe Metalika.“ Žuta štampa je zaključila da je Džeksonov hit „preživio sve prepreke“.<ref name="Chris Cornell Ready To Carry On As Solo Artist: 'I'm Best In My Own World'">{{cite web |first=Chris |last=Harris |url=http://www.mtv.com/news/articles/1557741/20070420/story.jhtml|title=Chris Cornell Ready To Carry On As Solo Artist: 'I'm Best In My Own World'|publisher=MTV|date = 23. 04. 2007.|accessdate=21. februara 2009}}</ref><ref name="POP ALBUM REVIEW">{{cite web|first=Steve|last=Appleford|url=http://www.calendarlive.com/music/reviews/cl-2albums05,0,6398293.story?coll=cl-albumreviews|title=Pop album review|publisher=''[[Los Angeles Times]]''|date = 5. 06. 2007.|accessdate=21. februara 2009}}</ref> == Nasljedstvo == [[Datoteka:Michael Jackson INVINCIBLE.jpg|thumb|desno|Umjetnički rad Džeksona koji hoda mjesecom u svojoj „Billie Jean“ opremi.]] Džeksonova „Billie Jean“ se smatra jednom od najrevolucionarnijih pjesama u istoriji pop muzike.<ref name="How Billie Jean changed the world">{{cite web|first=|last=|url=http://www.guardian.co.uk/music/2007/jul/12/popandrock|title=How Billie Jean changed the world|publisher=''The Guardian''|date=(July 12, 2007)|accessdate=21. februara 2009}}</ref> Visokobudžetni spot koji je propratio singl predstavljao je prekretnicu na polju produkcije. „Billie Jean“ je pomogla da „Thriller“ postane najprodavaniji album svih vremena.<ref name="How Billie Jean changed the world"/><ref name="The return of Michael Jackson's Thriller">{{cite web|first=Ben|last=Rayner|url=http://www.thestar.com/entertainment/article/302097|title=The return of Michael Jackson's Thriller|publisher=''The Toronto Star''|date = 10. 02. 2008.|accessdate=21. februara 2009}}</ref> „Gardijan“ ističe da je više pažnje prošlo kroz produkciju ovog singla nego kroz cijele karijere Aksela Rousa, Koldpleja, Šanaje Tvejn i Gven Stefani.<ref name="How Billie Jean changed the world"/> Džeksonovo izvođenje pjesme je zaklonilo samu pjesmu; mnogi više preferiraju da posmatraju ples koji izvodi nego li da slušaju pjesmu u toku plesa. Pjesma sa izvedbama je doprinijela Džeksonovom statusu kao pop ikone.<ref name="How Billie Jean changed the world"/> Često svrstana u raznim anketama među najboljim pjesmama ikad stvorenim, „Billie Jean“ je imenovana najboljom dens pločom od strane slušalaca [[BBC|Bi-Bi-Si]]-jevog drugog radija. Nakon proglašenja pobjednika, voditeljka Zoi Bal je izjavila: „Ushićena sam što je „Billie Jean“ izglasana kao najbolja dens pjesma ikada napravljena. Ovo je Džekson u svom elementu.“, da bi nastavila: „Ova pjesma mi puno znači – Džekovo izlaganje na proslavi 25 godina Motauna je pokazalo da je jedno od najboljih nastupa svih vremena. Bas linija je strašna, produkcija je ubitačna. Jednostavno je savršeno.“<ref name="Billie Jean voted top dance song">{{cite web|first=|last=|url=http://news.bbc.co.uk/nolpda/ifs_news/hi/newsid_7507000/7507218.stm|title=Billie Jean voted top dance song|publisher=[[BBC]]|date=(July 15, 2008)|accessdate=21. februara 2009}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Na listi najvećih pop pjesama od 1963. sastavljenoj od strane MTV-ja i „Roling stouna“ 2000, pjesma je rankirana na šestom mjestu. „I Want You Back“ i „Beat It“ su plasirane na 9. i 22. poziciji. „Yesterday“ Bitlsa nad kojom zastupnici Džeksonove zaostavštine imaju distributivna prava, zauzela je prvo mjesto.<ref name="Yesterday is top pop song">{{cite web|first=|last=|url=http://news.bbc.co.uk/1/low/entertainment/1027940.stm|title=Yesterday is top pop song|publisher=BBC|date=(November 17, 2000)|accessdate=21. februara 2009}}</ref> U anketi svjetskih omiljenih pjesama koju je vršio [[Сони Ериксон|Soni Erikson]], „Billie Jean“ se pozicionirala na trećem mjestu. Preko 700 hiljada ljudi iz 60 različitih zemalja je glasalo. Glasači iz Ujedinjenog Kraljevstva su postavile „Billie Jean“ na prvoj poziciji, ispred pjesme „Thriller“, kao i još pet Džeksonovih pjesama koje su dospjele među 10 najboljih. Na listi deset najboljih ritam i bluz pjesama svih vremena, „Billie Jean“ se našla na sedmom mjestu. U istraživanju koje je zahvatilo više od 600 hiljada ljudi, Channel 4 i HMV su ustanovile da je „Billie Jean“ 16. najbolja pjesma njihove ankete pod nazivom „Muzika milenijuma“.<ref name="Halstead 39-41"/> U jednom intervjuu, ritam i bluz [[izvođač]], Ferel Vilijams je konstatovao da je „Billie Jean“ jedna od njegovih omiljenih pjesama: „Teško je reći da li ima bolje pjesme od „Billie Jean“. Mislim da više nikada neće biti pjesme kao što je ova, sa ovom bas linijom, sa ovom vrstom efekta, sa ovom vječnošću, sa ovim savršenstvom.“<ref name="Thriller 25 26">Thriller 25: The Book, p. 26</ref> Pjesma se pojavila u filmu [[Charlie's Angels|Čarlijevi anđeli]] i 2002. na video igrici „[[GTA Vice City]]“. Kada je reizdata kao dio „[[Visionary: The Video Singles]]“ kampanje 2006, „Billie Jean“ se našla na 11. mjestu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bila je među 200 najboljih preko 40 nedelja.<ref name="Halstead 39-41"/> I danas, „Billie Jean“ je još uvijek popularna: može se čuti na više od 90 procenata svetskih radija i preko 250 hiljada puta nedeljno u klubovima širom svijeta.<ref name="Thriller 25 26"/> == Osoblje == * Autor, aranžer i kompozitor: Majkl Džekson * Producent: Kvinsi Džons * Vodeći i prateći vokal: Majkl Džekson * Udaraljke: Lion Čenkler * Bas gitara: Luis Džonson * Gitara: Dejvid Vilijams * Emulator: Majkl Bodiker * Klavijature: Greg Filingejns * Sintesajzer: Greg Smit * Sintesajzer i programiranje sintesajzera: Bil Vulfer * Aranžer vokala, ritma i sintesajzera: Majkl Džekson * Aranžer gudala: Džeri Hej * Gudački instrumenti: Džeremi Lubok * Mikser: Brus Svedijen == Plasmani na listama i prodaje == {{col-begin}} {{col-3}} === Plasmani (1983) === {| class="wikitable sortable" !align="left"|Zemlja (1983) !align="center"|Najviša<br />pozicija |- |align="left"|Austrija |align="center"|2<ref name="austria"/> |- |align="left"|Kanada |align="center"|1<ref name="Canadian singles chart archives">{{cite web|url=http://www.collectionscanada.gc.ca/rpm/028020-119.01-e.php?&file_num=nlc008388.6203&volume=38&issue=4&issue_dt=March%2026%201983&type=1&interval=24&PHPSESSID=3vdctf2io1qtr277ikfb68jut1|title=Canadian singles chart archives|date=(March 26, 1983)|publisher=''[[RPM (magazin)|RPM]]''|accessdate=10. februara 2010}}</ref> |- |align="left"|Holandija |align="center"|3<ref name="netherlands">{{Cite web|url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Dutch Singles Chart Archives|accessdate=21. februara 2009|publisher=dutchcharts.nl}}</ref> |- |align="left"|Francuska |align="center"|45<ref name="france">{{Cite web|url=http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=French Singles Chart Archives|accessdate=21. februara 2009|publisher=lescharts.com}}</ref> |- |align="left"|Njemačka |align="center"|2<ref name="germany">{{Cite web|url=http://www.charts-surfer.de/musiksearch.php|title=German Singles Chart Archives|accessdate=24. februara 2009|publisher=charts-surfer.de}}</ref> |- |align="left"|Republika Irska |align="center"|1<ref>{{cite web|url=http://www.irishcharts.ie/search/placement|title=Irish Singles Chart Archives|publisher=irishcharts.com|accessdate=8. februara 2010}}</ref> |- |align="left"|Italija |align="center"|7<ref name="italy">{{Cite web|url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Italian Singles Chart Archives|accessdate=21. februara 2009|publisher=italiancharts.com}}</ref> |- |align="left"|Novi Zeland |align="center"|2<ref name="new zealand">{{Cite web|url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=New Zealand Singles Chart Archives|accessdate=23. januara 2010|publisher=charts.org.nz|archivedate=2012-10-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121017130158/http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|deadurl=yes}}</ref> |- |align="left"|Norveška |align="center"|6<ref name="norway">{{Cite web|url=http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Norwegian Singles Chart Archives|accessdate=21. februara 2009|publisher=norwegiancharts.com}}</ref> |- |align="left"|Španija |align="center"|1<ref name="spanish">{{Cite web|url=http://spanishcharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Spanish Singles Chart Archives|accessdate=21. februara 2009|publisher=spanishcharts.com}}</ref> |- |align="left"|Švedska |align="center"|2<ref name="sweden">{{Cite web|url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Swedish Singles Chart Archives|accessdate=21. februara 2009|publisher=swedishcharts.com}}</ref> |- |align="left"|Švajcarska |align="center"|1<ref name="switzerland">{{Cite web|url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Swiss Singles Chart Archives|accessdate=21. februara 2009|publisher=hitparade.ch}}</ref> |- |align="left"| Ujedinjeno Kraljevstvo |align="center"|1<ref name="Halstead 37-38"/> |- |align="left"| SAD „[[Billboard Hot 100|Hot 100]]“ |align="center"|1<ref name="Halstead 37-38"/> |- |align="left"| SAD ritam i bluz singlovi |align="center"|1<ref name="Halstead 37-38"/> |} {{col-3}} === Plasmani (2009) === {| class="wikitable sortable" !align="left"|Zemlja (2009) !align="center"|Najviša<br />pozicija |- |align="left"|Australija |align=center|7<ref name="Australian Singles Chart Archives (2009)">{{cite web|url=http://www.australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Australian Singles Chart Archives (2009)|publisher=australian-charts.com|accessdate=10. februara 2010}}</ref> |- |align="left"|Austrija |align="center"|15<ref name="Austrian Singles Chart Archives (2009)">{{cite web|url=http://austriancharts.at/weekchart.asp?cat=s&year=2009&date=20090710|title=Austrian Singles Chart Archives (2009)|publisher=austriancharts.at|accessdate=10. februara 2010}}</ref> |- |Danska |align=center|8<ref name="Danish Singles Chart Archives (2009)">{{cite web|url=http://www.hitlisterne.dk/tracklisten.asp?w=28&y=2009&list=t40|title=Danish Singles Chart Archives (2009)|publisher=hitlisterne.dk|accessdate=10. februara 2010|archivedate=2010-12-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101216232020/http://www.hitlisterne.dk/tracklisten.asp?w=28&y=2009&list=t40|deadurl=yes}}</ref> |- |align="left"|Holandija |align="center"|3<ref name="Dutch Singles Chart Archives (2009)">{{cite web|url=http://acharts.us/dutch_top_40/2009/29|title=Dutch Singles Chart Archives (2009)|publisher=acharts.us|accessdate=10. februara 2010}}</ref> |- |Finska |align=center|11<ref name="Finnish Singles Chart Archives">{{cite web|url=http://ylex.yle.fi/lista/tuote?id=9464|title=Finnish Singles Chart Archives|publisher=ylex.yle.fi|accessdate=10. februara 2010}}</ref> |- |align="left"|Francuska |align="center"|1<ref name="French Singles Chart Archives (2009)">{{cite web|url=http://lescharts.com/weekchart.asp?cat=si&year=2009&date=20090627|title=French Singles Chart Archives (2009)|publisher=lescharts.com|accessdate=10. februara 2010}}</ref> |- |align="left"|Republika Irska |align="center"|11<ref name="Irish Singles Chart Archives (2009)">{{cite web|url=http://acharts.us/ireland_singles_top_50/2009/27|title=Irish Singles Chart Archives (2009)|publisher=acharts.us|accessdate=10. februara 2010}}</ref> |- |align="left"|Italija |align="center"|17<ref name="italy" /> |- |align="left"|Novi Zeland |align="center"|15<ref name="New Zealand Singles Chart Archives (2009)">{{cite web|url=http://acharts.us/nz_singles_top_40/2009/28|title=New Zealand Singles Chart Archives (2009)|publisher=acharts.us|accessdate=10. februara 2010}}</ref> |- |Norveška |align=center|5<ref name="nor 2009">{{cite web|url=http://acharts.us/norway_singles_top_20|title=Norwegian Singles Chart Archives (2009)|publisher=acharts.us|accessdate=9. marta 2010}}</ref> |- |align="left"|Švedska |align="center"|3<ref name="sweden 2009">{{citeweb|url=http://www.swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Billie+Jean&cat=s|title=Swedish Singles Chart Archives (2009)|publisher=swedishcharts.com|accessdate=9. marta 2010}}</ref> |- |align="left"|Švajcarska |align="center"|2<ref name="switzerland"/> |- |Turska |align="center"|9<ref name="bb turkey">{{cite web|url=http://www.billboard.com.tr/pages/Turkiye_top20.aspx/|title=Billboard Türkiye Top 20|date=6. 7. 2009.|accessdate=9. 3. 2010.|publisher=''[[Billboard Türkiye]]''|language=Turski|archivedate=2009-02-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090201021758/http://www.billboard.com.tr/pages/Turkiye_top20.aspx/|deadurl=yes}}</ref> |- |Ujedinjeno Kraljevstvo |align=center|10<ref name="uk 2009">{{cite web|url=http://www.chartstats.com/chart.php?week=20090704|title=UK Singles Chart Archives (2009)|publisher=chartstats.com|accessdate=2. jula 2009|archiveurl=https://archive.is/20120723005512/http://www.chartstats.com/chart.php?week=20090704|archivedate=2012-07-23|dead-url=no}}</ref> |- |SAD ''Bilbord'' digitalne pjesme |align=center|3<ref name="us 2009">{{cite web|url=http://www.billboard.com/charts/hot-100#/charts/digital-songs?chartDate=2009-07-11|title=Digital Songs: Week of July 11, 2009|publisher=''[[Billboard (magazin)|Billboard]]''|accessdate=9. marta 2010}}</ref> |- |} {{col-3}} === Prodaje i sertifikacije === {| class="wikitable" border="1" |- ! Zemlja !Sertifikacije |- | Novi Zeland | Zlatni tiraž |- | SAD | Zlatni tiraž |- |} {{col-end}} == Pogledati još == * [[Diskografija singlova Majkla Džeksona]] == Izvori == ;Fusnote {{Reflist|2}} ;Bibliografija * {{Cite book|last=Campbell|first=Lisa|title=Michael Jackson: The King of Pop|publisher=Branden|year=1993|isbn=082831957X|ref=harv}} * [[Nelson George|George, Nelson]] (2004). ''[[Michael Jackson: The Ultimate Collection]]'' booklet. [[Sony BMG]]. * {{cite book|last=Halstead|first=Craig|title=Michael Jackson: For the Record|year=2007|publisher=Authors OnLine|isbn=9780755202676}} * {{Cite book|last=Jackson|first=Michael|title=[[Moon Walk (autobiography)|Moon Walk]]|year=1988|publisher=Doubleday |isbn=0385247125|ref=harv}} * {{Cite book|last=Taraborrelli|first=J. Randy|authorlink=J. Randy Taraborrelli|title=The Magic and the Madness|year=2004|publisher=Headline|isbn=0330420054|ref=harv}} * {{Cite book|last=Thriller 25: The Book|title=[[Thriller 25|Thriller 25: The Book]]|year=2008|publisher=ML Publishing Group|isbn=9780976889199|ref=harv}} * {{Cite book|last=Wadhams|first=Wayne|title=Inside the Hits|publisher=Berklee Press|year=2001|isbn=0634014307|ref=harv}} {{Singlovi Majkla Džeksona-lat}} [[Kategorija:Singlice 1983.]] [[Kategorija:Michael Jackson]] [[Kategorija:Authority control 2]] 76cjqfdl8uix0mccn6zjbrjagxrn4b8 0 132733 41263254 41240604 2022-08-26T05:17:33Z Achmad Rachmani 176692 /* Nagrade */ wikitext text/x-wiki {{for|originalnu medijsku franšizu|Who Wants to Be a Millionaire?}} {{Infokutija TV emisija | naziv_emisije = Želite li da postanete milioner? | slika = [[Datoteka:Milioner_logo.jpg]] | ime_2 = | žanr = | format = | smislio = | razvio = | napisao = | uredio = | režiser = | kanal = [[BK televizija]] [[2002]]-[[2006]].<br />[[TV B92]] [[2007]]-[[2009]].<br />[[Prva srpska televizija]] [[2010]]-[[2011]]. | voditelj = [[Ivan Zeljković]] | žiri = | gl_kompozitor = | uvodna_muzika = | završna_muzika = | zemlja = {{flag|Srbija}} | jezik = [[srpski jezik|srpski]] | sezone = | emisije = | trajanje emisije = | poslednja_emisija = | prethodna = | sledeća = | službena_stranica = http://www.zelitelidapostanetemilioner.tv }} '''''Želite li da postanete milioner?''''' ({{Jez-engl|Who Wants to Be a Millionaire?}}) [[televizijski kviz|televizijski je kviz]] poreklom iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]], koji se emituje u još 106 zemalja. Kviz se počeo emitovati na britanskoj televizijskoj stanici [[ITV]] [[1998]]. godine. U [[Srbija|Srbiji]] se kviz počeo emitovati [[6. maja]] [[2002]]. na [[BK televizija|BK televiziji]], ali je nakon što je ta televizijska kuća izgubila [[licenca|licencu]] emitovanje prekinuto. Dana [[9. aprila]] [[2007]]. kviz se ponovo počinje emitovati na [[TV B92]]. Poslednja emisija kviza na [[TV B92]] prikazana je [[22. juna]] [[2009]]. godine. Početkom [[2010]]. kviz se počinje emitovati na [[Prva srpska televizija|Prvoj srpskoj televiziji]], gde se prikazuje i danas. Glavna nagrada je 5.000.000 [[dinar]]a. Voditelj kviza je [[Ivan Zeljković]]. == Pravila kviza == U konkurenciju ulaze 10 takmičara, od kojih se jedan bira eliminacionom igrom pod nazivom '''"brzi prsti"'''. Takmičari imaju zadatak da u što kraćem roku postave određene pojmove u tačan redosled. Najbrži takmičar seda u '''"vruću stolicu"''' i započinje igru. Njegov zadatak je da odgovori tačno na 15 pitanja, od kojih svako ima po četiri ponuđena odgovora. Svako pitanje nosi određenu sumu. Na petom i desetom pitanju nalaze se zagarantovane sume. Ukoliko takmičar da pogrešan odgovor, osvaja samo sumu koja mu je poslednja zagarantovana. Takmičar može u svakom trenutku odustati pre davanja konačnog odgovora. Takmičar takođe ima na raspolaganju četiri vrste pomoći: * Pomoć '''"pola-pola"''' kompjuter odstranjuje dva netačna odgovora, ostaje jedan tačan i jedan nasumnici izabran netačan odgovor. * '''"Pomoć publike"''' se sastoji od toga da publika prisutna u studiju daje mišljenje o tačnom odgovoru pritiskom na taster. * Kod pomoći '''"pozovi prijatelja"''' takmičar može pozvati bilo koga i zatražiti mišljenje o tačnom odgovoru. Razgovor je ograničen na 30 sekundi. * Od [[april]]a [[2007]]. uvodi se nova pomoć '''"zamena pitanja"''', kod koje takmičar može pitanje na koje ne zna odgovor zameniti novim. Ta se pomoć može koristiti nakon osvajanja prve zagarantovane sume. * Od početka emitovanja kviza na [[Prva srpska televizija|Prvoj srpskoj televiziji]], odnosno od početkom [[2010]], tadašnju četvrtu pomoć '''"zamena pitanja"''' zamenila je pomoć '''"glas naroda"''', kod koje takmičar može da pita 3 osobe iz publike. Ta pomoć se može koristiti nakon osvajanja prve zagarantovane sume. Svaka pomoć se može iskoristiti samo jednom. Vreme za razmišljanje je neograničeno. == Nagrade == Svako pitanje vredi određenu sumu novca. Nagrade nisu kumulativne. {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC" |+ style="font-size: bigger;" | '''Iznos nagrada u dinarima''' |- !pitanje ![[2002]]—[[2006]] ([[BK televizija|BK]]) ![[2007]]—[[2011]] ([[TV B92|B92]], [[Foks televizija|Foks]], [[Prva srpska televizija|Prva]]) ! |- | 1. || 300 || 500 || |- | 2. || 600 || 1.000 || |- | 3. || 900 || 1.500 || |- | 4. || 1.500 || 2.500 || |-bgcolor="#FFDEAD" | '''5.''' || '''3.000''' || '''5.000''' || '''zagarantovana suma''' |- | 6. || 6.000 || 10.000 || |- | 7. || 12.000 || 20.000 || |- | 8. || 24.000 || 40.000 || |- | 9. || 48.000 || 80.000 || |-bgcolor="#FFDEAD" | '''10.''' || '''96.000''' || '''150.000''' || '''zagarantovana suma''' |- | 11. || 192.000 || 300.000 || |- | 12. || 375.000 || 600.000 || |- | 13. || 750.000 || 1.250.000 || |- | 14. || 1.500.000 || 2.500.000 || |-bgcolor="#FFDEAD" |''' 15.''' || '''3.000.000''' || '''5.000.000''' || '''Glavna nagrada''' |} [[Kategorija:Who Wants to Be a Millionaire?]] [[Kategorija:Kvizovi]] [[Kategorija:Srpske TV-emisije]] {| class="wikitable" |- U srpskom izdanju kviza niko nije uspeo odgovoriti na svih 15 pitanja i osvojiti maksimalan novčani iznos. Rekord kviza sa osvojenih milion i po dinara je Raško Rob (Pančevo) a sa osvojenih dva i po miliona dinara postigli su '''Agošton Legvari''' ([[Bačko Gradište]]) i '''Saša Tomić''' ([[Požarevac]]). == Spoljašnje veze == * [http://www.youtube.com/watch?v=1Tt5GQc9g2M&translated=1 ''"Želite li da postanete milioner?" - srpska verzija na Jutjubu''] (Velibor Marjanović kao takmičar i Aco Brajković kao pomoć prijatelja) * [http://www.b92.net/tv/milioner/ ''Zvanična prezentacija kviza "Želite li da postanete milioner?"''] == Vidi još == * [[Tko želi biti milijunaš?]] (Hrvatska) * [[:mk:Кој сака да биде милионер?]] (Makedonija) * [[:sl:Lepo je biti milijonar]] (Slovenija) [[Kategorija:Who Wants to Be a Millionaire?]] [[Kategorija:Kvizovi]] [[Kategorija:Srpske TV-emisije]] 24mvraiifv5g81k7b523bs7qs7t6ul8 0 143283 41263372 41106427 2022-08-26T11:43:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Coord|59.33621|17.545466|type:city|display=title}} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Birka i [[Hovgården]] |slika = Birka Ansgar 2008.jpg |godina = [[1993]]. <small>(17. zasjedanje)</small> |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/555 |država = {{flagcountry|ŠVE}} }} [[Datoteka:Björkö in Sweden.png|thumb|lijevo|<center>Položaj otoka Björkö u Švedskoj]] '''Birka''' ([[Sjevernogermanski jezici|starornordijski]]: ''Bierkø'', [[latinski jezik|latinski]]: ''Birca'') je bio [[srednji vijek|srednjovjekovni]] [[Vikinzi|vikinški]] grad na [[ostrvo|otoku]] Björkö ([[švedski jezik|švedski]] za "Otok breza") u [[Švedska|Švedskoj]]. Otok se nalazi na jezeru [[Mälaren]], 30&nbsp;km zapadno od današnjeg [[Stockholm]]a, u općini [[Ekerö]]. Birka je bila važno trgovačko središte koje je prometovalo robama iz [[Skandinavija|Skandinavije]], ali i središnje i istočne [[Evropa|Europe]], pa čak i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]]. Zajedno s gradom [[Hovgården]]om na obližnjem otoku [[Adelsö]], Birka čini arheološki kompleks koji pokazuje složenu trgovačku mrežu skandinavskih Vikinga i njihov utjecaj na europsku povijest. On je kao najstariji švedski grad (zajedno s Hovgårdenenom), upisan na [[UNESCO]]-v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1993. godine. == Povijest == [[Datoteka:Birka Karte 2008.jpg|thumb|<center>Karta današnje svjetske baštine Birka]] [[Datoteka:Birka Modell 2008b.jpg|thumb|250px|<center>Model negdašnjeg izgleda Birke u muzeju]] Birka je osnovana u 8. stoljeću i brzo je postala važnim trgovačkim mjestom za luksuzne dekorativne predmete koja je trgovala s drugim trgovačkim mjestima na [[Sjeverno more|Sjevernom moru]] i [[Baltik]]u kao što su [[Riba|Ribe]] (osnovan oko 710.), [[Hedeby]] (810.), [[Kaupang|Skiringssal (Kaupang)]] (800.), [[Dorestad]], [[Quentovic]] i [[Hamwith]]<ref>Thierry Dutour, ''The medieval city. Origins and triumph of urban Europe'', Buenos Aires, 2005., str. 97.-99. ISBN 978-950-12-5043-5 {{en icon}}</ref>. Gradovi su bili pažljivo locirani kako bi omogućili trgovinu brodovima na najvećem mogućem području kao dio internacionalne trgovine. Lokalni zanatlije su svoje dragocjene predmete trampili za željezo i krzna lokalnih trgovaca, a ove predmete su trgovali za arapski nakit i tkanine iz [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizanta]] koje su stizale brodovima rijekom [[Rajna|Rajnom]], Sjevernim morem i Baltikom. Drveni grad Birka je rastao oko ogromnog trga koji se nastavljao na unutarnju luku i imao je pravilnu mrežu ulica. Procjenjuje se da je u 9. stoljeću Birka imala oko 700 stalnih stanovnika i oko 3.000 tijekom tržnih dana. Nedavno je otkriveno oko 3,000 grobnih humaka na otoku Björkö. Na otoku Adelsö, kojeg od Birke dijeli uski tjesnac, nalazio se kraljevski dvorac Hovgården kojeg je navodno dao izgraditi kralj Svean. Birka je bila i mjesto prvog pokrštavanja Vikinga koje je poduzeo [[Benediktinci|benediktinski]] [[abba (otac)|opat]] [[Ansgar]] 829. godine. Njega je poslao [[Franačka|franački]] kralj [[Luj I Pobožni|Ludovik I. Pobožni]], no Ansgar je kasnije naveo kako je u mjestu već postojala malena crkva i određeni broj kršćana, iako su većina ipak bili [[paganizam|pogani]] mnogobošci. Iako sve navodi da je Ansgar opisao Birku, postoji mogućnost da je riječ o drugim gradovima kao što su: [[Åland]], Bjarke u [[Västergötland]]u, Köpingsvik u [[Öland]]u i Vreta kod [[Linköping]]a. Grad je napušten oko 960-ih kada je njegov ulogu trgovačkog središta preuzeo trgovački grad [[Sigtuna]]<ref>Jan Dhondt, ''La Alta Edad Media. – Siglo XXI.'', 1967., México, str. 133. i 280. ISBN 978-968-23-0026-4 {{es}}</ref>, također na obalama jezera Mälaren. Jedna od mogućnosti zašto je grad napušten je uzdizanje tla zbog kojeg je brodovima bilo otežano ploviti kroz [[Södertälje]] do Birke (slično se dogodilo i drugim lučkim baltičkim gradovima u povijesti, poput [[Luleå]]). Adam Bremenski u svom djelu "Djela hamburških biskupa" (''Gesta Hammaburgensis ecclesiae pontificum'') iz 1076. godine, nekoliko puta spominje grad Birku kao napušten i zaboravljen, nekada slavni trgovački grad. Hjalmar Stolpe je započeo sustavna iskapanja u Birki 1870-ih, a značajna otkrića su se dogodila za vrijeme istraživanja koja je proveo Ambrosiani Björn 1970-ih i 1990-ih. <gallery> Datoteka:Birka hus 2008a.JPG|<center>Rekonstrukcija kuća u Birki Datoteka:Birka Svarta jorden 1991.jpg|<center>Iskapanja u Birki 1991. god. Datoteka:Viking Age lock.png|<center>Lokot pronađen u Birki Datoteka:Birka Smycken.jpg|<center>Srebrni križevi pronađeni u ženskom grobu u Birki </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Birka}} * [http://www.raa.se/varveng/birkae.asp Birka i Hovgården] na stranicama Švedskog ureda za nacionalnu baštinu {{sv}} * [https://web.archive.org/web/20091018214751/http://uk.geocities.com/ancientinstruments/page0006.html = 25. 10. 2009.+04:11:38 Rekonstrukcije frula od kosti iz Birke] {{en icon}} {{Svjetska baština u Švedskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Švedskoj]] [[Kategorija:Arheološki muzeji u Švedskoj]] [[Kategorija:Vikinško doba]] [[Kategorija:Svjetska baština u Švedskoj]] po5u7jc8wrdk8j8vqkxo6e49po5qwsh 0 168906 41263143 1670434 2022-08-25T16:12:04Z 2001:16B8:2D14:C200:5976:D97F:A15B:850A wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Previla |slika= |opis_slike= |grb= |entitet=Federacija Bosne i Hercegovine |kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton]] |opština = [[Foča-Ustikolina]] |nadm visina= |populacija= 134 |poštanski kod= |pozivni broj = 038 |gšir= 43.6239 |gduž= 18.7522 }} '''Previla''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Foča-Ustikolina]] koja pripada entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 134 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref> == Geografija == {{...}} == Istorija == Previla se prije [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] nalazila u sastavu opštine [[Foča]]. == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugosloveni]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | |} == Privreda == {{...}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.foca-ustikolina.ba/ Sajt opštine Foča-Ustikolina] {{Foča-Ustikolina}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Foča-Ustikolina]] n44z24ve36kp0b2r7kpniwfbk1wq68q 41263154 41263143 2022-08-25T17:16:29Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/2001:16B8:2D14:C200:5976:D97F:A15B:850A|2001:16B8:2D14:C200:5976:D97F:A15B:850A]] ([[User talk:2001:16B8:2D14:C200:5976:D97F:A15B:850A|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Autobot|Autobot]] wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Previla |slika= |opis_slike= |grb= |entitet=Federacija Bosne i Hercegovine |kanton = [[Bosansko-podrinjski kanton]] |opština = [[Foča-Ustikolina]] |nadm visina= |populacija= 134 |poštanski kod= |pozivni broj = 038 |gšir= 43.6239 |gduž= 18.7522 }} '''Previla''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Foča-Ustikolina]] koja pripada entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 134 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref> == Geografija == {{...}} == Istorija == Previla se prije [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] nalazila u sastavu opštine [[Foča]]. == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 95 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | 39 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugosloveni]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 134 |} == Privreda == {{...}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.foca-ustikolina.ba/ Sajt opštine Foča-Ustikolina] {{Foča-Ustikolina}} [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Foča-Ustikolina]] ivt04ybyzzyl18n5398vxfcehltujum 0 169920 41263232 40893390 2022-08-26T00:03:29Z 193.77.226.157 /* Istorija */ wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini |mjesto= Srnetica |slika= |opis_slike= |grb= |entitet=Republika Srpska |kanton = |opština = [[Istočni Drvar]] |nadm visina= |populacija= 1 |poštanski kod= |pozivni broj= |gšir= 44.4531 |gduž= 16.5978 }} '''Srnetica''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u opštini [[Istočni Drvar]] koja pripada entitetu [[Republika Srpska]]. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 1 stanovnika.<ref>{{cite book |last= |first=. |editor= |title=Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. |year= |publisher=Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine|location=Sarajevo |isbn= |pages= |chapter=}}</ref> == Geografija == Na oko 12 kilometara od Istočnog Drvara, ili Potoka, skrivena u srcu planine Klekovače na preko 1.000 metara nadmorske visine smještena je Srnetica. {{...}} [[File:Eröffnungszug Jajce-Srnetica.jpg|mini|desno|Uskotračni voz Jajce - Srnetica]] == Istorija == Varoš je, kao jedna od radničkih kolonija "Šipada", počela nicati pred sam početak Prvog svjetskog rata. Tada je, zapravo, počela da se gradi željeznička pruga, kojom je Srnetica bila povezana sa svijetom. Iako je na početku rada, i početkom 20 - og. vijeka Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica. Od prvih pa sve do kraja sedamdesetih godina proteklog vijeka, kroz ovo mjesto je prolazilo, i to svakodnevno, više desetina putničkih odnosno teretnih vagona. Jedan krak je išao do [[Prijedor]]a, drugi do [[Jajce|Jajca]], a interesantno je da su oba kraka duga 107 km. U ovoj varoši bilo je i korzo. Svako veče bi, u pravcu Kozila i nazad, šetala mladost Srnetice... Bilo je i igranki i brojnih drugih susreta mladih. Ovdje je gramofon došao tridesetih godina 20. vijeka. Muzika je sa prozora svoje kuće, puštao šef ložionice u ovom mjestu i jedini koji je u Srnetici imao vergl. Bila je to čudna naprava na kojoj se uz pomoć neke ručke i federa, okretala gramofonska ploča i tako slušala muzika. U Srnetici je bio i bioskop u kome su se uglavnom prikazivali nijemi filmovi kakvi su se mogli gledati i u mnogim drugim daleko poznatijim centrima. Postojala je i osnovnu školu koju je pohađalo pedesetak učenika. Svi su oni bili djeca ili šumskih radnika ili željezničara. Radila je ambulanta sa čak tri ljekara, uz koju je bila otvorena i apoteku. Kasnije je osnovan i fudbalski klub. Tada je Srnetica administrativno pripadala [[Ključ]]u. Nekada se iz Srnetice moglo vozom stići do Beograda, Zagreba, Sarajeva i Ljubljane... U ovo mjesto nekada je svakodnevno dolazila dnevna štampa iz glavnih gradova svih republika bivše nam Jugoslavije. U tom je mjestu svojevremeno živjelo oko dvije i po hiljade stanovnika. == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''1991.''' |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 1 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugosloveni]] | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | ostali | align="right" | 0 |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 1 |} == Privreda == Ekološko društvo "Srnetica" osnovalo je tridesetak mlađih ljudi, uglavnom Prijedorčana. . Svi oni došli su u Srneticu s jednim ciljem - otrgnuti od zaborava sve što je u vezi sa Srneticom i vratiti toj varoši bar dio njenog nekadašnjeg sjaja. {{...}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Bosna i Hercegovina}} * [http://www.opstinaistocnidrvar.org/ Sajt opštine Istočni Drvar] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] [[Kategorija:Istočni Drvar]] gh6flcy3se6f9ysl83478wn4wq7a0bg 0 170934 41263172 9054866 2022-08-25T20:37:03Z 188.2.208.152 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Trbušnica}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Trbušnica |slika= |opis_slike= |okrug=Mačvanski |grad=Loznica |geografska_širina= |geografska_dužina= |nadm visina=296 |populacija=1061 |poštanski kod= |pozivni broj=015 |registarska oznaka=LO |gšir=44.498611 |gduž=19.203056 }} '''Trbušnica''' je naseljeno mesto [[Grad Loznica|grada Loznice]] u [[Srbija|Srbiji]], koje administrativno pripada [[Mačvanski okrug|Mačvanskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 1061 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 1745 stanovnika). == Demografija == U naselju Trbušnica živi 826 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36.2 godina (34.9 kod muškaraca i 37.6 kod žena). U naselju ima 307 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3.46. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid black; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="border:1px solid gray; padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:3094 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:2062 color:gray1 from:start till:end bar:1031 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,92)(77,100) color:blue width:2 points:(77,100)(100,145) color:blue width:2 points:(100,145)(128,161) color:blue width:2 points:(128,161)(157,117) color:blue width:2 points:(157,117)(185,115) color:blue width:2 points:(185,115)(217,78) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |p1948=1326<ref>Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9</ref> |p1953=1460 |p1961=2276 |p1971=2579 |p1981=1780 |p1991=1745 |p1991n=1711 |p2002s=1076 |p2002=1061 }} |} {{Grafikon postoci |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]<ref>Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9</ref> |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|1049|98.86}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|blue|5|0.47}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|red|1|0.09}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|green|5|0.47}} }} {{Grafikon piramida |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|2|3.12|1.56|1}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|0|0.0|7.81|5}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|8|12.5|17.18|11}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|14|21.87|45.31|29}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|20|31.25|43.75|28}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|23|35.93|37.5|24}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|23|35.93|32.81|21}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|36|56.25|45.31|29}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|51|79.68|84.37|54}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|50|78.12|51.56|33}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|47|73.43|68.75|44}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|23|35.93|62.5|40}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|45|70.31|50.0|32}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|51|79.68|67.18|43}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|41|64.06|70.31|45}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|45|70.31|53.12|34}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|32|50.0|39.06|25}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|26|40.62|40.62|26}} |prosekm=34.9 |prosekž=37.6 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|233|285|554|641|488|460|307|43|60|48|74|47|27|6|-|1|1|3.46}} {{BrakNaseljaSrbija|434|140|268|18|7|1|439|86|266|76|8|3}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|223|16|-|2|100|24|22|14|5|12|90|17|-|-|18|3|2|15|15|1|313|33|-|2|118|27|24|29|20|13|-|1|4|1|2|2|-|-|18|-|1|-|2|7|2|-|-|7|-|2|4|3|9|4|-|-|25}} == Poznate ličnosti == * [[Momčilo Gavrić]] == Reference == {{izvori}} == Spoljašnje veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Trbusnica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/trbusnica-44-29-46-n-19-11-44-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] {{Grad Loznica}} LUKA KOJIC TAKODJE ZIVI OVDE ROKI LEGENDA [[Kategorija:Opština Loznica]] [[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]] a4u4ypsvxvgtrx61bny7697chl70k1r 41263174 41263172 2022-08-25T20:59:58Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/188.2.208.152|188.2.208.152]] ([[User talk:188.2.208.152|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Orijentolog|Orijentolog]] wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Trbušnica}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Trbušnica |slika= |opis_slike= |okrug=Mačvanski |grad=Loznica |geografska_širina= |geografska_dužina= |nadm visina=296 |populacija=1061 |poštanski kod= |pozivni broj=015 |registarska oznaka=LO |gšir=44.498611 |gduž=19.203056 }} '''Trbušnica''' je naseljeno mesto [[Grad Loznica|grada Loznice]] u [[Srbija|Srbiji]], koje administrativno pripada [[Mačvanski okrug|Mačvanskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 1061 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 1745 stanovnika). == Demografija == U naselju Trbušnica živi 826 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 36.2 godina (34.9 kod muškaraca i 37.6 kod žena). U naselju ima 307 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3.46. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid black; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="border:1px solid gray; padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:3094 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:2062 color:gray1 from:start till:end bar:1031 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,92)(77,100) color:blue width:2 points:(77,100)(100,145) color:blue width:2 points:(100,145)(128,161) color:blue width:2 points:(128,161)(157,117) color:blue width:2 points:(157,117)(185,115) color:blue width:2 points:(185,115)(217,78) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |p1948=1326<ref>Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9</ref> |p1953=1460 |p1961=2276 |p1971=2579 |p1981=1780 |p1991=1745 |p1991n=1711 |p2002s=1076 |p2002=1061 }} |} {{Grafikon postoci |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]<ref>Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-00-9</ref> |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|1049|98.86}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|blue|5|0.47}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|red|1|0.09}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|green|5|0.47}} }} {{Grafikon piramida |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|2|3.12|1.56|1}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|0|0.0|7.81|5}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|8|12.5|17.18|11}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|14|21.87|45.31|29}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|20|31.25|43.75|28}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|23|35.93|37.5|24}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|23|35.93|32.81|21}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|36|56.25|45.31|29}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|51|79.68|84.37|54}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|50|78.12|51.56|33}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|47|73.43|68.75|44}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|23|35.93|62.5|40}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|45|70.31|50.0|32}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|51|79.68|67.18|43}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|41|64.06|70.31|45}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|45|70.31|53.12|34}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|32|50.0|39.06|25}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|26|40.62|40.62|26}} |prosekm=34.9 |prosekž=37.6 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|233|285|554|641|488|460|307|43|60|48|74|47|27|6|-|1|1|3.46}} {{BrakNaseljaSrbija|434|140|268|18|7|1|439|86|266|76|8|3}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|223|16|-|2|100|24|22|14|5|12|90|17|-|-|18|3|2|15|15|1|313|33|-|2|118|27|24|29|20|13|-|1|4|1|2|2|-|-|18|-|1|-|2|7|2|-|-|7|-|2|4|3|9|4|-|-|25}} == Poznate ličnosti == * [[Momčilo Gavrić]] == Reference == {{izvori}} == Spoljašnje veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Trbusnica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/trbusnica-44-29-46-n-19-11-44-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] {{Grad Loznica}} [[Kategorija:Opština Loznica]] [[Kategorija:Naselja u centralnoj Srbiji]] 3ya6u08s7ww7u7l4lwml753ifjzhqvg 0 171959 41263242 41101621 2022-08-26T01:34:47Z Vipz 151311 /* Vanjske veze */ https://afzarhiv.org/ AFŽ Arhiv - Arhiv antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Živeo Antifašistički front žena.jpg|minijatura|Konferencija Antifašističkog fronta žena u Čukorovcu srez Moravski 8. maja 1944.]] [[Datoteka:Partizanke dinara.jpg|minijatura|Grupa omladinki u redovima [[NOVJ]], na Dinari u srpnju [[1943]].]] '''Antifašistički front žena''' ({{jez-slv|Antifašistična fronta žensk}}; {{jez-mak|Антифашистичкиот фронт на жените}}, skraćeno '''AFŽ''') je bila ženska društveno–politička organizacija, osnovana za vreme Drugog svetskog rata, 06. decembra [[1942]]. u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]], na oslobođenoj teritoriji. Od 305.000 poginulih partizanskih boraca 25.000 su bile žene, a od 405.000 ranjenih 40.000 bile su žene. == Predratno stanje == Položaj žena na [[Balkan]]u početkom 20. veka bio je karakterističan po njihovoj podređenoj ulozi u [[patrijarhat|patrijarhalnom]] društvu. Žene su bile potiskivane iz javnog života, u kulturnom pogledu zaostale, velikim procentom nepismene, a običaji su ih odvajali od društvenih aktivnosti jer se smatralo da je ženi mesto u kući. Ipak, žene Jugoslavije su se i pre 2. svetskog rata borile za mir i protiv fašizma, mada zasebnih revolucionarnih organizacija žena nije bilo. [[1934]]. godine 2000 rudarskih žena učestvovalo je u štrajku rudara Trbovlja; [[1935]]. demonstriralo je 5000 žena pred nemačkim konzulatom u Zagrebu, za mir, a protiv fašizma; [[1936]]. u akciji za mir i slobodu sakupljeno je 600000 potpisa žena. Časopis »Žena danas» pokreće [[1939]]. akciju za pravo glasa žena, u kojoj žene masovno učestvuju. == Rat i revolucija == Početkom ustanka i u vreme osnivanja prvih organa narodne vlasti, žene se uključuju u široki narodni front. Širom zemlje se osnivaju razne organizacije žena koje čiji su ciljevi bili isti: oslobođenje žena od okupatora, ali i od njihovog neravnopravnog položaja u društvu. One se masovno priključuju [[NOP]]-u kao borci, vojni i politički rukovodioci, lekarke, bolničarke, poslanice u novim narodnim skupštinama, a posebno kao aktivne učesnice u pozadini fronta. Organizacije žena se formiraju na istoj osnovi kao i organizacije Narodnog fronta, čiji su kolektivni članovi. Osnivaju se opštinski, mesni i gradski odbori žena, a posle uspeha postignutih u borbi 1941-1942. godine došlo je do stvaranja Antifašističkog Fronta žena Jugoslavije. == Osnivanje AFŽ-a == Na Prvoj zemaljskoj konferenciji u Bosanskom Petrovcu AFŽ je postao jedinstvena organizacija svih žena [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i važan faktor u Narodnom frontui u mobilizaciji žena u borbi za novo uređenje zemlje. Pozdravni govor je održao vrhovni zapovednik Narodno oslobodilačke vojske (NOV) [[Josip Broz Tito]] koji je rekao sledeće: :''"Ja se ponosim time što stojim na čelu armije u kojoj ima ogroman broj žena. Ja mogu kazati da su žene u toj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdržljivosti, bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima i svim narodima Jugoslavije čini čast što imaju takve kćeri."'' Na konferenciji u Bosanskom Petrovcu učestvovalo je 166 izabranih delegatkinja sa oslobođene i neoslobođene teritorije Jugoslavije. Izabran je Centralni odbor AFŽ i istaknuti su neposredni zadaci organizacije. Posle toga počeli su se organizovati glavni, okružni, opštinski i mesni odbori, tako da je u času oslobođenja zemlje AFŽ bio organizovan na čitavom području Jugoslavije. == AFŽ u ratu == {{main|Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi}} [[Datoteka:AFŽ u Čitluku 194l.jpg|minijatura|Zbor AFŽ-a u Čitluku (Lika) u jesen 1941.]] [[Datoteka:AFŽ u Pustoj Reci 1943.jpg|minijatura|Učesnice političkog kursa AFŽ-a u Pustoj Reci 1943. godine.]] Žene su dale ogroman doprinos borbi za oslobođenje: od [[1941]]. do [[1945]]. borilo se u redovima Narodno oslobodilačke vojske oko 100.000 žena od kojih je 25.000 poginulo, 40.000 ranjeno, dok je 3.000 žena ostalo potpuno nesposobno za rad. U toku 2. svetskog rata oko 2000 [[žena]] postale su [[oficir]]i. [[Partizanska spomenica 1941.|Partizansku spomenicu 1941]]. je dobilo 3.344 žena, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovana je 91 žena. Na oslobođenoj teritoriji učestvovalo je oko 2 miliona žena u različitim pozadinskim akcijama, a 600.000 žena je hapšeno i zatvarano. Posebni odbori AFŽ-a skupljali su hranu, odeću i sanitetski materijal za Narodnooslobodilačku vojsku, brinuli su se za obradu zemlje, za žetvu i setvu, za bolnice, za decu, za kurirsku službu i slično. === [[Bosna i Hercegovina]] === Velika konferencija žena Drvara i okoline održana je već avgusta 1941. godine. Krajem 1941. godine pomišlja se na osnivanje jedinstvene organizacije žena Bosne i Hercegovine. koja je osnovana u oslobođenoj Foči februara 1942. godine. === [[Crna Gora]] === Oko 50.000 žena Crne Gore bilo je aktivno uključeno u Narodnooslobodilački pokret. Preko 12.000 žena je za nepunu godinu dana prošlo kroz zatvore i logore Crne Gore. Junačkim držanjem pred neprijateljem prilikom streljanja one su pokazivale neviđenu hrabrost. Kongres AFŽ Crne Gore i Boke kotorske održan je 5. decembra 1943. godine čime je objedinjen rad svih odbora žena ovih krajeva. === [[Hrvatska]] === Još u periodu priprema za ustanak počele su u Hrvatskoj da se formiraju grupe žena. Naročito je bio značajan rad žena ilegalki i to posebno u Zagrebu i [[Split]]u. Žene su stupale u partizanske jedinice, pa je već 1942. godine stvorena ženska partizanska četa u Lici. Situacija u Lici je bila naročito teška zbog velikih vojnih operacija na ovoj teritoriji, naročito 4. neprijateljske ofanzive. Prva konferencija AFŽ Hrvatske održana je juna 1943. godine. Pored vidnih uspeha u borbi, žene su dale i veliki doprinos u razvoju narodne vlasti, širenju bratstva i jedinstva i prevazilaženju nacionale mržnje na oslobođenoj teritoriji. === [[Makedonija]] === Učestvujući u pripremama za ustanak u Makedoniji, žene su mnogo pomogle u izgradnje vojske i narodne vlasti. Kao i muškarci, podnosile su surovi teret i pljačku okupatora a posebno politiku bugarizacije. Žene uključene u antifašistički pokret su značajno doprinosile pozadinskim radom snabdevajući front i starajući se o izbeglicama i sirotinji. Konferencija AFŽ Makedonije je održana decembra 1944. godine kada je definitivno oblikovana organizacija makedonskih žena. === [[Slovenija]] === [[Datoteka:Žene dolaze na konferenciju AFŽ Slavonije.jpg|minijatura|Žene - delegati dolaze na Drugu oblasnu konferenciju AFŽ-a Slavonije u Slavonskoj Požegi, 24. septembra 1944.]] Osvobodilna fronta slovenačkog naroda, podržavala je i aktivnost žena u borbi i pozadinskom radu. Na oslobođenim, ali i na okupiranim teritorijama, žene su aktivni činilac u formiranju vlasti i u vojnim jedinicama. Veoma je značajno njihovo masovno učešće u pružanju pomoći iseljenicima i deportircima koje su nemački fašisti prisilno proterivali iz Slovenije želeći da od nje naprave germanizovanu teritoriju. === [[Srbija]] === Mnoge organizacije žena Srbije bile su deo antifašističkog fronta okupljajući veliki broj žena u pokret. Nabavljale su odeću, obuću i hranu za partizanske odrede. Od posebnog je značaja snažan otpor žena Srbije bratoubilačkom ratu. Izgrađena je čitava mreža organizacija žena u Srbiji koja je delovala u toku četvorogodišnjeg rata. Prva konferencija AFŽ Srbije je održana u u Beogradu, jaunara 1945. godine. ==== [[Vojvodina]] ==== U žarištu ustanka, u [[Srem]]u, počelo je stvaranje posebnih organizacija žena po selima i gradovima, tako i u [[Banat]]u i kasnije Bačkoj. Smotra žena antifašistkinja održana je januara 1945. godine u Novom Sadu. One su se borile ne samo za oslobađenje zemlje i sopstveno oslobađanje već i za zajedniči suživot Srpkinja, Hrvatica, Mađarica, Rusinki, Rumunki i drugih. ==== [[Kosovo]] ==== Iako je [[Komunistička partija Jugoslavije]] radila na uključivanju Albanki, Turkinja, Srpkinja, Crnogorki i drugih žena u Narodnooslobodilacki pokret, žene na Kosovu su ipak u većini ostale odvojene do pokreta, jer se patrijarhalni mentalitet tamo najviše osećao. Tek marta 1945. godine će seoski i gradski odbori žena biti organizaciono uobličeni na Oblasnoj konferenciji žena Kosova. == AFŽ posle rata == [[Datoteka:Mensura Šaćiri.jpg|minijatura|Mensura Šaćiri za vreme govora na mitingu Antifašističkog fronta žena povodom 8. marta 1945.]] U julu [[1945]]. u [[Beograd]]u je održan '''Prvi''' kongres AFŽ Jugoslavije, na kome je bilo 960, delegatkinja, za predsednika je izabrana [[Spasenija Babović]]. '''Drugi''' kongres je održan 1948. sa 826 delegata, a za predsednika je izabrana [[Vida Tomšič]], a 1950. '''Treći''' sa 609 delegata, sa ponovnim izborom Vide Tomšić. AFŽ je predstavljao žene Jugoslavije u međunarodnom ženskom pokretu i organizacijama žena u inostranstvu. AFŽ Jugoslavije jedan je od osnivača Međunarodne demokratske federacije žena. Na '''četvrtom''' kongresu AFŽ je ukinut kao posebna ženska organizacija. AFŽ je, prema nekim aktivistkinjama AFŽ-a, ukinut jer je postao isuviše jak politički sa velikim uticajem na žensku populaciju (emancipacija je išla "suviše brzo"). Drugi razlog, kako se navodi, je bio nedovoljan broj radnih mesta. AFŽ je postao isuviše uticajan pa je bio na putu da pravi probleme, kao što je to kasnije učinio [[Sindikat]] pod rukovodstvom [[Svetozar Vukmanović Tempo|Svetozara Vukmanovića Tempa]]. Različite organizacije i društva koja se bave pitanjima od interesa za žene ujedinile su se u Savez ženskih društava Jugoslavije. Iz tog saveza izrasla je '''Konferencija za društvenu aktivnost žena''' Jugoslavije, osnovana [[1961]]. na konferenciji u [[Zagreb]]u, kao društvena organizacija koja deluje u okviru SSRNJ (Saveza socijalističkog radnog naroda Jugoslavije). == Vidi još == {{Portal NOB}} * [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] * [[Žene narodni heroji Jugoslavije]] == Vanjske veze == * [http://www.womenngo.org.yu/content/blogcategory/28/61/ Istorija ženskog pokreta u Jugoslaviji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061003033628/http://www.womenngo.org.yu/content/blogcategory/28/61/ |date=2006-10-03 }} * [https://afzarhiv.org/ AFŽ Arhiv - Arhiv antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije] [[Kategorija:Žene]] [[Kategorija:Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]] [[Kategorija:Antifašizam]] cha9zmxw9g4vzghy718cglztdiot41f 41263243 41263242 2022-08-26T01:43:27Z Vipz 151311 [[Datoteka:Sastanak AFŽ-a u Pirotu, 1944.jpg]] Sastanak Antifašističkog fronta žena u [[Pirot]]u 1944. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Živeo Antifašistički front žena.jpg|minijatura|Konferencija Antifašističkog fronta žena u Čukorovcu srez Moravski 8. maja 1944.]] [[Datoteka:Partizanke dinara.jpg|minijatura|Grupa omladinki u redovima [[NOVJ]], na Dinari u srpnju [[1943]].]] [[Datoteka:Sastanak AFŽ-a u Pirotu, 1944.jpg|minijatura|Sastanak Antifašističkog fronta žena u [[Pirot]]u 1944.]] '''Antifašistički front žena''' ({{jez-slv|Antifašistična fronta žensk}}; {{jez-mak|Антифашистичкиот фронт на жените}}, skraćeno '''AFŽ''') je bila ženska društveno–politička organizacija, osnovana za vreme Drugog svetskog rata, 06. decembra [[1942]]. u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]], na oslobođenoj teritoriji. Od 305.000 poginulih partizanskih boraca 25.000 su bile žene, a od 405.000 ranjenih 40.000 bile su žene. == Predratno stanje == Položaj žena na [[Balkan]]u početkom 20. veka bio je karakterističan po njihovoj podređenoj ulozi u [[patrijarhat|patrijarhalnom]] društvu. Žene su bile potiskivane iz javnog života, u kulturnom pogledu zaostale, velikim procentom nepismene, a običaji su ih odvajali od društvenih aktivnosti jer se smatralo da je ženi mesto u kući. Ipak, žene Jugoslavije su se i pre 2. svetskog rata borile za mir i protiv fašizma, mada zasebnih revolucionarnih organizacija žena nije bilo. [[1934]]. godine 2000 rudarskih žena učestvovalo je u štrajku rudara Trbovlja; [[1935]]. demonstriralo je 5000 žena pred nemačkim konzulatom u Zagrebu, za mir, a protiv fašizma; [[1936]]. u akciji za mir i slobodu sakupljeno je 600000 potpisa žena. Časopis »Žena danas» pokreće [[1939]]. akciju za pravo glasa žena, u kojoj žene masovno učestvuju. == Rat i revolucija == Početkom ustanka i u vreme osnivanja prvih organa narodne vlasti, žene se uključuju u široki narodni front. Širom zemlje se osnivaju razne organizacije žena koje čiji su ciljevi bili isti: oslobođenje žena od okupatora, ali i od njihovog neravnopravnog položaja u društvu. One se masovno priključuju [[NOP]]-u kao borci, vojni i politički rukovodioci, lekarke, bolničarke, poslanice u novim narodnim skupštinama, a posebno kao aktivne učesnice u pozadini fronta. Organizacije žena se formiraju na istoj osnovi kao i organizacije Narodnog fronta, čiji su kolektivni članovi. Osnivaju se opštinski, mesni i gradski odbori žena, a posle uspeha postignutih u borbi 1941-1942. godine došlo je do stvaranja Antifašističkog Fronta žena Jugoslavije. == Osnivanje AFŽ-a == Na Prvoj zemaljskoj konferenciji u Bosanskom Petrovcu AFŽ je postao jedinstvena organizacija svih žena [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i važan faktor u Narodnom frontui u mobilizaciji žena u borbi za novo uređenje zemlje. Pozdravni govor je održao vrhovni zapovednik Narodno oslobodilačke vojske (NOV) [[Josip Broz Tito]] koji je rekao sledeće: :''"Ja se ponosim time što stojim na čelu armije u kojoj ima ogroman broj žena. Ja mogu kazati da su žene u toj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdržljivosti, bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima i svim narodima Jugoslavije čini čast što imaju takve kćeri."'' Na konferenciji u Bosanskom Petrovcu učestvovalo je 166 izabranih delegatkinja sa oslobođene i neoslobođene teritorije Jugoslavije. Izabran je Centralni odbor AFŽ i istaknuti su neposredni zadaci organizacije. Posle toga počeli su se organizovati glavni, okružni, opštinski i mesni odbori, tako da je u času oslobođenja zemlje AFŽ bio organizovan na čitavom području Jugoslavije. == AFŽ u ratu == {{main|Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi}} [[Datoteka:AFŽ u Čitluku 194l.jpg|minijatura|Zbor AFŽ-a u Čitluku (Lika) u jesen 1941.]] [[Datoteka:AFŽ u Pustoj Reci 1943.jpg|minijatura|Učesnice političkog kursa AFŽ-a u Pustoj Reci 1943. godine.]] Žene su dale ogroman doprinos borbi za oslobođenje: od [[1941]]. do [[1945]]. borilo se u redovima Narodno oslobodilačke vojske oko 100.000 žena od kojih je 25.000 poginulo, 40.000 ranjeno, dok je 3.000 žena ostalo potpuno nesposobno za rad. U toku 2. svetskog rata oko 2000 [[žena]] postale su [[oficir]]i. [[Partizanska spomenica 1941.|Partizansku spomenicu 1941]]. je dobilo 3.344 žena, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovana je 91 žena. Na oslobođenoj teritoriji učestvovalo je oko 2 miliona žena u različitim pozadinskim akcijama, a 600.000 žena je hapšeno i zatvarano. Posebni odbori AFŽ-a skupljali su hranu, odeću i sanitetski materijal za Narodnooslobodilačku vojsku, brinuli su se za obradu zemlje, za žetvu i setvu, za bolnice, za decu, za kurirsku službu i slično. === [[Bosna i Hercegovina]] === Velika konferencija žena Drvara i okoline održana je već avgusta 1941. godine. Krajem 1941. godine pomišlja se na osnivanje jedinstvene organizacije žena Bosne i Hercegovine. koja je osnovana u oslobođenoj Foči februara 1942. godine. === [[Crna Gora]] === Oko 50.000 žena Crne Gore bilo je aktivno uključeno u Narodnooslobodilački pokret. Preko 12.000 žena je za nepunu godinu dana prošlo kroz zatvore i logore Crne Gore. Junačkim držanjem pred neprijateljem prilikom streljanja one su pokazivale neviđenu hrabrost. Kongres AFŽ Crne Gore i Boke kotorske održan je 5. decembra 1943. godine čime je objedinjen rad svih odbora žena ovih krajeva. === [[Hrvatska]] === Još u periodu priprema za ustanak počele su u Hrvatskoj da se formiraju grupe žena. Naročito je bio značajan rad žena ilegalki i to posebno u Zagrebu i [[Split]]u. Žene su stupale u partizanske jedinice, pa je već 1942. godine stvorena ženska partizanska četa u Lici. Situacija u Lici je bila naročito teška zbog velikih vojnih operacija na ovoj teritoriji, naročito 4. neprijateljske ofanzive. Prva konferencija AFŽ Hrvatske održana je juna 1943. godine. Pored vidnih uspeha u borbi, žene su dale i veliki doprinos u razvoju narodne vlasti, širenju bratstva i jedinstva i prevazilaženju nacionale mržnje na oslobođenoj teritoriji. === [[Makedonija]] === Učestvujući u pripremama za ustanak u Makedoniji, žene su mnogo pomogle u izgradnje vojske i narodne vlasti. Kao i muškarci, podnosile su surovi teret i pljačku okupatora a posebno politiku bugarizacije. Žene uključene u antifašistički pokret su značajno doprinosile pozadinskim radom snabdevajući front i starajući se o izbeglicama i sirotinji. Konferencija AFŽ Makedonije je održana decembra 1944. godine kada je definitivno oblikovana organizacija makedonskih žena. === [[Slovenija]] === [[Datoteka:Žene dolaze na konferenciju AFŽ Slavonije.jpg|minijatura|Žene - delegati dolaze na Drugu oblasnu konferenciju AFŽ-a Slavonije u Slavonskoj Požegi, 24. septembra 1944.]] Osvobodilna fronta slovenačkog naroda, podržavala je i aktivnost žena u borbi i pozadinskom radu. Na oslobođenim, ali i na okupiranim teritorijama, žene su aktivni činilac u formiranju vlasti i u vojnim jedinicama. Veoma je značajno njihovo masovno učešće u pružanju pomoći iseljenicima i deportircima koje su nemački fašisti prisilno proterivali iz Slovenije želeći da od nje naprave germanizovanu teritoriju. === [[Srbija]] === Mnoge organizacije žena Srbije bile su deo antifašističkog fronta okupljajući veliki broj žena u pokret. Nabavljale su odeću, obuću i hranu za partizanske odrede. Od posebnog je značaja snažan otpor žena Srbije bratoubilačkom ratu. Izgrađena je čitava mreža organizacija žena u Srbiji koja je delovala u toku četvorogodišnjeg rata. Prva konferencija AFŽ Srbije je održana u u Beogradu, jaunara 1945. godine. ==== [[Vojvodina]] ==== U žarištu ustanka, u [[Srem]]u, počelo je stvaranje posebnih organizacija žena po selima i gradovima, tako i u [[Banat]]u i kasnije Bačkoj. Smotra žena antifašistkinja održana je januara 1945. godine u Novom Sadu. One su se borile ne samo za oslobađenje zemlje i sopstveno oslobađanje već i za zajedniči suživot Srpkinja, Hrvatica, Mađarica, Rusinki, Rumunki i drugih. ==== [[Kosovo]] ==== Iako je [[Komunistička partija Jugoslavije]] radila na uključivanju Albanki, Turkinja, Srpkinja, Crnogorki i drugih žena u Narodnooslobodilacki pokret, žene na Kosovu su ipak u većini ostale odvojene do pokreta, jer se patrijarhalni mentalitet tamo najviše osećao. Tek marta 1945. godine će seoski i gradski odbori žena biti organizaciono uobličeni na Oblasnoj konferenciji žena Kosova. == AFŽ posle rata == [[Datoteka:Mensura Šaćiri.jpg|minijatura|Mensura Šaćiri za vreme govora na mitingu Antifašističkog fronta žena povodom 8. marta 1945.]] U julu [[1945]]. u [[Beograd]]u je održan '''Prvi''' kongres AFŽ Jugoslavije, na kome je bilo 960, delegatkinja, za predsednika je izabrana [[Spasenija Babović]]. '''Drugi''' kongres je održan 1948. sa 826 delegata, a za predsednika je izabrana [[Vida Tomšič]], a 1950. '''Treći''' sa 609 delegata, sa ponovnim izborom Vide Tomšić. AFŽ je predstavljao žene Jugoslavije u međunarodnom ženskom pokretu i organizacijama žena u inostranstvu. AFŽ Jugoslavije jedan je od osnivača Međunarodne demokratske federacije žena. Na '''četvrtom''' kongresu AFŽ je ukinut kao posebna ženska organizacija. AFŽ je, prema nekim aktivistkinjama AFŽ-a, ukinut jer je postao isuviše jak politički sa velikim uticajem na žensku populaciju (emancipacija je išla "suviše brzo"). Drugi razlog, kako se navodi, je bio nedovoljan broj radnih mesta. AFŽ je postao isuviše uticajan pa je bio na putu da pravi probleme, kao što je to kasnije učinio [[Sindikat]] pod rukovodstvom [[Svetozar Vukmanović Tempo|Svetozara Vukmanovića Tempa]]. Različite organizacije i društva koja se bave pitanjima od interesa za žene ujedinile su se u Savez ženskih društava Jugoslavije. Iz tog saveza izrasla je '''Konferencija za društvenu aktivnost žena''' Jugoslavije, osnovana [[1961]]. na konferenciji u [[Zagreb]]u, kao društvena organizacija koja deluje u okviru SSRNJ (Saveza socijalističkog radnog naroda Jugoslavije). == Vidi još == {{Portal NOB}} * [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] * [[Žene narodni heroji Jugoslavije]] == Vanjske veze == * [http://www.womenngo.org.yu/content/blogcategory/28/61/ Istorija ženskog pokreta u Jugoslaviji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061003033628/http://www.womenngo.org.yu/content/blogcategory/28/61/ |date=2006-10-03 }} * [https://afzarhiv.org/ AFŽ Arhiv - Arhiv antifašističke borbe žena Bosne i Hercegovine i Jugoslavije] [[Kategorija:Žene]] [[Kategorija:Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba]] [[Kategorija:Antifašizam]] d2paau5u0qumctu0b6twy8urlkn6uma 3 193656 41263144 1356228 2022-08-25T16:14:17Z Vincent Vega 117166 Vincent Vega je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Roxyy]] na [[Razgovor sa korisnikom:Roxy]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika „[[Special:CentralAuth/Roxyy|Roxyy]]“ u „[[Special:CentralAuth/Roxy|Roxy]]“ wikitext text/x-wiki {{Добродошлица}} --[[Korisnik:Kolega2357|<font style="background: black" face="Courier" color="red">''' Kolega2357 '''</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Kolega2357|<font style="background: green" face="Courier" color="red">''' Razgovor '''</font>]] 05:02, 11 decembar-просинац 2012 (CET) 3573w8dqfi5zhcgd95d4yqmr6fzbp6u 14 201668 41263163 1591278 2022-08-25T18:55:17Z Vipz 151311 dodana kategorija [[:Kategorija:Reljefni oblici u Crnoj Gori|Reljefni oblici u Crnoj Gori]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Islands of Montenegro}} [[Kategorija:Geografija Crne Gore]] [[Kategorija:Otoci u Evropi|Crna Gora]] [[Kategorija:Otoci po državama|Crna Gora]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crnoj Gori]] bqz6arwkyf9m6jukzrrc1gba52f1v93 0 229066 41263261 41101854 2022-08-26T06:18:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Aqua Timez<br /><small>アクア タイムズ</small> | tip = bend | slika = | veličina = | alias = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | osnivanje = [[2003.]] | mjesto_osnivanja = {{flag|Japan}} | prebivalište = | zanimanje = | ostale_aktivnosti = | žanr = [[alternativni rock]], [[J-Pop]], [[J-Rock]], [[pop rock]] | instrument = | godine_aktivnosti = [[2003.]] – [[2018.]] | label = [[Epic Records Japan]] | povezani_izvođači = | uticaj_od = | uticaj_na = | sadašnji_članovi = | bivši_članovi = {{Nihongo|Futoshi|太志|}} <small>([[vokal]])</small><br /> OKP-Star <small>([[bas gitara|bas]])</small><br /> {{Nihongo|Daisuke|大介||}} <small>([[gitara]])</small><br /> Mayuko <small>([[klavijature]])</small><br /> Tasshi <small>([[bubnjevi]])</small> | nagrade = | website = [http://www.aquatimez.com/ aquatimez.com] }} {{Nihongo|'''Aqua Timez'''|アクア タイムズ|Akua Taimuzu}} bio je [[japan]]ski [[alternativni rock]]/[[pop rock]] bend osnovan [[2003.]] godine. Karijeru su započeli [[2003.]] godine, te su radili za diskografsku kuću [[Epic Records Japan]].<ref>{{cite web |url=http://www.sonymusic.co.jp/Music/Arch/ES/AquaTimez/index.html |title=Aqua Timez section on Sony Music Entertainment Japan |publisher=[[Sony Music Entertainment Japan]] |language=Japanese |accessdate=October 8, 2011}}</ref> Bend je [[2018.]] godine objavio raspad. == Povijest == Futoshi i OKP-Star upoznali su se na stranici with9.com [[2000.]] godine i pokušali su osnovati bend.<ref name="Interview Page 3">{{cite web |archiveurl=https://www.webcitation.org/62HMitLT7?url=http://www.with9.com/interview/005/interview3.php |archivedate=2011-10-08 |url=http://www.with9.com/interview/005/interview3.php |title=With9 interview Page 3 |author=Kenichi Kojima |date=January 18, 2009 |publisher=With9.com |language=Japanese |accessdate=October 8, 2011 |deadurl=no }}</ref> Kako se nisu mogli dogovoriti oko budućnosti benda, pokušaj je propao.<ref name="Interview Page 3"/> Godine [[2003.]], svi aktualni članovi benda su se okupili i osnovali Aqua Timez. Nakon dvije godine pripreme, [[2005.]] im izlazi nezavisni [[mini album]] ''Sora Ippai ni Kanaderu Inor'', čime započinje njihova karijera.<ref name="Profile">{{cite web |archiveurl=https://www.webcitation.org/62IOfW0JN?url=http://www.aquatimez.com/profile/index.html |archivedate=2011-10-09 |url=http://www.aquatimez.com/profile/index.html |title=Aqua Timez Profile |publisher=[[Epic Records Japan]] |language=Japanese |accessdate=October 8, 2011 |deadurl=no }}<p>{{cite web |archiveurl=https://www.webcitation.org/62RxZ51Ho?url=http://www.epic-jp.net/en/AquaTimez/bio.html |archivedate=2011-10-15 |url=http://www.epic-jp.net/en/AquaTimez/bio.html |title=Biography translation |publisher=[[Epic/Sony Records|Epic Records]] |accessdate=October 10, 2011 |deadurl=no }}</ref> Sljedeće godine potpisuju za Epic Records i izdaju drugi mini album, ''Nanairo no Rakugaki''. Iste godine izdaju i dva singla, "Ketsui no Asa ni" i "Sen no Yoru o Koete", koji se koriste u [[anime]] filmovima ''[[Brave Story]]'' i ''[[Bleach: Memories of Nobody]]''. Ovi singlovi donijelu su im povećanu popularnost, što im je omogućilo da objave svoj prvi pravi album, ''Kaze o Atsumete''.<ref name="Profile"/> Aqua Timez je i kasnije surađivao na [[anime]]ima, posebice na ''[[Bleach]]u'', za kog su napisali nekoliko pjesama, među koje spada "[[Alones]]", korišten kao ''intro song''. U svibnju [[2018.]] godine, Aqua Timez je objavio kako prestaje s djelovanjem nakon posljednje koncertne turneje naslova ''Present is a Present''. == Diskografija == === Singlovi === {|class="wikitable" !rowspan="2" |Godina !rowspan="2" |Naslov !colspan="2" |Liste !rowspan="2" |Ref. |- !width="7%" |Vrhunac !width="7%" |Tjedana |- |align="center" rowspan="2"| 2006 |align="left"|{{Nihongo|"Ketsui no Asa ni"|決意の朝に||lit. "On the Morning of Determination"}} * Datum: [[5. srpnja]] [[2006.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-2844</small> * "Ketsui no Asa ni" je korišten kao tema u filmu ''[[Brave Story]]''.<ref name="Profile"/> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Ketsui no Asa ni | length1 = | title2 = Ayumi | note2 = {{nihongo2|歩み}}, lit "Walking" | length2 = | title3 = Sabishiki Warera | note3 = {{nihongo2|淋しき我ら}}, lit. "Our Loneliness" | length3 = | title4 = Ketsui no Asa ni | note4 = Instrumental Mix | length4 = }} |align="center"| 4 |align="center"| 35 |align="center"| <ref name="Single 1">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/656490/1/ |title=決意の朝に |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Morning of Determination |accessdate=October 8, 2011}}</ref><ref name="Romaji Single 1">{{cite web |url=http://www.sonymusic.co.jp/eng/Arch/AquaTimez/ESCL-2844/ |title=Ketsui no Asa ni |publisher=[[Sony Music Entertainment Japan]] |language=Japanese |accessdate=February 26, 2012}}</ref> |- |align="left"|{{nihongo|Sen no Yoru o Koete|千の夜をこえて||lit. "Beyond a Thousand Nights"}} * Datum: [[22. studenog]] [[2006.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-2905</small>, <small>ESCL-2901–2902 (Limited Edition)</small>,<ref name="Single 2 Edition">{{cite web |url=http://www.sonymusic.co.jp/Music/Arch/ES/AquaTimez/ESCL-2901/index.html |title=千の夜をこえて【初回生産限定盤】 |publisher=[[Sony Music Entertainment Japan]] |language=Japanese |trans_title=Passing Over a Thousand Nights (Limited Edition) |accessdate=October 8, 2011}}</ref> <small>ESCL-2903–2904 (Limited Time)</small><ref name="Single 2 Time">{{cite web |url=http://www.sonymusic.co.jp/Music/Arch/ES/AquaTimez/ESCL-2903/index.html |title=千の夜をこえて【期間生産限定盤】 |publisher=[[Sony Music Entertainment Japan]] |language=Japanese |trans_title=Passing Over a Thousand Nights (Limited Time) |accessdate=October 8, 2011}}</ref> * "Sen no Yoru o Koete" je korišten kao tema u filmu ''[[Bleach: Memories of Nobody]]''.<ref name="Bleach Movie 1">{{cite web |archiveurl=https://www.webcitation.org/62IV28Tat?url=http://www.bleach-movie.com/first/info2.html |archivedate=2011-10-09 |url=http://www.bleach-movie.com/first/info2.html |title=Bleach Memories of Nobody information |publisher=Bleach-movie.com |language=Japanese |accessdate=October 8, 2011 |deadurl=no }}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Sen no Yoru o Koete | length1 = | title2 = Sen no Yoru o Koete | note2 = Instrumental Mix | length2 = }} |align="center"| 5 |align="center"| 22 |align="center"| <ref name="Single 2">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/683195/1/ |title=決意の朝に |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Morning of Determination |accessdate=May 22, 2011}}</ref><ref name="Romaji Single 2">{{cite web |url=http://www.sonymusic.co.jp/eng/Arch/AquaTimez/ESCL-2905/ |title=Senno Yoruwo Koete |publisher=[[Sony Music Entertainment Japan]] |language=Japanese |accessdate=February 26, 2012}}</ref> |- |align="center" rowspan="3"| 2007 |align="left"|{{Nihongo|"Shiori"|しおり|lit. "Bookmark"}} * Datum: [[9. svibnja]] [[2007.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-2844</small> * "Shiori" je korišten kao glazba za reklamu [[Mitsuya Cider]]a.<ref name="Profile"/> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Shiori | length1 = | title2 = Yume Fūsen | note2 = {{Nihongo2|夢風船}}, lit. "Dream Balloon" | length2 = }} |align="center"| 5 |align="center"| 14 |align="center"| <ref name="Single 3">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/704638/1/ |title=しおり |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Bookmark |accessdate=May 22, 2011}}</ref> |- |align="left"|"Alones" ({{nihongo2|ALONES}}) * Datum: [[1. kolovoza]] [[2007.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-2981</small> * "Alones" je korišten kao intro tokom epizoda 121–143 [[anime]] serije ''[[Bleach]]''.<ref name="ALONES">{{cite web |url=http://www.tv-tokyo.co.jp/anime/bleach/staff.html |title=BLEACH ～ブリーチ |publisher=[[TV Tokyo]] |accessdate=October 8, 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070510002823/http://www.tv-tokyo.co.jp/anime/bleach/staff.html |archivedate=2007-05-10 |language=Japanese |deadurl=yes }}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Alones | length1 = | title2 = Akatsuki | note2 = {{Nihongo2|暁}}, lit. "Daybreak" | length2 = | title3 = Mr. Roadrunner | note3 = DJ Mass'Skate Sonic* Remix | length3 = | title4 = Alones (Instrumental Mix) | length4 = }} |align="center"| 3 |align="center"| 15 |align="center"| <ref name="Single 4">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/718049/1/ |title=ALONES |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=May 22, 2011}}</ref> |- |align="left"|{{Nihongo|"Chiisana Tenohira"|小さな掌||lit. "Little Palm"}} * Datum: [[31. listopada]] [[2007.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3003</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Chiisana Tenohira | length1 = | title2 = Chiisana Tenohira | note2 = Instrumental Mix }} |align="center"| 4 |align="center"| 10 |align="center"| <ref name="Single 5">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/732675/1/ |title=小さな掌 |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Little Palm |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="center" rowspan="2"| 2008 |align="left"|{{Nihongo|"Niji"|虹||lit. "Rainbow"}} * Datum: [[7. svibnja]] [[2008.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3064</small> * "Niji" je glazbena tema korištena u drami ''[[Gokusen]]''.<ref name="Gokusen Drama">{{cite web |url=http://www.ntv.co.jp/gokusen/staff/index.html |title=Gokusen drama cast |publisher=[[Nippon Television]] |language=Japanese |accessdate=October 10, 2011}}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Niji | length1 = | title2 = Yasashii Kioku (Evalasting II) | note2 = {{Nihongo2|優しい記憶～evalastingⅡ～}}, lit. "Kind Memory (Everlasting II)" | length2 = | title3 = Honto wa ne | note3 = {{Nihongo2|ほんとはね}}, lit. "The Real Truth" | length3 = | title4 = No Live, No Life | note4 = {{nihongo2|No live,No life}} | length4 = | title5 = Niji | note5 = Instrumental Mix | length5 = }} |align="center"| 2 |align="center"| 31 |align="center"| <ref name="Single 6">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/758291/1/ |title=虹 |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Rainbow |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="left"|{{Nihongo|"Natsu no Kakera"|夏のかけら||lit. "Fragments of Summer"}} * Datum: [[1. listopada]] [[2008.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3105</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Natsu no Kakera | length1 = | title2 = Aki ni Naru no ni | note2 = {{Nihongo2|秋になるのに}}, lit. "Although It's Becoming Fall" | length2 = | title3 = on the run | length3 = | title4 = Natsu no Kakera | note4 = Instrumental | length4 = }} |align="center"| 8 |align="center"| 5 |align="center"| <ref name="Single 7">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/781895/1/ |title=夏のかけら |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Fragments of Summer |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="center" rowspan="3"| 2009 |align="left"|"Velonica" * Datum: [[14. siječnja]] [[2008.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3147</small> * "Velonica" je bila intro tokom epizoda 190–214 animea ''Bleach''.<ref name="ep190">Credits from {{cite episode|title=ウェコムンド編、再会! |series=Bleach |credits=TV Tokyo, Dentsu, Studio Pierrot |network=TV Tokyo |airdate=October 14, 2008}}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Velonica | length1 = | title2 = Kanade Ai | note2 = {{Nihongo2|奏であい}}, lit. "Playing Together" | length2 = | title3 = Kaori | note3 = {{Nihongo2|薫}}, lit. "Fragrance" | length3 = | title4 = Velonica | note4 = Instrumental | length4 = }} |align="center"| 2 |align="center"| 10 |align="center"| <ref name="Single 8">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/796187/1/ |title=Velonica |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="left"|"Stay Gold" ({{nihongo2|STAY GOLD}}) * Datum: [[4. ožujka]] [[2009.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3165–3166</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Stay Gold | length1 = | title2 = Stay Gold | note2 = Instrumental | length2 = }} |align="center"| 11 |align="center"| 3 |align="center"| <ref name="Single 9">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/804104/1/ |title=Stay Gold |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="left"|{{Nihongo|"Plumeria (Hana Uta)"|プルメリア ～花唄～|Purumeria ~Hana Uta~|lit. "Plumeria (Flower Song)"}} * Datum: July 29, 2009 * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3423</small> * Plumeria (Hana Uta) was the theme music used for the [[Gokusen]] film.<ref name="Gokusen Movie">{{cite web |archiveurl=https://www.webcitation.org/62Sr3LxVT?url=http://gokusen-movie.jp/index.html |archivedate=2011-10-15 |url=http://gokusen-movie.jp/index.html |title=Gokusen Movie official website |publisher=Gokusen-Movie.jp |language=Japanese |accessdate=October 10, 2011 |deadurl=yes }}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Plumeria (Hana Uta) | length1 = | title2 = Nagasugita Yoru ni | note2 = {{Nihongo2|長すぎた夜に}}, lit. "In the Overly Long Night" | length2 = | title3 = Perfect World | note3 = Blue Forest Ver. | length3 = | title4 = Plumeria (Hana Uta) | note4 = Instrumental | length4 = }} |align="center"| 7 |align="center"| 9 |align="center"| <ref name="Single 10">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/826638/1/ |title=プルメリア ～花唄～ |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Plumeria (Flower Song) |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="center" rowspan="2"| 2010 |align="left"|{{Nihongo|"Ehagaki no Haru"|絵はがきの春||lit. "Springtime Postcard"}} * Datum: [[27. siječnja]] [[2010.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3361</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Ehagaki no Haru | length1 = | title2 = Ryūsei no Uta | note2 = {{Nihongo2|流星のうた}}, lit. "Song of the Falling Star" | length2 = | title3 = Sora ni Chikai Machi | note3 = {{Nihongo2|空に近い街}}, lit. "A City Close to the Sky" | length3 = | title4 = Ehagaki no Haru | note4 = Instrumental | length4 = }} |align="center"| 8 |align="center"| 5 |align="center"| <ref name="Single 11">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/853236/1/ |title=絵はがきの春 |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Springtime Postcard |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="left"|"Gravity 0" ({{nihongo2|GRAVITY Ø}}) * Datum: [[13. listopada]] [[2010.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3524</small> * "GRAVITY 0" je korišten kao intro animea ''[[Star Driver: Kagayaki no Takuto]]''.<ref name="Star">{{cite web |archiveurl=https://www.webcitation.org/62Sps5ZGf?url=http://www.star-driver.net/music/index.html |archivedate=2011-10-15 |url=http://www.star-driver.net/music/index.html |title=Star Driver theme songs |publisher=[[Bones (studio)|Bones]] |language=Japanese |accessdate=October 10, 2011 |deadurl=no }}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Gravity 0 | length1 = | title2 = "Tsuki no Curtain" | note2 = {{Nihongo2|月のカーテン}} ''Tsuki no Kāten'', lit. "Moon Curtain" | length2 = | title3 = "Pocket no Naka no Uchū" | note3 = {{Nihongo2|ポケットの中の宇宙}} ''Poketto no Naka no Uchū'', lit. "A Universe in a Pocket" | length3 = | title4 = Gravity 0 | note4 = Instrumental | length4 = }} |align="center"| 5 |align="center"| 6 |align="center"| <ref name="Single 12">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/884581/1/ |title=Gravity Ø |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="center" rowspan="1"| 2011 |align="left"|{{Nihongo|"Mayonaka no Orchestra"|真夜中のオーケストラ|Mayonaka no Ōkesutora|lit. "Midnight Orchestra"}} * Datum: [[27. siječnja]] [[2011.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3635</small> * "Mayonaka no Orchestra" je korištena kao odjavna špica tokom epizoda 193-205 animea ''[[Naruto Shippuden]]''. {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Mayonaka no Orchestra | length1 = | title2 = Kaze ni Fukarete | note2 = {{Nihongo2|風に吹かれて}}, lit. "Blowing in the Wind" | length2 = | title3 = Full a Gain | length3 = | title4 = Mayonaka no Orchestra | note4 = Instrumental | length4 = }} |align="center"| 12 |align="center"| 4 |align="center"| <ref name="Single 13">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/900754/1/ |title=真夜中のオーケストラ |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Midnight Orchestra |accessdate=October 8, 2011}}</ref> |- |align="center" rowspan="2"| 2012 |align="left"|"Mask" ({{nihongo2|MASK}}) * Datum: [[22. veljače]] [[2012.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3851</small> * "MASK" je korištena kao odjavna špica tokom epizoda 355-366 animea ''Bleach''.<ref name="Mask Bleach">{{cite web |archiveurl=https://www.webcitation.org/64d8Gm6Fg?url=http://www.sonymusic.co.jp/Music/Arch/ES/AquaTimez/m_info.html |archivedate=2012-01-12 |url=http://www.sonymusic.co.jp/Music/Arch/ES/AquaTimez/m_info.html |title=Mask as Bleach ending theme on January 10 |date=January 10, 2012 |publisher=[[Sony Music Entertainment]] |language=Japanese |trans_title=Mask |accessdate=January 11, 2012 |deadurl=no }}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Mask | length1 = | title2 = Sora ni Tsuzuku Michi | note2 = {{Nihongo2|空につづく道}}, lit. "The Path Leading to the Sky" | length2 = | title3 = 1980 | length3 = | title4 = Mask | note4 = Instrumental | length4 = }} |align="center"| 10 |align="center"| 3 |align="center"| <ref name="Single 14">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/952061/1/ |title=Mask |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=February 21, 2012}}</ref> |- |align="left"|{{nihongo|"Tsubomi"|つぼみ||lit. "Flower Bud"}} * Datum: [[22. kolovoza]] [[2012.]] * Kuća: [[Epic/Sony Records|Epic Records]] <small>ESCL-3958</small> * "Tsubomi" je korištena kao tema drame ''Ghost Mama Criminal Investigation''. {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Tsubomi | length1 = | title2 = Heikō Sekai | note2 = {{nihongo2|平行世界}}, lit. "Parallel Worlds" | length2 = | title3 = Isshun no Chiri | note3 = Kawasaki Electro Academy Mix) (Remixed by Takeshi Ueda (AA{{=}})+Kei Kusama | length3 = | title4 = Tsubomi | note4 = Instrumental | length4 = }} |align="center"| 14 |align="center"| 5 |align="center"| <ref name="Single 15">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/978661/1/|title=Tsubomi |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=August 26, 2012}}</ref> |- | align="center" colspan="5" style="font-size: 8pt"| "—" označava da pjesma/album nije bio na top listama. |} === Albumi === {|class="wikitable" !rowspan="2" |Godina !rowspan="2" |Naslov !colspan="2" |Liste !rowspan="2" |Ref. |- !width="7%" |Vrhunac !width="7%" |Tjedana |- |align="center" rowspan="1"| 2005 |align="left"|{{Nihongo|''Sora Ippai ni Kanaderu Inori''|空いっぱいに奏でる祈り||lit. "Prayers Playing Across the Whole Sky"}} * Datum: [[24. kolovoza]] [[2005.]] * Kuća: MegaForce Corporation <small>SHCC-0002</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Kibō no Saku Oka kara | note1 = {{nihongo2|希望の咲く丘から}}, lit. "From the Hill of Blooming Hopes" | length1 = | title2 = Himawari | note2 = {{nihongo2|向日葵}}, lit. "Sunflower" | length2 = | title3 = Tōshindai no Love Song | note3 = {{nihongo2|等身大のラブソング}} ''Tōshindai no Rabu Songu'', lit. "Life-Sized Love Song" | length3 = | title4 = Hitorigoto | note4 = {{nihongo2|独り言}}, lit. "Soliloquy" | length4 = | title5 = Jōshōkiryū | note5 = {{nihongo2|上昇気流}}, lit. "Updraft" | length5 = | title6 = Isshō Seishun | note6 = {{nihongo2|一生青春}}, lit. "Forever Young" | length6 = | title7 = Hajimari no Heya | note7 = {{nihongo2|始まりの部屋}}, lit. "The Beginning Room" | length7 = | title8 = Blues on the Run | note8 = {{nihongo2|Blues on the run}} | length8 = | title9 = Aoi Sora | note9 = {{nihongo2|青い空}}, lit. "Blue Sky" | length9 = }} |align="center"| 1 |align="center"| 73 |align="center"| <ref name="MAlbum 1">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/617706/1/ |title=空いっぱいに奏でる祈り |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Secret Sky in Played Prayers |accessdate=October 15, 2011}}</ref> |- |align="center" rowspan="2"| 2006 |align="left"|{{Nihongo|''Nanairo no Rakugaki''|七色の落書き||lit. "Seven-Colored Graffiti"}} * Datum: [[6. travnja]] [[2006.]] * Kuća: Epic Records <small>ESCL-2806</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Sabão-Dama Days | note1 = {{nihongo2|シャボン玉Days}} ''Shabon-Dama Days'', lit. "Soap Bubble Days" | length1 = | title2 = Jitensha | note2 = {{nihongo2|自転車}}, lit. "Bicycle" | length2 = | title3 = Miseinen | note3 = {{nihongo2|未成年}}, lit. "Minor" | length3 = | title4 = Hitotsu Dake | note4 = {{nihongo2|ひとつだけ}}, lit. "Only One" | length4 = | title5 = Mr. Roadrunner | note5 = {{nihongo2|Mr.ロードランナー}} ''Misutā Rōdorannā'' | length5 = | title6 = Yoru no Hate | note6 = {{nihongo2|夜の果て}}, lit. "End of the Night" | length6 = | title7 = Words of Silence | note7 = {{nihongo2|words of silence}} | length7 = | title8 = Shizuka na Koi no Monogatari | note8 = {{nihongo2|静かな恋の物語}}, lit. "A Silent Love Story" | length8 = }} |align="center"| 5 |align="center"| 28 |align="center"| <ref name="MAlbum 2">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/642348/1/ |title=空いっぱいに奏でる祈り |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Seven Colors of Graffiti |accessdate=October 15, 2011}}</ref> |- |align="left"|{{Nihongo|''Kaze o Atsumete''|風をあつめて||lit. "Gather the Wind"}} * Datum: [[6. prosinca]] [[2006.]] * Kuća: Epic Records <small>ESCL-2908</small>, <small>ESCL-2906–2907 (Limited Edition)</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = 1mm | length1 = | title2 = Hoshi no Mienai Yoru | note2 = {{nihongo2|星の見えない夜}}, lit. "Starless Night" | length2 = | title3 = No Rain, No Rainbow | note3 = {{nihongo3|No rain,No rainbow}} | length3 = | title4 = Ketsui no Asa ni | length4 = | title5 = Hachimitsu (Daddy,Daddy) | note5 = {{nihongo2|ハチミツ～Daddy,Daddy～}}, lit. "Honey (Daddy, Daddy)" | length5 = | title6 = Sen no Yoru o Koete | length6 = | title7 = Green-Bird | note7 = {{nihongo2|green-bird}} | length7 = | title8 = Ayumi | note8 = | length8 = | title9 = Mastermind | note9 = {{nihongo2|マスターマインド}} ''Masutāmaindo'' | length9 = | title10 = White Hall | note10 = {{nihongo2|ホワイトホール}} ''Howaito Hōru'' | length10 = | title11 = Present | note11 = {{nihongo2|プレゼント}} ''Purezento'' | length11 = | title12 = Perfect World | length12 = | title13 = Itsumo Issho | note13 = {{nihongo2|いつもいっしょ}}, lit. "Always Together" | length13 = | title14 = Shiroi Mori | note14 = {{nihongo2|白い森}}, lit. "White Forest" | length14 = }} |align="center"| 6 |align="center"| 50 |align="center"| <ref name="Album 1">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/683185/1/ |title=風をあつめて |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Wind's Gathering |accessdate=October 15, 2011}}</ref> |- |align="center"| 2007 |align="left"|{{nihongo|''Dareka no Chijōe''|ダレカの地上絵||lit. "Somebody's Geoglyph"}} * Datum: [[21. studenog]] [[2007.]] * Kuća: Epic Records <small>ESCL-3011</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Isshun no Chiri | note1 = {{nihongo2|一瞬の塵}}, lit. "A Moment's Dust" | length1 = | title2 = Sekai de Ichiban Chiisana Umi yo | note2 = {{nihongo2|世界で一番小さな海よ}}, lit. "The Smallest Sea in the World" | length2 = | title3 = Shiori | length3 = | title4 = Chiisana Tenohira | length4 = | title5 = B with U | length5 = | title6 = Pivot | note6 = {{nihongo2|ピボット}} ''Pibotto'' | length6 = | title7 = Hakuchūmu (Interlude) | note7 = {{nihongo2|白昼夢 (Interlude)}}, lit. "Daydream" | length7 = | title8 = Aki no Shita de | note8 = {{nihongo2|秋の下で}}, lit. "Beneath Autumn" | length8 = | title9 = Alones | length9 = | title10 = Rankiryū | note10 = {{nihongo2|乱気流}}, lit. "Turbulence" | length10 = | title11 = Garnet | note11 = {{nihongo2|ガーネット}} ''Gānetto'' | length11 = | title12 = Boku no Basho (evergreen) | note12 = {{nihongo2|僕の場所～evergreen～}}, lit. "My Place (Evergreen)"| | length12 = | title13 = Yume Fūsen (Yurikago Version) | note13 = {{nihongo2|夢風船（yurikago version)}}, lit. "Dream Balloon (Cradle Version)" | length13 = }} |align="center"| 2 |align="center"| 16 |align="center"| <ref name="Album 2">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/732671/1/ |title=ダレカの地上絵 |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Somebody's Geoglyph |accessdate=October 15, 2011}}</ref> |- |align="center"| 2009 |align="left"|{{Nihongo|''Utai Sarishi Hana''|うたい去りし花||lit. "Muted Singing Flower"}} * Datum: [[11. ožujka]] [[2009.]] * Kuća: Epic Records <small>ESCL-3159</small>, <small>ESCL-3158 (Limited Edition)</small><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305012843/http://www.sonymusicshop.jp/m/item/itemShw.php?associate=SMO&cd=ESCL000003158 |archivedate=2016-03-05 |url=http://www.sonymusicshop.jp/m/item/itemShw.php?associate=SMO&cd=ESCL000003158 |title=うたい去りし花【初回生産スペシャルプライス盤】 |publisher=[[Sony Music Entertainment Japan]] |language=Japanese |trans_title=Muted Singing Flowing (Limited Edition) |accessdate=October 10, 2011 |dead-url=yes }}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Birth | note1 = {{nihongo2|BIRTH}} | length1 = | title2 = Velonica | length2 = | title3 = Wakare no Uta (Still Connected) | note3 = {{nihongo2|別れの詩 -still connected-}}, lit. "Song of Parting (Still Connected)" | length3 = | title4 = Niji | length4 = | title5 = Stay Gold | length5 = | title6 = Natsu no Kakera | length6 = | title7 = Honto wa ne | length7 = | title8 = Massigura | note8 = lit. "At Full Speed" | length8 = | title9 = Tsuki, Noboru | note9 = {{nihongo2|月、昇る}}, lit. "The Moon, Rises" | length9 = | title10 = Kono Hoshi ni | note10 = {{nihongo2|この星に}}, lit. "To This Star" | length10 = | title11 = Kirakira (Original Ver.) | note11 = {{nihongo2|きらきら ～Original Ver.～}}, lit. "Sparkle (Original Ver.) | length11 = | title12 = One | length12 = | title13 = Utai Sarishi Hana | length13 = | title14 = Re:Birth | note14 = {{nihongo2|Re:BIRTH}} | length14 = | title15 = Niji | note15 = Album Ver. | length15 = }} |align="center"| 4 |align="center"| 17 |align="center"| <ref name="Album 3">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/music/release/d/804105/1/ |title=うたい去りし花|publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Muted Singing Flower |accessdate=October 15, 2011}}</ref> |- |align="center"| 2011 |align="left"|{{Nihongo|''Carpe Diem''|カルペ・ディエム|Karupe Diemu}} * Datum: [[16. veljače]] [[2011.]] * Kuća: Epic Records <small>ESCL-3647</small>, <small>ESCL-3645–3646 (Limited Edition)</small><ref>{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/903536/1/ |title=カルペ・ディエム（初回生産限定盤） |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Carpe Diem (Limited Edition) |accessdate=October 10, 2011}}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Hyakunen no Ki | note1 = {{nihongo2|百年の樹}}, lit."Centennial Tree" | length1 = 4:08 | title2 = Saigo Made | note2 = {{nihongo2|最後まで}}, lit. "Till the End" | length2 = 4:34 | title3 = Plumeria (Hana Uta) | length3 = 4:56 | title4 = Mayonaka no Orchestra | length4 = 5:54 | title5 = Carpe Diem | note5 = {{nihongo2|カルペ・ディエム}} ''Karupe Diemu'' | length5 = 6:25 | title6 = [[Koku]] (Interlude) | note6 = {{nihongo2|刻　～Interlude～}} | length6 = 1:27 | title7 = Memento Mori | note7 = {{nihongo2|メメント・モリ}} | length7 = 5:49 | title8 = Kaze ni Fukarete | length8 = 5:27 | title9 = Milky Blues | length9 = 3:57 | title10 = Let Loose | length10 = 3:37 | title11 = Gravity 0 | length11 = 5:05 | title12 = Ehagaki no Haru | length12 = 4:56 | title13 = Ginga Tetsudō no Yoru | note13 = {{nihongo2|銀河鉄道の夜}}, lit. "Night on the Galactic Railroad" | length13 = 6:39 | total_length = 62:53 }} |align="center"| 3 |align="center"| 9 |align="center"| <ref name="Album 4">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/903537/1/ |title=カルペ・ディエム |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |trans_title=Carpe Diem |accessdate=October 15, 2011}}</ref> |- |align="center"| 2012 |align="left"|''Because You Are You'' ({{nihongo2|because you are you}}) * Datum: [[5. rujna]] [[2012.]] * Kuća: Epic Records <small>ESCL-3962</small>, <small>ESCL-3960-3961 (Limited Edition)</small> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Popis skladbi | title1 = Onsoku no Fūkei | note1 = {{nihongo2|音速の風景}}, lit. "Sonic Speed Landscape" | length1 = | title2 = Aurora no Furu Yoru | note2 = {{nihongo2|オーロラの降る夜}} ''Ōrora no Furu Yoru'', lit. "The Nightfall Aurora" | length2 = | title3 = Because You Are You | note3 = {{nihongo2|because you are you}} | length3 = | title4 = Tsubomi | length4 = | title5 = Wa ni Natte | note5 = {{nihongo2|輪になって}}, lit. "In a Ring" | length5 = | title6 = Lost Parade | note6 = {{nihongo2|LOST PARADE}} | length6 = | title7 = Mask | length7 = | title8 = Nemari-iro no Fiction | note8 = {{nihongo2|鉛色のフィクション}} ''Nemari-iro no Fikushon'', lit. "Lead Grey Fiction" | length8 = | title9 = Good Sleep | note9 = {{nihongo2|good sleep}} | length9 = | title10 = Kimi to Nara feat. [[LG Monkeys]], [[Sachiko Ishibashi]] | note10 = {{nihongo2|君となら feat. LGMonkees、いしばしさちこ}}, lit. "If Only You" | length10 = | title11 = Usagi no Shippo | note11 = {{nihongo2|兎のしっぽ}}, lit. "Rabbit's Tail" | length11 = | title12 = Home | note12 = {{nihongo2|HOME}} | length12 = | total_length = }} |align="center"| — |align="center"| — |align="center"| <ref name="Album 6">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/978663/1/ |title=because you are you |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=August 26, 2012}}</ref> |- | align="center" colspan="5" style="font-size: 8pt"| "—" označava da pjesma/album nije bio na top listama. |} === Kompilacije === {|class="wikitable" !rowspan="2" |Godina !rowspan="2" |Naslov !colspan="2" |Liste !rowspan="2" |Ref. |- !width="7%" |Vrhunac !width="7%" |Tjedana |- |align="center"| 2009 |align="left"|''The Best of Aqua Timez'' * Datum: [[14. listopada]] [[2009.]] * Kuća: Epic Records <small>ESCL-3303/4</small>, <small>ESCL-3300/2 (Limited Edition)</small><ref>{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/838256/1/ |title=The Best of Aqua Timez (Limited Edition) |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=October 29, 2011}}</ref> {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Disk 1 | title1 = Sen no Yoru o Koete | length1 = | title2 = Niji | length2 = | title3 = Hachimitsu (Daddy,Daddy) | length3 = | title4 = Stay Gold | length4 = | title5 = Chiisana Tenohira | length5 = | title6 = Alones | length6 = | title7 = Velonica | length7 = | title8 = Ayumi | length8 = | title9 = Hitotsu Dake | length9 = | title10 = Honto wa ne | length10 = | title11 = Aki no Shita de | length11 = | title12 = Aoi Sora | length12 = | title13 = Saigo Made | length13 = }} {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Disk 2 | title1 = Tōshindai no Love Song | length1 = | title2 = Sabão-Dama Days | length2 = | title3 = Sekai de Ichiban Chiisana Umi yo | length3 = | title4 = Ketsui no Asa ni | length4 = | title5 = Shiori | length5 = | title6 = Kibō no Saku Oka kara | length6 = | title7 = Isshun no Chiri | length7 = | title8 = Natsu no Kakera | length8 = | title9 = Itsumo Issho | length9 = | title10 = Hoshi no Mienai Yoru | length10 = | title11 = Plumeria (Hana Uta) | length11 = | title12 = Himawari | length12 = | title13 = Shiroi Mori | length13 = }} {{Popis skladbi | collapsed = yes | headline = Limited Edition DVD | title1 = Chiisana Tenohira | length1 = | title2 = Tōshindai no Love Song | length2 = | title3 = Ketsui no Asa ni | length3 = | title4 = Sen no Yoru o Koete | length4 = | title5 = Shiori | length5 = | title6 = Alones | length6 = | title7 = Niji | length7 = | title8 = Natsu no Kakera | length8 = | title9 = Velonica | length9 = | title10 = Stay Gold | length10 = | title11 = Plumeria (Hana Uta) | length11 = | title12 = Saigo Made | length12 = | title13 = Yasashii Kioku (Evalasting II) | length13 = | title14 = Honto wa ne | length14 = | title15 = on the run | length15 = | title16 = B with U | length16 = | title17 = Itsumo Issho | length17 = | title18 = Ayumi | length18 = | title19 = Hitotsu Dake | length19 = | title20 = Sabão-Dama Days | length20 = | title21 = Kibō no Saku Oka kara | length21 = }} |align="center"| 1 |align="center"| 22 |align="center"| <ref name="Comp 1">{{cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/374820/products/music/838257/1/ |title=The Best of Aqua Timez |publisher=[[Oricon]] |language=Japanese |accessdate=October 15, 2011}}</ref> |- | align="center" colspan="5" style="font-size: 8pt"| "—" označava da pjesma/album nije bio na top listama. |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [http://www.aquatimez.com/ aquatimez.com] [[Kategorija:Japanske rock grupe]] 8yw6fobnfupjm415isbqxztw07eeoxu 0 229491 41263252 41187869 2022-08-26T04:40:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Anatole France | slika = Anatole France young years.jpg | datum_rođenja = {{birth date|1844|4|16|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Pariz]] | datum_smrti = {{death date and age|1924|10|12|1844|4|16|df=y}} | mjesto_smrti = [[Tours]] | zanimanje = književnik | jezik = [[francuski]] | nacionalnost = [[francuska]] | nagrade = {{awd|[[Nobelova nagrada za književnost]]|1921}} | potpis = Signature Anatole France.gif }} '''Anatole France''' ([[Pariz]], [[16. april]] [[1844]]. - Saint-Cyr-sour-Loire, [[12. oktobar]] [[1924]].), pravo ime ''Jacques Anatole François Thibault'', francuski književnik. Rođen u obitelji poznatog pariškog knjižara, rano ulazi u svijet [[knjiga]], među kojima će kao književnik i bibliotekar provesti sav svoj život. [[Alfred Dreyfus]]ova afera, u kojoj se oštro založio za reviziju procesa, znači prekretnicu u njegovu životu i stvaranju - izlazi iz knjiške izolacije, pristupa [[socijalizam|socijalistima]] i prelazi na ideološki angažiranu [[književnost]]. U prvom radoblju svog književnog rada France je prije svega estet i deletant, te objavljuje [[stih]]ove u duhu Parnasa, [[impresionizam|impresionističke]] kritike i [[roman]]e, u kojima, bez obzira tretira li savremenu (''"Zločin Silvestra Bonnarda"'', 1881.) ili historijsku tematiku (''"Thais"'', 1890, ''"Pečenjarnica kraljice Pédauque"'', 1893. i dr), dominira [[skepticizam]] i [[esteticizam]]. Nakon Dreyfusove afere daje oštru društvenu kritiku u ''"Savremenoj historiji"'' i u nizu filozofsko-satiričkih romana (''"Otok pingvina"'', 1908, ''"Bogovi žeđaju"'', 1912., ''"Pobuna anđela"'', 1914.). Napisao je i nekoliko djela [[autobiografija|autobiografskog]] karaktera (''"Knjiga moga prijatelja"'', 1885., ''"Mali Pierre"'', 1918. i dr.). Mada nije nikad postigao široku popularnost, France je bio jedan od najistaknutijih književnika na razmeđu vijekova i glas svijesti svoje generacije, a skepticizmom, duhovitošću i ironijom, rafiniranim smislom za ljepotu i izvanrednim stilom, privlači i danas intelektualnu književnu publiku. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] za [[1921]]. godinu. == Djela == * "Crveni ljiljan" * "Život u cvatu" * "Zločin Silvestra Bonnarda" * "Pečenjarnica kraljice Pédauque" * "Savremenoj historiji" * "Knjiga moga prijatelja" * "Mali Pierre" * "Pobuna anđela" * "Otok pingvina" * "Bogovi žeđaju" == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Anatole France}} * {{gutenberg author|Anatole+France}} * {{worldcat id|id=lccn-n80-45853}} * [http://www.ljhammond.com/classics/cl3.htm#anat Anatole France: A Brief Introduction] * [http://www.nytimes.com/packages/html/books/nobel-France.pdf ''Anatole France, Nobel Prize Winner''] by Herbert S. Gorman, [[The New York Times]], 20 November 1921 * [http://library.syr.edu/digital/guides/f/france_a.htm Correspondence with architect Jean-Paul Oury] at Syracuse University * [http://tsar.mcgill.ca/bibliographie/Anatole_France Université McGill: le roman selon les romanciers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151223091611/http://tsar.mcgill.ca/bibliographie/Anatole_France |date=2015-12-23 }} * {{fr}} [http://www.litteratureaudio.com/livres-audio-gratuits-mp3/tag/anatole-france/ Anatole France, his work in audio version] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090919031610/http://www.litteratureaudio.com/livres-audio-gratuits-mp3/tag/anatole-france |date=2009-09-19 }} [[Datoteka:Speaker Icon.svg|20px]] * [http://www.dreyfus.culture.fr/en/bio/bio-html-anatole-france.htm Dreyfus Rehabilitated] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1844|1924|France, Anatole}} [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Nobelovci za književnost]] [[Kategorija:Članovi Académie française]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] [[Kategorija:Authority control]] mtl5y7sc66b49a6decdxv3eno6p0ij2 0 236818 41263342 41259520 2022-08-26T11:00:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Bernhard Gröschel | slika = Gröschel.tif | širina_slike = 250px | opis = | datum_rođenja = <!-- {{Birth date and age|YYYY|MM|DD|df=y}} --> {{Birth date|1939|6|19|df=y}} | mjesto_rođenja = Nový Bor ([[Češko-Moravski Protektorat]]) | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> {{Death date and age|2009|10|4|1939|6|19|df=y}} | mjesto_smrti = [[Münster (grad)|Münster]] ([[Njemačka]]) | alma_mater = [[Univerzitet u Bonnu]] | radna_institucija = [[Univerzitet u Bonnu]] i [[Münster (grad)|Münsteru]] | polje = [[Lingvistika]] | poznat_po = knjizi ''[[#Djelo|Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike]]'' }} '''Bernhard Gröschel''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈbɛʁnhaʁt ˈgʁøːʃəl]]] ([[Nový Bor]], 19. lipnja 1939. – [[Münster (grad)|Münster]], 4. listopada 2009.), [[Njemačka|njemački]] [[lingvist]], [[Slavistika|slavist]] i [[serbokroatist]]. U svojem kapitalnom djelu ''[[#Djelo|Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike]]'' (''Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik'', 2009) kritički je prikazao [[politika|političku]] diobu [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]. == Biografija == Studirao je [[slavistika|slavistiku]], opću [[lingvistika|lingvistiku]] te [[komunikologija|komunikologiju]] i [[fonetika|fonetiku]] na [[Univerzitet u Bonnu|Univerzitetu u Bonu]], gdje je [[Doktor (titula)|doktorirao]] [[1967]]. godine. Tamo je narednih deset godina bio visokoškolski nastavnik na Institutu za lingvistiku i Institutu za komunikologiju. Godine [[1977]]. je prešao na Institut za opću lingvistiku Univerziteta u [[Münster (grad)|Münsteru]], gdje je nakon odlaska u mirovinu [[2004]]. nastavio predavati i narednih pet godina. == Djelo == Napisao je desetak [[knjiga]] i veći broj drugih lingvističkih radova. Iako je još za [[2001]]. najavljen<ref>{{cite journal |author=Šipka, Danko |title=Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja |journal=Lingvističke aktuelnosti |volume=2 |issue=6 |year=2001 |issn=1450-9083 |url=http://www.public.asu.edu/~dsipka/INT16.HTM |id={{ZDB (DE)|2737883-4}} |access-date=2013-07-26 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924083057/http://www.public.asu.edu/~dsipka/INT16.HTM |dead-url=yes }}</ref> izlazak njegove knjige o srpskohrvatskom, nastavio je intenzivno nadograđivati taj rukopis utrkujući se s čitanjem enormne produkcije novoizašle literature o istraživanoj temi, da bi godine [[2009]]. završio i objavio svoje životno djelo koje je u popisu literature obuhvatilo preko 1.500 [[bibliografija|bibliografskih]] jedinica. Ta [[monografija]], u kojoj se lingvističkim dokazima obračunava s politizacijom lingvistike i dokazuje da [[Hrvati]], [[Srbi]], [[Bošnjaci]] i [[Crnogorci]] govore varijantama istog jezika, dobila je brojne pohvalne [[recenzija|recenzije]] u njemačkim slavističkim [[Znanstveni časopis|časopisima]], npr. ''Zeitschrift für Slavische Philologie'' (67/1, Heidelberg 2010),<ref>{{OCLC|709784392}}, {{ZDB (DE)|200079-9}}.</ref> ''Zeitschrift für Balkanologie'' (46/2, Wiesbaden 2010),<ref>{{OCLC|710847801}}, {{ZDB (DE)|201058-6}}.</ref> ''Osteuropa'' (60/9, Stuttgart 2010),<ref>{{OCLC|671548226}}, {{ZDB (DE)|2173435-5}}.</ref> a i na [[engleski|engleskom]] govornom području. U [[zagreb]]ačkom časopisu ''[[Književna republika]]'' (7/10-12, 2009) odmah po izlasku knjige je [[Snježana Kordić]] prva objavila opširnu recenziju koja je jako uzburkala [[kroatistika|kroatističke]] i druge [[nacionalizam|nacionalističke]] krugove u južnoslavenskoj [[filologija|filologiji]].<ref name="Prikaz">{{cite journal |author=Kordić, Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Svijet o nama: prikaz knjige Bernharda Gröschela ''Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/445818.rec_GROSCHEL_u_KR.PDF |journal=[[Književna republika]] |volume=7 |issue=10-12 |pages=316–330 |year=2009 |issn=1334-1057 |oclc=536005889 |id={{CEEOL|29944}}. {{ZDB (DE)|2122129-7}}}} {{NSK-zapis|id=000742298}}.</ref> Mjesec dana nakon što mu je [[2000–2009|desetogodišnje]] istraživanje ugledalo svjetlo dana Bernhard Gröschel je nađen mrtav. == Knjige == * ''Die Sprache Ivan Vyšenśkyjs: Untersuchungen und Materialien zur historischen Grammatik des Ukrainischen'', Böhlau Verlag, Köln i Wien 1972, str. 384 (Slavistische Forschungen, Bd. 13) ISBN 3-412-04372-9. {{DOI|10.2307/305663}}. {{S2CID|169227116}}. {{COBISS-Sr|ID=139833607}}. {{NSK-zapis|id=000280525}}. * ''Materialistische Sprachwissenschaft'', Beltz, Weinheim in Basel 1978, str. 239 (Pragmalinguistik, Bd. 15) ISBN 3-407-58026-6 * ''Sprachnorm, Sprachplanung und Sprachpflege'', Institut für Allgemeine Sprachwissenschaft der Westfälischen Wilhelms-Universität, Münster 1982, str. 232 (Studium Sprachwissenschaft, Bd. 6) * (u suautorstvu s Elenom Parwanowom) ''Russisch-deutsches Wörterbuch der linguistischen Terminologie: Band 1 und 2'', Institut für Allgemeine Sprachwissenschaft der Westfälischen Wilhelms-Universität, Münster 1985, str. 935 (Studium Sprachwissenschaft, Beiheft 3) * ''Die Presse Oberschlesiens von den Anfängen bis zum Jahre 1945: Dokumentation und Strukturbeschreibung'', Gebr. Mann, Berlin 1993, str. 447 (Schriften der Stiftung Haus Oberschlesien: Landeskundliche Reihe, Bd. 4) ISBN 3-7861-1669-5 * ''Studien und Materialien zur oberschlesischen Tendenzpublizistik des 19. und 20. Jahrhunderts'', Gebr. Mann, Berlin 1993, str. 219 (Schriften der Stiftung Haus Oberschlesien: Landeskundliche Reihe, Bd. 5) ISBN 3-7861-1698-9 * ''Themen und Tendenzen in Schlagzeilen der Kattowitzer Zeitung und des Oberschlesischen Kuriers 1925 - 1939: Analyse der Berichterstattung zur Lage der deutschen Minderheit in Ostoberschlesien'', Gebr. Mann, Berlin 1993, str. 188 (Schriften der Stiftung Haus Oberschlesien: Landeskundliche Reihe, Bd. 6) ISBN 3-7861-1719-5 * (u suautorstvu s Clemensom-Peterom Herbermannom i Ulrichom Hermannom Waßnerom) ''Sprache & Sprachen: Teil 1: Fachsystematik der allgemeinen Sprachwissenschaft und Sprachensystematik ; mit ausführlichen Terminologie- und Namenregistern'', Harrassowitz, Wiesbaden 1997, str. 630, ISBN 3-447-03948-5 * (u suautorstvu s Clemensom-Peterom Herbermannom i Ulrichom Hermannom Waßnerom) ''Sprache & Sprachen: Teil 2: Thesaurus zur allgemeinen Sprachwissenschaft und Sprachenthesaurus'', Harrassowitz, Wiesbaden 2002, str. 389, ISBN 3-447-04567-1 * {{Cite book|title=Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit |series=Studies in Slavic Linguistics, Bd. 34 |location=München |publisher=Lincom Europa |year=2009 |page=451 |isbn=978-3-929075-79-3 |oclc=428012015 |ol=15295665W}} {{COBISS-Sr|ID=170938892}}. {{COBISS-Sl|ID=43144034}}. [http://d-nb.info/994941226/04 Inhaltsverzeichnis].<ref name="Prikaz"/> == Vidi još == {{multicol}} * [[Spisak lingvista]] * [[Policentrični jezik]] {{multicol-break}} * [[Uzajamna razumljivost]] * [[Srpskohrvatski jezik]] {{multicol-end}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20160303190314/http://www.abebooks.co.uk/book-search/isbn/9783929075793/page-1/ Biografija Bernharda Gröschela] unutar sažetka njegove posljednje knjige {{de icon}} * [http://openlibrary.org/works/OL15295665W/Das_Serbokroatische_zwischen_Linguistik_und_Politik Naslovnica posljednje knjige Bernharda Gröschel] u [[Open Library]] * [http://www.librarything.com/work/10255629 Indeksiranost posljednje knjige Bernharda Gröschel] u [[LibraryThing]] * [http://d-nb.info/gnd/106916602/about/html Bibliografija knjiga Bernharda Gröschela] u katalogu [[Njemačka nacionalna knjižnica|Njemačke nacionalne knjižnice]] * [http://viaf.org/viaf/27570924/ Djela čiji je autor Bernharda Gröschela] u međunarodnoj normativnoj datoteci [[Virtual International Authority File|VIAF]] * {{worldcat id|id=lccn-n97-82676}} * [https://archive.org/search.php?query=subject%3A%22Bernhard+Gr%C3%B6schel%22 Djela čiji je autor ili tema Bernhard Gröschel] u biblioteci [[Internet Archive]] * [https://catalog.hathitrust.org/Search/Home?lookfor=%22Gr%C3%B6schel,%20Bernhard,%201939-%22&type=author&inst= Knjige kojima je autor Bernhard Gröschel] dostupne u digitalnoj biblioteci [[HathiTrust]] * [http://linguistlist.org/people/personal/get-personal-page2.cfm?PersonID=162042 Posljednja knjiga Bernharda Gröschela] u The Linguist List {{Authority control}} {{Lifetime|1939|2009|Gröschel, Bernhard}} [[Kategorija:Njemački lingvisti]] [[Kategorija:Slavisti]] [[Kategorija:Serbokroatistika]] [[Kategorija:Sociolingvisti]] [[Kategorija:Njemački ateisti]] 6r3kepjkrpdv7tsm21k6asq990n6wkr 2 244183 41263225 5566339 2022-08-25T23:50:08Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe je premjestio stranicu [[Wikipedia:Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] na [[Korisnik:Rjecina2/Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] wikitext text/x-wiki '''Wikipedia:Pravila kopiranja tekstova''': *Prihvatljivi su tekstovi bez obzira na jezičnu varijantu (bosanska, crnogorska, hrvatska, srpska). *Poželjno je označiti s koje wikipedije je tekst prenesen. *Kod prenošenja tekstova s tematikom koja je potencijalno visoko konfliktna zbog svjetonazornih/političkih/ideoloških razlika među uređivačima (novija historija balkanskih zemalja, sekularizacija države, ljudska prava, prava manjina, društvena i politička uređenja...) potrebno je osobito paziti na znanstvenost, na objektivnost točke gledišta, te utemeljenost i provjerljivost tvrdnji i navoda. *Kod svake sumnje u objektivnost ili istinitost činjenica u nekom tekstu potrebno ga je označiti i kategorizirati kao takvoga. Razumno je umjesto prenošenja takvog teksta s domaćih wikipedija prevesti tekst s engleske ili neke od većih svjetskih wikipedija. 3fo946vl2jcgcahwtb45u30c375tmze 3 244315 41263227 1716793 2022-08-25T23:50:09Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe je premjestio stranicu [[Razgovor o Wikipedia:Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] na [[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2/Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] wikitext text/x-wiki Vjerujem da je ovo radna verzija i da su komentari dozvoljeni? Svakako, pravila imaju nekoliko stvari koje su ili nejasne ili loše sročene ili nelogične, barem što se mene tiče, pa ću o njima porazgovarati. # Točka 1. mi je nejasna u smislu da mi nije jasno koja je točno njezina funkcija u svim ovim pravilima? Zašto ona uopće treba biti tu? # Točka 2. je uredu, možda bi se čak trebala prebaciti na točku 1., ali je nezgrapno sročena pa bi to valjalo preformulirati. # Što je to "dužna pažnja"? Zašto su "naši" narodi samo Bosanci, Srbi i Hrvati? Zašto se uopće spominju narodi? Zar ne postoji nešto poput "bs./hr./sr.wiki"? Čemu spominjanje naroda? # Zašto je [[1850.]] godina prekretnica? Zar se to odnosi i na, recimo, [[1851.]] godinu? Prilično nezgrapno sročeno... # Svih događaja? Zar ćemo biti strogi pa i tu uključiti nacionalne povijesti filma, umjetnosti, književnosti, glazbe? Preširoka i nejasna definicija koja otvara veliku mogućnost zlouporabe. # Točka 5. trebala bi biti brisana. Zašto bi se nekome naturalo da kao izvor koristi englesku wikipediju, a ovdje se to direktno sugerira? Zar ne postoje drugi izvori? Knjige, filmovi, dokumentarci? S druge strane, tko je odredio da je 250 promjena standard i garancija NPOV-a? Zašto bi članak s 567 promjena bio bolji od onog s recimo 210 ili 153? Sulud i nasumično odabran standard koji baš nema nekog prevelikog smisla, ''imho''. # Po pitanju točke 6., zašto netko ne bi mogao s bs. wiki prenijeti članak o Mussoliniju, s hr.wiki o Goebblesu ili sa sr.wiki o Pol Potu? I ova točka treba biti brisana jer je redudantna i poanta iste uključena je u ranije izrečeno. # Točka 7. nameće nepotrebnu restrikciju. SVe u svemu, solidan radni prijedlog, ali na njemu valja još puno raditi. Toliko zasada --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 00:05, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) :*1) Jedino Edgar može dovesti danas u doba svog ovog cirkusa na hr wikipediji u pitanje predlog pravila koje kaže da je zabranjeno kopiranje tekstova o komunizmu i fašizmu s drugih južnoslovenskih wikipedija. Tekstovi s wikipedija koja kažu da je Hitler bio samo diktator,a Staljin državnik i ratni zločinac (Hitler '''nije''' ratni zločinac) nemaju što raditi na ovoj wikipediji. Oni koji misle suprotno već imaju "svoju" wikipediju. :*2) S jedne strane kažeš da je druga točka OK, a verovatno i 4. pošto ju ne kritiziraš samo da bi na kraju rekao da točka 7. nije OK jer nameće restrikcije. Što je umjetnik s tim htio reći vjerovatno ne zna niti on ?? ::Ne ulazeći u daljnju raspravu koja bi trebala biti na stranici za razgovor, a ne ovde osnovu ovoga čiune točke 4,6 i 7.--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 01:04, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) Opet, pitam te - zašto ja s bh.wiki ne bi mogao kopirati članak o Mussoliniju, s hr.wiki vlastiti članak o Goebbelsu (inače prijevod s en.wiki), a sa sr.wiki članak o Pol Potu? Neselektivno kopiranje i kontrola sadržaja su jedna stvar, ali zabrana kopiranja članaka makar oni, realno, bili dobri je čisti nonsens. Ako hr.wiki nije sposobna imati objektivan članak o NDH, ne znači da je svaki članak o fašizmu ili nacizmu tamo loš (a ovime jamčim za svoja 4 velika članka o poznatim nacistima) - tako se norme niti donose, niti oblikuju, molit ću lijepo. Nomotehniku prepustite nomotehničarima, poetske konstrukcije pjesnicima, a iluzije sanjarima. Što se drugog komentara tiče - nepotrebna restrikcija jer je sve što stoji točki 7 već rečeno u ranijim točkama, ''ergo'' ponavlja se i nepotrebno je (nešto na razini "Tko ubije drugoga, kaznit će se..." kao zakonska definicija kaznenog djela ubojstva, a onda da u sljedeća dva članka imamo "Tko ubije muškarca, kaznit će se..." i "Tko ubije ženu, kaznit će se...", a kazna je za sva tri članka identična - ova druga dva su nepotrebna jer su sadržana u onom prvom). Eto, to je pjesnik htio reći, to on jako dobro zna ^^ Svakako, točku 4. treba korigirati, jer, ponovo - zar ćemo zabraniti prijenos članka o ''Surogatu'' s hr.wiki? Ili ''Tesne kože'' sa sr.wiki? To se treba razjasniti. Članak 6. je nepotreban i trebalo bi ga brisati jer su sporne teme uključene u točku 4., a ovako samo stvaraju nered i nameću nepotrebne restrikcije. O članku 7. već rekoh. Toliko od pjesnika --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 01:13, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) :Ispričavam se za silaženje sa teme rasprave ali dopustite mi, molim vas, mali ispravak kolegi Edgaru: Bosanci nisu narod, već je riječ o geografskom određenju pa prema tome može to biti Bošnjak (na koje si zasigurno mislio), Hrvat ili Srbin. Isto važi za Hercegovce, čisto regionalna pripadnost. {{smajlić}}--[[User:Vatrena ptica|<font color="red">Vatrena</font>]] [[User talk:Vatrena ptica|<font color="gold">ptica</font>]] 09:20, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) ::Prijedlog o 250 edita nema nikakve osnove. Može biti da je netko na en wiki napravio vrhunski članak sa odličnim referencama i da isti ima manje od recimo 30 edita jer ljudi jednostavno nisu zainteresirani. Nepotrebno se ova pravila šire uzduž i poprijeko, svatko će imalo iskusniji znati prvo pročitati neki članak na hr ili sr wiki i zaključiti da li je isti pristran ili ne. Ako je, preuzima sa en wiki, ako nije, a događa se, može slobodno preuzeti.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 09:39, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) :::Ako ne grešim postoji konsenzus da se ne preuzimaju s drugih južnoslovenskih wikipedija tekstovi koji govore o '''povijesnim događajima''' (znači filmovi, umjetnički radovi i slično su dopušteni) na našim prostorima tokom 20 veka ? :::Po pitanju drugog bez upiranja prstom u pojedinačne wiki projekte postoji li konsenzus da se ne preuzimaju tekstovi s tematikom antifašizma i komunizma s drugih južnoslovenskih wikiprojekata ?--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 21:20, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) Ovo prvo treba jasno definirati. Konsenzus postoji oko sadržaja, ali ne i forme, a ovdje je bitno oboje. I sukob na hrvatskoj književnoj ljevici je povijesni događaj, mada spada pod umjetnost.<br> Sad s antifašizam i komunizam samo, a ne samo fašizam? Ok, zašto bi članak o Pol Potu sa sr.wiki bio loš? Ili članak o Allendeu s bs.wiki? Ili članak o ne znam ni ja kome s hr.wiki? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 22:26, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) :konsenzus postoji. :Edgar počinjem se stvarno pitati da li si dobio onaj email koji smo dobili i mi ostali ?? :Ne diplomatski kazano:Ne možemo reći tekstovi o komunizmu na hr wiki su POV u našim wiki pravilima jer to bi bilo "problematično". Insistirao si na direktnom odgovoru pa si ga i dobio iako to ne bi trebalo biti kazano ovdje. :Pošto dosađuješ i dosađuješ i dosađuješ s Pol Potom reći ću samo da tekstovi na bos,hr i sr wiki o njemu pate od sistemske pristranosti i da mi imamo najbolji tekst o njemu.--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 23:05, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) Tebi nije najjasnija definicija konsenzusa? xD Uostalom, nebitno. Pol Pot je bio primjer, može biti bilo tko - niti je on jedini antifašist, niti jedini komunist, niti jedini fašist, nebitno je konkretno. Stvar je da sam ja protiv tog pravila i smatram ga redudantnim i bez nekog prevelikog smisla u cijeloj ovoj priči, kao ni temelja. Ali to sam ja. Ovo su pravila za cijelu zajednicu i moje mišljenje nije presudno. Trenutno, konsenzusa nema jer sam se oglasio samo ja, odnosno ti, dakle skor je 1:1 i konsenzusa nema. Ukoliko svi ostali suradnici budu za to pravilo, ja kao administrator ovdje ću ga prvi podržati i provoditi ga, ali moje mišljenje ostaje takvo kakvo je. Sposoban sam se izdići iznad lične prespektive kada su pravila u pitanju. Dakle, nema potrebe da se ti i ja sad prepiremo, da se ti počinješ nervirati i sve ostalo - moje mišljenje je da tu točku treba brisati i iza njega stojim uz gore navedenu argumentaciju. Ako većina kolega bude za to da to pravilo stoji, to će pravilo stajati, neovisno o mom osobnom neslaganju :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 23:31, 30 rujan-септембар 2013 (CEST) :Pitanje glasi: :Da li su tekstovi na hr wikipediji o komunizmu POV ? :U slučaju ignoriranja pitanja riječ je o tihom konsenzusu da su POV--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 00:15, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ::U slučaju da se možda nemam namjeru raspravljati, imaš moj prethodni komentar. Ako većinu možeš uvjeriti da jesu, ja ću provoditi takvo pravilo --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 00:18, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ==Glasovanje o hr wiki== Iskreno ne razumem da nakon cirkusa na hr wiki ovo uopće ima smisla, ali kako neki insistiraju. Već ranije je bilo jedno glasovanje o ovom pitanju koje je pravilom Tihi konsenzusa usvojeno pa ajde da utvrdimo gradivom. Da li su tekstovi o komunizmu na hrvatskoj wikipediji POV ili su NPOV pa stoga prihvatljivi na sh wikipediji. ===Tekstovi su POV=== #{{za}} - Obratite pažnju na činjenicu da ako nitko ne glasa osim mene pravilom tihog konsenzusa će biti usvojeno da su tekstovi o komunizmu na hr wikipediji POV i neprihvatljivi na sh wikipediji--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 00:47, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ===Tekstovi nisu POV=== ===Komentari=== Da budemo skroz jasni, mi ovdje glasujemo za to treba li točku 6. brisati ili ne, zar ne? Jer nadam se da da šačica od 5-6 ljudi ne odlučuje o tome je li 1,000+ članaka s neke Wikipedije pristrano napisano ili ne bez da su oni detaljno pregledani ili analizirani, jer ako je to, onda ne znam što je ovdje točno 'idiotizam' na kojeg je kolega Rječina referirao... Prije nego dam svoj glas, volio bih znati točno za što ili protiv čega glasujem. Hvala! --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 01:31, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) :I da, naravno da neće xD Jedna lasta ne čini proljeće, tako ni tvoja samovolja ne čini odluku zajednice :) Ako glasaš samo ti, znači da nema dovoljno interesa za to pitanje :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 01:34, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ::Polako, nije vrijeme glasanju: pravila su tek u nacrtu, a terminologija još nejasna. Svaki pojedini tekst treba posebno prosuditi, a tako smo radili i dosad, pa bio to članak o malinama ili o Pol Potu. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 01:43, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ::Točno ono što ja govorim cijelo ovo vrijeme :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 01:44, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) :Ne mogu da kazem da je svaki clanak o komunizmu tamo los (delimicno jer nisam ni citao), ali hr.wiki je zaista poslednje mesto odakle bih kopirao clanke o politici. --[[Korisnik:BokicaK|BokicaK]] ([[Razgovor sa korisnikom:BokicaK|razgovor]]) 04:56, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ::Ja se slažem da na hr wiki treba jako paziti kada se preuzimaju politički (pa i religiozni) tekstovi, jer skreću u neugodan nacionalizam, ali opet, njih je negdje 80%, a ima i onih 20% tekstova koji su neutralno i dobro napisani. Ovaj prijedlog bi se treba o skratiti: pročitajte tekst i pazite prije preuzimanje sa hr ili sr wiki. Kada ih nađete, ili ih popravite ili preuzmite sa en.wiki. I kraj priče.--[[Korisnik:Seiya|Seiya]] ([[Razgovor sa korisnikom:Seiya|razgovor]]) 09:11, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) :::Ma da, u osnovi se sve dade svesti na uputu "prije kopiranja uključi razum". Sigurno ni svi engleski članci o "našim" temama nisu bajni. Osim toga, NPOV je neka vrsta konsenzusa, a istina ili jest ili nije, to jest, istina se ne utvrđuje konsenzusom. Zato sam preradila upute da budu konciznije. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 11:41, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ==Prijedlog #2== Marijin prijedlog mi djeluje znatno kompaktnje i konciznije i dovoljno je jasan, bez nekih nepotrebnih pleonazama i nejasno definiranih fraza kao u inicijalnom prijedlogu. Jedino što bi valjalo malo pobliže objasniti jest fraza "osobito spornih tema" da se malo konkretnije zna o čemu se tu govori, odnosno na koje se događaje točno odnosi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 11:59, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) :Ugradila sam Edgarove primjedbe. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 12:30, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ::Što se mene tiče, pravila su sasvim uredu sada :) Sačekat ćemo da vidimo što druge kolege kažu i onda vidjeti dalje, ali meni je sasvim uredu :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 12:42, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) :Moje skromno mišljenje je da je Marijin prijedlog najadekvatniji, s obzirom da omogućava maksimalnu fleksibilnost. Možda bi se mogao nadopuniti tako da se uz "novija historija balkanskih naroda" doda i "svaka tema za koju se može osnovano vjerovati da izaziva kontroverze i različita tumačenja". Također bi se u završnoj rečenici moglo dodati: "Preporuča se umjesto prenošenja takvog teksta s domaćih wikipedija prevesti tekst s engleske ili neke od većih svjetskih wikipedija". Ovo bi pravilo učinilo još fleksibilnijim. --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 13:07, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) :Solidan prijedlog, smatram da ne bi bilo na odmet da se dodane konstrukcije unesu u prijedlog pravila. Što se fleksibilnosti tiče, dakako, ovo je znatno otvorenija verzija, a opet dovoljno precizna i bez nepotrebnih restrikcija da je jasno na što se odnosi --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 13:25, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) ::Dopunila sam prijedlog. Još mu treba malo poliranja, no sad je već posve solidan. [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor sa korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 16:41, 1 oktobar-листопад 2013 (CEST) :::Predlog je isto tako dobar kao hrvatski zakoni. :::Na papiru sve lepo izgleda,a onda ... :::Tko će kontrolirati i tko će se svađati s korisnikom koji prebaci tekst s bos,hr ili sr wiki na našu wiki jer nemojmo se zavaravati da korisnik koji ga je prebacio na našu misli da je tekst OK ? :::Najsvežiji primer je tekst [[Josip Horvat Međimurec]], ali on je mala beba pošto se tiče ustaša i svi tu o tome imamo potpuno ista gledišta. :::Na sh wikipediji postoji konsenzus koji se ukazuje i u ovoj raspravi da je neka bude 80 % tekstova konkretno s hr wikipedije koji se tiču naše istorije i ideologije POV. Siguran sam da će netko reći kako se radi 20 % NPOV članaka ne treba postaviti apsolutna zabrana,ali to nije niti najmanje racionalna odluka jer će ona dovesti do potpuno nepotrebnih prepiranjameđu korisnicima ove wikipediji svaki put kada neki vandal prenese ovdje neki kontroverzni tekst s bos,hr ili sr wikipedije. Da li je tih 20 % NPOV tekstova vredno prepiranja ?--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 11:50, 2 oktobar-листопад 2013 (CEST) Brojka od 20% tekstova je prilična i nipošto nije racionalno zabranjivati tih 20% kvalitetnih članaka nauštrub onih 80%, dio kojih mi ovdje već i imamo tako da se neće prenositi. Ovo nije ni diktatura ni cenzura i nema tko što ovdje zabranjivati ili nametati išta. Trenutna konstrukcija pravila ne samo da je nomotehnički prilično dobra već je i strogo normativno, jako dobro uobličena i dovoljno apstraktna, a istovremeno dovoljno konkretna. Ne vidim, doista, u čemu je problem? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 12:19, 2 oktobar-листопад 2013 (CEST) ===Protiv predloga 2=== Ja podržavam Marijin predlog ako će ona biti sudac po pitanju da li je neki preneseni tekst POV ili NPOV kada dođe do rasprave. Moguće je da netko drugi svima nama prihvatljiv (BokicaK, Ripper) presudi kada dođe do rasprave, ali dok se ne nađe "sudac" ovaj predlog je isto dobar kao i '''hrvatski zakon o privatizaciji'''. Možda bi neki uživali u raspravama, svađama o tome da li je neki preneseni tekst POV ili NPOV, ali to bi više reklo o takvim korisnicima nego išta što bi ja ovde mogao napisati. Meni je jedan izgubljeni korisnik ili 10 minuta provedeno vremena u raspravi više vredno nego svih tih ''navodnih'' 20 % NPOV tekstova na hr wiki. Neki mogu misliti drugačije, ali taj dio nemam namjeru komentirati. Zabrana prenošenja mora biti apsolutna ili mora biti neki "sudac" koji će presuđivati kada dođe do rasprave o nekom prenesenom tekstu. '''Sve ostale solucije su loše'''.--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] ([[Razgovor sa korisnikom:Rjecina2|razgovor]]) 20:04, 3 oktobar-листопад 2013 (CEST) :Tvoje usporedbe su grandiozne :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Biljezim se sa štovanjem</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">,Poe</font>]] 22:00, 3 oktobar-листопад 2013 (CEST) [[Kategorija:Wikipedia]] 1lnvsm5s5qyr7lvik17b4qfqpapgk7b 0 255772 41263156 41261023 2022-08-25T17:36:06Z 178.221.64.191 proverite srpsku vikipediju wikitext text/x-wiki {{Avio kompanija | avio kompanija = Er Srbija | logo = | logo_size = 300p | IATA = JU<ref name="planespotter">[http://www.planespotters.net/Airline/air-serbia Air Serbia Fleet Details and History - Planespotters.net Just Aviation<!-- Bot generated title -->]</ref> | ICAO = ASL<ref name="planespotter" /> | oznaka = AIRSERBIA<ref name="planespotter" /> | nastala = [[17. lipanj]] [[1927]]. god.; prije 95 godina (kao [[Aeroput]]) | vlasnik = | slogan = | čvorište = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]] | sekundarni_hab = | fokus_grad = | klub_putnika = | vip_salon = | savez = | filijale = [[Jat ervejz AVIO taksi]] | flota = 21 | destinacije = 63<ref>https://www.airserbia.com/sr_latin/footer_menu/kompanija/o-nama/nasa-prica</ref> | sedište = [[Surčin]], [[Beograd]], <br /> {{zastava|Srbija}} | glavne_ličnosti = Dane Kondić | vebsajt = {{URL|http://www.airserbia.com/}} }} '''Er Srbija'''<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Ekonomija/Nova-uprava-u-Er-Srbiji-posle-1-septembra.sr.html Nova uprava u „Er Srbiji” posle 1. septembra : Ekonomija : POLITIKA<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/%D0%95%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0/1378734/%D0%88%D0%B5%D1%84%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5+%D0%B8+%D0%BB%D0%B0%D0%BA%D1%88%D0%B5+%D1%81%D0%B0+%22%D0%95%D1%80+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%BE%D0%BC%22%3F.html RTS :: Jeftinije i lakše sa "Er Srbijom"?<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/5/%D0%95%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0/1370272/%D0%9F%D0%BE%D0%BB%D0%B5%D1%9B%D0%B5+%22%D0%95%D1%80+%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0%22.html RTS :: Poleće "Er Srbija"<!-- Bot generated title -->]</ref> ([[engleski jezik|engleski]]: ''Air Serbia'', <small>izgovor</small> [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ɛə ˈsɜːbiə<nowiki>]</nowiki>]]; stilizovano '''''AirSERBIA'''''), nacionalna [[aviokompanija]] [[Srbija|Srbije]].<ref>[http://www.vijesti.me/svijet/jat-postao-air-serbia-etihad-airways-vlasnik-49-nove-kompanije-clanak-142034 Jat postao Air Serbia, Etihad Airways vlasnik 49% nove kompanije - Vijesti online<!-- Bot generated title -->]</ref> [[Avio-čvorište|Hab]] aviokompanije je [[beograd]]ski [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]. Većinski vlasnik je [[Vlada Republike Srbije]] (51%), a suvlasnik (sa 49%) je [[Etihad Airways|Etihad Ervejz]], nacionalni avioprevoznik [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]]. Na konferenciji za novinare, održanoj 1. avgusta 2013, saopšteno je da će se aviopark Er Srbije sastojati od 10 iznajmljenih aviona tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]] i da će unutrašnjost aviona biti uređena po uzoru na avione Etihad Ervejza. Na istoj konferenciji saopšteno je da su u toku pregovori sa Boeingom i Airbusom o nabavci nekoliko novih aviona za kraće letove i da se planira nabavka širokotrupnih aviona za interkontinentalne letove. == Flota == Flota Er Srbije će se do kraja godine sastojati od 6 aviona tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]] i 5 aviona tipa [[ATR-72|ATR 72]].<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/business.php?yyyy=2013&mm=08&dd=12&nav_id=87262|title=Air Serbia gets 10 airplanes on leasing|publisher=B92}}</ref> Do marta 2014. stići će još 2 aviona tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]]. Do kraja meseca u flotu bi trebalo da pristignu i 2 aviona tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A320]]. Planirano je da se flota do kraja 2016. godine proširi i da bude sačinjena od 14-16 tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|A320 familije]] i 8 aviona tipa [[ATR-72|ATR 72-600]].<ref>{{cite web|url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:447257-Er-Srbija-leti-iznad-Amerike|title=“Er Srbija“ leti iznad Amerike|publisher=Novosti}}</ref> <center> {| class="toccolours" border="1" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;text-align:center" |+ '''Flota Er Srbije''' |- style="background:#164577;" !rowspan="2" style=:width:120px"| <font style="color:white;">Avion !rowspan="2" style="width:25px;" | <font style="color:white;">U floti !rowspan="2" style="width:25px;" | <font style="color:white;">Narudžbine !colspan="3" class="unsortable" | <font style="color:white;">Broj sedišta !rowspan="2" style=:width:120px"| <font style="color:white;">Beleške |- |- style="background:#164577;" ! <abbr title="Biznis klasa"><font style="color:white;">I</abbr> ! <abbr title="Ekonomska klasa"><font style="color:white;">II</abbr> ! <font style="color:white;">Ukupno |- | [[ATR-72|ATR 72-200]] || 3 || 0 || - || 66 || 66 || Prebačeni iz Jat ervejza. |- | [[ATR-72|ATR 72-500]] || 2 || 0 || - || 70 || 70 || Iznajmljeni na kraći vremeski period. |- | [[Boeing 737|Boeing 737-300]] || 12 || 0 || 8 || 118 || 126 || 2 su skladištena za rezervne delove. Ostali avioni biće u redovnom servisu do početka letnjeg reda letenja 2014. godine, kada će se zadržati samo 3 aviona u najboljem stanju za [[Čarter aviokompanija|čarter]] letove. |- | [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]] || 3 || 5 || 8 || 120 || 128 || Avioni će stići u flotu od 1. oktobra do kraja 2013. godine. Ovi avioni neće biti u vlasništvu kompanije, već će biti iznajmljeni, do nabavke potpuno novih aviona, koja se očekuje 2016. godine. |- | [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A320]] || - || 2 || - || - || - || Avioni bi trebalo da pristignu u flotu do kraja marta 2014. godine. |- | [[Airbus A320neo familija|Airbus A320neo]] || - || 10 || - || - || - || Isporuke od 2018. do 2020. godine.<ref>http://tangosix.rs/2013/19/11/bomba-iz-dubaija-air-serbia-narucila-10-Airbusova-a320neo/{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |- !Ukupno !20 !17 |} </center> Prvi avion Er Srbija registarskih oznaka -{YU-APC}- pristigao je u flotu 19. oktobra 2013. Radi se o iznajmljenom, polovnom, avionu tipa [[Airbus A320 familija|Airbus A319]] koji je star 8 godina, prvi let je obavio 23. novembra 2005. Prvi avion koji je u saobraćaj ušao 26. oktobra 2013. na liniji Beograd - Abu Dabi. == Liverije == [[Datoteka:Air Serbia Airbus A319 Milinkovic.jpg|thumb|Airbus A319]] Novi avioni tipa [[Airbus A320 familija#.D0.90319|Airbus A319]] će biti obojeni u novu šemu, specijalno osmišljenu za Er Srbiju. Na repu aviona se nalazi stilizovani [[dvoglavi orao]] - [[Grb Srbije|grb Republike Srbije]]. Svaki od novih aviona će dobiti nova sedišta, koja će biti ista sedišta koja se koriste na kraćim rutama u aviokompaniji [[Etihad ervejz]]. == Povezano == * [[Jat Airways]] * [[Saobraćaj u Srbiji]] == Reference == {{reflist|4}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Air Serbia | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = }} * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/teme/teme.97.html:tema-247-Air-Serbia Er Srbija - svi članci („Večernje novosti“)] * [http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/352414/Er-Srbija-ostaje-bez-linija- Er Srbija ostaje bez linija, Vesti, 17. 10. 2013.] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1992.]] [[Kategorija:Srpske kompanije]] [[Kategorija:Aviokompanije]] [[Kategorija:Kompanije u Beogradu]] eeb07wht423ntfdr2894c6c00tzyfhk 0 274442 41263338 41105942 2022-08-26T10:58:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svetac |ime=Sveta Bernadette Soubirous |ime_po_rođenju=Bernadeta Sobirós |datum_rođenja ={{datum|7|1|1844|god=ne}}<ref>[http://www.ichrusa.com/saintsalive/bernad.htm "St. Bernadette Soubirous", Saints Alive]</ref> |datum_smrti={{death date and age|1879|4|16|1844|1|7|df=y}} |datum_slave=16. april (18. februar u Francuskoj) |štovanje_u=[[katoličanstvo]] |slika=Bernadette Soubirous.jpg |opis=Sveta Bernadette od Lourdesa |mjesto_rođenja=[[Lourdes]], Hautes-Pyrénées, [[Julska Monarhija|Francuska]] |mjesto_smrti=[[Nevers]], Nièvre, [[Francuska treća republika|Francuska]] |datum_beatifikacije=14. jun 1925 |mjesto_beatifikacije=Rim |beatificirao=[[Papa Piop XI]]<ref name=fcpeace>{{cite web | url=http://www.fcpeace.com/friends/February%2007.pdf | title=Page 12. Consecration of our encounters with God and Mary. St Bernadette: February 18th | date=February 2007 | work=Florida Center for Peace | location=Miami, Florida | accessdate=30. IX 2013 | quote=On may 13, 1913, Pope Pius X signed the decree introducing the cause of Bernadette's beatification. She was beatified on June 14th, 1925. Eight years later, on the feast of the Immaculate Conception, December 8, 1933 she was canonized by Pope Pius XI. | archive-date=2009-01-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090107092413/http://www.fcpeace.com/friends/February%2007.pdf | dead-url=yes }}</ref> |datum_kanonizacije=8. decembar 1933 |mjesto_kanonizacije=Rim |kanonizirao =[[Papa Pio XI]]<ref name=Ruggles>{{cite book | url=http://books.google.com/books?&id=FYftmvdKJmoC | title=Apparition shrines. Places of pilgrimage and prayer | first=Robin | last=Ruggles | publisher=Pauline Books & Media | location=Boston | year=1999 | id=ISBN 978-0-8198-4799-7 | isbn=0-81984799-2 | page=[http://books.google.com/books?&id=FYftmvdKJmoC&q=%22Pius+XI+beatified+Bernadette+on+June+14,+1925,+and+on+December+8,+1933,+he+canonized+her+at+St.+Peters+in+Rome%22 68]}}</ref> |attributes= |zaštitništvo= * od tjelesnih bolesti * Lourdes, Francuska * pastiri i pastirice * protiv siromaštva * ljudi ismijavani zbog svoje vjere |titule=Djevica, Pokajnica, Posvećena vjernica }} '''Marie Bernarde''' "'''Bernadette'''" '''Soubirous''' ({{lang-oc|Bernadeta Sobiróus}}; 7. januar 1844{{spaced ndash}}16. april 1879) bila je prvorođena kćer [[mlinar]]a iz mjesta [[Lourdes]] u Francuskoj, a koju se danas slavi kao [[kršćanski misticizam|mistika]] i [[svetac|sveticu]] u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]]. Soubirous je najpoznatija po sudjelovanju u [[Marijanska ukazanja|ukazanju]] "male mlade dame" koja ju je zamolila da sagradi kapelicu u [[pećina|pećini]] u [[Svetište Naše Gospe Lourdeske|Massabielleu]] gdje su se ukazanja odigrala između 11. februara i 16. jula 1858. Kasnije se dama koja joj se ukazala predstavila kao [[Bezgrešno začeće]].<ref name=Phyllis816 >''Holy people of the world: a cross-cultural encyclopedia'', Volume 3 by Phyllis G. Jestice 2004 ISBN 1-57607-355-6 page 816</ref> Iako je Katolička crkva ispočetka bila skeptična, Soubirousine tvrdnje su kasnije proglašene "vrijedne vjerovanja" nakon [[kanon]]ske istrage, te se marijansko ukazanje danas pozna pod imenom [[Naša Gospa Lourdeska]]. Marijansko svetište u [[Lourdes]]u ([[Midi-Pyrénées]]) je postalo jednim od najpopularnijih mjesta [[hodočašće|hodočašća]], gdje svake godine dolazi pet miliona kršćanskih hodočasnika svih denominacija.<ref>''Every pilgrim's guide to Lourdes'' by Sally Martin 2005 ISBN 1-85311-627-0 page vii</ref> 8. decembra 1933. ju je [[kanonizacija|kanonizirao]] [[papa Pio XI]] kao sveticu Rimokatoličke crkve, a spomedan joj je 18. februara. == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bernadette Soubirous}} * [http://www.marypages.com/bernadetteEng.htm Lourdes and Bernadette] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613052132/http://www.marypages.com/bernadetteEng.htm |date=2007-06-13 }} Detailed chronology of the apparitions, with many pictures. * [http://www.biographyonline.net/spiritual/bernadette-soubirious.html Biography of Bernadette Soubirous] Includes referenced quotes by Bernadette * [http://www.catholicpilgrims.com/lourdes/ba_bernadette_intro.htm The Body of St. Bernadette]—Includes reports of her exhumation and photographs of her body and tomb. * [http://www.bernadette-of-lourdes.co.uk/bernadette-of-lourdes.htm Life and Background to Bernadette Soubirous of Lourdes] * [http://www.catholicpilgrims.com/lourdes/bh_investigation.htm Notes on the Investigation], including facsimile of notes taken during an interview with Bernadette * [http://www.newadvent.org/cathen/09389b.htm Catholic Encyclopedia: ''Notre-Dame de Lourdes''] * {{Find a Grave|3243|accessdate=11 August 2010}} {{Lifetime|1844|1879|Soubirous, Bernadette}} [[Kategorija:Biografije, Francuska]] [[Kategorija:Katolički sveci]] [[Kategorija:Gospa Lourdeska]] [[Kategorija:Kršćanski mistici]] 7dnke00lw3ob113yz9n68rw0lavb0m3 0 277003 41263358 41193929 2022-08-26T11:16:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Bevron | originalni_naziv = Beuvron | slika = FR-58-Beuvron1.JPG | opis_slike = | grb = | država={{FRA}} | region = Burgonja | departman = Nièvre | prefektura = Klamsi | kanton = Brenon sir Bevron | gšir = 47.36 | gduž = 3.49472222222222 | nadm visina = 215 | maksimalna_nadmorska_visina = 310 | minimalna_nadmorska_visina = 175 | površina-km = 9,5 | površina-he = 950 | stanovništvo = 105<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 11,05 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 58029 | poštanski kod = 58210 }} '''Bevron''' ({{jez-fra|Beuvron}}) je naselje i opština u istočnom delu centralne [[Francuska|Francuske]] u regionu [[Burgonja]], u departmanu [[Nijevr]] koja pripada prefekturi Klamsi. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 81 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 8&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 9,5&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 215 metara (maksimalnoj 310 m, a minimalnoj 175 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=80| 1968=90| 1975=81| 1982=82| 1990=95| 1999=81| 2006=| 2011=105| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,77)(84,71) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 100 1968: 90 points:(84,71)(100,66) color:blue width:2 #1975: 81 points:(100,66)(128,66) color:blue width:2 #1982: 82 points:(128,66)(160,74) color:blue width:2 #1990: 95 points:(160,74)(196,66) color:blue width:2 #1999: 81 points:(196,66)(228,72) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Nijevr]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Beuvron}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Beuvron na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=58&codecom=029 Beuvron na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.826587933788982&RadLong1=0.060994409223672 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=580029 Položaj mesta Beuvron na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=47.36&longitude=3.49472222222222&zoom=8 Plan naselja Beuvron na mapi (Mapquest)] {{Departman Nijevr u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|47_21_36_N_03_29_41_E_type:city_region:FR|47° 21' 36" SG Š, 03° 29' 41" IGD}} 4qesrz5tzkqgbydgupglkddea3l1k8f 0 279507 41263333 41193430 2022-08-26T10:56:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Berl o Boa | originalni_naziv = Berles-au-Bois | slika = Berles_au_Bois_TiKer.jpg | opis_slike = | grb = Blason Berles-au-Bois.svg | država={{FRA}} | region = Sever-Pa d Kale | departman = Pas-de-Calais | prefektura = Aras | kanton = Bomec le Lož | geografska_širina = 50.1975 | geografska_dužina = 2.63 | gšir = 50.1975 | gduž = 2.63 | nadm visina = 102 | maksimalna_nadmorska_visina = 159 | minimalna_nadmorska_visina = 105 | površina-km = 8,9 | površina-he = 890 | stanovništvo = 514<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 57,75 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 62112 | poštanski kod = 62123 }} '''Berl o Boa''' ({{jez-fra|Berles-au-Bois}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Sever-Pa d Kale]], u departmanu [[Departman Pa de Kale u Francuskoj|Pa de Kale]] koja pripada prefekturi Aras. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 485 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 54&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 8,9&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 102 metara (maksimalnoj 159 m, a minimalnoj 105 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=532| 1968=557| 1975=524| 1982=531| 1990=524| 1999=485| 2006=| 2011=514| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:900 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:600 color:gray1 from:start till:end bar:300 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,130)(84,125) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 582 1968: 557 points:(84,125)(100,119) color:blue width:2 #1975: 524 points:(100,119)(128,120) color:blue width:2 #1982: 531 points:(128,120)(160,119) color:blue width:2 #1990: 524 points:(160,119)(196,112) color:blue width:2 #1999: 485 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Pa de Kale]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [https://web.archive.org/web/20091026235036/http://cf.geocities.com/ceux_de_berles/index21.htm http://cf.geocities.com/ceux_de_berles/index21.htm] * [http://perso.orange.fr/memoiresdepierre/alphabetnew/b/berlesaubois.html http://perso.orange.fr/memoiresdepierre/alphabetnew/b/berlesaubois.html] * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=58566 Berles-au-Bois na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=62&codecom=112 Berles-au-Bois na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.876111651316985&RadLong1=0.0459021593299202 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=620112 Položaj mesta Berles-au-Bois na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=50.1975&longitude=2.63&zoom=8 Plan naselja Berles-au-Bois na mapi (Mapquest)] {{Departman Pa de Kale u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}}{{commonscat|Berles-au-Bois}} n1g97gop76y35mxja2xccvgln5j58b9 0 282475 41263292 41192122 2022-08-26T09:45:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Buš}} {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Buš | originalni_naziv = Bauche | slika = | opis_slike = | grb = | država={{FRA}} | region = Rona-Alpi | departman = Savoie | prefektura = Šamberi | kanton = Ešel | gšir = 45.4833333333333 | gduž = 5.76527777777778 | nadm visina = 520 | maksimalna_nadmorska_visina = 1311 | minimalna_nadmorska_visina = 408 | površina-km = 6,58 | površina-he = 658 | stanovništvo = 471<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 71,58 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 73033 | poštanski kod = 73360 }} '''Buš''' ({{jez-fra|Bauche}}) je naselje i opština u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Rona-Alpi]], u departmanu [[Departman Savoja u Francuskoj|Savoja]] koja pripada prefekturi Šamberi. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 224 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 34&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,58&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 520 metara (maksimalnoj 1.311 m, a minimalnoj 408 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=150| 1968=179| 1975=154| 1982=117| 1990=171| 1999=224| 2006=| 2011=471| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,138)(84,121) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 208 1968: 179 points:(84,121)(100,107) color:blue width:2 #1975: 154 points:(100,107)(128,86) color:blue width:2 #1982: 117 points:(128,86)(160,117) color:blue width:2 #1990: 171 points:(160,117)(196,147) color:blue width:2 #1999: 224 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Savoja]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Bauche na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=73&codecom=033 Bauche na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.79383392149146&RadLong1=0.100623079519697 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=730033 Položaj mesta Bauche na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.4833333333333&longitude=5.76527777777778&zoom=8 Plan naselja Bauche na mapi (Mapquest)] {{Departman Savoja u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|45_29_00_N_05_45_55_E_type:city_region:FR|45° 29' 00" SG Š, 05° 45' 55" IGD}} odscmqzsb7zur5sdnys0b8bnwe167xr 0 283731 41263359 41193932 2022-08-26T11:16:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Bevri la Fore | originalni_naziv = Beuvry-la-Forêt | slika = Beuvry-la-Forêt (Nord, Fr) mairie.JPG | opis_slike = | grb = Blason de la ville de Beuvry (59) Nord-France.svg | država={{FRA}} | region = Sever-Pa d Kale | departman = Nord | prefektura = Due | kanton = Orši | gšir = 50.46 | gduž = 3.28777777777778 | nadm visina = 21 | maksimalna_nadmorska_visina = 35 | minimalna_nadmorska_visina = 14 | površina-km = 12,52 | površina-he = 1.252 | stanovništvo =2762<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 219,65 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 59080 | poštanski kod = 59310 }} '''Bevri la Fore''' ({{jez-fra|Beuvry-la-Forêt}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Nor Pa de Kale|Sever-Pa d Kale]], u departmanu [[Sever (departman)|Sever]] koja pripada prefekturi Due. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2762 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 220&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,52&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 21 metar (maksimalnoj 35 m, a minimalnoj 14 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=1794| 1968=1804| 1975=1869| 1982=2175| 1990=2337| 1999=2762| 2006=| 2011=2750| sansdoublescomptes= 1962}} == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Sever]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Beuvry-la-Forêt}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Beuvry-la-Forêt na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=59&codecom=080 Beuvry-la-Forêt na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.880693140603717&RadLong1=0.0573825472992117 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=590080 Položaj mesta Beuvry-la-Forêt na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=50.46&longitude=3.28777777777778&zoom=8 Plan naselja Beuvry-la-Forêt na mapi (Mapquest)] {{Departman Nor u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|50_27_36_N_03_17_16_E_type:city_region:FR|50° 27' 36" SG Š, 03° 17' 16" IGD}} pjwz6e7kbfphfj12jpmqkhjxci1hbb4 2 420577 41263145 2198895 2022-08-25T16:14:18Z Vincent Vega 117166 Vincent Vega je premjestio stranicu [[Korisnik:Roxyy]] na [[Korisnik:Roxy]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika „[[Special:CentralAuth/Roxyy|Roxyy]]“ u „[[Special:CentralAuth/Roxy|Roxy]]“ wikitext text/x-wiki {{sznk}} 7231a4bjib6r601rqh4y6suutex2msz 3 425769 41263148 2205827 2022-08-25T16:15:41Z MdsShakil 158601 MdsShakil je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Nicu farcas]] na [[Razgovor sa korisnikom:Nicu Farcaș]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika „[[Special:CentralAuth/Nicu farcas|Nicu farcas]]“ u „[[Special:CentralAuth/Nicu Farcaș|Nicu Farcaș]]“ wikitext text/x-wiki {{dd}} ghbbz0xnzsr73ce7vqi15047vkecetc 2 425772 41263150 40653675 2022-08-25T16:15:41Z MdsShakil 158601 MdsShakil je premjestio stranicu [[Korisnik:Nicu farcas]] na [[Korisnik:Nicu Farcaș]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika „[[Special:CentralAuth/Nicu farcas|Nicu farcas]]“ u „[[Special:CentralAuth/Nicu Farcaș|Nicu Farcaș]]“ wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:<span style="font-family:Segoe print;font-size:0px">Korisnik:</span><span style="font-family:Segoe print;font-size:30px"><b><span style="font-family:Segoe print; color:teal; text-shadow:silver 0.1em 0.1em 0.1em"> <font size="6.5" color=teal>'''''Nicu'''''</font> <font size="6.5" color=darkorange>'''''farcas'''''</font></font></span></b>}}</div> <small>'''Greetings from Romania! [https://ro.wikipedia.org/wiki/Utilizator:Nicu_farcas <font color=teal>Nicu<font> <font color=darkorange>Farcaş</font><font color=steelblue>@<font color= steelblue>wikipedia.ro</font>]'''</small><font color=white>------------------------</font> <small>''' [[File:RO CJ Poiana Horea.JPG|1036px|]]<br><small>'''</small> khrl4v99hz15ftry5wur36vfj14bhbg 0 1237990 41263223 5073786 2022-08-25T23:40:02Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Drugbox-lat | verifiedrevid = 459128585 | IUPAC_name = 7-metoksi-1-(2-morfolinoetil)-N-((1S,2S,4R)-1,3,3-trimetilbiciklo[2.2.1]heptan-2-il)-1H-indol-3-karboksamid | image = MN-25 structure.svg | width = 200px | image2 = | width2 = <!--Clinical data--> | pregnancy_category = | legal_status = nije kontrolisan <!--Identifiers--> | CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}} | CAS_number = . | CAS_supplemental = <br /> 501927-29-3 (2-metil derivat) | ATC_prefix = none | ATC_suffix = | PubChem = 44307202 | IUPHAR_ligand = | ChEMBL_Ref = | ChEMBL = | DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}= | DrugBank = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 26286811 <!--Chemical data--> | C=26|H=37|N=3|O=3 | molecular_weight = 439,59 g/mol | smiles = COC1=C(N(CCN2CCOCC2)C=C3C(N[C@H]4[C@@]5(C)CC[C@H](C5)C4(C)C)=O)C3=CC=C1 | InChI = 1/C26H37N3O3/c1-25(2)18-8-9-26(3,16-18)24(25)27-23(30)20-17-29(11-10-28-12-14-32-15-13-28)22-19(20)6-5-7-21(22)31-4/h5-7,17-18,24H,8-16H2,1-4H3,(H,27,30)/t18-,24-,26+/m1/s1 | InChIKey = VQGDMQICNRCQEH-UFKXBGGNBZ | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C26H37N3O3/c1-25(2)18-8-9-26(3,16-18)24(25)27-23(30)20-17-29(11-10-28-12-14-32-15-13-28)22-19(20)6-5-7-21(22)31-4/h5-7,17-18,24H,8-16H2,1-4H3,(H,27,30)/t18-,24-,26+/m1/s1 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = VQGDMQICNRCQEH-UFKXBGGNSA-N }} '''UR-12''' (''7-metoksi-1-(2-morfolinoetil)-N-((1S,2S,4R)-1,3,3-trimetilbiciklo[2.2.1]heptan-2-il)-1H-indol-3-karboksamid'', ili ''N-(S)-Fenhil-1-(2-morfolinoetil)-7-metoksindol-3-karboksamid'') je lek koji je razvila kompanija [[Bristol-Majers Skvib]].<ref>[http://www.wipo.int/patentscope/search/docservicepdf_pct/090063618003495e?download Cannabinoid receptor modulators, their processes of preparation, and use of cannabinoid receptor modulators in treating respiratory and non-respiratory diseases, WO 2001/58869]</ref> On deluje kao relativno selektivni [[agonist]] perifernih [[kanabinoidni receptor|kanabinoidnih receptora]].<ref>[http://www.arkat-usa.org/get-file/31700/ Rulin Zhao, Bei Wang, Hong Wu, John Hynes, Jr., Katerina Leftheris, Balu Balasubramanian, Joel C. Barrish and Bang-Chi Chen. Improved procedure for the preparation of 7-methoxy-2-methyl-1-(2-morpholinoethyl)-1H-indole-3-carboxylic acid, key intermediate in the synthesis of novel 3-amidoindole and indolopyridone cannabinoid ligands. ARKIVOC 2010 (vi):89-95.]</ref> UR-12 ima umeren afinitet za [[Kanabinoidni receptor 2|CB₂ receptore]] sa K_i vrednošću od 11 nM, i 22 puta niži afinitet za psihoaktivne [[kanabinoidni receptor tip 1|CB₁ receptore]], K_i od 245 nM. Indol 2-metilni derivat ima suprotni odnos afiniteta, K_i od 8 nM za CB₁ i 29 nM za CB₂,<ref>{{Cite journal | last1 = Hynes | first1 = J. | last2 = Leftheris | first2 = K. | last3 = Wu | first3 = H. | last4 = Pandit | first4 = C. | last5 = Chen | first5 = P. | last6 = Norris | first6 = D. J. | last7 = Chen | first7 = B. C. | last8 = Zhao | first8 = R. | last9 = Kiener | first9 = P. A. | doi = 10.1016/S0960-894X(02)00466-3 | title = C-3 Amido-Indole cannabinoid receptor modulators | journal = Bioorganic & Medicinal Chemistry Letters | volume = 12 | issue = 17 | pages = 2399–402 | year = 2002 | pmid = 12161142 | pmc = }}</ref><ref>{{cite journal | doi = 10.1021/jm020329q | title = Rational Design and Synthesis of an Orally Active Indolopyridone as a Novel Conformationally Constrained Cannabinoid Ligand Possessing Antiinflammatory Properties | year = 2003 | last1 = Wrobleski | first1 = Stephen T. | last2 = Chen | first2 = Ping | last3 = Hynes | first3 = John | last4 = Lin | first4 = Shuqun | last5 = Norris | first5 = Derek J. | last6 = Pandit | first6 = Chennagiri R. | last7 = Spergel | first7 = Steven | last8 = Wu | first8 = Hong | last9 = Tokarski | first9 = John S. | journal = Journal of Medicinal Chemistry | volume = 46 | issue = 11 | pages = 2110–6 | pmid = 12747783}}</ref> što je u kontrastu sa neobičnim trendom da 2-metil derivat ima povećanu selektivnost za CB₂ (cf. [[JWH-018]] vs [[JWH-007]], [[JWH-081]] vs [[JWH-098]]).<ref>{{Cite journal | last1 = Huffman | first1 = J. W. | last2 = Padgett | first2 = L. W. | doi = 10.2174/0929867054020864 | title = Recent Developments in the Medicinal Chemistry of Cannabimimetic Indoles, Pyrroles and Indenes | journal = Current Medicinal Chemistry | volume = 12 | issue = 12 | pages = 1395–1411 | year = 2005 | pmid = 15974991 | pmc = }}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Manera | first1 = C. | last2 = Tuccinardi | first2 = T. | last3 = Martinelli | first3 = A. | doi = 10.2174/138955708783955935 | title = Indoles and Related Compounds as Cannabinoid Ligands | journal = Mini Reviews in Medicinal Chemistry | volume = 8 | issue = 4 | pages = 370–387 | year = 2008 | pmid = 18473928 | pmc = }}</ref> On je hemijski blisko srodan sa jednim drugim indol-3-karboksamidnim sintetičkim kanabinoidom, [[Org 28611]], koji ima različiti cikloalkilni supstituent na karboksamidu, i cikloheksilmetilnu grupu zamenjenu morfoliniletilom, kao i sa [[JWH-200]] ili [[A-796,260]]. Otkriće ovih jedinjenja je dovelo do razvoja velikog broja srodnih indol-3-karboksamid kanabinoidnih liganda.<ref>{{Cite journal | last1 = Adam | first1 = J. M. | last2 = Cairns | first2 = J. | last3 = Caulfield | first3 = W. | last4 = Cowley | first4 = P. | last5 = Cumming | first5 = I. | last6 = Easson | first6 = M. | last7 = Edwards | first7 = D. | last8 = Ferguson | first8 = M. | last9 = Goodwin | first9 = R. | title = Design, synthesis, and structure–activity relationships of indole-3-carboxamides as novel water soluble cannabinoid CB1 receptor agonists | doi = 10.1039/c0md00022a | journal = MedChemComm | volume = 1 | pages = 54 | year = 2010 | pmid = | pmc = }}</ref><ref name="pmid20634067">{{cite journal |author=Kiyoi T, York M, Francis S, Edwards D, Walker G, Houghton AK, Cottney JE, Baker J, Adam JM |title=Design, synthesis, and structure-activity relationship study of conformationally constrained analogs of indole-3-carboxamides as novel CB1 cannabinoid receptor agonists |journal=Bioorganic & Medicinal Chemistry Letters |volume=20 |issue=16 |pages=4918–21 |year=2010 |month=August |pmid=20634067 |doi=10.1016/j.bmcl.2010.06.067 |url=}}</ref><ref name="pmid21074434">{{cite journal |author=Moir EM, Yoshiizumi K, Cairns J, Cowley P, Ferguson M, Jeremiah F, Kiyoi T, Morphy R, Tierney J, Wishart G, York M, Baker J, Cottney JE, Houghton AK, McPhail P, Osprey A, Walker G, Adam JM |title=Design, synthesis, and structure-activity relationship study of bicyclic piperazine analogs of indole-3-carboxamides as novel cannabinoid CB1 receptor agonists |journal=Bioorganic & Medicinal Chemistry Letters |volume=20 |issue=24 |pages=7327–30 |year=2010 |month=December |pmid=21074434 |doi=10.1016/j.bmcl.2010.10.061 |url=}}</ref><ref>{{Cite journal | last1 = Blaazer | first1 = A. R. | last2 = Lange | first2 = J. H. M. | last3 = Van Der Neut | first3 = M. A. W. | last4 = Mulder | first4 = A. | last5 = Den Boon | first5 = F. S. | last6 = Werkman | first6 = T. R. | last7 = Kruse | first7 = C. G. | last8 = Wadman | first8 = W. J. | doi = 10.1016/j.ejmech.2011.08.021 | title = Novel indole and azaindole (pyrrolopyridine) cannabinoid (CB) receptor agonists: Design, synthesis, structure–activity relationships, physicochemical properties and biological activity | journal = European Journal of Medicinal Chemistry | volume = 46 | issue = 10 | pages = 5086–5098 | year = 2011 | pmid = 21885167 | pmc = }}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * John Hynes., Katerina Leftherisa, Hong Wua, Chennagiri Pandita, Ping Chena, Derek J. Norrisa, Bang-Chi Chenb, Rulin Zhaob, Peter A. Kienerc, Xiaorong Chenc, Lori A. Turkc, Vina Patil-Kootac, Kathleen M. Gilloolyc, David J. Shuterc and Kim W. Mclntyrec. C3 Amido-indole cannabinoid receptor modulators. Bioorganic and Medical Chemistry Letters. Volume 12 issue 17, 2 September 2002 pages 2399-2402 * 2. Frost, J. M.; Dart, M. J.; Tietje, K. R.; Garrison, T. R.; Grayson, G. K.; Daza, A. V.; El- Kouhen, O. F.; Yao, B. B. et al. (2010) . "Indol -3-ylcycloalkyl Ketones: Effects of N1 Substituted Indole Side Chain Variations on CB2 Cannabinoid Receptor Activity". Journal of Medicinal Chemistry 53 (1 ): 295. doi :10.1021/ jm901214q . PMID 19921781 * 3. Chin CL, Tovcimak AE, Hradil VP, Seifert TR, Hollingsworth PR, Chandran P, Zhu CZ, Gauvin D, Pai M, Wetter J, Hsieh GC, Honore P, Frost JM, Dart MJ, Meyer MD, Yao BB, Cox BF, Fox GB (January 2008). "Differential effects of cannabinoid receptor agonists on regional brain activity using pharmacological MRI" . British Journal of Pharmacology 153 (2) : 367–79. doi :10.1038/ sj.bjp .0707506 .PMC 2219521 . PMID 17965748 {{refend}} == Vidi još == * [[A-834,735]] * [[AB-001]] * [[AM-1221]] * [[JTE 7-31]] * [[JWH-203]] * [[MDA-19]] * [[(1-Pentilindol-3-il)-(2,2,3,3-tetrametilciklopropil)metanon]] == Spoljašnje veze == {{Portal|Medicina|Hemija}} {{-}} {{Kanabinoidi-lat}} [[Kategorija:Kanabinoidi]] [[Kategorija:Aminoalkilindoli]] [[Kategorija:Morfolini]] 340qcztyjdr8kvii0ipzxzkklgqiz2e 0 1264150 41263281 41103795 2022-08-26T08:03:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {| style="background: none;" align="right" | style="border: none" | [[Datoteka:Ethyl-S.svg|thumb|left|200px|HN1 ([[HN1 (azotni iperit)|bis(2-hloroetil)etilamin]])]] |- | style="border: none" | [[Datoteka:Chlormethine.svg|thumb|left|200px|HN2 ([[Mehlortamin|bis(2-hloroetil)metilamin]], mustin)]] |- | style="border: none" | [[Datoteka:Trichlormethine.svg|thumb|left|200px|HN3 ([[HN3 (azotni iperit)|tris(2-hloroetil)amin]])]] |} '''Azotni iperiti''' su [[citotoksičnost|citotoksični]] [[hemoterapija|hemoterapijski]] agensi, koji su slični [[iperit]]u. Mada oni normalno nalaze primenu u medicini,<ref>{{cite web | url=http://cutaneouslymphoma.stanford.edu/community/mustargen.html | title =Topical Nitrogen Mustard (Mustargen) | author =''Stanford University School of Medicine'' | publisher =stanford.edu | year =2013}}</ref><ref>{{cite web | url=http://unitproj.library.ucla.edu/biomed/spice/index.cfm?displayID=18 | title =Brassica alba or Sinapis nigra | author =''University of California, Los Angeles'' | publisher =ucla.edu | year =2002}}</ref> u principu ova jedinjenja se takođe mogu koristiti kao agensi u [[hemijsko ratovanje|hemijskom ratu]].<ref>{{cite web | url=http://www.ams.ac.ir/AIM/0583/004.pdf | title =THE CLINICAL TOXICOLOGY OF SULFUR MUSTARD | author =Mahdi Balali-Mood, PhD, Mehrdad Hefazi, MD | author2 =''Iranian Journal of Medical Sciences'' | volume =8 | issue =3 | pages=162-179 | publisher =''Iranian Academy of Medical Sciences'' | year =2005}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.atsdr.cdc.gov/toxprofiles/tp49-c3.pdf | title =SULFUR MUSTARD: HEALTH EFFECTS | author =''Centers for Disease Control and Prevention'' | publisher =cdc.gov}}</ref> Azotni iperiti su nespecifični DNK [[Alkilacija|alkilacini agensi]]. Nekoliko nacija je imalo velike zalihe azotnog [[iperit]]a tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], ali on nije korišten u borbama.<ref>{{cite book | url=http://books.google.com/books?id=y4uCV4Gm82YC&pg=PA16&lpg=PA16&dq=Nitrogen+mustard+stockpiled+after+WWII&source=bl&ots=x1-4qvgnc-&sig=fNZV8Ixew8bKlYCzB1jUSOQrsE4&hl=en&sa=X&ei=XgoxUp2zIMfKqgG69oDwBQ&ved=0CEYQ6AEwBDg8#v=onepage&q=Nitrogen%20mustard%20stockpiled%20after%20WWII&f=false | title =Medical Response to Terrorism: Preparedness and Clinical Practice | author =Daniel C. Keyes, Jonathan L. Burstein, Richard B. Schwartz, Raymond E. Swienton | author2 =''Lippincott Williams & Wilkins'' | isbn = 978-0781749862 | pages =16 | publisher =books.google.com | year =2004}}</ref><ref>{{cite web | url =http://www.bt.cdc.gov/agent/nitrogenmustard/basics/facts.asp | title =Facts About Nitrogen Mustards | author =''Centers for Disease Control and Prevention'' | publisher =cdc.gov | date =4. 4. 2013. | access-date =2014-04-10 | archive-date =2013-09-03 | archive-url =https://web.archive.org/web/20130903012626/http://www.bt.cdc.gov/agent/nitrogenmustard/basics/facts.asp | dead-url =yes }}</ref> Poput drugih tipova iperita, azotni iperiti su moćni i istrajni [[vezikant]]i (izazivači plikova). Glavni primeri ovog materijala (HN1, HN2, HN3) su stoga klasifikovani kao Supstance plana 1 u okviru [[Konvencija o hemijskom oružju|Konvencije o hemijskom oružju]].<ref>{{cite web | url =http://www.opcw.org/chemical-weapons-convention/annex-on-chemicals/b-schedules-of-chemicals/schedule-1/ | title =Chemical Weapons Convention: Schedule 1 Toxic chemicals | author =''Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons'' | publisher =opcw.org | access-date =2014-04-10 | archivedate =2013-06-07 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20130607201658/http://www.opcw.org/chemical-weapons-convention/annex-on-chemicals/b-schedules-of-chemicals/schedule-1/ | deadurl =yes }}</ref> Njihova proizvodnja i primena su stoga strogo ograničene.<ref>{{cite web | url =http://www.cwc.gov/assets/pdf/outreach_industry_publications_cwc004.pdf | title =Introduction to Industry Implementation of the Chemical Weapons Convention | author =''United States Department of State'', ''Bureau of Arms Control, Verification and Compliance''; ''United States Department of Commerce'', ''Bureau of Industry and Security'' | publisher =cwc.gov | date =May 2004 | access-date =2014-04-10 | archivedate =2013-10-20 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20131020180148/http://www.cwc.gov/assets/pdf/outreach_industry_publications_cwc004.pdf | deadurl =yes }}</ref> == Reference == {{reflist|2}} {{Intracelularni hemoterapijski agensi-lat}} {{Detoksifikujući agensi za antineoplastični tretman-lat}} {{Commonscat|Nitrogen mustards}} [[Kategorija:Azotni iperiti]] [[Kategorija:Hemijsko oružje]] ahqkuwnqdgb2vtks3c43zu98jcrgdan 0 1266039 41263221 33621298 2022-08-25T23:22:36Z Innerstream 161472 wikitext text/x-wiki {{Chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = | Name = 2,3-Dimetilheksan | ImageFile = 2,3-dimethylhexane.svg | ImageSize = | ImageAlt = | ImageCaption = | ImageFile1 = | ImageSize1 = | ImageAlt1 = | ImageCaption1 = | ImageFile2 = | ImageSize2 = | ImageAlt2 = | ImageCaption2 = | ImageFile3 = | ImageSize3 = | ImageAlt3 = | ImageCaption3 = | ImageFile4 = | ImageSize4 = | ImageAlt4 = | ImageCaption4 = | ImageFileL1 = | ImageFileL1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL1 = | ImageAltL1 = | ImageCaptionL1 = | ImageFileR1 = | ImageFileR1_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR1 = | ImageAltR1 = | ImageCaptionR1 = | ImageFileL2 = | ImageFileL2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeL2 = | ImageAltL2 = | ImageCaptionL2 = | ImageFileR2 = | ImageFileR2_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSizeR2 = | ImageAltR2 = | ImageCaptionR2 = | IUPACName = | IUPACName_hidden = yes | SystematicName = | OtherNames = | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | CASNo = 584-94-1 | CASNo_Comment = | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNos = | CASOther = | PubChem = 11447 | PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}} | PubChem_Comment = | PubChem5 = | PubChem5_Comment = | PubChemOther = | ChemSpiderID = 10963 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID_Comment = | ChemSpiderID5 = | ChemSpiderIDOther = | EINECS = | EC-number = | EINECSCASNO = | UNNumber = | UNII = | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | DrugBank = | KEGG = | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | MeSHName = | ChEBI = | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = | ATCvet = | ATCCode_prefix = | ATCCode_suffix = | ATC_Supplemental = | SMILES = CCCC(C)C(C)C | InChI = 1S/C8H18/c1-5-6-8(4)7(2)3/h7-8H,5-6H2,1-4H3 | StdInChI = 1S/C8H18/c1-5-6-8(4)7(2)3/h7-8H,5-6H2,1-4H3 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = JXPOLSKBTUYKJB-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat |C=8 |H=18 | MolarMass = 114,229 | Appearance = | Density = | MeltingPt = | Melting_notes = | BoilingPt = | Boiling_notes = | LogP = | VaporPressure = | HenryConstant = | AtmosphericOHRateConstant = | pKa = | pKb = | Solubility = | SolubleOther = | Solvent = | Sheet Resistance = | Methacrylate Equiv Wt = | Bulk Conductivity = }} | Section3 = {{Chembox Structure-lat | CrystalStruct = | Coordination = | MolShape = }} | Section4 = {{Chembox Thermochemistry-lat | DeltaHc = | DeltaHf = | Entropy = | HeatCapacity = }} | Section5 = {{Chembox Pharmacology-lat | AdminRoutes = | Bioavail = | Metabolism = | HalfLife = | ProteinBound = | Excretion = | Legal_status = | Legal_US = | Legal_UK = | Legal_AU = | Legal_CA = | PregCat = | PregCat_AU = | PregCat_US = }} | Section6 = {{Chembox Explosive-lat | ShockSens = | FrictionSens = | ExplosiveV = | REFactor = }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = | EUClass = | EUIndex = | MainHazards = | NFPA-H = | NFPA-F = | NFPA-R = | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = | RSPhrases = | FlashPt = | Autoignition = | ExploLimits = | LD50 = | PEL = }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | OtherAnions = | OtherCations = | OtherFunctn = | Function = | OtherCpds = }} }} '''2,3-Dimetilheksan''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 8 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 114,229 [[Jedinica atomske mase|''Da'']]. == Osobine == {| class="wikitable sortable" |- ! Osobina !! Vrednost |- | [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 0 |- | [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 0 |- | [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 3 |- | [[Particioni koeficijent]]<ref>{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}</ref> (''ALogP'') || 3,6 |- | [[Rastvorljivost]]<ref>{{cite pmid|11749573|noedit}}</ref> (''logS'', log(''mol/L'')) || -2,4 |- | [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]<ref>{{cite pmid|11020286|noedit}}</ref> (''PSA'', [[Ангстрем (јединица)|''Å''²]]) || 0,0 |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Clayden1st}} * {{March6th}} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Portal-lat|Hemija}} {{Commonscat-lat|2,3-Dimethylhexane}} * [http://www.drugbank.ca/drugs/ 2,3-Dimethylhexane] [[Kategorija:Alkani]] 2y4wrb4gvjyw08z5se0e9pt9ntrrrdb 0 1360006 41263324 31921038 2022-08-26T10:50:08Z D’Azur 26974 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Vajkershajm | izvorni_naziv = ''Weikersheim'' | slika = | opis_slike = Vajkershajm | gradska_zastava = | grb = DEU Weikersheim COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Baden-Virtemberg]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 7.512<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 93 | aglomeracija = | površina = 80,9 | gšir = 49.48167 | gduž = 9.89917 | nadmorska_visina = 230 | registarska_oznaka = TBB | pozivni_broj = 07934 | poštanski_kod = 97990 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.weikersheim.de/ www.weikersheim.de] | gradonačelnik = ''Klaus Kornberger'' | stranka = | ije = da }} '''Vajkershajm''' ({{jez-nem|Weikersheim}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]]. Jedno je od 18 opštinskih središta okruga [[Okrug Main-Tauber-Krajs|Main-Tauber-Krajs]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 7.512 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 8128126. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Weikersheim im Main-Tauber-Kreis.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Main-Tauber-Krajs]] Vajkershajm se nalazi u saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]] u okrugu Main-Tauber-Krajs. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 230 metara. Površina opštine iznosi 80,9&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 7.512 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 93 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Njemačka]] * [[Njemačke pokrajine]] * [[Popis gradova u Njemačkoj]] * [[Nemački jezik]] * [[Nemci]] * [[Institucije Savezne Republike Nemačke]] {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Weikersheim}} * [http://www.weikersheim.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Main-Tauber-Krajs}} [[Kategorija:Gradovi u Baden-Virtembergu|Vajkershajm]] k7hez2rzdqkztk2bd7ga59voa60h7ay 0 1362835 41263273 31935338 2022-08-26T07:24:42Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen von Hochstadt am Main.png]] → [[File:Wappen Hochstadt am Main.svg]] PNG → SVG wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Hohštat na Majni | izvorni_naziv = ''Hochstadt am Main'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = Wappen Hochstadt am Main.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.696<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 123 | aglomeracija = | površina = 13,8 | gšir = 50.13333 | gduž = 11.16667 | nadmorska_visina = 281 | registarska_oznaka = LIF | pozivni_broj = 09574 | poštanski_kod = 96272 | dan_grada = | veb-strana = '[http://www.hochstadt-main.de/ www.hochstadt-main.de] | gradonačelnik = ''Thomas Kneipp'' | stranka = CSU | ije = da }} '''Hohštat na Majni''' ({{jez-nem|Hochstadt am Main}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 11 opštinskih središta okruga [[Okrug Lihtenfels|Lihtenfels]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.696 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9478127. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Hochstadt am Main in LIF.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Lihtenfels]] Hohštat na Majni se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Lihtenfels. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 281 metra. Površina opštine iznosi 13,8&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.696 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 123 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Njemačka]] * [[Njemačke pokrajine]] * [[Popis gradova u Njemačkoj]] * [[Nemački jezik]] * [[Nemci]] * [[Institucije Savezne Republike Nemačke]] {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Hochstadt am Main}} * '[http://www.hochstadt-main.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Lihtenfels}} s915q9auc94blyz50yay1l76d1wg8gj 0 1365974 41263272 31947030 2022-08-26T07:20:43Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen donsieders.jpg]] → [[File:DEU Donsieders COA.svg]] JPG → SVG wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Donsiders | izvorni_naziv = ''Donsieders'' | slika = | opis_slike = Donsiders | gradska_zastava = | grb = DEU Donsieders COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.018<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 113 | aglomeracija = | površina = 9,0 | gšir = 49.265 | gduž = 7.64278 | nadmorska_visina = 320 | registarska_oznaka = PS | pozivni_broj = 06333 | poštanski_kod = 66978 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.donsieders.de/ www.donsieders.de] | gradonačelnik = ''Peter Spitzer'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Donsiders''' ({{jez-nem|Donsieders}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 84 opštinska središta okruga [[Okrug Jugozapadni Palatinat|Jugozapadni Palatinat]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.018 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7340007. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Donsieders in PS.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat]] Donsiders se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Jugozapadni Palatinat. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 320 metara. Površina opštine iznosi 9,0&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.018 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 113 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Žije]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1990]]}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Bral]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1993]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Donsieders&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Njemačka]] * [[Njemačke pokrajine]] * [[Popis gradova u Njemačkoj]] * [[Nemački jezik]] * [[Nemci]] * [[Institucije Savezne Republike Nemačke]] {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Donsieders}} * [http://www.donsieders.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Jugozapadni Palatinat}} suobjcb4ssy2x3tzgo0028m7un5f5p2 0 1411540 41263288 41191356 2022-08-26T09:05:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infobox Scientist-lat | name = Barbara Maklintok | image =McClintock Nobel Lecture.jpg | birth_date = [[16. jun]] [[1902]]. | birth_place = [[Hartford]], [[Konektikat]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | death_date = [[2. septembar]] [[1992]]. | death_place = [[Huntington (Njujork)|Huntington]], [[Njujork]] SAD | nationality = Američka | field = [[Citogenetika]] | work_institution = [[Univerzitet Misurija]]<br />[[Kold Spring Harbor laboratorija]] | alma_mater = [[Kornel univerzitet]] | doctoral_advisor = | doctoral_students = | known_for = Rad na genetičkoj strukturi [[kukuruz]]a | prizes = [[Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu]] ([[1983]]) | footnotes = }} '''Barbara Maklintok''' ({{jez-engl|Barbara McClintock|el}}; [[16. jun]] [[1902]] — [[2. septembar]] [[1992]].) je dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|fiziologiju ili medicinu]] [[1983]]. Ona je bila američka naučnica i jedan od najistaknutijih [[citogenetika|citogenetičara]]. Maklintok je doktorirala [[botanika|botaniku]] na [[Kornel univerzitet]]u [[1927]], gde je bila lider u razvoju citogenetike [[kukuruz]]a. To polje je ostalo u fokusu njenih istraživanja tokom ostatka karijere. Od kasnih [[1920e|1920-tih]], Maklintok je izučavala [[hromozom]]e i kako se oni menjaju tokom reprodukcije kukuruza. Njen rad je bio revolucionaran. Ona je razvila tehnike za vizuelizaciju hromozoma kukuruza i koristila mikroskopsku analizu da demonstrira mnoge fundamentalne genetičke ideje, uključujuči [[genetička rekombinacija|genetičku rekombinaciju]] putem [[krosing-over]]a tokom [[mejoza|mejoze]] — mehanizam kojim hromozomi razmenjuju informacije. Ona je proizvela prvu [[Vezani geni|genetičku mapu]] kukuruza, povezujući regione hromozoma sa fizičkim karakteristikama, i demonstrirala uloge [[telomer]]a i [[centromera]], regiona hromozoma koji su važni za konzervaciju genetičke informacije. Ona je bila priznata kao jedna od najboljih u svom polu, nagrađena prestižnim stipendijama, i izabrana za člana [[Nationalna akademija nauka SAD|Nacionalne akademije nauka]] SAD [[1944]]. Tokom [[1940e|1940-tih]] i [[1950e|1950-tih]], Maklintok je otkrila [[transpozon|transpoziciju]] i koristila je da pokaže kako su [[gen]]i odgovorni za fizičke karakteristike. Ona je razvila teorije kojima se objašnjava represija ili ekspresija genetičke informacije sa jedne generacije kukuruza na sledeću. Naišavši na skepticitam u pogledu njenih istraživanja i njihovih implikacija, ona je prestala da objavljuje svoje nalaze [[1953]]. Maklintok je bazirala svoje poglede na naučnoj osnovi umesto predrasuda.<ref>[http://www.EstherLederberg.com/Anecdotes.html Esther M. Zimmer Lederberg: Anecdotes]</ref> Tokom kasnijeg perioda, ona je sprovela ekstenzivna ispitivanja citogenetike i [[etnobotanika|etnobotanike]] kukuruznih rasa iz Južne Amerika. Maklintokova istraživanja su bila šire prihvaćena tokom [[1960e|1960-tih]] i [[1970e|1970-tih]], kada je pokazano da mehanizmi genetičke promene i [[Regulacija genske ekspresije|regulacije]], koje je ona demonstrirala na kukuruzu 1940-tih i 1950-tih, imaju opšti značaj. Nagrade i priznanja za njen doprinos polju su usledile, uključujući Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu [[1983]]. za otkriće genetičke [[transpozon|transpozicije]]. Ona je jedina žena koja je samostalno primila ovu nagradu u toj kategoriji.<ref>{{cite web |url=http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/shortfacts.html|title=Facts on the Nobel Prize in Physiology or Medicine |publisher = Nobelprize.org |accessdate = 12. 7. 2010.}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * Coe, Ed and Lee B. Kass. 2005. "Proof of physical exchange of genes on the chromosomes". Proceedings of the National Academy of Science 102 (No. 19, May): 6641-6656. {{DOI|10.1073/pnas.0407340102}} {{PMID|15867161}} * Comfort, Nathaniel C. (1999) ""The real point is control": The reception of Barbara McClintock's controlling elements". ''Journal of the History of Biology'' 32:133–62. {{PMID|11623812}} * Comfort, Nathaniel C. (2001) ''The tangled field: Barbara McClintock's search for the patterns of genetic control''. Harvard University Press, Cambridge, MA. ISBN 0-674-00456-6 * Kass, Lee B. 2003. "Records and recollections: A new look at Barbara McClintock, Nobel Prize-Winning geneticist". ''Genetics'' 164 (August): 1251-1260. * Kass, Lee B. 2005. "Harriet Creighton: Proud botanist". ''Plant Science Bulletin''. 51(4): 118-125. Available online, December 2005: [http://www.botany.org/PlantScienceBulletin/PSB-2005-51-4.php#HARRIET Botanical Society of America] * Kass, Lee B. 2005. "Missouri compromise: tenure or freedom. New evidence clarifies why Barbara McClintock left Academe". Maize Genetics Cooperation Newsletter 79: 52-71; article without footnotes or photographs; available, online April 2005: [http://www.agron.missouri.edu/mnl/79/05kass.htm Maize Genetics Cooperation Newsletter] * Kass, Lee B. and Christophe Bonneuil. 2004. "Mapping and seeing: Barbara McClintock and the linking of genetics and cytology in maize genetics, 1928-1935". Chapt 5, pp. 91–118, in Hans-Jörg Rheinberger and Jean-Paul Gaudilliere (eds.), ''Classical Genetic Research and its Legacy: The Mapping Cultures of 20th Century Genetics''. London: Routledge. * Keller, Evelyn Fox (1983) ''A feeling for the organism''. W. H. Freeman and Company, New York ISBN 0-7167-1433-7 * Bogdanov, Yu. F. (2002) A life devoted to science. In "Commemoration of the 100th anniversary of the birth of Barbara McClintock". ''Russian Journal of Genetics'' 38:984–87. {{PMID|12430570}} * Fedoroff, Nina V. (1995). Barbara McClintock. ''[http://books.nap.edu/html/biomems/bmcclintock.html Biographical Memoirs of the National Academy of Science] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607034409/http://books.nap.edu/html/biomems/bmcclintock.html |date=2011-06-07 }}''. 68:211–36. * Fedoroff, Nina V. 2002. "The well mangled McClintock myth". ''Trends in Genetics'' 18 (7): 378-379. * Kass, L. B. 1999. "Current list of Barbara McClintock's publications". Maize Genetics Cooperation Newsletter 73: 42-48. Available online, 1998: [http://www.agron.missouri.edu/mnl/73/110kass.html Maize Genetics Cooperation Newsletter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717183735/http://www.agron.missouri.edu/mnl/73/110kass.html |date=2011-07-17 }} * Kass, Lee B. 2000. "McClintock, Barbara, American botanical geneticist, 1902-1992". pp. 66–69, in Plant Sciences. edited by R. Robinson. Macmillan Science Library, USA. * Kass, L. B. 2002. "The Tangled Field, by N. Comfort". ''Isis''. 93 (4): 729-730. * Kass, L. B., 2004. Identification of photographs for the Barbara McClintock papers on the National Library of Medicine website. Maize Genetics Cooperation Newsletter 78: 24-26, available online, 2003: [http://www.agron.missouri.edu/mnl/78/04kass.html Maize Genetics Cooperation Newsletter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717183754/http://www.agron.missouri.edu/mnl/78/04kass.html |date=2011-07-17 }} * Kass Lee, B. 2007. Harriet B. Creighton (1909–2004), on Women Pioneers in Plant Biology, American Society of Plant Biologists website, edited by Ann Hirsch. Published online, February 2007: [http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#Creighton American Society of Plant Biologists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031203235101/http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#Creighton |date=2003-12-03 }} * Kass Lee, B. 2007. Barbara McClintock (1902–1992), on Women Pioneers in Plant Biology, American Society of Plant Biologists website, Ann Hirsch editor. Published online, March 2007: [http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#McClintock American Society of Plant Biologists] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031203235101/http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#McClintock |date=2003-12-03 }} * Kass, L. B. and R. P. Murphy. 2003. "Will the real Maize Genetics Garden please stand up?" Maize Genetics Cooperation Newsletter. 77: 41-43. Available online, 2003: [http://www.maizegdb.org/mnl/77/79kass.html Maize Genetics Cooperation Newsletter] * Kass, L. B and W. B. Provine. 1999 (&1998). Formerly restricted interview with Barbara McClintock, now available at Cornell University Archives. Maize Genetics Cooperation Newsletter. 73: 41. Available online, 1998: [http://www.agron.missouri.edu/mnl/73/11kass.html Maize Genetics Cooperation Newsletter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717184206/http://www.agron.missouri.edu/mnl/73/11kass.html |date=2011-07-17 }} * Kass, Lee B. Chris Bonneuil, and Ed Coe. 2005. "Cornfests, cornfabs and cooperation: The origins and beginnings of the Maize Genetics Cooperation News Letter". ''Genetics'' 169 (April): 1787-1797. Available online, May 6, 2005: [http://www.genetics.org/cgi/content/full/169/4/1787 Genetics Society of America] * Murphy, R.P. and L.B. Kass. 2007. Evolution of Plant Breeding at Cornell University: A Centennial History, 1907-2006. Department of Plant Breeding & Genetics, Cornell University, Ithaca, NY, pp. 1–98, Appendices A1-A98, Photo Section P1-P38. (July 2007). * Kass, Lee B. 2007b. Barbara McClintock (1902–1992), on Women Pioneers in Plant Biology, American Society of Plant Biologists website, Ann Hirsch editor. Published online, March 2007: http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#McClintock {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031203235101/http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#McClintock |date=2003-12-03 }} * Kass, Lee B. 2007a. Harriet B. Creighton (1909–2004), on Women Pioneers in Plant Biology, American Society of Plant Biologists website, Ann Hirsch editor. Published online, February 2007: http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#Creighton {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031203235101/http://www.aspb.org/committees/women/pioneers.cfm#Creighton |date=2003-12-03 }} * Kass, Lee B. and E. Cobb. 2007. Landmarks and milestones in American plant biology, the Cornell connection. Plant Science Bulletin 53(3, fall): 90-101). Available online, Sept 2007: http://www.botany.org/plantsciencebulletin/psb-2007-53-3.pdf * Kass, L. B. 2009. Barbara McClintock’s contributions to Biological Abstracts: Another Cornell connection. Maize Genetics Cooperation Newsletter 83: 20-21. http://www.agron.missouri.edu/mnl/83/pdf%20files/20Kass.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717184321/http://www.agron.missouri.edu/mnl/83/pdf%20files/20Kass.pdf |date=2011-07-17 }} [issued Nov 1, 2009] * Kass, L. B. and Chomet, P. 2009. Barbara McClintock, Pgs. 17-52, in J. Bennetzen and S. Hake, Editors, Handbook of Maize: Genetics and Genomics. Springer. * Jones, R.N. 2005. "McClintock's controlling elements: the full story". ''Cytogenetics Research'' 109:90–103 {{PMID|15753564}} * Lamberts, William J. (2000) "McClintock, Barbara". ''American National Biography Online''. Oxford University Press * McClintock, Barbara. (1987). ''The discovery and characterization of transposable elements: the collected papers of Barbara *McClintock'', ed John A. Moore. Garland Publishing, Inc., ISBN 0-8240-1391-3. * Nina Fedoroff and Botstein, David (1993) ''The Dynamic Genome: Barbara McClintock's Ideas in the Century of Genetics.'' Cold Spring Harbor Laboratory Press, New York. ISBN 0-87969-396-7 * [http://profiles.nlm.nih.gov/ps/retrieve/Collection/CID/LL The Barbara McClintock Papers] - Profiles in Science, National Library of Medicine. * [http://www.amphilsoc.org/mole/view?docId=ead/Mss.Ms.Coll.79-ead.xml;query=;brand=default Barbara McClintock Papers, 1927-1991] at the American Philosophical Society {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Barbara McClintock}} * [http://www.cumc.columbia.edu/horwitz/ Zvanični sajt Luis Gros Horvitc nagrade] * [http://library.cshl.edu/archives/archives/bmcbio.htm Arhivi Kold Spring Harbor laboratorije]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927171607/http://library.cshl.edu/archives/archives/bmcbio.htm |date=2011-09-27 }} {{Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1902|1992|McClintock, Barbara}} [[Kategorija:Američki genetičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] jyy7ba2lcjszpj77n6djc6yoj0fauqv 0 2333686 41263196 41214903 2022-08-25T22:19:39Z Salvatore176 177148 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Degolla | izvorni_naziv = | država = Italia | regija = Liguria | okrug = Imperia | slika = | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 7 | godina_stanovništvo = 2022 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod =18020 | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana =https://www.comune.ranzo.im.it/ | gradonačelnik =Raimondi Piero | stranka = | gšir = 44.0526 | gduž = 8.02773 | nadmorska_visina = 282 | geonameid = 8984676 }} '''Degolla''' è un borgo nel comune di Ranzo in provincia di Imperia. dista 1.2 km da Ranzo e 16 km da [[Albenga, Savona|Albenga]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 2 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 282 m. == Vidi još == * [[Italijanski jezik]] * [[Italijani]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Degolla}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE {{Italijanska provincija Imperia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Imperia]] [[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]] fuh8kyt6otzb9aqnzhom7w6xdzntcvv 41263199 41263196 2022-08-25T22:24:58Z Salvatore176 177148 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Degolla | izvorni_naziv = | država = Italia | regija = Liguria | okrug = Imperia | slika = | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 7 | godina_stanovništvo = 2022 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod =18020 | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana =https://www.comune.ranzo.im.it/ | gradonačelnik =Raimondi Piero (Ranzo) | stranka = | gšir = 44.0526 | gduž = 8.02773 | nadmorska_visina = 282 | geonameid = 8984676 }} '''Degolla''' è un borgo nel comune di Ranzo in provincia di Imperia. dista 1.2 km da Ranzo e 16 km da [[Albenga, Savona|Albenga]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 2 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 282 m. == Vidi još == * [[Italijanski jezik]] * [[Italijani]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Degolla}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE {{Italijanska provincija Imperia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Imperia]] [[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]] rozk3nyp2xb17ljxdjc2b6iad4tfjao 41263201 41263199 2022-08-25T22:27:54Z Vipz 151311 L'articolo è in serbo-croato, non in italiano. wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Degolla | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Ligurija]] | okrug = [[Imperia (provincija)|Imperia]] | slika = | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 2 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 44.0526 | gduž = 8.02773 | nadmorska_visina = 282 | geonameid = 8984676 }} '''Degolla''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Imperia (provincija)|Imperia]], u regiji [[Ligurija]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 2 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 282 m. == Vidi još == * [[Italijanski jezik]] * [[Italijani]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Degolla}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] at IUE {{Italijanska provincija Imperia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Imperia]] [[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Italiji]] a88xjlhhscs39t4o6411jhov77grm04 0 4031447 41263128 14729948 2022-08-25T13:04:50Z 141.170.197.26 /* Stanovništvo */ wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini | mjesto = Kamenica | slika = | opis_slike = | entitet = Federacija BiH | kanton = Kanton Sarajevo | opština = Ilijaš | nadm visina = | populacija = 1.042 | površina = | poštanski kod = | pozivni broj = | gšir = 43.97 | gduž = 18.35 }} '''Kamenica''' je naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u [[Opština Ilijaš|opštini Ilijaš]] koje pripada entitetu [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Prema popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini 1991.|1991.]] u naselju je živjelo 1.042 stanovnika. == Stanovništvo == {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" class="toccolours" style="align:left; margin:0.5em 0 0; border-style:solid; border:1px solid #999; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border-collapse:collapse; font-size:100%;" |- style="background:#dfd;" |- style="background:#dfd;" | style="background:#ddffdd;" | '''Nacionalnost'''<ref name="Savezni zavod za statistiku SFRJ">{{Savezni zavod za statistiku SFRJ}}</ref> | style="text-align:center;" | [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] | style="text-align:center;" | [[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|1981.]] | style="text-align:center;" | [[Popis stanovništva 1971. u SFRJ|1971.]] |- | style="background:#f3fff3;" | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] {{Napomena|Stanovnici Bosne i Hercegovine se danas izjašnjavaju kao [[Bošnjaci]].}} | align="right" | 993 (95,29%) | align="right" | 990 (94,10%) | align="right" | 943 (94,11%) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Srbi]] | align="right" | 43 (4,12%) | align="right" | 40 (3,80%) | align="right" | 52 (5,18%) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Hrvati]] | align="right" | 0 | align="right" | 1 (0,09%) | align="right" | 1 (0,09%) |- | style="background:#f3fff3;" | [[Jugosloveni]] | align="right" | 3 (0,28%) | align="right" | 8 (0,76%) | align="right" | 4 (0,39%) |- | style="background:#f3fff3;" | ostali i nepoznato | align="right" | 3 (0,28%) | align="right" | 13 (1,23%) | align="right" | 2 (0,19%) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | style="text-align:right;"| 1.042 | style="text-align:right;"| 1.052 | style="text-align:right;"| 1.002 |} == Napomene == {{Napomene}} == Reference == {{reflist}} == Izvori == * Knjiga: „Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.“, statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, „Popis po mjesnim zajednicama“ - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Ilijaš]] lj63z0f5gjr3999rzlmi2e1drsreccf 0 4556674 41263158 41216310 2022-08-25T18:08:29Z FMSky 160067 wikitext text/x-wiki {{Muzičar latinica |ime = Doug Aldrich |slika = Doug Aldrich (2480205833).jpg |tekst uz sliku = Doug Aldrich, 2008 |širina slike = |pejzažno = |boja pozadine = |ime po rođenju = Doug Aldrich |alijas = |datum rođenja = [[12. februar]] [[1964]]. |mesto rođenja = [[Rali]] |smrt = |instrument = [[gitara]]<br />[[bas]]<br />[[vokal]] |žanr = [[hard rok]] [[hevi metal]] |zanimanje = [[muzičar]] [[tekstopisac]] |aktivni period = [[1985]] — |izdavačka kuća = |vezani članci =[[Whitesnake]] |vebsajt = [http://www.dougaldrich.com dougaldrich.com] }} '''Doug Aldrich''' (rođen [[19. februar]]a [[1964]]., [[Rali]], [[Sjeverna Karolina]]) je [[Los Anđeles]]ki [[hard rok]] [[gitarista]], Od [[2002]]. godine član [[engleska|engleske]] grupe [[Whitesnake]]. On je osnovao bend [[Burning Rain]] sa [[Keith St. John]], [[1998]]. godine, a kasnije je svirao sa bendovima [[Dio (bend)|Dio]], [[Lion]], [[Hurricane]], [[House of Lords]] i [[Bad Moon Rising]]. Objavio je također nekoliko [[solo (muzika)|solo]] albuma. == Biografija == Dough je prvi put počeo da svira gitaru sa 11 godina (1976.)<ref name="istrorija">[http://www.burningrain.net/band/history/1960.php Burningrain, History of Burning Rain & each member 1964-1979, pristup 3. septembar 2012]</ref>, kada ga je njegova sestra Dženifer upoznala sa sviranjem [[Jef Bek]]a ({{jez-en|Jeff Beck|el}}). Godinu dana kasnije kupio je prvu električnu gitaru. Gitara je došla sa [[Sears]]-a, a kopija je [[Les Paul]]a.<ref name="b1">[http://dougaldrich.burningrain.net/bio/ Doug Aldrich Biography, pristup 3. septembar 2012]{{en}}]</ref> I ako je još uvek bio isuviše mlad Dag je učestvovao na audiciji za bend [[Kis]] ({{jez-en|kiss|el}}) (1981). On nije dobio svirku, ali rezultat audicije je susret sa [[Gene Simmons]]om, a oni su ostali prijatelji i do danas<ref name="b2">[http://www.dougaldrich.com/about.php dougaldrich.com: About Doug, pristup 3. septembar 2012]{{en}}</ref>. Zajedno sa školskim drugovima formirao je grupu Mensfild ({{jez-en|Mansfiled|el}}) [[1982]]. godine, a tri godine kasnije ([[1985]]). pridružio se grupi Lion. Tokom ovog perioda Dag je dobijao mnoge ponude da snima i ide na turneje sa mnogim drugim umjetnicima.<ref name="b2" /> Tokom 90-ih, Doug i Kal Swan formirali su bend Bad Moon Rising i organizovali turneje po Aziji i Europi. Zajedno su snimili tri albuma. U isto vrijeme Doug je imao priliku da svoj izuzetan talenat za električnu gitaru pretvori u instrumentalne solo albume.<ref name="b2" /> Daga je [[2001]]. godine pozvao [[Ronnie James Dio|Ronnie James]] za snimanje albuma „Killing The Dragon“. Album je predstavljao povratak početnom stilu grupe Dio. Dag je međutim veći dio turneje bio odsutan. Grupa je nastupala tokom cijele [[2002]]. i snimila uživo DVD y Nujorku. <ref name="b2" /> Iste godine, grupa Whitesnake ga je zamolila da se pridruži obnovljenoj grupi. Učestvuje u dvomjesečnoj turneji za njihovu 25. godišnjicu. Posle toga dolazi do česte saradnje i on postaje dio grupe.<ref name="b2" /> == Muzičke grupe<ref name="b1" /> == Bio je član sljedećih grupa: * [[Burning Rain]] * [[Whitesnake]] * [[Dio (bend)|Dio]] * [[Bad Moon Rising]] * [[Lion (grupa)|Lion]] * [[Hurricane]] * [[House Of Lords]] * [[Mansfeild]] == Diskografija<ref>[http://www.dougaldrich.com/disc/ dougaldrich.com - disckografija, pristupljeno 3. septembar 2012]</ref> == {| class="wikitable" |- ! style="font-size: 120%;" colspan="3" | Diskografija - Dough Aldrich |- bgcolor="55CCCC" ! Grupa !! Album !! Godina |- | Lion|| Power Love || align="right" | 1986 |- | Lion || Dangerous Attraction || align="right" | 1987 |- | Lion || Trouble In Angel City || align="right" | 1989 |- | Hurricane || Slave to the Thrill || align="right" | 1990 |- | House Of Lords || Sahara || align="right" | 1990 |- | Bad Moon Rising || Bad Moon Rising || align="right" | 1991 |- | Bad Moon Rising || Blood || align="right" | 1993 |- | Dag Oldrič|| The Electro-Lesson časovi gitare video || align="right" | 1994 |- | Dag Oldrič|| Highcentered || align="right" | 1994 |- | Bad Moon Rising || Opium For The Masses || align="right" | 1995 |- | Dag Oldrič || Electrovision || align="right" | 1997 |- | Bad Moon Rising || Flames On The Moon || align="right" | 1999 |- | Burning Rain || Burning Rain || align="right" | 2000 |- | Dag Oldrič|| Alter Ego || align="right" | 2001 |- | Burning Rain || Pleasure to Burn || align="right" | 2001 |- | Dio || Killing the Dragon || align="right" | 2002 |- | Bad Moon Rising || Full Moon Collection || align="right" | 2005 |- | Dio || Holy Diver Live || align="right" | 2006 |- | Whitesnake || Uživo: In The Still Of The Night (DVD+CD) || align="right" | 2006 |- | Whitesnake || Uživo: In The Shadow Of The Blues || align="right" | 2006 |- | Whitesnake || Good To Be Bad || align="right" | 2007 |- | Whitesnake || Still Good To Be Bad || align="right" | 2011 |- | Whitesnake || Forevermore || align="right" | 2011 |} == Izvori == {{reflist}} == Spoljašnje veze == * [http://www.classicrockrevisited.com/interviewDougAldrich.htm An Interview with Doug Aldrich, pristupljeno 3. septembar 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121009134127/http://classicrockrevisited.com/interviewDougAldrich.htm |date=2012-10-09 }}{{en}} * [http://dougaldrich.burningrain.net/bio/ Doug Aldrich Biography, pristupljeno 3. septembar 2012]{{en}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1964||Aldrich, Doug}} [[Kategorija:Američki rock gitaristi]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] tvu2hvk0j7a4u8wlbjx4zdxzp2o0k7h 0 4557783 41263173 40771880 2022-08-25T20:59:39Z Vipz 151311 /* top */ wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Raspad Austro-Ugarske |izvorno_ime = |hr_ime = Raspad Austro-Ugarske |genitiv= Austro-Ugarske |status = |status_tekst = prikaz raspada dvojne monarhije |kontinent = Europa |regija = Balkan/Srednja Europa |država = Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina |era = [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|Prvi svjetski rat]] |godina_start = 1918. |godina_kraj = 1918. |datum_start = 16. listopada 1918. |datum_kraj = 16. studenog 1918. |događaj_start = [[Raspad Austro-Ugarske#Pokušaji uvođenja trijalizma|Manifest o savezu slobodnih naroda]] |događaj_kraj = [[Demokratska Republika Mađarska]] |događaj1 = [[čehoslovačka|Čehoslovačka Republika]] |datum_događaj1 = 28. listopada 1918. |događaj2 = [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] |datum_događaj2 = 29. listopada 1918. |događaj3 = [[Raspad Austro-Ugarske#Nastanak novih država|Kapitulacija Austro-Ugarske Monarhije]] |datum_događaj3 = 4. studenog 1918. |događaj4 = [[Karlo I. Austrijski#Proglas od 11. studenoga 1918.|Abdikacija cara i kralja Karla I. i IV.]] |datum_događaj4 = 11. studenog 1918. |događaj5 = [[Njemačka Austrija]] |datum_događaj5 = 12. studenog 1918. |p1 = Austro-Ugarska |flag_p1 = Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg |s1 = Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca |flag_s1 = Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg |zastava = |zastava_i= |jezik = |glavni_grad = Beč |latd=45 |latm=48 |latNS=N |longd=15 |longm=58 |longEW=E |vlada_tip = Monarhija |titula_vođa = |vođa1 = |titula_zamjenik = |zamjenik1 = |zamjenik2 = |valuta = |fusote=&sup1; |mapa = Dissolution of Austria-Hungary.png |mapa_opis = Granice država nastalih raspadom Austro-Ugarske nakon ugovora u [[Trianonski ugovor|Trianonu]] i [[Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu|Saint Germainu]] prikazane su crvenom bojom. Nekadašnja Austro-Ugarska prema legendi: {{legenda|#EB955C|[[Cislajtanija|Austrijske Zemlje (Cislajtanija)]]}} {{legenda|#FAF0EE|[[Translajtanija|Zemlje Krune sv. Stjepana (Translajtanija)]]|outline=silver}} {{legenda|#92A2CB|[[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Zajednički kondominij Bosna i Hercegovina]]}} }} '''[[Austro-Ugarska]]''' je naziv [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] od [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] 1867. do '''raspada države 1918.''' Na teritoriju od 676.616 km² obitavalo je godine 1910. 51.356.465 stanovnika, od toga oko 12 milijuna [[Nijemci|Nijemaca]], oko 10 milijuna [[Mađari|Mađara]], oko 24 milijuna [[Slaveni|Slavena]] te oko 5 milijuna drugih naroda.<ref name="Proleksis">Opća i nacionalna enciklopedija: [http://proleksis.lzmk.hr/9976/ Austro-Ugarska]</ref> Stvaranje Austro-Ugarske bilo je posljedica dugo prisutne unutarnje krize u Monarhiji i njezinih vanjskih poraza, koji su je prisilili na dvojno uređenje državnog sustava. Granicom na rijeci Leithi zemlja je podijeljena na [[Krunske zemlje|austrijski dio]] (Gornja i Donja Austrija, Tirol s Vorarlbergom, Štajerska, Koruška, Kranjska, Gorica, Gradiška, Trst, [[Markgrofovija Istra|Istra]], [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]], Češka, Moravska, Šleska, Galicija i Bukovina – zajednički naziv [[Cislajtanija]]) i [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarski dio]] ([[Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|Mađarska]] s pripojenom Sedmogradskom, [[Hrvatska i Slavonija]] – zajednički naziv [[Translajtanija]]). [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosna i Hercegovina]], okupirana 1878., anektirana 1908. godine, potpala je pod zajedničku austrougarsku upravu.<ref name="Proleksis" /> [[Austro-Ugarska Monarhija]] bila je temeljena na prevlasti dvaju najbrojnijih i ekonomski najmoćnijih naroda. Iznutra razdijeljena međunacionalnim suprotnostima, slomljena je unutarnjim revolucionarnim gibanjima i pobjedom zemalja [[antanta|Antante]] u [[prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]]. Obećanje [[Karlo I. Austrijski|cara i kralja Karla I. i IV.]] (16. listopada 1918.) da će Austriju pretvoriti u “savez slobodnih naroda” došlo je zakasnjelo, u trenucima kada su diplomatskim pregovorima velikih sila već bili iskrojeni budući europski zemljovidi.<ref name="Proleksis" /> [[Čehoslovačka|Češke zemlje]] i [[Druga Poljska Republika|Poljska]] proglašene su republikama (28. listopada), a u Zagrebu je 29. listopada 1918. [[Hrvatski sabor]] proglasio odcjepljenje hrvatskih zemalja i njihovo ujedinje sa Srbijom i Slovenijom u [[Država SHS|Državu SHS]]. Lišen vlasti, car Karlo je abdicirao 11. studenog 1918. godine, čime definitivno sa svjetske političke pozornice nestaje moćna višenacionalna država srednjoeuropskih naroda. Na ruševinama Austro-Ugarske nastale su 1918. nove države: [[Njemačka Austrija|Austrija]], [[Demokratska Republika Mađarska|Mađarska]], [[Država SHS]] i [[Čehoslovačka]], a [[Druga Poljska Republika|Poljska je pripojila Galiciju]].<ref name="Proleksis" /> == Ulazak u rat == [[Datoteka:Map Europe alliances 1914-hr.svg|mini|lijevo|[[Prvi svjetski rat]]. Dva vojno-politička saveza: [[Antanta]] i [[Centralne sile]]]] [[Franjo Josip]], car [[cislajtanija|Austrije]], apostolski kralj [[ugarska|Ugarske]], kralj Češke, [[kraljevina Dalmacija|Dalmacije]], [[trojednica|Hrvatske i Slavonije]], itd., potpisao je akt o ratu bez jasnih ratnih ciljeva. Austrougarski vlastodršci, koji su izazvali rat nisu znali što žele postići. Razmatrane su svakakve opcije: kaznena ekspedicija..., aneksija dijela Srbije, [[kraljevina Srbija|podjela Srbije]] s Bugarskom i Rumunjskom, priključenje Srbije kao zavisne kraljevine Habsburškoj Monarhiji. Nasuprot takvim smušenim ratnim ciljevima, mađarski su vlastodršci prihvatili rat protiv Srbije pod uvjetom da [[Austro-Ugarska]] ne prisvoji nikakav srpski teritorij. Ne videći “dalje od nosa”, vlastodršci nekada moćnog carstva gurnuli su u rat državu od 51 milijun ljudi, slijepi na odnos snaga zaraćenih sila. Težnja za obnovom ugleda posrnulog carstva i reakcije na uvredu zbog ubojstva prijestolonasljednika te sasvim pogrešna procjena da će se ratna avantura završiti kaznenom ekspedicijom za nekoliko mjeseci, završit će 1918. slomom Carstva. == Posljednja godina rata == Kao što povijest potvrđuje, vlastodršci posljednji postaju svjesnima da se njihov režim raspada, a često i nakon gubitka vlasti žive u iluzijama da su, s malim “popravcima”, mogli spasiti svoju vlast. Tako je bilo i s vlastodršcima Habsburške Monarhije. "Istočni grijeh" vladajućih klasa [[centralne sile|Centralnih sila]] bila je kriva procjena odnosa snaga i uvjerenja njihovih vlada da za nekoliko mjeseci mogu dobiti rat. Ovdje nije riječ o tome, već o katastrofalnim promašajima na kraju rata, posebno glede slavenskoga juga. U Wilsonovu se projektu mira, 9. siječnja 1918. godine, od [[austro-ugarska|Austro-Ugarske]] traži samo to da svojim narodima osigura najširu autonomiju. Tih dana i vlada [[velika Britanija|Velike Britanije]] izjavljuje da “komadanje Austro-Ugarske nije sastavni dio naših ciljeva rata...”. U takvoj situaciji [[Nikola Pašić]] izjavljuje da bi bio zadovoljan s “malim rješenjem”, tj. stvaranjem [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. Međutim, jedna jaka frakcija austrijskih Nijemaca i mađarski vlastodršci nastavili su s ratom svesrdno prateći imperijalističku kliku [[Njemačko Carstvo|Velike Njemačke]] umjesto da iskoriste ideju saveznika o održavanju Habsburške Monarhije. Takva je politika, a napose [[Oktobarska revolucija|zbivanja u Rusiji]], izazvala Antantu te su [[SAD]] 28. lipnja 1918. izjavile da se zalažu za samoopredjeljenje naroda Habsburške Monarhije, što je značilo smrtnu presudu Austro-Ugarskoj. == Pokušaji uvođenja trijalizma == [[Datoteka:Austria Hungary ethnic.svg|mini|Etnička karta Austro-Ugarske iz 1910.]] Ratom oslabljeni vlastodršci Monarhije pokušavali su riješiti tzv. "[[južnoslavenska ideja|južnoslavensko pitanje]]" kako bi prije svega zadovoljili Hrvate. Na konferenciji ugarske vlade 4. ožujka 1918. general [[Stjepan Sarkotić]], zapovjednik i [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|zemaljski poglavar BiH]], založio se da se [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacija]] smjesta pripoji Hrvatskoj, kojoj treba odmah staviti u izgled i priključenje BiH te revidirati [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Nagodbu iz 1868.]] u korist Zagreba. Isti je prijedlog izložio 6. ožujka 1918. i [[karlo I. Austrijski|kralju Karlu]]. Kralj se načelno složio, ali je bio neodlučan rekavši kako njemački car i njegovi generali još vjeruju u pobjedu. Na sjednici Krunskog savjeta 30. svibnja 1918. ugarski je predsjednik vlade (Wekerle) pristao da se Dalmacija (konačno!) ujedini s Hrvatskom, ali da ta [[Trojednica]] ostane u sastavu [[Ugarska|Ugarske]] te da se ukine dvojno upravljanje BiH, a da se i ona kao “corpus separatum” preda Pešti na izravno upravljanje. Predsjednik austrijske vlade Seidler zahtijevao je da Dalmacija i dalje bude pod upravom Beča. Hrvatski ban [[Antun Mihalović]] i general Sarkotić predložili su da se Dalmacija i BiH pripoje Hrvatskoj. Kralj je zaključio odlukom da obje vlade (u Beču i Pešti) nađu kompromisno rješenje. U audijenciji 26. srpnja 1918. Kralj je prihvatio Sarkotićevu ideju o priključenju Dalmacije i BiH Hrvatskoj, ali se požalio da se bečka i peštanska vlada ne mogu dogovoriti. U razgovoru sa Sarkotićem 3. kolovoza Kralj je rekao da neće odobriti mađarsku varijantu rješenja. Sarkotić se, po kraljevu nalogu, 31. kolovoza priključio sastanku predsjednika dviju vlada. On je tumačio Mađaru da se velikosrpskoj ekspanziji treba suprotstaviti stvaranjem “[[velika Hrvatska|Velike Hrvatske]]”, što je podržao i predsjednik austrijske vlade. Zaslijepljeni imperijalist male nacije, mađarski predsjednik Wekerle, tražio je odgodu rješenja za 6 tjedana, da bi se, osimostalog, konzultirao s [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpskom koalicijom]] (HSK), posebno s grofom Kulmerom, te [[Svetozar Pribićević|Pribićevićem]] i Popovićem, vođama njegova srpskog krila. Sarkotić je upozorio Mađare da se okrenu od HSK i da surađuju s [[frankovci]]ma. Vidjevši da Mađari odlažu rješenje, a da mu se carevina opasno ljulja, Karlo je 7. rujna 1918. uputio najjačega mađarskog političara, [[István Tisza|Istvana Tiszu]], u hrvatske zemlje i u BiH da ispita stanje i Caru predloži rješenje. Tisza je posjetio Zagreb, Split, Mostar i Sarajevo, ali nigdje nije našao nikoga tko bi prihvatio mađarsku koncepciju rješenja [[jugoslavenska ideja|jugoslavenskog pitanja]]. U Sarajevu je 28. rujna čak došlo i do oštre svađe s bosanskohercegovačkim prvacima, kada je iznervirani Tisza rekao:<ref>Dušan Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 51.</ref> {{citat2|Mi možda možemo propasti, ali prije nego propadnemo... možemo sve... (vas)... da zgnječimo.}} Čuvši za držanje bosanskih prvaka u razgovoru s Tiszom, [[Anton Korošec]] je, ovlašten od čeških, poljskih, slovenskih i hrvatskih zastupnika u bečkom parlamentu, čestitao na "muževnom držanju bosanskih Srba i Hrvata, a naročito pojedinih muslimanskih vođa", naglasivši da "to držanje dolikuje zastupnicima demokracija i sloboda prema zastupniku umirućeg sistema". Sredinom listopada Tisza će reći javnosti da je rat izgubljen. [[Datoteka:Theodor Mayerhofer Kaiser Karl I von österreich 1917.jpg|mini|lijevo|[[Karlo I. Austrijski|Kralj Karlo IV. (Car Karlo I. Austrijski)]]]] Kraljevska je kuća bila nemoćna. Ona je još prije rata, a pogotovo u ratu, postala duhovni zarobljenik politike Velike Njemačke, pavši gotovo na poziciju njezina satelita. S druge strane, iracionalni mađarski nacionalizam blokirao je reformu Monarhije time što je tvrdo težio unitarnoj državi od Karpata do Jadrana. Doduše, valja priznati da je [[Karlo I. Austrijski|kralja Karlo]], svega nekoliko dana nakon smrti kralja [[Franjo Josip|Franje Josipa]], tajno pregovarao s [[antanta|Antantom]] o miru. Pregovori su završili neuspjehom 12. listopada 1917. pod pritiskom Njemačke i njoj odanih članova dvorske kamarile, koji su razotkrili tajnost pregovora i prisilili Cara da se iz njih povuče. Uvidjevši bezizalnost, [[Austro-Ugarska]] je 14. rujna 1918. predložila Antanti mirovne pregovore. Već sutradan je probijen [[solunsko bojište|Solunski front]], a 27. rujna i njemačka obrana na zapadu. Na sjednici Krunskog vijeća 27. rujna 1918. konstatirano je da se svakoga časa očekuje kapitulacija saveznice Bugarske, napad Rumunjske, presijecanje veza s [[osmansko Carstvo|Turskom]], pobuna u Srbiji, daljnje rasplamsavanje pokreta Slavena u kojemu je jak i onaj pod vodstvom Korošca, zatim totalno ekonomsko propadanje zemlje, nezaustavljive ofenzive savezničkih armija itd. Zaključilo se da se zatraži da [[njemačko Carstvo|Njemačka]] pristane na zaključenje mira, a da spor oko Dalmacije i BiH riješe dvije vlade, austrijska i ugarska. Išlo se dakle u slom, ali nije bilo smjelosti da se Monarhija još prije odvoji od Njemačke i sama zaključi mir. == Ugarsko popuštanje i slavensko odbijanje == Pred sam je slom Monarhije predsjednik vlade Austrije u parlamentu, 1. listopada 1918., najavio spremnost za sklapanje mira, na što je pristala i carska Njemačka. Predsjednik je iz javio da je Austrija spremna osigurati svojim narodima pravo na punu ravnopravnost i samoopredjeljenje. Na sjednici je također izjavio da državne granice između [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Bosne i Hercegovine]], [[trojednica|Hrvatske]] i [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]] više ne odgovaraju opravdanim zahtjevima stanovništva tih zemalja, koje teži ujedinjavanju u jednu državnu cjelinu, a Austrija nije i ne može biti protiv tih težnji. U raspravi u parlamentu [[Anton Korošec]] je, u ime Slovenaca, Hrvata i Srba, ukorio austrijske vođe da slijepo slijede Njemačku i da ne pokazuju istinsku i jaku volju da djelima slijede svoje riječi, a u nastavku je rekao da “u petoj godini rata” s toliko prolivene krvi više nema nikoga tko bi ostao u Monarhiji pa je zaključio:<ref>Dušan Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., str. 52.</ref> {{citat2|Mi Slovenci, Hrvati i Srbi... hoćemo biti zajedno..., a onima koji hoće rješavati jugoslavensko pitanje dovikujemo: ostavite nam naše tlo i naš narod potpuno na miru! Našu kuću sami mi ćemo urediti...}} Priznavši slom, oba carstva su 4. listopada 1918. od [[Woodrow Wilson|predsjednika Wilsona]] zatražila mir. Osam dana nakon toga, 12. listopada, Car je predstavnicima naroda Austrije ponudio Habsburšku konfederaciju od 7 država, ali su slavenski narodi to odbili. [[Datoteka:Greater austria ethnic.svg|mini|Karlov prijedlog preuređenja zemlje: "Sjedinjene Države Velike Austrije".]] Iako su jedna za drugom propadale sve nade za spas Monarhije, neki krugovi u Londonu, Parizu i [[Vatikan]]u teško su se mirili s neminovnom propašću. Ti su utjecajni krugovi diplomatskim kanalima apelirali na kralja da se ne samo odvoji od Njemačke već da javno, odlučno i što oštrije osudi njezin imperijalizam kako bi pred zapadnom javnošću ublažio ogorčenje zbog agresije 1914. i tako dugoga i slijepog savezništvas Njemačkom. [[Karlo I. Austrijski|Kralj]] je 16. listopada 1918. na sjednici Krunskog savjeta podupro ideju pretvaranja Austrije u savez država, ali je ugarski premijer odbio to isto učiniti u svojoj polovini države. Pa ipak, 18. listopada u odgovoru kralju, Wilson je ostavio slamku spasa rečenicom da nije sebi uzeo pravo presuditi o odnosima Monarhije prema njezinim narodima već traži da ti narodi sami odluče o svojoj sudbini. Kraljevi su savjetnici procijenili da bi velesile Antante pristale da se Monarhija spasi ako bi postigla sporazum s potlačenim narodima. Međutim, [[Narodno vijeće SHS]] je 17., 18. i 19. listopada, nakon što mu je prišla i [[Hrvatsko-srpska koalicija]], počelo preuzimati vlast tako da su već do odgovora Wilsona Česi, Poljaci, Slovaci, Slovenci, Srbi i Hrvati, dakle većina, faktički izašli iz sastava Monarhije. == Nastanak novih država == {{glavni|Njemačka Austrija|Demokratska Republika Mađarska|Čehoslovačka|Druga Poljska Republika|Država SHS|l4=Republika Poljska}} [[Datoteka:AustriaHungaryWWI.gif|thumb|lijevo|Ručno nacrtane granice država nastalih raspadom Austro-Ugarske Monarhije nakon ugovora u [[Sporazum u Saint-Germain-en-Layeu|Saint Germainu]] (1919.) i [[Trianonski ugovor|Trianonu]] (1920.).]] Četiri dana nakon [[Woodrow Wilson|Wilsonova]] odgovora, na sjednici Krunskog savjeta 22. listopada, ugarska vlada je popustila samo toliko da pristaje na spajanje Hrvatske i BiH u jednu državu, ali samo [[Zemlje Krune sv. Stjepana|pod mađarskom krunom sv. Stjepana]], dok je austrijski premijer tražio da se “svi Jugoslaveni ujedine u ... nezavisnu državu” pod krunom [[Habsburg]]a, i to mimo i Ugarske i Austrije. Ni kralj ni krunski savjet nisu imali volje ni hrabrosti osuditi njemački imperijalizam, vjerojatno i zato što su Austrijanci pripadnici njemačke nacije kojoj su bili privrženi još prije rata, a poglavito u ratu. U odgovoru Wilsonu, [[Austro-Ugarska]] je 29. listopada 1918. prihvatila sve što je vlada [[SAD]]-a tražila, a to je značilo da daje punu slobodu samoopredjeljenju narodima Monarhije. Istoga je dana [[Hrvatski sabor]] raskinuo državno-pravne veze s Austro-Ugarskom. To su učinili i ostali slavenski narodi Monarhije. Dva dana nakon toga, 31. listopada 1918., kralj je ponudio svoje usluge za neki sporazum o suradnji između nezavisnih država, koje su bile u fazi formiranja ([[Čehoslovačka]], [[Druga Poljska Republika|Poljska]], [[Njemačka Austrija|mala Austrija]], još [[Demokratska Republika Mađarska|manja Mađarska]] i [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]]). Već 4. studenoga Austro-Ugarska je potpisala ugovor o primirju. Tako je propala višestoljetna tvorevina u kojoj je sudbina 50 milijuna ljudi bila u rukama kralja i njegove kamarile. Habsburšku Monarhiju i Njemačku slomile su 1918. nadmoćne savezničke armije zato što su imale znatno veće materijalne i ljudske resurse. Iako je bilo dezertera, [[kraljevsko hrvatsko domobranstvo|hrvatski su vojnici]] bili lojalni Monarhiji sve do njezina sloma. Hrvati su zaustavljali talijanske postrojbe čak i nakon primirja. == Bilješke, izvori i literatura == {{izvori}} *[http://www.crohis.com/izvori/ujed.pdf Izvori vezani za ujedinjenje monarhističke Jugoslavije] [[Kategorija:Austro-Ugarska]] {{Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} 043qptzl3l2hxgifqvc66yxt09m3vvt 0 4563317 41263157 27411225 2022-08-25T18:02:49Z 109.106.229.111 wikitext text/x-wiki '''Selektivan dokaz''' je tip [[Logička greška|logičke greške]] koja nastaje prilikom izbora pojedinačnih slučajeva ili podataka s ciljem da se održi neosnovan i pristrasan stav, ignorišući istovremeno značajan deo srodnih slučajeva ili podataka koji mogu biti u suprotnosti sa tom pozicijom. U [[Engleski jezik|engleskoj]] frazeologiji greška je poznata kao ''cherry picking'' ({{jez-sh|biranje [[Trešnja|trešanja]]}}), označavajući pritom naklonost prema subjektivnom izboru plodova (impilcitno i odabiru primera odnosno dokaza). Selektivan dokaz smatra se jednim od glavnih problema u [[Društvene nauke|društvenim naukama]] i javnim debatama. == Povezano == * [[Generalizacija]] * [[Anegdotalni dokaz]] == Literatura == * {{en icon}} {{cite book|last=Klass|first=Gary M.|title=Just Plain Data Analysis: Finding, Presenting, and Interpreting Social Science Data|publisher=[[Rowman & Littlefield]]|page=37|year=2012|isbn=9781442215092}} {{Logičke zablude}} [[Kategorija:Logičke greške]] sm3mcd8mmx3g0braar7txf7iak6lfff 41263159 41263157 2022-08-25T18:08:32Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.106.229.111|109.106.229.111]] ([[User talk:109.106.229.111|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Orijentolog|Orijentolog]] wikitext text/x-wiki '''Selektivan dokaz''' je tip [[Logička greška|logičke greške]] koja nastaje prilikom izbora pojedinačnih slučajeva ili podataka s ciljem da se održi neosnovan i pristran stav, ignorirajući istovremeno značajan dio srodnih slučajeva ili podataka koji mogu biti u suprotnosti s tom pozicijom. U [[Engleski jezik|engleskoj]] frazeologiji greška je poznata kao ''cherry picking'' ({{jez-sh|biranje [[Trešnja|trešanja]]}}), označavajući pritom naklonost prema subjektivnom izboru plodova (impilcitno i odabiru primjera odnosno dokaza). Selektivan dokaz smatra se jednim od glavnih problema u [[Društvene nauke|društvenim naukama]] i javnim debatama. == Povezano == * [[Generalizacija]] * [[Anegdotalni dokaz]] == Literatura == * {{en icon}} {{cite book|last=Klass|first=Gary M.|title=Just Plain Data Analysis: Finding, Presenting, and Interpreting Social Science Data|publisher=[[Rowman & Littlefield]]|page=37|year=2012|isbn=9781442215092}} {{Logičke zablude}} [[Kategorija:Logičke greške]] 2rx5dv2fiu39d0zqw6i50074kwq0xpb 0 4563621 41263293 41192293 2022-08-26T09:57:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:20141120 gotthard-basistunnel02-wikipedia-hannes-ortlieb.jpg|thumb|mini|bazni tunel Gotthard]] [[Datoteka:GBT-map.png|thumb|mini|Zemljovid dionice]] '''Bazni tunel Gotthard''' [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˈɡɔthaʁt<nowiki>]</nowiki>]], [[željeznički tunel|željeznički podzemni prolaz]] prokopan kroz [[švicarske Alpe]] na pruzi Erstfeld–Bodio. [[Bazni tunel]] je službeno otvoren [[1. lipnja]] [[2016.]] i ima zakazanu komercijalnu službu od prosinca iste godine.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/337397/otvaranje-najduzeg-tunela-na-svijetu-zeljeznickog vijesti.hrt.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160602125433/http://vijesti.hrt.hr/337397/otvaranje-najduzeg-tunela-na-svijetu-zeljeznickog |date=2016-06-02 }}, "Otvoren najduži tunel na svijetu", objavljeno i pristupljeno 1. lipnja 2016.</ref> S duljinom dionice od 57,09 km i ukupno 151,84 km tunela, okana i prolaza<ref name="Project data">{{cite web |url=https://www.alptransit.ch/fileadmin/dateien/media/zahlen_und_fakten/gbt_e.pdf |title=Project data&nbsp;– raw construction Gotthard Base Tunnel |publisher=AlpTransit Gotthard Ltd |location=Lucerne, Switzerland |date=1. travnja 2016. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref>, ovo je najdulji i najdublji prometni tunel na svijetu<ref>{{cite web |url=http://www.geomatik.ch/fileadmin/redaktion/download/2010/Fach/FA_12_2010_1.pdf |title=Gotthard- und CeneriBasistunnel: die neue {{nowrap|Gotthard-Bahn}} nimmt Gestalt an |publisher=Geomatik Schweiz |format=PDF |accessdate=1. lipnja 2016. |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304205956/http://www.geomatik.ch/fileadmin/redaktion/download/2010/Fach/FA_12_2010_1.pdf |deadurl=yes }}</ref><ref name="TA2">{{cite news |url=http://www.tagesanzeiger.ch/wissen/technik/wer-hat-die-groesste-roehre/story/14922381 |title=Wer hat die grösste Röhre |trans-title=Who has the longest tube |language=njemački |type=grafička animacija |newspaper={{nowrap|Tages-Anzeiger}} |location=Zurich, Switzerland |date=14. travnja 2016. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref> te prva ravna trasa niske razine kroz Alpe.<ref>Erdem, Yücel; Solak, Tülin (2005). ''Underground Space Use. Analysis of the Past and Lessons for the Future''. CRC Press. str. 485.</ref> Projekt se sastoji od dva tunela s po jednim kolosijekom i spaja [[Erstfeld]] (Uri) sa [[Bodio]]m (Ticino) te prolazi ispod [[Sedrun]]a (Graubünden). Dio je projekta ''AlpTransit'', također poznatog i kao Nova željeznička veza kroz Alpe (''NRLA''), u koji je uključen i bazni tunel Lötschberg (''LBT'') između kantona Bern i Valais te bazni tunel Ceneri (''CBT'') koji će prema planu biti otvoren na jugu krajem [[2020.]] godine. Zaobilazi Gotthardbahn, vijugavu planinsku dionicu otvorenu [[1882.]] godine preko masiva Saint Gotthard, kojom se prije prometovalo u punom kapacitetu, te uspostavlja izravnu dionicu koju će moći rabiti [[vlak]]ovi velike brzine i teški teretni vlakovi.<ref name="malins">{{cite news |url=http://www.modern-railways.com/view_issue.asp?ID=4522 |title=Crossing the Alps |last=Malins |first=Richard |work=Modern Railways |location=London |issn=0026-8356 |pages=79—81 |date=prosinac 2010. |accessdate=1. lipnja 2016. |subscription=yes |archiveurl=https://archive.today/20130629215053/http://www.modern-railways.com/view_issue.asp?ID=4522 |archivedate=2013-06-29 |deadurl=yes }}</ref> Ovo je treći tunel koji spaja kantone Uri i Ticino nakon što je izgrađen tunel Gotthard (''Gotthardtunnel'') i cestovni tunel Gotthard (''Gotthard-Strassentunnel''). Glavna namjena baznog tunela Gotthard je povećati ukupni transportni kapacitet preko Alpa, osobito za teret na koridoru [[Rotterdam]]—[[Basel]]—[[Ženeva]]; preciznije, cilj je prebaciti velike količine tereta s cesta na željeznice kako bi se smanjio broj smrtonosnih nesreća i usporilo onečišćenje sredine koju izazivaju teški [[kamion]]i čiji broj neprestano raste. Druga korist će biti osiguravanje brže veze između kantona Ticino i ostatka Švicarske, kao i između sjeverne i južne Europe; put na trasi [[Zürich]]—[[Lugano]]—[[Milano]] će za putničke vlakove skraćen za oko jedan sat, a put od [[Lucerne]]a do [[Bellinzona|Bellinzone]] i do 1 sat i 25 minuta.<ref>{{cite news |url=http://www.24heures.ch/suisse/Le-tunnel-de-base-du-Gothard-revolutionnera-le-rail-dans-deux-ans/story/23248700 |title=Le tunnel de base du Gothard révolutionnera le rail dans deux ans |last=Monnat |first=Lucie |newspaper=24 heures |location=[[Лозана|Lausanne]] |date=11. prosinca 2014. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref> Nakon što je 64% švicarskih glasača prihvatilo projekt ''Alptransit'' na [[referendum]]u iz [[1992.]], gradnja tunela otpočela je [[1996.]] godine.<ref name="Chronology">{{cite web |url=http://www.57km.ch/fileadmin/gotthard/Downloads/Dokumente_PDF_e/Chronology_e.pdf |title=Chronology of a Project of the Century: Milestones in the Construction History up to 2010 |publisher=AlpTransit.ch |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120313192759/http://www.57km.ch/fileadmin/gotthard/Downloads/Dokumente_PDF_e/Chronology_e.pdf |archivedate=13. ožujka 2012.}}</ref> Operacije bušenja u istočnom tunelu su dovršene [[15. listopada]] [[2010.]] godine ceremonijom probijanja prenošenom uživo na švicarskoj televiziji<ref name="BBC Oct 15 2010">{{cite news |url=http://www.bbc.com/news/world-europe-11548845 |title=Swiss create world's longest tunnel |work=BBC News |date=15. listopada 2010. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref>, dok je bušenje zapadnog tunela dovršeno [[23. ožujka]] [[2011.]] godine. ''Alptransit Gotthard Ltd.'' planirao je tunel predati Švicarskim saveznim željeznicama (''SBB CFF FFS'') u operativnom stanju u prosincu 2016. [[4. veljače]] [[2014.]] ovaj rok je pomaknut na [[5. lipnja]] 2016. godine te je pokrenut brojač na stranicama ''Alptransita'' koji je počeo po kalendaru odbrojavati 850 dana do otvaranja.<ref name="countdown2">{{cite web |url=http://www.gottardo2016.ch/en |title=Switzerland goes its own wayand thus connects all of Europe |publisher=Gottardo2016.ch |date=1. lipnja 2016. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160409181100/http://www.gottardo2016.ch/en |archivedate=9. travnja 2016. |deadurl=no}}</ref> Ukupan trošak projekta iznosi oko 9.800,000.000 [[švicarski franak|švicarskih franaka]] odnosno 10.300,000.000 [[američki dolar|američkih dolara]]. == Pozadina == Dionica preko prijevoja Gotthard (ili kroz njegove tunele) jedan je od najvažnijih prolaza kroz Alpe na osi sjever—jug. Promet je porastao više nego desetorostruko od [[1980.]] godine i postojeći tuneli su dovedeni do ruba svog kapaciteta.<ref name="time">{{cite news |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,2026369,00.html |title=Switzerland Celebrates World's Longest Rail Tunnel |last=Cendrowicz |first=Leo |work=Time |publisher=time.com |date=20. listopada 2010. |accessdate=1. lipnja 2016. |archivedate=2013-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130817133935/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,2026369,00.html |deadurl=yes }}</ref> Drugi (predloženi) tunel trebao je biti izgrađen samo ako se obujam prometa poveća iznad jednog milijuna vozila godišnje. Ustvari, inženjer Giovanni Lombardi, odgovoran za izgradnju dodatog cestovnog tunela, dodao je kako je „... godinu nakon inauguracije, tunelom već prolazilo više od 2 500 000 vozila [do 2011. broj se povećao na oko 6,000.000] godišnje. Ali, obećanje je bilo zaboravljeno.”<ref name="clementi">{{cite news |url=http://www.swissinfo.ch/eng/swiss_news/Authorities_accused_of_Gotthard_tunnel_vision.html?cid=31373404 |title=Authorities accused of Gotthard tunnel vision |last=Clementi |first=Andrea |work=Swissinfo |date=23. listopada 2011. |accessdate=1. lipnja 2016. |quote=...&nbsp;one year after the inauguration, the tunnel was already seeing 2.5&nbsp;million vehicles ''[rising to about six million in 2011]'' annually. But the promise was forgotten.}}</ref> [[Datoteka:NEAT GBT engl.png|thumb|left|Tunel Gotthard i bazni tunel Gotthard (žuto: glavni tuneli, crveno: pruga na otvorenom)]] Da bi se omogućio brži i ravniji prolaz kroz švicarske Alpe, GBT siječe gotardski masiv nekih 600 m ispod starijeg tunela. Na starijoj pruzi, Gotthardbahnu, samo vlakovi do 1300 t<ref name="sbb">{{cite web |url=http://www.lokifahrer.ch/Lokomotiven/Loks-SBB/Re_4-4-II/SBB-Re_4-4-II.htm |title={{nowrap|SBB-CFF-FFS Re 420}} locomotive |language=njemački |publisher=Lokifahrer.ch |date=23. kolovoza 2010. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref> pri vožnji s dvjema [[lokomotiva]]ma ili do 1500 t s dodatnim guračkim motorom na kraju mogu prolaziti kroz uske planinske doline i kroz spiralne tunele koji se penju i do ulaza u stari tunel na visini od 1100 m iznad morske razine. Kroz bazni tunel Gotthard standardni teretni vlakovi do 3600 t moći će prijeći ovu prirodnu preprjeku. Zbog konstantnog porasta međunarodnog kamionskog prometa, Švicarci su u veljači [[1994.]] godine glasovali za promjenu politike transporta (engleski: ''Traffic Transfer Act'', usvojen u listopadu 1999.). Cilj zakona (kao i cilj GBT-a, koji zapravo predstavlja sredstvo kojim će se provesti sam zakon) predstavlja transport kamiona, prikolica i teretnih [[kontejner]]a između južne [[Njemačka|Njemačke]] i sjeverne [[Italija|Italije]] željeznicom kako bi se rasteretile opterećene ceste (riječ je o intermodalnom transportu tereta i takozvanom ''rolling highway'' gdje se cijeli kamion transportira) te ispunjavanje političkih zahtjeva za prebacivanjem što više tona [[teret]]a iz kamionskog transporta na transport vlakovima, što je i pisalo u Aktu o zaštiti Alpa (engleski: ''Alpine Protection Act'') iz 1994. godine.<ref name="price">{{cite news |url=http://www.bioone.org/doi/full/10.1659/0276-4741%282000%29020%5B0192%3ATACAMF%5D2.0.CO%3B2 |title=The Alpine Convention: A Model for Other Mountain Regions |work=Mountain Research and Development |last=Prince |first=Martin F. |publisher=Centre for Mountain Studies |location=Perth College, UK |issn=1994-7151 |volume=20 |issue=2 |pages=192—194 |date=1. svibnja 2000. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref> Putnički vlakovi kroz GBT mogu putovati brzinom do 250 km/h (155,3 mph), čime se smanjuje vrijeme transalpskog putovanja vlakom za 50 minuta odnosno za jedan sat kada se dovrše susedni Zimmerberg (''Zimmerberg-Basistunnel'') i bazni tunel Ceneri (''Ceneri-Basistunnel'') do otprilike [[2030.]] godine. Bazni tunel Gotthard je 2016. godine postao najdulji željeznički tunel na svijetu. Ovo je treći švicarski tunel koji je ponio ovaj naslov, nakon tunela Gotthard (''Gotthardtunnel'') i tunela Simplon (''Simplontunnel'') koji su svojedobno bili najdulji s 15 km ([[1882.]]) i 19,8 km ([[1905.]]) duljine, redom.<ref>Wuthrich, Bernard (1. 6. 2015). „Le Romand du Gothard”. ''Le Temps''. str.&nbsp;20.</ref> == Opis == Bazni tunel Gotthard je, duljinom 57,09 km, najdulji željeznički tunel na svijetu, s geodetskom razdaljinom od 55.782 km između dvaju ulaza. Ovo je također prva ravna dionica kroz Alpe ili bilo koji drugi planinski lanac, s maksimalnom visinom od 549 m iznad morske razine. Također je i najdublji željeznički tunel na svijetu, s maksimalnom dubinom od približno 2300 m, koja se može usporediti s dubinom najdubljih [[rudnik]]a na [[Zemlja|Zemlji]]. Bez ventilacije, temperatura unutar planine doseže 46 °C. Kao i dva druga tunela koja prolaze ispod Gottharda, bazni tunel Gotthard povezuje Alpsku dolinu Reusa (''Urner Reustal'') u kantonu Uri s dolinom Ticina (Leventina) u istoimenom kantonu; doline su razdvojene prijevojem Gotthard. Međutim, za razliku od ova dva i većine drugih tunela, bazni tunel Gotthard prolazi ispod nekoliko različitih planinskih masiva, od kojih su dva glavni poddijapazoni Alpi, glaruških Alpi i sentgotardskog masiva. Ovako je stvoren treći predjel smješten oko srednjeg dijela tunela: dolina Prednje Rajne (Surselva), između glaruških Alpi i gotardskog masiva u kantonu Graubünden. Tunel presijeca ova dva dijapazona u blizini prijevoja Chrüzli i Lukmanier. Dok su kantoni Uri i Ticino dio nemačkog odnosno talijanskog govornog područja Švicarske (redom), Surselva je uglavnom na [[retoromanski jezik|retoromanskom]] govornom području. Pošto bazni tunel Gotthard u potpunosti prosijeca Alpe, lanac koji ima jak utjecaj na klimu Europe i Švicarske pogotovo, na dva njegova kraja mogu vladati izrazito različiti vremenski uvjeti, a katkada razlika u temperaturi može doseći i puno više od 10 °C. U prosjeku, temperatura je 2—3 °C viša na južnoj strani nego na sjevernoj strani. Sjeverni ulaz/izlaz leži sjeverno od i unutar ozemlja općine Erstfeld na nadmorskoj visini od 460 metara te istočno od Reussa. Tu tunel probija zapadne padine Bälmetena i Chli Windgällena, iako neznatno, prije ulaska ispod doline Chärstelenbach (Maderanertal). Odatle, tunel je usporedan s malom dolinom Etzlibach i nastavlja ispod Witenalpstocka. Glavni greben glaruških Alpi, koji je vododjelnica između Reussa i Prednje Rajne, ukrštava se ispod Chrüzlistocka, grebena s nadmorskom visinom od oko 2 700 metara u ovoj točki, koji je također granica između kantona Uri i Graubünden. Od grebena i granice, tunel se pruža usporedno u odnosu na malu dolinu Strem (Val Strem) prije prolaska ispod Sedruna i Prednje Rajne. Od dna doline, tunel nastavlja prema dolini Rein da Nalps (Val Nalps) i prolazi istočno od Lai da Nalpsa, prije križanja s ganarečkim prijevojem ispod Piz Vatgire ili, preciznije, njegovoga zapadnog vrha (2 981 metar). Ovo je najdublja točka tunela, sa slojem [[stijena]] debelim približno 2 500 metara. Od ove točke, tunel prolazi ispod doline Rein da Medel (Val Medel) i pruža se zapadno od [[jezero|jezera]] Lai da Sontga Maria. U ovoj točki, tunel se križa s granicom između kantona Graubünden i Ticino, iako zapravo ostaje u istoj dolini. Samo nakon nekoliko kilometara, tunel prolazi kroz vododjelnicu između Prednje Rajne i Ticina, malo sjeverno od Pizzo dell'Uomoa na nadmorskoj visini od oko 2 600 metara. Ova točka odgovara glavnom lancu Alpa i glavna je drenažna podjela između [[Rajna|Rajne]] i [[Po]]a. Još nekoliko kilometara, tunel prolazi ispod doline Brennoa (Valle Santa Maria) prije presjecanja posljednjeg prijevoja, između Pizzo del Solea i Pizzo di Campelloa, na nadmorskoj visini od oko 2 500 metara. Od ove točke, tunel nastavlja ispod zapadnih obronaka ovog prijevoja, sve do svog kraja u Matrou. Južni izlaz/ulaz leži južno od i na ozemlju općine Bodio, samo malo istočno od Ticina, na nadmorskoj visini od 312 metara. Najbliže željezničke postaje do ulaza u tunel su Altdorf i Biasca. == Izgradnja == [[Datoteka:Periscopio Pollegio 140515.jpg|thumb|mini|Nadzorni centar Polegio (južni ulaz) s prikazanim strojem za probijanje tunela]] ''AlpTransit Gotthard AG'' bio je zadužen za izgradnju. To je podružnica u potpunom vlasništvu Švicarskih saveznih željeznica (''SBB CFF FFS''). Kako bi se vrijeme izgradnje prepolovilo, četiri pristupna tunela su izgrađena da bi izgradnja mogla početi na četirima (peto je dodato kasnije) različitim mjestima istodobno (Erstfeld, Amsteg, Sedrun, Faido i Bodio). Dva tunela su spojena na svakih približno 325 m galerijama za povezivanje. Vlakovi mogu zamijeniti tunele na dvjema multifunkcionalnim postajama (''MFS'') u Sedrunu i Faidou. Ove postaje su mjesto na kojem se čuva oprema za ventilaciju i tehnička infrastruktura te služe kao mjesto za prinudno zaustavljanje i dionica za evakuaciju u slučaju prijeke potrebe. Pristup zedrunskoj funkcionalnoj postaji omogućen je tunelom za niveliranje pristupa koji je dug 1,0 km od dna doline u blizini Sedruna, na kraju kojeg dvije okomite [[cijevi]] vode 800 m ispod do osnovne razine tunela. Prijedlog izgradnje funkcionalne željezničke postaje po imenu ''Porta Alpina'' na ovom mjestu je svojedobno razmatran, ali je projekt stavljen [[2007.]] na čekanje i definitivno obustavljen od strane saveznih vlasti [[2012.]] godine kao ’neisplativ’.<ref>{{cite web |url=https://www.news.admin.ch/message/index.html?lang=de&msg-id=44585 |title=Bundesrat bestätigt vorläufigen Verzicht auf die Porta Alpina |language=njemački |publisher=Press release, Swiss federal authorities |date=16. svibnja 2012. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref> Završno probijanje istočne cijevi zbilo se u petak, 15. listopada 2010. u 14:17 [+2.00].<ref name="zirulnick">{{cite news |url=http://www.csmonitor.com/World/Global-News/2010/1015/Swiss-tunnel-Workers-drill-through-last-few-feet-of-rock-creating-world-s-longest-tunnel?nav=A306686-csm_list_article-itemRelated |title=Swiss tunnel: Workers drill through last few feet of rock, creating world's longest tunnel |last=Zirulnick |first=Ariel |work=The Christian Science Monitor |date=15. listopada 2010. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref> Završno probijanje zapadne cijevi bilo je u srijedu, 23. ožujka 2011. godine u 12:20.<ref name="bedding">{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/switzerland/articles/Switzerlands-Gotthard-Base-train-tunnel-is-redefining-Europe/ |title=Switzerland's Gotthard Base train tunnel is redefining Europe |last=Bedding |first=James |work=The Telegraph |date=19. veljače 2013. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref><ref name="driving">{{cite web |url=http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/gotthard-basistunnel-der-vortrieb-ist-beendet-729.html?cHash=c5ea7c0f8d5607531287e6d859a4b425 |title=Gotthard Base Tunnel: Driving complete |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=23. ožujka 2011. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141226222020/http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/gotthard-basistunnel-der-vortrieb-ist-beendet-729.html?cHash=c5ea7c0f8d5607531287e6d859a4b425 |archivedate=26. prosinca 2014. |deadurl=yes}}</ref> Operativna faza ispitivanja je započela [[16. prosinca]] [[2013.]] godine, i to na dionici dugoj 13 kilometara u južnom dijelu zapadne cijevi između Faidoa i Bodioa. Namjena je bilo testiranje infrastrukture i svih pomoćnih sustava.<ref name="globalrailnews 2">{{cite news |url=http://www.globalrailnews.com/2013/12/17/test-trains-running-on-gotthard-base-tunnel/ |title=Test trains running on Gotthard Base Tunnel |work=Global Rail News |date=17. prosinca 2013. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref> Instalacija željezničkih [[kolosijek]]a je dovršena [[31. listopada]] [[2014.]] godine. Zlatna spalna, kojom je označen sami kraj kolosijeka, postavljena je tijekom događaja obilježavanja ove prekretnice u izgradnji.<ref name=History>{{cite web |url=http://www.alpiq.com/news-stories/stories/stories.jsp?story=tcm:95-118469&tag=Integrated+project+management&taxid=8049&schema=52639 |title=The construction of the century takes shape &#91;Final sleeper for the railway infrastructure in the Gotthard&#93; |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=31. listopada 2014. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160601004609/http://www.alpiq.com/news-stories/stories/stories.jsp?story=tcm:95-118469&tag=Integrated+project+management&taxid=8049&schema=52639 |archivedate=2016-06-01 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.euronews.com/2014/10/31/celebrations-as-last-piece-of-track-is-laid-in-record-breaking-gotthard-rail-/ |title=Celebrations as last piece of track is laid in {{nowrap|record-breaking}} Gotthard rail tunnel |website=Euronews.com |date=31. listopada 2014. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304064333/http://www.euronews.com/2014/10/31/celebrations-as-last-piece-of-track-is-laid-in-record-breaking-gotthard-rail-/ |archivedate=4. ožujka 2016. |deadurl=no}}</ref> [[Datoteka:Nrla scheme.png|thumb|center|600px|Dijagram baznog tunela Gotthard, Nove željezničke veze kroz Alpe&nbsp;— -{NRLA}- (zelena: '''→''' smjer iskopavanja)]] == Raspodjela radova == [[Datoteka:Gotthard Basistunnel Portal Nord 2009-06-14.jpg|thumb|mini|Pogled iz zraka na područje Erstfeld (sjeverni ulaz), 2009.]] Ugovori su dodjeljivani po sekcijama: *Erstfeld (7,7 km duga sekcija od Erstfelda do Amstega), s dvama [[stroj]]evima za bušenje tunela (''TBM'') koje su probijale dvije cijevi; probijanje istočne cijevi između Erstfelda i Amstega zgotovljeno je [[15. lipnja]] [[2009.]] godine; područje portala je iskopano na površinu, a dvije grane su dovršene bušenjem i raznošenjem *Amsteg (11,3 km duga sekcija od Amstega do sjevernog dijela Sedruna); ARGE AGN (Strabag i Züblin Murer) sklopili su ugovor za rad na ovom sektoru<ref name="agn">{{cite web |url=http://www.agn-amsteg.ch/baulos-amsteg/projektbeschrieb.html |title=Projektbeschrieb |language=njemački |publisher=AGN Strabag |date=24. rujna 2010. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141008175608/http://www.agn-amsteg.ch/baulos-amsteg/projektbeschrieb.html |archivedate=8. listopada 2014. |deadurl=yes}}</ref>; Amstegova sekcija je [[9. prosinca]] 2009. službeno dostavljena vlasniku za opremanje<ref name="neat.ch">{{cite web |url=http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/tunnelroehren-des-abschnitts-amsteg-im-rohbau-uebergeben-283.html?cHash=08041d305a4bf933d5913043b9c1cee0 |title=Structurally complete tunnels of the Amsteg section handed over |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=10. prosinca 2009. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415020505/http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/tunnelroehren-des-abschnitts-amsteg-im-rohbau-uebergeben-283.html?cHash=08041d305a4bf933d5913043b9c1cee0 |archivedate=15. travnja 2012. |deadurl=yes}}</ref>; civilni inženjering, gradnja, [[beton]] i radovi na oblaganju su dovršeni<ref name="ReferenceA">{{cite web |url=http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/gotthard-vor-hauptdurchschlag-hauptvortrieb-am-ceneri-288.html?cHash=5bf551d1688835a7142c5aa6f1e8e37c |title=Gotthard approaches final breakthrough, Ceneri starts main drive |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=31. ožujka 2010. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120415020516/http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/gotthard-vor-hauptdurchschlag-hauptvortrieb-am-ceneri-288.html?cHash=5bf551d1688835a7142c5aa6f1e8e37c |archivedate=15. travnja 2012. |deadurl=yes}}</ref> *Sedrun (8,6 km istočne cijevi i 8,7 km zapadne cijevi u sekciji odmah sjeverno i južno od Sedruna); zajedno s radovima koje je izvodio Transco (Bilfinger SE, Implenia, Frutiger i Impresa Pizzarotti)<ref name="transco">{{cite web |url=http://www.transco-sedrun.ch/1_DEU_HTML.htm |title=Transco Sedrun |language=njemački |publisher=Transco |accessdate=15. listopada 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100529224525/http://www.transco-sedrun.ch/1_DEU_HTML.htm |archivedate=2010-05-29 |deadurl=yes }}</ref><ref name="transconce">{{cite web |url=http://www.newcivilengineer.com/features/geotechnical/gotthard-a-titanic-tunnel/5217000.article |title=Gotthard: A titanic tunnel |last=Booth |first=Martina |publisher=EMAP Publishing Limited |work=New Civil Engineer |date=29. travnja 2010. |accessdate=1. lipnja 2016.}}</ref>; završno probijanje zapadne cijevi bilo je u ožujku 2011. godine<ref name="serunfinal">{{cite web |url=http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/hauptdurchschlag-im-laengsten-eisenbahntunnel-der-welt-303.html?cHash=b99fdea861735d62090812c2c22a7185 |title=Final breakthrough of the longest railway tunnel in the world |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=15. listopada 2011. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130927232342/http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/hauptdurchschlag-im-laengsten-eisenbahntunnel-der-welt-303.html?cHash=b99fdea861735d62090812c2c22a7185 |archivedate=27. rujna 2013. |deadurl=yes}}</ref>; civilni inženjering, izgradnja, beton i radovi na oblaganju dovršeni su na Sedrun Northu; sjeverne cijevi od Amstega do zedrunske multifunkcionalne postaje (sjeverno) predati su ugovaraču iz sustavskih željeznica Transtec Gotthard [[15. rujna]] 2011. godine, što je nadnevak određen u rasporedu za izgradnju<ref name="TranstecGotthard">{{cite web |url=http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/der-einbau-der-bahntechnik-im-norden-hat-begonnen-736.html?cHash=f6c5d662a753c9bf3ad0c0be1f7ea816 |title=Installation of the railway systems in the north has begun |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=2. rujna 2011. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130927232346/http://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/der-einbau-der-bahntechnik-im-norden-hat-begonnen-736.html?cHash=f6c5d662a753c9bf3ad0c0be1f7ea816 |archivedate=27. rujna 2013. |deadurl=yes}}</ref> *Faido (13,4 km istočne cijevi i 13,6 km zapadne cijevi u sekciji od juga Sedruna do Faidoa); radovima Konzorcija TAT (Alpine Mayreder Bau, CSC Impresa costruzioni, Hochtief and Implenia i Impregilo) sekcija je dovedena u operativno stanje<ref name="TAT">{{cite web |url=http://www.tat-ti.ch/ |title=St. Barbara Celebration 2012 |language=njemački |publisher=Consorzio TAT |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://archive.today/20120605041640/http://www.tat-ti.ch/ |archivedate=2012-06-05 |deadurl=yes }}</ref> *Bodio (15,9 km istočne cijevi i 15,6 km zapadne cijevi u sekciji od Faidoa do Bodioa); radovima Konzorcija TAT (Alpine Mayreder Bau, CSC Impresa costruzioni, Hochtief, Implenia i Impregilo) sekcija je dovedena u operativno stanje; civilni inženjering, izgradnja, beton i radovi na oblaganju su dovršeni == Pojedinosti == *duljina zapadnog tunela: 57.017 km *duljina istočnog tunela: 57.104 km *ukupna duljina svih tunela i okana: 151.840 km *prječnik svake cevi sa jednim kolosekom: 8,83—9,58 m *razdaljina između tunela za poprječne prijelaze: oko  325 m *maksimalna visina materijala iznad tunela: 2300 m [u Piz Vatgiri] *početak gradnje: [[1993.]] (prva bušenja), [[1996.]] (pripreme), [[2003.]] (mehaničko iskopavanje) *kraj gradnje: [[2016.]] *puštanje u rad: lipanj 2016. *ukupan trošak: 9.740,000.000 franaka<ref name="record">{{cite web |url=http://www.swissinfo.ch/eng/switzerland-has-its-record-breaking-tunnel/28532002 |title=Switzerland has its {{nowrap|record-breaking}} tunnel |publisher=Swissinfo.ch |date=15. listopada 2010. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131213191341/http://www.swissinfo.ch/eng/Specials/Gotthard_base_tunnel/The_tunnel/Switzerland_has_its_record-breaking_tunnel.html?cid=28532002 |archivedate=13. prosinca 2013. |deadurl=no}}</ref> [10.100,000.000 dolara, 8.800,000.000 [[euro|eura]] ] *vlakova dnevno: 200—250 *sustav elektrifikacije: 15 kV; 16,7 Hz *sigurnosna pravila: sigurnosni zahtjevi na vagonima su slični kao i u ostalim švicarskim tunelima, a primjer je mogućnost premostiti kočnicu za slučaj opasnosti; ovo je u suprotnosti s [[Eurotunel|La Mancheom]] koji ima nekoliko jedinstvenih sigurnosnih pravila koja se tiču vlakova napravljenih po narudžbi *količina iskopane stijene: 28 200 000 t (31 100 000 short tons; 27 800 000 long tons)<ref name="spoil">{{cite web |url=http://www.alptransit.ch/fileadmin/dateien/medien/artikel/2011.03.02_Samoter_2011_Verona_Materialbewirtschaftung_GBT.pdf |title=Experience in Spoil Management on Conclusion of Excavations for the Gottard Base Tunnel |last=Lieb |first=Rupert H. |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=2. ožujka 2011. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131213024458/http://www.alptransit.ch/fileadmin/dateien/medien/artikel/2011.03.02_Samoter_2011_Verona_Materialbewirtschaftung_GBT.pdf |archivedate=4. ožujka 2016. |deadurl=yes}}</ref> [13,300.000 m3; ekvivalentno petorima [[piramide u Gizi|piramidama u Gizi]]] *broj strojeva za probijanje tunela (''TBM''): 4 Herrenknecht Gripper TBM-a, strojevi s brojevima S-210 i S-211 radili su sjeverno od Bodioa do Faidoa i Sedruna i dobile su nadimak Sissi i Heidi (redom); strojevi S-229 i S-230 radili su južno od Erstfielda do Sedruna i bile su poznate kao Gabi I i Gabi II *ukupna duljina: 440 m [uključujući i dodatnu opremu] *ukupna masa: 3000 t *snaga: 5 MW *najviše iskopano u danu: 25—30 m [u izvrsnim uvjetima stijena] *ukupna duljina iskopana TBM-om: oko 45 km [za svaku cijev] *proizvođač: Herrenknecht iz [[Schwanau]]a (Njemačka) *u razdoblju [[2002.]]—[[2012.]] devet ljudi je izgubilo svoje živote tijekom izgradnje<ref name="AlpTransit2">{{cite news |url=https://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/detail/article/memorial-ceremony-for-deceased-tunnel-workers/ |title= Memorial ceremony for deceased tunnel workers |work=AlpTransit |date=31. svibnja 2016. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160601035102/https://www.alptransit.ch/en/media/press-releases/detail/article/memorial-ceremony-for-deceased-tunnel-workers/ |archivedate=1. lipnja 2016. |deadurl=yes}}</ref> *iskopavanje tunela: [[2004.]]—[[2011.]]<ref>{{cite web |url=http://www.alptransit.ch/en/status-of-the-work/status-of-the-work.html |title=Status of the work |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=1. prosinca 2011. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111117002753/http://www.alptransit.ch/en/status-of-the-work/status-of-the-work.html |archivedate=17. studenog 2011. |deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.alptransit.ch/en/status-of-the-work/raw-construction/gotthard-base-tunnel.html |title=Overview Gotthard Base Tunnel |publisher=AlpTransit Gotthard AG |location=Lucerne, Switzerland |date=1. siječnja 2012. |accessdate=1. lipnja 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120217210354/http://www.alptransit.ch/en/status-of-the-work/raw-construction/gotthard-base-tunnel.html |archivedate=17. veljače 2012. |deadurl=yes}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Gotthard Base Tunnel}} * [http://www.gottardo2016.ch/en Službena stranica] [[Kategorija:Tuneli u Švicarskoj]] [[Kategorija:Željeznički saobraćaj u Švicarskoj]] 70yqrmr0sqafrsuvnwf5ronl1qnrteg 0 4564986 41263294 41105437 2022-08-26T10:09:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''Bekdel test''' ({{Jez-en|Bechdel test}}) pojam je u [[film]]skoj teoriji koji se bavi pitanjem prisutnosti i uloge ženskih likova u filmovima, ali se može odnositi i na druga dela [[Fikcija|fikcije]]. Ovim testom postavlja se pitanje da li se u filmu pojavljuju bar dva ženska lika koji razgovaraju jedan sa drugim, a da pri tome muškarac nije glavna tema njihovog razgovara. Mnogi savremeni filmski projekti ne ispunjavaju ove uslove, a filmovi koji dobiju prolaznu ocenu na testu uglavnom imaju manje budžete od onih sa kojima to nije slučaj, mada uprkos tome uspevaju da ostvare zadovoljavajuću zaradu na bioskopskim blagajnama. Test je dobio ime po [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] crtačici [[Alison Bekdel]] u čijem stripu ''Dykes to Watch Out For'' iz [[1985]]. jedna od junakinja iznosi navedena pravila, čiji je idejni tvorac Liz Volas, prijateljica Bekdelove. Iako je test u početku nastao sa ciljem evaluacije filmskih projekata, kasnije je počeo da se primenjuje i prilikom testiranja prisutnosti žena u drugim medijima. == Istorija == === Prikaz roda u popularnoj fikciji === U svom eseju ''[[Sopstvena soba]]'' iz [[1929]]. [[Virdžinija Vulf]] se osvrnula na određene pojave u literaturi tog vremena, koje je Bekdel test kasnije istakao u savremenoj fikciji:<ref>{{cite news|title=Bechdel-Test: Frauen spielen keine Rolle|url = http://kurier.at/kultur/4506969-bechdel-test-frauen-spielen-keine-rolle.php |accessdate=19. 8. 2012|newspaper=Kurier|date=8. 8. 2012}}</ref> {{quote|Svi ti odnosi među ženama, pomislila sam, prisetivši se na brzinu divne galerije izmišljenih žena, suviše su jednostavni... I probala sam da se setim bilo kog slučaja iz moje lektire gde su dve žene predstavljene kao prijateljice... Tu i tamo su majke i kćerke, ali skoro bez izuzetka su prikazane u odnosu prema muškarcima. Čudno je kad pomisliš da je sve velike žene iz romana, sve do [[Džejn Ostin]], ne samo prikazao drugi pol, već su uvek prikazane u odnosu prema drugom polu. A koliko je to mali deo ženinog života...<ref>{{cite web|last=Vulf|first=Virdžinija|title=A Room of One's Own: Chapter 5|url=http://ebooks.adelaide.edu.au/w/woolf/virginia/w91r/complete.html|work=The University of Adelaide Library|publisher=University of Adelaide Press|accessdate=24. 12. 2012|authorlink=Virdžinija Vulf|editor=Thomas, Stephen|archive-date=2013-01-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20130121185826/http://ebooks.adelaide.edu.au/w/woolf/virginia/w91r/complete.html|dead-url=yes}}</ref>}} Studija prikazivanja rodova u 855 najprofitabilnijih filmova u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] u periodu između [[1950]]. i [[2005]]. pokazala je da u proseku ima duplo više muških nego ženskih likova, a ta razmera se nije bitno menjala tokom vremena. Ženski likovi su duplo više puta bili uključeni u scene seksa, a razmera eksplicitnih seksualnih scena u kojima se pojavljuju vremenom se povećavala. Broj scena nasilja je vremenom takođe rastao, bez obzira na to da li su u njih uključeni muškarci ili žene.<ref>[http://www.jahonline.org/article/S1054-139X(12)00069-9/abstract Trends of Sexual and Violent Content by Gender in Top-Grossing U.S. Films, 1950–2006], Journal of Adolescent Health</ref> Prema studiji iz [[2014]]. koju je objavio Institut Džina Dejvis o rodu u medijima, u 120 filmova koji su se prikazivali u bioskopima širom sveta od [[2010]]. do [[2013]]. godine samo 31% imenovanih likova su bile žene, a u 23% filmova našle su se na mestu glavnog protagoniste ili jednog od glavnih likova. Žene su režirale samo 7% ovih filmova.<ref>{{cite news|last1=Sakoui|first1=Anousha|last2=Magnusson|first2=Niklas|title='Hunger Games' success masks stubborn gender gap in Hollywood|url = http://www.chicagotribune.com/sns-wp-blm-news-bc-film-women22-20140922-story.html |accessdate=22. 9. 2014|work=[[Čikago tribjun|Chicago Tribune]]|date=22. 9. 2014}}</ref> === Bekdel test === [[Alison Bekdel]] je u svom stripu ''Dykes to Watch Out For'' iz [[1985]]. prvi put predstavila ono što je danas poznato pod nazivom Bekdel test. U epizodi ''Pravilo'' ({{Jez-eng|The Rule}})<ref>{{cite web|last=Bechdel|first=Alison|title=The Rule|url = http://www.flickr.com/photos/zizyphus/34585797/ |accessdate=26. 7. 2012}}</ref><ref name="therule">{{cite web| work=DTWOF: The Blog|date=16. 8. 2005|url=http://alisonbechdel.blogspot.com/2005/08/rule.html | title=The Rule | accessdate=11. 9. 2011}}</ref> jedna junakinja stripa govori drugoj da gleda filmove samo ako uspunjavaju sledeće uslove:<ref name="mo">Iako se test nekada navodi pod naziovom ''Mo Movie Measure'', lik koji izgovara ove uslove nije Bekdelina junakinja Mo. Epizoda u kojoj se Bekdel test prvi put pojavljuje objavljena je pre nego što je u stripu postojala ustaljena postava likova.</ref> # U filmu moraju da postoje bar dva ženska lika, # koji razgovaraju jedan sa drugim, # a da pri tome tema njihovog razgovora nije muškarac.<ref name="therule"/><ref name="NPR 2 September 2008">{{cite news |last=Ulaby|first=Neda|authorlink=Neda Ulaby |title=The 'Bechdel Rule,' Defining Pop-Culture Character |url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=94202522 |work=[[All Things Considered]] |publisher=[[National Public Radio]] |date=2. 9. 2008|accessdate=26. 7. 2012}}</ref> Bekdelova kao idejnog tvorca testa navodi svoju prijateljicu i [[karate]] partnerku, Liz Volas.<ref name="NPR 2 September 2008"/><ref name="New Yorker 11 April 2011">{{Cite journal |last1=Friend|first1=Tad |authorlink=Tad Friend |date=11. 4. 2011 |title=Funny Like a Guy: Anna Faris and Hollywood's woman problem |journal=The New Yorker |publisher=Condé Nast |url=http://www.newyorker.com/reporting/2011/04/11/110411fa_fact_friend |accessdate=17. 9. 2011|pages=55}}</ref> Bekdelova je kasnije izjavila kako je priličo sigurna da je Volasova bila inspirisana esejom ''[[Sopstvena soba]]'' [[Virdžinija Vulf|Virdžinije Vulf]].<ref>{{cite web|last=Bechdel|first=Alison|title=Testy|url = http://dykestowatchoutfor.com/testy |work=Dykes to Watch Out For|accessdate=15. 11. 2013|date=8. 11. 2013}}</ref> Ono što je u početku prema rečima Bekdelove bila „mala lezbejska šala u alternativnim [[Feminizam|feminističkim]] novinama“,<ref name="San Diego City Beat 23 July 2014">{{cite news|last1=Morlan|first1=Kinsee|title=Comic-Con vs. the Bechdel Test|url = http://www.sdcitybeat.com/sandiego/article-13243-comic-con-vs-the-bechdel-test.html |accessdate=15. 8. 2014|work=[[San Diego City Beat]]|date=23. 7. 2014}}</ref> preraslo je u test koji je [[2010e|2010ih]] godina postao deo mejnstrim [[Filmska kritika|filmske kritike]] i često se navodi kao „standard na osnovu koga feministički kritičari ocenjuju televiziju, filmove, knjige i druge medije.“<ref>{{cite book|last=Steiger|first=Kay|editor-first=James|editor-last=Lowder|title=Triumph of The Walking Dead|chapter=No Clean Slate: Unshakeable race and gender politics in ''The Walking Dead''|year=2011|publisher=[[BenBella Books]]|isbn=9781936661138|url = http://books.google.com/books?id=Lz3fp1fVw90C&pg=PA104&lpg=PA104 |accessdate=20. 4. 2014|pages=104}}</ref> Godine [[2013]]. internet novine opisale su ga kao „gotovo odomaćenu frazu, uobičajenu metodu na osnovu koje se utvrđuje da li je film prijateljski nastrojen prema ženama“,<ref name="The Daily Dot 18 August 2013">{{cite news|last=Romano|first=Aja|title=The Mako Mori Test: 'Pacific Rim' inspires a Bechdel Test alternative|url = http://www.dailydot.com/fandom/mako-mori-test-bechdel-pacific-rim/ |accessdate=15. 9. 2013|newspaper=[[The Daily Dot]]|date=18. 8. 2013}}</ref> a mediji su dosta pisali o nemogućnosti velikih [[Holivud]]skih [[blokbaster]]a među kojima je ''[[Bitka za Pacifik]]'' da prođu na testu.<ref name="Metro 18 July 2013">{{cite news|last=McGuinness|first=Ross|title=The Bechdel test and why Hollywood is a man’s, man’s, man’s world|url = http://metro.co.uk/2013/07/18/movie-lovers-hit-back-at-hollywood-misogyny-with-the-bechdel-test-3886103/ |accessdate=15. 9. 2013|newspaper=[[Metro (British newspaper)]]|date=18. 7. 2013}}</ref> Prema Nidi Ulabi, test i dalje ima veliki značaj „zato što jasno govori o nečemu što nedostaje u popularnoj kulturi: ne broju žena koje vidimo na ekranu, nego dubini njihovih priča, veličini njihovih problema.“<ref name="NPR 2 September 2008"/> Kasnije su se razvile nove varijante testa, u kojima se navode i neki novi uslovi, na primer da žene čiji se razgovor uzima kao predmet testiranja moraju biti imenovani likovi<ref name="EW 6 August 2010"/> ili da njihov razgovor mora da traje najmanje 60 sekundi.<ref>{{cite web|url=http://www.feministfrequency.com/2012/02/the-2012-oscars-and-the-bechdel-test/ |title=The Oscars and the Bechdel Test |publisher=Feminist Frequency |date=15. 2. 2012 |accessdate=8. 11. 2013}}</ref> == Primena == === Razmera prolaznosti na testu === Vebsajt ''bechdeltest.com'' je korisnička internet baza sa preko 4.500 filmova svrstanih na osnovu toga da li prolaze na testu ili ne (pored tri osnovana uslova, ženski likovi takođe moraju biti imenovani). U novembru [[2013]]. 56% ovih filmova su prošli na testu ispunjavajući sve uslove, 11% filmova nisu ispunili jedan, 23% filmova nisu ispunili dva uslova, dok 10% filmova ne ispunjava nijedan od uslova.<ref>{{cite web |title=Statistics |url=http://bechdeltest.com/statistics/ |work=bechdeltest.com |accessdate=13. 11. 2013 }}</ref> Prema rečima novinara Marka Harisa iz ''[[Entertejment vikli]]ja'', ukoliko bi prolazna ocena na testu bila obavezna, to bi ugrozilo više od pola nominovanih filmova za [[Oskar za najbolji film|Oskara za najbolji film]] [[2009]]. godine.<ref name="EW 6 August 2010">{{cite news |last=Harris|first=Mark |title=I Am Woman. Hear Me... Please! |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20408121,00.html |accessdate=26. 7. 2012 |newspaper=[[Entertainment Weekly]] |date=6. 8. 2010 }}</ref> Sajt ''Vokativ'' testirao je najkomercijalnije filmove iz 2013. godine i utvrdio da jedva pola njih ispunjavaju uslove testa.<ref name="Vocativ 2014" /> Kritičar Čarls Stros naglasio je da polovini filmova koji prolaze na testu, to polazi za rukom jer žene razgovaraju o braku ili deci.<ref name="Power 2009">{{cite book|last=Power|first=Nina |title=One-dimensional woman |year=2009|publisher=Zero Books |id=ISBN 1846942411 |pages=39et seq. |url=http://books.google.com/books?id=u3gDWJEJblEC&pg=PA39 |accessdate=20. 4. 2014}}</ref> Projekti koji padaju na testu su često filmovi o ženama, namenjeni ženama ili oni u kojima se pojavljuju značajni ženski likovi. U TV seriji ''[[Seks i grad]]'' citatom „Kako je moguće da četiri pametne žene nemaju drugu temu razgovora osim momaka? Kao da smo u sedmom osnovne, samo što imamo otvorene račune u banci!“ koji izgovara jedan od četiri protagonistkinje naglašen je neuspeh ovog projekata da prođe na testu.<ref name="NPR 2 September 2008" /> Test se osim na filmove primenjivao i na druge medije, kao na primer [[video-igra|video igre]]<ref>{{cite book|last=Anthropy|first=Anna |title=Rise of the videogame zinesters: How freaks, normals, amateurs, artists, dreamers, dropouts, queers, housewives, and people like you are taking back an art form |year=2012|publisher=Seven Stories Press |isbn=9781609803735 |url=http://books.google.com/books?id=nc3GRXqgPZ8C&lpg=PT7 |edition=Seven Stories Press 1st |accessdate=20. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite news |last=Agnello |first=Anthony John |title=Something other than a man: 15 games that pass the Bechdel Test |url=http://gameological.com/2012/07/something-other-than-a-man-15-games-that-pass-the-bechdel-test/ |accessdate=26. 6. 2012 |work=Gameological |date=1. 7.2012 |archivedate=2012-07-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120723010634/http://gameological.com/2012/07/something-other-than-a-man-15-games-that-pass-the-bechdel-test/ |deadurl=yes }}</ref> i [[strip]]ove.<ref name="MTV Geek! 22 February 2012">{{cite news |last=Zalben|first=Alex |title=''Witchblade''/''Red Sonja #1'' Passes The Bechdel Test |url=http://geek-news.mtv.com/2012/02/22/witchbladered-sonja-1-passes-the-bechdel-test-advance-review/ |accessdate=26. 7. 2012 |newspaper=[[MTV Geek!]] |date=22. 2. 2012 }}</ref> === Finansijski aspekt === Autori sajta ''Vokativ'' takođe su primetili da su filmovi koji su prošli na testu zaradili ukupno $4.22 milijardi u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], dok su oni koji su pali zaradili $2.66 milijardi, na osnovu čega su zaključili da se [[holivud]]skim producentima više isplati da daju ženama više prostora na filmskim ekranima.<ref name="Vocativ 2014">{{cite news |last1= Sharma |first1= Versha |last2= Sender |first2= Hanna |title= Hollywood Movies With Strong Female Roles Make More Money |url= http://www.vocativ.com/01-2014/hollywood-movies-strong-female-roles-make-money/ |accessdate= 2. 1. 2014 |newspaper= Vocativ |date= 2. 1. 2014 |archivedate= 2014-01-03 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20140103011915/http://www.vocativ.com/01-2014/hollywood-movies-strong-female-roles-make-money/ |deadurl= yes }}</ref> U studiji iz 2014. koju je objavio sajt ''FiveThirtyEight'' analizirano je oko 1.615 filmova prikazanih u periodu između [[1990]]. i [[2013]]. i došlo se do zaključka da je budžet filmova koji su prošli na testu bio 35% manju od onih koji nisu. Takođe se pokazalo da su filmovi koji su prošli na testu imali 37% veći povrat uloženog kapitala od onih koji nisu, kako u SAD tako i u svetu.<ref name="538 2014">{{cite news |newspaper= FiveThirtyEight |last=Hickey|first=Walt|title= The Dollar-And-Cents Case Against Hollywood’s Exclusion of Women |date= 1. 4. 2014 |url= http://fivethirtyeight.com/features/the-dollar-and-cents-case-against-hollywoods-exclusion-of-women/ }}</ref> === Objašnjenje === Relativni nedostatak rodne raznolikosti među scenaristima i drugim filmskim profesionalcima navodi se kao jedan od razloga zbog koga veliki broj filmova ne dobijaju prolaznu ocenu na Bekdel testu.<ref name="NPR 2 September 2008" /> Godine [[2012]]. analizirano je 100 komercijalno najuspešnijih filmova u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i pokazalo se da se žena samo šest puta pojavila na mestu [[reditelj]]a, [[Scenarista|scenariste]] ili [[Filmski producent|producenta]].<ref name="Metro 18 July 2013" /> Pretpostavke profesionalaca o preferencijama publike takođe mogu da igraju važnu ulogu: jedna studentkinja pisanja scenarija na Univerzitetu Kalifornija u [[Los Anđeles]]u je 2008. pisala o tome kako su je profesori uputili na to da publika „želi samo muške glavne likove koji su [[evropeidna rasa|belci]] i [[heteroseksualnost|strejt]]“, a ne „gomilu žena koje govore o čemu god žene inače govore“ kako je naveo jedan filmski profesionalac sa kojim je bila u prilici da razgovara.<ref>{{cite news |last=Kesler|first=Jenifer |title=Why film schools teach screenwriters not to pass the Bechdel test |url=http://thehathorlegacy.com/why-film-schools-teach-screenwriters-not-to-pass-the-bechdel-test/ |accessdate=26. 7. 2012 |newspaper=The Hathor Legacy |date=30. 6. 2008 }}</ref> == Ograničenja i kritike == Bekdel test samo u određenoj meri pokazuje da li su žene prisutne u delima fikcije. Neki filmovi mogu proći na testu uprkos [[Seksizam|seksističkom]] sadržaju, dok neki projekti sa centralnim i značajnim ženskim likovima mogu pasti na testu.<ref name="ok">{{cite news|url=http://www.oudaily.com/l_and_a/arts_and_entertainment/column-bechdel-rule-still-applies-to-portrayal-of-women-in/article_d3dc6a7d-8fcb-589c-885a-649fe33db5e1.html |last=Wilson|first=Sarah|date=28. 6. 2012 |publisher=The Oklahoma Daily |title=Bechdel Rule still applies to portrayal of women in films}}</ref> [[Rod (sociologija)|Rodna]] [[diskriminacija]] ne mora biti jedini razlog zbog koga neki projekti padaju na testu, jer određene okolnosti pod kojima se radnja odvija mogu biti razlog isključenosti žena (na primer ''[[Ime ruže (roman)|Ime ruže]]'' [[Umberto Eko|Umberta Ekoa]] čija se radnja odvija u [[Srednji vijek|srednjevekovnom]] [[manastir]]u).<ref name="antipope">{{cite web|last=Stross|first=Charles|title=Bechdel's Law|url = http://www.antipope.org/charlie/blog-static/2008/07/bechdels_law.html |work=Charlie's Diary|date=28. 7. 2008|authorlink=Charles Stross|accessdate=26. 6. 2012}}</ref> Iz ovih razloga Robi Kolin iz ''Dejli telegrafa'' kritikovao je test navodeći da se više fokusira na brojčane podatke nego na analizu, i sugerisao da bi problem nedostatka kompleksnih ženskih likova na filmu trebalo da bude predmet analize diskursa i da neće biti rešen samo ako veći broj filmova prođe na Bekdel testu.<ref>{{cite news|last=Collin|first=Robbie|title=Bechdel test is damaging to the way we think about film|url = http://www.telegraph.co.uk/culture/film/10450463/Bechdel-test-is-damaging-to-the-way-we-think-about-film.html |accessdate=15. 11. 2013|newspaper=The Telegraph|date=15. 11. 2013}}</ref> Volt Hiki koji piše za sajt ''FiveThirtyEight'' naveo je da se testom ne može utvrditi da li neki film prikazuje dobar primer rodne ravnopravnosti i da to što će proći na testu ne mora da znači da je kvalitetno napisan i da ima značajne i kompleksne ženske likove. Uprkos ovome, Hiki je dodao da je „to najbolji test o rodnoj ravnopravnosti na filmu koji imamo - i što je još važnije jedini test na osnovu koga možemo prikupiti neke podatke.“<ref name="538 2014" /> Kada je u pitanju kvantitativna analiza, Fejt Lorens je primetila da rezultati zavise od toga koliko se rigorozno test primenjuje. Jedno od pitanja koja se javljaju tokom njegove primene jeste da li se pominjanjem muškarca tokom razgovora koji se takođe bavi drugim temama poništava čitav dijalog i krši treće pravilo Bekdel testa. Ukoliko to nije slučaj, postavlja se pitanje kako definisati početak i kraj razgovora.<ref name="sparqling">{{cite web|last=Lawrence|first=Faith|title=SPARQLing Conversation: Automating The Bechdel-Wallace Test|url = http://nht.ecs.soton.ac.uk/2011/papers/12-flawrence.pdf |date=1. 6. 2011|work=Paper presented at the Narrative and Hypertext Workshop, Hypertext 2011|accessdate=26. 6. 2012}}</ref> Nina Pauer napisala je da nas test tera da postavimo pitanje da li dela fikcije moraju da predstave ženu na realističan način, kao i da tek treba da bude utvrđeno koliko često stvaran život prolazi na Bekdel testu.<ref name="Power 2009" /> == Izvedeni testovi == Bekdel test inspirisao je ljude da osmisle druge testove koji po [[Rod (sociologija)|rodnoj]] osnovi ocenjuju dela [[Fikcija|fikcije]] i [[Novine|novinske]] tekstove. === Ruso test === Godine [[2013]]. američka [[LGBT]] medijska organizacija [[GLAAD]] predstavila je Vito Ruso test, namenjen analizi načina na koji su LGBT likovi predstavljeni u filmskoj industriji. Inspirisan Bekdel testom, dobio je ime po filmskom istoričaru [[Vito Ruso|Vitou Rusou]] i obuhvata tri kriteriujma:<ref>{{cite web |title=GLAAD introduces 'Studio Responsibility Index', report on LGBT images in films released by 'Big Six' studios |url=http://www.glaad.org/releases/glaad-introduces-studio-responsibility-index-report-lgbt-images-films-released-big-six |date=20. 8. 2013 |publisher=[[GLAAD]] |accessdate=24. 8. 2013 }}</ref><ref name="The Atlantic 21 August 2013">{{cite news|last=John|first=Arit|title=Beyond the Bechdel Test: Two (New) Ways of Looking at Movies|url=http://www.theatlanticwire.com/entertainment/2013/08/beyond-bechdel-test-two-new-ways-looking-movies/68563/|accessdate=15. 9. 2013|newspaper=The Atlantic|date=21. 8. 2013|archivedate=2013-09-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130924231859/http://www.theatlanticwire.com/entertainment/2013/08/beyond-bechdel-test-two-new-ways-looking-movies/68563/|deadurl=yes}}</ref> # U filmu postoji lik koji je identifikovan kao LGBT osoba, # koji nije definisan samo svojom [[Seksualna orijentacija|seksualnom orijentacijom]] i [[Rodni identitet|rodnim identitetom]] # i značajno utiče na tok radnje. === [[Finkbajner test]] === Bekdel test takođe je inspirisao kreaciju Finkbajner testa, liste stavki koja pomaže novinarima da izbegu [[seksizam]] u tekstovima o [[Nauka|naučnicama]].<ref name="CJR 22 March 2013">{{cite news |last=Brainard|first=Curtis |title=‘The Finkbeiner Test’ Seven rules to avoid gratuitous gender profiles of female scientists |url=http://www.cjr.org/the_observatory/finkbeiner_test_gender_gap_fem.php?page=all |accessdate=31. 3. 2013 |newspaper=[[Columbia Journalism Review]] |date=22. 3. 2013 }}</ref> === Mako Mori test === Mako Mori test je dobio ime po protagonistkinji (i jedinom ženskom liku koji ima veći značaj) iz blokbastera ''[[Bitka za Pacifik]]'', koji je dobio negativnu ocenu na Bekdel testu. Kako bi ukazali na ono što smatraju prednošću filmske priče u pogledu [[Rodna ravnopravnost|rodne ravnopravnosti]], ljubitelji su predložili Mako Mori test koji pozitivno ocenjuje film ukoliko je ispunio sledeće uslove: # Ima bar jednog ženskog lika, # koji ima sopstvenu priču # i nije tu samo da bi poslužio kao sporedni lik u priči nekog muškarca.<ref>{{cite web|last=Peterson|first=Price |url=http://www.thewire.com/entertainment/2013/08/beyond-bechdel-test-two-new-ways-looking-movies/68563/ |title=Beyond the Bechdel Test: Two (New) Ways of Looking at Movies |publisher=The Wire |date=21. 8. 2013|accessdate=15. 8. 2014}}</ref><ref>{{cite web|last=Klee|first=Miles |url=http://www.dailydot.com/fandom/mako-mori-test-bechdel-pacific-rim/ |title=The Mako Mori Test: 'Pacific Rim' inspires a Bechdel Test alternative |publisher=Dailydot.com |date=18. 8. 2013|accessdate=15. 8. 2014}}</ref> == Izvori == <div style="height:200px; overflow:auto;"> {{reflist|2}} </div> == Spoljašnje veze == *''[http://bechdeltest.com/ Bechdeltest.com]'', user-edited film database *''[http://women-in-film.silk.co/ Women in Film]'', analysis tool for data from bechdeltest.com *''[http://bechdeltestingcomics.tumblr.com/ Bechdel Testing Comics]'' blog *''[http://bechdelgamer.wordpress.com/ Bechdel Gamer]'' blog [[Kategorija:Teorija filma]] [[Kategorija:Feminizam]] 0nvh4rzssyoti6jcy1cpyf5on1uveod 0 4578354 41263137 41074357 2022-08-25T14:52:58Z 79.140.150.235 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja=pink | ime = Nosonja<br>''Nasalis larvatus''<ref name=msw3>{{MSW3 Groves|pages=168–169|id=12100619}}</ref> | status = EN | status_system = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{IUCN2008|assessor=Meijaard, E.|assessor2=Nijman, V.|assessor3=Supriatna, J.|last-assessor-amp=yes|year=2008|id=14352|title=Nasalis larvatus|downloaded=4 January 2009}}</ref> | slika = Proboscis monkey (Nasalis larvatus) male Labuk Bay 2.jpg | slika_opis = '''[[Mužjak]]'''<br>(Labuk Bay, [[Sabah]], [[Borneo]], [[Malezija]]) | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammal]]ia | ordo = [[Primate]]s | familia = [[Cercopithecidae]] | subfamilia = [[Colobinae]] | genus = '''''Nasalis''''' | genus_autorstvo = [[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|É. Geoffroy]], 1812 | species = '''''N. larvatus''''' | binomial = ''Nasalis larvatus'' | species_autorstvo = [[Friedrich von Wurmb|Wurmb]], 1787 | raspon_mapa = Nasalis larvatus range map.png | range_map_alt = | range_map_caption = }} [[Datoteka:Nasalis larvatus range map.png|mini|thumb|220px|Rasprostranjenje vrste ''Nasalis larvatus'']] '''Nosonja''', '''nosati majmun''' ili '''dugonosi majmun''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Nasalis larvatus'') u lokalnom području [[Indonezijski jezik|indonezijski]] '''''bekantan''''' je crveno-tamni [[majmuni Starog svijeta|majmun Starog svijeta]]. [[Endemizam|Endem]] je [[Azija|Jugoistočne Azije]], na otoku [[Borneo]]. Ova [[vrsta]] [[repati majmuni|repatog majmuna]], lako se identificira po neuobičajeno velikim nosevima, po kojoj je i imenovana. Ova vrsta koegzistira sa [[orangutan|borneanskim orangutanom]].<ref>{{Cite journal|url = http://ageconsearch.umn.edu/bitstream/55097/2/WP138.pdf|title = Economics, Ecology and the Environment: "Conservation of the Proboscis Monkey and the Orangutan in Borneo: Comparative Issues and Economic Considerations." March 2007.|date = 2007|journal = |doi = |pmid = |access-date = }}</ref> Pripada [[tipski rod|monotipskom]] rodu '''''Nasalis''''', iako je i [[langur svinskog repa]] tradicijski bio uključivan u ovaj rod.<ref>{{cite journal |authors=Bradon-Jones D, Eudey AA, Geissmann T, Groves CP, Melnick DJ, Morales JC, Shekelle M, Stewart CB | year = 2004 | title = Asian primate classification | journal = International Journal of Primatology | volume = 25 | pages = 97–164 | doi=10.1023/B:IJOP.0000014647.18720.32}}</ref> Majmun nosonja također ima i indonezijsko ime ''monjet belanda'' ("holandski majmun"), ili čak i ''orang belanda'' ("holanđanin"), jer su Indonežani imali dojam da su [[Holanđani|holandski]] kolonizatori često imali slične velike trbuhe i noseve. == Taksonomija == Nosonja pripada potporodici ''[[Colobinae]]'' [[Majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]]. Im a dvije podvrste:<ref>Nasalis larvatus (Long-nosed Monkey Proboscis Monkey, UICN Red Book.</ref><ref>http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T14352A4434312.en.</ref> *''N. l. larvatus'' (Wurmb, 1787), rasprostranjenu u cjelokupnom [[arealu]] vrste, i *''N. l. orientalis'' (Chasen, 1940), koja je ograničena na sjeveroistočni [[Kalimantan]]. Međutim, razlike između podvrsta su male, pa svi autori ne priznaju podvrstu ''N. l. orientalis''. == Opis == [[Datoteka:Proboscis monkey (Nasalis larvatus) female Labuk Bay.jpg|thumb|Lice mužjaka]] Nosati majmun pripada kategoriji krupnih vrsta, kao jedan od najvećih repatih majmunskih vrsta porijeklom iz [[Azija|Azije]]. Samo [[tibetski makak]] i neke od [[sivi langur|sivih langura]] mogu se porediti sa njegovom veličinom. Kod njega je izražen [[seksualni dimorfizam]]. Glava i tijelo mužjaka imaju ukupnu dužinu od 66 do 76,2 cm i tipsku masu od 16 do 30 kg. Te mjere kod ženki iznose 53,3 do 62 cm i 7 do 12 kg.<ref name="Napier1985">Napier, J. R. and P. H. Napier. (1985) ''The Natural History of the Primates''. Cambridge, Mass.: MIT Press ISBN 0262640333.</ref><ref>[http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/proboscis_monkey/taxon Primate Factsheets: Proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') Taxonomy, Morphology, & Ecology]. Pin.primate.wisc.edu. Retrieved on 2012-08-21.</ref><ref>[http://www.brudirect.com/index.php/Special-Features/up-close-with-borneo-primates.html Up Close With Borneo Primates| Special Features]. Brudirect.com (2012-07-02). Retrieved on 2012-08-21.</ref> Nadalje, nos kod mužjaka doseže dužinu od 10,2 cm,<ref>Ellis D. (1986) "Proboscis monkey and aquatic ape". ''Sarawak Mus J'' 36(57):251-62.</ref> i visi niže od usta.<ref name="Ankel2007">Ankel-Simons F. (2007) [https://books.google.com/books?id=Mwl3M6c5KzoC&printsec=frontcover Primate Anatomy: an introduction], 3rd Ed. San Diego: Academic Press ISBN 0080469116.</ref><ref name=Payne1985/> I kod ženki, pak, je prilično veliki za primata. Nosati majmun ima dugi kožnati „kaput“; krzno na leđima je jarko narandžasto, crvenkasto smeđe, žućkasto smeđe ili ciglastocrveno.<ref name=Ankel2007/><ref name="Payne1985">Payne J, Francis CM, Phillips K. (1985) ''A field guide to the mammals of Borneo''. Kuala Lumpur (MY): World Wildlife Fund Malaysia & The Sabah Society ISBN 9679994716.</ref> Pod-dlaka je svjetlosiva, žućkasta ili sivkasta do svjetlo narandžasta.<ref name=Ankel2007/><ref name=Payne1985/> Lice je narandžasto-ružičasto. Mužjaci imaju crveni penis sa crnim skrotumom. Oba spola imaju ispupčen stomak. Kod mnogi majmuna prsi su povezani kožicama.<ref name=Ankel2007/> == Ponašanje == === Društveno === [[Datoteka:Proboscis monkey (Nasalis larvatus) composite.jpg|thumb|Skakanje (kompozitna slika), Labuk Bay, [[Sabah]], [[Borneo]], [[Malezija]]]] Nosati majmuni uglavnom žive u grupama sastavljenim od jednog odraslog mužjaka, nekoliko odraslih ženki i njihovih potomaka.<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1993/><ref name=Booratana2002/>Postoje i grupe u kojima su samo mužjaci.<ref name=Murai2004>{{cite journal|author=Murai T|year=2004|title= Social behaviors of all-male proboscis monkeys when joined by females|journal=Ecol Res|volume= 19| issue=4|pages=451–4|doi=10.1111/j.1440-1703.2004.00656.x}}</ref> Neke jedinke žive i usamljenički, obično mužjaci.<ref name=Boonratana1999>{{cite journal|author=Boonratana R|year=1999| title=Dispersal in proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'') in the lower Kinabatangan, Northern Borneo| journal=Tropic Biodiv| volume= 6| issue=3|pages=179–87|url=https://www.researchgate.net/publication/225088971_Dispersal_in_Proboscis_Monkeys_Nasalis_larvatus_in_the_Lower_Kinabatangan_Northern_Borneo}}</ref> Grupe žive u preklapajućim područjuma, uz malo teritorijalnosti,<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1993/> u [[društvo fisija-fuzija|društvima fisija-fuzija]], sa grupama koje se okupljaju na lokacijama za spavanje kad padne noć. Postoje grupe koje se okupljaju za spavanje, a ponekad i u sezoni i parenja i mladoženjstva.<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1993/><ref name=Booratana2002/> Grupe okupljaju se u toku dana i putuju zajedno, ali samo jedinke mladoženja igraju se sa onima u svoje grupe.<ref name=Booratana2002>{{cite journal|author=Boonratana R|year=2002|title= Social organisation of proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'') in the lower Kinabatangan, Sabah, Malaysia|journal= Malay Nat J |volume=56| issue=1|pages=57–75}}</ref> Jednomužjačke grupe broje 9–19 jedinki, dok bande mogu imati i 60 članova.<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1999/> Grupe sa jednim mižjakom obično čini 12 jedinki, ali ih može biti i više.<ref name=Murai2004/> Ozbiljnija agresija je neuobičajena, ali se ponekad javlja manja.<ref>{{cite journal|author=Yeager CP|year=1992| title=Proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') social organization: nature and possible functions of intergroup patterns of association| journal=Am J Primatol| volume= 26| issue=2|pages=133–7|doi=10.1002/ajp.1350260207}}</ref> Sve u svemu, članovi iste bande su prilično tolerantni jedni prema drugima. Između ženki postoji linearna hijerarhijska dominacija. Mužjaci jedne muške grupe mogu ostati u svojim grupama i šest do osam godina. Zamjene rezidentnih mužaka u populaciji čini se da se javljaju bez ozbiljne agresije.<ref name=Boonratana1993/><ref name=Murai2004/> Kada odrastu, mužjaci napuštaju svoje rodne grupe i pridružuju se muškim grupama.<ref name=Bennett1993/><ref name=Boonratana1999/> Ženke također ponekad napuštaju svoje rodne grupe, možda da se izbegne [[Čedomorstvo (zoologija) | čedomorstvo]] ili ukrštanje u srodstvu, smanji konkurencija za hranu ili zbog uspona u njihovov socijalnom statusu.<ref name=Murai2004/><ref name=Boonratana1999/> === Razmnožavanje === Ženke spolno dozrijevaju pri uzrastu od pet godina. One dobijaju [[seksualna oteklina|spolne otekline]], koje uključuju genitalije koje postaju ružičaste ili crvene.<ref name=Murai2004/><ref name=Murai2006/> Parenje se uglavnom obavlja na jednom mjestu, u periodu od februara do novembra, dok se porođaji dešavaju između marta i maja.<ref name=Rajanathan1990>{{cite journal|authors=Rajanathan R, Bennett EL |year=1990| title=Notes on the social behaviour of wild proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'')| journal=Malay Nat J| volume= 44| issue=1|pages=35–44}}</ref> Kopulacije obično traju oko pola minute. <ref name = Boonratana1993/><ref name = Murai2004 /> Mužjak zgrabi žensku gležnjevima ili torzom i popne joj se iza leđa. <Ref name = Boonratana1993 /> Oba spola će ohrabriti parenja, ali nisu uvijek uspješni.<ref name=Murai2006>{{cite journal|author=Murai T|year=2006| title=Mating behaviors of the proboscis monkey (''Nasalis larvatus'')| journal=Am J Primatol| volume= 68| issue=8|pages=832–7|doi=10.1002/ajp.20266|pmid=16847976}}</ref> Kada su u fazi gonjenja, jedinke oba spola nadure lice. Osim toga, mužjaci se ponekad oglašavaju, a žeke istaknu svoje pozadine.<ref name=Bennett1993/><ref name=Murai2006/><ref name=Rajanathan1990/>Pareći parovi ponekad maltretiraju nedorasle (subadultne) individue.<ref name=Murai2006/> Nosonje mogu se tako ponašati i bez reproduktivne svrhe, kao kada su razigrani i kod sličnih odnosa među jedinkama istog spola. Trudnoće obično traju 166-200 dana ili malo duže.<ref name=Rajanathan1990/> Obično rađaju noću ili u ranim jutarnjim satima. Majke onda pojedu placentu i ližu mladunce i čiste ih.<ref name=Gorzitze1996>{{cite journal|author=Gorzitze AB|year=1996| title=Birth-related behavior in wild proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'')| journal=Primates| volume= 37| issue=1|pages=75–8|doi=10.1007/BF02382922}}</ref> Mladi počinju da jedu čvrstu hranu za šest sedmica, a odvajaju se od sedam mjeseci. Nos mladog mužjaka polahko raste dok ne dostigne veličinu odrasle dobi. Majka omogućava drugim članovima njene grupe da drže novorođenče.<ref name=Boonratana1993/><ref name=Rajanathan1990/><ref name=Gorzitze1996/> Kada se zamijeni rezidentni mužjak u jednomužjačkoj grupi, mladunci su u opasnosti od čedomorstva.<ref>{{cite journal|authors=Agoramoorthy G, Hsu MJ |year=2004| title=Occurrence of infanticide among wild proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'') in Sabah, Northern Borneo| journal=Folia Primatol| volume= 76| issue=3|pages=177–9|doi=10.1159/000084380|pmid=15900105}}</ref> === Komuniciranje === Nosati majmuni poznati su po različitoj vokalizaciji. Kada označavaju status u grupi, mužjaci će emitovati zvuk trube. Imaju posebno trubljenje prema novorođenčadi, koje se koristi i za sigurnost. Kao znak uzbune, mužjaci proizvode signal opasnosti. Oba spola daju prijeteće pozive, ali svaki je drugačiji. Osim toga, zrele i nezrele jedinke emituju takozvani "ženski poziv" kada su ljuti.<ref>{{cite journal|authors=Messeri P, Trombi M |year=2000| title=Vocal repertoire of proboscis monkey (''Nasalis larvatus'', L.) in Sarawak| journal=Folia Primatol| volume= 71| issue=4|pages=268–87}}</ref> Trubljenje, mrmljanje i režanje su ćesti za vrijeme agonističannih susreta niskog intenziteta. Nevokalno ispoljavanje uključuje tresenje grana pomoću skokova, pokazivanje golih zuba, otvorene prijetnje ustima i [[erekcija|erekcije]] kod mužjaka, u istim situacijama.<ref name=Boonratana1993/> == Ekologija == === Rasprostranjenje i staništa === [[Datoteka:Proboscis monkey (Nasalis larvatus) juvenile Labuk Bay.jpg|thumb|Mladunče, Labuk Bay, [[Sabah]], [[Borneo]], [[Malezija]]]] Majmun nosonja je [[endem]]ska vrsta na ostrvu [[Borneo]] i mogu se naći na sva tri države koji dele ostrvo: [[Brunei]], [[Indonezija]] i [[Malezija]].<ref>{{cite journal|authors=Brandon-Jones D, Eudey AA, Geissmann T, Groves CP, Melnick DJ, Morales JC, Shekelle M, Stewart CB |year=2004| title=Asian primate classification| journal=Int J Primatol| volume= 25| issue=1|pages=97–164|doi=10.1023/B:IJOP.0000014647.18720.32}}</ref> Najčešće živi u priobalnim područjima i duž reka.<ref name=Bennett1993>Bennett EL, Gombek F (1993) ''Proboscis monkeys of Borneo. Sabah (MY):Koktas Sabah Berhad Ranau''</ref> Ova vrsta je ograničena na nizijska staništa koja mogu dosezati područja plime.<ref name=Sebastian2000>{{cite journal|author=Sebastian AC|year= 2000|title=Proboscis monkeys in Danau Sentarum National Park| journal=Borneo Res Bull| volume= 31|pages=359–71}}</ref><ref>{{cite journal|authors=Kawabe M, Mano T |year=1972| title=Ecology and behavior of the wild proboscis monkey, ''Nasalis larvatus'' (Wurmb) in Sabah, Malaysia| journal=Primates| volume= 13| issue=2|pages=213–28|doi=10.1007/BF01840882}}</ref> Favorizuje [[dipterokarp]]e, [[mangrove]] [[rijeka|riječne]] šume.<ref name=Bennett1993/> Mogu se naći u močvarnim šumama, zakržljalim močvarnim šumama, šumama i plantažama gumijevca, krečnjačkim brdskim šumama, močvarama sa ''[[Nypa fruticans]]'', močvari [[Nibong]], visokioj močvarnoj šumi, tropskim šumama i strmim liticama.<ref name = Sebastian2000 /> Ova vrsta obično ostaje unutar najmanje kilometar od izvora vode. To je možda najviše vodenu od primata i prilično dobar plivač, sposoban za plivanje. Poznato je da pliva preko rijeke.<ref name=Sebastian2000/>Jedinke ove vrste obično ostaju unutar najmanje kilometar od izvora vode. To je možda primat koji je najviše vezan za vodu i prilično je dobar plivač, sposoban za plivanje do 20 m pod vodom. Poznato je da pliva preko rijeke. <Ref name = Sebastian2000 /> Osim toga, majmun nosonja je u velikoj mjeri arborikolan i kreće se četveronoške i u skokovima.<ref name = Napier1985 /> Poznato je da skaču sa grana i spuštaju se u vodu.<ref name=Sebastian2000/><ref name=Napier1985/><ref name=Boonratana1993>Boonratana R. (1993) [https://www.researchgate.net/publication/35492838_The_ecology_and_behaviour_of_the_proboscis_monkey_Nasalis_larvatus_in_the_Lower_Kinabatangan_Sabah The ecology and behaviour of the proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') in the lower Kinabatangan, Sabah]. PhD dissertation, Mahidol University.</ref> === Ishrana i aktivnost === [[Datoteka:Proboscis monkey.jpg|thumb|upright|left|Nosonja sjedi na drvetu]] Kao sezonski folivor (listojed) i [[frugivor]], nosati majmun jede prvenstveno plodove i lišće.<ref name=Boonratana1993/> Jede i cvjetove, sjemenke i insekte u manjoj mjeri. Konzumira najmanje 55 različitih biljnih vrsta , "s uočljivom prednosti“ za '' [[Eugenia]]'' sp., ''[[Ganua motleyana]]'' i ''[[Lophopetalum javanicum]]''.<ref name=Yeager/> Mladi listovi i plodovi imaju prednost nad zrelim. Budući da jede sezonski, nosonja jede plodove uglavnom od januara do maja i uglavnom lišće od juna do decembra.<ref name=Boonratana1993/><ref name=Yeager>{{cite journal|author=Yeager CP|year=1989|journal= Int J Primatol 10| issue=6|pages=497–530|doi=10.1007/BF02739363|title=Feeding ecology of the proboscis monkey (''Nasalis larvatus'')|volume=10}}</ref> Grupe obično spavaju na susjednom drveću.<ref>{{cite journal|author=Yeager CP|year=1990| title=Proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') social organization: group structure| journal=Am J Primatol| volume= 20| issue=2|pages=95–106|doi=10.1002/ajp.1350200204}}</ref> Imaju sklonost da spavaju u blizini rijeke, ako je u okolini. Dan počinju ishranom, a onda se odmaraju u unutrašnjosti. Svakodnevne „aktivnosti“ sastoje se u mirovanju, putovanju, hranjenju i održavanju opreza.<ref name=Boonratana1993/> Povremeno, oni prežvakuju sadržaj želuca, kako bi se omogućila efikasnija probava i unos hrane.<ref name=Matsuda2011>{{Cite journal | last1 = Matsuda | first1 = I. | last2 = Murai | first2 = T. | last3 = Clauss | first3 = M. | last4 = Yamada | first4 = T. | last5 = Tuuga | first5 = A. | last6 = Bernard | first6 = H. | last7 = Higashi | first7 = S. | doi = 10.1098/rsbl.2011.0197 | title = Regurgitation and remastication in the foregut-fermenting proboscis monkey (''Nasalis larvatus'') | journal = Biology Letters | volume = 7 | issue = 5 | pages = 786–789 | year = 2011 | pmid = 21450728| pmc =3169055 }}</ref> Kada se spušta noć, majmuni se ponovo vraćaju u blizinu rijeke i pristupačne hrane. [[Predator]]i u nosatih majmuna uključuju [[krokodil]]e, [[leopard |magličastog leoparda]], [[orao|orlove]], monitorske [[gušter]]e i [[piton]]a. Majmuni prelaze rijeku na plićacima ili preko grana ako je moguće. To može poslužiti i za izbjegavanje predatora.<ref>{{cite journal|author=Yeager CP|year=1991| title=Possible antipredator behavior associated with river crossings by proboscis monkeys (''Nasalis larvatus'')| journal=Am J Primatol| volume= 24| issue=1|pages=61–6|doi=10.1002/ajp.1350240107}}</ref> == Status konzervacije == Nosonja je ocijenjen kao [[ugrožena vrsta]] u [[IUCN crvena lista ugroženih vrsta|IUCN crvenoj listi ugroženih vrsta]] i naveden u Dodatku I [[CITES]]-a. Do 2008., njegova ukupna populacija je pala za više od 50%, u posljednjih 36-40 godina, zbog stalnog gubitka [[stanište|staništa]] i lova u nekim područjima. Populacija je fragmentirana: najveća preostala populacija se nalazi u [[Kalimantan]]u; ima ih daleko manje u [[Sarawak]]u, [[Brunej]]ma i [[Sabah]]u. Nosonja je zaštićen zakonom u svim regijama Bornea. U Maleziji, on je zaštićen brojnim zakonima, uključujući Zakon o zaštiti divljine (''Wildlife Protection'') (savezni zakon), Wildlife Protection Pravilnikom o zaštiti divljine iz 1998. godine (poglavlje 26) i Konservaciji divljine iz 1997. (državni zakon Sabaha). Nosati majmuni mogu se naći u 16 zaštićenih područja: Nacionalni parkovi Danau Sentarum, Gunung Palung, Kendawangan rezervatu prirode, Kutai, zaštićenoj šumi Lesan, Rezervatima prirode Muara Kaman i Mandor, te Nacionalnom parku Tanjung Puting u Indoneziji. U Maleziji to su Nacionalni park Bako, šumski rezervati Gunung Pueh, Kabili-Sepilok, Nacionalni park Klias, rezervati Kulamba, Donji Kinabatangan, Sungei Samunsam i Ulu Segama. == Povezano == * [[Majmuni Starog svijeta]] == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nasalis larvatus}} * ARKive – [http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Nasalis_larvatus/ images and movies of the Proboscis monkey ''(Nasalis larvatus)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060507100133/http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Nasalis_larvatus/ |date=2006-05-07 }} * [http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/links/nasalis Primate Info Net ''Nasalis'' Factsheets] * [http://www.proboscismonkey.org/ Save the Proboscis Monkeys] Petition and weblog with info on the rare, endangered species. * [http://video.nationalgeographic.com/video/player/animals/mammals-animals/monkeys-and-lemurs/monkey_proboscis_captivity.html National Geographic video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080917023855/http://video.nationalgeographic.com/video/player/animals/mammals-animals/monkeys-and-lemurs/monkey_proboscis_captivity.html |date=2008-09-17 }} * John C.M. Sha, Ikki Matsuda & Henry Bernard (2011) ''[http://www.nhpborneo.com/book/n025 The Natural History of the Proboscis Monkey]'' * John C.M. Sha, Henry Bernard, and Senthival Nathan (2008) [http://www.primate-sg.org/storage/PDF/PC23.nasalis.sabah.V2.pdf Status and Conservation of Proboscis Monkeys in Sabah, East Malaysia] [[Kategorija:Majmuni Starog svijeta]] [[Kategorija:Borneo]] 9jtqrc7qvs62u075wioxlfxrevxyi6b 0 4579783 41263170 41224808 2022-08-25T20:12:00Z Zavičajac 76707 /* E */ wikitext text/x-wiki Na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] za grad [[Sarajevo]] se nalaze sljedeći spomenici: {{TOC}} [[Datoteka:Alipasina_dzamija.jpg|desno|mini|200x200px|Alipašina džamija]] [[Datoteka:Sarajevo_Antoniuskirche1.jpg|desno|mini|267x267px|Franjevačka crkva sv. Ante]] [[Datoteka:Sarajevo_old_orthodox01.jpg|desno|mini|200x200px|Stara pravoslavna crkva]] [[Datoteka:Sarajevo_Old_Synagogue_01.jpg|desno|mini|267x267px|Stara sinagoga]] [[Datoteka:Sarajevo_Seher_Čehajin_most.jpg|desno|mini|200x200px|Šeherćehajina ćuprija]] == A == * [[Šejh Feruhova džamija|Abdesthana (Šejh Feruhova džamija)]] sa grobljem i česmom, graditeljska cjelina; * [[Alifakovac (groblje)]], grobljanska cjelina; * [[Alipašina džamija]] sa haremom, graditeljska cjelina; * [[Arhiv Instituta za muzikologiju Muzičke akademije|Arhiv Instituta za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu]], pokretno dobro; * [[At Mejdan]], arheološko područje; * [[Aškenaška sinagoga u Sarajevu|Aškenaski hram]], historijski spomenik ; == B == * [[Banka na Obali]] (bivši Objekat Filijale austro-ugarske banke), historijski spomenik; * [[Bakarevića džamija u Sarajevu|Bakarevića (Kekeki-Sinanova) džamija u Sarajevu]], graditeljska cjelina; * [[Baščaršijska džamija]] (džamija Havadže Duraka), historijska građevina; * [[Bijela džamija (Sarajevo)|Bijela džamija]] (džamija Divan katiba Hajdara), graditeljska cjelina; * [[Brusa bezistan]] (Rustem-pašin bezistan, Mali bezistan) sa dućanima, graditeljska cjelina; == C == * [[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]], graditeljska cjelina; * [[Careva ćuprija]], historijski spomenik; * [[Crkva Prenos mošti Sv. Oca Nikolaja]] i Zgrada Bogoslovije u Reljevu u, graditeljska cjelina; * [[Crkva presvetog Trojstva u Sarajevu]], historijska građevina; * [[Crkva sv. Josipa (Sarajevo)|Crkva sv. Josipa na Marijin Dvoru]], historijska građevina; * [[Crkva svetog Vinka Paulskog u Sarajevu]], graditeljska cjelina; * [[Crkva sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu]], graditeljska cjelina; * [[Arheološki lokalitet Crkvina na Ilidži]], ostaci predromaničke crkve i srednjevjekovno groblje, historijsko područje; == Č == * [[Čekaluša ulica]] * [[Čekrekčijina džamija]], graditeljska cjelina; * [[Čobanija džamija|Čobanija (Čoban Hasan vojvode) džamija]], graditeljska cjelina; == D == * [[Debelo Brdo (Sarajevo)|Debelo brdo]], prahistorijsko gradinsko naselje, antički i kasnoantički odbrambeni objekat, arheološko područje; * [[Despića kuća]], historijska građevina; * [[Dom društva Gajret]], historijska građevina; == E == * [[Prve elektrane u Bosni i Hercegovini|Električna centrala na Hridu]], industrijska graditeljska cjelina; * [[Prve elektrane u Bosni i Hercegovini|Električna centrala na Hisetima (Marijin Dvoru)]], industrijska graditeljska cjelina; * [[Evangelistička crkva u Sarajevu]] == F == * [[Ferhadija (Sarajevo)|Ferhadija džamija]], graditeljska cjelina; * [[Kinoteka Bosne i Hercegovine|Filmski materijal Kinoteke Bosne i Hercegovine]], pokretno dobro; * [[Firuz-begov hamam]], mjesto i ostaci historijske građevine; * [[Historijski arhiv Sarajeva|Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo]], pokretno dobro; * [[Franjevačka crkva sv. Ante Padovanskog u Sarajevu|Franjevački samostan i crkva sv Ante]] zajedno sa pokretnom imovinom, graditeljska cjelina; [[File:Igmanski marš - spomenik na Igmanu Veliko polje 2.jpg|mini|desno|Igmanski marš - spomenik na [[Igman]]u, Veliko polje]] == G == * [[Gazi Husrev-begov bezistan]] sa dućanima, graditeljska cjelina; * [[Gazi Husrev-begova džamija]], graditeljska cjelina; * [[Gazi Husrev-begova medresa]] sa mjestom i ostacima Hanikaha, graditeljska cjelina; * [[Gospođicina kuća u ulici Hamdije Kreševljakovića broj 1]], historijska građevina; * [[Gradac na Ilinjači]] u Gornjem Kotorcu, arheološko područje; * [[Gradska tržnica Markale|Gradska tržnica]] (Markale, ili Markthalle), historijski spomenik ; * [[Gradska vijećnica Sarajevo|Gradska vijećnica]], historijska građevina; * [[Gazi Husrev-begov vakuf|Grupa objekata Gazi Husrev-begovog vakufa]]; * [[Grupa zgrada u Kotromanićevoj ulici]] * [[Spomenici posvećeni Igmanskom maršu|Grupa spomenika posvećenih Igmanskom maršu u Sarajevu]], graditeljska cjelina; == H == * [[Hadži Sinanova tekija]] (Silahdar Mustafa paše) sa [[Sarač Alijina džamija|Sarač Alijinom džamijom]] i mezarjem, ambijentalna cjelina; * [[Vekil-Harač džamija ili Hadžijska|Hadžijska džamija]] (Vekil Harčova), graditeljska cjelina; * [[Hadžimuratovića Daire]] (Velike Daire), graditeljska cjelina; * [[Bosanska kuća|Hadžišabanovića kuća]], stambena graditeljska cjelina; * [[Hastahana]] (zgrada Vakufske bolnice), graditeljska cjelina; * [[Hotel Stari Grad]] (nekadašnji han Gazi Husrev-begovog vakufa, Hotel Gazi) i stambeni objekat Kadić, graditeljska cjelina; * [[Hotel Zagreb u Sarajevu|Hotel Zagreb]], historijska građevina; == I == * [[Isa-begova zavija]], prirodno-graditeljska cjelina; == J == * [[Jajce kasarna]], graditeljska cjelina; * [[Jevrejsko groblje u Sarajevu]], grobljanska cjelina; == K == * [[Katedrala Srca Isusova]], historijska građevina; * [[Kazandžiluk]], [[Male Daire]] i [[Luledžina ulica]], ambijentalna cjelina * [[Bosanska kuća|Kompleks Svrzine kuće]], stambena graditeljska cjelina; * [[Kompleks vila iz austrougarskog perioda u Petrakijinoj ulici]], graditeljska cjelina; * [[Konak na Bistriku]] zajedno sa pokretnim naslijeđem, graditeljska cjelina; * [[Kozja ćuprija]], historijski spomenik ; * [[Bosanska kuća|Kuća Alije Đerzeleza]], graditeljska cjelina; * [[Kuća Damić]] u Radićevoj ulici broj 10, historijska građevina; * [[Kunovski zapis u vlasništvu Zemaljskog muzeja BiH]], pokretno dobro; == L == * [[Latinska ćuprija]], historijska građevina; == M == * [[Džamija Šejha Magribije|Magribija džamija]], historijski spomenik ; * [[Mičćina džamija|Mišćina (Kebkebir hadži Ahmedova) džamija]], historijska građevina; * [[Rimski most]] preko rijeke Bosne u Plandištu, prirodno-graditeljska cjelina; * [[Musaf Fadil-paše Šerifovića]] smješten u zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke]] u Sarajevu, pokretno dobro; * [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzička akademija]] (Zavod svetog Augustina), povijesna građevina * [[Muzej Mlade Bosne u Sarajevu|Muzej Mlade Bosne]], pokretno dobro == N == * [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodno pozorište]], historijska građevina; * [[Nekropole sa stećcima i nišanima u Sarajevu|Nekropola sa stećcima i nišanima u Faletićima]], historijsko područje; * [[Nekropole sa stećcima i nišanima u Sarajevu|Nekropole sa stećcima i nišanima u selu Donji Močioci]], prirodno i historijsko područje; * [[Neboder Željezničko-stambene zadruge u Sarajevu]] == O == * [[Dom Armije u Sarajevu]], historijski spomenik; * [[Oficirski paviljoni]], graditeljska cjelina; * [[Objekti skloništa u Sarajevu]] u krugu industrijske zone - Glavne željezničke radionice Sarajevo == P == * [[Palata Ješue D. Saloma]] na Obali Kulina bana 20, historijska građevina; * [[Palata Musafija]], historijska građevina; * [[Butmir|Prahistorijsko naselje u Butmiru]], arheološko područje; * [[Crkva sv. Save na Ilidži]] u Blažuju sa grobljem, graditeljska cjelina; * [[Pravoslavna Mitropolija (Sarajevo)|Pravoslavna Mitropolija]] zajedno sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina; == R == * [[Aquae S...|Rimske iskopine na Ilidži]], arheološko područje; * [[Rodna kuća Vladislava Skarića]] (Kuća Jeftana Despića, Objekat Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), stambena graditeljska cjelina; * [[Pravosudna palata u Sarajevu]], historijska građevina; [[File:Sarajevo - FIS 1.jpg|mini|desno|Sportski centar FIS (nekadašnji Sokolski dom društva “Matica”)]] [[File:Džidžikovac IMG_20180126_152816.jpg|mini|desno|Stambeni kompleks na Džidžikovcu]] == S == * [[Saborna crkva u Sarajevu|Saborna crkva]] (crkva Presvete Bogorodice) sa pokretnim naslijeđem, historijska građevina; * [[Saburina kuća]], historijska građevina; * [[Sarajevska čaršija]], historijsko gradsko područje; * [[Sarajevska sahat-kula|Sahat kula]], historijski spomenik ; * [[Salomova palata]] u Sarajevu, historijska građevina; * [[Sarajevska Hagada]], pokretno dobro u vlasništvu Bosne i Hercegovine * [[Spomen-park Vraca]], graditeljska cjelina; * [[Sportski centar FIS|Sportski centar FIS (nekadašnji Sokolski dom društva “Matica”)]] u Sarajevu, Općina Centar Sarajevo; * [[Stambeni kompleks na Džidžikovcu|Stambeni kompleks]] na [[Džidžikovac|Džidžikovcu]], graditeljska cjelina; * [[Stambeni objekat u ulici Višnjik 16 u Sarajevu|Stambeni objekat u ulici Višnjik 16]], historijska građevina * [[Stambeno naselje Crni Vrh]], graditeljska cjelina; * [[Vakuf Čokadži Sulejmana|Stambeno-poslovni objekat Vakufa Čokadži Sulejmana]], historijska građevina; * [[Vakuf Hovadža Kemaludina|Stambeno-poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina]] (Mekteb), historijska građevina; * [[Stambeno-poslovna zgrada u ulici Mula Mustafe Bašeskije]], historijska građevina; * [[Stambeno-poslovna zgrada u ulici Maršala Tita 27 (Sarajevo)|Stambeno-poslovna zgrada u ulici Maršala Tita broj 27]], historijska građevina; * [[Stambena zgrada u ulici Franjevačka br. 2| Stambena zgrada u ulici Franjevačka br. 2 (zgrada Mehmedbega Fadilpašića)]], historijska građevina; * [[Stara pravoslavna crkva u Sarajevu]] (Crkva svetih arhanđela Mihaila i Gavrila), graditeljska cjelina; * [[Stari grad Vratnik]], graditeljska cjelina; * [[Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine|Stari jevrejski hram]], historijska građevina; * [[Nekropole sa stećcima i nišanima u Sarajevu|Staro groblje na Kovačima]], grobljanska cjelina; * [[Nekropole sa stećcima i nišanima u Sarajevu|Stećak i staro muslimansko groblje u Mrkovićima]], historijsko područje; == Š == * [[Šeher-Ćehajina ćuprija]] u Sarajevu, historijski spomenik; * [[Školske zgrade u Gimnazijskoj ulici]], graditeljska cjelina; * [[Štrosmajerova ulica u Sarajevu]], graditeljska cjelina == T == * [[Tašlihan]], arheološko područje; == V == * [[Vatrogasna kasarna]], historijska građevina; * [[Vila Stefanija]] u ulici Mjedenica broj 5, historijska građevina; [[File:Zgrada Crvenog krsta.jpg|mini|desno|Zgrada Crvenog krsta]] [[File: Sarajevo Tram-Stop Banka 2011-10-28 (2).jpg|mini|desno|Zgrada Narodne banke u Sarajevu]] == Z == * [[Kameni spomenici u Zemaljskom muzeju BiH|Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju]], pokretno dobro; * [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] * [[Zgrada Ante Štambuka u Sarajevu|Zgrada Ante Štambuka]] na uglu ulica Titova i Kulovića broj 8 u Sarajevu, historijska građevina; * [[Zgrada Crvenog krsta]], istorijska građevina; * [[Zgrada Jozefa Zadika Danona]], historijska građevina; * [[Zgrada kina Apolo u Sarajevu|Zgrada kina Apolo]], historijska građevina; * [[Zgrada Marijin Dvora]] i unutrašnje dvorište, historijska građevina; * [[Historijski muzej Bosne i Hercegovine|Zgrada Muzeja revolucije]] (zgrada Historijskog muzeja) Bosne i Hercegovine, historijska građevina; * [[Zgrada Narodne banke Bosne i Hercegovine|Zgrada Narodne banke]] sa pokretnom imovinom, historijska građevina; * [[Zgrada Penzionog fonda]] u Sarajevu, historijska građevina; * [[Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] sa pokretnim naslijeđem u Sarajevu, historijska građevina; * [[Zgrada Radničkog doma]] (Kinoteka) u Alipašinoj ulici br. 19, historijska građevina; * [[Zgrada Slavije]], historijska građevina; * [[Zgrada Srpskog kulturno-prosvjetnog društva "Prosvjeta"]], historijska građevina; * [[Zgrada željeznice]] (Zgrada zemaljske vlade II), historijska građevina; * [[Zgrada Zemaljskog vakufa]] (Rijaseta IZ u BiH i Vakufske direkcije) i Hadin Ali-pašinog vakufa, historijska građevina; * [[Zgrada željezničke stanice Bistrik]], historijska građevina; * [[Zgrada Napretka u Sarajevu|Zgrada Hrvatskog kulturnog društva Napredak]], Napretkov Zakladni dom u Titovoj 56, historijska građevina * [[Zgrada Kantona Sarajevo]] [[Datoteka:Railway Station in Sarajevo by adrianicz.JPG|mini|desno|Glavna željeznička stanica u Sarajevu]] == Ž == * [[Ženska gimnazija Sarajevo|Ženska gimnazija]], historijska građevina; * [[Željeznička stanica Sarajevo]]<ref>{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=12 |title=Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (Sarajevo) |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate=26. 11. 2018 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305021620/http://www.kons.gov.ba/main.php?mod=spomenici&extra=Odluke&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=12 |deadurl=yes }}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://kons.gov.ba/ Zvanična stranica komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Sarajevu| ]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine|Sarajevo]] 3bjvsmgh5p9dtk31v218a2277rt9dsz 0 4615368 41263136 41261568 2022-08-25T14:45:29Z 46.188.177.122 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Filmska biografija | ime = Steven Bochco | slika = Steven Bochco.jpg | opis = Bochco 1994. godine | ime_po_rođenju = Steven Ronald Bochco | datum_rođenja = {{birth date and age|1943|12|16|df=y}} | mjesto_rođenja = [[New York]], [[New York (država)|New York]], [[SAD]] | zanimanje = producent, scenarist | period = 1968–2017 | supružnik={{marriage|Gabrielle Levin|1964|1969|end=razvod}}<br />{{marriage|[[Barbara Bosson]]|1970|1997|end=razvod}}<br />{{marriage|Dayna Kalins|2000}} | djeca = 2, među njima [[Jesse Bochco]] | roditelji = Rudolph Bochco <small>(otac)</small> | rodbina = Joanna Frank <small>(seka)</small> | znamenite_serije = ''[[Hill Street Blues]]''<br>''[[L.A. Law]]''<br>''[[NYPD Blue]]'' }} '''Steven Ronald Bochco''' (rođen {{birth date and age|1943|12|16}}) bio je [[SAD|američki]] televizijski producent i scenarist, poznat kao tvorac popularnih TV-serija kao što su ''[[Hill Street Blues]]'', ''[[L.A. Law]]'' i ''[[NYPD Blue]]''. ==Izvori== {{reflist|2}} ==Vanjske veze== *{{IMDb name|0004766|Steven Bochco}} *[http://www.museum.tv/eotv/bochcosteve.htm Biography at Museum TV] * {{EmmyTVLegends name|steven-bochco}} {{Lifetime|1943|2018|Bochco, Steven}} [[Kategorija:Američki televizijski producenti]] [[Kategorija:Američki scenaristi]] dtiu95r2qi15lvraih3scec91v6watd 0 4621408 41263129 40834373 2022-08-25T13:14:28Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Samuel Umtiti | slika = [[File:Samuel Umtiti.jpg|220px]] | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[14. studenog]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|CMR}} [[Yaoundé]] | rodnadržava = [[Kamerun]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Kamerunci|Kamerunac]] | državljanstvo = {{flagicon|FRA}} [[Francuska|francusko]]<br>{{flagicon|CMR}} [[kamerun]]sko | visina = 1.83 m | pozicija = stoper | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[U.S. Lecce|Lecce]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2012 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | nastupi(golovi)1 = 131 (3) | godine2 = 2016 – | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)2 = 91 (2) | godine3 = 2022 – | klubovi3 = → {{flagicon|ITA}} [[U.S. Lecce|Lecce]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|FRA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 31 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 25.8.2022 }} '''Samuel Umtiti'''({{IPA-fr|samɥɛl umtiti}}; [[Yaoundé]], [[14. studenog]] [[1993.]]) je [[Francuska|francuski]] nogometaš i reprezentativac [[kamerun]]skog porijekla koji igra na poziciji stopera; trenutno je član [[FC Barcelona|Barcelone]] iako je od [[2022.]] na posudbi u [[U.S. Lecce|Lecceu]]. Profesionalnu karijeru započeo je [[2012.]] u [[Olympique Lyonnais|Lyonu]], osvojivši ''[[Coupe de France]]'' i ''[[Trophée des Champions]]'' u svojoj prvoj profesionalnoj sezoni. U četiri godine igranja za Lyon, odigrao je 170 utakmica i postigao tri gola, prije nego je [[2016.]] godine za €25,000,000 prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. Na međunarodnom nivou, Umtiti je predstavljao [[Francuska|Francusku]] u omladinskim kategorijama te je bio svjetski prvak u U-20 kategoriji. Unatoč pokušajima [[Kamerun]]a da ga nagovore da igra za njihovu [[Kamerunska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]], Umtiti je [[2016.]] debitirao za [[Francuska nogometna reprezentacija|francusku reprezentaciju]] na [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]], gdje je igrao finale. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] je postigao jedini gol u polufinalnoj pobjedi Francuske nad [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgijom]]. {{Sastav Francuska 2016 EP}} {{Sastav Francuska 2018 SP}} {{Životni vijek|1993||Umtiti, Samuel}} [[Kategorija:Francuski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Kamerunski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Olympique Lyona]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu ili nogometu]] e4i0wu9kewiksmh5pn46nferthnozem 41263130 41263129 2022-08-25T13:15:06Z Edgar Allan Poe 29250 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Samuel Umtiti | slika = [[File:Samuel Umtiti.jpg|220px]] | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[14. studenog]] [[1993.]] | rodnigrad = {{flagicon|CMR}} [[Yaoundé]] | rodnadržava = [[Kamerun]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Kamerunci|Kamerunac]] | državljanstvo = {{flagicon|FRA}} [[Francuska|francusko]]<br>{{flagicon|CMR}} [[kamerun]]sko | visina = 1.83 m | pozicija = stoper | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[U.S. Lecce|Lecce]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2012 – 2016 | klubovi1 = {{flagicon|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] | nastupi(golovi)1 = 131 (3) | godine2 = 2016 – | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)2 = 91 (2) | godine3 = 2022 – | klubovi3 = → {{flagicon|ITA}} [[U.S. Lecce|Lecce]] | nastupi(golovi)3 = 0 (0) | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2016 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|FRA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 31 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 25.8.2022 }} '''Samuel Umtiti'''({{IPA-fr|samɥɛl umtiti}}; [[Yaoundé]], [[14. studenog]] [[1993.]]) je [[Francuska|francuski]] nogometaš i reprezentativac [[kamerun]]skog porijekla koji igra na poziciji stopera; trenutno je član [[FC Barcelona|Barcelone]] iako je od [[2022.]] na posudbi u [[U.S. Lecce|Lecceu]]. Profesionalnu karijeru započeo je [[2012.]] u [[Olympique Lyonnais|Lyonu]], osvojivši ''[[Coupe de France]]'' i ''[[Trophée des Champions]]'' u svojoj prvoj profesionalnoj sezoni. U četiri godine igranja za Lyon, odigrao je 170 utakmica i postigao tri gola, prije nego je [[2016.]] godine za €25,000,000 prešao u [[FC Barcelona|Barcelonu]]. Na međunarodnom nivou, Umtiti je predstavljao [[Francuska|Francusku]] u omladinskim kategorijama te je bio svjetski prvak u U-20 kategoriji. Unatoč pokušajima [[Kamerun]]a da ga nagovore da igra za njihovu [[Kamerunska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]], Umtiti je [[2016.]] debitirao za [[Francuska nogometna reprezentacija|francusku reprezentaciju]] na [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]], gdje je igrao finale. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] je postigao jedini gol u polufinalnoj pobjedi Francuske nad [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgijom]]. {{Sastav Francuska 2016 EP}} {{Sastav Francuska 2018 SP}} {{Životni vijek|1993||Umtiti, Samuel}} [[Kategorija:Francuski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Kamerunski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Olympique Lyona]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Barcelone]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu ili nogometu]] 9f4i8fgfs10uv0saqe9pxemwwlrmcj7 0 4645381 41263364 41063793 2022-08-26T11:30:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | naslov = Veliki Stan | slika= Big_Stan_Poster.png | opis = Promo-poster | režija= [[Rob Schneider]] | producent= [[John Schneider]]<br>[[Mark A.Z. Dippé]]<br>Rob Schneider<br>David Hillary<br>Timothy Wayne Peternel | scenario = Josh Lieb | uloge = Rob Schneider<br />[[Marcelo Ortega]]<br />[[Jennifer Morrison]]<br />[[Scott Wilson (actor)|Scott Wilson]]<br />[[Henry Gibson]]<br />[[Richard Kind]]<br />[[Jackson Rathbone]]<br />[[M. Emmet Walsh]]<br />[[David Carradine]] | muzika = [[John Debney]] | fotografija = [[Victor Hammer]] | montaža = [[Richard Halsey]] | studio = {{plainlist| * [[Crystal Sky Pictures]] * Silver Nitrate * From Out of Nowhere Productions * Chicago Entertainment Partners }} | distributer = Sony Pictures Home Entertainment | premijera = {{Film date|2007|11|5|df=y}} | trajanje = 105 min. | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | budžet = 7,5 mil. $ | bruto = 8,7 mil. $<ref>[http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=bigstan.htm Box Office Mojo]</ref> }} '''''Veliki Stan''''' ({{jez-engl|Big Stan}}), takođe pod domaćim prevodom: '''''Zatvorska posla''''', američka je zatvorska [[filmska komedija]] režisera i producenta [[Rob Schneider|Roba Schneidera]], koji je takođe bio i glavna naslovna uloga. Ostale glavne uloge su [[Jennifer Morrison]], [[Scott Wilson]] i [[David Carradine]]. U filmu je glumio i [[Henry Gibson]], svoju posljednju ulogu. Iako je na nekim tržištima izašao tokom jeseni 2008, na DVD-u je bio dostupan u Sjedinjenim Državama tek od 24. marta 2009. godine. Debitovao je na 17. poziciji [[čart]]ova iznajmljivanja DVD-ova za period 23–30. mart 2009. godine. U radijskom programu ''[[Loveline]]'', Schneider je izjavio da je ovo film „protiv silovanja muškaraca” – odnoseći se na [[silovanje u zatvoru|silovanja u zatvoru]].<ref>{{IMDb title|490086}}</ref> == Radnja == {{spoiler}} Prevarant koji vara na [[nekretnina]]ma Stan Minton (Rob Schneider) paniči kada sazna da ide u zatvor zbog prevare. Stanov strah od [[silovanje|silovanja]] u zatvoru dovodi ga do toga da angažuje misterioznog [[guru]]a poznatog kao Učitelj (David Carradine), koji će mu pomoći da se transformiše u kreativnog stručnjaka [[borilačke vještine|borilačkih vještina]]. Za vrijeme zatočeništva, Stan koristi novostečene vještine da zastraši zatvorenike i spriječi ih da se međusobno sukobljavaju. Stječe poštovanje zatvorenika i vremenom postaje njihov vođa (Veliki Stan), donoseći mir i harmoniju u zatvorsko dvorište. Međutim, korumpirani upravnik ima plan da zaradi pretvaranjem zatvora u ratnu zonu, prisiljavanjem na njegovo zatvaranje i prodajom imovine kao vrijedne nekretnine. Stan mu pomaže s aspektima podobnosti nekretnina u zamjenu za rani uslovni otpust, s tim da njegovi mirovni napori ugrožavaju upravnikov plan za nerede (zbog toga ga upravnik [[ucjena|ucjenjuje]] da povrati nasilje). U posljednjem momentu osvješćenja Veliki Stan namjerno upropasti saslušanje za uslovno otpuštanje kako bi spriječio smrt svojih drugova; otkriva da je njegova prvobitna poruka mira zaživjela i da zatvorenici plešu umjesto da se bore. Upravnik naređuje stražarima da otvore vatru na zatvorenike koji plešu i kad oni odbiju, otme pušku od jednog i nasumično počne da puca. Pokuša ustrijeliti Velikog Stana, ali zaustavljaju ga Stanova žena i Učitelj, koji su se pridružili Stanu. Tri godine kasnije Stan napušta zatvor, kojim sada upravlja jedan od simpatičnijih čuvara jer je stari upravnik sada zatvorenik; Stan se napolju sastaje sa svojom ženom, njihovom mladom ćerkom i Učiteljem. == Uloge == {{Spisak glumaca}} |- | [[Rob Schneider]] || „Veliki” Stan Minton |- | [[David Carradine]] || Učitelj |- | [[Jennifer Morrison]] || Mindy Minton |- | [[M. Emmet Walsh]] || Lew Popper |- | [[Scott Wilson]] || upravnik Gasque |- | [[Richard Kind]] || Mal |- | [[Sally Kirkland]] || madam Foreman |- | [[Henry Gibson]] || Shorts |- | [[Marcia Wallace]] || Alma |- | [[Diego Corrales]] || Julio |- | [[Randy Couture]] || Carnahan |- | [[Don Frye]] || član Nacije |- | [[Marcelo Ortega]] || Veliki Haa |- | [[Brandon Molale]] || Piken |- | [[Lil Rob]] || zatvorenik |- | [[Brandon T. Jackson]] || Deshawn |- | [[Olivia Munn]] || Maria |- | [[Richard Riehle]] || sudija |- | [[Kevin Gage]] || Bullard |- | [[Jackson Rathbone]] || Robbie „Hipi” |- | [[Dan Inosanto]] || šef zatvora |- | [[Bob Sapp]] || Veliki Raymond |- | [[Tsuyoshi Abe]] || Dang |- | [[Buddy Lewis]] || Cleon |- | [[Megan Cavanagh]] || odbor za uslovni otpust |- | [[Dan Haggerty]] || bivši osuđenik |} Komičar [[Adam Sandler]] pojavio se u nepripisanoj glasovnoj ulozi. Glumac [[Marcelo Ortega]] igra zatvorenika koji se zove Veliki Haa. [[Wes Takahashi]], bivši animator i supervizor vizuelnih efekata za [[Industrial Light & Magic]], ima [[kameo uloga|kameo ulogu]] kao barmen.<ref>{{cite web|url=http://www.agni-animation.com/fullerton/halloffame/Wes_Ford_Takahashi.html|title=Subject: Wes Ford Takahashi|publisher=Animators' Hall of Fame|access-date=26. 6. 2016|archive-date=2016-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20160812020742/http://www.agni-animation.com/fullerton/halloffame/Wes_Ford_Takahashi.html|dead-url=yes}}</ref> == Kritički prijem == Na sajtu [[Rotten Tomatoes]] film ima rejting odobravanja od 11% na osnovu recenzija devet kritičara (jedan pozitivan/''Fresh'', osam negativnih/''Rotten''), uz prosječnu ocjenu 3,00/10.<ref>{{cite web |title=BIG STAN |url= https://www.rottentomatoes.com/m/big_stan |website= [[Rotten Tomatoes]] |accessdate=2021-07-09}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|0490086|Big Stan}} * {{rotten-tomatoes|big-stan|Big Stan}} {{Rob Schneider}} {{DEFAULTSORT:Big Stan}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Akcijske komedije]] [[Kategorija:Kriminalističke komedije]] [[Kategorija:Zatvorski filmovi]] 9k9gcjj00lwg11cubge5fnttuehdrsz 0 4646904 41263131 40940202 2022-08-25T13:45:29Z Akul59 131397 populacija, pozivni broj, normativna kontrola wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Litava |originalni_naziv = Litava |slika = |opis_slike = |kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] |okrug = [[Okrug Krupina|Krupina]] |populacija = 754<ref name="populacija" /> |nadm visina = 430 |poštanski_kod = 962 44 |pozivni_broj = (+421) 45 |registarska_oznaka = KA |gšir = 48.299 |gduž = 19.1794 |popis = 1.1.2021 }} '''Litava''' je naseljeno mjesto u [[okrug Krupina|okrugu Krupina]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 754 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0325/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2022-08-24}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Krupina}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Krupina]] [[Kategorija:Banskobistrički kraj]] 04zez3br01kla2nrs10dg0p8judjw3k 0 4647025 41263255 40940205 2022-08-26T05:23:57Z Akul59 131397 populacija, pozivni broj wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Lišov |originalni_naziv = Lišov |slika = |opis_slike = |kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] |okrug = [[Okrug Krupina|Krupina]] |populacija = 217<ref name="populacija" /> |nadm visina = 187 |poštanski_kod = 962 71 (pošta Dudince) |pozivni_broj = (+421) 45 |registarska_oznaka = KA |gšir = 48.2266 |gduž = 18.8653 }} '''Lišov''' je naseljeno mjesto u [[okrug Krupina|okrugu Krupina]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 217 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist}} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Lišov (Krupina District)}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Krupina}} [[Kategorija:Okrug Krupina]] [[Kategorija:Banskobistrički kraj]] rqf71o1m8t5rf1xlm8uxt0rpby2beo0 41263256 41263255 2022-08-26T05:24:54Z Akul59 131397 Reference wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Lišov |originalni_naziv = Lišov |slika = |opis_slike = |kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] |okrug = [[Okrug Krupina|Krupina]] |populacija = 217<ref name="populacija" /> |nadm visina = 187 |poštanski_kod = 962 71 (pošta Dudince) |pozivni_broj = (+421) 45 |registarska_oznaka = KA |gšir = 48.2266 |gduž = 18.8653 }} '''Lišov''' je naseljeno mjesto u [[okrug Krupina|okrugu Krupina]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 217 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0325/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2022-08-25}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Lišov (Krupina District)}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Krupina}} [[Kategorija:Okrug Krupina]] [[Kategorija:Banskobistrički kraj]] 2vnfucdgipx5cw1qyvamb2lgw67y9vl 41263265 41263256 2022-08-26T06:25:35Z Akul59 131397 popis wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Lišov |originalni_naziv = Lišov |slika = |opis_slike = |kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] |okrug = [[Okrug Krupina|Krupina]] |populacija = 217<ref name="populacija" /> |nadm visina = 187 |poštanski_kod = 962 71 (pošta Dudince) |pozivni_broj = (+421) 45 |registarska_oznaka = KA |gšir = 48.2266 |gduž = 18.8653 |popis = 1.1.2021 }} '''Lišov''' je naseljeno mjesto u [[okrug Krupina|okrugu Krupina]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 217 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0325/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2022-08-25}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Lišov (Krupina District)}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Krupina}} [[Kategorija:Okrug Krupina]] [[Kategorija:Banskobistrički kraj]] el5c5nuv1cxf9ubsgp9o0d9yw6r1ovf 0 4647028 41263264 40940213 2022-08-26T06:24:56Z Akul59 131397 populacija, pozivni broj wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Medovarce |originalni_naziv = Medovarce |slika = Medovarce.jpg |opis_slike = |kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] |okrug = [[Okrug Krupina|Krupina]] |populacija = 213<ref name="populacija" /> |nadm visina = 180 |poštanski_kod = 962 65 (pošta Hontianske Nemce) |pozivni_broj = (+421) 45 |registarska_oznaka = KA |gšir = 48.2326 |gduž = 19.001 |popis = 1.1.2021 }} '''Medovarce''' je naseljeno mjesto u [[okrug Krupina|okrugu Krupina]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 213 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0325/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2022-08-25}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Medovarce}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Krupina}} [[Kategorija:Okrug Krupina]] [[Kategorija:Banskobistrički kraj]] a37nivoxuhq2h5kv4ek2jtdgzgx1wrq 0 4660780 41263320 41193305 2022-08-26T10:47:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Univerzitet | naziv = Liceum Knjažestva serbskog | slika = Конак кнегиње Љубице Споља.JPG | slika_veličina = 120p | opis_slike = Konak kneginje Ljubice gde se Licej nalazio | logo = | moto = | datum_osnivanja = [[1838]]. | tip = državni | sedište_grad = [[Kragujevac]] | sedište_država = Kneževina Srbija | rektor = [[Atanasije Nikolić]]<br /> | broj_fakulteta = | broj_studenata = | broj_zaposlenih = | broj_nastavnog_osoblja = | budžet = | mrežno mesto = [http://www.bg.ac.rs/sr/univerzitet/istorijat.php Istorijat] }} '''Licej''' ili '''Liceum [[Kneževina Srbija|Knjažestva serbskog]]''' je prva viša škola u [[Srbija|Srbiji]], otvorena oktobra [[1838]]. godine u [[Kragujevac|Kragujevcu]], a [[1841]]. godine je premeštena u [[Beograd]] i smeštena u [[Konak kneginje Ljubice]]. Licej je postojao do [[1863]]. kada prerasta u [[Velika škola|Veliku školu]]. == Istorijat == Knez [[Miloš Obrenović]] je [[1. jul]]a [[1838]]. Ukazom osnovao Licej i produžio gimnazijsko školovanje sa četiri na šest godina. Ministarstvo prosvete je naredilo da se prve godine u novoosnovanom Liceju predaju sledeći predmeti: filozofija, opšta istorija, čista matematika, statistika, nemački jezik i crtanje. Predlog nastavnog plana odobrio je knez Miloš 18. septembra 1838. i redovna nastava počela je 1. oktobra. Prvi nastavnici bili su profesori Kragujevačke gimnazije [[Petar Radovanović]] i [[Atanasije Todorović]]. Prve godine postojao je samo jedan — opšti smer. Druge godine je uveden i smer „filozofija“ i novi predmeti: fizika, praktična geometrija i francuski jezik. Sledeće, [[1840]]. godine, uvedeno je i pravoslavno odeljenje. [[Prva kragujevačka gimnazija|Kragujevačka gimnazija]] i Licej preseljeni su u nove zgradu tzv. „Gostinski ili Gospodar Jevremov konak“. [[Datoteka:Algebra.jpg|levo|mini|200p|Algebra Atanasija Nikolića]] Prvi rektor Liceja bio je [[Atanasije Nikolić]] (1803—1882) koji je počeo sa radom [[3. oktobar|3. oktobra]] [[1839]]. i predavao je [[matematika|matematiku]] na Liceju do kraja oktobra 1842. kada je došlo do smene dinastija na srpskom prestolu. Atanasije Nikolić je napisao prve udžbenike iz matematike za Licej i to: * „Algebra-ustrojena za upotrebljenjie slišatelja filosofije u Liceumu Knjaževstva Serbije“, 149 strana, pojavila se 26. septembra 1839. * „Elementarna geometrija-ustrojena za upotrebljenije slišatelja filosofije u Liceumu Knjaževstva Serbije“, izašla 1841. godine. [[Datoteka:KonakLjubice 1876.jpg|desno|mini|300p|Konak kneginje Ljubice 1876.]] Godine 1841, Licej dobija i pravno odeljenje. Iste godine se na molbu profesora seli u Beograd gde je u prvo vreme bio smešten u privatnoj kući, a od 1844. i [[Konak kneginje Ljubice|Konaku kneginje Ljubice]]. Godine 1845. formirana je zbirka fizičkih instrumenata (učila), za to je zaslužan profesor [[Vuk Marinković]] (1807—1859).<ref>{{cite web |author=y |url=http://www.ff.bg.ac.rs/istorijat/hist1.htm |title=Formiranje Univerizteta u Beogradu i nastanak studija fizike i meteorologije |publisher=Ff.bg.ac.rs |date= |accessdate=20. 09. 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120222072003/http://www.ff.bg.ac.rs/istorijat/hist1.htm |archive-date=22. 02. 2012 |url-status=dead |archivedate=2012-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222072003/http://www.ff.bg.ac.rs/istorijat/hist1.htm |deadurl=yes }}</ref> Među prvim profesorima bili su [[Isidor Stojanović]] (1808—1849), [[Konstantin Branković]] (1814—1865), [[Jovan Rajić (pravnik)|Jovan Rajić]] (1805—1856), [[Đorđe Mušicki (lekar)|Đorđe Mušicki]] (1811—1887), [[Ignjat Stanimirović]] (1812—1878), [[Antonije Arnot]] (1808—1841), [[Jovan Sterija Popović]] (1806—1856). Profesori Liceja bili su i [[Janko Šafarik]] (1814—1876), [[Đuro Daničić]] (1825—1882), [[Matija Ban]] (1818—1903), [[Đorđe Cenić]] (1825—1903), [[Kosta Cukić]] (1826—1879), [[Aleksa Vukomanović]] (1826—1859), [[Rajko Lešjanin]] (1825—1872), [[Josif Pančić]] (1814—1888), [[Panta Srećković]] (1834—1903), [[Kosta Jovanović (ekonomista)|Kosta Jovanović]] (1832—1895).{{činjenica|date=09. 2011. }} Prvi profesor hemije od 1853. bio je [[Mihailo Rašković]] (1827—1872).<ref>{{cite web | url = http://www.chem.bg.ac.rs/~fakultet/istorija.htm | title = Istorijat Hemijskog fakulteta | publisher = Chem.bg.ac.rs | date = | accessdate = 20. 09. 2011. | archive-date = 2012-07-31 | archive-url = https://archive.today/20120731075718/http://www.chem.bg.ac.rs/~fakultet/istorija.htm | dead-url = }}</ref> Zakonom od [[1844]]. zaslugom Jovana Sterije Popovića reformisana je nastava u Srbiji, tada je utvrđen rang i mesto Liceja (ili „Velikog učilišta“) u školskom sistemu. Godine 1853. Licej je ponovo reorganizovan i dobija tri odseka — Pravni, Jestastveno-tehnički i Opšti (umesto prvobitnog Filozofskog). Za 25 godina kroz Licej je prošlo 1216 slušalaca, uzrasta 17–22 godine. Broj licejaca kretao se ovako: * 1843 — 24<ref name="stog">Škole u Beogradu pre sto godina 1860-1870, Pedagoški muzej, katalog izložbe, Beograd maj 1967.</ref> * 1847/48 — 60 * 1848/49 — 52 * 1849/50 — 34 * 1850/51 — 52 * 1857/58 — 40<ref name="stog" /> U okviru Liceja je na [[Vidovdan]] 1847. osnovana [[Družina mladeži srpske]]. Postojala je do 1851. kada je ukinuta jer je Ministarstvo prosvete na zahtev Državnog saveta zabranilo njen rad. Za to vreme kroz Družinu mladeži srpske prošlo je oko 60 licejaca. Zalagali su se za Vukovu reformu, objavljivali su svoje književne sastave u „Podunavki“, „Srbskim novinama“, „Vojvođanki“ i kalendaru „Šumadinac“.<ref>Milorad Radević: Družina mladeži srbske (1847—1851), str. 133-138, Istorijski časopis knj. -{XXV-XXVI}-, Beograd 1979, -{ISSN}- 0350-0802</ref> [[Datoteka:UBKG7.jpg|300px|mini|desno|Atanasije Nikolić u krugu kampusa Univerziteta u Kragujevcu, fotograf Predrag Mihajlović Cile]] Licej je [[1863]]. godine smešten u [[Miša Anastasijević|Kapetan-Mišino zdanje]] i pretvoren u [[Velika škola|Veliku školu]], nakon donošenja Zakona o ustrojstvu Velike škole (akademije). Ovim postupkom je dotadašnja funkcija Liceja, obrazovanje visokih činovnika, zamenjena novom — obrazovanjem naučnog kadra. 1905. godine je Velika škola prerasla u [[Univerzitet u Beogradu|Beogradski univerzitet]]. == Rektori == Rektori Liceja u periodu 1838–1863. bili su:<ref>Branislava Jordanović: Rektori Liceja, Velike škole i Univerziteta u Beogradu, izd. Univerzitet u Beogradu, Savremena administracija. {{page1|publisher=|location=Beograd|year=1988|isbn=978-86-387-0072-1|pages=}}</ref> * 1839/40. — [[Atanasije Nikolić]] * 1840/41. — [[Isidor Stojanović]] * 1841/42. — [[Konstantin Branković]] * 1842/43. — [[Gavrilo Popović]] * 1843/44. — [[Ignjat Stanimirović]] * 1844/45. — [[Sergije Nikolić]] * 1845/46. — Isidor Stojanović (2. put) * 1846/47. — Konstantin Branković (2. put) * 1847/48. — [[Janko Šafarik]] * 1848/49. — [[Sava Jovšić]] * 1849/50. — [[Emilijan Josimović]] * 1850/51. — [[Vuk Marinković]] * 1851. (jul–avgust) — [[Kosta Cukić]] * 1851/52. — 1852/53. — Konstantin Branković (3. put) * 1853/54. — 1855/56. — [[Rajko Lešjanin]] * 1856/57. — 1858/59. — Vuk Marinković (2. put) * 1859/60. — 1862/63. — Konstantin Branković (4. put) == Galerija — profesori Liceja == <gallery> Slika:Sterija.jpg|[[Jovan Sterija Popović]] Slika:Djura danicic.jpg|[[Đuro Daničić]] Slika:Panc.JPG|[[Josif Pančić]] Slika:Mihailo Raskovic.jpg|[[Mihailo Rašković]] Slika:KostaCukic.jpg|[[Kosta Cukić]] Slika:Dimitrije Nesic.jpg|[[Dimitrije Nešić]] Slika:Ljubomir Nenadović.jpg|[[Ljubomir Nenadović]] </gallery> == Vidi još == * [[Istorija školstva u Srbiji]] * [[Licej]] == Reference == {{reflist|2}} == Spoljašnje veze == {{Portal|Beograd}} * [http://prijemni.infostud.com/ecms/viewarticle.php?id=12500&ml Prvi srpski studenti] {{Commonscat|Lyceum of the Principality of Serbia}} [[Kategorija:Obrazovanje u Kragujevcu]] [[Kategorija:Obrazovanje u Beogradu]] [[Kategorija:Istorija obrazovanja u Srbiji]] [[Kategorija:Kneževina Srbija]] rnnqdscxgxnjkgkt7l0rf93fsf6s5y5 0 4661106 41263283 41064104 2022-08-26T08:52:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Branislav „Bane” Кrstić | tip = | slika = Branislav Bane Krstić.png | veličina = 236px | opis = | alias = | ime_po_rođenju = Branislav Кrstić | datum_rođenja = {{birth date|1962|02|15|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Novi Sad]] ({{zastava|FNRJ}}) | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Klisa]] ([[Novi Sad]]) | zanimanje = [[pevač]], [[tekstopisac]] [[kantautor]] | ostale_aktivnosti = [[Srpska napredna stranka]] | žanr = [[šansona]], [[Rok muzika|rok]], [[Pop rock|pop rok]], [[Pop muzika|pop]], [[Folk rock|folk rok]] | instrument = [[pevač|vokal]], [[gitara]] | godine_aktivnosti = [[1980]]—danas | label = [[Jugoton]], [[PGP RTB|PGP-RTS]], [[Vojvodina muzik]] | website = [http://www.garavisokak.com www.garavisokak.com] }} '''Branislav „Bane” Кrstić''' ([[Novi Sad]], [[15. februar]] [[1962]]) [[Jugoslavija|jugoslovenski]] je i [[Srbija|srpski]] kantautor i pesnik. Bio je član grupe [[Pa šta (muzička grupa)|Pa šta]] koju je osnovao [[1980]]. godine. [[Garavi sokak]] osniva [[1989]]. godine kada stiče širu popularnost u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Publici je poznat po konbinovanju [[Vojvođani|vojvođanskog]] melosa sa više vrsta [[zabavna muzika|zabavne muzike]].<ref name="automatski generisano1">{{Cite web |title=Biografija Branislav Кrstić. Izvor: www.garavisokak.com |url=http://garavisokak.com/htm/bane5.jpg |access-date=2018-10-21 |archive-date=2018-10-21 |archive-url=https://archive.today/20181021194439/http://garavisokak.com/htm/bane5.jpg |dead-url=no }}</ref><ref>[https://archive.is/wip/M9T5q Branislav Bane Кrstić, kantautor i muzičar: Život je težak, bilo gde da živiš, ali i lep. Izvor: www.mojnovisad.com]</ref> == Biografija == Branislav Кrstić je rođen [[15. februar]]a [[1962]]. godine, u [[Novi Sad|Novom Sadu]], u porodici oca Slobodana Кrstića po profesiji automehaničara i majke Milice Кrstić po profesiji krojačica iz [[Gospođinci|Gospođinaca]]. Njagov [[Srpski srodnički odnosi|stric]] je bio [[Eparhija budimska|vladika budimski]] [[Danilo Krstić]]. Završio je [[Srednja mašinska škola Novi Sad|Srednju mašinsku školu u Novom Sadu]] i [[apsolvent|apsolvirao]] na [[Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu]].<ref name="automatski generisano1" /><ref>[https://archive.vn/wip/hzkGg Кroz ravnicu se putuje dugo, dugo... Izvor: www.politika.co.rs]</ref> == Muzička karijera == Od [[1989]]. godine kao kompletan autor muzike, pevač i gitarista „[[Garavi sokak|Garavog sokaka]]“, objavio je preko devet albuma. Računajući i one kompilacijske, izašlo je preko petnajst albuma. Na svojim koncertima nekoliko puta su napunili [[Beograd|beogradski]] [[Sava Centar|Centar Sava]], [[Dom Sindikata (Beograd)|Dom sindikata]], [[Novi Sad|novosadsko]] [[Srpsko narodno pozorište]]. Svirali su i na turnejama u [[Kanada|Кanadi]] i [[Australija|Australiji]].<ref name="automatski generisano1" /> == Politički angažman == [[2019]]. godine na jedanajstoj proslavi godišnjice [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] u [[Novi Sad|Novom Sadu]] Bane Кrstić i Garavi sokak pevaju pesmu ''Biće bolje ako budeš tu''; takođe, čestitali su slavu i stranački rođendan SNS-u.<ref>{{Cite web |title=Кako je izgledala proslava 11. godišnjice SNS u Novom Sadu? Izvor: www.danas.rs |url=https://www.danas.rs/politika/kako-je-izgledala-proslava-11-godisnjice-sns-u-novom-sadu/ |access-date=2020-10-10 |archive-date=2020-10-10 |archive-url=https://archive.today/20201010013552/https://www.danas.rs/politika/kako-je-izgledala-proslava-11-godisnjice-sns-u-novom-sadu/ |dead-url=no }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Spoljašnje veze == * [http://www.garavisokak.com www.garavisokak.com] {{normativna kontrola}} {{lifetime|1962||Krstić, Branislav}} [[Kategorija:Biografije, Novi Sad]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski kantautori]] [[Kategorija:Jugoslavenski televizijski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]] [[Kategorija:Srpski pevači]] [[Kategorija:Srpski tekstopisci]] [[Kategorija:Srpski kantautori]] [[Kategorija:Srpski scenaristi]] [[Kategorija:Srpski televizijski glumci]] [[Kategorija:Srpski kompozitori]] gp40f1uzwgex6n4ypyj85hun0skrygo 0 4664624 41263216 41262145 2022-08-25T23:05:24Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Wikipedia|Wikipedia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Wikipedia kampanje|Wikipedia kampanje]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:ArtAndFeminism logo with wordmark.svg|alt=logo kampanje|mini|glavni logo kampanje,<br />no koriste mnoge varijacije<ref>{{Citiranje weba |url=https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:ArtAndFeminism_logos |title=Category:ArtAndFeminism logos - Wikimedia Commons |work=commons.wikimedia.org |language=en |accessdate=2021-02-22}}</ref>]] '''Umjetnost i Feminizam''' (stilizirano kao '''Art + Feminism)''' je godišnja globalna kampanja za dodavanje sadržaja na [[Wikipedija|Wikipediji]] o umjetnicama. Projekt su osnovali Siân Evans, Jacqueline Mabey, Michael Mandiberg i Laurel Ptak,<ref name="ArtNews20150310">{{Citiranje weba |url=https://www.artnews.com/art-news/news/artfeminisms-2015-wikipedia-edit-a-thon-adds-334-articles-on-female-artists-3745/ |title=Art+Feminism’s 2015 Wikipedia Edit-a-thon Adds 334 Articles on Female Artists |last=Ghorashi |first=Hannah |date=2015-03-10 |work=ARTnews.com |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}</ref> a opisan je kao "masovni multinacionalni napor da se ispravi opetovana pristranost u Wikipediji, koju nesrazmjerno pišu muškarci i o njima".<ref name="ArtNews20140206">{{Citiranje weba |url=https://www.artnews.com/art-news/news/art-and-feminism-wikipedia-editathon-creates-pages-for-women-artists-2385/ |title=101 Women Artists Who Got Wikipedia Pages This Week |last=Cembalest |first=Robin |date=2014-02-06 |work=ARTnews.com |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}</ref> Inauguracijska kampanja Art + Feminism 2014. privukla je 600 volontera na 30 odvojenih događaja.<ref name="ArtNews20150310"></ref><ref name="ArtNews20140206"></ref> Sljedeće je godine 1.300 volontera prisustvovalo na 70 događaja u 17 zemalja na četiri kontinenta. Više od 18.000 ljudi stvorilo je ili poboljšalo približno 84.000 članaka na Wikipediji na 1.260 događaja globalno (podaci iz 2020.).<ref>{{Citiranje weba |url=https://observer.com/2020/08/wikipedia-edit-a-thon-virtual-national-museum-of-women-in-the-arts/ |title=National Museum of Women in the Arts to Host Wiki Edit-a-thon Focused on Women of Color |date=2020-08-09 |work=Observer |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}</ref> == Osnivanje == [[Datoteka:Art+Feminism_founders_Siân_Evans,_Mackenzie_Mack,_Michael_Mandiberg,_Jacqueline_Mabey_(47222382612).jpg|lijevo|mini| Siân Evans, McKensie Mack, Michael Mandiberg i Jacqueline Mabey (slijeva udesno).]] Art + Feminism započeo je kada je knjižničarka [[Artstor]]a, [[Siân Evans]] dizajnirala projekt za žene i umjetnost za Društvo umjetničkih knjižnica Sjeverne Amerike.<ref name="Good 2015">{{Citiranje weba |url=http://magazine.good.is/articles/making-the-internet-less-sexist |title=Mass Wikipedia Edit To Make The Internet Less Sexist |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150905012521/http://magazine.good.is/articles/making-the-internet-less-sexist |archivedate=5. rujna 2015. |author=Feinstein |first=Laura |date=2. ožujka 2015. |work=magazine.good.is |publisher=Good Worldwide |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> Evans je razgovarala s kolegicom kustosicom Jacqueline Mabey, koja je bila impresionirana organizacijom suradnika Wikipedije za uređivanje događaja u znak sjećanja na [[Ada Lovelace|Adu Lovelace]]. Mabey je razgovarala s Michaelom Mandibergom, profesorom na gradskom sveučilištu u New Yorku koji je Wikipediju uključivao u nastavi. Mandiberg je zauzvrat razgovarao s Laurel Ptak, suradnicom iz neprofitne umjetnosti Eyebeam, koja je pristala pomoći u planiranju događaja. Tada je tim unovačio lokalne Wikipediste Dorothy Howard, Wikipedijanku u rezidenciji Vijeća knjižnice oblasti New York, i [[Richard Knipel|Richarda Knipel]], koji je tada zastupao lokalno grupu suradnika Wikipedije putem New York City Wikimedije. Jedan od razloga za uspostavljanje projekta Art + Feminism bio je odgovor na negativnu medijsku pokrivenost Wikipedia-inim kataloškim sustavom.<ref>{{Citiranje novina |title=Meet the Editors Fighting Racism and Sexism on Wikipedia |url=https://www.wired.com/2015/03/wikipedia-sexism/ |work=Wired |accessdate=2021-02-08 |id=1059-1028 |language=en-us}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=Opinion {{!}} Wikipedia’s Sexism Toward Female Novelists (Published 2013)|url=https://www.nytimes.com/2013/04/28/opinion/sunday/wikipedias-sexism-toward-female-novelists.html|work=The New York Times|date=2013-04-24|accessdate=2021-02-08|id=0362-4331|language=en-US|last=Amanda Filipacchi}}</ref> Projekt nastavlja popunjavati praznine u sadržaju na Wikipediji i povećavati broj suradnica/ka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://observer.com/2015/02/moma-to-host-wikipedia-edit-a-thon-to-repair-art-world-gender-imbalance/ |title=MoMA to Host Wikipedia Edit-a-Thon to Repair Art World Gender Imbalance |date=2015-02-18 |work=Observer |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kqed.org/forum/201503130900/wikipedias-gender-and-race-gaps |title=Wikipedia's Gender and Race Gaps |work=KQED |language=en-us |accessdate=2021-02-08}}</ref> Samo oko 17 posto biografija na Wikipediji odnosi se na žene, a samo oko 15 posto urednika Wikipedije su žene.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-38243211 |title=As it happened: Record-breaking number of women added to Wikipedia |work=BBC News |language=en-gb |accessdate=2021-02-08}}</ref> Kira Wisniewski imenovana je izvršnom direktoricom Art + Feminism 2020. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://artandfeminism.org/ |title=Home |work=Art + Feminism |language=en-US |accessdate=2021-02-08}}</ref> == Događanja == [[File:Art_+_Feminism_Edit-a-thon_at_the_Museum_of_Modern_Art_March_7,_2015_(English_Subtitles).webm|desno|mini|Video Art+Feminism edit-a-thon, [[MoMA]], 2015. godine]] Izvan Sjedinjenih Američkih Država, događaj iz 2015. medijski je bio pokriven i drugdje, uključujući Australiju,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dailylife.com.au/news-and-views/dl-opinion/where-are-all-the-australian-feminist-writers-on-wiki-20150305-13whkj.html |title=Where are all the Australian feminist writers on Wiki? |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160827145253/http://www.dailylife.com.au/news-and-views/dl-opinion/where-are-all-the-australian-feminist-writers-on-wiki-20150305-13whkj.html |archivedate=27. kolovoza 2016. |author=Ford |first=Clementine |date=6. ožujka 2015. |work=dailylife.com.au |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> Kanadu,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.winnipegfreepress.com/local/celebrating-womens-success-theres-a-wiki-for-that-295572241.html |title=Celebrating women's success? There's a wiki for that |author=Botelho-Urbanski |first=Jessica |date=9. ožujka 2015. |work=Winnipeg Free Press |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> Kambodžu,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.phnompenhpost.com/wiki-activists-help-write-cambodian-womens-history |title=Wiki activists help to write Cambodian women's history, Post Weekend, Phnom Penh Post |author=Murray |first=Bennett |date=7. ožujka 2015. |work=The Phnom Penh Post |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> Indiju,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.deccanherald.com/content/464071/edit-thon-women-bridge-wikimedia.html |title=Edit-a-thon for women to bridge Wikimedia gender gap |author=Shruthi |first=H M |date=7. ožujka 2015. |work=Deccan Herald |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> Novi Zeland<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.stuff.co.nz/dominion-post/capital-life/capital-day/67027282/Blessed-are-the-geeks-shaping-history |title=Blessed are the 'geeks' shaping history &#124; Stuff.co.nz |author=O'Neil |first=Andrea |date=6. ožujka 2015. |work=stuff.co.nz |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> i Škotsku.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.deadlinenews.co.uk/2015/03/05/dundee-to-join-in-global-feminism-arts-campaign/ |title=Dundee to join in global feminism arts campaign |author=Malcolm |first=Bob |date=5. ožujka 2015. |work=deadlinenews.co.uk |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> Unutar Sjedinjenih Država događaj je medijski propraćen najviše u New Yorku<ref>{{Citiranje weba |url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2015/03/06/moma-to-host-wikipedia-editing-marathon-to-improve-coverage-of-women-in-the-arts/?_r=1 |title=MoMA to Host Wikipedia Editing Marathon, to Improve Coverage of Women in the Arts |author=Schuessler |first=Jennifer |date=6. ožujka 2015. |work=[[The New York Times]] |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> pa u Kaliforniji<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.eastbayexpress.com/CultureSpyBlog/archives/2015/03/04/east-bay-schools-to-host-art-and-feminism-wikipedia-edit-a-thons |title=East Bay Schools to Host Art and Feminism Wikipedia Edit-A-Thons |author=Bos |first=Sascha |date=4. ožujka 2015. |work=eastbayexpress.com |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://sdcitybeat.com/article-13948-wikipedias-women-problem.html |title=Wikipedia's women problem |author=Morlan |first=Kinsee |date=2. ožujka 2015. |work=sdcitybeat.com |accessdate=18. listopada 2015.}}</ref> Kansasu,<ref>{{Citiranje weba |url=http://kcur.org/post/kansas-city-edit-thon-aims-close-gender-gap-wikipedia |title=Kansas City Edit-A-Thon Aims To Close Gender Gap On Wikipedia |author=Rodriguez |first=Lisa |date=27. ožujka 2015. |work=kcur.org |accessdate=18. listopada 2015.}}</ref> Pennsylvaniji,<ref>{{Citiranje weba |url=http://news.psu.edu/story/345990/2015/02/23/arts-and-entertainment/college-arts-and-architecture-host-%E2%80%98edit-thon%E2%80%99 |title=College of Arts and Architecture to host 'Edit-a-Thon' to improve Wikipedia Cove |author=Marshall |first=Amy Milgrub |date=23. veljače 2015. |work=news.psu.edu |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> Texasu,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.dailytexanonline.com/2015/03/04/ut-school-of-information-to-host-feminist-wikipedia-edit-a-thon |title=UT School of Information to host feminist Wikipedia Edit-a-thon |author=Kallus |first=Megan |date=4. ožujka 2015. |work=The Daily Texan |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> i West Virginiji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://wvpublic.org/post/wiki-gender-gap-be-discussed-morgantown |title=Wiki Gender Gap to Be Discussed in Morgantown &#124; West Virginia Public Broadcasting |author=Board |first=Glynis |date=3. ožujka 2015. |work=wvpublic.org |accessdate=18. listopada 2015.}}</ref> 2020. godine, zbog zabrinutosti od [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], događaj je održan virtualno, putem aplikacije za video konferencije Zoom.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.houstoniamag.com/arts-and-culture/2020/05/virtual-edit-a-thon-aims-to-make-wikipedia-more-houston-artistically-inclusive |title=Can a Virtual Edit-a-Thon make Wikipedia More Inclusive? |author=Landry |first=Katelyn |date=2020-05-14 |work=Houstonia Magazine |language=en-US |accessdate=2020-07-17}}</ref> == Recepcija == Sadržaj koji su pridonijeli sudionici u uređivanju događaja prati se na koordinacijskom forumu na Wikipediji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.artnews.com/2015/03/10/artfeminisms-2015-wikipedia-edit-a-thon-adds-334-articles-on-female-artists/ |title=Art+Feminism's 2015 Wikipedia Edit-a-thon Adds 334 Articles on Female Artists |author=Ghorashi |first=Hannah |date=10. ožujka 2015. |work=ARTnews |accessdate=18. listopada 2015.}}</ref> U studenom 2014. časopis ''Foreign Policy'' imenovao je Evans, Mabey, Mandiberga, Richarda Knipela, Dorothy Howard i Ptak kao „globalne mislioce“ za rješavanje rodnih pristranosti na Wikipediji.<ref>{{Citiranje weba |url=http://globalthinkers.foreignpolicy.com/#chroniclers/detail/evans-mabey-mandiberg-ptak-howard-knipel |title=A World Disrupted: The Leading Global Thinkers of 2014 &#124; Siân Evans, Jacqueline Mabey, Michael Mandiberg, Richard Knipel, Dorothy Howard, Laurel Ptak |author=staff |date=Studeni 2014. |work=Foreign Policy |accessdate=17. listopada 2015.}}</ref> === Recepcija u Hrvatskoj i regiji === Art i Feminizam je inspirirao [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW inicijativu]] i o njemu su pisali na portalu [[Vox Feminae]].<ref>{{Citiranje weba |title=Art+Feminism: Odgovor na manjak žena na Wikipediji – VoxFeminae |url=https://voxfeminae.net/feministyle/artfeminism-odgovor-na-manjak-zena-na-wikipediji/ |access-date=2021-09-07 |website=voxfeminae.net}}</ref> == Vidi još == * Lokalni WikiProjekt [[Wikipedija:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] * Organizacija [[Les_sans_pagEs]] za frakofone i višejezične WikiProjekte == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * {{Službena|https://www.artandfeminism.org/}} * [[https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Meetup/ArtAndFeminism|A+F Meetup]] na EN Wikipediji * {{Citiranje časopisa |author=Mirk |first=Sarah |title=An Epic Feminism Edit-a-thon Takes Aim at Wikipedia's Gender Gap |url=https://bitchmedia.org/post/an-epic-edit-a-thon-takes-aim-at-wikipedias-gender-gap |date=24. siječnja 2014. |journal=[[Bitch (magazine) |Bitch]]}} * {{Citiranje weba |url=http://blog.wikimedia.org/2014/02/19/wikipedias-art-feminism-edit-a-thon/ |title=Wikipedia's Art & Feminism Edit-A-Thon and the Gender Gap |author=Cogdill |first=Caitlin |date=19. veljače 2014. |publisher=[[Zaklada Wikimedija]]}} * [https://www.artstor.org/ Artstor] [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] [[Kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Aktivizam]] emksi7nyv52p0ypp47qwqn3kacma6vz 0 4664646 41263215 41255648 2022-08-25T23:05:15Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Wikipedia|Wikipedia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Wikipedia kampanje|Wikipedia kampanje]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Afro Free Culture Crowdsourcing Wikimedia (AfroCROWD).svg|mini|Logo AfroCROWD-a]] '''AfroCrowd''' (stilizirana kao '''AfroCROWD''') je inicijativa za stvaranje i poboljšanje informacija o crnačkoj kulturi i povijesti na [[Wikipedija|Wikipediji]]. Projekt sa sjedištem u New Yorku osnovala je Alice Backer 2015.<ref name="Allum">{{Citiranje weba|url=http://nytlive.nytimes.com/womenintheworld/2016/02/29/women-leading-movements-to-champion-equality-on-wikipedia/|title=Women leading movements to champion equality on Wikipedia|author=Allum|first=Cynthia|date=February 29, 2016|work=[[The New York Times]]|accessdate=October 20, 2017|archivedate=2017-08-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170810172433/http://nytlive.nytimes.com/womenintheworld/2016/02/29/women-leading-movements-to-champion-equality-on-wikipedia/}}</ref><ref name="BSN">{{Citiranje weba|url=http://www.blackstarnews.com/money/economy/black-digital-empowerment-through-afrocrowd-workshops.html|title=Black Digital Empowerment Through AfroCROWD workshops|author=Delices|first=Patrick|work=Black Star News|accessdate=October 20, 2017}}</ref> == Osnivanje == [[Datoteka:Alice_Backer.jpg|desno|mini| Alice Backer 2015. godine]] Neki promatrači su primijetili nedostatak sadržaja koji se odnosi na povijest podsaharske Afrike na Wikipediji.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Matsuuchi|first=Ann|title=Connecting Wikipedia and the Archive: Building a Public History of HIV/AIDS in New York City|url=http://wikistudies.org/index.php?journal=wikistudies&page=article&op=view&path%5B%5D=2|year=2017|journal=WikiStudies|volume=1|issue=1}}</ref> 2015. godine odvjetnica Alice Backer osnovala je AfroCROWD.<ref name="BSN">{{Citiranje weba|url=http://www.blackstarnews.com/money/economy/black-digital-empowerment-through-afrocrowd-workshops.html|title=Black Digital Empowerment Through AfroCROWD workshops|author=Delices|first=Patrick|work=Black Star News|accessdate=October 20, 2017}}</ref> Backer je pokrenula AfroCROWD kako bi "ispravila nedostatak članaka na Wikipediji o povijesti crnaca i kulturi crnaca."<ref name="Allum"/> Prema njoj, cilj projekta je "pružiti ljudima u boji mogućnosti da rade više od sudjelovanja i konzumiranja društvenih mreža." <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.colorlines.com/articles/can-black-wikipedia-take-black-twitter|title=Can 'Black Wikipedia' Take Off Like 'Black Twitter'?|author=Murphy|first=Carla|date=February 4, 2015|work=[[ColorLines]]|accessdate=October 20, 2017}}</ref> == Strategije i taktike == [[File:Wikijab023-sherry-antoine.mp3|mini|AfroCROWD voditeljica Sherry Antoine u razgovoru sa njemačkim Wikipedia suradnikom Sebastianom Wallrothom na WikiConference North America, 2018. Columbus, Ohio za [[metawiki:WikiJabber|podcast WikiJabber]]]] AfroCROWD ugošćuje tzv. editone i razgovore širom gradskog područja New Yorka.<ref name="Allum"/> Udružili su se s drugim organizacijama poput Haitijske kulturne razmjene i Haićkog instituta za kreolski jezik kako bi bili domaćini tih događaja.<ref>{{Citiranje weba|url=http://haitiantimes.com/2015/02/19/afrocrowd-owning-haitian-history-through-digital-empowerment/|title=AfroCrowd: Owning Haitian History Through Digital Empowerment|author=Jean|first=Fabiola|date=February 19, 2015|work=[[Haitian Times]]|accessdate=October 20, 2017}}</ref> Srodna organizacija za Afro-Crowd je [[:en:Black_Lunch_Table|Black Lunch Table]].  == Vidi također == * [[w:Afripedia|Projekt Afripedia]] == Izvori == {{Izvori}} == Daljnje čitanje == * {{Citiranje weba|url=https://www.artsy.net/article/the-art-genome-project-why-are-all-the-black-artists-sitting-together-in-the-cafeteria|title=The Art Genome Project: Why Are All the Black Artists Sitting Together in the Cafeteria?|author=Jene-Fagon|first=Olivia|date=January 17, 2016|work=[[Artsy (website)|Artsy]]|quote=Welcome to the Black Lunch Table: Jina Valentine and Heather Hart on Creating Space for Communities of Color in the Art World}} * {{Citiranje weba|url=https://www.good.is/articles/wikipedia-editors-diversity|title=How Activists Are Diversifying Wikipedia One Edit At A Time|author=Frisella|first=Emily|date=April 27, 2017|work=[[Good Worldwide|GOOD Magazine]]}} == Vanjske poveznice == * [https://afrocrowd.org/ AfroCROWD službena stranica] [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:Ljudska prava]] auxsipd1qz078xoul6qmo0t9kisd68r 0 4664872 41263217 41262144 2022-08-25T23:05:42Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Wikipedia|Wikipedia]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Wikipedia kampanje|Wikipedia kampanje]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Organizacija |name=Les sans pagEs |image=Les sans pagEs drawing Fhala.K.svg|osnivanje=2016.|jezik=Francuski jezik}} '''Les sans pagEs (One bez stranica)''' je projekt [[Francuska Wikipedija|na frakofonoj verziji Wikipedije]] pokrenut u srpnju 2016. godine, čiji je cilj borba protiv rodne neravnoteže u člancima enciklopedije. Glavna aktivnost grupe sastoji se od pisanja biografskih stranica o poznatim ženama. == Povijest == Projekt Les sans pagEs stvoren je u ljeto 2016. od suradnice iz [[Ženeva|Ženeve]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Christine Siméone|title=Wikipedia : la revanche des femmes est en route|url=https://www.franceinter.fr/culture/wikipedia-la-revanche-des-femmes|date=14.10.2017|journal=France Inter|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Nelly Lesage|title=Sur Wikipedia, les sans pagEs rédigent des biographies de femmes|url=https://www.numerama.com/tech/331123-sur-wikipedia-les-sans-pages-redigent-des-biographies-de-femmes.html|date=24.02.2018|journal=Numerama.com|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=Patrick Monay|title=Pas à pas, les femmes deviennent plus visibles sur Wikipédia|url=https://www.24heures.ch/suisse/pas-femmes-deviennent-visibles-wikipedia/story/28303668|date=07.02.2017|journal=24 Heures|pages=|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Lucas Latil|title=Seulement 17% de biographies de femmes sur Wikipédia, mais pourquoi ?|url=https://madame.lefigaro.fr/societe/wikipedia-parite-egalite-hommes-femmes-biographies-explications-221018-151390|date=25.10.2018|journal=Madame Figaro|pages=|language=fr}}</ref> Inspiriran inicijativom "Žene u crvenom” na [[Engleska Wikipedija|engleskoj verziji]] [[Wikipedija|Wikipedije]], projekt se želi boriti protiv rodnih neravnoteža na [[Francuska Wikipedija|frankofonskoj verziji]] internetske enciklopedije. Primjećujući razliku između broja muških i ženskih biografskih stranica (manje od 20% biografija odnosi se na žene), suradnici u projektu ispravljaju tu pristranost posebno stvarajući biografske stranice žena. Godine 2020. bez stranih stranica procijenili su da su omogućili stvaranje više od 5000 biografskih stranica o ženama nakon 4 godine postojanja.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Terriennes|title=Les "sans pagEs" en action : 5000 femmes de plus en quatre ans sur Wikipédia francophone|url=https://information.tv5monde.com/terriennes/les-sans-pages-en-action-5000-femmes-de-plus-en-quatre-ans-sur-wikipedia-francophone|date=06.03.2020|journal=TV5 Monde|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje časopisa|author=Chams Iaz|title=Wikipédia: un collectif pour que les femmes ne soient plus des «Sans pagEs»|url=https://www.letemps.ch/societe/wikipedia-un-collectif-femmes-ne-soient-plus-pages|date=19.06.2020|journal=Le Temps|pages=|language=fr}}</ref> Pored aktivnosti na stvaranju novih stranica, projekt je aktivan i u Wikipedijinoj zajednici za akcije senzibilizacije.<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|author=Hélène Combis|title=Wikipédia : seulement 18% de pages pour les femmes|url=https://www.franceculture.fr/numerique/wikipedia-seulement-18-de-pages-pour-les-femmes|date=09.01.2020|journal=France Culture|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":4">{{Citiranje weba|url=https://www.actualitte.com/article/interviews/sur-wikipedia-les-sans-pages-font-la-chasse-aux-inegalites-de-genre/88876|title=Sur Wikipédia, les sans PagEs font la chasse aux inégalités de genre|author=Laure Besnier|date=17.05.2018|work=www.actualitte.com|language=fr-FR|accessdate=}}</ref> ''One bez stranica'' stoga kritiziraju pristranost u pisanju (primjer: definirati ženu u odnosu na njezinog supruga ili njezinu obitelj) ili prekomjernu zastupljenost muških suradnika na Wikipediji i njezine posljedice. Orijentiran od svog osnivanja ka osposobljavanju i uspostavljanju radionica pisanja, pokret organizira nekoliko izdavačkih sastanaka u različitim gradovima u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Francuska|Francuskoj]] ili [[Tunis|Tunisu]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Nelly Lesage|title=Sur Wikipedia, les sans pagEs rédigent des biographies de femmes|url=https://www.numerama.com/tech/331123-sur-wikipedia-les-sans-pages-redigent-des-biographies-de-femmes.html|date=24.02.2018|journal=Numerama.com|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa|author=Patrick Monay|title=Pas à pas, les femmes deviennent plus visibles sur Wikipédia|url=https://www.24heures.ch/suisse/pas-femmes-deviennent-visibles-wikipedia/story/28303668|date=07.02.2017|journal=24 Heures|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje časopisa|author=Chams Iaz|title=Wikipédia: un collectif pour que les femmes ne soient plus des «Sans pagEs»|url=https://www.letemps.ch/societe/wikipedia-un-collectif-femmes-ne-soient-plus-pages|date=19.06.2020|journal=Le Temps|pages=|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|author=Thierry Noisette|title=Natacha, contributrice de Wikipédia : "Il y a moins d'articles sur les femmes !"|url=https://www.nouvelobs.com/societe/20180713.OBS9669/natacha-contributrice-de-wikipedia-il-y-a-moins-d-articles-sur-les-femmes.html|date=13.07.2018|journal=L'Obs|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje časopisa|author=Noémie Leclercq|title=Sur Wikipédia, parité en bande organisée|url=https://www.lemonde.fr/m-le-mag/article/2019/06/07/sur-wikipedia-parite-en-bande-organisee_5473139_4500055.html|date=07.06.2019|journal=Le Monde|pages=|language=fr}}</ref> == Udruga == Od 2017. u Švicarskoj je osnovano istoimeno udruženje za potporu različitim aktivnostima i proširenjima projekta, posebno prikupljanjem sredstava za organizaciju događaja (primjer : Podrška za [[Zaklada Wikimedija|Wikimedia]]).<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|author=Chams Iaz|title=Wikipédia: un collectif pour que les femmes ne soient plus des «Sans pagEs»|url=https://www.letemps.ch/societe/wikipedia-un-collectif-femmes-ne-soient-plus-pages|date=19.06.2020|journal=Le Temps|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje časopisa|author=Hélène Combis|title=Wikipédia : seulement 18% de pages pour les femmes|url=https://www.franceculture.fr/numerique/wikipedia-seulement-18-de-pages-pour-les-femmes|date=09.01.2020|journal=France Culture|pages=|language=fr}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje časopisa|author=Noémie Leclercq|title=Sur Wikipédia, parité en bande organisée|url=https://www.lemonde.fr/m-le-mag/article/2019/06/07/sur-wikipedia-parite-en-bande-organisee_5473139_4500055.html|date=07.06.2019|journal=Le Monde|pages=|language=fr}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Dodatno pogledajte == * Međunarodnu organizaciju [[Art+Feminism|Art+Feminism / Umjetnost + feminizam]] * Lokalni WikiProjekt [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] === Vanjske poveznice === * [https://www.actualitte.com/article/interviews/sur-wikipedia-les-sans-pages-font-la-chasse-aux-inegalites-de-genre/88876 Intervju s osnivačicom projekta] [[Kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] [[Kategorija:LGBT u Francuskoj]] i9rgh68i4q35srvrjj4eoptjpz3ni42 0 4665029 41263249 41232175 2022-08-26T04:10:57Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[WiR]] na [[Wikimedijalac u rezidenciji]] preko preusmjeravanja: Puni naslov članka, kako je praksa na Wikipediji ne koristiti kratice. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bibliotekspersonal_på_Stockholms_stadsbiblioteket.jpg|alt=A room full of people watching a presentation|mini|300x300px| WiR surađuje s knjižničarima u [[Stockholm|Stockholmu]]]] '''Wikimedijalac u rezidenciji''' (EN: ''Wikimedian in residence'', skraćeno '''WiR)''' je osoba koja surađuje s organizacijom po pitanjima Wikimedija (ili samo Wikipedije, kao Wikipedijac). Oni pomažu u organizaciji/instituciji domaćinu oko razumijevanja [[Wikipedija|Wikipedije]] i [[Wikimedija]], sestrinskih projekata Wikipedije, koji uključuju [[Zajednički poslužitelj|Wikimedijin djeljeni poslužitelj]], [[Wikipodatci]], [[Wikizvor]] i druge. WiR-ovi obično ne pišu u Wikipediji o organizaciji u kojoj rade, već pomažu stručnjacima da pišu o stvarima koje znaju. WiR-ovi rade s različitim vrstama organizacija no najčešće su to GLAM-ovi ([[Umjetnički muzej|galerije]], [[Knjižnica|knjižnice]], [[Arhiv|arhivi]] i [[Muzej|muzeji]]) ili obrazovne institucije poput [[Sveučilište|sveučilišta]]. [[Zdenko Denny Vrandečić]] je bio WiR u [[Google (tvrtka)|Google]]<nowiki/>u. WiR-ovi ponekad rade u nekoliko organizacija, te ih se može nazvati "Wikmedian at large" ili u slobodnom prijevodu Wikimedijalac za opću dostupnost. [[:en:Wikipedia:GLAM/New Zealand Wikipedian at Large|Na primjer,]] jedan takav je radio širom Novog Zelanda. Neke WiR-ove plaća organizacija u kojoj rade ili organizacija povezana [[Zaklada Wikimedija|s Wikimedijom,]] no neki su i volonteri. [[Datoteka:Wikimedian_in_Residence_map_2019.png|alt=Karta je Interaktivna WiR karta (kad se klikne) izrađena pomoću Wikidata .|mini|300x300px|[https://w.wiki/AxF Interaktivna WiR karta] (na klik) izrađena pomoću [[Wikipodatci|Wikidata]] vizualizacije.]] == Povijest == Prvi WiR je bio u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]] 2010. godine.<ref name="Cohen group">{{Citiranje weba|url=https://www.nytimes.com/2010/06/05/arts/design/05wiki.html|title=Venerable British Museum Enlists in the Wikipedia Revolution|author=Cohen|first=Noam|date=5 June 2010|work=[[The New York Times]]|accessdate=27 January 2013}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nytimes.com/2014/03/20/arts/artsspecial/warming-up-to-the-culture-of-wikipedia.html|title=Warming Up to the Culture of Wikipedia|author=Cohen|first=Noam|date=19 March 2014|work=[[The New York Times]]|accessdate=24 March 2014}}</ref> Do 2016. je bilo više od 100, a 2020. više od 220 WiR-ova u većini regija u svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedian_in_residence|title=Wikimedian in residence - Meta|work=meta.wikimedia.org|language=en|accessdate=2020-11-18}}</ref> === U regiji === WiR-ovi u regiji bivše Jugoslavije su se prvi put pojavili kao model informiranja i educiranja institucija: * u Srbiji 2014. godine u [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetskoj biblioteci Svetozar Marković]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%86_%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B6%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B0/%D0%A3%D0%BD%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0_2014|title=Vikipedijanac stažista - Univerzitetska biblioteka 2014|work=Vikimedija Srbije|language=sr|date=15.12.2014.|accessdate=2021-03-04}}</ref> * u Makedoniji 2015. godine u Državnom arhivu i [[Makedonska akademija nauka i umetnosti|Makedonskoj akademiji nauka i umjetnosti]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://mrt.com.mk/node/26744|title=Научното богатство на МАНУ достапно на интернет|work=[[Makedonska radio televizija|MRT]]|language=mk|date=20. 10. 2015.|accessdate=2021-03-04}}</ref> * u Hrvatskoj 2020. godine u [[Gradskoj knjižnici Rijeka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://gkr.hr/Magazin/Autori/Zeljko-Blace|title=Željko Blaće|work=Gradska knjižnica Rijeka|language=hr-HR|accessdate=2021-03-01}}</ref>[[Datoteka:Wikipedian-in-Residence_Scope_Diagram_Page_1.png|mini|400x400px| Ovaj grafikon prikazuje sve koji su uključeni u tipični WiR projekt (što svaki pruža i prima).]] == Druge stranice == * [[metawiki:Wikimedian in residence|Opće informacije o WiR-u na Wikimedija Meta]] * [[metawiki:Wikimedians in Residence Exchange Network|Mreža razmjena WiR]] - gdje WiR-ovi mogu pomoći jedni drugima. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Wikipedia]] [[Kategorija:Wikimedia]] [[Kategorija:Zanimanja]] 028gs6fbm7zcxt6hjzqq1zx7ob5rp1q 41263251 41263249 2022-08-26T04:12:16Z Vipz 151311 Wikimedijanac uz Wikimedijalac. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bibliotekspersonal_på_Stockholms_stadsbiblioteket.jpg|alt=A room full of people watching a presentation|mini|300x300px| WiR surađuje s knjižničarima u [[Stockholm|Stockholmu]]]] '''Wikimedijanac''' ili '''Wikimedijalac u rezidenciji''' (EN: ''Wikimedian in residence'', skraćeno '''WiR)''' je osoba koja surađuje s organizacijom po pitanjima Wikimedija (ili samo Wikipedije, kao Wikipedijac). Oni pomažu u organizaciji/instituciji domaćinu oko razumijevanja [[Wikipedija|Wikipedije]] i [[Wikimedija]], sestrinskih projekata Wikipedije, koji uključuju [[Zajednički poslužitelj|Wikimedijin djeljeni poslužitelj]], [[Wikipodatci]], [[Wikizvor]] i druge. WiR-ovi obično ne pišu u Wikipediji o organizaciji u kojoj rade, već pomažu stručnjacima da pišu o stvarima koje znaju. WiR-ovi rade s različitim vrstama organizacija no najčešće su to GLAM-ovi ([[Umjetnički muzej|galerije]], [[Knjižnica|knjižnice]], [[Arhiv|arhivi]] i [[Muzej|muzeji]]) ili obrazovne institucije poput [[Sveučilište|sveučilišta]]. [[Zdenko Denny Vrandečić]] je bio WiR u [[Google (tvrtka)|Google]]<nowiki/>u. WiR-ovi ponekad rade u nekoliko organizacija, te ih se može nazvati "Wikmedian at large" ili u slobodnom prijevodu Wikimedijalac za opću dostupnost. [[:en:Wikipedia:GLAM/New Zealand Wikipedian at Large|Na primjer,]] jedan takav je radio širom Novog Zelanda. Neke WiR-ove plaća organizacija u kojoj rade ili organizacija povezana [[Zaklada Wikimedija|s Wikimedijom,]] no neki su i volonteri. [[Datoteka:Wikimedian_in_Residence_map_2019.png|alt=Karta je Interaktivna WiR karta (kad se klikne) izrađena pomoću Wikidata .|mini|300x300px|[https://w.wiki/AxF Interaktivna WiR karta] (na klik) izrađena pomoću [[Wikipodatci|Wikidata]] vizualizacije.]] == Povijest == Prvi WiR je bio u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]] 2010. godine.<ref name="Cohen group">{{Citiranje weba|url=https://www.nytimes.com/2010/06/05/arts/design/05wiki.html|title=Venerable British Museum Enlists in the Wikipedia Revolution|author=Cohen|first=Noam|date=5 June 2010|work=[[The New York Times]]|accessdate=27 January 2013}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.nytimes.com/2014/03/20/arts/artsspecial/warming-up-to-the-culture-of-wikipedia.html|title=Warming Up to the Culture of Wikipedia|author=Cohen|first=Noam|date=19 March 2014|work=[[The New York Times]]|accessdate=24 March 2014}}</ref> Do 2016. je bilo više od 100, a 2020. više od 220 WiR-ova u većini regija u svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedian_in_residence|title=Wikimedian in residence - Meta|work=meta.wikimedia.org|language=en|accessdate=2020-11-18}}</ref> === U regiji === WiR-ovi u regiji bivše Jugoslavije su se prvi put pojavili kao model informiranja i educiranja institucija: * u Srbiji 2014. godine u [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetskoj biblioteci Svetozar Marković]]<ref>{{Citiranje weba|url=https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%86_%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B6%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B0/%D0%A3%D0%BD%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B1%D0%B8%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0_2014|title=Vikipedijanac stažista - Univerzitetska biblioteka 2014|work=Vikimedija Srbije|language=sr|date=15.12.2014.|accessdate=2021-03-04}}</ref> * u Makedoniji 2015. godine u Državnom arhivu i [[Makedonska akademija nauka i umetnosti|Makedonskoj akademiji nauka i umjetnosti]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://mrt.com.mk/node/26744|title=Научното богатство на МАНУ достапно на интернет|work=[[Makedonska radio televizija|MRT]]|language=mk|date=20. 10. 2015.|accessdate=2021-03-04}}</ref> * u Hrvatskoj 2020. godine u [[Gradskoj knjižnici Rijeka]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://gkr.hr/Magazin/Autori/Zeljko-Blace|title=Željko Blaće|work=Gradska knjižnica Rijeka|language=hr-HR|accessdate=2021-03-01}}</ref>[[Datoteka:Wikipedian-in-Residence_Scope_Diagram_Page_1.png|mini|400x400px| Ovaj grafikon prikazuje sve koji su uključeni u tipični WiR projekt (što svaki pruža i prima).]] == Druge stranice == * [[metawiki:Wikimedian in residence|Opće informacije o WiR-u na Wikimedija Meta]] * [[metawiki:Wikimedians in Residence Exchange Network|Mreža razmjena WiR]] - gdje WiR-ovi mogu pomoći jedni drugima. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Wikipedia]] [[Kategorija:Wikimedia]] [[Kategorija:Zanimanja]] 844gkms9vgota67eyb6p6cn4ov4ibms 0 4665874 41263177 41230588 2022-08-25T21:23:48Z Igor Windsor 550 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Aleks Stavre Drenova | slika = Asdreni (portrait).jpg | širina_slike = | opis = Aleks Stavre Drenova | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|df=y|1872|04|11}} | mjesto_rođenja = [[Drenova]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Albanija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|df=y|1947|12|11|1872|04|11}} | mjesto_smrti = [[Bukurešt]], [[Narodna Republika Rumunija|Rumunija]] | počivalište = | pseudonim = Asdreni | državljanstvo = | rodbina = Stavri Thimiu (otac) | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = {{hlist|Pjesnik|sudionik [[Albanski narodni preporod|Albanskog narodnog preporoda]]|prevoditelj|pisac}} | period = | jezik = {{hlist|[[Albanski jezik|Albanski]]|[[Rumunjski jezik|rumunjski]]}} | pokret = [[Albanski narodni preporod]] | žanr = {{hlist|[[Realizam (književnost)|Realizam]]|[[Romantizam]]}} | znamenita_djela = | nagrade = | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = Asdreni (nënshkrim).svg | website = }} '''Aleksandar Stavre Drenova''' ili '''Aleks Stavri Drenova'''<ref>{{Cite web|title=Asdreni {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4144|accessdate=27.10.2018}}</ref> ({{jez-alb|Aleksandër Stavre Drenova}}, 11. april 1872 – 11. decembar 1947), obično poznat pod književnim [[Pseudonim|pseudonimom]] '''Asdreni''', bio je [[Albanci|albanski]] pjesnik, sudionik [[Albanski narodni preporod|Albanskog narodnog preporoda]], prevoditelj, pisac i autor pjesme koja je kasnije postala [[Himni i Flamurit|himna Albanije]].<ref>{{cite web |author1=Robert Elsie |author-link1=Robert Elsie |title=MODERN ALBANIAN LITERATURE AND ITS RECEPTION IN THE ENGLISH-SPEAKING WORLD |url=http://www.elsie.de/pdf/articles/A2005AlbWritingEnglTrans.pdf |website=elsie.de |pages=6–7 }}</ref><ref name="Anthem">{{cite web |url=http://geocities.com/vaso_tole/Albanian/NationAnthem-AL.html |title=Himni kombëtar |publisher=Web.archive.org |date=26 October 2009 |access-date=25 March 2013 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20091026231048/http://geocities.com/vaso_tole/Albanian/NationAnthem-AL.html |archive-date=26 October 2009 |archivedate=2009-10-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091026231048/http://geocities.com/vaso_tole/Albanian/NationAnthem-AL.html |deadurl=yes }}</ref> Smatra se jednim od najutjecajnijih [[Albanska književnost|albanskih pisaca]] 20. stoljeća, a u to je vrijeme sastavio većinu svojih poznatih djela nadahnutih [[Albanska renesansa|albanskom renesansom]]. Rođen u selu [[Drenova|Drenovi]], Asdreni je završio akademski studij na [[Sveučilište u Bukureštu|Sveučilištu u Bukureštu]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], gdje se s oduševljenjem posvetio neovisnosti [[Albanija|Albanije]] od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name="Elsie 2">{{cite book |author1=Robert Elsie |author-link1=Robert Elsie |title=Albanian Literature: A Short History |publisher=I.B.Tauris, 2005 |isbn=9781845110314 |language=en |chapter=5}}</ref> Održavao je bliski kontakt s kolegama [[Gjergj Fishta|Gjergjem Fishtom]] i [[Lasgush Poradeci|Lasgushom Poradecijem]], a posebno su ga nadahnuli rodoljubi [[Jeronim de Rada]] i [[Naim Frashëri]]. Pjesnička zbirka ''Sunčevi zraci'' ({{jez-alb|Rreze dielli}}) od 99 pjesama bila je njegovo prvo značajno djelo, a posvetio ga je nacionalnom heroju Albanije, [[Đerđ Kastriot Skenderbeg|Đerđu Kastriotu Skenderbegu]]. Njegova druga zbirka, ''Snovi i suze'' ({{jez-alb|Ëndrra e lotë}}), također se sastoji od 99 pjesama; posvećena je [[Edith Durham|Editi Durham]], prijateljici Albanije, obrađuje širi spektar tema i motiva i pokazuje autorovu zadivljujuću zrelost.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} ==Život== Asdreni je rođen kao Aleksander Stavre Drenova 11. aprila 1872. u albanskoj seljačkoj obitelji [[Istočno pravoslavlje|istočne pravoslavne vjere]] u selu [[Drenova|Drenovi]] blizu grada [[Korča|Korče]], koji je tada pripadao [[Osmansko Carstvo|Osmansko Carstvu]], a danas se nalazi u [[Albanija|Albaniji]].<ref name="Elsie 2"/><ref name="Pipa">{{Cite web|url=https://books.google.com/books/about/Let%C3%ABrsia_Shqipe.html?id=kdfaoQEACAAJ |title=Trilogia Albanica III: Albanian Literature: Social Perspectives|publisher=Princi|author1=Arshi Pipa|author-link1=Arshi Pipa|year=2014|pages=112|trans-title=Trilogjia Albanika III: Letërsia shqipe: Perspektiva shoqërore|isbn=978-9928-4090-9-6|orig-year=1978|translator=Primo Shllaku}}</ref> U svom rodnom selu stekao je prvo formalno obrazovanje u [[Grci|grčkoj]] osnovnoj školi, i tek što je krenuo u srednju školu u Korči kad mu je umro otac, Stavri Thimiu.<ref name="Elsie">{{Cite book|title=Histori e Letërsisë Shqiptare|author1=Robert Elsie |author-link1=Robert Elsie|publisher=Dukagjini|year=1997|location=Tiranë-Pejë|pages=179–180|translator=Abdurrahman Myftiu}}</ref> Oblast Korče bila je veliki izvor [[Albanska dijaspora|albanske migracije]], koja je dodatno ojačana jednim potresom 1879. godine.<ref name="Elsie 2"/> I Asdreni se tako preselio u [[Bukurešt]] 1885. godine, gdje se pridružio se starijoj braći i započeo i kratkotrajni studij na Fakultetu političkih znanosti [[Sveučilište u Bukureštu|Sveučilišta u Bukureštu]].<ref name="Elsie 2"/> U novoj je zemlji Asdreni stupio u vezu s drugim albanskim intelektualcima i književnicima, s kojima je počeo jačati [[Albanska dijaspora|albansku dijasporu]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] u cilju borbe za nacionalno oslobođenje.<ref name="Elsie 2"/> Prije toga, snažno su ga nadahnuli [[Jeronim de Rada]] i [[Naim Frashëri]], kao i [[albanska renesansa]], tijekom koje su Albanci počeli na sebe gledati kao na narod koji zaslužuje pravo da upravljan sobom. ==Književbo djelo== [[Datoteka:Lasgush Poradeci, Ernest Koliqi, At Gjergj Fishta and Asdreni.jpg|thumb|upright|Asdreni sa svojim kolegama [[Lasgush Poradeci|Lasgushom Poradecijem]], [[Ernest Koliqi|Ernestom Koliqijem]] i [[Gjergj Fishta|Gjergjem Fishtom]]. Svi su oni među najutjecajnijim albanskim književnicima 20. stoljeća.]] Asdrenijeva književna karijera procvjetala je s početkom 20. stoljeća. U svom prvom djelu, zbirci od 99 pjesama pod naslovom ''Sunčevi zraci'' ({{jez-alb|Rreze dielli}}), posvećenoj albanskom nacionalnom heroju [[Skanderbeg|Skanderbegu]], koji je vodio uspješan otpor osmanskom širenju u Europu,{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} slijedio je književne tradicije [[Naim Frashëri|Naima Frashërija]] i pozivao na ljubav prema domovini potičući njegove sunarodnjake da uđu u borbu za [[Proglašenje nezavisnosti Albanije|oslobođenje]] od Osmanskog Carstva.<ref name="Elsie 2"/> Njegova druga zbirka, ''Snovi i suze'' ({{jez-alb|Ëndrra e lotë}}), također se sastoji od 99 pjesama; posvećena je [[Edith Durham|Editi Durham]], koja je mnogo putovala po Albaniji, obrađuje širi spektar tema i motiva i pokazuje autorovu zadivljujuću zrelost.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} Zbirka se odlikuje bogatstvom pjesničkih vrijednosti. U njoj je autor izrazio svoje demokratske vrijednosti, svoje zanimanje za socijalne probleme u to vrijeme, kao i kritički diskurs o stranoj dominaciji. Bio je to važan korak od [[Romantizam|romantizma]] prema [[Realizam (književnost)|realizmu]], kojeg su karakterizirali povijesni vremenski okviri i reference, te pisanje o događajima i situacijama koje su se dogodile u stvarnom životu. Njegova ''Pjesma jedinstva'' ({{jez-alb|Kënga e bashkimit}}), objavljena u zbirci ''Snovi i suze'', predstavlja obradu rumunjske pjesme "[[Hora unirii]]", koju je napisao [[Vasile Alecsandri]].<ref>[[Robert Elsie]], Albanian literature: a short history, 2005, str. 104.</ref> U trećoj zbirci, objavljenoj nakon stjecanja nezavisnosti, ''Psalmi kaluđera'' ({{jez-alb|Psallme murgu}}, 1930), dolaze do izražaja pjesnikove sumnje i umor, s primjesom dekadentnih i mističnih motiva.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 540}} ==Vidi još== * ''[[Himni i Flamurit]]'' * [[Albanci u Rumunjskoj]] ==Reference== {{reflist|2}} ==Literatura== * {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}} ==Vanjske veze== *[http://www.albanianliterature.net/html/authors/bio/asdreni.html Biography]{{dead link|date=December 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} and [http://www.albanianliterature.net/html/authors/poetry/asdreni.html Poems]{{dead link|date=December 2017 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} of Asdreni by [[Robert Elsie]]. *[http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/Aut1165.htm Asdreni's works]: text, concordances and frequency list (Albanian and English) {{Lifetime|1872|1947|Stavre Drenova, Aleks}} [[Kategorija:Albanski pisci]] 4pq4mws7pbbdvym0568gq2ed4ayvwu4 0 4665948 41263178 41230664 2022-08-25T21:25:28Z Igor Windsor 550 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Millosh Gjergj Nikolla | slika = Migjeni (portrait).jpg | širina_slike = | opis = Millosh Gjergj Nikolla | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1911|10|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Albanija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|1938|08|26|1911|10|13|df=y}} | mjesto_smrti = [[Torre Pellice]], [[Italija]] | počivalište = | pseudonim = Migjeni</ref>Miđeni | državljanstvo = [[Albanija|Albansko]] | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = {{hlist|Pjesnik|prevoditelj|pisac}} | period = | jezik = {{hlist|[[Albanski jezik|Albanski]]|[[Francuski jezik|francuski]]|[[Grčki jezik|grčki]]|[[latinski]]|[[Ruski jezik|ruski]]|[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]}}{{sfn|Pipa|1978|p=134}} | pokret = | žanr = {{hlist|[[Realizam (književnost|Realizam]]}} | znamenita_djela = | nagrade = [[File:Titulli "Mësues i Popullit".svg|17px]] Učitelj naroda | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = Migjeni (nënshkrim).svg | website = }} '''Millosh Gjergj Nikolla''' ({{jez-sh|Miloš Đerđ Nikola}}, 13. oktobar 1911 – 26. august 1938), obično poznat po [[Akronim|akronimu]] '''Migjeni''' ({{jez-sh|Miđeni}}) smatra se jednim od najvažnijih [[Albanci|albanskih]] pjesnika i književnika u 20. stoljeću. Nakon njegove smrti kritika je prepoznala u njemu jednog od glavnih i najutjecajnijih pisaca međuratne [[Albanska književnost|albanske književnosti]]. Tokom Migjenijevog života vidljiva je razvojna crta sa [[Revolucionar|revolucionarnog]] [[Romantizam|romantizma]] prema [[Kritički realizam|kritičkom realizmu]]. Pisao je o siromaštvu koje je vladalo u njegovo vrijeme, pa djela kao što su ''Daj nam danas kruh naš svagdanji'' (pa i ''Ljepotica ubojica'', ''Zabranjena jabuka'', ''Legenda o kukuruzu'', ''Želite li malo ugljena?'' itd.) nemilosrdno oslikuju ravnodušnost bogatih staleža prema patnji naroda. Studije o Migjeniju su dobile poseban zamah nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je komunistički režim preuzeo cjelovito objavljivanje njegovih djela, do tada djelomično neobjavljena. ==Biografija== ===Ime=== Migjeniovo prezime je izvedeno iz imena njegovog djeda Nikolle, koji je potjecao iz regije [[Gornja Reka]], odakle se krajem 19. stoljeća preselio u [[Skadar]] i gdje je se bavio zidarskim zanatom, a kasnije se oženio Stakom Milani iz [[Kuči|Kuča]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], s kojom je imao dva sina: Gjeorgjea (Đorđa, oca Migjenijevog) i Krstu.{{sfn|Demo|2011}}{{sfn|Luarasi|Luarasi|2003|p=?}} ===Život=== Migjeni se rodio 13. oktobra 1911. u gradu [[Skadar|Skadru]] na jugoistočnoj obali [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], a odrastao je govoreći kod kuće i [[Albanski jezik|albanski]] i [[srpskohrvatski jezik]].{{sfn|Elsie|2005|p=138}}{{sfn|Pipa|1978|p=134}} Njegov djed bio je jedan od potpisnika [[Pravoslavni kongres (Albanija)|kongresa]] za uspostavu [[Albanska pravoslavna crkva|Albanske pravoslavne crkve]] 1922. godine. Njegova majka Sofia Kokoshi{{sfn|Polet|2002|p=710}} (umrla 1916. godine), rodom iz [[Kavaja]],<ref>[https://m.gazetaexpress.com/mobile/arte/tre-shoke-migjeni-pano-e-driteroi-50064/?archive=1 Tre "shokë": Migjeni, Pano e Dritëroi]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> školovala se u [[Katoličko sjemenište u Skadru|katoličkom sjemeništu u Skadru]], koje su vodile talijanske redovnice.{{sfn|Luarasi|Luarasi|2003|p=?}} Njegov stric po majci, Jovan Kokoshi, predavao je u pravoslavnom sjemeništu u [[Bitola|Bitoli]].<ref>{{Cite web |title=Tre "shokë": Migjeni, Pano e Dritëroi |url=http://www.mapo.al/2014/10/tre-shoke-migjeni-pano-e-dritero |access-date=2021-04-18 |archivedate=2017-11-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171107031132/http://www.mapo.al/2014/10/tre-shoke-migjeni-pano-e-dritero |deadurl=yes }}</ref> Miloš je imao brata, koji je umro u djetinjstvu, te četiri sestre: Lenku, Jovanku, Cvetku i Olgu.{{sfn|Demo|2011}} Angjelina Ceka Luarasi, kći Migjenijeve mlađe sestre Olge, izjavila je u svojoj knjizi ''Migjeni–Vepra'', koju je napisala u koautorstvu sa Skënderom Luarasijem, da je Migjeni bio Albanac i da nije imao nikakvo [[Slaveni|slavensko]] porijeklo, te da je Migjeni govorio samo albanski kao materinji jezik, a kasnije je naučio govoriti [[slavenski jezik]] tijekom odrastanja.<ref name="CekaLuarasi2003"/> Angjelina navodi da njezina obitelj potječe od obitelji Nikolla iz [[Debar|Debra]] u regiji Gornja Reka i obitelji Kokoshi.<ref name="CekaLuarasi2003"/> Angjelina je tvrdila da se obitelj koristila mnogim slavenskim imenima zbog svoje pravoslavne vjere.<ref name="CekaLuarasi2003">{{cite book|author1=Angjelina Ceka Luarasi|author2=Skender Luarasi|title=Migjeni–Vepra|publisher=Cetis Tirana|year=2003|pages=7–8|quote=Pisano je da nije bio Albanac i da je njegova obitelj slavenskog porijekla, zanemarujući na taj način činjenice iznesene u biografiji Skëndera Luarasija, koje dokazuju albansku krv pjesnika iz obitelji Nikolla iz Debra i skadarske obitelji Kokoshi. ... Njegov djed je potjecao od Nikolla iz Debra ... Imena sa slavenskim zvukom, uključujući i krštenje Migjena i njegovih sestara, ne dokazuju više od pripadnosti skadarskoj pravoslavnoj zajednici ... pod utjecajem tadašnje susjedne crnogorske crkve.}}</ref> Pohađao je pravoslavnu osnovnu školu u Skadru.{{sfn|Elsie|2012|p=308}} Od 1923. do 1925. pohađao je srednju školu u [[Bar (Crna Gora)|Baru]], u Crnoj Gori (u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]), kamo se preselila njegova sestra Lenka.{{sfn|Elsie|2012|p=308}} S četrnaest godina, u jesen 1925. godine, dobio je stipendiju za pohađanje srednje škole u Monastiru ([[Bitola|Bitoli]]) (danas u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], tada također u Kraljevini Jugoslaviji),{{sfn|Elsie|2012|p=308}} gdje je maturirao 1927. godine,{{sfn|Elsie|2005}} a zatim je stupio u pravoslavno sjemenište sv. Jovana Bogoslova. Učio je [[staroslavenski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[latinski]] i [[francuski jezik]]. Svoje usavršavanje i studije nastavio je do juna 1932. godine. Njegovo ime zapisano kao ''Milosh Nikoliç'' u pasošu izdanom od 17. juna 1932. godine, a zatim je u ukazu kojim je imenovan za učitelja i koji je potpisao ministar obrazovanja Mirash Ivanaj 18. maja 1933, ono promijenjeno u ''Millosh Nikolla''.{{sfn|Demo|2011}} U revidiranom rodnom listu od 26. januara 1937. njegovo ime je zapisano kao ''Millosh Nikolla''.{{sfn|Demo|2011}} ==Karijera i djelo== ===Učiteljski i izdavački rad=== [[Datoteka:Migjeni 1961 Albania stamp.jpg|thumb|upright|right|Migjeni na albanskoj pošrtanskoj marki iz 1961.]] Migjeni je 23. aprila 1933. postavljen za učitelja u školi u selu Vrakë ili [[Vraka]],<ref name="Admiralty1920">{{cite book|author=Great Britain. Admiralty|title=A Handbook of Serbia, Montenegro, Albania and Adjacent Parts of Greece|url=https://books.google.com/books?id=3KVBAAAAYAAJ|year=1920|publisher=H.M. Stationery Office|page=403}} {{quote|Ova sela u cijelosti ili djemolično naseljavaju pravoslavni Srbi — Brch, Borich, Basits, Vraka, Sterbets, Kadrum. Glavno je zanimanje zemljoradnja.}}</ref><ref name="Elsie2005-132">{{cite book|author=Robert Elsie|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA132|year=2005|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|pages=132–}}</ref> sedam kilometara od Skadra, gdje je ostao do 1934. godine, kada je škola zatvorena. U tom je razdoblju počeo pisati prozne crtice i stihove.<ref name="Elsie2005-132"/> Maja 1934. godine objavljen je njegov prvi kratki prozni uradak, ''Patnik Sokrat ili zadovoljna svinja'' ({{jez-alb|Sokrat i vuejtun apo derr i kënaqun}}), u periodičnom časopisu ''Ilirija'', pod njegovim novim prezimenom ''Migjeni'', akronimom od Millosh Gjergj Nikolla. Ubrzo, u ljeto 1935. godine, dvadesettrogodišnji Migjeni ozbiljno se razbolio od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Otputovao je u [[Atena (grad)|Atenu]] u [[Grčka|Grčkoj]] u julu te godine, u nadi da će dobiti liječenje od bolesti koja je u to vrijeme bila endemska na močvarnim obalnim ravnicama Albanije, ali se mjesec dana kasnije vratio u Skadar bez poboljšanja svog zdravlja. U jesen 1935. godine prelazi na godinu dana u školu u samom Skadru i, opet u časopisu ''Ilirija'', započinje s objavljivanjem svojih prvih epohalnih pjesama.<ref name="elsie">{{Cite book| ref=harv|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature|url=http://www.albanianliterature.net/authors/classical/migjeni/index.html |year=|publisher=|isbn=|chapter =MIGJENI|ref = harv}}</ref> U pismu od 12. januara 1936, koje je uputio prevoditelju [[Skënder Luarasi|Skënderu Luarasiju]] (1900–1982) u [[Tirana|Tirani]], Migjeni je najavio: "Uskoro ću poslati svoje pjesme za tisak. Budući da ste, dok ste bili ovdje, obećali da ćete preuzeti odgovornost za to da pričat s nekim izdavačem, npr. 'Gutembergom', sada bih vas podsjetio na to obećanje, obavještavajući vas da sam spreman". Dva dana kasnije, Migjeni je dobio transfer koji je ranije zatražio u planinsko selo [[Pukë|Puka]] i 18. aprila 1936. započeo je svoju službu kao ravnatelj tamošnje propale škole.<ref name="elsie"/> Čisti planinski zrak učinio mu je dobro, ali siromaštvo i bijeda planinskih ljudi u Puki i u okolnom području bili su još porazniji od onoga što je doživio među stanovnicima obalne ravnice. Mnoga su djeca u školu dolazila bosa i gladna, a nastava je bila prekidana na duža razdoblja zbog izbijanja zaraznih bolesti, poput [[Ospice|ospica]] i [[Zaušnjaci|zaušnjaka]]. Nakon osamnaest teških mjeseci u planinama, ovaj je uporan pjesnik morao prekinuti karijeru učitelja i pisca te potražiti liječenje u [[Torino|Torinu]] u sjevernoj [[Italija|Italiji]], gdje je njegova sestra Olga studirala matematiku. Krenuo je iz Skadra 20. decembra 1937. i stigao u Torino prije Božića. Tamo se nadao da će se, nakon oporavka, registrirati i studirati na Filozofskom fakultetu. Međutim, proboj u liječenju tuberkuloze doći će jednu deceniju prekasno za Migjenija. Nakon pet mjeseci u sanatoriju San Luigi u blizini Torina, Migjeni je prebačen u [[Valdenzi|valdenzijsku]] bolnicu u [[Torre Pellice]], gdje je umro 26. augusta 1938. Njegova smrt u dvadeset i šestoj godini bila je tragičan gubitak za modernu albansku književnost.<ref name="elsie"/> ===Pjesništvo=== [[Datoteka:Shkoder 035.JPG|thumb|upright|right|Migjenijeva bista ispred [[Migjenijev teatar|Migjenijevog kazališta]] u [[Skadar|Skadru]].]] Njegovu skromnu pjesničku zbirku od 35 pjesama pod naslovom ''Slobodni stihovi'' ({{jez-alb|Vargjet e lira}}) tiskao je izdavač Gutenberg Press u Tirani 1936. godine, ali ju je vladina cenzura zabranila. U drugom izdanju, objavljenom 1944. godine, nedostajale su dvije stare pjesme, ''Predgovor predgovorima'' ({{jez-alb|Parathanja e parathanjeve}}) i ''Bogohuljenje'' ({{jez-alb|Blasfemi}}), budući da su smatrane uvredljivima za crkvu, ali je to izdanje uključivalo osam novih pjesama. Migjenijeve su glavne teme bijeda i patnja, odraz života koji je vidio i živio.<ref name="elsie"/> Migjeni je obećavao i kao [[Proza|prozni]] pisac. Autor je dvadeset i četiri kratke prozne crtice, koje je objavljivao u periodici, najvećim dijelom između proljeća 1933. i proljeća 1938. godine. Dužine od jedne do pet stranica, ove su crtice prekratke da bi se smatrale [[Pripovijetka|pripovijetkama]] ili pričama.<ref name="elsie"/> No, ove su mu prozne crtice još jače natopljene socijalnom tematikom i slikaju tragični položaj pojedinca u tadašnjem društvu: ''Legenda o kukuruzu'' (''Legjenda e misrit'') govori o gladi i bijedi i svrstava se među najjača albanska prozna svjedočnastva uopće, a ''Zabranjena jabuka'' (''Mollë e ndalume'') slika gradske muke radnika.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} Posjedovao je sve preduvjete da bude izvrstan pjesnik. Imao je radoznao um. Iako njegova pjesnička produkcija nije bila ništa obimnija od njegove proze, njegov je uspjeh na polju poezije u to vrijeme u Albaniji bio spektakularan.<ref name="elsie"/> Glavne su teme ''Slobodnih stihova'', kao i Migjenijeve proze, bijeda i patnja. To je poezija akutne društvene svijesti i očaja. Prethodne generacije pjesnika pjevale su ljepote albanskih planina i svete tradicije nacije, dok je Migjeni sada otvorio oči pred surovom realnošću života, do zastrašujuće razine bijede, bolesti i siromaštva koje je otkrivao svuda oko sebe. Bio je pjesnik očaja, koji nije vidio izlaz i nije gajio nadu da bi išta osim smrti moglo stati na kraj patnji: ''"Patim još kao dijete čiji mu otac ne može kupiti igračku. Patim još kao mladić koji gori od neutažene seksualne želje. Patim jao sredovječni muškarac koji se utapa u apatiji života. Patim kao starac koji drhti zbog perspektive smrti. Patim kao seljak koji se bori sa zemljom. Patim kao radnik zdrobljen željezom. Patim kao bolesnik slomljen svim bolestima svijeta ... Patim kao čovjek"''. Tipična za patnju i uzaludnost ljudskih pothvata za Migjenija je pjesma ''Očaj'' ({{jez-alb|Rezignata}}), koja se nalazi u najduljem ciklusu u zbirci naslovljenom ''Pjesme siromaštva'' ({{jez-alb|Kangët e mjerimit}}). Ovdje pjesnik slika sumorni portret našeg zemaljskog postojanja: mračne noći, suze, dim, trnje i blato. Rijetko kroz mrak procuri dašak svježeg zraka ili vizija prirode. Kad priroda dođe do izražaja u Migjenijevom stihu, radi se, naravno, o [[Jesen|jeseni]].<ref name="elsie"/> [[Datoteka:Migjeni theatre.jpg|thumb|left|[[Migjenijevo kazalište]] u [[Skadar|Skadru]].]] Ako nema [[Nada|nade]], postoje barem ugušene čežnje i želje. Neke pjesme, kao što su ''Sinovi novog doba'' ({{jez-alb|Të birtë e shekullit të ri}}), ''Buđenje'' ({{jez-alb|Zgjimi}}), ''Pjesma mladosti'' ({{jez-alb|Kanga e rinis}}) i ''Pjesma zatvorenika'' ({{jez-alb|Kanga e të burgosunit}}), pune su samopouzdanja na lijevi revolucionarni način. Ovdje otkrivamo Migjenija kao preteču socijalističkog pjesništva ili, zapravo, kao vrhunac istinskog socijalističkog pjesništva u albanskoj književnosti, mnogo prije takozvanog [[Albanska književnost#Književnost socijalizma|oslobodilačkog i socijalističkog razdoblja]] od 1944. do 1990. godine. Migjeni, ipak, nije bio [[socijalist]] ili [[Revolucija|revolucionarni]] pjesnik u političkom smislu, unatoč ogorčenju i povremenim stisnutim pesnicama koje nam pokazuje. Za to mu je nedostajao optimizam kao i bilo kakav osjećaj političke predanosti i aktivnosti. Bio je proizvod 1930-ih godina, doba u kojem su albanski intelektualci, uključujući Migjenija, bili posebno fascinirani [[Zapad (razvrstavanje)|Zapadom]] i u kojem su se, u samoj [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Europi]], suparničke ideologije [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]] po prvi put sukobile u [[Španjolski građanski rat|španjolskom građanskom ratu]]. I na Migjeniju je ostavila traga nova filozofija [[Desnica (Italija)|desnice]] u nastajanju. U pjesmi ''Neka se čovjek rodi'' ({{jez-alb|Të lindet njeriu}}), a posebno, u [[Nietzsche|nietzscheovskom]] [[Ditiramb|ditirambu]] ''Oblik Natčovjeka'' ({{jez-alb|Trajtat e Mbinjeriut}}), ugušena, zgažena volja pretvara se u "gorljivu želju za novim genijem", za [[Natčovjek|Natčovjekom]] koji dolazi. Prijatelju [[Trockizam|trockista]], [[André Stefi|Andréu Stefiju]], koji ga je upozorio da mu komunisti neće oprostiti takve pjesme, Migjeni je odgovorio: ''"Moje djelo ima borbeni karakter, ali iz praktičnih razloga, a uzimajući u obzir naše posebne uvjete, moram prikriveno manevrirati. Ne mogu objasniti te stvari [komunističkim] skupinama, oni ih moraju sami razumjeti. Objavljivanje mojih djela diktirano je potrebama društvene situacije u kojoj se nalazimo. Što se tiče mene, svoj rad smatram doprinosom jedinstvu grupa. André, moj posao bit će postignut ako uspijem živjeti malo duže"''.<ref name="elsie"/> [[Datoteka:Migjeni monument in Pukë, Albania.jpg|thumb|upright|right|Spomenik Migjeniju u [[Pukë|Puki]].]] Dio "establišmenta" koji je smatrao nesvjesnim patnji čovječanstva bila je [[Kršćanska Crkva|Crkva]]. Čini se da su Migjenijev vjerski odgoj i obrazovanje za [[Pravoslavlje|pravoslavno]] svećeništvo bili potpuno kontraproduktivni, jer nije gajio ni privrženost [[religija|religiji]], niti bilo kakve posebno drage osjećaje za organiziranu Crkvu. [[Bog]] je za Migjenija bio div s granitnim šakama koji je slamao čovjekovu volju. Dokaze o odbojnosti koju je osjećao prema Bogu i Crkvi nalazimo u dvjema pjesmama koje nedostaju izdanju iz 1944. godine: ''Predgovor predgovorima'' ({{jez-alb|Parathanja e parathanjeve}}), sa svojim vapajem očaja: "Bože! Gdje si?", i ''Bogohuljenje'' ({{jez-alb|Blasfemi}}).<ref name="elsie"/> U ''Skandaloznoj pjesmi'' ({{jez-alb|Kanga skandaloze}}) Migjeni izražava morbidnu privlačnost prema blijedoj redovnici i istovremeno prkos i odbacivanje njezinog svijeta. Ova pjesma pomaže u rasvjetljavanju ne samo Migjenijevog odnosa prema religiji, već i jednog od najmanje proučavanih aspekata pjesnikova života, njegove potisnute seksualnosti.<ref name="elsie"/> [[Erotizam|Erotičnost]] zasigurno nikada nije bila istaknuto obilježje albanske književnosti u bilo kojem razdoblju i bilo bi teško navesti bilo kojeg albanskog autora koji je svoje intimne porive i želje izrazio stihom ili prozom. Migjenijevo pjesništvo i njegova proza obiluju likovima žena, od kojih su mnoge nesretne [[Prostitutka|prostitutke]], za koje Migjeni pokatuje i sažaljenje i otvoreni seksualni interes. Suzne oči i crvene usne privlače njegovu pažnju; ostatak tijela rijetko se opisuje. [[Strast]] i zanosna želja sveprisutni su u njegovoj poeziji, ali jednako je prisutan i bauk fizičke bliskosti prikazan u smislu gađenja i tuge. To je samo jedno od mnogih bestijalnih lica bijede opisanih u ''Pjesmi bijede'' ({{jez-alb|Pjesma bijede}}) od 105 stihova.<ref name="elsie"/> ==Nasljeđe== Iako Migjeni za svog života nije objavio niti jednu knjigu, njegova su djela kružila privatno i u perodici tog doba i odmah su postigla uspjeh. Migjeni je utro put modernoj književnosti u Albaniji i drugim albanskim govornim područjima. Ta će književnost, međutim, uskoro nestati. Doista, upravo u godini objavljivanja njegovih ''Slobodnih stihova'' došlo je do pobjede [[Staljinizam|staljinizma]] u Albaniji i proglašenje [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike]].<ref name="elsie"/> Mnogi su nagađali kakav bi doprinos Migjeni mogao dati albanskoj književnosti da je duže poživjeo. Pitanje ostaje vrlo hipotetično, jer bi ovaj individualistički glas istinskog socijalnog prosvjeda nesumnjivo doživio istu sudbinu kao i većina talentiranih albanskih pisaca u kasnim 1940-ima, tj. internaciju, zatvor ili pogubljenje. Njegova prerana smrt barem je za nas sačuvala ovog pisca neoskvrnjenim.<ref name="elsie"/> Činjenica da je Migjeni tako mlad umro otežava kritičku ocjenu njegova djela. Iako mu se općenito dive, Migjeni nije bez svojih kritičara. Neke je razočarala njegova proza, a ni opseg njegovog pjesništva nije dovoljan da ga se prizna kao pjesnika univerazlnog značaja.<ref name="elsie"/> ==Reference== {{reflist|2}} ==Literatura== * {{Cite book| ref=harv|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature|url=http://www.albanianliterature.net/authors/classical/migjeni/index.html |year=|publisher=|isbn=|chapter =MIGJENI|ref = harv}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA138|year=2005|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|pages=138–}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=A Biographical Dictionary of Albanian History|url=https://books.google.com/books?id=pgf6GWJxuZgC|year=2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-78076-431-3|pages=308–309}} * {{cite web|last=Demo|first=Elsa|title=Migjeni në librin e shtëpisë|date=14 October 2011|publisher=Mapo; Arkiva Lajmeve|url=http://www.arkivalajmeve.com/Migjeni-ne-librin-e-shtepise.1047118413/|ref={{harvid|Demo|2011}} }} * {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}} *{{cite book|last=Luarasi|first=Skender |title=Migjeni: Jeta|year=2002|publisher=Cetis|location=Tirana, Albania|language=Albanski}} * {{cite book|last=Pipa|first=Arshi|title=Albanian literature: social perspectives|url=https://books.google.com/books?id=pECAAAAAIAAJ|year=1978|publisher=R. Trofenik|isbn=978-3-87828-106-1}} * {{cite book|last=Polet|first=Jean-Claude|title=Auteurs européens du premier XXe siècle: 1. De la drôle de paix à la drôle de guerre (1923-1939)|url=https://books.google.com/books?id=eZjXABt_x9wC&pg=PA710|year=2002|publisher=De Boeck Supérieur|isbn=978-2-8041-3580-5|pages=710–711}} ==Vanjske veze== *[https://www.webcitation.org/64c6CEJSq?url=http://www.elsie.de/en/books/b24.html Migjeni (Millosh Gjergj Nikolla). ''Slobodni stihovi'', Dukagjini, Peć 2001], bilingvalno englesko-albansko izdanje {{Lifetime|1911|1938|Nikolla, Millosh Gjergj}} [[Kategorija:Albanski pisci]] l6hst6fpc4sjrjhsq8m1o9f50hdr3wa 41263179 41263178 2022-08-25T21:26:34Z Igor Windsor 550 /* Ime */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Millosh Gjergj Nikolla | slika = Migjeni (portrait).jpg | širina_slike = | opis = Millosh Gjergj Nikolla | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1911|10|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Albanija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|1938|08|26|1911|10|13|df=y}} | mjesto_smrti = [[Torre Pellice]], [[Italija]] | počivalište = | pseudonim = Migjeni</ref>Miđeni | državljanstvo = [[Albanija|Albansko]] | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = {{hlist|Pjesnik|prevoditelj|pisac}} | period = | jezik = {{hlist|[[Albanski jezik|Albanski]]|[[Francuski jezik|francuski]]|[[Grčki jezik|grčki]]|[[latinski]]|[[Ruski jezik|ruski]]|[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]}}{{sfn|Pipa|1978|p=134}} | pokret = | žanr = {{hlist|[[Realizam (književnost|Realizam]]}} | znamenita_djela = | nagrade = [[File:Titulli "Mësues i Popullit".svg|17px]] Učitelj naroda | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = Migjeni (nënshkrim).svg | website = }} '''Millosh Gjergj Nikolla''' ({{jez-sh|Miloš Đerđ Nikola}}, 13. oktobar 1911 – 26. august 1938), obično poznat po [[Akronim|akronimu]] '''Migjeni''' ({{jez-sh|Miđeni}}) smatra se jednim od najvažnijih [[Albanci|albanskih]] pjesnika i književnika u 20. stoljeću. Nakon njegove smrti kritika je prepoznala u njemu jednog od glavnih i najutjecajnijih pisaca međuratne [[Albanska književnost|albanske književnosti]]. Tokom Migjenijevog života vidljiva je razvojna crta sa [[Revolucionar|revolucionarnog]] [[Romantizam|romantizma]] prema [[Kritički realizam|kritičkom realizmu]]. Pisao je o siromaštvu koje je vladalo u njegovo vrijeme, pa djela kao što su ''Daj nam danas kruh naš svagdanji'' (pa i ''Ljepotica ubojica'', ''Zabranjena jabuka'', ''Legenda o kukuruzu'', ''Želite li malo ugljena?'' itd.) nemilosrdno oslikuju ravnodušnost bogatih staleža prema patnji naroda. Studije o Migjeniju su dobile poseban zamah nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je komunistički režim preuzeo cjelovito objavljivanje njegovih djela, do tada djelomično neobjavljena. ==Biografija== ===Ime=== Migjenijevo prezime je izvedeno iz imena njegovog djeda Nikolle, koji je potjecao iz regije [[Gornja Reka]], odakle se krajem 19. stoljeća preselio u [[Skadar]] i gdje je se bavio zidarskim zanatom, a kasnije se oženio Stakom Milani iz [[Kuči|Kuča]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], s kojom je imao dva sina: Gjeorgjea (Đorđa, oca Migjenijevog) i Krstu.{{sfn|Demo|2011}}{{sfn|Luarasi|Luarasi|2003|p=?}} ===Život=== Migjeni se rodio 13. oktobra 1911. u gradu [[Skadar|Skadru]] na jugoistočnoj obali [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], a odrastao je govoreći kod kuće i [[Albanski jezik|albanski]] i [[srpskohrvatski jezik]].{{sfn|Elsie|2005|p=138}}{{sfn|Pipa|1978|p=134}} Njegov djed bio je jedan od potpisnika [[Pravoslavni kongres (Albanija)|kongresa]] za uspostavu [[Albanska pravoslavna crkva|Albanske pravoslavne crkve]] 1922. godine. Njegova majka Sofia Kokoshi{{sfn|Polet|2002|p=710}} (umrla 1916. godine), rodom iz [[Kavaja]],<ref>[https://m.gazetaexpress.com/mobile/arte/tre-shoke-migjeni-pano-e-driteroi-50064/?archive=1 Tre "shokë": Migjeni, Pano e Dritëroi]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> školovala se u [[Katoličko sjemenište u Skadru|katoličkom sjemeništu u Skadru]], koje su vodile talijanske redovnice.{{sfn|Luarasi|Luarasi|2003|p=?}} Njegov stric po majci, Jovan Kokoshi, predavao je u pravoslavnom sjemeništu u [[Bitola|Bitoli]].<ref>{{Cite web |title=Tre "shokë": Migjeni, Pano e Dritëroi |url=http://www.mapo.al/2014/10/tre-shoke-migjeni-pano-e-dritero |access-date=2021-04-18 |archivedate=2017-11-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171107031132/http://www.mapo.al/2014/10/tre-shoke-migjeni-pano-e-dritero |deadurl=yes }}</ref> Miloš je imao brata, koji je umro u djetinjstvu, te četiri sestre: Lenku, Jovanku, Cvetku i Olgu.{{sfn|Demo|2011}} Angjelina Ceka Luarasi, kći Migjenijeve mlađe sestre Olge, izjavila je u svojoj knjizi ''Migjeni–Vepra'', koju je napisala u koautorstvu sa Skënderom Luarasijem, da je Migjeni bio Albanac i da nije imao nikakvo [[Slaveni|slavensko]] porijeklo, te da je Migjeni govorio samo albanski kao materinji jezik, a kasnije je naučio govoriti [[slavenski jezik]] tijekom odrastanja.<ref name="CekaLuarasi2003"/> Angjelina navodi da njezina obitelj potječe od obitelji Nikolla iz [[Debar|Debra]] u regiji Gornja Reka i obitelji Kokoshi.<ref name="CekaLuarasi2003"/> Angjelina je tvrdila da se obitelj koristila mnogim slavenskim imenima zbog svoje pravoslavne vjere.<ref name="CekaLuarasi2003">{{cite book|author1=Angjelina Ceka Luarasi|author2=Skender Luarasi|title=Migjeni–Vepra|publisher=Cetis Tirana|year=2003|pages=7–8|quote=Pisano je da nije bio Albanac i da je njegova obitelj slavenskog porijekla, zanemarujući na taj način činjenice iznesene u biografiji Skëndera Luarasija, koje dokazuju albansku krv pjesnika iz obitelji Nikolla iz Debra i skadarske obitelji Kokoshi. ... Njegov djed je potjecao od Nikolla iz Debra ... Imena sa slavenskim zvukom, uključujući i krštenje Migjena i njegovih sestara, ne dokazuju više od pripadnosti skadarskoj pravoslavnoj zajednici ... pod utjecajem tadašnje susjedne crnogorske crkve.}}</ref> Pohađao je pravoslavnu osnovnu školu u Skadru.{{sfn|Elsie|2012|p=308}} Od 1923. do 1925. pohađao je srednju školu u [[Bar (Crna Gora)|Baru]], u Crnoj Gori (u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]), kamo se preselila njegova sestra Lenka.{{sfn|Elsie|2012|p=308}} S četrnaest godina, u jesen 1925. godine, dobio je stipendiju za pohađanje srednje škole u Monastiru ([[Bitola|Bitoli]]) (danas u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], tada također u Kraljevini Jugoslaviji),{{sfn|Elsie|2012|p=308}} gdje je maturirao 1927. godine,{{sfn|Elsie|2005}} a zatim je stupio u pravoslavno sjemenište sv. Jovana Bogoslova. Učio je [[staroslavenski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[latinski]] i [[francuski jezik]]. Svoje usavršavanje i studije nastavio je do juna 1932. godine. Njegovo ime zapisano kao ''Milosh Nikoliç'' u pasošu izdanom od 17. juna 1932. godine, a zatim je u ukazu kojim je imenovan za učitelja i koji je potpisao ministar obrazovanja Mirash Ivanaj 18. maja 1933, ono promijenjeno u ''Millosh Nikolla''.{{sfn|Demo|2011}} U revidiranom rodnom listu od 26. januara 1937. njegovo ime je zapisano kao ''Millosh Nikolla''.{{sfn|Demo|2011}} ==Karijera i djelo== ===Učiteljski i izdavački rad=== [[Datoteka:Migjeni 1961 Albania stamp.jpg|thumb|upright|right|Migjeni na albanskoj pošrtanskoj marki iz 1961.]] Migjeni je 23. aprila 1933. postavljen za učitelja u školi u selu Vrakë ili [[Vraka]],<ref name="Admiralty1920">{{cite book|author=Great Britain. Admiralty|title=A Handbook of Serbia, Montenegro, Albania and Adjacent Parts of Greece|url=https://books.google.com/books?id=3KVBAAAAYAAJ|year=1920|publisher=H.M. Stationery Office|page=403}} {{quote|Ova sela u cijelosti ili djemolično naseljavaju pravoslavni Srbi — Brch, Borich, Basits, Vraka, Sterbets, Kadrum. Glavno je zanimanje zemljoradnja.}}</ref><ref name="Elsie2005-132">{{cite book|author=Robert Elsie|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA132|year=2005|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|pages=132–}}</ref> sedam kilometara od Skadra, gdje je ostao do 1934. godine, kada je škola zatvorena. U tom je razdoblju počeo pisati prozne crtice i stihove.<ref name="Elsie2005-132"/> Maja 1934. godine objavljen je njegov prvi kratki prozni uradak, ''Patnik Sokrat ili zadovoljna svinja'' ({{jez-alb|Sokrat i vuejtun apo derr i kënaqun}}), u periodičnom časopisu ''Ilirija'', pod njegovim novim prezimenom ''Migjeni'', akronimom od Millosh Gjergj Nikolla. Ubrzo, u ljeto 1935. godine, dvadesettrogodišnji Migjeni ozbiljno se razbolio od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Otputovao je u [[Atena (grad)|Atenu]] u [[Grčka|Grčkoj]] u julu te godine, u nadi da će dobiti liječenje od bolesti koja je u to vrijeme bila endemska na močvarnim obalnim ravnicama Albanije, ali se mjesec dana kasnije vratio u Skadar bez poboljšanja svog zdravlja. U jesen 1935. godine prelazi na godinu dana u školu u samom Skadru i, opet u časopisu ''Ilirija'', započinje s objavljivanjem svojih prvih epohalnih pjesama.<ref name="elsie">{{Cite book| ref=harv|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature|url=http://www.albanianliterature.net/authors/classical/migjeni/index.html |year=|publisher=|isbn=|chapter =MIGJENI|ref = harv}}</ref> U pismu od 12. januara 1936, koje je uputio prevoditelju [[Skënder Luarasi|Skënderu Luarasiju]] (1900–1982) u [[Tirana|Tirani]], Migjeni je najavio: "Uskoro ću poslati svoje pjesme za tisak. Budući da ste, dok ste bili ovdje, obećali da ćete preuzeti odgovornost za to da pričat s nekim izdavačem, npr. 'Gutembergom', sada bih vas podsjetio na to obećanje, obavještavajući vas da sam spreman". Dva dana kasnije, Migjeni je dobio transfer koji je ranije zatražio u planinsko selo [[Pukë|Puka]] i 18. aprila 1936. započeo je svoju službu kao ravnatelj tamošnje propale škole.<ref name="elsie"/> Čisti planinski zrak učinio mu je dobro, ali siromaštvo i bijeda planinskih ljudi u Puki i u okolnom području bili su još porazniji od onoga što je doživio među stanovnicima obalne ravnice. Mnoga su djeca u školu dolazila bosa i gladna, a nastava je bila prekidana na duža razdoblja zbog izbijanja zaraznih bolesti, poput [[Ospice|ospica]] i [[Zaušnjaci|zaušnjaka]]. Nakon osamnaest teških mjeseci u planinama, ovaj je uporan pjesnik morao prekinuti karijeru učitelja i pisca te potražiti liječenje u [[Torino|Torinu]] u sjevernoj [[Italija|Italiji]], gdje je njegova sestra Olga studirala matematiku. Krenuo je iz Skadra 20. decembra 1937. i stigao u Torino prije Božića. Tamo se nadao da će se, nakon oporavka, registrirati i studirati na Filozofskom fakultetu. Međutim, proboj u liječenju tuberkuloze doći će jednu deceniju prekasno za Migjenija. Nakon pet mjeseci u sanatoriju San Luigi u blizini Torina, Migjeni je prebačen u [[Valdenzi|valdenzijsku]] bolnicu u [[Torre Pellice]], gdje je umro 26. augusta 1938. Njegova smrt u dvadeset i šestoj godini bila je tragičan gubitak za modernu albansku književnost.<ref name="elsie"/> ===Pjesništvo=== [[Datoteka:Shkoder 035.JPG|thumb|upright|right|Migjenijeva bista ispred [[Migjenijev teatar|Migjenijevog kazališta]] u [[Skadar|Skadru]].]] Njegovu skromnu pjesničku zbirku od 35 pjesama pod naslovom ''Slobodni stihovi'' ({{jez-alb|Vargjet e lira}}) tiskao je izdavač Gutenberg Press u Tirani 1936. godine, ali ju je vladina cenzura zabranila. U drugom izdanju, objavljenom 1944. godine, nedostajale su dvije stare pjesme, ''Predgovor predgovorima'' ({{jez-alb|Parathanja e parathanjeve}}) i ''Bogohuljenje'' ({{jez-alb|Blasfemi}}), budući da su smatrane uvredljivima za crkvu, ali je to izdanje uključivalo osam novih pjesama. Migjenijeve su glavne teme bijeda i patnja, odraz života koji je vidio i živio.<ref name="elsie"/> Migjeni je obećavao i kao [[Proza|prozni]] pisac. Autor je dvadeset i četiri kratke prozne crtice, koje je objavljivao u periodici, najvećim dijelom između proljeća 1933. i proljeća 1938. godine. Dužine od jedne do pet stranica, ove su crtice prekratke da bi se smatrale [[Pripovijetka|pripovijetkama]] ili pričama.<ref name="elsie"/> No, ove su mu prozne crtice još jače natopljene socijalnom tematikom i slikaju tragični položaj pojedinca u tadašnjem društvu: ''Legenda o kukuruzu'' (''Legjenda e misrit'') govori o gladi i bijedi i svrstava se među najjača albanska prozna svjedočnastva uopće, a ''Zabranjena jabuka'' (''Mollë e ndalume'') slika gradske muke radnika.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} Posjedovao je sve preduvjete da bude izvrstan pjesnik. Imao je radoznao um. Iako njegova pjesnička produkcija nije bila ništa obimnija od njegove proze, njegov je uspjeh na polju poezije u to vrijeme u Albaniji bio spektakularan.<ref name="elsie"/> Glavne su teme ''Slobodnih stihova'', kao i Migjenijeve proze, bijeda i patnja. To je poezija akutne društvene svijesti i očaja. Prethodne generacije pjesnika pjevale su ljepote albanskih planina i svete tradicije nacije, dok je Migjeni sada otvorio oči pred surovom realnošću života, do zastrašujuće razine bijede, bolesti i siromaštva koje je otkrivao svuda oko sebe. Bio je pjesnik očaja, koji nije vidio izlaz i nije gajio nadu da bi išta osim smrti moglo stati na kraj patnji: ''"Patim još kao dijete čiji mu otac ne može kupiti igračku. Patim još kao mladić koji gori od neutažene seksualne želje. Patim jao sredovječni muškarac koji se utapa u apatiji života. Patim kao starac koji drhti zbog perspektive smrti. Patim kao seljak koji se bori sa zemljom. Patim kao radnik zdrobljen željezom. Patim kao bolesnik slomljen svim bolestima svijeta ... Patim kao čovjek"''. Tipična za patnju i uzaludnost ljudskih pothvata za Migjenija je pjesma ''Očaj'' ({{jez-alb|Rezignata}}), koja se nalazi u najduljem ciklusu u zbirci naslovljenom ''Pjesme siromaštva'' ({{jez-alb|Kangët e mjerimit}}). Ovdje pjesnik slika sumorni portret našeg zemaljskog postojanja: mračne noći, suze, dim, trnje i blato. Rijetko kroz mrak procuri dašak svježeg zraka ili vizija prirode. Kad priroda dođe do izražaja u Migjenijevom stihu, radi se, naravno, o [[Jesen|jeseni]].<ref name="elsie"/> [[Datoteka:Migjeni theatre.jpg|thumb|left|[[Migjenijevo kazalište]] u [[Skadar|Skadru]].]] Ako nema [[Nada|nade]], postoje barem ugušene čežnje i želje. Neke pjesme, kao što su ''Sinovi novog doba'' ({{jez-alb|Të birtë e shekullit të ri}}), ''Buđenje'' ({{jez-alb|Zgjimi}}), ''Pjesma mladosti'' ({{jez-alb|Kanga e rinis}}) i ''Pjesma zatvorenika'' ({{jez-alb|Kanga e të burgosunit}}), pune su samopouzdanja na lijevi revolucionarni način. Ovdje otkrivamo Migjenija kao preteču socijalističkog pjesništva ili, zapravo, kao vrhunac istinskog socijalističkog pjesništva u albanskoj književnosti, mnogo prije takozvanog [[Albanska književnost#Književnost socijalizma|oslobodilačkog i socijalističkog razdoblja]] od 1944. do 1990. godine. Migjeni, ipak, nije bio [[socijalist]] ili [[Revolucija|revolucionarni]] pjesnik u političkom smislu, unatoč ogorčenju i povremenim stisnutim pesnicama koje nam pokazuje. Za to mu je nedostajao optimizam kao i bilo kakav osjećaj političke predanosti i aktivnosti. Bio je proizvod 1930-ih godina, doba u kojem su albanski intelektualci, uključujući Migjenija, bili posebno fascinirani [[Zapad (razvrstavanje)|Zapadom]] i u kojem su se, u samoj [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Europi]], suparničke ideologije [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]] po prvi put sukobile u [[Španjolski građanski rat|španjolskom građanskom ratu]]. I na Migjeniju je ostavila traga nova filozofija [[Desnica (Italija)|desnice]] u nastajanju. U pjesmi ''Neka se čovjek rodi'' ({{jez-alb|Të lindet njeriu}}), a posebno, u [[Nietzsche|nietzscheovskom]] [[Ditiramb|ditirambu]] ''Oblik Natčovjeka'' ({{jez-alb|Trajtat e Mbinjeriut}}), ugušena, zgažena volja pretvara se u "gorljivu želju za novim genijem", za [[Natčovjek|Natčovjekom]] koji dolazi. Prijatelju [[Trockizam|trockista]], [[André Stefi|Andréu Stefiju]], koji ga je upozorio da mu komunisti neće oprostiti takve pjesme, Migjeni je odgovorio: ''"Moje djelo ima borbeni karakter, ali iz praktičnih razloga, a uzimajući u obzir naše posebne uvjete, moram prikriveno manevrirati. Ne mogu objasniti te stvari [komunističkim] skupinama, oni ih moraju sami razumjeti. Objavljivanje mojih djela diktirano je potrebama društvene situacije u kojoj se nalazimo. Što se tiče mene, svoj rad smatram doprinosom jedinstvu grupa. André, moj posao bit će postignut ako uspijem živjeti malo duže"''.<ref name="elsie"/> [[Datoteka:Migjeni monument in Pukë, Albania.jpg|thumb|upright|right|Spomenik Migjeniju u [[Pukë|Puki]].]] Dio "establišmenta" koji je smatrao nesvjesnim patnji čovječanstva bila je [[Kršćanska Crkva|Crkva]]. Čini se da su Migjenijev vjerski odgoj i obrazovanje za [[Pravoslavlje|pravoslavno]] svećeništvo bili potpuno kontraproduktivni, jer nije gajio ni privrženost [[religija|religiji]], niti bilo kakve posebno drage osjećaje za organiziranu Crkvu. [[Bog]] je za Migjenija bio div s granitnim šakama koji je slamao čovjekovu volju. Dokaze o odbojnosti koju je osjećao prema Bogu i Crkvi nalazimo u dvjema pjesmama koje nedostaju izdanju iz 1944. godine: ''Predgovor predgovorima'' ({{jez-alb|Parathanja e parathanjeve}}), sa svojim vapajem očaja: "Bože! Gdje si?", i ''Bogohuljenje'' ({{jez-alb|Blasfemi}}).<ref name="elsie"/> U ''Skandaloznoj pjesmi'' ({{jez-alb|Kanga skandaloze}}) Migjeni izražava morbidnu privlačnost prema blijedoj redovnici i istovremeno prkos i odbacivanje njezinog svijeta. Ova pjesma pomaže u rasvjetljavanju ne samo Migjenijevog odnosa prema religiji, već i jednog od najmanje proučavanih aspekata pjesnikova života, njegove potisnute seksualnosti.<ref name="elsie"/> [[Erotizam|Erotičnost]] zasigurno nikada nije bila istaknuto obilježje albanske književnosti u bilo kojem razdoblju i bilo bi teško navesti bilo kojeg albanskog autora koji je svoje intimne porive i želje izrazio stihom ili prozom. Migjenijevo pjesništvo i njegova proza obiluju likovima žena, od kojih su mnoge nesretne [[Prostitutka|prostitutke]], za koje Migjeni pokatuje i sažaljenje i otvoreni seksualni interes. Suzne oči i crvene usne privlače njegovu pažnju; ostatak tijela rijetko se opisuje. [[Strast]] i zanosna želja sveprisutni su u njegovoj poeziji, ali jednako je prisutan i bauk fizičke bliskosti prikazan u smislu gađenja i tuge. To je samo jedno od mnogih bestijalnih lica bijede opisanih u ''Pjesmi bijede'' ({{jez-alb|Pjesma bijede}}) od 105 stihova.<ref name="elsie"/> ==Nasljeđe== Iako Migjeni za svog života nije objavio niti jednu knjigu, njegova su djela kružila privatno i u perodici tog doba i odmah su postigla uspjeh. Migjeni je utro put modernoj književnosti u Albaniji i drugim albanskim govornim područjima. Ta će književnost, međutim, uskoro nestati. Doista, upravo u godini objavljivanja njegovih ''Slobodnih stihova'' došlo je do pobjede [[Staljinizam|staljinizma]] u Albaniji i proglašenje [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike]].<ref name="elsie"/> Mnogi su nagađali kakav bi doprinos Migjeni mogao dati albanskoj književnosti da je duže poživjeo. Pitanje ostaje vrlo hipotetično, jer bi ovaj individualistički glas istinskog socijalnog prosvjeda nesumnjivo doživio istu sudbinu kao i većina talentiranih albanskih pisaca u kasnim 1940-ima, tj. internaciju, zatvor ili pogubljenje. Njegova prerana smrt barem je za nas sačuvala ovog pisca neoskvrnjenim.<ref name="elsie"/> Činjenica da je Migjeni tako mlad umro otežava kritičku ocjenu njegova djela. Iako mu se općenito dive, Migjeni nije bez svojih kritičara. Neke je razočarala njegova proza, a ni opseg njegovog pjesništva nije dovoljan da ga se prizna kao pjesnika univerazlnog značaja.<ref name="elsie"/> ==Reference== {{reflist|2}} ==Literatura== * {{Cite book| ref=harv|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature|url=http://www.albanianliterature.net/authors/classical/migjeni/index.html |year=|publisher=|isbn=|chapter =MIGJENI|ref = harv}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA138|year=2005|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|pages=138–}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=A Biographical Dictionary of Albanian History|url=https://books.google.com/books?id=pgf6GWJxuZgC|year=2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-78076-431-3|pages=308–309}} * {{cite web|last=Demo|first=Elsa|title=Migjeni në librin e shtëpisë|date=14 October 2011|publisher=Mapo; Arkiva Lajmeve|url=http://www.arkivalajmeve.com/Migjeni-ne-librin-e-shtepise.1047118413/|ref={{harvid|Demo|2011}} }} * {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}} *{{cite book|last=Luarasi|first=Skender |title=Migjeni: Jeta|year=2002|publisher=Cetis|location=Tirana, Albania|language=Albanski}} * {{cite book|last=Pipa|first=Arshi|title=Albanian literature: social perspectives|url=https://books.google.com/books?id=pECAAAAAIAAJ|year=1978|publisher=R. Trofenik|isbn=978-3-87828-106-1}} * {{cite book|last=Polet|first=Jean-Claude|title=Auteurs européens du premier XXe siècle: 1. De la drôle de paix à la drôle de guerre (1923-1939)|url=https://books.google.com/books?id=eZjXABt_x9wC&pg=PA710|year=2002|publisher=De Boeck Supérieur|isbn=978-2-8041-3580-5|pages=710–711}} ==Vanjske veze== *[https://www.webcitation.org/64c6CEJSq?url=http://www.elsie.de/en/books/b24.html Migjeni (Millosh Gjergj Nikolla). ''Slobodni stihovi'', Dukagjini, Peć 2001], bilingvalno englesko-albansko izdanje {{Lifetime|1911|1938|Nikolla, Millosh Gjergj}} [[Kategorija:Albanski pisci]] ato8q89uxonycy0jnsgvyu90p729r3y 0 4669204 41263186 41224005 2022-08-25T21:45:30Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki '''Gestacijski dijabetes''' '''(trudnički dijabetes, trudnički šećer)''' je stanje u kojemu žena koja prije trudnoće nije imala [[dijabetes]], istu razvije u [[Trudnoća|trudnoći]].<ref name="NIH2014">{{cite web|date=September 2014|title=Gestational Diabetes|url=https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes/types/gestational|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160816190744/https://www.niddk.nih.gov/health-information/diabetes/types/gestational|archive-date=16 August 2016|access-date=31 July 2016|website=NIDDK}}</ref> Gestacijski dijabetes općenito ima malo [[Znaci bolesti|simptoma]];<ref name="NIH2014" /> međutim, povećava rizik od preeklampsije, [[Depresija (raspoloženje)|depresije]] i povećava mogućnost da se porod izvrši [[Carski rez|carskim rezom]].<ref name="NIH2014" /> Djeca rođena majkama sa loše kontroliranim gestacijskim dijabetesom imaju povećan rizik od prevelikog rasta, niskog šećera u krvi nakon rođenja i [[Žutica|žutice]].<ref name="NIH2014" /> Dugoročno, djeca čije su majke u trudnoći imale dijabetes imaju povećani rizik za prekomjernu težinu i razvoj [[Dijabetes melitus tip 2|dijabetesa tipa 2]].<ref name="NIH2014" /> Gestacijski dijabetes može se pojaviti tijekom trudnoće zbog rezistencije na inzulin ili smanjene proizvodnje [[:hr:Inzulin|inzulina]].<ref name="NIH2014" /> Čimbenici rizika uključuju prekomjernu tjelesnu težinu, prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa, obiteljsku povijest [[Dijabetes melitus tip 2|dijabetesa tipa 2]] i sindrom policističnih jajnika.<ref name="NIH2014" /> Dijagnoza se postavlja krvnim pretragama.<ref name="NIH2014" /> Za osobe s normalnim rizikom, pregled se preporučuje između 24 i 28 tjedana [[Trudnoća|trudnoće]].<ref name="NIH2014" /> <ref name="DonovanMcIntyre2010">{{Citiranje časopisa|last=Donovan|first=Peter J|last2=McIntyre|first2=H David|date=2010-10-01|title=Drugs for gestational diabetes|url=https://www.nps.org.au/australian-prescriber/magazine/33/5/141/4|journal=Australian Prescriber|volume=33|issue=5|pages=141–144|doi=10.18773/austprescr.2010.066}}</ref> Za one s visokim rizikom, testiranje se može dogoditi pri prvom prenatalnom posjetu.<ref name="NIH2014" /> Prevenira se održavanjem zdrave tjelesne težine i vježbanjem prije trudnoće.<ref name="NIH2014" /> Gestacijski dijabetes liječi se promjenama u prehrani, tjelovježbom, lijekovima (poput [[Metformin|metformina]]) i eventualno injekcijama inzulina.<ref name="NIH2014" /> Većina žena može regulirati šećer u krvi dijetom i tjelovježbom. <ref name="AP2010" /> Testiranje razina šećera u krvi među oboljelima često se preporučuje četiri puta dnevno. <ref name="AP2010" /> Dojenje se preporučuje što je prije moguće nakon [[:hr:Porođaj|poroda]].<ref name="NIH2014" /> Gestacijski dijabetes pogađa 3–9% trudnoća, ovisno o ispitivanoj populaciji. <ref name="AP2010" /> Posebno je čest tijekom posljednja tri mjeseca [[:hr:Trudnoća|trudnoće]].<ref name="NIH2014" /> Pogađa 1% mlađih od 20 godina i 13% starijih od 44 godine.<ref name="AP2010" /> Više etničkih skupina, uključujući Azijatkinje, američke Indijanke, Australke-domorotke i stanovnice [[Tihi ocean|Pacifika]], izložene su većem riziku.<ref name="AP2010" /><ref name="NIH2014" /> U 90% slučajeva gestacijski dijabetes se riješava nakon rođenja djeteta.<ref name="NIH2014" /> Žene su, međutim, u povećanom riziku od razvoja dijabetesa tipa 2. <ref name="AP2010">{{Citiranje časopisa|vauthors=Donovan PJ, McIntyre HD|date=October 2010|title=Drugs for gestational diabetes|journal=Australian Prescriber|volume=33|issue=5|pages=141–144|doi=10.18773/austprescr.2010.066|doi-access=free}}</ref><ref name="DonovanMcIntyre2010"/> == Klasifikacija == Gestacijski dijabetes formalno se definira kao "bilo koji stupanj netolerancije na glukozu s početkom ili prvim prepoznavanjem tijekom trudnoće". <ref name="definition">{{Citiranje časopisa|vauthors=Metzger BE, Coustan DR|date=August 1998|title=Summary and recommendations of the Fourth International Workshop-Conference on Gestational Diabetes Mellitus. The Organizing Committee|journal=Diabetes Care|volume=21 Suppl 2|pages=B161-7|pmid=9704245}}</ref> Ova definicija priznaje mogućnost da je žena prethodno imala nedijagnosticirani dijabetes melitus ili da je razvila dijabetes slučajno s trudnoćom. Hoće li simptomi nestati nakon trudnoće također je nevažno za dijagnozu. <ref name="ADA2004">{{Citiranje časopisa|last=American Diabetes Association|date=January 2004|title=Gestational diabetes mellitus|journal=Diabetes Care|volume=27 Suppl 1|issue=Supplement 1|pages=S88-90|doi=10.2337/diacare.27.2007.s88|pmid=14693936|doi-access=free}}</ref> Žena ima dijagnozu gestacijskog dijabetesa kada se intolerancija na glukozu nastavi i nakon 24 do 28 tjedana trudnoće. Klasifikacija White, nazvana po Priscilli White, <ref name="PWhite">{{Citiranje časopisa|vauthors=White P|date=November 1949|title=Pregnancy complicating diabetes|journal=The American Journal of Medicine|volume=7|issue=5|pages=609–16|doi=10.1016/0002-9343(49)90382-4|pmid=15396063}}</ref> pionirki u istraživanju utjecaja tipova dijabetesa na perinatalni ishod, naširoko se koristi za procjenu majčinskog i fetalnog rizika. <ref>{{Citiranje weba|title=Priscilla White - White Classification, Diabetes in Pregnancy|url=http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170302181036/http://www.diabetes.co.uk/pioneers/priscilla-white.html|archive-date=2017-03-02|access-date=2017-02-20}}</ref> Razlikuje gestacijski dijabetes (tip A) i pregestacijski dijabetes (dijabetes koji je postojao prije trudnoće). Ove se dvije skupine dalje dijele prema svojim povezanim rizicima i upravljanju. <ref name="OBSTETRICS">{{Citiranje knjige|title=OBSTETRICS: Normal and Problem Pregnancies|vauthors=Gabbe SG, Niebyl JR, Simpson JL|date=2002|publisher=Churchill Livingstone|isbn=978-0-443-06572-9|edition=Fourth|location=New York}}</ref> Dva podtipa gestacijskog dijabetesa prema ovom klasifikacijskom sustavu su: * Tip A1: abnormalni oralni test tolerancije [[Glukoza|glukoze]] (OGTT), ali normalne razine glukoze u krvi tijekom posta i dva sata nakon jela; dovoljna izmjena prehrane za kontrolu razine glukoze * Tip A2: abnormalni OGTT pogoršan abnormalnim razinama glukoze tijekom posta i/ili nakon jela; potrebna dodatna terapija inzulinom ili drugim lijekovima Dijabetes koji je postojao prije trudnoće također je podijeljen u nekoliko podtipova prema ovom sustavu: * Tip B: nastaje u dobi od 20 ili više godina i traje manje od 10 godina. * Tip C: počinje u dobi od 10 do 19 godina ili traje od 10 do 19 godina. * Tip D: početak prije 10. godine ili trajanje duže od 20 godina. * Tip E: otvoreni dijabetes melitus s kalcificiranim zdjeličnim žilama. * Tip F: dijabetička nefropatija. * Tip R: proliferativna [[retinopatija]]. * Tip RF: [[retinopatija]] i nefropatija. * Tip H: ishemijska bolest srca. * Tip T: prethodna transplantacija bubrega. Rana dob početka ili dugotrajna bolest dolazi s većim rizicima (vidi prve tri podvrste). Dostupna su još dva skupa kriterija za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, oboje temeljen na razini šećera u krvi. <ref name="ADA_2017">{{Citiranje časopisa|last=American Diabetes Association|date=January 2017|title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes|journal=Diabetes Care|volume=40|issue=Suppl 1|pages=S11–S24|doi=10.2337/dc17-S005|pmid=27979889|doi-access=free}}</ref> Kriteriji za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa, primjenom testa tolerancije glukoze od 100 grama, prema Carpenter i Coustan: <ref name="NCBI2">{{Citiranje časopisa|vauthors=Carpenter MW, Coustan DR|date=December 1982|title=Criteria for screening tests for gestational diabetes|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|volume=144|issue=7|pages=768–73|doi=10.1016/0002-9378(82)90349-0|pmid=7148898}}</ref> * Post 95 mg/dl * 1 sat 180 mg/dl * 2 sata 155 mg/dl * 3 sata 140 mg/dl Kriteriji za dijagnozu gestacijskog dijabetesa prema Nacionalnoj skupini podataka o dijabetesu: <ref name="ADA_2017">{{Citiranje časopisa|last=American Diabetes Association|date=January 2017|title=2. Classification and Diagnosis of Diabetes|journal=Diabetes Care|volume=40|issue=Suppl 1|pages=S11–S24|doi=10.2337/dc17-S005|pmid=27979889|doi-access=free}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Committee on Practice Bulletins—Obstetrics|date=February 2018|title=ACOG Practice Bulletin No. 190: Gestational Diabetes Mellitus|journal=Obstetrics and Gynecology|volume=131|issue=2|pages=e49–e64|doi=10.1097/AOG.0000000000002501|pmid=29370047}}</ref> * Post 105 mg/dl * 1 sat 190 mg/dl * 2 sata 165 mg/dl * 3 sata 145 mg/dl == Rizični faktori == Klasični čimbenici rizika za razvoj gestacijskog dijabetesa su: <ref name="ACHOISreview">{{Citiranje časopisa|vauthors=Ross G|date=June 2006|title=Gestational diabetes|journal=Australian Family Physician|volume=35|issue=6|pages=392–6|pmid=16751853}}</ref> * Sindrom policističnih [[Jajnici|jajnika]] * Prethodna dijagnoza gestacijskog dijabetesa ili predijabetesa, poremećene tolerancije glukoze ili poremećene glikemije natašte * Obiteljska povijest gdje rođak prvog stupnja ima [[Dijabetes melitus tip 2|dijabetes tipa 2]] * Dob majke - faktor rizika žene raste kako ona stara (posebno za žene starije od 35 godina). * Očeva dob - jedno je istraživanje pokazalo da je očeva dob iznad 55 godina povezana s gestacijskim dijabetesom<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Khandwala YS, Baker VL, Shaw GM, Stevenson DK, Lu Y, Eisenberg ML|date=October 2018|title=Association of paternal age with perinatal outcomes between 2007 and 2016 in the United States: population based cohort study|journal=BMJ|volume=363|pages=k4372|doi=10.1136/bmj.k4372|pmc=6207919|pmid=30381468}}</ref> * Etnička pripadnost (oni s većim faktorima rizika uključuju [[Afroamerikanci|Afroamerikance]], Afro-Karibe, [[Indijanci|Indijance]], Hispanoamerikance, stanovnike Pacifika i ljude podrijetlom iz [[:hr:Južna_Azija|Južne Azije]]) * Prekomjerna tjelesna težina, [[Gojaznost|pretilost]] ili ozbiljna pretilost povećavaju rizik za faktor 2.1, 3.6 i 8.6, respektivno. <ref name="obesity">{{Citiranje časopisa|vauthors=Chu SY, Callaghan WM, Kim SY, Schmid CH, Lau J, England LJ, Dietz PM|date=August 2007|title=Maternal obesity and risk of gestational diabetes mellitus|journal=Diabetes Care|volume=30|issue=8|pages=2070–6|doi=10.2337/dc06-2559a|pmid=17416786|doi-access=free}}</ref> * Prethodna trudnoća koja je rezultirala djetetom s makrosomijom (velika porođajna težina: više od 90. centila ili više od 4000 g) * Ranije obstetričke komplikacije * Drugi genetski čimbenici rizika: Postoji najmanje 10 gena u kojima je određeni polimorfizam povezan s povećanim rizikom od gestacijskog dijabetesa, ponajviše TCF7L2. <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Zhang C, Bao W, Rong Y, Yang H, Bowers K, Yeung E, Kiely M|year=2013|title=Genetic variants and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review|journal=Human Reproduction Update|volume=19|issue=4|pages=376–90|doi=10.1093/humupd/dmt013|pmc=3682671|pmid=23690305}}</ref> Osim toga, statistike pokazuju dvostruki rizik od gestacijskog dijabetesa kod pušača. <ref name="smoking">{{Citiranje časopisa|vauthors=Bjørge T, Tretli S, Engeland A|date=December 2004|title=Relation of height and body mass index to renal cell carcinoma in two million Norwegian men and women|journal=American Journal of Epidemiology|volume=160|issue=12|pages=1168–76|doi=10.1093/aje/kwh345|pmid=15583369|doi-access=free}}</ref> Sindrom policističnih [[Jajnici|jajnika]] također je rizični faktor, <ref name="ACHOISreview">{{Citiranje časopisa|vauthors=Ross G|date=June 2006|title=Gestational diabetes|journal=Australian Family Physician|volume=35|issue=6|pages=392–6|pmid=16751853}}</ref> iako su relevantni dokazi kontroverzni. <ref name="controversial">{{Citiranje časopisa|vauthors=Toulis KA, Goulis DG, Kolibianakis EM, Venetis CA, Tarlatzis BC, Papadimas I|date=August 2009|title=Risk of gestational diabetes mellitus in women with polycystic ovary syndrome: a systematic review and a meta-analysis|journal=Fertility and Sterility|volume=92|issue=2|pages=667–77|doi=10.1016/j.fertnstert.2008.06.045|pmid=18710713}}</ref> Neka su istraživanja razmatrala kontroverznije moguće čimbenike rizika, poput niskoga rasta. <ref name="short">{{Citiranje časopisa|vauthors=Ma RM, Lao TT, Ma CL, Liao SJ, Lu YF, Du MY, Xiao H, Zhang L, Yang MH, Xiao X|date=November 2007|title=Relationship between leg length and gestational diabetes mellitus in Chinese pregnant women|journal=Diabetes Care|volume=30|issue=11|pages=2960–1|doi=10.2337/dc07-0763|pmid=17666468|doi-access=free}}</ref> Oko 40 do 60% žena s gestacijskim dijabetesom nemaju dokazljiv faktor rizika; iz tog razloga mnogi se zalažu za pregled svih žena. <ref name="precis">{{Citiranje knjige|last=ACOG|title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology.|date=December 1994|publisher=ACOG (1994)|isbn=978-0-915473-22-9|page=170|author-link=American Congress of Obstetricians and Gynecologists}}</ref> Obično, žene s gestacijskim dijabetesom ne pokazuju simptome (još jedan razlog univerzalnog pregleda), ali neke žene mogu pokazati povećanu žeđ, pojačano [[mokrenje]], umor, mučninu i [[povraćanje]], [[Urinarna infekcija|infekciju mjehura]], gljivične infekcije i zamagljen [[vid]]. <ref>{{Citiranje weba|title=Gestational Diabetes|url=https://americanpregnancy.org/healthy-pregnancy/pregnancy-complications/gestational-diabetes-855/|access-date=14 October 2020|publisher=American Pregnancy Association}}</ref> [[Datoteka:Insulin_glucose_metabolism.jpg|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Insulin_glucose_metabolism.jpg|mini|Učinak inzulina na apsorpciju glukoze i metabolizam. Inzulin se veže za svoj receptor (1) na staničnoj membrani što zauzvrat pokreće kaskade aktivacije proteina (2). To uključuje: translokaciju transportera Glut-4 na [[:hr:Stanična_membrana|plazma membranu]] i priljev glukoze (3), [[:hr:Glikogen|sintezu glikogena]] (4), [[:hr:Glikoliza|glikolizu]] (5) i [[:hr:Masne_kiseline|sintezu masnih kiselina]] (6).]] Precizni mehanizmi koji su u osnovi gestacijskog dijabetesa i dalje su nepoznati. Obilježja gestacijskog dijabetesa su: povećana rezistencija na inzulin. Smatra se da hormoni trudnoće i drugi čimbenici ometaju djelovanje inzulina koji se veže za inzulinske receptore. Smetnje se vjerojatno javljaju na razini staničnog signalnog puta izvan inzulinskog receptora. <ref name="clinicaldiabetes">{{Citiranje časopisa|vauthors=Carr DB, Gabbe S|year=1998|title=Gestational Diabetes: Detection, Management, and Implications|url=http://journal.diabetes.org/clinicaldiabetes/v16n1J-F98/pg4.htm|url-status=live|journal=Clin Diabetes|volume=16|issue=1|page=4|archive-url=https://web.archive.org/web/20071010144040/http://journal.diabetes.org/clinicaldiabetes/v16n1J-F98/pg4.htm|archive-date=2007-10-10}}</ref> Budući da inzulin potiče ulazak glukoze u većinu stanica, inzulinska rezistencija sprječava glukozu da pravilno uđe u stanice. Kao rezultat toga, glukoza ostaje u krvotoku, gdje se njezina razina povećava. Za prevladavanje ovog otpora potrebno je više inzulina; proizvodi se oko 1,5 do 2,5 puta više inzulina nego u normalnoj trudnoći. <ref name="clinicaldiabetes" /> Nije jasno zašto neke žene nisu u stanju uravnotežiti potrebe za inzulinom i razviti gestacijski dijabetes; međutim, dano je niz objašnjenja, sličnih onima kod dijabetesa tipa 2: autoimunost, [[Mutacija|mutacije]] pojedinačnih [[Gen|gena]], pretilost, zajedno s drugim mehanizmima. <ref name="pathophysiology">{{Citiranje časopisa|vauthors=Buchanan TA, Xiang AH|date=March 2005|title=Gestational diabetes mellitus|journal=The Journal of Clinical Investigation|volume=115|issue=3|pages=485–91|doi=10.1172/JCI24531|pmc=1052018|pmid=15765129}}</ref>Brojni probirni dijagnostički testovi korišteni su za traženje visoke razine [[Glukoza|glukoze]] u [[Plazma (fizika)|plazmi]] ili [[Serumski fluid|serumu]] u definiranim okolnostima. Jedna metoda je postupni pristup, gdje sumnjivi rezultat probirnog testa slijedi dijagnostički test. Alternativno, opsežniji dijagnostički test može se koristiti izravno pri prvom prenatalnom posjetu za ženu s visokorizičnom trudnoćom. (npr. kod onih sa sindromom policističnih jajnika ili acanthosis nigricans ). <ref name="controversies">{{Citiranje časopisa|vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D|date=May 2005|title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors|journal=Canadian Family Physician|volume=51|issue=5|pages=688–95|pmc=1472928|pmid=15934273}}</ref> === Dijagnostika === Trenutno nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala koji je najbolji način za dijagnosticiranje gestacijskog dijabetesa. <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Farrar D, Duley L, Dowswell T, Lawlor DA|date=August 2017|title=Different strategies for diagnosing gestational diabetes to improve maternal and infant health|url=https://research-information.bristol.ac.uk/en/publications/different-strategies-for-diagnosing-gestational-diabetes-to-improve-maternal-and-infant-health(a5865eb5-a667-46dc-a61b-2d86ce67b7d5).html|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=8|pages=CD007122|doi=10.1002/14651858.CD007122.pub4|pmc=6483546|pmid=28832911}}</ref> Rutinskim pregledom žena s testom glukoze može se otkriti više žena s gestacijskim dijabetesom nego samo žena s faktorima rizika. <ref name="Tieu2017">{{Citiranje časopisa|vauthors=Tieu J, McPhee AJ, Crowther CA, Middleton P, Shepherd E|date=August 2017|title=Screening for gestational diabetes mellitus based on different risk profiles and settings for improving maternal and infant health|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=8|pages=CD007222|doi=10.1002/14651858.CD007222.pub4|pmc=6483271|pmid=28771289}}</ref> Nije jasno kako ti testovi utječu na ostatak trudnoće. === Načini liječenja === Mišljenja se razlikuju o optimalnim probirnim i dijagnostičkim mjerama, dijelom zbog razlika u riziku stanovništva, razmatranja isplativosti i nedostatka baze dokaza koja bi podržala velike nacionalne programe probira. <ref name="SOGCguidelines">{{Citiranje časopisa|last11=Executive Council of the Society of Obstetricians Gynaecologists of Canada|vauthors=Berger H, Crane J, Farine D, Armson A, De La Ronde S, Keenan-Lindsay L, Leduc L, Reid G, Van Aerde J|date=November 2002|title=Screening for gestational diabetes mellitus|url=http://dare.uva.nl/personal/pure/en/publications/screening-for-gestational-diabetes-mellitus(d999b149-6185-4066-9a7b-01288e594c5b).html|journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada|volume=24|issue=11|pages=894–912|doi=10.1016/s1701-2163(16)31047-7|pmid=12417905}}</ref> Najrazrađeniji režim uključuje nasumični test glukoze u krvi tijekom posjeta za rezervaciju, probirni test izazova glukoze oko 24-28 tjedana trudnoće, nakon čega slijedi OGTT ako su testovi izvan normalnih granica. Ako postoji velika sumnja, žena se može testirati ranije. <ref name="ADA2004">{{Citiranje časopisa|last=American Diabetes Association|date=January 2004|title=Gestational diabetes mellitus|journal=Diabetes Care|volume=27 Suppl 1|issue=Supplement 1|pages=S88-90|doi=10.2337/diacare.27.2007.s88|pmid=14693936|doi-access=free}}</ref> == Prevencija == [[Vitamin D|Dodatak vitamina D]] tijekom trudnoće može pomoći u sprječavanju gestacijskog dijabetesa. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Palacios|first7=JC|pmc=6776191|doi=10.1002/14651858.CD013446|pages=CD013446|volume=10|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|title=Regimens of vitamin D supplementation for women during pregnancy.|date=3 October 2019|first8=JP|last8=Peña-Rosas|last7=John|first=C|first6=JA|last6=Salisi|first5=P|last5=Lips|first4=L|last4=Lopez-Perez|first3=RX|last3=Martinez|first2=MA|last2=Trak-Fellermeier|pmid=31581312}}</ref> Pregledom iz 2015. utvrđeno je da je umjerena tjelesna tjelovježba tijekom trudnoće učinkovita za prevenciju gestacijskog dijabetesa. <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Sanabria-Martínez G, García-Hermoso A, Poyatos-León R, Álvarez-Bueno C, Sánchez-López M, Martínez-Vizcaíno V|date=August 2015|title=Effectiveness of physical activity interventions on preventing gestational diabetes mellitus and excessive maternal weight gain: a meta-analysis|journal=BJOG|volume=122|issue=9|pages=1167–74|doi=10.1111/1471-0528.13429|pmid=26036300}}</ref> Pregled iz 2014. međutim nije našao značajan učinak. <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Yin YN, Li XL, Tao TJ, Luo BR, Liao SJ|date=February 2014|title=Physical activity during pregnancy and the risk of gestational diabetes mellitus: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials|journal=British Journal of Sports Medicine|volume=48|issue=4|pages=290–5|doi=10.1136/bjsports-2013-092596|pmid=24037671}}</ref> Ne zna se hoće li dodatne dijetetski savjeti pomoći u smanjenju rizika od gestacijskog dijabetesa. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Tieu|first=J|last2=Shepherd|first2=E|last3=Middleton|first3=P|last4=Crowther|first4=CA|date=3 January 2017|title=Dietary advice interventions in pregnancy for preventing gestational diabetes mellitus.|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=1|pages=CD006674|doi=10.1002/14651858.CD006674.pub3|pmc=6464792|pmid=28046205}}</ref> Intervencije u prehrani i tjelesnoj aktivnosti namijenjene sprječavanju prekomjernog gestacijskog povećanja tjelesne težine smanjuju stope gestacijskog dijabetesa. Međutim, učinak ovih intervencija ovisi o indeksu tjelesne mase osobe, kao i o regiji u kojoj su studije provedene.<ref name="pmid29698713">{{Citiranje časopisa|vauthors=Bennett CJ, Walker RE, Blumfield ML, Gwini SM, Ma J, Wang F, Wan Y, Dickinson H, Truby H|date=July 2018|title=Interventions designed to reduce excessive gestational weight gain can reduce the incidence of gestational diabetes mellitus: A systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials|journal=Diabetes Research and Clinical Practice|type=Review|volume=141|pages=69–79|doi=10.1016/j.diabres.2018.04.010|pmid=29698713}}</ref> Predloženo je da za žene koje su imale gestacijski dijabetes potpora između trudnoća može smanjiti njihove šanse za ponovni gestacijski dijabetes u budućim trudnoćama. <ref name=":0">{{Citiranje časopisa|vauthors=Tieu J, Shepherd E, Middleton P, Crowther CA|date=August 2017|title=Interconception care for women with a history of gestational diabetes for improving maternal and infant outcomes|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=8|pages=CD010211|doi=10.1002/14651858.CD010211.pub3|pmc=6483533|pmid=28836274}}</ref> Ova podrška može uključivati prehranu i tjelovježbu, obrazovanje i savjete o načinu života <ref name=":0" /> Međutim, nema istraživanja koja bi pokazala da li intervencije između trudnoća smanjuju broj žena koje ponovno razviju gestacijski dijabetes.<ref name=":0" /> Teoretski, prestanak pušenja može smanjiti rizik od gestacijskog dijabetesa među pušačicama. == Liječenje == [[Datoteka:Gestational_diabetes_kit.jpg|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Gestational_diabetes_kit.jpg|mini|Komplet s mjeračem glukoze i dnevnikom koji koristi žena s gestacijskim dijabetesom.]] Liječenje gestacijskog dijabetesa dijetom i inzulinom smanjuje zdravstvene probleme majke i djeteta.<ref name="Al2009">{{Citiranje časopisa|vauthors=Alwan N, Tuffnell DJ, West J|date=July 2009|title=Treatments for gestational diabetes|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|issue=3|pages=CD003395|doi=10.1002/14651858.CD003395.pub2|pmc=7154381|pmid=19588341}}</ref> Liječenje je također povezano sa većim brojem indukcija poroda. <ref name="Al2009" /> Ponovljeni OGTT treba provesti 6 tjedana nakon poroda, kako bi se potvrdilo da je dijabetes nestao. Nakon toga se savjetuje redoviti pregled za dijabetes tipa 2. <ref name="ACHOISreview">{{Citiranje časopisa|vauthors=Ross G|date=June 2006|title=Gestational diabetes|journal=Australian Family Physician|volume=35|issue=6|pages=392–6|pmid=16751853}}</ref> Intervencije u načinu života uključuju vježbe, savjete o prehrani, intervencije u ponašanju, opuštanje, samokontrolu glukoze i druge kombinirane intervencije. <ref name=":1">{{Citiranje časopisa|vauthors=Brown J, Alwan NA, West J, Brown S, McKinlay CJ, Farrar D, Crowther CA|date=May 2017|title=Lifestyle interventions for the treatment of women with gestational diabetes|url=https://eprints.soton.ac.uk/385050/1/2015_GDM_Protocol_The_Cochrane_Library.pdf|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=5|pages=CD011970|doi=10.1002/14651858.CD011970.pub2|pmc=6481373|pmid=28472859}}</ref> Čini se da žene s gestacijskim dijabetesom koje primaju intervencije u načinu života imaju manje postporođajne depresije, te je veća vjerojatnost da će nakon poroda lakše postići željenu težinu, nego žene koje nisu imale intervenciju. <ref name=":1" /> Manje je vjerojatno da će njihove bebe biti velike za njihovu gestacijsku dob, te da će imati manji postotak masti kada se rode. <ref name=":1" /> Potrebno je više istraživanja kako bi se otkrilo koje su intervencije u načinu života najbolje. <ref name=":1" /> Ako dijabetička dijeta ili GI dijeta, tjelovježba i oralni lijekovi nisu primjereni za kontrolu razine glukoze, možda će biti potrebna terapija inzulinom. Razvoj makrosomije može se procijeniti tijekom trudnoće pomoću [[Ultrazvuk|sonografije]]. Žene koje koriste inzulin, s anamnezom mrtvorođenog djeteta ili s hipertenzijom liječe se poput žena s otvorenim dijabetesom. <ref name="precis">{{Citiranje knjige|last=ACOG|title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology.|date=December 1994|publisher=ACOG (1994)|isbn=978-0-915473-22-9|page=170|author-link=American Congress of Obstetricians and Gynecologists}}</ref> === Način života === Savjetovanje prije trudnoće (na primjer, o preventivnim [[:hr:Vitamin_B9|dodacima folne kiseline]]) i multidisciplinarno liječenje važni su za dobre ishode trudnoće. <ref name="diabetespregnancy">{{Citiranje časopisa|vauthors=Kapoor N, Sankaran S, Hyer S, Shehata H|date=December 2007|title=Diabetes in pregnancy: a review of current evidence|journal=Current Opinion in Obstetrics & Gynecology|volume=19|issue=6|pages=586–90|doi=10.1097/GCO.0b013e3282f20aad|pmid=18007138}}</ref> Većina žena može upravljati svojim gestacijskim dijabetesom uz promjene u prehrani i tjelovježbu. Samostalno praćenje razine glukoze u krvi može biti vodilja u terapiji. Nekim će ženama trebati [[Antidijabetesni lek|antidijabetički lijekovi]], najčešće [[Inzulin|inzulinska]] terapija. Svaka prehrana mora osigurati dovoljno kalorija za trudnoću, tipično 2000 do 2500 kcal, isključujući jednostavne ugljikohidrate. <ref name="precis">{{Citiranje knjige|last=ACOG|title=Precis V. An Update on Obstetrics and Gynecology.|date=December 1994|publisher=ACOG (1994)|isbn=978-0-915473-22-9|page=170|author-link=American Congress of Obstetricians and Gynecologists}}</ref> Glavni cilj prehrambenih promjena je izbjegavanje vršnih razina šećera u krvi. To se može učiniti raspodjelom unosa ugljikohidrata na obroke i grickalice tijekom dana te korištenjem izvora ugljikohidrata sa sporim oslobađanjem-poznatim kao GI dijeta. Budući da je rezistencija na inzulin najveća ujutro, potrebno je više ograničiti ugljikohidrate za doručak. <ref name="ACHOISreview">{{Citiranje časopisa|vauthors=Ross G|date=June 2006|title=Gestational diabetes|journal=Australian Family Physician|volume=35|issue=6|pages=392–6|pmid=16751853}}</ref> Unošenje više vlakana u hranu s cjelovitim žitaricama ili voće i povrće također može smanjiti rizik od gestacijskog dijabetesa. <ref>{{Citiranje weba|title=Healthy Diet During Pregnancy|url=http://health.yahoo.net/news/s/hsn/healthtipyourdietsroleingestationaldiabetes|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110114235327/http://health.yahoo.net/news/s/hsn/healthtipyourdietsroleingestationaldiabetes|archive-date=14 January 2011|access-date=21 January 2011}}</ref> Nema dovoljno dokaza koji ukazuju na to je li jedna vrsta savjeta o prehrani bolja od druge. <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Han S, Middleton P, Shepherd E, Van Ryswyk E, Crowther CA|date=February 2017|title=Different types of dietary advice for women with gestational diabetes mellitus|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=2|pages=CD009275|doi=10.1002/14651858.CD009275.pub3|pmc=6464700|pmid=28236296}}</ref> Savjetuju se redovite tjelesne vježbe umjerenog intenziteta, iako nema konsenzusa o specifičnoj strukturi programa vježbanja za gestacijski dijabetes. <ref name="ACHOISreview">{{Citiranje časopisa|vauthors=Ross G|date=June 2006|title=Gestational diabetes|journal=Australian Family Physician|volume=35|issue=6|pages=392–6|pmid=16751853}}</ref> <ref name="exercise">{{Citiranje časopisa|vauthors=Mottola MF|date=December 2007|title=The role of exercise in the prevention and treatment of gestational diabetes mellitus|journal=Current Sports Medicine Reports|volume=6|issue=6|pages=381–6|doi=10.1097/01.csmr.0000305617.87993.51|pmid=18001611}}</ref> Trudnice koje vježbaju imaju nižu razinu šećera u krvi tijekom posta i nakon jela u odnosu na one koje ne vježbaju. <ref name=":2">{{Citiranje časopisa|vauthors=Brown J, Ceysens G, Boulvain M|date=June 2017|title=Exercise for pregnant women with gestational diabetes for improving maternal and fetal outcomes|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=6|pages=CD012202|doi=10.1002/14651858.CD012202.pub2|pmc=6481507|pmid=28639706}}</ref> Nije jasno koji je oblik tjelovježbe najbolji u trudnoći. <ref name=":2" /> Istraživanja ukazuju na moguću korist od dojenja za smanjenje rizika od dijabetesa i srodnih rizika za majku i dijete. <ref name="breastfeeding">{{Citiranje časopisa|vauthors=Taylor JS, Kacmar JE, Nothnagle M, Lawrence RA|date=October 2005|title=A systematic review of the literature associating breastfeeding with type 2 diabetes and gestational diabetes|journal=Journal of the American College of Nutrition|volume=24|issue=5|pages=320–6|doi=10.1080/07315724.2005.10719480|pmid=16192255}}</ref> === Lijekovi === Ako se praćenjem utvrdi neuspješna kontrola razine glukoze ovim mjerama ili ako postoje dokazi o komplikacijama poput prekomjernog rasta fetusa, možda će biti potrebno liječenje inzulinom. To je najčešće brzo djelujući inzulin koji se daje neposredno prije jela kako bi se zatopio porast glukoze nakon jela. <ref name="ACHOISreview">{{Citiranje časopisa|vauthors=Ross G|date=June 2006|title=Gestational diabetes|journal=Australian Family Physician|volume=35|issue=6|pages=392–6|pmid=16751853}}</ref> Potrebno je paziti da se izbjegne niska razina šećera u krvi zbog prekomjernog inzulina. Inzulinska terapija može biti normalna ili vrlo tijesna; više injekcija može rezultirati boljom kontrolom, ali zahtijeva više napora i nema konsenzusa da ona ima velike koristi. <ref name="controversies">{{Citiranje časopisa|vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D|date=May 2005|title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors|journal=Canadian Family Physician|volume=51|issue=5|pages=688–95|pmc=1472928|pmid=15934273}}</ref> <ref name="fourinjections">{{Citiranje časopisa|vauthors=Nachum Z, Ben-Shlomo I, Weiner E, Shalev E|date=November 1999|title=Twice daily versus four times daily insulin dose regimens for diabetes in pregnancy: randomised controlled trial|journal=BMJ|volume=319|issue=7219|pages=1223–7|doi=10.1136/bmj.319.7219.1223|pmc=28269|pmid=10550081}}</ref> Cochraneov pregled iz 2016. zaključio je da kvalitetni dokazi još uvijek nisu dostupni za određivanje najboljeg raspona šećera u krvi za poboljšanje zdravlja trudnica s gestacijskim dijabetesom i njihovih beba. <ref name="Different intensities of glycaemic">{{Citiranje časopisa|vauthors=Martis R, Brown J, Alsweiler J, Crawford TJ, Crowther CA|date=April 2016|title=Different intensities of glycaemic control for women with gestational diabetes mellitus|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=4|pages=CD011624|doi=10.1002/14651858.CD011624.pub2|pmc=7100550|pmid=27055233}}</ref> Postoje neki dokazi da bi neki oralni lijekovi mogli biti sigurni u trudnoći ili su barem manje opasni za fetus u razvoju od loše kontroliranog dijabetesa. Kada se usporedi koje tablete protiv dijabetesa (lijekovi na usta) najbolje djeluju i jesu najsigurniji, nema dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi poduprla jedan lijek nad drugim. <ref name="Brown_2017">{{Citiranje časopisa|vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA|date=January 2017|title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes|department=review|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=1|pages=CD011967|doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2|pmc=6464763|pmid=28120427}}</ref> Lijek metformin bolji je od gliburida. <ref name="Bal2015">{{Citiranje časopisa|vauthors=Balsells M, García-Patterson A, Solà I, Roqué M, Gich I, Corcoy R|date=January 2015|title=Glibenclamide, metformin, and insulin for the treatment of gestational diabetes: a systematic review and meta-analysis|journal=BMJ|volume=350|pages=h102|doi=10.1136/bmj.h102|pmc=4301599|pmid=25609400|doi-access=free}}</ref> Ako se glukoza u krvi ne može adekvatno kontrolirati jednim sredstvom, kombinacija metformina i inzulina može biti bolja od samog inzulina. <ref name="Bal2015" /> Drugi pregled je otkrio dobru kratkoročnu sigurnost i za majku i za bebu s metforminom, ali nejasnu dugoročnu sigurnost. <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Butalia S, Gutierrez L, Lodha A, Aitken E, Zakariasen A, Donovan L|date=January 2017|title=Short- and long-term outcomes of metformin compared with insulin alone in pregnancy: a systematic review and meta-analysis|journal=Diabetic Medicine|volume=34|issue=1|pages=27–36|doi=10.1111/dme.13150|pmid=27150509}}</ref> Ljudi mogu preferirati [[metformin]] na usta nego injekcije inzulina. <ref name="AP2010" /> Primijećeno je da liječenje sindroma policističnih jajnika metforminom tijekom trudnoće smanjuje razinu gestacijskog dijabetesa. <ref name="metformin">{{Citiranje časopisa|vauthors=Simmons D, Walters BN, Rowan JA, McIntyre HD|date=May 2004|title=Metformin therapy and diabetes in pregnancy|journal=The Medical Journal of Australia|volume=180|issue=9|pages=462–4|doi=10.5694/j.1326-5377.2004.tb06024.x|pmid=15115425}}</ref> Gotovo polovica žena nije postigla dovoljnu kontrolu samo s metforminom i bila im je potrebna dodatna terapija inzulinom; u usporedbi s onima koji su se liječili isključivo inzulinom, bilo im je potrebno manje inzulina, a dobili su manje na težini. <ref name="SivalingamMyers2014">{{Citiranje časopisa|vauthors=Sivalingam VN, Myers J, Nicholas S, Balen AH, Crosbie EJ|year=2014|title=Metformin in reproductive health, pregnancy and gynaecological cancer: established and emerging indications|journal=Human Reproduction Update|volume=20|issue=6|pages=853–68|doi=10.1093/humupd/dmu037|pmid=25013215|doi-access=free}}</ref> Bez dugotrajnih studija na djeci žena liječenih ovim lijekom, postoji mogućnost dugotrajnih komplikacija zbog terapije metforminom. <ref name="AP2010" /> Utvrđeno je da bebe rođene od žena liječenih metforminom razvijaju manje visceralne masti, što ih čini manje sklonima inzulinskoj rezistenciji u kasnijem životu. <ref name="SivalingamMyers2014" /> == Prognoza == Gestacijski dijabetes općenito prolazi nakon rođenja djeteta. Na temelju različitih studija, šanse za razvoj gestacijskog dijabetesa u drugoj trudnoći, ako ga je žena imala u prvoj trudnoći, kreću se između 30% i 84%, ovisno o etničkom porijeklu. Druga trudnoća unutar 1 godine od prethodne trudnoće ima veliku vjerojatnost ponovnog pojavljivanja gestacijskog dijabetesa. <ref name="recurrence">{{Citiranje časopisa|vauthors=Kim C, Berger DK, Chamany S|date=May 2007|title=Recurrence of gestational diabetes mellitus: a systematic review|journal=Diabetes Care|volume=30|issue=5|pages=1314–9|doi=10.2337/dc06-2517|pmid=17290037|doi-access=free}}</ref> Žene s dijagnozom gestacijskog dijabetesa imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa u budućnosti. Rizik je najveći kod žena koje su trebale liječenje inzulinom, imale [[Antitelo|protutijela]] povezana s dijabetesom, žene s više od dvije prethodne trudnoće i žene koje su bile pretile (poredani po važnosti). <ref name="rsikfactors">{{Citiranje časopisa|vauthors=Löbner K, Knopff A, Baumgarten A, Mollenhauer U, Marienfeld S, Garrido-Franco M, Bonifacio E, Ziegler AG|date=March 2006|title=Predictors of postpartum diabetes in women with gestational diabetes mellitus|journal=Diabetes|volume=55|issue=3|pages=792–7|doi=10.2337/diabetes.55.03.06.db05-0746|pmid=16505245|doi-access=free}}</ref> <ref name="antibodies">{{Citiranje časopisa|vauthors=Järvelä IY, Juutinen J, Koskela P, Hartikainen AL, Kulmala P, Knip M, Tapanainen JS|date=March 2006|title=Gestational diabetes identifies women at risk for permanent type 1 and type 2 diabetes in fertile age: predictive role of autoantibodies|journal=Diabetes Care|volume=29|issue=3|pages=607–12|doi=10.2337/diacare.29.03.06.dc05-1118|pmid=16505514|doi-access=free}}</ref> Žene kojima je potreban inzulin za liječenje gestacijskog dijabetesa imaju 50% rizik od razvoja dijabetesa u sljedećih pet godina. <ref name="AMN">{{Citiranje weba|year=2006|title=Gestational Diabetes|url=http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20070105021030/http://www.health.am/pregnancy/gestational-diabetes/|archive-date=2007-01-05|access-date=2006-11-27|website=Diabetes Mellitus & Pregnancy – Gestational Diabetes|publisher=Armenian Medical Network}}</ref> Ovisno o proučenoj populaciji, dijagnostičkim kriterijima i duljini praćenja, rizik se može uvelike razlikovati. <ref name="DM2">{{Citiranje časopisa|vauthors=Kim C, Newton KM, Knopp RH|date=October 2002|title=Gestational diabetes and the incidence of type 2 diabetes: a systematic review|journal=Diabetes Care|volume=25|issue=10|pages=1862–8|doi=10.2337/diacare.25.10.1862|pmid=12351492|doi-access=free}}</ref> Čini se da je rizik najveći u prvih 5 godina, a da je nakon toga dosegao visoku razinu. <ref name="DM2" /> Jedno od najdužih studija pratilo je skupinu žena iz [[Boston|Bostona, Massachusetts]] ; polovica ih je razvila dijabetes nakon 6 godina, a više od 70% ih je imalo dijabetes nakon 28 godina. <ref name="DM2" /> U retrospektivnoj studiji na [[Navaho|ženama Navajo]], rizik od dijabetesa nakon gestacijskog procijenjen je na 50 do 70% nakon 11 godina. <ref name="Navajo">{{Citiranje časopisa|vauthors=Steinhart JR, Sugarman JR, Connell FA|date=June 1997|title=Gestational diabetes is a herald of NIDDM in Navajo women. High rate of abnormal glucose tolerance after GDM|journal=Diabetes Care|volume=20|issue=6|pages=943–7|doi=10.2337/diacare.20.6.943|pmid=9167104}}</ref> Druga studija pokazala je da je rizik od dijabetesa nakon gestacijskog dijabetesa veći od 25% nakon 15 godina. <ref name="Lee2007">{{Citiranje časopisa|vauthors=Lee AJ, Hiscock RJ, Wein P, Walker SP, Permezel M|date=April 2007|title=Gestational diabetes mellitus: clinical predictors and long-term risk of developing type 2 diabetes: a retrospective cohort study using survival analysis|journal=Diabetes Care|volume=30|issue=4|pages=878–83|doi=10.2337/dc06-1816|pmid=17392549|doi-access=free}}</ref> U populacijama s niskim rizikom od [[Dijabetes melitus tip 2|dijabetesa tipa 2]], u mršavim osobama i u ženama s autoantitijelima, veća je stopa u razvoju dijabetesa tipa 1 (LADA). <ref name="antibodies" /> Djeca žena s gestacijskim dijabetesom imaju povećan rizik od pretilosti u djetinjstvu i odrasloj dobi te povećan rizik od intolerancije na glukozu i dijabetesa tipa 2 kasnije u životu. <ref name="Metabolicsyndrome">{{Citiranje časopisa|vauthors=Boney CM, Verma A, Tucker R, Vohr BR|date=March 2005|title=Metabolic syndrome in childhood: association with birth weight, maternal obesity, and gestational diabetes mellitus|journal=Pediatrics|volume=115|issue=3|pages=e290-6|doi=10.1542/peds.2004-1808|pmid=15741354|doi-access=free}}</ref> Ovaj rizik se odnosi na povećane vrijednosti glukoze u majci. <ref name="imprinting">{{Citiranje časopisa|vauthors=Hillier TA, Pedula KL, Schmidt MM, Mullen JA, Charles MA, Pettitt DJ|date=September 2007|title=Childhood obesity and metabolic imprinting: the ongoing effects of maternal hyperglycemia|journal=Diabetes Care|volume=30|issue=9|pages=2287–92|doi=10.2337/dc06-2361|pmid=17519427|doi-access=free}}</ref> Trenutno nije jasno koliko genetska osjetljivost i okolišni čimbenici doprinose ovom riziku te može li liječenje gestacijskog dijabetesa utjecati na ovaj ishod. <ref name="long-term">{{Citiranje časopisa|vauthors=Metzger BE|date=December 2007|title=Long-term outcomes in mothers diagnosed with gestational diabetes mellitus and their offspring|journal=Clinical Obstetrics and Gynecology|volume=50|issue=4|pages=972–9|doi=10.1097/GRF.0b013e31815a61d6|pmid=17982340}}</ref> Relativne koristi i štete različitih oralnih lijekova protiv dijabetesa još nisu dobro shvaćene (2017.) <ref name="Brown_2017">{{Citiranje časopisa|vauthors=Brown J, Martis R, Hughes B, Rowan J, Crowther CA|date=January 2017|title=Oral anti-diabetic pharmacological therapies for the treatment of women with gestational diabetes|department=review|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=1|pages=CD011967|doi=10.1002/14651858.CD011967.pub2|pmc=6464763|pmid=28120427}}</ref> Postoje oskudni statistički podaci o riziku od drugih stanja u žena s gestacijskim dijabetesom; u Jeruzalemskoj perinatalnoj studiji prijavljeno je da 410 od 37.962 žena imaju gestacijski dijabetes, a postojala je tendencija povećanja raka dojke i gušterače, no potrebno je više istraživanja kako bi se potvrdio ovaj nalaz. <ref name="breast">{{Citiranje časopisa|vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon-Margalit R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S|date=March 2008|title=Gestational diabetes and the risk of breast cancer among women in the Jerusalem Perinatal Study|journal=Breast Cancer Research and Treatment|volume=108|issue=1|pages=129–35|doi=10.1007/s10549-007-9585-9|pmid=17476589}}</ref> <ref name="pancreas">{{Citiranje časopisa|vauthors=Perrin MC, Terry MB, Kleinhaus K, Deutsch L, Yanetz R, Tiram E, Calderon R, Friedlander Y, Paltiel O, Harlap S|date=August 2007|title=Gestational diabetes as a risk factor for pancreatic cancer: a prospective cohort study|journal=BMC Medicine|volume=5|issue=1|pages=25|doi=10.1186/1741-7015-5-25|pmc=2042496|pmid=17705823|doi-access=free}}</ref> === Komplikacije === Gestacijski dijabetes predstavlja rizik za majku i dijete. Ovaj je rizik uvelike povezan s nekontroliranom razinom glukoze u krvi i njezinim posljedicama. Rizik se povećava s višom razinom glukoze u krvi. <ref name="HAPO2008">{{Citiranje časopisa|vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA|date=May 2008|title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes|url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf|journal=The New England Journal of Medicine|volume=358|issue=19|pages=1991–2002|doi=10.1056/NEJMoa0707943|pmid=18463375}}</ref> Liječenje koje rezultira boljom kontrolom ovih razina može značajno smanjiti neke rizike od gestacijskog dijabetesa. <ref name="Langer1994">{{Citiranje časopisa|vauthors=Langer O, Rodriguez DA, Xenakis EM, McFarland MB, Berkus MD, Arrendondo F|date=April 1994|title=Intensified versus conventional management of gestational diabetes|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|volume=170|issue=4|pages=1036–46; discussion 1046–7|doi=10.1016/S0002-9378(94)70097-4|pmid=8166187}}</ref> Dva glavna rizika koja gestacijski dijabetes izlaže bebi su abnormalnosti rasta i kemijska neravnoteža nakon rođenja, što može zahtijevati prijem na odjel intenzivne njege novorođenčadi. Dojenčad koju su rodile majke s gestacijskim dijabetesom izložena je riziku da i u gestacijskoj dobi (makrosomična) <ref name="HAPO2008">{{Citiranje časopisa|vauthors=Metzger BE, Lowe LP, Dyer AR, Trimble ER, Chaovarindr U, Coustan DR, Hadden DR, McCance DR, Hod M, McIntyre HD, Oats JJ, Persson B, Rogers MS, Sacks DA|date=May 2008|title=Hyperglycemia and adverse pregnancy outcomes|url=http://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:165894/UQ165894_OA.pdf|journal=The New England Journal of Medicine|volume=358|issue=19|pages=1991–2002|doi=10.1056/NEJMoa0707943|pmid=18463375}}</ref> budu velika u nekontroliranom GDM -u, a mala u gestacijskoj dobi i intrauterinoj retardaciji rasta <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Setji TL, Brown AJ, Feinglos MN|date=1 January 2005|title=Gestational Diabetes Mellitus|journal=Clinical Diabetes|volume=23|issue=1|pages=17–24|doi=10.2337/diaclin.23.1.17|doi-access=free}}</ref> u upravljanom gestacijskom dijabetesu. Makrosomija zauzvrat povećava rizik instrumentalne isporuke (npr. pinceta, ventouse i [[Carski rez|carskog reza]]) ili probleme tijekom vaginalnog oslobađanja (kao što je distocija ramena). Makrosomija može utjecati na 12% normalnih žena u usporedbi s 20% žena s gestacijskim dijabetesom. <ref name="controversies">{{Citiranje časopisa|vauthors=Kelly L, Evans L, Messenger D|date=May 2005|title=Controversies around gestational diabetes. Practical information for family doctors|journal=Canadian Family Physician|volume=51|issue=5|pages=688–95|pmc=1472928|pmid=15934273}}</ref> Međutim, dokazi za svaku od ovih komplikacija nisu jednako jaki. Novorođenčad rođena od žena s konstantno visokom razinom šećera u krvi također je u povećanom riziku od niske razine glukoze u krvi (hipoglikemija), [[Žutica|žutice]], visoke mase [[Eritrociti|crvenih krvnih stanica]] (policitemija) i niskog kalcija u krvi[[Hipokalcemija|(hipokalcemija]] ) i magnezija (hipomagnezemija). <ref name="impactneonate">{{Citiranje časopisa|vauthors=Jones CW|date=September 2001|title=Gestational diabetes and its impact on the neonate|journal=Neonatal Network|volume=20|issue=6|pages=17–23|doi=10.1891/0730-0832.20.6.17|pmid=12144115}}</ref> Neliječeni gestacijski dijabetes također ometa sazrijevanje, uzrokujući nedorasle bebe sklone sindromu respiratornog distresa zbog nepotpunog sazrijevanja pluća i poremećene sinteze [[Surfaktant|surfaktanta.]] <ref name="impactneonate" /> Za razliku od pre-gestacijskog dijabetesa, gestacijski dijabetes nije se jasno pokazao kao neovisni faktor rizika za urođene mane. Rođeni nedostaci obično nastaju negdje tijekom [[Trudnoća|prvog tromjesečja]] (prije 13. tjedna trudnoće), dok se GDM postupno razvija i najmanje je izražen tijekom prvog i ranog drugog tromjesečja. Studije su pokazale da su potomci žena s gestacijskim dijabetesom u većem riziku od kongenitalnih malformacija.<ref name="teratogenicity">{{Citiranje časopisa|vauthors=Allen VM, Armson BA|date=November 2007|title=Teratogenicity associated with pre-existing and gestational diabetes|journal=Journal of Obstetrics and Gynaecology Canada|volume=29|issue=11|pages=927–934|doi=10.1016/s1701-2163(16)32653-6|pmid=17977497}}</ref> <ref name="predict-malformations">{{Citiranje časopisa|vauthors=Martínez-Frías ML, Frías JP, Bermejo E, Rodríguez-Pinilla E, Prieto L, Frías JL|date=June 2005|title=Pre-gestational maternal body mass index predicts an increased risk of congenital malformations in infants of mothers with gestational diabetes|journal=Diabetic Medicine|volume=22|issue=6|pages=775–81|doi=10.1111/j.1464-5491.2005.01492.x|pmid=15910631}}</ref> <ref name="embryonal">{{Citiranje časopisa|vauthors=Savona-Ventura C, Gatt M|date=August 2004|title=Embryonal risks in gestational diabetes mellitus|url=https://www.um.edu.mt/library/oar//handle/123456789/31614|journal=Early Human Development|volume=79|issue=1|pages=59–63|doi=10.1016/j.earlhumdev.2004.04.007|pmid=15449398}}</ref> Velika studija kontrole slučaja pokazala je da je gestacijski dijabetes povezan s ograničenom skupinom urođenih mana i da je ta povezanost općenito ograničena na žene s većim indeksom tjelesne mase. <ref name="pmid18674752">{{Citiranje časopisa|vauthors=Correa A, Gilboa SM, Besser LM, Botto LD, Moore CA, Hobbs CA, Cleves MA, Riehle-Colarusso TJ, Waller DK, Reece EA|date=September 2008|title=Diabetes mellitus and birth defects|journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology|volume=199|issue=3|pages=237.e1–9|doi=10.1016/j.ajog.2008.06.028|pmc=4916956|pmid=18674752}}</ref> Teško je osigurati da to nije djelomično zbog uključivanja žena s već postojećim dijabetesom tipa 2 koje nisu bile dijagnosticirane prije trudnoće. Zbog oprečnih studija, u ovom trenutku nije jasno imaju li žene s gestacijskim dijabetesom veći rizik od preeklampsije. <ref name="hypertension">{{Citiranje časopisa|vauthors=Leguizamón GF, Zeff NP, Fernández A|date=August 2006|title=Hypertension and the pregnancy complicated by diabetes|journal=Current Diabetes Reports|volume=6|issue=4|pages=297–304|doi=10.1007/s11892-006-0064-1|pmid=16879782}}</ref> == Epidemiologija == Gestacijski dijabetes pogađa 3–10% trudnoća, ovisno o ispitivanoj populaciji. <ref name="AP2010" /> <ref name="Clar2014">{{Citiranje weba|last=Schneider|first=Clara, MS, RD, RN, CDE, LDN|title=Diabetes and the Risk to Your Family Tree|url=http://www.diabetescare.net/authors/clara-schneider/diabetes-and-the-risk-to-your-family-tree|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141210051650/http://www.diabetescare.net/authors/clara-schneider/diabetes-and-the-risk-to-your-family-tree|archive-date=10 December 2014|access-date=5 December 2014|website=www.diabetescare.net|publisher=Diabetescare.net|ref=Gestational Diabetes Effects on Family}}</ref> == Reference == {{izvori|2}} {{authority control}} [[Kategorija:Trudnoća]] [[Kategorija:Endokrine bolesti]] pxa8i4d40e80b0b6yivs394lh0gxs4h 0 4669207 41263188 41223881 2022-08-25T21:57:07Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[File:Kathleen Hanna 2 December 2016 crop.png|thumb|220px|Kathleen Hanna u [[London]]u, [[2016.]] godine.]] '''Kathleen Hanna''' (rođena 12. studenog [[1968]].) američka je [[pjevač]]ica, [[muzičar|glazbenica]], [[umjetnik|umjetnica]], [[feminizam|feministička]] [[aktivist]]kinja, pionirka [[feministički pokret|feminističkog pokreta]] [[riot grrrl]] i spisateljica [[punkzin]]a. Početkom i sredinom [[1990-e|devedesetih]] bila je pjevačica feminističkog punk benda [[Bikini Kill]],<ref>{{Citiranje weba|title=Bikini Kill Biography|url=https://www.rollingstone.com/music/artists/bikini-kill/biography|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110507032300/http://www.rollingstone.com/music/artists/bikini-kill/biography|archive-date=May 7, 2011|access-date=2015-12-04|website=Rolling Stone|accessdate=2021-09-25|archivedate=2015-12-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151209010818/http://www.rollingstone.com/music/artists/bikini-kill/biography}}</ref><ref name="Kathleen Hanna {{!}} Bikini Kill">{{Citiranje weba|title=Kathleen Hanna {{!}} Bikini Kill|url=http://www.kathleenhanna.com/projects/music/bikini-kill/|access-date=2016-10-20|website=www.kathleenhanna.com}}</ref> prije nego što je krajem 1990-ih i početkom [[2000-e|2000-ih]] počela nastupati s bendom [[Le Tigre]]. Od [[2010]]. snimala je kao The Julie Ruin. [[Dokumentarni film]] o Hanni objavljen je [[2013]]. godine od redateljice Sini Anderson pod naslovom ''The Punk Singer'', koji detaljno opisuje Hannin život i karijeru te otkriva njezinu višegodišnju borbu s [[Lajmska bolest|lajmskom bolešću]]. Hanna je udana za [[Adam Horovitz|Adama Horovitza]] iz grupe [[Beastie Boys]]. == Život i karijera == === 1968–1988: Rani život i feminizam === Hanna je rođena 12. studenog 1968. u [[Portland, Oregon|Portlandu, Oregon]].<ref name="bio">{{Citiranje weba|title=Kathleen Hanna|url=http://www.biography.com/people/kathleen-hanna-17178854|access-date=March 15, 2017|website=Biography.com|publisher=The Biography Channel}}</ref> S četiri godine njezina se obitelj preselila u Calverton, Maryland; kako je Hannin otac mijenjao zanimanje, obitelj se selila još nekoliko puta. Hanna se prvi put zainteresirala za feminizam oko devete godine, nakon što ju je majka odvela na skup u [[Washington, D.C.|Washington, DC]] gdje je govorila feministička ikona Gloria Steinem.<ref name="myherstory">{{Citiranje weba|title=MY HERSTORY by Kathleen Hanna|url=http://www.letigreworld.com/sweepstakes/html_site/fact/khfacts.html|access-date=June 27, 2012|publisher=Letigreworld.com}}</ref> U intervjuu za časopis <nowiki><i id="mwLQ">BUST</i></nowiki> iz 2000., Hanna se prisjetila: "Moja mama je bila domaćica i nije bila netko za koga bi ljudi mislili da je feministkinja, a kad je izašao časopis Ms., bile smo nevjerojatno inspirirane. Ja bih izrezivala slike iz njega i izrađivala plakate na kojima je pisalo 'Djevojke mogu sve' i slične stvari, a moja je mama bila nadahnuta da u podrumu crkve radi poslove protiv nasilja u obitelji. Zatim me odvela na Dan solidarnosti i to mi je bio prvi put da sam bila u velikoj gomili žena koje viču što me je zaista natjeralo da to želim raditi zauvijek."<ref>{{Citiranje weba|last=Hex|first=Celina (interviewer)|date=2000|title=Fierce, Funny, Feminists: Gloria Steinem and Kathleen Hanna talk shop, and prove that grrrls – and womyn - rule.|url=http://medlem.spray.se/aboutkathleen/bust.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100412161750/http://medlem.spray.se/aboutkathleen/bust.html|archive-date=April 12, 2010|access-date=June 27, 2012|publisher=Bust}}</ref> Hannin interes je porastao kad je njezina majka iz knjižnice posudila primjerak knjige <nowiki><i id="mwNA">The Feminine Mystique</i></nowiki> od Betty Friedan. Njihovo sudjelovanje u pokretu za ženska prava bilo je tiho tijekom Hannina djetinjstva zbog očevog neodobravanja.<ref>"Don't Need You: The Herstory of Riot Grrrl", 2006, Kerri Koch</ref> Nakon razvoda njenih roditelja, Hanna se vratila u Portland i pohađala srednju školu Lincoln. Nakon srednje škole preselila se iz Portlanda u [[Olympia, Washington|Olympiju u Washingtonu]] kako bi krajem 1980-ih pohađala The Evergreen State College. Za to vrijeme radila je kao striptizeta kako bi platila školarinu.<ref>{{Citiranje weba|last=Hanna|first=Kathleen|date=August 14, 2013|title=Getting in on the Action|url=http://www.kathleenhanna.com/getting-in-on-the-action/|access-date=April 11, 2014|website=Kathleenhanna.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Muller|first=Marissa G.|date=August 26, 2013|title=Punk Legend Kathleen Hanna Stops Running With The Julie Ruin's 'Run Fast'|url=http://www.mtvhive.com/2013/08/26/punk-legend-kathleen-hanna-stops-running-with-the-julie-ruins-run-fast/|access-date=April 11, 2014|website=MTV Hive}}</ref><ref name="DailyBeast2013">{{Citiranje weba|last=Marlow Stern|date=March 13, 2013|title=Punk Rock-Feminist Pioneer Kathleen Hanna On Her SXSW Doc & More|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2013/03/13/punk-rock-feminist-pioneer-kathleen-hanna-on-her-sxsw-doc-more.html|access-date=July 9, 2016|publisher=[[The Daily Beast]]}}</ref> „Moji roditelji nisu išli na fakultet. Imala sam sreću [pohađati ga]."<ref name="barlow">{{Citiranje weba|last=Barlow|first=Eve|date=November 23, 2018|title=Punk icon Kathleen Hanna takes her 'girls to the front' mantra to T-shirt line for Togo schoolgirls|url=https://www.latimes.com/entertainment/music/la-et-ms-kathleen-hanna-tees4togo-20181123-story.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181206071223/https://www.latimes.com/entertainment/music/la-et-ms-kathleen-hanna-tees4togo-20181123-story.html|archive-date=December 6, 2018|website=[[Los Angeles Times]]}}</ref> Dok je studirala na Evergreenu, s kolegicom i fotografkinjom Aaron Baush-Greene, postavila je izložbu fotografija na kojoj su prikazane njihove fotografije koje su se bavile seksizmom, nasiljem nad ženama i pitanjima AIDS-a, a koja su za Hannu bila posebno istaknuta jer je volontirala za SafePlace, organizaciju koja se bavila obiteljskim nasiljem. Međutim, školski upravitelji skinuli su fotografije prije nego što su ih imali priliku pogledati, što je čin cenzure koji je potaknuo ono što Hanna naziva svojim "prvim naletom u aktivizam": stvaranje Reko Muse, neovisne feminističke umjetničke galerije, s prijateljicama Heidi Arbogast i Tammy Rae Carland . Hanna je počela izvoditi Spoken word poeziju koja se [[Seksizam|bavila seksizmom]] i nasiljem nad ženama. Na kraju je napustila taj oblik umjetnosti u korist glazbe nakon razgovora s jednom od svojih omiljenih spisateljica, kontrakulturnom ikonom Kathy Acker. Hanna se prisjetila,{{quote|Acker asked me why writing was important to me, and I said, 'Because I felt like I'd never been listened to and I had a lot to say,' and she said, 'Then why are you doing spoken word—no one goes to spoken word shows! You should get in a band.'<ref>{{cite news|last=Frey |first=Hillary |url=http://www.thenation.com/article/kathleen-hannas-fire?page=full |title=Kathleen Hanna's Fire |newspaper=The Nation |date=December 23, 2002 |access-date=2012-06-27}}</ref>}}Hanna je tada s Arbogast i Carland osnovala bend pod nazivom ''Amy Carter'' koji je nastupao prije umjetničkih izložbi.<ref name="myherstory">{{Citiranje weba|title=MY HERSTORY by Kathleen Hanna|url=http://www.letigreworld.com/sweepstakes/html_site/fact/khfacts.html|access-date=June 27, 2012|publisher=Letigreworld.com}}</ref> === 1989–1999: Bikini Kill === [[Datoteka:Kathleen_Hanna_live_in_Bikini_Kill_in_1991.jpg|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Kathleen_Hanna_live_in_Bikini_Kill_in_1991.jpg|lijevo|mini|321x321piksel|Hanna nastupa s bendom Bikini Kill 1991. godine]] Kasnije je Hanna osnovala drugi bend pod imenom Viva Knievel koji je dva mjeseca putovao po Sjedinjenim Američkim Državama prije nego što se raspao. Po povratku u Olimpiju, Hanna je započela suradnju sa studenticom Evergreena i punka zinstericom Tobi Vail nakon što je vidjela izvedbu benda GO-Team (u kojem su bile Vail, Billy Karren i Calvin Johnson) te prepoznala Vail kao mozak iza [[Fanzin|fanzinea]] ''Jigsaw'', kojem se Hanna jako divila i voljela. Bend, nazvan Bikini Kill, ubrzo je postao dio prvobitne glazbene scene u Olympiji, u Washingtonu početkom 1990-ih. Jedan od ciljeva benda bio je potaknuti više žena da se pridruže [[punk rock]] sceni u kojoj dominiraju muškarci.<ref name="Kathleen Hanna {{!}} Bikini Kill">{{Citiranje weba|title=Kathleen Hanna {{!}} Bikini Kill|url=http://www.kathleenhanna.com/projects/music/bikini-kill/|access-date=2016-10-20|website=www.kathleenhanna.com}}</ref> Dok su Bikini Kill bile u Washingtonu, Kathleen je snimala s dva sporedna projekta, Suture (s Sharon Cheslow i Dug E. Bird ) i Wondertwins (s Timom Greenom iz Nation of Ulysses). Bikini Kill, Suture i Wondertwins su nastupili na International Pop Underground Convention u kolovozu 1991.<ref name="Guardian2011">{{Citiranje weba|last=Hopper|first=Jessica|date=13 June 2011|title=Riot Grrrl get noticed|url=https://www.theguardian.com/music/2011/jun/14/riot-grrrl-get-noticed|publisher=The Guardian}}</ref><ref name="SeattleWeekly2006">{{Citiranje novina|last=Nelson|first=Chris|date=9 October 2006|title=The day the music didn’t die|publisher=[[Seattle Weekly]]|url=https://www.seattleweekly.com/music/the-day-the-music-didnt-die/}}</ref> Prvo izdanje Bikini Killa za izdavačku kuću Kill Rock Stars bio je istoimeni EP u produkciji Iana MacKayea iz Fugazija. Bikini Kill je potom obišao Veliku Britaniju, snimivši podijeljen LP s britanskim bendom Huggy Bear. Ova turneja je snimljena, a bend je intervjuirala Lucy Thane za svoj dokumentarni film ''It Changed My Life: Bikini Kill In The UK''. Po povratku u SAD, bend je počeo raditi s [[Joan Jett]], koja je producirala njihov singl, "New Radio/Rebel Girl ". Nakon objavljivanja ove ploče, Hanna je počela s Jett pisati pjesme za svoj novi album. Istodobno, Hanna je producirala nekoliko solo pjesama za seriju snimaka Kill Rock Stars "Wordcore", uključujući [[Singlica|7-inčni singl]] "Rockstar" i pjesmu "I Wish I Was Him" (pjesmu koju je napisao Ben Lee i izvorno snimio njegov bend Noise Addict o Evanu Dandu {{Sfn|Robbins|wolk|1997}}) na KRS-ovoj kompilaciji ''Rock Stars Kill''. [[Datoteka:Kathleen_Hanna.jpg|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Kathleen_Hanna.jpg|desno|mini|351x351piksel|Kathleen Hanna nastupa s Bikini Kill, 1996]] Prva dva EP-a Bikini Killa objavljena su 1993. na CD-u kao ''The C.D. Version of the First Two Records.'' {{Sfn|Buckley|2003}} Bend je izdao još dva dugometražna albuma, ''Pussy Whipped'' 1994. i ''Reject All American'' 1996., a 1998., Kill Rock Stars objavio je ''Bikini Kill: The Singles'', zbirku sedmoinčnih i kompilacijskih pjesama benda. Bend Bikini Kill sporazumno se raspustio sredinom 1998. godine. === 2000. i danas: Le Tigre, the Julie Ruin === Nakon raspada Bikini Killa, Hanna je počela raditi na solo projektu pod nazivom Julie Ruin. Projekt je u potpunosti nastao u Hanninoj spavaćoj sobi pomoću bubnja stroja za 40 dolara. Jedan istoimeni album objavljen je pod pseudonimom Julie Ruin, a djelomično je inspiriran radom feminističke teoretičarke [[Julija Kristeva|Julije Kristeve]] .<ref>{{Citiranje časopisa|last=Davis|first=Allison P.|date=16 August 2013|title=Girls Like Us: A Q & A With Kathleen Hanna|url=http://nymag.com/thecut/2013/08/girls-like-us-a-qa-with-kathleen-hanna.html|access-date=2015-07-07}}</ref> Hanna je o projektu rekla:{{quote|Girls' bedrooms sometimes can be this space of real creativity. The problem is that these bedrooms are all cut off from each other. I wanted the Julie Ruin record to sound like a girl from her bedroom made this record but then didn't just throw it away or it wasn't just in her diary but she took it out and shared it with people.<ref name=":0">"The Punk Singer", 2013, Sini Anderson</ref>}}Dok je bila u [[Portland, Oregon|Portlandu, Oregon]], Hanna je počla raditi s prijateljicom i zine urednicom Johannom Fateman na live showu za Julie Ruin. Suradnja je rezultirala time da su njih dvoje nakratko osnovala bend pod nazivom Troublemakers, nazvan po filmu G.B. Jonesa<ref>{{Citiranje weba|last=Weeks|first=Laurie|year=2000|title=Kathleen Hanna, 2000|url=http://www.indexmagazine.com/interviews/kathleen_hanna.shtml|access-date=2012-06-27|publisher=Index Magazine}}</ref> koji se raspustio kada se Fateman preselila u New York kako bi pohađala umjetničku školu. Hanna je uskoro i sama preselila u New York, a uz pojačanje s video umjetnicom Sadie Benning osnovala je još jedan bend pod nazivom Le Tigre. Le Tigre se temeljio na više elektroničkom stilu glazbe, sličnom "sample-driven" zvuku koji je Hanna počela istraživati s Julie Ruin. Hanna to naziva dijelom "punk feminističkog elektroničkog žanra".<ref>{{Citiranje weba|title=kathleen's herstory|url=http://www.letigreworld.com/sweepstakes/html_site/fact/khfacts.html|access-date=2016-10-20|website=www.letigreworld.com}}</ref> Bend je snimao za izdavačku kuću Mr. Lady Records, a prva snimka bila je istoimeni album koji je uključivao singlove " Hot Topic " i "Deceptacon". Benning je tada napustila bend, a zamijenila ju je JD Samson za njihov drugi album, ''Feminist Sweepstakes'' . Mr. Lady Records se ugasio, a grupa se prebacila na Universal Records za izdavanje albuma ''This Island'' 2004. godine. Hanna je napustila bend 2005. zbog bolesti; kasnije joj je dijagnosticirana [[lajmska bolest]] u kasnom stadiju.<ref>{{Citiranje weba|date=2013-03-27|title=Punk Singer Kathleen Hanna Reveals Her Struggle With Lyme Disease Karen Chisholm|url=http://www.karenchisholm.com/kathleen-hanna-lyme-disease/|access-date=2015-03-09|publisher=Karenchisholm.com}}</ref> Prema web stranici benda Le Tigre, za vrijeme odsustva iz benda, Hanna je volontirala kao trenerica benda za [[Willie Mae Rock and Roll Camp for Girls]]. Također je predavala satove umjetnosti na diplomskom studiju Sveučilišta u New Yorku u jesen 2007. te pohađala sate dizajna interijera.<ref>{{Citiranje weba|title=Le Tigre news website|url=http://www.letigreworld.com/sweepstakes/html_newspop/newsflash.html|access-date=2012-06-27|publisher=Letigreworld.com}}</ref> Godine 2010. Hanna je DJ-evala u [[:hr:MoMA|Muzeju moderne umjetnosti]], a kasnije se pridružila bendu Raincoats na pozornici kako bi obradila Slitsevu pjesmu ''Vindictive''. Također 2010., Hanna je najavila da ponovno radi na djelu iz 1997. Julie Ruin, pretvarajući je u bend pod nazivom The Julie Ruin s Kennyjem Mellmanom i Kathi Wilcox, te da će snimati novi album. Bend je svoju prvu nastup odigrao u Knitting Factoryju u New Yorku. Nastup je uključivao i pjesme od bendova Bikini Kill i Le Tigre te jednu novu skladbu. Od 2010. do 2013. redateljica Sini Anderson radila je na dokumentarcu o Kathleen Hanni pod nazivom ''The Punk Singer'', koji dokumentira njezin rad od Bikini Killa do Julie Ruin. Premijerno je prikazan na South by Southwest festivalu i konferenciji 2013.<ref>{{Citation|last=Anderson|first=Sini|title=The Punk Singer|date=2013-03-10|url=https://www.imdb.com/title/tt1785612/|access-date=2016-11-02}}</ref> U lipnju 2013. bend Julie Ruin objavio je prvi singl "Oh Come on". Album ''Run Fast'' objavljen je u rujnu 2013. s bendom na početku turneje. Julie Ruin otkazali su turneju planiranu za period od svibnaj do rujna 2014. zbog pogoršanja stanja Hannine lajmske bolesti. Od tada se oporavila i ponovno počela nastupati. Drugi album Julie Ruin, Hit Reset, objavljen je u srpnju 2016. u izdanju Hardly Art.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-06-23|title=The SPIN Interview: Kathleen Hanna|url=https://www.spin.com/2016/06/kathleen-hanna-julie-ruin-bikini-kill-le-tigre-punk-singer-interview/|access-date=2020-07-11|website=Spin}}</ref> == Aktivizam i utjecaj == Hannin otvoreni feminizam oduvijek je utjecao na njezin rad. Postala je glas za [[feminizam trećeg vala]] i pokret [[Riot grrrl|Riot Grrrl]].<ref>{{Citiranje novina|last=McDonnell|first=Evelyn|author-link=Evelyn McDonnell|last2=Vincentelli|first2=Elisabeth|author-link2=Elisabeth Vincentelli|date=2019-05-03|title=Riot Grrrl United Feminism and Punk. Here's an Essential Listening Guide.|language=en-US|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/interactive/2019/05/03/arts/music/riot-grrrl-playlist.html,%20https://www.nytimes.com/interactive/2019/05/03/arts/music/riot-grrrl-playlist.html|access-date=2019-08-22|issn=0362-4331}}</ref> Godine [[1991]]. bend Bikini Kill ljeto je proveo u Washingtonu, gdje je Hanna započela suradnju s Allison Wolfe, Molly Neuman i Jen Smith iz benda Bratmobile na zineu ''Riot grrrl'', što je postao poziv na akciju mladim ženama da prihvate feminizam i ravnopravnu uključenost žena u punk rock scenu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Frere-Jones|first=Sasha|author-link=Sasha Frere-Jones|date=26 November 2012|title=Hanna and Her Sisters|url=http://www.newyorker.com/arts/critics/musical/2012/11/26/121126crmu_music_frerejones|journal=[[The New Yorker]]|access-date=2014-05-27}}</ref>{{quote|We wanted to start a magazine, and Allison Wolfe and Molly Neuman from the band Bratmobile had started a little [[fanzine]] called ''riot grrrl'' and we were writing little things for it. I'd always wanted to start a big magazine with really cool, smart writing in it, and I wanted to see if the other punk girls in D.C. that I was meeting were interested in that. So I called a meeting and found a space for it, and it just turned into this sort of consciousness-raising thing. I realized really quickly that a magazine wasn't the way to go. People wanted to be having shows, and teaching each other how to play music, and writing fanzines, so that started happening. It got some press attention, and girls in other places would be like "I wanna do that. I wanna start one of those."}}Zineovi "su pokrivali strategije za sigurnost u tzv. mosh pitu",<ref>Darms, Lisa, ed. 2013.</ref> "istraživanje političkih ideja",<ref>Downes, Julia.</ref> i stvaranje kolektiva za punk feminističke žene. Iz toga je nastao Bikini Kill Zine 1991. godine sa željom da se "feministička pitanja predstave kroz punk rock objektiv". Do drugog izdanja, rođen je Riot Grrrl manifest koji poziva žene da prkose očekivanjima društva prema njima kao ženama i da formiraju kolektiv za žene kako bi slobodno raspravljale o aktualnim pitanjima. Iako Hanna nikada nije htjela niti je namjeravala postati glasnogovornica Riot Grrla, nadala se da će dati glas za pitanja koja su relevantna ženama na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.<ref>Hanna, Kathleen, and Melissa Klein.</ref> Na koncertima Bikini Kill, Hanna bi zamolila žene da se približe pozornici kako bi izbjegle uznemiravanje od strane muškaraca, kao dio svoje ideje o "djevojkama naprijed" ili "Revolution Girl Style Now." U punk rock sceni kojom dominiraju muškarci gdje su koncerti često postajali nasilne zbog mosh pitova (a gdje su žene često napadane), Hanna je htjela prostor za žene kako bi se mogle osjećati sigurno. Osim toga, uz djevojke u prvim redovima, i ona se mogla osjećati sigurno i podržano na vlastitim nastupima, gdje su muški hekleri stalno bili prisutni. Njezini feministički doprinosi punk glazbi također su evidentni u njezinim tekstovima. Intervju s Nicole Brodeur iz ''The Seattle Timesa'' kaže da se "Hannini stihovi odnosili na djevojke koje su radile i nosile ono što su željele, unatoč društvenim očekivanjima."<ref>{{Citiranje weba|last=Brodeur|first=Nicole|date=2015-04-15|title=Kathleen Hanna: 'It doesn't mean you're not a feminist because you expose your legs'|url=http://www.seattletimes.com|website=www.seattletimes.com|publisher=Seattle Times}}</ref> Hanna: "To ne znači da niste feministikinje jer izlažete noge." Fokusirala se na ideju da bi žene trebale imati mogućnost izražavanja na bilo koji način, bez reakcije okoline, a njezini su nastupi redovito odražavali takve teme. Bradeur: "Hanna je pokazala svoje grudi i stražnjicu grubošću koja ubija požudu; nosila je djevojački rep i plesala uokolo s natpisom "kurva" ispisanim ružem preko torza." Godine 1991. Hanna je nastupila s Bikini Killom (i Fugazijem ) na skupu Pro-Choice u National Mallu u Washingtonu, DC prije suđenja ''Planed Parenthood v.'' ''Casey''. Nakon što je i sama imala pobačaj s 15 godina, Hanna je rekla: "Stvar je u tome da žene ne umiru pri pobačajima u uličicama, ali i o tome da žene kažu: 'I moj je život vrijedan. Zaslužujem da imam kontrolu nad svojim životom i svojom zdravstvenom zaštitom.' Zamislite da se muškarcu kaže: 'Ne možeš donijeti odluku o svojoj vazektomiji.'"<ref>{{Citiranje weba|last=Heriksen|first=Katy|date=July 6, 2014|title=The Rumpus Interview with Kathleen Hanna|url=http://therumpus.net/2014/01/the-rumpus-interview-with-kathleen-hanna/|access-date=March 15, 2017|website=The Rumpus}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Marlow Stern|title=Punk Rock-Feminist Pioneer Kathleen Hanna On Her SXSW Doc & More|url=http://www.thedailybeast.com/articles/2013/03/13/punk-rock-feminist-pioneer-kathleen-hanna-on-her-sxsw-doc-more.html|access-date=2015-03-09|publisher=The Daily Beast}}</ref> Hanna je također 2011. govorila na skupu Planned Parenthooda "Stand up for Women's Health". Tijekom svog govora ispričala je svoju priču o tome kada je imala 19 godina, bila na turneji i bez novaca. Dobila je infekciju, bila je izuzetno bolesna i ušla je u kliniku Planned Parenthooda. Unatoč tome što je imala manje od 10 dolara u džepu, u klinici su je "dočekali raširenih ruku", liječili su je s poštovanjem i pružili joj je liječničku skrb.<ref>{{Citiranje weba|date=2011-03-01|title=Kathleen Hanna|url=https://www.youtube.com/watch?v=k73DxL-1t08|publisher=Camino PR Media}}</ref> Hanna je doprinijela djelu "Gen X Survivor: From Riot Grrrl Rock Star to Feminist Artist" u antologiji iz 2003. ''Sisterhood Is Forever: The Women's Anthology for a New Millennium'', koju je uredio Robin Morgan.<ref name="illinois1">{{Citiranje weba|title=Library Resource Finder: Table of Contents for: Sisterhood is forever : the women's anth|url=http://vufind.carli.illinois.edu/vf-dpu/Record/dpu_536804/TOC|access-date=2015-10-15|publisher=Vufind.carli.illinois.edu}}</ref> Žanr "riot grrrl", u kojem je Hanna bila središnja točka, navodi se kao povijesno mjesto za osnaživanje žena u dokumentarnim ''filmovima kao što je The Punk Singer'', koja Hanni pripisuje ustroj mnogih načela feminizma trećeg vala.<ref>{{Citiranje weba|title=Watch TV Shows Online, Watch Movies Online|url=http://www.netflix.com/WiPlayer?movieid=70273232&trkid=13462100&tctx=-99%2C-99%2Cb9e34776-c57e-445a-be76-e23dd47e6b3c-46677389|access-date=2015-03-09|publisher=Netflix}}</ref> Knjižnica Fales na sveučilištu u New Yorku 2009. godine stvorila je Riot Grrrl Collection. Ova se zbirka usredotočuje na rano formiranje pokreta Riot Grrrl i ima niz zina, umjetničkih djela, fotografije, videa, glazbe, časopisa i još mnogo toga. Uključeni su i neki Hannini solo radovi, s zinovima koje je stvorila s Bikini Killom i drugim suradnicima.<ref>{{Citiranje weba|last=Priddle|first=Charlotte|title=Research Guides: The Riot Grrrl Collection at the Fales Library: Collection Overview|url=http://guides.nyu.edu/riot-grrrl|access-date=2016-10-20|website=guides.nyu.edu|language=en}}</ref> U intervjuu s Amy Middleton iz australskog web časopisa ''Archer'' 2014., Hanna je izjavila da podržava [[Istopolni brak|ravnopravnost brakova]]. Hanna je također primijetila da je na turneji s Le Tigreom upoznala tinejdžere koji su joj rekli da su osnovali [[:hr:LGBT|LGBT]] grupe i homoseksualne/heteroseksualne saveze u njihovim srednjim školama; rekla je, "Kad sam to čula, osjećala sam se puna nade u budućnost". U istom intervjuu, Hanna je izjavila kako je tužna zbog trans-isključujućih feminističkih pokreta, te se činilo da podržava transfeminizam.<ref>{{Citiranje weba|last=Middleton|first=Amy|date=January 13, 2014|title=Q&A: Riot grrrl Kathleen Hanna on sexuality, marriage and music|url=http://archermagazine.com.au/2014/01/qa-riot-grrrl-kathleen-hanna-on-sexuality-marriage-and-music/|access-date=December 17, 2016|website=Archer}}</ref> Ranije su kritičari sugerirali da je Hanna trans-isključiva jer je nastupala na glazbenom festivalu Michigan Womyn 2001. i 2005. godine, koji je imao politiku isključivog "womyn-born-womyn " ulaza na događaj.<ref>{{Citiranje weba|title=Toronto fans demand Kathleen Hanna apologize for playing trans-excluding festival|url=http://www.chartattack.com/news/2014/04/07/apologize-michigan-julie-ruin-kathleen-hanna-michfest/|access-date=2016-07-09|website=Chartattack.com}}</ref> Godine 2018. Hanna je pokrenula projekt "Tees 4 Togo" koji prodaje majice s crtežima Hanninih prijatelja poput Kim Gordon, Patton Oswalt, [[Joan Jett]] i Chucka D, s umjetnicima poput Sarah Larnach, Adee Roberson i Hannah Lucy.<ref name="barlow">{{Citiranje weba|last=Barlow|first=Eve|date=November 23, 2018|title=Punk icon Kathleen Hanna takes her 'girls to the front' mantra to T-shirt line for Togo schoolgirls|url=https://www.latimes.com/entertainment/music/la-et-ms-kathleen-hanna-tees4togo-20181123-story.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20181206071223/https://www.latimes.com/entertainment/music/la-et-ms-kathleen-hanna-tees4togo-20181123-story.html|archive-date=December 6, 2018|website=[[Los Angeles Times]]}}</ref> Neprofitnim Peace Sisters ide 100% prihoda, a one pomažu financirati troškove školarine za djevojčice u Dapaongu u [[Togo|Togu]].<ref name="stieg">{{Citiranje weba|last=Stieg|first=Cory|date=November 23, 2018|title=Kathleen Hanna On Using Art As A Form Of Activism|url=https://www.refinery29.com/en-us/kathleen-hanna-t-shirts-for-togo-education|access-date=April 20, 2019|publisher=[[Refinery29]]}}</ref> Cijena jedne majice od 40 dolara financira cijelu školsku godinu za učenicu.<ref name="stieg" /> == Osobni život == Godine 2006., Hanna se udala za Adama Horovitza iz grupe Beastie Boys na građanskoj ceremoniji na [[Havaji|Havajima]], nakon devet godina veze.<ref name="bio">{{Citiranje weba|title=Kathleen Hanna|url=http://www.biography.com/people/kathleen-hanna-17178854|access-date=March 15, 2017|website=Biography.com|publisher=The Biography Channel}}</ref> Pjesme "Capri Pants" od Bikini Killa i "Just My Kind" od The Julie Ruin napisane su o njezinoj vezi s Horovitzom.<ref>{{Citation|title=Bikini Kill – Capri Pants|url=https://genius.com/Bikini-kill-capri-pants-lyrics|language=en|access-date=2020-05-22}}</ref><ref>{{Citation|title=The Julie Ruin – Just My Kind|url=https://genius.com/The-julie-ruin-just-my-kind-lyrics|language=en|access-date=2020-05-22}}</ref> Hanna je bolovala od [[Lajmska bolest|lajmske bolesti]] šest godina prije nego što joj je ispravno dijagnosticirana. Bolest ju je prisilila da 2014. uđe u tromjesečni tijek liječenja, što je rezultiralo otkazivanjem nastupa uživo sa svojim bendom The Julie Ruin. Od lipnja 2015. testovi su pokazuju da lajmsku bolest preboljela. == U popularnoj kulturi == * Hanna je smislila ime za Nirvanin singl iz 1991. " [[Smells Like Teen Spirit]] " napisavši "Kurt Smells Like Teen Spirit" na zidu od [[Kurt Cobain|Kurta Cobaina.]] U to vrijeme Cobain nije bio svjestan da Hanna misli na dezodorans koji se prodaje posebno za mlade žene te je mislio da će ta fraza učvrstiti temu pjesme. {{Sfn|Azerrad|2001}} * [[NOFX|Pjesma NOFX]]-a "Kill Rock Stars", s albuma ''So Long and Thanks for All the Shoes'', napisana je o Hanni, referencirajući se na nju imenom: "Kill the rockstars? Kako ironično, Kathleen. Okrunjeni ste za najnoviju kraljicu." Naslov pjesme upućuje na nezavisnu izdavačku kuću Kill Rock Stars .<ref>{{Citiranje weba|date=March 23, 2016|title=How do you sleep?: 23 highly specific rock and roll diss tracks|url=https://music.avclub.com/how-do-you-sleep-23-highly-specific-rock-and-roll-dis-1798246169|access-date=March 22, 2020|website=[[The A.V. Club]]}}</ref> * Hanna se pojavljuje u spotu za pjesmu [[Sonic Youth]] "Bull in the Heather ".<ref>{{Citiranje weba|last=Cills|first=Hazel|date=May 2, 2013|title=What I Learned About Style From Sonic Youth's "Bull In The Heather"|url=https://www.vice.com/en_us/article/6v389r/what-i-learned-about-style-from-sonic-youths-bull-in-the-heather|access-date=May 15, 2020|website=[[Vice (magazine)|Vice]]}}</ref> * Hanna je predstavljena u monologu na kraju pjesme "Heartbeat" na albumu Mikea Watta ''Ball-Hog ili Tugboat?'' .<ref>{{Citiranje weba|title=the "wrestling record" and kathleen hanna|url=http://www.hootpage.com/hoot_wrestlingandkathleen.html|access-date=May 5, 2021|website=Mike Watt's Hoot Page}}</ref> * Hanna se spominje u pjesmi Idlesa Mr. Motivator.<ref>{{Citiranje weba|last=Ham|first=Robert|date=2020-09-10|title=The Five Personality Types Of Idles|url=https://uproxx.com/indie/idles-interview-ultra-mono/|access-date=2020-10-09|language=en-US}}</ref> * Hanna se spominje u pjesmi Pat the Bunny (glazbenik) Za djevojku u Rhinelanderu, WI.<ref>{{Citiranje weba|title=For a Girl in Rhinelander, WI|url=https://genius.com/Wingnut-dishwashers-union-for-a-girl-in-rhinelander-wi-lyrics|website=UPROXX|language=en-US}}</ref> * Hanna je surađivala s Kristen Anderson-Lopez i Robertom Lopezom na sitcom uvodu iz 1990.-ih u seriji ''[[:hr:WandaVision|WandaVision]]'' studija Marvel Studios .<ref>{{Citiranje weba|last=Lavin|first=Will|date=February 15, 2021|title=Listen to Bikini Kill’s Kathleen Hanna sing new ‘WandaVision’ theme song|url=https://www.nme.com/news/music/listen-to-bikini-kills-kathleen-hanna-sing-new-wandavision-theme-song-2881054|access-date=May 5, 2021|website=[[NME]]}}</ref> * Hanna se dva puta pojavljuje u dokumentarnom filmu 2020. godine ''Go-Go's'' koji je premijerno prikazan na Sundance festivalu 2020., a kasnije je emitiran na Showtimeu tijekom 2020.<ref>{{Citiranje weba|last=Stuever|first=Hank|date=July 30, 2020|title=For too long, the story of the Go-Go’s was a cautionary tale. A new documentary turns it into a triumph|url=https://www.washingtonpost.com/entertainment/tv/for-too-long-the-story-of-the-go-gos-was-a-cautionary-tale-a-new-documentary-turns-it-into-a-triumph/2020/07/29/753dcefe-d036-11ea-8d32-1ebf4e9d8e0d_story.html|access-date=May 5, 2021|website=[[The Washington Times]]}}</ref> Hanna se prisjetila kako je 1982. bila na Go-Go koncertu i utjecaja koji je to imalo na nju.<ref>{{Citiranje weba|last=Zoladz|first=Lindsay|date=July 29, 2020|title=The Go-Go’s Made History 38 Years Ago. There’s Still More to Their Story.|url=https://www.nytimes.com/2020/07/29/arts/music/the-go-gos-documentary.html|access-date=May 5, 2021|website=[[The New York Times]]}}</ref> == Diskografija == === Bikini Kill === ==== Albumi ==== * ''Revolution Girl Style Now!'' samoizdana kaseta (1991) * ''Bikini Kill (EP)'' na Kill Rock Stars (1991) * ''Yeah Yeah Yeah Yeah,'' podijeljeni LP s Huggy Bearom na Catcall Recordsu u Velikoj Britaniji, Kill Rock Stars u SAD -u (1993) * ''Pussy Whipped'' na Kill Rock Stars (1993) * ''The C.D. Version of the First Two Records'', kompilacija (1994) * ''Reject All American'' na Kill Rock Starsu (1996) * ''The Singles'', Bikini Kill album (1998) ==== Singlovi i EP -i ==== * "New Radio/ Rebel Girl " 7-inčni singl na Kill Rock Stars (1993) * "The Anti-Pleasure Dissertation" 7-inčni singl na Kill Rock Stars (1994) * "I Like Fucking" / "I Hate Danger" 7-inčni singl na Kill Rock Stars (1995) ==== Pojavljivanja na kompilacijama ==== * "Feels Blind" na LP/CD-u ''Kill Rock Stars (1991)'' * "Candy" on ''Throw: The Yoyo Studio Compilation'', Yoyo Records (1991) * "Daddy's Lil 'Girl" na ''Give Me Back LP'', Ebullition Records (1991) * "Suck My Left One" na ''There’s A Dyke In The Pit'', Outpunk Records (1992) === Julie Ruin === * ''Julie Ruin'' na Kill Rock Stars (1997) === The Julie Ruin === * ''Run Fast'' na TJR Records (2013) * ''Hit Reset'' on Hardly Art (2016) === Le Tigre === ==== Albumi ==== * ''Le Tigre'' (1999) Mr. Lady * ''Feminist Sweepstakes'' (2001) Mr. Lady * ''This Island'' (2004.) Universal * "Hot Topic" (1999) * ''From the Desk of Mr. Lady'' EP (2001) * ''Remix'' (2003) * "New Kicks" (2004) * "TKO" (2004) * "After Dark" (2005) * EP "This Island Remixes Volume 1", Chicks on Speed Records (2005) * EP "This Island Remixes Volume 2", Chicks on Speed Records (2005) * "Standing in the way of control" 12" split EP s Gossip na Kill Rock Stars (2006) === Razno === ==== Viva Knievel ==== * "Boy Poison", 7", Ultrasound Records, 1990 ==== Suture ==== * "Suture", 7 ", Decomposition/Dischord, 1992.<ref>{{Citiranje weba|title=Suture - Good Girl / Falling - Decomposition / Dischord - USA - DE1/DIS76.5|url=http://www.45cat.com/record/de1dis765|access-date=2014-05-27|website=45cat.com}}</ref> ==== The Fakes ==== * ''Real Fiction'', LP, Kill Rock Stars, 1995 === Samostalni nastupi i gostovanja === * ''Rock Star / Mean (Wordcore Volume 1)'' kao Kathleen Hanna i Slim Moon, Kill Rock Stars (1991.) * ''Play Pretty for Baby,'' Nation of Ulysses ; uključuje Hannine prateće vokale (1992) * ''Rock Stars Kill'', uključuje Hannin "I Wish I Was Him", Various Artists, Kill Rock Stars, (1994.) * ''Ball-Hog ili Tugboat?'' LP/CD "Heartbeat", Mike Watt, (1995.) * ''Home Alive, The Art of Self Defense'', Epic, uključuje "Go Home", napisano i izvedeno s Joan Jett i Evil Stig, (1996.) * "60 second wipe out" Atari Teenage Riot; Hanna je nastupila kao vodeći vokal u pjesmi 'No Success' (1999.) * ''Featuring...'', Internal External, LP, K Records (2000.) * "Playgroup" Playgroup; Hanna je nastupila kao vodeći vokal u pjesmi 'Bring It On' (2001.) * ''Realistes'', Comet Gain; s Hannom na pjesmi "Ripped-Up Suit", (2002.) * „Wordy Rappinghood ” Chicks on Speed; s Hannom na vokalima, (2003.) * "Kiss on the Lips" s albuma 'Naked' od [[Joan Jett]] duet je s Hannom, (2004.) * ''[[American Idiot]]'', [[Green Day]], pjesma "Letterbomb" počinje vokalom Hanne kao Whatsername, (2004.) * ''Sinner'', Joan Jett; Hanna doprinosi pjesmama "Five", "Watersign", "Baby Blue" i "Tube Talkin" (2007.) * "Hey Hey My My Yo Yo" Junior Senior ; Hanna se pojavila u pjesmi 'Dance, Chance, Romance', (2007.) * "Eating Makeup" od Setha Bogarta sadrži Hannine vokale, (2016.) * P.O.S - "Sleepdrone/Superposition" s "Chill, dummy" (2017.)<ref>{{Citiranje weba|last=/|title=sleepdrone/superposition &#124; P.O.S|url=https://p-o-s.bandcamp.com/track/sleepdrone-superposition|access-date=2016-07-09|website=P-o-s.bandcamp.com}}</ref> * "BDR" od Chelsea Peretti s Phosphorescent Panic (2020.)<ref>{{Citation|title=Chelsea Peretti Gets Caffeinated on 'Phosphorescent Panic' EP, Featuring Nick Kroll, Kathleen Hanna|url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/chelsea-peretti-phosphorescent-panic-ep-1042548/|journal=Rolling Stone|access-date=2020-08-12}}</ref> * "Let's Keep it Going" Kristen Anderson-Lopez i Roberta Lopeza sadrži Hannine vokale (2021.)<ref>{{Citiranje weba|last=Hussey|first=Allison|title=Listen to Kathleen Hanna Sing WandaVision’s Opening Theme|url=https://pitchfork.com/news/listen-to-kathleen-hanna-sing-wandavisions-opening-theme/|access-date=2021-02-25|website=Pitchfork|language=en-us}}</ref> == Bibliografija == === Fanzini === * My life with Evan Dando * The Kathleen Hanna newsletter * Le Tigre zine/tour program == Reference == {{izvori|2}} == Izvori == * {{Citiranje knjige|last=Azerrad|first=Michael|title=Come as You Are: The Story of Nirvana|publisher=Doubleday|year=2001|isbn=0-385-47199-8|oclc=49040415}} * {{Citiranje knjige|last=Buckley|first=Peter|url=https://archive.org/details/roughguidetorock0003unse|title=The Rough Guide to Rock|date=November 20, 2003|publisher=[[Rough Guides]]|isbn=1-84353-105-4|edition=3rd revised|oclc=890370405|url-access=registration}} * {{Citation|last=Robbins|first=Ira|author-link=Ira Robbins|last2=Wolk|first2=Douglas|author2-link=Douglas Wolk|title=The Trouser Press Guide to '90s Rock|place=New York|publisher=Fireside|year=1997|url=https://archive.org/details/trouserpressguid00robb_1|isbn=0-684-81437-4}} == Vanjske poveznice == * {{Službena|http://www.kathleenhanna.com/}} * [http://www.letigreworld.com/sweepstakes/html_site/fact/khfacts.html Kathleenin Herstory sa stranice Le Tigre] * Kathleen Hanna * [http://dlib.nyu.edu/findingaids/html/fales/hanna/ Kathleen Hanna radovi] u knjižnici Fales Special Collections na sveučilištu New York {{Authority control}} {{Životni vijek|1968||Hanna, Kathleen}} [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američki gitaristi]] [[Kategorija:Američki basisti]] [[Kategorija:Američki bubnjari]] [[Kategorija:Američki umjetnici]] [[Kategorija:Američki aktivisti]] [[Kategorija:Američke spisateljice]] j5h2ft8zfyubj5hc7eje9uwp888gvzz 0 4669209 41263190 41223844 2022-08-25T22:07:48Z Vipz 151311 /* Izvori */ wikitext text/x-wiki '''Medikamentozni pobačaj''', također poznat kao artificijalni prekid trudnoće ili '''pobačaj tabletama''', događa se kada se za [[Abortus|pobačaj]] koriste propisani [[Lijek|lijekovi]]. Tipičan postupak uključuje kombinaciju lijekova od kojih su [[mifepriston]] i [[Mizoprostol|misoprostol]] najčešće korišteni.<ref>{{Citiranje knjige|title=Medical management of abortion|date=January 30, 2019|others=World Health Organization|isbn=978-9241550406|location=Geneva, Switzerland|pages=24|oclc=1084549520}}</ref> Mifepriston i misoprostol se smatraju sigurnim i učinkovitim za pobačaj za širok raspon gestacijske dobi.<ref>{{Citiranje knjige|title=Safe abortion: technical and policy guidance for health systems-2nd ed|publisher=WHO|year=2012|isbn=9789241548434|location=Italy|pages=42}}</ref> Kad mifepriston nije dostupan, može se koristiti samo misoprostol. Osim navedenih tableta, mogu se koristiti i druge ovisno o dostupnosti i specifičnostima pacijentica. Medicinski postupci za inducirani pobačaj u kojima se primarno ne koriste tablete općenito su poznati kao kirurški [[Abortus|pobačaj]] . == Medicinska upotreba == [[Datoteka:Abortion_pill.jpg|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Abortion_pill.jpg|mini|200 mg mifepristona i 800 mcg misoprostola, tipični lijekovi za rani medikamentozni pobačaj.]] === Unutar prvih 12 tjedana trudnoće === Za medikamentozni pobačaj prije 12. tjedna trudnoće, [[WHO|Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) preporučuje mifepriston od 200 mg oralnom uporabom te 1-2 dana kasnije misoprostol od 800 mcg vaginalno ili ispod jezika; misoprostol se može ponoviti kako bi se povećala vjerojatnost induciranja pobačaja.<ref name="WHO20182">{{Citiranje knjige|url=https://www.who.int/publications-detail/medical-management-of-abortion|title=Medical management of abortion|others=World Health Organization|year=2018|isbn=978-9241550406|location=Geneva, Switzerland|pages=24–25|oclc=1084549520}}</ref> Uspješnost takvog postupka unutar 10 tjedana trudnoće iznosi 96,6%. Žene koje su uzimale misoprostol manje od 24 sata nakon mifepristona imali su veće stope neuspjeha u usporedbi sa ženama koje su čekale 1-2 dana.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Chen|first=Melissa J.|last2=Creinin|first2=Mitchell D.|date=2015-07-01|title=Mifepristone With Buccal Misoprostol for Medical Abortion: A Systematic Review.|url=https://escholarship.org/uc/item/2pw521h5|journal=Obstetrics and gynecology|language=en|volume=126|issue=1|pages=12–21|doi=10.1097/aog.0000000000000897|issn=0029-7844}}</ref> Nacionalna federacija za pobačaj (NAF) također preporučuje kombinaciju mifepristona i misoprostola. Za pobačaj lijekovima do 10 tjedana trudnoće, uzima se 200 mg mifepristona, a nakon 24 do 48 sati 800 mcg misoprostola. Za trudnoće nakon 9 tjedana, ponavljanje jedne doze misoprostola čini ga učinkovitijim.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Kapp N, Eckersberger E, Lavelanet A, Rodriguez MI|date=February 2019|title=Medical abortion in the late first trimester: a systematic review|journal=Contraception|volume=99|issue=2|pages=77–86|doi=10.1016/j.contraception.2018.11.002|pmc=6367561|pmid=30444970}}</ref> Za induciranje pobačaja između 10. i 11. tjedna trudnoće, NAF-ov protokol uključuje rutinsku drugu dozu misoprostola od 800 mcg četiri sata nakon prve doze. <ref>{{Citiranje weba|last=prochoice|title=Clinical Policy Guidelines|url=https://prochoice.org/education-and-advocacy/cpg/|access-date=2020-04-10|website=National Abortion Federation|language=en-US}}</ref> Ako mifepriston nije dostupan, WHO preporučuje oralno ili vaginalno uzimanje misoprostola od 800 mcg.<ref name="WHO20182">{{Citiranje knjige|url=https://www.who.int/publications-detail/medical-management-of-abortion|title=Medical management of abortion|others=World Health Organization|year=2018|isbn=978-9241550406|location=Geneva, Switzerland|pages=24–25|oclc=1084549520}}</ref> Uspješnost samog misoprostola za pobačaj u prvom tromjesečju iznosi 78%.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Raymond EG, Harrison MS, Weaver MA|date=January 2019|title=Efficacy of Misoprostol Alone for First-Trimester Medical Abortion: A Systematic Review|journal=Obstetrics and Gynecology|volume=133|issue=1|pages=137–147|doi=10.1097/AOG.0000000000003017|pmc=6309472|pmid=30531568}}</ref> Iako nije prvi izbor, moguća je i kombinacija metotreksata i misoprostola. Metotreksat se daje oralno ili intramuskularno, nakon čega slijedi vaginalno uzimanje misoprostola 3-5 dana kasnije.<ref name=":12">{{Citiranje weba|title=Clinical Policy Guidelines|url=https://prochoice.org/education-and-advocacy/cpg/}}</ref> Ovo je prikladna opcija za trudnoću unutar prvih 63 dana. Kombinacija metotreksat-misoprostol može se koristiti i prema [[:hr:SZO|SZO]]-u,<ref>{{Citiranje weba|title=Women's Health|url=http://www.webmd.com/women/methotrexate-and-misoprostol-for-abortion}}</ref> ali se ne preporučuje jer [[metotreksat]] može biti [[Teratologija|teratogeno]] za fetus u slučajevima nepotpunog pobačaja. Međutim, ova se kombinacija smatra učinkovitijom od samog misoprostola.<ref name="Creinin 20092">{{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/managementuninte00paul|title=Management of unintended and abnormal pregnancy : comprehensive abortion care|vauthors=Creinin MD, Danielsson KG|publisher=Wiley-Blackwell|year=2009|isbn=978-1-4051-7696-5|veditors=Paul M, Lichtenberg ES, Borgatta L, Grimes DA, Stubblefield PG, Creinin MD|location=Oxford|pages=[https://archive.org/details/managementuninte00paul/page/n130 111]–134|chapter=Medical abortion in early pregnancy|url-access=limited}}</ref> === Nakon 12. tjedna trudnoće === SZO preporučuje mifepriston od 200 mg na usta (oralno) nakon čega slijedi misoprostol od 400 mcg ispod jezika, unutar obraza ili vaginalno.<ref name="WHO20182">{{Citiranje knjige|url=https://www.who.int/publications-detail/medical-management-of-abortion|title=Medical management of abortion|others=World Health Organization|year=2018|isbn=978-9241550406|location=Geneva, Switzerland|pages=24–25|oclc=1084549520}}</ref> Misoprostol se može uzimati u ponovljenim dozama svaka 3 sata dok se ne postigne uspješan pobačaj. Prosječno vrijeme do pobačaja nakon uzimanja misoprostola je 6-8 sati, a u otprilike 94% slučaja trudnoća će biti prekinuta unutar 24 sata nakon uzimanja misoprostola.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Borgatta L, Kapp N|date=July 2011|title=Clinical guidelines. Labor induction abortion in the second trimester|journal=Contraception|volume=84|issue=1|pages=4–18|doi=10.1016/j.contraception.2011.02.005|pmid=21664506}}</ref> Kad mifepriston nije dostupan, misoprostol se još uvijek može koristiti iako će se prosječno vrijeme do prekida trudnoće produljiti u usporedbi s ostalim kombinacijama.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Perritt JB, Burke A, Edelman AB|date=September 2013|title=Interruption of nonviable pregnancies of 24-28 weeks' gestation using medical methods: release date June 2013 SFP guideline #20133|url=https://www.contraceptionjournal.org/article/S0010-7824(13)00251-5/abstract|journal=Contraception|volume=88|issue=3|pages=341–9|doi=10.1016/j.contraception.2013.05.001|pmid=23756114}}</ref> === Samostalna uporaba medikamentoznog pobačaja === Medikamentozni pobačaj na svoju ruku dostupan je ženama koje žele uzeti lijek bez izravnog liječničkog nadzora, za razliku od onog kojeg provodi liječnik tijekom kojeg žena uzima lijek za induciranje pobačaja u prisutnosti zdravstvenog djelatnika. Dokazi [[Kliničko ispitivanje|kliničkih ispitivanja]] pokazuju da je takav (samostalni) pobačaj jednako učinkovit kao i onaj pod liječničkim nadzorom, ali sigurnosni aspekti ostaju neizvjesni.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Gambir K, Kim C, Necastro KA, Ganatra B, Ngo TD|date=March 2020|title=Self-administered versus provider-administered medical abortion|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=3|pages=CD013181|doi=10.1002/14651858.CD013181.pub2|pmc=7062143|pmid=32150279}}</ref> === Telemedicina === Medikamentozni pobačaj uveden je kao usluga u kojoj osoba fizički posjećuje zdravstveni centar zbog zahtjeva FDA-e da prvu tabletu, mifepriston, da liječnik osobno, umjesto izdavanja recepta.<ref>{{Citiranje weba|title=Mifepristone Prescribing Information|url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2016/020687s020lbl.pdf|website=FDA}}</ref> Postoje i drugi modeli kako bi se pacijenticama osigurao siguran pristup medikamentoznom pobačaju. Tijekom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] uvedeni su dodatni modeli kako bi se omogućila ova usluga.<ref name=":5">{{Citiranje novina|title=Abortion by Telemedicine: A Growing Option as Access to Clinics Wanes|work=The New York Times|url=https://www.nytimes.com/2020/04/28/health/telabortion-abortion-telemedicine.html|access-date=May 5, 2020}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2020-06-08|title=Medication Abortion and Telemedicine: Innovations and Barriers During the COVID-19 Emergency|url=https://www.kff.org/policy-watch/medication-abortion-telemedicine-innovations-and-barriers-during-the-covid-19-emergency/|access-date=2020-08-03|website=KFF|language=en-US}}</ref> Žene su prijavile visoku razinu zadovoljstva uslugama pobačaja putem telemedicine.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Ireland S, Belton S, Doran F|date=March 2020|title='I didn't feel judged': exploring women's access to telemedicine abortion in rural Australia|journal=Journal of Primary Health Care|volume=12|issue=1|pages=49–56|doi=10.1071/HC19050|pmid=32223850|doi-access=free}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Ehrenreich K, Kaller S, Raifman S, Grossman D|date=September 2019|title=Women's Experiences Using Telemedicine to Attend Abortion Information Visits in Utah: A Qualitative Study|journal=Women's Health Issues|volume=29|issue=5|pages=407–413|doi=10.1016/j.whi.2019.04.009|pmid=31109883|doi-access=free}}</ref> == Kontraindikacije == Kontraindikacije za mifepriston su nasljedna [[porfirija]], kronično zatajenje [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]] i [[Vanmaterična trudnoća|ektopična trudnoća]].<ref name=":03">{{Citiranje časopisa|vauthors=|date=March 2014|title=Medical management of first-trimester abortion|url=https://www.contraceptionjournal.org/article/S0010-7824(14)00026-2/pdf|journal=Contraception|publisher=American College of Obstetricians and Gynecologists; Society of Family Planning|volume=89|issue=3|pages=148–61|doi=10.1016/j.contraception.2014.01.016|pmid=24795934|doi-access=free}}</ref> Prethodna alergijska reakcija na mifepriston ili misoprostol također je jedna od kontraindikacija. Mnoga istraživanja su isključila žene s teškim medicinskim problemima poput bolesti srca i jetre ili teške anemije.<ref name=":03">{{Citiranje časopisa|vauthors=|date=March 2014|title=Medical management of first-trimester abortion|url=https://www.contraceptionjournal.org/article/S0010-7824(14)00026-2/pdf|journal=Contraception|publisher=American College of Obstetricians and Gynecologists; Society of Family Planning|volume=89|issue=3|pages=148–61|doi=10.1016/j.contraception.2014.01.016|pmid=24795934|doi-access=free}}</ref> Potreban je oprez u nizu okolnosti, uključujući: * dugotrajna primjena [[Kortikosteroidi|kortikosteroida;]] * poremećaj krvarenja; * teška anemija U nekim slučajevima je prikladno uputiti osobe s već postojećim medicinskim tegobama na bolnički inducirani pobačaj.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Guiahi M, Davis A|date=December 2012|title=First-trimester abortion in women with medical conditions: release date October 2012 SFP guideline #20122|url=https://www.contraceptionjournal.org/article/S0010-7824(12)00811-6/abstract|journal=Contraception|volume=86|issue=6|pages=622–30|doi=10.1016/j.contraception.2012.09.001|pmid=23039921}}</ref> == Štetni učinci == Simptomi koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć:<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Mifepristone Prescribing Information|url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2016/020687s020lbl.pdf|website=FDA}}</ref> * Teško krvarenje (dovoljno krvi da natopi četiri higijenska uloška u 2 sata) * Bol u trbuhu, mučnina, povraćanje, proljev, vrućica duže od 24 sata nakon uzimanja mifepristona * Povišena tjelesna temperatura od 38 ° C ili više, duže od 4 sata Većina žena ima grčeve i krvarenje jače od menstruacije.<ref name=":03">{{Citiranje časopisa|vauthors=|date=March 2014|title=Medical management of first-trimester abortion|url=https://www.contraceptionjournal.org/article/S0010-7824(14)00026-2/pdf|journal=Contraception|publisher=American College of Obstetricians and Gynecologists; Society of Family Planning|volume=89|issue=3|pages=148–61|doi=10.1016/j.contraception.2014.01.016|pmid=24795934|doi-access=free}}</ref> Mučnina, povraćanje, proljev, glavobolja, vrtoglavica i povišena tjelesna temperatura je također često. Misoprostol koji se uzima vaginalno uzrokuje manje gastrointestinalnih nuspojava. Nesteroidni protuupalni lijekovi, poput ibuprofena, mogu smanjiti bol. Iako je medikamentozni pobačaj povezan s većim krvarenjem nego kirurški pobačaj, sveukupno krvarenje za ove dvije metode je minimalno i klinički se ne razlikuje. U opsežnom ispitivanju objavljenom 1992. godine na više od 16.000 žena podvrgnutih medikamentoznom pobačaju koristeći mifepriston s različitim dozama gemeprosta ili sulfprostona, samo je 0,1% imalo krvarenje koje je zahtijevalo [[:hr:Transfuzija_krvi|transfuziju krvi]]. Savjetuje se da se zatraži medicinska pomoć ako dođe do obilnog krvarenja koje natopi dva higijenska uloška unutar dva sata. === Zaustavljanje krvarenja === Vaginalno krvarenje općenito se postupno smanjuje tijekom otprilike dva tjedna nakon medikamentoznog pobačaja, ali u pojedinačnim slučajevima sitno krvarenje (''spotting'') može trajati i do 45 dana.<ref name="WHO FAQs 2006">{{Citiranje knjige|last=International Consensus Conference on Non-surgical (Medical) Abortion in Early First Trimester on Issues Related to Regimens and Service Delivery|url=http://whqlibdoc.who.int/publications/2006/9241594845_eng.pdf|title=Frequently asked clinical questions about medical abortion|publisher=World Health Organization|year=2006|isbn=978-92-4-159484-4|location=Geneva}}</ref> Ako je žena dobro, ni produljeno krvarenje niti prisutnost tkiva u maternici nisu indikacija za kiruršku intervenciju odnosno kiretažu. Preostali dijelovi zametka bit će izbačeni tijekom naknadnog krvarenja iz rodnice. Ipak, kirurški zahvat može se provesti na zahtjev žene, ako je krvarenje obilno ili dugotrajno, uzrokuje [[Anemija|anemiju]] ili ako postoje dokazi o [[:hr:Endometrioza|endometriozi]]. === Komplikacije === Komplikacije nakon medikamentoznog pobačaja uz pomoć mifepristona i misprostola prije 10. tjedana trudnoće su rijetke; prema dva velika pregledna rada, krvarenje koje zahtijeva transfuziju krvi dogodilo se u 0,03-0,6 % slučajeva, a ozbiljna infekcija u 0,01-0,5 % slučajeva.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa|vauthors=Chen MJ, Creinin MD|date=July 2015|title=Mifepristone With Buccal Misoprostol for Medical Abortion: A Systematic Review|url=https://escholarship.org/uc/item/2pw521h5|journal=Obstetrics and Gynecology|volume=126|issue=1|pages=12–21|doi=10.1097/AOG.0000000000000897|pmid=26241251}}</ref> Budući da je pojava infekcija izuzetno rijetka, većina udruženja liječnika ne preporučuju uporabu rutinskih antibiotika.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Achilles SL, Reeves MF|date=April 2011|title=Prevention of infection after induced abortion: release date October 2010: SFP guideline 20102|journal=Contraception|volume=83|issue=4|pages=295–309|doi=10.1016/j.contraception.2010.11.006|pmid=21397086}}</ref> Ipak, bilo je nekoliko slučajeva smrti od [[Sindrom toksičnog šoka|sindroma toksičnog šoka]] nakon takvog pobačaja.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Murray S, Wooltorton E|date=August 2005|title=Septic shock after medical abortions with mifepristone (Mifeprex, RU 486) and misoprostol|journal=CMAJ|volume=173|issue=5|pages=485|doi=10.1503/cmaj.050980|pmc=1188182|pmid=16093445}}</ref> == Incidencija == {| class="wikitable sortable" align="center" |+Medikamentozni pobačaj kao postotak svih pobačaja !Zemlja !Postotak |- |Italija |17% u 2015.<ref>{{Citiranje weba|date=December 15, 2016|title=Relazione Ministro Salute attuazione Legge 194/78 tutela sociale maternità e interruzione volontaria di gravidanza - dati definitivi 2014 e 2015 [Ministry of Health report implementation Act 194/78 social protection maternity and voluntary interruption of pregnancy - definitive data 2014 and 2015]|url=http://www.salute.gov.it/portale/documentazione/p6_2_2_1.jsp?lingua=italiano&id=2552|publisher=Ministero della Salute [Ministry of Health]|location=Rome}}</ref> |- |Španjolska |19% u 2015.<ref>{{Citiranje weba|date=December 30, 2016|title=Interrupción Voluntaria del Embarazo; Datos definitivos correspondientes al año 2015 (Voluntary interruption of pregnancy; final data for 2015|url=http://www.msssi.gob.es/profesionales/saludPublica/prevPromocion/embarazo/docs/IVE_2015.pdf|publisher=Ministerio de Sanidad, Politica Social e Igualdad (Ministry of Health and Social Policy)|location=Madrid}}</ref> |- |Belgija |22% u 2011.<ref>{{Citiranje weba|last=Commission Nationale d'Evaluation des Interruptions de Grossesse|date=August 27, 2012|title=Rapport Bisannuel 2010-2011|url=http://health.belgium.be/eportal/Healthcare/Consultativebodies/Commissions/Abortion/Publications/index.htm|publisher=Commission Nationale d'Evaluation des Interruptions de Grossesse|location=Brussels}}</ref> |- |Nizozemska |22% u 2015.<ref>{{Citiranje weba|date=February 9, 2017|title=Jaarrapportage 2015 van de Wet afbreking zwangerschap [Annual Report 2015 of the Discontinuation of Pregnancy Act]|url=https://www.rijksoverheid.nl/documenten/rapporten/2017/02/09/jaarrapportage-2015-van-de-wet-afbreking-zwangerschap|publisher=Inspectie voor de Gezondheidszorg (IGZ) [Health Care Inspectorate], Ministerie van Volksgezondheid, Welzijn en Sport (VWS) [Ministry of Health, Welfare and Sport]|location=Utrecht, Netherlands}}</ref> |- |Njemačka |23% u 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=March 9, 2017|title=Schwangerschaftsabbrüche 2016 (Abortions 2016)|url=https://www.destatis.de/DE/Publikationen/Thematisch/Gesundheit/Schwangerschaftsabbrueche/Schwangerschaftsabbrueche2120300167004.pdf?__blob=publicationFile|publisher=Statistisches Bundesamt (Federal Statistical Office), Germany|location=Wiesbaden}}</ref> |- |SAD |39% u 2017.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Jones|first=Rachel K.|last2=Witwer|first2=Elizabeth|last3=Jerman|first3=Jenna|date=2019-09-18|title=Abortion Incidence and Service Availability in the United States, 2017|url=https://www.guttmacher.org/report/abortion-incidence-service-availability-us-2017|language=en|doi=10.1363/2019.30760}}</ref> |- |Engleska i Wales |62% u 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=May 30, 2017|title=Abortion statistics, England and Wales: 2016|url=https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/618533/Abortion_stats_2016_commentary_with_tables.pdf|publisher=Department of Health, United Kingdom|location=London}}</ref> |- |Francuska |64% u 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=June 26, 2017|title=211 900 interruptions volontaires de grossesse en 2016 (211,900 voluntary terminations of pregnancies in 2016)|url=http://drees.solidarites-sante.gouv.fr/IMG/pdf/er_1013.pdf|publisher=DREES (Direction de la Recherche, des Études, de l'Évaluation et des Statistiques), Ministère de la Santé (Ministry of Health), France|location=Paris}}</ref> |- |Island |67% u 2015.<ref name="Heino 2017">{{Citiranje weba|date=March 7, 2017|title=Pohjoismaiset raskaudenkeskeytykset 2015 (Induced abortions in the Nordic countries 2015)|url=http://www.julkari.fi/bitstream/handle/10024/132062/Pohjoismaiset%20abortit%202015.pdf|publisher=Terveyden ja hyvinvoinnin laitos (National Institute for Health and Welfare), Finland|location=Helsinki|issn=1798-0887}}</ref> |- |Danska |70% u 2015.<ref name="Heino 2017" /> |- |Portugal |71% u 2015.<ref>{{Citiranje weba|date=September 20, 2016|title=Relatório dos Registos das Interrupções da Gravidez - Dados de 2015 [Report of the Interruptions of Pregnancy - Data of 2015]|url=http://www.saudereprodutiva.dgs.pt/ficheiros-de-upload-diversos/relatorio-de-ig-dados-2015-pdf.aspx|publisher=Divisão de Saúde Sexual, Reprodutiva, Infantil e Juvenil [Division of Sexual, Reproductive, Child and Juvenile Health], Direção de Serviços de Prevenção da Doença e Promoção da Saúde [Directorate of Disease Prevention and Health Promotion Services], Direção-Geral da Saúde (DGS) [Directorate-General for Health]|location=Lisbon}}</ref> |- |Švicarska |72% u 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=June 13, 2017|title=Interruptions de grossesse en Suisse en 2016 (Abortions in Switzerland 2016)|url=https://www.bfs.admin.ch/bfs/fr/home/statistiques/sante/etat-sante/reproductive/interruptions-grossesses.html|publisher=Office of Federal Statistics, Switzerland|location=Neuchâtel}}</ref> |- |Škotska |83% u 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=May 30, 2017|title=Termination of pregnancy statistics, year ending December 2016|url=http://www.isdscotland.org/Health-Topics/Sexual-Health/Publications/2017-05-30/2017-05-30-Terminations-2016-Report.pdf|publisher=Information Services Division (ISD), NHS National Services Scotland|location=Edinburgh}}</ref> |- |Norveška |87% u 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=March 8, 2017|title=Rapport om svangerskapsavbrot for 2016|trans-title=Report on pregnancy terminations for 2016|url=https://www.fhi.no/globalassets/dokumenterfiler/rapporter/rapport-om-svangerskapsavbrot-for-2016.pdf|publisher=Divisjon for epidemiologi (Division of Epidemiology), Nasjonalt Folkehelseinstitutt (Norwegian Institute of Public Health), Norway|location=Oslo|language=Norwegian|issn=1891-6392}}</ref> |- |Švedska |92% u 2016.<ref>{{Citiranje weba|date=May 10, 2017|title=Statistik om aborter 2016 (Statistics on abortions in 2016)|url=http://www.socialstyrelsen.se/Lists/Artikelkatalog/Attachments/20615/2017-5-10.pdf|publisher=Socialstyrelsen (National Board of Health and Welfare), Sweden|location=Stockholm}}</ref> |- |Finska |96% u 2015.<ref>{{Citiranje weba|date=October 20, 2016|title=Raskaudenkeskeytykset 2015 (Induced abortions 2015)|url=https://www.julkari.fi/bitstream/handle/10024/131321/Tr17_16.pdf?sequence=3|publisher=Suomen virallinen tilasto (Official Statistics of Finland), Terveyden ja hyvinvoinnin laitos (National Institute for Health and Welfare), Finland|location=Helsinki}}</ref> |} Istraživanje Guttmacher Instituta o uslugama pobačaja procijenilo je da su rani medikamentozni pobačaji činili 31 % svih vanbolničkih pobačaja i 45 % izvanbolničkih pobačaja prije 9. tjedna trudnoće u Sjedinjenim Državama 2014.<ref name="Jones 2017">{{Citiranje časopisa|vauthors=Jones RK, Jerman J|date=March 2017|title=Abortion Incidence and Service Availability In the United States, 2014|journal=Perspectives on Sexual and Reproductive Health|volume=49|issue=1|pages=17–27|doi=10.1363/psrh.12015|pmc=5487028|pmid=28094905}}</ref><ref name="Jatlaoui 2016">{{Citiranje časopisa|vauthors=Jatlaoui TC, Ewing A, Mandel MG, Simmons KB, Suchdev DB, Jamieson DJ, Pazol K|date=November 2016|title=Abortion Surveillance - United States, 2013|url=https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/ss/pdfs/ss6512.pdf|journal=Morbidity and Mortality Weekly Report. Surveillance Summaries|volume=65|issue=12|pages=1–44|doi=10.15585/mmwr.ss6512a1|pmid=27880751|doi-access=free}}</ref> U naknadnom istraživanju procijenjeno je da je pobačaj tabletama činio 39 % svih pobačaja u SAD-u što je povećanje od 25% u odnosu na 2014. Medikamentozni pobačaji u klinikama Planned Parenthooda (Planirano roditeljstvo) u SAD-u sačinjavali su 32 % ranih pobačaja 2008.,<ref name="Fjerstad 2009a">{{Citiranje časopisa|vauthors=Fjerstad M, Trussell J, Sivin I, Lichtenberg ES, Cullins V|date=July 2009|title=Rates of serious infection after changes in regimens for medical abortion|journal=The New England Journal of Medicine|volume=361|issue=2|pages=145–51|doi=10.1056/NEJMoa0809146|pmc=3568698|pmid=19587339}}</ref> 35 % svih pobačaja u 2010. i 43% svih pobačaja u 2014.<ref>{{Citiranje novina|date=31 October 2016|title=Abortion Pill Statistics: Medication Pregnancy Termination Rivals Surgery Rates In The United States|work=International Business Times|url=http://www.ibtimes.com/abortion-pill-statistics-medication-pregnancy-termination-rivals-surgery-rates-united-2439421|access-date=19 April 2018}}</ref> == Povijest == Medikamentozni pobačaj postao je alternativna metoda pobačaja napretkom medicine u 1970-ima<ref name="RU-486">{{Citiranje časopisa|vauthors=Rowan A|date=2015|title=Prosecuting Women for Self-Inducing Abortion: Counterproductive and Lacking Compassion|url=http://www.guttmacher.org/pubs/gpr/18/3/gpr1807015.html|journal=Guttmacher Policy Review|volume=18|issue=3|pages=70–76|access-date=12 October 2015}}</ref> i u 1980-ima.<ref name="Kulier 2011">{{Citiranje časopisa|vauthors=Kulier R, Kapp N, Gülmezoglu AM, Hofmeyr GJ, Cheng L, Campana A|date=November 2011|title=Medical methods for first trimester abortion|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|issue=11|pages=CD002855|doi=10.1002/14651858.CD002855.pub4|pmc=7144729|pmid=22071804}}</ref><ref name="Kapp 2009">{{Citiranje knjige|url=https://archive.org/details/managementuninte00paul|title=Management of unintended and abnormal pregnancy : comprehensive abortion care|vauthors=Kapp N, von Hertzen H|publisher=Wiley-Blackwell|year=2009|isbn=978-1-4051-7696-5|veditors=Paul M, Lichtenberg ES, Borgatta L, Grimes DA, Stubblefield PG, Creinin MD|location=Oxford|pages=[https://archive.org/details/managementuninte00paul/page/n197 178]–192|chapter=Medical methods to induce abortion in the second trimester|url-access=limited}}</ref> Mifepriston je prvotno odobren u Kini i Francuskoj 1988. Američko udruženje za hranu i lijekove (FDA) odobrilo je korištenje mifepristona i misoprostola 2000. godine za pobačaj u prvih 49 dana trudnoće.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Creinin MD, Chen MJ|date=August 2016|title=Medical abortion reporting of efficacy: the MARE guidelines|url=https://www.contraceptionjournal.org/article/S0010-7824(16)30045-2/abstract|journal=Contraception|volume=94|issue=2|pages=97–103|doi=10.1016/j.contraception.2016.04.013|pmid=27129936|doi-access=free}}</ref> 2016. godine FDA je ažurirala je oznaku mifepristona kako bi podržala njegovu upotrebu unutar 70 dana trudnoće.<ref>{{Citiranje weba|title=Highlights of Prescribing Information, Mifeprex|url=https://www.accessdata.fda.gov/drugsatfda_docs/label/2016/020687s020lbl.pdf|access-date=October 10, 2019|publisher=U.S. Food and Drug Administration}}</ref> === Cijena i dostupnost === U Sjedinjenim Američkim Državama 2009. godine, tipična cijena za medikamentozni pobačaj do 9. tjedna trudnoće kretala se oko 490 američkih dolara (oko 3100 kn), koja je za oko četiri posto veća od prosječne cijene kirurškog [[Abortus|pobačaja]].<ref name="Jones 2011">{{Citiranje časopisa|vauthors=Jones RK, Kooistra K|date=March 2011|title=Abortion incidence and access to services in the United States, 2008|url=http://www.guttmacher.org/pubs/journals/4304111.pdf|journal=Perspectives on Sexual and Reproductive Health|volume=43|issue=1|pages=41–50|doi=10.1363/4304111|pmid=21388504}}</ref> U Sjedinjenim Državama 2008. godine 57 % žena platilo je pobačaj na svoj trošak.<ref>{{Citiranje weba|date=May 4, 2010|title=Characteristics of U.S. abortion patients, 2008|url=http://www.guttmacher.org/pubs/US-Abortion-Patients.pdf|publisher=Guttmacher Institute|location=New York}}</ref> Medikamentozni prekid trudnoće bi u pravilu trebao biti znatno jeftiniji, no u Hrvatskoj je i dalje iznimno nedostupan iako se vidi napredak. Prema izvještaju PRS 2018., opciju medikamentoznog prekida trudnoće u Hrvatskoj je pružalo šest zdravstvenih ustanova: KBC Rijeka, OB Pula, OB Gospić, OB Sisak, OB Nova Gradiška i SB Podobnik, a 11 ustanova je navelo da ga namjerava uvesti u roku dvije godine. Prema istraživanju Ženske sobe medikamentozni prekid trudnoće u 2020. godini trebalo bi biti moguće obaviti u devet zdravstvenih ustanova: KBC Zagreb, KBC Rijeka, OB Sisak, OB Pula, OB Dubrovnik, OB Karlovac, OB Zabok i OB Varaždin.<ref>{{Citiranje weba|last=zenskasoba|date=2020-04-28|title=Pobačaj u Hrvatskoj nedostupan i skup, a do informacija se teško dolazi|url=http://zenskasoba.hr/hr/pobacaj-u-hrvatskoj-nedostupan-i-skup-a-do-informacija-se-tesko-dolazi/|access-date=2021-09-25|website=ŽENSKA SOBA|language=hr}}</ref> Cijene medikamentoznog pobačaja variraju, a kreću se (prema dostupnim informacijama) od 950 kn (OB Pula) do 2000 kn ili više. Najčešća cijena je 1500 kn.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-07-09|title=Dostupnost pobačaja u Republici Hrvatskoj|url=https://www.reproduktivna-pravda.hr/dostupnost-pobacaja-u-republici-hrvatskoj/|access-date=2021-09-25|website=Platforma za reproduktivnu pravdu|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori|2}} {{Authority control}} [[Kategorija:Abortus]] [[Kategorija:Farmakologija]] 47yoyckkhsl2hataf50ytt3x1au3lqf 0 4669210 41263189 41217247 2022-08-25T22:06:47Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki '''Zlostavljanje tijekom poroda''' ili '''opstetričko nasilje''' je zlostavljanje žena tijekom [[Porođaj|poroda]] u obliku zanemarivanja, fizičkog zlostavljanja i/ili nedostatka poštovanja. Ovaj se tretman smatra oblikom [[Rodno_uvjetovano_nasilje|nasilja nad ženama]] i kršenjem [[Ženska_prava|ženskih prava]]. Ovo je problem koji se ponavlja u ustanovama širom svijeta. Prema [[Svjetska_zdravstvena_organizacija|studijama Svjetske zdravstvene organizacije]] i može imati ozbiljne posljedice i za majku i dijete. Naime, zlostavljanje tijekom poroda može spriječiti žene u traženju prenatalne njege i korištenju drugih zdravstvenih usluga u budućnosti.<ref name="who1">{{Citiranje weba|date=3 September 2014|title=Prevention and elimination of disrespect and abuse during childbirth|url=https://www.who.int/reproductivehealth/topics/maternal_perinatal/statement-childbirth/en/|access-date=3 August 2017|publisher=World Health Organization}}</ref> Daljnji primjeri zlostavljanja tijekom poroda uključuju skrb bez pristanka, skrb koja nije povjerljiva, nedostojanstvenu skrb, diskriminaciju, napuštanje skrbi i zadržavanje u ustanovama.<ref name="sando">{{Citiranje časopisa|last=Sando|first=David|last2=Abuya|first2=Timothy|last3=Asefa|first3=Anteneh|last4=Banks|first4=Kathleen P.|last5=Freedman|first5=Lynn P.|last6=Kujawski|first6=Stephanie|last7=Markovitz|first7=Amanda|last8=Ndwiga|first8=Charity|last9=Ramsey|first9=Kate|last10=Ratcliffe|first10=Hannah|last11=Ugwu|first11=Emmanuel O.|date=11 October 2017|title=Methods used in prevalence studies of disrespect and abuse during facility based childbirth: lessons learned|journal=Reproductive Health|language=En|volume=14|issue=1|pages=127|doi=10.1186/s12978-017-0389-z|issn=1742-4755|pmc=5637332|pmid=29020966}}</ref> [[Adolescencija|Adolescentice]], žene koje nisu udate, žene niskog socioekonomskog statusa, [[migranti]]ce, žene zaražene [[HIV|HIV-om]] i žene iz etničkih manjina izložene su većem riziku od zlostavljanja tijekom poroda.<ref name="who1" /> == Definicija i oblici zlostavljanja == [[Svjetska_zdravstvena_organizacija|Svjetska zdravstvena organizacija]] napominje da zlostavljanje tijekom poroda tek treba biti konačno definirano ili izmjereno na znanstveni način. Međutim, zlostavljanje tijekom poroda općenito se definira kao zanemarivanje, fizičko zlostavljanje i/ili nepoštivanje tretmana od strane zdravstvenih djelatnika prema pacijenticama u [[Porođaj|porodu]]. Takvo zlostavljanje smatra se kršenjem ženskih [[Ljudska_prava|ljudskih prava]].<ref name="who1" /> Zlostavljanje tijekom poroda može se pojaviti u širokom spektru i može se vidjeti u oblicima povjerljive skrbi, nedostojanstvene skrbi, [[Diskriminacija|diskriminacije]], otvorenog fizičkog zlostavljanja, skrbi bez pristanka, napuštanja skrbi i/ili zatočenja u ustanovama.<ref name="sando" /> Nepovjerljiva skrb znači da je žena bila fizički izložena drugima u ustanovi ili da su njezini medicinski podaci bili otkriveni bez njenog pristanka. Nedostojanstvena skrb uključuje davatelja koji kori, prijeti ili obeshrabruje pacijenticu pri porodu. Diskriminacija u ovom kontekstu odnosi se na odbijanje pružanja skrbi zbog dobi, zdravstvenog stanja ili kulturnog/jezičnog podrijetla pacijentice. Njega bez pristanka događa se kada se medicinski zahvati, poput [[Carski_rez|carskog reza]] ili sterilizacije, ne objasne u potpunosti prije nego što se izvrše. Tjelesno zlostavljanje uključuje udaranje, štipanje, sputavanje, uskraćivanje lijekova protiv bolova, pa čak i silovanje ili seksualni napad. Napuštanje skrbi je kada je pružatelj usluga odsutan ili se pacijentica ignorira ili joj se uskraćuje druženje s najbližima. Na kraju, zatočenje u ustanovama odnosi se na to da pružatelji usluga ne dopuštaju pacijentici da ode zbog nepodmirenih sredstava, neplaćanja mita itd.<ref name="sando" /> == Epidemiologija i posljedice == Svjetska zdravstvena organizacija provela je istraživanja o rasprostranjenosti zlostavljanja u porodu. Njihova istraživanja pokazuju da se žene koje rađaju u medicinskim ustanovama često i globalno suočavaju s nepoštivanjem, zlostavljanjem i/ili zanemarivanjem.<ref name="who2">{{Citiranje weba|title=The prevention and elimination of disrespect and abuse during facility-based childbirth|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/134588/1/WHO_RHR_14.23_eng.pdf?ua=1&ua=1|access-date=3 August 2017|publisher=World Health organization}}</ref> Studija provedena 2020. godine u Gani, Gvineji, Mianmaru i Nigeriji je pokazala da je više od 40% promatranih žena i 35% ispitanih žena doživjelo zlostavljanje tijekom poroda.<ref name="lancet">{{Citiranje časopisa|last=Bohren|first9=Joshua P|pmc=6853169|issn=0140-6736|doi=10.1016/s0140-6736(19)31992-0|pages=1750–1763|issue=10210|volume=394|journal=The Lancet|url=|title=How women are treated during facility-based childbirth in four countries: a cross-sectional study with labour observations and community-based surveys|date=November 2019|first11=A Olusoji|last11=Adeyanju|first10=Theresa Azonima|last10=Irinyenikan|last9=Vogel|first=Meghan A|first8=Adeniyi K|last8=Aderoba|first7=Soe Soe|last7=Thwin|first6=Ernest|last6=Maya|first5=Mamadou Dioulde|last5=Balde|first4=Thae Maung|last4=Maung|first3=Bukola|last3=Fawole|first2=Hedieh|last2=Mehrtash|pmid=31604660}}</ref> Nadalje, smatra se da su adolescentice, migrantice, žene zaražene [[HIV|HIV-om]] i žene iz etničkih manjina će biti češće zlostavljane tijekom poroda od ostalih.<ref name="who2"/><ref>{{Citiranje časopisa|last=Sando|last8=Chalamilla|pmc=4251905|doi=10.1097/QAI.0000000000000378|pages=S228–S234|issue=Suppl 4|volume=67|journal=Journal of Acquired Immune Deficiency Syndromes|title=Disrespect and Abuse During Childbirth in Tanzania: Are Women Living With HIV More Vulnerable?|date=1 December 2014|first9=Ana|last9=Langer|first8=Guerino|first7=Faida|first=David|last7=Emil|first6=Mary|last6=Mwanyika-Sando|first5=Kathleen|last5=McDonald|first4=Hannah|last4=Ratcliffe|first3=Goodluck|last3=Lyatuu|first2=Tamil|last2=Kendall|pmid=25436822}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Okafor|first=Innocent I.|last2=Ugwu|first2=Emmanuel O.|last3=Obi|first3=Samuel N.|date=1 February 2015|title=Disrespect and abuse during facility-based childbirth in a low-income country|journal=International Journal of Gynaecology and Obstetrics|volume=128|issue=2|pages=110–113|doi=10.1016/j.ijgo.2014.08.015|pmid=25476154}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Kujawski|first6=Margaret E.|doi=10.1007/s10995-015-1743-9|pages=2243–2250|issue=10|volume=19|journal=Maternal and Child Health Journal|title=Association Between Disrespect and Abuse During Childbirth and Women's Confidence in Health Facilities in Tanzania|date=1 October 2015|last6=Kruk|first=Stephanie|first5=Wema|last5=Moyo|first4=Kate|last4=Ramsey|first3=Lynn P.|last3=Freedman|first2=Godfrey|last2=Mbaruku|pmid=25990843}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Kujawski|last7=Kruk|pmc=5507413|doi=10.1371/journal.pmed.1002341|pages=e1002341|issue=7|volume=14|journal=PLOS Medicine|title=Community and health system intervention to reduce disrespect and abuse during childbirth in Tanga Region, Tanzania: A comparative before-and-after study|date=1 July 2017|first7=Margaret E.|first6=Wema|first=Stephanie A.|last6=Moyo|first5=Selemani|last5=Mbuyita|first4=Godfrey|last4=Mbaruku|first3=Kate|last3=Ramsey|first2=Lynn P.|last2=Freedman|pmid=28700587}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Bohren|first=Meghan A|year=2017|title=Continuous support for women during childbirth|journal=Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=7|pages=CD003766|doi=10.1002/14651858.CD003766.pub6|pmc=6483123|pmid=28681500}}</ref> Žene tijekom poroda su vrlo ranjive i često se ne mogu zaštititi od zlostavljanja, pa posljedice opstetričkog nasilja mogu biti ozbiljne i za majku i za dijete. Nasilni odnos koji se stvara između žene i njezinih zdravstvenih djelatnika kao posljedica zlostavljanja tijekom poroda često dovodi do toga da žena razvije opće nepovjerenje u zdravstvene usluge i zdravstveni sustava. Nadalje, posljedice se mogu proširiti i na nevoljkost u traženju prenatalne njege, liječničke pomoći tijekom poroda kao i drugih zdravstvenih usluga u budućnosti.<ref name="who1" /><ref name="who2"/><ref>{{Citiranje časopisa|last=Bohren|first9=Alex Luíz Araújo|pmc=4488322|issn=1549-1277|doi=10.1371/journal.pmed.1001847|pages=e1001847|issue=6|volume=12|journal=PLOS Medicine|title=The Mistreatment of Women during Childbirth in Health Facilities Globally: A Mixed-Methods Systematic Review|date=2015-06-30|first11=Dena|last11=Javadi|first10=Özge|last10=Tunçalp|last9=Diniz|first=Meghan A.|first8=Fernando|last8=Saraiva Coneglian|first7=Carolina|last7=Aguiar|first6=João Paulo|last6=Souza|first5=Suprita K.|last5=Makh|first4=Olha|last4=Lutsiv|first3=Erin C.|last3=Hunter|first2=Joshua P.|last2=Vogel|pmid=26126110}}</ref> == Geografija == === Sjeverna i Južna Amerika === Neki se izvori pozivaju na sjevernoameričke opstetričare i ginekologe, osobito između 1950-ih i 1980-ih, koji su prakticirali takozvani "''mužev šav". "Mužev šav"'' uključuje stavljanje dodatnih šavova u rodnicu žene nakon [[Epiziotomija|epiziotomije]] ili prirodnog kidanja koje se dogodi tijekom poroda. Ovaj je postupak navodno proveden kako bi povećao buduće seksualno zadovoljstvo muža i često je ženi izazivao dugotrajnu bol i nelagodu. Nema dokaza da je takva praksa bila široko rasprostranjena u Sjevernoj Americi,<ref name="doi.org">{{Citiranje časopisa|last=Dobbeleir|first=Julie M.L.C.L.|last2=Landuyt|first2=Koenraad Van|last3=Monstrey|first3=Stan J.|date=May 2011|title=Aesthetic surgery of the female genitalia|journal=Seminars in Plastic Surgery|publisher=[[Thieme Medical Publishers|Thieme]]|volume=25|issue=2|pages=130&ndash;141|doi=10.1055/s-0031-1281482|pmc=3312147|pmid=22547970}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Northrup|first=Christiane|url=https://archive.org/details/womensbodieswome00nort_0|title=Women's bodies, women's wisdom: the creating physical and emotional health and healing|publisher=Bantam Books|year=2006|isbn=9780553804836|location=New York|url-access=registration}}</ref> ali se spominjanja iste često pojavljuju u studijama o epiziotomiji u nekim južno američkim zemljama, poput [[Brazil|Brazila]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Diniz|first=Simone G.|last2=Chacham|first2=Alessandra S.|date=2004|title="The Cut Above" and "the Cut Below'": abuse of caesareans and episiotomy in São Paulo, Brazil|journal=Reproductive Health Matters|publisher=[[Taylor and Francis]]|volume=12|issue=23|pages=100&ndash;110|doi=10.1016/S0968-8080(04)23112-3|pmid=15242215|doi-access=free}}</ref> Nedavno se počelo više govoriti o tretmanu sjevernoameričkih liječnika prema trudnicama. Smatra se da je došlo do "ispravljanja" opstetričkog nasilja i da je pravo žena na izbor u nekim situacijama ugroženo. U slučajevima kada su životi žene i fetusa ugroženi, žena ima pravo odbiti skrb putem postupaka kao što su carski rez, epiziotomija ili porod uz pomoć vakuuma. Međutim, žene se često prisiljavaju na ove invazivne zahvate, unatoč činjenici da je utvrđeno da takva prisila uzrokuje dugotrajnu štetu, a mnoge žene iskustvo uspoređuju sa silovanjem.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Borges|first=Maria T. R.|date=2018|title=A Violent Birth: Reframing Coerced Procedures During Childbirth as Obstetric Violence|journal=Duke Law Journal|volume=67|issue=4|pages=827–862|pmid=29469554}}</ref> Izraz "opstetričko nasilje" se posebno koristi u zemljama Latinske Amerike, gdje zakon zabranjuje takvo zlostavljanje. Ovi zakoni postoje u nekoliko zemalja Latinske Amerike, uključujući [[Argentina|Argentinu]], [[Portoriko|Portoriko]] i [[Venezuela|Venezuelu]].<ref>{{Citiranje weba|last=WHO|author-link=World Health Organization|year=2015|title=Sexual and reproductive health: Prevention and elimination of disrespect and abuse during childbirth|url=https://www.who.int/reproductivehealth/topics/maternal_perinatal/statement-childbirth-govnts-support/en/|access-date=21 October 2017|website=who.int|publisher=[[World Health Organization]]}}</ref> Istraživanje opstetričkog nasilja u dvije javne bolnice u [[Meksiko|Meksiku,]] koje je analiziralo iskustva poroda tijekom jednog mjeseca u 2012. godini, je pokazalo da se fizičko zlostavljanje, verbalno zlostavljanje i diskriminacija događaju otvoreno u svim ustanovama. Žene koje imaju državno zdravstveno osiguranje su bile izložene najvećoj diskriminaciji od strane zdravstvenih djelatnika.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Santiago|title="If we're here, it's only because we have no money…" discrimination and violence in Mexican maternity wards|pmc=6006746|doi=10.1186/s12884-018-1897-8|pages=N.PAG|issue=1|volume=18|journal=BMC Pregnancy and Childbirth|date=18 June 2018|first=Rosario Valdez|first4=Mario Sánchez|last4=Domínguez|first3=Anabel|last3=Rojas Carmona|first2=Luz Arenas|last2=Monreal|pmid=29914421}}</ref> === Afrika === [[Tanzanija|Tanzanija]] je afrička država s poviješću zlostavljanja tijekom poroda. Shannon McMahon i druge istraživali su 2011. jesu li navodne intervencije za smanjenje učestalosti zlostavljanja tijekom poroda bile učinkovite. Žene su tijekom intervjua, u početku svoja iskustva nazivale neutralnim ili boljim. Međutim, nakon što su im prikazani različiti aspekti zlostavljanja, velika većina žena je izvijestila o zlostavljanju tijekom poroda.<ref>{{Citiranje časopisa|last=McMahon|date=12 August 2014|pmc=4261577|issn=1471-2393|doi=10.1186/1471-2393-14-268|pages=268|issue=1|volume=14|language=En|journal=BMC Pregnancy and Childbirth|title=Experiences of and responses to disrespectful maternity care and abuse during childbirth; a qualitative study with women and men in Morogoro Region, Tanzania|first6=Peter J|first=Shannon A|last6=Winch|first5=Rose NM|last5=Mpembeni|first4=Idda H|last4=Mosha|first3=Joy J|last3=Chebet|first2=Asha S|last2=George|pmid=25112432}}</ref> U razdoblju 2013.-2014. Hannah Ratcliffe i druge napravile su istraživačku studiju o mogućim intervencijama za poboljšanje iskustava žena pri porodu. Proveli su "otvoreni dan rađanja" koji je olakšao komunikaciju između pacijentica i pružatelja usluga te ih educirao o postupcima rađanja. Tim je također proveo radionicu pod nazivom "poštujuću prenatalnu skrb" namijenjenu stvaranju razgovora o stvaranju poštovanja između zdravstvenog osoblja i pacijentica. Otkrili su da je ovaj pristup bio uspješan. Zabilježeno je povećanje od 60% zadovoljstva iskustvom porođaja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ratcliffe|last8=McDonald|pmc=4948096|issn=1742-4755|doi=10.1186/s12978-016-0187-z|pages=79|issue=1|volume=13|language=En|journal=Reproductive Health|title=Mitigating disrespect and abuse during childbirth in Tanzania: an exploratory study of the effects of two facility-based interventions in a large public hospital|date=18 July 2016|first8=Kathleen P.|first7=Ana|first=Hannah L.|last7=Langer|first6=Guerino|last6=Chalamilla|first5=Mary|last5=Mwanyika-Sando|first4=Faida|last4=Emil|first3=Goodluck Willey|last3=Lyatuu|first2=David|last2=Sando|pmid=27424608}}</ref> Tijekom istog vremenskog razdoblja kao i Ratcliffeovo istraživanje, Stephanie Kujawaki i druge provele su usporednu studiju poroda sa i bez intervencija. Polazna osnova za studiju je provedena u razdoblju 2011.-2012., a posljednja polovica studije provedena je 2015. godine. Otkriveno je da je došlo do 66% smanjenja zlostavljanja i nepoštivanja tijekom poroda nakon intervencija. Ova studija pokazuje da reforme zajednice i zdravstvenog sustava mogu pomoći u promjeni i preoblikovanju normi u kojima se žene zlostavljaju tijekom poroda.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Kujawski|first7=Margaret E.|pmc=5507413|issn=1549-1676|doi=10.1371/journal.pmed.1002341|pages=e1002341|issue=7|volume=14|journal=PLOS Medicine|title=Community and health system intervention to reduce disrespect and abuse during childbirth in Tanga Region, Tanzania: A comparative before-and-after study|date=11 July 2017|last7=Kruk|first=Stephanie A.|first6=Wema|last6=Moyo|first5=Selemani|last5=Mbuyita|first4=Godfrey|last4=Mbaruku|first3=Kate|last3=Ramsey|first2=Lynn P.|last2=Freedman|pmid=28700587}}</ref> === Azija === U razdoblju 2014.-2015. Shreeporna Bhattacharya i TK Sundari Ravindran željele su kvantitativno, putem upitnika, utvrditi učestalost zlostavljanja tijekom poroda u okrugu Varanasi na sjeveru [[Indija|Indije]]. Dva ruralna bloka u okrugu Varanasi s visokom stopom institucionalnih isporuka bila su u fokusu studije, a subjekti su nasumično odabrani među ženama koje su živjele u tom području. Bhattacharya i Ravindran izvještavaju da je učestalost zlostavljanja bila 28,8%, a "zlostavljačko ponašanje" djeluje kao opći pojam. Dva najčešća oblika zlostavljanja bila su nedostojanstvena skrb (19,3%) i fizičko zlostavljanje (13,4%). Nadalje, 8,5% žena je izjavilo da je zanemareno ili napušteno, 5,6% je imalo nepovjerljivu skrb, a 4,9% se suočilo s poniženjem zbog nedostatka čistoće. Autorice također napominju da je 90,5% ispitanica naišlo na neprikladne zahtjeve za novcem. Što se tiče korelacije, nije bilo značajne veze između društveno-ekonomskog statusa i zlostavljanja, iako su žene koje su se suočile s komplikacijama tijekom poroda imale četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti zlostavljanje u ustanovama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bhattacharya|first=Shreeporna|last2=Sundari Ravindran|first2=T. K.|date=2018-08-20|title=Silent voices: institutional disrespect and abuse during delivery among women of Varanasi district, northern India|url=|journal=BMC Pregnancy and Childbirth|volume=18|issue=1|pages=338|doi=10.1186/s12884-018-1970-3|issn=1471-2393|pmc=6102865|pmid=30126357}}</ref> Fatima Alzyoud i kolege proučavali su zlostavljanje tijekom poroda u [[Jordan|Jordanu]], posebno u oblicima zanemarivanja i verbalnog zlostavljanja. Istraživanje je bilo provedeno u četiri državna centra za zdravlje majke i djeteta, a u ispitivanju je sudjelovalo 390 jordanskih žena u dobi od 18 do 45 godina. Ljestvica verbalnog zlostavljanja i zanemarivanja pri porodu (Childbirth Verbal Abuse and Neglect scale - CVANS) pokazala je da je 32,2% ispitanica doživjelo zanemarivanje, a da je 37,7% njih suočeno s verbalnim zlostavljanjem tijekom posljednjeg porođaja.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Alzyoud|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0266613817304436|issn=0266-6138|doi=10.1016/j.midw.2017.12.008|pages=71–76|volume=58|language=en|journal=Midwifery|title=Exposure to verbal abuse and neglect during childbirth among Jordanian women|first=Fatima|date=2018-03-01|first4=Arwa|last4=Oweis|first3=Ahlam|last3=Alnatour|first2=Kaveh|last2=Khoshnood|pmid=29306737}}</ref> == Izvori == {{izvori|2}} {{Authority control}} [[Kategorija:Trudnoća]] [[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]] [[Kategorija:Nasilje]] f1ztdd6lmareex763hpesm52mvi07sn 0 4669212 41263191 41217248 2022-08-25T22:12:14Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki '''Entitet Ujedinjenih naroda za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena''', poznat i kao '''UN Women''', je tijelo [[Ujedinjeni_narodi|Ujedinjenih naroda]] koje radi na osnaživanju žena. UN Women je započeo s radom u siječnju 2011.<ref name="un">{{Citiranje weba|title=Frequently Asked Questions|url=http://asiapacific.unwomen.org/en/countries/fiji/faq|access-date=20 September 2016|publisher=UN Women - Asia and the Pacific}}</ref> Predsjednica Čilea [[Michelle_Bachelet|Michelle Bachelet]] bila je inauguracijska izvršna direktorica. SAdašnja izvršna direktorica je Sima Sami Bahous, čiji je mandat započeo 2021. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-09-13|title=Gender equality ‘champion’ Sima Sami Bahous to lead UN Women|url=https://news.un.org/en/story/2021/09/1099802|access-date=2021-09-17|website=UN News|language=en}}</ref> Kao i ranije s UNIFEM -om, UN Women je članica Razvojne skupine Ujedinjenih naroda.<ref>{{Citiranje weba|title=UNDG Members<!-- Bot generated title -->|url=http://www.undg.org/index.cfm?P=13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110511144047/http://www.undg.org/index.cfm?P=13|archive-date=2011-05-11}}</ref> == Povijest == Kao odgovor na [[Opća_skupština_Ujedinjenih_naroda|rezoluciju Generalne skupštine UN-a]] [[Glavni_tajnik_Ujedinjenih_naroda|63/311, glavni tajnik je]] u siječnju 2010. predstavio izvješće A/64/588, pod naslovom ''Sveobuhvatni prijedlog zajedničkog subjekta za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena''. U svom izvješću glavni tajnik je odlučio je da bi novi entitet, umjesto da oslobodi ostale dijelove sustava Ujedinjenih naroda odgovornosti za doprinos promicanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena, trebao nastojati izoštriti fokus i utjecaj spola aktivnosti jednakosti u cijelom sustavu Ujedinjenih naroda. Osim toga, glavni tajnik [[Ban_Ki-mun|Ban Ki-moon]] procijenio je da je za operativne troškove i kapacitete "pokretanja" na razini zemlje, regije i sjedišta potrebno oko 125 milijuna dolara godišnje. Štoviše, dodatnih 375 milijuna USD godišnje bilo je potrebno u početnoj fazi kako bi se odgovorilo na zahtjeve programske potpore na razini zemlje.<ref>{{Citiranje weba|date=2010-01-06|title=Report on the Secretary General: Comprehensive proposal for the composite entity for gender equality and the empowerment of women|url=https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/64/588|access-date=2011-03-15|publisher=United Nations}}</ref> Nakon višegodišnjih pregovora između [[Države_članice_Ujedinjenih_naroda|država članica UN]] -a, ženskih skupina i [[Civilno_društvo|civilnog društva]], 2. srpnja 2010. godine Opća skupština je jednoglasno usvojila rezoluciju 64/289, stvarajući tako UN Women spajanjem Odjela za napredak žena (DAW); Međunarodnog instituta za istraživanje i usavršavanje za napredak žena (INSTRAW, osnovan 1976.); ureda Posebnog savjetnika za rodna pitanja i napredak žena (OSAGI, osnovan 1997.) i Razvojnog fonda Ujedinjenih naroda za žene (UNIFEM, osnovan 1976.). Prilikom osnivanja UN Women glavni tajnik Ban Ki-moon najavio je da je "zahvalan državama članicama što su učinile ovaj veliki korak naprijed za žene i djevojke u svijetu. UN Women će značajno pojačati napore UN -a na promicanju ravnopravnosti spolova, proširiti mogućnosti i boriti se protiv diskriminacije širom svijeta." <ref>{{Citiranje weba|date=2010-07-02|title=Welcome to UN Women|url=http://www.unwomen.org/|access-date=2010-09-15|publisher=Unwomen.org}}</ref> [[Datoteka:Phumzile_Mlambo-Ngcuka,_Executive_Director,_UN_Women,_speaking_at_Girl_Summit_2014_(14538232760).jpg|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Phumzile_Mlambo-Ngcuka,_Executive_Director,_UN_Women,_speaking_at_Girl_Summit_2014_(14538232760).jpg|mini|263x263piksel|Phumzile Mlambo-Ngcuka, izvršna direktorica, UN Women (2013. - 2021.)]] Dana 14. rujna 2010. objavljeno je da je bivša predsjednica Čilea [[Michelle_Bachelet|Michelle Bachelet]] imenovana za voditeljicu UN Women.<ref><span data-segmentid="218" class="cx-segment">[http://www.ipsnews.net/news.asp?idnews=52834 "Michelle Bachelet's Appointment to Head UN Women Widely Applauded"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110611014409/http://www.ipsnews.net/news.asp?idnews=52834|date=2011-06-11}}, ''[[Inter pres služba|Inter Press Service]]''</span></ref> Različite zemlje podržale su stvaranje tijela i pozdravile Bacheleta kao šefa.<ref>{{Citiranje weba|date=2010-09-29|title=General Debate: 65th Session|url=https://www.un.org/en/ga/65/meetings/generaldebate/View/Sept24.aspx|access-date=2011-03-11|publisher=Gadebate.un.org}}</ref> Tijekom Opće rasprave na otvaranju 65. Opće skupštine Ujedinjenih naroda, svjetski čelnici pohvalili su stvaranje tijela i njegovu namjeru da "osnaži žene", kao i pozdravili Bacheletovu poziciju uvodničarke.<ref>The various speeches from all the world leader from 23-25 & 27–30 September 2010 are listed at http://gadebate.un.org/</ref> 11. ožujka 2011. godine John Hendra iz Kanade i Lakshmi Puri iz Indije imenovani su za prve zamjenike izvršnih direktora na razini pomoćnika glavnog tajnika UN-a.<ref>{{Citiranje weba|title=UN Women Assistant Secretaries-General Appointed|url=http://www.unwomen.org/en/news/stories/2011/3/un-women-assistant-secretaries-general-appointed}}</ref> Odredbe utvrđene rezolucijom 63/311 o koherentnosti na cijelom sustavu, koju je Opća skupština usvojila 2. listopada 2010., predstavljale su nacrt za UN Women. Nastojeći ojačati institucionalne aranžmane Ujedinjenih nacija za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena, rezolucija 63/311 podržala je konsolidaciju četiri različita dijela sustava UN-a koji su se usredotočili isključivo na ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u složeni entitet koji će voditi Pod Glavni tajnik . Štoviše, rezolucija je zahtijevala da glavni tajnik izradi prijedlog u kojem se navodi misija sastavnog entiteta i njegovi organizacijski aranžmani, uključujući organizacijsku shemu, financiranje i izvršni odbor za nadzor njegovih operativnih aktivnosti. <ref>{{Citiranje weba|date=2010-11-09|title=Resolution on 6/311 on system-wide coherence|url=https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/63/311|access-date=2011-03-13|publisher=United Nations General Assembly}}</ref> Glumica Melania Dalla Costa je bila lice [[Ujedinjeni_narodi|kampanje Ujedinjenih naroda]] ( UNICRI ) za borbu protiv nasilja nad ženama 2019. godine koja se održala 25. studenog na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Kampanju je vodio fotograf Dimitri Dimitracacos. == Struktura i funkcioniranje == Rezolucijom 64/289 određeno je da bi entitet trebao voditi zamjenik glavnog tajnika, kojeg bi trebao imenovati glavni tajnik u dogovoru sa državama članicama, na mandat od četiri godine, s mogućnošću produženja za jedan mandat. Organizacijom upravlja višeslojna međuvladina struktura upravljanja zadužena za pružanje normativnih i operativnih smjernica politike. Opća skupština, Ekonomsko i socijalno vijeće i Povjerenstvo za položaj žena (CSR) čine upravljačku strukturu koja utvrđuje vodeća načela normativne politike entiteta. Međuvladina upravljačka struktura zadužena za pružanje smjernica operativne politike UN Women uključuje Opću skupštinu, Ekonomsko i socijalno vijeće i Izvršni odbor organizacije. Potonji se sastoji od četrdeset i jednog člana, kojega bira Ekonomsko i socijalno vijeće na mandat od tri godine, a raspoređeni su na sljedeći način: * Deset iz skupine afričkih država * Deset iz skupine azijskih država * Četiri iz skupine istočnoeuropskih država * Šestorica iz skupine država Latinske Amerike i Kariba * Pet iz skupine zapadnoeuropskih i drugih država * Šest iz tzv. "Contributing countries". Četiri mjesta bit će odabrani među deset najvećih pružatelja dobrovoljnih osnovnih doprinosa UN Women. Preostala dva mjesta bit će dodijeljena dvjema zemljama u razvoju koje nisu članice Odbora za razvojnu pomoć [[Organizacija_za_ekonomsku_suradnju_i_razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (DAC/OECD). Ove dvije zemlje odabrat će zemlje u razvoju koje nisu članice Odbora za razvojnu pomoć među deset najboljih pružatelja dobrovoljnih osnovnih doprinosa entitetu. [[Datoteka:IWD_2014-_Parade,_official_launch,_and_UN_Women_stall_(14229457541).jpg|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:IWD_2014-_Parade,_official_launch,_and_UN_Women_stall_(14229457541).jpg|mini|281x281piksel|UN Women i osoblje UNICEF -a sudjeluju u paradi IWD 2014. Foto: UN Women/Marni Gilbert]] Sredstva potrebna za financiranje svih normativnih procesa pribavljaju se iz redovitog proračuna entiteta i odobrava ih Opća skupština, dok se proračun za operativne procese i aktivnosti službi na svim razinama financira iz dobrovoljnih doprinosa i odobrava Izvršni odbor UN Women. <ref name="autogenerated1">{{Citiranje weba|date=2010-07-21|title=Resolution on 64/289 on system-wide coherence.|url=https://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/64/289|access-date=2011-03-13|publisher=United Nations General Assembly}}</ref> === Trenutni sastav Izvršnog odbora === Izvršni odbor 2020. sastoji se od: <ref>{{Citiranje weba|date=2010-11-10|title=Executive Board|url=http://www.unwomen.org/en/executive-board/members|access-date=2015-11-05|publisher=UN Women}}</ref> * '''Afrika:''' Angola, Burundi, Demokratska Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gana, Kenija, Madagaskar, Maroko, Nigerija i Sijera Leone. * '''Azijsko-pacifički regija:''' Bangladeš, Kina, Indija, Indonezija, Japan, Kazahstan, Libanon, Mongolija, Nepal, Republika Koreja i Saudijska Arabija. * '''Istočna Europa:''' Gruzija, Mađarska, Litva i Rusija. * '''Latinska Amerika i Karibi:''' Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Kuba i Meksiko. * '''Zapadna Europa i druge države:''' Belgija, Kanada, Njemačka, Novi Zeland, Švicarska. * '''Zemlje suradnice:''' Finska, Senegal, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države. Mandat i funkcije UN Women sastoje se od konsolidiranih mandata i funkcija Ureda posebnog savjetnika za rodna pitanja i napredak žena, Odjela za napredak žena, Fonda Ujedinjenih naroda za razvoj žena i Međunarodnog istraživanja i Zavod za osposobljavanje za napredak žena. Osim toga, entitet mora voditi, koordinirati i promicati odgovornost sustava Ujedinjenih naroda u svom radu na ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena. Cilj UN Women je "pojačati, a ne zamijeniti napore drugih dijelova sustava UN -a (poput [[UNICEF|UNICEF -a]], [[Program_Ujedinjenih_naroda_za_razvoj|UNDP]] -a i UNFPA -e ), koji će i dalje imati odgovornost raditi na postizanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju žena u svojim područjima stručnosti. "<ref name="un"/> U skladu s odredbama rezolucije 64/289, UN Women će raditi u okviru [[Povelja_Ujedinjenih_naroda|Povelje UN-]] a, Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje, uključujući njezinih dvanaest kritičnih područja zabrinutosti i ishoda dvadeset i treće posebne sjednice Opća skupština, kao i drugi primjenjivi instrumenti, standardi i rezolucije UN -a koji se bave ravnopravnošću spolova te osnaživanjem i napretkom žena. <ref name="autogenerated1"/> Glavna tematska područja rada UN Women uključuju: * Vodstvo i političko sudjelovanje <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/leadership-and-political-participation UN Women Leadership and political participation], November 5, 2015.</ref> * Ekonomsko osnaživanje <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/economic-empowerment UN Women Economic Empowerment], UN Women, November 5, 2015.</ref> * Prekid [[Rodno_uvjetovano_nasilje|nasilja nad ženama]] <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/ending-violence-against-women UN Women Ending Violence against Women], November 5, 2015.</ref> * Humanitarna akcija <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/humanitarian-action UN Women Humanitarian Action], UN Women, November 5, 2015.</ref> * Mir i sigurnost <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/peace-and-security UN Women Peace and Security], UN Women, November 5, 2015.</ref> * Upravljanje i nacionalno planiranje <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/governance-and-national-planning UN Women Governance and National Planning], UN Women, November 5, 2015.</ref> * [[Ciljevi_održivog_razvoja|Agenda za održivi razvoj do 2030. godine]] <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/post-2015 UN Women 2030 Sustainable Development Agenda], UN Women, November 5, 2015.</ref> * [[Sindrom_stečene_imunodeficijencije|HIV i SIDA]] <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/hiv-and-aids UN Women Leadership and political participation], UN Women, November 5, 2015.</ref> Krajem 2013., niz oglasa, koje je Ogilvy &#x26;amp; Mather razvila kao kreativnu ideju za UN Women, koristila je originalna Google pretraživanja kako bi otkrila rasprostranjenu rasprostranjenost [[Seksizam|seksizma]] i diskriminacije žena<ref>[http://www.unwomen.org/en/news/stories/2013/10/women-should-ads UN Women ad series reveals widespread sexism], UN Women, October 21, 2013.</ref> Oglasi su sadržavali lica četiri žene i njihova bi usta trebala biti Googleovi prijedlozi za automatsko pretraživanje. Svi su prijedlozi bili seksistički ili mizogini.<ref>[https://www.theguardian.com/commentisfree/2013/oct/22/google-autocomplete-un-women-ad-discrimination-algorithms Google's auto-complete spells out our darkest thoughts], The Guardian, Oct 22, 2013.</ref> Slična je kampanja vođena i za podizanje svijesti o pravima homoseksualaca.<ref>[http://www.huffingtonpost.com/charles-radcliffe/google-auto-complete-gays_b_4153399.html UN Campaign Reveals Shocking, Depressing Gay Google Auto-Complete Function], Huffington Post, Oct 24, 2013.</ref> Također, krajem 2013., UN Women pokrenule su ustavnu bazu podataka koja ispituje [[Ustav|ustave]] kroz rodnu perspektivu. Prva ove vrste, ova baza podataka preslikava načela i pravila koja jamče, negiraju ili štite [[Ženska_prava|prava žena]] i djevojaka širom svijeta. Ovaj alat za aktivistkinje za ravnopravnost spolova i ljudska prava ažurira se svake godine i može pretraživati te pruža sveobuhvatan pregled trenutnog statusa odredbi relevantnih za ženska prava i ravnopravnost spolova u različitim zemljama svijeta. Korisnici mogu pretraživati bazu podataka po ključnim riječima, a zakonske odredbe grupirane su u 16 kategorija koje su pažljivo definirane pregledom ustava iz perspektive ljudskih prava.<ref>[http://www.unwomen.org/en/news/stories/2013/12/un-women-launches-firstever-database-mapping-gender-provisions-in-constitutions-worldwide UN Women Constitutional Database] UN Women, December 13, 2013</ref> UN Women jedna je od vodećih agencija u koordinaciji događaja [[Međunarodni_dan_žena|povodom Međunarodnog dana žena]]<ref>[http://www.unwomen.org/en/news/in-focus/international-womens-day UN Women International Women's Day editorial package] March 1, 2014</ref> kao i Povjerenstvo za položaj žena.<ref>[http://www.unwomen.org/en/news/in-focus/csw UN Women CSW In Focus] UN Women, November 5, 2015</ref> Godina 2015. označila je niz značajnih prekretnica, poput 20. obljetnice Četvrte svjetske konferencije o ženama i usvajanja Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje<ref>[http://beijing20.unwomen.org/en Beijing+20] UN Women, March 23, 2015</ref> koja je bila u središtu pozornosti 59. sjednice Povjerenstva o Status žena (CSW59) od 9. do 20. ožujka 2015.<ref>[http://www.unwomen.org/en/news/in-focus/csw UN Women at CSW59 In Focus] UN Women, March 23, 2015</ref> gdje su globalni čelnici analizirali napredak i preostale izazove u provedbi ovog značajnog sporazuma o ravnopravnosti spolova i pravima žena. UN Women je imala aktivnu ulogu u velikim međuvladinim pregovorima i procesima, uključujući Konferenciju o financiranju razvoja u [[Adis_Abeba|Adis Abebi]] u srpnju 2015. čiji je ishod bio snažan zbog potrebe da se financira ravnopravnost spolova na odgovarajući način i uključi u razvojno planiranje,<ref>[http://www.unwomen.org/en/news/in-focus/financing-for-gender-equality Financing for Gender Equality In Focus] UN Women, November 5, 2015</ref> kao kao i pregovori i uspješno usvajanje nove razvojne agende za razdoblje nakon 2015. 25. rujna 2015. <ref>[http://www.unwomen.org/en/what-we-do/post-2015 2030 Agenda for Sustainable Development] UN Women, November 5, 2015</ref> Novi globalni razvoj Plan uključuje samostalan cilj o ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena (održivi razvoj cilj 5),<ref>[http://www.unwomen.org/en/news/in-focus/women-and-the-sdgs/sdg-5-gender-equality SDG 5, Women and the Sustainable Development Goals] UN Women, November 5, 2015</ref> i mainstreams ovih prioriteta tijekom svih 17 golova.<ref>[http://www.unwomen.org/en/news/in-focus/women-and-the-sdgs Women and the Sustainable Development Goals] UN Women, November 5, 2015</ref> == Ciljevi == [[Datoteka:Sustainable_Development_Goal_5.png|veza=https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Sustainable_Development_Goal_5.png|mini|205x205piksel|Cilj održivog razvoja #5: Ravnopravnost spolova]] UN Women je ovlaštena za: <ref name="un"/> * podržati [[Međuvladina_organizacija|međuvladina]] tijela, poput Komisije za položaj žena, u njihovom oblikovanju politika, globalnih standarda i normi * pomoći državama članicama UN -a u provedbi gore navedenih standarda, spremne pružiti odgovarajuću tehničku i financijsku podršku zemljama koje to zatraže i uspostaviti učinkovito partnerstvo s civilnim društvom * omogućiti državama članicama da sustav UN-a smatraju odgovornim za svoje obveze o ravnopravnosti spolova, uključujući redovito praćenje napretka u cijelom sustavu == Vidi također == * [[Ženska_prava|Ženska prava]] * Veleposlanica UN -a dobre volje * Ujedinjeni narodi: ** Posebne mjere za ravnopravnost spolova u Ujedinjenim narodima (UN) ** [[Konvencija_o_uklanjanju_svih_oblika_diskriminacije_žena|Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena]] (CEDAW) ** Deklaracija o uklanjanju diskriminacije žena ** Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama ** [https://www.weps.org/ Načela osnaživanja žena] (WEP) ** EGM: prevencija nasilja nad ženama i djevojčicama ** Globalni provedbeni plan za okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama ** HeForShe ** Odbor nevladinih organizacija za položaj žena, New York (NVO CSR/NY) ** Razvojni fond Ujedinjenih naroda za žene (UNIFEM) ** Međunarodni institut Ujedinjenih naroda za istraživanje i obuku za napredak žena (INSTRAW) ** Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (UNSRC 1325) * [[Konvencija_Vijeća_Europe_o_sprečavanju_i_borbi_protiv_nasilja_nad_ženama_i_nasilja_u_obitelji|Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji]] (Istanbulska konvencija) * Reforma arhitekture rodne ravnopravnosti (GEAR) == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske poveznice == * [http://www.unwomen.org/ Službena stranica] * [https://undocs.org/A/RES/64/289 Rezolucija Generalne skupštine 64/289] {{Authority control}} [[Kategorija:Ujedinjene nacije]] [[Kategorija:Ljudska prava]] ccfexpa4hxowi8fwthbydttker1z4t9 0 4669214 41263192 41220977 2022-08-25T22:12:35Z Vipz 151311 /* Reference */ wikitext text/x-wiki '''Porođaj kod kuće (kućni porod)''' je porod koji se odvija u domu rodilje, a ne u kući za porode, bolničkom ili izvanbolničkom rodilištu. U pravilu, zdravstvenu skrb pri porodu kod kuće pruža samostalna [[Babice|primalja]]. Sve do polovice 20. stoljeća, bilo je uobičajeno da se djeca rađaju u obiteljskom domu, nakon čega je većina poroda se preselila u bolnička rodilišta. No, krajem 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća, sve veći broj žena odlučuje se za porod kod kuće. == Vrste poroda kod kuće == Porođaj kod kuće možete biti '''planiran''' (žena ima primalju i planira porod kod kuće) ili '''neplaniran ili zadesni''' (žena rodi kod kuće jer je porod bio prebrz i nije stigla do rodilišta). Važna je razlika jer su prema istraživanjima, planirani porodi kod kuće sigurniji za majke i novorođenčad od zadesnih poroda kod kuće, u najvećoj mjeri što na planiranom porodu kod kuće je prisutna iskusna primalja sa svom potrebnom opremom da bi porod bio siguran. == Razlozi zašto žene biraju porod kod kuće == Istraživači iz SAD-a proveli su anketu među 160 žena koje su rađale kod kuće, te su saželi njihove glavne razloge za takvu odluku:<ref>{{Citiranje časopisa|last=Boucher|title=Staying Home to Give Birth: Why Women in the United States Choose Home Birth|pages=119–126|issue=2|volume=54|language=en|journal=Journal of Midwifery & Women's Health|url=http://doi.wiley.com/10.1016/j.jmwh.2008.09.006|date=2009-03-04|first=Debora|first4=Rixa|last4=Freeze|first3=Barbara|last3=McFarlin|first2=Catherine|last2=Bennett|doi=10.1016/j.jmwh.2008.09.006}}</ref> ''<nowiki>*</nowiki> su označeni razlozi koji su među pet najčešće odabranima'' * Smatraju da je porod kod kuće sigurniji od poroda u bolničkom rodilištu* * Žene izbjegnuti nepotrebne intervencije u porodu* * Imaju prethodno negativno ili traumatično iskustvo s bolničkog poroda* * Žene kontrolirati odluke i opcije na porodu (odnosno žele izbjegavati kruta pravila rodilišta)* * Ne vole bolnice, liječnike ili aktivno vođen porod* * Žene osjećaj privatnosti odnosno izbjegavati strance * Vjeruju da je porod normalan, zdrav proces * Ne žele biti odvojene od svoje novorođenče i lakše uspostaviti dojenje * Preferiraju zdravstvenu skrb primalje * Veće opcije poput kasno klemanje pupkovine ili porod u vodi * Smanjena mogućnost poroda carskim rezom * Ugodna atmosfera * Uključivanje obitelji u porod (npr., starija djeca mogu biti prisutna) * Smanjeni rizik infekcije * Prijašnja iskustva brzog rađanja, gdje nisu mogle stići u bolničko rodilište na vrijeme. == Porod kod kuće u Hrvatskoj == U Hrvatskoj sve veći broj žena bira porod kod kuće, no taj broj je još uvijek malen (u 2020. godini, oko 100 poroda). Nije poznat točan broj zadesnih poroda kod kuće, iako je razvidno da ih ima obzirom na to koliko daleko žene u nekim dijelovima Hrvatske žive od bolničkog rodilišta. Na kućnim porodima u Hrvatskoj u pravilu prisustvuju licencirane primalje iz drugih Europskih zemalja, jer hrvatske primalje nemaju jasno definiran okvir koji bi regulirao njihov rad na kućnim porodima. Najveći problemi vezani uz sigurnost poroda kod kuće u Hrvatskoj uzrokovani su neprilagođenošću sustava i zatvorenošću prema suradnji (odnosno, postoje problemi kod transfera s planiranog kućnog poroda u bolnicu). Nadalje, problemi postoje u sustavima gdje primaljska skrb nije dio zdravstvenog sustava pa primalje koje pružaju mogućnost kućnog poroda moraju raditi izvan zdravstvenog sustava (poput mnogih mjesta u SAD-u, ali i u Hrvatskoj). Programi sustavi obrazovanja u Hrvatskoj trenutno ne educiraju primalje za rad izvan bolnica, regulatorni okviri za kućne porode ne postoje, a ako primalja procjeni da je potreban transfer u bolnicu, umjesto da komunicira i surađuje sa osobljem bolnice, izlaže se mogućim pravnim problemima.<ref>{{Citiranje weba|last=Rodilišta|date=2019-04-14|title=Porod kod kuće je opasan, ili ipak nije?|url=https://rodilista.roda.hr/rodilista/izvanbolnicki-porodi/porod-kod-kuce-je-opasan-ili-ipak-nije.html|access-date=2021-09-25|website=Rodilišta|language=en}}</ref> == Oprema koju nose primalje na porod kod kuće == Primalja koja prisustvuje porodu kod kuće uz sebe ima svu potrebnu opremu kojom može pomno pratiti stanje žene i djeteta s ciljem da uoči i reagira na komplikacije vrlo rano. Prema Ontario Midwives Association iz Kanade, osnovna oprema koju primalja nosi na kućni porod uključuje sljedeće poredano po fazama poroda.<ref>{{Citiranje weba|title=Home Birth Equipment and Medications {{!}} AOM|url=https://www.ontariomidwives.ca/home-birth-equipment-and-medications|access-date=2021-09-25|website=www.ontariomidwives.ca}}</ref> '''Za potrebe rane i kasne faze trudova''', primalja uz sebe ima: * Mjerač krvnog tlaka * Stetoskop za mjerenje otkucaja srca majke * Toplomjer * Bežični uređaj za praćenje otkucaje srca djeteta * Stolčić za porod koje rodilja može koristiti za mijenjanje položaja i odmaranje između trudova * Bazen za porode (često na napuhavanje) koje rodilja može koristiti za mijenjanje položaja i odmaranje između trudova * Neke primalje nose i dušikov oksidul (plin koji može smanjiti bol uzrokovanu trudovima) i TENS uređaj '''Za porod''', primalja ima dodatan set opreme: * Sterilni pribor za porod s medicinskim instrumentima za potrebe poroda i rezanje pupkovine te pribor za šivanje u slučaju šivanja nakon poroda * Lijekove i opremu za prevenciju, smanjenje odnosno zaustavljanje prekomjernog krvarenja nakon poroda (sintetični oksitocin, isti lijek koji se daje u bolnici nakon poroda), antibiotike * Set za otvaranje venskog puta, vreću za intravenozne tekućine te kateter za pražnjenje mjehura * Spremnik za kisik i maske za disanje za majku i dijete u slučaju komplikacija i opremu za isisavanje sluzi iz nosa (10% djece treba malu pomoć s disanjem nakon poroda – to može potaknuti škakljanje po tabanima, isisavanje sluzi iz nosnica ili usta, ili pak davanje kisika prije nego dijete krene disati samostalno) * Instrument za mjerenje postotka kisika u krvi (za dijete) * U rijetkim slučajevima u kojima djetetu i dalje treba pomoć sa disanjem, primalje nose i pribor za intubaciju novorođenčeta, kateter za pupčanu vrpcu i [[adrenalin]] za novorođenčad za slučaju reanimacije Primalje na porodu kod kuće imaju i svu opremu i lijekove za '''detaljan pregled novorođenčeta nakon [[Porođaj|poroda]]''': * Vrpce za mjerenje djetetove dužinu i opsega glave * Poseban stetoskop za slušanje srca i pluća djeteta * Sve lijekove koje se inače daju novorođenoj djeci, poput vitamina K * Opremu za pregledavanje djetetovih ušiju i očiju * Vagu za određivanje djetetove težina Oprema stane u jednu veću, dobro organiziranu torbu i može se efikasno koristiti na svim mjestima. == Sigurnost kućnog poroda == Istraživanja iz Velike Britanije koja su pratila preko 64.000 žena (17.000 poroda kod kuće, 28.000 poroda u kućama za porode (izvanbolnička rodilišta) i 20.000 poroda u bolničKim rodilištima).<ref>{{Citiranje weba|title=Birthplace in England Research Programme {{!}} NPEU|url=https://www.npeu.ox.ac.uk/birthplace|access-date=2021-09-25|website=www.npeu.ox.ac.uk}}</ref> Prema rezultatima istraživanja, kod žena koje rađaju prvi puta ('''prvorotke'''), porod kod kuće je nešto rizičniji za novorođenče (9,3 loših ishoda na 1000 poroda za porod kod kuće u odnosu na 5,3 loših ishoda na 1000 poroda za porod u bolničkom rodilištu). Iako je taj broj relativno malen, on je statistički značajan. S druge strane, žene koje su već rađale barem jednom ('''višerotke''') su imale bolje ishode za sebe, uz jednako dobre ishode za novorođenčad na porodu kod kuće u odnosu na porod u bolničkom rodilištu. Kanadsko istraživanje na uzorku od 22.000 žena iz 2016. pokazalo je pak da u mjestima gdje je primaljska skrb dobro integrirana u zdravstveni sustav, nema razlike između ishoda poroda kod kuće i bolničkog poroda ni za rodilje, ni za novorođenčad.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Hutton|date=2016-03-15|pmc=PMC4786402|issn=0820-3946|doi=10.1503/cmaj.150564|pages=E80–E90|issue=5|volume=188|language=en|journal=Canadian Medical Association Journal|url=http://www.cmaj.ca/lookup/doi/10.1503/cmaj.150564|title=Outcomes associated with planned place of birth among women with low-risk pregnancies|first7=Rashid J.|first=Eileen K.|last7=Ahmed|first6=Caroline|last6=McGregor|first5=Jordyn|last5=Horne|first4=Julia|last4=Simioni|first3=Angela H.|last3=Reitsma|first2=Adriana|last2=Cappelletti|pmid=26696622}}</ref> === Komplikacije na kućnom porodu === U okolnostima u kojima primalja uvidi neku komplikaciju ili situaciju koju je bolje riješiti u bolnici, sugerirat će transfer u bolnicu. Ovisno o situaciji, obitelj može putovati u bolnicu osobnim automobilom ili vozilom hitne pomoći. Primalje imaju posebna znanje i vještine kojima mogu prepoznati razvoj komplikacija još u ranim fazama reagirati ukoliko se radi o komplikaciji koju one mogu samostalno riješiti prepoznati kada treba uključiti specijaliste (poput porodničara ili pedijatra) da bi osigurale sigurnost i zdravlje za majku i dijete.<ref>{{Citiranje weba|title=What Happens If Things Don't Go as Planned? {{!}} AOM|url=https://www.ontariomidwives.ca/what-happens-if-things-dont-go-planned|access-date=2021-09-25|website=www.ontariomidwives.ca}}</ref> U nekim zemljama, primalje drže edukacije za osoblje hitne pomoći o tome kako reagirati u slučaju zadesnog kućnog poroda, baš zbog toga što imaju potrebna znanja i vještine o tome kako raditi izvan bolničkog okruženja.<ref>{{Citiranje weba|title=Emergency Skills Workshop (ESW) {{!}} AOM|url=https://www.ontariomidwives.ca/esw|access-date=2021-09-25|website=www.ontariomidwives.ca}}</ref> ==== Transferi s kućnog poroda u bolničko rodilište ==== Prijevoz u bolnicu za vrijeme ili nakon kućnog poroda organizira se iz nekoliko razloga, i ovisno o razlogu, vrsta prijevoza je različita (osobni automobil ili vozilo hitne pomoći). U većini slučajeva, transfer u bolnicu nije hitan i radi se [[Automobil|automobilom]] ili [[Taksi|taksijem]]. Najčešći razlozi takvog transfera u bolnicu su: * potreba ili želja rodilje za dodatnim lijekovima za obezboljivanje poroda (npr. epiduralna), * potreba za ubrzavanjem poroda ili pojačavanjem trudova sintetičkim [[Oksitocin|oksitocinom]] (odnosno, u slučaju da trudnici treba drip). Hitan prijevoz u bolničko rodilište događa rijetko – u tom slučaju ženu i dijete, odnosno obitelj, se prevozi u bolnicu vozilom hitne pomoći. Najčešći razlozi za hitan prijevoz u bolničko rodilište uključuju<ref>{{Citiranje weba|title=What Happens If Things Don't Go as Planned? {{!}} AOM|url=https://www.ontariomidwives.ca/what-happens-if-things-dont-go-planned|access-date=2021-09-25|website=www.ontariomidwives.ca}}</ref>: * prekomjerno krvarenje nakon poroda koje je primalja probala usporiti, ali joj ipak treba dodatna podrška i pomoć * sumnje u djetetove otkucaje srca za vrijeme poroda ili problemi s disanjem nakon poroda U slučaju hitnog transfera u bolničko rodilište, primalja objasni situaciju djelatnicima hitne pomoći odnosno bolnici, te u pravilu bude uz obitelj u vozilu hitne pomoći (iznimno ih slijedi do bolnice vlastitim automobilom). Prilikom dolaska u bolnicu, primalja radi u timu s drugim zdravstvenim djelatnicima da bi osigurala ženi i djetetu najbolju moguću skrb. Iako će u nekim slučajevima liječnici i drugi zdravstveni djelatnici preuzeti dijelove skrbi, primalja je i dalje uz ženu i obitelj te im pruža skrb i informacije. Kad se situacija stabilizira, primalja ponovno preuzme cjelokupnu brigu za trudnicu i dijete. == Žene u ruralnim područjima i porod kod kuće == Ruralno primaljstvo je prisutno u zemljama diljem svijeta, od Kanade<ref>{{Citiranje weba|title=Midwifery Care in Rural, Remote & Northern Communities {{!}} AOM|url=https://www.ontariomidwives.ca/rural|access-date=2021-09-25|website=www.ontariomidwives.ca}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Midwifery Care in Rural, Remote & Northern Communities {{!}} AOM|url=https://www.ontariomidwives.ca/rural|access-date=2021-09-25|website=www.ontariomidwives.ca}}</ref>, Australije<ref>{{Citiranje weba|title=Midwives in Rural, Regional and Remote Australia|url=https://www.ruralhealth.org.au/sites/default/files/publications/fact-sheet-midwives.pdf|url-status=live|access-date=25. rujna 2021.|website=Rural Health Australia}}</ref>, do Britanije<ref>{{Citiranje weba|title=Welcome|url=https://www.nhshighland.scot.nhs.uk/services/maternityneonatal/pages/welcome.aspx|access-date=2021-09-25|website=www.nhshighland.scot.nhs.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Midwifery in rural areas: a Welsh adventure|url=https://www.rcm.org.uk/news-views/rcm-opinion/2019/midwifery-in-rural-areas-a-welsh-adventure/|access-date=2021-09-25|website=RCM|language=en}}</ref> i Švedske<ref>{{Citiranje časopisa|last=Larsson|url=http://www.europeanjournalofmidwifery.eu/Demanding-and-rewarding-Midwives-experiences-of-starting-a-continuity-of-care-project,133573,0,2.html|pmc=PMC7983178|issn=2585-2906|doi=10.18332/ejm/133573|pages=1–9|issue=March|volume=5|journal=European Journal of Midwifery|title=Demanding and rewarding: Midwives experiences of starting a continuity of care project in rural Sweden|first=Birgitta|date=2021-03-22|first4=Ingegerd|last4=Hildingsson|first3=Annika|last3=Karlström|first2=Li|last2=Thies-Lagergren|pmid=33768199}}</ref>. No, kod odabira kućnog poroda primalja će s trudnicom proći sve informacije oko udaljenosti doma do najbliže bolnice, uz druge faktore koji mogu utjecati na put do bolnice poput vremenskih uvjeta i mogućnosti prometnih gužvi. U slučaju da obitelj živi vrlo daleko od najbliže bolnice, primalje najčešće sugeriraju da se obitelj unaprijed registrira kod službe hitne pomoći u iznimnom slučaju da je potreban transport. U tom slučaju, hitna služba ima adresu i unaprijed provjeri kako stići do doma obitelji prije poroda. Time skrate vrijeme potrebno za transfer jer moraju tražiti adresu. Za hitan transfer koriste se metode prijevoza koje se inače koriste kod transporta u bolnicu na tom području, od vozila do prijevoza helikopterom ili posebnim plovilom. == Žene-aboridžine i porod kod kuće == Porod u vlastitim zajednicama je vrlo važna praksa za [[Aboridžini Australije|domorotkinje]] ([[Aboridžini Australije|aboridžine]]) iz [[Australija|Australije]], [[Kanada|Kanade]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Igawa|first=Momoko|last2=Kato|first2=Makoto|year=2017|title=A new species of hermit crab, Diogenes heteropsammicola (Crustacea, Decapoda, Anomura, Diogenidae), replaces a mutualistic sipunculan in a walking coral symbiosis|journal=PLOS ONE|volume=12|issue=9|pages=e0184311|doi=10.1371/journal.pone.0184311|pmc=5606932|pmid=28931020|doi-access=free}}</ref> Rođenje na selu tradicionalna je praksa rađanja koja predstavlja rađanje na zemlji gdje je majka rođena, kao i njezini preci. <ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Dragon|first=Natalie|date=2019-02-10|title=Birthing on Country: Improving Aboriginal & Torres Strait Islander infant and maternal health|url=https://anmj.org.au/birthing-on-country-improving-indigenous-health/|access-date=2021-04-03|website=ANMJ|language=en-AU}}</ref> Naime, u tim zemljama, očekuje se da se rodilja odvoji od svoje obitelji i zajednice te preseli u veći grad da bi čekala porod, što je problematično jer mnoge te zajednice vjeruju da ako se dijete ne rodi u zemlji, ono gubi vezu sa zemljom i svojom zajednicom.<ref name=":0" /> Zbog toga je porod kod kuće za njih kulturološki primjerena praksa koja se podudara s duhovnom tradicijom. == Porod kod kuće u svijetu == Uvjeti i prakse za porod kod kuće razlikuju se od zemlje do zemlje. Neke od njih su opisane niže. === Sjedinjene američke države === Stopa poroda kod kuće u SAD-u ostala je stabilna oko 0,65% svih poroda od 1989. do 2007. godine. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Martin, JA|display-authors=etal|date=December 5, 2007|title=Births: Final Data for 2005|url=https://www.cdc.gov/nchs/data/nvsr/nvsr56/nvsr56_06.pdf|journal=CDC National Vital Statistics Report|volume=56|pages=1–103|pmid=18277471}}</ref> === Velika Britanija === Porod kod kuće u Velikoj Britaniji razlikuje se - u Wales-u je primjerice 2007. godine stopa poroda kod kuće bila 3%, dok u drugim dijelovima zemlje stopa varira i iznosi od otprilike 1% do čak i 20%.<ref name="NHS_Northampton">{{Citiranje weba|last=Williams|first=Bobby|last2=Richley|first2=Anne|title=Homebirth Guidelines|url=http://www.northamptongeneral.nhs.uk/Downloads/FOI/Disclosures/November2011/298/HomebirthGuideline.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140914223454/http://www.northamptongeneral.nhs.uk/Downloads/FOI/Disclosures/November2011/298/HomebirthGuideline.pdf|archive-date=14 September 2014|access-date=14 September 2014|website=www.northamptongeneral.nhs.uk/|publisher=NHS Trust - Northampton General Hospital}}</ref> === Australija === U Australiji stopa poroda kod kuće također znatno varira, odnosno 2008. godine je stopa iznosila 1% na [[Sjeverna teritorija|Sjevernom teritoriju]] odnosno 0,1% u [[Queensland|Queenslandu]] . <ref>{{Citiranje weba|year=2008|title=Australia's mothers and babies 2006|url=https://www.aihw.gov.au/reports/mothers-babies/australias-mothers-babies-2006/contents/table-of-contents|series=Perinatal statistics series no. 22, Cat. no. PER 46|publisher=Australian Institute of Health and Welfare (AIHW) National Perinatal Statistics Unit|location=Sydney}}</ref> === Novi Zeland === Stopa kućnih poroda na Novom Zelandu veća je no što je u Australiji, te je u 2004. iznosila 2,5% s tendencijom rasti. <ref>{{Citiranje weba|year=2007|title=Report on Maternity Maternal and Newborn Information 2004|url=https://www.health.govt.nz/publication/report-maternity-maternal-and-newborn-information-2004|access-date=April 28, 2020|website=New Zealand Ministry of Health}}</ref> === Nizozemska === [[Nizozemska]] je poznata kao moderna koljevka poroda kod kuće, te se i u moderno doba većina poroda odvijalo u obiteljskom domu (1965. godine čak 2 od 3 poroda), no do 2013. ta brojka je pala na na oko 20% <ref>{{Citiranje novina|date=14 June 2013|title=Home birth complications 'less common' than hospital|work=BBC News|url=http://www.bbc.co.uk/news/health-22888411}}</ref> što je još uvijek više nego u drugim zapadnim zemljama. == Reference == {{izvori|2}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]] ci7463n3y19e9azm28jtzud9ydzj43z 0 4669215 41263193 41220957 2022-08-25T22:15:51Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Wikipoveznice}} Pojam '''porod u vodi''' odnosi se na porod ili dio poroda koji se odvija u vodi, a obuhvaća razdoblje trudova i izgona koje žena provede, najčešće, u porođajnom bazenu. Zagovornici vjeruju da [[:hr:Porođaj|porod]] u vodi dovodi do opuštenijeg, manje bolnog iskustva koje promiče model primaljske skrbi<ref name="Cochrane2009">{{Citiranje časopisa|last=Cluett|first=E. R.|last2=Burns|first2=E.|year=2009|editor-last=Cluett|editor-first=Elizabeth R|title=Immersion in water in labour and birth|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|issue=2|pages=CD000111|doi=10.1002/14651858.CD000111.pub3|pmc=3982045|pmid=19370552}}</ref> Kritičari tvrde da sigurnost poroda u vodi nije znanstveno dokazana te da je dokumentiran širok raspon štetnih neonatalnih ishoda<ref name="Schroeter">{{Citiranje časopisa|last=Schroeter|first=K.|year=2004|title=Water Births: A Naked Emperor|journal=Pediatrics|volume=114|issue=3|pages=855–858|doi=10.1542/peds.2004-0145|pmid=15342864}}</ref> [[Infekcija|uključujući povećanu mogućnost infekcija]] majke ili djeteta te mogućnost utapanja dojenčadi. Cochraneov pregled iz [[2018]]. godine vezan uz boravak u vodi u prvim fazama porođaja pronašao je poveznice da ova vrsta poroda pogoduje smanjenu uporabu epiduralne analgezije te da ima minimalno štetnih učinaka, ali također napominju da nema nedovoljno informacija o porodu u vodi.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Cluett|first=Elizabeth R.|last2=Burns|first2=Ethel|last3=Cuthbert|first3=Anna|date=2018-05-16|title=Immersion in water during labour and birth|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|volume=5|pages=CD000111|doi=10.1002/14651858.CD000111.pub4|issn=1469-493X|pmc=6494420|pmid=29768662}}</ref> == Dobrobiti == Boravak u vodi tijekom [[:hr:Porođaj|prve faze poroda]] smanjuje bol te djeluje opuštajuće.<ref name=":0"/> Cochrane sustavni pregled iz 2018. utvrdio je da boravak u vodi tijekom prve faze poroda smanjuje potrebu za uporabom epiduralne [[Analgetik|analgezije]] i drugih postupaka i lijekova za uklanjanje boli. Dokazi o prednostima provođenja [[:hr:Porođaj|druge fazu poroda]] u vodi malo su manje brojni.<ref name=":0" /> Nema dokaza o povećanim štetnim učincima boravka u vodi tijekom prve ili druge faze poroda.<ref name=":0" /> Nema čvrstih dokaza da porod u vodi smanjuje mogućnost pucanja ili perinealne traume.<ref name=":0"/> Obzirom na položaj tijela rodilje tijekom poroda u vodi te na slobodno kretanje tijekom svih porođajnih faza, neki stručnjaci smatraju da navedeno doprinosi smanjenju rizika od pucanja te potrebe za [[:hr:Epiziotomija|epiziotomijom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Garland|first=D|title=Waterbirth: An Attitude to Care|publisher=[[Elsevier]]|year=2000|isbn=0750652020}}</ref> Pregledom iz 2014. objavljeno je da boravak u vodi tijekom prve faze poroda može smanjiti trajanje porođaja, porođajnu bol i upotrebu epiduralne ili spinalne analgezije. Boravak u vodi također je povezan s nižom stopom [[Carski rez|porođaja carskim rezom]] i neugodnim simptomima urinarne inkontinencije u razdoblju od [[:hr:Babinje|42 dana nakon poroda]]. Navedeni pregled da se čini da boravak u vodi tijekom poroda ne povećava stopu infekcija za majku ili dijete, a [[Apgar test|rezultati APGAR -a]] za novorođenčad bili su slični onima kod klasičnog bolničkog poroda.<ref name="BMC Pregnancy & Childbirth">{{Citiranje weba|last=Yinglin Liu|last2=Yukun Liu|last3=Xiuzhi Huang|last4=Chuying Du|last5=Jing Peng|last6=Peixian Huang|last7=Jianping Zhang|title=A comparison of maternal and neonatal outcomes between water immersion during labor and conventional labor and delivery|url=http://www.biomedcentral.com/1471-2393/14/160|access-date=20 January 2015|website=Research article|publisher=BioMed Central}}</ref> == Rizici i nedoumice == Britanski kraljevski kolegij opstetričara i ginekologa i Kraljevski kolegij primalja izdali su 2006. zajedničko priopćenje kojim podržavaju porod u vodi za zdrave žene s nerizičnom trudnoćom, ali ga ne preporučuju u slučajevima komplikacija u trudnoći.<ref name="RCM_RCOG">{{Citiranje weba|year=2006|title=Immersion in water during labour and birth|url=http://www.rcog.org.uk/files/rcog-corp/uploaded-files/JointStatmentBirthInWater2006.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090413130622/http://www.rcog.org.uk/files/rcog-corp/uploaded-files/JointStatmentBirthInWater2006.pdf|archive-date=2009-04-13|access-date=2012-08-29|publisher=[[Royal College of Midwives]]/[[Royal College of Obstetricians and Gynaecologists]]}}</ref> U komentaru iz 2005. godine, Odbor za novorođenčad Američke akademije za pedijatriju (AAP) objavio je analizu znanstvene literature o porodu u vodi. Odbor je primijetio nekoliko pozitivnih studija o porodu u vodi, no kritički se osvrnuo na iste zbog nedostatka odgovarajuće znanstvene kontrole, značajnog broja smrtnih slučajeva i bolesti dojenčadi koje se navodno dovode u vezu s porodom u vodi te zbog općeg nedostatka informacija koje bi podržale praksu poroda u vodi. U radu se navodi sljedeći zaključak:<ref name="AAP">{{Citiranje časopisa|last=Committee On Fetus Newborn|last9=Barrington|doi=10.1542/peds.2004-1738|pages=1413–1414|issue=5|volume=115|journal=Pediatrics|title=Underwater Births|year=2005|first11=T. N.|last11=Riley|first10=K. J.|last10=Raju|first9=A. R.|first8=G. I.|last2=Blackmon|last8=Stark|first7=W. A.|last7=Martin|first6=S. E.|last6=Engle|first5=E. F.|last5=Denson|first4=D. H.|last4=Bell|first3=L. R.|last3=Adamkin|first2=D. G.|pmid=15867054}}</ref><blockquote>Sigurnost i učinkovitost poroda u vodi za novorođenče nisu utvrđene. Nema uvjerljivih dokaza o koristi za novorođenče, ali postoji zabrinutost zbog mogućih ozbiljnih šteta. Stoga se porod u vodi treba smatrati eksperimentalnim postupkom koji se ne smije izvoditi osim u kontekstu odgovarajuće osmišljenog RCT -a [randomizirano kontrolirano ispitivanje] nakon informiranog pristanka roditelja.</blockquote>AAP je primio brojne dopise kao odgovor na ovu izjavu, a mnogi su strastveno branili stav da porod u vodi ima velike koristi i minimalne rizike i za roditelje i za djecu, te kritizirali AAP zbog toga što nije objavio pozitivne studije o toj praksi. Kao odgovor, autor izjave primijetio je da su iznesene tvrdnje neutemeljene i da se temelje isključivo na anegdotskim dokazima, bez randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja bi omogućila procjenu sigurnosti i koristi poroda u vodi. Autor je zaključio da poziva zagovornike poroda u vodi da podrže takvo istraživanje koje bi dalo odgovore na to pitanje. Urednik časopisa ''Pediatrics'', u kojemu je objavljen komentar, napomenuo je da takva vrsta istraživanja nikada nije predana časopisu koji ima politiku protiv objavljivanja članaka koji se ne temelje na znanstvenim dokazima. U odgovoru je zaključeno: "Nisam primio nikakve komentare utemeljene na znanosti od grupa koje navodite u svom dopisu. Ne možemo objaviti svako pismo koje dobijemo a koje se temelji isključivo na mišljenju. "<ref name="AAPResponse">{{Citiranje časopisa|last=Hess|first=S.|year=2005|title=Strong Opinions Versus Science in Water-Birth Controversy|journal=Pediatrics|volume=116|issue=2|pages=522–523; author 523 523|doi=10.1542/peds.2005-1334|pmid=16061620}}</ref> == Porodi u vodi == Većina bolnica ne nudi porod u vodi zbog dodatnih izazova koje predstavlja ovakva vrsta poroda. Iako je dokazano da boravak u vodi pri porodu umanjuje bol te smanjuje učestalost korištenja epiduralne analgezije, ne postoje medicinski razlozi zašto bi buduća majka trebala birati porod u vodi. Nadalje, postoji dodatan izazov za bolnice koje omogućuju porode u vodi jer osobe koje su zadužene za kontrolu poroda nemaju mogućnosti dobro pratiti situaciju te izbjeći potencijalne komplikacije s obzirom da se majka nalazi u vodi.<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Can I Have a Water Birth in a Hospital?|url=https://www.parents.com/pregnancy/giving-birth/vaginal/can-you-have-a-water-birth-in-a-hospital/|access-date=2020-08-04|website=Parents|language=EN}}</ref> Stoga se većina poroda u vodi obavlja kod kuće. Međutim, moderne bolnice nude "alternativne" vrste poroda pa tako i porod u vodi uz prisustvo odabrane osobe. == Bazen za porod == Bazen (ili kada) za porode je posebno dizajniran spremnik s vodom u kojemu žene mogu boraviti tijekom poroda. Bazeni za porod rade na istom principu kao i kupaonske kade, ali se razlikuju od njih<ref>{{Citiranje knjige|last=Harper, R.N.|first=Barbara|url=https://archive.org/details/gentlebirthchoic00barb/page/175|title=Gentle Birth Choices|date=2005|publisher=Inner Traditions|isbn=1-59477-067-0|pages=[https://archive.org/details/gentlebirthchoic00barb/page/175 175]}}</ref> uglavnom dubinom i širinom koje omogućavaju veću slobodu kretanja, čimbenika koji se smatraju važnima pri porodu.<ref>{{Citiranje weba|title=Tips on encouraging a straightforward birth during labour|url=http://www.nct.org.uk/birth/encouraging-straightforward-birth-what-do-labour|publisher=National Childbirth Trust}}</ref> Bazen za porod može biti fiksan ili prijenosan. Fiksni bazeni tzv. kade za porod nalaze se u nekim rodilištima i kućama za porode, a prijenosni bazeni se koriste kod kućnih poroda. Kraljevski kolegij opstetričara i ginekologa i Kraljevski kolegij primalja zajednički su podržali porod u vodi, te potiču bolnice da osiguraju da je porod u vodi dostupan svim ženama.<ref name="RCM_RCOG"/> === Karakteristike === Prije nego što su bazeni za porod postali široko dostupni, žene su se snalazile tako što su rađale u improviziranim kadama, uključujući i u koritima za pojenje životinja.<ref>{{Citiranje knjige|last=Bertram|first=Lakshmi|url=https://archive.org/details/choosingwaterbir00bert/page/31|title=Choosing Waterbirth|publisher=Hampton Roads Publishing Company, Inc|year=2000|isbn=1-57174-152-6|location=USA|pages=[https://archive.org/details/choosingwaterbir00bert/page/31 31]}}</ref> Uobičajene kupaonske kade ne pružaju dovoljno prostora ženama da se udobno kreću i isprobavaju različite položaje u porodu, poput čučnja ili klečanja, a nisu dovoljno duboke za stvaranje [[Uzgon|uzgona]]. Kako bi se stvorio osjećaj bestežinskog stanja kroz uzgon, voda bi trebala biti u visini iznad grudi u sjedećem položaju a prikrivati trbuh kad je žena u čučnju, naslonjena preko stranice bazena ili kleči uspravno u bazenu i sjedi na petama. Originalni okrugli bazen za porod osmislio je [[Michel Odent|dr. Michel Odent]] a počeo se koristiti za porode u u bolnici Pithiviers (Francuska) početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Bazen je bio promjera dva metra i dubine 60 centimetara, dovoljno velik da primi dvije osobe i sprječava ometanja tijekom poroda.<ref>{{Citiranje knjige|last=Harper|first=Barbara|url=https://archive.org/details/gentlebirthchoic00barb/page/175|title=Gentle Birth Choices|publisher=Inner Traditions|year=2005|isbn=1-59477-067-0|location=USA|pages=[https://archive.org/details/gentlebirthchoic00barb/page/175 175–176]}}</ref> Suvremeni porođajni bazeni nešto su manji, promjera između 110-150 centimetara i najmanje 50, a prosječno 56 cm visine vode.<ref>{{Citiranje knjige|last=Lichy|first=Dr. Roger|title=The Waterbirth Handbook|last2=Herzberg|first2=Eileen|publisher=Gateway Books|year=1993|isbn=0-946551-70-7|location=UK|pages=63, 132}}</ref> Čimbenici koje treba uzeti u obzir pri odabiru bazena za porod su: * Veličina - odgovara li vama i mjestu na kojem ćete roditi * Vrijeme i postupak punjenja - koliko će trajati i koja vrsta crijeva/dovoda je potrebna * Sigurnost - kako ćete sigurno ući i izaći === Dostupne vrste === Bazeni za porod općenito se dijele na dvije glavne vrste: fiksne ili prijenosne. Mnoge bolnice imaju fiksne bazene za porod (nazivaju ih i kadama), a prijenosni bazeni za porod mogu se kupiti ili unajmiti za korištenje kod kuće ili u bolnici. == Reference == {{izvori|2}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]] 1p16g8xkbbm0z2ufbz3m7ztjki2wlui 0 4669216 41263194 41224006 2022-08-25T22:16:16Z Vipz 151311 /* Izvori */ wikitext text/x-wiki {{Wikipoveznice}} '''Carski rez,''' također poznat kao '''C-sekcija''' ili '''carski porod,''' je [[Kirurgija|kirurški postupak]] kojim se [[:hr:Porođaj|jedno]] ili više [[Dijete|djece]] [[:hr:Porođaj|porađa]] kroz rez u majčinom trbuhu, a izvodi se u slučaju kada bi [[vaginalni porod]] ugrozio novorođenče ili majku. <ref name="NIH2010">{{Citiranje weba|date=1 February 2017|title=Pregnancy Labor and Birth|url=https://www.womenshealth.gov/pregnancy/childbirth-and-beyond/labor-and-birth|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728021055/https://www.womenshealth.gov/pregnancy/childbirth-and-beyond/labor-and-birth|archive-date=28 July 2017|access-date=15 July 2017|publisher=Office on Women’s Health, U.S. Department of Health and Human Services}}</ref> Razlozi za operaciju su zastoj u porodu, [[Blizanac|blizanačka trudnoća]], majčin [[Hipertenzija|povišeni krvni tlak]], porod na zadak te problemi s [[Posteljica|posteljicom]] ili pupčanom vrpcom . <ref name="NIH2010" /> <ref name="ACOG2014">{{Citiranje weba|date=March 2014|title=Safe Prevention of the Primary Cesarean Delivery|url=http://www.acog.org/Resources_And_Publications/Obstetric_Care_Consensus_Series/Safe_Prevention_of_the_Primary_Cesarean_Delivery|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140302063757/http://www.acog.org/Resources_And_Publications/Obstetric_Care_Consensus_Series/Safe_Prevention_of_the_Primary_Cesarean_Delivery|archive-date=2 March 2014|access-date=20 February 2014|website=American Congress of Obstetricians and Gynecologists and the Society for Maternal-Fetal Medicine}}</ref> Odluka o carskom rezu se može donijeti na temelju oblika majčine [[:hr:Zdjelica|zdjelice]] ili povijesti prethodnog carskog reza. <ref name="NIH2010" /> <ref name="ACOG2014" /> Moguć je [[vaginalni porod nakon carskog reza.]] <ref name="NIH2010" /> [[WHO|Svjetska zdravstvena organizacija]] preporučuje da se carski rez izvede samo u slučaju medicinskih indikacija. <ref name="ACOG2014" /> <ref name="WHO2015">{{Citiranje weba|date=2015|title=WHO Statement on Caesarean Section Rates|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150501002853/http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|archive-date=1 May 2015|access-date=6 May 2015}}</ref> Ponekad se carski rez radi bez medicinskog razloga, na zahtjev, obično rodilje. <ref name="NIH2010" /> Carski rez obično traje od 45 minuta do sat vremena. <ref name="NIH20102">{{Citiranje weba|date=1 February 2017|title=Pregnancy Labor and Birth|url=https://www.womenshealth.gov/pregnancy/childbirth-and-beyond/labor-and-birth|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728021055/https://www.womenshealth.gov/pregnancy/childbirth-and-beyond/labor-and-birth|archive-date=28 July 2017|access-date=15 July 2017|publisher=Office on Women’s Health, U.S. Department of Health and Human Services}}</ref> Uglavnom se provodi pod regionalnom anestezijom (spinalna ili epiduralna anestezija), dok se opća anestezija koristi u hitnim situacijama.<ref name="NIH20102" /> Zbog regionalne anestezije gubi se osjet niže od struka, ali pacijentice ostaju budne i svjesne ili blago [[Sedativ|sedirane]]. Rez duljine oko 15 cm (6 inča) se uobičajeno radi kroz majčin donji dio trbuha, tj. bikini zoni. <ref name="NIH20102" /> Zatim se presijeca ovojnica trbušnih mišića (mišići se samo razdvajaju) i trbušna maramica (potrbušnica) te se pristupa [[:hr:Maternica|maternici]]. Nakon otvaranja maternice, presijecaju se plodovi ovoji i slijedi porod djeteta. Nakon poroda majci se daje injekcija oksitocina koji će potaknuti stezanje (kontrakcije) maternice i time zaustaviti krvarenje. Na samom kraju operacije uklanja se posteljica te se rezovi svih navedenih slojeva zatvaraju šavovima. Žena obično može početi [[:hr:Dojenje|dojiti]] čim se probudi nakon izlaska iz operacijske sale. <ref>{{Citiranje knjige|last=Lauwers|first=Judith|url=https://books.google.com/books?id=2X0_Takcr_wC&pg=PA274|title=Counseling the Nursing Mother: A Lactation Consultant's Guide|last2=Swisher|first2=Anna|date=2010|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=9781449619480|page=274|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20170911003217/https://books.google.com/books?id=2X0_Takcr_wC&pg=PA274|archive-date=11 September 2017|url-status=live}}</ref> Najčešće majka ostaje nekoliko dana u bolnici dok se dovoljno ne oporavi za povratak kući. <ref name="NIH20102" /> Porod carskim rezom rezultira malim ukupnim povećanjem loših ishoda u niskorizičnim trudnoćama. <ref name="ACOG20142">{{Citiranje weba|date=March 2014|title=Safe Prevention of the Primary Cesarean Delivery|url=http://www.acog.org/Resources_And_Publications/Obstetric_Care_Consensus_Series/Safe_Prevention_of_the_Primary_Cesarean_Delivery|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140302063757/http://www.acog.org/Resources_And_Publications/Obstetric_Care_Consensus_Series/Safe_Prevention_of_the_Primary_Cesarean_Delivery|archive-date=2 March 2014|access-date=20 February 2014|website=American Congress of Obstetricians and Gynecologists and the Society for Maternal-Fetal Medicine}}</ref> Uobičajeno oporavak duže traje,od vaginalnog poroda, otprilike šest tjedana. <ref name="NIH20103">{{Citiranje weba|date=1 February 2017|title=Pregnancy Labor and Birth|url=https://www.womenshealth.gov/pregnancy/childbirth-and-beyond/labor-and-birth|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728021055/https://www.womenshealth.gov/pregnancy/childbirth-and-beyond/labor-and-birth|archive-date=28 July 2017|access-date=15 July 2017|publisher=Office on Women’s Health, U.S. Department of Health and Human Services}}</ref> Povećani rizici ovakvog poroda uključuju djetetove probleme s disanjem i [[Embolija|emboliju]] plodne vode te [[krvarenje nakon poroda]] kod majke. <ref name="ACOG20142" /> Utvrđene smjernice preporučuju da se carski rez ne koristi prije 39. [[Gestacija|tjedna trudnoće]] bez medicinskog razloga. <ref name="ACOGfive">{{Citation|last=American Congress of Obstetricians and Gynecologists|author1-link=American Congress of Obstetricians and Gynecologists|title=Five Things Physicians and Patients Should Question|publisher=[[American Congress of Obstetricians and Gynecologists]]|journal=Choosing Wisely: an initiative of the [[ABIM Foundation]]|url=http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-college-of-obstetricians-and-gynecologists/|access-date=1 August 2013|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130901094916/http://www.choosingwisely.org/doctor-patient-lists/american-college-of-obstetricians-and-gynecologists/|archivedate=1 September 2013}}</ref> Način poroda nema učinka na naknadnu spolnu funkciju . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Yeniel|first=AO|last2=Petri|first2=E|date=January 2014|title=Pregnancy, childbirth, and sexual function: perceptions and facts|journal=International Urogynecology Journal|volume=25|issue=1|pages=5–14|doi=10.1007/s00192-013-2118-7|pmid=23812577}}</ref> U 2012. godini je učinjeno oko 23 milijuna carskih rezova u cijelom svijetu. <ref name="Mol2015">{{Citiranje časopisa|last=Molina|last9=Berry|pmid=26624825|doi=10.1001/jama.2015.15553|pages=2263–70|issue=21|volume=314|journal=[[JAMA]]|title=Relationship Between Cesarean Delivery Rate and Maternal and Neonatal Mortality|date=1 December 2015|first11=AB|last11=Haynes|first10=AA|last10=Gawande|first9=WR|first8=K|first=G|last8=Semrau|first7=N|last7=Shah|first6=T|last6=Azad|first5=T|last5=Uribe-Leitz|first4=MM|last4=Esquivel|first3=SR|last3=Lipsitz|first2=TG|last2=Weiser|doi-access=free}}</ref> Međunarodna zdravstvena zajednica je prije smatrala da je idealna stopa carskog reza od 10% i 15%. <ref name="WHO20152">{{Citiranje weba|date=2015|title=WHO Statement on Caesarean Section Rates|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150501002853/http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|archive-date=1 May 2015|access-date=6 May 2015}}</ref> Neki dokazi pokazuju da stopa od 19% carskih rezova može rezultirati boljim ishodom poroda. <ref name="Mol2015" /> Više od 45 zemalja u svijetu ima stope carskog reza manje od 7,5%, dok više od 50 zemalja ima stope veće od 27%. <ref name="Mol2015" /> Ulažu se napori kako bi se poboljšao pristup i smanjio korištenje C-reza. <ref name="Mol2015" /> U Sjedinjenim Državama od 2017. oko 32% poroda vrši se carskim rezom. <ref>{{Citiranje weba|date=May 2018|title=Births: Provisional Data for 2017|url=https://www.cdc.gov/nchs/data/vsrr/report004.pdf|access-date=18 May 2018|website=CDC}}</ref> Operacija se izvodila još od 715. godine prije Krista nakon majčine smrti, a novorođenče je ponekad preživjelo. <ref name="Mor2004">{{Citiranje knjige|last=Moore|first=Michele C.|url=https://books.google.com/books?id=Slf7Rp1zG6YC&pg=PT31|title=Cesarean Section: Understanding and Celebrating Your Baby's Birth|last2=Costa|first2=Caroline M. de|date=2004|publisher=JHU Press|isbn=9780801881336|page=Chapter 2|language=en}}</ref> Opisi preživjelih majki datiraju iz 1500. godine, s ranijim svjedočanstvima iz antičkih vremena (uključujući apokrifni izvještaj o [[Julije Cezar|Juliju Cezaru]] rođenom carskim rezom, što je uobičajeno podrijetlo tog izraza). <ref name="Mor2004" /> Uvođenjem [[Antiseptik|antiseptika]] i [[Anestetik|anestetika]] u 19. stoljeću značajno se povećalo preživljavanje i majke i djeteta, a samim time je i postupak postao učestaliji. <ref name="Mor2004" /> <ref>{{Citiranje weba|date=25 October 2013|title=The Truth About Julius Caesar and "Caesarean" Sections|url=http://www.todayifoundout.com/index.php/2013/10/caesarean-sections-named-emperor-julius-caesar}}</ref> == Indikacije == Carski rez se preporučuje kada vaginalni [[Porođaj|porod]] može predstavljati rizik za majku ili dijete. U nekim zemljama carski rez se također izvodi iz osobnih i društvenih razloga na zahtjev majke. === Medicinske indikacije === Komplikacije u porođaju i čimbenici koji povećavaju rizik povezan s vaginalnim porođajem uključuju: * Nenormalni položaj (stav na zadak ili poprečni položaj). * Dugotrajni [[:hr:Porođaj|porođaj]] ili neuspjeh u napredovanju ( ometani porođaj, poznat i kao distocija) * Fetalni distres * Prolaps pupčene vrpce * Puknuće [[Materica|maternice]] ili povećan rizik od toga * Nekontrolirana [[hipertenzija]], preeklampsija <ref>{{Citiranje časopisa|last=Turner R|year=1990|title=Caesarean Section Rates, Reasons for Operations Vary Between Countries|journal=[[Family Planning Perspectives]]|volume=22|issue=6|pages=281–2|doi=10.2307/2135690|jstor=2135690}}</ref> ili eklampsija u majke * [[Tahikardija]] u majke ili novorođenčeta nakon pucanja plodne vode * [[Posteljica|Problemi s placentom]] ( predležeća [[posteljica]], odvajanje [[Posteljica|posteljice]] ili placenta accreta ) * Neuspješno [[:hr:Indukcija_rada|induciranje porođaja]] * Neuspješan instrumentalni porođaj ( kliještima ili vakuumom (kod neuspješnog poroda s kliještima/vakuumom novorođenče će trebati poroditi carskim rezom) * Velika beba, teža> 4000 grama ( makrosomija ) * Anomalije iz pupčane vrpce ( vasa previa, multilobate uključujući bilobate i placente sa sucentriatnim režnjevima, velamentno umetanje) Druge komplikacije trudnoće, već postojeća stanja i popratne bolesti uključuju: * Prethodni (visokorizični) fetus * [[HIV]] infekcija majke s visokim [[Virus (biologija)|virusnim opterećenjem]] (HIV s niskim virusnim opterećenjem majke nije nužno indikacija za carski rez) * Izbijanje genitalnog herpesa u trećem tromjesečju <ref>{{Citiranje weba|date=May 2020|title=Management of Genital Herpes in Pregnancy|url=https://www.acog.org/clinical/clinical-guidance/practice-bulletin/articles/2020/05/management-of-genital-herpes-in-pregnancy|url-status=dead|archive-url=https://archive.today/20210116112656/https://www.acog.org/clinical/clinical-guidance/practice-bulletin/articles/2020/05/management-of-genital-herpes-in-pregnancy|archive-date=16 January 2021|access-date=3 May 2020|website=ACOG}}</ref> (koje može uzrokovati infekciju u novorođenčetu ako se rodi vaginalno) * Prethodni klasični (uzdužni) carski rez * Prethodna ruptura maternice * Prethodni problemi s zacjeljivanjem međice (od prethodnog poroda ili Crohnove bolesti ) * Dvoroga maternica * Rijetki slučajevi posthumnog rođenja nakon smrti majke Druge indikacije: * Smanjeno iskustvo ginekologa-opstetičara s vođenjem porođaja gdje je novorođenče u stavu na zadak. Premda su opstetričari i primalje opsežno teoretski obučeni o odgovarajućim postupcima za porod na zadak koristeći simulacijske lutke, imaju sve manje iskustva sa stvarnim vaginalnim porodom, što može povećati rizik. <ref name="Savage07">{{Citiranje časopisa|last=Savage W|year=2007|title=The rising Caesarean section rate: a loss of obstetric skill?|journal=[[Journal of Obstetrics and Gynaecology]]|volume=27|issue=4|pages=339–46|doi=10.1080/01443610701337916|pmid=17654182}}</ref> === Prevencija === Općenito je prihvaćeno da je u mnogim zemljama prevalencija carskog reza veća nego što je potrebno pa se liječnike potiče na aktivno snižavanje stope jer stopa carskog reza veća od 10-15% nije povezana sa smanjenjem stope smrtnosti majki ili dojenčadi, <ref name="WHO20153">{{Citiranje weba|date=2015|title=WHO Statement on Caesarean Section Rates|url=http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150501002853/http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/161442/1/WHO_RHR_15.02_eng.pdf|archive-date=1 May 2015|access-date=6 May 2015}}</ref> iako neki dokazi govore da bi veća stopa od 19% mogla rezultirati boljim ishodima porođaja. <ref name="Mol20152">{{Citiranje časopisa|last=Molina|last9=Berry|pmid=26624825|doi=10.1001/jama.2015.15553|pages=2263–70|issue=21|volume=314|journal=[[JAMA]]|title=Relationship Between Cesarean Delivery Rate and Maternal and Neonatal Mortality|date=1 December 2015|first11=AB|last11=Haynes|first10=AA|last10=Gawande|first9=WR|first8=K|first=G|last8=Semrau|first7=N|last7=Shah|first6=T|last6=Azad|first5=T|last5=Uribe-Leitz|first4=MM|last4=Esquivel|first3=SR|last3=Lipsitz|first2=TG|last2=Weiser|doi-access=free}}</ref> == Rizik == Čak je 4 do 8 puta veća mogućnost smrti rodilje tijekom carskog reza, nego kod poroda vaginalnim putem. Iako zahvat izgleda rutinski, pri planiranom carskom rezu, bez opravdanih medicinskih indikacija, smrtnost rodilja je dvostruko veća nego kod vaginalnog [[Porođaj|poroda]].<ref>{{Citiranje časopisa|url=http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=124&Tekst2ID=&Show=910|title=Arhivirana kopija|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129065921/http://roda.hr/tekstovi.php?TekstID=124&Tekst2ID=&Show=910|archive-date=29. studenoga 2010.|access-date=21. studenoga 2010.}}</ref> == Izvori == {{izvori|2}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]] hpqad2aemxzyxygnhto0f1qe9149reo 0 4669217 41263195 41217578 2022-08-25T22:17:41Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Obitelj|Obitelj]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porodica|Porodica]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Fatherandchild.png|mini|Otac s djetetom.]] '''Roditeljstvo''' ili '''odgoj djece''' ([[engleski jezik|eng.]] ''parenting'') promiče i podržava tjelesni, emocionalni, društveni i intelektualni razvoj djeteta od najranije do odrasle dobi. Roditeljstvo se odnosi na zamršenost odgoja djeteta, a ne isključivo na biološki odnos.<ref>{{Citiranje knjige|last=Jane B. Brooks|url=https://books.google.com/books?id=CZE0AAAAQBAJ|title=The Process of Parenting: Ninth Edition|date=28 September 2012|publisher=McGraw-Hill Higher Education|isbn=978-0-07-746918-4}} For the legal definition of parenting and parenthood see: Haim Abraham, [https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2925886 A Family Is What You Make It? Legal Recognition and Regulation of Multiple Parents] (2017)</ref> Najčešći skrbnik djetetu jest otac ili majka odnosno oboje, biološki roditelji ili posvojitelji pojedinog djeteta. Skrbnik može biti stariji brat, očuh, baka i djed, zakonski skrbnik, drugi članovi obitelji ili obiteljski prijatelj.<ref>{{Citiranje weba|last=Bernstein|first=Robert|date=20 February 2008|title=Majority of Children Live With Two Biological Parents|url=https://www.census.gov/Press-Release/www/releases/archives/children/011507.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20080420053142/http://www.census.gov/Press-Release/www/releases/archives/children/011507.html|archive-date=20 April 2008|access-date=26 March 2009}}</ref> [[Država]] i [[društvo]] također mogu imati ulogu u odgoju djece. U mnogim slučajevima djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi dobivaju roditeljsku skrb iz neroditeljskih ili krvnih veza. Njih mogu odgajati [[udomiteljstvo|udomitelji]] ili mogu biti smještena u ustanovu za djecu. Djeca bez roditeljske skrbi mogu biti [[Posvajanje|posvojena]]. == Čimbenici koji utječu na roditeljstvo == [[Društvena klasa]], socijalni status, kultura i [[Dohodak|prihod]] roditelja imaju vrlo snažan utjecaj na metode odgoja djece.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lareau|first=Annette|year=2002|title=Invisible Inequality: Social Class and Child Rearing in Black Families and White Families|journal=American Sociological Review|volume=67|issue=5|pages=747–76|doi=10.2307/3088916|jstor=3088916}}</ref> Kulturološke vrijednosti igraju veliku ulogu u tome kako roditelj odgaja svoje dijete. Međutim, koncept roditeljstva se razvija s vremenom, s promjenom kulturoloških praksi, društvenih normi i tradicije. To pokazuju i istraživanja o čimbenicima koji utječu na roditeljske odluke.<ref>Shizuka, P. (2019). Social Class, Gender, and Contemporary Parenting Standards in the United States: Evidence from a National Survey Experiment. Social Forces, 98(1), 31–58. https://doi.org/10.1093/sf/soy107/ref></ref><ref>{{Citiranje weba|title=20th Century Evolution of American Parenting Styles|url=http://www.parentradar.com/20th-century-evolution-of-american-parenting-styles|access-date=11 May 2015}}</ref> == Roditeljski stilovi == Roditeljski stilovi razlikuju se ovisno o povijesnom razdoblju, rasi ili etničkoj pripadnosti, društvenoj klasi, sklonostima i nekim drugim društvenim značajkama.<ref>{{Citiranje knjige|last=JON.|first=WITT|title=SOC 2018.|date=2017|publisher=McGraw-Hill|isbn=978-1-259-70272-3|edition=5TH|location=[S.l.]|oclc=968304061}}</ref> Nadalje, istraživanja pokazuju da povijest odgajanja, u smislu privrženosti različitim kvalitetama i roditeljske psihopatologije, osobito nakon neugodnih iskustava, može snažno utjecati na roditeljsku osjetljivost i ishode djeteta.<ref>Schechter, D.S., & Willheim, E. (2009). Disturbances of attachment and parental psychopathology in early childhood. Infant and Early Childhood Mental Health Issue. Child and Adolescent Psychiatry Clinics of North America, 18(3), 665-87.</ref><ref>Grienenberger, J., Kelly, K. & Slade, A. (2005). Maternal Reflective Functioning, Mother-Infant Affective Communication and Infant Attachment: Exploring The Link Between Mental States and Observed Caregiving. Attachment and Human Development, 7, 299-311.</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Lieberman|first=A.F.|last2=Padrón|first2=E.|last3=Van Horn|first3=P.|last4=Harris|first4=W.W.|year=2005|title=Angels in the nursery: The intergenerational transmission of benevolent parental influences|journal=Infant Ment. Health J.|volume=26|issue=6|pages=504–20|citeseerx=10.1.1.964.1341|doi=10.1002/imhj.20071|pmid=28682485}}</ref> Razvojna psihologinja [[Diana Baumrind]] identificirala je tri glavna roditeljska stila u ranom razvoju djeteta: autoritativni, autoritarni i popustljivi.<ref>Baumrind, D. (1967). Child care practices anteceding three patterns of preschool behavior. Genetic Psychology Monographs, 75, 43–88.</ref> <ref>Baumrind, D. (1971). Current patterns of parental authority" ''Developmental Psychology'' 4 (1, Pt. 2), 1–103.</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Baumrind|first=D.|year=1978|title=Parental disciplinary patterns and social competence in children|journal=Youth & Society|volume=9|issue=3|pages=238–76|doi=10.1177/0044118X7800900302}}</ref><ref>McKay M (2006). [http://scholarsarchive.byu.edu/etd/453/ Parenting practices in emerging adulthood: Development of a new measure.] Thesis, Brigham Young University. Retrieved 9 February 2016.</ref> Ti su stilovi roditeljstva naknadno prošireni na četiri tako da uključuju i neuključeni stil. Istraživanje<ref>{{Citiranje weba|last=Rubin|first=Mark|date=2015|title=Social Class Differences in Mental Health: Do Parenting Style and Friendship Play a Role?|url=https://sites.google.com/site/markrubinsocialpsychresearch/social-class-differences-in-mental-health-do-parenting-style-and-friendship-play-a-role|access-date=August 29, 2017|website=Mark Rubin Social Psychology Research}}</ref> je otkrilo da je roditeljski stil značajno povezan s kasnijim mentalnim zdravljem i dobrobiti djeteta. Konkretno, autoritativno roditeljstvo pozitivno je povezano s mentalnim zdravljem i zadovoljstvom životom, a autoritarno roditeljstvo negativno je povezano s tim varijablama.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Rubin|first=M.|last2=Kelly|first2=B M.|year=2015|title=A cross-sectional investigation of parenting style and friendship as mediators of the relation between social class and mental health in a university community|journal=International Journal for Equity in Health|volume=14|issue=87|pages=1–11|doi=10.1186/s12939-015-0227-2|pmc=4595251|pmid=26438013}}</ref> S autoritarnim i popustljivim roditeljstvom na suprotnim stranama spektra, većina konvencionalnih suvremenih modela roditeljstva nalazi se negdje između. === Autoritativni stil roditeljstva === Autoritativan ili dosljedni stil kombinira čvrstu roditeljsku kontrolu i veliku emocionalnu toplinu. Autoritativni roditelji oslanjaju se na podržavanje poželjnih ponašanja i rijetku primjenu kazne. Roditelji su svjesniji djetetovih osjećaja i sposobnosti te podržavaju razvoj djetetove autonomije u razumnim granicama. U komunikaciji roditelj-dijete postoji atmosfera davanja i uzimanja, a kontrola i podrška su uravnotežene. Neka istraživanja  su pokazala da je ovaj stil roditeljstva blagotvorniji od previše tvrdog autoritarnog stila ili previše mekog dopuštajućeg stila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hedstrom|first=Ellen|url=http://urn.kb.se/resolve?urn=urn:nbn:se:hkr:diva-16101|title=Parenting Style as a Predictor of Internal and External Behavioural Symptoms in Children : The Child&apos;s Perspective|date=2016}}</ref> Kad se primjenjuje bez fizičkog kažnjavanja, postižu se najpovoljniji rezultati s najmanje problema. Djeca postižu bolje rezultate u smislu sposobnosti, mentalnog zdravlja i društvenog razvoja od one koja odgajaju roditelji s popustljivim, autoritarnim ili zanemarujućim stilovima.<ref>Joseph M. V., John J. (2008). Global Academic Society Journal: Social Science Insight, Vol. 1, No. 5, pp. 16-25. ISSN 2029-0365 {{Citiranje weba|title=Impact of Parenting Styles on Child Development|url=http://scholararticles.net/impact-of-parenting-styles-on-child-development}}</ref> === Autoritarni stil roditeljstva === Autoritarni roditelji su vrlo kruti i strog. Pred djetetom se postavljaju visoki zahtjevi, ali postoji malo emocionalne topline. Roditelji koji prakticiraju roditeljstvo u autoritarnom stilu imaju strogo postavljena pravila i očekivanja o kojima se ne može pregovarati i zahtijevaju rigidnu poslušnost. Kad se pravila ne poštuju, kazna se često koristi za osiguravanje buduće poslušnosti. Obično nema objašnjenja kazne osim da je dijete u neprilici zbog kršenja pravila. Ovaj roditeljski stil snažno je povezan s [[Tjelesna kazna|tjelesnim kažnjavanjem]]. Tipičan odgovor na djetetovo pitanje autoriteta često je: "jer sam ja tako rekao/la". Diana Baumrind je otkrila da su djeca odgajana u autoritarnom stilu manje vesela, lošijeg raspoloženija i podložnija stresu. U mnogim slučajevima ta su djeca pokazala pasivnu agresiju. Ovaj roditeljski stil može negativno utjecati na obrazovni uspjeh i karijeru, dok čvrst i ohrabrujući roditeljski stil utječe pozitivno.<ref>Zahedani ZZ, Rezaee R, Yazdani Z, Bagheri S, Nabeiei P. J Adv Med Educ Prof. 2016; 4:130–4 {{Citiranje časopisa|last=ZAHED ZAHEDANI Z|last2=REZAEE R|last3=YAZDANI Z|last4=BAGHERI S|last5=NABEIEI P|year=2016|title=The Influence of Parenting Style on Academic Achievement and Career Path|journal=Journal of Advances in Medical Education & Professionalism|volume=4|issue=3|pages=130–134|pmc=4927255|pmid=27382580}}</ref> === Popustljivi stil roditeljstva === Popustljivo roditeljstvo postalo je nakon Drugog svjetskog rata popularnija roditeljska metoda za obitelji srednje klase.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lassonde|first=Stephen|date=2017|title=Authority, disciplinary intimacy & parenting in middle-class America|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/17405629.2017.1300577|journal=European Journal of Developmental Psychology|volume=14|issue=6|pages=714–732|doi=10.1080/17405629.2017.1300577}}</ref> U takvim se uvjetima djetetova sloboda i autonomija visoko cijene, a roditelji se prvenstveno oslanjaju na razgovor i pojašnjavanje, bez jasno postavljenih granica. Roditelji su nezahtjevni, pa stoga u ovom roditeljskom stilu ima malo kazna ili izričitih pravila. Ovi roditelji kažu da njihova djeca su slobodna od vanjskih ograničenja i imaju tendenciju da jako reagiraju na sve što dijete želi. Djeca popustljivih roditelja općenito su sretna, ali ponekad pokazuju nisku razinu samokontrole i samopouzdanja jer nemaju strukturu kod kuće.<ref>{{Citiranje weba|title=permissive parenting|url=https://www.canr.msu.edu/news/permissive_parenting_style|website=MSU.EDU}}</ref> === Neuključeni ili indiferentni stil roditeljstva === Neuključeni, indiferentni ili zanemarujući roditeljski stil je prisutan kada su roditelji često emocionalno ili fizički odsutni. Imaju malo ili nimalo očekivanja od djeteta, malo s njim komuniciraju i redovito nemaju komunikaciju te ne reagiraju na djetetove potrebe i imaju malo. Često nemaju kontrolu nad djetetovim ponašanjem i ne postavljaju granice. Kada su prisutni, mogu pružiti ono što je djetetu potrebno za preživljavanje uz malo ili bez angažmana. Često postoji veliki jaz između roditelja i djece s takvim roditeljskim stilom.  Djeca koja imaju malo ili nimalo komunikacije s vlastitim roditeljima obično su žrtve druge djece i mogu i sami imati probleme ponašanja. Djeca neuključenih roditelja često imaju izazove u području socijalne kompetencije, akademskog uspjeha i psihosocijalnog razvoja. [[Datoteka:Father_and_child.jpg|mini|Otac i sin]] Roditeljstvo ne završava s punoljetnošću djeteta. Mlađim odraslim osobama je često potrebna roditeljska podrška i nakon navršenih 18 godina starosti == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Planiranje obitelji]] * [[Reproduktivno zdravlje]] * [[Potpomognuta oplodnja]] * [[Posvajanje]] * [[Udomiteljstvo|Udomiteljstvo djece]]   [[Kategorija:Djetinjstvo]] [[Kategorija:Porodica]] 054h9p5eftosg1b8vcpbctc4tj3zf23 0 4669222 41263198 41217557 2022-08-25T22:21:13Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} '''''Tigrovi''''' (prvotno naslovljen ''White Lies'' ) <ref>{{Citiranje novina|date=23 August 2014|title=Emraan Hashmi's international debut Tigers to premiere at Toronto|work=Bollywood Hungama News Network|url=http://www.bollywoodhungama.com/news/2604179/Emraan-Hashmis-international-debut-Tigers-to-premiere-at-Toronto|access-date=12 September 2015}}</ref> je indijski [[Igrani_film|igrani film]] iz [[2014|2014]]. godine u režiji [[Danis_Tanović|Danisa Tanovića]], u zajedničkoj produkciji Cinema Time, francuske producentske kuće ASAP Films i Sikhya Entertainment. Film se počeo snimati [[2013.|2013.]] godine, a premijeru je imao u rujnu 2014. na [[:en: Toronto International Film Festival|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu]].<ref>{{Citiranje novina|date=4 June 2014|title=Emraan Hashmi: Right time to release 'Tigers' – Times of India|work=Times of India|url=http://timesofindia.indiatimes.com/entertainment/hindi/bollywood/news/Emraan-Hashmi-Right-time-to-release-Tigers/articleshow/47541440.cms|access-date=10 September 2016}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Does Justice System Work in Pakistan? Prime Time with Anis Farooqui @TAG TV|url=https://www.youtube.com/watch?v=vBLxSqteOv4}}</ref> Tigrovi ''su'' premijerno prikazani na streaming platformi [[ZEE5|ZEE5]] 21. studenoga [[2018.]]<ref>{{Citiranje novina|title=First look poster of Emraan Hashmi's TIGERS released|url=https://www.glamsham.com/en/emraan-hashmi-unveils-first-look-poster-of-tigers}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=Emraan Hashmi's Tigers, directed by Oscar-winner Danis Tanovic, to have digital premiere on 21 November|url=https://www.firstpost.com/entertainment/emraan-hashmis-tigers-directed-by-oscar-winner-danis-tanovic-to-have-digital-premiere-on-21-november-5512591.html}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=Emraan Hashmi's Tigers to premiere on ZEE5|url=https://indianexpress.com/article/entertainment/web-series/emraan-hashmi-tigers-zee5-5436096/}}</ref> == Radnja == Prateći istinitu priču 24-godišnjeg Pakistanca Syeda Aamira Raze (u filmu Ayaan), prodavača zaposlenog u velikoj korporaciji, u filmu preimenovanoj u ''Lasta'', Tanović raskrinkava praksu koja desetljećima uzrokuje smrti djece u najsiromašnijim zemljama svijeta. Mladi Pakistanac se kao trgovac dječjom mliječnom hranom uspinje na korporativnoj ljestvici sve dok mu jedan liječnik na njegovo pitanje o tome zašto djeca umiru u siromašnim mjestima i onima gdje je voda nečista, jasno odgovara: „Zbog ljudi poput vas." Mladi Syed Aamir Raza tada shvaća da je on, kao i brojni zaposlenici kompanija koje zdravstvenom osoblju agresivno nude dječju mliječnu hranu, uvjeravajući ih u superiornost tog proizvoda, suodgovoran za smrt nedojene djece u njegovoj zemlji. Protagonist daje otkaz i kreće u borbu za istinu u kojoj ga podržava [[:en: International Baby Food Action Network|IBFAN (International Baby Food Action Network)]], globalna mreža organizacija i pojedinaca koji se bave zaštitom roditelja i djece od agresivnog reklamiranja dječje mliječne hrane.<ref>{{Citiranje weba|title=IBFAN – International Baby Foods Action Network|url=http://www.ibfan.org/|access-date=2021-09-24|language=en-US}}</ref> == Snimanje filma == Prema Tanovićevim izjavama, situacija iz filma se dogodila [[1995]]. godine, a za priču je doznao od [[Andy_Paterson|Andyja Patersona]] koji je [[2005]]. godine napisao i prvu verziju scenarija koji su kasnije zajedno dorađivali. Tanović je [[2006.|2006.]] godine prvi put otišao u [[Pakistan|Pakistan]] kako bi doznao detalje i tamo otkrio da priča ima ozbiljnu manu - stvarni prodavač je razgovarao s predstavnicima farmaceutske kompanije o uzimanju novca u zamjenu za šutnju. Međutim, Raza nikada nije uzeo novac, što je Tanovića navelo da ipak snimi film. U nakani da ih spriječi da snime film, Nestle je poslao snimak koji dokazuje da je Syed Aamir Raza zaista obavio taj razgovor, ali Tanović kaže "da je to zapravo bilo fantastično jer su im dali najbolji dokaz koji im je pomogao da snime tu scenu". Scenarist i producent Andy Peterson izjavio je da nitko, uključujući i televizijsku kuću [[BBC|BBC]] nije htio financirati film iz straha od ogromnih tužbi, ali predstavnici Nestlea u intervjuu uoči prikazivanja filma u Torontu najavili su da neće tužiti producente. Prije nego je BBC odustao od snimanja filma, tražili su svaki dokument koji dokazuje svaku tvrdnju. Tanović kaže "da je jedno vrijeme razmišljao da napravi film o tome kako njemu ne uspijeva da napravi ovaj film". Tanović je podvukao "da jedan strašan podatak dovoljno govori o ozbiljnosti ove teme, a to je da [[Svjetska_zdravstvena_organizacija|Svjetska zdravstvena organizacija]] (WHO) navodi kako bi šest milijuna djece godišnje moglo biti spašeno od smrti kada se ne bi hranila dječjom mliječnom hranom.<ref name="bhrt">{{cite web|title=Ekipa Tanovićevih “Tigrova” govorila o teškoćama pri snimanju filma|url=http://www.bhrt.ba/kultura/film/ekipa-tanovicevih-tigrova-govorila-o-teskocama-pri-snimanju-filma/|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151030021254/http://www.bhrt.ba/kultura/film/ekipa-tanovicevih-tigrova-govorila-o-teskocama-pri-snimanju-filma/|archivedate=30. 10. 2015|accessdate=22. 8. 2015|work=bhrt.ba}}</ref>Zbog mogućih pravnih problema s Nstleom, rad na filmu trajao je gotovo osam godina. a značajnu ulogu u njegovoj finalizaciji ima ima producent [[Čedomir_Kolar|Čedomir Kolar]], koji živi i radi u Parizu. Film se snimao u Indiji jer je bilo previše opasno snimati ga u [[Pakistan|Pakistanu]], a neke scene snimljene su u [[London|Londonu]]. U filmu se Nestle ne spominje, ime kompanije je promijenjeno, kao i imena glavnih aktera. Zahvaljujući glumcu Emranu Hashmiju koji u filmu igra glavnog junaka, uključili su se i neki privatni sponzori zbog njegove popularnosti u [[Bollywood|Bollywoodu]].<ref>[http://tajanstvena.com/topic/20946-danis-tanovic-zivimo-orvelovu-1984 Danis Tanović: Živimo Orvelovu 1984]</ref> == Uloge == * [[Emraan_Hashmi|Emraan Hashmi]] kao Ayaan * [[Geetanjali_Thapa|Geetanjali Thapa]] kao Zainab * [[Danny_Huston|Danny Huston]] kao Alex * [[Halid_Abdalla|Khalid Abdalla]] kao Nadeem * [[Adil_Hussain|Adil Hussain]] kao Bilal * [[Maryam_d'Abo|Maryam d'Abo]] kao Maggie <ref>{{Citiranje weba|last=Naval-Shetye|first=Aakanksha|date=6 March 2013|title=Emraan Hashmi gets a Bond gal|url=https://www.dnaindia.com/entertainment/report-emraan-hashmi-gets-a-bond-gal-1807922|website=DNA India}}</ref> * [[Satyadeep_Mishra|Satyadeep Mishra]] kao dr. Faiz * [[Heino_Ferch|Heino Ferch]] kao Robert * [[Sam_Reid_(glumac)|Sam Reid]] kao Frank * [[Supriya_Pathak|Supriya Pathak]] kao Ayanova majka * [[Vinod_Nagpal|Vinod Nagpal]] kao Mustafa * [[Ashwath_Bhatt|Ashwath Bhatt]] kao dr. Saleem <ref>{{Citiranje weba|date=2018-05-19|title=Raazi actor Ashwath Bhatt: After Haider, I was offered roles of terrorists|url=https://www.hindustantimes.com/bollywood/raazi-actor-ashwath-bhatt-after-haider-i-was-offered-roles-of-terrorists/story-qGbkW9KkoVrVs5EGzUwAaI.html|access-date=2021-04-09|website=Hindustan Times|language=en}}</ref> == Prikazivanje u Hrvatskoj == U Hrvatskoj je film premijerno prikazan već 2014. godine u suradnji [[Human_Rights_Film_Festival|Human Rights film festivala]] i udruge [[Roditelji_u_akciji|Roditelji u akciji]]: * Rijeka 12. prosinca 2014. u [[Art_kino_Centar|Art kinu Centar]] * Zagreb 13. prosinca 2014. u [[Kino_Europa|Kinu Europa]]. == Reference == <references /> {{Danis Tanović}} {{Authority control}} [[Kategorija:Filmovi 2014.]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Indijski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi na hindiju]] [[Kategorija:Filmovi na urduu]] ighbzf3m1k2kmxcqorhsnypg4kp5d1r 0 4669227 41263183 41223826 2022-08-25T21:31:23Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki '''Platforma za reproduktivnu pravdu''' zastupa feminističke vrijednosti pravednosti, nenasilja, solidarnosti i slobode kroz organiziranu političku borbu za zaštitu i unapređenje reproduktivnih i seksualnih prava i zdravjla. Okuplja organizacije koje se bave pravima žena, [[Ljudska prava|ljudskim pravima]], zagovaranjem sekularnosti, [[LGBT zajednica|LGBTIQ*]] pravima te pojedince/ke iz akademske, aktivističke i umjetničke sfere, liječnice_ke, i dr. Broji trideset aktivnih članica iz preko deset organizacija i preko pedeset podržavajućih članica iz više od petnaest organizacija.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-01-01|title=O nama|url=https://www.reproduktivna-pravda.hr/o-nama/|access-date=2021-09-24|website=Platforma za reproduktivnu pravdu|language=hr}}</ref> Platforma je osnovana u [[Mart|ožujku]] [[2017|2017.]] godine kao reakcija na odluku Ustavnog suda RH za ocjenom ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece i naloga [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] da u roku od dvije godine donese novi zakon. Cilj Platforme je okupiti široku koaliciju saveznica/ka u borbi za očuvanje stečenih reproduktivnih prava, ali i podizanje razine reproduktivnih i socijalnih prava. == Akcije == Platforma je od svog osnutka organizirala niz akcija kojima ukazuje na stanje reproduktivnih prava u Hrvatskoj i kojima zahtijeva legalan, dostupan pobačaj bez naplate za pacijentice. Akcije su za cilj imale pozivanje na otpor ograničavanju reproduktivnih i drugih prava žena<ref>{{Citiranje weba|last=Lupiga|title="HOD ZA ŽIVOT GAZI ŽENE": Odbacimo mitove dok pišemo novi zakon o pobačaju|url=https://lupiga.com/vijesti/hod-za-zivot-gazi-zene-obacimo-mitove-dok-pisemo-novi-zakon-o-pobacaju|access-date=2021-09-25|website=Lupiga|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Stotine ljudi na Hodu za slobodu u Rijeci: "Ne diraj me s krunicom u rukama"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2086507|access-date=2021-09-25|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-05-24|title=Platforma za reproduktivna prava: Hrvatska je ženama okrenula leđa|url=https://hr.n1info.com/vijesti/a405107-Platforma-za-reproduktivna-prava-Hrvatska-je-zenama-okrenula-ledja/|access-date=2021-09-25|website=N1|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pariter|first=Udruga|date=2020-09-24|title=Najavljena kampanja “10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava”|url=https://pariter.hr/najavljena-kampanja-10-dana-akcije-protiv-urusavanja-reproduktivnih-prava/|access-date=2021-09-25|website=PaRiter|language=hr}}</ref>, upozoravanje na posljedice odbijanja izvršavanja pobačaja iz vjerskih razloga<ref>{{Citiranje weba|title=Platforma za reproduktivnu pravdu traži ukidanje priziva savjesti|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2193925|access-date=2021-09-25|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>, problematiziranje stigmatizacije pobačaja i žena koje se na pobačaj odlučuju<ref>{{Citiranje weba|title=U mom gradu nitko ne radi pobačaj - utišani glasovi žena u javnom prostoru — Vijesti|url=http://libela.org/vijesti/9570-u-mom-gradu-nitko-ne-radi-pobacaj-utisani-glasovi-zena-u-javnom-prostoru/|access-date=2021-09-25|website=Libela|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pariter|first=Udruga|date=2020-09-29|title=“Nakon pobačaja donijela sam odluku da ću svima pričati o tome baš zbog stigme.” - Obilježen Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj|url=https://pariter.hr/nakon-pobacaja-donijela-sam-odluku-da-cu-svima-pricati-o-tome-bas-zbog-stigme-obiljezen-globalni-dan-akcije-za-siguran-i-legalan-pobacaj/|access-date=2021-09-25|website=PaRiter|language=hr}}</ref>, osvještavanja socio-ekonomskog konteksta reproduktivnih prava<ref>{{Citiranje weba|last=Lupiga|title=ZA DOSTUPAN I BESPLATAN POBAČAJ: Danas se borimo za ono što su već izborile naše bake!|url=https://www.lupiga.com/hiperlink/za-dostupan-i-besplatan-pobacaj-danas-se-borimo-za-ono-sto-su-vec-izborile-nase-bake|access-date=2021-09-25|website=Lupiga|language=hr}}</ref>, zagovaranje medikamentoznog pobačaja, zagovaranje sveobuhvatne seksualne edukacije, itd. Platforma je 2019. u suradnji sa Ženskom sobom, Inicijativom #Spasi me i Zakladom Solidarna pokrenula kampanju #Pravdazadjevojčice<ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-19|title=Jutarnji list - FOTO: DILJEM HRVATSKE PROSVJEDI 'PRAVDA ZA DJEVOJČICE' Najveći skup u znak podrške žrtvama seksualnog nasilja organiziran u Zagrebu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-diljem-hrvatske-prosvjedi-pravda-za-djevojcice-najveci-skup-u-znak-podrske-zrtvama-seksualnog-nasilja-organiziran-u-zagrebu-9507050|access-date=2021-09-25|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ljudska prava u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:LGBT organizacije u Hrvatskoj]] t4a7qb7mbwyqfym8lg81apeu297n67a 41263184 41263183 2022-08-25T21:37:07Z Vipz 151311 par linkova wikitext text/x-wiki '''Platforma za reproduktivnu pravdu''' zastupa feminističke vrijednosti pravednosti, nenasilja, solidarnosti i slobode kroz organiziranu političku borbu za zaštitu i unapređenje [[reproduktivna prava|reproduktivnih]] i [[seksualna prava|seksualnih prava]] i [[reproduktivno zdravlje|zdravlja]]. Okuplja organizacije koje se bave pravima žena, [[ljudska prava|ljudskim pravima]], zagovaranjem [[sekularnost]]i, [[LGBT zajednica|LGBTIQ*]] pravima te pojedince/ke iz akademske, [[aktivizam|aktivističke]] i umjetničke sfere, liječnice_ke, i dr. Broji trideset aktivnih članica iz preko deset organizacija i preko pedeset podržavajućih članica iz više od petnaest organizacija.<ref>{{Citiranje weba|date=2020-01-01|title=O nama|url=https://www.reproduktivna-pravda.hr/o-nama/|access-date=2021-09-24|website=Platforma za reproduktivnu pravdu|language=hr}}</ref> Platforma je osnovana u [[mart|ožujku]] [[2017|2017.]] godine kao reakcija na odluku [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavnog suda RH]] za ocjenom ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece i naloga [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] da u roku od dvije godine donese novi zakon. Cilj Platforme je okupiti široku koaliciju saveznica/ka u borbi za očuvanje stečenih reproduktivnih prava, ali i podizanje razine reproduktivnih i socijalnih prava. == Akcije == Platforma je od svog osnutka organizirala niz akcija kojima ukazuje na stanje reproduktivnih prava u Hrvatskoj i kojima zahtijeva legalan, dostupan [[pobačaj]] bez naplate za pacijentice. Akcije su za cilj imale pozivanje na otpor ograničavanju reproduktivnih i drugih prava žena<ref>{{Citiranje weba|last=Lupiga|title="HOD ZA ŽIVOT GAZI ŽENE": Odbacimo mitove dok pišemo novi zakon o pobačaju|url=https://lupiga.com/vijesti/hod-za-zivot-gazi-zene-obacimo-mitove-dok-pisemo-novi-zakon-o-pobacaju|access-date=2021-09-25|website=Lupiga|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Stotine ljudi na Hodu za slobodu u Rijeci: "Ne diraj me s krunicom u rukama"|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2086507|access-date=2021-09-25|website=www.index.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-05-24|title=Platforma za reproduktivna prava: Hrvatska je ženama okrenula leđa|url=https://hr.n1info.com/vijesti/a405107-Platforma-za-reproduktivna-prava-Hrvatska-je-zenama-okrenula-ledja/|access-date=2021-09-25|website=N1|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pariter|first=Udruga|date=2020-09-24|title=Najavljena kampanja “10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava”|url=https://pariter.hr/najavljena-kampanja-10-dana-akcije-protiv-urusavanja-reproduktivnih-prava/|access-date=2021-09-25|website=PaRiter|language=hr}}</ref>, upozoravanje na posljedice odbijanja izvršavanja pobačaja iz vjerskih razloga<ref>{{Citiranje weba|title=Platforma za reproduktivnu pravdu traži ukidanje priziva savjesti|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2193925|access-date=2021-09-25|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>, problematiziranje stigmatizacije pobačaja i žena koje se na pobačaj odlučuju<ref>{{Citiranje weba|title=U mom gradu nitko ne radi pobačaj - utišani glasovi žena u javnom prostoru — Vijesti|url=http://libela.org/vijesti/9570-u-mom-gradu-nitko-ne-radi-pobacaj-utisani-glasovi-zena-u-javnom-prostoru/|access-date=2021-09-25|website=Libela|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Pariter|first=Udruga|date=2020-09-29|title=“Nakon pobačaja donijela sam odluku da ću svima pričati o tome baš zbog stigme.” - Obilježen Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj|url=https://pariter.hr/nakon-pobacaja-donijela-sam-odluku-da-cu-svima-pricati-o-tome-bas-zbog-stigme-obiljezen-globalni-dan-akcije-za-siguran-i-legalan-pobacaj/|access-date=2021-09-25|website=PaRiter|language=hr}}</ref>, osvještavanja socio-ekonomskog konteksta reproduktivnih prava<ref>{{Citiranje weba|last=Lupiga|title=ZA DOSTUPAN I BESPLATAN POBAČAJ: Danas se borimo za ono što su već izborile naše bake!|url=https://www.lupiga.com/hiperlink/za-dostupan-i-besplatan-pobacaj-danas-se-borimo-za-ono-sto-su-vec-izborile-nase-bake|access-date=2021-09-25|website=Lupiga|language=hr}}</ref>, zagovaranje medikamentoznog pobačaja, zagovaranje sveobuhvatne seksualne edukacije, itd. Platforma je 2019. u suradnji sa [[Ženska soba|Ženskom sobom]], Inicijativom #Spasi me i [[Zaklada Solidarna|Zakladom Solidarna]] pokrenula kampanju #PravdaZaDjevojčice<ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-19|title=Jutarnji list - FOTO: DILJEM HRVATSKE PROSVJEDI 'PRAVDA ZA DJEVOJČICE' Najveći skup u znak podrške žrtvama seksualnog nasilja organiziran u Zagrebu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-diljem-hrvatske-prosvjedi-pravda-za-djevojcice-najveci-skup-u-znak-podrske-zrtvama-seksualnog-nasilja-organiziran-u-zagrebu-9507050|access-date=2021-09-25|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Ljudska prava u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Feminizam]] [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:LGBT organizacije u Hrvatskoj]] 9fciwr8thqapr3zd0lgpj298ckb065k 0 4669638 41263366 41245594 2022-08-26T11:34:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | Background = solo_singer | Ime = Biljana Marković | Alias = Bilja<!--u zvaničnom spotu pesme sa Tifom navedena je kao Bilja, https://www.youtube.com/watch?v=3d1z0pc80hI&t=9s--> | Druga_imena = Biljana Savić | Rođenje = {{Birth <!--date-->year and age|1992||}}<br>[[Beograd]], [[SR Srbija]], [[SFR Jugoslavija]] | Smrt = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}} (datum smrti pa rođenja) --> | Žanr = pop-folk, folk<!--ne uklanjati folk bez obrazloženja, ne peva klasični pop-folk nego narodnu/folk--> | Zanimanje = pevačica | Period_aktivnosti = 2014—danas | Diskografska_kuća = [[Grand Production]] | Povezani_izvođači = [[Haris Berković]]<!--finalisti iste sezone--><br />[[Aleksandra Bursać]]<br />[[Biljana Sečivanović]]<br />[[Dejana Erić]] | URL = <!-- {{URL|example.com}} --> }} '''Biljana Marković''' ({{abbr|dev.|devojački}} '''Savić''';<ref name="savic"/> [[Beograd]], [[1992]])<ref name="biografija sop">{{cite web|title=Biljana Marković, biografija|url=https://www.biografija.org/muzika/biljana-markovic/|website=www.biografija.org|accessdate=23. 9. 2019}}</ref> [[srbija|srpska]] je pop-folk i folk pevačica koja je sredinom [[2010-e|2010-ih]] postala popularna zahvaljujući [[Zvezde Granda|Zvezdama Granda]] (ZG). == Biografija == Rođena je [[1992]]. godine u [[Beograd]]u, gde od tada živi i radi.<ref name="biografija sop"/> === Muzička karijera === Učestvovala je u [[Zvezde Granda#9. sezona|Zvezdama Granda, IX sezona]]. U finalu ovog muzičkog takmičenja izgubila je od [[Haris Berković|Harisa Berkovića]].<ref name="biografija sop"/> Posle ovoga, 2015. izdala je prvi singl — ''Opatica''.<ref name="biografija sop"/> Muziku je uradio [[Šaban Šaulić]].<ref>{{cite AV media|title=Biljana Markovic - Opatica - ZG Nove pesme - (TV Prva 18.10.2015.)|url=https://www.youtube.com/watch?v=qbOj5DqmYR4&t=30s|author=Zvezde Granda|website=www.youtube.com|date=18. 10. 2015|accessdate=24. 9. 2019}}</ref> Sledeće godine objavila je dve pesme sa spotovima, ''Moj svet'' i ''Lažni prijatelji''; tekstopisac je bio Dragan Radonjić, a kompozitor [[Goran Ratković Rale]].<ref name="biografija sop"/> Kasnije iste godine snimila je pesmu ''Tragovi prošlosti'' (promovisana u emisiji „Grand koktel” i posvećena onima koji su je podržali tokom takmičenja); tekst i kompoziciju je radio Zoran Vlajić.<ref name="biografija sop"/> Godine 2017, sa [[Mladen Vojičić Tifa|Tifom]] je napravila duet ''Opraštam''; muziku i aranžman je uradio opet Rale.<ref name="biografija sop"/> Ove godine je objavila još jednu pesmu sa spotom, ''Sunce moje'' — koja je ubrzo postala narodni hit.<ref>{{cite AV media|title=Biljana Markovic - Sunce moje - (Official Video 2017)|url=https://www.youtube.com/watch?v=tqnp9xFX-Ac|author=Grand Production|website=www.youtube.com|date=30. 10. 2017|accessdate=23. 9. 2019}}</ref> Godine 2018, objavljuje pesmu ''Kolona'',<ref>{{cite AV media|title=Biljana Markovic - Kolona ( 4K OFFICIAL VIDEO 2018 )|url=https://www.youtube.com/watch?v=yFpnnk-c40Y|author=Biljana Markovic|website=www.youtube.com|date=28. 5. 2018|accessdate=23. 9. 2019}}</ref> a 2019. ''Ako odem prva''.<ref>{{cite AV media|title=Biljana Markovic - Ako odem prva (4K Official Video 2019)|url=https://www.youtube.com/watch?v=owRIgftkGaM|author=Biljana Markovic|website=www.youtube.com|date=13. 1. 2019|accessdate=23. 9. 2019}}</ref> ==== Ostalo ==== Našla se na osam kolekcija hitova Granda do oktobra 2019. godine.<ref>[https://www.deezer.com/us/artist/13678577 Biljana Marković] na sajtu Deezer {{en}} Pristupljeno 23. 9. 2019.</ref> Muzički uzor joj je [[Snežana Đurišić]].<ref name="biografija sop"/> Ima glas i način pevanja sličan onom [[Aleksandra Bursać|Aleksandre Bursać]] i Jece Krsmanović (obe takođe učesnice ZG). == Privatni život == U Zvezdama Granda je nastupala pod devojačkim prezimenom ''Savić'', nakon čega se udala za muzičara Miloša<ref>[https://web.archive.org/web/20201020073235/https://svetpoznatih.rs/zabava-estrada/2018/07/04/859/ „Pogledajte kako izgleda suprug zvezde Granda!”]. ''svetpoznatih.rs''. 4. 7. 2018. Pristupljeno 23. 9. 2019.</ref> Markovića i uzela njegovo prezime.<ref name="savic">{{cite web|url=https://www.paparazzo.ba/pogledajte-kako-je-izgledala-biljana-markovic-dok-se-nije-udala/|title=Pogledajte kako je izgledala Biljana Marković dok se nije udala!|website=paparazzo.ba|date=15. 11. 2017|accessdate=23. 9. 2019}}</ref><ref>[https://grand.online/grand-tv/news/biljana-markovic--krije-muza „Krije muža!”]. ''grand.online''. 19. 4. 2017. Pristupljeno 23. 9. 2019.</ref> == Diskografija == === Singlovi === * ''Opatica'' (2015) * Na srce se ljutim ( 2016 Festival LIRA ) * ''Moj svet'' (2016) * ''Lažni prijatelji'' (2016) * ''Tragovi prošlosti'' (2016) * ''Sve je to moglo ranije'' &#91;duet sa Deluks bendom&#93; (2017) * ''Opraštam'' &#91;duet sa [[Mladen Vojičić Tifa|Tifom]]&#93; (2017) * ''Sunce moje'' (2017) * ''Kolona'' (2018) * ''Ako odem prva'' (2019) * ''Stisnem zube'' &#91;duet sa Nenadom [[Rada Manojlović|Manojlovićem]]&#93; (2020) === Spotovi === {| class="wikitable" |- ! Spot !! Godina !! Režiser |- | ''Moj svet'' || 2016. || CICI4VIDEOS |- | ''Lažni prijatelji'' || 2016. || HD HIT |- | ''Sve je to moglo ranije'' || 2017. || HD HIT |- |'' Opraštam'' || 2017. || Paradox Pictures |- |'' Sunce moje ''|| 2017. || Paradox Pictures |- | ''Kolona''|| 2018. || Paradox Pictures |- |'' Ako odem prva'' || 2019. || Paradox Pictures |- |'' Stisnem zube'' || 2020. || Jovan Ruli |} == Vidi još == * [[Aleksandra Bursać]]<!--imaju isti glas, a i obe učesnice ZG--> == Reference == {{reflist|30em}} == Spoljašnje veze == {{portal|Srbija}} * {{Discogs artist|3800353-Biljana-Marković}} * {{YouTube|channel=UCwP0KwzIhoGkfcbnOVcr4eg}}<!-- * {{Facebook|BiljanaMarkovicOfficial}}--> * {{Instagram|markovic_biljana}} * [http://www.zvezdegranda.net/tag/biljana-markovic/ Biljana Marković] na sajtu [[Zvezde Granda]] <small>[tag, vesti]</small> ** [https://archive.today/20190923142303/https://zvezdegranda.tv/vesti/biljana-markovic-dobila-porse-foto „Biljana Marković dobila porše”] <small>[arhivirani članak Granda]</small> * {{YouTube|UsGzZu7TQ9s|Gde i sa kim živi pevačica Biljana Marković}} <small>[''Paparaco lov // DNK'']</small> * [http://tekstomanija.com/biografije/biljana-markovic/ Tekstovi pjesama] na sajtu ''Tekstomanija'' <small>[odabrati tab/karticu „Tekstovi”]</small> {{Zvezde Granda}} {{normativna kontrola}} {{životni vijek|1992||Marković, Biljana}} [[Kategorija:Beograđani]] [[Kategorija:Srpske pevačice]] [[Kategorija:Pop-folk pevači]] [[Kategorija:Zvezde Granda]] gvjjxqy7iun6ushfy3mqef0nlkt5j8i 0 4670101 41263202 41234054 2022-08-25T22:30:19Z Vipz 151311 /* Rana povijest */ popravljeno par linkova wikitext text/x-wiki [[File:Logotip Multimedijalnog instituta.png|thumb|Logo Multimedijalnog instituta]] '''Multimedijalni institut''' (kratko i kolokvijalno '''mi2/MaMa''') je neprofitna organizacija civilnog društva iz [[Zagreb|Zagreba]]. Djeluje prvenstveno na sjecištima kulture, umjetnosti, tehnologije i aktivizma, a prije i povremeno u poljima medija (u zajednici), digitalnog dizajna i neformalne edukacije. [[File:MaMa logo.png|MaMa logo<ref>{{Citiranje weba |url=http://rhizome.org/editorial/2009/jun/26/on-tour/ |title=On Tour |work=Rhizome |language=en |accessdate=2021-04-01}}</ref>|alt=MaMa logo|mini]] == Polja djelovanja == Od svojih početaka mi2 se formira oko zajednica koje povezuje interes za razna društvena i kulturna polja: 1) kritički usmjerene [[Digitalna umjetnost|digitalne umjetnosti]], film, glazba i književnost; 2) digitalna zajednička dobra: [[slobodni softver]], kultura i otvoreni pristup; 3) filozofija i teorija; 4) umrežavanje na polju kulture, zagovaranje i grassroot organiziranje; 5) zaštita javne domene i borba za prostornu pravdu.<ref>Brian Droitcour, [http://rhizome.org/editorial/2726 "On Tour: Southeastern Europe Travelogue, Part 2"], ''Rhizome'', 2009.</ref> Lokalno se mi2 najviše identificira sa društvenim i kulturnim centrom MaMa, gdje organizira suvremene kulturne, obrazovne i tehnološke programe, okuplja lokalnu hakersku zajednicu i osigurava otvoreni prostor za druge kulturne i civilne inicijative. Mi2 skrbi za profesionalni ali i amaterski (često interdisciplinarni) istraživački rad, neformalnu edukaciju i informiranje kulturnih djelatnika, aktivista, novinara, tehnologa, znastvenika, ali i drugih, te objavljuje i promovira radove istih i u digitalnim i tiskanim izdanjima.<ref>Zlatic, Vinko & Božičević, Miran & Stefancic, Hrvoje & Domazet, Mladen. (2006). Wikipedias: Collaborative web-based encyclopedias as complex networks. Physical review. E, Statistical, nonlinear, and soft matter physics. 74. 016115. 10.1103/PhysRevE.74.016115. </ref><ref>Klaudio Štefančić, [http://www.nettime.org/Lists-Archives/nettime-l-0807/msg00024.html "New Media Art in Croatia"], ''Nettime'', 2008. </ref> Medijski arhiv je javna biblioteka specijaliziranih naslova (često nedostupnih u javnim bibliotekama) sa oko 2000 publikacija (knjiga, časopisa, elektroničke građe) na teme kojima se bavi organizacija.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.mi2.hr/medijski-arhiv/ |title=MaMa medijski arhiv |work="novomedijska umjetnost i teorija, socijalna teorija i filozofija, aktivizam, rodni i queer studiji, digitalna politička ekonomija i pitanja prava intelektualnog vlasništva, kulturna politika, urbanizam..." |accessdate=2020-06-14}}</ref>[[Datoteka:Bob Stein in 2009.jpg|alt=Program u MaMa klubu, predavanje Bob Stein, 2009|mini|Predavanje [[:en:Robert Stein (computer pioneer)|Bob Stein]], MaMa klub net.kulture, 2009.]] == Rana povijest == Mi2 je formalno osnovan 12. veljače 1999. godine i djeluje sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Mi2 je započela svoje djelovanje po principu sličnom Ljubljanskog digitalnog medijskog laboratorija - [[Ljudmila]], kao media lab i dijeljeni uredski prostor za pristup internetu, te za webhosting, digitaliziranje i drugu tehničku podršku fokusiranu na civilni sektor, te za multimedijalnu edukaciju, produkciju i web izdavaštvo. Kasnje i razvoju vlastitih softwarskih riješenja poput TamTam wiki software i pripadajućeg web servisa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/sr/radionica-05-tamtam-software-za-web-kolaboraciju-aleksandar-erkalovic-multimedijalni-institut-zagreb |title=radionica 05: TamTam - software za web kolaboraciju, Aleksandar Erkalović, Multimedijalni Institut Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kuda.org/en/workshop-05-tamtam-collaborative-web-application-aleksandar-erkalovic-multimedia-institut-mi2-zagreb |title=workshop 05: TamTam - Collaborative Web Application, Aleksandar Erkalović, Multimedia Institut mi2, Zagreb |year=2003 |work=Kuda.org |accessdate=2020-06-14}}</ref> Od 14. svibnja 2000. godine djeluje kroz javni prostor društvenog i kulturnog centra ''MaMa'' (prvotno: ''klub net.kulture MaMa''), te je uskoro počela više djelovati u šire kulturnim i suradničkim modelima, poput [[Kuda]] (Novi Sad) s kojima surađuje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.youtube.com/watch?v=iSMyfMiufz4 |title=Conference: The Idea of Radical Media, panel: Networks Rooted - Early Medialabs as Forms of Critical Engagement (2013) Luka Frelih (Ljudmila) - Tomislav Medak (MaMa) - Zoran Pantelić (kuda.org) |publisher=Multimedijalni institut |accessdate=2020-06-14}}</ref> U prostoru osim svojih programa je redovito ugošćavao i aktivnosti organizacija poput [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]], [[WHW]] ili [[Platforma 9.81]] koji su bili neprofitnog karaktera i uključuju približno sličnu (sub)kulturnu publiku i zajednice, a koje do tada nisu imale prostor za okupljanja u centru Zagreba.<ref>.[http://subsol.c3.hu/subsol_2/contributors0/mi2text.html "Multimedia Institute (mi2): Zeljko Blace, Marcell Mars & Tomi Medak interviewed by Joanne Richardson"], ''subsol'' 2002. a kasnije u knjizi "Anarchitexts: A Subsol Anthology" - Joanne Richardson, u izdanju Autonomedia, 2003</ref> MaMa je naknadno u prostoru napustila internet caffe usluge, te oformila hacklab i podržala neformalne aktivnosti zajednice #[https://www.razmjenavjestina.org/ RazmjeneVještina]. Mi2 je u prvim godinama organizirala redovite godišnje izložbe, te mjesečne ili češće programe na teme oko digitalne kulture i medijske umjetnosti sa partnerima poput [[Hrvatsko društvo likovnih umjetnika|HDLU]]<nowiki/>a, [[Muzej moderne i suvremene umjetnosti|MMSU]] i [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH]]<nowiki/>a. Mi2/MaMa - je bila suorganizator, podrška organizaciji i domaćin pred-programa prvog [[Zagreb Pride#Gay Pride Zagreb 2002.|Zagreb Pride-a 2002.]] godine, te inicijator mrežama poput [[Savez udruga Klubtura|Klubtura]] i pokretima poput [[PravoNaGrad]]. Među velikim suradničkim projektima trebalo bi istaknuti ljetni program [[Otokultivator]] nastao u suradnji sa [[Klub Močvara|URK Močvara]] i [[EUASA]] (2001.-2003.) na otoku Visu u bivšoj vojarni.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.mochvara.hr/info/sto-je-urk- |title=Otokultivator - ljetna škola kulture (2001.-2003., otok Vis, u suradnji s Multimedijalnim institutom i Udrugom studenata arhitekture EASA Hrvatska), |accessdate=2020-06-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/vijenac/245/otok-kult-12094/ |title=Otok kult |author=Kruno Lokotar |date=2003-07-24 |work=Matica.hr |publisher=Matica Hrvatska |accessdate=2020-06-14}}</ref> Mi2 je također sa URK Močvara suorganizator festivala filmova o ljudskim pravima [[Human Rights Film Festivala]] koji djeluje do danas. == Vidljivost == Najvidljiviji od projekata prvih godina je svakako bio izdavački projekt i zajednica audio-vizualnih umjetnika [[EgoBoo.bits]], koja je pionirski u Hrvatskoj i regiji promovirala suvremenu glazbenu produkciju, otvoreni kod, medije i licence, kroz klubsku i DIY digitalnu kulturu, sa nemalom vidljivošću u mainstream medijima.<ref>Tomislav Medak, [http://homepage2.nifty.com/ISEA-Japan/inl/inl93a.html "Multimedia Institute - mi2"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, ''ISEA Newsletter'' #93, 2003.</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://interakcije.net/novimediji/egoboo-bits/ |title=Egoboo.bits |author=Marcell Mars |accessdate=2020-04-17}}</ref> Mi2 je prepoznat kao suorganizator koncerata i radionica elektronske glazbe, inicijator izdavačkih projekata i aktivnosti (medijska i queer teorija, filozofija, kulturologija...), povremenih izložbi, te je [[creativecommonswiki:wiki/Croatia|hrvatski lokalizator]] [[Creative Commons]] licenci.<ref>{{Citiranje weba |url=https://monoskop.org/MaMa#Publications |title=MaMa - Monoskop |work=monoskop.org |accessdate=2021-04-01}}</ref> Međunarodna i regionalna vidljivost mi2 nadrasla je krugove lokalne i regionalne medijske kulture, umjetnosti i aktivizma, relativno brzo nakon otvaranja MaMa centra, prvenstveno zbog svoje radikalne politike i otvorenih resursa,<ref>{{Citiranje knjige |title=Bastards of Utopia: Living Radical Politics after Socialism |origdate=201 |date=2015-04-06 |chapter=2 |language=Engleski |pages=82-84 |publisher=Indiana University Press |quote=The Multimedia Institute, whose most public face was MaMa, the Internet cafe, social club, lecture hall, and meeting space, was crucial resource to many of Zagreb's political and social subcultures.}}</ref> a kasnije zbog rada u zagovaračkim politikama i aktivizmu (osobito oko komercijalizacije javnog prostora i umrežavanja nezavisne kulture).<ref>{{Citiranje knjige |title=Leap into the city: Chișinău, Sofia, Pristina, Sarajevo, Warsaw, Zagreb, Ljubljana : cultural positions, political conditions : seven scenes from Europe |orig-year=2006 |editor=Katrin Klingan, Ines Kappert |pages=399 |publisher=DuMont Literatur und Kunst Verlag |quote=MULTIMEDIA INSTITUTE ml2 is a Zagreb-based nongovernmental organization dealing with critical digital culture, social theory, and cultural politics. It is primarily known for activities in its public interface net. culture club mama, its digital ...}}</ref> Među poznatijim gostima programa su bili i [[Jimmy Wales]], [[Richard Stallman]], [[Lawrence Lessig]], te drugi ključni promotori otvorenog, [[Slobodna programska podrška|slobodnog software]], sadržaja, licenci i metoda vezanih uz takve kolaboracije. Svoj rad mi2 (kao MaMa, mi2lab i [[EgoBoo.bits]]) opsežnije međunarodno predstavila na brojnim konferencijama ali i festivalima poput [[ctm]] i [[transmediale]] festivala u Berlinu unutar programa 2004 godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |title=Arhivirana kopija |journal= |archive-url=https://web.archive.org/web/20200607223238/https://transmediale.de/sites/default/files/public/node/publication/field_pubpdf/39138/P00026.pdf |archive-date=7. lipnja 2020. |access-date=7. lipnja 2020. }}</ref> Multimedijalni institut je opisan u istraživanje [[wikidata:Q105846033|CreatingCommons]] i referiran u knjizi ''Aesthetics of the Commons'' kao primjer institucionalne inovacije u polju digitalnih zajedničkih dobara (digital commons).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.diaphanes.net/titel/aesthetics-of-the-commons-6419 |title=Shusha Niederberger (Hg.), Cornelia Sollfrank (Hg.), Felix Stalder (Hg.): Aesthetics of the Commons |work=www.diaphanes.net |language=de |accessdate=2021-03-10}}</ref> == Vidi još == * [http://mama.mi2.hr/ Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140327084633/http://mama.mi2.hr/ |date=27. ožujka 2014. }} *[https://www.discogs.com/label/8687-Egoboobits Discogs listings of EgoBoo.bits releases] * [https://monoskop.org/MaMa Monoskop wiki o (primarno novomedijskoj) kulturi i umjetnosti u regiji] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Hrvatska umjetnost]] [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mediji]] [[Kategorija:Organizacije u Zagrebu]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]] c3efzwqbmf0r2y964q1xqbm5nrsbwpj 4 4670279 41263209 41233949 2022-08-25T23:01:46Z Vipz 151311 dodana kategorija [[:Kategorija:Wikipedia kampanje|Wikipedia kampanje]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki '''Wikipedia20''' (ili Wikipedia@20) je naziv kampanje koju je [[Zaklada Wikimedija]] potaknula za proslavu dvadeset godina od početka Wikipedije. Usljed pandemijskih uvjeta izostala je središnji rođendanska proslava u korist cjelogodišnjih globalnih online i regionalno/lokalno online/hibridnih aktivnosti na tu temu. {{TOCright}} [[Datoteka:Wikipedia20 custom mark.svg|Wikipedia20 custom mark.svg]] == Wikipedia @ 20 online aktivnosti == === Abstract Wikipedia - [[Zdenko Denny Vrandečić|Zdenko (Denny) Vrandečić]] === [[File:Dr. Denny Vrandečić - fisheye lens.jpg|thumb|Dr. Zdenko Denny Vrandečić]] 2021-12-27 u 18:00 predavanje i razgovor u organizaciji [[Mi2-MaMa]], potporu je dala [[Zaklada Wikimedija]], te podršku [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW inicijativa]], [[Wikipedija:OpenGLAM Croatia|Open GLAM]] i [[Gradska knjižnica Rijeka]] >> https://www.facebook.com/events/2748605202108357 Apstraktna Wikipedija projekt je koji razvija novi način višejezičnog stvaranja enciklopedijskog sadržaja. Omogućuje da po prvi puta na različitim jezicima urednici i čitatelji dopunjuju zajedničke podatke, znanja i sadržaje svih Wikipedija. Cilj je projekta olakšati višejezičnu suradnja među različitim instancama i poboljšati doživljaj Wikipedija čitatelja na svim jezicima. O ovoj inovaciji u sferi besplatnog i slobodnog znanja govori programer i inicijator projekta Apstraktna Wikipedija Dr. Zdenko (Denny) Vrandečić, a u razgovoru će nam se pridružiti tehnolozi Vladimir Klemo i Miloš Rančić. Uz predavanje objavit ćemo i prijevod eseja o Apstraktnoj Wikipediji objavljenog u sklopu izdavačkog projekta Wikipedia@20 (izdavač MIT Press, 2020.), u prijevodu Miljenke Buljević. Predavanje se održava u sklopu programa kojim se obilježava 20 godina postojanja Wikipedije. U posljednjem tjednu jubilarne godine, grupa organizacija, kolektiva i pojedinaca_ki okupljenih oko CreativeCommons-a i Wikimedija poput HrW i OpenGLAM inicijativa organizira niz online aktivnosti koja će reflektirati povijest i budućnost najdugovječnijih projekta otvorenog i slobodnog znanja i web medija. Predavanja i razgovori tematiziraju povijest Wikipedije i njezinu širu važnost za Access to Knowledge (A2K) pokret, recentne projekte poput Apstraktne Wikipedije i perspektive digitalnih zajedničkih dobara. Predavanje se odvija na platformi Zoom za pozvane i potvrđene sudionike, sa prenosom na Facebooku. Snimka predavanja ostat će dostupna na računima Multimedijalnog instituta društvenih mreža (FB: Mama Zagreb, YouTube: Mama na zahtjev), ali i na serverima slobodnih sadržaja Wikimedija Commonsa, Archive.org i Cultural Broadcasting Archive https://cba.media. Moderator događaja i koordinator projekta za Multimedijalni institut je Željko Blaće (HrW Inicijativa), a uz potporu Zaklade Wikimedija, te podršku Gradske knjižnice Rijeka. Za više informacija: https://hr.wikipedia.org/wiki/Zdenko_Denny_Vrandečić https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:HrW_inicijativa https://hr.wikipedia.org/wiki/Zaklada_Wikimedija == Članci objavljeni u hrvatskim medijima == * [[Deutsche Welle]] piše popularno:<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/hr/wikipedia-20-godina-online-enciklopedije/a-56237251|title= Wikipedia: 20 godina online-enciklopedija|last=Greb|first=Verena|date=2021-01-15|work=DW|language=hr |accessdate=2021-01-31}}</ref><blockquote>''Wikipedia: 20 godina online-enciklopedije: Wikipedia slavi rođendan! Već 20 godina ljudi diljem svijeta na online-leksikonu traže informacije koje im na raspolaganje stavljaju drugi ljudi. Potražili smo odgovore na osam važnih pitanja.''</blockquote> * [[Kulturpunkt|Kulturpunkt.hr]] piše informativno:<ref>{{Citiranje weba|url=https://kulturpunkt.hr/content/esencijalna-infrastruktura-za-slobodno-znanje|title=Esencijalna infrastruktura za slobodno znanje|work=kulturpunkt|accessdate=2021-01-31}}</ref><blockquote>''Esencijalna infrastruktura za slobodno znanje: U 20 godina postojanja Wikipedija je od participativne enciklopedije postala globalni pokret za otvoreni pristup informacijama, a pozitivne pomake bilježi i njena hrvatska inačica.''</blockquote> * [[Gradska knjižnica Rijeka|Gradske knjižnica Rijeka]] piše edukativno:<ref>{{Citiranje weba|url=https://gkr.hr/Magazin/Teme/Wikipedijinih-prvih-20-iliti-zasto-participativnost-i-otvorenost-znanja-sada-imaju-jos-vise-smisla|title=Wikipedijinih prvih 20 iliti zašto participativnost i otvorenost znanja sada imaju (još više) smisla?|work=Gradska knjižnica Rijeka|language=hr-HR|accessdate=2021-01-31}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://brickzine.hr/wikipedijinih-prvih-20-iliti-zasto-participativnost-i-otvorenost-znanja-sada-imaju-jos-vise-smisla/|title=Wikipedijinih prvih 20 iliti zašto participativnost i otvorenost znanja sada imaju (još više) smisla?|date=2021-01-15|work=Brickzine|language=hr|accessdate=2021-01-31}}</ref><blockquote>''Wikipedijinih prvih 20 iliti zašto participativnost i otvorenost znanja sada imaju (još više) smisla?: Wikipedija je kao nekomercijalna, participativna i otvorena enciklopedija na engleskom jeziku postala neupitno najrelevantniji enciklopedijski projekt našeg vremena, no osim toga postala je i resurs ne samo za stjecanja znanja, već i metoda kako djelovati na način koji podrazumijeva participativnost i otvorenost, te kako stvarati takav okoliš.''</blockquote> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] 5ed3j5r1gzqjoipdzoj7yvcbldw3zjd 4 4670281 41263210 41258943 2022-08-25T23:02:16Z Vipz 151311 dodana kategorija [[:Kategorija:Wikipedia kampanje|Wikipedia kampanje]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki [[File:Croatian Wikipedia noLongerTEEN logo femQueerRAINBOW.svg|thumb|HrW inicijativa nema fiksni logotip, nego modificira postojeće kao dio svog diskurzivnog i vizualnog pristupa problemu fiksnog i normativnog identiteta]] [[File:Smoqua 2021, Radionica o wikipediji.jpg|thumb|Radionica, Rijeka, 2021.]] '''HrW inicijativa''' bavi se praksama na Wikimedijinim projektima i Wikipediji, kao najvećem i dugovječnijem projektu otvorenog pristupa znanju, informacijama i medijima na internetu. To radi upotrebom Wikimedijinih resursa i metoda, na primjeru korištenja Wikimedijinih servisa/alata/sadržaja/procesa i softvera MediaWiki, kako iz tehnološke, tako i iz organizacijske perspektive. Posebno se bavi temama vidljivosti, relevantnosti, raznovrsnosti i uključivosti sadržaja, sudionika i praksi, informiranjem, inspiriranjem, osnaživanjem, sudjelovanjem i educiranjem raznovrsnih socijalnih grupa i pojedinaca. Nastala je početkom 2020. kao projekt serije edukativnih radionica<ref>{{Citiranje weba|url=https://kulturpunkt.hr/content/povezivanje-iskustava-i-dijeljenje-znanja|title=Povezivanje iskustava i dijeljenje znanja|work=kulturpunkt|accessdate=2021-04-11}}</ref> i webinara<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.h-alter.org/vijesti/wikimedijima-za-ljudska-prava|title=Wikimedijima za ljudska prava|work=H-Alter - Udruga za medijsku kulturu|language=hr|accessdate=2021-04-11}}</ref> te promotivnih i koordinacijskih djelatnosti.<ref>{{Citiranje weba|url=https://kulturpunkt.hr/content/esencijalna-infrastruktura-za-slobodno-znanje|title=Esencijalna infrastruktura za slobodno znanje|work=kulturpunkt|accessdate=2021-04-11}}</ref> HrW kao neformalna inicijativa proširuje opseg diskurzivnim i zagovaračkim radom za otvorene i održive medije. Fokus je uglavnom na deficitnim sadržajima, manjinskim i ranjivim skupinama te feminističkim, ''queer'' i antirasističkim metodama rada. U tom pogledu HrW inicijativa slična je etabliranim progresivnim Wikimedijinim inicijativama poput [[Art+Feminism]], [[AfroCROWD]], [[Les sans pagEs]] i drugima. [[File:OOM-HrW-Feminist-and-Queer-Wikimedians-Zagreb Pride-Povorka ponosa2021.jpg|thumb|Članice_ovi HrW inicijative na Zagrebačkoj povorci ponosa 2021.]] === Publikacije === * [[20 GODINA OTVORENIH I ODRŽIVIH MEDIJA - Wikipedia + Creative Commons]] u fanzinu Beta Vulgaris, Split 2021. === Partnerstva === * 2020 https://www.clubture.org/arhivska-mapa/projekt/249 [[File:Krvavica workshop HRV 2020 August.jpg|thumb|Workshop, Krvavica, 2020.]] === Recentne aktivnosti i planovi === [[File:OOM CLUBTURE messy LOGOS AIDSday.png|thumb|2021. promo za webinar]] * 2021/12/26-31 Wikipedia @ 20 program online aktivnosti povodom 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih otvorenih i slobodnih digitalnih zajedničkih dobara * 2021/12/10 OOM (otvoreniji i održiviji mediji) panel i webinar HrW inicijative # [https://www.facebook.com/events/271279211640193 checkInEditON] * 2021/12/06 OOM follow-up PaRITER radionica uređivanja Wikipedije [https://www.facebook.com/events/605457383909913/ online] * 2021/11/13 Konferencija N00LA https://noola.iskorak.hr/popravimo-wikipediju * 2021/11/05 Sudjelovanje u radijskoj emisiji #Nevidljive na Radiju Roža<ref>{{Citiranje weba|title=Mixcloud|url=https://www.mixcloud.com/RadioRoza/nevidljive-17/|access-date=2021-11-12|website=www.mixcloud.com}}</ref> * 2021/10/08-09 OOM panel "[https://pariter.hr/u-rijeci-odrzan-panel-zene-i-mediji-zauzimanje-prostora/ Žene i mediji - zauzimanje prostora]" i radionica u Rijeci na [http://www.lori.hr/hr/umjetnost/smoqua-festival/1086-smoqua-festival-queer-i-feministicke-kulture-nemapirani-teritoriji festivalu SmoQua] * 2021/10/02 radionica u Zagrebu i online na festivalu Fubar [https://web.facebook.com/events/963782411205688/ FB] * 2021/09/24-25 u suradnji s udrugom [[Nacrt:Roditelji u akciji (udruga)|RODA.hr]] – prvi maraton WikiOna<ref>{{Citiranje weba|title=Kako je RODA okupila pedesetak žena koje uređuju Wikipediju|url=https://www.nacional.hr/kako-je-roda-okupila-pedesetak-zena-koje-ureduju-wikipediju/|access-date=2021-09-27|website=NACIONAL.HR|language=hr}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2021-11-02|title=WikiOna: Kako se 50-ak žena uhvatilo uređivanja hrvatske Wikipedije (i zašto)|url=https://www.netokracija.com/wikiona-hrvatska-wikipedia-184753|access-date=2021-11-14|website=Netokracija|language=hr}}</ref> * 2021/06/17-19 OOM radionica u Splitu + produkcija materijala * 2021/06/17-07/17 OOM radionica i produkcija u Splitu uz mjesec Pridea [https://www.facebook.com/events/176694754306242 FB#1] [https://www.facebook.com/events/334840064908564 FB#2] * 2021/05/09 OOM panel i radionica u Zagrebu na VFF-u [https://web.facebook.com/events/205771527816781/ FB] [https://www.kulturpunkt.hr/content/participacijom-protiv-diskriminacije KulturPunkt] === Radionice u 2020. godini === * Rijeka – U Gradskoj knjižnici Rijeka 4. srpnja realizirana je radionica "ABC - XYZ o Wikipediji i Wikimedijima" [https://gkr.hr/Magazin/Najave/Radionica-uredivanja-i-pisanja-ABC-XYZ-o-Wikipediji-i-Wikimedijima]. * Gradac – U dvorištu Općine Gradac održana je 90-minutna radionica Wiki ABC o internetskoj enciklopediji Wikipediji, Wikimedijima, o Local Wikipediji te o stvaranju i postavljanju sadržaja na njima. * Krvavica – Na plaži uz kompleks bivšeg Lječilišta Krvavica (4 km udaljenosti od Makarske) 2. kolovoza održana je 90-minuta radionica "ABC WikiMedija i Digitalna javna domena informiranja". * Split – U LGBT Centru u Splitu 12. rujna održana je radionica "ABC - HRW o Wikipediji i Wikimedijima" na kojoj su se sudionici informirali o Wiki svijetu, naučili kako uređivati članke na Wikipediji, što su Wikimediji te kako razviti prakse suradnji na toj platformi. * Zagreb – Radionica je održana 9. prosinca u sklopu festivala Human Rights Film koji se u potpunosti održao na internetu, pa je tako i radionica održana kao webinar "ABC Wikipedije/Wikimedija za ljudska prava @HRFF". Obrađeni su Wikimedijini projekti, revidirani već postojeći sadržaji i nadopunjena je baza člancima iz različitih područja s naglaskom na ljudska prava. == U medijima == {{Izvori}} == Naše poveznice == * [https://web.facebook.com/HRW-101237314871210 Facebook stranica] [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] 0butjqz4pgve7ti6uct8zsrb4nksupj 4 4670282 41263204 41233883 2022-08-25T22:54:28Z Kwamikagami 4268 wikitext text/x-wiki '''20 GODINA OTVORENIH I ODRŽIVIH MEDIJA - Wikipedia + Creative Commons''' Bez obzira na to zanimaju li vas enciklopedistika, participativnost, otvoreni sadržaji ili otvoreni software/kod, trebala bi vas zaintrigirati činjenica da je Wikipedija ove godine navršila 20 godina i da kontinuirano spada među 20 najpopularnijih internetskih stranica (često među prvih pet) kao jedina neprofitna, dok su se svi ostali „uspješnici” izmijenili. Podacima na Wikipediji služe se svi veliki pretraživači; od Googlea i Facebooka preko Appleove Siri do Amazonove Alexe, a njezin [[MediaWiki]] software koriste i mnogi drugi projekti za internetsko publiciranje ili unutarnje baze znanja UN agencija, preko sveučilišta do komunalnih i hobističkih internetskih projekata.[[Datoteka:MediaWiki-2020-logo.svg|160px|alt=Media Wiki logo|desno|bezokvira]] [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] ima za cilj raditi na pitanjima vidljivosti, raznovrsnosti i relevantnosti otvorenih i besplatnih online sadržaja, ali i šire djelovati kroz informiranje, osnaživanje, inspiriranje i educiranje raznovrsnih socijalnih grupa — osobito onih iz civilnog sektora, akademskih krugova, alternativne kulture i kulture mladih. Projekt OOM nastao je relativno spontano i ad-hoc (unutar [[S.u. Klubtura|S.u. Klubture]]) nakon kratkog istraživanja i koordiniranja udruga koje su u svom djelovanju imale relevantna iskustva i agende: [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Zagreb) kao promotor_ica otvorenog koda i sadržaja te pionir_ka i lokalizator_ka [[Creative Commons]] sustava licenciranja za Hrvatsku (također slavi 20 godina), kao i udruga s povijesti medijskoga aktivizma i online kulture; [[PaRITER]] (Rijeka) s iskustvima u promociji, edukaciji i podršci radu na temu rodne zastupljenosti, kao i u uređivanju wikipedijskih stranica; [[queerANarchive]] (Split) posvećen_a mapiranju znanja i perspektiva iz queer povijesti. Na radionicama dijelimo osnovne informacije popraćene temeljnim praksama. Istovremeno otvaramo i neke jako specifične, „ekspertne” meta-rasprave o odnosima i praksama zajednica, odnosno tzv. 'Community of Practice' u Wiki (eko)sustavima, koje nisu očite i lako razumljive, a tiču se (samo)kritike i potencijala inovacije. Nije nam cilj približiti pojedince samo tehnologiji, sadržajima ili postojećim zajednicama korisnika, već i obratno. Praksu vratiti njezinoj kritici, potaknuti samorefleksiju i pomicati etablirane metode rada s tehnologijom, da budu bliža nama i primjerenija našim potrebama jer su (pre)često neadresirane ili marginalizirane u ime "idealnih" normi i tzv. „mainstream” korisnika, za koje je upitno postoje li ili su samo rezultat statističke normalizacije istraživanja potrošačkih navika. Wikipediju su dominantno oblikovali pojedinci_ke s određenim privilegijama, što se reflektira i na sadržaj i na način rada i organiziranja. To otvara pitanja kako diverzificirati demografsku sliku Wikipedijine zajednice, njezin sadržaj i organizaciju? Pitanje je moguće dodatno izoštriti - kako decentralizirati Anglofone, Bijele, Heteronormativne, Muške, Srednjoklasne, Srednjovječne, Ableističke i druge norme, bez da se adresiraju pojedinačno, odvojene jedna od druge, i ne nužno navedenim redoslijedom. Važno je uključiti što više različitih grupa i pojedinaca_ki, iskustava i praksi i to na što više načina. Ovaj je rad pokušaj da se uvedu neka iskustva dijeljenoga znanja u digitalnu mrežu solidarnosti i zajedničkih digitalnih dobara, koristeći iskustva i resurse Wikipedije, njezinih sestrinskih, Wikimedijinih projekata, liberalnih CreativeCommons i GNU GPL licenci te drugih alata, servisa i metoda. Baš u 2021. godini [[Zaklada Wikimedija]], koja infrastrukturno opslužuje sve Wikimedijine projekte, pravno zastupa i održava resurse oko Wikipedije i Wikimedije, donosi [[Universal Code of Conduct]] (koji štiti manjine). Wikipedija na hrvatskom jeziku napunila je 18 godina i napokon se popravlja na područjima sadržaja, upravljanja, diskriminacije i participacije, nakon bar decenije stagnacije u nacionalizmu (napomena: sve wikipedije su globalne i jezične instance nisu nacionalni projekti). [[Datoteka:Art + Feminism Transgender Mark.svg|160px|alt=ART+FEMINISM logo with trans aspect|desno|bezokvira]] OOM partneri u fokusu imaju rodnu pravdu, LGBTIQ+ socijalizaciju i medijsku kulturu. Cilj su kako vidljivost tema tako i osnaživanje grupa i pojedinki_aca kroz medijsku edukaciju, koordinaciju, suradnju i samodokumentiranje kulture i aktivizma. Organizacije će primjenjivati queer i feminističke metode rada koje prakticiraju progresivne inicijative poput [[Art+Feminism|ART+FEMINISM]], a koje uključuju skrb-brigu za jednaku dostupnost i ugodnu atmosferu, kao i za sigurne prostore i check-in pristupe za grupe koje su ranjive, izložene traumatičnim iskustvima ili diskriminaciji. U vrijeme pandemije ranjive su osobe u dodatnom stresu zbog nemogućnosti fizičke socijalizacije, a korporativne socijalne mreže često više odmažu nego koriste. Stjecanje medijskih i metodoloških vještina dijeljenja znanja i iskustava u zajednici na siguran i ugodan način, koristeći nekomercijalne i održive tehnologije (bez algoritamskih manipulacija!), a po principima uključivosti i u svrhu osnaživanja, često ima emancipirajuće i inspirirajuće efekte na pojedince_ke i zajednicu. '''Pridružite se!''' <blockquote><small>Prva verzija ovog eseja objavljena je u 20. broju fanzina "Beta Vulgaris" s uvodom: Udruga queerANarchive početkom je 2020. godine pristupila HrW projektu i inicijativi koja se bavi Wiki kulturom i edukacijom te je u Splitu održala radionicu „ABC - HrW o Wikipediji i Wikimedijima” u sklopu projektnih suradnji Saveza udruga Klubtura i neformalne partnerske mreže udruga i pojedinaca. U 2021. započinje s novom serijom aktivnosti koje uključuju i diskurzivne i promotivne formate projekta otvorenijih i održivijih medija - OOM, s aktivnostima oko Splitskog Pridea / qFEST. Realizaciji se pridružila i ''Redakcija'' tj. kolektiv ''Rad.ni.K.''</small></blockquote> [[Kategorija:Esej]] [[Kategorija:Wikipedijini eseji]] glcvo6tvb0lsv1kwp8udfqfm4l28bm4 41263205 41263204 2022-08-25T22:55:06Z Kwamikagami 4268 wikitext text/x-wiki '''20 GODINA OTVORENIH I ODRŽIVIH MEDIJA - Wikipedia + Creative Commons''' Bez obzira na to zanimaju li vas enciklopedistika, participativnost, otvoreni sadržaji ili otvoreni software/kod, trebala bi vas zaintrigirati činjenica da je Wikipedija ove godine navršila 20 godina i da kontinuirano spada među 20 najpopularnijih internetskih stranica (često među prvih pet) kao jedina neprofitna, dok su se svi ostali „uspješnici” izmijenili. Podacima na Wikipediji služe se svi veliki pretraživači; od Googlea i Facebooka preko Appleove Siri do Amazonove Alexe, a njezin [[MediaWiki]] software koriste i mnogi drugi projekti za internetsko publiciranje ili unutarnje baze znanja UN agencija, preko sveučilišta do komunalnih i hobističkih internetskih projekata.[[Datoteka:MediaWiki-2020-logo.svg|160px|alt=Media Wiki logo|desno|bezokvira]] [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] ima za cilj raditi na pitanjima vidljivosti, raznovrsnosti i relevantnosti otvorenih i besplatnih online sadržaja, ali i šire djelovati kroz informiranje, osnaživanje, inspiriranje i educiranje raznovrsnih socijalnih grupa — osobito onih iz civilnog sektora, akademskih krugova, alternativne kulture i kulture mladih. Projekt OOM nastao je relativno spontano i ad-hoc (unutar [[S.u. Klubtura|S.u. Klubture]]) nakon kratkog istraživanja i koordiniranja udruga koje su u svom djelovanju imale relevantna iskustva i agende: [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Zagreb) kao promotor_ica otvorenog koda i sadržaja te pionir_ka i lokalizator_ka [[Creative Commons]] sustava licenciranja za Hrvatsku (također slavi 20 godina), kao i udruga s povijesti medijskoga aktivizma i online kulture; [[PaRITER]] (Rijeka) s iskustvima u promociji, edukaciji i podršci radu na temu rodne zastupljenosti, kao i u uređivanju wikipedijskih stranica; [[queerANarchive]] (Split) posvećen_a mapiranju znanja i perspektiva iz queer povijesti. Na radionicama dijelimo osnovne informacije popraćene temeljnim praksama. Istovremeno otvaramo i neke jako specifične, „ekspertne” meta-rasprave o odnosima i praksama zajednica, odnosno tzv. 'Community of Practice' u Wiki (eko)sustavima, koje nisu očite i lako razumljive, a tiču se (samo)kritike i potencijala inovacije. Nije nam cilj približiti pojedince samo tehnologiji, sadržajima ili postojećim zajednicama korisnika, već i obratno. Praksu vratiti njezinoj kritici, potaknuti samorefleksiju i pomicati etablirane metode rada s tehnologijom, da budu bliža nama i primjerenija našim potrebama jer su (pre)često neadresirane ili marginalizirane u ime "idealnih" normi i tzv. „mainstream” korisnika, za koje je upitno postoje li ili su samo rezultat statističke normalizacije istraživanja potrošačkih navika. Wikipediju su dominantno oblikovali pojedinci_ke s određenim privilegijama, što se reflektira i na sadržaj i na način rada i organiziranja. To otvara pitanja kako diverzificirati demografsku sliku Wikipedijine zajednice, njezin sadržaj i organizaciju? Pitanje je moguće dodatno izoštriti - kako decentralizirati Anglofone, Bijele, Heteronormativne, Muške, Srednjoklasne, Srednjovječne, Ableističke i druge norme, bez da se adresiraju pojedinačno, odvojene jedna od druge, i ne nužno navedenim redoslijedom. Važno je uključiti što više različitih grupa i pojedinaca_ki, iskustava i praksi i to na što više načina. Ovaj je rad pokušaj da se uvedu neka iskustva dijeljenoga znanja u digitalnu mrežu solidarnosti i zajedničkih digitalnih dobara, koristeći iskustva i resurse Wikipedije, njezinih sestrinskih, Wikimedijinih projekata, liberalnih CreativeCommons i GNU GPL licenci te drugih alata, servisa i metoda. Baš u 2021. godini [[Zaklada Wikimedija]], koja infrastrukturno opslužuje sve Wikimedijine projekte, pravno zastupa i održava resurse oko Wikipedije i Wikimedije, donosi [[Universal Code of Conduct]] (koji štiti manjine). Wikipedija na hrvatskom jeziku napunila je 18 godina i napokon se popravlja na područjima sadržaja, upravljanja, diskriminacije i participacije, nakon bar decenije stagnacije u nacionalizmu (napomena: sve wikipedije su globalne i jezične instance nisu nacionalni projekti). [[Datoteka:Art+Feminism Transgender Mark.svg|160px|alt=ART+FEMINISM logo with trans aspect|desno|bezokvira]] OOM partneri u fokusu imaju rodnu pravdu, LGBTIQ+ socijalizaciju i medijsku kulturu. Cilj su kako vidljivost tema tako i osnaživanje grupa i pojedinki_aca kroz medijsku edukaciju, koordinaciju, suradnju i samodokumentiranje kulture i aktivizma. Organizacije će primjenjivati queer i feminističke metode rada koje prakticiraju progresivne inicijative poput [[Art+Feminism|ART+FEMINISM]], a koje uključuju skrb-brigu za jednaku dostupnost i ugodnu atmosferu, kao i za sigurne prostore i check-in pristupe za grupe koje su ranjive, izložene traumatičnim iskustvima ili diskriminaciji. U vrijeme pandemije ranjive su osobe u dodatnom stresu zbog nemogućnosti fizičke socijalizacije, a korporativne socijalne mreže često više odmažu nego koriste. Stjecanje medijskih i metodoloških vještina dijeljenja znanja i iskustava u zajednici na siguran i ugodan način, koristeći nekomercijalne i održive tehnologije (bez algoritamskih manipulacija!), a po principima uključivosti i u svrhu osnaživanja, često ima emancipirajuće i inspirirajuće efekte na pojedince_ke i zajednicu. '''Pridružite se!''' <blockquote><small>Prva verzija ovog eseja objavljena je u 20. broju fanzina "Beta Vulgaris" s uvodom: Udruga queerANarchive početkom je 2020. godine pristupila HrW projektu i inicijativi koja se bavi Wiki kulturom i edukacijom te je u Splitu održala radionicu „ABC - HrW o Wikipediji i Wikimedijima” u sklopu projektnih suradnji Saveza udruga Klubtura i neformalne partnerske mreže udruga i pojedinaca. U 2021. započinje s novom serijom aktivnosti koje uključuju i diskurzivne i promotivne formate projekta otvorenijih i održivijih medija - OOM, s aktivnostima oko Splitskog Pridea / qFEST. Realizaciji se pridružila i ''Redakcija'' tj. kolektiv ''Rad.ni.K.''</small></blockquote> [[Kategorija:Esej]] [[Kategorija:Wikipedijini eseji]] haz56pooiv090amtcayuv3zg2ihe4ev 41263211 41263205 2022-08-25T23:02:29Z Vipz 151311 dodana kategorija [[:Kategorija:Wikipedia kampanje|Wikipedia kampanje]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki '''20 GODINA OTVORENIH I ODRŽIVIH MEDIJA - Wikipedia + Creative Commons''' Bez obzira na to zanimaju li vas enciklopedistika, participativnost, otvoreni sadržaji ili otvoreni software/kod, trebala bi vas zaintrigirati činjenica da je Wikipedija ove godine navršila 20 godina i da kontinuirano spada među 20 najpopularnijih internetskih stranica (često među prvih pet) kao jedina neprofitna, dok su se svi ostali „uspješnici” izmijenili. Podacima na Wikipediji služe se svi veliki pretraživači; od Googlea i Facebooka preko Appleove Siri do Amazonove Alexe, a njezin [[MediaWiki]] software koriste i mnogi drugi projekti za internetsko publiciranje ili unutarnje baze znanja UN agencija, preko sveučilišta do komunalnih i hobističkih internetskih projekata.[[Datoteka:MediaWiki-2020-logo.svg|160px|alt=Media Wiki logo|desno|bezokvira]] [[Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] ima za cilj raditi na pitanjima vidljivosti, raznovrsnosti i relevantnosti otvorenih i besplatnih online sadržaja, ali i šire djelovati kroz informiranje, osnaživanje, inspiriranje i educiranje raznovrsnih socijalnih grupa — osobito onih iz civilnog sektora, akademskih krugova, alternativne kulture i kulture mladih. Projekt OOM nastao je relativno spontano i ad-hoc (unutar [[S.u. Klubtura|S.u. Klubture]]) nakon kratkog istraživanja i koordiniranja udruga koje su u svom djelovanju imale relevantna iskustva i agende: [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Zagreb) kao promotor_ica otvorenog koda i sadržaja te pionir_ka i lokalizator_ka [[Creative Commons]] sustava licenciranja za Hrvatsku (također slavi 20 godina), kao i udruga s povijesti medijskoga aktivizma i online kulture; [[PaRITER]] (Rijeka) s iskustvima u promociji, edukaciji i podršci radu na temu rodne zastupljenosti, kao i u uređivanju wikipedijskih stranica; [[queerANarchive]] (Split) posvećen_a mapiranju znanja i perspektiva iz queer povijesti. Na radionicama dijelimo osnovne informacije popraćene temeljnim praksama. Istovremeno otvaramo i neke jako specifične, „ekspertne” meta-rasprave o odnosima i praksama zajednica, odnosno tzv. 'Community of Practice' u Wiki (eko)sustavima, koje nisu očite i lako razumljive, a tiču se (samo)kritike i potencijala inovacije. Nije nam cilj približiti pojedince samo tehnologiji, sadržajima ili postojećim zajednicama korisnika, već i obratno. Praksu vratiti njezinoj kritici, potaknuti samorefleksiju i pomicati etablirane metode rada s tehnologijom, da budu bliža nama i primjerenija našim potrebama jer su (pre)često neadresirane ili marginalizirane u ime "idealnih" normi i tzv. „mainstream” korisnika, za koje je upitno postoje li ili su samo rezultat statističke normalizacije istraživanja potrošačkih navika. Wikipediju su dominantno oblikovali pojedinci_ke s određenim privilegijama, što se reflektira i na sadržaj i na način rada i organiziranja. To otvara pitanja kako diverzificirati demografsku sliku Wikipedijine zajednice, njezin sadržaj i organizaciju? Pitanje je moguće dodatno izoštriti - kako decentralizirati Anglofone, Bijele, Heteronormativne, Muške, Srednjoklasne, Srednjovječne, Ableističke i druge norme, bez da se adresiraju pojedinačno, odvojene jedna od druge, i ne nužno navedenim redoslijedom. Važno je uključiti što više različitih grupa i pojedinaca_ki, iskustava i praksi i to na što više načina. Ovaj je rad pokušaj da se uvedu neka iskustva dijeljenoga znanja u digitalnu mrežu solidarnosti i zajedničkih digitalnih dobara, koristeći iskustva i resurse Wikipedije, njezinih sestrinskih, Wikimedijinih projekata, liberalnih CreativeCommons i GNU GPL licenci te drugih alata, servisa i metoda. Baš u 2021. godini [[Zaklada Wikimedija]], koja infrastrukturno opslužuje sve Wikimedijine projekte, pravno zastupa i održava resurse oko Wikipedije i Wikimedije, donosi [[Universal Code of Conduct]] (koji štiti manjine). Wikipedija na hrvatskom jeziku napunila je 18 godina i napokon se popravlja na područjima sadržaja, upravljanja, diskriminacije i participacije, nakon bar decenije stagnacije u nacionalizmu (napomena: sve wikipedije su globalne i jezične instance nisu nacionalni projekti). [[Datoteka:Art+Feminism Transgender Mark.svg|160px|alt=ART+FEMINISM logo with trans aspect|desno|bezokvira]] OOM partneri u fokusu imaju rodnu pravdu, LGBTIQ+ socijalizaciju i medijsku kulturu. Cilj su kako vidljivost tema tako i osnaživanje grupa i pojedinki_aca kroz medijsku edukaciju, koordinaciju, suradnju i samodokumentiranje kulture i aktivizma. Organizacije će primjenjivati queer i feminističke metode rada koje prakticiraju progresivne inicijative poput [[Art+Feminism|ART+FEMINISM]], a koje uključuju skrb-brigu za jednaku dostupnost i ugodnu atmosferu, kao i za sigurne prostore i check-in pristupe za grupe koje su ranjive, izložene traumatičnim iskustvima ili diskriminaciji. U vrijeme pandemije ranjive su osobe u dodatnom stresu zbog nemogućnosti fizičke socijalizacije, a korporativne socijalne mreže često više odmažu nego koriste. Stjecanje medijskih i metodoloških vještina dijeljenja znanja i iskustava u zajednici na siguran i ugodan način, koristeći nekomercijalne i održive tehnologije (bez algoritamskih manipulacija!), a po principima uključivosti i u svrhu osnaživanja, često ima emancipirajuće i inspirirajuće efekte na pojedince_ke i zajednicu. '''Pridružite se!''' <blockquote><small>Prva verzija ovog eseja objavljena je u 20. broju fanzina "Beta Vulgaris" s uvodom: Udruga queerANarchive početkom je 2020. godine pristupila HrW projektu i inicijativi koja se bavi Wiki kulturom i edukacijom te je u Splitu održala radionicu „ABC - HrW o Wikipediji i Wikimedijima” u sklopu projektnih suradnji Saveza udruga Klubtura i neformalne partnerske mreže udruga i pojedinaca. U 2021. započinje s novom serijom aktivnosti koje uključuju i diskurzivne i promotivne formate projekta otvorenijih i održivijih medija - OOM, s aktivnostima oko Splitskog Pridea / qFEST. Realizaciji se pridružila i ''Redakcija'' tj. kolektiv ''Rad.ni.K.''</small></blockquote> [[Kategorija:Esej]] [[Kategorija:Wikipedijini eseji]] [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] r99d59hnupo000mca7l83es1nk7votd 0 4670306 41263238 41234061 2022-08-26T00:32:55Z Vipz 151311 Premjestio generalan sadržaj na [[Umjetnički aktivizam]], prebacio izmjene originalnog sadržaja iz HR članka. wikitext text/x-wiki '''[[Umjetnički aktivizam]]''' ili '''artivizam''' u '''[[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' razvija se od početka [[1980-e|1980-ih]] godina [[20. vijek|20. stoljeća]] do danas, kroz dva glavna pravca: [[feminizam|feministički]] i pravac društveno–političke stvarnosti. === Razvoj umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj === [[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|okvir|desno|250px|thumb|''Knjiga i društvo 22''%]] "Duh šezdesetosme" i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas. Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,<ref name="svakodnevnice">kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici</ref> izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti<ref name="netrajnosti"> Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,</ref> nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma. Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi. Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. ==== Kulturne udruge ==== Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[Mi2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[Mi2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama<ref name="zajednicama">Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9. </ref>, npr. Art radionica Lazareti,<ref name="Lazareti">Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Klubtura, Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007., str. 22.</ref>. Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,<ref name="udruga">Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Klubtura koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Klubtura pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.</ref> koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Klubtura]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''<ref name="2007.">V. zbornik: Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007.</ref> Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.<ref name="udruge">Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Klubtura, Klubtura – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., Klubtura, 2007.</ref> Od [[1990-ih]] se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.). Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje. <ref name="spektakla!">Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.</ref> Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.<ref name="Agambena">Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.</ref> Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]]. Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.<ref name="kvartovima">Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/</ref> ==Bilješke== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Umjetnički aktivizam]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]] 9mqx3o3fwjrvu6npso7vy6ttx33bfdo 0 4670363 41263214 41234514 2022-08-25T23:04:47Z Vipz 151311 [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Be-like-Bill-1lib1ref.png|mini| A Be like Bill mem o #1Lib1Ref|261x261piksel]] '''#1Lib1Ref''' (poznat na nekim [[Romanski jezici|romanskim jezicima]] kao '''#1Bib1Ref''' ) je [[Wikipedia|Wikipedijska]] kampanja koja poziva svakog bibliotekara na Zemlji da učestvuje u projektu [[Internetske enciklopedije|online enciklopedije]], posebno poboljšavajući članke dodavanjem referenci. Prva kampanja #1Lib1Ref poklopila se sa [[metawiki:Wikipedia 15|15. godišnjicom osnivanja Wikipedije]] u januaru 2016. godine.<ref name="Rust">{{Cite web|url=http://dsg.neu.edu/1lib1ref-imagine-a-world-where-every-librarian-added-one-more-reference-to-wikipedia/|title=#1Lib1Ref: Imagine a World Where Every Librarian Added One More Reference to Wikipedia|last=Rust|first=Amanda|date=14 January 2016|access-date=15 January 2016}}</ref><ref name="ACRL">{{Cite web|url=http://acrl.ala.org/techconnect/post/1lib1ref|title=#1Lib1Ref ACRL TechConnect Blog|date=15 January 2016|publisher=ACRL|access-date=15 January 2016}}</ref><ref name="IFLA">{{Cite web|url=http://www.ifla.org/node/10118|title=Wikipedia birthday greetings|last=Scheeder|first=Donna|date=15 January 2016|publisher=[[Međunarodna organizacija bibliotekarskih organizacija i institucija (IFLA)|International Federation of Library Associations and Institutions]]|access-date=15 January 2016}}</ref> Prema premisi '''''One Lib''rarian, ''One Ref''erence''', organizatori su procjenili da ako svaki biblotekar/ka na planeti odvoji 15 minuta vremena dodajući citat, da će zajednički trud riješiti zaostatak Wikipedije na engleskom jeziku da riješi 350.000 upozorenja za potrebe citata.<ref>{{Cite web|url=https://meta.wikimedia.org/wiki/The_Wikipedia_Library/1Lib1Ref|title=The Wikipedia Library/1Lib1Ref - Meta|website=meta.wikimedia.org|language=en|access-date=2021-12-31}}</ref> Inicijalni događaj trajao je 15. – 23. januara 2016, te koristio hashtag ''#1lib1ref'' na raznim platformama [[Socijalna mreža|socijalnih medija]].<ref>{{Cite web|url=https://www.diglib.org/archives-have-never-been-neutral-an-ndsa-interview-with-jarrett-drake/|title="Archives have never been neutral:" An NDSA Interview with Jarrett Drake|date=2017-02-15|website=DLF|language=en-US|access-date=2021-12-31}}</ref> == Rezultati prve kampanje == Prva kampanja završena je sa 1.232 revizije na 879 stranica, od strane 327 korisnika na 9 jezika, koristeći hashtag #1lib1ref u rezimeu uređivanja; ovi brojevi vjerovatno potcjenjuju ukupan uticaj, pošto je zapaženo da mnogi učesnici izostavljaju hashtag iz sažetaka uređivanja. Na [[Twitter]]u je #1lib1ref hashtag korišten u preko 1.100 postova od strane preko 630 korisnika.<ref>{{Cite web|url=https://meta.wikimedia.org/wiki/The_Wikipedia_Library/1Lib1Ref/Lessons/2016#Outcomes_by_the_numbers|title=1Lib1Ref Lessons - 2016 Outcomes by the numbers|access-date=2 January 2019}}</ref> Kampanja je koja je pokrenuta kao godišnja proslava Wikipedijinog rođendana,<ref>{{Cite news|url=https://www.news-leader.com/story/news/local/ozarks/2018/02/25/springfield-greene-county-librarians-add-wikipedia-1-lib-1-ref-campaign-you-can-too/356456002/|title=Springfield, Greene County librarians add to Wikipedia #1Lib1Ref campaign. You can, too.|work=Springfield News-Leader|access-date=2018-05-13|language=en}}</ref> u narednim se godinama proširila i postala događaj koji traje tri sedmice.<ref>{{Cite web|url=https://folgerpedia.folger.edu/1Lib1Ref|title=1Lib1Ref|website=Folgerpedia|publisher=Folger Shakespeare Library|access-date=23 January 2018}}</ref> Kampanja 1Lib1Ref dio je GLAM [[Wikimedia Foundation|strategije širenja Wikimedia fondacije]] za uključivanje bibliotekara u poboljšanje Wikipedije, a i drugih Wikimedija projekata.<ref>{{Cite web|url=https://diff.wikimedia.org/2021/12/16/1lib1ref-is-back-in-2022-with-more-languages-and-advanced-tasks/|title=1Lib1Ref is back in 2022 with more languages and advanced tasks|last=Gill|first=Satdeep|last2=Nartey|first2=Felix|date=2021-12-16|website=Diff|language=en-US|access-date=2021-12-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://libraries.idaho.gov/wikipedias-2018-1lib1ref-campaign/|title=Wikipedia's 2018 #1lib1ref Campaign|website=Idaho Commission for Libraries|language=en|access-date=2019-01-02}}</ref> ==Reference== {{reference|2}}   ==Vanjski linkovi== * [[metawiki:The_Wikipedia_Library/1Lib1Ref|Službeni web 1Lib1Ref.org]] (na Meta Wiki serveru) * [https://web.archive.org/web/20191218094057/https://hashtags.wmflabs.org/?query=1lib1ref Wikimedia uređivanje sažetka hashtag pretraga: 1lib1ref] [[Kategorija:Bibliotekarstvo]] [[Kategorija:Informacijske nauke]] [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] ht1z9eobel9oigvntjikm38tcp5ddeh 14 4670371 41263219 41234515 2022-08-25T23:08:25Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] {{Prekat|Wikipedia kampanje}} 6ahcqoz73q41x4dkaz0iquh0kol23sr 0 4671447 41263365 41259481 2022-08-26T11:33:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zastava||ime=Bijelo-plavo-bijela zastava|veličina slike=300px|slika=Anti-war flag of Russian protesters (2022).svg}}'''Bijelo-plavo-bijela zastava'''&nbsp;({{Lang-ru|Бело-сине-белый флаг, БСБ}}) je zastava koja je postala simbol antiratnih protesta 2022. godine u Rusiji tokom [[Rat u istočnoj Ukrajini|rusko-ukrajinskog rata]] ([[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruska invazija na Ukrajinu]]). Zastava je prvi put spomenuta na [[Twitter]]u [[28. 2.|28. februara]] 2022. godine, nakon čega je postala raširena među ruskim opozicionim snagama. Prema riječima aktivista, zastava je prije svega simbol ujedinjenja ljudi za mir i slobodu. Zabilježen je i kontinuitet s nekadašnjom verzijom zastave [[Veliki Novgorod|Velikog Novgoroda]]. Jedna od najvažnijih institucija vlasti [[Novgorodska republika|Novgorodske republike]] bila je "Novgorodska komora", koja je ograničavala ovlasti kneza za razliku od [[Veliko Kneževstvo Vladimira|Vladimirsko-Suzdalske kneževine]]. == Standardizacija veličine i boje == {| class="wikitable" style=text-align:center |- ! width=25% |Boja ! style="background-color:#FFFFFF; width:25%" |Bijelo ! style="background-color:#0083D6; width:25%" |<span style="color:#ffffff;">Plava</span> ! style="background-color:#FFFFFF; width:25%" |Bijelo |- ! Pantone | Bijelo || 2925C <ref name=":0">{{Cite web |url=https://whitebluewhite.info/ |title=Флаг прекрасной России будущего |access-date=2022-03-06}}</ref> || Bijelo |- ! CMYK | 0,0,0,0 || 100,41,5,0 <ref>{{Cite web |url=https://twitter.com/assezjeune/status/1499408078948683778 |title=https://twitter.com/assezjeune/status/1499408078948683778 |access-date=2022-03-07}}</ref> || 0,0,0,0 |- ! [[RGB]] | 255,255,255 || 0,131,214 || 255,255,255 |- ! [[HTML]] | #FFFFFF || #0083D6<ref name=":0" /> || #FFFFFF |} == Istorija == [[Datoteka:Flag of Veliky Novgorod (1994).svg|mini|upright|Zastava grada Velikog Novgoroda 1994-2006]] Prvo poznato mjesto za korištenje bijelo-plavo-bijele zastave bila je web stranica [[Mikronacija|virtuelne države]] Novgorodske republike („Novgorodska republika“), koja se pojavila 2006. godine (najranije stranice stranice u web arhivi datiraju iz 2010. godine<ref>{{Cite web |url=http://www.veche.net/eng/cities.html |title=Major Cities of Novegrad |access-date=2022-03-08 |archive-date=2010-06-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100611085113/http://www.veche.net/eng/cities.html |dead-url= }}</ref>). Zastava je nastala na osnovu tadašnje službene zastave [[Veliki Novgorod|Velikog Novgoroda]].<ref>{{Cite web |url=https://www.veche.net/government/en/state/symbols |title=State Symbols}}</ref> Prema rečima kreatora sajta, američkog programera Martina Posthumusa, projekat je zamišljen kao primer [[Alternativna historija|alternativne istorije]] u kojoj su trupe [[Novgorodska republika|Novgorodske republike]] pobedile trupe [[Velika Moskovska Kneževina|Moskovske kneževine]] u bici kod Šelona.<ref>{{Cite web |url=https://www.veche.net/government/en/whatisthis |title=Novegrad FAQ}}</ref> U objavi od 25. novembra 2013., korisnik LJ truvora pomenuo je belo-plavo-belu zastavu Novgoroda „bez Katarininog grba“ kao „odličan izbor za našu buduću republiku“. Prema njegovim rečima, „Novgorod, čak i potpuno uništen i zgažen, je duh prave Rusije. Horda, koja je prisvojila istoriju Rusije, nesvjesno osjeća prijetnju ustanka Rusije iz groba u Novgorodu“.<ref>{{Cite web |url=https://truvor.livejournal.com/2085.html |title=Почему мы ненавидим Россию 6. Культурный код |publisher=LiveJournal |date=2013-11-25}}</ref> Prvi put ju je za upotrebu kao alternativnu [[Zastava Rusije|zastavu Rusije]] predložio korisnik "Žurnala uživo" Andrej Čudinov 22. avgusta 2019. U vezi s antiratnim protestima, prvi put je spomenut na [[Twitter|Twitteru]] 28. februara 2022.<ref>{{Cite tweet|date=27 February 2022 |title=Кстати говоря я уже давно держу эту идею в голове и скажу её. Русскиим за границей(в частности Европе и Балтике) уже давно надо придумать свою символику для того чтоб меньше использовать триколор рф. Я могу предложить свой вариант: БСБ (БЕЛО СИНЕ БЕЛЫЙ)}}[[Wikipedia:Proverljivost|{{Sup|[''self-published'']}}]]</ref> i široko je prihvaćen od strane opozicionih snaga. <ref name="memepedia">{{Cite web |date=3 March 2022 |title=В твиттере придумали новый флаг России - бело-сине-белый |url=https://memepedia.ru/v-tvittere-pridumali-novyj-flag-rossii-belo-sine-belyj/}}</ref> Korišten je u antiratnim protestima u Tbilisiju, Gruzija,<ref>{{Cite web |title=twitter.com/inga_kudracheva/status/1499066767473356807 |url=https://twitter.com/inga_kudracheva/status/1499066767473356807}}[[Wikipedia:Proverljivost|{{Sup|[''self-published'']}}]]</ref> kao i u Njemačkoj,<ref name="facebook">{{Cite web |url=https://www.facebook.com/dasha.dudley/posts/7096315057105506 |title=Фотографии с нашей вчерашней демонстрации в Берлине.}}[[Wikipedia:Proverljivost|{{Sup|[''self-published'']}}]]</ref> na Kipru i Jekaterinburgu, Rusija.<ref>{{Cite web |title=На улицах Екатеринбурга развешивают зеленые ленточки против военных действий в Украине |url=https://itsmycity.ru/2022-03-03/naulicah-ekaterinburga-razveshivayut-zelenye-lentochki-protiv-voennyh-dejstvij-naukraine}}</ref> Prema aktivistima, simbolizira borbu za mir i slobodu misli.<ref name="whitebluewhite">{{Cite web |title=Флаг прекрасной России будущего |url=https://whitebluewhite.info/ |accessdate=2022-03-06}}</ref> Crvena, koja se povezuje s krvlju i sovjetskom prošlošću, zamijenjena je mirnom bijelom. Kombinacija boja podsjeća i na staru zastavu [[Veliki Novgorod|Velikog Novgoroda]] kao uspomenu na tradiciju [[Novgorodska republika|Novgorodske republike]]. Prema nekim aktivistima, glavna razlika od ruske zastave - nedostatak crvene trake - je simbol protesta, jer odbacuje kult rata, vojnu ekspanziju, pokazuje novu stranicu u ruskoj istoriji, gdje nema mjesta za autokratiju, militarizam, nasilje i krv. Prema njihovim riječima, izgled zastave inspirisan je simbolima državnog perioda Velikog Novgoroda, koji je, prema riječima aktivista, bio centar Novgorodske republike i jedini je kandidat za titulu prave demokratije u ruskoj istoriji. Same boje, prema nekim aktivistima, karakteriziraju mir, čistoću, razboritost (bijela), kao i istinu i pravdu (plava). Prednost ovoj zastavi za svoju svrhu takođe pridodaje sličnost istoričnoj bijelo-crveno-bijeloj [[zastava Belorusije|zastavi Belorusije]] koja se koristila na {{ill|sr|Protesti u Belorusiji 2020-2021.{{!}}Protestima u Belorusiji 2020. i 2021. godine|Protesti u Belorusiji 2020—2021.}}.<ref name="mg_2022">{{cite news |title=Ukraine-Krieg: Neue russische Flagge aufgetaucht – das steckt dahinter |language=de |trans-title=Ukrainia war: New Russian flag occuring – the background |author=mg |work=Der Westen |publisher=FUNKE Digital GmbH / Funke Mediengruppe |publication-place=Berlin, Germany |date=2022-03-22 |url=https://www.derwesten.de/politik/ukraine-krieg-news-russland-putin-flagge-proteste-id234889215.html |accessdate=2022-03-25 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220325142007/https://www.derwesten.de/politik/ukraine-krieg-news-russland-putin-flagge-proteste-id234889215.html |archivedate=2022-03-25 |quote=Die Vorteile einer neuen weiß-blau-weißen Flagge seien zum einen die Ähnlichkeit mit der ehemaligen Flagge von Weliki Nowgorod, einer Stadt, die als Wiege der russischen Demokratie gelte. Außerdem würde sie an die belarussische weiß-rot-weiße Protestfalle erinnern. [Među prednostima nove belo-plavo-bele zastave bila je i sličnost sa nekadašnjom zastavom Velikog Novgoroda, grada koji se smatra kolevkom ruske demokratije. Takođe, podsećalo bi na belorusku belo-crveno-belu protestnu zastavu.]}}</ref><ref name="Tiesbohnenkamp_2022">{{cite web |title=Die Flagge des schönen Russlands der Zukunft |language=de |trans-title=The flag of the beautiful Russia of the future |work=Lexas Laenderservice |editor-first=Werner |editor-last=Tiesbohnenkamp |publisher=Informationsvermittlung Dr. Werner Tiesbohnenkamp |publication-place=Gütersloh, Germany |date=March 2022 |url=https://www.laenderservice.de/flaggen/europa/russland/whitebluewhite.aspx |accessdate=2022-03-25 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20220325143024/https://www.laenderservice.de/flaggen/europa/russland/whitebluewhite.aspx |archivedate=2022-03-25 |quote=Die weiß-blau-weiße Flagge ähnelt auch der Flagge des freien Belarus — Weiß-Rot-Weiß. [Belo-plavo-bela zastava je slična zastavi slobodne Belorusije – belo-crveno-beloj.]}}</ref> [[Datoteka:Flag_of_Russia_(1991–1993).svg|mini|upright|Državna [[Zastava Rusije|zastava Ruske Federacije]] od 1991. do 1993. godine]] Srednja plava pruga je po boji bliska ruskoj zastavi, koja se koristila između 1991. i 1993. godine. == Protivljenje vlasti == Dana 6. marta 2022. godine, stanovnicu Moskve, Annu Dubkovu, privela je policajac u okviru plana "Presretanje" zbog bijelo-plavo-bijele zastave postavljene na njenom automobilu. U protokolu se navodi da je zastava simbol "... antiratnih protesta koji se šire među opozicionim snagama". Sud je osudio Anu Dubkovu na 15&nbsp;dana zatvora prema članu 19.3 Zakona o upravnim prekršajima.<ref>{{Cite web |url=https://ovd.news/news/2022/02/25/sudy-i-drugoe-davlenie-iz-za-akciy-v-podderzhku-naroda-ukrainy-i-protiv-voyny |title=Суды и другое давление из-за акций в поддержку народа Украины и против войны |access-date=2022-03-07}}</ref> == Galerija == <gallery widths=140 heights=250> Anti-war flag of Russia and the state flag of Ukraine.jpg|Državna zastava Ukrajine i ruska protestna zastava </gallery> == Slične zastave == [[Datoteka:Switzerland canton flag zg.png|mini|upright|Zastava švicarskog kantona Zug]] <gallery widths=240 heights=120> Flag of Veliky Novgorod (1994).png|Zastava Velikog Novgoroda 1994–2006 Flag of Chudovsky district (1997).png|Zastava Chudivskog okruga Novgorodske oblasti 1997–2008 Flag of Viejšnoryja (Veyshnoria), fictional enemy republic for Zapad 2017 exercise.png|Zastava virtuelne države Veishnoria </gallery> == Izvori == <references responsive="" /> == Vanjske poveznice == * [https://whitebluewhite.info Web stranica zastave] [[Kategorija:Prosvjedi u Rusiji]] [[Kategorija:Zastave]] ojqefyw4kfwj6t0mohlrzfwzwvkd3gf 14 4671753 41263208 41254058 2022-08-25T23:01:33Z Vipz 151311 dodana kategorija [[:Kategorija:Wikipedia kampanje|Wikipedia kampanje]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki Kategorija koja objedinjuje pojedinačne godišnje kampanje [[Meta:Wikimedia CEE Spring|Wikimedia CEE Spring]] na SH Wikipediji počevši od [[Wikipedia:CEE Spring 2021|Wikipedia CEE Proljeće u 2021. godini]]. [[Kategorija:Uređivački maratoni]] [[Kategorija:Wikipedia kampanje]] fw2x71wnumdfbdcswgchtwa2shstys8 2 4671913 41263274 41262782 2022-08-26T07:40:54Z Zblace 147409 wikitext text/x-wiki '''''Ukratko o prenosima sadržaja sa HR, BS i SR Wikipedija na SH ...''''' == Kontekst == Budući da je tekstualni sadržaj na Wikipedijama pod harmoniziranim slobodnim i otvorenim licencama, dozvoljeno je slobodno korištenje između različitih instanci, s time da se u sažetku izmjene navede da je članak preuzet i sa koje Wikipedije. SH Wikipedija se nerijetko spominje kao manje aktivna u razvoju orginalnih sadržaja od ostalih jer se veliki sadržaja razvio na HR, BS i SR Wikipedijama pa je prenešen na SH. To je istina, no i sve 3 wikipedije su započele izdvajanjem iz SH koja je u početku bila izvorna. Prenos sadržaja može biti više ili manje smislen i relevantan. == Argumenti == === Protiv === Neki argumenti protiv (polu) automatskog kopiranja: * '''Promocija potpuno istih i izoliranih stranica/sadržaja''' (bez prilagodbe kontekstu i veza sa lokalnim sadržajima), naime većina ljudi dođe do Wikipedija stranica traženjem kroz Google, te vide samo kratko ono što im treba taj tren, pa je i (skoro) potpuno svejedno na kojoj Wikipediji takav sadržaj nađu ako on nije dobro ugrađen u tu Wikipediju. === Za === Neki argumenti za usmjereno i ciljano prenošenje: * '''Kompletiranje tematski povezanih skupova stranica/sadržaja''' (sa akumulativnim pristupom i međusobnim povezivanjem), je moguće relativno brzo i jednostavno dodati stranice/sadržaje za potrebe kompletiranja, koje bi na drugima zahtjevalo bitno više rada. * '''Razvoj sadržaja u neutalnijoj okolini''' (bez dominantnog identiteta i dinamike), je posebno relevantno za teme koje uključuju političke teme, društvene fenomene i kulturne interpretacije oko kojih postoje tenzije. == Kako prebacivati sadržaj == Budući da SH uključuje sadržaje pisane na svim jezičnim standardima HBSa, ovdje je moguće i doslovno kopiranje teksta. Kad ne bi postojale razlike u praktičnoj inplementaciji tehnike to bi bilo dovoljno, ali za dobru praksu treba uraditi još malo pažljivijeg i usmjerenog rada oko prenosa. === Stranice === Načini za prenos stranice ili dijela: * Najjednostavniji i najbolji je '''kopiranje izvornog koda stranice''' iz postojeće u novu stranicu na SH, pri čemu treba staviti u sažetak od kuda je izvor (idealno bi bilo ostaviti trag i na izvoru da postoji kopija ovdje). Takvim prenošenjem se pravi sirova kopija koja onda treba i prilagodbu, bar kategorija i šablona koji se možda drukčije zovu ili koriste ovdje, ali moguće i linkova. * Kopiranje tekstualnog sadržaja stranice je početnicima koji koriste isključivo vizualni editor možda jednostavnije (posebno ako je riječ o parcijalnom prenosu), ali zahtijeva i novo generiranje referenci/izvora. === Slike === Načini za prenos slika: * Najbolji način prenosa slika je polu-automatsko eksportiranje na Commons server (zajednički spremnik), kako bi bile slike bile dostupne svim projektima Wikimedija i šire, ali ono nije moguće za tzv. [[Wikipedia:Šabloni za slike#Poštena upotreba|slike tzv. fair-use tj. poštene upotrebe]] (u niskim rezolucijama i to samo kada ne postoje druge) koje imaju ograničenja za korištenje samo unutar pojedinih Wikipedija te ih se treba prekopirati. * Kopiranje se sastoji od skidanja slike na lokalni uređaj i postavljanje na SH, s tim da treba doslovno jednako opisati i referirati sliku. === Preusmjeravanja === Veliki broj stranica imaju i preusmjeravanja koja vode na njih (najčešće alternativni načini pisanja imena, ali i drugi) koje bi također trebalo replicirati i na SH. Dodatno bi bilo dobro napraviti i preusmjeravanje sa ćirilične na latiničnu verziju i obratno (ovisno od orginala). 98hjm6evb5ruc0tmhyud5mcumwnikbx 41263275 41263274 2022-08-26T07:41:59Z Zblace 147409 Zblace je premjestio stranicu [[Korisnik:Zblace/Prenosi sa HR-BS-SR na SH Wiki]] na [[Korisnik:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]]: možda početak serije Ukratko O (sumnjam da će biti kratko i serija, ali...) wikitext text/x-wiki '''''Ukratko o prenosima sadržaja sa HR, BS i SR Wikipedija na SH ...''''' == Kontekst == Budući da je tekstualni sadržaj na Wikipedijama pod harmoniziranim slobodnim i otvorenim licencama, dozvoljeno je slobodno korištenje između različitih instanci, s time da se u sažetku izmjene navede da je članak preuzet i sa koje Wikipedije. SH Wikipedija se nerijetko spominje kao manje aktivna u razvoju orginalnih sadržaja od ostalih jer se veliki sadržaja razvio na HR, BS i SR Wikipedijama pa je prenešen na SH. To je istina, no i sve 3 wikipedije su započele izdvajanjem iz SH koja je u početku bila izvorna. Prenos sadržaja može biti više ili manje smislen i relevantan. == Argumenti == === Protiv === Neki argumenti protiv (polu) automatskog kopiranja: * '''Promocija potpuno istih i izoliranih stranica/sadržaja''' (bez prilagodbe kontekstu i veza sa lokalnim sadržajima), naime većina ljudi dođe do Wikipedija stranica traženjem kroz Google, te vide samo kratko ono što im treba taj tren, pa je i (skoro) potpuno svejedno na kojoj Wikipediji takav sadržaj nađu ako on nije dobro ugrađen u tu Wikipediju. === Za === Neki argumenti za usmjereno i ciljano prenošenje: * '''Kompletiranje tematski povezanih skupova stranica/sadržaja''' (sa akumulativnim pristupom i međusobnim povezivanjem), je moguće relativno brzo i jednostavno dodati stranice/sadržaje za potrebe kompletiranja, koje bi na drugima zahtjevalo bitno više rada. * '''Razvoj sadržaja u neutalnijoj okolini''' (bez dominantnog identiteta i dinamike), je posebno relevantno za teme koje uključuju političke teme, društvene fenomene i kulturne interpretacije oko kojih postoje tenzije. == Kako prebacivati sadržaj == Budući da SH uključuje sadržaje pisane na svim jezičnim standardima HBSa, ovdje je moguće i doslovno kopiranje teksta. Kad ne bi postojale razlike u praktičnoj inplementaciji tehnike to bi bilo dovoljno, ali za dobru praksu treba uraditi još malo pažljivijeg i usmjerenog rada oko prenosa. === Stranice === Načini za prenos stranice ili dijela: * Najjednostavniji i najbolji je '''kopiranje izvornog koda stranice''' iz postojeće u novu stranicu na SH, pri čemu treba staviti u sažetak od kuda je izvor (idealno bi bilo ostaviti trag i na izvoru da postoji kopija ovdje). Takvim prenošenjem se pravi sirova kopija koja onda treba i prilagodbu, bar kategorija i šablona koji se možda drukčije zovu ili koriste ovdje, ali moguće i linkova. * Kopiranje tekstualnog sadržaja stranice je početnicima koji koriste isključivo vizualni editor možda jednostavnije (posebno ako je riječ o parcijalnom prenosu), ali zahtijeva i novo generiranje referenci/izvora. === Slike === Načini za prenos slika: * Najbolji način prenosa slika je polu-automatsko eksportiranje na Commons server (zajednički spremnik), kako bi bile slike bile dostupne svim projektima Wikimedija i šire, ali ono nije moguće za tzv. [[Wikipedia:Šabloni za slike#Poštena upotreba|slike tzv. fair-use tj. poštene upotrebe]] (u niskim rezolucijama i to samo kada ne postoje druge) koje imaju ograničenja za korištenje samo unutar pojedinih Wikipedija te ih se treba prekopirati. * Kopiranje se sastoji od skidanja slike na lokalni uređaj i postavljanje na SH, s tim da treba doslovno jednako opisati i referirati sliku. === Preusmjeravanja === Veliki broj stranica imaju i preusmjeravanja koja vode na njih (najčešće alternativni načini pisanja imena, ali i drugi) koje bi također trebalo replicirati i na SH. Dodatno bi bilo dobro napraviti i preusmjeravanje sa ćirilične na latiničnu verziju i obratno (ovisno od orginala). 98hjm6evb5ruc0tmhyud5mcumwnikbx 41263279 41263275 2022-08-26T07:58:36Z Zblace 147409 dopuna i promjena rasporeda wikitext text/x-wiki '''''Ukratko o prenosima sadržaja sa HR, BS i SR Wikipedija na SH ...''''' == Kontekst == Budući da je tekstualni sadržaj na Wikipedijama pod harmoniziranim slobodnim i otvorenim licencama, dozvoljeno je slobodno korištenje između različitih instanci, s time da se u sažetku izmjene navede da je članak preuzet i sa koje Wikipedije. Situacija sa medijskim sadržajima je malo kompliciranija zbog raznorodnosti licenci i iznimnih dopuštenja... SH Wikipedija se nerijetko spominje kao manje aktivna u razvoju orginalnih sadržaja od ostalih jer se veliki sadržaja razvio na HR, BS i SR Wikipedijama pa je prenešen na SH. To je istina, no i sve 3 wikipedije su započele izdvajanjem iz SH koja je u početku bila jedina izvorna. Prenos sadržaja može biti više ili manje smislen i relevantan. == Argumenti == === Protiv === Neki argumenti protiv (polu) automatskog kopiranja: * '''Promocija potpuno istih i izoliranih stranica/sadržaja''' (bez prilagodbe kontekstu i veza sa lokalnim sadržajima), naime većina ljudi dođe do Wikipedija stranica traženjem kroz Google, te vide samo kratko ono što im treba taj tren, pa je i (skoro) potpuno svejedno na kojoj Wikipediji takav sadržaj nađu ako on nije dobro ugrađen u tu Wikipediju (polinkan sa drugim člancima i lokalno kategoriziran). === Za === Neki argumenti za usmjereno i ciljano prenošenje: * '''Kompletiranje tematski povezanih skupova stranica/sadržaja''' (sa akumulativnim pristupom i međusobnim povezivanjem), je moguće relativno brzo i jednostavno dodati stranice/sadržaje za potrebe kompletiranja, koje bi na drugima zahtjevalo bitno više rada. * '''Razvoj sadržaja u neutralnijoj okolini''' (bez dominantnog identiteta i dinamike), je posebno relevantno za teme koje uključuju političke teme, društvene fenomene, povijest i kulturne interpretacije oko kojih postoje tenzije. == Kako prebacivati sadržaj == Budući da SH uključuje sadržaje pisane na svim jezičnim standardima HBS spektra, ovdje je moguće i doslovno kopiranje teksta. Kad ne bi postojale razlike u praktičnoj inplementaciji tehnike to bi bilo dovoljno, ali za dobru praksu treba uraditi još malo pažljivijeg i usmjerenog rada oko prenosa. === Stranice === Načini za prenos stranice ili dijela: * Najjednostavniji i najbolji je '''kopiranje izvornog <u>koda</u> stranice''' iz postojeće u novu stranicu na SH, pri čemu treba staviti u sažetak od kuda je izvor (idealno bi bilo ostaviti trag i na izvoru da postoji kopija ovdje). Takvim prenošenjem se pravi sirova kopija koja onda treba i prilagodbu, bar kategorija i šablona koji se možda drukčije zovu ili koriste ovdje, ali moguće i linkova. * Kopiranje tekstualnog sadržaja stranice je početnicima koji koriste isključivo vizualni editor možda jednostavnije (posebno ako je riječ o parcijalnom prenosu), ali zahtijeva i novo generiranje referenci/izvora! === Preusmjeravanja === Veliki broj stranica imaju i preusmjeravanja koja vode na njih (najčešće alternativni načini pisanja imena, ali i drugi) koje bi također trebalo replicirati i na SH. Dodatno bi bilo dobro napraviti i preusmjeravanje sa ćirilične na latiničnu verziju i obratno (ovisno od orginala). === Povezivanja kroz Wikidata.org === Nakon prenosa stranice važno bi bilo istu povezati kroz Wikidata.org na SH sa svim ostalim Wikimedija instancama tog pojma. Ovo se može izvesti i direktno kroz Wikipediju sa akcijom na samom dnu glavnog ljevog menija označenog sa 'Na drugim jezicima'... === Slike i drugi medijski zapisi === Načini za prenos slika: * Najbolji način prenosa slika je polu-automatsko eksportiranje na Commons.wikimedia.org server (zajednički spremnik), kako bi slike bile dostupne svim projektima Wikimedija i šire, ali ono nije moguće za tzv. [[Wikipedia:Šabloni za slike#Poštena upotreba|slike tzv. fair-use tj. poštene upotrebe]] (u niskim rezolucijama i to samo kada ne postoje druge) koje imaju ograničenja za korištenje samo unutar pojedinih Wikipedija te ih se treba prekopirati. * Kopiranje se sastoji od skidanja slike na lokalni uređaj i postavljanje na SH, s tim da treba doslovno jednako opisati i referirati sliku. * Slično vrijedi i za druge medijske zapise, uz eventualno moguće komplikacije za .mp3 za koje trebate posebna dopuštenja ili ovlasti. qagfeacqp13ijkzcilwlv8qvik2sp66 41263280 41263279 2022-08-26T07:59:18Z Zblace 147409 wikitext text/x-wiki '''''Ukratko o prenosima sadržaja sa HR, BS i SR Wikipedija na SH ...''''' == Kontekst == Budući da je tekstualni sadržaj na Wikipedijama pod harmoniziranim slobodnim i otvorenim licencama, dozvoljeno je slobodno korištenje između različitih instanci, s time da se u sažetku izmjene navede da je članak preuzet i sa koje Wikipedije. Situacija sa medijskim sadržajima je malo kompliciranija zbog raznorodnosti licenci i iznimnih dopuštenja... SH Wikipedija se nerijetko spominje kao manje aktivna u razvoju orginalnih sadržaja od ostalih jer se veliki sadržaja razvio na HR, BS i SR Wikipedijama pa je prenešen na SH. To je istina, no i sve 3 wikipedije su započele izdvajanjem iz SH koja je u početku bila jedina izvorna. Prenos sadržaja može biti više ili manje smislen i relevantan. == Argumenti == === Protiv === Neki argumenti protiv (polu) automatskog kopiranja: * '''Promocija potpuno istih i izoliranih stranica/sadržaja''' (bez prilagodbe kontekstu i veza sa lokalnim sadržajima), naime većina ljudi dođe do Wikipedija stranica traženjem kroz Google, te vide samo kratko ono što im treba taj tren, pa je i (skoro) potpuno svejedno na kojoj Wikipediji takav sadržaj nađu ako on nije dobro ugrađen u tu Wikipediju (polinkan sa drugim člancima i lokalno kategoriziran). === Za === Neki argumenti za usmjereno i ciljano prenošenje: * '''Kompletiranje tematski povezanih skupova stranica/sadržaja''' (sa akumulativnim pristupom i međusobnim povezivanjem), je moguće relativno brzo i jednostavno dodati stranice/sadržaje za potrebe kompletiranja, koje bi na drugima zahtjevalo bitno više rada. * '''Razvoj sadržaja u neutralnijoj okolini''' (bez dominantnog identiteta i dinamike), je posebno relevantno za teme koje uključuju političke teme, društvene fenomene, povijest i kulturne interpretacije oko kojih postoje tenzije. == Kako prebacivati sadržaj == Budući da SH uključuje sadržaje pisane na svim jezičnim standardima HBS spektra, ovdje je moguće i doslovno kopiranje teksta. Kad ne bi postojale razlike u praktičnoj inplementaciji tehnike to bi bilo dovoljno, ali za dobru praksu treba uraditi još malo pažljivijeg i usmjerenog rada oko prenosa. === Stranice === Načini za prenos stranice ili dijela: * Najjednostavniji i najbolji je '''kopiranje izvornog <u>koda</u> stranice''' iz postojeće u novu stranicu na SH, pri čemu treba staviti u sažetak od kuda je izvor (idealno bi bilo ostaviti trag i na izvoru da postoji kopija ovdje). Takvim prenošenjem se pravi sirova kopija koja onda treba i prilagodbu, bar kategorija i šablona koji se možda drukčije zovu ili koriste ovdje, ali moguće i linkova. * Kopiranje tekstualnog sadržaja stranice je početnicima koji koriste isključivo vizualni editor možda jednostavnije (posebno ako je riječ o parcijalnom prenosu), ali zahtijeva i novo generiranje referenci/izvora! ==== Preusmjeravanja ==== Veliki broj stranica imaju i preusmjeravanja koja vode na njih (najčešće alternativni načini pisanja imena, ali i drugi) koje bi također trebalo replicirati i na SH. Dodatno bi bilo dobro napraviti i preusmjeravanje sa ćirilične na latiničnu verziju i obratno (ovisno od orginala). ==== Povezivanja kroz Wikidata.org ==== Nakon prenosa stranice važno bi bilo istu povezati kroz Wikidata.org na SH sa svim ostalim Wikimedija instancama tog pojma. Ovo se može izvesti i direktno kroz Wikipediju sa akcijom na samom dnu glavnog ljevog menija označenog sa 'Na drugim jezicima'... === Slike i drugi medijski zapisi === Načini za prenos slika: * Najbolji način prenosa slika je polu-automatsko eksportiranje na Commons.wikimedia.org server (zajednički spremnik), kako bi slike bile dostupne svim projektima Wikimedija i šire, ali ono nije moguće za tzv. [[Wikipedia:Šabloni za slike#Poštena upotreba|slike tzv. fair-use tj. poštene upotrebe]] (u niskim rezolucijama i to samo kada ne postoje druge) koje imaju ograničenja za korištenje samo unutar pojedinih Wikipedija te ih se treba prekopirati. * Kopiranje se sastoji od skidanja slike na lokalni uređaj i postavljanje na SH, s tim da treba doslovno jednako opisati i referirati sliku. * Slično vrijedi i za druge medijske zapise, uz eventualno moguće komplikacije za .mp3 za koje trebate posebna dopuštenja ili ovlasti. hv7td2ppy6lf8hjxvp8ejqe8n1br07j 0 4671914 41263200 41248254 2022-08-25T22:25:21Z Vipz 151311 preuzeo ostatak započetok nacrta sa HR wikitext text/x-wiki [[Slika:Logo of Human Rights Film Festival.jpg|thumb|Logotip Human Rights Film Festivala]] '''''Human Rights Film Festival''''' ([[Engleski jezik|engleski]] za ''Festival filma o ljudskim pravima''), poznatiji po skraćenici '''HRFF''', međunarodni je neprofitni [[filmski festival]] koji se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] održava od [[2002.]] godine s ciljem unaprjeđenja vidljivosti raznih tema s područja [[Ljudska prava|ljudskih prava]] u mediju filma. == Povijest == ''HRFF'' je započeo 14. prosinca 2002. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] u suorganizaciji udruga [[Mi2-MaMa|Multimedijalni institut]] (Mi2) i [[Klub Močvara|Udruženje za razvoj kulture]] (URK), poznatijim po svojim klubskim prostorima ''MaMa'' i ''Močvara''.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2003-02-10|title=ffljp:FrontPage|url=http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030210032256/http://www.humanrightsfestival.org/FrontPage|archive-date=2003-02-10|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}</ref> Organizacijski tim uključivao je članove obje organizacije: Emina Višnić, [[Ivan Ramljak]], Kina Kovačevič, Janja Sesar, uz savjetnike: Vanja Nikolić, Teodor Celakoski i podršku One World Film Festivala (Prag).<ref>{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:OrganizacijskiTeam|url=http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014837/http://www.humanrightsfestival.org/OrganizacijskiTeam|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}</ref> Već u prvom izdanju ugostio je međunarodne i regionalne goste.<ref>{{Citiranje weba|date=2003-02-12|title=ffljp:GostiFestivala|url=http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20030212014518/http://www.humanrightsfestival.org/GostiFestivala|archive-date=2003-02-12|access-date=2021-11-28|website=web.archive.org}}</ref> Prvi umjetnički direktor festivala je bio hrvatski filmski redatelj Ivan Ramljak, a tadašnji koncept festivala bilo je prikazivanje dokumentarnih filmova o ljudskim pravima. Danas je koncept proširen pa se prikazuju i dokumentarni i igrani filmovi koji se i dalje dotiču tematike ljudskih prava.<ref>{{Citiranje weba|title=Iz hobija i strasti, bez planova i strategija|url=https://www.kulturpunkt.hr/content/iz-hobija-i-strasti-bez-planova-i-strategija|access-date=2022-06-21|website=Kulturpunkt|language=hr}}</ref> Od 2007. godine HRFF ima novu lokaciju koja im služi kao centralna lokacija za organizaciju festivala, a riječ je o prostorima [[Kino Europa|Kina Europa]] u centru Zagreba.<ref>{{Citiranje weba|title=Croatia’s Human Rights Film Festival in Tenth Year|url=https://www.opensocietyfoundations.org/voices/croatia-s-human-rights-film-festival-tenth-year|access-date=2022-06-21|website=Open Society Foundations|language=en}}</ref> Festival se svake godine tradicionalno održava na nekoliko mjesta u Zagrebu te zasad na jednoj lokaciji u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Svake godine program festivala ima svoju vlastitu temu u centru pozornosti pa se kroz nedavna izdanja festivala bavilo pitanjima društvene pravde, javnosti, zemlje, životom Roma u Europi, izbjeglištva i izbjegličke krize te brojnih drugih.<ref>{{Citiranje weba|title=Human Rights Film Festival|url=https://mi2.hr/programi-i-projekti/hrff/|access-date=2022-06-21|website=Mi2|language=hr}}</ref> HRFF se s repriznim i promotivnim programima prezentirao i u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] i drugdje u Hrvatskoj, a od početka [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|pandemije COVID-19]] djelomično ili potpuno online.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Direktor HRFF-a: U godini opsjednutoj normalnim propitujemo što je to 'normalno'|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/direktor-hrff-a-u-godini-opsjednutoj-normalnim-propitujemo-sto-je-to-normalno-20201204|accessdate=2021-04-19|work=tportal.hr}}</ref> Festival se do sada održao devetnaest puta, posljednji put od 5. do 12. prosinca 2021. godine. == Lokacije festivala == [[Slika:Kini Europa 2.JPG|thumb|Zgrada Kina Europe u Zagrebu]] [[Slika:Booksa Zagreb by Mirna Marić.jpg|thumb|Književni klub Booksa]] Human Rights Film Festival se održava u dva grada, Zagrebu i Rijeci, te su lokacije u tim gradovima podložne promjenama, ovisno o programu festivala za tu godinu. Doduše, neke od lokacija (pogotovo one koje se smatraju centralnim za sam festival i organizatore festivala) ponavljaju svake godine. Lokacije u Zagrebu na kojima se održavao program 19. Human Rights Film Festival jesu:<ref>{{Citiranje weba|title=Lokacije|url=https://humanrightsfestival.org/info/lokacije/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}</ref>{{Pojasniti|potrebno?}} * Kino Europa * [[Kino Tuškanac]] * Klub Mama * Klub Močvara * [[Književni klub Booksa]] * [[Medijateka Francuskog instituta]] * [[Galerija Nova]] * [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]] * [[Centar za integraciju izbjeglica - SOL]] Lokacija na kojoj se festival održava u Rijeci je: * [[Art-kino Croatia]] == Partneri festivala == [[Slika:Logo - Udruženje za razvoj kulture (Močvara).jpg|thumb|Logotip Udruženja za razvoj kulture (Močvara)]] [[Slika:Logo of MaMa space of MultimediaInstitute.png|thumb|Logotip Multimedijalnog instituta]] [[Slika:Logo of Filmaktiv.jpg|thumb|Logotip udruge Filmaktiv]] [[Slika:Logo of Documenta.jpg|thumb|Logotip Documente]] Uz dva organizatora festivala se nalaze i ostali partneri koji kroz svoju podršku omogućuju rad festivala: <ref>{{Citiranje weba|title=Partneri|url=http://humanrightsfestival.org/en/info/partneri/|access-date=2022-06-21|website=Human Rights Film Festival|language=hr}}</ref>{{Pojasniti|potrebno?}} * [[Filmaktiv]] * Art-kino Croatia * Kino Tuškanac * Booksa * What, How & for Whom ([[WHW]]) * [[Kulturtreger]] * Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH * Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH * Ured Pučke pravobraniteljice * [[Zaklada Solidarna]] * [[Centar za žene žrtve rata - Rosa]] * [[Izvor (udruga)]] * [[Platforma za reproduktivnu pravdu]] * [[Roda (udruga)]] * [[U dobroj vjeri]] * [[GONG]] * [[Prekinimo šutnju]] * [[Kuća ljudskih prava]] * [[Human Rights House Foundation]] (Fondacija kuća ljudskih prava) * [[Centar za mirovne studije]] * [[Art radionica Lazareti|Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika]] * [[Isusovačka služba za izbjeglice]] * [[Udruga za samozastupanje]] * [[SOIH – Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske]] * [[Dugine obitelji]] * [[Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću|Documenta]] * [[RoUm]] * [[ProPuh]] * [[Domino (udruga)]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://humanrightsfestival.org/ Mrežne stranice ''Human Rights Film Festival''] * [https://www.facebook.com/HumanRightsFestival/ ''Human Rights Film Festival'' na Facebooku] [[Kategorija:Hrvatski filmski festivali]] [[Kategorija:Nezavisna kultura u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Filmska umjetnost]] to5hdhqrcik75ov8yzbedphjs6djk92 3 4671920 41263220 41248358 2022-08-25T23:21:27Z Vipz 151311 /* Preporuke */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Preporuke== {{ping|Zblace}} možda kad se upotpuni, onda bude dovoljno dobra kao smjernica Wikipedije. Ovdje ću izlistati preporuke: * "iyoliranih" što znači ovo? Proguglao i nema rezultata. Da nije "izoliranih" zbog ''qwerty'' tipkovnice? * Treba pripaziti na temu članaka koji se kopiraju. Ako se radi o nečemu iz politike ili domaće historije, za očekivati je da su nacionalno orijentirani. Najčešće nalazim BS daleko najmanje pristranu, pa po prilici redom kopirati s BS>SR>HR. * Uvijek pročitati sve što se prebacuje i napraviti potrebne izmjene. Isto tako s jezičnim purizmom i forsiranom jekavicom (npr. "grješka" mjesto "greška"). Usporediti s ostalim Wikipedijama ako na njima članci postoje. * Obvezno prilagoditi korištene šablone i nikako koristiti interwiki u linkovima, makar ostali crveni. Može se koristiti [[šablon:ill|<nowiki>{{ill}}</nowiki>]] ako je nužno, ali ne za svaki link. * Ako je moguće, najbolje napisati vlastiti članak, uz manju pomoć ili kopiranja teksta. "Za" argument može biti manje rasipanje energije, ali "Protiv" argument može biti da ćemo jedino pisanjem vlastitih članaka postati bolji od ostalih Wikipedija na našem jeziku. Opet, također ovisi da li je tema pristrana/komplicirana (domaća historija, jezik, ličnosti) ili nepristrana/jednostavna (prirodne znanosti, tehnika, brendovi, tvrtke, itd.). Kako se kaže, moja 2 centa. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:24, 8 april 2022 (CEST) : :-)Lapsus calami. Hvala @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]! : Slobodno upisuj direktno. Ovih par mi je palo napamet jer me je više od jedne osoba pitalo (pa sam počeo da ne zaboravim), ali sam siguran da više ljudi ima više motivacija, razloga i preporuka. Što se tiče šablona, bilo bi dobro napraviti pregled kompatibilnosti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:41, 8 april 2022 (CEST) ::Dobro jutro. :] Malo sam spor oko šablona, ali kad tad. Ideja za ovu smjernicu je svakako dobra! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:57, 8 april 2022 (CEST) ::: Hvala. Samo polako. Bar ovdje nema pritiska. :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 8 april 2022 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] valjalo bi izbaciti [[Wikipedia:Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] iz Wikipedijskog imenskog prostora, odnosno izbrisati, ne znam koliko ti je vrijedna diskusija koja se održala na njenoj SZR. Ne vezano za prijenos članaka, imamo i ozbiljniji prijedlog [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]] s kojim bi se trebalo odlučiti kako dalje i da li ga uvesti. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:21, 26 august 2022 (CEST) akuk3qqyg47flkrmwo5jstz7kkgfiwa 41263222 41263220 2022-08-25T23:31:32Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki ==Preporuke== {{ping|Zblace}} možda kad se upotpuni, onda bude dovoljno dobra kao smjernica Wikipedije. Ovdje ću izlistati preporuke: * "iyoliranih" što znači ovo? Proguglao i nema rezultata. Da nije "izoliranih" zbog ''qwerty'' tipkovnice? * Treba pripaziti na temu članaka koji se kopiraju. Ako se radi o nečemu iz politike ili domaće historije, za očekivati je da su nacionalno orijentirani. Najčešće nalazim BS daleko najmanje pristranu, pa po prilici redom kopirati s BS>SR>HR. * Uvijek pročitati sve što se prebacuje i napraviti potrebne izmjene. Isto tako s jezičnim purizmom i forsiranom jekavicom (npr. "grješka" mjesto "greška"). Usporediti s ostalim Wikipedijama ako na njima članci postoje. * Obvezno prilagoditi korištene šablone i nikako koristiti interwiki u linkovima, makar ostali crveni. Može se koristiti [[šablon:ill|<nowiki>{{ill}}</nowiki>]] ako je nužno, ali ne za svaki link. * Ako je moguće, najbolje napisati vlastiti članak, uz manju pomoć ili kopiranja teksta. "Za" argument može biti manje rasipanje energije, ali "Protiv" argument može biti da ćemo jedino pisanjem vlastitih članaka postati bolji od ostalih Wikipedija na našem jeziku. Opet, također ovisi da li je tema pristrana/komplicirana (domaća historija, jezik, ličnosti) ili nepristrana/jednostavna (prirodne znanosti, tehnika, brendovi, tvrtke, itd.). Kako se kaže, moja 2 centa. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:24, 8 april 2022 (CEST) : :-)Lapsus calami. Hvala @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]! : Slobodno upisuj direktno. Ovih par mi je palo napamet jer me je više od jedne osoba pitalo (pa sam počeo da ne zaboravim), ali sam siguran da više ljudi ima više motivacija, razloga i preporuka. Što se tiče šablona, bilo bi dobro napraviti pregled kompatibilnosti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:41, 8 april 2022 (CEST) ::Dobro jutro. :] Malo sam spor oko šablona, ali kad tad. Ideja za ovu smjernicu je svakako dobra! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:57, 8 april 2022 (CEST) ::: Hvala. Samo polako. Bar ovdje nema pritiska. :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 8 april 2022 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] valjalo bi izbaciti [[Wikipedia:Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] iz Wikipedijskog imenskog prostora, odnosno izbrisati, ne znam koliko ti je vrijedna diskusija koja se održala na njenoj SZR (možemo je staviti pod arhivu [[/1]] ove SZR). Ne vezano za prijenos članaka, imamo i ozbiljniji prijedlog [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]] s kojim bi se trebalo odlučiti kako dalje i da li ga uvesti. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:21, 26 august 2022 (CEST) 31ssxwbwp8bqewy4v47evjwjp3cfaaf 41263230 41263222 2022-08-26T00:01:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Preporuke */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Preporuke== {{ping|Zblace}} možda kad se upotpuni, onda bude dovoljno dobra kao smjernica Wikipedije. Ovdje ću izlistati preporuke: * "iyoliranih" što znači ovo? Proguglao i nema rezultata. Da nije "izoliranih" zbog ''qwerty'' tipkovnice? * Treba pripaziti na temu članaka koji se kopiraju. Ako se radi o nečemu iz politike ili domaće historije, za očekivati je da su nacionalno orijentirani. Najčešće nalazim BS daleko najmanje pristranu, pa po prilici redom kopirati s BS>SR>HR. * Uvijek pročitati sve što se prebacuje i napraviti potrebne izmjene. Isto tako s jezičnim purizmom i forsiranom jekavicom (npr. "grješka" mjesto "greška"). Usporediti s ostalim Wikipedijama ako na njima članci postoje. * Obvezno prilagoditi korištene šablone i nikako koristiti interwiki u linkovima, makar ostali crveni. Može se koristiti [[šablon:ill|<nowiki>{{ill}}</nowiki>]] ako je nužno, ali ne za svaki link. * Ako je moguće, najbolje napisati vlastiti članak, uz manju pomoć ili kopiranja teksta. "Za" argument može biti manje rasipanje energije, ali "Protiv" argument može biti da ćemo jedino pisanjem vlastitih članaka postati bolji od ostalih Wikipedija na našem jeziku. Opet, također ovisi da li je tema pristrana/komplicirana (domaća historija, jezik, ličnosti) ili nepristrana/jednostavna (prirodne znanosti, tehnika, brendovi, tvrtke, itd.). Kako se kaže, moja 2 centa. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:24, 8 april 2022 (CEST) : :-)Lapsus calami. Hvala @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]! : Slobodno upisuj direktno. Ovih par mi je palo napamet jer me je više od jedne osoba pitalo (pa sam počeo da ne zaboravim), ali sam siguran da više ljudi ima više motivacija, razloga i preporuka. Što se tiče šablona, bilo bi dobro napraviti pregled kompatibilnosti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:41, 8 april 2022 (CEST) ::Dobro jutro. :] Malo sam spor oko šablona, ali kad tad. Ideja za ovu smjernicu je svakako dobra! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:57, 8 april 2022 (CEST) ::: Hvala. Samo polako. Bar ovdje nema pritiska. :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 8 april 2022 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] valjalo bi izbaciti [[Wikipedia:Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] iz Wikipedijskog imenskog prostora, odnosno izbrisati, ne znam koliko ti je vrijedna diskusija koja se održala na njenoj SZR (možemo je staviti pod arhivu [[/1]] ove SZR). Ne vezano za prijenos članaka, imamo i ozbiljniji prijedlog [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]] s kojim bi se trebalo odlučiti kako dalje i da li ga uvesti. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:21, 26 august 2022 (CEST) :::::Ma to su neka Rječinina ideološka trkeljanja, kao da je ikoga bilo briga za njegov ''Weltanaschau''; uostalom, čovjek je patološki nastojao biti nekakav diktator ovdje i naturati vlastita mišljenja kao konsenzuse, iako niko i nikad, kako kažu Šarlo Akrobata, nije htio raspravljati s njime o tim pizdarijama! :D Ali da, to sam premjesio na njegov korisnički prostor. Što se jezične politike tiče, to stvarno treba okupiti cijelu ekipu (Rippera, Igora, Orijentologa, Viteka, Alekola, Zblacea, tebe... sigurno sam nekoga izostavio) i riješiti to. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 02:01, 26 august 2022 (CEST) 33xe8tmvtjdspzx39fw9ff7njfku6j9 41263231 41263230 2022-08-26T00:02:57Z Edgar Allan Poe 29250 /* Preporuke */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Preporuke== {{ping|Zblace}} možda kad se upotpuni, onda bude dovoljno dobra kao smjernica Wikipedije. Ovdje ću izlistati preporuke: * "iyoliranih" što znači ovo? Proguglao i nema rezultata. Da nije "izoliranih" zbog ''qwerty'' tipkovnice? * Treba pripaziti na temu članaka koji se kopiraju. Ako se radi o nečemu iz politike ili domaće historije, za očekivati je da su nacionalno orijentirani. Najčešće nalazim BS daleko najmanje pristranu, pa po prilici redom kopirati s BS>SR>HR. * Uvijek pročitati sve što se prebacuje i napraviti potrebne izmjene. Isto tako s jezičnim purizmom i forsiranom jekavicom (npr. "grješka" mjesto "greška"). Usporediti s ostalim Wikipedijama ako na njima članci postoje. * Obvezno prilagoditi korištene šablone i nikako koristiti interwiki u linkovima, makar ostali crveni. Može se koristiti [[šablon:ill|<nowiki>{{ill}}</nowiki>]] ako je nužno, ali ne za svaki link. * Ako je moguće, najbolje napisati vlastiti članak, uz manju pomoć ili kopiranja teksta. "Za" argument može biti manje rasipanje energije, ali "Protiv" argument može biti da ćemo jedino pisanjem vlastitih članaka postati bolji od ostalih Wikipedija na našem jeziku. Opet, također ovisi da li je tema pristrana/komplicirana (domaća historija, jezik, ličnosti) ili nepristrana/jednostavna (prirodne znanosti, tehnika, brendovi, tvrtke, itd.). Kako se kaže, moja 2 centa. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:24, 8 april 2022 (CEST) : :-)Lapsus calami. Hvala @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]! : Slobodno upisuj direktno. Ovih par mi je palo napamet jer me je više od jedne osoba pitalo (pa sam počeo da ne zaboravim), ali sam siguran da više ljudi ima više motivacija, razloga i preporuka. Što se tiče šablona, bilo bi dobro napraviti pregled kompatibilnosti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:41, 8 april 2022 (CEST) ::Dobro jutro. :] Malo sam spor oko šablona, ali kad tad. Ideja za ovu smjernicu je svakako dobra! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:57, 8 april 2022 (CEST) ::: Hvala. Samo polako. Bar ovdje nema pritiska. :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 8 april 2022 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] valjalo bi izbaciti [[Wikipedia:Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] iz Wikipedijskog imenskog prostora, odnosno izbrisati, ne znam koliko ti je vrijedna diskusija koja se održala na njenoj SZR (možemo je staviti pod arhivu [[/1]] ove SZR). Ne vezano za prijenos članaka, imamo i ozbiljniji prijedlog [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]] s kojim bi se trebalo odlučiti kako dalje i da li ga uvesti. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:21, 26 august 2022 (CEST) :::::Ma to su neka Rječinina ideološka trkeljanja, kao da je ikoga bilo briga za njegov ''Weltanaschau''; uostalom, čovjek je patološki nastojao biti nekakav diktator ovdje i naturati vlastita mišljenja kao konsenzuse, iako niko i nikad, kako kažu Šarlo Akrobata, nije htio raspravljati s njime o tim pizdarijama! :D Ali da, to sam premjesio na njegov korisnički prostor. Što se jezične politike tiče, to stvarno treba okupiti cijelu ekipu (Rippera, Igora, Orijentologa, Viteka, Alekola, Zblacea, tebe... sigurno sam nekoga izostavio) i riješiti to. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 02:01, 26 august 2022 (CEST) ::::::'''Dodatak:''' S tim da prijedlog jezične politike definitivno treba uskladiti s u međuvremenu donesenim konsenzusima o pisanju imena, kategorijama, umjetničkim djelima, preferiranju pisma i slično. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 02:02, 26 august 2022 (CEST) samwzi3r1dt2h9vbez3uphp4uz7ofw5 41263277 41263231 2022-08-26T07:42:00Z Zblace 147409 Zblace je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Zblace/Prenosi sa HR-BS-SR na SH Wiki]] na [[Razgovor sa korisnikom:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]]: možda početak serije Ukratko O (sumnjam da će biti kratko i serija, ali...) wikitext text/x-wiki ==Preporuke== {{ping|Zblace}} možda kad se upotpuni, onda bude dovoljno dobra kao smjernica Wikipedije. Ovdje ću izlistati preporuke: * "iyoliranih" što znači ovo? Proguglao i nema rezultata. Da nije "izoliranih" zbog ''qwerty'' tipkovnice? * Treba pripaziti na temu članaka koji se kopiraju. Ako se radi o nečemu iz politike ili domaće historije, za očekivati je da su nacionalno orijentirani. Najčešće nalazim BS daleko najmanje pristranu, pa po prilici redom kopirati s BS>SR>HR. * Uvijek pročitati sve što se prebacuje i napraviti potrebne izmjene. Isto tako s jezičnim purizmom i forsiranom jekavicom (npr. "grješka" mjesto "greška"). Usporediti s ostalim Wikipedijama ako na njima članci postoje. * Obvezno prilagoditi korištene šablone i nikako koristiti interwiki u linkovima, makar ostali crveni. Može se koristiti [[šablon:ill|<nowiki>{{ill}}</nowiki>]] ako je nužno, ali ne za svaki link. * Ako je moguće, najbolje napisati vlastiti članak, uz manju pomoć ili kopiranja teksta. "Za" argument može biti manje rasipanje energije, ali "Protiv" argument može biti da ćemo jedino pisanjem vlastitih članaka postati bolji od ostalih Wikipedija na našem jeziku. Opet, također ovisi da li je tema pristrana/komplicirana (domaća historija, jezik, ličnosti) ili nepristrana/jednostavna (prirodne znanosti, tehnika, brendovi, tvrtke, itd.). Kako se kaže, moja 2 centa. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:24, 8 april 2022 (CEST) : :-)Lapsus calami. Hvala @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]! : Slobodno upisuj direktno. Ovih par mi je palo napamet jer me je više od jedne osoba pitalo (pa sam počeo da ne zaboravim), ali sam siguran da više ljudi ima više motivacija, razloga i preporuka. Što se tiče šablona, bilo bi dobro napraviti pregled kompatibilnosti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:41, 8 april 2022 (CEST) ::Dobro jutro. :] Malo sam spor oko šablona, ali kad tad. Ideja za ovu smjernicu je svakako dobra! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:57, 8 april 2022 (CEST) ::: Hvala. Samo polako. Bar ovdje nema pritiska. :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 8 april 2022 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] valjalo bi izbaciti [[Wikipedia:Prijedlog pravila kopiranja tekstova]] iz Wikipedijskog imenskog prostora, odnosno izbrisati, ne znam koliko ti je vrijedna diskusija koja se održala na njenoj SZR (možemo je staviti pod arhivu [[/1]] ove SZR). Ne vezano za prijenos članaka, imamo i ozbiljniji prijedlog [[Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog]] s kojim bi se trebalo odlučiti kako dalje i da li ga uvesti. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:21, 26 august 2022 (CEST) :::::Ma to su neka Rječinina ideološka trkeljanja, kao da je ikoga bilo briga za njegov ''Weltanaschau''; uostalom, čovjek je patološki nastojao biti nekakav diktator ovdje i naturati vlastita mišljenja kao konsenzuse, iako niko i nikad, kako kažu Šarlo Akrobata, nije htio raspravljati s njime o tim pizdarijama! :D Ali da, to sam premjesio na njegov korisnički prostor. Što se jezične politike tiče, to stvarno treba okupiti cijelu ekipu (Rippera, Igora, Orijentologa, Viteka, Alekola, Zblacea, tebe... sigurno sam nekoga izostavio) i riješiti to. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 02:01, 26 august 2022 (CEST) ::::::'''Dodatak:''' S tim da prijedlog jezične politike definitivno treba uskladiti s u međuvremenu donesenim konsenzusima o pisanju imena, kategorijama, umjetničkim djelima, preferiranju pisma i slično. -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 02:02, 26 august 2022 (CEST) samwzi3r1dt2h9vbez3uphp4uz7ofw5 0 4672240 41263363 41251252 2022-08-26T11:28:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Biesmelle | drugo_ime = | slika =Thuin,_Belgium_-_panoramio_(19).jpg | slika_širina = 260px | slika_opis=Rijeka kod [[Thuin]]a | kontinenti= [[Evropa]] | regije =[[Valonija]] | države = {{flag|Belgija}} | pokrajine =[[Hainaut (provincija)|Provincija Hainaut]] | gradovi =[[Thuin]] | izvor =Strée kod [[Beaumont, Belgija|Beaumonta]] | izvor_visina = | izvor_koord = | ušće =[[Sambre]] kod [[Thuin]]a | ušće_visina = | ušće_koord =50° 20′ 34″ N, 4° 16′ 54″ E | ušće_vrsta= | dužina =13<ref name=all/> | pritoke= | vodopadi= | ade = | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Sjeverno more|sjevernomorski]] | površina = | ulijeva_se_u =[[Sambre|Rijeku Sambre]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta= | karta_širina = | karta_opis = }} '''Biesmelle''' ili ''Biesme L’eau'' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Weser'') je [[rijeka|riječica]] u [[Belgija|belgijskoj]] [[Valonija|Regiji Valoniji]] duga 13 [[km]], lijeva [[pritoka]] rijeke [[Sambre]].<ref name=all>{{cite web |url=http://www.thuin.be/ma-commune/cest-utile/analyse-socio-economique/pcdr/3.pcdr-partie-iii-environnement-maj-2010-06.pdf |title=''Partie III: Le territoire et l’environnement de Thuin'' |publisher=Ville de Thuin |language=francuski |accessdate=04.05. 2022. |archive-date=2015-06-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610085840/http://www.thuin.be/ma-commune/cest-utile/analyse-socio-economique/pcdr/3.pcdr-partie-iii-environnement-maj-2010-06.pdf |dead-url= }}</ref> == Hidrologija== Biesmelle [[izvor|izvire]] na terenu [[grad]]a [[Beaumont, Belgija|Beaumonta]] u [[predgrađe|predgrađu]] Strée. Od tamo teče prema do [[ušće|ušća]] u rijeku [[Sambre]], kod [[grad]]a [[Thuin]]a.<ref name=all/> [[Porječje]] rijeke prostire se po [[Belgijske provincije|Belgijskoj provinciji]] [[Hainaut (provincija)|Provinciji Hainaut]].<ref name=all/> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Biesmelle}} * [https://web.archive.org/web/20150610085840/http://www.thuin.be/ma-commune/cest-utile/analyse-socio-economique/pcdr/3.pcdr-partie-iii-environnement-maj-2010-06.pdf ''Biesmelle River''] {{fr icon}} [[Kategorija:Rijeke u Belgiji]] jc94kzpbzo350zhg2u9jqqqlu89mbzw 0 4672571 41263268 41254136 2022-08-26T06:53:28Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Речник САНУ - велики пројекат Института.jpg|thumb|300px|Rečnik SANU koji je još u izradi, do 2020. je otštampan u 21 knjigu i završen do slova [[П|P]].]] '''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika''', često nazvan i '''Rečnik SANU''', najkompletniji je i najobimniji standardni rečnik [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] u izradi od strane [[Institut za srpski jezik|Instituta za srpski jezik]] [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauke i umetnosti]]. Rečnik obuhvaća građu čitavog područja [[štokavski|štokavskog narečja]] uz [[ekavski izgovor|ekavske]] i [[ijekavski izgovor|ijekavske]] varijante svih sadržanih reči. Jedan je od najvažnijih i najzahtevnijih dugoročnih projekata srpske nauke i kulture. Rečnik je [[tezaurus]]nog i akademijskog tipa, a njegova koncepcija je da obuhvati celokupnu [[leksika|leksiku]] srpskohrvatskog jezika zabeleženu tokom protekla dva veka. Uključuje književne reči, reči iz narodnih govora, [[žargon]]izme, frazeološke obrte, izraze i poslovice, te pozajmljeno nasleđe iz drugih jezika, uz jasnu napomenu koje pripadaju [[standardni jezik|standardnom jeziku]]. Prvi tom rečnika je otštampan [[1959]]. godine sa [[Aleksandar Belić|Aleksandrom Belićem]] u svojstvu glavnog urednika. Do 2015. godine završen je do slova [[П|P]] u ukupno 19 tomova,<ref name="NOV">{{cite web |url=https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:743132-Recnik-SANU-Jos-pola-veka-do-slova-S |title=Rečnik SANU: Još pola veka do slova "Š" |last=Bogutović |first=Dragan |date=10. augusta 2018 |publisher=novosti.rs |accessdate=2. juna 2022}}</ref> a 2020. godine je izašao 21. tom.<ref>{{cite web |url=https://www.isj.sanu.ac.rs/2021/10/07/представљање-21-тома-речника-сану-у-срп/ |title=Predstavljanje 21. Toma Rečnika SANU u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti |date=7. oktobra 2021 |accessdate=2. juna 2022}}</ref> Kada bude završen, rečnik bi trebao imati 35-40 tomova i oko 500.000 odrednica, a očekiva se da će za to biti potrebno bar još pola veka. U okviru Leksikografskog odseka je 2016. godine započet rad na digitalizaciji svih rečničkih resursa, građe za izradu i samog rečnika, što će omogućiti osavremenjivanje postojećih papirnih tomova, ubrzati radni tempo i napraviti rečnik dostupnim u elektronskom izdanju celom svetu.<ref name="SANU">{{cite web |url=https://www.isj.sanu.ac.rs/projekti/rsanu/ |title=Rečnik SANU |publisher=Institut za srpski jezik SANU |accessdate=2. juna 2022}}</ref> ==Historija== [[Datoteka:Stojan Novaković with signature.jpg|180px|mini|desno|[[Stojan Novaković]], srpski filolog, inicijator ideje o stvaranju Rečnika SANU]] Izradu rečnika prvi put je inicirao 10. septembra 1888. [[Stojan Novaković]] povodom stogodišnjice rođendana [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]], uputivši poslanicu Akademiji pod naslovom ''Srpska kraljevska akademija i negovanje jezika srpskog'', sa predlogom izrade, sadržaja te načina savremenog rečnika srpskog jezika koji bi obuhvatao vreme između [[Dositej Obradović|Dositeja Obradovića]] i Vuka Stefanovića Karadžića.<ref name="SANU" /><ref>{{cite web |url=http://www.planeta.rs/29/13%20temebroja%20jezici2.htm |title=Rečnik SANU |last=Jovanović |first=Nataša |date=2009 |publisher=planeta.rs |accessdate=2. juna 2022}}</ref> Rad na sakupljanju materijala započeo je tek 1893. godine ponovnim predlogom da se započne rad na rečniku i da se ustanovi Leksikografski odsek, koji bi radio na određivanju zadataka rečnika. Prvi sekretar Leksikografskog odseka bio je [[Momčilo Ivanić]], a odradio je prvu oglednu svesku 1913. godine. Međutim, svetski ratovi su dva puta zadesili rad na rečniku, pa su se uslovi za postojani rad na pripremi prvog toma stekli nakon još jednog oglednog sveska 1944. i osnivanjem [[Institut za srpski jezik|Instituta za srpski jezik]] 1947. godine. Kao glavni urednik prvog toma rečnika izdatog 1959. godine bio je filolog [[Aleksandar Belić]], tada predsjednik SANU, da bi nakon njegove smrti od 1960. godine uredništvo bilo preneseno na Uređivački odbor rečnika.<ref name="SANU" /> Na čelu odbora sve do desetog toma bio je [[Mihailo Stevanović]], od jedanaestog do šesnaestog toma [[Mitar Pešikan]], šesnaestog [[Miroslav Nikolić]], sedamnaestog [[Milica Radović Tešić]], osamnaestog i devetnaestog [[Stana Ristić]],<ref name="SANU"/> a u vreme izrade dvadesetog i dvadesetprvog toma na čelu odbora bila je [[Rada Stijović]].<ref name="NOV" /> Naslov se rečnika višestruko menjao: u 19. veku - ''Akademijski srpski rečnik'' i ''Rečnik književnog jezika srpskoga''; početkom 20. veka - ''Akademijski rečnik narodnoga i književnoga jezika'', 1913 - ''Srpski rečnik književnoga i narodnoga jezika'', 1915 - ''Rečnik književnog jezika srpskoga'', do 1938 - ''Rečnik narodnog književnog jezika srpskohrvatskog''. 1944 - ''Rečnik srpskoga književnog i narodnog jezika'', 1953 - ''Rečnik srpskohrvatskog književnog jezika''. 1959. godine rečnik je dobio sadašnje ime ''Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika''. Iako je nakon [[Raspad SFR Jugoslavije|raspada SFRJ]] svaka nova država kodificirala svoj jezik i zvanično umirovila srpskohrvatski lingvonim, rečnik nije promenio ime niti se ograničio na ikoje govorno područje, nego ostaje multinacionalnog karaktera i nastavlja prikupljati zbirke reči iz svih krajeva. ==Obim rečnika== U rečniku bi trebalo biti obuhvaćeno 500.000 rečničkih natuknica u trideset pet tomova.<ref name="SANU"/> Usporedbe radi, [[Oksfordski engleski rečnik]] ({{jez-en|Oxford English Dictionary}}) ima oko 600.000 pojmova, nemački [[Deutsches Wörterbuch]] 320.000, ukrajinski [[Veliki pravopisni rečnik modernog ukrajinskog rečnika]] 253.000, češki [[Priručnik za češki jezik]] 250.000, a ruski [[Objasnidbeni rečnik živog velikoruskog jezika]] 220,000. U sedamnaestom tomu je natuknica ''oko'' obrađena na 180 frazeoloških varijanti i idioma, te obuhvaća 12 stranica sitnokucanog dvostubačnog teksta.<ref name="Politika2">{{cite web |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/3048/Слика-развоја-српског-језика |title=Slika razvoja srpskog jezika |date=14. jula 2007 |publisher=www.politika.rs |accessdate=2. juna 2022}}</ref> Sa 18 tomova obrađeno je oko 200.000 reči, a pod slovom O je oko 10.000 pojmova. U devetnaestom tomu, koji započinje slovom P, u 165 kutija je oko 4000–4500 kartica, koje će zauzeti 5-8 tomova.<ref name="Politika3">{{cite web |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/339615/Лексикографи-стигли-до-петогласника |title=Leksikografi stigli do „petoglasnika” |date=29. septembra 2015 |publisher=www.politika.rs |accessdate=2. juna 2022}}</ref> 20. tom je izašao tačno 130 godina nakon inicijacije, a kojim se obradilo 243.000 pojmova.<ref name="NOV"/> Izlaskom 21. toma je obrađeno 250.000, što predstavlja otprilike polovinu zamišljenih pojmova, a tom je obogaćen terminologijom iz digitalnog marketinga, nove enciklopedije društvenih nauka, geografije, ornitologije, iz likovne umetnosti i arhitekture.<ref>{{cite web |url=https://www.novosti.rs/kultura/vesti/1042342/azbucnik-srpskog-pamcenja-svecanoj-sali-sanu-predstavljen-21-tom-recnika-srpskohrvatskog-knjizevnog-narodnog-jezika |title=AZBUČNIK SRPSKOG PAMĆENJA: U svečanoj sali SANU predstavljen 21. tom Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika |publisher=novosti.rs |date=6. oktobra 2021 |accessdate=2. juna 2022.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.politika.rs/sr/clanak/472462/Novi-tom-Recnika-srpskoga-jezika |title=Novi tom Rečnika srpskoga jezika |publisher=www.politika.rs |date=7. februara 2021 |accessdate=2. juna 2022}}</ref> U građu rečnika ulaze i pojmovi iz drugih, već objavljenih rečnika, kao što su rečnici Matice srpske, ''[[Rječnik JAZU]]'' (trenutačno najveći s preko 400 hiljada reči), ''Veliki rječnik stranih riječi i izraza'' Ivana Klajna, ''[[Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku]]'' [[Abdulah Škaljić|Abdulaha Škaljića]], kao i dijalektski rečnici. Osim toga koriste se i terminološki rečnici, kao što su ''Botanički rečnik'' D. Simonovića, ''Hircov rječnik narodnih imena riba, zmija i ptica'', ''Srpskohrvatske leksike ribarstva'' V. Mihajlovića i G. Vukovića, kao i [[Mala enciklopedija Prosveta|Prosvetina enciklopedija]] i [[Opća enciklopedija JLZ|Enciklopedija jugoslavenskog leksikografskog zavoda]].<ref name="SANU"/> ==Tomovi== Rečnik je štampan [[Vukova ćirilica|Vukovom ćirilicom]], te su lekseme složene po redosledu [[Srpskohrvatska azbuka|srpskohrvatske azbuke]]: * Tom 1 1959. - 694 str. ''1: A - Bogoljub'' * Tom 2 1962. - 800 str. ''2: Bogoljub - vražogrnci'' * Tom 3 1962. - 794 str. ''3: vraznuti - guščurina'' * Tom 4 1966. - 798 str. ''4: D - dugulja'' * Tom 5 1968. - 798 str. ''5: duguljan - zaključiti'' * Tom 6 1969. - 798 str. ''6: zaključnica - zemljen'' * Tom 7 1971. - 798 str. ''7: zemljenast - intoniranje'' * Tom 8 1973. - 800 str. ''8: intonirati - jurve'' * Tom 9 1975. - 800 str. ''9: jurget - kolitva'' * Tom 10 1978. - 800 str. ''10: koliti - kukutica'' * Tom 11 1981. - 800 str. ''11: kukutka - makva'' * Tom 12 1984. - 800 str. ''12: makven - mozurica'' * Tom 13 1988. - 800 str. ''13: moire - naklapuša'' * Tom 14 1989. - 800 str. ''14: naklasati - nedotruo'' * Tom 15 1996. - 799 str. ''15: nedošuiav - nokavac'' * Tom 16 2001. - 781 str. ''16: nokaš - odvrzivaši'' * Tom 17 2006. - 800 str. ''17: odvrkao - Opovo'' * Tom 18 2010. - 800 str. ''18: opovrgavanje - ocariti'' * Tom 19 2014. - 800 str. ''19: ocat - petoglasnik'' * Tom 20 2018. - 800 str. ''20: petogodan - pogdegod'' * Tom 21 2020. - 800 str. ''21: pogdekada - pokupiti'' ==Vanjski linkovi== * Institut za srpski jezik SANU [http://www.isj.sanu.ac.rs/projekti/rsanu/ Rečnik SANU] ==Izvori== {{izvori}} {{naslov u kurzivu}} [[Kategorija:Srpskohrvatski rječnici]] [[Kategorija:Knjige 1959.]] [[Kategorija:Knjige 1962.]] [[Kategorija:Knjige 1966.]] [[Kategorija:Knjige 1968.]] [[Kategorija:Knjige 1969.]] [[Kategorija:Knjige 1971.]] [[Kategorija:Knjige 1973.]] [[Kategorija:Knjige 1975.]] [[Kategorija:Knjige 1978.]] [[Kategorija:Knjige 1981.]] [[Kategorija:Knjige 1984.]] [[Kategorija:Knjige 1988.]] [[Kategorija:Knjige 1989.]] [[Kategorija:Knjige 1996.]] [[Kategorija:Knjige 2001.]] [[Kategorija:Knjige 2006.]] [[Kategorija:Knjige 2010.]] [[Kategorija:Knjige 2014.]] [[Kategorija:Knjige 2018.]] [[Kategorija:Knjige 2020.]] [[Kategorija:SANU]] j6cs1purw2osnnky3a8a5se8y4o7hnb 4 4673041 41263260 41262270 2022-08-26T06:17:11Z Zblace 147409 manje korekcije wikitext text/x-wiki <div style="margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;"> {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}} <div style="padding: 0 10px 10px 10px;"> ==[[Datoteka:Symbol heart vote.svg|28px]] Dobrodošli na Wikiprojekt žene u crvenom!== Ovaj je [[Wikipedia:WikiProjekt|wikiprojekt]] nastao u cilju koordinacije pisanja novih i dopune postojećih [[biografija]] na Wikipediji o regionalnim i svjetskim [[žena|ženskim]] ličnostima, njihovim postignućima i problemima s kojima se suočavaju u društvu, s ciljem bolje organiziranosti. Inačica je istoimenog međujezičnog wikiprojekta započetog na [[Engleska Wikipedija|Wikipediji na engleskom jeziku]] 2014. godine kao [[:en:Wikipedia:WikiProject_Women_in_Red|WikiProject Women in Red]], a uključuje i druge Wikimedija projekte (kao na [[:wikisource:en:Wikisource:WikiProject_Women_in_Red|Wikisource]]). Među drugim jezičnim grupama istaknutija je frankofonska [[Les sans pagEs]]. Ovdje se nalaze formalna uputstva za pisanje i održavanje članaka, popisi članaka koje bi trebali imati ili dopuniti, korisni izvori, te obavještenja o relevantnim zadacima, aktualnim akcijama i [[wiki maratoni]]ma u kojima možete učestvovati ili ih čak i suorganizirati. Ako imate kakva pitanja ili ideje, objavite na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|stranici za diskusiju projekta]]! ==[[Datoteka:Namespace Wikipedia.svg|28px]] Ciljevi== * Stvoriti, dopuniti, poboljšati i održavati enciklopedijske biografije o ženama [[:meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|koje bi sve Wikipedije trebale imati]] i vezanih ženskih tema na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]. * Dovesti što više ženskih ličnosti u [[Wikipedia:Izabrani članci|izabrane članke]] koji se predstavljaju na glavnoj stranici Wikipedije. * Inicirati i sudjelovati u međujezičnim akcijama vezanim uz ovaj projekt, kao što je prevođenje dobrih biografija sa srpskohrvatske na Wikipedije u drugim jezicima. * Predstavljati centralno mjesto za opću diskusiju o tematskim člancima. * Dati smjernice i uputstva u vezi ovog projekta, te pratiti razvoj i rad na njemu. * Potaknuti da se poveća zastupljenost suradnica na Wikipediji. ==[[Datoteka:Feather.svg|28px]] Kako doprinositi== * Priključite se ovom projektu dodavajući svoje ime na [[/Sudionici|stranicu sudionica⋮ka]]. * Pregledajte listu [[/Članci|predloženih članaka]]. Tu se nalaze članci koje bi trebali imati i/ili poboljšati. * Napišite jedan od tih članaka i dodavajte nove na dno liste. Kako bi se mogao pratiti napredak, odrađeni članci se ne uklanjaju sa liste. * Ako napravite ili uočite kvalitetan i potpun članak, [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|kandidirajte ga za izabrane]]. Historijske zanimljivosti na određene datume se mogu dodati i u [[Wikipedia:Izabrani događaji|izabrane događaje]]. * Prevodite kvalitetne članke na Wikipedije u drugim jezicima. * Kada se pokrene [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|neka rasprava]], poželjno je doprinjeti svoje mišljenje. * Istaknuti doprinositelji⋮ce mogu dobiti [[/Nagrade|nagrade]]. ==[[Datoteka:Circle-icons-trophy (dark).svg|28px]] Postignuća== ===Izabrani članci=== * ===Izabrani događaji=== * {{Wikiprojekti|titlestyle=background:#de4949|color=white}} <!--[[Datoteka:Gnome-Wikipedia-user-female.png|28px]] ako se bude imao banner za szr--> </div> </div> __NOTOC__ [[Kategorija:Wikiprojekt žene u crvenom]] l3vzylz7c79vikvgn1har0wxpwtivc4 4 4673048 41263258 41261981 2022-08-26T06:10:22Z Zblace 147409 /* 28px Suradnice i suradnici */ wikitext text/x-wiki <div style="margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;"> {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}} <div style="padding: 0 10px 10px 10px;"> ==[[Datoteka:Crystal Clear app Community Help.png|28px]] Sudionice⋮i == # [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:59, 12 juli 2022 (CEST) # [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:07, 14 juli 2022 (CEST) # [[Korisnik:Nadicab|Nadicab]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nadicab|razgovor]]) 11:31, 16 august 2022 (CEST) # [[Korisnik:Hana Gaon|Hana Gaon]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hana Gaon|razgovor]]) 14:56, 16 august 2022 (CEST) # ... # (dodajte se iznad upisom 4 znaka tilda ~ nakon znaka ljestve # i software će sam generirati potpis i 'time-stamp') ==Suradnički okvirić== Na svoju si korisničku stranicu možete dodati i ovaj [[Wikipedia:Korisnički okvirići|korisnički okvirić]]: {| |{{sokv|Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}} |} </div> </div> __NOTOC__ [[Kategorija:Wikiprojekt žene u crvenom]] 92txq1y9dpc5xxpjc6uddatj69v0swb 41263259 41263258 2022-08-26T06:12:11Z Zblace 147409 /* Suradnički okvirić */ wikitext text/x-wiki <div style="margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;"> {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}} <div style="padding: 0 10px 10px 10px;"> ==[[Datoteka:Crystal Clear app Community Help.png|28px]] Sudionice⋮i == # [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:59, 12 juli 2022 (CEST) # [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:07, 14 juli 2022 (CEST) # [[Korisnik:Nadicab|Nadicab]] ([[Razgovor sa korisnikom:Nadicab|razgovor]]) 11:31, 16 august 2022 (CEST) # [[Korisnik:Hana Gaon|Hana Gaon]] ([[Razgovor sa korisnikom:Hana Gaon|razgovor]]) 14:56, 16 august 2022 (CEST) # ... # (dodajte se iznad upisom 4 znaka tilda ~ nakon znaka ljestve # i software će sam generirati potpis i 'time-stamp') ==Suradnički okvirić== Na svoju si korisničku stranicu možete dodati i ovaj [[Wikipedia:Korisnički okvirići|korisnički okvirić]]: {| |{{sokv|Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}} |} </div> </div> __NOTOC__ [[Kategorija:Wikiprojekt žene u crvenom]] 258p6ar7av6k19p5zogmkcholptlwau 6 4673425 41263153 41262176 2022-08-25T17:00:17Z Zblace 147409 dodana kategorija [[:Kategorija:Mislav Bago|Mislav Bago]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Mislav Bago, hrvatski novinar |Izvor=https://www.24sata.hr/show/foto-zivot-i-karijera-mislava-bage-od-pocetaka-na-hrt-u-do-niza-nagrada-i-priznanja-854853 |Datum= 18. kolovoza 2022. {{small|(postavljeno na sh.wiki)}} |Autor=Autorsko pravo: © Boris Scitar/PIXSELL |Objašnjenje=[[Poštena upotreba|Pravedna uporaba]] za sliku Mislav_Bago.jpg. Iako fotografija podliježe zaštiti autorskih prava, ja smatram kako ju također za ovu stranicu pokriva američki zakon o pravednoj uporabi i to iz razloga: # to je fotografija niske rezolucije; # ona uvelike doprinosi članku; # ova slika je puštena u medije u promocionalne svrhe; # nijedan jednako kvalitetan slobodni primjerak trenutačno nije dostupan; # ova slika predstavlja važnu sliku poznatog individualca; # ova slika se koristi isključivo u informativne i edukacijske svrhe od strane neprofitne organizacije; # ova slika neće nikako onesposobiti vlasnika autorskih prava da profitira od prava na ovu sliku; }} == Licenciranje == {{Poštena upotreba u|Mislav Bago}} [[Kategorija:Mislav Bago]] i7qirlukoz1hdlihknd7h0l0youwajl 41263239 41263153 2022-08-26T00:59:02Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Mislav Bago|Mislav Bago]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Mislav Bago, hrvatski novinar |Izvor=https://www.24sata.hr/show/foto-zivot-i-karijera-mislava-bage-od-pocetaka-na-hrt-u-do-niza-nagrada-i-priznanja-854853 |Datum= 18. kolovoza 2022. {{small|(postavljeno na sh.wiki)}} |Autor=Autorsko pravo: © Boris Scitar/PIXSELL |Objašnjenje=[[Poštena upotreba|Pravedna uporaba]] za sliku Mislav_Bago.jpg. Iako fotografija podliježe zaštiti autorskih prava, ja smatram kako ju također za ovu stranicu pokriva američki zakon o pravednoj uporabi i to iz razloga: # to je fotografija niske rezolucije; # ona uvelike doprinosi članku; # ova slika je puštena u medije u promocionalne svrhe; # nijedan jednako kvalitetan slobodni primjerak trenutačno nije dostupan; # ova slika predstavlja važnu sliku poznatog individualca; # ova slika se koristi isključivo u informativne i edukacijske svrhe od strane neprofitne organizacije; # ova slika neće nikako onesposobiti vlasnika autorskih prava da profitira od prava na ovu sliku; }} == Licenciranje == {{Poštena upotreba u|Mislav Bago}} jv91cp9i3b6wupyrtedcvii3iibbmer 0 4673426 41263267 41262861 2022-08-26T06:53:09Z Zblace 147409 referenca na regionalno priznanje...samo nešto nije OK sa učitavanjem linka iz archive.org wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Mislav Bago | slika = Mislav_Bago.jpg | širina_slike = 220px | alt = | opis = Mislav Bago<br>{{small|(autor: Boris Scitar/PIXSELL)}} | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[13. rujna]] [[1973.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<br>{{small|(tada {{flag|SFR Jugoslavija}})}} | datum_smrti = [[18. kolovoza]] [[2022.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultet političkih znanosti]] | poslodavac = [[HRT]] {{small|(1995–2009)}}<br>[[Nova TV]] {{small|(2009–2022)}} | zanimanje = novinar | godine_aktivnosti = [[1995.]] – [[2009.]] | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = [[Nagrada Marija Jurić Zagorka]] {{small|([[1998.]], [[2003.]], [[2006.]])}}<br>Novinar godine {{small|([[2006.]])}}<br>Regionalni novinar godine {{small|([[2013.]])}} | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Mislav Bago''' ([[Zagreb]], [[13. rujna]] [[1973.]] – [[Zagreb]], [[18. kolovoza]] [[2022.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] novinar i voditelj. Dobitnik niza nagrada i odlikovanja, Bago je slovio za jednog od najboljih hrvatskih novinara, a bio je poznat po svom nepokolebljivom stavu i pitanjima kojima bi svoje sugovornike, često visokopozicionirane pojedince iz domaće politike, dovodio u vrlo nezgodne situacije. Godine [[2006.]] organizirao je intervjue s [[Ivica Račan|Ivicom Račanom]] i [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]], za koje je dobio nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]]. Rođen je u Zagrebu [[1973.]] godine. Osnovnu školu završava u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], a gimnaziju u [[Zagreb]]u, nakon čega upisuje [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]], na kojemu je i diplomirao. Nakon diplome zaposlio se na [[HRT]]-u, gdje se specijalizirao za teme iz unutrašnje politike, posebice izbore. Od [[2006.]] do [[2008.]] godine bio je urednik HRT-ove emisije ''Otvoreno'', a [[2009.]] godine prešao je na [[Nova TV|Novu TV]], gdje je radio do svoje iznenadne smrti u kolovozu [[2022.]] godine; uzrok smrti nije naveden.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-mislav-bago/2388044.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d Umro Mislav Bago], [[Index.hr]] ([[18. kolovoza]] [[2022.]])</ref> Bio je i potpredsjednik HND-a. Za života je dobio niz nagrada i priznanja. Nagradu Marija Jurić Zagorka HND-a dobio je prvi put [[1998.]] za najbolju reportažu, a [[2003.]] i [[2006.]] za najbolji intervju. Nagradu Novinar godine dobio je [[2006.]] godine za seriju intervjua s bivšim premijerima Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom. 2013. dobio je regionalno priznanje od Europskog pokreta BiH koji ga je proglasio regionalnim novinarom godine.<ref>https://web.archive.org/web/20220819091134/https://net.hr/danas/hrvatska/mislav-bago-bio-je-poznat-po-direktnim-pitanjima-svojim-sugovornicima-a-za-svoj-novinarski-rad-dobio-je-niz-nagrada-i-priznanja-e38742ae-1ecd-11ed-9483-8e19cfbaf23b</ref> == Reference == {{reflist}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1973|2022|Bago, Mislav}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski TV-voditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 78ynkhfwz0znnhxactadlrxtzk8xwmw 41263269 41263267 2022-08-26T06:53:47Z Zblace 147409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Mislav Bago | slika = Mislav_Bago.jpg | širina_slike = 220px | alt = | opis = Mislav Bago<br>{{small|(autor: Boris Scitar/PIXSELL)}} | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[13. rujna]] [[1973.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<br>{{small|(tada {{flag|SFR Jugoslavija}})}} | datum_smrti = [[18. kolovoza]] [[2022.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultet političkih znanosti]] | poslodavac = [[HRT]] {{small|(1995–2009)}}<br>[[Nova TV]] {{small|(2009–2022)}} | zanimanje = novinar | godine_aktivnosti = [[1995.]] – [[2009.]] | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = [[Nagrada Marija Jurić Zagorka]] {{small|([[1998.]], [[2003.]], [[2006.]])}}<br>Novinar godine {{small|([[2006.]])}}<br>Regionalni novinar godine {{small|([[2013.]])}} | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Mislav Bago''' ([[Zagreb]], [[13. rujna]] [[1973.]] – [[Zagreb]], [[18. kolovoza]] [[2022.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] novinar i voditelj. Dobitnik niza nagrada i odlikovanja, Bago je slovio za jednog od najboljih hrvatskih novinara, a bio je poznat po svom nepokolebljivom stavu i pitanjima kojima bi svoje sugovornike, često visokopozicionirane pojedince iz domaće politike, dovodio u vrlo nezgodne situacije. Godine [[2006.]] organizirao je intervjue s [[Ivica Račan|Ivicom Račanom]] i [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]], za koje je dobio nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]]. Rođen je u Zagrebu [[1973.]] godine. Osnovnu školu završava u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], a gimnaziju u [[Zagreb]]u, nakon čega upisuje [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]], na kojemu je i diplomirao. Nakon diplome zaposlio se na [[HRT]]-u, gdje se specijalizirao za teme iz unutrašnje politike, posebice izbore. Od [[2006.]] do [[2008.]] godine bio je urednik HRT-ove emisije ''Otvoreno'', a [[2009.]] godine prešao je na [[Nova TV|Novu TV]], gdje je radio do svoje iznenadne smrti u kolovozu [[2022.]] godine; uzrok smrti nije naveden.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-mislav-bago/2388044.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d Umro Mislav Bago], [[Index.hr]] ([[18. kolovoza]] [[2022.]])</ref> Bio je i potpredsjednik HND-a. Za života je dobio niz nagrada i priznanja. Nagradu Marija Jurić Zagorka HND-a dobio je prvi put [[1998.]] za najbolju reportažu, a [[2003.]] i [[2006.]] za najbolji intervju. Nagradu Novinar godine dobio je [[2006.]] godine za seriju intervjua s bivšim premijerima Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom, a 2013. dobio je regionalno priznanje od Europskog pokreta BiH koji ga je proglasio regionalnim novinarom godine.<ref>https://web.archive.org/web/20220819091134/https://net.hr/danas/hrvatska/mislav-bago-bio-je-poznat-po-direktnim-pitanjima-svojim-sugovornicima-a-za-svoj-novinarski-rad-dobio-je-niz-nagrada-i-priznanja-e38742ae-1ecd-11ed-9483-8e19cfbaf23b</ref> == Reference == {{reflist}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1973|2022|Bago, Mislav}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski TV-voditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 7p9iiq7mnkmbng5r9vtynrwfsi08ts3 41263270 41263269 2022-08-26T07:02:36Z Vipz 151311 cite šabloni wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Mislav Bago | slika = Mislav_Bago.jpg | širina_slike = 220px | alt = | opis = Mislav Bago<br>{{small|(autor: Boris Scitar/PIXSELL)}} | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[13. rujna]] [[1973.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]<br>{{small|(tada {{flag|SFR Jugoslavija}})}} | datum_smrti = [[18. kolovoza]] [[2022.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = | počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = | obrazovanje = | alma_mater = [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultet političkih znanosti]] | poslodavac = [[HRT]] {{small|(1995–2009)}}<br>[[Nova TV]] {{small|(2009–2022)}} | zanimanje = novinar | godine_aktivnosti = [[1995.]] – [[2009.]] | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = | partner = | djeca = | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = [[Nagrada Marija Jurić Zagorka]] {{small|([[1998.]], [[2003.]], [[2006.]])}}<br>Novinar godine {{small|([[2006.]])}}<br>Regionalni novinar godine {{small|([[2013.]])}} | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Mislav Bago''' ([[Zagreb]], [[13. rujna]] [[1973.]] – [[Zagreb]], [[18. kolovoza]] [[2022.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] novinar i voditelj. Dobitnik niza nagrada i odlikovanja, Bago je slovio za jednog od najboljih hrvatskih novinara, a bio je poznat po svom nepokolebljivom stavu i pitanjima kojima bi svoje sugovornike, često visokopozicionirane pojedince iz domaće politike, dovodio u vrlo nezgodne situacije. Godine [[2006.]] organizirao je intervjue s [[Ivica Račan|Ivicom Račanom]] i [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]], za koje je dobio nagradu [[Hrvatsko novinarsko društvo|Hrvatskog novinarskog društva]]. Rođen je u Zagrebu [[1973.]] godine. Osnovnu školu završava u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], a gimnaziju u [[Zagreb]]u, nakon čega upisuje [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]], na kojemu je i diplomirao. Nakon diplome zaposlio se na [[HRT]]-u, gdje se specijalizirao za teme iz unutrašnje politike, posebice izbore. Od [[2006.]] do [[2008.]] godine bio je urednik HRT-ove emisije ''Otvoreno'', a [[2009.]] godine prešao je na [[Nova TV|Novu TV]], gdje je radio do svoje iznenadne smrti u kolovozu [[2022.]] godine; uzrok smrti nije naveden.<ref>{{cite web |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/umro-mislav-bago/2388044.aspx |title=Umro Mislav Bago |website=[[Index.hr]] |date=[[18. kolovoza]] [[2022]] |access-date=18. kolovoza 2022}}</ref> Bio je i potpredsjednik HND-a. Za života je dobio niz nagrada i priznanja. Nagradu Marija Jurić Zagorka HND-a dobio je prvi put [[1998.]] za najbolju reportažu, a [[2003.]] i [[2006.]] za najbolji intervju. Nagradu Novinar godine dobio je [[2006.]] godine za seriju intervjua s bivšim premijerima Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom, a 2013. dobio je regionalno priznanje od Europskog pokreta BiH koji ga je proglasio regionalnim novinarom godine.<ref>{{cite web |url=https://net.hr/danas/hrvatska/mislav-bago-bio-je-poznat-po-direktnim-pitanjima-svojim-sugovornicima-a-za-svoj-novinarski-rad-dobio-je-niz-nagrada-i-priznanja-e38742ae-1ecd-11ed-9483-8e19cfbaf23b |title=Mislav Bago: Bio je poznat po direktnim pitanjima svojim sugovornicima, a za svoj novinarski rad dobio je niz nagrada i priznanja |date=18. kolovoza 2022 |access-date=26. kolovoza 2022 |website=net.hr}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1973|2022|Bago, Mislav}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski TV-voditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] qz5tbbnaw2yhwih7veadnwfqb5us84y 0 4673430 41263240 41262224 2022-08-26T01:14:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Anton Hansen Tammsaare | slika = Anton Hansen Tammsaare, 000290.jpg | širina_slike = 220px | opis = | ime_po_rođenju = Anton Hansen | datum_rođenja = [[30. siječnja]] [[1878.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|EST}} [[Vetepere]], [[Estonija]]<br>{{small|(tada {{flag|Rusko Carstvo|1696}})}} | datum_smrti = [[1. ožujka]] [[1940.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|EST}} [[Tallinn]], [[Estonija]] | počivalište = | pseudonim = A. H. Tammsaare | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = {{marriage|Käthe-Amalie Veltman|1920}} | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Tartuu]] | zanimanje = pisac | period = | jezik = [[estonski jezik]] | pokret = [[realizam]], [[modernizam]] | žanr = | znamenita_djela = <div> * ''[[Tõde ja õigus]]'' I-V (roman, [[1926.]] – [[1933.]]) </div> | nagrade = | uticaj_od = [[Oscar Wilde]], [[Knut Hamsun]], [[André Gide]], [[Lav Tolstoj]], [[Nikolaj Gogolj]], [[Fjodor Dostojevski]], [[Henri Bergson]], [[Sigmund Freud]], [[Carl Gustav Jung]] | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Anton Hansen''', poznatiji po [[pseudonim]]u '''Anton Hansen Tammsaare''' ([[Vetepere]], [[30. siječnja]] [[1878.]] – [[Tallinn]], [[1. ožujka]] [[1940.]]), [[estonija|estonski]] pisac. Tammsaare je autor romaneskne pentalogije ''[[Tõde ja õigus|Istina i pravda]]'' ([[estonski]]: ''Tõde ja õigus'', [[1926.]] – [[1933.]]), koja se danas smatra jednim od ključnih djela estonske književnosti i koja je dobila epitet "estonskog romana". == Biografija == Anton Hansen rođen je [[1878.]] godine u selu [[Vetepere]] u [[Estonija|Estoniji]] kao sin farmera. Iako su živjeli u teškim financijskim uvjetima, Hansen je uspio skupiti dovoljno novca za sinovljevo obrazovanje; Hanse je imao još i brata te mlađu sestru, Mariju. To je bila posljedica činjenice da su Hansenovi bili prilično progresivna obitelj za svoje doba; primjerice, njegov je otac redovito naručivao i čitao [[novine]], što je bila iznimno rijetka prakta u tadašnjoj Estoniji. Osnovnu školu završio je u [[Väike-Maarja|Väike-Maarji]], a [[Gimnazija Huga Treffnera|gimnaziju]] u [[Tartu]]u, gdje također upisao i pravni fakultet. [[Tuberkuloza]] mu je [[1911.]] godine prekinula studiranje, tako da je preko godinu dana boravio u bolnici u [[Soči]]ju, nakon čega je šest godina proveo na Jürijevoj (brat) farmi u [[Koitjärve]]u. Tamo je intenzivno čitao [[Homer]]a, [[William Shakespeare|Shakespearea]] i [[Miguel de Cervantes|Cervantesa]]. Godine [[1919.]], nakon što je [[Estonski rat za nezavisnost|Estonija postala nezavisna]], a njegovo se zdravlje poboljšalo, Hansen se preselio u [[Tallinn]], gdje je počeo pisati prozna djela temeljena na životima estonskog naroda koja će mu u narednim desetljećima osigurati mjesto u historiji estonske književnosti. Sljedeće godine oženio se s Käthe Veltman, s kojom će imati kćer Riitu i sina Eerika. Osim za pisanje, Tammsaare je bio jako zainteresiran za [[psihologija|psihologiju]] i [[filozofija|filozofiju]]. Iako su njegova djela reflektirala ideje [[Henri Bergson|Bergsona]], [[Sigmund Freud|Freuda]] i [[Carl Gustav Jung|Junga]], bio je protivnik [[kozmopolitanizam|kozmopolitanizma]], smatrajući koncept europske kulture nečim što treba napusiti. Kao i grupa Tartuska renesansna, koju su vodili [[Estonski narodni preporod|preporoditelji]] [[Carl Robert Jakobson]] i [[Jaan Tõnisson]], Tammsaare je vjerovao kako su stupovi estonske kulture farmeri i intelektualci iz ruralnih krajeva. Od [[1920-e|1920-ih]] godina pa nadalje, Tammsaare je imao priličnog uspjeha kao pisac, što je spašavalo obitelj od ozbiljnijih financijskih poteškoća. Ipak, cijela je obitelj bila vrlo slabog zdravlja; njegova supruga nikada se nije potpuno oporavila od teškog poroda sina Eerika, a sam Tammsaare je [[1939.]] godine ponovo završio u bolnici na duže vrijeme, ovoga puta zbog abdominalnih problema. Dana [[1. ožujka]] [[1940.]], Tammsaare je pronađen mrtav u svojoj radnoj sobi; službena smrtovnica navela je da je umro od srčanog udara. Pokopan je u [[Tallinn]]u nekoliko dana nakon smrti. == Opus == == Bibliografija == * ''Kaks paari ja üksainus'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dva para i onaj jedan'', [[1902.]]) * ''Vanad ja noored'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Stari i mladi'', [[1903.]]) * ''Raha-auk'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Rupa bez dna'', [[1907.]]) * ''Uurimisel'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''U očekivanju'', [[1907.]]) * ''Pikad sammud'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dugi koraci'', [[1908.]]) * ''Noored hinged'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Mlade duše'', [[1909.]]) * ''Üle piiri'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Preko granice'', [[1910.]]) * ''Poiss ja liblikas'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dječak i leptir'', [[1915.]]) * ''Keelest ja luulest'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''O jeziku i poeziji'', [[1915.]]) * ''Kärbes'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Muha'', [[1917.]]) * ''Varjundid'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Oblici sjena'', [[1917.]]) * ''Sõjamõtted'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Misli o ratu'', [[1919.]]) * ''Juudit'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Judita'', [[1921.]]) * ''[[Kõrboja peremees]]'' ([[1922.]]) * ''Pöialpoiss'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Patuljak'', [[1923.]]) * ''Sic Transit'' ([[1924.]]) * ''[[Tõde ja õigus]] I-V'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Istina i pravda'', [[1926.]] - [[1933.]]) * ''Meie rebane'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Naša lisica'', [[1932.]]) * ''Elu ja armastus'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Život i ljubav'', [[1934.]]) * ''Ma armastasin sakslast'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Voljeh Nijemca'', [[1935.]]) * ''Kuningal on külm'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Kralju je hladno'', [[1936.]]) * ''Hiina ja hiinlane'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Kina i Kinez'', [[1938.]]) * ''Põrgupõhja uus Vanapagan'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Nepodopštine novog Sotone'', [[1939.]]) * ''Miniatures'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Minijature'', [[1977.]]; posthumno) * ''Kogutud teosed'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Sabrana djela'', 18 tomova, [[1977.]] - [[1993.]]; posthumno) == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20070718161530/http://www.linnamuuseum.ee/tammsaare/index.php Who is A.H.Tammsaare?] * [https://web.archive.org/web/20070217181910/http://www.linnamuuseum.ee/tammsaare/index.php?lang=2&id=185 Tammsaare Museum in Kadriorg] * [https://web.archive.org/web/20040106234308/http://www.bankofestonia.info/pub/en/yldine/pangatahed/pangatahed/_25.html Central bank website] - shows the 25-[[Estonian kroon|Kroon]] banknote, with its depiction of Tammsaare and his farm {{Authority control}} {{Životni vijek|1878|1940|Hansen Tammsaare, Anton}} [[Kategorija:Estonski pisci]] [[Kategorija:Pseudonimi]] pl16q3ikoc2681114a72eyacqzxa32f 41263241 41263240 2022-08-26T01:16:38Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Anton Hansen Tammsaare | slika = Anton Hansen Tammsaare, 000290.jpg | širina_slike = 220px | opis = | ime_po_rođenju = Anton Hansen | datum_rođenja = [[30. siječnja]] [[1878.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|EST}} [[Vetepere]], [[Estonija]]<br>{{small|(tada {{flag|Rusko Carstvo|1696}})}} | datum_smrti = [[1. ožujka]] [[1940.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|EST}} [[Tallinn]], [[Estonija]] | počivalište = | pseudonim = A. H. Tammsaare | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = {{marriage|Käthe-Amalie Veltman|1920}} | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Tartuu]] | zanimanje = pisac | period = | jezik = [[estonski jezik]] | pokret = [[realizam]], [[modernizam]] | žanr = | znamenita_djela = <div> * ''[[Tõde ja õigus]]'' I-V (roman, [[1926.]] – [[1933.]]) </div> | nagrade = | uticaj_od = [[Oscar Wilde]], [[Knut Hamsun]], [[André Gide]], [[Lav Tolstoj]], [[Nikolaj Gogolj]], [[Fjodor Dostojevski]], [[Henri Bergson]], [[Sigmund Freud]], [[Carl Gustav Jung]] | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Anton Hansen''', poznatiji po [[pseudonim]]u '''Anton Hansen Tammsaare''' ([[Vetepere]], [[30. siječnja]] [[1878.]] – [[Tallinn]], [[1. ožujka]] [[1940.]]), [[estonija|estonski]] pisac. Tammsaare je autor romaneskne pentalogije ''[[Tõde ja õigus|Istina i pravda]]'' ([[estonski]]: ''Tõde ja õigus'', [[1926.]] – [[1933.]]), koja se danas smatra jednim od ključnih djela estonske književnosti i koja je dobila epitet "estonskog romana". == Biografija == Anton Hansen rođen je [[1878.]] godine u selu [[Vetepere]] u [[Estonija|Estoniji]] kao sin farmera. Iako su živjeli u teškim financijskim uvjetima, Hansen je uspio skupiti dovoljno novca za sinovljevo obrazovanje; Hanse je imao još i brata te mlađu sestru, Mariju. To je bila posljedica činjenice da su Hansenovi bili prilično progresivna obitelj za svoje doba; primjerice, njegov je otac redovito naručivao i čitao [[novine]], što je bila iznimno rijetka prakta u tadašnjoj Estoniji. Osnovnu školu završio je u [[Väike-Maarja|Väike-Maarji]], a [[Gimnazija Huga Treffnera|gimnaziju]] u [[Tartu]]u, gdje također upisao i pravni fakultet. [[Tuberkuloza]] mu je [[1911.]] godine prekinula studiranje, tako da je preko godinu dana boravio u bolnici u [[Soči]]ju, nakon čega je šest godina proveo na Jürijevoj (brat) farmi u [[Koitjärve]]u. Tamo je intenzivno čitao [[Homer]]a, [[William Shakespeare|Shakespearea]] i [[Miguel de Cervantes|Cervantesa]]. Godine [[1919.]], nakon što je [[Estonski rat za nezavisnost|Estonija postala nezavisna]], a njegovo se zdravlje poboljšalo, Hansen se preselio u [[Tallinn]], gdje je počeo pisati prozna djela temeljena na životima estonskog naroda koja će mu u narednim desetljećima osigurati mjesto u historiji estonske književnosti. Sljedeće godine oženio se s Käthe Veltman, s kojom će imati kćer Riitu i sina Eerika. Osim za pisanje, Tammsaare je bio jako zainteresiran za [[psihologija|psihologiju]] i [[filozofija|filozofiju]]. Iako su njegova djela reflektirala ideje [[Henri Bergson|Bergsona]], [[Sigmund Freud|Freuda]] i [[Carl Gustav Jung|Junga]], bio je protivnik [[kozmopolitanizam|kozmopolitanizma]], smatrajući koncept europske kulture nečim što treba napusiti. Kao i grupa Tartuska renesansna, koju su vodili [[Estonski narodni preporod|preporoditelj]] [[Carl Robert Jakobson]] i [[Jaan Tõnisson]], Tammsaare je vjerovao kako su stupovi estonske kulture farmeri i intelektualci iz ruralnih krajeva. Od [[1920-e|1920-ih]] godina pa nadalje, Tammsaare je imao priličnog uspjeha kao pisac, što je spašavalo obitelj od ozbiljnijih financijskih poteškoća. Ipak, cijela je obitelj bila vrlo slabog zdravlja; njegova supruga nikada se nije potpuno oporavila od teškog poroda sina Eerika, a sam Tammsaare je [[1939.]] godine ponovo završio u bolnici na duže vrijeme, ovoga puta zbog abdominalnih problema. Dana [[1. ožujka]] [[1940.]], Tammsaare je pronađen mrtav u svojoj radnoj sobi; službena smrtovnica navela je da je umro od srčanog udara. Pokopan je u [[Tallinn]]u nekoliko dana nakon smrti. == Opus == == Bibliografija == * ''Kaks paari ja üksainus'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dva para i onaj jedan'', [[1902.]]) * ''Vanad ja noored'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Stari i mladi'', [[1903.]]) * ''Raha-auk'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Rupa bez dna'', [[1907.]]) * ''Uurimisel'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''U očekivanju'', [[1907.]]) * ''Pikad sammud'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dugi koraci'', [[1908.]]) * ''Noored hinged'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Mlade duše'', [[1909.]]) * ''Üle piiri'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Preko granice'', [[1910.]]) * ''Poiss ja liblikas'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dječak i leptir'', [[1915.]]) * ''Keelest ja luulest'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''O jeziku i poeziji'', [[1915.]]) * ''Kärbes'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Muha'', [[1917.]]) * ''Varjundid'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Oblici sjena'', [[1917.]]) * ''Sõjamõtted'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Misli o ratu'', [[1919.]]) * ''Juudit'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Judita'', [[1921.]]) * ''[[Kõrboja peremees]]'' ([[1922.]]) * ''Pöialpoiss'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Patuljak'', [[1923.]]) * ''Sic Transit'' ([[1924.]]) * ''[[Tõde ja õigus]] I-V'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Istina i pravda'', [[1926.]] - [[1933.]]) * ''Meie rebane'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Naša lisica'', [[1932.]]) * ''Elu ja armastus'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Život i ljubav'', [[1934.]]) * ''Ma armastasin sakslast'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Voljeh Nijemca'', [[1935.]]) * ''Kuningal on külm'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Kralju je hladno'', [[1936.]]) * ''Hiina ja hiinlane'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Kina i Kinez'', [[1938.]]) * ''Põrgupõhja uus Vanapagan'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Nepodopštine novog Sotone'', [[1939.]]) * ''Miniatures'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Minijature'', [[1977.]]; posthumno) * ''Kogutud teosed'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Sabrana djela'', 18 tomova, [[1977.]] - [[1993.]]; posthumno) == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20070718161530/http://www.linnamuuseum.ee/tammsaare/index.php Who is A.H.Tammsaare?] * [https://web.archive.org/web/20070217181910/http://www.linnamuuseum.ee/tammsaare/index.php?lang=2&id=185 Tammsaare Museum in Kadriorg] * [https://web.archive.org/web/20040106234308/http://www.bankofestonia.info/pub/en/yldine/pangatahed/pangatahed/_25.html Central bank website] - shows the 25-[[Estonian kroon|Kroon]] banknote, with its depiction of Tammsaare and his farm {{Authority control}} {{Životni vijek|1878|1940|Hansen Tammsaare, Anton}} [[Kategorija:Estonski pisci]] [[Kategorija:Pseudonimi]] 8m7km620i5gyg68wnarwprfgyos2nzl 41263374 41263241 2022-08-26T11:54:56Z Edgar Allan Poe 29250 /* Opus */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Anton Hansen Tammsaare | slika = Anton Hansen Tammsaare, 000290.jpg | širina_slike = 220px | opis = | ime_po_rođenju = Anton Hansen | datum_rođenja = [[30. siječnja]] [[1878.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|EST}} [[Vetepere]], [[Estonija]]<br>{{small|(tada {{flag|Rusko Carstvo|1696}})}} | datum_smrti = [[1. ožujka]] [[1940.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|EST}} [[Tallinn]], [[Estonija]] | počivalište = | pseudonim = A. H. Tammsaare | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = {{marriage|Käthe-Amalie Veltman|1920}} | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Tartuu]] | zanimanje = pisac | period = | jezik = [[estonski jezik]] | pokret = [[realizam]], [[modernizam]] | žanr = | znamenita_djela = <div> * ''[[Tõde ja õigus]]'' I-V (roman, [[1926.]] – [[1933.]]) </div> | nagrade = | uticaj_od = [[Oscar Wilde]], [[Knut Hamsun]], [[André Gide]], [[Lav Tolstoj]], [[Nikolaj Gogolj]], [[Fjodor Dostojevski]], [[Henri Bergson]], [[Sigmund Freud]], [[Carl Gustav Jung]] | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Anton Hansen''', poznatiji po [[pseudonim]]u '''Anton Hansen Tammsaare''' ([[Vetepere]], [[30. siječnja]] [[1878.]] – [[Tallinn]], [[1. ožujka]] [[1940.]]), [[estonija|estonski]] pisac. Tammsaare je autor romaneskne pentalogije ''[[Tõde ja õigus|Istina i pravda]]'' ([[estonski]]: ''Tõde ja õigus'', [[1926.]] – [[1933.]]), koja se danas smatra jednim od ključnih djela estonske književnosti i koja je dobila epitet "estonskog romana". == Biografija == Anton Hansen rođen je [[1878.]] godine u selu [[Vetepere]] u [[Estonija|Estoniji]] kao sin farmera. Iako su živjeli u teškim financijskim uvjetima, Hansen je uspio skupiti dovoljno novca za sinovljevo obrazovanje; Hanse je imao još i brata te mlađu sestru, Mariju. To je bila posljedica činjenice da su Hansenovi bili prilično progresivna obitelj za svoje doba; primjerice, njegov je otac redovito naručivao i čitao [[novine]], što je bila iznimno rijetka prakta u tadašnjoj Estoniji. Osnovnu školu završio je u [[Väike-Maarja|Väike-Maarji]], a [[Gimnazija Huga Treffnera|gimnaziju]] u [[Tartu]]u, gdje također upisao i pravni fakultet. [[Tuberkuloza]] mu je [[1911.]] godine prekinula studiranje, tako da je preko godinu dana boravio u bolnici u [[Soči]]ju, nakon čega je šest godina proveo na Jürijevoj (brat) farmi u [[Koitjärve]]u. Tamo je intenzivno čitao [[Homer]]a, [[William Shakespeare|Shakespearea]] i [[Miguel de Cervantes|Cervantesa]]. Godine [[1919.]], nakon što je [[Estonski rat za nezavisnost|Estonija postala nezavisna]], a njegovo se zdravlje poboljšalo, Hansen se preselio u [[Tallinn]], gdje je počeo pisati prozna djela temeljena na životima estonskog naroda koja će mu u narednim desetljećima osigurati mjesto u historiji estonske književnosti. Sljedeće godine oženio se s Käthe Veltman, s kojom će imati kćer Riitu i sina Eerika. Osim za pisanje, Tammsaare je bio jako zainteresiran za [[psihologija|psihologiju]] i [[filozofija|filozofiju]]. Iako su njegova djela reflektirala ideje [[Henri Bergson|Bergsona]], [[Sigmund Freud|Freuda]] i [[Carl Gustav Jung|Junga]], bio je protivnik [[kozmopolitanizam|kozmopolitanizma]], smatrajući koncept europske kulture nečim što treba napusiti. Kao i grupa Tartuska renesansna, koju su vodili [[Estonski narodni preporod|preporoditelj]] [[Carl Robert Jakobson]] i [[Jaan Tõnisson]], Tammsaare je vjerovao kako su stupovi estonske kulture farmeri i intelektualci iz ruralnih krajeva. Od [[1920-e|1920-ih]] godina pa nadalje, Tammsaare je imao priličnog uspjeha kao pisac, što je spašavalo obitelj od ozbiljnijih financijskih poteškoća. Ipak, cijela je obitelj bila vrlo slabog zdravlja; njegova supruga nikada se nije potpuno oporavila od teškog poroda sina Eerika, a sam Tammsaare je [[1939.]] godine ponovo završio u bolnici na duže vrijeme, ovoga puta zbog abdominalnih problema. Dana [[1. ožujka]] [[1940.]], Tammsaare je pronađen mrtav u svojoj radnoj sobi; službena smrtovnica navela je da je umro od srčanog udara. Pokopan je u [[Tallinn]]u nekoliko dana nakon smrti. == Opus == Na Tammsaareov su književni rad, u različitm fazama njegove karijere, utjecali, među ostalima, [[Oscar Wilde]], [[Knut Hamsun]] i [[André Gide]], međutim prije svega bili su to [[Realizam (književnost)|ruski realisti]], o kojima je rekao sljedeće: "U cijelom svijetu književnosti, nikada nisam pročitao ništa što se može usporediti s Rusima... nema nikoga tko se može usporediti s [[Lav Tolstoj|Tolstojem]], [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskim]] ili [[Nikolaj Gogolj|Gogoljem]]." Govoreći o Dostojevskom, rekao je: "zaista me uznemirio: Pod njegovom sam utjecajem živio u hodajućem snu. Posebno me držao roman ''[[Zločin i kazna]]''". Taj je utjecaj evidentan u Tammsaareovim ranim djelima, koja se mogu opisati kao djela ruralnog poetskog realizma, iako su neka među njima opisivala i revolucionarni duh iz [[1905.]] godine. U periodu od [[1908.]] do [[1919.]] godine, što se nerijetko naziva njegovim drugim periodom, napisao je nekolicinu kraćih [[novela]] urbane tematike kao i nekoliko zbirki kratkih priča i minijatura. Utjecaj Oscara Wildea vidljiv je ponajprije u djelu ''Poiss ja liblikas'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dječak i leptir'', [[1915.]]). Njegovo globalno najpoznatije i najčitanije djelo njegov je posljednji roman, ''[[Põrgupõhja uus Vanapagan]]'' (sh. ''Nepodopštine novog Sotone'', [[1939.]]). Međutim, njegovo najvažnije djelo i svojevrsni klasik estonske književnosti zapravo je pentalogija ''[[Tõde ja õigus]]'' (sh. ''Istina i pravda''), koja je objavljena između [[1926.]] i [[1933.]] godine. Romani se, u vidu opsežne kronike, bave različitim fazama razvoja estonske historije, a sam Tammsaare naveo je kako se svaki od pet romana bavi drugom centralom temom: (1) zemlja; (2) [[Bog]]; (3) država i društvo; (4) jastvo, i; (5) rezignacija. Prvi dio generalno se smatra najkvalitenijim. U pitanju je klasični "seoski roman" po uzoru na Hamsuna, za koji se smatra da najbolje utjelovljuje i prikazuje "estonski temperament", posebice u vidu dvojice suprostavljenih farmera, Andresa i Pearua. Drugi dio sadrži niz školskih scena iz [[Tartu]]a te je iznimno popularan u Estoniji, iako su ga sovjetski cenzori svojedobno kombinirali s trećim dijelom, koji se ujedno smatra i najlošijim nastavkom, unatoč opisu [[Ruska revolucija 1905.|Revolucije iz 1905.]] godine koji je iznimno sličan onima iz [[Boris Pasternak|Pasternakovog]] romana ''[[Doktor Živago]]''. Pentalogija je prevedena na niz svjetskih jezika. == Bibliografija == * ''Kaks paari ja üksainus'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dva para i onaj jedan'', [[1902.]]) * ''Vanad ja noored'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Stari i mladi'', [[1903.]]) * ''Raha-auk'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Rupa bez dna'', [[1907.]]) * ''Uurimisel'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''U očekivanju'', [[1907.]]) * ''Pikad sammud'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dugi koraci'', [[1908.]]) * ''Noored hinged'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Mlade duše'', [[1909.]]) * ''Üle piiri'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Preko granice'', [[1910.]]) * ''Poiss ja liblikas'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Dječak i leptir'', [[1915.]]) * ''Keelest ja luulest'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''O jeziku i poeziji'', [[1915.]]) * ''Kärbes'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Muha'', [[1917.]]) * ''Varjundid'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Oblici sjena'', [[1917.]]) * ''Sõjamõtted'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Misli o ratu'', [[1919.]]) * ''Juudit'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Judita'', [[1921.]]) * ''[[Kõrboja peremees]]'' ([[1922.]]) * ''Pöialpoiss'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Patuljak'', [[1923.]]) * ''Sic Transit'' ([[1924.]]) * ''[[Tõde ja õigus]] I-V'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Istina i pravda'', [[1926.]] - [[1933.]]) * ''Meie rebane'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Naša lisica'', [[1932.]]) * ''Elu ja armastus'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Život i ljubav'', [[1934.]]) * ''Ma armastasin sakslast'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Voljeh Nijemca'', [[1935.]]) * ''Kuningal on külm'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Kralju je hladno'', [[1936.]]) * ''Hiina ja hiinlane'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Kina i Kinez'', [[1938.]]) * ''Põrgupõhja uus Vanapagan'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Nepodopštine novog Sotone'', [[1939.]]) * ''Miniatures'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Minijature'', [[1977.]]; posthumno) * ''Kogutud teosed'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Sabrana djela'', 18 tomova, [[1977.]] - [[1993.]]; posthumno) == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20070718161530/http://www.linnamuuseum.ee/tammsaare/index.php Who is A.H.Tammsaare?] * [https://web.archive.org/web/20070217181910/http://www.linnamuuseum.ee/tammsaare/index.php?lang=2&id=185 Tammsaare Museum in Kadriorg] * [https://web.archive.org/web/20040106234308/http://www.bankofestonia.info/pub/en/yldine/pangatahed/pangatahed/_25.html Central bank website] - shows the 25-[[Estonian kroon|Kroon]] banknote, with its depiction of Tammsaare and his farm {{Authority control}} {{Životni vijek|1878|1940|Hansen Tammsaare, Anton}} [[Kategorija:Estonski pisci]] [[Kategorija:Pseudonimi]] i76sshb8pfsmug4dqy07a59tbuvhb2a 6 4673513 41263125 2022-08-25T12:44:05Z Vrtleska225 76440 == Opis == {{Infoslika |Opis= Izet Sarajlić |Izvor= Al-Jazeera Balkans [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2019/1/16/izet-kiko-sarajlic-fasisti-zasto-ste-strijeljali-mog-brata-esu] |Datum= nepoznat |Autor= nepoznat |Objašnjenje= Slika se koristi za identifikaciju Izeta Sarajlića, predmeta od javnog interesa. Značaj fotografije je u tome da pomogne čitatelju da identificira Sarajlić, uvjerava čitatelje da su došli do pravog članka koji sadrži kritičke komentare o osobi. }} == Licencija == {{P… wikitext text/x-wiki == Sažetak == == Opis == {{Infoslika |Opis= Izet Sarajlić |Izvor= Al-Jazeera Balkans [https://balkans.aljazeera.net/blogs/2019/1/16/izet-kiko-sarajlic-fasisti-zasto-ste-strijeljali-mog-brata-esu] |Datum= nepoznat |Autor= nepoznat |Objašnjenje= Slika se koristi za identifikaciju Izeta Sarajlića, predmeta od javnog interesa. Značaj fotografije je u tome da pomogne čitatelju da identificira Sarajlić, uvjerava čitatelje da su došli do pravog članka koji sadrži kritičke komentare o osobi. }} == Licencija == {{Povijesna fotografija}} b3nagaido3d3tgdp3sra4kl0zp0t8na 0 4673514 41263134 2022-08-25T14:13:16Z 37.19.109.246 Nova stranica: [[Datoteka:Свјетлопис плаже Врвена стијена у Бару, брдо Волујица.jpg|mini|desno|Plaža Crvena stijena kod brda [[Volujica]] u [[Bar (grad)|Baru]]]] '''Crvena stijena''' je [[plaža]] sa južne strane brda [[Volujica|Volujice]] u [[Bar (grad)|Baru]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Nalazi se između Vala od Bigovice i rta Skočivuk. Zbog teško pristupačnog terena, dolazak na samu plažu je gotovo nemoguć sa kopna, pa se do nje dolaz… wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Свјетлопис плаже Врвена стијена у Бару, брдо Волујица.jpg|mini|desno|Plaža Crvena stijena kod brda [[Volujica]] u [[Bar (grad)|Baru]]]] '''Crvena stijena''' je [[plaža]] sa južne strane brda [[Volujica|Volujice]] u [[Bar (grad)|Baru]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Nalazi se između Vala od Bigovice i rta Skočivuk. Zbog teško pristupačnog terena, dolazak na samu plažu je gotovo nemoguć sa kopna, pa se do nje dolazi uglavnom morskim putem. Plaža je oko 50 metara dužine, polukružnog oblika, sa kopnene strane usječena u strme stijene, koje u najvišim dijelovima iznose oko 40 m. Veći dio stijena iza plaže su crvenkaste boje, pa je plaža i dobila ime po njima. Na samoj plaži je bijeli šljunak.<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Plaža Crvena stijena kod Bara|pages=|year=|url=http://www.mojacrnagora.com/slika-dana-2014-08-03-plaza-crvena-stijena-kod-bara/|publisher=|location=|id=}}</ref> Iako atraktivnog izgleda, malobrojni posjetitelji (zbog nepristupačnog terena) koji dolaze kopnom, dolaze pješke na dva načina. Ili preko brda Volujica ili kroz tunel rijeke [[Rikavac]]. U drugom slučaju, pri izlasku iz tunela, ide se desno, uz obalu. Kada se dođe do plaže, zbog strmih stijena sa svih strana, pristup plaži pješačenjem je nemoguć. Za pješake je najjednostavniji dolazak tunelom Rikavca i od tunela plivanjem do plaže. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Crvena stijena Beach}} [[Kategorija:Plaže]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Bar]] ko35lzls9ffjh7hrn7g7efmut2ejp4e 41263135 41263134 2022-08-25T14:15:50Z 37.19.109.246 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Свјетлопис плаже Врвена стијена у Бару, брдо Волујица.jpg|mini|desno|Plaža Crvena stijena kod brda [[Volujica]] u [[Bar (grad)|Baru]]]] '''Crvena stijena''' je [[plaža]] sa južne strane brda [[Volujica|Volujice]] u [[Bar (grad)|Baru]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Nalazi se između Vala od Bigovice i rta Skočivuk. Zbog teško pristupačnog terena, dolazak na samu plažu je gotovo nemoguć sa kopna, pa se do nje dolazi uglavnom morskim putem. Plaža je oko 50 metara dužine, polukružnog oblika, sa kopnene strane usječena u strme stijene, koje u najvišim dijelovima iznose oko 40 m. Veći dio stijena iza plaže su crvenkaste boje, pa je plaža i dobila ime po njima. Na samoj plaži je bijeli šljunak.<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Plaža Crvena stijena kod Bara|pages=|year=|url=http://www.mojacrnagora.com/slika-dana-2014-08-03-plaza-crvena-stijena-kod-bara/|publisher=|location=|id=}}</ref> Iako atraktivnog izgleda, malobrojni posjetitelji (zbog nepristupačnog terena) koji dolaze kopnom, dolaze pješke na dva načina. Ili preko brda Volujica ili kroz tunel rijeke [[Rikavac]]. U drugom slučaju, pri izlasku iz tunela, ide se desno, uz obalu. Kada se dođe do plaže, zbog strmih stijena sa svih strana, pristup plaži pješačenjem je nemoguć. Za pješake je najjednostavniji dolazak tunelom Rikavca i od tunela plivanjem do plaže. == Galerija == <gallery> Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар2.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар3.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар4.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар5.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар6.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар7.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар8.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар9.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар10.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар11.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар12.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар14.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код Волујице, Бар15.jpg| </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Crvena stijena Beach}} [[Kategorija:Plaže]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Bar]] 2gwbdvirojsv7to7jh19anbqgaezgeb 41263161 41263135 2022-08-25T18:53:36Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Свјетлопис плаже Врвена стијена у Бару, брдо Волујица.jpg|mini|desno|Plaža Crvena stijena kod brda [[Volujica]] u [[Bar (grad)|Baru]]]] '''Crvena stijena''' je [[plaža]] sa južne strane brda [[Volujica|Volujice]] u [[Bar (grad)|Baru]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Nalazi se između Vala od Bigovice i rta Skočivuk. Zbog teško pristupačnog terena, dolazak na samu plažu je gotovo nemoguć sa kopna, pa se do nje dolazi uglavnom morskim putem. Plaža je oko 50 metara dužine, polukružnog oblika, sa kopnene strane usječena u strme stijene, koje u najvišim dijelovima iznose oko 40 m. Veći dio stijena iza plaže su crvenkaste boje, pa je plaža i dobila ime po njima. Na samoj plaži je bijeli šljunak.<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Plaža Crvena stijena kod Bara|pages=|year=|url=http://www.mojacrnagora.com/slika-dana-2014-08-03-plaza-crvena-stijena-kod-bara/|publisher=|location=|id=}}</ref> Iako atraktivnog izgleda, malobrojni posjetitelji (zbog nepristupačnog terena) koji dolaze kopnom, dolaze pješke na dva načina. Ili preko brda Volujica ili kroz tunel rijeke [[Rikavac]]. U drugom slučaju, pri izlasku iz tunela, ide se desno, uz obalu. Kada se dođe do plaže, zbog strmih stijena sa svih strana, pristup plaži pješačenjem je nemoguć. Za pješake je najjednostavniji dolazak tunelom Rikavca i od tunela plivanjem do plaže. == Galerija == <gallery> Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар2.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар3.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар4.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар5.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар6.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар7.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар8.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар9.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар10.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар11.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар12.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код брда Волујуца, Бар14.jpg| Slika:Свјетлопис плаже Црвена стијена код Волујице, Бар15.jpg| </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Crvena stijena Beach}} [[Kategorija:Plaže u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Bar, Crna Gora]] orkzy8mhgdzli2bvt48mrimcql1v3fw 0 4673515 41263140 2022-08-25T15:54:42Z 37.19.109.246 Nova stranica: {{Infookvir planina | ime = Volujica | slika = [[Datoteka:Luka Bar1.jpg|300px]] | Opis slike = Volujica i Luka Bar | Visina = 256 | Država / Pokrajina = {{DZ+X|CG}} | Dio gorja = | Kordinate = {{Coord|42|03|57.2|N|19|06|29.3|E|display=inline,title}} | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = [[Bar (grad)|Bar]] | Vrsta = | Zadnja erupcija… wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina | ime = Volujica | slika = [[Datoteka:Luka Bar1.jpg|300px]] | Opis slike = Volujica i Luka Bar | Visina = 256 | Država / Pokrajina = {{DZ+X|CG}} | Dio gorja = | Kordinate = {{Coord|42|03|57.2|N|19|06|29.3|E|display=inline,title}} | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = [[Bar (grad)|Bar]] | Vrsta = | Zadnja erupcija = | Geološka starost = | Ostali vrhovi = Filin Tuz (256 m) <br> Mogila (228 m) | Top. karta = }} '''Volujica''' je brdo kod [[Bar (grad)|Bara]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. == Naziv == O podrijetlu imena postoji nekoliko pretpostavki. Oštri rtovi i grebeni bili su pogubni za mnoge brodove, te se pretpostavlja da naziv Volujica potječe od riječi val. Druga teorija, koju Barani češće spominju, se odnosi na stari naziv ''Volovica'', po ispaši goveda na padinama Volujice. Pošto je na jednom od vrhova [[Manastir Svetog Ilije na Volujici|crkva Svetog Ilije]], naziv je moguće vezan, u preličenom obliku i za [[Ilija prorok|Svetog Iliju]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Свјетлопис плаже Врвена стијена у Бару, брдо Волујица.jpg|mini|desno|Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]] na Volujici]] Volujica je brdo u južnom dijelu Bara i proteže se u smijeru sjeverozapad-jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i barskog polja. Proteže se 8 km od rta Volujica i malog poluotoka, koji zatvara barski zaljev, do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1 km. Najviši vrh se zove ''Filin Tuz'' i nalazi se na 256 m.n.v. Ostali vrhovi su: ''Mogila'' (228 m) i još dva vrha (141 i 127 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, je dio [[Luka Bar|Luke Bar]]. Volujica luku štiti od vjetra i otvorenog mora. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale se nalazi i Mikovićeva pećina, najljepša za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]] je zbog svog atraktivnog izgleda (polukružno usječena u visoke stijene, 50 m dužine), popularna među žiteljima Bara, ali je zbog svoje nepristupačnosti slabije posjećena i manje poznata. Nedaleko (jugoistočno) od ove plaže je i kraj tunela (dug 1071 m)<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}</ref> kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen 50-ih godina 20. stoljeća, da bi se preusmjerio tok rijeke, zbog izgradnje Luke Bar. == Povijest == Na Volujici je postojalo utvrđenje iz [[Iliri|ilirskog]] doba, tzv. gradina. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. To govori o značaju Volujice u povijesti. Na brdu su i osam mogila u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog slabe zaštićenosti arheoloških nalazišta, pljačkaši grobnica su devastirali starine Volujice. Uvala Bigovica je u antičko vrijeme korištena kao luka i pristanište. O tome svjedoče brojne amfore, rampa za pretovar tereta, ostatci brodova nakon brodoloma... Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica je najdevastiranije arheološko nalazište u ovom dijelu Jadrana. Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, Volujica je danas nenaseljena. Na trećem vrhu po visini (141 m) je pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda, iznad Luke Bar i kamenoloma.<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}</ref> Po narodnoj predaji prvobitnu crkvu je izgradila kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je vremenom propadala od zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014., a u obnovi su učestvovali žitelji Bara svih vjera. Osim nje, na brdu postoje i ostatci stare katoličke crkve o čijoj se povijesti malo zna. Danas je tu gomila kamenja, koja svjedoče o postojanju crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''. Na Volujici je 1879. postavljen i prvi svjetionik, pa je tako prvi crnogorski svjetioničar postao Šušanjanin, Petar Stiepov Kalica. U blizini manastira je i stari repetitor. Ovdje je otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar, jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, kolovoza 1904. kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, uspješno razmjenjujući poruke sa [[Bari]]jem, a uništena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je [[Austro-Ugarska|austrougarske]] krstarice i razarači bombardirali i srušili. Šetnja Volujicom je danas olakšana, jer su staze prilagođene posjetiteljima. Uređene su, a markirana je i nova. U suradnji sa PK Rumija, Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara, markirao je stazu koja vodi pored spomenutih ostataka crkve, mogila, starog i novog repetitora. Promovirali su je uoči Dana općine, 23. studenog 2020., po kojem odred nosi naziv. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik, Dušan Raičević.<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]] an8mckybaxzp4k1keot2p4jvxs6e9f9 41263141 41263140 2022-08-25T15:55:29Z 37.19.109.246 wikitext text/x-wiki '''Volujica''' je brdo kod [[Bar (grad)|Bara]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. == Naziv == O podrijetlu imena postoji nekoliko pretpostavki. Oštri rtovi i grebeni bili su pogubni za mnoge brodove, te se pretpostavlja da naziv Volujica potječe od riječi val. Druga teorija, koju Barani češće spominju, se odnosi na stari naziv ''Volovica'', po ispaši goveda na padinama Volujice. Pošto je na jednom od vrhova [[Manastir Svetog Ilije na Volujici|crkva Svetog Ilije]], naziv je moguće vezan, u preličenom obliku i za [[Ilija prorok|Svetog Iliju]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Свјетлопис плаже Врвена стијена у Бару, брдо Волујица.jpg|mini|desno|Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]] na Volujici]] Volujica je brdo u južnom dijelu Bara i proteže se u smijeru sjeverozapad-jugoistok. Nalazi se između [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i barskog polja. Proteže se 8 km od rta Volujica i malog poluotoka, koji zatvara barski zaljev, do naselja [[Dobra voda]]. Volujica je široka u prosjeku 1 km. Najviši vrh se zove ''Filin Tuz'' i nalazi se na 256 m.n.v. Ostali vrhovi su: ''Mogila'' (228 m) i još dva vrha (141 i 127 m). Sjeverna strana zapadnog dijela Volujice, u malom dijelu koji je poluotok, je dio [[Luka Bar|Luke Bar]]. Volujica luku štiti od vjetra i otvorenog mora. Pored rta Volujica, kojim se brdo sa zapadne strane završava u moru, sa jugozapadne strane su i rt i uvala Bigovica. U blizini uvale se nalazi i Mikovićeva pećina, najljepša za ronjenje u Crnoj Gori. Plaža [[Crvena stijena (Bar)|Crvena stijena]] je zbog svog atraktivnog izgleda (polukružno usječena u visoke stijene, 50 m dužine), popularna među žiteljima Bara, ali je zbog svoje nepristupačnosti slabije posjećena i manje poznata. Nedaleko (jugoistočno) od ove plaže je i kraj tunela (dug 1071 m)<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Rikavac prijeti, nadležni ćute|pages=|year=|url=https://feral.bar/post/4107|publisher=|location=|id=}}</ref> kroz koji teče rijeka [[Rikavac]] i utječe u [[Jadransko more]]. Tunel je izgrađen 50-ih godina 20. stoljeća, da bi se preusmjerio tok rijeke, zbog izgradnje Luke Bar. == Povijest == Na Volujici je postojalo utvrđenje iz [[Iliri|ilirskog]] doba, tzv. gradina. Utvrde su građene na uzvišenjima, a funkcija im je bila obrambena. To govori o značaju Volujice u povijesti. Na brdu su i osam mogila u kojima su sahranjivane značajne osobe tih vremena. Zbog slabe zaštićenosti arheoloških nalazišta, pljačkaši grobnica su devastirali starine Volujice. Uvala Bigovica je u antičko vrijeme korištena kao luka i pristanište. O tome svjedoče brojne amfore, rampa za pretovar tereta, ostatci brodova nakon brodoloma... Iako zakonom zaštićena kao spomenik kulture, uvala Bigovica je najdevastiranije arheološko nalazište u ovom dijelu Jadrana. Osim monahinja u manastiru Svetog Ilije, Volujica je danas nenaseljena. Na trećem vrhu po visini (141 m) je pravoslavna crkva Svetog proroka Ilije, na zapadnom dijelu brda, iznad Luke Bar i kamenoloma.<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Kamenolom na Volujici dat u koncesiju na 30 godina|pages=|year=|url=https://barinfo.me/kamenolom-na-volujici-dat-u-koncesiju-na-30-godina/|publisher=|location=|id=}}</ref> Po narodnoj predaji prvobitnu crkvu je izgradila kraljica [[Jelena Anžujska]]. Crkva je vremenom propadala od zemljotresa i miniranja pri gradnji Luke Bar. Obnovljena je 2014., a u obnovi su učestvovali žitelji Bara svih vjera. Osim nje, na brdu postoje i ostatci stare katoličke crkve o čijoj se povijesti malo zna. Danas je tu gomila kamenja, koja svjedoče o postojanju crkve. Na gravuri iz 1550. stoji natpis ''San Pelegrino''. Na Volujici je 1879. postavljen i prvi svjetionik, pa je tako prvi crnogorski svjetioničar postao Šušanjanin, Petar Stiepov Kalica. U blizini manastira je i stari repetitor. Ovdje je otvorena prva radio-telegrafska postaja na [[Balkanski poluotok|Balkanu]]. Za to je zaslužan [[Guglielmo Marconi]], talijanski inženjer i fizičar, jedan od osnivača bežične telegrafije. Dočekan je na Pristanu, podno Volujice, kolovoza 1904. kada je stanica puštena u rad, a knez [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikola Petrović]] ga je i odlikovao. Stanica je radila deset godina, uspješno razmjenjujući poruke sa [[Bari]]jem, a uništena je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], kada su je [[Austro-Ugarska|austrougarske]] krstarice i razarači bombardirali i srušili. Šetnja Volujicom je danas olakšana, jer su staze prilagođene posjetiteljima. Uređene su, a markirana je i nova. U suradnji sa PK Rumija, Izviđački odred ''24. novembar'' iz Bara, markirao je stazu koja vodi pored spomenutih ostataka crkve, mogila, starog i novog repetitora. Promovirali su je uoči Dana općine, 23. studenog 2020., po kojem odred nosi naziv. Šetnji je prisustvovao i gradonačelnik, Dušan Raičević.<ref>{{Cite book|last=|first=|authorlink=|others=|title=Volujica – brdo koje grli Bar|pages=|year=|url=https://sharemontenegro.me/volujica-brdo-koje-grli-bar/?fbclid=IwAR0pFoeTDxJP0MhaDJ53nvt8u5gwL1-m3-g4x706dsOqfRxVsy8CCw5NyVI|publisher=|location=|id=}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Planine u Crnoj Gori]] ay8skk8yq7owui87b22jgx05qbdl1ch 2 4673516 41263146 2022-08-25T16:14:18Z Vincent Vega 117166 Vincent Vega je premjestio stranicu [[Korisnik:Roxyy]] na [[Korisnik:Roxy]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika „[[Special:CentralAuth/Roxyy|Roxyy]]“ u „[[Special:CentralAuth/Roxy|Roxy]]“ wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Roxy]] 6kk93gtts1pqaqs04542zu4ul48c0gj 3 4673517 41263147 2022-08-25T16:14:18Z Vincent Vega 117166 Vincent Vega je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Roxyy]] na [[Razgovor sa korisnikom:Roxy]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika „[[Special:CentralAuth/Roxyy|Roxyy]]“ u „[[Special:CentralAuth/Roxy|Roxy]]“ wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor sa korisnikom:Roxy]] n8xw25ke7abwybu2e3pe991mneogcs0 3 4673518 41263149 2022-08-25T16:15:41Z MdsShakil 158601 MdsShakil je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Nicu farcas]] na [[Razgovor sa korisnikom:Nicu Farcaș]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika „[[Special:CentralAuth/Nicu farcas|Nicu farcas]]“ u „[[Special:CentralAuth/Nicu Farcaș|Nicu Farcaș]]“ wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor sa korisnikom:Nicu Farcaș]] pae0rbmp9x92tiibcpx7hoxstjcfo8y 2 4673519 41263151 2022-08-25T16:15:42Z MdsShakil 158601 MdsShakil je premjestio stranicu [[Korisnik:Nicu farcas]] na [[Korisnik:Nicu Farcaș]]: Automatsko premještanje stranice zbog preimenovanja korisnika „[[Special:CentralAuth/Nicu farcas|Nicu farcas]]“ u „[[Special:CentralAuth/Nicu Farcaș|Nicu Farcaș]]“ wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Nicu Farcaș]] pisf6wnivfoilacudvywblk1gqdrtg2 14 4673520 41263164 2022-08-25T18:56:47Z Vipz 151311 Nova stranica: [[Kategorija:Geografija Crne Gore]] [[Kategorija:Reljefni oblici po državama]] wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Geografija Crne Gore]] [[Kategorija:Reljefni oblici po državama]] jh5rv9zsq6o2m4hscc3exvecq403m98 0 4673521 41263175 2022-08-25T21:15:43Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Kemseks]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kemseks]] lrrqjtlq7uexwrtyhk9g35h7x5sibgi 0 4673522 41263176 2022-08-25T21:15:59Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Kemseks]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Kemseks]] lrrqjtlq7uexwrtyhk9g35h7x5sibgi 1 4673523 41263185 2022-08-25T21:37:43Z Vipz 151311 Nova stranica: {{LGBT projekat}} wikitext text/x-wiki {{LGBT projekat}} faomka17ky8p6oejjddaaoz0yw4fe6o 14 4673524 41263207 2022-08-25T23:01:16Z Vipz 151311 Nova stranica: [[Kategorija:Wikipedia]] [[Kategorija:Kampanje]] wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Wikipedia]] [[Kategorija:Kampanje]] a2htg1eim4fb2z1d77n9ha7ymklnjej 41263212 41263207 2022-08-25T23:02:58Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Wikipedia|Kampanje]] [[Kategorija:Kampanje]] rr3ui8ildzg5lm9beu6nnc6vlp74a36 0 4673525 41263224 2022-08-25T23:49:15Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Neologizam]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Neologizam]] 95nt8tkwhp2972nrqqcwgj5avqkf5e5 0 4673528 41263229 2022-08-25T23:56:10Z Vipz 151311 [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj]] minus sadržaj specifičan za Hrvatsku, s nekim izmjenama iz HR članka. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:-GREECE_NEXT_ECONOMIC_MODEL-.JPG|mini|Bleepsgr: ''Sljedeći grčki ekonomski model.'' Atena, Grčka.]] [[Datoteka:Banksy.bomb.jpg|mini|[[Banksy]]: ''Grlitelj bombi'']] [[Datoteka:ABOVE 2.jpg|mini|''Davanje siromašnima'' od američkog uličnog umjetnika Above koji se bavi pitanjem beskućništva. Lisabon, Portugal, 2008.]] '''Umjetnički aktivizam''' [[Sintagma (lingvistika)|sintagma]] je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost|umjetnosti]]. Pojam ''umjetnički aktivizam'' ovdje se navodi onako kako ga koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu "''Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008''" objavljenom u ''Art and Activist Reader''. Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.<ref name="akcije">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.</ref> Prema [[Oxfordski rječnik|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,<ref name="kulture">Usp. Miško Šuvaković, ''Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008'', ''Art and Activist reader'', str. 8.</ref> a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti. Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom. == Povijesni razvoj == Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.<ref name="godine">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.</ref> Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl. Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija<ref name="akcija">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.</ref> zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan. ==Vidi još== * [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Umjetnički aktivizam]] ql03w6fz235c3485gqf02nzu7is9w10 41263233 41263229 2022-08-26T00:10:57Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:-GREECE_NEXT_ECONOMIC_MODEL-.JPG|mini|Bleepsgr: ''Sljedeći grčki ekonomski model.'' Atena, Grčka.]] [[Datoteka:Banksy.bomb.jpg|mini|[[Banksy]]: ''Grlitelj bombi'']] [[Datoteka:ABOVE 2.jpg|mini|''Davanje siromašnima'' od američkog uličnog umjetnika Above koji se bavi pitanjem beskućništva. Lisabon, Portugal, 2008.]] '''Umjetnički aktivizam''' ili '''artivizam''' [[Sintagma (lingvistika)|sintagma]] je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost|umjetnosti]]. Pojam ''umjetnički aktivizam'' ovdje se navodi onako kako ga koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu "''Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008''" objavljenom u ''Art and Activist Reader''. Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.<ref name="akcije">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.</ref> Prema [[Oxfordski rječnik|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,<ref name="kulture">Usp. Miško Šuvaković, ''Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008'', ''Art and Activist reader'', str. 8.</ref> a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti. Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom. == Povijesni razvoj == Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.<ref name="godine">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.</ref> Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl. Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija<ref name="akcija">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.</ref> zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan. ==Vidi još== * [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Umjetnički aktivizam]] bz45cwkccipj42wnie3isunc3le79z4 41263237 41263233 2022-08-26T00:27:06Z Vipz 151311 [[Datoteka:No Soy Tu Christe - Daniel Arzola.jpg]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:-GREECE_NEXT_ECONOMIC_MODEL-.JPG|mini|Bleepsgr: ''Sljedeći grčki ekonomski model.'' Atena, Grčka.]] [[Datoteka:Banksy.bomb.jpg|mini|[[Banksy]]: ''Grlitelj bombi'']] [[Datoteka:ABOVE 2.jpg|mini|''Davanje siromašnima'' od američkog uličnog umjetnika Above koji se bavi pitanjem beskućništva. Lisabon, Portugal, 2008.]] [[Datoteka:No Soy Tu Christe - Daniel Arzola.jpg|mini|Serija ilustracija ''No Soy Tu Christe'' ("Ja nisam šala") venecuelanskog artiviste Daniela Arzole]] '''Umjetnički aktivizam''' ili '''artivizam''' [[Sintagma (lingvistika)|sintagma]] je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost|umjetnosti]]. Pojam ''umjetnički aktivizam'' ovdje se navodi onako kako ga koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu "''Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008''" objavljenom u ''Art and Activist Reader''. Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.<ref name="akcije">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.</ref> Prema [[Oxfordski rječnik|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,<ref name="kulture">Usp. Miško Šuvaković, ''Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008'', ''Art and Activist reader'', str. 8.</ref> a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti. Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom. == Povijesni razvoj == Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.<ref name="godine">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.</ref> Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl. Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija<ref name="akcija">Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.</ref> zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan. ==Vidi još== * [[Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Umjetnički aktivizam]] m2az5uy1619bkhe2yjt4vqira1tvk7s 0 4673529 41263234 2022-08-26T00:13:37Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Savez udruga Klubtura]] wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Savez udruga Klubtura]] 2nyojfyaj9zd57290wi7lb4roihhota 0 4673530 41263235 2022-08-26T00:14:57Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Savez udruga Klubtura]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Savez udruga Klubtura]] ilun8sb0bqffyawejpy1t0x52uj1wyb 6 4673531 41263236 2022-08-26T00:24:47Z Vipz 151311 {{Infoslika |Opis=Serija artivističkih ilustracija ''No Soy Tu Christe'' (''Ja nisam šala'') autora Daniela Arzole iz Venecuele. |Izvor=https://voxfeminae.net/feministyle/artivizam-umjetnoscu-za-ravnopravnost/ |Datum=10. 8. 2015. (objava) |Autor=Daniel Arzola |Objašnjenje=Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici logotipa u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava pr… wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis=Serija artivističkih ilustracija ''No Soy Tu Christe'' (''Ja nisam šala'') autora Daniela Arzole iz Venecuele. |Izvor=https://voxfeminae.net/feministyle/artivizam-umjetnoscu-za-ravnopravnost/ |Datum=10. 8. 2015. (objava) |Autor=Daniel Arzola |Objašnjenje=Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici logotipa u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da prodaje promotivne materijale; # slika se ne može koristiti za proizvodnju ilegalnih kopija; # slika ilustrira temu članka [[Umjetnički aktivizam]]; # ne postoji zamjenska slika koja se može slobodno koristiti; # korištenje slike u članku doprinosi kvaliteti jer ilustrira članak o natjecanju; }} [[Kategorija:Umjetnički aktivizam]] == Licenciranje == {{Fairuse}} bpohydsb6wcaqfjo5uqavus369h59uz 4 4673532 41263246 2022-08-26T04:04:32Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Wikipedia:Templatei za vandalizam]] na [[Wikipedia:Šabloni za vandalizam]]: usklađenost wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedia:Šabloni za vandalizam]] t0atduiehssci4gv9yddcc5xy19yowi 0 4673533 41263250 2022-08-26T04:10:57Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[WiR]] na [[Wikimedijalac u rezidenciji]] preko preusmjeravanja: Puni naslov članka, kako je praksa na Wikipediji ne koristiti kratice. wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikimedijalac u rezidenciji]] e41yj2pjti1z3y3vzzsedj4he8r2ysb 4 4673534 41263262 2022-08-26T06:19:39Z Zblace 147409 radim ovu za preusmjeriti wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 41263263 41263262 2022-08-26T06:22:32Z Zblace 147409 Preusmjereno na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]] wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]] 8cez78kpv4zau6a0fqdnu7fv31o1r07 2 4673535 41263276 2022-08-26T07:41:59Z Zblace 147409 Zblace je premjestio stranicu [[Korisnik:Zblace/Prenosi sa HR-BS-SR na SH Wiki]] na [[Korisnik:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]]: možda početak serije Ukratko O (sumnjam da će biti kratko i serija, ali...) wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Korisnik:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]] 8faea2fuhquaahv63155jkgqesrpr2q 3 4673536 41263278 2022-08-26T07:42:00Z Zblace 147409 Zblace je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Zblace/Prenosi sa HR-BS-SR na SH Wiki]] na [[Razgovor sa korisnikom:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]]: možda početak serije Ukratko O (sumnjam da će biti kratko i serija, ali...) wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor sa korisnikom:Zblace/Ukratko o prenosima sa HR-BS-SR na SH Wiki]] aic4cd0ttjh4ustt82fbqb6n8g7nsw9