Wikipedia shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.39.0-wmf.25 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor sa korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipedia Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Mediawiki razgovor Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Spravica Razgovor o spravici Definicija spravice Razgovor o definiciji spravice Hiroo Onoda 0 924 41262686 41128876 2022-08-23T02:52:17Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Hiroo Onoda |slika = Hiroo Onoda young.jpg |opis = H. Onoda, oko 1944. godine |datum_rođenja = {{Birth date|1922|3|19|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Kainan (Wakayama=|Kamekawa]], [[Wakayama (prefektura)|Wakayama]], [[Japan]] |datum_smrti = {{death date and age|2014|1|16|1922|3|19|df=y}} |death_place = |vjernost = {{flag|Japan}} |rod = [[Datoteka:War flag of the Imperial Japanese Army.svg|22x20px|border]] [[Carska japanska vojska]] |godineslužbe = 1941–1974. |čin = [[potporučnik]] |bitke = [[Drugi svjetski rat]] * [[Filipinska kampanja (1944–45)]] |kasniji rad = stočar }} {{Nihongo|'''Hiroo Onoda'''|小野田 寛郎|Onoda Hiroo|[[19. III.]] [[1922]]. - [[16. I.]] [[2014]]}} bivši je [[Carska japanska vojska|japanski]] [[vojna obavještajna služba|obavještajni]] oficir koji se borio u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], poznat po tome što se 30 godina skrivao na [[Filipini|filipinskom]] otoku Lubangu (sjeverno od otoka [[Mindoro]]), ne vjerujući da je svršio 2. svjetski rat (iako je vidio savezničke letke o tome da je rat završio [[15. VIII.]] [[1945]]). Nakon što se vratio u Japan, teško se prilagodio novom životu, čak se preselio u [[Brazil]], no kasnije se pomirio sa sudbinom i čak napisao [[autobiografija|autobiografiju]]. S njim su bili i [[kaplar]] ''Shoichi Shimada'' (č. Šoiči Šimada) te vojnici ''Kanshichi Kozuka'' (č. Kanšiči Kozuka) i ''Yuichi Akatsu'' (č. Juiči Akacu). Akatsu se predao 1949, Shimada je ubijen 1954, a Kozuka 1972. Tokom tridesetogodišnjeg skrivanja Onoda i njegovi ljudi ubili su najmanje 30 Filipinaca, a oko 100 ranili. Nakon formalne predaje, tadašnji filipinski predsjednik [[Ferdinand Marcos]] (č. Markos) dao je [[oprost]] Onodi jer nije znao da je 2. svjetski rat završio. == Literatura == * ''"Glas Slavonije" (Magazin)'', Osijek, 4. IX. 2004, 15. == Vanjske veze == * {{Citation | url = http://history1900s.about.com/library/weekly/aa120700a.htm | title = History: 1900s | contribution = The War is Over... Please Come Out: Japanese Soldier Surrenders 29 Years After the End of World War II | publisher = About}}. * {{Citation | url = http://search.japantimes.co.jp/cgi-bin/fl20070116jk.html | title = Words to Live by | type = interview | first = Judit | last = Kawaguchi | month = Jan | year = 2007 | newspaper = Japan Times|archiveurl=https://archive.is/pIwW|archivedate=2012-07-20}}. * {{Citation | url = http://www.primitiveways.com/jungle_30_years.html | title = Thirty Years in the Jungle! Could you do it?" | type = biography | publisher = Primitive Ways}} (also with [[Shoichi Yokoi]]). * {{Citation | url = http://www.damninteresting.com/?p=253 | title = The Soldier Who Wouldn't Quit | first = Alan | last = Bellows | publisher = Damn Interesting}}. * {{Citation | url = http://www.onodashizenjuku.or.jp/ | title = Onoda Shizen Juku | type = homepage | language = Japanese | place = [[Japan|JP]] | access-date = 2013-03-12 | archivedate = 2008-09-13 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080913232507/http://www.onodashizenjuku.or.jp/ | deadurl = yes }}. * [http://www.abc.net.au/reslib/201011/r672522_4903792.asx 5:57 minute video of a 2010 news broadcast showing interview with 88 year-old Onoda, his wife, color footage of when he left the jungle in 1974, etc.] {{Lifetime|1922|2014|Onoda, Hiroo}} [[Kategorija:Japanski vojnici]] cu71gqr2ccquf9gnch5bi3ja6kgicrs Aleksandar Puškin 0 1822 41262718 41187031 2022-08-23T05:04:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Aleksandar Puškin | boja = #77DD77 | slika = AleksandrPushkin.jpg | veličina = 250px | opis slike = Vasilij Tropinin: Portret A.S. Puškina (1827.) | puno ime = Aleksandar Sergejevič Puškin | pseudonim = Aleksandr NKŠP<br>Ivan Petrovič Belkin<br>Feofilakt Kosičkin (novinar)<ref>Radio Eho Moskvy, [http://echo.msk.ru/programs/features/57850 Feofilakt Kosičkin - žurnaljnyj psevdonim A.S. Puškina], emisija "Kakogo čorta": Pavel Ljubimcev, 12. siječnja 2008.</ref><br>R.<br>St. Arz. (Stari Arzamasec)<br>A.B. | rođenje = [[6. lipnja]] [[1799.]] | smrt = [[10. veljače]] [[1837.]] | zanimanje = [[pjesnik]]<br>[[proza]]ik<br>[[drama]]turg<br>[[Književna kritika|književni kritičar]]<br>[[prevoditelj]]<br>[[novinar]]<br>[[povjesničar]] | nacionalnost = | period pisanja = [[1814.]]-[[1837.]] | vrsta = [[poezija]]<br>[[drama]]<br>[[roman]] | teme = | period = [[romantizam]]<br>[[realizam (književnost)|realizam]] | supruga = Natalja Gončarova | suprug = | djeca = Marija<br>Aleksandr<br>Grigorij<br>Natalja | djela = ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''<br>''[[Boris Godunov (Puškin)|Boris Godunov]]''<br>''[[Pikova dama (Puškin)|Pikova dama]]''<br>''[[Kapetanova kći]]''<br>''[[Ruslan i Ljudmila (Puškin)|Ruslan i Ljudmila]]''<br>''[[Mozart i Salieri (Puškin)|Mozart i Salieri]]'' | nagrade = | potpis = Pushkin Signature.svg | web = http://www.pushkinmuseum.ru | fusnote = }} '''Aleksandar Sergejevič Puškin''' (rus. '''Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин'''; [[Moskva]], [[6. lipnja]] [[1799.]] - [[Sankt Peterburg]], [[10. veljače]] [[1837.]]), ruski [[pjesnik]], [[drama]]tičar i [[proza]]ik. Aleksandar Puškin ima ugled velikog ili izvanrednog ruskog pjesnika<ref name="krugosvet">Enciklopedija Krugosvet, [http://www.krugosvet.ru/enc/kultura_i_obrazovanie/literatura/PUSHKIN_ALEKSANDR_SERGEEVICH.html Puškin, Aleksandr Sergejevič], preuzeto 29. studenog 2012.</ref>, te ga se smatra utemeljiteljem suvremenog književnog [[Ruski jezik|ruskog jezika]].<ref>Vinogradov, V.V., Tomaševskij, B., Voprosy jazyka v tvorčestve Puškina, u: Puškin: Issledovanija i materialy, AN SSSR, 1956., str. 126-184</ref> Puškin je među prvima u Rusiji počeo pisati narodnim jezikom i distancirao se od [[Književnost romantizma|književnosti romantizma]] popularne u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]]. Stvorio je stil koji je miješao [[Satira|satiru]], romantiku i [[Drama|dramu]]. Najpoznatija djela su mu: [[Evgenij Onjegin|Evgenije Onjegin]], [[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]], [[Pikova dama (novela)|Pikova dama]] i [[Bajka o ribaru i ribici]]. == Životopis == === Podrijetlo === Aleksandar Sergejevič Puškin potječe od razgranatog plemićkog roda Puškina bez titule, koje prema genealoškom tumačenju vuče podrijetlo od "muža čestita", viteza Ratmira (Ratše), suvremenika [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]]<ref name="Lukomskij">Lukomskij, V.K., Arhivnyje materialy o rodonačaljnike Puškinyh - Radše // Puškin: Vremennik Puškinskoj komissii / AN SSSR, 1941., br. 6., str. 398-408, 398</ref>. Puškin je često pisao o svojem rodoslovnom stablu u stihovima i u prozi; vidio je u svojim precima primjer drevnog roda, istinske "aristokracije" koja je časno služila domovini, no nije razvijala odnos vladara i "progonjenog". Više puta se obraćao (uključujući i u umjetničkom obliku) i liku svojeg pradjeda po majci - Afrikanca [[Ibrahim Hanibal|Ibrahima Petroviča Hanibala]], koji je postao sluga i pitomac [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]], a zatim vojni inženjer i general<ref name="Stark">Stark, V.P., Puškiny v "Istorii Petra" i "Istorii Pugačova" // Puškin: Issledovanija i materialy, RAN, Nauka, 2004., tom XVI/XVII., str. 188-197</ref>. Sin Ibrahima Hanibala je ruski visoki vojni časnik [[Ivan Abramovič Gannibal]], Puškinov prastric. Puškinov djed po ocu, Lav Aleksandrovič, bio je topnički [[pukovnik]], kapetan [[Garda|garde]]. Puškinovi roditelji, otac Sergej Ljvovič ([[1767.]]-[[1848.]]), bio je svjetski dosjetljivac i pjesnik-amater, a njegova majka - Nadežda Osipovna Hanibal ([[1775.]]-[[1836.]]), Hanibalova unuka. Stric po ocu, Vasilij Ljvovič, ([[1766.]]-[[1830.]]), bio je poznati pjesnik iz kruga [[Nikolaj Karamzin|Karamzina]]. Od djece Sergeja Ljvoviča i Nadežde Osipovne, osim Aleksandra, preživjeli su kćer Olga (udana Pavliščeva, [[1797.]]-[[1868.]]) i sin Lav ([[1805.]]-[[1852.]])<ref name="Lotman, 1995">Lotman, J., Aleksandr Sergejevič Puškin: Biografija pisatelja, u: Puškin: Biografija pisatelja; Statji i zametki, 1960-1990: "Jegenij Onegin", Iskusstvo-SPB, 1995.</ref>. === Djetinjstvo === Puškin se rodio [[6. lipnja]] ([[26. svibnja]]) [[1799.]] u [[Moskva|Moskvi]]. U matičnoj knjizi crkve Bogojavljenja u [[Jelohovo|Jelohovu]] (sada se na njezinom mjestu nalazi Bogojavljenska katedrala) [[8. lipnja]] [[1799.]], između ostalih, nalazi se ovakav zapis: <blockquote>''27. svibnja. Na dvoru koleškog registratora Ivana Vasiljeva Skvarcova u njegova stanara Mojora Sergija Ljvoviča Puškina rodio se sin Aleksandar. Kršten je 8. lipnja. Kum je grof Artemij Ivanovič Voroncov, kuma je majka spomenutog Sergija Puškina udovica Olga Vasiljevna Puškina<ref name="Ašukin, 1998">Ašukin, N.S., Puškinskaja Moskva, Akademičeskij projekt, 1998., ISBN 5-7331-0123-7</ref>''</blockquote> Ljetne je mjesece ([[1805.]]-[[1810.]]) budući pjesnik obično provodio kod svoje bake po majci, Marije Aleksejevne Hanibal ([[1745.]]-[[1818.]], rođenoj Puškin<ref>Russia Today, Prošlost Rusije: [http://www.russia-today.narod.ru/past/gen/push_as1.htm Rodoslovno stablo A. Puškina] (do 5. generacije)</ref>, iz drugog ogranka roda) u podmoskovskom selu [[Zaharovo]], blizu [[Zvenigorod]]a. Rani dječji dojmovi odrazili su se u prvim poemama koje je napisao nešto kasnije (''Monah'', [[1813.]]; ''Bova'', [[1814.]]), u licejskim stihovima ''Poslanica Judinu'' ([[1815.]]), ''San'' ([[1816.]]). Baka Marija Aleksejevna je pisala o svojem unuku: <blockquote>''Ne znam što će biti od mojeg starijeg unuka. Dječak je pametan i voli knjige, no loše uči, rijetko prođe lekciju kako treba; ne možeš ga potaknuti, natjerati da se igra s djecom, ali se odjednom tako razmaše i ushoda da ga ničim ne možeš umiriti; ide iz jedne krajnosti u drugu, kod njega nema sredine.<ref name="Ašukin, 1998" />''</blockquote> === Mladost === [[Datoteka:Pushkin Alexander, self portret, 1820s.jpg|230px|lijevo|thumb|Autoportret Puškina]] Puškin je proveo šest godina u [[Carskoselski licej|Carskoselskom liceju]] otvorenom [[19. listopada]] [[1811.]] Ovdje je mladi pjesnik proživio događaje [[Napoleonova invazija na Rusiju|domovinskog rata 1812.]], te je tu bila otkrivena i visoko vrednovana njegova pjesnička nadarenost. Sjećanje na godine provedene u Liceju, na licejsko bratstvo, zauvijek je ostalo u duši pjesnika<ref name="Lotman, 1995" />. U licejskom razdoblju Puškin je napisao mnogo stihova. Nadahnuće je pronalazio u francuskim pjesnicima [[17. stoljeće|XVII.]] i [[18. stoljeće|XVIII. stoljeća]], s kojima se upoznao u djetinjstvu čitajući knjige u očevoj biblioteci. Najdraži autori mladog Puškina bili su [[Voltaire]] i Évariste Désiré de Forges Parny. U njegovoj ranoj lirici spojile su se tradicije francuskog i ruskog [[Klasicizam|klasicizma]]. Učitelji Puškina-pjesnika postali su [[Konstantin Batjuškov]], priznati majstor "lake poezije", i [[Vasilij Žukovski]], glava ruskog [[Romantizam|romantizma]]. Puškinska lirika u razdoblju od [[1813.]] do [[1815.]] prožeta je motivima prolaznosti života koja je nametala žudnju za užitkom radostima postojanja. Od [[1816.]], odmah iza Žukovskog, on se okreće [[elegija]]ma, u kojima razvija motive karakteristične za taj [[Književni žanr|žanr]]: nerazdvojna ljubav, odlazak mladosti, polagano umiranje duše. Njegova je lirika još uvijek oponašateljska, puna književnih konvencionalnosti i klišeja, no ipak mladi pjesnik izabire svoj posebni put<ref name="Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959">Blagoj, D., Stihotvorenija Puškina, u: Sobranije sočinenij A.S. Puškina v 10 tomah, Goslitizdat, 1959.</ref> Ne ograničavajući se komornom poezijom, Puškin se okrenuo složenijim temama, društveno važnim. ''Uspomene u Carskom selu'' ([[1814.]]), koje je pohvalio [[Gavrila Deržavin]], - početkom [[1815.]] Puškin je čitao pjesmu u njegovoj nazočnosti, posvećenu događajima Domovinskog rata [[1812.]]<ref name="Lotman, 1995" />. Pjesma je bila objavljena [[1815.]] u časopisu ''Rossijskij muzeum'', i potpisana njegovim punim imenom i prezimenom. A u puškinskoj poslanici ''Liciniju'' kritički je prikazan suvremeni život Rusije, gdje je u liku "miljenika despota" prikazan general [[Aleksej Arakčejev]]. Već je na početku svog stvaralaštva pokazivao interes za ruske pisce-satirike prošlog stoljeća. Utjecaj [[Denis Fonvizin|Fonvizina]] osjeća se u satiričnoj poemi ''Tenj Fonvizina'' ([[1815.]]); sa stvaralaštvom [[Aleksandr Radiščev|Radiščeva]] povezani su ''Bova'' ([[1814.]]) i ''Bezverije''<ref name=" Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959" />. U srpnju [[1814.]] Puškin se prvi put pojavio u tisku u moskovskom časopisu ''Vjesnik Europe''. U trinaestom broju se nalazila pjesma ''Prijatelju stihotvorcu'' pod pseudonimom "Aleksandr N.k.š.p." (sastavljenom od suglasnika prezimena pjesnika, poredanih unazad)<ref name="Ašukin, 1998" />. Dok je još uvijek bio pitomac Liceja, Puškin je ušao u literarni kružok ''[[Arzamas (literarni kružok)|Arzamas]]'' koji je istupao protiv rutine i arhaičnosti u književnom djelu, te je aktivno sudjelovao u polemici s društvom ''[[Ljubitelji ruske riječi]]'', koje je branilo klasicističke kanone prošloga stoljeća. Privučen stvaralaštvom najistaknutijih predstavnika novog književnog pravca, Puškin je u to vrijeme bio pod snažnim utjecajem poezije Batjuškova, Žukovskog, [[Denis Davidov|Davidova]]<ref name="Vinogradov174">Vinogradov, V., Stilj Puškina, OGIZ, 1941.</ref>. Potonji je na početku imponirao Puškinu temom odvažnog ratnika, a zatim nečim što je sam pjesnik nazivao "okretanjem stiha" - naglim promjenama raspoloženja, ekspresijom, neočekivanim spajanjem likova. Kasnije je Puškin govorio da je, oponašajući u mladosti Davydova, "usvojio njegovu maniru zauvijek"<ref name="VjazPP">Vjazemskij, P.P., Aleksandr Sergejevič Puškin po dokumentam Ostafjevskogo arhiva i ličnym vospominanijam, 1826-1837, Akademičeskij projekt, 1880.</ref>. === Rano zrelo doba === [[Datoteka:RIAN archive 786660 Room No.14 in Tsarskoye Selo Lyceum.jpg|250px|desno|thumb|Puškinova soba u Carskom selu.]] Puškin je završio školovanje u liceju u lipnju [[1817.]] sa činom koleškog zapisničara (10.-og razreda prema tabeli rangova), te je bio postavljen na dužnost u ministarstvo vanjskih poslova [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Postao je stalni posjetitelj [[Kazalište|kazališta]], sudjelovao u sjednicama ''Arzamasa'' (u koji je primljen izvanredno, još kao učenik Liceja)<ref name="Lotman, 1995" />, [[1819.]] je postao član književno-kazališnog društva ''Zelena lampa'', kojim je upravljala tajna [[dekabristi]]čka organizacija ''Sojuz blagodenstvija''.<ref name="Lotman, 1995" /> Iako nije sudjelovao u djelovanju prvih tajnih organizacija, Puškin je prijateljevao sa mnogim aktivnim članovima dekabrističkih društava, pisao političke [[epigram]]e i stihove, npr. ''Čaadajevu'' (''Nas tiha slava, ljubav, nada...'', [[1818.]]), ''Sloboda'' ([[1818.]]), ''N.J. Pljuskovoj'' ([[1818.]]), ''Selo'' ([[1819.]]), koji su se širili u prijepisima. Tih je godina bio zauzet radom nad poemom ''[[Ruslan i Ljudmila (poema)|Ruslan i Ljudmila]]'', koju je bio započeo u Liceju i koja je odgovarala programatskom stavu književnog društva ''Arzamas'' o potrebi da se stvori nacionalna junačka poema. Poema je bila objavljena u svibnju [[1820.]] (prema prijepisima je bila poznata i ranije), te je izazvala različite, ne uvijek dobronamjerne, reakcije. Već nakon progonstva Puškina započele su rasprave o poemi<ref name="Lotman, 1995" />. Neki su kritičari bili revoltirani snižavanjem uzvišenog kanona. Miješanje rusko-francuskih načina književnog izražavanja s prostim narodskim govorom i folklornom stilistikom izazvalo je prijekore čak i zaštitnika demokratske narodnosti u književnosti. Takve je prigovore sadržavalo pismo Dmitrija Zikova, književnog sljedbenika Pavla Katenina, objavljeno u časopisu ''Sin domovine''<ref name="Zykov">Zykov, D.S., Pis'mo k sočinitelju kritiki na poemu "Ruslan i Ljudmila", Syn otečestva, 1820., tom 64, br. 38</ref><ref name="Vinogradov174"/> === Na jugu ([[1820.]]-[[1824.]]) === U proljeće [[1820.]] Puškina je pozvao vojni upravitelj gubernije [[Sankt Peterburg|Petrograda]], grof [[Mihail Miloradovič]] radi objašnjenja svojih stihova (uključujući epigrame o Arakčejevu, arhimandritu Fotiju i samom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandru I.]]), nespojivih sa statusom državnog činovnika. Radilo se o njegovom progonstvu u [[Sibir]] ili zatočenju u manastiru na [[Solovecki otoci|Soloveckim otocima]]. Kazna je bila umanjena samo zahvaljujući nastojanjima prijatelja, prvenstveno [[Nikolaj Karamzin|Karamzina]]. Premjestili su ga iz prijestolnice na jug u [[kišinjev]]sku kancelariju generala [[Ivan Inzov|Ivana Inzova]]<ref name="Lotman, 1995" />. Na putu do mjesta službe Aleksandar Sergejevič je obolio od [[Pneumonija|upale pluća]], nakon kupanja u [[Dnjepar|Dnjepru]]. Radi oporavka obitelj Rajevski ga uzima krajem svibnja [[1820.]] sa sobom na [[Kavkaz (regija)|Kavkaz]] i u [[Krim]]<ref name="Lotman, 1995" />. Putem su se zaustavili u [[Taganrog]]u, u bivšem domu gradonačelnika generala Petra Papkova. ==== Puškin u Krimu ==== [[Datoteka:Pushkin_portrait_by_somov.JPG|230px|desno|thumb|Konstantin Somov:Puškin]] U [[Feodosija|Feodosiju]] je Puškin doputovao [[16. kolovoza]] [[1820.]] godine. Napisao je svom bratu Lavu: <blockquote>''"Iz Kerča smo doputovali u Kafu, zaustavili se kod Bronevskog, čovjeka poštenog po besprijekornoj službi i po siromaštvu. Sada mu se sudi - i, poput starca Vergilija, ima vrt na obali mora, nedaleko od grada. Grožđe i bademi čine njegov dohodak. Nije pametan čovjek, no dobro poznaje Krim. Zemlji važnoj i zapuštenoj. Otuda smo se morem otputili mimo južnih obala Tauride, u Gurzuf, gdje se nalazila obitelj Rajevskog. Noću na brodu sam napisao elegiju koju ti šaljem"<ref name="PismoBratu">, Puškin, A.S., Pis'mo Puškinu L.S., 24 sentjabrja 1820 g. Iz Kišineva v Peterburg, Puškin A.S., Polnoje sobranije sočinenij: V 10 t. Nauka, Leningrad, 1979, tom 10., str. 18</ref>''.</blockquote> Nakon dva dana Puškin je zajedno s Rajevskim morem otputovao u [[Gurzuf]]. Puškin je proveo u Gurzufu nekoliko ljetnih i jesenskih tjedana [[1820.]] godine. Zajedno s Rajevskim se zaustavio u domu Armanda Emmanuela du Plessisa, vojvode od Richelieua; pjesniku je bila dana na raspolaganje mansarda s pogledom na zapad. Živeći u Gurzufu, pjesnik je puno šetao primorjem i planinama, jahao na vrh Aju-Daga i čamcem plovio do rta Suuk-Su. U Gurzufu je Puškin nastavio rad nad poemom ''Kavkaski zarobljenik'', napisao nekoliko lirskih stihova; neki od njih su posvećeni kćerima N. Rajevskog - Jekaterini, Jeleni i Mariji (budućoj supruzi dekabrista Sergeja Volkonskog). Ovdje se pojavila zamisao poeme ''Bahčisarajska česma'' i romana ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''. Puškin se pred kraj života prisjećao Krima: "Tamo je kolijevka mojeg Onjegina"<ref name="Lotman, 1995" />. U rujnu [[1820.]] na putu prema [[Simferopolj]]u zaustavio se u [[Bahčisaraj]]u. Iz pisma Deljvigu: <blockquote>''… Ušavši u dvorac, vidio sam uništenu fontanu, iz zahrđale željezne cijevi je kapala voda. Obišao sam dvorac vrlo srdit zbog nebrige u kojoj propada, i na polueuropske preinake nekih soba<ref name="Pismo Deljvigu">Puškin A.S., Bahčisarajskij fontan, 1821-1823 // Puškin, A.S., Polnoje sobranije sočinenij: V 10 t. - Nauka, Leningrad, 1977.-1979., tom 4, Poemy. Skazki, 1977., str. 131-150., u pril.: Vypiska iz "Putešestvija po Tavride" I.M. Muravjeva-Apostoa; Otryvok iz pis'ma, str. 150.</ref>.''</blockquote> Šetajući po unutarnjim dvorištima dvorca, pjesnik je ubrao dvije ruže i položio ih u podnožja "Fontane suza", kojoj je kasnije posvetio stihove i poemu ''Bahčisarajska česma''. Sredinom rujna Puškin je proveo oko tjedan dana u [[Simferopolj]]u, vjerojatno u domu krimskog guvernera Aleksandra Baranova, starog pjesnikovog poznanika iz Petrograda. Svoje dojmove o Krimu Puškin je iskoristio i u opisu ''Putovanja Onjegina'', koje se isprva nalazilo u poemi ''Jevgenij Onjegin'' kao prilog<ref>Krimologija, [http://krymology.info/index.php?title=Пушкин,_Александр_Сергеевич Puškin, Aleksandr Sergejevič], preuzeto 9. prosinca 2012.</ref>. ==== [[Kišinjev]] ==== [[Datoteka:Pushkin farewell to the sea.jpg|230px|desno|thumb|[[Ilja Repin]] i [[Ivan Ajvazovski]]: Puškinov pozdrav moru.]] Puškin tek u rujnu dolazi u [[Kišinjev]]. Novi načelnik je bio susretljiv, te mu je dozvoljavao duge izlaske i posjete prijateljima u [[Kamjanka|Kamjanki]] (zima [[1820.]]-[[1821.]]), putovanja u [[Kijev]], [[Moldavija|Moldaviju]] s I. Liprandijem i [[Odesa|Odesu]] (kraj [[1821.]]). U Kišinjevu Puškin postaje član [[Slobodno zidarstvo|masonske lože]] ''"Ovidij"''<ref>Serkov, A., Russkoje masonstvo. 1731-2000, u: Enciklopedičeskij slovar', ROSSPEN, Moskva, 2001, ISBN 5-8243-0240-5</ref>, o čemu sam piše u svojem dnevniku<ref>Pushkin.niv.ru, [http://pushkin.niv.ru/pushkin/text/zametki/dnevniki-pushkina.htm Zapis': 4 maja byl ja prinjat v masony], Dnevnici Puškina, preuzeto 10. prosinca 2012.</ref>. Ako je poema ''Ruslan i Ljudmila'' bila rezultat škole najboljih ruskih pjesnika, onda ga je prva "južna poema" ''Kavkaski zarobljenik'' [[1822.]] postavila na čelo cijele suvremene [[Ruska književnost|ruske književnosti]], donijela zasluženu slavu prvog pjesnika, vjerno ga prativši do kraja 1820-ih. Kasnije, 1830-ih godina, dobio je epitet "Ruski Byron"<ref>Ruski biografski rječnik (Rječnik Polovcova), tom 15, str. 281</ref>. Kasnije izlazi druga "južna poema" ''Bahčisarajska česma'' ([[1824.]]). [[Pjotr Vjazemski|P. Vjazemski]] je pisao iz Moskve tim povodom: <blockquote>''Pojava "Bahčisarajske česme" je dostojna pažnje ne samo ljubitelja poezije, no i promatrača uspjeha naših u intelektualnoj industriji koja također, nemojte mi zamjeriti, pridonosi, kao i svaka druga, blagostanju države. Za rukopis malene poeme Puškinu je bilo isplaćeno tri tisuće rubalja; u njoj nema šesto stihova; dakle, stih (i još kakav? primijetit ćemo za burzovne procjenitelje - sitni četverostopni stih) koštao je nešto više od pet rubalja. Stih Byrona, Casimira Delavignea, Waltera Scotta donosi još veći postotak, to je istina! No sjetimo se i toga da inozemni kapitalisti zahtijevaju postotke od svih obrazovanih potrošača na zemaljskoj kugli, a naši se kapitali okreću u tijesnom i domaćem okruženju. Ipak, za stihove 'Bahčisarajske česme' je plaćeno toliko koliko još nije bilo plaćeno ni za jedne ruske stihove<ref name="NL_Vjaz">Novosti literatury, 1824.''</ref>.</blockquote> Uz to se pjesnik trudio posvetiti ruskoj davnini, skiciravši planove poema ''Mstislav'' i ''Vadim'' (potonja je zamisao preuzela dramaturški oblik), stvara satiričku poemu ''Gavrilijada'' ([[1821.]]), poemu ''Braća razbojnici'' ([[1822.]]; posebno izdanje [[1827.]]). S vremenom je u Puškina sazrelo uvjerenje (na početku beznadno tragično) da u svijetu djeluju objektivni zakoni koje čovjek nije u stanju pokolebati, bez obzira na to koliko su odvažne i prekrasne njegove namjere. S takvim je gledištem bio započet u svibnju [[1823.]] u [[Kišinjev]]u roman u stihovima ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]''; kraj prve glave romana je pretpostavljao povijest putovanja junaka izvan granica domovine prema obrascu [[George Gordon Byron|Byronove]] poeme ''Don Juan''. Još u srpnju [[1823.]] godine Puškin se izborio za premještaj u Odesu u kancelariju grofa [[Mihail Voroncov|Voroncova]]. Upravo u to vrijeme postaje svjestan toga da je postao profesionalni književnik, što je bilo predodređeno burnim uspjehom njegovih djela kod čitatelja. Udvaranje Voroncovoj supruzi Jelizaveti, a možda i veza s njom, te nesposobnost za državnu službu, zaoštrili su njegov odnos s Mihailom Voroncovim. Četverogodišnji boravak Puškina na jugu je nova romantičarska etapa njegovog razvoja kao pjesnika. U to se vrijeme Puškin upoznao sa stvaralaštvom [[George Gordon Byron|Byrona]] i [[André Chénier|Andréa Chéniera]]<ref name="Lotman, 1995" />. Očaran Byronom, prema vlastitom je priznanju pjesnik "bio lud" za njim. Prva je pjesma, napisana u progonstvu, postala elegija ''Ugasila se zvijezda danja...'', u čijem je podnaslovu Puškin zabilježio: "Podražavanje Byrona". Glavnim pokretačem, osnovnom zadaćom njegovih djela postao je odraz emocionalnog stanja čovjeka, otkrivanje njegovog unutarnjeg života. Puškin je razrađivao umjetnički oblik stiha obraćajući se [[Starogrčka književnost|starogrčkoj poeziji]], proučavajući je u prijevodima. Ponovno protumačivši slikovito razmišljanje antičkih pjesnika s romantičarskog gledišta, uzevši najbolje iz stvaralaštva svojih prethodnika, pobijedivši klišeje elegijskog stila, on je stvorio svoj vlastiti poetski jezik. Osnovno je svojstvo puškinske poezije postala njegova izražajna snaga i istovremeno neobična sažetost, lakonski izraz<ref name=" Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959" />. Uvjetno-melankolični stil koji je oblikovao između [[1818.]] i [[1820.]] pod utjecajem francuskih elegija i lirike Žukovskog pretrpio je ozbiljnu preobrazbu i stopio se s novim "byronovskim" stilom. Spajanje starih, zamršenih i konvencionalnih oblika s romantičarskom izražajnošću i intenzitetom jasno su se očitovali u ''Kavkaskom zarobljeniku''<ref name="Vinogradov174"/> === Mihajlovsko === [[Datoteka:RIAN archive 549323 Alexander Pushkin's study.jpg|230px|lijevo|thumb|Puškinov pisaći stol]] Prvi je put mladi pjesnik boravio ovdje u ljeto [[1817.]], te je, kako je sam napisao u jednoj od svojih [[autobiografija]], bio očaran "seoskim životom, ruskom banjom, jagodama i ostalim, - no sve mi se to sviđalo kratko vrijeme"<ref name="Bondi, 1978">Bondi, S., Roždenije relizma v tvorčestve Puškina, u: O Puškine: Statji i issledovanija, Hudožestvennaja literatura, Moskva, 1978</ref> Dvije godine kasnije, nakon teške bolesti, ponovo je ovdje proveo ljeto. U to je vrijeme napisao pjesme ''Selo'' i ''Domovomu''. Policija je [[1824.]] pronašla Puškinovo pismo u kojem je pisao o oduševljenju "ateističkim učenjem". To je poslužilo kao razlog za njegov otpust iz službe [[8. srpnja]] [[1824.]]<ref name="Lotman, 1995" />. Poslali su ga na imanje njegove majke na kojem je proveo dvije godine (do rujna [[1826.]]) - što je najduži Puškinov boravak u [[Mihajlovsko]]m. Ubrzo nakon dolaska u Mihajlovsko došlo je do velike svađe s ocem, koji je praktički pristao na tajni policijski nadzor nad vlastitim sinom. Krajem jeseni su svi rođaci Puškina otputovali iz Mihajlovskog<ref name="Lotman, 1995" />. Unatoč bojazni prijatelja, osama na selu nije bila pogubna za Puškina. Bez obzira na teškoće, prva je mihajlovska jesen bila uspješna za pjesnika, koji je puno čitao, razmišljao, radio<ref name="Lotman, 1995" />. Puškin je često posjećivao susjedu po imanju Praskovju Osipovu u [[Trigorskoje|Trigorskom]] i koristio se njezinom bibliotekom<ref name="Vacuro1-524">Vacuro, V.E., Gilleljson, M.I., Iezuitova, R.V., Lekvocič, J.L., Kommentarii // Puškin v vospominanijah sovremennikov, Akademičeskij projekt, Sankt Peterburg, 1998, tom 1, str. 439-524</ref> (njezin je otac, mason, suborac [[Nikolaj Novikov|Nikolaja Novikova]], ostavio veliku zbirku knjiga). Od mihajlovskog progonstva i do kraja života s Osipovom i članovima njezine velike obitelji povezivalo ga je prijateljstvo. U Trigorskom je [[1826.]] upoznao romantičarskog pjesnika [[Nikolaj Jazikov|Jazikova]], čije je stihove poznavao od [[1824.]] Puškin dovršava pjesme započete u Odesi: ''Razgovor s knjižarom'', u kojoj formulira svoj profesionalni kredo, ''Moru'' - lirsko razmišljanje o sudbini čovjeka epohe [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] i Byrona, o okrutnoj vlasti [[Povijest|povijesnih]] prilika nad pojedincem, poemu ''Cigani'' ([[1827.]]), nastavlja pisati roman u stihovima. U jesen [[1824.]] obnavlja rad na autobiografskim zapisima, zapostavljenima na samom početku u kišinjevskom razdoblju, te razmišlja o sižeju narodne drame ''[[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]]'' (završena [[19. studenoga]] [[1825.]], objavljena [[1831.]]), piše šaljivu poemu ''Grof Nulin''. Ukupno je u Mihajlovskom stvorio oko sto djela. U Trigorskom [[1825.]] susreće nećakinju Osipove, Annu Kern (bili su se upoznali [[1820.]] u Petrogradu u salonu obitelji Olenjin), kojoj je, kako se smatra, posvetio pjesmu ''Trenutka još se sjećam...''. Mjesec dana nakon završetka progonstva Puškin se vratio "slobodan u napuštenu tamnicu" i proveo u Mihajlovskom oko mjesec dana. Slijedećih je godina pjesnik povremeno dolazio tuda, da se odmori od života u gradu i piše na slobodi. U Mihajlovskom je [[1827.]] Puškin započeo roman ''Arapin Petra Velikog''<ref>Lib.ru, [http://az.lib.ru/w/wulxf_a_n/text_0010.shtml Vuljf Aleksej Nikolajevič, Dnevniki 1827-1842 gg.]</ref>. U Mihajlovskom se pjesnik također upoznao s [[biljar]]om, i, iako nije postao poznati igrač, prema uspomenama prijatelja, rukovao je štapom sasvim profesionalno<ref>Avdejenko, S., [http://newtimes.ru/articles/detail/8008/ Ot borta!], Novoje vremja, 19. listopada 2009</ref>. === Nakon progonstva === [[Datoteka:Kiprensky Pushkin.jpg|230px|desno|thumb|Orest Kiprenski:Puškin 1827.]] U noći na [[4. rujna]] [[1826.]] u Mihajlovsko je doputovao kurir [[pskov]]skog guvernera B. Aderkasa: Puškin je u njegovoj pratnji bio dužan doći u [[Moskva|Moskvu]], gdje se u to vrijeme nalazio [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]], okrunjen [[22. kolovoza]]. Dana [[8. rujna]], odmah nakon dolaska, Puškin je bio poslan caru na osobnu audijenciju. Razgovor s Nikolom I. se održao u četiri oka<ref name="Blagoj, 1967">Blagoj, D., Tvorčeskij put' Puškina (1826-1830), Sovetskij pisatelj, Moskva, 1978., str. 13-14</ref>. Pjesniku se nakon povratka jamčila osobna protekcija i oslobođenje od obične [[cenzura|cenzure]]. Upravo se tih godina u stvaralaštvu Puškina pojavljuje interes za [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]], cara-prosvjetitelja. On postaje junak započetog romana o pjesnikovom pradjedu [[Ibrahim Hanibal|Ibrahimu Hanibalu]] i nove poeme ''[[Poltava (poema)|Poltava]]''. Unutar jednog pjesničkog djela (''Poltava'') pjesnik je objedinio nekoliko ozbiljnih tema: međusobnih odnosa Rusije i Europe, zajednice narodâ, sreće i drame individualca u pozadini povijesnih događaja. Prema vlastitom priznanju, privukli su ga "snažni likovi i duboka, tragična sjena nabacana na sve te užase"<ref name="Poln3">A.S. Puškin. Sobranije sočinenij v desjati tomah, Goslitizdat, 1959.</ref>. Objavljena [[1829.]], poema nija naišla na razumijevanje niti kod čitatelja, niti kod kritičara. U skici članka ''"Vozraženija kritikam 'Poltavy'"'' Puškin je pisao: <blockquote>''Najzrelija od svih mojih pripovijesti u stihovima je ta u kojoj je sve skoro originalno (a mi se zbog toga samo i mučimo, iako to još nije ni najbitnije), - 'Poltava', kojoj Žukovski, Gnedič, Deljvig, Vjazemski daju prednost pred svime što sam dosad napisao, 'Poltava' nije bila uspješna<ref name="Poln3"/>.''</blockquote> U to se vrijeme u stvaralaštvu pjesnika nazreo novi obrat. Trezvena povijesna i društvena analiza stvarnosti sjedinjuje se s razumijevanjem složenosti svijeta koji nas okružuje i koji često izmiče racionalnom objašnjenju, što ispunjava njegovo stvaralaštvo osjećajem uzemiravajućeg predosjećaja, vodi prema velikom prodoru [[Fantastika|fantastike]], rađa bolna, katkada nezdrava sjećanja, intenzivan interes za smrt. U to je vrijeme nakon njegove poeme ''[[Poltava (poema)|Poltava]]'' odnos kritike i dijela čitateljske publike postao hladniji ili kritičniji<ref name=Polovcov>Ruski biografski rječnik, ur. A.A. Polovcov, tom 15, str. 282-283.</ref>. Godine [[1827.]] je bila pokrenuta istraga zbog pjesme ''André Chénier'' (napisane još u [[Mihajlovsko]]m [[1825.]]), u kojoj je bio zapažen odziv na ustanak [[Dekabristi|dekabrista]] [[1825.]]<ref name="Lotman, 1995" />, a [[1828.]] vladi je postala poznata kišinjevska poema ''Gavrilijada''. Istraga je bila prekinuta po najvišoj zapovijedi nakon razgovora s Puškinom<ref name="Lotman, 1995" />, no pjesnik je bio stavljen pod tajni policijski nadzor. U studenome [[1828.]] Puškin upoznaje moskovsku ljepoticu Natalju Gončarovu. Prema vlastitom priznanju, zaljubio se u nju na prvi pogled. Krajem travnja [[1829.]] Puškin je zaprosio Gončarovu preko prijatelja Fjodora Tolstoja-Amerikanca. Neodređeni odgovor djevojčine majke (kao razlog je bila navedena Nataljina mladost) ga je, prema vlastitim riječima, "izludio". Otišao je u služiti u vojsci [[Ivan Paskevič|Paskeviča]], na [[Kavkaz]], gdje se u to vrijeme vodio [[Rusko-turski rat 1828.-1829.|rat protiv Turske]]. Svoje putovanje je opisao u [[putopis]]u ''Putovanje u Arzrum''. Na zahtjev Paskeviča, koji nije htio preuzeti odgovornost za njegov život, ostavio je djelatnu vojnu službu, te je neko vrijeme živio u Tiflisu (ruski naziv za [[Tbilisi]])<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987">Obodovskaja, I., Dementjev, M., Natalja Nikolajevna Puškina. — 2., Sovetskaja Rossija, Moskva, 1987.</ref>. Vrativši se u [[Moskva|Moskvu]], kod Gončarovih je naišao na hladan doček. Moguće je da se Nataljina majka bojala njegove reputacije slobodnog mislioca, njegovog siromaštva i strasti za igrom<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/>. === Boldino === {{Glavni|Boldinska jesen}} Puškin je osjećao želju za promjenama, te je, nakon ponovne prosidbe Natalje Gončarove [[1830.]], koja je bila prihvaćena, ujesen otputovao u [[Veliko Boldino|Boldino]], [[Nižnjenovgorodska oblast|nižnjenovgorodsko]] imanje svojeg oca, radi primanja u vlasništvo susjednog sela Kistenjeva, kojeg je dobio od oca kao svadbeni poklon. Zbog epidemije [[Kolera|kolere]] proveo je u [[Karantena|karanteni]] tri mjeseca, koja su postala njegovo najpoznatije stvaralačko razdoblje, u povijesti književnosti nazvano ''[[Boldinska jesen]]''. Tada je nastao čitavi niz djela kao što su ''Pripovijesti pokojnog Ivana Petroviča Belkina'' (''[[Belkinove pripovijesti]]''), ''Iskustvo dramskih proučavanja'' (''[[Male tragedije]]''), posljednje glave ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenija Onjegina]]'', ''Kućica u Kolomni'', ''Povijest sela Gorjuhina'', ''[[Bajka o popu i o njegovu pomoćniku Baldi]]'', nekoliko skica kritičkih članaka i oko 30 pjesama. Među boldinskim djelima, međusobno različitim po žanru i osnovnom tonu, naročito odudaraju prozni i dramski ciklus. To su dvije krajnosti kojima teže ostala djela napisana u tri jesenska mjeseca [[1830.]] Djela u stihovima iz tog razdoblja predstavljaju sve žanrove i obuhvaćaju široki krug tema. Jedno od njih, ''Moj, kritičaru tusti, tebe baš do suza...'' ima zajedničkog s ''Poviješću sela Gorjuhina'' i toliko je daleko od idealizacije seoske stvarnosti da je prvi put bilo objavljeno tek posmrtno, u sabranim djelima pod promijenjenim nazivom (''Kapriz'')<ref name="Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959" />. ''[[Belkinove pripovijesti]]'' su prve iz dovršenih djela puškinske proze koja su došla do nas, stvaralačka iskustva koja je često ponavljao. Godine [[1821.]] je formulirao osnovni zakon svojeg proznog pripovijedanja: "Točnost i kratkoća - evo prvih vrlina proze. Ona treba misli i misli - bez njih prekrasni izrazi ničemu ne služe". Te [[pripovijest]]i su također svojevrsni memoari običnog čovjeka koji, ne pronalazeći ništa značajno u svojem životu, ispunjava svoje zapise prepričavanjem priča koje je čuo, koje su ga zadivile svojom neobičnošću. ''Pripovijesti ...'' su obilježile oblikovanje Puškina kao [[proza]]ika, proces koji je započeo [[1827.]] ''Arapinom Petra Velikog''. Ciklus je odredio daljnji pravac Puškinovog stvaralaštva, - posljednjih šest godina svojeg života se posvećivao većinom prozi i cijelom, dotad nerazvijenom, umjetničkom proznom govoru<ref name="Blagoj, Kommentarii, t.1, 1959" /><ref name="Dramy1">Blagoj, D., Dramaturgija. Proza // A.S. Puškin. Dramaturgija. Proza, Pravda, Moskva, 1981, str. 10.</ref>. === Petrograd [[1831.]]-[[1833.]] === [[Datoteka:Pushkin Alexander, 1831 by Sokolov P..jpg|230px|desno|thumb|[[Pjotr Sokolov]]:Puškin 1931.]] U to je vrijeme Puškin aktivno sudjelovao u izdavanju ''"Književnih novina"'' (koje su izlazile od [[6. siječnja]] [[1830.]] do [[30. lipnja]] [[1831.]] u [[Petrograd]]u) svojeg prijatelja [[Anton Deljvig|A. Deljviga]]. Deljvig je, pripremivši prva dva broja, privremeno otputovao iz Petrograda i povjerio časopis Puškinu, koji je i postao urednik prvih trinaest brojeva<ref>Šilova, N.L., [http://www.philolog.ru/filolog/litgas.htm Književne novine], Petrozavodski univerzitet, preuzeto 24. prosinca 2012.</ref>. Konflikt ''"Književnih novina"'' s urednikom poluslužbenog časopisa ''"Severnaja pčela"'' Faddejem Bulgarinom, agentom tzv. trećeg odjela Osobne kancelarije Njegovog carskog veličanstva, doveo je, nakon izdavanja [[katren]]a Casimira Delavignea o žrtvama [[Srpanjska revolucija|Srpanjske revolucije]], do ukidanja časopisa. <ref name="Lotman, 1995" /> U moskovskoj crkvi Velikog Uzašašća kod Nikitskih vrata [[2. ožujka]] [[1831.]] Puškin se vjenčao s Nataljom Gončarovom. Prilikom razmjene prstena Puškinov je pao na pod, a zatim mu se ugasila svijeća. On je problijedio i rekao: "Sve su to loši predznaci!"<ref name="Nina">Penjkovskij, A., Nina: kuljturnyj mif zolotogo veka ruskoj literatury v lingvističeskom osveščenii, Indrik, 2003., str. 491, ISBN 5-85759-206-2</ref>. Odmah nakon svadbe obitelj je kratko živjela u Moskvi na [[Arbat]]u (k. br. 53 prema suvremenoj numeraciji; danas muzej<ref>Državni muzej A.S. Puškina: [http://www.pushkinmuseum.ru/?q=content/memorialnaya-kvartira-pushkina-na-arbate Stan-muzej A.S. Puškina na Arbatu], preuzeto 27. svibnja 2013.</ref>). Tamo su supružnici živjeli do sredine svibnja [[1831.]] kada su, ne dočekavši kraj isteka najma, otputovali u prijestolnicu jer se Puškin posvadio sa svekrvom koja se miješala u njihov obiteljski život<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/>. U ljeto je Puškin unajmio daču u [[Puškin (grad)|Carskom selu]]. Ovdje piše ''Pismo Onjegina'', čime konačno završava rad nad romanom u stihovima, koji je bio njegovim "vjernim suputnikom" tijekom osam godina života. Novo shvaćanje stvarnosti, naznačeno u njegovom stvaralaštvu krajem 1820-ih, zahtijevalo je iscrpno proučavanje [[povijest]]i: u njoj je bilo potrebno pronaći izvore glavnih pitanja suvremenosti. Godine [[1831.]] dobio je dopuštenje za rad u arhivima. Puškin je opet stupio u službu kao "povjesničar", dobivši carski zadatak da napiše "Povijest Petra". Jake epidemije kolere i poljski ustanak protiv ruske vlasti [[1830.]]-[[1831.]], koji su doveli Rusiju na rub rata s Europom, pjesniku su predstavljali prijetnju ruskoj državnosti. Jaka vlast u tim uvjetima čine mu se jamstvom spasa Rusije - tom su idejom nadahnuti njegovi stihovi ''Pred grobnicom svetom...'', ''Klevetnicima Rusije'', ''Borodinska obljetnica''. Posljednje dvije pjesme, napisane povodom osvajanja [[Varšava|Varšave]], zajedno s pjesmom V. Žukovskog ''Staraja pesnja na novyj lad'', bile su objavljenje u specijalnoj brošuri ''Na vzjatije Varšavy'', te su izazvale višeznačne reakcije. Puškin, koji nikada nije bio neprijatelj bilo kojeg naroda, koji se družio s [[Adam Mickiewicz|Adamom Mickiewiczem]], ipak se nije mogao pomiriti s pretenzijama ustanika na spajanje litavskih, ukrajinskih i bjeloruskih zemalja<ref name="Rajevski, 1978">Rajevski, N.A., Portrety zagovorili, u: Izbranoje, Hudožestvenaja literatura, Moskva, 1978</ref>. Njegovi su prijatelji na različite načine primili odaziv Puškina na događaje u Poljskoj: negativno Vjazemski i povjesničar Aleksandr Turgenjev. Vjazemski je zapisao [[22. rujna]] [[1831.]] u svom dnevniku: <blockquote>''Puškin im u svojim stihovima: 'Klevetnicima Rusije' pokazuje figu iz džepa. On zna da oni neće pročitati njegove stihove, znači, neće odgovarati na "pitanja" na koje bi lako odgovorio čak i sam Puškin. <…> I kakvo je to opet svetogrđe povezivati "Borodino" i "Varšavu"? Rusija će vikati protiv ovog bezakonja<ref name="Zap_knižki">Vjazemskij, P.A., Zapisnyje knižki 1813-1848, 1963.</ref>.</blockquote> Pjotr Čaadajev je pak uputio nakon pojave pjesama njihovom autoru oduševljeno pismo, a njegovo su gledište dijelili i prognani [[dekabristi]]<ref name="Rajevski, 1978" /> Uz to je F. Bulgarin, povezan s trećim odjelom, optuživao pjesnika za privrženost liberalnim idejama. Početkom 1830-ih [[proza]] u Puškinovom stvaralaštvu počinje prevladavati nad [[Poezija|poetičkim]] žanrovima. ''Belkinove pripovijesti'' (izdane [[1831.]]) nisu imale uspjeha. Puškin zamišlja veliko epsko djelo - roman iz epohe [[Jemeljan Ivanovič Pugačov|pugačovštine]] s junakom-plemićem koji prelazi na stranu pobunjenika. Zamisao se na neko vrijeme zaustavlja zbog nedovoljnog poznavanje te epohe, te započinje rad nad romanom ''Dubrovski'' ([[1832.]]-[[1833.]]). Njegov junak, osvećujući oca, kojemu su nepravedno oteli očevinu, postaje razbojnik. Plemeniti razbojnik Dubrovski je prikazan romantično, dok su ostali likovi prikazani realistično<ref name="Dramy1"/>. Iako je osnovu sižea preuzeo iz suvremenog života, tijekom rada na romanu on je sve više dobivao obilježja tradicionalnog avanturističkog pripovijedanja koji se općenito ne podudara s ruskom stvarnošću. Moguće je da je, predviđajući nesavladive probleme sa cenzurom u svezi s objavljivanjem romana, Puškin napustio rad nad njim, iako se bližio kraju. Zamisao o djelu s temom pugačovskog ustanka ga opet privlači, te on, vjeran povijesnoj točnosti, privremeno prekida proučavanje Petrovske epohe, istražuje tiskane izvore o [[Jemeljan Ivanovič Pugačov|Pugačovu]], upoznaje se s dokumentima o gušenju [[Ustanak Pugačova|ustanka Pugačova]] (sam "Predmet Pugačov" je bio strogo povjerljiv i nedostupan), a [[1833.]] putuje na [[Volga|Volgu]] i [[Ural (rijeka)|Ural]] da bi osobno vidio mjesta tih događaja, čuo žive legende o pugačovštini. Puškin putuje kroz [[Nižnji Novgorod]], [[Kazanj]] i [[Uljanovsk|Simbirsk]] u [[Orenburg]], a otuda na [[Oral]], niz drevnu rijeku Jaik, preimenovanu nakon seljačkog ustanka u [[Ural (rijeka)|Ural]]. Puškina su izabrali za člana Carske ruske akademije [[7. siječnja]] [[1833.]] istovremeno s pjesnikom i dramaturgom P. Kateninim, prozaikom i dramaturgom M. Zakoskinim, povjesničarem D. Jazikovim i [[protojerej]]em A. Malovim. U jesen [[1833.]] vraća se u Boldino. Sada je Boldinska jesen Puškina dvostruko kraća nego prije tri godine, no po važnosti je jednaka Boldinskoj jeseni [[1830.]] Za mjesec i pol Puškin dovršava rad nad ''Pričom o Pugačovu'' i ''Pjesmama zapadnih Slavena'', započinje rad nad [[pripovijest]]i ''Pikova dama'', stvara romane ''Andželo'' i ''Brončani konjanik'', ''[[Bajka o ribaru i ribici|Bajku o ribaru i ribici]]'' i ''[[Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija|Bajku o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija]]'', pjesmu u stancama ''Jesen''. === Petrograd [[1833.]]- [[1835.]] === U prosincu [[1833.]] Puškin se vraća u [[Sankt Peterburg|Petrograd]], osjećajući potrebu promijeniti život i udalji se od tutorstva dvora. Uoči [[1834.]] godine [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] je dao svojem povjesničaru niži dvorski čin [[kamerjunker]]a. Prema riječima njegovih prijatelja, on se razbjesnio zbog toga što se taj čin obično davao mladim ljudima. [[1. siječnja]] [[1834.]] Puškin zapisuje u svoj dnevnik: <blockquote>''Trećeg dana mi je dan čin kamerjunkera (što doista ne dolikuje mojim godinama). Na dvoru su htjeli da N.N. (Natalja Nikolajevna) pleše u Aničkovu''<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/>.</blockquote> Tada je pak bilo zabranjeno izdavanje ''Brončanog konjanika''. Početkom [[1834.]] Puškin je napisao drugu [[pripovijest]] u prozi - ''Pikovu damu'', te ju je izložio u časopisu "Biblioteka dlja čtenija" koji je platio Puškinu brzo i u većem paušalu. Pripovijest je bila započeta u Boldinu, te je bila namijenjena, po svoj prilici, zajedničkom almanahu "Trojčatka" (Puškina, V.F. Odojevskog i [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N.V. Gogolja]]). Dana [[25. srpnja]] [[1834.]] Puškin daje ostavku s molbom da zadrži pravo rada u arhivima, koje mu je bilo potrebno za ''Povijest Petra''. Kao motiv su bili navedeni obiteljski razlozi i nemogućnost da stalno boravi u prijestolnici. Molba nije bila prihvaćena te je na taj način Puškin ostao bez mogućnosti da nastavi rad. Poslušavši savjet Žukovskog, Puškin je opozvao molbu.<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/>. Kasnije je Puškin zamolio za dopust u trajanju od 3-4 godine: u ljeto [[1835.]] napisao je svekrvi da planira s cijelom obitelji otputovati na selo na nekoliko godina. Međutim, molba mu je bila odbijena, a umjesto toga mu je Nikola I. predložio polugodišnji dopust i 10&nbsp;000 rubalja, kako je bilo rečeno - "kao ispomoć". Puškin ih nije prihvatio te je zamolio za 30&nbsp;000 rubalja pod uvjetom da ih naplate iz njegove plaće, čime mu je bio dan dopust u trajanju od četiri mjeseca. Na taj je način Puškin bio nekoliko godina unaprijed vezan za službu u Petrogradu<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987"/>. Taj iznos nije pokrivao ni polovicu Puškinovih dugova, s prestankom isplate plaće mogao se samo pouzdati u prihode od književnog rada, koji su pak ovisili o potražnji čitatelja. Krajem [[1834.]] - početkom [[1835.]] izašlo je nekoliko sabranih izdanja djela Puškina: puni tekst ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenija Onjegina]]'' (u razdoblju od [[1825.]] do [[1832.]] roman je izlazio u dijelovima), zbirke pjesama, [[pripovijest]]i, poema, međutim, sve se razilazilo s trudom. Kritika je već otvoreno govorila o opadanju njegova talenta, o kraju njegove epohe u ruskoj književnosti. Dvije su jeseni - [[1834.]] godina (u Boldinu) i [[1835.]] godina (u Mihajlovskom) bile manje plodonosne. Treći je put pjesnik došao u Boldino ujesen [[1834.]] zbog problema na imanju, te je tamo proveo mjesec dana, napisavši samo ''[[Bajka o zlatnom pjetliću|Bajku o zlatnom pjetliću]]''. U Mihajlovskom je Puškin nastavio raditi nad ''Scenama iz viteških vremena'', ''Egipatskim noćima'' i napisao pjesmu ''Ja posjetih opet...''. Široj je publici, kojoj je bilo žao zbog opadanja njegova talenta, bilo nepoznato da njegova najbolja djela nisu bila puštena u tisak, da je tih godina trajao stalan intenzivan rad nad velikim zamislima: ''Poviješću Petra'', romanom o pugačovštini. U stvaralaštvu pjesnika su se nazrele radikalne promjene. Puškin-liričar tih godina postaje prvenstveno "pjesnikom za sebe". Uporno eksperimentira s proznim žanrovima koji ga u potpunosti ne zadovoljavaju, ostaju u zamislima, skicama, obrisima, traži nove oblike književnosti. === "Suvremenik" === Prema riječima S.A. Sobolevskog: <blockquote>''Misao o velikom periodičnom izdanju koje bi se ticalo, vjerojatno, svih glavnih strana ruskog života, težnja da posredno služi domovini svojim perom, okupirali su Puškina gotovo neprekidno posljednjih deset godina njegove kratkotrajne karijere... Prilike su mu smetale, te je tek 1836. uspio isposlovati pravo na izdavanje "Suvremenika", no u opsegu vrlo ograničenom i skučenom<ref name="Sob">Citati prema knjizi ''Poslednij god žizni Puškina'', Pravda, 1988.</ref>.</blockquote> Od ukidanja ''Književnih novina'' borio se za pravo na vlastito periodično izdanje. Nije uspio ostvariti zamisli novina (''Dnevnik''), različitih almanaha i zbornika, časopisa ''Severnyj zritelj'', kojeg je trebao uređivati V.F. Odojevski. Odojevski i Puškin su imali namjeru od [[1835.]] izdavati ''Sovremennyj letopisec politiki, nauk i literatury''. Godine [[1836.]] je dobio jednogodišnju dozvolu za izdavanje almanaha. Puškin se također nadao prihodu koji bi mu pomogao da isplati najhitnije dugove. Časopis osnovan [[1836.]] godine dobio je naziv ''Suvremenik''. U njemu su bila objavljivana djela samog Puškina, a također [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N.V. Gogolja]], [[Aleksandar Turgenjev|Aleksandra Turgenjeva]], [[Vasilij Žukovski|V. Žukovskog]], [[Pjotr Vjazemski|P. Vjazemskog]]. Ipak, časopis nije imao uspjeha kod čitatelja: na novi tip ozbiljnog periodičnog izdanja, posvećenog aktualnim problemima, o kojima se prema potrebi govorilo u aluzijama, ruska se publika tek trebala naviknuti. Časopis je imao svega 600 pretplatnika čime je donio gubitke svom izdavaču budući da nije pokrivao ni troškove tiskanja ni honorare suradnika. Dva zadnja toma ''Suvremenika'' Puškin je više od pola ispunio vlastitim djelima, uglavnom anonimno. U četvrtom tomu časopisa objavljen je, konačno, roman ''[[Kapetanova kći (roman)|Kapetanova kći]]''. Puškin je mogao izdati roman kao posebnu knjigu, čime bi mu donio potrebnu zaradu. Međutim, ipak je odlučio izdati ''Kapetanovu kćer'' u časopisu te nije mogao računati na istovremeno objavljivanje posebne knjige jer je u to vrijeme to bilo nemoguće. Roman je vjerojatno bio izdan u časopisu pod utjecajem Krajevskog i izdavača časopisa koji su se bojali njegovog neuspjeha. Čitatelji su blagonaklono dočekali ''Kapetanovu kćer'', no Puškin nije dočekao odazive oduševljenih kritičara na svoj zadnji roman. Bez obzira na financijski neuspjeh, Puškin se do zadnjeg dana bavio izdavaštvom, "nadajuće se da će, unatoč sudbini, naći i odgojiti svojeg čitatelja" <ref name="Sob"/>. === Razdoblje [[1836.]]- [[1837.]] === U proljeće [[1836.]] godine nakon teške bolesti preminula je Nadežda Osipovna. Puškin je, zbliživši se s majkom posljednjih dana njezina života, teško podnosio taj gubitak. Stjecajem okolnosti on je jedini iz cijele obitelji pratio njezino tijelo do mjesta ukopa u Svetim gorama. To je bio njegov zadnji posjet Mihajlovskom. Početkom svibnja je zbog izdavanja i rada u arhivima doputovao u Moskvu. Nadao se suradnji između ''Suvremenika'' i autora časopisa ''Moskovskij nabljudatelj''. Međutim, [[Jevgenij Baratinski]], Mihail Pogodin, Aleksej Homjakov, Stepan Ševyrjov se nisu žurili s odgovorom, neizravno ga odbijajući. Uz to se Puškin nadao suradnji s [[Visarion Bjelinski|Bjelinskim]], koji je bio u konfliktu s Pogodinim. Posjetivši arhive ministarstva vanjskih poslova, uvjerio se da će rad s dokumentima iz petrovskog razdoblja trajati nekoliko mjeseci. Na zahtjev supruge, koja je bila u visokom stupnju trudnoće, Puškin se krajem svibnja vratio u Peterburg. Prema sjećanjima francuskog izdavača i diplomata François-Adolphea Loève-Veimarsa, koji je u ljeto [[1836.]] boravio kao gost kod pjesnika, Puškin je bio oduševljen ''Poviješću Petra'', podijelio je s gostom rezultate istraživanja arhiva i izrazio bojazan da čitatelji neće prihvatiti knjigu u kojoj će car biti prikazan "takvim kakav je bio prvih godina svoje vladavine, kada je gnjevno žrtvovao sve zbog svog cilja". Saznavši da Loève-Veimarsa zanimaju ruske narodne pjesme, Puškin je za njega preveo jedanaest pjesama na [[francuski jezik]]. Prema mišljenju stručnjaka koji su ih proučavali, prijevod je bio napravljen besprijekorno<ref name="Kunin, 1988">Poslednij god žizni Puškina, sostavlenije, vstupiteljnyje očerki i primečanija V.V. Kunina, Pravda, 1988.</ref>. U ljeto [[1836.]] Puškin stvara svoj zadnji pjesnički ciklus koji naziva prema mjestu nastanka - ''Kamennoostrovski ciklus'' (prema dači na petrogradskom Kamenom otoku). Točan sastav ciklusa pjesama je nepoznat. Moguće je da su bile namijenjene objavljivanju u ''Suvremeniku'', no Puškin je odustao od toga, predviđajući probleme sa cenzurom. Tri djela koja nesumnjivo pripadaju ovom ciklusu povezana su temama iz [[Evanđelje|Evanđelja]]. Opći siže pjesama ''Oci pustinjaci i neporočne žene'', ''Kak s dreva sorvals'a'' i ''Mirskaja vlast''' je [[Veliki tjedan]] [[Korizma|korizme]]<ref name="Fomičev">Fomičev, S., Poslednij liričeskij cikl Puškina, Vestnik Puškinskoj komissii, Nauka, Leningrad, 1985.</ref> Još je jedna pjesma iz ciklusa - ''Iz Pindemonti'' lišena kršćanske simbolike, međutim, nastavlja razmišljanja pjesnika o dužnostima čovjeka koji živi na svijetu sa sobom i onima koji ga okružuju, o izdaji, o pravu na fizičku i duhovnu slobodu. Po mišljenju Vadima Starka: <blockquote>''U ovoj pjesmi formuliran je idealni pjesnički i ljudski kredo Puškina, izmučen cijelim životom."<ref name="Kunin, 1988" />. </blockquote> U ciklus su, vjerojatno, ulazili ''Kogda za gorodom zadumčiv ja brožu'', katren ''Naprasno ja begu k Sionskim vorotam'' i, naposljetku, (nekim istraživačima se osporava ta pretpostavka) ''Spomenik nerukotvorni podigoh sebi...'' - kao uvod ili, prema drugim verzijama, finale, - pjesnički zavještaj Puškina. === Smrt === Beskonačni pregovori sa svȃkom o raspodjeli imanja nakon majčine smrti, brige o izdavaštvu, dugovi i, najvažnije, javno udvaranje gardista carske konjičke garde [[Georges-Charles de Heeckeren d'Anthès|Georgesa d'Anthèsa]] njegovoj supruzi, koje je izazvalo ogovaranje u društvu, bili su uzrok pjesnikove potištenosti u jesen [[1836.]] Dana [[3. prosinca]] je njegovim prijateljima (Vjazemskima, Karamzinima, Jelizaveti Hitrovoj, Vladimiru Sollogubu, Rossetijima, Mihailu Vijeljgorskom i, po svoj prilici, N. Skalon<ref name="Kunin, 1988" />) bila poslana anonimna [[paskvila]] s uvredljivim aluzijama upućenima Natalji Nikolajevnoj. Puškin je, doznavši o pismima slijedeći dan, bio uvjeren da su ona djelo d'Anthèsa i njegova očuha Luisa Heeckerena. Navečer [[4. prosinca]] Puškin je izazvao d'Anthèsa na dvoboj. Heeckeren je (nakon dvaju susreta s Puškinom) dobio odgodu dvoboja na dva tjedna. Naporima prijatelja i, prvenstveno, [[Vasilij Žukovski|Žukovskog]] i tetke Natalje Nikolajevne, Jekaterine Zagrjažske, uspjelo im je spriječiti dvoboj. [[17. prosinca]] d'Anthès je zaprosio sestru Natalje Nikolajevne Jekaterinu Gončarovu. Isti je dan Puškin poslao svojem sekundantu [[Vladimir Aleksandrovič Sollogub|Vladimiru Sollogubu]] pismo u kojem odustaje od dvoboja<ref name="Obodovskaja, Dementjev,1987" />. No brak nije riješio konflikt. D'Anthès je Natalju Nikolajevnu, susrevši se javno s njom, progonio. Širile su se glasine o tome da se d'Anthès oženio Nataljinom sestrom da spasi njezin ugled. Prema svjedočanstvu [[Konstantin Danzas|Konstantina Danzasa]], Natalja je predlagala Puškinu da na neko vrijeme napusti Petrograd, no on je, "izgubivši strpljenje, odlučio postupiti drugačije"<ref name=" Obodovskaja, Dementjev,1987" />. Puškin je poslao [[26. siječnja]] [[1837.]] Luisu Heeckerenu "krajnje uvredljivo pismo"<ref name=" Obodovskaja, Dementjev,1987" />. Jedini je odgovor na njega mogao biti izazov na dvoboj, a Puškin je to znao. Dobio je službeni poziv na dvoboj od Heeckerena, kojeg je odobrio d'Anthès isti dan preko atašea francuskog veleposlanstva vikonta Adolphea de Saint-Simona d'Archiaca. Budući da je Heeckeren bio veleposlanik strane države, nije mogao izaći na dvoboj jer bi to značio siguran kraj njegove karijere. Dvoboj s d'Anthèsom se održao [[27. siječnja]] na Crnoj rečke. Puškin je bio ranjen: metak mu je probio kuk i prodro u trbuh. U to je vrijeme takva vrsta ranjavanja bila smrtonosna. Puškin je za to doznao od dvorskog liječnika [[Nikolaj Arendt|Nikolaja Arendta]] koji, popuštajući njegovim molbama, nije skrivao istinu. Prije smrti je Puškin, dovodeći u red svoje poslove, razmjenjivao poruke s carem [[Nikola I., ruski car|Nikolom I.]] Poruke su prenosila dva čovjeka: [[Vasilij Žukovski]] (pjesnik, u to vrijeme odgojitelj nasljednika prijestolja, budućeg cara [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandra II.]]) i Nikolaj Arendt (dvorski liječnik cara Nikole I., i Puškinov liječnik). :''Pjesnik je molio za oprost zbog narušavanja carske zabrane dvoboja... čekam carsku riječ da umrem spokojno...'' [[Nikola I., ruski car|Car]]: :''Ako nam Bog ne zapovijeda da se više viđamo na ovome svijetu, šaljem ti svoj oprost i zadnji savjet da umreš kao kršćanin. O ženi i djeci se ne brini, ja ću ih imati na brizi.'' (Smatra se da je ovu poruku predao Žukovski.) Nikola I. je vidio u Puškinu opasnog "vođu slobodnih mislioca" (bili su ograničeni narodni govori u znak sjećanja na pjesnika), te je kasnije uvjeravao da je on "s teškom mukom doveo Puškina do kršćanske smrti", što nije odgovaralo stvarnosti: još prije primitka careve poruke Puškin je, doznavši od liječnikâ da je njegova rana smrtonosna, poslao po svećenika da se [[euharistija|pričesti]]. [[29. siječnja]] ([[10. veljače]]) u 14 sati i 45 minuta Puškin je umro od [[peritonitis]]a. Nikola I. je ispunio dana obećanja: platio je njegove dugove, imanje Puškinova oca pod hipotekom očistio od dugova, udovici dodijelio mirovinu, a kćeri davao primanja do udaje, sinove je školovao za paževe i davao 1500 [[Rublja|rubalja]] za njihovo obrazovanje do stupanja u službu, Puškinova djela izdao o državnom trošku u korist udovice i djece, te im jednokratno isplatio 10000 rubalja. Poštujući Puškinovu želju, pokopali su ga u fraku, a ne u [[kamerjunker]]skom mundiru<ref name="Kunin, 1988">Poslednij god žizni Puškina, ur. V.V. Kunin, Pravda, Moskva, 1988.</ref>. [[Opijelo]], određeno u Isaakijevskoj katedrali, služeno je u Konjušennoj crkvi. Ceremoniji je nazočilo puno ljudi, a u crkvu su ulazili s pozivnicom. <blockquote>''Bilo je, po običaju, i apsurdnih odluka. Narod su prevarili: rekli su da će služiti opijelo u Isaakijevskoj katedrali, - tako je pisalo na pozivnicama, - međutim, tijelo su iz stana iznijeli noću, potajno, te je ono položeno u Konjušennoj crkvi. Sveučilište je primilo uputu da profesori ne napuštaju svoje katedre i da studenti budu prisutni na predavanjima. Nisam se suzdržao, te sam izrazio načelniku svoj očaj povodom toga. Rusi ne mogu oplakivati svojeg sugrađanina koji im je iskazao čast svojim postojanjem!'' (Iz dnevnika Aleksandra Nikitenka)<ref name="Kunin, 1988" />.</blockquote> Poslije su kovčeg spustili u podrum, gdje se nalazio do [[3. siječnja]], do otpremanja u [[Pskov]]. Tijelo je pratio [[Aleksandar Ivanovič Turgenjev|Aleksandar Turgenjev]]. U pismu gubernatoru Pskova, A. Peščurovu, A. Mordvinov je po nalogu A. Benkendorfa i cara ukazivao na potrebu da se zabrani "svaka osobna izjava, svaki susret, jednom riječju svaka ceremonija, osim onoga što se prema našem crkvenom obredu vrši pri sahrani tijela plemića"<ref name="Kunin, 1988" />. Aleksandar Puškin je sahranjen na teritoriju Svjatogorskog manastira [[Pskovska oblast|Pskovske gubernije]]. U kolovozu [[1841.]], prema odluci N.N. Puškine, na grobu je bio postavljen nadgrobni spomenik, rad kipara Aleksandra Permagorova ([[1786.]]-[[1854.]])<ref>Gdalin, A.D., Ivanova, M.R., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/v04/v04-350-.htm Novyje fakty k istorii sooruženija nadgrobnogo pamjatnika A.S. Puškinu], Vremennik Puškinskoj komissii, Nauka, Sankt Peterburg, 2004., br. 29., str. 350-358.</ref> === Puškinovi potomci === Od četvero Puškinove djece samo je dvoje ostavilo potomstvo - Aleksandar i Natalja. Potomci pjesnika danas žive po cijelom svijetu: u [[SAD]]-u, [[UK|Engleskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Belgija|Belgiji]]. Oko pedeset potomaka živi u [[Rusija|Rusiji]], uključujući liječnicu Tatjanu Ivanovnu Lukaš, čija je prabaka (Puškinova unuka) bila udana za unuka brata [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]]. Danas Tatjana živi u [[Klin (grad)|Klinu]]<ref>Borisova, P., [http://www.permnews.ru/story.asp?kt=1418&n=430 Itak, ona zvalas' Tatjana], Permskije novosti, 29. veljače 2008., preuzeto 2. veljače 2012.</ref>. == Stvaralaštvo == === Književni ugled i kulturna uloga Puškina === Aleksandar Puškin ima ugled velikog ili izvanrednog ruskog pjesnika, prema enciklopediji '''Krugosvet'''<ref name="krugosvet"/>, '''Ruskom biografskom rječniku''' i '''Književnoj enciklopediji'''. U filologiji se Puškina smatra tvorcem suvremenog ruskog književnog jezika (v. radove [[Viktor Vinogradov|Viktora Vinogradova]]), a ''Kratka književna enciklopedija'' (autor članka Sergej Averincev) govori o šabloniziranosti njegovih djela, slično djelima [[Dante Alighieri|Dantea]] u [[Italija|Italiji]] ili [[Johann Wolfgang von Goethe|Goethea]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. D. Lihačov je pisao o Puškinu kao o "našem najvećem nacionalnom dobru"<ref name="dorog">Zbornik publikacija [http://www.old.nkj.ru/cgi/nauka20ee.html?27+9906+27906002+html ''Puškin dorog nam vsem'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Još za života Puškina su počeli zvati genijem, također i u tisku<ref name="ReferenceB">Rejtblat, A., Kak Puškin vyšel v genii, NLO, Moskva, 2001., str. 53</ref>. Od druge polovice 1820-ih počeli su ga smatrati "prvim ruskim pjesnikom" (ne samo među suvremenicima, nego i među svim ruskim pjesnicima), a među njegovim čitateljima stvoren je pravi kult ličnosti<ref name="ReferenceB"/>. S druge strane, 1830-ih, nakon poeme ''Poltava'', dio čitateljske publike je postao ravnodušan prema Puškinu <ref name="ReferenceB"/>. U članku "Nekoliko riječi o Puškinu" (1830-e) [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N. Gogolj]] je pisao da je "Puškin osobita pojava te, možda, jedinstvena pojava ruskog duha: to je ruski čovjek u svojem razvitku kakav će se, vjerojatno, pojaviti za dvjesto godina"<ref name="dorog" />. Kritičar i filozof-zapadnjak V. Bjelinski nazvao ga je "prvim pjesnikom-umjetnikom Rusije"<ref name="Bjelinski">Bjelinski V., Polnoje sobranije sočinenij, AN SSSR, 1937.-1959., tom VII, str. 316, 320, 326</ref>. [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|F. Dostojevski]] je opazio da je "u ''Onjeginu'', u toj besmrtnoj i nedostižnoj poemi, Puškin veliki narodni pisac, kakvog do njegove pojave nije bilo" i govorio o "svjetskosti i humanosti njegovog genija"<ref name="dorog" />. Najopsežniju je karakteristiku predložio A. Grigorjev ([[1859.]]): "A Puškin je - naše sve."<ref name="Apollo">Grigorjev, A., [http://az.lib.ru/g/grigorxew_a_a/text_0510.shtml Literaturnaja kritika], Hudožestvennaja literatura, Moskva, 1967., str. 166.</ref> === Puškinistika === Shvaćanje Puškina u ruskoj kulturi može se podijeliti na dva pravca - umjetničko-filozofsko, esejističko, čiji su utemeljitelji bili [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|N. Gogolj]] i Apollon Grigorjev (uz mnoge ruske pisce, uključujući [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski|Dostojevskog]], [[Marina Cvetajeva|Marinu Cvetajevu]] i [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]], te filozofe), i znanstveno povijesno-biografsko, koje su utemeljili Pavel Annenkov i Pjotr Bartenjev. Procvat znanstvene puškinistike u Rusiji početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] povezan je s osnivanjem Puškinskog doma [[1905.]], Puškinske škole [[1908.]], pojavom serijskih publikacija o Puškinu. U [[Sovjetski Savez|sovjetsko doba]], u ograničenim uvjetima proučavanja ideologije Puškina, snažno se razvila puškinska [[tekstologija]] i istraživanja njegovog stila. Niz važnih dostignuća je povezan s puškinistikom u inozemstvu ([[Poljska]], [[Francuska]], [[SAD]] i dr.), uključujući i [[rusko iseljeništvo]]. === Negiranje Puškinova stvaralaštva i kritika njegovog kulta === Publicist-"šezdesetaš" i književni kritičar Dmitrij Pisarev negirao je značenje Puškinovog stvaralaštva za suvremenost: "Puškin se koristi svojom umjetničkom virtuoznošću kao sredstvom da posveti sve ruske čitatelje u tužne tajne svoje unutarnje pustoši, duhovnog siromaštva i umne nemoći"<ref>Pisarev, D., Puškin i Belinskij, [http://az.lib.ru/p/pisarew_d/text_0310-1.shtml Lirika Puškina], Gosudarstvennoje izdateljstvo, Moskva-Petrograd, 1923., preuzeto 6. veljače 2013.</ref>. Iza tog su gledišta stajali i mnogi [[Nihilizam|nihilisti]] 1860-ih, npr. Maksim Antonovič i Varfolomej Zajcev. [[Vladimir Majakovski]], [[David Davidovič Burljuk|David Burljuk]], [[Velimir Hljebnikov]], [[Aleksej Kručonih]], [[Benedikt Livšic]] pozivali su na "odbacivanje Puškina [zajedno s nizom drugih klasika] s parobroda suvremenosti" u manifestu [[Futurizam|futurista]] [[1912.]] ''[[Ćuška društvenom ukusu (manifest)|Ćuška društvenom ukusu]]''<ref>Enciklopedija futurizma, [http://www.futurism.ru/a-z/manifest/slap.htm Ćuška društvenom ukusu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130916164305/http://futurism.ru/a-z/manifest/slap.htm |date=2013-09-16 }} (tekst manifesta na ruskom), preuzeto 27. svibnja 2013.</ref>. Dalje u manifestu piše: "Tko ne zaboravi svoju prvu ljubav neće upoznati posljednju." (parafraza riječi Tjutčeva povodom Puškinove smrti: "Tebe, kao prvu ljubav, srce Rusije neće zaboraviti."). Prema mišljenju niza istraživača, od [[1937.]] u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] službena je ideologija uvodila "kult Puškina"<ref>Volkov, S.M., [http://www.svobodanews.ru/content/transcript/446488.html Poverh barjerov - Amerikanskij čas], Svoboda News, 29. travnja 2008.</ref><ref>Uroki klassikov, [http://www.library.ru/2/liki/sections.php?a_uid=110 Stalin kak čitatelj], Library.ru, preuzeto 6. veljače 2012.</ref>; "kult Puškina postaje dijelom [[Kult ličnosti Staljina|kulta Staljina]]"<ref>Družnikov, J.I., [http://www.druzhnikov.com/text/rass/duel/9.html Puškin, Stalin i drugije poety], Druzhnikov.com, preuzeto 6. veljače 2012.</ref>. Postoji također mišljenje da se "čisto komunistički kult Puškina izvodi po istom modelu kao i kult ličnosti Lenjina i Staljina"<ref>Cnw.mk.ua, [https://web.archive.org/web/20120121223657/http://www.cnw.mk.ua/pushkin/rus/px.htm Pjatyj postulat Evklida], Web Citation, preuzeto 6. veljače 2012.</ref>. === Djela === {{Glavni|Popis djela A.S. Puškina}} * ''[[Ruslan i Ljudmila (poema)|Ruslan i Ljudmila]]'' ([[1817.]]-[[1820.]]) * ''[[Kavkaski zarobljenik (poema)|Kavkaski zarobljenik]]'' ([[1820.]]-[[1821.]]) * ''[[Gavrilijada (poema)|Gavrilijada]]'' ([[1821.]]) * ''[[Boris Godunov (drama)|Boris Godunov]]'' ([[1825.]]) * ''[[Arapin Petra Velikog (roman)|Arapin Petra Velikog]]'' ([[1827.]]) * ''[[U rudnicima sibirskim...]]'' ([[1827.]]) * ''[[Tu ne pjevaj, ljepotice...]]'' ([[1828.]]) * ''[[Belkinove pripovijesti]]'' ([[1829.]]) * ''[[Rusalka (drama)|Rusalka]]'' ([[1829.]]- [[1832.]]) * ''[[Dubrovski (roman)|Dubrovski]]'' ([[1830.]]) * ''[[Bajka o caru Saltanu]]'' ([[1831.]]) * ''[[Jevgenij Onjegin (roman)|Jevgenij Onjegin]]'' ([[1833.]]) * ''[[Bajka o ribaru i ribici]]'' ([[1833.]]) * ''[[Bajka o mrtvoj kneginji i o sedmorici delija]]'' ([[1833.]]) * ''[[Pikova dama (pripovijest)|Pikova dama]]'' ([[1834.]]) * ''[[Bajka o zlatnom pjetliću]]'' ([[1834.]]) * ''[[Ja posjetih opet...]]'' ([[1836.]]) * ''[[Spomenik nerukotvorni podigoh sebi...]]'' ([[1836.]]) === Sabrana djela === Prvo izdanje sabranih djela Puškina koje je objavljeno posmrtno ([[1838.]]) u osam tomova izašlo je u korist nasljednika, a sadržavalo je samo djela koja su bila objavljena za njegova života. Izdanje se tiskalo "pod posebnim nadzorom ministra Narodne Prosvjete" u čijoj je nadležnosti bila cenzura<ref name="TPcenzura">Puškin i cenzura u: Tipy Puškina, ur. Noskov, N.D., Povarnin, S.I., Slov. lit. tipov, 1912., tom VI, br. 7/8, str. 300-306 [332-338]</ref>. Prema reakciji Sergeja Sobolevskog ono je bilo "ružno zahvaljujući Narkizu Atreškovom (jednom od staratelja Puškinove djece<ref name="TPcenzura"/>). Bile su dopuštene mnogobrojne tiskarske pogreške, korekture, propusti, iskrivljavanja tekstova Puškina, izdanje nije bilo potpuno kako je bilo najavljeno. Godine [[1841.]] izašla su tri dodatna toma (9-11). Početkom [[1846.]] ta su sabrana djela praktički bila rasprodana. Nova sabrana djela bila su zamišljena samo kao ponavljanje izdanja iz [[1838.]]-[[1841.]] Međutim, ti se planovi nisu ostvarili. Zimi [[1849.]]-[[1850.]] udovica pjesnika, koja se dotad već udala za general pukovnika Petra Lanskog, obratila se za savjet povodom novog izdanja [[Pavel Annenkov|Pavlu Annenkovom]]. Annenkov se, dobivši na raspolaganje sve Puškinove rukopise koje je posjedovala, u početku nije mogao odlučiti da se primi tako ozbiljnog posla. Nagovorili su ga njegova braća Ivan (krilni pobočnik Nikolaja I., autor ''Povijesti tjelesne garde Konjice od 1731. do 1848. godine'' i kolega P. Lanskog) i Fjodor, koji su se upoznali s rukopisima. [[21. svibnja]] [[1851.]] Lanska je po dogovoru predala Ivanu Annenkovom prava na izdavanje. Braća P. Annenkova su inzistirala na tome da uzme stvar u svoje ruke. P. Annenkov je također odlučio napisati biografiju pjesnika<ref name="Komment">Materijali za biografiju Puškina ušli su u dodatni tom (1857.) tog izdanja</ref><ref name="Vstup">Uvodni članak G. Fridlendera // P. Annenkov. Materialy dlja biografii A.S. Puškina, Sovremennik, Moskva, 1984.</ref>. [[Nikolaj Dobroljubov]] se tako osvrnuo na pojavu sabranih djela Puškina [[1855.]]-[[1857.]]: "Rusi su <…> davno već žarko željeli novo izdanje njegovih djela, dostojno njegove uspomene, te su dočekali poduhvat Annenkova s ushićenjem i zahvalnošću"<ref name="dobrol">tom III., str. 366</ref>. Bez obzira na probleme s cenzurom, Annenkov je napravio prva kritički pripremljena sabrana djela Puškina<ref name="Vstup" />. Annenkovljevo izdanje s dopunama i promjenama dvaput je ponovio ruski bibliograf Grigorij Gennadi ([[1859.]]-[[1860.]], [[1869.]]-[[1871.]])<ref name="Frizman29">Frizman, L., Seminarij po Puškinu, Engram, Harkiv, 1995., str. 367</ref>. Nakon [[1887.]] godine, kada je istekao rok važenja prava na djela Puškina za njegove nasljednike, pojavila su se razna dostupna izdanja koja nisu imala, međutim, važnijeg znanstvenog značaja<ref name="Frizman29" />. Najpotpunija sabrana djela početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]] postala su ona iz [[1903.]]- [[1906.]], urednika Pjotra Morozova<ref name="Frizman29" />. Pojava sabranih djela Puškina u 16 tomova bila je usklađena s obilježavanjem stogodišnjice ([[1937.]]) smrti pjesnika, međutim, iz objektivnih se razloga rad nad njima rastegnuo na više godina. To je izdanje objedinilo trud svih znanstvenika-puškinista tog vremena. Sabrana djela u 16 tomova do danas ostaju najpotpuniji zbornik Puškinovih djela, a u znanstvenoj je literaturi prilikom citiranja puškinskih tekstova uobičajeno pozivati se upravo na njega. U tekstološkim istraživanjima sabrana djela su postala putokaz za druga akademska izdanja ruskih pisaca<ref name="Skatov">Skatov, N., Drama odnogo izdanija, Vesti RAN, 1995., tom 65, br. 2., str. 153-158.</ref>. Ipak, u njih nisu ušli tomovi sa crtežima Puškina i tekstovima iz zbornika ''Rukoju Puškina''. Zbog cenzure nije bila objavljena [[balada]] ''Barkovljeva sjena''<ref name="Barkov">Autorstvo Puškina je dokazao M. Cjalovskij.</ref>. Detaljni komentari puškinskih tekstova, koji su prema mišljenju vlasti zadržavale izdavanje, bili su izostavljeni, što se smatra jednim od glavnih nedostataka šesnaesterotomnog izdanja<ref name="Domgerr">Domgerr, L., Iz istorii sovetskogo akademičeskogo izdanija polnogo sobranija sočinenij Puškina 1937-1949 gg. (Materialy i kommentarii), u: Zapiski russkoj akademičeskoj gruppy v SŠA. T. 20, 1987.</ref><ref name="FEB ENI Puškin">[http://feb-web.ru/feb/pushkin/texts/push17/y00.html?cmd=1 Opis izdanja na Feb-web.ru]</ref>. === Korespondencija === Godine [[1926.]] i [[1928.]] izašla su dva toma izdanja pisama Puškina ([[1815.]]- [[1830.]]) koje je sastavio B. Modzalevski. Treći tom ([[1935.]], pisma [[1831.]]- [[1833.]]) već je nakon smrti Modzalevskog priredio za tisak njegov sin Lav. Vrijednost je tomova u tome što je očuvana Puškinova ortografija i punktuacija. Opširan komentar pisama predstavlja punovrijednu enciklopediju života i stvaralaštva Puškina i puškinske epohe općenito. Nedostaci se odnose na izostavljanje pisama koja sadrže [[Vulgarizam|vulgarizme]] i psovke. U izdanju iz [[1969.]] ''A.S. Puškin. Pis'ma poslednih let'' (ur. N. Izmajlov) autorska ortografija i punktuacija nije sačuvana. Do danas je jedinstveno izdanje pisama Puškina, koje nema skraćivanja, ''Perepiska'' u tri toma urednika V. Saitova (Carska akademija znanosti, [[1906.]]- [[1911.]]). ''Perepiska'' je objavljena u malo primjeraka, te se dijelila samo članovima akademije<ref name="Izdanja pisama">FEB Ruska književnost i folklor. ENI "Puškin", [http://feb-web.ru/feb/pushkin/default.asp?/feb/pushkin/texts/selected/rub5.html Djela Puškina. Posebna izdanja pisama Puškina], preuzeto 9. veljače 2012.</ref>. == Puškin u kulturi == === Puškinova djela u drugim vrstama umjetnosti === ==== Komorna glazba ==== Na stihove Puškina glazbu su napisali mnogi kompozitori: * Anatolij Aleksandrov (romanse). * Aleksandr Aljabjev, autor romansi na stihove pjesama: ''Ja ljubljah vas. Ta ljubav možda cvjeta...'', ''Uvy, začem ona blistajet'', ''Čerkesskaja pesnja'', ''Zimski put'', i dr. * Aleksandr Dargomyžskij (romanse). * César Cui (romanse). * Pjotr Podkovyrov (romanse). * [[Georgij Sviridov]], autor 6 romansi ([[1935.]]); glazbene ilustracije za ekranizaciju [[pripovijest]]i ''[[Mećava (pripovijest)|Mećava]]'' ([[1964.]]), u koje ulazi ciklus pjesama na riječi Puškina; [[oratorij]] ''Dekabristi'' na riječi Puškina i pjesnika-dekabrista ([[1954.]]- [[1955.]], nedovršen). * Isaak Švarc, dvije romanse za film ''Upravitelj poštanske stanice'' ([[1972.]]). ==== Ekranizacije ==== * [[1909.]]/[[1910.]] - ''Bahčisarajska česma'' * [[1910.]] - ''Pikova dama'' * [[1911.]] - ''Jevgenij Onjegin'' * [[1913.]] - ''Kućica u Kolomni'' * [[1916.]] - ''Pikova dama'' * [[1918.]] - ''Upravitelj poštanske stanice'' * [[1930.]] - ''Bajka o popu i njegovom radniku Baldi'' ([[animirani film]], nedovršen), redatelj Mihail Cehanovskij * [[1936.]] - ''Dubrovski'' * [[1943.]] - ''Bajka o caru Saltanu'' (animirani film) * [[1950.]] - ''Bajka o ribaru i ribici'' (animirani film) * [[1951.]] - ''Bajka o mrtvoj kneginji i sedam delija'' (animirani film) * [[1953.]] - ''Aleko'' * [[1954.]] - ''Boris Godunov'' * [[1958.]] - ''Jevgenij Onjegin'' * [[1959.]] - ''Kapetanova kći'' * [[1965.]] - ''Mećava''<ref>IMDB, [http://www.imdb.com/title/tt0058346/ Mećava], preuzeto 7. rujna 2013.</ref> * [[1966.]] - ''Bajka o caru Saltanu'' * [[1966.]] - ''Hitac''<ref>IMDB, [http://www.imdb.com/title/tt0062464/?ref_=fn_al_tt_1 Vystrel], preuzeto 7. rujna 2013.</ref> * [[1972.]] - ''Ruslan i Ljudmila'' * [[1972.]] - ''Upravitelj poštanske stanice'' * [[1973.]] - ''Bajka o popu i njegovom radniku Baldi'' (animirani film), redateljica Inessa Kovalevskaja * [[1979.]] - ''Bal'' * [[1979.]] - ''Male tragedije'' * [[1979.]] - ''Jesenska zvona'' * [[1982.]] - ''Pikova dama'' * [[1984.]] - ''Bajka o caru Saltanu'' * [[1986.]] - ''Boris Godunov'' * [[1989.]] - ''Boris Godunov'' * [[1989.]] - ''Plemeniti razbojnik Vladimir Dubrovskij'' * [[1995.]] - ''Gospođica seljanka'' * [[1999.]] - ''Ruska buna'' * [[1999.]] / [[2000.]] - ''Onjegin'' * [[2011.]] - ''Boris Godunov'' ;Filmovi-predstave: * [[1999.]] - ''Andželo'' ==== Glazbeno kazalište ==== * [[1821.]] - ''Ruslan i Ljudmila, ili Nizverženije Černomora, zlogo volšebnika'' ([[balet]]), [[Skladatelj|kompozitor]] F.J. Šoljc. Postavka: Teatr na Mohovoj, [[Moskva]]. * [[1823.]] - ''Kavkazskij plennik, ili Tenj nevesty'' (balet), kompozitor K. Kavos<ref name="Krasovskaja">Krasovskaja, V.M., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/is5/is5-255-.htm Sjužety Puškina v iskusstve russkoj horeografii], AN SSSR, Nauka, 1967., str. 255-277</ref>. * [[1825.]] - ''"Finn"''. Bajkovita komedija u stihovima u tri dijela s prologom A.A. Šahovskog, prema poemi ''Ruslan i Ljudmila'' (postavka [[23. travnja]] [[1825.]] u [[Boljšoj teatr|Boljšom]] Agrafene i Aleksandra Saburova)<ref>Malyj teatr, [http://www.maly.ru/fwd2.php?var=/!_work/history/repertuar.html Repertoar], preuzeto 28. siječnja 2013.</ref>. * [[1831.]] - ''Čornaja šalj ili Nakazannaja nevernost'' (balet u jednom činu na glazbu različitih kompozitora (prema Puškinovoj pjesmi ''Crna koprena'')<ref name="Krasovskaja"/>. Scenarist, koreograf, autor glazbene obrade A.P. Gluškovskij. Postavka: [[11. prosinca]] [[1831.]] u Boljšom, scenograf I. Braun, dirigent D.P. Karasjov; izvođači: Muruz - N.A. Peškov, Olimpija - T.I. Gluškovskaja, Aspazija - Fèlicitè Hullin Sor, Zeida - J.I. Lobanova, Vahan - Jean Richard.<ref>Ballet Music, [http://www.balletmusic.ru/ballet_23.htm Baleti, slovo '''Ч'''], preuzeto 28. siječnja 2013.</ref> * [[1842.]] - ''Ruslan i Ljudmila'' ([[opera]]), kompozitor [[Mihail Glinka]]. * [[1850.]] - ''Pikova dama'' (fr. ''La Dame de Pique'', opera prema motivima [[pripovijest]]i), kompozitor Jacques-François Fromental Élie Halévy. * [[1856.]] - ''Rusalka'', kompozitor Aleksandr Dargomyžskij. * [[1858.]] - ''Kavkaski zarobljenik'' (opera), kompozitor César Cui. * [[1867.]] - ''Zlatna ribica'' (balet), kompozitor Ljudvig Minkus<ref name="Krasovskaja"/>. * [[1868.]] - ''Kameniti gost'' (opera), kompozitor Aleksandr Dargomyžskij. * [[1869.]] - ''Boris Godunov'', kompozitor [[Modest Petrovič Musorgski|M. Musorgski]]. * [[1878.]] - ''[[Jevgenij Onjegin (opera)|Jevgenij Onjegin]]'', kompozitor [[Petar Iljič Čajkovski|P. Čajkovski]]. * [[1883.]] - ''Mazepa'' (opera), kompozitor P. Čajkovski. * [[1891.]] - ''Pikova dama'' (opera), kompozitor P. Čajkovski. * [[1892.]] - ''Aleko'', kompozitor [[Sergej Rahmanjinov]]. * [[1896.]] - ''Dubrovski'' (opera), kompozitor Eduard Napravnik. * [[1897.]] - ''Mozart i Salieri'' (opera), kompozitor [[Nikolaj Rimski-Korsakov]]. * [[1900.]] - ''Egipatske noći'' (balet), kompozitor Anton Arenski<ref name="Krasovskaja"/>. * [[1900.]] - ''Bajka o caru Saltanu'' (opera), kompozitor N. Rimski-Korsakov. * [[1900.]] - '' Pir za vrijeme kuge'' (opera), kompozitor C. Cui. * [[1903.]] - ''Škrti vitez'' (opera), kompozitor S. Rahmanjinov. * [[1908.]] - ''Zlatni pjetlić'' (opera), kompozitor N. Rimski-Korsakov<ref name="Gozenpud">Gozenpud, A.A., [http://feb-web.ru/feb/pushkin/serial/is5/is5-200-.htm Puškin i russkaja opernaja klassika], AN SSSR, Nauka, 1967., str. 200-216</ref>. * [[1909.]] - ''Kapetanova kći'', (opera), kompozitor C. Cui. * [[1922.]] - ''Mavra'' (opera), komična opera u jednom činu, libreto B. Kohna prema poemi ''Kućica u Kolomni''. Kompozitor [[Igor Stravinski]]. * [[1934.]] - ''Bahčisarajska česma'' (balet), kompozitor Boris Asafjev. * [[1937.]] - ''Zlatni pjetlić'' (balet na glazbu opere), kompozitor N. Rimski-Korsakov<ref name="Krasovskaja"/>. * [[1937.]] - ''Mordkin Ballet'' iz New Yorka - balet na svitu N. Čerepnina ''Zlatna ribica'', koreograf Mihail Mordkin. * [[1938.]] - ''Kavkaski zarobljenik'' (balet), kompozitor B. Asafjev. * [[1940.]] - ''Bajka o popu'' (balet), kompozitor Mihail Čulaki<ref name="Krasovskaja"/> * [[1940.]] - ''Grof Nulin'' (balet), kompozitor B. Asafjev. * [[1943.]] - ''Grobar'' (balet), kompozitor B. Asafjev<ref name="Krasovskaja"/>. * [[1946.]] - ''Kameniti gost'' (balet), kompozitor B. Asafjev. * [[1946.]] - ''Gospođica seljanka'' (balet, kompozitor B. Asafjev. * [[1949.]] - ''Brončani konjanik'' (balet), kompozitor R. Glier. * [[1949.]] - ''Bajka o mrtvoj kneginji i sedam delija'' (balet), kompozitor A. Ljadov<ref name="Krasovskaja"/>. * [[1971.]] - ''Škrti barun'' (opera), kompozitor Jacopo Napoli. * [[1982.]] - ''Pir za vrijeme kuge'' (opera), kompozitor A. Nikolajev. * [[1983.]] - ''Grof Nulin'' (opera), kompozitor A. Nikolajev. * [[1984.]] - ''Dubrovski'' (opera), kompozitor V. Kikta. * [[1997.]] - ''Car Nikita i njegovih četrdeset kćeri'' (komorna opera), kompozitor Aleksandar Čajkovski. === Puškinov lik i utjecaj na stvaralaštvo drugih autora === ==== Književnost ==== A.S. Puškin pojavio se kao lik u mnogobrojnim umjetničkim djelima, od kojih neka više-manje točno prikazuju njegov život (npr. roman ''Puškin'' [[Jurij Tinjanov|J. Tinjanova]]). [[Mihail Ljermontov]] napisao je povodom Puškinove smrti pjesmu ''Pjesnikova smrt'', a [[Azerbajdžan|azerbajdžanski]] pisac Mirza Ahundov ''Vostočnaja poema na smert' Puškina''. Osobnom opažaju lika i stvaralaštva Puškina posvećen je ogled [[Marina Cvetajeva|Marine Cvetajeve]] ''Moj Puškin''. [[Groteska|Groteskno]] shvaćanje lika Puškina prikazano je u djelima [[Daniil Harms|Daniila Harmsa]]. Pisci [[Postmoderna|postmoderne]] se često pozivaju na stvaralaštvo Puškina, npr. pjesnici [[Joseph Brodsky|Josif Brodski]] i Timur Kibirov. Tragičnoj pjesnikovoj sudbini je posvećena drama [[Mihail Bulgakov|Mihaila Bulgakova]] ''Aleksandar Puškin''. ==== Kinematografija ==== O životu Puškina snimljen je niz filmova: * [[1910.]] - ''Žizn' i smert' Puškina'' * [[1927.]] - ''Poet i car'' * [[1937.]] - ''Junost' poeta'' * [[1950.]] - ''Aleksandr Puškin'' * [[1981.]] - ''I s vami snova ja'' * [[1986.]] - ''Poslednjaja doroga'' * [[1989.]] - ''Portrety: Venčaet vremja sled...'' (znanstveno-popularni film Galine Ivanove) * [[1991.]] - ''Drevo žiznji'' (dokumentarni film Sergeja Jerofejeva) * [[1999.]] - ''Živoj Puškin'' (dokumentarni film u pet epizoda Leonida Parfjonova) * [[2002.]] - ''Aleksandr Puškin'' * [[2006.]] - ''Puškin. Poslednjaja duel'' * [[2007.]] - ''18-14'' * [[2008.]] - ''Son v ijuljskuju noč'' (dokumentarni film Borisa Konuhova) * [[2009.]] - ''Vesjoloje imja Puškin'' (dokumentarni film Jevgenija Potijevskog) Originalnu je interpretaciju prema crtežima i tekstovima pjesnika dao režiser-animator Andrej Hržanovskij koji je u suradnji s kompozitorom Alfredom Šnitkeom snimio animiranu trilogiju: * [[1977.]] - ''Ja k Vam leču vospominanjem...'' * [[1980.]] - ''I s vami snova ja...'' * [[1982.]] - ''Osenj'' U kinematografiji su u različitim razdobljima lik pjesnika utjelovili glumci: * Jevgenij Červjakov (''Poet i car'', [[1927.]]) * Valentin Litovskij (''Junost' poeta'', [[1937.]]) * Pjotr Alejnikov (''Glinka'', [[1946.]]) * Sergej Šakurov (''Naslednica po prjamoj'', [[1982.]]) * Jurij Verkun (''Gribojedovskij valjs'', [[1995.]]) * Jevgenij Styčkin (''Denj polnolunija'', [[1998.]]) * [[Sergej Bezrukov]] (''Puškin. Poslednjaja duelj'', [[2006.]]) * Stanislav Belozjorov (''18-14'', [[2007.]]) ==== [[Popularna kultura]] ==== Popularnost Puškina je dovela do pojave anegdota o njemu<ref>Belousov, A., Iz istorii fol'klornyh anekdotov o Puškine, [http://www.eu.spb.ru/anthropology/publications/other-books/9362-trudy-fakulteta-etnologii-vyp-1 (izdanja Etnološkog fakulteta], 2001.)</ref><ref>Nikiforov, J., [http://www.evgnikiforov.com/anekdot6.php Anekdot kak element odščekul'turnogo konteksta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127011537/http://www.evgnikiforov.com/anekdot6.php |date=2013-01-27 }}</ref>, uključujući i specifične: npr. lik u drami Nikolaja Erdmana pokušava ispričati neku "nepristojnu" anegdotu o Puškinu (''Samoubojica'', [[1931.]])<ref>Erdman, N., [http://lib.ru/PXESY/ERDMAN/samoubijca.txt Samoubijca], U-Faktorija, Ekaterinburg, 2000.</ref>. Ponekad se ukazuje na rasprostranjenost šabloniziranosti i stereotipnosti percepcije Puškina kao velikog pjesnika bez dubljeg pronicanja u bit njegova stvaralaštva<ref>Rassadin, S., [http://www.novayagazeta.ru/data/2002/41/29.html Ne naše vsjo!], Novaja gazeta, 10. lipnja 2002.</ref>. [[Vladimir Nabokov]] je pisao: <blockquote>''Ne znam da li u Francuskoj postoje takvi kalendari kao naši, u kojima se na drugoj stranici svakog listića nalazi tekst za petnaestominutno čitanje, - kao da su vam, predlagajući vam da pročitate tih nekoliko poučnih i zanimljivih redaka, nepoznati sastavljači htjeli nadoknaditi gubitak još jednog dana, stranicu s datumom kojeg se vi spremate otkinuti. Obično su odozgora prema dolje slijedili: datum neke bitke, pjesnička strofa, idiotska poslovica i meni za ručak. Često su se tamo nalazili Puškinovi stihovi; upravo je ovdje čitatelj usavršavao svoje književno obrazovanje. Tih bi nekoliko tužnih strofa, loše shvaćenih, prorijeđenih kao češalj, ogrubjelih od stalnog ponavljanja bogohulnim usnama, vjerojatno bilo sve što je ruski malograđanin znao o Puškinu da nije nekoliko popularnih opera koje su tobože posuđene iz njegova stvaralaštva... Konačno, uz kalendar i operu kod neupućenog čitatelja vežu se uspomene iz osnovne škole, djela - sve vrijeme jedna te ista - o Puškinovim junacima. Nećemo zaboraviti još nekoliko nepristojnih kalambura koji mu se vole pripisivati, i tada ćemo imati dovoljno istinitu sliku o stanju puškinskog duha kod ogromnog dijela Rusa.''<ref>Nabokov, V., [http://lib.ru/NABOKOW/Pushkin.txt Puškin, ili Pravda i pravdopodobije], Lib.ru</ref></blockquote> Osim toga, [[2008.]] je za vrijeme Puškinske svečanosti u [[Pskov]]u bio organiziran tzv. ''[[flash mob]]'' čiji su sudionici izjavili da su "ime Puškina toliko iscrpili i banalizirali da ga učenici više ne mogu slušati, a Puškin je također čovjek - neka i on ima normalan rođendan, a ne šou za turiste"<ref>Pozdnjajev, M., [http://www.bigbook.ru/articles/detail.php?ID=4641 Bud' Puškinym!], Bigbook.ru, 5. lipnja 2008.</ref>. U filmu ''Bakenbardy'' Jurija Mamina ([[1990.]]) junaci filma koriste lik Puškina kao osnovu za stvaranje političkog kulta. U njemu se također parodira eksploatacija lika pjesnika u svakodnevnim predmetima, npr. njegova slika se nalazi na [[Babuška|matrjoškama]], donjem rublju, itd. == Sjećanje na Puškina == === Spomenici i muzeji === U raznim su gradovima podignuti spomenici Puškinu. Najviše kipova ima u gradovima Rusije i zemljama bivšeg [[Sovjetski Savez|SSSR-a]] ([[Moskva]] i [[Sankt Peterburg]], [[Minsk]]<ref name="potozky">Pototsky.ru, [http://www.pototsky.ru/html-eng/eng-biography.html Biografija], preuzeto 11. veljače 2012.</ref>, [[Kijev]]<ref>Wikimapia, [http://wikimapia.org/830073/Pushkin-monument Spomenik A.S. Puškinu u Kijevu], preuzeto 11. veljače 2012.</ref>, [[Lavov]]<ref>nr2.ru, [http://www.nr2.ru/lvov/104066.html Vo Ljvove otkryli pamjatnik Puškinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619131527/http://www.nr2.ru/lvov/104066.html |date=2013-06-19 }}</ref>, [[Odesa]], [[Narva (grad)|Narva]], [[Rostov na Donu]], [[Petrozavodsk]], [[Erevan]], [[Gjumri]], [[Kišinjev]], [[Almati]], [[Ašgabat]], [[Tbilisi]], [[Tiraspol]], [[Benderi]], [[Baku]], [[Harkiv]] i dr.), međutim, spomenici pjesniku postoje i u [[Rim]]u<ref>Kremlin.ru, [http://www.kremlin.ru/eng/events/photos/2000/06/05_132065.shtml Predsjednik Rusije, gradonačelnici Rima i Moskve na otkrivanju spomenika A.S. Puškinu u Rimu 6. lipnja 2000.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, [[Madrid]]u<ref>Kremlin.ru, [http://www.kremlin.ru/eng/speeches/2009/03/02/2000_type127286_213554.shtml Reč' Prezidenta Rossii v madridskoj merii 2 marta 2009 goda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307230548/http://www.kremlin.ru/eng/speeches/2009/03/02/2000_type127286_213554.shtml |date=2009-03-07 }}</ref>, [[Washington D.C.|Washingtonu]]<ref>Burganov.ru, [http://www.burganov.ru/enew/about/musban.htm Musban] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110911113606/http://www.burganov.ru/enew/about/musban.htm |date=2011-09-11 }}</ref>, [[Québec]]u<ref name="potozky" />, [[Beč]]u, [[Pariz]]u, [[Ciudad de México|Ciudadu de Méxicu]], [[Beograd]]u, [[Weimar]]u i [[Hemmer]]u<ref name="potozky" />, [[Šangaj]]u, [[Burgas]]u, [[Kuopio]]u i mnogim drugim gradovima. Godine [[2007.]] '''Međunarodna federacija ruskojezičnih pisaca''' objavila je program "Svjetsko kulturno nasljeđe, fundamentalne vrijednosti i ruski jezik", u okvirima kojeg se po cijelom svijetu povodom 210-godišnjice rođenja A.S. Puškina planiraju postaviti spomenici pjesniku<ref>RIA-Novosti, [http://center.rian.ru/culture/20071019/81666026.html RIA-novosti: Federacija russkojazyčnyh pisatelej namerena ustanovit' pamjatniki Puškinu po vsemu miru]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 19. listopada 2010.</ref>. Prema programu postavljene su biste visine 1,1 m u [[Đunđuš]]u<ref>Buslov, V., [http://exlibris.ng.ru/fakty/2008-12-25/3_unih.html Puškin v Budapešte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118073545/http://exlibris.ng.ru/fakty/2008-12-25/3_unih.html |date=2012-01-18 }}, Exlibris, 25. prosinca 2008.</ref><ref>Gyongyos.hu, [http://www.gyongyos.hu/kepgaleriak/202-puskin-unnep-a-krf-en Puskin-ünnep a KRF-en] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924090604/http://www.gyongyos.hu/kepgaleriak/202-puskin-unnep-a-krf-en |date=2014-09-24 }} (galerija slika), 1. lipnja 2012.</ref>, [[Panama|Panami]]<ref>Gerasimov, A., [http://exlibris.ng.ru/fakty/2009-04-02/3_unih.html V Paname ustanovlen bjust Puškina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118074815/http://exlibris.ng.ru/fakty/2009-04-02/3_unih.html |date=2012-01-18 }}, Exlibris, 2. travnja 2009.</ref>, [[Skoplje|Skoplju]] <ref name="skopje">Russkije.org, [http://www.russkie.org/index.php?module=fullitem&id=15820 V Makedonii pojavils'a novyj pamjatnik Aleksandru Sergejeviču Puškinu], 17. lipnja 2009.</ref>. Muzeji posvećeni životu A.S. Puškina postoje u Moskvi, Sankt Peterburgu, Kišinevu, [[Gurzuf]]u<ref>Muzej A.S. Puškina u Gurzufu: [http://gurzufmuseum.com/ Naslovna stranica]</ref>, slovačkim [[Brodzany]]ma i u drugim gradovima. == [[Toponomastika]] == * '''[[Puškin (grad)|Puškin]]''' - grad u Puškinskom rajonu [[Sankt Peterburg]]a - do [[1918.]] Carsko selo, do [[1937.]] Dječje selo. Grad je dobio suvremeni naziv [[1937.]], na stogodišnjicu smrti pjesnika. * '''Puškino''' - selo u Sovjetskom rajonu [[Saratovska oblast|Saratovske oblasti]]. * '''Puškinske gore''' - selo u Puškinogorskom rajonu [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]] * '''Puškin''' - majur u Krasnosulinskom rajonu [[Rostovska oblast|Rostovske oblasti]]. Ulazi u sastav Proletarskog seoskog naselja. * '''Puškin''' - vojni aerodrom blizu grada Puškin. * Po Puškinu su nazvane ulice: '''Puškinska ulica''' u Sankt Peterburgu, Harkivu, Odesi, [[Simferopolj]]u, Rostovu na Donu, Erevanu, [[Riga|Rigi]], te u još niz manje naseljenih gradova Rusije i zemalja [[Raspad SSSR-a|bivšeg SSSR-a]], a također u [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Skoplje|Skoplju]] <ref name="skopje" />, trgovi (Puškinski trg u Moskvi koji je dobio to ime [[1937.]], na stogodišnjicu smrti pjesnika), obalne ulice (Moskva, Taganrog), parkovi (Skoplje). * '''Puškinskaja''' - naziv postaje metroa u: ** Sankt Peterburgu - nalazi se pored Vitebskog kolodvora, otkuda vodi direktna željeznička linija za Carsko selo. U podzemnom vestibulu postaje postavljen je kip pjesnika koji sjedi na klupi. ** Moskvi - postaja je također osmišljena kao memorijalna; njezin je naziv isto povezan s Puškinskim trgom na koji vodi jedan od izlaza. * '''[[Puškinski most]]''' u Moskvi * '''Puškin-Tau''' - planina u [[Dagestan]]u, u okolici grada Izberbaš. * '''Puškin''' - [[Asteroidi|asteroid]] ('''2208 Puškin''') i krater na [[Merkur (planet)|Merkuru]]. * '''Puškinski prijevoj''' - [[planinski prijevoj]] u [[Armenija|Armeniji]], gdje je, kako je pisao Puškin, sreo arbu na kojoj su u [[Tbilisi]] prevozili tijelo [[Aleksandr Sergejevič Gribojedov|Aleksandra Gribojedova]], ubijenog u [[Teheran]]u. === Institucije i organizacije === * Puškinski dom (RAN - Ruska akademija znanosti). * Državni muzej likovnih umjetnosti "A.S. Puškin" u Moskvi. * Dramska kazališta u Moskvi, Pskovu, [[Krasnojarsk]]u, [[Magnitogorsk]]u, Harkivu, opera i balet u [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]], rusko kazalište u [[Ašgabat]]u, i niz drugih kazališta. * [[Državni institut za ruski jezik „A.S. Puškin“]] u Moskvi. * Državni pedagoški institut "A.S. Puškin" u [[Brest (Bjelorusija)|Brestu]]. * Centralna rajonska knjižnica u Gatčini (od [[2004.]])<ref>Portal Gatčina, [http://www.gatchina.biz/grcbibl Rajonska biblioteka "A.S. Puškin"], preuzeto 12. veljače 2013.</ref> * Rusko kulturno društvo "A.S. Puškin" u [[SAD]]-u. * Državna knjižnica [[Kazačka SSR|Kazačke SSR]] "A.S. Puškin". * Njemačko kulturno društvo "Deutsche Puschkin-Gesellschaft e.V." u [[Wiesbaden]]u. * Učilišni dom osnovan [[1907.]] u Sankt Peterburgu na Velikoj Ružejnoj ulici (danas - ulica Mira). Za vrijeme SSSR-a postao je škola (danas Srednja škola №80). * Zajednička turkmensko-ruska škola "A.S. Puškin" u [[Turkmenistan]]u. * Nacionalni povijesno-književni rezervat "A.S. Puškin" u selu Zaharovo ([[Moskovska oblast]]). * Pariška [[Slobodno zidarstvo|masonska loža]] "Aleksandr Sergejevič Puškin" № 1101 (osnovana [[1991.]]), u sastavu Velike lože Francuske.<ref>Serkov, A., Istorija russkogo masonstva XX veka, Izdateljstvo im. N.I. Novikova, Sankt Peterburg, 2009., 264 str. + 472 str. + 544 str., ISBN 978-5-87991-077-3</ref><ref name="Ivanov, 2011">Ivanov, S., Istoričeskij sojuz russkih lož, AIR, Sankt Peterburg, 2011, ISBN 978-5-9902797-1-1</ref> === Ostalo === * '''Medalja A.S. Puškina''' - od [[1977.]] najviše počasno odlikovanje na području proučavanja [[Ruski jezik|ruskog jezika]], utemeljilo ga je Ministarstvo obrazovanja SSSR-a. Svake se godine nagrada uručuje najviše deset osoba koje su dale značajan doprinos na području istraživanja i širenja ruskog jezika, kulture, uključujući [[Ruska književnost|rusku književnost]], [[Ruska umjetnost|umjetnost]] i njoj srodna područja. Nagradu uručuje Međunarodna udruga predavača ruskog jezika i književnosti (MAPRJAL). * Nagrada '''A.S. Puškin''' - od [[1995.]] na području ruskog jezika i književnosti. Dodjeljuje ju Ruska akademija znanosti. * '''Medalja Puškina''' - dodjeljuje se ukazom Predsjednika Ruske Federacije №574 od [[9. svibnja]] [[1999.]] * [[6. lipnja]] [[2009.]] tražilice '''Yandex''' <ref name="yabsyandex">Yandex.ru, [http://yabs.yandex.ru/resource/ES7LtI5kTNPHtZDa6NkOQQ.png "Isčezli junyje zabavy"], preuzeto 13. veljače 2013.</ref> i '''[[Google (tražilica)|Google]]'''<ref>Google.com, [http://www.google.com/doodles/alexander-pushkins-birthday Alexander Pushkin's Birthday], preuzeto 13. veljače 2013.</ref> odale su počast pjesniku time što su u svoj logo unijele elemente Puškinovih crteža. == Dodatne informacije == === Puškinisti === * Blagoj, Dmitrij: ** Puškin A.S. (Boljšaja sovetskaja enciklopedija - [[1955.]]) ** Problemy postrojenija naučnoj biografii Puškina (Direkt-Media, [[Moskva]], [[2010.]], ISBN 978-5-9989-0935-1) ** Tvorčeskij put' Puškina, 1826-1830 (Sovetskij pisatelj, [[Moskva]], [[1967.]]) * Vacuro, V.: Puškin v soznanii sovremennikov (Akademičeskij projekt, [[Sankt Peterburg]] [[1998.]], ISBN 5-7331-0118-0, ISBN 5-7331-0119-9) * Veresajev, Vikentij: Puškin v žizni (Sovetskij pisatelj, [[Moskva]], [[1936.]]) * Geršenzon, D.: Puškin A.S. (Boljšaja sovetskaja enciklopedija - [[1940.]]) * Kirpičnikov, A.: Puškin (rječnik Brokgauza i Jefrona - [[1890.]]- [[1907.]]) * Lotman, Jurij: A.S. Puškin: Biografija pisatelja (Prosveščenije, Lenjingrad, [[1982.]]) * Nemomnjaščij, Valentin: Puškin A.S., (Boljšaja sovetskaja enciklopedija - [[1975.]]) * Tomaševskij, Boris: Puškin A.S. (rječnik instituta Granat - [[1929.]]) * Tynjanov, Jurij: ** Puškin (Nauka, [[Moskva]], [[1969.]]) ** Puškin i Kjuheljbeker (Nauka, [[Moskva]], [[1969.]]) * Hrapčenko, M.: Puškin A.S. (Literaturnaja enciklopedija - [[1935.]]) * Cjalovskij, Mstislav: Hronologičeskaja kanva biografii (Polnoje sobranije sočinenij v 6 tomah - [[1931.]]) * Čerkašin, Andrej, Čerkašina, Larisa: Tysjačeletneje drevo A.S. Puškina (Libereja, [[1998.]], ISBN 5-85129-085-4) === Književni časopisi i almanasi koji su surađivali s Puškinom === {{col-begin}} {{col-2}} * Blagonamerennyj * Vjesnik Europe ([[1802.]]-[[1830.]]) * Damskij žurnal * Literaturnyje listki * Literaturnyj muzeum na 1827 god * Mnemozina (almanah) * Moskovski vjesnik * Moskovski telegraf * Nevskij aljmanah * Nevskij zritelj * Novosti literatury, ili Pribavlenija k "Russkomu invalidu" {{col-2}} * Otečestvennyje zapiski * Podsnežnik (almanah) * Polarna zvijezda (dekabristički almanah) * Recenzent * Ruski invalid (ili Vojennyje vedomosti) * Sjeverna pčela * Sjeverno cvijeće (Delvigov almanah) * Sorevnovatelj prosveščenija i blagotvorenija * Sin domovine * Uranija (almanah) {{col-end}} == Literatura == * Blagoj, D., Stihotvorenija Puškina, u: Sobranije sočinenij A.S. Puškina v 10 tomah, Goslitizdat, [[1959.]], str. 525-526 * Vas'kin, A.A., Ja ne ljublju moskovskoj žizni, ili Čto ostalos' ot puškinskoj Moskvy, Kompanija Sputnik, [[2010.]], ISBN 978-5-9973-0599-4 * Volovič, N.M., Puškinskije mesta Moskvy i Podmoskovja, Moskovskij rabočij, [[1979.]] * Granovskaja, N.I., Jesli jehat' vam slučits'a..., Lenizdat, [[1989.]] * Ivanov, V.N., Aleksandr Puškin i jego vremja, Molodaja gvardija, [[1977.]] * Puškin, A.S., Sočinenija; V 10 t., Izd. A.S. Suvorina, [[1887.]] * Ljetopis života i stvaralaštva A.S. Puškina: 1799-1826/ Sast. M.A. Cjalovskij, Slovo, [[1991.]], ISBN 5-85050-242-4 * Poslednij god žizni Puškina, sostavlenije, vstupiteljnyje očerki i primečanija V.V. Kunina, Pravda, [[1988.]] * Kniga v Rossii do serediny XIX veka/ Ur. A.A. Sidorova, S.P. Luppova, BAN SSSR, [[1978.]] * Državna povijesna knjižnica, [http://www.bibliophika.ru/index.php?id=3522 500 novyh ostrot i kalamburov Puškina], ur. A. Kručonih, Izd. autora, [[1924.]] * Lotman, J.M., Aleksandr Sergejevič Puškin: Biografija pisatelja, u: Puškin: Biografija pisatelja; Statji i zametki, 1960-1990; "Jevgenij Onegin", Iskusstvo-SPB, [[1995.]], str. 21-184 * Ryskin, J.I., Časopis A.S. Puškina "Suvremenik": 1836-1837, [[1967.]] * Ščogolev, P.J., Zlj rok Puškina: On, Dantes i Gončarova, Algoritm, Eksmo, [[2012.]], ISBN 978-5-699-55039-5 == Bilješke == {{reflist|3}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Aleksandr Pushkin}} {{wikizvor|Autor:Aleksandar Sergejevič Puškin|Aleksandar Sergejevič Puškin}} * [http://www.dmoz.org/World/Russian/%D0%98%D1%81%D0%BA%D1%83%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE/%D0%9B%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0/%D0%9F%D0%BE%D1%8D%D0%B7%D0%B8%D1%8F/%D0%9F%D0%BE%D1%8D%D1%82%D1%8B/%D0%9F/%D0%9F%D1%83%D1%88%D0%BA%D0%B8%D0%BD_%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80_%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B5%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87/ Aleksandar Puškin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130610181440/http://www.dmoz.org/World/Russian/%D0%98%D1%81%D0%BA%D1%83%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE/%D0%9B%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D1%83%D1%80%D0%B0/%D0%9F%D0%BE%D1%8D%D0%B7%D0%B8%D1%8F/%D0%9F%D0%BE%D1%8D%D1%82%D1%8B/%D0%9F/%D0%9F%D1%83%D1%88%D0%BA%D0%B8%D0%BD_%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D1%80_%D0%A1%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B5%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%87/ |date=2013-06-10 }} na '''[[Open Directory Project]]''' {{wikicitat}} * [http://www.gutenberg.org/browse/authors/p#a1457 Aleksandar Puškin] na [[Projekt Gutenberg|projektu Gutenberg]] * Knjižnica Aleksa Nesta, [http://alexnest.ru/?cat=14 Poezija i proza A.S. Puškina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110912060220/http://alexnest.ru/?cat=14 |date=2011-09-12 }} * [http://runivers.ru/lib/detail.php?ID=1032205 Bajka o ribaru i ribici] (izdanje iz 1922.) na projektu '''Runivers''' * Temeljna elektronska knjižnica "Ruska književnost i folklor", [http://www.feb-web.ru/feb/pushkin/ Aleksandar Puškin] * [http://www.aleksandrpushkin.net.ru/ Portal "A.S. Puškin"] * Portal "Književno naslijeđe Rusije", [http://lib.russportal.ru/index.php?id=authors.pushkin Djela A.S. Puškina u staroj ortografiji] * Russia Today, [http://russia-today.narod.ru/past/gen/push_as.html Preci A.S. Puškina do 14. generacije] * Pushkin Art, [http://pushkin-art.ru/ Galerija crteža i portreta koje je nacrtao Puškin u svojim djelima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130614065743/http://pushkin-art.ru/ |date=2013-06-14 }} * Portal "Znanije. Ponimanije. Umenije.", članci: ** Zaharov, N.B., [http://www.zpu-journal.ru/zpu/2006_1/Zakharov/22.pdf "Anglijskij jazyk v tezauruse Puškina"], 2006., br. 1, str. 148-159 ** Tarasov, F.B., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2011/4/Tarasov_Soul~Soil/ "Duša i 'počva': ot Puškina k Dostojevskomu], 2011., br. 4 ** Tarasov, F.B., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2011/4/Tarasov_Pushkin~Dostoevsky/ Puškin i Dostojevskij: jevangeljskoje slovo v literaturnom proizvedenii], 2011., br. 4 ** Trykov, V.P., [http://www.zpu-journal.ru/e-zpu/2009/9/Trykov/ Francuzskij Puškin], 2009., br. 9 * Elektronska knjižnica "Pravoslavije i sovremennost'", [http://lib.eparhia-saratov.ru/books/noauthor/pushkinway/pushkinway.pdf Zbornik članaka "Aleksandr Sergejevič Puškin: Put' k pravoslaviju"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110917061753/http://lib.eparhia-saratov.ru/books/noauthor/pushkinway/pushkinway.pdf |date=2011-09-17 }} * Službena stranica državnog muzeja [http://www.ostafyevomuseum.ru/ "Ostafjevo - Russkij Parnas"] * RIA Novosti, [http://www.rian.ru/infografika/20110606/384770064.html Rodoslovno stablo Puškina], 6. lipnja 2011. * [http://www.poezijanoci.com/strana/aleksandar-puskin-pesme.html Pesme - Aleksandar Puškin] {{Romantizam}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1799|1837|Puškin, Aleksandar}} [[Kategorija:Aleksandar Puškin| ]] [[Kategorija:Ruski pisci]] [[Kategorija:Ruski pjesnici]] [[Kategorija:Ruski dramski pisci]] [[Kategorija:Pjesnici romantizma]] 0342qs10g9akfdmlnq81d78p9ykv1mu Anarhizam 0 1914 41262755 41243410 2022-08-23T07:14:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Anarhizam}} '''Anarhizam''' (od [[Grčki jezik|grčkog]] ἀν (bez) + ἄρχειν (vladati) + ισμός (od korijena -ιζειν), "bez [[arhont]]a," "bez vladara") je [[politička filozofija]], odnosno društvena teorija koja se zalaže za ukidanje svih organa [[vlast]]i i društvene hijerarhije. Anarhisti se protive svakom autoritetu i sili i zalažu se za apsolutnu slobodu ličnosti. Glavni stav anarhizma je da [[država]] kroz svoje [[represija|represivne]] organe vlasti (sud, policija, vojska) donosi više zla nego dobra i da državu treba ukinuti. Kao organizovan pokret se prvi put javlja posle francuske revolucije. Prvi je ovaj pokret sistematski obrazložio [[Prudon]] u 19. vijeku. == Porijeklo == {{main|Historija anarhizma}} [[Datoteka:WilliamGodwin.jpg|left|thumb|175px|[[William Godwin]]]] Neki teoretičari drže da se anarhistički sadržaji mogu pronaći u djelu [[taoizam|taoističkog]] mislioca [[Lao Tzu]]a. [[Diogen iz Sinope]] i cinici te njihov suvremenik [[Zenon iz Kitijuma]], osnivač [[stoicizma]], također su uveli slične teme u svoja djela. Suvremeni anarhizam je, međutim, nastao na temeljima svjetovne misli [[Prosvjetiteljstvo|Prosvjetiteljstva]], posebno na temelju spisa [[Jean-Jacques Rousseau]]a i njegovih tvrdnji o tome kako u moralnom smislu središnji položaj ima sloboda. Sam izraz "anarhizam" odnosno "anarhisti" se prvi put počeo koristiti godine 1642. za vrijeme [[Engleska revolucija|engleskog građanskog rata]] kao pogrdni izraz koji su rojalisti koristili za one koji su širili nered. U doba francuske revolucije su neki njeni sudionici, kao ''[[Enragés]]'' počeli koristiti taj izraz u pozitivnom smislu, protiveći se [[Jakobinci|jakobinskoj]] centralizaciji vlasti, budući da su izraz " revolucionarna vlast" smatrali besmislicom. U takvoj klimi je [[William Godwin]] razvio ono što mnogi smatraju prvim izrazom suvremene anarhističke misli. Godwin je, prema [[Pjotr Kropotkin|Pjotru Kropotkinu]] "prvi sročio politički i ekonomski koncept anarhizma, iako nije dao taj naziv idejama razvijenim u svom djelu." Godwin se kao filozofski anarhist suprotstavljao revolucionarnoj akciji, i također smatrao kako je minimalna država u datom trenutku nužno zlo koje će s vremenom postajati sve više zanemarivo i nemoćno zahvaljujući postepenom širenju znanjana. Godwin je zagovarao ekstreman individualizam predlažući da se eliminira sva suradnja u radu. Godwin je smatrao da je svaka diskriminacija osim one na temelju sposobnosti nedopustiva. Prvi značajniji pisac koji sebe opisivao kao anarhista bio je [[Pierre-Joseph Proudhon]] zbog čega ga mnogi nazivaju ocem suvremene anarhističke teorije.<ref>Daniel Guerin, ''Anarchism: From Theory to Practice'' (New York: Monthly Review Press, 1970).</ref> Proudhon je predložio [[spontani poredak]], u kome organizacija nastaje bez centralne vlasti, odnosno "pozitivnu anarhiju" gdje red nastaje “kada svatko radi što i samo što želi"<ref>Proudhon, ''Solution to the Social Problem'', ed. H. Cohen (New York: Vanguard Press, 1927), p.45.</ref> te "same poslovne aktivnosti stvaraju društveni poredak."<ref>Proudon, Pierre-Joseph. The Federal Principle. "The notion of ''anarchy'' in politics is just as rational and positive as any other. It means that once industrial functions have taken over from political functions, then business transactions alone produce the social order."</ref> Kao i Godwin, Proudhon se protivio nasilnoj revolucionarnoj akciji. Za njega je anarhija bila "oblik vladavine ili ustava u kojoj su javna i privatna svijest, oblikovana kroz razvoj nauke i prava, dovoljne da očuivaju red i garantiraju sve slobode. U skladu s time su instucije kao policija, preventivne i represivne metode, formalne vlasti, porezi itd. reducirani na minimum. To je posebno slučaj s oblicima monarhije i intenzivne centralizacije koji nestaju kako bi bili zamijenjeni federalnim institucijama i načinu života temeljenom na komuni"<ref>''Selected Writings'', Pierre-Joseph Proudhon</ref> Pod "komunom" je Proudhon podrazumijevao lokalnu [[samouprava|samoupravu]] odnosno [[općina|općinu]]. == Škole == {{main|Škole anarhizma}} === Mutualizam === {{main|Mutualizam (ekonomska teorija)}} Mutualizam se razvio u engleskom i francuskom radničkom pokretu 18. vijeka prije nego što je dobio anarhistički oblik koji se povezuje [[Pierre-Joseph Proudhon|Proudhonom]] u Francuskoj i drugim misliocima u SAD.<ref>"A member of a community," ''The Mutualist''; ova serija pamfleta iz 1826. godine je krititirala ideje [[Robert Owen|Roberta Owena]], a pripisuje se otpadničkim owenovcima, najvjerojatnije iz Friendly Association for Mutual Interests of Valley Forge; Wilbur, Shawn, 2006, "More from the 1826 "Mutualist"?"</ref> Proudhonove ideje je [[Charles Anderson Dana|Charles A. Dana]] predstavio <ref>Dana, Charles A. ''[http://dwardmac.pitzer.edu/anarchist_archives/proudhon/dana.html Proudhon and his "Bank of the People"]'' (1848).</ref> [[individualistički anarhisti|individualističkim anarhistima]] u SAD kao što su [[Benjamin Tucker]] i [[William Batchelder Greene]].<ref>Tucker, Benjamin R., "On Picket Duty", ''Liberty (Not the Daughter but the Mother of Order) (1881–1908)''; 5 January 1889; 6, 10; APS Online pg. 1</ref> Mutualistički anarhizam se bavi [[uzajamnost|uzajamnošću]], slobodnim udruživanjem, dobrovoljni ugovorima, federacijama te kreditnim i valutnim reformama. Prema Greeneu, u mutualističkom sistemu će svaki radnik će primiti "pravičnu i ispravnu plaću za svoj rad; usluge ekvivalentne cijeni radi se mogu dobivati za cijenu rada ekvivalentnu uslugi, bez profita ili popusta." <ref>[[William Batchelder Greene]]: "Communism versus Mutualism", ''Socialistic, Communistic, Mutualistic and Financial Fragments''. (Boston: Lee & Shepard, 1875)</ref> Mutualizam se kasnije karakterizirao kao ideološki između individualističkog i kolektivističkog oblika anarhizma.<ref>Avrich, Paul. ''Anarchist Voices: An Oral History of Anarchism in America'', Princeton University Press 1996 ISBN 0-691-04494-5, p.6<br />''Blackwell Encyclopaedia of Political Thought'', Blackwell Publishing 1991 ISBN 0-631-17944-5, p.11</ref> Proudhon je prvi kao svoj cilj odredio "treći oblik društva, sintezu komunizma i imovine." <ref>Pierre-Joseph Proudhon. ''What Is Property?''Princeton, MA: Benjamin R. Tucker, 1876. p. 281.</ref> === Individualistički anarhizam === {{main|Individualistički anarhizam}} [[Datoteka:Max stirner.jpg|minijatura|175px|[[Maks Štirner]]]] Individualistički anarhizam obuhvaća nekoliko tradicija [38] koje drže da "pojedinačna savjest i ispunjavanje vlastitog interesa ne smije biti sputano bilo kakvim kolektivnim tijelom i javnom vlašću." [39] Individualistički anarhizam podržava postojanje privatnog vlasništva, za razliku od socijalnog /socijalističkom/kolektivistička/kolektivističkog pravca koji zagovara zajedničko vlasništvo. [40] Individualistički anarhizam su promicali pojedinci kao što su [[William Godwin]], [[Henry David Thoreau]], [[Josiah Warren]] i [[Murray Rothbard]]. Jedan od najstarijih i najpoznatijih zagovornika individualističkog anarhiznma je [[Max Stirner]], koji je napisao ''[[Pojedinac i njegovo vlasništvo]]'' (1844), temeljni tekst filozofije individualističkog anarhizma. [[Filozofija Maxa Stirnera|Stirnerova je filozofija]] je "egoistički" oblik individualističkog anarhizma prema kojem ograničenja prava pojedinca predstavljaju jedino njegova moć da dobije ono što on želi [44], ne obazirući se na Boga, državu ili moralna pravila. Za Stirnera su pravila "jaram uma", i on je držao kako društvo ne postoji, odnosno "da su pojedinci vlastita stvarnost" - on je podržavao vlasništvo na temelju fizičke snage umjesto na temelju moralnog prava. Stirner je propovijedao samoizražajnost i predvidio "udruženja egoista" gdje ljude spaja međusobno poštovanje prema bezobzirnosti. Nešto manje radikalni oblik individualističkog anarhizma su zagovarali "Bostonski anarhisti," odnosno grupa američkih individualista koji su podržavali privatno vlasništvo s kojim se moglo raspolagati na slobodnom tržištu. Oni su se zalagali za zaštitu slobode i imovine od strane privatnih ugovornih strana, te razmjenu rada za plaću. Oni nisu imali problema s konceptom u kome "jedan čovjek upošljava drugoga" ili da s njime "upravlja," u svojem radu, ali su zahtijevali da "sve prirodne mogućnosti potrebne za proizvodnju bogatstva budu dostupne svima pod jednakim uvjetima te da monopoli koji proizlaze iz posebnih privilegija na osnovu zakona budu ukinuti." Oni su vjerovali državni monopolski kapitalizam (definiran kao od države sponzorirani monopol) spriječava da rad bude pravično nagrađeni. Američki individualisti su se kasnije počeli razlikovati po raznim pitanjima, uključujući prava na osnovu intelektualnog vlasništva odnosno primata posjeda nad vlasništvom na nekretninama. Najveći raskol se zbio krajem 19. vijeka kada [[Benjamin Tucker]] i drugi individualisti napuštaju koncešpt prirodnih prava i prihvaćaju "egoizam" po uzoru na Stirnerovu filozofiju. Nekiod "Bostonskih anarhista", poput Tuckera, su se izjanšnjavali kao "socijalisti" - iako je taj pojam imao daleko šire značenje nego danas, odnosno označavao predanost rješavanju "problema rada" putem radikalne ekonomske reforme. Na prijelazu u 20. vijek prolazi zenit individualističkog anarhizma, iako su ga oživjeli Murray Rothbard i anarho-kapitalisti u 20. vijeku kao dip šireg [[libertarijanstvo|libertarijanskog]] pokreta. === Socijalni anarhizam === {{main|Socijalni anarhizam}} Socijalni anarhizam obuhvaća jednu od dvije široke kategorije anarhizma, odnosno anarhizam suprotstavljen individualističkom anarhizmu. Izraz socijalni anarhizma se često koristi kako bi identificirao komunitarijanske oblike anarhizma koji naglašavaju kooperaciju i međusobnu pomoć. Socijalni anarhizam uključuje anarho-kolektivizam, anarho-komunizam, libertarijanski socijalizam, anarho-sindikalizam, socijalnu ekologiju, a ponekad i mutualizam. ==== Kolektivistički anarhizam ==== {{main|Kolektivistički anarhizam}} [[Datoteka:Bakunin.png|thumb|175px|[[Mihail Bakunjin]]]] Kolektivistički anarhizam (koji se definira kao specifična škola koju se ne smije miješati sa [[kolektivizam|kolektivističkim]] ili [[komunitarijanstvo|komunitarijanskim]] anarhizmom) je revolucionarni oblik anarhizma koji se često povezuje sa [[Mihail Bakunjin|Mihailom Bakunjinom]] i s [[Johannom Mostom]]. Za razliku od mutualista, kolektivistički anarhisti se suprostavljaju svim oblicima privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, te smatraju da vlasništvo mora biti kolektivizirani. Taj proces bi trebala pokrenuti mala kohezivna elita kroz akte nasilja ili "[[propaganda djelom|progandu djelom]]", koja bi trebala nadahnuti radnike da se pobune i prisilno kolektiviziraju sredstva za proizvodnju. Međutim, kolektivizacija se ne bi trebala odnositi na raspodjelu prihoda, odnosno radnici bi trebali biti plaćeni prema vremenu rada, umjesto da im se roba distribuira "prema potrebi" kao u anarho-komunizmu. Iako su se kolektivistički anarhisti zalagali za naknadu za rad, neki su dozvoljavali mogućnosti post-revolucionarne tranzicije na komunistički sistem raspodjele prema potrebama. Kolektivistički anarhizam se razvio istovremeno s [[marksizam|marksizmom]], ali je odbacivao marksističku [[diktatura proletarijata|diktaturu proletarijata]], usprkos tome što je s marksizmom dijelio cilj stvaranja kolektivističkog društva bez države. ==== Anarhistički komunizam ==== {{main|Anarhistički komunizam}} Anarhistički komunisti se zalažu da se društvo organizira u nekoliko [[samouprava|samoupravnih]] [[komuna (socijalizam)|komuna]] s kolektivnim vlasništvom nad [[sredstva za proizvodnju|sredstvima za proizvodnju]] i [[direktna demokracija|direktnom demokracijom]] kao političkim oblikom organizacije, a što bi kroz [[federacija|federaciju]] s drugim komunama trebao biti najslobodniji oblik društvene organizacija. Neki anarhistički komunisti se, s druge strane, suprotstavljaju većinskom odlučivanju u direktne demokracije, smatrajući kako ono sputava pojedinačne slobode, te se umjesto toga zalažu za [[konsenzualna demokracija|konsenzualnu demokraciju]].U anarhističkom komunizmu pojedinci ne bi primali naknadu za izravan rad (kroz dijeljenje dobiti ili plaćanje), ali bi umjesto toga imali besplatni pristup resursima i proizvodnom višku komune. Prema anarhističkim komunistima kao što su [[Pjotr Kropotkin]] i, kasnije, [[Murray Bookchin]], članovi takvog društva bi spontano vršili sav potreban rad, jer bi prepoznali prednosti zajedničkog pothvata i uzajamne pomoći. Kropotkin je vjerovao da je privatno vlasništvo jedan od uzroka ugnjetavanja i izrabljivanje te pozivao na njegovo ukidanje, zagovarajući umjesto toga uvođenje zajedničkog vlasništva. Status anarhističkog komunizma u okviru anarhizma je predmet spora, jer ga, na primjer, većina individualističkih anarhista smatra nespojivim s idealom slobode. Neki [[Anarho-sindijalizam|anarho-sindikalisti]], kao što je znameniti španski sindikat [[CNT]]. smatrali su upravo stvaranje anarho-komunističkog društva kao svoj cilj. [[Platformizam]] je, pak anarhistička komunistička tendencija u tradiciji [[Nesto Mahno|Nestora Mahna]] koji se zalagao za "vitalnu potrebu za organizacijom koja bi, nakun privlačenja većine sudionika u anarhistički pokret, uspostavila zajedničku taktičke i političku liniju anarhizma i tako služila kao vodič za cijeli pokret." Neki oblici anarhističkog komunizma su, pak, jako egoistični u svojoj prirodi, odnosno pod utjecajem radikalne individualističke filozofije, te vjeruju kako anarho-komunizam ne zahtijeva komunitarijansku prirodu; primjer za to je anarhistička komunistica [[Emma Goldman]] koja je bila pod uticajem Maxa Stirnera i Kropotkina te je njihove filozofije sintetizirala u svoju. ==== Anarho-sindikalizam ==== {{main|Sindikalizam|Anarho-sindikalizam}} [[Datoteka:Anarchist flag.svg|thumb|desno|Zajednička anarho-sindikalistička zastava.]] Anarhosindikalizam je nastao kao posebna škola anarhizma početkom 20. vijeka. S većim fokusom radnički pokret nego prethodnim oblici anarhizma, sindikalizam vidi radikalne sindikate kao potencijalnu snagu revolucionarne društvene promjene, odnosno zamjene kapitalizma i države s novim društvom, demokratski samo-upravljanim od strane radnika. Anarho-sindikalisti traže da se ukine sistem nadnica i privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, s obzirom da vjeruju da je ono uzrok podjela na klase. Važna načela sindikalizma uključuju radničku solidarnost, direktnu akciju (kao što su generalni štrajk i rekuperacije radnog mjesta), odnosno [[radničko samoupravljanje]]. Anarhosindikalizam i drugi oblici anarhizam nisu međusobno isključivi: anarho-sindikalisti su često prihvaćali [[anarho-komunizam|komunističke]] ili [[kolektivistički anarhizam|kolektivistilčke anarhističke]] ekonomske sisteme. Njegovi zagovornici su promicali radne organizacije kao sredstvo za udaranje temelja ne-hijerarhijskog anarhističkog društva unutar trenutnog sistema, odnodno sredstvo za društvenu revoluciju. Jednim od osnivača anarho-sindikalizma se smatra [[Rudolf Rocker]] koji je korijene pokreta, njegove ciljeve i budućnost objasnio u svom pamfletu iz 1938. godine pod nazivom ''Anarchosyndicalism''. Iako se anarhosindikalizam danas češće povezuje s radničkom borbom na početku 20. vijeka (pogotovo u [[Anarhizam u Francuskoj|Francuskoj]] i [[Anarhizam u Španiji|Španiji]]), mnoge sindikalističke organizacije dan-danas postije te su povezane u [[Međunarodno radničko udruženje]], koje uključuje [[Centralna organizacija radnika Švedske|SAC]] u Švedskoj, [[Unione Sindacale Italiana|USI]] u Italiji i [[Confederación Nacional del Trabajo|CNT]] u Španiji. === Suvremene škole (od 1960-ih do danas) === Anarhizam nastavlja stvarati mnogo eklektički i sinkretička [[politika|sinkretičkih]] filozofija i pokreta; otkako je došlo renesanse anarhizam u SAD i drugim zapadnim zemljama 1960-ih godina, razvile su se brojne nove struje i pokreti. Tako se [[anarhokapitalizam]] razvio iz radikalnog protu-etatističkog [[libertarijanstvo|libertarijanstva]] kao preporođeni oblik [[individualistički anarhizam|individualističkog anarhizma]], dok je procvat [[feminizam|feministički]] i [[ekologizam|zelenih]] pokreta doveo i do njihovih anarhističkih varijanti. [[Post-lijeva anarhija]] je, pak, struja u anarhizmu koja se nastoji distancirati od tradicionalne "[[levica|ljevice]]" i tako izbjeći općenita organičena ideologije. Post-ljevičari nastoje dokazati da je anarhizam oslabio zbog svoje duge vezanosti uz "lijeve" pokrete, odnosno pokrete vezane uz jedno pitanje, te poziva na sintezu anarhističke misli te stvaranje anti-autoritarnog revolucionarnog pokreta izvan ljevičarskog miljea. [[Post-anarhizam]] je pak pokret u teoriji prema sintezi klasične anarhistike teorije i [[post-strukturalizam|post-strukturalističke]] misli koju je razvio [[Saul Newman]], a uz njega su vezani mislioci kao [[Todd May]], [[Gilles Deleuze]] i [[Félix Guattari]]. Ona crpi inspiraciju iz širokog raspona ideja, uključujući [[autonomizam]], post-lijeva anarhiju, [[situacionizam]], [[postkolonijalizam]] i Zapatismo. Još jedan nedavni oblik anarhizam koji kritizira formalne anarhističke pokrete je [[insurekcionarni anarhizam]] koji zagovara neformalne organizacije i aktivni otpor državi; među njegove zagovorenike ulaze [[Wolfi Landstreicher]] i [[Alfredo M. Bonnano]]. ==== Anarho-kapitalizam ==== {{main|Anarho-kapitalizam}} Anarhokapitalizam ( ili "[[anarhizam slobodnog tržišta]]") se "temelji na vjerovanju u slobodu raspologanja privatnim vlasništvom, neprihvaćanju bilo kojeg oblika državne vlasti ili intervencije, te držanja kompetitivnog slobodnog tržišta kao glavnog mehanizma za socijalne interakcije." S obzirom na [[anti-kapitalizam|anti-kapitalističke]] prirodu većine anarhističkih ideja, status anarhokapitalizma unutar anarhizma je predmet spora, pogotovo u slučaju [[anarhistički komunizma|anarhokomunista]]. Anarho-kapitalisti razlikuju kapitalizam [[slobodno tržište|slobodnog tržišta]] - temeljenog na mirnoj dobrovoljnoj razmjeni- od "[[državni kapitalizam|državnog kapitalizma]]", koji [[Murray Rothbard]] definira kao zavjereničko ortaštvo između velikih poslovnih subjekata i vlade koja koristi prisile kako bi suzbila slobodno tržište. Bez obzira da li kao temelj koristi [[prirodno pravo]] ili [[utilitarizam|utilitarističke]] formulacije, anarho-kapitalizam ima teoriju [[legitimitet]]a koja podržava privatno vlasništvo sve dok je ono proizvod rada, razmjene ili dara. U anarho-kapitalističkom društvu, prema mišljenju njegovih zagovornika, dobrovoljni tržištu procesi bi rezultirali u djelovanju socijalnih institucija kao što su [[policija]], [[obrana|obranu]] i [[infrastruktura]] kroz natjecanje konkurentnih tvrtki, dobrotvornih organizacija i građanskih udruženja koja bi preuzela funkciju države. U Rothbardovom anarhokapitalizmu, zakoni (načelo ne-agresije) se provode kroz tržište, ali ne i stvaraju od tržišta, dok je prema utilitarističkim idejama [[David D. Friedman|Davida D. Friedmana]] pravo proizvod tržišta. Dok je pojam "anarhokapitalizam" skovao Rothbard, a u upotrebu ušao 1960-ih u u Americi, neki historičari, uključujući i samog Rothbarda, korijene anarhokapitalističke misli pronalaze u sredini 19. vijeka, odnosno teoretičarima tržišta kao što je [[Gustave de Molinari]]. Anarhokapitalizam je primao uticaj iz pro-tržišnih teoretičara kao što su Molinari, ''Frédéric Bastiat'' i [[Robert Nozick]], kao i američkih individualističkih filozofa kao što su Benjamin Tucker i [[Lysander Spooner]]. Iako se smatra oblikom individualističkog anarhizma, on se razlikuje od individualizma "Bostonski anarhista" 19. vijeka u svom odbacivanju [[radna teorija vrijednosti|radne teorije vrijednosti]] (i njene [[norma (filozofija)|normativne]] implikacije) u korist [[Neoklasična ekonomika|neoklasičnih]] ili [[austrijska škola|austrijskih]] [[marginalizam|marginalističkih]] pogled. Anarho-kapitalističke ideje su doprinijeli razvoju [[agorizam|agorizma]], [[autarhizam|autarhizma]] i [[kripto-anarhizam|kripto-anarhizma]]. ==== Anarha-feminizam ==== {{main|Anarha-feminizam}} [[Datoteka:Emma Goldman seated.jpg|minijatura|175px|[[Emma Goldman]]]] Anarha-feminizam se definira kao sinteza [[radikalni feminizam|radikalnog feminizma]] i anarhizma koja [[patrijarhat]] (mušku dominacije nad ženama) vidi kao temeljno očitovanje nenamjerane [[hijerahuija|hijerahije]] kojoj su anarhisti suprostavljeni. Anarha-feminizam su inspirirali spisi ranih feminističkih spisateljica s kraja 19. vijeka kao što su [[Lucy Parsons]], [[Emma Goldman]] i [[Voltairine de Cleyre]]. Anarha-feministice se, kao i druge radikalne feministice, kritiziraju i zalažu se za ukidanje tradicionalnog koncepta porodice, obrazovanja i [[rodne uloge|rodnih uloga]]. Mnoge anarha-feministice su posebno kritične prema instituciji braka. Na primjer, Emma Goldman je tvrdila da je brak isključivo ekonomski sporazum i da "... [žena] plaća za to sa svojim imenom, privatnošću, samopoštovanjem, a na kraju i vlastitim životom." Anarha-feministice patrijarhat smatraju temeljnim problemom društva i vjeruju da je feministička borba protiv seksizam i patrijarhata suštinska komponenta anarhističke borbe protiv države i kapitalizma. [[L. Susan Brown]] je izrazila mišljenje da je "anarhizam kao politička filozofija koja se suprotstavlja svim odnosima temeljenim moći, po prirodi feministički". Bilo je io nekoliko muških anarha-feminista, kao što je anarho-komunist [[Joseph Déjacque]] koji se suprotstavljao [[Proudhon]]ovim anti-feminističkim pogledima. ==== Zeleni anarhizam ==== {{main|Zeleni anarhizam|Anarho-primitivizam}} Zeleni anarhizam je škola anarhizma koja naglasak stavlja na pitanja okoliša. [[Anarho-primitivizam]] je oblik zelenog anarhizam koji vjeruje da [[civilizacija]] i [[tehnologija]] neizbježno dovode do nejednakosti, da su nespojive s anarhizmom te da moraju biti ukinuti. Anarho-primitivisti često kritiziraju tradicionalni anarhizam zbog potpore civilizaciji i tehnologiji za koje vjeruju da su u svojoj prirodi temeljeni na dominaciji i eksploataciji. Umjesto toga se zalažu za [[rewilding]] ili ponovno stvaranje prirodnog okruženja. Svi zeleni anarhisti nisu primitivisti. Iako neki zeleni anarhisti snažno kritiziraju tehnologiju, ne odbacuju je u potpunosti. Oni se, ovisno o tome vjeruju li u to da tehnologija može biti "zelena" i održavati anarhističko društvo, nazivaju tehno-pozitivnim i tehno-negativnim zelenim anarhistinma. Ne-primitivistički zeleni anarhisti, kao što je antropolog [[Brian Morris (anthropolog)|Brian Morris]], često inspiraciju pronalaze u konceptu [[socijalna ekologija|socijalne ekologije]] [[Murray Bookchin|Murraya Bookchina]]. === Anarhizam bez pridjeva === {{main|Anarhizam bez pridjeva}} [[Datoteka:ParcGuellOkupas.jpg|thumb|Skvot u Barseloni. [[Skvotiranje]] je bitan deo savremenog anarhističkog pokreta.]] "Anarhizam bez pridjeva" je, po riječima historičara Georgea Richarda Esenweina, pojam koji "se odnosi na jedan neodređen oblik anarhizma, odnosno doktrinu bez ijedne kvalificirajuće etikete kao što je komunistički, kolektivistički, mutualistički ili individualistička. Po drugoj definiciji to je jednostavno ponašanje koje se svodi na međusobnu toleranciju različitih anarhističkih škola".<ref>Esenwein, George Richard "Anarchist Ideology and the Working Class Movement in Spain, 1868–1898" [p. 135]</ref> "Anarhizam bez pridjeva" ističe sklad među različitim anarhističkim frakcijama i pokušava ih ujediniti oko njihovih zajedničkih anti-autoritarnih vjerovanja. Izraz je prvi koristio [[Fernando Tarrida del Mármol]] kao poziv na pomirenje, nakon što su ga uznemirile "gorke rasprave" među različitim anarhističkih pokretima. [[Voltairine de Cleyre]], [[Errico Malatesta]] i [[Fred Woodworth]] su bili pristaše takve ideje. == Anarhizam kao društveni pokret == Anarhizam je kao [[društveni pokret]] redovito fluktuirao u svojoj popularnosti. Večina naučnika kao njegov klasični period određuje godine između 1860. i 1939. Anarhizam se najčešće povezuje s radničkim pokretom u 19. vijeku kao i [[španski građanski rat|španskim građanskim ratom]]. === Prva Internacionala === Nakon propasti [[revolucija 1848]]. godine različite revolucionarne struje - uključujući francuske sljedbenike Proudhona, [[blankizam|blankiste]], [[Filadelfi|Filadelfe]], engleske sindikalce i socijaliste - su se udružile u [[Međunarodno radničko udruženje]] (kasnije poznato kao "Prva Internacionala"). Zahvaljujući vezama s aktivnim radničkim pokretima, Internacionala je postala značajnom organizacijom. [[Karl Marx]] je postao vodeća ličnost Internacionale i član njenog Općeg Savjeta. Proudhonovi sljedbenici, mutualisti, opirali su se Marxovom državnom socijalizmu, zagovarajući političku apstinenciju i mala imanja. Godine 1868. nakon neuspješnog sudjelovanja Lige za mir i slobodu, Mihail Bakunjin i njegovi sljedbenici su se priključili Prvoj Internacionali. Povezali su se anti-autoritarnim socialističkim sekcijama Internacionale koje su zagovarale zbacivanje države i kolektivizaciju vlasništva. Ispočetka su [[Kolektivistički anarhizam|kolektivisti]] surađivali s marksistima kako bi Prvu Internacionalu povukli u smjeru revolucionarnog socijalizma. Nakon toga je Internacionala postala podijeljena na dva krila, na čijim su čelima bili Marx i Bakunjin. Bakunjin je Marxove ideje smatrao [[autoritarnost|autoritarnim]] i predvidio da će marksistička stranka, kada dođe na vlast, od svojih vođa napraviti istu onakvu [[vladajuća klasa|vladajuću klasu]] protiv koje se borila. Godine 1872. je sukob doživio klimaks sa raskolom dvije grupe na Haškom kongresu, gdje su Bakunjin i [[James Guillaume]] izbačeni iz Internacionale. Kao odgovor na to, anti-autoritarna sekciju su stvorile vlastitu Internacionalu na [[Anarhistička Internacionala u St. Imieru|Kongresu u St. Imieru]], usvojivši revolucionarni anarhistički program. === Anarhizam i radnički pokret === {{main|Anarho-sindikalizam|Anarhizam u Španiji}} Anarhisti su od druge polovice 19. vijeka nastojali na svoju stranu dovesti radnički pokret u svijetu. Prvi primjer su dale anti-autoritarne, odnosno anarhističke sekcije pri Prvoj Intrernacionali, sa svojim zalaganjem da se "privilegij i autoritet države" zamijeni sa "slobodnom i spontanom organizacijom rada." Anarhističke ideje su postepeno prodirale u radnički pokret, ali i među njegove teoretičare, koji su u anarhističkim sindikatima vidjeli snagu koja će srušiti kapitalistički sistem. S vremenom su se počeli stvarati prvi anarhistički sindikati. Tako je godine 1881. stvorena Španska radnička federacija, a [[1910]]. će se stvoriti [[Confederación Nacional del Trabajo|Nacionalna konfederacija rada]], vjerojatno najpoznatiji i najuspješniji anarhistički sindikat u historiji. Taj i drugi anarhistički sindikati su se 1922. udružili i u danas postojeće [[Međunarodno radničko udruženje]] (IWA) koje se smatra anarhističkim nasljednikom Prve Internacionale. Anarhizam, međutim, nije postao dominantna struja u radničkom pokretu, a što je pogotovo bio slučaj u najrazvijenijim zapadnim državama. Razlozi su prije svega u tome što je radikalno odbacivanje postojećeg poretka bilo najprivlačnije pripadnicima [[radnička klasa|radničke klase]] u najsiromašnijim i zemljama s najoštrijim klasnim razlikama. U razvijenijim državama, gdje su klasne razlike bile ublažene postojanjem [[srednja klasa|srednje klase]] odnosno relativnim blagostanjem, radnički sindikati su više bili zainteresirani za postepeno poboljšanje socijalnog stanja svojih članova, a za što je kao ideologija bio pogodniji [[socijalizam]], a kasnije i [[socijaldemokracija]]. Anarhizam je, također, zahvaljujući sklonosti nekih anarhista da kroz tzv. [[propaganda djelom|propagandu djelom]] vrše nasilje, stekao negativnu reputaciju koja se odrazila i na njegovu popularnost kod radnika. Usprkos toga, upravo se anarhistima koji su 1888. godine sudjelovali u znamenitnmg [[Chicago|čikaškom]] incidentu poznatom kao [[afera Haymarket]] pripisuje to što se danas širom svijeta slavi [[Prvi maj]] kao praznik rada. Odnos prema organiziranom radništvu je, s druge strane, bio predmet rasprava i među samim anarhistima o čemu svjedoči [[Međunarodni anarhistički kongres u Amsterdamu]] koji se održao 1907. godine. Na tom je kongresu glavna tema bio upravo odnos anarhizma i sindikalizma. Neki od najpoznatiji sudionika su se sukobili po tom pitanju. [[Pierre Monatte]] je smatrao kako je sindikalizam po svojoj prirodi revolucionaran te da će stvoriti uvjete za socijalnu revoluciju. Nasuprot njemu je [[Errico Malatesta]] tvrdio da su sindikati njegovog vremena [[reformizam|reformistički]] a da s vremenom mogu postati čak i [[konzervativizam|konzervativni]] . Zajedno sa [[Christiaan Cornelissen|Christiaanom Cornelissenom]] je spominjao primjer američkih sindikata koji su diskriminirali nekvalificirane u korist kvalificiranih radnika. === Ruska revolucija === {{main|Ruska revolucija (1917)}} [[Datoteka:Makhno group.jpg|thumb|[[Nestor Mahno]] sa borcima [[Revolucionarna ustanička armija Ukrajine|Revolucionarne ustaničke armije Ukrajine]].]] S obzirom na snažnu anti-autoritarnu tradiciju anarhizam se u [[Rusko Carstvo|carističkoj Rusiji]] razvio kao najradikalniji oblik otpora samodržavlju. Mnogi anarhisti su zbog toga zdušno prigrlili [[Februarska revolucija 1917|februarsku]], a potom i [[Oktobarska revolucija|Oktobarsku revoluciju]] koja je zbacila raniji poredak. Pokušaji anarhista da, koristeći revolucionarno vrenje i kaos, neke od svojih ideja sprovedu u djelu, obično nisu imali uspjeha. Najviše se održala tzv. [[mahnovščina]] u [[Ukrajina|Ukrajini]] čiji je vođa [[Nestor Mahno]] povremeno surađivao s [[boljševizam|boljševicima]] za vrijeme [[ruski građanski rat|građanskog rata]]. Anarhisti, a pogotovo anarho-komunisti, ispočetka su surađivali s boljševicima, ali su se vremenom s njima sukobili zbog sve autoritarnijih metoda boljševičke vladavine. Kao primjer se navode anarho-komunisti Emma Goldman i [[Alexander Berkman]] koji su zbog svoje kritike novog sistema protjerani iz [[Sovjetska Rusija|Sovjetske Rusije]]. da pod parolom očuvanja revolucije uvode sve autoritarnije metode vlasti. Dio anarhista u samoj Rusiji se pokušao obračunati s boljševicima, ali ti pokušaji, od kojih je najpoznatiji [[kronštatski ustanak]], nisu dali ploda, te je boljševička vlast konsolidirana. Epilog ruske revolucije je Goldmanovoj i drugim anarhističkim teoretičarima poslužio kao potvrda Bakunjinove teze o tome da će marksistička diktatura proletarijata samo jednu vladajuću klasu zamijeniti drugom. Međutim, po sam anarhizam se boljševički uspjeh obaranja kapitalizma pokazao pogubnim. Najradikalniji dijelovi radničke klase su, vođeni ruskim primjerom, odbacili anarhizam i priključili se [[komunizam|komunističkoj]] ideologiji. === Borba protiv fašizma === {{main|Antifašizam}}{{V. također|Anarhizam u Italiji|Anarhizam u Francuskoj|Anarhizam u Španiji}} Kada se 1920-ih u Evropi pojavio [[fašizam]] kao ideologija koja državu stavlja ispred svega ostalog, upravo su anarhisti bili njeni najvatreniji protivnici. U nekim evropskim zemljama, pogotovo onima sa snažnom anarhističkom tradicijom, anarhisti su sudjelovali u najmilitantnijim oblicima borbe protiv fašizma, uključujući oružanu. Tako je u Italiji početkom [[1920-e|1920-ih]] najjači otpor fašistima prilikom dolaska na vlast pružila paravojna organizacija ''[[Arditi del Popolo]]'' u kojoj su sudjelovali mnogi anarhisti. Najpoznatiji, ali i najkontroverzniji, primjer anarhista-antifašista pruža Španija za vrijeme [[španski građanski rat|gradanskog rata]]. Anarhisti su pred rat pomogli dolazak na vlast [[levica|lijeve]] vlade [[Narodni front (Španija)|Narodnog fronta]], a nakon desničarske pobune generala [[Francisco Franco|Franca]] se istakli u pružanju otpora pobunjenicima. Međutim, izbijanje rata su anarhisti u [[Katalonija|Kataloniji]] i nekim drugim dijelovima Španije iskoristili i kao priliku da sprovedu neke od svojih ideja u djelo, uključujući masovnu [[kolektivizacija|kolektivizaciju]] poduzeća i zemlje. Taj pokret, koji se ponekad naziv [[španska revolucija|španskom revolucijom]] izazvao je raskol, a potom i oružane sukobe među pristašama [[Druga španska republika|legalne vlade]] te bitno pridonio pobjedi Franca, a samim time i jačanju snaga fašizma neposredno pred izbijanje [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Zbog toga je anarhizam bio dugo godina diskreditiran kao antifašistički pokret, da bi se svojevrsna rehabilitacija u tom smislu mogla zabilježiti tek sa završetkom hladnog rata i ideološki neopterećenim preispitivanjem događaja u međuratnoj Evropi. == Interna pitanja i debate == {{main|Pitanja u anarhizmu}} [[Datoteka:Uroligheder3.jpg|thumb|right|Efikasnost i legitimnost korištenja [[nasilje|nasilja]] u političke svrhe je bilo jedno od [[Anarhizam i nasilje|kontroverznih pitanja među anarhistima]].]] Anarhizam je filozofija koja utjelovljuje mnoge različite stavove, tendencije i škole mišljenja, te su česta neslaganja oko pitanja koja se tiču anarhističkih vrijednosti, taktika i ideologije. Neki od sporova se tiču oko kompatibilnosti [[kapitalizam|kapitalizma]], [[nacionalizam|nacionalizma]] i [[religija|religije]] s anarhizmom, što su ideje koje osporava veliki broj anarhista. Slično tome, anarhizam ima složen odnos s ideologijama poput marksizma, komunizma i anarhokapitalizma. Anarhisti, pak, u prihvaćanju anarhističke ideologije mogu biti motivirani [[humanizam|humanizmom]], božanski [[autoritet|božanskim autoritetom]], [[etički egoizam|prosvijećenim vlastititim interesom]] i brojnim drugim alternativnim etičkim doktrinama. Fenomeni kao što su [[civilizacija]], [[tehnologija]] (npr. unutar anarho-primitivizma i [[insurekcionarni anarhizam|insurekcionarnog anarhizma]]), i [[Problemi u anarhizmu#Sudjelovanje u etatističkoj demokraciji|demokratski proces]] su predmet oštre kritike među jednim, dok a hvaljene među drugim anarhističkim strujama. Anarhistički stavovi prema pitanjima [[Problemi u anarhizmu#Rasa|rasu]], [[Problemi u anarhizmu#Rod|roda]] i [[Problemi u anarhizmu#Okoliš|okoliša]] su se također mijenjali kroz godine. Na taktičkoj razini je pak u 19. vijeku dominirala tzv. [[Propaganda djelom]] (pogotovo kod [[Nihilistički pokret|nihilističkog pokreta]]) suvremeni anarhisti pretežno preferiraju alternativne metode kao što su [[nenasilje]], [[kontra-ekonomija]] i [[protiv-državna kriptografija]], a koje bi trebale dovesti do anarhističkog društva . Raznolikost anarhističkih ideja je, pak dovela do toga da se brojni anarhistički izrazi različito tumače i imaju različito značenje u raznim anarhističkim tradicijama. == Reference == <!-- Scroll box removed per [[Template:Scroll_box#Warning]] --> {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Anarchism}} * [http://belgrade.indymedia.org Indymedia Belgrade] Alternativni internet medij; sve ono što komercijalni mediji ne žele da objave: protesti, štrajkovi, represija države... * [http://www.inventati.org/anarhizam Anarhizam] Posebno u rubrici Anarhistički stavovi, možete naći gomilu tekstova i prevedenih knjiga ili dijelova knjiga * [http://www.kontra-punkt.info Kontra-punkt] Vaš vodič kroz svet anarhizma i radikalnog aktivizma * [http://inicijativa.org Anarho-sindikalistička inicijativa] sindikat koji funkcioniše na anarhističkim principima i koji za cilj ima stvaranje slobodarskog komunizma - anarhiju * [http://www.infoshop.org/ Infoshop] * [http://www.iaf-ifa.org Internacionala anarhističkih federacija] Međunarodna mreža anarhističkih federacija * [http://www.iwa-ait.org Međunarodno udruženje radnika i radnica] Anarho-sindikalistička internacionala * [https://web.archive.org/web/20091026233344/http://geocities.com/aktivizam/ Sabotaza Pokvarenog Sistema] Anarhisticka inicijativa, radikalno crpiliste za suborce, simpatizere i znatizeljnike {{Ideologije}} {{Oblici vodstva}} [[Kategorija:Anarhizam|*]] [[Kategorija:Političke teorije]] [[Kategorija:Politička filozofija]] [[Kategorija:Grecizmi]] rinrko2q8b164186l6xq7r140bxwl23 Srpskohrvatski jezik 0 1918 41262692 41260992 2022-08-23T03:12:01Z Vipz 151311 Dopune infokutije. wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=[[bosanski jezik|bosanski]] |lc2=cnr |ld2=[[crnogorski jezik|crnogorski]] |lc3=hrv |ld3=[[hrvatski jezik|hrvatski]] |lc4=srp |ld4=[[srpski jezik|srpski]] |lc5=kjv |ld5=[[kajkavski]] |lc6=ckm |ld6=[[čakavski]] |lc7=svm |ld7=[[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]] |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} {{shhsjezici}} [[Datoteka:Serbo croatian language2005-sh.png|thumb|300px|Područje srpskohrvatskog jezika (2005).]] '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' je najveći [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans_chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] jer se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans_title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans_chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od 1990-ih. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans_title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 |laysummary=http://www.etudes-slaves.paris-sorbonne.fr/spip.php?article1002}}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Povijest == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti su se razvijali samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski jezik]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{citat2|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]: }} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{citat2|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'' (Budim, [[1830]].)}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih Južnih Slovena, jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski». Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, upotrebio najprvi [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm Bečka kuća srpskohrvatska]</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830|1830.]] do [[1843|1843.]] a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlucio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, sto mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan knjizevni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{citiranje|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">[http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume]</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>[http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm Pseudoznanost]</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom "''srpsko-hrvatsko-slovenski''", je bio službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[ustaše]] su u travnju 1941. preuzeli vlast u Hrvatskoj reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref>[http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?]</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{citiranje|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor Tekst Novosadskog dogovora]</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis-srpskohrvatskog-jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[rječnik|rečnika]] savremenog srpskohrvatskog književnog jezika. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFRJ}} {{citiranje|Stranci kada dodju u našu zamlju ... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=153 |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|bs|Josip Baotić}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili]</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu [[Politika (novine)|Politika]], a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica. Tek [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] je ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina srbijanska kulturna udruženja jezik nazivaju ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer, „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1367537.html?page=1&x=1 Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog]</ref> === Sadašnja situacija === {{citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025070626/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archivedate=2012-10-25 |date=2012-10-22 |first=Anes |last=Osmić |title=Jezik, nacija i laži |publisher=[[E-novine]]}}</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2001. je samo 0,16 % stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref>{{Cite web |title=DZS: Stanovništvo prema materinskom jeziku... |url=http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |access-date=2006-01-13 |archivedate=2006-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060501163546/http://www.dzs.hr/Hrv/Popis%202001/popis20001.htm |deadurl=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srbijanskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremena [[jezikoslovlje|lingvistika]] smatra srpsko-hrvatski jezik živim [[makrojezik]]om pod oznakom <tt>hbs</tt>.<ref>{{Cite web |title=Documentation for ISO 639 identifier: hbs |url=http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |access-date=2009-11-28 |archivedate=2009-02-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090213123121/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |deadurl=yes }}</ref> Iako je identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen,<ref name="ISO">[http://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php ISO 639.2]</ref> zajedno s identifikatorima <tt>scc</tt> i <tt>scr</tt>.<ref name="ISO"/> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>[http://www.icty.org/ MKSJ]</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>[http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik]</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ Jezik i nacionalizam]</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (tzv. ''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- |<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center> |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Vidi još == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio], [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio] * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] [[Kategorija:Jezici po abecedi]] oin6qy165qfomogz960650ir4wfz9g1 Antička Grčka 0 1933 41262770 41260052 2022-08-23T08:25:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Historija Grčke}} '''Antička Grčka''' (često nazivana i kao '''stara''' ili '''drevna Grčka''') je naziv koji se koristi za opisivanje sveta u kojem se govorilo [[Grčki jezik|grčkim jezikom]] u antičkim vremenima.<ref name="Thomas1988">{{cite book|author=Carol G. Thomas|title=Paths from ancient Greece|url=http://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&pg=PA27|accessdate=12 June 2011|year=1988 |publisher=BRILL|isbn=978-90-04-08846-7|pages=27–50}}</ref> Taj naziv se ne odnosi samo na područje današnje [[Grčka|grčke države]], nego i na područja naseljena [[Antički Grci|Grcima]] u antičkim vremenima: [[Kipar]], [[Egejsko more|egejska]] obala [[Turska]] (tada poznata kao [[Jonija]]), [[Sicilija]] i južna [[Italija]] (poznata kao [[Velika Grčka]]), te razbacana naselja na obalama današnje [[Albanija|Albanije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Egipat|Egipta]], [[Francuska|Francuske]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Libija|Libije]], [[Španija|Španije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Ne postoje određeni ili opšte prihvaćeni datumi početka i kraja razdoblja antičke Grčke. U uobičajenoj upotrebi to se razdoblje odnosi na cijelu grčku istoriju prije osnivanja [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], međutim istoričari taj termin koriste preciznije. Tako neki autori u taj period uključuju i razdoblja [[Minojska civilizacija|minojske]] i [[Mikenska Grčka|mikenske civilizacije]] (od oko [[1600. pne.|1600.]] pre n.e. do oko [[1100. pne.|1100.]] godine pne.), dok drugi to osporavaju smatrajući da su te [[civilizacija|civilizacije]], iako s grčkog govornog područja, dosta različite od kasnijih grčkih kultura, pa bi se trebale odvojeno svrstavati. Prema tradiciji razdoblje antičke Grčke počinje prvim [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] [[776. pne.|776.]] pre n.e., ali većina današnjih istoričara proširuju taj termin do oko [[1000. pne.|1000.]] pre n.e. Tradicionalni datum kraja razdoblja antičke Grčke smatra se smrt [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] [[323. pne.|323.]] pre n.e., a razdoblje koje slijedi naziva se [[Helenistička Grčka|helenističkim]] dobom. Ovi su datumi dogovoreni među istoričrima dok neki autori smatraju civilizaciju antičke Grčke neprekinutim razdobljem koje je trajalo sve do dolaska [[Hrišćanstvo|Hrišćanstva]] u [[3. vek]]u poslije Hrista. Antičku Grčku neki istoričari smatraju temeljom kulture [[Zapadnoevropska kultura|zapadnoevropske civilizacije]]. Grčka kultura je izvršila snažan uticaj na Rimsko Carstvo, koje je prenijelo njen oblik po mnogim dijelovima [[Evropa|Evrope]]. Civilizacija antičke Grčke je neizmjerno uticala na jezik, politiku, obrazovanje, filozofiju, umjetnost i arhitekturu modernog svijeta, posebno tokom [[Renesansa|renesanse]] u zapadnoj Evropi i ponovo tokom procvata [[Klasicizam|neoklasicizma]] tokom [[18. vek|18.]] i [[19. vek]]a u Evropi i objema [[Amerike|Amerika]]ma.<ref>Bruce Thornton, ''Greek Ways: How the Greeks Created Western Civilization'', Encounter Books, 2002</ref><ref>Richard Tarnas, ''[http://books.google.com/books?id=0n2C299jeOMC&lpg=PA25&pg=PP1#v=onepage&f=false The Passion of the Western Mind]'' (New York: Ballantine Books, 1991).</ref><ref>Colin Hynson, ''[http://books.google.com/books?id=hmweq2TyxvsC&lpg=PT5&pg=PT5#v=onepage&f=false Ancient Greece]'' (Milwaukee: World Almanac Library, 2006), 4.</ref><ref>Carol G. Thomas, ''[http://books.google.com/books?id=NAwVAAAAIAAJ&lpg=PA1&pg=PA1#v=onepage&f=false Paths from Ancient Greece]'' (Leiden, Netherlands: E. J. Brill, 1988).</ref> == Grčko poreklo == [[Datoteka:Mycenae lion gate dsc06382.jpg|thumb|levo|200px|Lavlja vrata]] Vjeruje se da su se Grci, krećući se prema jugu, doselili na grčko poluostrvo u nekoliko talasa pred kraj [[30. vek pne.|tri hiljade godine pre nove ere]], a poslednja je bila [[navala Dorana]]. Razdoblje od [[16. vek pne.|1600]]. do oko [[11. vek pne.|1100]]. je doba [[Mikenska Grčka|mikenske Grčke]], a poznato je po vladavini [[Kralj Agamemnon|kralja Agamemnona]] i ratovima protiv [[Troja|Troje]] kao što je prikazano u [[Homer]]ovim epovima. Razdoblje od 1100. godine do [[8. vek]]a pre Hrista naziva se "[[Mračno doba Grčke|mračnim dobom]]" jer iz tog razdoblja nema nikakvih zapisa, a arheološki dokazi su oskudni. Istorija antičke Grčke se završava vladavinom [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] koji je umro [[323. pne.]] Slijedeći događaji čine doba [[Helenistička Grčka|helenističke Grčke]]. Pri korišćenju izvora iz istorije antičke Grčke potrebna je velika opreznost. Grčki istoričari i politički pisci čija su djela preživjela, a među kojima su posebno ugledni [[Herodot]], [[Sokrat]], [[Ksenofon]], [[Demosten]], [[Platon]], [[Aristotel]] bili su uglavnom Atinjani ili njeni simpatizeri, a svi su bili politički konzervativci. Stoga znamo daleko više o istoriji i politici Atine od bilo kojeg drugog grada i njegove istorije. Štaviše, ovi su se pisci usredsredili gotovo samo na cijelokupnu političku, vojnu i diplomatsku istoriju, a zanemarili su ekonomsku i socijalnu. Sva se istorija antičke Grčke mora boriti s tim pristrasnostima u svojim izvorima. == Uspon Grčke == Grčka je u 8. veku pre Hrista počela izlaziti iz mračnog doba koje je slijedilo nakon propasti mikenske civilizacije. Pismenost se izgubila i mikensko pismo je zaboravljeno, pa su Grci prilagodili [[Fenikija|feničansko]] [[pismo (znakovi)|pismo]] grčkome i od oko [[8. vek pne.|8. veka]] počinju se pojavljivati pisani zapisi. Grčka je bila podijeljena na mnogo malih samoupravljajućih zajednica čiji je oblik uzrokovan grčkom geografijom gdje su sva ostrva, doline i nizije odsječeni od susjeda morem ili planinskim lancem. Dok se Grčka ekonomski oporavljala, njeno se stanovništvo povećalo više nego što je bilo obradive zemlje. Zbog toga su Grci od oko [[750. pne.]] započeli širenje koje je potrajalo 250 godina naseljavajući kolonije u svim pravcima. Na istoku su prvo kolonizovali [[Egejsko more|egejsku]] obalu [[Mala Azija|Malu Aziju]], a onda [[Kipar]] i obale [[Trakija|Trakije]], [[Mramorno more]] i južna obala [[Crno more|Crnog mora]]. Grčka je kolonizovala sve do dalekog sjeveroistoka [[Ukrajina|Ukrajine]]. Na zapadu su naseljene obale [[Albanija|Albanije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Sicilija|Sicilije]] i južne [[Italija|Italije]], a onda i južna obala [[Francuska|Francuske]], [[Korzika]] pa čak i sjeveroistočna [[Španija]]. Grčke kolonije su također osnovane u [[Egipat|Egiptu]] i [[Libija|Libiji]]. Današnji gradovi [[Sirakuza]], [[Napulj]], [[Marselj]] i [[Istanbul]] u svom početak su bili grčke kolonije Syracusa, Neapolis, Massilia i Byzantium. Do [[6. vek pne.]] '''Helada''' (kako Grci zovu svoju zemlju) je postala kulturno i jezičko područje mnogo veće od geografskog područja Grčke. Grčki gradovi nisu politički nadzirali kolonije koje su osnivali, ali su često ostajali povezani s njima u religiji i trgovini. Grci su se i u otad�bini i u inostranstvu organizovalii u nezavisne zajednice, pa je grad (''polis'') bio osnovni oblik grčke vladavine. [[Datoteka:Athens Acropolis.jpg|left|thumb|360px|[[Akropolja, Atina|Akropolja]], u ruševinama, još je uvijek u centru moderne [[Atina|Atine]]. Ona je bila najveće arhitektonsko delo 5. veka u Grčkoj.]] == Socijalni i politički sukobi == Grčki su gradovi u početku bili monarhije, iako su mnogi gradovi bili jako mali pa naziv "kralj" za njihove vladare lako može zavarati zbog današnjeg značenja te riječi. U unutrašnjosti zemlje, uvijek blizu obradivih površina, mali sloj zemljoposjednika je imao moć. Oni su oblikovali ratničku [[Aristokratija|aristokratiju]] boreći se često u malim međugradskim ratovima oko zemlje. Međutim uspon trgovačkog sloja (koji se pojavio uvođenjem [[Kovani novac|kovanog novca]] oko [[680. pne.|680]].) započinje klasni sukob u većim gradovima. Od [[650. pne.|650]]. pa nadalje, aristokratije su zbačene i zamijenjene narodnim vođama nazvanim [[Tiranin|tiranima]] (''τγρρανοι''), riječ koja nije imala današnje značenje za okrutne diktatore. Do 6. veka pojavilo se nekoliko dominantnih gradova u grčkim poslovima. To su bili gradovi [[Atina]], [[Sparta]], [[Korint]] i [[Teba (Grčka)|Teba]]. Svaki od njih je stavio okolna seoska područja i manje gradove pod svoju upravu, a Atina i Korint su pak postali glavna pomorska i trgovačka sila. U Sparti se [[aristokratija]] održala na vlasti, a [[Likurg]]ov ustav (oko [[650. pne.|650]].) koji je dodatno učvrstio njenu snagu, dao je Sparti trajni militaristički režim pod dualnom monarhijom. Sparta je dominirala nad ostalim gradovima na [[Peloponez]]u, pa je stvorila savez s Korintom i Tebom. Suprotno, u Atini je monarhija zabranjena [[683. pne.|683]]., a [[Solon]]ove reforme uvele su poluustavni sastav aristokratske vladavine. Aristokrate je zamijenila tiranija [[Pizistrat]]a i njegovih sinova, koji su grad učinili velikom pomorskom i trgovačkom silom. Kad su Pizistratidi zbačeni, [[Klisten]] je utemeljio prvu svjetsku [[Atinska demokratija|demokratiju]] ([[500. pne.|500]].) čiju vlast je imalo vijeće svih muških građana. == Grčko-persijski ratovi == Glavni članak: [[Grčko-persijski ratovi]] U [[Jonija|Joniji]] (današnja egejska obala [[Turska|Turske]]) grčki gradovi, koji su uključivali velika središta poput [[Milet]]a i [[Halikarnas]]a, nisu mogli održati svoju nezavisnost i došli su pod vlast [[Persijsko Carstvo|Persijskog Carstva]] sredinom 6. veka. Grci su [[499. pne.|499]]. podigli [[Jonski ustanak]], pa su im Atina i neke Grčke oblasti pristigle u pomoć. Persijski Veliki vladar, [[Darije prvi]], ugušio je [[490. pne.|490]]. pobunu jonskih gradova, poslavši flotu da kazni Grke. Persijanci su se iskrcali na [[Atika|Atici]], ali ih je grčka vojska pod vodstvom atinskog vojskovođe [[Miltijad]]a porazila u [[Maratonska bitka|Maratonskoj bitci]]. Posmrtni grob atinskih poginulih boraca još se uvijek može vidjeti na Maratonskom polju. Deset godina kasnije Darijev naslednik [[Kserks prvi]] poslao je kopnom znatno veću silu. Spartanski kralj [[Leonida]] zaustavio ga je kod [[Termopile|Termopila]]. Leonida je poražen, a Kserks je nastavio napredovanje prema Atici gdje je osvojio i spalio Atinu. Atinjani su predhodno napustili grad sklonivši se na ostrvo Salamini i pod vodstvom [[Temistoklo|Temistokla]] su porazili persijsku mornaricu u [[bitka kod Salamine|bitci kod Salamine]]. Godinu dana kasnije Grci su pod vodstvom Spartanca [[Pauzanije|Pauzanija]] porazili persijsku vojsku kod [[bitka kod Plateje|Plateje]]. Atenska se mornarica tada okrenula goneći Persijance sa [[Egejsko more|Egejskog mora]] i [[478. pne.|478]]. Atinjani su zauzeli [[Vizantium]]. Dok su napredovali stvorili su [[Delski savez]] u kojem su bile sve ostrvske i neke kontinentalne države. Savez je nazvan po svetom ostrvu [[Del]]u na kojem se čuvala zajednička riznica. Spartanci, iako su odigrali važnu ulogu u ratu, povukli su se nakon toga u izolaciju dopuštajući Atinjanima da uspostave pomorsku i trgovačku silu kojoj nije bilo ravne. == Prevlast Atine == [[Datoteka:Perikles altes Museum.jpg|thumb|200px|Periklo]] Grčko-persijski ratovi su najavili vek atinske prevlasti u grčkim poslovima. Atina je bila neizazvan gospodar mora i takođe vodeća trgovačka sila, iako je Korint ostao njen ozbiljni protivnik. Vodeći državnik tog perioda bio je [[Periklo]] koji je iskoristio porez koji su plaćali članovi Delskog saveza za izgradnju [[Partenon]]a i ostalih velikih spomenika klasične Atine. Do sredine 5. veka Savez je preimenovan u [[Atinsko Carstvo]], simbolizujući prijenos zajedničke riznice s Dela na Partenon [[454. pne.|454]]. Bogatstvo Atine je privlačilo mnoge talentovane ljude iz svih dijelova Grčke, te je stvorilo bogati besposleni sloj koji su postali zaštitnici umjetnosti. Atinska država je podupirala i nauku i umjetnost, a naročito arhitekturu. Atina je postala centar grčke književnosti, filozofije (vidi [[grčka filozofija|grčku filozofiju]]) i umjetnosti (vidi [[grčko pozorište]]). Neka od najvećih imena zapadnoevropske kulturne i intelektualne istorije živjela su u Atini tokom toga perioda: dramatičari [[Eshil]], [[Aristofan]], [[Euripid]] i [[Sofoklo]], filozofi [[Aristotel]], [[Platon]] i [[Sokrat]], povjesničari [[Herodot]], [[Tukidid]] i [[Ksenofon]], pjesnici [[Simonid]] i kipar [[Fidija]]. Grad je postao, po Periklovim riječima, "škola Helade". Ostale grčke države u početku su prihvatile atinsko vodstvo u nastavku rata protiv Persijanaca, ali nakon pada konzervativnog političara [[Kimon]]a [[461. pne.|461]]., Atina je postala sve izraženije imperijalistička sila. Nakon grčke pobjede u [[bitka kod Eurimedonta|bitci kod Eurimedonta]] [[466. pne.|466]]., Persijanci više nisu bili prijetnja, pa su neke države, poput [[Naksos]]a, pokušali istupiti iz saveza, ali su bili prisiljeni da se pokore. Nove atinske vođe, [[Perikle]] i [[Efijalt]], pustili su da se odnosi između Atine i Sparte pogoršaju, pa je [[458. pne.|458]]. izbio rat. Nakon nekoliko godina beskrajnog rata potpisan je 30-godišnji mir između Delskog i [[Peloponeski savez|Peloponeskog saveza]] (Sparta i njeni saveznici). To se podudarilo sa pomorskom bitkom kod [[Bitka kod Salamine (na Kipru)|Salamine]] na [[Kipar|Kipru]], zadnjom bitkom između Grka i Persijanaca, a nakon koje je zaključen [[Kalijin mir]] ([[450. pne.|450]].) između Grka i Persijanaca. == Peloponeski rat == Glavni Članak [[Peloponeski rat]] [[Datoteka:Alcibiades.jpg|thumb|200ph|Alkibijad]] [[431. pne.|431]]. ponovo je izbio rat između Atine i Sparte i njenih saveznika. Povod ratu bio je spor između Korinta i jedne od njegovih kolonija, [[Korkira|Korkire]], u kojem je Atina posredovala. Pravi uzrok bilo je rastuće nezadovoljstvo Sparte i njenih saveznika zbog atinske prevlasti u grčkim poslovima. Rat je trajao 27 godina, dijelom zbog Atine koja je kao pomorska sila imala prevlast na moru i Sparte koja je kao najjača kopnena sila pobjeđivala na kopnu. Spartanska početna strategija bila je invazija [[Atika|Atike]], ali su se Atinjani sklonili iza svojih čvrstih zidina. Tokom opsade u gradu je izbila [[kuga]] koja je uzrokovala velike gubitke, a od koje je stradao i sam Perikle. U isto vrijeme atinska mornarica je iskrcala vojsku na Peloponez, te je pobjedila u bitkama kod [[bitka kod Naupakta|Naupakta]] ([[429. pne.|429]].) i [[bitka kod Pila|Pila]] ([[425. pne.|425]].). Takav način ratovanja nijednoj strani nije uspio donijeti odlučujuću pobjedu, pa je nakon nekoliko godina beskonačnog ratovanja umjereni atinski vođa [[Nikija]] zaključio [[Nikijin mir]] ([[421. pne.|421]].). Neprijateljstvo između Sparte i atinskog saveznika [[Arg]]a je ipak dovelo do nastavka borbe [[418. pne.|418]]. Sparta je porazila združene vojske Atine i njenih saveznika kod [[bitka kod Mantineje (418. pne.)|Mantineje]]. Nastavak borbe donijelo je radikalnu stranku, koju je vodio [[Alkibijad]], ponovo na vlasti u Atini. [[415. pne.|415]]. Alkibijad je uvjerio Atinsko vijeće da pokrene glavni pohod protiv [[Sirakuza|Sirakuze]], peloponeskog saveznika na [[Sicilija|Siciliji]]. Pohod je bio potpuni promašaj i ekspedicijska sila je izgubljena. Nikija je zarobljen, a Alkibijad je otišao u progonstvo. To je bila prekretnica u ratovanju. Sparta je tada sagradila mornaricu da izazove atensku pomorsku silu, te je pronašla odličnog vojskovođu [[Lisandar|Lisandra]] koji je iskoristio prvi strateški potez zauzevši [[Dardaneli|Helespont]], izvor atinskog uvoznog žita. Pod prijetnjom gladi, Atinjani su poslali svoju zadnju mornaricu da se suoči s Lisandrom koji ih je odlučno porazio kod [[bitka kod Egospotama|Egospotama]] ([[405. pne.|405]].). Gubitak vlastite mornarice zaprijetila je Atini propašću. Zato je [[404. pne.|404]]. Atina zatražila mir, a Sparta je to uslovljavala očekivano teškom pogodbom: Atina je izgubila vlastite zidine, mornaricu i sve prekomorske posjede. Uz spartansku pomoć antidemokratska stranka je zavladala u Atini. == Prevlast Sparte i Tebe == [[Datoteka:Griechenland 371-362.jpg|left|thumb|350px|[[371. pne.]]-[[362. pne.]]]] Kraj Peloponeskog rata učinio je Spartu gospodarom cijele Grčke, ali uski vidokrug spartanskih elitnih ratnika nije ih prilagodio toj ulozi. U nekoliko godina demokratska stranka je povratila vlast u Atini i ostalim gradovima. [[395. pne.|395]]. spartanske vođe su oduzele službu Lisandru, pa je Sparta izgubila pomorsku nadmoć. [[387. pne.|387]]. Sparta je sablaznila grčko mišljenje zaključivši sporazum s Persijom kojim su Persijanci okružili grčke gradove u Joniji i na Kipru, tako izvrgavajući sto godina grčkih pobjeda nad Persijom. Sparta je tada pokušala oslabiti moć njene bivše saveznice Tebe, što je dovelo do rata u kojem je Teba sklopila savezništvo sa starim neprijateljem, Atinom. Tebanski vojskovođe [[Epaminonda]] i [[Pelopida]] izvojevali su odlučujuću pobjedu u bitci kod [[bitka kod Leuktre|Leuktre]] ([[371. pne.|371]].). Posljedica te pobjede bio je kraj spartanske i uspostavljanje tebske nadmoći. Takođe je i Atina obnovila velik djeo svoje prijašnje snage. Prevlast Tebe bila je kratkog vijeka. Epaminondinom smrti kod [[bitka kod Mantineje (362. pne.)|Mantineje]] ([[362. pne.|362]].) grad je izgubio svog najvećeg vođu, a njegovi naslednici učinili su veliku grešku započevši neuspješni desetogodišnji rat s [[Fokida|Fokidom]]. [[346. pne.|346]]. Tebanci su pozvali [[Filip drugi Makedonski|Filipa drugog Makedonskog]] da im pomogne protiv Fokiđana, te su tako po prvi put uvukli [[Makedonska dinastija|Makedonce]] u grčke poslove. == Uspon Makedonaca == [[Datoteka:Demosthenes.jpg|thumb|200px|Demosten - protivnik Filipu]] Kraljevstvo [[Makedonska dinastija|Makedonaca]] stvoreno je u 7. veku. Neki Grci su smatrali [[Makedonci|Makedonce]] [[Varvari|varvarima]], ali bez obzira na njihovo etničko porijeklo, oni su od 5. veka govorili grčkim jezikom i bili dijelom grčke kulture. Makedonci su imali neznatnu ulogu u grčkoj politici prije početka 4. veka, te je Filip drugi, preduzimljiv čovjek koji se školovao u Tebi, htjeo imati veću ulogu. Naročito je htjeo biti prihvaćen za novog grčkog vođu u vraćanju slobode grčkim gradovima u Aziji koji su bili pod persijskom vlašću. Zauzevši grčke gradove [[Amfipol]], [[Methoni (Pierija)|Metonu]] i [[Potidea|Potideju]], stekao je upravu nad makedonskim rudnicima zlata i srebra. To mu je dalo izvore da ostvari svoje namjere. Filip je uspostavio makedonsku prevlast nad [[Tesalija (oblast)|Tesalijom]] ([[352. pne.|352]].) i [[Trakija|Trakijom]], a do [[348. pne.|348]]. je nadzirao sve sjevernije od [[Termopile|Termopila]]. Koristio je svoje veliko bogatstvo da potkupi grčke političare i stvori "makedonsku stranku" u svakom grčkom gradu. Njegova intervencija u ratu između Tebe i Fokide donijelo mu je prepoznatljivost grčkog vođe i dalo mu je mogućnost da postane vodeća sila u grčkim poslovima. Ali bez obzira što je njegovo iskreno divljenj bilo prema Atini, atinski je vođa [[Demosten]] u svojim slavnim govorima ([[filipike|filipikama]]) podsticao grčke gradove da se odupru njegovoj moći. [[339. pne.|339]]. Teba, Atina, Sparta i ostale grčke države stvorile su savezništvo da se odupru Filipu i da ga izbace iz grčkih gradova koje je zauzeo na sjeveru. Međutim Filip je napao prvi, napredujući po Grčkoj gdje je kod [[Heronea|Heroneje]] porazio združene grčke gradove [[338. pne.|338]]. Taj događaj tradicionalno označava kraj ere grčkih gradova-država kao samostalnih političkih jedinica iako su Atina i ostali gradovi preživjeli kao samostalne države sve do [[Rimska republika|rimskih]] vremena. Filip je pokušao pobjediti Atinu dodvoravanjem i darovima, ali nije uspeo. Organizovao je gradove u [[Korintski savez]] i proglasio da će voditi napad na Persiju kako bi oslobodio grčke gradove i osvetio persijske invazije u prethodnom veku. Prije nego što je to mogao učiniti ubijen je [[336. pne.|336]]. == Osvajanja Aleksandra Velikoga == Filipa je naslijedio 20-godišnji sin [[Aleksandar Veliki|Aleksandar]] koji je odmah nastavio sprovoditi očeve planove. Otputovao je u Korint gdje su ga okupljeni grčki gradovi priznali za vođu Grka. Nakon toga krenuo je na sjever da skupi vojsku. Vojska kojom je napao Persijsko Carstvo je uglavnom bila sastavljena od Makedonaca, ali su se također prijavili i mnogi zanesenjaci iz grčkih gradova. Dok je Aleksandar ratovao u Trakiji, čuo je da su se grčki gradovi pobunili. Pojurio je ponovo na jug, osvojio i razorio Tebu do temelja kao upozorenje svim grčkim gradovima ako bi se pokušali oduprijeti njegovoj snazi. [[334. pne.|334]]. Aleksandar je krenuo u Aziju gdje je porazio Persijance na rijeci [[bitka na Graniku|Granik]]. Time je stekao kontrolu nad jonskom obalom, te je napravio pobjedničku povorku kroz oslobođene grčke gradove. Nakon što je dogovorio poslove u [[Anatolija|Anatoliji]] nastavio je napredovanje južno kroz [[Kilikija|Kilikiju]] do [[Sirija|Sirije]] gdje je porazio [[Darije treći|Darija trećeg]] kod [[bitka kod Isa|Isa]] ([[333. pne.|333]].). Onda je nastavio kroz [[Fenikija|Fenikiju]] do [[Egipat|Egipta]] kojeg je osvojio bez ikakvog otpora. Egipćani su ga dočekali kao osloboditelja od persijskog ugnjetavanja. Darije je sada bio spreman da sklopi mir, gde bi se Aleksandar pobjednički vratio kući, ali Aleksandar je odlučio da osvoji Persiju i postavi sebe za vladara čitavog svijeta. Napredovao je sjeveroistočno kroz Siriju i [[Mesopotamija|Mesopotamiju]], te je opet porazio Darija kod [[bitka kod Gaugamele|Gaugamele]] ([[331. pne.|331]].). Darije je krenuo u bijeg, ali su ga ubili vlastiti vojnici. Aleksandar se proglasio gospodarom Persijskog Carstva, zauzevši [[Suza|Suzu]] i [[Perzepol]] bez otpora. U međuvremenu grčki gradovi su pokušavali obnoviti napore da se oslobode makedonske moći. Kod [[bitka kod Megalopola|Megalopola]] [[331. pne.|331]]., Aleksandrov regent [[Antipater]] porazio je Spartance koji su odbili da se pridruže Korintskom savezu i priznaju makedonsku prevlast. Aleksandar se žurio napredujući kroz današnji [[Avganistan]] i [[Pakistan]] do doline rijeke [[Ind]] i [[326. pne.|326]]. je dosšao do [[Punjab (regija)|Punjaba]]. Mogao je lako napredovati sve do [[Ganges]]a i [[Bengal]]a ali je njegova vojska odbila ići dalje uvjerena da su na kraju svijeta. Aleksandar se nerado vratio nazad. Umro je od groznice u [[Vavilon]]u [[323. pne.|323]]. Aleksandrovo Carstvo se raspalo ubrzo nakon njegove smrti, ali njegova osvajanja zauvijek su promijenila grčki svijet. Hiljadu Grka su putovale s njim ili za njim da se nasele u novim grčkim gradovima koje je osnovao dok je napredovao. Najvažniji grad bila je [[Aleksandrija]] u [[Egipat|Egiptu]]. Kraljevstva u kojima se govorilo grčkim jezikom osnovana su u Egiptu, Siriji, Iranu i Baktriji. Započelo je [[Helenistička Grčka|helenističko]] doba. == Politika i društvo == === Politička struktura === [[Datoteka:Herodotus Massimo Inv124478.jpg|mini|200px|Herodot, rimska kopija]] Antička Grčka se sastojala od nekoliko stotina manje-više nezavisnih (u zavisnosti od pojedinog perioda u kojem su se sklapali i rušili savezi, potpadalo pod vlast stranih ali i domaćih osvajača i sl.) gradova-država, tzv. ''polisa''. Ovakva struktura činila je Grčku veoma različitom od drugih zajednica tadašnjeg vremena koje bile ili plemenske zajednice ili kraljevstva čija se vladavina prostirala često velikim područjima. Uprkos velikim udaljenostima i geografskim preprekama čak i između relativnog bliskih gradova, stari Grci su osjećali da pripadaju jednom narodu; imali su zajedničku religiju, jednake kulturne osnove i govorili istim jezikom. S druge strane, oni su bili svjesni i svog plemenskog porijekla, [[Herodot]] je veoma dobro kategorisao grčke polise prema plemenima. Iako su postojali i takvi odnosi, čini se da oni nisu igrali značajniju ulogu u grčkoj politici. Nezavisnost polisa je bila odlučno branjena a ujedinjenje je bila tema koja se rijetko razmatrala. Čak i kada se nekoliko polisa udružilo u odbranu Grčke prilikom druge invazije Perzijanaca, veliki dio njih je ostao neutralan, a nakon Perzijskog poraza, ponovo su se vratili međusobnim sukobima<ref>Holland, T. Persian Fire, Abacus, ISBN 978-0-349-11717-1 </ref>. Dakle, osnovne posebnosti političkog sistema antičke Grčke bila je fragmentiranost koja nije bila posebno uslovljena plemenskim porijeklom i fokus na urbana središta u tim, inače malim, gradovima-državama. Dodatne dokaze ovakve strukture čine i kolonije koje su, doduše, ostajale u "prisnom" odnosu sa gradovima iz kojih su kolonizatori otišli ali su ipak bile i potpuno nezavisni od njih. Naravno, manji polisi su mogli biti pod dominacijom svojim većih i moćnijih susjeda ali osvajanja ili direktna vladavina jednog polisa nad drugim je bila rijetka. Umjesto toga, polisi su se udruživali u saveze ili lige čije je članstvo bilo veoma promjenljivo po broju i trajanju. Tokom klasičnog perioda broj liga je postao manji a one same veće i to pod dominacijom jednog od tri najznačajnija grada; Atine, Tebe ili Sparte. === Vlada i zakon === U pocetku su mnogi grčki polisi bili mala kraljevstva na čijem čelu je bio gradski zvaničnik u ceremonijalnoj ulozi kralja - bazileusa, npr. ''archon basileus'' u Aitni<ref>Holland T. Persian Fire, p94 ISBN 978-0-349-11717-1 </ref>. Već u arhajskom periodu većina su postali aristokratske oligarhije. Prelazak vlasti s jednog čovjeka na veću grupi bio je postepen i vjerovatno trajao nekoliko stotina godina (oko X-VII vijeka p. n. e.). Aristokratske grupe su se često sukobljavale oko pojedinačnih interesa i povremeno držale vlast. Tada su se pojavljivali i tzv. tirani koji su vladali po vlastitom nahođenju. Atina je "zapala" u tiraniju u drugoj polovini VI vijeka p. n. e. Kada je tiranija okončana Atinjani su osnovali prvu demokratiju na svijetu kao rješenje kojim su spriječili aristokratiju da ponovo osvoji vlast. Nakon Solonove reforme početkom V vijeka p. n. e., svi osim najsiromašnijih građana su se mogli obratiti skupštini ili kandidovati za službenu poziciju. Sa uspostavom demokratije, skupština je postala ''de jure'' mehanizam vlasti sa podjednakim pravima svih građana u vlasti. Ipak, stranci i robovi (imati u vidu da je antička Grčka i dalje bila robovlasnička)nisu imali politička prava. Po uzoru na Atinu, i ostali polisi su uspostavili svoje demokratije sa određenim posebnostima i izuzecima. Najočitiji primjer posebnosti i izuzetaka je bila Sparta kojom su vladali monarsi po nasljednom pravu. === Struktura društva === [[Datoteka:Sparta territory.jpg|mini|200px|Teritorija antičke Sparte]] Građani su bili samo oni slobodni ljudi rođeni u Grčkoj koji su posjedovali zemlju i kao takvi su uživali puna prava i zaštitu polisa i zakona kasnije je Perikle uveo izuzetke od uslova da se mora biti rođen u Grčkoj). U većini polisa, za razliku od antičkog Rima, društveni status nije značio i posebna prava. Pojedine porodice su kontrolirale religiozne funkcije ali im to uglavnom nije davalo veću moć u vlasti. U Atini je stanovništvo bilo podijeljeno u četiri klase, prema bogatstvu. Prelazak u višu klasu je bio moguć ako se imalo više novca. U Sparti su svi muškarci bili jednaki nakon što bi dobili potrebno obrazovanje. Spartanski kraljevi imali su ulogu i vojnih i religioznih vođa i dolazili su iz dvije različite porodice. Robovi nisu imali, status, moć ili politička prava ali su mogli zasnivati porodice i posjed. Robovi u Sparti se gotovo nikada nisu bunili jer su imali previše brojno i različito porijeklo i bili previše "raštrkani" da mi se mogli organizovati. Većina porodica, čak i one najsiromašnije, držala je robove kao sluge u domaćinstvima i radnu snagu. Ipak, vlasnici robova nisu imali pravo tući ili ubiti roba. Često su im obećavali slobodu kao poticaj za bolji rad. Za razliku od Rima, oslobođeni robovi nisu mogli postati građani. I polisi su, prema zakonu, posjedovali robove. Ti "javni" robovi su uživali nešto više sloboda od onih čiji su vlasnici bile porodice, živjeli su samostalno i obavljali različite specijalizovane poslove. U Atini, na primjer, javni robovi su bili obučeni da prepoznaju krivotvoreni novac ili su služili u hramovima. U Sparti su postojali posebni robovi - ''heloti''. Oni su bili ratni zarobljenici u vlasništvu države i dodijeljeni porodicama kod kojih su morali ostati, brinuti se o hrani i kućnim poslovima dok su se spartanske žene posvećivale odgoju djece a muškarci uvježbavanju ratnničkih vještina. Prema ovim robovima postupalo se grubo pa su ponekad pokušavali bizati bune. === Obrazovanje === Tokom većeg dijela antičke grčke [[historija|historije]], [[obrazovanje]] je bio privatno, osim u Sparti. Samo bogate porodice su mogle priuštiti nastavnike. Dječaci su učeni čitati, pisati i citirati dijelove [[književnost|književnih djela]]. Učili su i [[pjevanje]] i [[sviranje]] te trenirani kao atlete ili obučavani kao ratnici. Ovo obrazovanje nisu sticali radi kvalifikovanja za neki posao već da bi stekli pravo da budu punopravni građani. I djevojčice su učile čitati, pisati i jednostavan račun potreban za vođenje domaćinstva. Nakon djetinjstva gotovo nikada nisu dobijale dodatno obrazovanje. Sa sedam godina života dječaci su odlazili u školu, ili vojnu kasarnu aku su živjeli u Sparti. Nastava se sastojala od [[aritmetika|aritmetike]], [[muzika|muzičkog]] i [[sport]]skog programa. O dječacima iz bogatih porodica koji su išli u privatne škole brinuli su se ''pedagozi'' - ''paidagogos'', kućni robovi koju su bili odabrani posebno za to i bili pratioci tim dječacima. Nastava se održavala u kućama nastavnika u kojima su dječaci učeni navedenim predmetima. Od dvanaeste godine dječaci su vježbali [[hrvanje]], trčanje i [[bacanje diska]] i [[bacanje koplja]]. A Atini su stariji dječaci učeni i prefinjenijim disciplinama poput kulture, nauke, muzike i umjetnosti. Obrazovanje se završavalo sa 18 godina nakon čega je slijedila vojna obuka u trajanju od 1-2 godine<ref>Angus Konstam: "Historical Atlas of Ancient Greece", pp. 94-95. Thalamus publishing, UK, 2003, ISBN 1-904668-16-X</ref>. Veoma bitan dio obrazovanja za bogate dječake predstvaljalo je učenje pod okriljem mentora. Učenik je sticao znanja prateći političke govore svog mentora u ''agori'', pomažući mu u obavljanju javnih poslova, vježbajući sa njim u ''gimnaziji'' i prisustvujući ''simpozijumima''. Najbogatiji mladići su nastavljali svoje obrazovanje kod najučenijih Grka, naročito na [[Akademija|Akademiji]]. [[Datoteka:Gradski muzej Makarska - amfore.2.jpg|mini|180px|Amfore - antički sudovi za čuvanje i transport vina, ulja, žitarica i dr.]] === Ekonomija === Na vrhuncu svoje ekonomske moći, u V i IV stoljeći p. n. e. antička Grčka nije imala premca u tadašnjem svijetu. Prema nekim historičarima ekonomije, Grčka je imala jednu od najnaprednijih ekonomija prije pojave industrije. Navodno je prosječna dnevna plata grčkog radnika bila, u protivvrijednosti izraženoj u žitu, oko 12 kg pšenice. To je bilo više od tri puta od onog što je dobijao npr. egipatski radnik u rimsko doba<ref>W. Schieder, "Real slave prices and the relative cost of slave labor in the Greco-Roman world", ''Ancient Society'', vol. 35, 2005.</ref>. == Kultura == === Filozofija === Filozofija u staroj Grčkoj zasnivala se na '''razumu''' i '''preispitivanju'''. Grčka filozofija ([[Sokrat]], [[Platon]], [[Aristotel]]) je imala mnogostruk uticaj na razvoj moderne filozofske misli i nauke općenito "u zapadnom svijetu". Postoji jasna neprekinuta veza grčkih uticaja na savremenu sekularnu nauku koja vodi od antičkih grčkih i helenističkih filozofa preko srednjovjekovne arapsko-islamske filozofije i nauka, evropske [[Renesansa|Renesanse]] i [[Prosvjetiteljstvo|Doba prosvjetiteljstva]]. Razum i preispitivanje kao temelje, sredstva i metode promišljanja svijeta i čovjeka nisu "izmislili" Grci. Mnogi teoretičari civilizacije već dugo se bave istraživanjima kojima pokušavaju odrediti razlike između grčke žudnje za znanjem i sličnih žudnji starijih civilizacija poput staroegipatske i babilonske. === Literatura === U društvu antičke Grčke [[literatura]] je zauzimala veoma značajno mjesto. Nije neopravdano smatrati da književna tradicija u kulturama zapadnih zemalja počinje sa [[Homer]]ovim epovima [[Ilijada]] i [[Odiseja]] u kojima je autor vješto opisao i živo predočio [[rat]] i mir, čast i sram, ljubav i mržnju. [[Eshil]], [[tragedija|tragičar]], je dao temelje u kategoriji [[drama|drame]] uvođenjem dijaloga i interakcije između likova. Eshilova trilogija ''Orestija'' smatra se njegovim najznačajnijim djelom. [[Sofokle|Sofoklu]] se daju zasluge za uvođenje ironije u spektar književnih tehnika, posebno u djelu ''Kralj Edip''. [[Euripid]] je koristio drame kako bi kritikovao društvene norme i običaje, njegova ''Medeja'' i nakon više od 2.000 godina ostaje aktuelna. [[Aristofan]], komediograf, oblikovao je [[komedija|komediju]] kao umjetničku formu i jednako je vrijedan svojoj suprotnosti - Eshilu. Najpoznatija djela su mu ''Lizistrat'' i ''Žabe''. [[Filozofija]] je našla svoje mjesto u književnosti u formi [[Platon]]ovih dijaloga, kojima je zapravo predstavio [[Sokrat]]ova pitanja i odgovore u pisanom obliku. Slijedeći u nizu je [[Aristotel]], koji je napisao na desetine radova na temu mnogih [[nauka|naučnih]] disciplina. Njegov poseban doprinos književnosti je ''Poetika'', u kojoj je objasnio svoje razumijevanje drame i time vjerovatno postavio temelje književnoj kritici. === Nauka i tehnologija === Matematičari antičke grčke su dali značajan doprinos razvoju [[matematika|matematike]], postavili osnove [[geometrija|geometrije]], matematičkog dokazivanja, teoriji brojeva, matematičkoj analizi, primijenjoj matematici i zamalo se približili integralnom računu. Otkrića '''Pitagore''', '''Euklida''' i '''Arhimeda''' i danas se izučavaju u škkolama. Grci su razvili i [[astronomija|astronomiju]] do veoma sofisticiranog nivoa, a smatrali su je dijelom matematike. Već u IV vijeku p. n. e. predstavili su prvi trodimenzionalni model kojim su objasnili prividno kretanje planeta. U III vijeku p. n. e. predložili su heliocentrični sistem<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp. 55-6</ref>. [[Eratosten]], je procijenio obim zemljine kugle sa velikom preciznošću<ref>Pedersen, ''Early Physics and Astronomy'', pp. 45-7</ref>. Antički Grci su i na polju [[medicina|medicine]] dali značajan doprinos. Posebno se isticao [[Hipokrat]] koji se smatra ocem medicine<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18392218 Useful known and unknown views of the father of modern medicine, Hippocrates and his teacher Democritus.], U.S. National Library of Medicine</ref><ref>[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html Hippocrates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091029181928/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761576397/Hippocrates.html |date=2009-10-29 }}, Microsoft Encarta Online Encyclopedia 2006. Microsoft Corporation.</ref><ref>{{Citation|last = Strong|first = W.F.|last2 = Cook|first2 = John A.|title = Reviving the Dead Greek Guys|journal = Global Media Journal, Indian Edition|date = July 2007|id = ISSN: 1550-7521|url = http://www.manipal.edu/gmj/issues/jul07/strong.php|access-date = 2014-08-23|archivedate = 2007-12-07|archiveurl = https://web.archive.org/web/20071207172813/http://www.manipal.edu/gmj/issues/jul07/strong.php|deadurl = yes}}</ref> zbog velikog doprinosa na tom polju i ustanovljenja škole medicine. Danas medicinsko osoblje polaže tzv. [[Hipokratova zakletva|Hipokratovu zakletvu]]. === Umjetnost i arhitektura === [[Datoteka:Doríforo-comparação.jpg|mini|250px|Doriforos, usporedba mramorne i bronzane verzije.]] [[Datoteka:Discobolo 4.jpg|mini|250px|Diskobolos, uočiti umjetnikov napor ka vjernosti prikaza ljudskog tijela.]] [[Datoteka:Artemis Temple Pan 2 touched.jpg|mini|250px|Ostaci Artemidinog hrama.]] [[Datoteka:Athen Erechtheum BW 2017-10-09 13-47-38.jpg|mini|250px|Ostaci Erehtejona]] [[Datoteka:Temple of apollo.JPG|mini|250px|Apolonov hram u Delfima]] [[Umjetnost]] antičke Grčke imala je ogroman uticaj na [[kultura|kulture]] mnogih zemalja, naročito na polju [[skulptura|skulpture]] i [[arhitektura|arhitekture]]. Umjetnost starog [[Rim]]a se temeljila na grčkoj; izrađeni su mnogi umjetnički objekti po uzoru na grčke, zahvaljujući takvim rimskim [[umjetničko djelo|umjetninama]], koji su često bili "samo" kopije, danas je poznat dio opusa grčkih umjetnika. Osvajanja Aleksandra Velikog na Istoku započela su viševjekovnu kulturnu razmjenu kojom su grčki uticaji doprli i do [[Japan]]a, preko [[Indija|Indije]] i [[Budizam|budizma]]. Grčki [[humanizam]] i [[estetika]] te visoki tehnički standardi u umjetnosti inspirirali su generacije evropskih umjetnika. Stvaralački duh grčke umjetnosti može se pratiti kroz nekoliko perioda: arhajski period, prijelazno doba, klasični period, period IV vijeka i helenizam. Grčka arhitektura skoro isključivo je vezana za izgradnju [[hram]]ova. Postojala su dva osnovna stila: dorski i jonski. Njihov uticaj na rimsku arhitekturu bio je veliki, a kasnije i na [[renesansa|renesansu]] i klasicizam. Najstariji hramovi bili se sa građeni su od drveta i [[ćerpič]]a, s vremenom je i [[kamen]] bio djelimično korišten. Kasnije su hramovi u potpunosti bili izgrađeni od [[mramor]]a. Od značajnijih građevina treba pomenuti atensku [[Akropola|Akropolu]] na kojoj se posebno ističu [[Partenon]], [[Erehteon]], hram boginje [[Nika|Nike]], i [[Propileji]]. Umjetnik [[Fidija]], autor kipa [[Zeus]]a u [[Olimpija|Olimpiji]], jednog od [[Sedam svjetskih čuda|svjetskih čuda]] starog svijeta, je na Partenonu uradio bogati ''friz'', i kipove ''Atena Parthenos'' i ''Atena Promahos''. U antičkoj grčkoj skulpturi treba uočiti razvijanje umjetničkih veština i estetskog izraza preko oblika ''kora'', odjevenih ženskih skulptura i nagih muških kipova - ''kurosa'' koji su ''ukočeni'', poput egipatskih likova. S vremenom grčki kipari idu ka drugačijim i složenijim kompozicijama i nastoje skladnije i vjernije prikazati oblike ljudskog tijela, tipičan primjer je '''Moskoforos''', sa tzv. arhajskih osmijehom. Jedan od najvećih umjetnika bio je kipar [[Miron]]. Pripisuje mu veliki broj kipova izrađenih u [[bronza|bronzi]]. Sa sigurnošću se njegovim djelom, između ostalog, može smatrati ''Diskobolos''. Originali ovih djela nisu sačuvani, ali postoje mnoge kopije. Fidijin savremenik bio je [[Poliklet]]. Bio je kipar i radio prvenstveno u bronzi. Prvi je postavio principe idealnih proporcija ljudskog tijela. Njegova poznata djela su: ''Doriforos'' (Nosač koplja), ''Diadumenos'' (Mladić koji veže vrpcu), ''Heraklo'' i ''Amazonka''. U IV vijeku p. n. e. u Grčkoj je djelovao veliki je broj značajnih kipara: [[Skopas]], [[Praksitel]], [[Leohares]], [[Lizip]] i drugi. Skopas se istakao kao veliki kipar i kao arhitekta. O njegovim djelima svjedoče replike, kopije i tekstovi antičke literature; ''Menada'', ''Heraklo'', ''Afrodita'', alegorijska grupa ''Eros'' (Ljubav), ''Pathos'' (Žudnja), ''Himeros'' (Čežnja) i dr. Sa Leoharesom, Brijaksisom i Timotijem radio je skulpure koje su ukrašavale [[Mauzolej u Halikarnasu]]. Učestvovao je i u obnovi [[Artemidin hram u Efesu|Artemidinog hrama]] u Efesu. I Mauzolej u Halikarnasu i Artemidin hram u Efesu ubrajali su se u svjetska čuda starog svijeta. Nažalost, starogrčko [[slikarstvo]] nije sačuvano. O njemu možemo suditi na osnovu pisanih izvora i slika na vazama a za uvid u nestale originale grčkog slikarstva mogu poslužiti njihove kopije pronađene u iskopinama [[Herkulanum]]a i [[Pompeji|Pompeja]]. == Religija starih Grka == Iako je obožavanje boga neba [[Zeus]]a počelo već u II milenijumu p. n. e., grčka [[religija]] u užem smislu riječi formirala se oko 750. godine p. n. e. i trajala oko hiljadu godina, šireći uticaj po mediteranskom svijetu, a i dalje. Grci su imali mnogo bogova kojima su pripisivali moć nad raznim prirodnim ili društvenim silama (npr. [[Posejdon]] morem, [[Demetra]] žetvom, [[Hera]] brakom). Na različitim mjestima poštovana su različita božanstva, ali su [[Homer]]ovi epovi doprinijeli da se stvori jedinstvena religija, u kojoj se za glavne bogove vjerovalo da žive na planini [[Olimp]] pod vlašću Zeusa. Grci su poštovali i razne bogove iz prirode: [[Pan (bog)|Pana]], [[Nimfe]], [[Najade]], [[Erinije]], [[Nereide]] i [[satir]]e, pored [[Furija]] i Suđaja. Klanjali se i herojima iz prošlosti, kao što su [[Heraklo]] i [[Asklepije]]. Od velike važnosti je bilo žrtvovanje životinja, obično u hramu na oltaru boga. Druge kultne aktivnosti obuhvatale su molitve, povorke, atletska takmičenja i proricanja, posebno kroz proročišta i ptice. Od velikih religijskih festivala izdvajaju se Dionizijske igre u Atini, svetkovina Zeusa na zapadnom Peloponezu koja je obuhvatala i [[Olimpijske igre]]. Smrt je smatrana dostojna prezira. Mrtvi su obitavali u [[Had]]ovom kraljevstvu, a samo su heroji uživali u [[Elizij]]u. Veliki griješnici trpjeli su muke u [[Tartar (pakao)|Tartaru]]. Mistične religije su se pojavile da zadovolje potrebu za ličnim vođstvom, spasenjem i besmrtnošću. Grčka religija postepeno je nestajala s širenjem hrišćanstva. === Starogrčka mitologija === Grčka [[mitologija]] predstavlja usmena i pismena predanja starih Grka o njihovim bogovima, herojima, prirodi i historiji. Za grčke mitove i legende danas se prvenstveno zna iz grčke [[književnost]]i, uključujući i klasična dela kao što su Homerova [[Ilijada]] i [[Odiseja]], [[Hesiod]]ovi "Poslovi i dani" i "Teogonija", [[Ovidije]]ve "Metarmofoze" i drame [[Eshil]]a, [[Sofokle|Sofokla]] i [[Euripid]]a. Mitovi se bave stvaranjem bogova i svijeta, borbom za prevlast među bogovima i pobjedu Zeusa, ljubavne veze i svađe među bogovima i posljedice njihovih pustolovina i moći na svijet smrtnika, uključujući njihovu povezanost sa prirodnim pojavama kao što su grmljavina ili godišnja doba i njihovu vezu sa kultnim mjestima i ritualima. U najveće grčke mitove i legende spadaju priče o [[Trojanski rat|Trojanskom ratu]], lutanjima [[Odisej]]a, [[Jason]]ovoj potrazi za zlatnim runom, Herakleovim podvizima, [[Tezej]]evim avanturama i [[Edip]]ovoj tragediji. === Proročišta === Proricanje je navodna vještina pronalaženja skrivenih značenja događaja i predskazivanja budućnosti. Proricanje se sreće u svim društvima, antičkim i modernim, mada im se metode razlikuju. U antičkoj Grčkoj i Rimu postojala su mnoga proročišta. Najslavnije je bilo [[Apolon]]ovo proročište u [[Delfi]]ma, gde je medijum preko 50 godina bila žena zvana [[Pitija]]. Nakon kupanja u Kastilijanom izvoru, ona je silazila u podzemnu prostoriju, sjedala na sveti tronožac i onda žvakala lišće lovora, koji je bio posvećen Apolonu. Ostala proročišta, uključujući ona u [[Klaros]]u (Apolonovo), Olimpiji (Zevsovo) i [[Epidaurus]]u (Asklepijevo) konsultovana su na najrazličitije načine; na primjer, najstarije od svih proročišta, Zevsovo u Dodoni, govorilo je šaputanjem lista svetog hrasta. U nekim hramovima molilac bi spavao u svetom gaju i dobijao odgovor u snu. == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book|author=Charles Freeman|title=Egypt, Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=1996}} * {{Cite book|author=Paul MacKendrick |title=The Greek Stones Speak: The Story of Archaeology in Greek Lands|publisher=St. Martin's Press|year=1962}} * Thomas Wardle (1835). [http://books.google.com/books?id=AktXAAAAYAAJ The history of ancient Greece, its colonies and conquests from the earliest accounts till division of the Macedonian Empire in the East]. * Goodrich, S. G. (1849). [http://books.google.com/books?id=cxPPAAAAMAAJ A pictorial history of Greece]: Ancient and modern. New York: Huntington & Savage == Vanjske veze == {{Commons category|Ancient Greece}} *[http://www.civilization.ca/cmc/exhibitions/civil/greece/gr0000e.shtml The Canadian Museum of Civilization—Greece Secrets of the Past] *[http://www.ancientgreece.co.uk Ancient Greece] website from the [[British Museum]] *[http://eh.net/encyclopedia/article/engen.greece Economic history of ancient Greece] *[http://www.fleur-de-coin.com/currency/drachma-history The Greek currency history] *[http://www.limenoscope.ntua.gr/index.cgi?lan=en Limenoscope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511090038/http://www.limenoscope.ntua.gr/index.cgi?lan=en |date=2011-05-11 }}, an ancient Greek ports database *[http://www.whitman.edu/theatre/theatretour/home.htm The Ancient Theatre Archive], Greek and Roman theatre architecture *[http://people.hsc.edu/drjclassics/lectures/history/history.shtm Illustrated Greek History], Dr. Janice Siegel, Department of Classics, Hampden-Sydney College, Virginia [[Kategorija:Antička Grčka| ]] mg4ytq9253sbued1zj2tm7uoh9la9tl Šablon:Album 10 2293 41262672 41045160 2022-08-23T02:30:19Z Vipz 151311 [[Šablon:Infobox vcard]] je zaključan i admin ga treba otključati da ga preusmjerim na [[Šablon:Infokutija]] ako ne bude problema. Ovdje je samo test da vidim, pa ću revertati. wikitext text/x-wiki {{Infokutija | bodyclass = vevent | aboveclass = summary | abovestyle = background-color:{{Template:Infobox Album/color|{{{Type|}}}}} | above = ''{{{Name|{{{Ime|{{{Naziv}}}}}}}}}'' | image = {{#if:{{{Cover|{{{Omot|{{{omot|{{{image}}}}}}}}}}}}|[[Datoteka:{{{Cover|{{{Omot|{{{omot|{{{image}}}}}}}}}}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{Caption|{{{opis|{{{legenda|}}}}}}}}} | headerstyle = background-color:{{Template:Infobox Album/color|{{{Type|}}}}} | headerclass = description | rowclass1= description | header1 = '''{{Template:Infobox Album/link|{{{Type}}}}} {{#if:{{{Longtype|}}}| {{{Longtype}}}}} {{#if:{{{Izvođač/ica|}}}| — {{{Izvođač/ica}}}}}''' | rowclass2= | header2= | label3 = {{nowrap|Datum izdanja}} | data3 = {{{Released|{{{Datum|}}}}}} | label4 = Snimanje | data4 = {{{Recorded|{{{Snimanje|}}}}}} | label5 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data5 = {{{Genre|{{{Žanr|}}}}}} | label6 = Trajanje | data6 = {{{Length|{{{Trajanje|}}}}}} | label7 = Jezici | data7 = {{{Jezik|}}} | label8 = [[Record label|Izdavač]] | data8 = {{{Label|{{{Izdavač|}}}}}} | label9 = [[Muzički producent|Produkcija]] | data9 = {{{Producent|}}} | label10= Kompilacija | data10 = {{{Kompilovao|}}} | header11= {{#if:{{{Recenzije|}}}|Recenzije}} | data12 = {{#if:{{{Recenzije|}}}|<div style="text-align:left;padding-left:1em;">{{{Recenzije|}}}</div> }} | header13= {{#if:{{{Album_prije|}}}{{{Album_poslije|}}}|{{{Izvođač/ica|}}}&#32;— kronologija}} | data14 = {{#if:{{{Album_prije|}}}{{{Album_poslije|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width:33%; padding:.2em .1em .2em 0" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Album_prije|}}}</span><br />{{{godina0}}} {{!}} style="width:33%; padding:.2em .1em" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Name|{{{Ime|{{{Naziv}}}}}}}}}</span><br />{{{godina}}} {{!}} style="width:33%; padding:.2em 0 .2em .1em" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Album_poslije|}}}</span><br />{{{godina2}}} {{!}}} }} | header16 = {{#if:{{{extra slika1|}}}|Alternativni omot}} | data17 = {{#if:{{{extra slika1|}}}|[[Datoteka:{{{extra slika1|}}}|220px|{{{extra slika1 lower|{{{extra slika1 upper|Alternativni omot}}}}}}]]}} | header18 = {{#if:{{{extra slika2|}}}|Alternativni omot}} | data19 = {{#if:{{{extra slika2|}}}|[[Datoteka:{{{extra slika2|}}}|220px|{{{extra slika1 lower|{{{extra slika1 upper|Alternativni omot}}}}}}]]}} | below = {{#if:{{{Misc|{{{Razno|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{{Misc}}} {{!}}} }} }}<noinclude> <div style="width:400px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;"> <pre> {{Album | Name = | Type = | Longtype = | Izvođač/ica = | image = | Veličina_slike = | Caption = | Datum = | Snimanje = | Žanr = | Trajanje = | Jezik = | Izdavač = | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = | Ime_albuma = | Album_poslije = | godina0 = | godina = | godina2 = | Misc = }} </pre></div> == Upotreba == === Type === Ovo polje se odnosi na vrstu albuma. Treba upisati jednu od ponuđenih vrsta iz sledeće tabele: <table class="wikitable"> <th>Treba upisati</th>{{#if:{{{color|}}}| <th>{{{color}}}</th>}}{{#if:{{{link|}}}| <th>{{{link}}}</th>}} <th>Dobijeni izgled</th> </tr> <tr> <td>studio</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|studio}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|studio}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|studio}}">{{Infobox Album/link|studio}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>demo</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|demo}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|demo}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|demo}}">{{Infobox Album/link|demo}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>ep</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|ep}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|ep}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|ep}}">{{Infobox Album/link|ep}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>live</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|live}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|live}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|live}}">{{Infobox Album/link|live}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>greatest</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|greatest}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|greatest}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|greatest}}">{{Infobox Album/link|greatest}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>remix</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|remix}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|remix}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|remix}}">{{Infobox Album/link|remix}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>box</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|box}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|box}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|box}}">{{Infobox Album/link|box}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>compilation</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|compilation}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|compilation}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|compilation}}">{{Infobox Album/link|compilation}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>cover</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|cover}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|cover}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|cover}}">{{Infobox Album/link|cover}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>tribute</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|tribute}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|tribute}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|tribute}}">{{Infobox Album/link|tribute}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|video}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|video}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|video}}">{{Infobox Album/link|video}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|dvd}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|dvd}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|dvd}}">{{Infobox Album/link|dvd}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>soundtrack</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|soundtrack}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|soundtrack}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|soundtrack}}">{{Infobox Album/link|soundtrack}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>television</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|television}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|television}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|television}}">{{Infobox Album/link|television}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|film}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|film}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|film}}">{{Infobox Album/link|film}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td></td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|}}">{{Infobox Album/link|}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> </table> [[Kategorija:Muzičke infokutije]] </noinclude> 1q3cfgprt527g0q30rfd2zyamgpnt45 41262673 41262672 2022-08-23T02:31:25Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41262672 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Infobox vcard | bodyclass = vevent | aboveclass = summary | abovestyle = background-color:{{Template:Infobox Album/color|{{{Type|}}}}} | above = ''{{{Name|{{{Ime|{{{Naziv}}}}}}}}}'' | image = {{#if:{{{Cover|{{{Omot|{{{omot|{{{image}}}}}}}}}}}}|[[Datoteka:{{{Cover|{{{Omot|{{{omot|{{{image}}}}}}}}}}}}|frameless|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{Caption|{{{opis|{{{legenda|}}}}}}}}} | headerstyle = background-color:{{Template:Infobox Album/color|{{{Type|}}}}} | headerclass = description | rowclass1= description | header1 = '''{{Template:Infobox Album/link|{{{Type}}}}} {{#if:{{{Longtype|}}}| {{{Longtype}}}}} {{#if:{{{Izvođač/ica|}}}| — {{{Izvođač/ica}}}}}''' | rowclass2= | header2= | label3 = {{nowrap|Datum izdanja}} | data3 = {{{Released|{{{Datum|}}}}}} | label4 = Snimanje | data4 = {{{Recorded|{{{Snimanje|}}}}}} | label5 = [[Muzički žanr|Žanr]] | data5 = {{{Genre|{{{Žanr|}}}}}} | label6 = Trajanje | data6 = {{{Length|{{{Trajanje|}}}}}} | label7 = Jezici | data7 = {{{Jezik|}}} | label8 = [[Record label|Izdavač]] | data8 = {{{Label|{{{Izdavač|}}}}}} | label9 = [[Muzički producent|Produkcija]] | data9 = {{{Producent|}}} | label10= Kompilacija | data10 = {{{Kompilovao|}}} | header11= {{#if:{{{Recenzije|}}}|Recenzije}} | data12 = {{#if:{{{Recenzije|}}}|<div style="text-align:left;padding-left:1em;">{{{Recenzije|}}}</div> }} | header13= {{#if:{{{Album_prije|}}}{{{Album_poslije|}}}|{{{Izvođač/ica|}}}&#32;— kronologija}} | data14 = {{#if:{{{Album_prije|}}}{{{Album_poslije|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width:33%; padding:.2em .1em .2em 0" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Album_prije|}}}</span><br />{{{godina0}}} {{!}} style="width:33%; padding:.2em .1em" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Name|{{{Ime|{{{Naziv}}}}}}}}}</span><br />{{{godina}}} {{!}} style="width:33%; padding:.2em 0 .2em .1em" {{!}} <span style="font-style:italic">{{{Album_poslije|}}}</span><br />{{{godina2}}} {{!}}} }} | header16 = {{#if:{{{extra slika1|}}}|Alternativni omot}} | data17 = {{#if:{{{extra slika1|}}}|[[Datoteka:{{{extra slika1|}}}|220px|{{{extra slika1 lower|{{{extra slika1 upper|Alternativni omot}}}}}}]]}} | header18 = {{#if:{{{extra slika2|}}}|Alternativni omot}} | data19 = {{#if:{{{extra slika2|}}}|[[Datoteka:{{{extra slika2|}}}|220px|{{{extra slika1 lower|{{{extra slika1 upper|Alternativni omot}}}}}}]]}} | below = {{#if:{{{Misc|{{{Razno|}}}}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{{Misc}}} {{!}}} }} }}<noinclude> <div style="width:400px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;"> <pre> {{Album | Name = | Type = | Longtype = | Izvođač/ica = | image = | Veličina_slike = | Caption = | Datum = | Snimanje = | Žanr = | Trajanje = | Jezik = | Izdavač = | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = | Ime_albuma = | Album_poslije = | godina0 = | godina = | godina2 = | Misc = }} </pre></div> == Upotreba == === Type === Ovo polje se odnosi na vrstu albuma. Treba upisati jednu od ponuđenih vrsta iz sledeće tabele: <table class="wikitable"> <th>Treba upisati</th>{{#if:{{{color|}}}| <th>{{{color}}}</th>}}{{#if:{{{link|}}}| <th>{{{link}}}</th>}} <th>Dobijeni izgled</th> </tr> <tr> <td>studio</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|studio}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|studio}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|studio}}">{{Infobox Album/link|studio}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>demo</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|demo}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|demo}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|demo}}">{{Infobox Album/link|demo}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>ep</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|ep}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|ep}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|ep}}">{{Infobox Album/link|ep}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>live</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|live}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|live}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|live}}">{{Infobox Album/link|live}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>greatest</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|greatest}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|greatest}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|greatest}}">{{Infobox Album/link|greatest}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>remix</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|remix}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|remix}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|remix}}">{{Infobox Album/link|remix}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>box</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|box}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|box}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|box}}">{{Infobox Album/link|box}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>compilation</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|compilation}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|compilation}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|compilation}}">{{Infobox Album/link|compilation}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>cover</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|cover}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|cover}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|cover}}">{{Infobox Album/link|cover}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>tribute</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|tribute}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|tribute}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|tribute}}">{{Infobox Album/link|tribute}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|video}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|video}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|video}}">{{Infobox Album/link|video}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|dvd}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|dvd}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|dvd}}">{{Infobox Album/link|dvd}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>soundtrack</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|soundtrack}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|soundtrack}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|soundtrack}}">{{Infobox Album/link|soundtrack}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>television</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|television}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|television}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|television}}">{{Infobox Album/link|television}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td>film</td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|film}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|film}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|film}}">{{Infobox Album/link|film}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> <tr> <td></td>{{#if:{{{color|}}}| <td>{{Infobox Album/color|}}</td>}}{{#if:{{{link|}}}| <td>{{Infobox Album/link|}}</td>}} <td style="padding:0"><table class="infobox" style="border:0;margin:0;width:20em"><tr><th style="border:0;padding:0;background:{{Infobox Album/color|}}">{{Infobox Album/link|}} - ''ime umetnika''</th></tr></table></td> </tr> </table> [[Kategorija:Muzičke infokutije]] </noinclude> l3m3d636wh7pg9o5qlpe83tizgq0o9d Albert Einstein 0 2560 41262714 41261189 2022-08-23T04:44:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Albert Einstein | slika = Albert Einstein 1947.jpg | slika_širina = 220px | naslov = Slikao Oren J. Turner (1947.) | datum_rođenja = [[14. ožujka]] [[1879]]. | mjesto_rođenja = {{flagicon|NJEM}} [[Ulm]], [[Njemačka]]<br><small>(tada {{flag|Njemačko Carstvo}})</small> | datum_smrti = [[18. travnja]], [[1955]]. | mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Princeton, New Jersey|Princeton]], [[New Jersey|NJ]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]]}} | prebivalište = | državljanstvo = {{flagicon|Njemačka}} [[nemačka|njemačko]] <small>(1879.–96., 1914.–33.)</small></br>{{flagicon|Švicarska}} [[švajcarska|švicarsko]] <small>(1901.–55.)</small></br>{{flagicon|SAD}} [[sjedinjene Američke Države|američko]] <small>(1940.–55.)</small> | narodnost = | etnicitet = [[Jevreji|Židov]] | polje = [[fizika]] | radna_institucija = [[Švajcarska|Švicarski]] [[patentni ured]] [[Bern|(Berne)]]</br>[[Sveučilište u Zürichu]]</br> [[Sveučilište Charles u Pragu]]</br>[[Pruska akademija znanosti]]</br> [[Institut Kaiser Wilhelm]]</br>[[Sveučilište u Leidenu]]</br>[[Institut za napredna istraživanja]] | alma_mater = [[ETH Zürich]] | doktorski_mentor = [[Alfred Kleiner]] | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Opća teorija relativnosti]]</br>[[Posebna teorija relativnosti|Specijalna teorija relativnosti]]</br>[[Brownovo gibanje]]</br>[[Fotoelektrični efekt]]</br>[[Ekvivalencija mase i energije]]</br>[[Einsteinove jednadžbe polja]]</br>[[klasične teorije ujedinjenja polja|Teorija ujedinjenog polja]]</br> [[Bose-Einsteinova statistika]]</br> [[EPR paradoks]]<br />[[Bose-Einsteinov kondenzat]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]]<br />(1921.)</br>[[Copley medalja]]<br />(1925.)</br>[[Max Planck medalja]]<br />(1929.) | religija = | fusnote = }} '''Albert Einstein''' ( {{audio|De-Albert Einstein-Pronuciation.ogg|njemački izgovor}} )([[Ulm]], [[14. 3.|14. ožujka]] [[1879|1879.]] - [[Princeton]], [[18. 4.|18. travnja]] [[1955|1955.]]) bio je teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u povijesti svijeta.<ref>{{cite news | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/541840.stm | title=Einstein najveći | publisher=BBC | date=29. 11. 1999}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 | title=Einstein najbolji fizičar | publisher=Institute Of Physics | accessdate=28. 9. 2006 | archivedate=2008-12-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081205064809/http://www.cerncourier.com/main/article/40/1/10 | deadurl=yes }}</ref> Rođen je u [[14. 3.|14. ožujka]] [[1879|1879.]] godine u [[Ulm]]u, u [[Nemačka|Njemačkoj]], a preminuo je [[18. 4.|18. travnja]] [[1955|1955.]] godine u [[Princeton]]u u [[New Jersey]]ju, u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Albert Einstein formulirao je [[posebna teorija relativnosti|posebnu]] i [[opća teorija relativnosti|opću teoriju relativnosti]] kojima je uveo revoluciju u modernu fiziku. Pored toga, doprinio je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]] (posebno po ekvivalenciji mase i energije ''E=mc<sup>2</sup>''), [[Nobelova nagrada za fiziku]] mu je dodijeljena [[1921|1921.]] godine za objašnjenje [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnog efekta]] (rada objavljenog [[1905|1905.]] u ''Anno Mirabile'' ili ''„Godini čuda“'') kao i za doprinos razvoju teorijske fizike. U narodu, ime „Einstein“ je sinonim za čovjeka visoke inteligencije ili za genija. Predmet njegovih istraživanja bile su [[kapilarne sile]], [[posebna teorija relativnosti]] (kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), [[opća teorija relativnosti]], [[kosmologija|kozmologija]], [[statistička mehanika]], [[Brownovo gibanje]], [[kritična opalescencija]], vjerojatnost elektronskih prijelaza u atomu, problemi probabilističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svjetlosti pri maloj gustoći zračenja, [[fotoelektrični efekt]], [[fotoluminiscencija]], [[fotoionizacija]], [[Voltin efekt]], stimulirana emisija zračenja, [[Teorija polja|ujedinjene teorije polja]], unifikacija bazičnih fizikalnih koncepata preko njihove geometrizacije itd. == Životopis == === Djetinjstvo i srednjoškolsko doba === {{Dvostruka slika|left|Hermann einstein.jpg|177|Pauline Koch edit.jpg|180|<center>[[Hermann Einstein]]<br /><small>Albertov otac</small></center>|<center>[[Pauline Koch]]<br /><small>Albertova majka</small></center>}} Albert Einstein je rođen [[14. 3.|14. ožujka]] [[1879|1879.]] godine, otprilike u 11:30 sati, u židovskoj obitelji, nastanjenoj u gradu [[Ulm]] u pokrajini [[Württemberg]], što je oko 100 km istočno od [[Stuttgart]]a. Njegov otac bio je [[Hermann Einstein]], po zanimanju trgovac, koji se kasnije bavio [[elektrokemija|elektrokemijskim]] poslovima, a majka mu je bila [[Pauline Koch|Paulina Einstein]], djevojačko Koch. Oni su se vjenčali u [[Stuttgart-Bad Cannstatt]]u. Po Albertovom rođenju, njegova majka navodno je bila preplašena, jer je mislila da je glava njenog novorođenčeta previše velika i da je loše oblikovana. Pošto je veličina njegove glave, čini se, bila manje vrijedna pažnje kako je on bivao stariji (što je očigledno sa svih fotografija na kojima se vidi da mu je glava bila proporcionalna veličini tijela u svim periodima života), ovu njegovu ''"osobinu"'' na dalje su tretirali kao neku vrstu [[mekrocefalizacija|benigne makrocefalnosti]] odnosno smatrali su da proporcije njegove glave nisu ni u kakvoj vezi sa nekom eventualnom bolešću, niti da imaju bilo kakvog utjecaja na njegove kognitivne sposobnosti. [[Datoteka:Albert_Einstein_at_the_age_of_three_(1882).jpg|thumb|220px|Albert Einstein kao dijete, ovo je ujedno i najstarija postojeća slika Alberta Einsteina.]] Još jedan, poznatiji, aspekt Einsteinovog djetinjstva predstavlja činjenica da je on progovorio kasnije nego većina prosječne djece. Einstein je sam tvrdio da nije progovorio prije svoje treće godine i da je i tada to nevoljko radio sve do uzrasta od devet godina. Zbog ovog Einsteinovog zakasnjelog razvoja govornih sposobnosti i njegove kasnije dječačke sklonosti da izbjegava svaku temu u školi koja mu je dosadna, a da se intenzivno koncentrira samo na ono što ga interesira, neki od njegovih poznavalaca iz tog vremena, kao na primjer jedna obiteljska kućna pomoćnica, sugerirali su čak da je on možda retardiran. Ovo posljednje zapažanje nije, međutim, bilo i jedino u Einsteinovom životu koje je išlo za tim da mu se prikače nekakvi kontroverzni epiteti ili da se etiketira nekom ''"patološkom naljepnicom"''. Pošto se nitko od članova Albertove obitelji nije strogo pridržavao židovskih vjerskih običaja, i za njega je bilo dozvoljeno da pohađa katoličku osnovnu školu. Iako mu se u početku nisu baš sviđale sve lekcije koje je čuo u toj školi, a nerijetko ih je i propuštao, on je kasnije, na primjer, često nalazio veliko zadovoljstvo i utjehu u [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartovim]] [[violina|violinskim]] [[sonata]]ma. Kada je Einsteinu bilo pet godina, njegov mu je otac pokazao mali džepni [[kompas]] i Einstein je tada shvatio da nešto u "praznom" prostoru djeluje na magnetnu iglu kompasa, da bi kasnije ovaj doživljaj opisao kao najveći događaj njegovog života. On je, zabave radi, pravio modele i mehaničke spravice pokazujući tako od malena velike tehničke i matematičke sposobnosti. Počevši od [[1889|1889.]] godine, student medicine po imenu [[Max Talmud]] (kasnije Talmey), koji je četvrtkom navečer posjećivao Einsteinove u periodu od šest godina,<ref name=HarvChemAE>Dudley Herschbach, "Einstein as a Student," Odjel za kemiju i biokemiju, Sveučilište Harvard, Cambridge, MA, SAD, str. 3, web: [http://www.chem.harvard.edu/herschbach/Einstein_Student.pdf HarvardChem-Einstein-PDF]: O Talmudovim šestogodišnjim posjetama četvrtkom.</ref> upoznaje Einsteina sa ključnim znanstvenim i filozofskim tekstovima, uključujući [[Immanuel Kant|Kantovu]] ''[[Kritika čistog uma|Kritiku čistog uma]]''. Dvojica njegovih ujaka na dalje će ''"hraniti"'' ovu njegovu intelektualnu radoznalost, tijekom njegovog kasnijeg djetinjstva i perioda rane adolescencije, nabavljajući mu ili mu preporučavajući za čitanje knjige iz oblasti [[nauka|znanosti]], [[matematika|matematike]] i [[filozofija|filozofije]]. Einstein je pohađao Gimnaziju Luitpold, gdje je stekao relativno napredno i, za to vrijeme, moderno obrazovanje. S učenjem matematike započeo je negdje oko dvanaeste godine ([[1891|1891.]]), učeći samostalno iz školskih udžbenika [[Euklid]]ovu geometriju u ravnini, a [[infinitezimalni račun]] počeo je izučavati četiri godine kasnije. Einstein je shvatio kolika je moć aksiomatskog, [[dedukcija|deduktivnog]], razmišljanja proučavajući Euklidove ''[[Elementi (Euklid)|Elemente]]'', koje je on nazivao ''"svetom geometrijskom knjižicom"''<ref name=HarvChemAE/>. Dok je bio u gimnaziji, Einstein se često sukobljavao sa školskim autoritetima i vrijeđao upravu, vjerujući da je duh učenja i kreativnog razmišljanja izgubljen uslijed nastojanja na čistoj memorizaciji gradiva. [[Datoteka:Albert Einstein as a child.jpg|thumb|left|220px|Einstein u dobi od 14 godina, fotografiran malo prije odlaska obitelji Einstein u [[Italija|Italiju]].]] Godine 1894., nakon propasti elektrokemijskih poslova njegovog oca Hermanna, Albert se seli iz [[Minhen|Münchena]] u [[Pavia|Paviju]], talijanski grad blizu [[Milano|Milana]]. Einsteinov prvi znanstveni rad, pod nazivom ''"Istraživanje stanja etera u magnetskom polju"'', bio je ujedno tada napisan i za jednog od njegovih ujaka. Albert je ostao u [[Minhen|Münchenu]] želeći završiti školu, ali je završio samo jedan semestar, prije nego što je napustio gimnaziju u proljeće [[1895|1895.]], da bi se pridružio svojoj obitelji u Paviji. On napušta školu godinu i pol dana prije završnih ispita, ne govoreći o tome ništa svojim roditeljima, uvjeravajući školsku upravu da mu dozvole odlazak uz pomoć lijekarskog uvjerenja dobivenog od jednog prijateljski nastrojenog liječnika. Ali to je ujedno značilo i da neće dobiti svjedodžbu o završenoj srednjoj školi. Te godine, u uzrastu od 16 godina, on stvara misaoni eksperiment poznat kao ''[[Einsteinovo ogledalo]]''. Zureći u ogledalo, on je pokušavao dokučiti što bi se dogodilo sa njegovom slikom u zrcalu ako bi se on počeo kretati brzinom svjetlosti. Njegov zaključak, da je [[brzina svjetlosti]] neovisna o brzini promatrača (brzine njenog izvora), koji je, između ostalog, bio potaknut i ovim razmišljanjem, kasnije će postati jedan od dva postulata specijalne relativnosti. Mada je pokazao odličan uspjeh na matematičkom i znanstvenom dijelu prijemnog ispita za upis na Savezni politehnički institut u [[Zürich]]u, današnji [[ETH Zürich]], njegov neuspjeh u dijelu ispita iz slobodnih vještina osujetio je ove njegove planove. Njegova ga obitelj tada šalje u [[Arau]], u [[Švajcarska|Švicarskoj]], da završi srednju školu. Tada postaje jasno da on neće biti inženjer elektrotehnike, kao što se njegov otac dotada nadao. Tamo, on sluša povremena predavanja iz [[James Clerk Maxwell|Maxwellove]] [[Elektromangetski valovi|elektromagnetne teorije]] i konačno prima svoju diplomu u rujnu [[1896|1896.]] godine. U to vrijeme on stanuje u obitelji profesora Josta Wintelera gdje se zaljubljuje u Sofiju Winteler, kćerku profesora Wintelera. Einsteinova sestra [[Maja Einstein|Maja]], koja je vjerojatno bila njemu najbliža osoba u to vrijeme, kasnije će se udati za Wintelerovog sina Paula, a Einsteinov prijatelj [[Michele Besso]] oženit će Wintelerovu drugu kćerku, Annu. Einstein se u listopadu upisuje na Savezni politehnički institut i prelazi u Zürich, dok Sofia odlazi u [[Olsberg]] gdje je čeka posao učiteljice. Iste godine on obnavlja svoje njemačko državljanstvo. U jesen [[1896|1896.]], Srpkinja [[Mileva Marić]] započinje svoje studije medicine u Zürichu, da bi se već poslije prvog semestra prebacila na Savezni politehnički institut gdje, kao jedina žena upisana te godine, studira na istom smjeru kao i Albert. Milevino druženje s Albertom razvit će se u pravu ljubavnu romansu tijekom sljedećih par godina, unatoč negodovanju Albertove majke kojoj je smetalo to što je ona previše stara za njega, što nije Židovka i što ima fizičku manu (jedna noga bila joj je nešto kraća od druge).<ref>{{cite web |title= Einsteinova supruga | url=http://www.pbs.org/opb/einsteinswife/| accessdate=8. listopada 2006. }}</ref> Godine [[1900|1900.]], Einstein je stekao diplomu Saveznog politehničkog instituta koja mu je omogućavala da se bavi nastavnim radom. Iste godine on prijavljuje za objavljivanje svoj prvi rad o kapilarnim silama, pod naslovom ''"Rezultati promatranja kapilarnih pojava"'' (''"Folgerungen aus den Capillaritätserscheinungen"''). U ovom svom radu, on pokušava ujediniti različite zakone fizike, dakle čini pokušaj u onome što će bez prekida nastojati tijekom cijelog svog života. Preko svoga prijatelja, inženjera Michelea Bessoa, Einstein će se upoznati sa djelom [[Ernst Mach|Ernsta Macha]], kojeg će kasnije nazivati ''"najboljom rezonatorskom kutijom Europe"'' za fizikalne ideje. Tijekom tog vremena, Einstein razmjenjuje i dijeli svoje znanstvene zanimacije sa grupom bliskih prijatelja, uključujući Bessoa i Milenu. Oni tada sami sebe nazivaju ''"Olimpija Akademijom"''. Einstein i Milena dobivaju u to vrijeme izvanbračnu kćerku, Lieserl Einstein, rođenu u siječnju [[1902|1902.]] Sudbina ovoga djeteta do danas je nepoznata. Neki vjeruju da je ona umrla odmah po rođenju, dok drugi vjeruju da su je roditelji dali na usvajanje. === Zaposlenje i doktorat === Einstein poslije diplomiranja nije mogao odmah naći nastavničko zaposlenje, ponajviše zato što je kao mladić svojom drskošću očigledno iritirao većinu svojih profesora. Otac prijatelja iz razreda mu je pomogao da se domogne zaposlenja kao pomoćni tehnički ispitivač u Švicarskom patentnom birou{{#tag:ref|Službenog naziva "Federalni ured za intelektualne posjede", u to rijeme, a danas Švicarski federalni institut za intelektualne posjede.<ref>{{cite web | title=Švicarski federalni institut za intelektualne posjede | url=http://www.ipi.ch/E/institut/i1.shtm | 3= | access-date=2007-04-17 | archivedate=2007-09-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928123827/http://www.ipi.ch/E/institut/i1.shtm | deadurl=yes }}</ref> Vidi i {{cite web | title=FAQ o Einsteinu na Institutu | url=http://www.ipi.ch/E/institut/i1094.shtm | 3= | access-date=2007-04-17 | archivedate=2007-09-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928123835/http://www.ipi.ch/E/institut/i1094.shtm | deadurl=yes }}|group=nb}} [[1902|1902.]] godine. Tu je Einstein procjenjivao vrijednost patenata raznih pronalazača, koji su se prijavljivali u ovaj biro, kao i mogućnosti primjene tih patenata u tehničkim uređajima, radio je dakle posao koji je ipak zahtijevao poznavanje njegove struke - fizike. Posebno je bio zadužen za ocjenjivanje patenata koji su u nekoj vezi sa elektromagnetnim uređajima.<ref>[[Peter Galison]], "Einstein's Clocks: The Question of Time" ''Critical Inquiry'' 26, br. 2 (zima 2000): 355–389, str 368.</ref> On je ovdje morao naučiti kako raspoznati suštinu primjene patenta usprkos, ponekad, veoma šturom opisu, a i njegov direktor poučio ga je kako da „samog sebe izrazi korektno“. Dok je ocjenjivao praktičnost njihovog rada on je povremeno i ispravljao greške u njihovim dizajnima. [[Datoteka:Mileva Maric.jpg|thumb|210px|Einsteinova prva supruga, srpska matematičarka [[Mileva Marić]].]] Einstein je [[6. 1.|6. siječnja]] [[1903|1903.]] oženio [[Mileva Marić|Milevu Marić]]. Einsteinova ženidba s Marićevom, koja je bila matematičarka, predstavljala je u isto vrijeme i osobno, ali i intelektualno partnerstvo i vezu. Einstein je za Milevu govorio: {{citat|Ona je stvorenje jednako meni samom i koje je jednako neovisno i jako kao što sam i ja.}} [[Ronald W. Clark]], Einsteinov biograf, tvrdi da distanca koja je postojala u Einsteinovom braku sa Milevom, za njega bila prijeko potrebna, jer da bi upotpunio svoj rad on je morao postići neku vrstu intelektualne izolacije. [[Abram Joffe]], sovjetski fizičar koji je poznavao Einsteina, u jednoj osmrtnici piše o njemu ''“Autor radova iz [[1905|1905.]] bio je... birokrat u Patentnom birou u [[Bern]]u, Einstein-Marić”'', i ovo je nedavno bilo uzeto kao dokaz suradničke strane njihove veze. Međutim, prema Albertu A. Martínezu iz Centra za studije Sveučilišta Einstein u [[Boston]]u, Joffe je jedino time pripisao autorstvo Einsteinu, jer, kako on misli, bio je to uvriježeni švicarski običaj da se dodaje ženino prezime iza muževljevog imena.<ref>{{cite web | title= O Milevi Marić (travanj 2004.) - Physics World - PhysicsWeb| url= http://physicsweb.org/articles/world/17/4/2 | }}</ref> Ipak, razmjeri Milevinog utjecaja na Einsteinovo djelo još uvijek su kontroverzno i diskutabilno pitanje. Godine [[1903|1903.]], Einsteinovo zaposlenje u Švicarskom patentnom birou postalo je stalno, mada ga je unapređenje mimoišlo sve dok ''“se u potpunosti ne usavrši za strojarsku tehnologiju”''.<ref>[[Peter Galison]], "Einstein's Clocks: The Question of Time" ''Critical Inquiry'' 26, br. 2 (zima 2000.): 355–389, str. 370.</ref> On svoj doktorat stiče pod mentorstvom Alfreda Kleinera na Sveučilištu u [[Zürich]]u, nakon prijavljivanja svoje doktorske teze pod nazivom ''"Jedno novo određivanje molekularnih dimenzija"'' (''"Eeine neue Bestimmung der Moleküldimensionen"'') iz [[1905|1905.]] godine. ==== 1905. - "čudesna godina" (''Anus Mirabilis'') ==== Tijekom [[1905|1905.]] godine, u svoje slobodno vrijeme, Einstein je napisao četiri članka koja su poslužila u osnivanju moderne fizike, bez mnogo znanstvene literature na koju bi se mogao pozvati, ili mnogo kolega znanstvenika sa kojima bi o tome mogao prodiskutirati. Većina fizičara se slaže da su tri od ova četiri članaka (oni o [[Brownovo gibanje|Brownovom gibanju]], [[fotoelektrični efekt|fotoelektričnom efektu]] i [[Posebna teorija relativnosti|posebnoj relativnosti]]) zasluživali da budu nagrađeni [[Nobelova nagrada|Nobelovom nagradom]]. Ali samo rad o fotoelektričnom efektu bio je spomenut od strane Nobelovog komiteta prilikom dodeljivanja nagrade, jer je u to vreme samo iza njega stajalo mnogo neospornih, eksperimentalnih, dokaza, dok je za druge Einsteinove radove Nobelov komitet izrazio mišljenje da bi oni trebali biti potvrđeni u budućnosti. Netko bi mogao smatrati ironičnim što je nagrada dodeljena za fotoelektrični efekt, ne samo zato što je Einstein najviše poznat po [[teorija relativnosti|teoriji relativnosti]], nego i zato što je fotoefekt kvantni fenomen, a Einstein je, zbog nečega, kasnije postao razočaran putem kojeg [[kvantna teorija]] zauzela u svojem daljnjem razvoju. Einstein je ove znanstvene radove objavio u časopisu ''[[Annalen der Physik]]''. Uobičajeno je da se oni danas nazivaju znansvteni radovi'' Annus Mirabilis'' (od latinske fraze ''Annus mirabilis'' što na latinskom znači ''“Godina čuda”''). Međunarodna unija za čistu i primenjenu fiziku (IUPAP) obilježila je 100. godinu od objavljivanja njegovih opsežnih radova [[1905|1905.]] kao ''Svjetsku godinu fizike 2005.'' (''World Year of Physics 2005''). [[Datoteka:EinsteinZeemanEhrenfest.jpg|thumb|350px|Einstein sa [[Pieter Zeeman|Pieterom Zeemanom]] i [[Paul Ehrenfest|Paulom Ehrenfestom]] u [[Amsterdam]]u oko [[1920|1920.]]]] Prvi rad, nazvan ''"O jednom heurističkom gledanju na proizvodnju i transformaciju svjetlosti''" (''"Über einen die Erzeugung und Verwandlung des Lichtes betreffenden heuristischen Gesichtspunkt"'') bio je posebno citiran u priopćenju povodom dodjele Nobelove nagrade. U ovom radu, Einstein proširuje [[Max Planck|Planckovu]] [[Kvant|hipotezu]] (<math>E = h\nu</math>) o diskretnim djelićima energije, na svoju vlastitu hipotezu da se elektromagnetska energija (svjetlost) takođe emitira iz materije ili apsorbira u diskretnim djelićima, [[kvant]]ima, čiji je iznos <math>h \nu</math> (gdjе је <math>h</math> [[Planckova konstanta]], a <math>\nu</math> je [[frekvencija svjetlosti]]) predlažući tako novi zakon: :<math>E_{\mathrm{max}} = h\nu - P\,</math> kao objašnjenje fotoelektričnog efekta, jednako kao i svojstava drugih pojava [[fotoluminiscencija|fotoluminiscencije]] i [[fotoionizacija|fotoionizacije]]. U kasnijim radovima, Einstein koristi ovaj zakon da opiše [[Voltin efekt]] ([[1906|1906.]]), nastanak sekundarnih katodnih zraka ([[1909|1909.]]) i visokofrekventnu granicu [[zakočno zračenje|zakočnog zračenja]] ([[1911|1911.]]). Ključni Einsteinov doprinos je u njegovom tvrđenju da je [[kvantizacija]] energije uopće, suštinsko svojstvo svjetlosti, a ne samo, kao što je [[Max Planck]] vjerovao, neka vrsta ograničenja u interakciji između svjetlosti i materije. Jedan drugi, često previđani, doprinos ovoga rada predstavlja Einsteinova izvanredna procjena (<math>6.17</math> <math>\times</math> <math>10^{23}</math>) [[Avogadrov broj|Avogadrove konstante]] (<math>6.02</math> <math>\times</math> <math>10^{23}</math>). Međutim, kako Einstein u ovom radu ''„nije“'' predložio da je svjetlost sastavljena od čestica, koncept svjetlosti kao snopa ''„[[foton]]a“'' neće ni biti predložen sve do [[1909|1909.]] {{Dvostruka slika|left|Lorentz 2.jpg|160|JH Poincare.jpg|163|[[Hendrik Antoon Lorentz]], nizozemski fizičar i Nobelovac. Lorentz je svojim [[Lorentzove transformacije|transformacijama]], kao i uvođenjem [[Lorentzov faktor|faktora γ]], uvelike doprinio na području teorije relativnosti.|[[Henri Poincaré|Jules Henri Poincaré]], slavni francuski matematičar i teoretski fizičar. Iako je najpoznatiji po svojim radovima na matematici i [[teorija kaosa|teoriji kaosa]], Poincaré je začajan i po tome što je par tjedana prije Einsteina objavio jednadžbe relativnosti. Unatoč različitosti od Einsteinovih, ove jednadžbe su u ono vrijeme bile važa tema povjesničara znanosti.}} Njegov drugi članak iz 1905., pod nazivom ''"O kretanju — potrebnom od strane Molekularne kinetičke teorije topline — malih čestica suspendiranih u nepokretnom fluidu"'' (''"Über die von der molekularkinetischen Theorie der Wärme geforderte Bewegung von in ruhenden Flüssigkeiten suspendierten Teilchen"''), pokriva njegovu studiju Brownovog gibanja i osigurava emprijske dokaze za postojanje [[atom]]a. Prije pojave ovog članka, atom je bio prihvaćen kao koristan koncept, ali fizičari i kemičari su se vatreno raspravljali jesu li atomi realni entiteti ili nisu. Einsteinovo statističko razmatranje ponašanja atoma dalo je eksperimentatorima način da broje atome gledajući kroz obični mikroskop. [[Wilhelm Ostwald]], jedan od vođa anti-atomske škole, kasnije se povjerio [[Arnold Sommerfeld|Arnoldu Sommerfeldu]] da se njegova sumnja u atome preobratila u vjerovanje zahvaljujući Einsteinovom potpunom objašnjenju Brownovog gibanja.<ref>Smoluchowski je radio na Brownovom gibanju istovremeno kad i Einstein. On je [[1906|1906.]] objavio istu formulu kao i Einstein (izvedenu na drugi način), jedino što je pogrešio je činioc. Vidjeti: {{cite web | title =Članak Paula Langevina iz [[1908|1908.]] - „О teoriji Brownovog gibanja“ | url=http://www.physik.uni-augsburg.de/theo1/hanggi/History/Langevin1908.pdf| }} za detalje.</ref> Brownovo gibanje bilo je također objašnjeno i od strane [[Louis Bachelier|Louisa Bacheliera]] [[1900|1900.]] godine. Einsteinov treći rad iz ove godine, ''"O elektrodinamici pokretnih tijela"'' (''"Zur Elektrodynamik bewegter Körper"''), bio je objavljen u lipnju 1905. Ovaj rad predstavlja uvod u [[posebna teorija relativnosti|posebnu teoriju relativnosti]], kao teoriju [[vrijeme (fizika)|vremena]], [[prostor]]a, [[masa|mase]] i [[energija|energije]], koja je u suglasnosti sa [[teorija elektromagnetizma|teorijom elektromagnetizma]], ali ne opisuje pojavu gravitacije. Dok je razvijao ovaj svoj članak, Einstein je o njemu pisao [[Mileva Marić|Milevi]] kao o ''„našem radu o relativnom kretanju“'', i ovo je navelo neke da pretpostave da je i Mileva imala svoju ulogu u stvaranju ovog čuvenog znanstvenog rada. Nekolicina povjesničara znanosti vjeruje da su i Einstein i njegova žena oboje bili upoznati s time da je čuveni francuski matematičar i fizičar [[Henri Poincaré]] bio već objavio relativističke jednadžbe, par tjedana prije nego što je Einstein prijavio svoj rad za objavljivanje. Ali, mnogi vjeruju da je njihov rad neovisan i da se razlikuje od Poincaréovog rada u mnogo prelomnih trenutaka, naime, u pogledu „[[Eter (fizika)|Etera]]“, Einstein negira postojanje etera, dok ga Poincaré smatra suvišnim. Slično tome, još uvijek je diskutabilno je li je on znao za rad [[Hendrik Antoon Lorentz|Hendrika Antoona Lorentza]] iz [[1904|1904.]], koji sadrži u sebi veći dio jednadžbi ove teorije i na koga se Poincaré poziva u svom radu. Većina povjesničara, međutim, vjeruje da se ajnštajnovska relativnost razlikuje na mnogo ključnih načina od drugih teorija relativnosti koje su kružile u to vrijeme, i da mnoga pitanja u vezi sa prioritetom ovog otkrića izrastaju iz obmanjive slike Einsteina kao genija koji je radio u potpunoj izolaciji.<ref>Vidjeti: Helge Kragh, "Einstein's Relativity, and Others'" u djelu ''Quantum Generations: A History of Physics in the Twentieth Century'' (Princeton, NJ: Princeton University Press, 1999): 87-104. O Einsteinvom nedostatku potpune izoliranosti i o razlikama između njegovih i Poincaréovih teorija relativnosti, vidjeti [[Peter Galison]], ''Einstein's clocks, Poincarés maps: empires of time'' (New York: W.W. Norton, 2003).</ref> Mada je sigurno da je Einstein diskutirao o fizici sa Milevom, ne postoje solidni dokazi o tome da je ona učinila neki značajan doprinos njegovom radu. U četvrtom radu, ''"Ovisi li inercija tijela o njegovom energetskom sadržaju?"'' (''"Ist die Trägheit eines Körpers von seinem Energieinhalt abhängig?"''), objavljenom krajem [[1905|1905.]], on pokazuje da je iz relativističkih [[aksiom]]a moguće izvesti čuvenu jednakost koja izražava [[ekvivalencija mase i energije|ekvivalenciju između mase i energije]]. Energetski ekvivalent (E) nekog iznosa mase (m) jednak je masi pomnoženoj sa kvadratom brzine svetlosti (c): :<math> E = mc^2 \,</math> Međutim, Poincaré je bio prvi koji je objavio ovu “energetsku jednakost” [[1900|1900.]] godine, u neznatno drugačijoj formi, naime kao: :<math>m = E/c^2</math> === Srednje godine === Godine [[1906|1906.]], Einstein je promoviran u zvanje tehničkog ispitivača druge klase. Godine [[1908|1908.]], dobio je licencu za rad u [[Bern]]u, [[Švajcarska|Švicarska]], kao ''Privatdozent'' (neplaćeni nastavnik na sveučilištu). Tijekom tog vremena, Einstein opisuje zašto je [[nebo]] plavo u svome radu o pojavi kritične [[opalescencija|opalescencije]], koji pokazuje kumulativne efekte rasipanja [[svjetlost]]i na pojedinačnim molekulama u atomosferi.<ref>[http://www.pbs.org/wgbh/nova/einstein/genius/ PBS - NOVA - Einstein's Big Idea - "Genius Among Geniuses", by Thomas Levenson] </ref> Godine [[1911|1911.]], Einstein postaje najprije vanredni profesor na Sveučilištu u [[Zürich]]u, a ubrzo poslije toga i redovni profesor na njemačkoj govorničkoj sekciji Karlovog sveučilišta u [[Prag]]u. Dok je bio u Pragu, Einstein objavljuje rad u kojem poziva astronome da provjere dva predviđanja njegove [[opća teorija relativnosti|opće teorije relativnosti]] koja je još u razvoju, a radi se o savijanju svijetlosti u gravitaciijskom polju, mjerljivom za vrijeme pomrčine Sunca, i o gravitaciijskom crvenom pomaku sunčevih spektralnih linija u odnosu na odgovarajuće spektralne linije proizvedene na površini Zemlje. Mladi njemački astronom [[Erwin Freundlich]], započinje suradnju sa Einsteinom i obavještava druge astronome širom svijeta u vezi o ovim Einsteinovim astronomskim provjerama.<ref> [Crelinsten, Jeffrey, "Einstein's Jury: The Race to Test Relativity," Princeton University Press, 2006] </ref> Godine [[1912|1912.]], Einstein se vraća u Zürich u namjeri da postane redovni profesor na [[ETH Zürich]]. U to vrijeme, on tijesno surađuje sa matematičarom [[Marcel Grossmann|Marcelom Grossmannom]], koji ga upoznaje sa [[Georg Friedrich Bernhard Riemann|Riemannnovom geometrijom]]. Godine [[1912|1912.]], Einstein počinje vrijeme nazivati četvrtom dimenzijom (ma da je [[H. G. Wells|H.G. Wells]] uradio to isto ranije, u svome djelu ''“Vremenplov”'' iz [[1895|1895.]] godine) Godine [[1914|1914.]], odmah pred početak [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Einstein se nastanjuje u [[Berlin]]u kao profesor na lokalnom sveučilištu i postaje član Pruske akademije znanosti. Tada uzima i prusko (njemačko) državljanstvo. Od [[1914]]. do [[1933|1933.]], obavlja funkciju direktora Instituta za fiziku ''Kaiser Wilhelm'' u Berlinu. [[Datoteka:Yerkes Observatory Astro4p7.jpg|thumb|left|300px|Einstein sa timom observatorija Yerkes u [[Wisconsin]]u [[1921|1921.]]]] Također zadržava mjesto vanrednog profesora na Sveučilištu u [[Leiden]]u od [[1920|1920.]] do [[1946|1946.]], gdje redovno održava gostujuća predavanja. Godine [[1917|1917.]], Einstein objavljuje rad ''"O Kvantnoj mehanici zračenja"'' (''"Zur Quantentheorie der Strahlung"'', ''Physkalische Zeitschrift'' 18, str. 121–128). Ovim člankom uvodi se koncept stimulirane emisije, fizičkog principa koji omogućava pojačavanje svjetlosti u [[laser]]u. Također, iste godine, objavljuje i rad u kojem koristi opću teoriju relativnosti da bi izgradio model cijelog svemira, pripremajući tako pozornicu za nastupanje moderne fizikalne [[kosmologija|kozmologije]]. U tom radu on uvodi i poznatu [[kozmološka konstanta|kozmološku konstantu]], koju je kasnije, u jednom razgovoru nazvao ''“najvećom pogreškom u njegovom životu”'' (''“the biggest blunder of his life”'').<ref>[http://scienceweek.com/2005/sw051230-2.htm History of Physics: Einstein and the Cosmological Constant]</ref><ref>[http://www.nap.edu/nap-cgi/skimit.cgi?isbn=0309084075&chap=138-159.com.The Nacional Academies Press]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==== Opća relativnost ==== {{glavni|Opća teorija relativnosti}} U studenom [[1915|1915.]], Einstein je održao niz predavanja pred Pruskom akademijom znanosti na kojima je predstavio novu teoriju gravitacije, poznatu kao [[opća teorija relativnosti]]. Posljednje predavanje završava se njegovim uvođenjem jednadžbi koje zamjenjuju [[Newtonov zakon gravitacije]] i nazivaju se [[Einsteinove jednadžbe polja]]. [[David Hilbert]] je, zapravo, objavio jednadžbe polja u članku koji je datiran pet dana prije Einsteinovih predavanja. Ali prema Thorneu (117 - 118), Hilbert je otkrio ispravne jednadžbe tek poslije ''“premišljanja nad stvarima koje je naučio”'' tijekom nedavnog Einsteinovog posjeta [[Göttingen]]u. Thorn ide i dalje pa kaže: {{citat|Sasvim prirodno, i u skladu sa Hilbertovim viđenjem stvari, rezultujući zakoni zakrivljenosti hitro su nazvani imenom "Einsteinove jednadžbe polja", radije nego da budu nazvane po Hilbertu. U stvari, da nije bilo Einsteina, opće relativistički zakoni gravitacije možda bi bili otkriveni tek nekoliko desetljeća kasnije.}} Ova teorija sve promatrače smatra ekvivalentnim, a ne samo one koji se kreću ravnomjerno, odnosno stalnom brzinom. U općoj relativnosti gravitacija nije više sila (kao što je to kod [[Isaac Newton|Newtona]]) nego je posljedica zakrivljenosti [[prostor-vreme]]na. [[Datoteka:1919 eclipse negative.jpg|thumb|200px|Pomrčina sunca [[1919|1919.]] godine.]] Einsteinovi objavljeni radovi iz opće relativnosti za vrijeme rata nisu bili dostupni nigdje izvan Njemačke. Vijesti o Einsteinovoj novoj teoriji stigle su do astronoma sa engleskog govornog područja u Engleskoj i Americi preko nizozemskih fizičara [[Hendrik Antoon Lorentz|Hendrika Antoona Lorentza]] i [[Paul Ehrenfest|Paula Ehrenfesta]] kao i njihovog kolege [[Willem de Sitter|Willema de Sittera]], ravnatelja Leidenskog sveučilišta. Englez [[Arthur Stanley Eddington]], koji je bio tajnik Kraljevskog astronomskog društva, zatražio je od de Sittera da u korist njegovih astronoma napiše seriju članaka na engleskom. On je bio fasciniran novom teorijom i postao je vodeći pobornik i popularizator teorije relativnosti.<ref>Crelinsten, ''Einsteinova porota'', str. 94–98.</ref> Većini astronoma nije se sviđala Einsteinova geometrizacija gravitacije i smatrali su da njegova predviđanja pojava savijanja svjetlosti i gravitacijskog crvenog pomaka ne mogu biti točna. Godine [[1917|1917.]], astronomi observatorija Mt. Wilson u južnoj [[Kalifornija|Kaliforniji]] objavili su rezultate [[spektroskopija|spektroskopskih analiza]] [[sunce|sunčevog spektra]] koje su, činilo se, ukazivale na to da nema nikakvog gravitacijskog crvenog pomaka u sunčevoj svjetlosti.<ref>Crelinsten, str. 103-108</ref> Godine [[1918|1918.]], astronomi observatorija Lick u sjevernoj Kaliforniji načinili su fotografije pomrčine sunca vidljive u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Nakon završetka rata, oni su proglasili svoje nalaze tvrdeći da su Einsteinova opće-relativistička predviđanja o savijanju svjetlosti pogrešna, ali nisu nikada objavili njihove rezultate, pravdajući to mogućim velikim greškama pri mjerenju.<ref>Crelinsten, str. 114–119, 126–140.</ref> U svibnju [[1919|1919.]], tijekom britanskih promatranja pomrčina Sunca napravljenih u [[Brazil]]u kao i na otoku [[Príncipe]], na zapadnoj obali Afrike, [[Arthur Stanley Eddington]] je nadgledao mjerenje savijanja svjetlosti zvijezda prilikom njenog prolaska u blizini Sunca, što rezultira u prividnom pomicanju položaja promatranih zvijezda dalje od Sunca. Ovaj je fenomen nazvan [[efekt gravitacijske leće]] i u ovom je slučaju opaženo pomicanje položaja zvijezda bilo dvostruko veće nego što je bilo predviđeno [[klasična mehanika|klasičnom mehanikom]].<ref>Ironija je u tome da je kasnije ispitivanje fotografija napravljenih tijekom ove ekspedicije pokazalo da su njihove mjerne greške bile usporedive s efektima koje su oni htjeli izmjeriti. Ipak, skretanje svjetlosti u gravitacijskom polju kasnije je bilo precizno potvrđeno mnogobrojnim novim promatranjima.</ref> Ova opažanja slagala su se sa predviđanjima proisteklim iz Einsteinovih jednadžbi polja iz opće teorije relativnosti. Eddington je objavio da rezultati potvrđuju Einsteinovo predviđanje i časopis ''The Times'' izvjestio je o ovoj potvrdi Einsteinove teorije [[7. 11.|7. studenog]] iste godine, pod naslovom ''"Revolucija u znanosti – Nova teorija svemira – Njutnovske ideje su odbačene"''. Nobelovac [[Max Born]] je izrazio svoje poglede o općoj relativnosti rekavši da je ona ''"najveći podvig ljudskog razmišljanja o prirodi"''; njegov kolega Nobelovac [[Paul Dirac]] nazvao je to ''"vjerojatno najvećim znanstvenim otkrićem ikada učinjenim"''.<ref>{{cite web | title= ALBERT EINSTEIN (1879. - 1955.) i "Najveće znanstveno otkriće svih vremena" [[Jürgen Schmidhuber|autor: J. Schmidhuber]]: | url=http://www.idsia.ch/~juergen/einstein.html | }}</ref> Ovi komentari i rezultujući publicitet zacementirali su Einsteinovu slavu. On je postao svjetski slavan, što je i danas neuobičajeno dostignuće za jednog znanstvenika. [[Datoteka:Albert Einstein (Nobel).png|frame|Službeni portret Alberta Einsteina iz [[1921|1921.]] povodom dodjele Nobelove nagrade.]] Mnogi znanstvenici još uvijek nisu uvjereni u sve to zbog raznoraznih razloga, počevši od onih znanstvenih (neslaganje sa Einsteinovim tumačenjem eksperimenata, vjerovanje u [[Eter (fizika)|Eter]] ili u to da je apsolutni sustav referencije neophodan) pa sve do psiho-socijalnih ([[konzervativizam]], [[antisemitizam]]). Prema Einsteinovom gledištu, većina primedbi dolazila je od praktičara koji su imali vrlo malo razumijevanja teorije koja je u to uključena.<ref>Vidi: Albert Einstein, ''"My Reply. On the Anti-Relativity Theoretical Co., Ltd.'' [August 27, 1920.," - Klaus Hentschel, ed. ''Physics and National Socialism: An anthology of primary sources'' (Basel: Birkhaeuser, 1996), str.1-5.</ref> Einsteinova popularnost u javnosti, koja je nastupila poslije članka iz [[1919|1919.]], stvorila je ozlojađenost kod tih znanstvenika, a kod nekih se ova ozlojađenost zadržala i tijekom [[1930-e|1930-ih]] godina.<ref>Postoji zanimljiva rasprava o ozlojađenosti nekih znanstvenika Einsteinovom slavom, posebno onih njemačkih fizičara koji su kasnije započeli anti-ajnštajnovski pokret ''"Njemačka fizika"'', u uvodu Klaus Hentschelove knjige ''"Fizika i nacizam"'' (''Physics and National Socialism: An anthology of primary sources''; Basel: Birkhaeuser, 1996.), na str.lxxi. U vezi diskusije među astronomima njihovom stavu i debati u vezi relativnosti, vidjeti Crelinstenovu ''Einsteinovu porotu'': ''Trka za testiranje relativnosti'' (''The Race to Test Relativity'') (Princeton University Press, 2006.), stranice 6, 9, 10 i 11.</ref> Dana [[30. 3.|30. ožujka]] [[1921]]., Einstein odlazi u [[New York]] da održi predavanja o svojoj novoj teoriji relativnosti, a iste godine on će biti nagrađen i [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovom nagradom za fiziku]]. Mada je on tada, ali i sada, najslavniji po svome radu na relativnosti, Nobelova nagrada mu je dodeljena za raniji rad kojim je objasnio [[fotoelektrični efekt]] (kojeg je već prije uočio [[Heinrich Hertz]]), jer je njegova opća relativnost još uvijek bila predmet debate. Nobelov komitet je, dakle, donio odluku da navodeći njegov najmanje osporavani rad prilikom dodijele nagrade, učine to prihvatljivijim za znanstvenu zajednicu. ==== Kopenhagensko tumačenje ==== [[Datoteka:Niels Bohr Albert Einstein by Ehrenfest.jpg|thumb|left|200px|Einstein i [[Niels Bohr]]. Fotografirao ih je [[Paul Ehrenfest]] za vrijeme njihove posjete [[Leiden]]u u prosincu [[1925|1925.]] Einstein i Borh su vodili nekoliko [[gnoseologija|epistemoloških]] [[Bohr-Einsteinove debate|rasprava]] oko Einsteinovog negiranja [[Kopenhagensko tumačenje|Kopenhagenskog tumačenja]] kvantne mehanike.]] Godine [[1909|1909.]], Einstein predstavlja svoj rad ''“Razvoj naših pogleda na sastav i suštinu zračenja”'' (njem. ''Über die Entwicklung unserer Anschauungen über das Wesen und die Konstitution der Strahlung;'' eng. ''The Development of Our Views on the Composition and Essence of Radiation'') u kojem sumira dotadašnja gledišta fizičara na koncept luminoferusnog (propusnog za svjetlost) [[Eter (fizika)|Etera]] i, što je još važnije, u kojem razmatra o pojavi kvantizacije svjetlosti. U ovome, kao i u ranijem članku iz [[1909|1909.]] godine, Einstein pokazuje da kvanti energije, koje je u fiziku uveo [[Max Planck]], također posjeduju i dobro definiran impuls i da se u mnogim pogledima ponašaju kao da su neovisne točkaste čestice. Ovaj članak obilježava uvođenje modernog „fotonskog“ koncepta (mada je termin kao takav uveden znatno kasnije, u radu [[Gilbert Newton Lewis|Gilberta Newtona Lewisa]] iz [[1926|1926.]] godine ). Možda je još značajnije to što Einstein pokazuje da svjetlost može istovremeno biti i val i čestica, i točno predviđa da fizika stoji na ivici revolucije koja će zahtjevati od nje da ujedini ove dva dualna svojstva svjetlosti. Međutim, njegov prijedlog da [[James Clerk Maxwell|Maxwellove]] [[Maxwellove jednadžbe|jednadžbe elektromagnetnog polja]] treba izmijeniti tako da one dozvole u graničnim slučajevima i singularitete polja, nikada nije dalje razvijan, mada je mogao imati utjecaja na [[Louis de Broglie|de Broglieovu]] valno-čestičnu pilot hipotezu [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. ===== Determinizam ===== Početkom [[1920-e|1920-ih]], kako je originalna [[kvantna teorija]] sve više zamjenjivana s novom teorijom kvantne mehanike, Einstein je glasno počeo kritizirati [[Kopenhagensko tumačenje]] novih jednadžbi. Njegov opozicijski stav po ovom pitanju zadržat će cijeli svoj život. Većina razloge ovog njegovog protivljenja vidi u tome što je on bio snažni [[determinizam|determinist]]. Pri tome, oni se pozivaju na pismo upućeno [[Max Born|Maxu Bornu]] [[1926|1926.]] u kojem Einstein navodi primjedbu koju povjesničari najviše pamte: {{citat|Kvantna mehanika je zaista impozantna. Ali neki unutrašnji glas mi govori da to još nije prava stvar. Ova teorija kaže nam mnogo toga, ali nas zaista ne dovodi nimalo bliže tajni Onog Starog. Ja sam, po svaku cijenu, uvjeren da se On ne igra s kockicama.}} Na ovo je [[Niels Bohr]], koji se najviše sporio sa Einsteinom oko kvantne teorije, odgovorio: {{citat|Prestani govoriti Bogu što da radi!}} [[Bohr-Einsteinove debate|Bohr-Einsteinova debata o fundamentalnim aspektima kvantne mehanike]] dogodila se tijekom jedne Solvayjske konferencije. Još jedan važan dio Einsteinove točke gledišta na [[probabilizam]] kvantne mehanike predstavlja čuveni EPR članak<ref>A. Einstein, B. Podolsky i N. Rosen, ''Phys. Rev.'' '''47''', str. 777 (1935.)</ref> koji je on napisao zajedno sa [[Boris Podolsky|Borisom Podolskym]] i [[Nathan Rosen|Nathanom Rosenom]] ([[Einstein-Podolsky-Rosenov paradoks]]). Neki fizičari ovaj rad smatraju kao dodatni dokaz tvrđenja da je Einstein bio u determinist. [[Datoteka:Pauli.jpg|mini|[[Wolfgang Pauli]], austrijski fizičar, Einsteinov prijatelj i jedan od vodećih fizičara XX. stoljeća. Godine [[1945|1945.]] dobio je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Pauli je najznačajniji po svom [[Paulijev princip isključenja|principu isključenja]] u kojem isključuje mogućnost da dva elektrona imaju isto [[kvantno stanje]] u isto vrijeme.]] Ima mjesta i za sasvim drugačije gledanje na ove Einsteinove primjedbe upućene “kvantnim pravovjercima”. Jer Einstein je, osim ove prethodno navedene izjave, davao i neke druge, tako da je Einsteinov suvremenik [[Wolfgang Pauli]], našao za njega po ovome pitanju i riječi razumijevanja. Prethodno citirana izjava ''“Bog se ne igra s kockicama”'' dana je prilično rano, a Einsteinove kasnije izjave tiču se nekih drugih tema. Paulijev citat po ovom pitanju je sljedeći:<ref>M. Born (urednik), '' Born-Einsteinova pisma'', str. 221 (Macmillan, London (1971.)).</ref> {{citat|Ja nisam u stanju prepoznati Einsteina kada god vi govorite o njemu, bilo u vašem pismu ili u manuskriptu. Čini mi se kao da ste vi sami za sebe napravili i podigli neku lutku Einsteina, koju zatim oborite na pod s velikom pompom. Posebno zato što Einstein nije smatrao koncept determinizma toliko fundamentalnim kao što je često držano da je (ovo mi je on rekao nedvosmisleno mnogo puta). (…) On odbija da je ikada koristio, kao kriterij prihvatljivosti neke teorije, pitanje "Je li ona rigorozno deterministička?" (…) on nije uopće ljut na vas, nego samo kaže da ste vi osoba koja neće slušati.}} ===== Nepotpunost i realizam ===== Mnogi Einsteinovi komentari ukazuju na njegovo vjerovanje da je [[kvantna mehanika]] ''nepotpuna'' teorija. Ovo tvrđenje je prvi put izneseno u čuvenom Einstein–Podolsky–Rosen članku ([[EPR paradoks]]), iz [[1935|1935.]] godine<ref>A. Einstein, B. Podolsky, N. Rosen, ''Phys. Rev.'' '''47''' 777 (1935.)</ref>, a ponovo se pojavljuje i [[1949|1949.]] godine u knjizi ''Albert Einstein, Filozof-znanstvenik''.<ref>P.A. Schilpp, Ed. ''Albert Einstein, Filozof-znanstvenik'', Tudor, N.Y. (1949.).</ref> EPR članak — naslovljen sa "''Može li se kvantno mehanički opis fizikalne stvarnosti smatrati potpunim?''" — završava se zaključkom: {{citat|Budući da smo tako pokazali da [[valna funkcija]] ne osigurava potpuni opis fizikalne stvarnosti, otvara se pitanje je li takav opis uopće i postoji ili ne. Mi vjerujemo, međutim, da je takva jedna teorija ipak moguća.}} U Schilppovoj knjizi, Einstein postavlja fascinantan eksperimentalni prijedlog u nečemu sličan sa ''[[Schrödingerova mačka|Schrödingerovom mačkom]]''. U uvodu on podsjeća na problem (radioaktivnog raspada) atoma. Ako imamo na početku jedan neraspadnuti atom i ako čekamo određeni period vremena, kvantna mehanika daje nam vjerojatnost s kojom će ovaj atom u danom vremenu podleći transformaciji putem radioaktivnog raspada.<ref>Home & Whitaker (2007), str. 142</ref><ref>{{cite web|title=The Measurement Problem|author=John D. Norton|publisher=Department of History and Philosophy of Science, University of Pittsburgh|url=http://www.pitt.edu/~jdnorton/teaching/HPS_0410/chapters/quantum_theory_measurement/index.html#L386}}</ref> Einstein zatim zamišlja sljedeći sustav kao sredstvo za detekciju raspada: {{citat|Umjesto da razmatramo sustav koji sadrži samo radioaktivni atom (i njegov proces transformacije), bolje je razmatrati sistem koji uključuje u sebe također i sredstvo za konstataciju radioaktivne transformacije – na primjer [[Geigerov brojač]] s mehanizmom za automatsko registriranje. Neka ovo uključuje i registarsku traku, koju pokreće satni mehanizam, po kojoj će oznake biti ispisivane okidanjem brojača. Istina, sa točke gledišta kvantne mehanike, ovaj je sustav u cjelini veoma složen i prostor koji zauzima njegova konfiguracija je veoma velikih dimenzija. Ali u principu nema zamjerki na tretiranje cijelog ovog sustava s točke gledišta kvantne mehanike. Ovdje također, teorija određuje vjerojatnost za svaku konfiguraciju, za sve koordinate i za svaki vremenski trenutak. Ako bi se uzele u obzir sve konfiguracije koordinata, za vrijeme dovoljno veliko u usporedbi s prosječnim vremenom raspada jednog radioaktivnog atoma, trebala bi biti (najviše) jedna takva registarska oznaka na papirnoj traci. Za svaku konfiguraciju koordinata treba odgovarati određena pozicija oznake na papirnoj traci. Ali, ukoliko teorija donosi samo relativnu vjerojatnost zamislivih koordinatnih konfiguracija, to također nudi samo relativne vjerojatnosti za položaje oznaka na papirnoj traci, ali ne i točno određene položaje ovih oznaka.}} Einstein dalje nastavlja: {{citat|…Ako se mi pokušamo pozabaviti tumačenjem da kvantni teoretski opis treba biti shvaćen kao potpuni opis nekog pojedinačnog ssustava, tada smo prisiljeni na tumačenje da položaj oznake na traci nije nešto što pripada sustavu po sebi, nego da je postojanje tog položaja suštinski ovisno o izvršenju opažanja načinjenog na registracijskoj traci. Ovakvo tumačenje u stvari nije ni na koji način apsurdno sa čisto logičke točke gledišta, ali teško da postoji bilo tko, tko bi bio sklon ovo uzeti ozbiljno u razmatranje. Zato što u makroskopskom svijetu jednostavno se podrazumijeva da se moramo držati programa realističkog opisa u prostoru i vremenu, dok u oblasti mikroskopskih pojava, skloni smo odustati od ovog programa, ili da ga, u najmanju ruku, izmjeniti.}} Einstein nikadau potpunosti nije odbacio probabilističke tehnike i način mišljenja. On se osobno iskazao kao veliki "statističar".<ref>[http://www.economist.com/displaystory.cfm?story_id=3518580 ''The Economist'' - 100 godina Einsteina]</ref> koristeći statističku analizu u njegovom radu o [[Brownovo gibanje|Brownovom gibanje]] i [[fotoelektricitet]]u, a u radovima objavljenim prije [[1905|1905.]] Einstein je čak otkrio i [[Josiah Willard Gibbs|Gibbsove]] ansamble. Prema mišljenju većine fizičara, međutim, on je vjerovao da se na indeterminizmu mogu zasnivati razlozi za ozbiljne primjedbe na račun fizikalne teorije. Paulijevo svjedočenje, kao što smo vidjeli, u suprotnosti je sa ovim, a Einsteinove osobne izjave pokazuju da se on fokusirao na nepotpunost, kao njegovu glavnu brigu. U nešto kasnijim vremenima došlo je do novog zaokreta u ovom poslu. [[John Stewart Bell]] otkrio je dalje zanimljive rezultate ([[Bellov teorem]] i [[Bellova nejednakost]]) prilikom njegovog istraživanja Einstein-Podolsky-Rosenovog članka. Postoji razilaženje u mišljenjima u odnosu na zaključke koji su iz ovoga izvodljivi, u vezi sa EPR analizom. Prema Bellu, [[kvantna nelokalnost]] time je ustanovljena, dok drugi u tome vide smrt determinizma. ===== Pregled ===== Što god da su bila njegova unutrašnja uvjerenja, Einstein se slagao da je [[kvantna teorija]] najbolja koja je trenutno na raspolaganju, ali on je tragao za „potpunijim“ objašnjenjem, bilo da je ono više [[determinizam|determinističko]] ili da je ono koje može fundamentalnijie objasniti razloge za probabilizme [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] na jedan logičan način. On se nije mogao odreći vjerovanja da fizika opisuje zakone kojima se podčinjavaju „realne stvari“, niti se mogao odreći vjerovanja da ne postoji takvo objašnjenje koje bi u sebi sadržavalo kontradikcije, što ga je, između ostalog, dovelo do njegovih uspješnih objašnjenja [[foton]]a, relativnosti, atoma i gravitacije. ==== Bose-Einsteinova statistika ==== {{glavni|Bose-Einstein statistika}} [[Datoteka:SatyenBose1925.jpg|thumb|left|200px|Indijski fizičar [[Satyendra Nath Bose]] koji je pomogao Einsteinu u njegovom radu razvitkom [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinove statistike]] i [[Bose-Einsteinov kondenzat|kondenzata]].]] Godine [[1924|1924.]], Einstein je primio kratko pismo od mladog indijskog fizičara po imenu [[Satyendra Nath Bose]] u kojem on opisuje svjetlost kao plin fotona i moli Einsteina za pomoć oko objavljivanja. Einstein shvaća da ista ta statistika može biti primijenjena i na atome i objavljuje članak na njemačkom jeziku (u to vrijeme ''lingua franca'' fizike) u kojem opisuje Boseov model i objašnjava njegove posljedice. [[Bose-Einsteinova statistika]] sada opisuje skupove takvih, identičnih čestica, cjelobrojnog [[spin]]a, poznatih kao [[bozon]]i. [[Bose-Einsteinov kondenzat]] je fenomen otkriven [[1920|1920.]], od strane Bosea i Einsteina, zasnovan na Boseovom radu o [[statistička mehanika|statističkoj mehanici]] [[foton]]a, koji je potom bio formaliziran i generaliziran od strane Einsteina. Prvi takav kondenzat u alkalnim plinovima proizveli su [[Eric Cornell]] i [[Carl Wieman]] [[1995|1995.]] godine na Sveučilištu [[Colorado]], mada je [[Bose-Einsteinova kondenzacija]] bila opažana u superfluidnom [[helij]]u-4 još od [[1930-e|1930-ih]]. Einsteinove originalne skice ove teorije bile su ponovo otkrivene u kolovozu [[2005|2005.]] u biblioteci Sveučilišta u [[Leiden]]u. Einstein je također pripomogao [[Erwin Schrödinger|Erwinu Schrödingeru]] u razvoju kvantne [[Ludwig Boltzmann|Boltzmannove]] [[Boltzmannova distribucija|distribucije]], mješavine klasičnog i kvantno-mehaničkog plinskog modela, ali je odbio Schrödingerovu pozivnicu da njegovo ime bude uključeno u ovaj rad jer je shvatio da će to biti manje značajno od Bose-Einsteinovog modela. ==== Einsteinov hladnjak ==== [[Datoteka:Einstein Refrigerator.png|thumb|right|222px|Patentni dijagram za [[Einsteinov hladnjak]] kojeg su zajedno patentirali Einstein i [[Leó Szilárd]].]] Godine [[1926|1926.]], Einstein i njegov bivši učenik [[Leó Szilárd]] zajednički su patentirali [[Einsteinov hladnjak]]. Američki patentni biro je nagradio Einsteina i Szilárda za ovaj hladnjak [[11. 11.|11. studenog]] [[1930|1930.]] Patent pokriva termodinamičke cikluse rashlađivanja, koji omogućavaju hlađenje bez pokretnih dijelova, na konstantnom tlaku, s toplotom kao jedinim ulazom. Rashladni ciklusi koriste amonijak, butan i vodu. ==== Emigracija iz nacističke Nemačke ==== Kada je [[Adolf Hitler]] došao na vlast u siječnju [[1933|1933.]], Einstein je bio gostujući profesor na Sveučilištu u Princetonu, položaj koji je on preuzeo u prosincu [[1932|1932.]], na poziv američkog predavača [[Abraham Flexner|Abrahama Flexnera]]. U [[1933|1933.]] godini, [[nacionalsocijalizam|nacisti]] donose „Zakon o restauraciji civilne službe“ koji prisiljava sve sveučilišne profesire židovske nacionalnosti da napuste njihov posao i tijekom [[1930-e|1930-ih]] vodi se kampanja da se Einsteinovo djelo etiketira kao ''“židovska fizika”'', nasuprot ''„njemačkoj“'' ili ''„arijevskoj“'' fizici, koju predvode nobelovci [[Philipp Lenard]] i [[Johannes Stark]]. Podržani od strane [[SS]]-a, pobornici ''“njemačke fizike”'' objavljuju na sve strane pamflete i knjige u kojima sramote Einsteinove teorije i pokušavaju staviti njemačke fizičare koji poučavaju ove teorije na crnu listu. Einstein se odriče svoga njemačkog državljanstva i ostaje u Sjedinjenim Državama, gdje mu je dan stan na stalno korištenje. Ajnštajn prihvaća položaj na novoosnovanom Institutu za napredne studije u [[Princeton]]u, [[New Jersey]], gdje se koncentrira na razvoj ujedinjene teorije polja. Međunarodni spasilački komitet bio je osnovan [[1933|1933.]], na zahtjev Alberta Einsteina, s ciljem da se pomognu protivnici Adolfa Hitlera. ==== Drugi svjetski rat ==== [[Datoteka:Einstein-Roosevelt-letter.png|thumb|left|250px|Einstein-Szilárdovo pismo iz [[1939|1939.]] u vezi nuklearnog programa.]] Godine [[1939|1939.]], uz Szilárda, Einstein šalje pismo američkom predsjedniku [[Franklin Delano Roosevelt|Franklinu Delanu Rooseveltu]] zauzimajući se za proučavanje nuklearne fisije u vojne svrhe, zbog straha da bi nacistička vlada Njemačke mogla biti prva koja će proizvesti [[nuklearno oružje]]. Roosevelt počinje s malom istragom u vezi ovog problema koja će s vremenom prerasti u masivni [[projekat Menhetn|projekt Manhattan]]. Einstein osobno nije bio uključen u ovaj projekt stvaranja prve [[nuklearno oružje|atomske bombe]], ali je ipak, prema tvrdnjama [[Linus Pauling|Linusa Paulinga]], kasnije zažalio što je potpisao ovo pismo. Einstein postaje američki državljanin 1940., mada još uvijek zadržava i švicarsko državljanstvo. ==== Ujedinjena teorija polja ==== Einsteinovi istraživački napori, nakon razvitka [[opća teorija relativnosti|opće relativnosti]] bili su primarno sastavljeni od dugačke serije pokušaja da uopći još više svoju [[teorija gravitacije|teoriju gravitacije]] s namjerom ujedinjenja i pojednostavljenja osnovnih fizikalnih zakona, posebno zakona gravitacije i [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]]. Godine [[1950|1950.]], on opisuje taj rad, koji naziva [[ujedinjena teorija polja|ujedinjenom teorijom polja]], u jednom članku objavljenom u znanstvenom časopisu ''Scientific American''. Einstein je vođen svojom vjerom u jedinstveno porijeklo svih fizikalnih zakona. Einstein je postajao sve više izoliran u ovim svojim istraživanjima opće teorije gravitacije i njegovi napori su u konačnom ostali bezuspješni. Konkretno, njegova potraga za ujedinjenjem fundamentalnih sila ignorirala je rad zajednice fizičara u većini (i obrnuto), gdje je posebno značajno otkriće jakih i slabih nuklearnih sila, koje nisu shvaćane kao nezavisne sve do otprilike [[1970|1970.]], što je petnaest godina poslije Einsteinove smrti. Einsteinova težnja za ujedinjenjem zakona fizike pod jednim jedinim modelom preživjela je do današnjih dana kroz namjeru da bude izgrađena jedna nova velika unifikacijska teorija. === Pozne godine === [[Datoteka:Albert Einstein in later years.jpg|thumb|250px|Einstein u svojim kasnijim godinama. Ovo je jedan od poslijednjih Einsteinovih portreta.]] Godine [[1948|1948.]] Einstein je jedan od članova osnivačkog komiteta koji će prerasti u Sveučilište Brandeis. Iste godine, [[11. 2.|11. veljače]]., [[Yousuf Karsh]] je napravio Einsteinov portret. Godine [[1952|1952.]], izraelska vlada predlaže Einsteinu da preuzme dužnost drugog izraelskog predsjednika. On odbija ovu ponudu uz poruku: {{citat|Jako sam pogođen ponudom naše Države Izrael, no u isto vrijeme sam žalostan i posramljen što je nemogu prihvatiti.}} Zanimljivo je da je to jednini slučaj da je nekom državljaninu Sjedinjenih Država bilo ponuđen položaj predsjednika neke strane države. Ovo Einsteinovo odbijanje možda ima neke veze s njegovim neodobravanjem nekih dijelova izraelske politike tijekom rata za neovisnost. U pismu koji je on potpisao, zajedno s drugim istaknutim [[Jevreji|Židovima]] u Sjedinjenim Državama on kritizira Oslobodilačku stranku koju vodi [[Menachem Begin]] zbog „naci-fašističkih“ metoda i filozofije.<ref>[http://www.thirdworldtraveler.com/Dissent/Einstein_NYTimes_Israel.html Einsteinovo pismo NY Timesu, 4. prosinca 1948.]</ref> Dana [[30. 3.|30. ožujka]] [[1953|1953.]], Einstein objavljuje prerađenu ujedinjenu teoriju polja. Einstein umire u 1:15 poslije ponoći<ref>[http://faculty.washington.edu/chudler/ein.html neuroznanost za djecu - "Što je bilo s Einsteinovim mozgom?"]</ref> u Princetonskoj bolnici<ref>{{Cite web |title=Einstein na Princetonu |url=http://www.princetonhistory.org/museum_alberteinstein.cfm |access-date=2007-04-17 |archivedate=2007-02-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070208202014/http://www.princetonhistory.org/museum_alberteinstein.cfm |deadurl=yes }}</ref> u Princetonu, [[New Jersey]], [[18. 4.|18. travnja]] [[1955|1955.]], u svojoj 76. godini života. Uzrok smrti bilo je unutarnje krvarenje, izazvano prskanjem [[aorta|aorte]]. Njegova [[opća teorija gravitacije]] ostaje tako nedovršena. Jedina osoba prisutna u trenutku njegove smrti bila je jedna medicinska sestra, koja je rekla da je on neposredno pred smrt promrmljao nekoliko riječi na njemačkom koje ona nije razumjela. Bio je kremiran bez ceremonije, istoga dana kad je i umro, u [[Trenton]]u, New Jersey, što je bilo u skladu s njegovim željama. Njegov pepeo je potom rasut na otvorenom prostoru. Doktor [[Thomas Stoltz Harvey]] izvršio je autopsiju nad Einsteinom, pri čemu je odstranio i sačuvao njegov [[mozak]]. Harvey nije našao ništa neuobičajeno na njegovom mozgu, ali [[1999|1999.]], u novoj analizi koju je uradio tim sa Sveučilišta McMaster, otkriveno je da njegov tjemeni operkulum nedostaje i da je, kao kompenzacija tome, njegov donji parijetalni režanj 15% veći nego što je normalno.<ref>{{cite web | title=BBC News : Sci/Tech : Zašto je veličina bila važna za Einsteina | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/371698.stm| }}</ref> Donji parijetalni režanj je odgovoran za matematičko mišljenje, vizualnu spoznaju prostora i slikovito prikazivanje pokreta. Einsteinov mozak također je sadržavao 73% više glajalnih ćelija od prosječnog mozga. == Uvjerenja == === Religijski pogledi === [[Datoteka:Tagore Gandhi.jpg|thumb|right|225px|[[Rabindranath Tagore]], indijski Nobelovac i [[Mahatma Gandhi]] [[1940|1940.]] godine. Tagore i Gandhi su bili veliki pacifisti i jako dobri Einsteinovi prijatelji, a [[14. 7.|14. srpnja]] [[1930|1930.]] Einstein je održao razgovor s Tagoreom koji je i dan danas jako čitan.]] Einstein je bio počasni član Racionalističkog novinskog udruženja, počevši od [[1934|1934.]] i bio je veliki poklonik Etničke kulture.<ref>{{cite web | title=The Humanist Way: An Introduction to Ethical Humanist Religion | url=http://www.aeu.org/ericson2.html | accessdate=25. veljače | 4= | archivedate=2007-08-10 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070810010529/http://www.aeu.org/ericson2.html | deadurl=yes }}</ref> Bio je član i savjetodavnog vijeća Prvog udruženja humanista [[New York]]a.<ref>{{cite web | title=Charles Francis Potter | url=http://www.uua.org/uuhs/duub/articles/charlesfrancispotter.html | access-date=2007-04-17 | archivedate=2009-02-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090218045309/http://www25.uua.org/uuhs/duub/articles/charlesfrancispotter.html | deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web | title=Genesis of a Humanist Manifesto | url= http://www.infidels.org/library/modern/edwin_wilson/manifesto/ch2.html | }}</ref> ==== O religiji ==== {{citat|Ja sam zapao — mada sam bio dijete potpuno ireligioznih (židovskih) roditelja — u duboku religioznost, koja je, međutim, dostigla iznenadni završetak u uzrastu od dvanaest godina. <ref>{{ cite web | title=EinsteinAndReligion.COM/freethink.html | url= http://www.EinsteinAndReligion.COM/freethink.html }}</ref>}} {{citat|Ja ne mislim da su neophodni slučajevi u kojima su znanost i religija u prirodnoj suprotnosti. U stvari, ja mislim da ima veoma malo veze između ovo dvoje. Dalje, ja mislim da je znanost bez religije hroma i, u obrnutom smislu, da je religija bez znanosti slijepa. Oboje su značajni i zato trebaju raditi ruku pod ruku.<ref>Peter A. Bucky, et. al., ''The Private Albert Einstein'' (Kansas City, 1992), str. 85.</ref>}} {{citat|Židov koji odbaci usput svoju vjeru, ili koji čak preuzme neku drugu, još uvijek je Židov.<ref>Peter A. Bucky, et. al., ''The Private Albert Einstein'' (Kansas City, 1992), str. 87.</ref>}} {{citat|Znanost bez vjere je neuvjerljiva, a vjera bez znanosti slijepa!. <ref>Keyes (2007), str. 51</ref>}} Kao odrastao čovjek on je nazivao svoju religiju "kozmičkim religioznim osjećajem".<ref>{{ cite web | title= Science and cosmic religion | url=http://www.EndlessSearch.CO.UK/science_cosmicreligion.htm }}</ref> U ''Svijetu kako ga ja vidim'' on je napisao: {{citat|Teško ćete naći bar jednog među vrstom dubokih znanstvenih umova bez naročitog religioznog osjećanja koje je njegovo osobno. Ali to je drugačije od religije naivnog čovjeka.}} {{citat|Najposlije, Bog je biće od koga traže nečiju želju da nagradi i kazni nečiji strah, sublimacija osjećanja bliskim onima koje gaji dijete prema svome ocu, biće u odnosu na koje neko stoji do određene mjere u osobnom odnosu, ma koliko duboko to bilo obojeno sa strahopoštovanjem.}} {{citat|Ali znanstvenik je opsjednut osjećajem za univerzalnu kauzalnost. Budućnost je, za njega, do svake sitnice jednako neophodna i određena kao i prošlost. Nema ničeg božanskog u moralnosti, to je čisto čovjekova stvar. Njegov religiozni osjećaj uzima formu ushićene zadivljenosti pred harmonijom prirodnih zakona, koji otkrivaju inteligenciju takve nadmoćnosti da, u usporedbi s tim, svako sistematsko razmišljanje i djelovanje ljudskih bića je sasvim beznačajna refleksija.<ref>{{ cite web | title= Einstein and religion | url= http://www.EinsteinAndReligion.COM/sciencereligious.html }}</ref>}} Odazivajući se na [[telegram]]sko pitanje njujorškog [[rabin]]a Herberta S. Goldsteina, [[1929]]: ''"Vjerujete li vi u Boga? Stop. Odgovorite mi u 50 riječi."'', Einstein odgovara ''"Ja vjerujem u [[Baruch de Spinoza|Spinozinog]] boga, koji otkriva samog sebe u zakonitoj harmoniji svijeta, ali ne u Boga čiji je vlastita briga vjera i činjenje ljudskih bića."'' Einsteinov odgovor sadržavao je samo 25 (njemačkih) riječi. === Znanstvena filozofija === U poglavlju '''Kopenhagensko tumačenje''' navedena je primjedba o neslaganju u pogledu Einsteinove trenutne pozicije u odnosu na kvantnu teoriju. Čuvena izjava ''"Bog se ne igra s kockicama"'' često je korištena da podrži mišljenje većine kako se njemu nije sviđala ova teorija zbog njenog indeterminizma. Drugi navode slučajeve za jedan drugačiji pogled na ovo pitanje. Oni napominju da se izjava o "kockicama" iz 1926. pojavljuje u vrijeme kada je [[kvantna teorija]] tek u prvoj godini svoga otkrića i da u sljedećih 30 godina njegovog života teško bi se mogao naći neki njegov sličan komentar o ovome. Umjesto toga Einstein se koncentrira na konceptualno nezavisan problem “nepotpunosti” kvantne mehanike. Njegovo ukazivanje na ''“nepotpunost”'' iskazano je u njegovom EPR članku iz [[1935|1935.]], kao i u misaonom eksperimentu “Registracijska traka Geigerovog brojača” iz [[1949|1949.]] Dodatna potvrda protiv ''“Einstein-determinist”'' gledišta je i [[Wolfgang Pauli|Paulijeva]] izjava: ''"On odbija da je ikada koristio, kao kriterij prihvatljivosti neke teorije, pitanje "Je li ona rigorozno deterministička?"''. U korist determinističkog viđenja su sljedeće Einsteinove izjave: {{citat|Ali znanstvenik je opsjednut osjećajem za univerzalnu kauzalnost. Budućnost je, za njega, do svake sitnice neophodna i određena kao i prošlost. <ref>{{ cite web | title=EinsteinAndReligion.COM/sciencereligious.html | url=http://www.EinsteinAndReligion.COM/sciencereligious.html }}</ref>}} Kao i: {{citat|Ljudi poput nas, koji vjeruju u fiziku, znaju da je razlika između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ništa drugo nego tvrdoglavo postojana iluzija.<ref>{{ cite web | title=SpeakingOfFaith.PublicRadio.ORG/programs/einsteinsgod/unheardcuts.shtml | url=http://SpeakingOfFaith.PublicRadio.ORG/programs/einsteinsgod/unheardcuts.shtml }}</ref>}} Njegova privrženost [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] trebala bi se također spomenuti: {{citat|Ja ne vjerujem u slobodu volje. Schopenhauerove riječi: “Čovjek može činiti što hoće, ali ne može željeti ono što želi” pratile su me u svim situacijama u mome životu i pomirile me sa djelovanjima drugih ljudi čak i kada su ona bila prilično bolna za mene samog. Ova svijest o nedostatku slobodne volje sačuvala me je od toga da previše ozbiljno shvatim samoga sebe kao i moje prijatelje kada su djelovali i odlučivali individualno, a sačuvala me je i da ne izgubim svoje živce.<ref>{{ cite web | title=EinsteinAndReligion.COM/credo.html | url=http://www.EinsteinAndReligion.COM/credo.html }}</ref>}} Einstein je vjerovao da svaki istinski teoretičar uvijek zauzima i poziciju [[metafizika|metafizičara]] bez obzira što radio: {{citat|Ja vjerujem da je svaki istinski teoretičar neka vrsta pripitomljenog metafizičara, bez obzira koliko čistim pozitivistom on samoga sebe smatrao. Metafizičar vjeruje da je ono što je logički jednostavno također i realno. Pripitomljeni metafizičar vjeruje da nije sve ono što je logički jednostavno istovremeno i uključeno u iskustvenu realnost, ali da se zato sveukupnost svih čulnih iskustava može razumjeti na bazi konceptualnog sustava izgrađenog na premisama velike jednostavnosti.<ref>{{cite web | title=leiwen.tripod.com/eingra.htm | url=http://leiwen.tripod.com/eingra.htm | archiveurl=https://web.archive.org/web/20010412042043/http://leiwen.tripod.com/eingra.htm | archivedate=2001-04-12 | access-date=2007-04-17 | deadurl=no }}</ref>}} Sljedeća opća ocjena je dana od strane njegovog kolege Nathana Rosena: {{citat|Ja mislim da je stvar koja me je kod njega najviše impresionirala bila jednostavnost njegovog mišljenja i njegova vjera u sposobnost ljudskog uma da razume djelovanja prirode. Kroz cijeli svoj život, Einstein je vjerovao da je ljudski razum sposoban da nas dovede do teorije koja će nam omogućiti ispravan opis fizičkih pojava. U izgrađivanju teorija, on je imao pristup sličan pristupu jednog umjetnika; on je žudio za jednostavnošću i ljepotom (a ljepota je za njega bila, na kraju krajeva, opet u suštini jednostavnost). Krucijalno pitanje koje bi on pitao, dok je odvagivao neke od elemenata teorije bilo je: "Da li je ovo razumno?" Bez obzira kako uspješnom bi se neka teorija činila, ukoliko bi mu se učinilo da ona nije i razumna (njemačka riječ koju je on koristio bila je "vernunftig"), on bi bio uvjeren da ta teorija ne može osigurati zaista fundamentalno razumijevanje prirode.<ref>Nathan Rosen str. 649 u djelu ''Einstein: The Life and Times'' Avon Books, New York 1971.</ref>}} === Politički pogledi === Einstein je za sebe smatrao da je [[pacifizam|pacifist]]<ref>{{cite web | title=Einstein : American Museum of Natural History | url=http://www.amnh.org/exhibitions/einstein/peace/index.php }}</ref> i [[humanizam|humanist]], a u kasnijim godinama i [[Socijaldemokratija|socijaldemokrat]]. On je jednom rekao: {{citat|Ja mislim da su gledišta [[Mahatma Gandhi|Mahatme Gandhija]] najviše prosvjetiteljska od gledišta svih političkih ličnosti našeg vremena. Mi treba težiti ka tome da činimo stvari koje su u njegovom duhu, ne koristeći nasilje u borbi za našu stvar i ne sudjelujući u bilo čemu za što mislimo da je zlo.}} Duboko impresioniran Gandhijem, Einstein je jednom o Gandhiju rekao: {{citat|Generacije koje dolaze teško će moći povjerovati da je takav čovjek od krvi i mesa ikada hodao po ovoj planeti.}} Einsteinova gledišta ponekad su bila kontroverzna. U članku iz [[1949|1949.]] godine, pod naslovom ''"Zašto socijalizam?"'',<ref>{{cite news|title=Zašto socijalizam?|first=Albert|last=Einstein|publisher=Monthly Review|date=1949|url=http://www.monthlyreview.org/598einst.htm|accessdate=2006}}</ref> Albert Einstein opisuje ''"grabežljivu fazu razvoja čovječanstva"'' na primjeru kaotičnog kapitalističkog društva, kao izvora zla koje će nadvladati. On ne odobrava totalitarne režime u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] ili drugdje i iznosi argumente u prilog socijaldemokratskom sustavu koji treba kombinirati plansku ekonomiju s dubokim poštovanjem za ljudska prava. Einstein je bio suosnivač Njemačke demokratske stranke i član AFL-CIO udruženog sa Američkim savezom nastavnika. Einstein je u velikoj mjeri bio uključen i u Američki pokret za [[ljudska prava]]. Bio je blizak prijatelj sa Paulom Robesonom preko 20 godina. Einstein je bio član nekoliko grupa za ljudska prava (uključujući prinstonski odjeljak NAACP-a) od kojih su mnoge bile pod vodstvom Paula Robesona. On je zajedno sa Paulom Robesonom bio dopredsjednik Američkog kršćanskog pohoda za zaustavljanje linčovanja. Kada je DuBois, tijekom [[Joseph McCarthy|McCarthyjeve]] ere, u svojoj 80-toj godini bio optužen da je komunistički špijun, Einstein se dobrovoljno prijavio da na ovome suđenju svjedoči u korist njegovog karaktera. Ovaj proces je ubrzo završen nakon što je objavljeno da će se Einstein na njemu pojaviti u ovom svojstvu. Einsteinove riječi da je ''"[[rasizam]] najveća bolest bijelaca"'' često su citirane.<ref>{{cite web|title=Albert Einstein, Civil Rights activist| url=http://news.harvard.edu/gazette/story/2007/04/albert-einstein-civil-rights-activist/|date=12.4. 2007| publisher=Harvard Gazette|author=Ken Gewertz}}</ref> [[FBI]] je u svojim arhivama držao 1427 datoteka o Einsteinovim aktivnostima i preporučivao je da mu se zabrani useljenje u Sjedinjene Države, po osnovu Čina o isključenju stranaca, navodeći da Einstein ''"vjeruje u, savjetuje, brani ili poučava doktrine koje, u zakonskom smislu, kao što je sudski dokazano u drugim slučajevima, mogu izazvati nezaustavljivo srljanje države ka anarhiji, što bi imalo za rezultat postojanje države samo na papiru"''. Pored ostalih optužbi Einsteinu se stavlja na teret također i da je ''"bio član, pokrovitelj, ili u vezi sa trideset četiri komunistička pokreta između [[1937|1937.]] i [[1954|1954.]] i da je također bio počasni predsjednik tri komunističke organizacije"''.<ref>{{cite web | title=FBI - Freedom of Information Privacy Act | url=http://foia.fbi.gov/foiaindex/einstein.htm | accessdate=21. studenog 2005. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20040810044240/http://foia.fbi.gov/foiaindex/einstein.htm | archivedate=2004-08-10 | deadurl=no }}</ref> [[Datoteka:Einsteinwiezmann.PNG|thumb|300px|Einstein sa svojom drugom suprugom Elsom i cionističkim vođama [[Haim Weizmann|Haimom Weizmannom]], njegovom suprugom Dr. Verom Weizmann, [[Menahem Usiškin|Menahemom Usiškin]] i Ben-Zionom Mosinsonom u [[New York]]u [[1921|1921.]]]] Einstein je bio protivnik tiranskog oblika vladavine i zbog tog razloga (i židovskog porijekla) usprotivio se i nacističkom režimu i napustio je Njemačku ubrzo nakon što je on došao na vlast. U isto vrijeme, Einsteinov nećak [[Carl Einstein]] koji je bio [[anarhizam|anarhist]], dijelio je sa njim mnoga njegova gledišta i borio se protiv [[fašizam|fašizma]] u [[Španski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]]. Einstein je u početku bio pristalica stvaranja atomske bombe, ne želeći da se [[Adolf Hitler]] dočepa ovoga oružja prvi. Da bi se u tome osigurao on je zajedno sa Leom Szilárd (Szilárd je vjerojatno i napisao ovo pismo) uputio pismo predsjedniku [[Franklin Delano Roosevelt|Franklinu Delanu Rooseveltu]], datirano [[2. 8.|2. kolovoza]] [[1939|1939.]], neposredno prije početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u kojem su ga ohrabrivali da započne program stvaranja nuklearnog oružja. Roosevelt je na to odgovorio uspostavljanjem Komiteta za istragu upotrebe [[uranijum|uranija]] kao oružja, što je za par godina dovelo do stvaranja [[projekat Menhetn|projekta Manhattan]]. Po završetku rata, međutim, Einstein se počeo zalagati za nuklearno razoružanje i za svjetsku vladu: {{citat|Ja ne znam kako će [[treći svetski rat|treći svjetski rat]] biti vođen, ali znam da će se u četvrtom svjetskom ratu ljudi tući toljagama i kamenjem.<ref>Calaprice str. 173. Postoje i druge, slične, verzije citata.</ref>}} [[Datoteka:Einstein paper money.jpg|thumb|left|270px|Einstein na novčanici od 5 izraelskih liri.]] Dok je Einstein podržavao [[cionizam]] u kulturološkom smislu, on je često izražavao rezerve u pogledu njegove primjene u smislu nacionalizma. Tijekom govora održanog u hotelu u [[New York]]u, on je pred okupljenim slušateljima rekao: {{citat|Moja svijest o suštinskoj prirodi Judaizma odbija ideju židovske države sa granicama, vojskom i određenom mjerom zemaljske vlasti ma kako skromna ona bila. Ja se bojim da će se unutrašnje urušavanje Judaizma nastaviti.<ref>{{Cite web |title=Algemeiner.com - "Smrt modernog cionizma?" - Simon Jacobson |url=http://www.algemeiner.com/generic.asp?id=454 |access-date=2007-04-17 |archivedate=2008-05-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080517201256/http://www.algemeiner.com/generic.asp?id=454 |deadurl=yes }}</ref>}} On je također potpisao <ref>Letters to The Times New York Times. Decembar 4., 1948. [http://phys4.harvard.edu/~wilson/NYTimes1948.html New Palestine Party Visit of Menachem Begin and Aims of Political Movement Discussed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217113044/http://phys4.harvard.edu/~wilson/NYTimes1948.html |date=2007-12-17 }}</ref> otvoreno pismo objavljeno u ''Timesu'' u kojem se strogo kritizira [[Menachem Begin]] i njegova nacionalistička stranka, posebno zbog tretmana domorodačkih Arapa u Deir Jasin masakru od strane strankine prethodnice [[Irgun]]a. Unatoč ovoj njegovoj rezerviranosti, Einstein je aktivno sudjelovao u uspostavljanju židovskog sveučilišta u [[Jeruzalem]]u. Kasnije, [[1952|1952.]] godine, Einsteinu je ponuđeno da bude drugi predsjednik tek stvorene države [[Izrael]], ali je on to odbio, rekavši da mu za to nedostaju neophodne radne sposobnosti. Ipak, Einstein je bio duboko posvećen blagostanju države Izrael i židovskog naroda sve do kraja svog života. Albert Einstein je bio u bliskoj vezi sa planovima za formiranje, kako su ga novine nazvale, sveučilišta koje bi financirali [[Jevreji|Židovi]] iz [[19. 8.|19. kolovoza]] [[1946|1946.]], kao i sa obavještenjem o formiranju Fondacije za više studije Albert Einsteinove, Inc. do [[22. 6.|22. lipnja]] [[1947|1947.]], kada on povlači svoju podršku i ne dozvoljava fondaciji korištenje njegovog imena. Već spomenuto sveučilište otvoreno je [[1948|1948.]] kao Sveučilište Brandeis. Einstein se, zajedno sa [[Albert Schweitzer|Albertom Schweitzerom]] i [[Bertrand Russell|Bertrandom Russellom]], borio protiv nuklearnih bombi kao i njihovih testova. Kao njegov posljednji javni čin, i samo dan prije njegove smrti, on je potpisao [[Russell-Einsteinov manifest]], koji je doveo do Pugwashove konferencije o znanosti i svjetskim poslovima. == Državljanstvo == [[Datoteka:Albert Einstein citizenship NYWTS.jpg|thumb|300px|Sudac Phillip Forman predaje Einsteinu papir kojim potvrđuje da je Einstein američki državljanin; [[1. 10.|1. listopada]] [[1940|1940.]]]] Einstein je po rođenju bio njemački državljanin ali je sa 17 godina, [[28. 1.|28. siječnja]] [[1896|1896.]], na vlastiti zahtjev i uz odobrenje oca, razriješen njemačkog državljanstva. Sljedećih pet godina bio je bez državljanstva do [[21. 2.|21. veljače]] ''1901.'' kada stiče švicarsko državljanstvo, kojega se nikada nije odrekao. Stekao je prusko državljanstvo [[14. 4.|14. travnja]] [[1914|1914.]] kada je stupio u prusku civilnu službu. Zbog političke situacije i progona [[Jevreji|Židova]] u [[treći rajh|nacističkoj Njemačkoj]], u ožujku [[1933|1933.]] napušta civilnu službu, čime je izgubio i prusko državljanstvo. Dana [[1. 10.|1. listopada]] [[1940|1940.]] godine Einstein je postao državljanin [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i do smrti je ostao dvojni državljanin (SAD i Švicarske).<ref>{{cite web | title= Einsteinova državljanstva na einstein-website.de | url=http://www.einstein-website.de/z_information/variousthings.html#national | accessdate=4. listopada 2006. }}</ref> == Popularnost i utjecaj na kulturu == Prema "Top listi najutjecajnijih osoba u povijesti", on je "najveći znanstvenik dvadesetog stoljeća i jedan od najsuperiornijih intelektualaca svih vremena".<ref>npr. ''The 100: A Ranking of the Most Influential Persons in History'' - Michael H. Hart; 1992.; Citadel Press ISBN 0-8065-1350-0</ref> Einsteinova popularnost je također dovela do široko rasprostranjenog korištenja njegovih slika u svrhu reklamiranja i prodavanja robe, uključujući i registraciju “Alberta Einsteina” kao zaštitnog znaka. === Zanimljivosti === Albert Einstein je postao tema mnogobrojnih romana, filmova i drama, uključujući Jean-Claude Carrierov francuski roman iz [[2005|2005.]], ''Einstein, molim vas'' (''Einstein S'il Vous Plait''), [[Nicolas Roeg|Roegov]] film ''Beznačajnost'' (''Insignificance''), [[Fred Schepisi|Schepisijev]] film ''[[I.Q. (film)|I.Q.]]'' (gdje ga je glumio [[Walter Matthau]]), [[Alan Lightman|Lightmanovu]] zbirku ''Einsteinovi snovi'' i [[Steve Martin|Martinovu]] komediju ''[[Picasso na Lapen Agileu]]'' (''Picasso at the Lapin Agile''). On je bio i tema [[Philip Glass|Glassove]] opere iz [[1976|1976.]], ''“[[Einstein na plaži]]”''. On je također često korišten kao model za oslikavanje likova ludog znanstvenika u raznim djelima i romanima, jer njegov karakter i prepoznatljiva frizura sugeriraju ekscentričnost ili čak i ludilo, zbog čega je naširoko kopiran ili karikiran. Suradnik časopisa ''TIME'', Frederic Golden, rekao je da je Einstein ''“ostvarenje snova svih karikaturista”''.<ref>{{Cite web |title=TIME 100: Osoba stoljeća - Albert Einstein |url=http://www.time.com/time/time100/poc/magazine/albert_einstein5a.html |access-date=2007-04-17 |archivedate=2006-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060221080452/http://www.time.com/time/time100/poc/magazine/albert_einstein5a.html |deadurl=yes }}</ref> Na Einsteinov 72. rođendan, [[1951|1951.]], fotograf UPI-ja ([[United Press International]]) Arthur Sasse pokušavao ga je nagovoriti da se nasmiješi u kameru. Pošto je to već učinio mnogo puta tog dana, Einstein je umjesto osmjeha isplazio svoj jezik.<ref>{{cite web | title=mental_floss library | url=https://www.mentalfloss.com/article/573985/albert-einstein-facts | accessdate=21. studenog 2005. | archivedate=2005-11-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20051105050533/http://www.mentalfloss.com/archives/archive2003-03-14.htm | deadurl=yes }}</ref> Ova slika postala je jako poznata zbog njenog kontrasta genijalnog znanstvenika koji se prikazuje u trenutku svoje lakomislenosti. [[Yahoo Serious]], australski filmaš, koristio je ovu fotografiju kao inspiraciju za svoj film ''“Mladi Einstein”''. === Spekulacije i kontroverze === Postoji bezbroj spekulacija kojim se sugerira da je Einstein bio slab učenik, spor u učenju ili da je imao neki oblik [[autizam|autizma]] (kao što je [[visoko-funkcionalni autizam]]) ili [[Aspergerov sindrom]], [[disleksija|disleksiju]] ili [[nedostatak pažnje uslijed hiperaktivnog poremećaja]]. Prema biografiji koju je napisao [[Abraham Pais]] (strana 36, između ostalih), sve ove spekulacije su neosnovane. Neki istraživači periodično su davali drugačije tvrdnje,<ref>See, i.e., ''[http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/2988647.stm Einstein i Newton 'su imali autizam']''</ref> ali većina povjesničara i doktora su sumnjičavi po pitanju retrospektivne medicinske dijagnoze, posebno kod kompleksnih oboljenja, a u slučaju ADHD radi se i o kontroverznom stanju zdravlja. Ispitivanja Einsteinovog mozga nakon njegove smrti nisu dala nikakav presudan dokaz za bilo koje od ovih stanja. [[Datoteka:Albert_Einstein's_exam_of_maturity_grades_(color2).jpg|thumb|200px|Einsteinova maturalna svjedodžba.]] Često ponavljana priča da je Einstein tijekom svog školovanja imao slabu ocjenu iz matematike je netočna. Naprotiv, Einstein je uvijek pokazivao veliki talent iz [[matematika|matematike]], a kada je stekao svoju diplomu imao je najveće moguće ocjene (6/6) upravo iz [[algebra|algebre]], [[geometrija|geometrije]] i [[fizika|fizike]].<ref>Reprodukcija Einsteinove mature iz ''Rosenkranza'', str. 29. Jedini predmet koji je pao bio je francuski jezik, gdje je imao ocjenu 3/6.</ref> Sustav ocjenjivanja u [[Švajcarska|Švicarskoj]], gdje je 6 najbolja ocjena možda je mogao izazvati konfuziju u usporedbi s njemačkim sustavom gdje je 1 najbolja ocjena. Kada je imao 15 godina, međutim, Albert Einstein je dobio slabe ocjene iz [[historija|povijesti]], jezika i [[geografija|geografije]].<ref>Encyclopaedia Britannica. 15. izdanje. Knjiga 18. "Albert Einstein". str. 155</ref> Što se tiče Einsteinovog zakasnjelog razvoja govora (ovo je samo po sebi argument protiv spekulacija da je imao Aspergerov sindrom jer klinički opis ovog sindroma ne uključuje zakasnjeli razvoj govora), pojedini spekuliraju da je on imao vrstu izborne [[mutavost]]i, pa je zbog toga odbijao govoriti dok nije bio u stanju sastavljati kompletne rečenice. Mada se ova verzija uklapa u profil osjetljivog perfekcionista (kada je Einstein progovorio, on bi obično meko “uvježbavao” ono što bi htio reći prije nego što bi to jasno i glasno i izgovorio), to se zbog nečega povezuje sa selektivnom mutavošću - kao što je sada poznato - to se više ne smatra stanjem dobrovoljne šutljivosti već se povezuje sa pojedincima koji imaju verbalne sposobnosti, ali nisu u stanju govoriti u određenim socijalnim situacijama.<ref>{{cite book | author = Johnson, Maggie | title = "The Selective Mutism Resource Manual" | publisher = Speechmark | year = 2001. | id = ISBN 0-86388-280-3 }}</ref> Ovo se ne može primijeniti na Einsteina koji nije mogao uopće govoriti do vremena kada je to počeo svojevoljno raditi. === Počasti i priznanja === [[Datoteka:Estatua de Einstein. Parque de Ciencias Granada.jpg|thumb|200px|Einsteinov kip u [[Granada|Granadi]].]] Einstein je posthumno primio veliki broj priznanja. Među njih spadaju: * Godine [[1999|1999.]] proglašen je za osobu stoljeća u anketi magazina ''[[TIME]]'' * [[UNESCO]] je [[2005|2005.]] proglasio “Svjetskom godinom fizike” u čast stogodišnjice objavljivanja Einsteinovih radova iz ''"Anni Mirabilis"''. * Po narudžbi Nacionalne akademije znanosti SAD-a, u njenom kampusu u [[Washington D.C.|Washingtonu]] podignuta je monumentalna brončana skulptura Alberta Einsteina. Među mnogim stvarima koje su nazvane po Einsteinu su: * Jedinica koja se koristi u [[fotokemija|fotokemiji]], "[[albert Einstein|ajnštajn]]" * [[Kemijski element]] čiji je redni broj 99 pod nazivom [[ajnštajnijum|einsteinij]] * Asteroid 2001 Einstein * [[Nagrada Albert Einstein]] * [[Nagrada za mir Albert Einstein]] * Medicinski fakultet Albert Einstein na Sveučilištu Yeshiva<ref>{{cite web | title= Medicinski fakultet Albert Einstein na Sveučilištu Yeshiva | url=http://www.aecom.yu.edu }}</ref> otvoren [[1955|1955.]] * Medicinski centar Albert Einstein<ref>{{cite web | title= Medicinski centar Albert Einstein | url= http://www.einstein.edu/facilities/aemc/ | 3= | access-date= 2007-04-17 | archivedate= 2008-01-25 | archiveurl= https://web.archive.org/web/20080125040846/http://www.einstein.edu/facilities/aemc/ | deadurl= yes }}</ref> u [[Philadelphia|Philadelphiji]], [[Pennsylvania]]. == Einsteinovi radovi == Einstein je tijekom svog života objavio preko pedeset znanstvenih radova. Također je objavio i nekoliko radova koji se ne bave znanošću, uključujući ''O cionizmu'' ([[1930|1930.]]), ''Zašto rat?'' ([[1933|1933.]], zajedno sa [[Sigmund Freud|Sigmundom Freudom]] kao koautorom), ''Svijet kako ga ja vidim'' ([[1934|1934.]]) i ''Izvan mojih poznih godina'' ([[1950|1950.]]). Glavna djela Alberta Einsteina su: * [[Teorija Brownovog gibanja]]; * Elektrodinamika tijela u kretanju; * Osnovne opće teorije relativiteta; * [[O posebnoj i općoj teoriji relativiteta]]; * Evolucija fizike; * Moja slika svijeta; * Značenje relativnosti * Ideje i mišljenja. == Bilješke == {{Reflist|group=nb}} == Reference == {{reflist|2}} == Bibliografija == {{refbegin|2}} * {{cite web | author = American Institute of Physics | year = 1996 | url = http://www.aip.org/history/einstein/index.html | title = Einstein-Image and Impact | accessdate = 25. 02. 2006. }} * {{cite web | author = Bodanis, David | year = June 2005 | url = http://www.pbs.org/wgbh/nova/einstein/bodanis.html | title = Einstein the Nobody | accessdate = 25. 02. 2006. }} * {{Cite book | author = [[Edmund Blair Bolles|Bolles, Edmund Blair]] | year = 2004 | month = April | title = Einstein Defiant: Genius versus Genius in the Quantum Revolution | publisher = National Academy Press | id = ISBN 0-309-08998-0 |ref=harv}} * {{Cite book | last=Brian|first=Dennis| year = 1996 | title = Einstein: A Life | publisher = New York: John Wiley & Sons | id = ISBN 0-471-11459-6 |ref=harv}} * {{cite web | author = Butcher, Sandra Ionno | date = March 2005 | url = http://www.pugwash.org/publication/phs/phslist.htm | title = The Origins of the Russell-Einstein Manifesto | access-date = 2007-04-17 | archivedate = 2006-10-10 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20061010130809/http://www.pugwash.org/publication/phs/phslist.htm | deadurl = yes }} * {{Cite book | first = Alice | last = Calaprice | title = The new quotable Einstein | pages = p. 173 | publisher = Princeton University Press | year = 2005 | id = ISBN 0-691-12075-7 |ref=harv}} * {{Cite book | author = [[Ronald W. Clark|Clark, Ronald W.]] | year = 1971 | title = Einstein: The Life and Times | publisher = Avon | id = ISBN 0-380-44123-3 |ref=harv}} * {{cite web | author = Crelinsten, Jeffrey | year = 2006 | url = http://www.pupress.princeton.edu/titles/8165.html | title = Einstein's Jury: The Race to Test Relativity | publisher = Princeton University Press | access-date = 2007-04-17 | archivedate = 2014-08-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140828093308/http://www.pupress.princeton.edu/titles/8165.html | deadurl = yes }} * {{cite journal | author = Galison, Peter | authorlink = Peter Galison | title = Einstein's Clocks: The Question of Time | journal = Critical Inquiry | year = Winter 2000 | volume = 26 | issue = 2 | pages = 355–389 }} * {{cite web | author = Golden, Frederic | date = 3. 1. 2000 | url = http://www.time.com/time/time100/poc/magazine/albert_einstein5a.html | title = Person of the Century: Albert Einstein | accessdate = 25. 2. 2006 | archivedate = 2006-02-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060221080452/http://www.time.com/time/time100/poc/magazine/albert_einstein5a.html | deadurl = yes }} * {{Cite book |last=Hawking |first=Stephen|authorlink=Stephen Hawking |coauthors=Mlodinow Leonards|title=A Briefer History of Time |year=2005 |edition= 1st |publisher=Bantam Books |location=New York |language=English |pages=44 |chapter=6 |ref=harv}} * {{Cite book | author = Highfield, Roger; Carter, Paul | title = The Private Lives of Albert Einstein | publisher = Faber and Faber, London, Boston | year = 1993 | id = ISBN 0-571-17170-2 (US ed. ISBN 0-312-11047-2) |ref=harv}} * {{cite web | author = Holt, Jim | year = February 2005 | url = http://www.newyorker.com/critics/atlarge/?050228crat_atlarge | title = Time Bandits | accessdate = 18. 03. 2006. | archiveurl = https://archive.today/20121206012741/http://www.newyorker.com/critics/atlarge/?050228crat_atlarge | archivedate = 2012-12-06 | dead-url = no }} * {{cite book|first1=Dipankar|last1=Home|first2=Andrew|last2=Whitaker|title=Einstein’s Struggles with Quantum Theory: A Reappraisal|6=|publisher=Springer Science & Business Media|year=2007|isbn=0387715207, 9780387715209|url=https://books.google.hr/books?id=CB4AOrraj-8C&pg=PA142&dq=einstein+schilpp+geiger&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMIk6ej9eb2yAIVRBYsCh37xwV8#v=onepage&q=einstein%20schilpp%20geiger&f=false}} * {{cite book|last=Keyes|url=https://books.google.hr/books?id=d6JZryGvfxYC&pg=PA51&dq=einstein+science+without+religion&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=einstein%20science%20without%20religion&f=false|title=The Quote Verifier: Who Said What, Where, and When|first=Ralph|publisher=Macmillan|year=2007|isbn=1429906170, 9781429906173}} * {{cite web | author = Levenson, Thomas | year = June 2005 | url = http://www.pbs.org/wgbh/nova/einstein/genius/ | title = Genius Among Geniuses | accessdate = 25. 02. 2006. }} * {{cite web | producer= Dan Levitt | date=2003 | title=Brilliant Minds: Secrets of the Cosmos | medium=TV-Series | location=Boston | distributor=Veriscope Pictures}} * {{cite web | author = Martínez, Alberto A. | year = April 2004 | url = http://physicsweb.org/articles/world/17/4/2 | title = Arguing about Einstein's wife | publisher = Physics World | accessdate = 23. 11. 2005. }} * {{cite book | author = [[Abraham Pais|Pais, Abraham]] | year = 1982 | title = Subtle is the Lord. The Science and the Life of Albert Einstein | publisher = Oxford University Press | location = Oxford | id = ISBN 0-19-520438-7 }} This is the definitive scientific biography. * {{cite book | author = [[Abraham Pais|Pais, Abraham]] | year = 1994 | title = Einstein Lived Here | publisher = [[Oxford University Press]] | location = Oxford | id = ISBN 0-19-853994-0 }} This book discusses non-science aspects of Einstein; marriages, affairs, illegitimate daughter, public image. * {{Cite book | author = [[Clifford A. Pickover|Pickover, Clifford A.]]|year=2005 | title = Sex, Drugs, Einstein, and Elves: Sushi, Psychedelics, Parallel Universes, and the Quest for Transcendence | publisher = Smart Publications | id = ISBN 1-890572-17-9 }} Discusses the final disposition of Einstein's brain, hair, and eyes as well as the importance of Einstein and his work in the shaping of science and culture. * {{Cite book | author = [[Andrew Robinson|Robinson, Andrew]] | year = 2005 | title = Einstein: A Hundred Years of Relativity | publisher = Palazzo Editions | id = ISBN 0-9545103-4-8 |ref=harv}} * {{cite book | author = Rosenkranz, Ze'ev | year = 2005 | title = Albert Einstein — Derrière l'image | publisher = Editions NZZ, Zürich | id = ISBN 3-03823-182-7 }} Copies of many of Einstein's original personal documents. * {{Cite book | author = [[Peter D. Smith|Smith, Peter D.]] | year = 2000 | title = Einstein (Life & Times Series) | publisher = Haus Publishing | id = ISBN 1-904341-15-2 |ref=harv}} * {{Cite book | author = [[John Stachel|Stachel, John]] |year=1998 | title = Einstein's Miraculous Year: Five Papers That Changed the Face of Physics | publisher = Princeton University Press | id = ISBN 0-691-05938-1 |ref=harv}} * {{Cite book | author = [[Fritz Stern|Stern, Fritz]] | year = 1999| title = Einstein's German World | publisher = Princeton, N.J, Princeton University Press, | id = ISBN 0-691-05939-X|ref=harv}} * {{Cite book | authorlink = Kip Thorne | last = Thorne | first = Kip | year = 1995 | title = [[Black Holes and Time Warps|Black Holes and Time Warps: Einstein's Outrageous Legacy]] | publisher = W. W. Norton & Company|edition = Reprint edition|date = 1. 1. 1995 | id = ISBN 0-393-31276-3 |ref=harv}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Albert Einstein}} * [http://www.alberteinstein.info/ Albert Einstein archives]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811112756/http://www.alberteinstein.info/ |date=2011-08-11 }} * {{gutenberg author| id=Albert+Einstein | name=Albert Einstein}} * ''Audio excerpts of famous speeches: '' [http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein1.ram E=mc² and relativity]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein2.ram Impossibility of atomic energy] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20050415131730/http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein2.ram |date=2005-04-15 }}, [http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein3.ram arms race] {{Webarchive|url=http://webarchive.loc.gov/all/20050415131729/http://www.time.com/time/time100/poc/audio/einstein3.ram |date=2005-04-15 }} (from Time magazine archives) * [[FBI]]: [https://web.archive.org/web/20040810044240/http://foia.fbi.gov/foiaindex/einstein.htm FBI files]—investigation regarding affiliation with the Communist Party * [[American Institute of Physics]]: [http://www.aip.org/history/einstein/index.html Albert Einstein] includes life and work, audio files and full site as downloadable PDF for classroom use * PBS [http://www.pbs.org/wgbh/nova/einstein/ PBS NOVA—Einstein] * [http://www.adherents.com/people/pe/Albert_Einstein.html Einstein's religious position] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070410131208/http://www.adherents.com/people/pe/Albert_Einstein.html |date=2007-04-10 }} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} {{Životni vijek|1879|1955|Einstein, Albert}} [[Kategorija:Njemački fizičari]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Švicarski fizičari]] [[Kategorija:Njemački Jevreji]] [[Kategorija:Američki Jevreji]] [[Kategorija:Relativnost]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Biografije, Ulm]] [[Kategorija:Biografije, München]] [[Kategorija:Biografije, Pavia]] [[Kategorija:Bern]] sqytr2cwfe9ln3uqss2m8x47cjozzvq Akbar Veliki 0 2695 41262675 41259524 2022-08-23T02:33:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Akbar Veliki | slika = Akbar - Project Gutenberg eText 14134.jpg | širina_slike = 250px | opis = Akbar Veliki | ime_po_rođenju = | roditelji = [[Humayun]] </br> [[Hamida Banu Begum]] | prethodnik = [[Humayun]] | nasljednik = [[Jahangir]] | datum_rođenja = {{Birth date|1542|10|14|df=y}} | mjesto_rođenja = | datum_smrti = {{Death date and age|1605|10|27|1542|10|14|df=y}} | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = vladar Indije }} '''Jalaluddin Muhammad Akbar''', poznatiji kao '''Akbar Veliki''' ([[1542]]. - [[1605]].) je mogulski vladar koji se smatra jednim od najvećih vladara u historiji [[Indija|Indije]]. Nakon dolaska na prijestolje 1556. godine započeo je seriju uspješnih osvajačkih pohoda koje su [[Mogulsko carstvo]] proširile na veći dio Indije. Iako nepismen, bio je poznat po poticanju nauke i umjetnosti, a posebno je nastojao ustanoviti vjersku toleranciju među svojim podanicima. Rođen je u [[Iran]]u kao izbjeglica, a na prijestolje dolazi kao zakoniti nasljednik svoga oca [[Humayun]]a s trinaest godina. To je jedini slučaj u povijesti mogulskih dinastija da je vladar došao na prijestolje bez rata ili krvoprolića. Njegov stariji brat [[Muhammed Hakim]] nije se protivio imenovanju mlađeg brata za vladara. On je jedini od mogulskih vlastodržaca koji je bio potpuno nepismen ali je imao veliku žeđ za znanjem i volju za učenjem. Iako je bio nepismen, "pročitao" je stotine svitaka svetih i učenih tekstova tako što su mu ih čitali njegovi dvorjani. Na početku svoje vladavine, do punoljetnosti državne poslove u njegovo ime vodio je [[Bahram Khan]]. Potpuno odan i iznimno učen i inteligentan čovjek. Kad je Akbar navršio 18 godina, Bahram Khan se povlači iz javnog i političkog života, a mjesto njega glavni utjecaj na vladara ima njegova dadilja, [[Maham Anga]]. Poslije [[1562.]] Akbar vlada potpuno samostalno. Učvrstio je vlast [[Mogulsko carstvo|mogulske]] dinastije, ujedinio Indiju i uspješnim ratovanjem proširio granice države, te skršio moć lokalnih velikaša. Mnogim reformama učvrstio je središnju vlast, podupirao je znanstvenike i umjetnike. Iako sam [[Islam|musliman]], dopustio je slobodno ispovijedanje vjere svim državljanima i odupirao se vjerskom fanatizmu muslimana. U nastojanju da pomiri [[Hinduizam|hindue]] i muslimane pokušao je stvoriti sinkretičku vjeru (dīn-i-ilāhī) u kojoj je on bio vrhovni poglavar. Mauzolej mu je sagrađen 1612.-13. u [[Sikander]]u kraj Agre. == Vanjske veze == {{Commonscat|Akbar I}} * [http://www.i3pep.org/archives/2004/11/12/akbar/ Akbar.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928044549/http://www.i3pep.org/archives/2004/11/12/akbar/ |date=2007-09-28 }} * [http://www.storyofpakistan.com/articletext.asp?artid=A014 Akbarova vladavina.] * [http://www.worldofbiography.com/9001%2DAkbar/ Mogulski car Akbar: Svijet biografija.] * [http://www.panoramio.com/user/116638/tags/Akbar Fotografije Akbarovog mauzoleja.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927221143/http://www.panoramio.com/user/116638/tags/Akbar |date=2007-09-27 }} {{Lifetime|1542|1605}} [[Kategorija:Indijski vladari]] [[Kategorija:Mogulska Monarhija]] m95zdajdvbptvh1wpmy1t8ve5t16dlq Atena 0 2879 41262817 41189694 2022-08-23T11:47:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Otheruses}} {{Redirect|Atina}} {{Naselje (HR) | ime = Atena | ime_genitiv = Atene | izvorno_ime = Αθήνα {{-}} ''Athína'' | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Athens Montage L.png | veličina_slike = 300px | opis_slike = Kolažni prikaz gradskih znamenitosti | slika_zastava = | slika_zastava_veličina =100px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | Datoteka:Athens seal.png | slika_grb_veličina =100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta =Athens map.png | veličina_karte = | opis_karte =Položaj Atene u Grčkoj | slika_karta1 = | veličina_karte1 =150px | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =37 | širina-minute =58 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =23 | dužina-minute =43 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Grčka]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Nikitas Kaklamanis ([[Nova Demokracija (Grčka)|Nova demokratija]]) | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža =39 km² | površina_šira =412 km² | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2001. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =745,514 | stanovništvo_uže_gustoća =19,133 stanovnika/km² | stanovništvo_šire =3,761,810 | stanovništvo_šire_gustoća =9,137 stanovnika/km² | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =10x xx, 11x xx, 120 xx | pozivni_broj =210, 211, 212 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.cityofathens.gr/ www.cityofathens.gr] | bilješke = }} '''Atena''' ili '''Atina''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Αθήνα [''Athína'']), jeste [[glavni grad|glavni]] i najveći grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Atina dominira u regiji [[Atika (regija)|Atici]] i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e.<ref name="ethnosgr" /> [[Klasična Atena|Klasična Atina]] bio je moćni grad-država ([[polis]]) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke [[Pirej]]. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i [[filozofija|filozofije]], dom [[Platon]]ove Akademije i [[Aristotel]]ovog liceja,<ref name="yppogr" /><ref name="cnnworld" /> a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto [[demokratija|demokratije]],<ref name="ebcheck" /><ref name="bbccouk" /> uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog [[Evropa|Evropskog kontinenta]].<ref name="encartamsn" /> Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći<ref name="purchpower" /> ali i 77. najskuplji grad na svijetu.<ref name="costsurv" />. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, [[Atina (mitologija)|Atini]]. Atina se smatra [[globalni grad|globalnim gradom]] zbog njenog geostrateškog položaja i njenog značaja u finansijama, medijama, umjetnosti, unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini, kulturi, obrazovanju i [[turizam|turizmu]]. Ona je jedan od najvećih ekonomskih središta u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]] sa vrlo snažnim i velikim finansijskim sektorom a u njenoj blizini nalazi se i [[Pirej|najveća putnička luka]] u Evropi,<ref name="olpgr" /><ref name="maritime" /> i treća najveća na svijetu.<ref name="anekgr" /> Općina (odnosno Grad) Atina imala je 664.046 stanovnika (po podacima iz 2011,<ref name="census11"/> odnosno 796.442 u 2004.)<ref name="Athens view" /> unutar svojih administrativnih granica, a površina općine iznosi 39 km<sup>2</sup>.<ref name="area" /> Urbano područje Atine (šira Atina i šire područje Pireja) pruža se izvan njenih administrativnih općinskih granica grada, a u tom prostoru od 412 km<sup>2</sup><ref name="area" /> živjelo je 3.090.508 stanovnika (po podacima iz 2011).<ref name="statistics1" /> Prema podacima [[Eurostat]]a iz 2004, Atinina šira urbana zona (''larger urban zone'') bila je 7. najmnogoljudnija takva zona u [[Evropska unija|EU]] (odnosno pet najmnogoljudniji glavni grad u Evropskoj uniji) sa 4.013.368 stanovnika. Atina je i najjužniji glavni grad na evropskom kontinentu (ne računajući ostrva-države Maltu, Kipar i druge). Naslijeđe [[Antička Grčka|klasične ere]] i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji [[Partenon]], kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa [[UNESCO]]-ovog [[Spisak_mjesta_Svjetske_baštine_u_Evropi#Grčka|spiska Svjetske baštine]]: [[Akropolis]] i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju [[Helenski parlament]] (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i [[I olimpijske igre - Atina 1896.|prvih modernih Olimpijskih igara]] 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i [[XXVIII olimpijske igre - Atina 2004.|Ljetne olimpijske igre 2004. godine]].<ref name="oly" /> U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis. == Etimologija == [[Datoteka:Athena Varvakeion - MANA - Fidias.jpg|thumb|lijevo|150px|[[Atina (mitologija)|Atina]], zaštitnica grada Atine; Nacionalni arheološki muzej Atine]] U [[Starogrčki jezik|starogrčkom jeziku]], ime grada Atine bilo je Ἀθῆναι (''Athenai'', ''Atenai'') što je množina. Međutim, u ranijem grčkom jeziku, kao što je [[Homer]]ov grčki, ime je bilo u jednini, u obliku Ἀθήνη (''Athene'')<ref name="tuftsedu" /> a tada je pisano u množini kao što je to bio slučaj sa Tebom (Θῆβαι, ''Thebai'') i [[Mikena|Mikenom]] (Μυκῆναι, ''Mukenai'') Korijen riječi vjerovatno nije grčkog niti indoevropskog porijekla, te se smatra da je mogući ostatak pred-grčkog supstrata Atike,<ref name="spbeekes" /> kao što je to slučaj i sa imenom božice [[Atina (mitologija)|Atine]] (na atičkom narječju Ἀθηνᾶ, ''Athēnā'', na jonskom Ἀθήνη, ''Athēnē'' i dorskom Ἀθάνα, ''Athānā'') koje je uvijek bilo povezano s imenom grada. Tokom srednjevjekovnom periodu, ime grada se ponovno počelo pisati u obliku jednine Ἀθήνα. Međutim, zbog [[Konzervativizam|konzervatizma]] pisanog jezika, Ἀθῆναι je ostala zvanično imena grada sve do ukidanja [[katharevousa]] načina pisanja 1970tih, kada je Ἀθήνα postalo zvanično ime grada. Ranije, postojale su i druge etimologije koje su predlagali naučnici 19. vijeka. [[Christian Lobeck]] je smatrao da je korijen imena sadržan u grčkoj riječi ἄθος (''atos'') ili ἄνθος (''antos'') u značenju cvijet, kojim bi se Atina mogla opisati kao ''cvjetajući grad''. Po drugom mišljenju [[Ludwig Döderlein|Ludwiga Döderleina]] smatra se daje korijen glagola θάω, korijen θη- (''tao'', korijen, ''thē-'', crpiti), čime se opisuje bogato i plodno zemljište oko Atine.<ref name="vge30" /> [[Etiologija|Etiološki]] mit koji objašnjava kako je Atina dobila svoje ime bio je dobro poznat među antičkih Atinjanima pa je čak postao i tema za skulpturu na zapadnom pedimentu (frontonu) Partenona. Božica Atina i božanstvo [[Posejdon]] su po legendama imali mnogo sporova i bitaka među sobom, a jedna od njih bila utrka ko će biti zaštitnik grada. U pokušaju da prisili građane, Posejdon je načinio izvor slane [[voda|vode]] udarcem svog trozupca o zemlju, koji simbolizira moć mora. Međutim, Atina je napravila drvo [[maslina|masline]] simbolizirajući mir i blagostanje, a Atinjani su uz svog vođu [[Kekrops I|Kekropsa I]], odabrali maslinu te ime grada dali po Atini. Njegovi stanovnici ponekad grad nazivaju i τὸ κλεινὸν ἄστυ što na [[bosanski jezik|bosanskom]] znači ''slavni grad'' ili samo η πρωτεύουσα - ''prijestolnica''. == Istorija == {{main|Historija Atene}} [[Datoteka:Parthenon from West with deep blue sky.jpg|thumb|left|250px|Partenon]] Prvi organizovani život u Atini potiče iz [[neolit]]a, negde oko 4000—3000. godine p. n. e., kada su se prvi stanovnici nastanili na [[Akropolj (Atina)|Akropolju]] i u dolini reke Ilis (danas Olimpijon). Taj proces se nastavio u [[bronzano doba]] (od 3000—1100. p. n. e.), kada su prehelenska naselja okupirala prva grčka plemena. Zanimanja tih prvih plemena su uglavnom bila [[zemljoradnja]] i [[stočarstvo]], da bi vremenom počeli da [[trgovina|trguju]] i uspostavljaju kontakte sa drugim delovima [[Grčka|Grčke]] i [[Egejsko more|Egejskog mora]].<ref name="ethnosgr" /><ref name="tung" /><ref name="immerwahr" /> Za vreme [[mikenska Grčka|mikenske civilizacije]] (1550—1050) [[ekonomija]] je znatno napredovala, a uz nju i [[arhitektura]] i [[umetnost]]. Mikenska plemena su okupirala Akropolj i okolinu oko 16. veka pre nove ere.<ref name="mykenaike" /> Nešto pre 13. vijeka pre nove ere, na vrhu Akropolja, podigli su palatu svome monarhu, a nešto kasnije, polovinom istog veka, prve zidine za svoj grad. O mikenskoj Atini postoji serija mitova koji su povezani sa delima lokalnih prinčeva. U 12. veku, većina mikenskih centara su napuštani, posle čega su usledile migracije stanovništva na grčkom tlu. Plemena Tesalije i Dorije su krenula prema jugu, ali nisu nikada okupirali Atiku. S njima su se takođe izmešalala plemena Jonaca, koja su kasnije, u 8. veku p. n. e., kao i ostala grčka plemena, krenuli prema istoku stvarajući kolonije na obalama [[Mala Azija|Male Azije]]. U 8. veku p. n. e., različita plemena [[Periferija Atika|Atike]] su se sjedinila i pretvorila Atinu u svoj centar, stvarajući tako prvi grad-državu. Za vreme tog perioda (geometrijski period - od 1050-700. godine p. n. e.), grčka civilizacija je znatno napredovala.<ref name="osborner" /> U to vreme, religija se po prvi put organizovala oko dvanaest bogova olimpijskog panteona, stvorio se novi alfabet, koji je koren svih evropskih alfabeta. Poezija je stekla svoje prvo jezgro u Homerovim epovima i počele su inovacije u keramici. [[Geometrijski period|Geometrijska dekoracija]] keramike za svakodnevnu upotrebu, daje ime ovom periodu. U 7. veku p. n. e. umetnici su primali uticaje sa istoka, ali su kasnije njihova dela stekla poseban, grčki karakter. U 6. veku p. n. e., sagrađeni su prvi mermerni hramovi u [[dorski red|dorskom]] i [[jonski red|jonskom stilu]], statue Koros i Kores (mermerne statue koje predstavljaju mladića ili djevojku) i keramičko posuđe i ćupovi sa crnim figurama. === Starogrčka Atina === {{main|Antička Atina}} Starogrčka Atina je bila jonski polis koji se nalazio na poluostrvu Atici. U njoj su živeli [[aristokratija|aristokrate]], demos (narod) i robovi. U najstarije vreme Atinom su vladali bazileusi (kraljevi). Ostale aristokrate nisu bili zadovoljni tim državnim uređenjem. Svake godine je birano 9 aristokrata koji su se nazivali arhonti. Oni su delili vlast sa areopagom, većem koje je zasedalo na brdu posvećenom bogu rata [[Arej|Aresu]]. Međutim, ljudi iz demosa nisu bili zadovoljni. Između njih i aristokrata se javila ogorčena borba. Na kraju su pravo da učestvuju u vlasti dobili i bogate zanatlije i trgovci iz demosa. Najvišu vlast imala je Narodna skupština koja je donosila sve odluke vezane za upravljanje državom. Atina je bila demokratsko-robovlasnička država. Svaki [[antička Grčka|grčki]] grad ili [[polis]] je bio potpuno nezavisno središte političkog, kulturnog, kao i trgovačkog života, a Atina je bila jedan od najvećih i najjačih polisa. Svaki polis je imao i jedan [[trg]], mesto okupljanja - [[agora|agoru]] - koji je, pre svega služio za trgovinu i razne skupove, a bio je administrativni i društveni centar. U [[agora|agori]] se odvijao svakodnevni život polisa. Atina je bila, kao i većina polisa, okružena zidinama, a imala je i mesto poslednje odbrane - [[Akropolj (Atina)|akropolju]], na kojoj su bili smešteni hramovi [[Grčka mitologija|vrhovnih božanstava]] [[antička Grčka|grka]]. Do 6. vijeka p.n.e. bile su rašireni socijalni nemiri koji su doveli do [[Solon]]ovih reformi. To je utrlo put za kasnije uvođenje [[demokratija|demokratije]] od strane [[Klisten]]a 508. p.n.e. Atina u to vrijeme je postala značajna pomorska sila sa velikom flotom, a pomogla je pri pobuni jonskih gradova protiv [[Perzija|perzijske vlasti]]. Tokom grčko-perzijskih ratova, Atina, zajedno sa Spartom, bila je na čelu koalicije grčkih država koja će na kraju istjerati Perzijance iz današnje Grčke, pobijedivši je u poznatoj bici na Maratonu 490 p.n.e te kod Salamine 480 p.n.e. Međutim to nije spriječilo Perzijance da dva puta opustoše Atinu tokom jedne godine, nakon herojskog [[Bitka kod Termopila|otpora kod Termopila]] na čelu sa Spartom pod vodstvom kralja [[Leonida I]],<ref name="nothingless" /> a poslije pada Beotije i Atike u ruke Perzijanaca. Decenije koje su uslijedile postale su poznate kao ''Zlato doba Atinske demokratije'', vrijeme tokom kojeg je Atina postala vodeći grad-država [[Antička Grčka|Antičke Grčke]] a njena kulturna dostignuća postavila su temelje Zapadne civilizacije. [[Dramaturg|Dramaturzi]] [[Eshil]], [[Sofoklo]] i [[Euripid]] su stvarali u Atini u to doba, kao i historičari [[Herodot]] i [[Tukidid]]. Pored njih, svoje mjesto u historiji dobili su i ljekar [[Hipokrat]] te filozof [[Sokrat]], koji su također djelovali u Atini. Vođena od strane [[Perikle|Perikla]], koji je promovirao umjetnost i poticao demokratiju, Atina je krenula u ambiciozne programe izgradnje kojima je, između ostalog, započela izgradnju Akropolisa (uključujući i [[Partenon]]), kao i vladarskih građevina nakon osnivanja [[Delski savez|Delskog saveza]]. Prvobitno zamišljen kao savez grčkih gradova-država koji je trebao nastaviti borbu protiv Perzijanaca, ovaj savez je kasnije pretvoren u ''oruđe'' za postizanje atinskih imperijalističkih interesa. Nastale napetosti kulminirale su u [[Peloponeski rat|Peloponeskom ratu]] (431 - 404. p.n.e.) u kojem je Atina porazila svog rivala [[Sparta|Spartu]]. Sredinom 4. vijeka p.n.e sjeverogrčko kraljevstvo [[Makedonija (Grčka)|Makedonija]] postala je dominantna u grčkoj politici. Godine 338 p.n.e. vojska [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] porazila je savez nekih grčkih gradova-država uključujući Atinu i Tebu u bici kod Heroneje, što je dovelo do kraja nezavisnosti Atine. Kasnije, pod vlašću Rima, Atina je stekla status slobodnog grada zbog svojih cijenjenih škola. Rimski car [[Hadrijan]] u 2. vijeku sagradio je biblioteku, gimnaziju, [[akvadukt]] koji se i danas koristi, most, nekoliko hramova i svetišta, a finansirao je i završetak Hrama olimpijskog Zeusa. ==== Akropolj ==== {{glavni članak|Akropolj (Atina)}} Atinski [[Akropolj (Atina)|akropolj]] je svoj konačan oblik dobio u 5. veku pre nove ere u vreme jednog od najvećih i najznačajnijih državnika, [[Perikle|Perikla]]. U doba njegove vladavine Atina je postala [[Demokratija|demokratska republika]]. [[Perikle|Periklo]] je nametnuo bogatašima visoke poreze, a novac se koristio za uređenje Atine, a posebno [[Akropolj (Atina)|akropolja]]. U tom periodu su izgrađeni vevelepni hramovi, kao i veličanstvena umetnička dela, pa se razdoblje vladavine Perikla naziva ''zlatnim dobom'' Atine, jer su tada podignuti hramovi: * [[Partenon]] * [[Erehtejon]], hram božice [[Nika (mitologija)|Nike]] * [[Propileji]] – Svečani ulaz ==== Partenon ==== {{glavni članak|Partenon}} [[Partenon]] se nalazio na visoravni visokoj oko 70 -{m}-. i predstavlja okosnicu arhitektonskog rešenja [[Akropolj]]a. Partenon je tako [[urbanizam|urbanistički]] rešen da se vidi sa velike udaljenosti, ali, kako se približavate Akropolju i počinje penjanje, on postepeno nestaje da bi se video tek kada se dođe do njega. Kada se stupi na plato ispred njega, on se mora obići da bi se ušlo u sam hram, jer je ulaz sa druge strane prilaza. Partenon je uzdužna građevina u čijem se predvorju nalazi [[reljef]] koji prikazuje panatenejske svečanosti. Reljef (440. i [[437. p. n. e.]]) je delo [[Fidija|Fidije]] i njegovih učenika. ==== Erehtejon ==== {{glavni članak|Erehtejon}} Hram, koji je sagrađen oko [[421. p. n. e.]], zbog nagiba terena, podeljen je na nekoliko nivoa koji su povezani stepeništem. Visinska razlika između svetilišta [[Atina (boginja)|Atini]] i drugih delova hrama je oko 3 -{m}-. Hram, kao većina drugih hramova, nije, u osnovi pravilnog oblika, i u njemu se nalazilo svetilište [[Atina (boginja)|Atine]], [[Posejdon]]a i prvog atinskog kralja [[Erehtej]]a. ==== Propileje ==== Propileje - svečani ulaz, su činile široke stepenice između dva zida. U samom podnožju stepeništa stajalo je, povezano na gornjoj strani gredama, šest dorskih stubova, a na vrhu, stepenište se završavalo visokim zidom u kojem je bio prolaz širine središnjeg dela stepeništa. == Geografija == === Geologija === Atina se pruža preko centralne ravnice Atike, a koja se često naziva i ''Atinski'' ili ''Atički bazen'' (modern. grč. Λεκανοπέδιο Αττικής). Bazen okružuje četiri relativno visoke planine: [[Egaleo|Aegaleo]] na zapadu, [[Parinta]] na sjeveru, [[Penteli (Grčka)|Penteli]] na sjeveroistoku i [[Himetus]] na istoku.<ref name="Focus on Athens" /> Iza planine Aegaleo nalaze se Triazijska nizija, koja čini proširenje centralne nizije prema zapadu. [[Saronski zaliv]] nalazi se na jugozapadu. Planina Parnita je najviša među četiri planine oko Atine sa visinom od 1.413 metara,<ref name="parnitha" /> a proglašena je i [[nacionalni park|nacionalnim parkom]]. Atina je sagrađena oko brojnih niskih brežuljaka. Brdo [[Likabetus]] je jedno od najviših uzvišenja u okvirima grada a s njega se pruža odličan pogled na cijeli Atički bazen. [[Geomorfologija]] Atine se smatra jednom od najsloženijih na svijetu jer njene planine i brda uzrokuju fenomen temperaturne inverzije, koji je, zajedno sa problemima industrijskog zagađenja i poteškoćama koje ima grčka vlada oko njegove kontrole, odgovoran za veliku zagađenost zraka kojom se Atina suočava.<ref name="tung" /> Ova pojava nije jedinstvena samo za Atinu, naprimjer [[Los Angeles]] i [[Sarajevo]] također pate zbog sličnih geomorfoloških problema inverzije.<ref name="tung" /> Rijeke [[Kefisus (Atinska ravnica)|Kefisus]], [[Ilisos]] i [[Eridanos (Atina)|Eridanos]] su historijske rijeke Atine. === Klima === U Atini vlada suptropska [[sredozemna klima]] ([[Köppenova klasifikacija klime]]: ''Csa'') a prima dovoljno godišnjih padavina tek toliko da za neznatnu količinu može izbjeći oznaku polupustinjske klime (''BSh'' po Köppenu). Značajna osobina klime u Atini je izmjena među produženih toplih i suhih ljeta i blagih zima sa umjerenom količinom padavina.<ref name="founda" /> Uz prosječnu godišnju količinu padavina od 414,1 mm, kiša pada većinom između oktobra i aprila. Juli i august su najsušniji mjeseci, kada se javljaju i ljetne oluje, prosječno jednom ili dva puta mjesečno. [[Zima|Zime]] su blage i kišovite, a prosječna januarska temperatura iznosi 8,9&nbsp;°C, a u predgrađu Helinikon oko 10,3&nbsp;°C. [[Snijeg|Snježne]] padavine nisu česte, ali ponekad dovode do kolapsa u saobraćaju. Snijeg je mnogo češći u sjevernim predgrađima grada.<ref name="bbccouk" /> Proleće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledanje grada i za sve druge aktivnosti napolju. Leta mogu biti izuzetno topla. Prosečna najviša dnevna temperatura u Julu je 33.5&nbsp;°C. Najviša dnevna temperatura je bila 48&nbsp;°C u predgrađu Atine,<ref name="eurohigh" /> u Elefsina, a najniža je bila -5.8&nbsp;°C u Nea Filadelfiji. Tokom mećave koja je bila u februaru 2004. godine, najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7.9&nbsp;°C {{Klima grada |Lokacija=Atinu |Izvor=[http://svali.ru/catalog~27~16716~index.htm Turističeskiй portal], [http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT003830 bbc.co.uk] | Jan_sr=10 | Jan_sr_pad=57 | Feb_sr=10 | Feb_sr_pad=47 | Mar_sr=12 | Mar_sr_pad=41 | Apr_sr=15 | Apr_sr_pad=31 | Maj_sr=19 | Maj_sr_pad=23 | Jun_sr=23 | Jun_sr_pad=11 | Jul_sr=27 | Jul_sr_pad=6 | Avg_sr=27 | Avg_sr_pad=6 | Sep_sr=23 | Sep_sr_pad=14 | Okt_sr=19 | Okt_sr_pad=53 | Nov_sr=15 | Nov_sr_pad=58 | Dec_sr=11 | Dec_sr_pad=69 | God_sr=17 | God_sr_pad=416 | Jan_sr_min=5.2 | Jan_sr_maks=12.5 | Feb_sr_min=5.4 | Feb_sr_maks=13.5 | Mar_sr_min=6.7 | Mar_sr_maks=15.7 | Apr_sr_min=9.6 | Apr_sr_maks=20.2 | Maj_sr_min=13.9 | Maj_sr_maks=26.0 | Jun_sr_min=18.2 | Jun_sr_maks=31.1 | Jul_sr_min=20.8 | Jul_sr_maks=33.5 | Avg_sr_min=20.7 | Avg_sr_maks=33.2 | Sep_sr_min=17.3 | Sep_sr_maks=29.2 | Okt_sr_min=13.4 | Okt_sr_maks=23.3 | Nov_sr_min=9.8 | Nov_sr_maks=18.1 | Dec_sr_min=6.8 | Dec_sr_maks=14.1 | God_sr_min=12.3 | God_sr_maks=22.5 | Jan_a_maks=21 | Jan_a_min=-4 | Feb_a_maks=23 | Feb_a_min=-6 | Mar_a_maks=28 | Mar_a_min=-1 | Apr_a_maks=32 | Apr_a_min=0 | Maj_a_maks=36 | Maj_a_min=6 | Jun_a_maks=42 | Jun_a_min=14 | Jul_a_maks=42 | Jul_a_min=16 | Avg_a_maks=43 | Avg_a_min=16 | Sep_a_maks=38 | Sep_a_min=12 | Okt_a_maks=37 | Okt_a_min=7 | Nov_a_maks=28 | Nov_a_min=-1 | Dec_a_maks=22 | Dec_a_min=-4 | God_a_maks=43 | God_a_min=-6 | Jan_voda=17 | Feb_voda=17 | Mar_voda=16 | Apr_voda=17 | Maj_voda=19 | Jun_voda=22 | Jul_voda=25 | Avg_voda=26 | Sep_voda=25 | Okt_voda=24 | Nov_voda=22 | Dec_voda=19 | God_voda=21 |}} == Administracija == [[Datoteka:Prefectures of Attica athens.png|thumb|Ranija prefektura Atina (plavo), unutar regije [[Atika (regija)|Atike]] (sivo)]] Atina je postala glavni grad Grčke 1834. godine, naslijedivši [[Nafplion]] koji je bio privremena prijestolnica od 1829. godine. Općina (grad) Atina je također i prijestolnica regije Atika. Pojam ''Atina'' može se odnositi na općinu, sam grad ili na cijelo metropolitansko urbano područje Atine. === Regija Atika === '''Metropolitansko područje Atine''' prostire se na 2982,717 km<sup>2</sup>, a sadržano je u području regije [[Atika (regija)|Atike]] površine 3.808 km<sup>2</sup>. Regija obuhvata najmnogoljudnije područje Grčke, sa 3.827.624 stanovnika prema podacima iz 2011.<ref name="census11" /> iako je istovremeno jedna od najmanjih regija u državi po površini. Sama regija Atika dijeli se na osam regionalnih jedinica, od kojih prve četiri sačinjavaju ''šire područje Atine'', dok regionalna jedinica Pirej čini šire područje Pireja. Zajedno, ove jedinice sačinjavaju gotovo neprekinutu ''urbanu zonu Atine'', prostirući se na 412 km<sup>2</sup>.<ref name="Kallikratis" /> * [[Sjeverna Atina (regionalna jedinica)|Sjeverna Atina]] (šire područje Atine, urbana zona Atine) * [[Zapadna Atina (regionalna jedinica)|Zapadna Atina]] (šire područje Atine, urbana zona Atine) * [[Centralna Atina (regionalna jedinica)|Centralna Atina]] (šire područje Atine, urbana zona Atine) * [[Južna Atina (regionalna jedinica)|Južna Atina]] (šire područje Atine, urbana zona Atine) * [[Pirej (regionalna jedinica)|Pirej]] (šire područje Pireja, urbana zona Atine) * [[Istočna Atika]] (Metropolitansko područje Atine) * [[Zapadna Atika]] (Metropolitansko područje Atine) * [[Atička ostrva (regionalna jedinica)|Atička ostrva]] Do 2010. godine, prve četiri navedene regionalne jedinice sačinjavale su ukinutu prefekturu Atine (što se danas podrazumijeva pod pojmom ''šire područje Atine''), a što je bila i najmnogoljudnija prefektura u Grčkoj u to vrijeme, sa oko 2.640.701 stanovnikom po popisu iz 2011.<ref name="census11"/> na površini od 361 km<sup>2</sup>.<ref name="area" /> === Općina Atina === Za Atinjane, najpopularniji način ''podjele'' grada je na njegove kvartove i naselja kao što su [[Pangrati|Pagkrati]], [[Ambelokipi (Atina)|Ambelokipi]], [[Eksarheia]], [[Patissia]], [[Ilissia]], [[Petralona]], [[Koukaki]] i [[Kipseli (Atina)|Kipseli]], svako sa svojom zasebnom historijom i karakteristikama. Općina Atina također sačinjava jezgro i centar šireg atinskog područja koje se sastoji iz općine Atina i 34 druge općine podijeljene u četiri, ranije već spomenute, regionalne jedinice (sjevernu, zapadnu, centralnu i južnu Atinu). {|class="wikitable" |+ '''Općine šireg područja Atine''' |- |style="text-align:center;" colspan="3"| {|style="width: 100%; font-size: 80%;" |- |[[Centralna Atina (regionalna jedinica)|Centralna sekcija]]: ||1. '''Grad Atina''' ||2. [[Dafni–Imitos|Dafni]] ||3. [[Iliupoli]] ||4. [[Vironas]] ||5. [[Kaisariani]] ||6. [[Zografu]] ||7. [[Galaci]] ||8. [[Filadelfeia–Halkidona|Filadelfeia]] |} |- |style="text-align:center;"| {|style="width: 100%; font-size: 80%;" |- |[[Zapadna Atina (regionalna jedinica|Zapadna sekcija]]: |- |29. [[Egaleo]] |- |30. [[Agia Varvara]] |- |31. [[Haidari]] |- |32. [[Peristeri]] |- |33. [[Petrupoli]] |- |34. [[Ilio (Grčka)|Ilion]] |- |35. [[Agioi Anargiri]] – [[Kamatero]] |} |style="text-align:center;"|[[Datoteka:Athens(prefecture) Municipalities g2.jpg|470px|Atina]] |style="text-align:center;"| {|style="width: 100%; font-size: 80%;" |- |[[Sjeverna Atina (regionalna jedinica)|Sjeverna sekcija]]: |- |9. [[Nea Ionia]] |- |10. [[Irakleo (Atika)|Irakleo]] |- |11. [[Metamorfosi]] |- |12. [[Likovrisi]] – [[Pefki]] |- |13. [[Kifisia]] |- |14. [[Penteli (Grčka)|Penteli]] - [[Melisia]] |- |15. [[Marusi|Amarusio]] |- |16. [[Vrilisia]] |- |17. [[Agia Paraskevi|Ag. Paraskevi]] |- |18. [[Holargos]] – [[Papagu]] |- |19. [[Halandri]] |- |20. [[Filotei]] – [[Psihiko]] |} |- |style="text-align:center;" colspan="3"| {|style="width: 100%; font-size: 80%;" |- |[[Južna Atina (regionalna jedinica)|Južna sekcija]]:||21. [[Glifada]] ||22. [[Eliniko-Argirupoli]] ||23. [[Alimos]] ||24. [[Agios Dimitrios]] ||25. [[Nea Smirni]] ||26. [[Palaio Faliro|Faliro]] ||27. [[Kalitea]] ||28. [[Mokato–Tavros|Mokato]] |} |} == Panorama grada == {{wide image|20101024 Panoramic Image of Athens from Areopagus hill Greece.jpg|1200px|align-cap=center|Panoramski pogled sa brda [[Areopagus]].}} {{wide image|Athens4 tango7174.jpg|1200px|align-cap=center|Pogled na delove centralne Atine i njena istočna predgrađa sa [[Planina Lycabettus|planine Likabetus]].}} == Kultura == === Arheološko udruženje === [[Datoteka:National Archaeological Museum Athens building.jpg|thumb|desno| Nacionalni Arheološki muzej Atine.]] [[Datoteka:Tower of the Winds Athen.jpg|thumb|right|Kula krila Atine.]] Grad je jedan od svetskih glavnih centara za [[arheologija|arheološka istraživanja]]. Osim nacionalnih institucija, kao što su [[Atinski univerzitet]], Arheološko društvo Atine, nekoliko arheoloških muzeja, uključujući Naciolani Arheološki Muzej Atine, Vizantijski muzej, kao i muzeje Akropolja i drugih. Atina ima više od dvanaest arheoloških [[biblioteka]] i tri specijalizovane arheološke laboratorije i u njoj se, na godišnjem nivou, događaju svakodnevni seminari i konferencije, kao i mnogo arheoloških izložbi. === Turizam === Atina je popularna [[turistička destinacija|destinacija]] za putnike. Grčka vlada, uz pomoć [[Evropska unija|EU]] je tokom prošle decenije uradila velike infrastrukturalne projekte, pa su se gradska infrastruktura i socijalni običaji popravili. === Zabava === Atina je domaćin 148 pozorišta, više nego bilo koji grad u svetu, uključujući i poznati antički Herodotski Atikus Teatar, dom Atinskog festivala, koji se dešava od maja od oktobra svake godine. Atina, takođe, ima dosta romantičnih, otvorenih bioskopa. Grad podržava i veliki broj muzičkih prostora, uključujući i Atinsku koncertnu dvoranu, poznatiju kao "Megaron Musikis", koja okuplja poznate svetske zmetnike svake godine. === Sportovi === Atina ima dugu tradiciju u [[sport]]ovima i sportskim događajima, tako što je domaćin mnogim važnim klubovima u grčkim sportovima i tako što ima veliki broj sportskih oprema. Grad je bio domaćin i nekoliko sportskih događaja u međunarodnim znamenitostima. Atina je održala [[Olimpijske igre|Letnje Olimpijske Igre]] dvaput, prvu put [[1896]]. a drugi put [[2004]].godine. Najveći stadijum u [[Grčka|Grčkoj]] ugostio je dva finala [[UEFA Liga prvaka|UEFA Liga šampiona]], [[1994]]. i [[2007]]. godine. Drugi veliki stadijum u Atini, koji se nalazi u regiji Pireusa, je Karaiskakis Stadijum, održao je [[1971]]. godine [[UEFA Europska Liga|UEFA Kup Pobednika]]. Atina je održala i finale [[Evropliga|Evrolige]] tri puta, prvo [[1985]]. godine, drugo [[1993]],<ref name="faliro" /> oba u Mir i Prijateljstvo Stadijumu, poznatijem kao SEF, jednom od najvećim i najatraktivnijih arena u [[Evropa|Evropi]], i treće [[2007]]. u Olimpijskoj Unutrašnjoj Hali.<ref name="todaycom" /> Veliki broj događaja u drugim sportovima, kao što su [[atletika]], [[vaterpolo]], [[odbojka]], su takođe održani u gradskim prostorima. Atina je domaćin i tri prestižna Evropska multi-sportska kluba: [[Olimpijakos]]a, Panatinaikosa i AEK Atina. U [[fudbal]]u, [[Olimpijakos]] ima prednost u domaćim takmičenjima, Panatinaiakos je ušao [[1971]]. godine u finale Evropskog Kupa, dok je AEK Atina član velike trojke. Ovi klubovi imaju ugledne [[košarka]]ške odeljke; Panatinaikos je među vodećim Evropskim košarkaškim klubovima osvojio Evroligu pet puta, [[Olimpijakos]] je [[1997]]. bio šampion Evro lige, a AEK Atina je bio prvi grčki tim koji je osvojio Evropski pehar u timskim sportovima. Drugi klubovi sa velikom tradicijom u sportovima u Atini su [[FK Panionios|Panionios]], Panelinios, Etnikos Pireus i Marusi. Atinski klubovi su načinili značajne domaće i internacionalne uspehe do sad u svim sportovima. == Zanimljivosti == Atina je bila domaćin ljetnih [[olimpijske igre|olimpijskih igara]] [[Olimpijske igre 1896|1896]]. te od [[13. 8.|13]]. - [[29. 8.|29]]. augusta [[2004]]. godine. == Vidi još == * [[Akropolj (Atina)]] * [[Helenski parlament|Helenski Parlament]] * [[Dora Bakoyannis]] == Reference == {{reflist|2|refs= <ref name="faliro">{{cite web |url=http://www.athens-today.com/e-olimpica_faliro.htm |title=Athens 21st Century – The Olympic Coastal Complex |pristupdatum=26.12.2008|izdavač=Athens-today.com}}</ref> <ref name="todaycom">{{cite web |url=http://www.athens-today.com/e-olimpica_stadio.htm |title=Athens 21st Century – Athens Olympic Stadium |pristupdatum=26.12.2008|izdavač=Athens-today.com}}</ref> <ref name="nothingless">{{cite web|url=https://books.google.nl/books?id=BHe0KeXyL_AC&pg=PA34&dq=persians+sack+athens&hl=nl&sa=X&ei=e0GaVI3CBsWzUdykg6gL&ved=0CDgQ6AEwAw#v=onepage&q=persians%20sack%20athens&f=false|title=Nothing Less than Victory: Decisive Wars and the Lessons of History|pristupdatum=24.12.2014}}</ref> <ref name="osborner">Osborne, R. 1996, 2009. ''Greece in the Making 1200 – 479&nbsp;BC'', Taylor & Francis e-Library, 2009. ISBN 0-203-88017-X</ref> <ref name="mykenaike">Iakovides, S. 1962. ''E mykenaïke akropolis ton Athenon''. Atina, 1962.</ref> <ref name="immerwahr">S. Immerwahr, ''The Athenian Agora XII: the Neolithic and Bronze Ages'', Princeton 1971.</ref> <ref name="ethnosgr">{{cite web|url=http://www.ethnos.gr/article.asp?catid=11380&subid=2&tag=8796&pubid=2530782 |title=v4.ethnos.gr – Οι πρώτοι... Αθηναίοι – τεχνες, πολιτισμος |izdavač=Ethnos.gr |pristupdatum=25.1.2010}}</ref> <ref name="Kallikratis">[http://www.kedke.gr/uploads2010/FEKB129211082010_kallikratis.pdf Tekst zakona o Kallikratis reformi]</ref> <ref name="eurohigh">[http://wmo.asu.edu/europe-highest-temperature "Europe's highest temperature"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090629061515/http://wmo.asu.edu/europe-highest-temperature |date=2009-06-29 }}. Pristupljeno 3. aprila 2009.</ref> <ref name="bbccouk">[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-12674491 pristupljeno 6. maja 2011.]</ref> <ref name="founda">Founda D. (2011). "[http://www.ingentaconnect.com/content/earthscan/aber/2011/00000005/00000001/art00001 Evolution of the air temperature in Athens and evidence of climatic change: A review]". Advances in Building Energy Research, 5,1, 7–41</ref> <ref name="tung">{{cite book |last=Tung |first=Anthony |chapter=The City the Gods Besieged |title=Preserving the World's Great Cities: The Destruction and Renewal of the Historic Metropolis |year=2001 |location=New York |publisher=Three Rivers Press |isbn=0-609-80815-X |page=266}}</ref> <ref name="Focus on Athens">{{cite web|url=http://www.urbanheatisland.info/images/newsletter/UHI_newsletter_Issue_1.pdf|title=Focus on Athens|pristupdatum=18.3.2011|work=UHI Quarterly Newsletter, Issue 1, May 2009, page 2|izdavač=www.urbanheatisland.info|access-date=2015-04-29|archivedate=2013-07-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130722204815/http://www.urbanheatisland.info/images/newsletter/UHI_newsletter_Issue_1.pdf|deadurl=yes}}</ref> <ref name="parnitha">{{cite web|url=http://www.parnitha-np.gr/welcome.htm |title=Welcome!!! |izdavač=Parnitha-np.gr |pristupdatum=10.6.2009}}</ref> <ref name="spbeekes">Robert S. P. Beekes, ''Etymological Dictionary of Greek'', Brill, 2009, str. 29 (''s.v.'' "Ἀθήνη").</ref> <ref name="vge30">''Velika grčka enciklopedija'', vol. II, str. 30, Atina, 1927</ref> <ref name="tuftsedu">Kao primjer u [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Hom.+Od.+7&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0135 Od.7.80]</ref> <ref name="oly">{{cite news |title=Sentiment a factor as Athens gets 2004 Olympics |url=http://sportsillustrated.cnn.com/olympics/news/1997/09/05/athens_update/ |author=CNN & Sports Illustrated |publisher=sportsillustrated.cnn.com |date=5.9.1997 |accessdate=28.3.2007}}</ref> <ref name="statistics1">{{cite web |url=http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/A1602_SAM01_DT_DC_00_2011_01_F_GR.pdf |title=ΕΛΣΤΑΤ Απογραφη 2011 |izdavač=www.statistics.gr |pristupdatum=22.8.2011}}</ref> <ref name="area">{{cite web |url=http://www.ypes.gr/topiki.htm |title=Characteristics |work=Hellenic Interior Ministry |izdavač=www.ypes.gr |pristupdatum=6.1.2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070104231706/http://www.ypes.gr/topiki.htm |archivedate=2007-01-04 |access-date=2015-04-29 |deadurl=no }}</ref> <ref name="Athens view">{{cite web |url=http://www.aviewoncities.com/athens/athensfacts.htm?tab=population |title=Athens Facts & Figures |last=Athens Facts |work=aviewoncities.com |year=2011 |pristupdatum=17.6.2011 |access-date=2015-04-29 |archivedate=2014-10-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141006085737/http://www.aviewoncities.com/athens/athensfacts.htm?tab=population |deadurl=yes }}</ref> <ref name="census11">[http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/resident_population_census2011.xls "Detailed census results 2011"], Nacionalni statistički servis Grčke, {{Simboli jezika|gr|grčki}}</ref> <ref name="maritime">{{cite web |url=http://www.maritime-database.com/port.php?pid=2239 |title=Piraeus by Maritime Database |izdavač=www.maritime-database.com |pristupdatum=27.12.2008}}</ref> <ref name="olpgr">{{cite web |url=http://www.olp.gr/INDEXen.htm |title=Presentation |izdavač=www.olp.gr |pristupdatum=27.12.2008 |access-date=2015-04-29 |archive-date=2008-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081220151552/http://www.olp.gr/INDEXen.htm |dead-url= }}</ref> <ref name="bbccouk"/> <ref name="ebcheck">{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40773/Athens |title=Athens|pristupdatum=31.12.2008}}</ref> <ref name="cnnworld">{{cite news |title=Greece uncovers 'holy grail' of Greek archeology |author=CNN & Associated Press |publisher=CNN |url=http://www.cnn.com/WORLD/9701/16/greece.lyceum/index.html |date=16.1.1997 |accessdate=28.3.2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071206113529/http://www.cnn.com/WORLD/9701/16/greece.lyceum/index.html |archivedate=2007-12-06 |deadurl=no }}</ref> <ref name="yppogr">{{cite web |izdavač=www.yppo.gr |title=Contents and Principles of the Programme of Unification of the Archaeological Sites of Athens |work=Hellenic Ministry of Culture |url=http://www.yppo.gr/4/e4000.jsp?obj_id=90&lhmma_id=3817 |pristupdatum=31.12.2000}}</ref> <ref name="ethnosgr"/> <ref name="encartamsn">[https://web.archive.org/web/20090129202226/http://encarta.msn.com/encyclopedia_1741501460/Ancient_Greece.html Encarta Ancient Greece]Pristupljeno 13.2.2015. 31. oktobar 2009.</ref> <ref name="purchpower">{{cite web |url=http://www.citymayors.com/economics/usb-purchasing-power.html |title=City Mayors: World's richest cities by purchasing power |izdavač=City Mayors |pristupdatum=12.5.2008 |godina=2008 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080506064245/http://www.citymayors.com/economics/usb-purchasing-power.html |archivedate=2008-05-06 |access-date=2015-04-29 |deadurl=no }}</ref> <ref name="costsurv">{{cite web|url=http://www.citymayors.com/features/cost_survey.html|title=City Mayors: Cost of living – The world's most expensive cities|izdavač=City Mayors|pristupdatum=26.12.2008|godina=2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081224033730/http://www.citymayors.com/features/cost_survey.html|archivedate=2008-12-24|access-date=2015-04-29|deadurl=no}}</ref> <ref name="anekgr">{{cite web |url=http://www.anek.gr/english/dromol/pireaus1.html |title=ANEK Lines – Piraeus |izdavač=ANEK Lines |pristupdatum=27.12.2008 |access-date=2015-04-29 |archive-date=2008-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081203132339/http://www.anek.gr/english/dromol/pireaus1.html |dead-url= }}</ref> }} == Spoljašnje veze == {{Drugi projekti | commons = Athens | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Atina }} * [http://www.cityofathens.gr/portal/site/AthensPortal/ Stranice o Atini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061013230953/http://www.cityofathens.gr/portal/site/AthensPortal/ |date=2006-10-13 }} * [http://www.visitgreece.gr/en/main_cities/athens Atina na visitgreece.gr] * [http://www.eie.gr/archaeologia/En/index.aspx EIE.gr] – Page on Archaeology of the City of Athens in the National Hellenic Research Foundation website * [http://rg.ancients.info/owls/ Rg.ancients.info/owls] – Athenian owl coins * [http://www.kronoskaf.com/vr/ Kronoskaf.com] – Simulation of Athens in 421&nbsp;BC * [http://www.athens-museums.com/ Athens Museums Information] - Guide with pictures, visitor comments and reviews * [http://www.oasa.gr/?lang=en Athens Urban Transport Organisation] * [http://www.athens.ukgo.com/ City of Athens guide] * [http://www.athens24.com/ Online Athens guide with news and events] * [http://www.athensinfoguide.com/ Athens Info Guide] * [http://s3.mindbrix.co.uk/Zoomable/Athens%20Panorama/index.html Zoomable Athens panorama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304060051/http://s3.mindbrix.co.uk/Zoomable/Athens%20Panorama/index.html |date=2016-03-04 }} * [http://www.thisisathens.org/default.php?pname=Home&la=1#&la=1 Athens photoStream] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100716022151/http://www.thisisathens.org/default.php?pname=Home&la=1#&la=1 |date=2010-07-16 }} * [http://www.vimeo.com/12079928 Timelapse video of Athens] Timelapse showing Athens in the Attica region * [https://secure.flickr.com/photos/rfrumbao/sets/72157627268623809/ Athens 1973] * [http://www.athensinpictures.com/ Athens In Pictures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130119025848/http://www.athensinpictures.com/ |date=2013-01-19 }} * [http://www.athenswalk.net Athens Photo Guide] {{Glavni gradovi grčkih prefektura}} {{Glavni gradovi evropskih država}} {{Svjetska prijestolnica knjige}} [[Kategorija:Atena]] [[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]] [[Kategorija:Olimpijski gradovi]] hwo5m93onj31fyc5dfjmibse9e26ykz Američki dolar 0 2913 41262750 41187720 2022-08-23T06:38:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{for|druge istoimene valute|Dolar}} [[Datoteka:USCurrency_Federal_Reserve.jpg|thumb|right|Novčanice]] '''Američki dolar''' (The United States Dollar) je zvanična valuta [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] (u daljem tekstu Sjedinjene Države ili U.S.).<ref>{{cite web|url=http://www.bancocentral.tl/en/currency.asp|title=Central Bank of Timor-Leste|accessdate=May 22, 2013|quote=The official currency of Timor-Leste is the United States dollar, which is legal tender for all payments made in cash.|archivedate=2013-10-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131008020341/http://www.bancocentral.tl/en/currency.asp|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ec.html|title=Ecuador|publisher=CIA World Factbook|accessdate=October 27, 2010|date=October 18, 2010|quote=The dollar is legal tender|archive-date=2007-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20070612194511/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ec.html|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/es.html|title=El Salvador|publisher=CIA World Factbook|accessdate=October 27, 2001|date=October 21, 2010|quote=The US dollar became El Salvador's currency in 2001|archive-date=2018-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20181227020052/https://www.cia.gov/library/Publications/the-world-factbook/geos/es.html|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.visitusvi.com/frequently_asked_questions|title=Frequently asked questions}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.bes.dnb.nl/en/frequently_asked_questions?faq_id=6#faq-6|accessdate=January 1, 2011|title=Frequently asked questions|archivedate=2010-12-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101225145829/http://www.bes.dnb.nl/en/frequently_asked_questions?faq_id=6#faq-6|deadurl=yes}}</ref> Takođe je rasprostranjen kao rezervna valuta u nekim drugim zemljama u svijetu. Trenutno izdavanje dolara kontrolišu Federalne Rezerve (Federal Reserve Banking system). Simbol koji je najčešće u upotrebi za američki dolar je znak dolara ($). ISO 4217 kod za američki dolar je USD; američki dolar je takođe označen kao US $ od strane Međunarodnog monetarnog fonda. U 1995. godini preko 380 milijardi dolara u američkoj valuti je u upotrebi, od toga dvije trećine van Sjedinjenih Država. A od aprila 2004. godine gotovo 700 milijardi dolara je u opticaju i to još uvijek dvije trećine van Amerike.<ref>{{cite web|url=http://www.federalreserve.gov/pf/pdf/pf_4.pdf |title=The Implementation of Monetary Policy&nbsp;– The Federal Reserve in the International Sphere|format=PDF |accessdate=August 24, 2010}}</ref> Sjedinjene Države su jedna od nekoliko zemalja koje koriste naziv dolar za svoju valutu. Nekoliko zemalja koriste američki dolar kao svoju zvaničnu valutu, a u mnogima se dolar upotrebljava kao dozvoljeno sredstvo plaćanja. Amerikanci često koriste i riječ bak (buck) za dolar. Ovaj termin je nastao prilikom trgovine kožama u kolonijalno doba. Grand (u prevodu veliki, najvažniji), nekada u obliku skraćenice g, je uobičajeni izraz za iznos od 1000 od više valuta u svijetu, pa tako i za američki dolar. == Podjela == Američki Dolar se sastoji od 100 centi (cents, simbol-¢). Američki Dolar se dalje dijeli na: '''Kovanice''' (coins): * nikl (nickle) = 5 centi, * daim (dime) = 10 centi, * kvoter (quater, tj. četvrt dolara) = 25 centa, * dolar kovanica (dollar coin) = 1 dollar '''Novčanice''' (bills): * 1 dolar * 2 dolara (vrlo rijedak ali još uvijek u opticaju) * 5 dolara * 10 dolara * 20 dolara * 50 dolara * 100 dolara Ostale podjele dolara su na 1000 mila (milles); a pored toga postojao je naziv orao (eagle) za novčanicu od deset dolara. Međutim samo su centi u svakodnevnoj upotrebi kao dijelovi dolara; «dime» se odnose na novčić iste denominacije (10 centi), a «orao» i «mila» su nepoznati većini Amerikanaca; mada se mile ponekad spominju prilikom obračunavanja poreza. Kod novca koji je trenutno u opticaju, denominacije vrijednosti jednog dolara ili manje se emituju kao U.S. novčići (U.S. coins), dok se denominacije jednake ili vece vrijednosti od jednog dolara emituju kao novčanice Federalnih rezervi (Federal Reserve notes). (I novčić i novčanica od jednog dolara su danas u opticaju, ali se nešto više koristi novčanica.) U prošlosti papirne novčanice su povremeno izdavane i za vrijednosti manje od dolara (frakciona valuta– fractional currency, dok su zlatni novčići znali biti upotrebljavani i za vrijednosti od 20 dolara. U.S. novčići su proizvedeni od strane Kovnice Sjedinjenih Drzava (U.S. Mint). U.S. novčanice se printaju Birou za graviranje i printanje (Bureau of Engraving and Printing) za Federalne rezerve, jos od 1914. godine. U početku su to bile novčanice velikih dimenzija. Od 1928. počeli su ih printati kao novčanice malih dimenzija iz razloga koje ćemo navesti nešto kasnije. Novčanice vrijednosti preko 100$ su se prestale printati od 1946. godine, a zvanično su povučene iz opticaja 1969. godine. One su uglavnom bile korištene ili u međubankarskim transakcijama ili od strane organizovanog kriminala. I posljednja njihova upotreba je zaustavljena naredbom Predsjednika Ričarda Niksona ([[Richard Nixon]]) godine 1969. Sa prednostima koje pruža elektronsko bankarstvo prestale su biti neophodne. Novčanice u vrijednosti od 500$, 1000$ , 5000$, 10000$ i 100000 $ su sve bile proizvedene u jedno vrijeme. == U.S. novčići ili kovanice == U normalnoj upotrebi su novčići denominacije 1¢ (penny), 5¢ (nickel), 10¢ (dime), 25¢ (quarter), 50¢ (pola dolara, rjeđe se koristi), i $1 (rjeđe se koristi). Novčanice su denominacije $1, $2 (rjeđe se koristi), $5, $10, $20, $50, i $100. Dolarski novčići nikada nisu bili naročito popularni u Sjedinjenim Državama. Srebrni dolar se koristio od 1794. pa sve do 1935. godine uz par kraćih perioda nekorištenja; niklo-bakarni dolar iste veličine kao prethodni kovan je u periodu 1971-1978. Dolarski novčić Entoni Suzan (Susan B. Anthony) je predstavljen u 1979. godini. Pokazao se kao nepopularan jer je često bio brkan sa novčićem od 25¢, zbog približne veličine, izglodane ivice i slične boje. Kovanje ovog novčića je brzo obustavljeno, ali je, kao i svi prethodni U.S. novčići, ostao u upotrebi kao zakonsko sredstvo plaćanja. U 2000. godini novi novčić od $1 sa likom Sacagawea je predstavljen, i na ovom novčiću su ispravljene neke od grešaka Entonijinih dolara, pa su tako novčići dobili glatke ivice i zlatnu boju. Kako god ni ovaj novčić nije uspio dostići popularnost novčanice od $1 i rijetko se koristi. Bacimo li pogled u prošlost, vidjećemo da su Sjedinjene Države kovale i novčiće drugih denominacija od 1793. godine. 0,5¢, 2¢, 3¢, 20¢, zatim $2.50, $3.00, $5.00, $10.00, i $20.00. Tehnički ovi novčići se još uvijek mogu koristiti kao legalno sredstvo plaćanja u nominalnom iznosu (iznosu koji je naznačen na samom novčiću), ali oni ipak vrijede mnogo više onima koji se bave numizmatikom (sakupljanjem novčića). == Mane U.S. novčića == Za razliku od većine valuta vrijednost na U.S. novčićima nije ispisana brojem. Umjesto toga vrijednost je napisana engleskim riječima, što predstavlja potencijalni problem za strane posjetioce koji lošije govore engleski. Pored toga ovi natpisi ne slijede pravilno obrazac opisa vrijednosti u centima. Poslije «jednog centa» i «pet centi» dolazi «jedan dajm» (vrijedi 10 centi), «četvrt dolara» (25 centi), i «pola dolara» (neuobičajeno ali se javlja, vrijedi 50 centi). Ovo sve zahtijeva poznavanje ovih pojmova. Posjetioci generalno moraju naučiti i kolokvijalne nazive penija, niklenog (novčića od 5 centi) i četvrtine. Iz istorijskih razloga, veličina ovih novčića ne raste u skladu s porastom njihove vrijednosti. I jedan cent (peni), i pet centi (nickel), su veći od novčića od deset centi (dajm), a novčić od pola dolara je veći od trenutnih novčića vrijednosti jednog dolara (onih sa likom Entoni Suzan i likom Sacagawea). == Historija == Dolar je jednoglasno izabran za valutu Sjedinjenih Država [[6. jul]]a [[1785]]. godine. Ovo je bilo prvi put da je nacija prihvatila decimalni sistem valute. Do [[1974]]. godine vrijednost U.S. dolara je povezivana sa zlatom, srebrom, ili kombinacijom ovo dvoje. Od [[1792]]. do [[1873]]. U.S. dolar je bio slobodno vezan za oboje i zlato i srebro, i to u odnosu ovo dvoje od 15:1, u sistemu poznatijem kao bimetalizam. Kroz više zakonskih izmjena od [[1873]]. do [[1900]]. srebro je gubilo na značaju, sve dok [[1900]]. godine kada je formalno usvojen zlatni standard. Zlatni standard, uz par izmjena, opstao je do [[1971]]. godine. === Bimetalizam === Zakon Sjedinjenih Država o kovanju novca iz 1792. godine uspostavio je Kovnicu Sjedinjenih Država i postavio sljedeću definiciju dolara (slijedi približan prijevod). Dolari ili jedinice – svaki pojedinačno će da budu vrijednosti Španskog dolara, i sadržavaće 24,06 grama čistog, ili 26,96 grama standardnog srebra. Takođe je određen kurs po kojem će se razmjenjivati čisto srebro i čisto zlato i on je iznosio 15:1. Prema tome vrijednost dolara je bila definisana kao količina od 24,06 grama čistog srebra, ili 1,6 grama čistog zlata i sam novac je mogao biti razmijenjen u kovnici ili za srebro, ili za zlato, i to u odnosu od 15:1. Ovaj standard, poznatiji kao bimetalizam, bio je na snazi kroz veći dio 19-tog stoljeća. U 1834. godini usljed pada vrijednosti srebra odnos od 15:1 je promijenjen na odnos 16:1. Ovo je dovelo do toga da je novi U.S. dolar imao podlogu od 1,5 grama zlata, dok je prethodni kurs iznosio 1,6 grama za dolaz. Ova promjena vrijednosti je izazvala devalvaciju dolara, prvu u istoriji, i smanjila je njegovu vrijednost podloge u zlatu za oko 6%. Otkriće velikih nalazišta rude srebra u Zapadnim U.S. krajem 19. vijeka, izazvalo je političke kontroverze. S jedne strane su stajali interesi zemljoradnika čije stavove je zastupala U.S. Greenback Party (Partija Zelene pozadine – doslovno prevedeno). Oni su se zalagali za zadržavanje bimetalizma, uz inflaciju, što bi olakšalo vraćanje dugova zemljoradnicima. Na drugoj strani bili su bankarski i komercijalni interesi iz istočnih dijelova U.S. koji su se zalagali za jaki novac i prelazak na zlatni standard. Ova debata podijelila je Demokratsku Stranku u 1896. Dovela je i do čuvenog «prelaz na zlato» govor koji je održao William Jennings Bryan i koji je, moguće, inspirisao mnoge dijelove Čarobnjaka iz Oza. 1878. godine donesen je Bland-Allison zakon da obezbijedi slobodno kovanje srebra. Ovaj zakon zahtijevao je od vlade da mjesečno obezbijedi srebrnih poluga u vrijednosti između 2 i 4 miliona dolara, po tržišnim cijenama, i da od tog srebra iskuje srebrne dolare. Ovo je, ustvari, bio poticaj za politički uticajne proizvođače srebra. === Zlatni standard === Bimetalizam, kao standard, postojao je do 14. marta 1900. godine, kada je donesen Zakon o zlatnom standardu koji je određivao da će dolarska vrijednost iznositi 1,67 grama zlata, i da će to biti standardna jedinica vrijednosti, a da će sve novčanice ili novčići izdavani od strane Sjedinjenih Država održavati vrijednost ovog tečaja. Ovo je uvelo Sjedinjene Države u doba zlatnog standarda, napravilo zlato jedinim legalnim sredstvom obračuna vrijednosti novca i postavilo vrijednost dolara na $20,67 za uncu zlata. Ovo je dalo mogućnost zamjene dolara u iznosu od $1,5 (otprilike) za jedan gram zlata – istu mogućnost zamjene koju je dolar imao i u bimetalizmu. Za vrijeme perioda poznatog kao Velika depresija, predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] promijenio je vrijednost dolara i tada se dolar mogao zamijeniti u iznosu od $1,125 za gram zlata. To je predstavljalo pad vrijednosti dolara, i on je, odlukom vlade, bio devalviran za gotovo 41%. 1928. dolarska novčanica je identifikovana kao «Novčanica Sjedinjenih Država» i na njoj je stajalo odštampano «Plaća se donosiocu po zahtjevu», što ne stoji na današnjim novčanicama. Poslije Drugog svjetskog rata Bretton Woods ugovorom određeno je da će vrijednost svih ostalih valuta biti mjerena vrijednošću U.S. dolara, i tako su i ostale valute indirektno povezane sa zlatnim standardom. Pokušaji američke vlade da održi oboje, utvrđenu vrijednost dolara prema zlatu, kao i razmjenjivost dolara s drugim valutama, stvorili su pritiske na trgovinu i ekonomiju. Do ranih šezdesetih pritisci su postajali sve veći, i sve je teže bilo održavati taj sistem. U martu 1968. godine pokušaji da se održi propisana cijena zlata na slobodnom tržištu, napušteni su. Počeo je dvoredni sistem. U ovom sistemu sve transakcije zlata centralnih banaka bile su izolovane od slobodnih tržišnih cijena. Centralne banke mogle su trgovati međusobno zlatom po dotadašnjoj propisanoj cijeni, ali nisu smjele trgovati na slobodnom tržištu. Na slobodnom tržištu moglo se trgovati prema važećim realnim cijenama (cijenama koje su se određivale ponudom i potražnjom), i ne bi se intervenisalo protiv toga. Cijene na tržištu su odmah skočile na $1,383 za gram zlata (1,383 $/g). Cijene su se potkraj 1969. godine nakratko vratile na staro, da bi ubrzo nakon toga cijena zlata započela postojani rast. Ova cijena plafon je dostigla krajem 1972. godine (2,29 $/g). Do tog vremena pojavile su se i slobodne kursne liste po kojima se zlato razmjenjivalo i van slobodnog tržišta, što je de facto ukazivalo na prestanak važenja Bretton Woods ugovora. Dvoredni sistem je napušten u novembru 1973. godine. Do tada cijena zlata je narasla na (3,22 $/g). U ranim sedamdesetim, inflacija izazvana rastućim cijenama uvoznih dobara, naročito nafte, i povećana budžetska potrošnja zbog vijetnamskog rata, a koja nije praćena odgovarajućim rezovima troškova u drugim oblastima, kombinovana sa trgovinskim deficitom, dovela je do toga da je dolar vrijedio manje nego zlato koje mu je služilo kao podloga. U 1972. godini Sjedinjene Države su odredile vrijednost dolara od $1,22 po gramu zlata. Zato što su druge valute vrednovane preko U.S. dolara, ovo je stvorilo zabunu i neke poremećaje na tržištu valuta. Od 1975. godine Sjedinjene države su pustile da se vrijednost dolara odredi na slobodnom tržištu. S ovim potezom vrijednost dolara je po prvi put u historiji određivana slobodnim kursom. Iznenadni skok cijene zlata, nakon što su centralne banke odustale od njegovog kontrolisanja, signalizirao je gubitak povjerenja u dolar. U odsustvu garantovane vrijednosti dolara u odnosu na zlato, investitori su odlučili pokloniti povjerenje zlatu. Posljedica toga je da je cijena zlata rasla s 1.125 $/g u 1969. godini na čak 29$/g u 1980. godini. [[Datoteka:Value_of_US_dollar.gif|thumb|600px|center|Grafikon kretanja vrijednosti dolara]] Ubrzo nakon što je, u ranim sedamdesetim, cijena zlata počela sa svojim rastom, cijene drugih dobara kao što je nafta također su počele da rastu. Dok su cijene drugih dobara bile prilično nestalne i promjenjive, odnos između cijena nafte i zlata ostao je uglavnom sličan u devedesetim, kao što je to bio u šezdesetim, sedamdesetim i osamdesetim. Bojeći se pojave ekonomije bazirane na novčićima sa zlatnom podlogom i slobodnim određivanjem vrijednosti, odvojene od centralne banke, i sa nadolazećom prijetnjom kolapsa U.S. dolara vlada Sjedinjenih Država odobrila je nekoliko promjena u trgovini putem COMEX-a. Ove promjene rezultirale su naglim padom opadanja obima trgovine plemenitim metalima od 1980 naovamo. U septembru 1987. godine, američki sekretar finansija u administraciji predsjednika Regana James Baker, načinio je prijedlog za MMF (Međunarodni monetarni fond) da se načini korpa roba (uključujući i zlato) koja će služiti kao referentno mjerilo prilikom određivanja vrijednosti svjetskih valuta. Međutim krah tržišta dionica u oktobru 1987. godine, praćen iranskim skandalom udaljio je administraciju od tih planova, i povoljan politički momenat je bio propušten. Maja 2004. godine aktiva rezervi Sjedinjenih Država iznosila je $11,045,000,000 u zlatu (koje je vrjednovano 1.36 $/g). === Dekretni novac* === (*Prijevod američke riječi fiat je naredba, dekret. «Fiat money» je riječ koja stoji u wikipediji na engleskom, i predstavlja novac za koji se ne garantuje određena isplatna vrijednost, kao što je to bilo ranije, već je taj novac određen kao sredstvo plaćanja dekretom države ili odgovarajuće državne institucije, ali država ne garantuje isplatu nominalne vrijednosti donosiocu. U ovom tekstu ćemo ga označavati kao dekretni novac.) Danas je, kao i mnoge valute u svijetu, i dolar dekretni novac bez ikakve unutrašnje vrijednosti i bez odgovarajuće pozadine u zlatu ili košari roba odgovarajuće protivvrijednosti, ali ljudi su nagovoreni (ili im je određeno) da ga koriste. Godine 1963. riječi «biće plaćeno donosiocu po zahtjevu» su povučene sa svih novoštampanih novčanica. Zatim je 1968. godine zamjena starih novčanica s tim natpisom za zlato ili srebro, zvanično okončana. Zakonom o kovanicama iz 1965. godine uklonjeno je svo srebro iz novčića od četvrt dolara i iz dajm-ova (novčića od 10 centi), koje su su bile do 90 %-tno od srebra. Ostala je zakonska odredba koja je dozvoljavala da novčići sadrže do 40% srebra, ali je kasnije i ova odredba povučena, i današnji novčići nemaju u sebi ni trun srebra. Važno je napomenuti da su sve novčanice izdate od 1861. godine naovamo, priznate od vlade kao legalno sredstvo plaćanja u njihovoj nominalnoj vrijednosti, iako nisu zamjenjive za zlato ili srebro, jer je taj vid obaveze prestao važiti poslije 1968. godine. Neke od tih novčanica imaju veoma visoku vrijednost za numizmatičare. Jedini izuzetak od ovog pravila su novčanice od $10,000 isplative u zlatu, serija 1900, koje su nenamjerno puštene u promet zbog požara 1935. godine. Jedna kutija ovih novčanica je doslovno bačena kroz prozor. Za ovaj set novčanica se ne računa da je u prometu, i ustvari računa se kao ukradeno vlasništvo. Ipak čini se da vlada i nije previše zabrinuta zbog njih, pošto su sve novčanice te vrijednosti otkazane i prema tome van prometa. Njihova unutrašnja vrijednost je ništavna, a njihova kolekcionarska vrijednost iznosi, prema gruboj procjeni, oko $1,000. Prema podacima Biroa za graviranje i printanje, od 31. jula 2000. godine $539,890,223,079 ukupno je bilo u svjetskoj cirkulaciji, od čega $364,724,397,100 vrijednosti u novčanicama od $100. Procjenjuje se da kada bi, računajući od septembra 2004. godine, sve zlato koje drže Sjedinjene Države (8 140 Mg – 8 140 tona) bilo ponovo upotrijebljeno kao podloga za izdate novčanice dolara ($733,170,953,704) zlato trebalo biti cijene od 90 $/g. == Zelembaći == Federalna vlada je za vrijema američkog građanskog rata počela s izdavanjem novčanica, čija su podloga bili španjolski dolari. Kako fotografska tehnika tog doba nije mogla raditi slike u boji, odlučeno je da pozadina dolarske novčanice bude u nekoj boji (samo ne crnoj). Izbor je pao na zelenu, pošto ona simbolizira stabilnost. Novčanice su postale poznate kao "greenbacks" (u prevodu nekih naših autora zelembaći, tako da i ovdje koristimo taj prevod) zbog boje pozadine, a s njima je započela tradicija da se američke novčanice štampaju sa zelenom podlogom. Za razliku od mnogih drugih valuta, američke novčanice uvijek se štampaju u istoj boji (crnoj sa zelenom pozadinom i zelenim prelivima preko crne), ne računajući jedva primjetne prelive drugih boja na novijim novčanicama od $20 i $50. Novčanice Federalnih rezervi su se štampale u istoj boji veći dio 20-tog vijeka, iako starije novčanice zvane srebrne imaju plave prelive naprijed, a «United States notes» (novčanice Sjedinjenih Država) crvene prelive naprijed. Godine 1929. veličina novčanica je standardizovana (što je dovelo do 25%-tnog smanjenja njihove tadašnje veličine). Moderne U.S. novčanice, bez obzira na denominaciju, široke su 66.3 mm, duge 156 mm, a debljina im je 0.109 mm. Novčanica teži otprilike jedan gram, i troškovi njene proizvodnje su oko 4,2 centa po komadu. Mikroprintanje, i sigurnosna nit uvedeni su u seriji 1991. Druga serija, započeta 1996. godine, uvela je sljedeće novine: veći portret, pomjeren iz centra, da bi se dobilo više mjesta za vodeni žig. Vodeni žig, smješten desno od portreta, prikazuje istu sliku kao i portret. Vidljiv je samo ako se zadrži pod svjetlom, i dugo je predstavljao jednu od glavnih zaštitnih mjera većine glavnih valuta. Sigurnosna nit daje crveni odsjaj pod ultraljubičastim svjetlom, i pozicionirana je drukčije na novčanicama različitih denominacija. Tinta koja mijenja boju ako se posmatra iz različitih uglova. Pojavljuje se na rednom broju u donjem desnom uglu prednje strane novčanice. Mikroprintanje na rednom broju u donjem lijevom uglu, kao i na kaputu [[Benjamin Franklin|Benjamina Franklina]] (Bendžamin Frenklin). Printanje koncentrisanim finim linijama u pozadini portreta i na zadnjem dijelu novčanice. Ovaj način printanja je veoma teško kopirati. Novčanica od $50 iz juna 1997. sadrži veliki tamni broj sa svjetlijom pozadinom sa zadnje strane novčanice, tako da olakša ljudima da raspoznaju denominaciju. Novčanica od $20 iz 1998. sadržavala je nove mogućnosti za mašinsko registrovanje, što je trebalo olakšati registrovanje na skener uređajima. Sigurnosna nit svijetli zeleno pod svjetlošću i "USA TWENTY" kao i zastava su otprintane na niti, dok je broj 20 otprintan ispred polja sa zvijezdama na zastavi. Mikroprintanje je izvedeno na donjem lijevom uglu slike, kao i na donjem lijevom uglu prednjeg dijela novčanice. Kako je od 1998. godine novčanica od $20 bila najviše falsifikovana od svih novčanica, od 13. maja 2003. godine, Trezor je odlučio da će predstaviti nove boje na toj novčanici, što je bilo po prvi put da novčanice sadrže drugu boju, osim crne ili zelene, još od 1905. godine. Potez je bio više namijenjen suzbijanju falsifikovanja, nego tome da poveća vizuelnu razliku između novčanica različite denominacije. Glavne boje svih novčanica ipak su i dalje crna i zelena, a druge boje su prisutne samo kao sporedne i to na manje važnim elementima novčanice. Ovo predstavlja kontrast Euru i drugim valutama, čije se novčanice različitih denominacija upadljivo razlikuju. Nove novčanice od $20 procirkulisale su 9. oktobra 2003. godine, a nove $50 novčanice 28. septembra 2004. godine. Nove $10 novčanice će biti predstavljene u 2005. godini, dok će one od $100 vjerovatno biti redizajnirane, samo datum za to još nije određen. Svaka će imati dodatne elemente drugih boja, s tim da će primarne ipak ostati zelena i crna. Trezor najavljuje da će osavremenjavati novčanice i njihov dizajn svakih 7-10 godina, da bi se efikasnije suprotstavili falsifikatorskim pokušajima. Neke od zaštitnih tehnika koje se upotrebljavaju danas su plave i crvene zaštitne niti (pogledajte dolar izbliza), broj u donjem desnom uglu mijenja boju iz zelene u zlatnu ako se posmatra pod drugim uglom, i postojeći vodeni žig kojim je napisano US # (ovo # predstavlja bilo koji broj), a mnoge novčanice sadrže sliku, rađenu vodenim žigom, koja predstavlja neku historijsku ličnost. «Stabilnost ekonomije neke zemlje moguća je samo ako imamo stabilnost njene valute. A da bi podržali stabilnost naše valute ona mora biti prihvaćena kao legalno sredstvo plaćanja i falsifikovanje se mora suzbiti.» Ovo je rekao CEO (skraćenica u engleskom jeziku za nekoga ko zauzima šefovsku ili direktorsku poziciju, dakle izvršni menadžer) Federalnih Rezervi Alan Greenspan (Alan Grinspen) na ceremoniji predstavljanja novog dizajna novčanice od $20. Zadnji redizajn novčanice u bliskoj prošlosti desio se 1996. godine. == Mane dolarskih novčanica == Uprkos relativno kasno načinjenim izmjenama na dizajnu koje su za cilj imale da spriječe falsifikovanje, kritičari kažu da je ono još uvijek dosta lahko izvedivo. Mogućnost reproduciranja boja kod modernih printera i njihova dostupnost svima značajno olakšavaju posao falsifikatorima. Predlaže se uvođenje holografskih crta na novčanice, kao što je urađeno kod većine drugih novčanica, npr. Kanadskog dolara, švajcarskog franka, ili eura, i što bi bilo mnogo teže i skuplje oponašati. Druga tehnika koja bi se mogla koristiti je razvijena u Australiji i usvojilo je nekoliko zemalja, štampanje polimerskih (plastičnih) novčanica. Doduše američki dolar i nije toliko ranjiv kao što je prema mišljenju tih kritičara. Dvije najbitnije komponente novčanice papir i tinta posebnog su sastava i pravljene su po specijalnim recepturama koje se čuvaju kao tajna. Teksture koje taj papir i tinta u kombinaciji proizvode, teške su za oponašati bez određene opreme i materijala. Dolar opet ostaje dosta nesigurniji od drugih valuta, i dok u bankama postoje uređaji koji su u stanju razlikovati pravu tintu i papir od lažnih, ta sigurnost se gubi na nižim razinama (u prodavnicama, na ulici i sl.). Neke druge kritike spominju to da je novčanice različitih denominacija teško razlikovati, jer su sve istih dimenzija. Zastupnici osoba sa slabim vidom i slijepih osoba predlažu da bi se na dizajnu novčanica trebalo naći mjesta i za oznake na brajevom pismu, što bi olakšalo raspoznavanje novčanica osobama oštećenog vida. Neke od takvih osoba tvrde da dolare uspijevaju raspoznati po osjećaju, dok se drugi oslanjaju na čitače novčanica. Većina drugih novčanica, kao euro, su različitih veličina i boja za različite denominacije. To je korisno, i to ne samo slijepim osobama. Tako se teško može desiti da se novčanica veće vrijednosti zamijeni za onu manje vrijednosti, što se u Sjedinjenim Državama često dešava, naročito turistima, pošto su oni manje upoznati sa detaljima koji čine razliku između novčanica različitih vrijednosti. S druge strane mnoge valute drugih zemalja imaju neke zajedničke osobine, koje nema U.S. dolar, a koje pomažu slijepima. Tako kanadski dolar ima izbočene tačke na gornjem desnom dijelu novčanice, i njihov broj zavisi od vrijednosti novčanice. Zatim različita veličina novčanica, osim pomoći slijepima, pomaže i u borbi protiv jedne vrste falsifikovanja, kojoj je U.S. dolar podložan. Falsifikatori mogu jednostavno izbijeliti novčanicu manje denominacije (obično onu od jednog dolara), i poslije je preštampati dodajući joj veću vrijednost (obično 100 dolara). Kao protivudarac vlada Sjedinjenih Država predlaže da se novčanice rade u dvije dimenzije. Tako bi novčanice od $1 i $5 bile za jedan inč (oko 2,5 cm) kraće u dužinu, i pola inča (oko1,25 cm) kraće u visinu. Tako bi dobili dvije dimenzije novčanica za šest denominacija. Ipak ovo dvodimenzionalno štampanje novčanica, umjesto povećavanja dimenzije s povećanjem vrijednosti, ne bi doprinijelo tome da slijepci bolje razlikuju novčanice. == Internacionalna upotreba == Nekoliko nacija osim Sjedinjenih Država koriste dolar kao svoju zvaničnu valutu. Ekvador, El Salvador, i Istočni Timor su prihvatili dolar kao svoju valutu, nezavisno jedni od drugih. Države bivše Američke Teritorije Pacifičkih Otoka, uključujući Palau, Sjedinjene Države Mikronezije i Maršalove Otoke, se nisu odlučili za nezavisnu valutu nakon proglašenja nezavisnosti. Pored toga valute Bahama, Bermuda, Paname i još nekih država se slobodno mijenjaju u odnosu 1:1 za američki dolar. I [[Argentina]] je bila postavila fiksni kurs 1:1 između dolara i svoje valute (pezosa) u periodu od 1991. do 2002. godine. I [[Hong-Kong]] je ranih 1980-tih fiksirao odnos svoje valute i dolara, što je uradila i [[Kina]] 1990-tih. [[Malezija]] je to formalno uradila 1997. godine. Dolar se koristi i kao standardna jedinica vrijednosti za neka dobra kojima se trguje na svjetskim tržištima, poput nafte i zlata. A čak i kompanije koje imaju malo direktnih dodira sa Sjedinjenim Državama, poput evropskog Airbus-a (Eirbas-a), izlistavaju svoju ponudu i prodaju svoje proizvode u dolarima. U sadašnjosti dolar je još uvijek najčešće korištena rezervna valuta, najviše čuvana u novčanicama denominacije $100. Veći dio novčanica dolara ustvari je u prometu van Sjedinjenih Država. Ugledni ekonomist [[Paul A Samuelson]] objašnjava da tolika potražnja za dolarom, omogućava Sjedinjenim Državama da i dalje održavaju veliki vanjskotrgovinski deficit, bez potrebe da poduzimaju mjere kao što su obaranje vrijednosti valute, ili ograničavanje uvoza. Nedugo nakon što je predstavljen euro (€; ISO 4217 kod EUR) i nakon što je pušten u opticaj 2002. godine (jer je euro neko vrijeme prije toga bio obračunavan na računima, ali novčanice nisu bile puštene u promet), vrijednost dolara je započela svoj konstantni pad na svjetskoj sceni. Nakon što je vrijednost eura počela da raste od marta 2002. godine a deficit budžeta Sjedinjenih Država počeo se povečavati. Do kraja 2004. godine dolar je pao na svoju najnižu vrijednost prama drugim valutama, naročito prema novom rivalu euru. Euro je narastao na oko $1.36 /€ (odnosno 0.74 €/$) po prvi put krajem decembra 2004. godine, što je činilo veliku razliku u odnosu na njegovu nisku vrijednost iz prvih mjeseci 2003 godine ($0.87/€). == Porijeklo imena dolar == Američki dolar je dobio ime po španskom dolaru (a ova riječ vuče porijeklo od riječi talir). Španski dolar tog vremena, srebrni novčić, bio je široko rasprostranjen u u Sjevernoj Americi za vrijeme Američke revolucije. Iako su privatne banke izdavale valute kojima je podlogu činio španski dolar, federalna vlada nije to činila sve do Američkog građanskog rata. Dolar je u stvari bila engleska reč za talir. Španski novčić od osam reala, poznat i pod nazivom "osmak" ("pieces of eight",) po veličini (prečnik oko 40mm i težina oko 28g) je odgovarao talirima koji su u to vreme bili kovani u celoj Evropi, pa su ga američki kolonisti prosto zvali "španski talir" tj "spanish dollar." (Da bi ga razlikovali od npr holandskih talira tj. dolara.) Sami Španci su ga zvali ili "ocho reales" ili prosto "peso", što znači težak. Španski dolar je bio legalno sredstvo plaćanja u SAD sve do 1858. godine == Simbol dolara == Porijeklo simbola "$" objašnjavano je na različite načine. Najčešće prihvaćena teorija, prema Birou za graviranje i printanje, je da je znak rezultat prelaza od meksičkog ili španskog "P's", znaka za pezos, ili pjasters, ili djelimični znak za osmicu. Teorija izvedena iz proučavanja starih rukopisa objašnjava da je "S" postepeno počelo biti pisano preko "P", čime se dobio znak koji je sličan današnjem "$". Bio je široko korišten prije uvođenja američkog dolara 1785. godine. Simbol dolara sa dvije vertikalne linije je povremeno u upotrebi. Ovim se pokušava ojačati tvrdnja da su slova "U" i "S", simbol za Sjedinjene Država, ustvari kreirala znak dolara, ali zagovornici te tvrdnje zaboravljaju da je taj znak bio široko rasprostranjen još u doba dok su trinaest kolonija bile u sastavu Britanije. == Povezano == * [[Spisak valuta]] == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin}} *{{Cite book |last= Prasad |first= Eswar S. |year= 2014 |title= The Dollar Trap: How the U.S. Dollar Tightened Its Grip on Global Finance |location= Princeton, NJ |publisher= [[Princeton University Press]] |isbn= 978-0-691-16112-9 }} {{Refend}} == Vanjske veze == {{Commons|United States dollar}} * [http://www.moneyfactory.gov/ U.S. Bureau of Engraving and Printing] * [http://www.fms.treas.gov/bulletin/ U.S. Currency and Coin Outstanding and in Circulation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215224140/https://www.fms.treas.gov/bulletin/ |date=2018-12-15 }} * [http://www.newmoney.gov/currency/images.htm U.S. Treasury page with images of all current banknotes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927115912/http://www.newmoney.gov/currency/images.htm |date=2011-09-27 }} * [http://www.frbsf.org/currency/ American Currency Exhibit at the San Francisco Federal Reserve Bank] * [http://www.measuringworth.com/uscompare/ Relative values of the US dollar, from 1790 to 2006] * [http://www.uspapermoney.info/ Summary of BEP Production Statistics] * [http://www.wheresgeorge.com/ U.S. Currency tracking experiment] * [http://www.currencytrading.net/2007/50-factors-that-affect-the-value-of-the-us-dollar/ 50 Factors that Affect the Value of the US Dollar&nbsp;– Currency Trading.net] * [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/USA-B.htm Američki dolar (Novčanice)] {{de}} {{en}} {{Američke valute}} {{Valute Oceanije}} {{Commonscat|Dollar}} [[Kategorija:Ekonomija SAD|Dolar]] [[Kategorija:Američke valute]] [[Kategorija:Oceanijske valute]] 791gbhkoexvsk3by7yfc00i86tp43tf Muzika 0 3111 41262472 41048004 2022-08-22T13:00:02Z 46.1.207.3 /* Vojna muzika */ wikitext text/x-wiki '''Muzika''' ([[latinski jezik|lat.]] ''musica'' < [[grčki jezik|grč.]] μουσιϰή [τέχνη]: muzičko [umijeće]) ili '''glazba''', [[umjetnost]] čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u [[žanr]]ove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj [[Interpretacija|interpretaciji]]. Jedan zaokružen i cjelovit ostvaraj glazbene umjetnosti se zove [[skladba]], glazbeno djelo ili [[kompozicija]]. Međutim, glazba je ''[[reproduktivna umjetnost]]'', slično kao i [[drama]] ili [[ples]], što znači da se ona ne svodi samo na skladanje, nego da je skladano djelo potrebno i izvesti (reproducirati, interpretirati) da bi ga se moglo pružiti [[publika|publici]] kao gotov proizvod umjetnosti. Glazbu izvode ''[[#glazbenici|interpretatori]]'', a može ju se reproducirati na dva načina: * živom izvedbom na licu mjesta, odnosno konkretnim izvođenjem djela pred publikom na [[koncert]]u ili nekoj prigodnoj svečanosti; * puštanjem prije snimljenog sadržaja s nosača zvuka ([[CD]]-a, [[DVD]]-a i sl.) preko suvremene elektroničke opreme, kao što su [[radio]], [[Hi-Fi]], i sl. [[Datoteka:8th symphony of Mahler, Kölner Philharmonie, 27-6-2009.JPG|thumb|350px|thumb|Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija]] == Pojam i definicija == [[Datoteka:Filippino Lippi 001.jpg|thumb|150px|thumb|[[Filippino Lippi]]: ''Alegorija glazbe'']] Sama riječ glazba potječe od [[slavenski jezici|slavenskog]] glas, a riječ muzika od [[grčki jezik|grčkog]] μουσική τέχνη (mousikē téchnē) - "umjetnost [[muze|muzâ]]", od čega se zadržala samo prva riječ μουσική, što je izvedenica od riječi μούσα (mousa), što znači muza. Dalje se svijetom proširio latinski oblik ''musica'', koji je uglavnom opisivao ugodne zvukove. Upravo je takav oblik najčešći u svjetskim jezicima. Definirati glazbu već je malo teže, a to su pokušavali mnogi, od muzikologa do interpretatora. Uglavnom, za glazbu možamo reći da je [[umetnost|umjetnost]] koja se izražava pjevanim i/ili sviranim [[ton]]ovima, raznim [[zvuk]]ovima, šumovima i tišinom između njih. Zvukovima i šumovima se koriste ponajviše moderni skladatelji kad žele pobliže glazbeno opisati neki sadržaj. Tišinu pak između tonova čine [[stanke (glazba)|stanke]] (pauze). Uz to što je reproduktivna (izvođačka) umjetnost, glazba spada u ''fine'' (lijepe) ''umjetnosti'' jer joj je cilj [[estetika]]. Kao što film nazivamo ''sedmom umjetnošću'', tako je glazba po tradicionalnoj estetici ''prva umjetnost'' (odnosno prva na popisu umjetnosti). Glazba ima i dodirnih točaka s kazalištem, ne samo zato što se prakticira u njemu, već postoji i žanr koje je posuđuje i od jednog i od drugog - [[mjuzikl]]. Usko vezan sa svo troje (ali posebno s glazbom) je i [[ples]]. Glazba je uobličeno [[vrijeme]], budući da se može doživjeti samo u tijeku nekog vremena (za razliku od [[slikarstvo|slikarstva]] koje uobličuje prostor). Zbog toga glazba mora imati ritmičko uređenje svog sirovog materijala - tonova i drugih zvukova. Osim toga, glazbu uređujemo i pomoću melodije (niza tonova raznih visina) i [[Muzička harmonija|harmonije]] (istovremenosti raznih visina tonova). Tako [[ritam]], [[melodija]] i [[Muzička harmonija|harmonija]] postaju [[#Elementi i odrednice glazbe|osnovni elementi]] glazbe. === Glazba kao fizikalna nauka === Glazbenu građu čine zvukovi, a oni nastaju titranjem nekog tijela, koje tako postaje ''izvor zvuka''. Zvučni valovi se prenose zrakom u obliku krugova od izvora zvuka do našeg uha. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je ''ton'' - dakle pravilan, jasan zvuk. Kad su pak titraji neredoviti, čujemo samo šum ili buku - zvukove uglavnom više-manje neugodne ljudskom [[uho|uhu]] (iako se i oni koriste u glazbi). Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove [[rezonancija]]. Tako zvuk ljudskog [[glas]]a ne proizvode samo [[glasnice]] nego i rezonantna titranja u šupljini [[lobanja|lubanje]]. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je [[izvođač]] dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice [[violina|violine]] i pojačava [[ton]]. Frekvencija titranja (broj titraja u sekundi) određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti [[zbor]] proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni [[klavir]] između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente pri čemu je ton A definiran sa 440 [[herc|Hz]]-a. == Muzika kroz povijest == Razvoj je glazbe vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Razdoblja u povijesti glazbe uglavnom odgovaraju razdobljima u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu). O njezinim počecima možemo reći da glazba postoji otkad i čovjek, slično kao i [[ples]]. === Postanak muzike === Imala je veliko značenje u životu primitivnih naroda, još i prije [[civilizacija|civilizacije]], ali ovim se periodom povjesničari muzike ne bave previše, zanimljivija su im muzička dostignuća kulturnih naroda Antike. Ipak, muzikolozi su, proučavajući povijesne izvore i upoznajući primitivna plemena, donijeli više zaključaka o muzici u pretpovijesno vrijeme: # Muzika je najprije služila kao [[magija|magijsko]] sredstvo, koja je trebala pomoći nekoj radnji (žetvi, braku, uspješnom [[lov]]u...). Takva je muzika redovno praćena plesom, a bila je vezana uz [[religija|religijske]] ceremonije. # Na naprednijem stupnju razvoja, služila je kao sredstvo uzdizanja borbenog duha i rodoljubnih osjećaja. # U još kasnijem periodu, kod prve podjele rada, unosila je u njega radost i neki ritam. Prvi su instrumenti bili [[frula|frule]], drvene ili od kostiju, bubnjevi i udaraljke i, dakako - ljudski [[glas]], najsavršeniji instrument. === Muzika naroda Starog vijeka === [[Datoteka:Ägyptische Bogenharfe.svg|thumb|100px|thumb|Vrsta egipatske harfe]] O muzici starog [[Egipat|Egipta]] znamo ponajprije zbog raznih nalaza na području Grčke, s kojom su bili u dodiru, a i značenje glazbene kulture Egipta je baš u tome što grčke teorije vuku korijen iz Egipta. Egipćanima je glazba služila ponajprije za vjerske obrede, a poznavali su harfe, koje su umjetnički izrađivali, flaute i sistrume (vrsta metalnih udaraljki). U [[Narodna Republika Kina|Kini]], koja je imala veoma dugu glazbenu tradiciju, glazba je povezivana s [[filozofija|filozofijom]]. Njihov najveći filozof [[Konfucije]] je naučavao da ''"muzika oplođuje klice kreposti koje čovjek nosi u srcu."'' Dobra je muzika značila red, a loša nered u [[država|državi]]. Pet tonova njihove ljestvice predstaljalo je pet elemenata, a kasnija ljestvica od 12 tonova [[mjesec (jedinica)|mjesece]] u [[godina|godini]]. Glazbu su izvodili na velikim ceremonijama, a poznavali su dosta instrumenata. [[Datoteka:Sarasvati.JPG|thumb|100px|left|thumb|Božica [[Sarasvati]] drži ''vinu'' u rukama]] [[Indija]] je također davala važno mjesto glazbi. Smatrali su je [[Bog|božjim]] darom, koji treba vraćati bogovima pjesmom i svirkom. Čini se da je indijska ljestvica bila veoma slična kineskoj - bila je pentatonska (od pet tonova). Jednim od najstarijih njihovim instrumenata smatramo ''vinu'' (sa sedam žica i rezonatorom), a cijenili su i zvona. Većinu ovih podataka povjesničari crpe iz religiozno-filozofskih knjiga, [[vede|veda]]. Muzika je u [[Palestina|Palestini]] doživjela procvat u vrijeme [[Kralj David|Davida]] i [[Solomon|Salomona]]. [[Jevreji]]ma je glazba služila u bogoslužju, ali su posebni jer im nije predstavljala magijsko sredstvo. Nisu se glazbom opijali, već su njome izazivali svečano raspoloženje. Imali su veoma bogat instrumentarij, triangle, rogove, bubnjeve, svirale, harfe, lutnje. Njihovo pjevanje [[psalmi|psalama]] i [[zbor]]sko pjevanje preuzela je srednjovjekovna katolička glazba. === Antička Grčka i Rim === [[Datoteka:Gregor Reisch - Margarita Philosophica - Arithmetica.jpg|thumb|150px|thumb|Boetius i [[Pitagora]], a u sredini je [[Aritmetika]]. U Grčkoj je muzika smatrana znanošću kao i [[matematika]], a ovdje se vidi njihova povezanost s [[broj]]evima]] U antičkoj Grčkoj država se brinula o razvoju umjetnosti, a u središtu njihove umjetnosti bila je muzika. Takvo zanimanje za umjetnost nastaje iz činjenice da su u Grčkoj tekovine [[kultura|kulture]] bilo dobro cijelog [[narod]]a. Iako je od grčke glazbe sačuvano samo dvanaestak zapisa, o njoj saznajemo iz literature, pa znamo da je glazba imala važnu ulogu u državi i društvu, odgoju omladine i, naravno, [[grčka mitologija|mitologiji]]. Na primjer, [[Apolon]], bog (među ostalim) [[sunce|sunca]], dakle sklada i sreće, bio je zaštitnik i bog glazbe. Primjena glazbe kod njih je bila svestrana: pjevali su u zboru lirske pjesme, slavili bogove himnama, a i u drami je muzika imala važnu ulogu. Bilo je doba kad su svi muškarci do tridesete morali primati glazbenu izobrazbu iz državnih glazbenih škola. Postojale su [[Pitijske igre]], glazbeno-umjetnički pandan [[Olimpijske igre|olimpijskima]]. Razvili su teoriju glazbe, i imali su ljestvice (silazne), koje su nazive dobijale po pokrajinama: dorska, frigijska i lidijska. [[kitara|Kitari]], [[lira|liri]] i drugim žičanim instrumentima pripisivali su svojstvo produbljivanja ljudskih osjećaja i unošenja sklada, a puhačkim moć uzbuđivanja i dovođenja u ekstazu. Kad su [[Antički Rim|Rimljani]] pokorili Grčku, preuzeli su i njihovu glazbu, instrumente i notno pismo, od ostalih naroda trube, ali tu glazbu nisu dalje unaprjeđivali, pa joj je vrijednost pala. Onoliko glazbenog smisla nisu imali, pa im je glazba služila za uljepšavanje gozbi priredaba i igara, no tu je glazbu sačuvao filozof [[Boetius]] u djelu ''De institutione musica'', na kojoj počiva razvitak cjelokupne današnje glazbe. === Srednji vijek === [[Datoteka:Heinrich von Meißen (Frauenlob), Minnesänger.png|thumb|150px|thumb|Minnesänger Heinrich von Meißen (u sredini)]] Muzika srednjeg vijeka poznavala je dva smjera - crkvenu (sakralnu) i narodnu (svjetovnu) glazbu. Starija sakralna glazba nadovezuje se na židovsku i grčko-rimsku, a preuzela je mnogo i od nekršćanskih naroda, napose istočnjačkih, što je vješto primijenjivala u svojem litrgijskom pjevanju. Važan dio [[liturgijska glazba|liturgijske glazbe]] do danas čini '''[[gregorijansko pjevanje]]''', jednoglasno i nepromijenjivo crkveno pjevanje. Zbirku takvih misnih napjeva sastavio je i pročistio u suradnji sa svojim benediktincima u knjigu Antifonarij [[papa]] [[Grgur Veliki|Grgur I.]], te ga možemo nazvati reformatorom liturgijske glazbe<ref>Draženko Marijanović i Dragan Filipović: "Bogu na slavu, Pjevači u mostarskoj katedrali"; [[Crkva na kamenu]], [[Mostar]] [[2008|2008.]] Poglavlje ''Povijest crkvenog pjevanja''</ref> Iz Rima se takvo pjevanje proširilo po cijelom kršćanskom svijetu, čemu je pomogao i [[Karlo Veliki]]. Svjetovna glazba je u [[12. vijek|12. stoljeću]] dobila novu vrstu pjesama koju su gajili [[trubaduri]]. U njima je najčešće riječ o viteškim vojnim i ljubavnim pothvatima, njihova odanost, poštenje, milosrđe itd. U njemačkoj su takvi pjevači nazivani [[Minnesängeri]]ma, a imali su pravilnike (''tabulaturu'') po kojem se učila umjetnost. Sve su to bili putujući glazbenici, koje su vlasti i [[Hrišćanska crkva|Crkva]] progonili, ali ih je narod volio, jer su bili veseli, šaljivi i lakoumni, a objedinjavali su mnogo zanimanja u jednom. Znali su svirati devet instrumenata, izmišljati rime, žonglirati, oponašati glasove [[životinje|životinja]], čarati s kartama i skakati kroz četiri obruča... === Renesansa === Kao i sve druge umjetnosti, muzika je tada doživjela preporod i označila kraj veza sa srednjim vijekom. Pojavljuje se zanimanje za kulturna dostignuća antike, i težnja da se antika prikaže u preporođenom ruhu. Novost je tiskanje nota - 60 godina nakon [[Johann Gutenberg|Gutenbergova]] izuma tiska. Glazbu renesanse odlikuju jasan izraz i jednostavni oblici, a u glazbene majstore renesanse ubrajamo [[Giovanni Luigi Palestrina|Giovannija Luigija Palestrinu]], [[Orlando di Lassa|Orlanda di Lassa]] i [[Slovenija|Slovenca]] [[Jakob Gallus-Petelin|Jakoba Gallus-Petelina]]. Svojevrsnu vezu između srednjeg vijeka i renesanse čini razdoblje [[gotika|gotike]]. U to je doba instrumentarij povećan: najrašireniji je instrument ''vielle'' (njem.: Fiedel), preteča danjašnjih gudačkih instrumenata. Postojale su harfa, lira, lutnja (neizmijenjena do danas), rogovi, frule, zvončići, bubnjevi. Pojavile su se i [[orgulje]] (tada nazivane ''kraljicom instrumenata''), te [[klavikord]] i [[čembalo]] - preteče [[klavir]]a. === Barok i rokoko === [[Datoteka:Gueidan.jpg|thumb|200px|thumb|[[Gaspard de Gueidan:]] ''Svirač musette'' ([[1738|1738.]])]] Umjetnički stil [[barok]]a, odjek je napretka na području svih [[nauka|znanosti]], koje tad poprimaju obrise slične današnjim - [[astronomija]], [[matematika]] i [[fizika]] doživljavaju procvat, uveden [[kapitalizam|kapitalistički]] sustav, izlaze prve [[novine]], uvedena [[pošta]], konstruiran [[globus]]... Uz sve ovo barok je ipak bio veoma vezan uz Crkvu, točnije proces [[kontrareformacija|protureformacije]], jer je Crkva htjela privući vjernike raskoši i vanjskim sjajem. Barok se najsnažnije očitovao baš tamo gdje je protureformacija bila najsnažnija - u [[Italija|Italiji]], [[Nemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Španija|Španjolskoj]], [[Poljska|Poljskoj]]. Najveći majstori baroka su [[Johann Sebastian Bach]] i [[Georg Friedrich Händel]], a poznati su još i [[Purcell]], [[Couperin]], [[Caccini]], [[Vivaldi]], [[Lully]], [[Schütz]]. Barok je nakićen, pun ukrasa i krivudavih linija, a muzici je donio polifoni stil, oznake za [[dinamičke oznake|dinamiku]] i [[oznake za tempo|tempo]], te nove vrste djela ([[opera]], [[suita]], [[oratorij]], [[kantata]] i drugi). U drugoj polovici [[18. vijek|18. stoljeća]] barok prerasta u [[rokoko]], posebno u [[Francuska|Francuskoj]]. Rokoko i početak klasike se u muziki naziva [[galantni stil|galantnim stilom]], a karakteriziraju ga male, dražesne, vitke forme; hedonistički je i ne toliko formalan. Njegovi važni predstavnici su sinovi J. S. Bacha. Važno je napomenuti da u ovom periodu barok u glazbi ne odgovara uvijek po godinama baroku u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu), pa je važno posmatrati ih odvojeno. === Klasicizam === Novo, veliko razdoblje započeto [[1730|1730.]] ''Klasično'' je u njemu je savršeno jedinstvo oblika i sadržaja, a naziva se još i ''Bečkom klasikom''. U ovo vrijeme do najviše je mjere uzdignut [[sonata|sonatni]] oblik, a usavršeni su [[simfonija]], gudački kvartet i klasična [[opera]]. Najveći majstori klasike, bečki klasici, su trojka [[Joseph Haydn|Haydn]] – [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] – [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], s tim da je Beethoven ušao i u romantizam. Drugih je skladatelja bilo mnogo, zanimljiviji su Luigi Boccherini, majstor komorne muzika, Domenico Cimarossa, najveći zastupnik ''opere buffa'' (šaljive opere), Giovanni Battista Pergolesi... Klasikom se nekad smatraju i romantizam i barok, ali to je samo razdoblje od 1730. do [[1820|1820.]] (vidi [[#Sociološki aspekti glazbe|niže]]). Pravilniji bi naziv bio ''ozbiljna glazba'', iako ni on nije sasvim primjeren, budući da klasicizam (klasika) ne mora biti ozbiljan, ali je ozbiljan u odnosu na moderne žanrove. === Romantizam === Stil [[19. vijek|19. stoljeća]], u kojem prevladava fantazija i čuvstvo. Nastaje kao reakcija na neispunjena obećanja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nezadovoljan i razočaran, umjetnik se povlači u sebe, u prošlost - većinom srednji vijek. Povlači se i u [[priroda|prirodu]], mnoga romantičarska djela veličaju žubor potoka, šuštanje lišća, godišnja doba. Tako se, odlaskom u prirodu - na [[selo]] - razvija i zanimanje za [[folklor]], ono narodno. Ovo pak potiče rodoljublje, pa su mnogi romantičari bili borci za prava naroda. Za romantizam su značajna kraća djela, časovita uzbuđenja; melodija je sad jednostavna, bez skokova, čak priprosta, a sad skokovita, uzbuđena, obijesna. Ono što je nekad bilo neskladno, disonantno, sad se tomu daje prednost, a sve opet zvuči dobro - to je razlog zašto su neki [[interval]]i i [[akord]]i u nekim razdobljima smatrani [[Disonanca|disonantnim]], a u nekim nisu. Romantizam je veoma bogat ritmičkim i melodijskim elementima, uvijek pronalazi nove [[Interpretacija|interpretacije]]. Njegovi najveći skladatelji su [[Schubert]], [[Schumann]], [[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Wagner]], [[Brahms]], [[Liszt]] i dr. <!--Ovdje još nedostaje odlomak o 20. stoljeću, o svim njegovim vrstama glazbe.--> == Elementi i odrednice glazbe == Većina stručnjaka se slaže da su osnovni elementi muzike * '''[[ton]]''' (koji određuje [[melodija|melodiju]] i [[Muzička harmonija|harmoniju]]) * '''[[ritam]]''' (njegove komponente [[tempo]], [[mjera]] i [[artikulacija]]) * '''[[dinamika]]''' * osobine tona kao što su '''[[tembar]]''' i '''[[tekstura tona]]'''. Pri muzičkoj izvedbi važno je '''[[fraziranje]]''', a ono zajedno s tempom i dinamikom daje djelu ljepotu, te u potpunosti ovisi od [[izvođač]]a. U glazbi postoje i '''[[Ukrasi (muzika)|ukrasi]]''', glazbeni ornamenti koji kratkim izmjenama tonova "igraju" oko glavnog tona melodije. [[Datoteka:Souterliedekens.jpg|thumb|150px|thumb|[[Nemačka|Njemački]] [[psalmi]] iz [[1540|1540.]], pisani koralnom notacijom]] Način bilježenja tonova na papiru nazivamo '''[[notacija|notacijom]]''', te je ona obično preduvjet praktičnog izvođenja glazbe, te se uči od samog početka učenja glazbe. Notacija se kroz stoljeća razvijala, još od starogrčke notacije. U srednjem vijeku [[Guido Aretinski]] je razvio [[neume]] kojima se bilježilo [[gregorijansko pjevanje]], a postavio ih je na četiri obojene crte. Od njih su se razvilo koralno notno pismo, u obliku kvadratića, a od njega današnje notno pismo na pet crti crtovlja. Guido Aretinski je razvio '''[[solmizacija|solmizaciju]]''', nazive tonova koje koristimo pri pjevanju, a kasnije je tomu dodana i '''[[glazbena abeceda]]'''. == Podjela muzike == {{main|Podjela muzike}} Muziku je veoma teško podijeliti i kategorizirati sasvim točno, zbog njene kompleksnosti. Ipak, velike se podjele lako mogu napraviti. [[Datoteka:The Daughters of Catulle Mendès by Auguste Renoir.jpg|thumb|150px|thumb|[[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]]:''[[Portret]] kćeri von Catulle-Mendès za klavirom'']] Po tome čime se izvodi, glazbu možemo podijeliti na: * '''vokalnu''' - muzika koja se pjeva, tj. izvodi pjevanim tonovima; * '''instrumentalnu''' - muziku koja se svira, tj. koja se izvodi sviranjem na instrumentu; * '''vokalno-instrumenalnu''' - kombinaciju obje navedene. Po naslovu djela muzika može biti: * '''programna''' - umjetnička djela koja imaju određen naslov kojim nam se otkriva glazbeni sadržaj (program). Sva vokalna djela spadaju u ovu vrstu, jer imaju riječi, pa time i naslov. * '''apsolutna''' - glazbena djela koja naslovom ne otkrivaju autorovu zamisao (iako, naravno, i one imaju program). Ovakva djela najčešće nose samo oznake za tempo, oblik kompozicije i sl.: Allegro, Rondo, Presto itd. Postoji i veoma široka podjela glazbe po '''[[Glazbeni žanrovi|žanrovima]]''', a rjeđe su podjele '''povijesna''', zavisno od perioda u kojem je glazba nastala, i '''nacionalnosna''', zavisno o nacionalnosti skladatelja. Posve poseban rod je '''[[tradicijska muzika|narodna glazba]]''', koja ima i drukčija pravila (najčešće u pjevanju), te koja čini poseban smjer na akademijama. Iz ove glazbe su "posuđivali" najviše romantičari, ali i klasičari, jer je veoma bogata melodijama i ljepotom. == Muzičari == [[Muzičar]]i su svi ljudi koji se bave glazbom, a to mogu na mnogo načina: * '''[[Skladatelji]]''' pišu glazbena djela; od njih počinje proces glazbe. Ideje nalaze u narodnoj glazbi, svakodnevnom životu ili im jednostavno dolaze "iz glave" - to je kao svaki drugi proces stvaranja umjetnosti. Skladatelji moraju poznavati veoma mnogo stvari - povijest glazbe, [[oblici glazbenih kompozicija|oblike kompozicija]], [[Muzička harmonija|harmoniju]], zvuk svakog pojedinog [[instrument]]a... [[Datoteka:Windsbacher d.jpg|thumb|100px|thumb|Dječački zbor]] * '''[[Interpretator]]i''' izvode glazbu: [[pjevanje]]m, [[sviranje]]m, ili kombinacijom navedenog. Mnogo ih je više od skladatelja, a obično se u već u osnovnoškolskom glazbenom obrazovanju opredjele za određeni instrument, mada poslije mogu učiti nešto drugo. Oni su [[Reproduktivni umetnik (muzika)|''reproduktivni umjetnici'']], a tek u suradnji autora i interpretatora se glazbeno djelo ostvaruje u cijelosti. Velika tehnička vještina interpretatora naziva se ''virtuoznošću'', ali uz nju je potrebna i umjetnička vještina. Mogu izvoditi sami (''[[solo]]'') ili u skupinama ([[ansambli]]ma), koji imaju više vrsta - postoje [[zbor (glazba)|zborovi]], [[orkestar|orkestri]], manji vokalni ansambli, gudački/puhački/udaraljkaški ansambli, nestandardni, [[komorni ansambli|komorni]], instrumentalni ansambli... [[Datoteka:Maazel 08.jpg|thumb|100px|thumb|Dirigent]] * '''[[Dirigent]]i''' su voditelji većih ansambala - [[pjevački zbor|zborova]] i/ili [[orkestar]]a, te rjeđe drugih koncertnih skupina. Većina koristi štapić, a pred sobom imaju ''[[partitura|partituru]]'' - notni papir sa zapisanim dionicama svih instrumenata, jednih iznad drugih. Moraju posjedovati veliko glazbeno znanje te dobar sluh, zbog čega postoje mnogi [[Dirigiranje#Poznati dirigenti|skladatelji-dirigenti]]. * '''[[Muzikolozi]]''' su znanstvenici koji se bave glazbom, odnosno njenim problemima. Veoma široka i važna grana muzikologije je ''[[etnomuzikologija]]'', znanost o narodnoj glazbi. Hrvatski je narod iznjedrio dosta zapisivača narodnih popijevki i melodija, kao što su [[Vinko Žganec]], [[Josip Andrić (muzikolog)|Josip Andrić]] i [[Franjo Kuhač]]. * '''Graditelji instrumenata''' izrađuju glazbene instrumente, ali ne izmišljaju nove dizajne instrumenata. Najpoznatiji klasični graditelj je svakako [[Antonio Stradivari]], a poznate su i obitelji Amati i Guarneri. * '''Glazbeni pedagozi''' su nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama, glazbenim akademijama i drugim [[konzervatorij]]ima te raznim tečajevima. Osnovna se škola pohađa paralelno sa "običnom" osnovnom, te joj je veoma slična. Srednja glazbena škola također se može pohađati paralelno s nekom drugom srednjom školom, ali to nije obvezno i na to se odlučuju samo neki. Akademija je naziv za [[fakultet|visokoobrazovnu ustanovu]] koji se koristi u glazbenoj, likovnoj i dramskoj umjetnosti. [[Datoteka:Carl B DJ.jpg|thumb|100px|thumb|DJ u diskoteci]] * '''[[Disk Džokeji]]''' (engl. [[Disc Jockey]], skr. [[DJ]]) su ljudi koji puštaju glazbu, bilo u [[noćni klub|diskotekama]], [[revija]]ma ili jednostavno na [[radio|radiju]] i [[televizija|televiziji]]. Iako se danas ovaj naziv najčešće veže uz modernu [[elektronička glazba|elektroničku glazbu]], [[DJ]]-evi su postojali mnogo prije nje, a i danas većina veoma cijeni stare gramofonske ploče iz 50-ih. Ipak, digitalna glazba i moderni formati čine jednu uobičajenu dimenziju njihovog posla. == Sociološki aspekti muzike == Mnogo je primjera o važnosti glazbe i njenoj ulozi u [[društvo|društvu]] i životu [[čovjek]]a. [[Martin Luther]] postavljao je glazbu odmah iza [[teologija|teologije]], a u prošlosti je glazbena izobrazba bila sasvim uobičajena (za više slojeve društva). Popularnost glazbenih festivala godinama ne jenjava, a [[Eurovizija]] proširuje pojam Europe duboko u [[Azija|Aziju]]. [[Državna himna|Himna]] - svečana pjesma - jedan je od osnovnih [[država|državnih]] [[simbol]]a. Danas se glazba "uvukla" u našu okolinu pa je nekad i ne primjećujemo, jer nas doista okružuje sa svih strana - jednostavni njeni oblici (zvona, sirene, zviždaljke) često su nam neophodni. === Kulturološka podjela === Glazbena izvedba ima drukčiju formu u različitim kulturama i miljeima. U [[Evropa|Europi]] i [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], dakle u zapadnom, razvijenom svijetu, česta je podjela glazbenih žanrova na visoko- i niskokulturalnu. Visokokulturalne vrste glazbe bile bi klasika s romantizmom i barokom, te moderna klasična glazba. Niskokulturalni žanrovi uključivali bi [[jazz]], [[blues]], [[soul]], [[country]] i druge, uz koje publika može piti, plesati, veseliti se... Ovakva podjela postojala je sve do kasnijeg [[20. vijek|20. stoljeća]], te je kvaliteta glazbe prvo posmatrana kroz to pripada li ona prvoj ili potonjoj grupi, a tek onda po njenoj umjetničkoj vrijednosti. Tako je pravljena razlika između "umjetnosti" i popularnih stilova koji su mogli čuti u barovima i plesnim dvoranama, iako su se muzikolozi kasnije složili da ovakva podjela ne mora nužno određivati kvalitetu glazbe, već je ona proizašla iz drukčijih mišljenja i socijalnih statusa. Dakle, prevaziđeno je mišljenje kako je kvalitetna samo klasika, dok moderni [[hip hop|rap]], [[punk]], [[rock and Roll|rock]] umjetnički ne vrijede. Tu je važno napomenuti da čak ni neki kasniji Beethovenovi uradci, ili [[Igor Fjodorovič Stravinski|Stravinskijevi]] baleti nisu odmah naišli na odobravanje, te su i oni smatrani neprimjerenim - što samo govori da je ponekad potrebno vremena da se nešto prihvati. Ipak, i danas se ponegdje klasika naziva ''umjetničkim stilom'', što je odraz tog vremena. == Primjene muzike == Glazba ne mora biti izvođena samo na [[Koncert (muzička kompozicija)|koncertima]], danas joj nalazimo mnoge druge primjene. === Liječenje glazbom === Odavna su poznati utjecaji glazbe na ljudske osjećaje, pa je i ova grana liječenja davno zaživjela. Prvi je opisao utjecaje glazbe na dušu Al-Farabi (oko [[872|872.]] - [[950|950.]]). U [[17. vijek|17. stoljeću]] su došli do zaključka da glazba i ples izvrsno pomažu kod [[melankonija|melankonije]] i [[očaj]]a. === Filmska muzika === To je muzika koja je skladana posebno za [[film]], a može biti i prije napisana glazba upotrijebljena u filmu (tu ju je važno razlikovati od [[soundtrack]]a). Njezina je važnost u tome što stvara ugođaj te potpomaže [[promocija (marketing)|promociju]] filma. Koristi se jer potiče [[emocije|emocionalnu]] povezanost s radnjom, a često pomaže karakterizaciji [[lik]]ova. Mnoge filmske skladbe postanu popularne i izvan filmova, te se često ponovno izvode (Tema slavnog [[John Williams|Johna Williamsa]] iz ''[[Schindler's List|Schindlerove liste]]'' i ''[[Star Wars|Zvjezdanih ratova]]''; naslovna glazba [[Max Steiner|Maxa Steinera]] iz filma ''[[Prohujalo s vihorom]]'' i dr.). === Vojna muzika === [[Datoteka:TheNorwegianKingsGuard.jpg|thumb|150px|thumb|[[Norveška]] kraljevska garda]] [[vojska|Vojna]] se muzika danas najčešće prakticira na [[ceremonija]]ma, podizanjima [[zastava]], obljetnicama, postrojavanjima i dr., ali u prošlosti je imala i praktičnu svrhu - u [[rat]]nom metežu zvuk trube ili bubnja prenosio je zapovijedi, jer se glazba bolje čula od zapovjednikovog glasa. Vojna glazba je pojednostavljena, njen instrumentarij čine razne vrste bubnjeva te puhači. Obično su - iz praktičnih razloga - svi instrumenti lako prenosivi. Iz vojne glazbe razvila se limena glazba, glazba limenih instrumenata, vojnički ustrojena, a koja se izvodi i na [[koledž]]ima. == Najpoznatiji kompozitori == * [[Johann Sebastian Bach]] * [[Ludwig van Beethoven]] * [[Claudio Monteverdi]] * [[Marc-Antoine Charpentier]] * [[Georg Friedrich Händel|Georg Friedrich Handel]] * [[Franz Schubert]] * [[Antonio Vivaldi]] * [[Arcangelo Corelli]] * [[Jean-Philippe Rameau]] * [[François Couperin]] * [[Jean-Baptiste Lully]] * [[Michel-Richard Delalande]] * [[William Byrd]] * [[Johann Pachelbel]] * [[Antonín Dvořák|Antonin Dvoržak]] * [[Bedřich Smetana]] * [[Wolfgang Amadeus Mozart]] * [[Frédéric Chopin|Frederic Chopin]] * [[Robert Schumann]] * [[Johannes Brahms]] * [[Felix Mendelssohn]] * [[Petar Iljič Čajkovski|Pyotr Ilich Tchaikovsky]] * [[Richard Wagner]] * [[Edvard Grieg]] * [[Joseph Haydn]] * [[Sergej Prokofjev|Sergey Prokofiev]] * [[Nicolo Paganini]] * [[Henry Purcell]] * [[Richard Strauss]] * [[Franz Liszt]] * [[Cezar Franck]] * [[Sergej Rahmanjinov|Sergey Rachmaninov]] * [[Giuseppe Tartini]] == MIDI == * [http://www.notation.com/MidiFiles.php?parent=Download Notation] – odličan muzički softwer za skladanje muzike, I poveznice ka mnogim MIDI stranama ‘’’svih vrsta muzike’’’ * [http://www.classicalarchives.com/comps/ Classicalarchives.com] – najveća kolekcija MIDI ‘’’klasičnih’’’ fajlova na netu, 5 fajlova/dnevno moguće preuzeti bez plačanja * [http://icking-music-archive.org/ByComposer.php ] – još jedna stranica sa dosta dobrih klasičnih MIDI zapisa * [http://www.bestmidi2mp3.com/ www.bestmidi2mp3.com] - odlican program za prevod MIDI u MP3 * [http://www.pistonsoft.com/midi2mp3.html www.pistonsoft.com] - program za prevod MIDI u MP3, WAV, WMA, OGG [https://www.mp3bul.net/ youtube mp3] vidiyo ku mp3 == Izvođači == * [[pijanisti]] * [[čembalisti]] * [[Orguljaši]] * [[violinisti]] * [[dirigent]]i * [[Vokalni izvođači]] ** [[Mezosoprani]] ** [[Soprani]] ** [[Baritoni]] ** [[Kontratenori]] ** [[Tenori]] ** [[kastrati]] * [[klarinetista|klarinetisti]] kao ''[[izvođač]]i-[http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/07/10/profesija-instrumentaliste/ instrumentalisti''] == Muzička pedagogija == * [[klavirski pedagozi]] dejan nisevic -PILLE- BOSANSKO HERCEGOVACKI pjevac tekstopisac i producent frontmen pop-rock grupe NEMIRNO MORE Grupa,Nemirno more se prvi put predstavila širom auditoriumu na Internacionalnom festivalu zabavne muzike BL 2006 gdje osvaja nagradu publike sa pjesmom "Kao nekada".Muziku i tekst potpisuje osnivac grupe i autor kompozicije Dejan Nisevic a, za istoimenu numeru urađen je i video spot koji je sniman na prostoru Budve i Kotora. Ove godine je izašao novi singl i video spot pod nazivom "Lotosov cvijet". {{reference}} {{Muzika}} {{Commonscat|Music}} [[Kategorija:Muzika| ]] [[Kategorija:Grecizmi]] 4r9evtoyxhn5j8wzmsmb53md3p5qoqf 41262473 41262472 2022-08-22T13:05:10Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/46.1.207.3|46.1.207.3]] ([[User talk:46.1.207.3|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] wikitext text/x-wiki '''Muzika''' ([[latinski jezik|lat.]] ''musica'' < [[grčki jezik|grč.]] μουσιϰή [τέχνη]: muzičko [umijeće]) ili '''glazba''', [[umjetnost]] čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u [[žanr]]ove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj [[Interpretacija|interpretaciji]]. Jedan zaokružen i cjelovit ostvaraj glazbene umjetnosti se zove [[skladba]], glazbeno djelo ili [[kompozicija]]. Međutim, glazba je ''[[reproduktivna umjetnost]]'', slično kao i [[drama]] ili [[ples]], što znači da se ona ne svodi samo na skladanje, nego da je skladano djelo potrebno i izvesti (reproducirati, interpretirati) da bi ga se moglo pružiti [[publika|publici]] kao gotov proizvod umjetnosti. Glazbu izvode ''[[#glazbenici|interpretatori]]'', a može ju se reproducirati na dva načina: * živom izvedbom na licu mjesta, odnosno konkretnim izvođenjem djela pred publikom na [[koncert]]u ili nekoj prigodnoj svečanosti; * puštanjem prije snimljenog sadržaja s nosača zvuka ([[CD]]-a, [[DVD]]-a i sl.) preko suvremene elektroničke opreme, kao što su [[radio]], [[Hi-Fi]], i sl. [[Datoteka:8th symphony of Mahler, Kölner Philharmonie, 27-6-2009.JPG|thumb|350px|thumb|Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija]] == Pojam i definicija == [[Datoteka:Filippino Lippi 001.jpg|thumb|150px|thumb|[[Filippino Lippi]]: ''Alegorija glazbe'']] Sama riječ glazba potječe od [[slavenski jezici|slavenskog]] glas, a riječ muzika od [[grčki jezik|grčkog]] μουσική τέχνη (mousikē téchnē) - "umjetnost [[muze|muzâ]]", od čega se zadržala samo prva riječ μουσική, što je izvedenica od riječi μούσα (mousa), što znači muza. Dalje se svijetom proširio latinski oblik ''musica'', koji je uglavnom opisivao ugodne zvukove. Upravo je takav oblik najčešći u svjetskim jezicima. Definirati glazbu već je malo teže, a to su pokušavali mnogi, od muzikologa do interpretatora. Uglavnom, za glazbu možamo reći da je [[umetnost|umjetnost]] koja se izražava pjevanim i/ili sviranim [[ton]]ovima, raznim [[zvuk]]ovima, šumovima i tišinom između njih. Zvukovima i šumovima se koriste ponajviše moderni skladatelji kad žele pobliže glazbeno opisati neki sadržaj. Tišinu pak između tonova čine [[stanke (glazba)|stanke]] (pauze). Uz to što je reproduktivna (izvođačka) umjetnost, glazba spada u ''fine'' (lijepe) ''umjetnosti'' jer joj je cilj [[estetika]]. Kao što film nazivamo ''sedmom umjetnošću'', tako je glazba po tradicionalnoj estetici ''prva umjetnost'' (odnosno prva na popisu umjetnosti). Glazba ima i dodirnih točaka s kazalištem, ne samo zato što se prakticira u njemu, već postoji i žanr koje je posuđuje i od jednog i od drugog - [[mjuzikl]]. Usko vezan sa svo troje (ali posebno s glazbom) je i [[ples]]. Glazba je uobličeno [[vrijeme]], budući da se može doživjeti samo u tijeku nekog vremena (za razliku od [[slikarstvo|slikarstva]] koje uobličuje prostor). Zbog toga glazba mora imati ritmičko uređenje svog sirovog materijala - tonova i drugih zvukova. Osim toga, glazbu uređujemo i pomoću melodije (niza tonova raznih visina) i [[Muzička harmonija|harmonije]] (istovremenosti raznih visina tonova). Tako [[ritam]], [[melodija]] i [[Muzička harmonija|harmonija]] postaju [[#Elementi i odrednice glazbe|osnovni elementi]] glazbe. === Glazba kao fizikalna nauka === Glazbenu građu čine zvukovi, a oni nastaju titranjem nekog tijela, koje tako postaje ''izvor zvuka''. Zvučni valovi se prenose zrakom u obliku krugova od izvora zvuka do našeg uha. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je ''ton'' - dakle pravilan, jasan zvuk. Kad su pak titraji neredoviti, čujemo samo šum ili buku - zvukove uglavnom više-manje neugodne ljudskom [[uho|uhu]] (iako se i oni koriste u glazbi). Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove [[rezonancija]]. Tako zvuk ljudskog [[glas]]a ne proizvode samo [[glasnice]] nego i rezonantna titranja u šupljini [[lobanja|lubanje]]. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je [[izvođač]] dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice [[violina|violine]] i pojačava [[ton]]. Frekvencija titranja (broj titraja u sekundi) određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti [[zbor]] proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni [[klavir]] između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente pri čemu je ton A definiran sa 440 [[herc|Hz]]-a. == Muzika kroz povijest == Razvoj je glazbe vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Razdoblja u povijesti glazbe uglavnom odgovaraju razdobljima u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu). O njezinim počecima možemo reći da glazba postoji otkad i čovjek, slično kao i [[ples]]. === Postanak muzike === Imala je veliko značenje u životu primitivnih naroda, još i prije [[civilizacija|civilizacije]], ali ovim se periodom povjesničari muzike ne bave previše, zanimljivija su im muzička dostignuća kulturnih naroda Antike. Ipak, muzikolozi su, proučavajući povijesne izvore i upoznajući primitivna plemena, donijeli više zaključaka o muzici u pretpovijesno vrijeme: # Muzika je najprije služila kao [[magija|magijsko]] sredstvo, koja je trebala pomoći nekoj radnji (žetvi, braku, uspješnom [[lov]]u...). Takva je muzika redovno praćena plesom, a bila je vezana uz [[religija|religijske]] ceremonije. # Na naprednijem stupnju razvoja, služila je kao sredstvo uzdizanja borbenog duha i rodoljubnih osjećaja. # U još kasnijem periodu, kod prve podjele rada, unosila je u njega radost i neki ritam. Prvi su instrumenti bili [[frula|frule]], drvene ili od kostiju, bubnjevi i udaraljke i, dakako - ljudski [[glas]], najsavršeniji instrument. === Muzika naroda Starog vijeka === [[Datoteka:Ägyptische Bogenharfe.svg|thumb|100px|thumb|Vrsta egipatske harfe]] O muzici starog [[Egipat|Egipta]] znamo ponajprije zbog raznih nalaza na području Grčke, s kojom su bili u dodiru, a i značenje glazbene kulture Egipta je baš u tome što grčke teorije vuku korijen iz Egipta. Egipćanima je glazba služila ponajprije za vjerske obrede, a poznavali su harfe, koje su umjetnički izrađivali, flaute i sistrume (vrsta metalnih udaraljki). U [[Narodna Republika Kina|Kini]], koja je imala veoma dugu glazbenu tradiciju, glazba je povezivana s [[filozofija|filozofijom]]. Njihov najveći filozof [[Konfucije]] je naučavao da ''"muzika oplođuje klice kreposti koje čovjek nosi u srcu."'' Dobra je muzika značila red, a loša nered u [[država|državi]]. Pet tonova njihove ljestvice predstaljalo je pet elemenata, a kasnija ljestvica od 12 tonova [[mjesec (jedinica)|mjesece]] u [[godina|godini]]. Glazbu su izvodili na velikim ceremonijama, a poznavali su dosta instrumenata. [[Datoteka:Sarasvati.JPG|thumb|100px|left|thumb|Božica [[Sarasvati]] drži ''vinu'' u rukama]] [[Indija]] je također davala važno mjesto glazbi. Smatrali su je [[Bog|božjim]] darom, koji treba vraćati bogovima pjesmom i svirkom. Čini se da je indijska ljestvica bila veoma slična kineskoj - bila je pentatonska (od pet tonova). Jednim od najstarijih njihovim instrumenata smatramo ''vinu'' (sa sedam žica i rezonatorom), a cijenili su i zvona. Većinu ovih podataka povjesničari crpe iz religiozno-filozofskih knjiga, [[vede|veda]]. Muzika je u [[Palestina|Palestini]] doživjela procvat u vrijeme [[Kralj David|Davida]] i [[Solomon|Salomona]]. [[Jevreji]]ma je glazba služila u bogoslužju, ali su posebni jer im nije predstavljala magijsko sredstvo. Nisu se glazbom opijali, već su njome izazivali svečano raspoloženje. Imali su veoma bogat instrumentarij, triangle, rogove, bubnjeve, svirale, harfe, lutnje. Njihovo pjevanje [[psalmi|psalama]] i [[zbor]]sko pjevanje preuzela je srednjovjekovna katolička glazba. === Antička Grčka i Rim === [[Datoteka:Gregor Reisch - Margarita Philosophica - Arithmetica.jpg|thumb|150px|thumb|Boetius i [[Pitagora]], a u sredini je [[Aritmetika]]. U Grčkoj je muzika smatrana znanošću kao i [[matematika]], a ovdje se vidi njihova povezanost s [[broj]]evima]] U antičkoj Grčkoj država se brinula o razvoju umjetnosti, a u središtu njihove umjetnosti bila je muzika. Takvo zanimanje za umjetnost nastaje iz činjenice da su u Grčkoj tekovine [[kultura|kulture]] bilo dobro cijelog [[narod]]a. Iako je od grčke glazbe sačuvano samo dvanaestak zapisa, o njoj saznajemo iz literature, pa znamo da je glazba imala važnu ulogu u državi i društvu, odgoju omladine i, naravno, [[grčka mitologija|mitologiji]]. Na primjer, [[Apolon]], bog (među ostalim) [[sunce|sunca]], dakle sklada i sreće, bio je zaštitnik i bog glazbe. Primjena glazbe kod njih je bila svestrana: pjevali su u zboru lirske pjesme, slavili bogove himnama, a i u drami je muzika imala važnu ulogu. Bilo je doba kad su svi muškarci do tridesete morali primati glazbenu izobrazbu iz državnih glazbenih škola. Postojale su [[Pitijske igre]], glazbeno-umjetnički pandan [[Olimpijske igre|olimpijskima]]. Razvili su teoriju glazbe, i imali su ljestvice (silazne), koje su nazive dobijale po pokrajinama: dorska, frigijska i lidijska. [[kitara|Kitari]], [[lira|liri]] i drugim žičanim instrumentima pripisivali su svojstvo produbljivanja ljudskih osjećaja i unošenja sklada, a puhačkim moć uzbuđivanja i dovođenja u ekstazu. Kad su [[Antički Rim|Rimljani]] pokorili Grčku, preuzeli su i njihovu glazbu, instrumente i notno pismo, od ostalih naroda trube, ali tu glazbu nisu dalje unaprjeđivali, pa joj je vrijednost pala. Onoliko glazbenog smisla nisu imali, pa im je glazba služila za uljepšavanje gozbi priredaba i igara, no tu je glazbu sačuvao filozof [[Boetius]] u djelu ''De institutione musica'', na kojoj počiva razvitak cjelokupne današnje glazbe. === Srednji vijek === [[Datoteka:Heinrich von Meißen (Frauenlob), Minnesänger.png|thumb|150px|thumb|Minnesänger Heinrich von Meißen (u sredini)]] Muzika srednjeg vijeka poznavala je dva smjera - crkvenu (sakralnu) i narodnu (svjetovnu) glazbu. Starija sakralna glazba nadovezuje se na židovsku i grčko-rimsku, a preuzela je mnogo i od nekršćanskih naroda, napose istočnjačkih, što je vješto primijenjivala u svojem litrgijskom pjevanju. Važan dio [[liturgijska glazba|liturgijske glazbe]] do danas čini '''[[gregorijansko pjevanje]]''', jednoglasno i nepromijenjivo crkveno pjevanje. Zbirku takvih misnih napjeva sastavio je i pročistio u suradnji sa svojim benediktincima u knjigu Antifonarij [[papa]] [[Grgur Veliki|Grgur I.]], te ga možemo nazvati reformatorom liturgijske glazbe<ref>Draženko Marijanović i Dragan Filipović: "Bogu na slavu, Pjevači u mostarskoj katedrali"; [[Crkva na kamenu]], [[Mostar]] [[2008|2008.]] Poglavlje ''Povijest crkvenog pjevanja''</ref> Iz Rima se takvo pjevanje proširilo po cijelom kršćanskom svijetu, čemu je pomogao i [[Karlo Veliki]]. Svjetovna glazba je u [[12. vijek|12. stoljeću]] dobila novu vrstu pjesama koju su gajili [[trubaduri]]. U njima je najčešće riječ o viteškim vojnim i ljubavnim pothvatima, njihova odanost, poštenje, milosrđe itd. U njemačkoj su takvi pjevači nazivani [[Minnesängeri]]ma, a imali su pravilnike (''tabulaturu'') po kojem se učila umjetnost. Sve su to bili putujući glazbenici, koje su vlasti i [[Hrišćanska crkva|Crkva]] progonili, ali ih je narod volio, jer su bili veseli, šaljivi i lakoumni, a objedinjavali su mnogo zanimanja u jednom. Znali su svirati devet instrumenata, izmišljati rime, žonglirati, oponašati glasove [[životinje|životinja]], čarati s kartama i skakati kroz četiri obruča... === Renesansa === Kao i sve druge umjetnosti, muzika je tada doživjela preporod i označila kraj veza sa srednjim vijekom. Pojavljuje se zanimanje za kulturna dostignuća antike, i težnja da se antika prikaže u preporođenom ruhu. Novost je tiskanje nota - 60 godina nakon [[Johann Gutenberg|Gutenbergova]] izuma tiska. Glazbu renesanse odlikuju jasan izraz i jednostavni oblici, a u glazbene majstore renesanse ubrajamo [[Giovanni Luigi Palestrina|Giovannija Luigija Palestrinu]], [[Orlando di Lassa|Orlanda di Lassa]] i [[Slovenija|Slovenca]] [[Jakob Gallus-Petelin|Jakoba Gallus-Petelina]]. Svojevrsnu vezu između srednjeg vijeka i renesanse čini razdoblje [[gotika|gotike]]. U to je doba instrumentarij povećan: najrašireniji je instrument ''vielle'' (njem.: Fiedel), preteča danjašnjih gudačkih instrumenata. Postojale su harfa, lira, lutnja (neizmijenjena do danas), rogovi, frule, zvončići, bubnjevi. Pojavile su se i [[orgulje]] (tada nazivane ''kraljicom instrumenata''), te [[klavikord]] i [[čembalo]] - preteče [[klavir]]a. === Barok i rokoko === [[Datoteka:Gueidan.jpg|thumb|200px|thumb|[[Gaspard de Gueidan:]] ''Svirač musette'' ([[1738|1738.]])]] Umjetnički stil [[barok]]a, odjek je napretka na području svih [[nauka|znanosti]], koje tad poprimaju obrise slične današnjim - [[astronomija]], [[matematika]] i [[fizika]] doživljavaju procvat, uveden [[kapitalizam|kapitalistički]] sustav, izlaze prve [[novine]], uvedena [[pošta]], konstruiran [[globus]]... Uz sve ovo barok je ipak bio veoma vezan uz Crkvu, točnije proces [[kontrareformacija|protureformacije]], jer je Crkva htjela privući vjernike raskoši i vanjskim sjajem. Barok se najsnažnije očitovao baš tamo gdje je protureformacija bila najsnažnija - u [[Italija|Italiji]], [[Nemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Španija|Španjolskoj]], [[Poljska|Poljskoj]]. Najveći majstori baroka su [[Johann Sebastian Bach]] i [[Georg Friedrich Händel]], a poznati su još i [[Purcell]], [[Couperin]], [[Caccini]], [[Vivaldi]], [[Lully]], [[Schütz]]. Barok je nakićen, pun ukrasa i krivudavih linija, a muzici je donio polifoni stil, oznake za [[dinamičke oznake|dinamiku]] i [[oznake za tempo|tempo]], te nove vrste djela ([[opera]], [[suita]], [[oratorij]], [[kantata]] i drugi). U drugoj polovici [[18. vijek|18. stoljeća]] barok prerasta u [[rokoko]], posebno u [[Francuska|Francuskoj]]. Rokoko i početak klasike se u muziki naziva [[galantni stil|galantnim stilom]], a karakteriziraju ga male, dražesne, vitke forme; hedonistički je i ne toliko formalan. Njegovi važni predstavnici su sinovi J. S. Bacha. Važno je napomenuti da u ovom periodu barok u glazbi ne odgovara uvijek po godinama baroku u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu), pa je važno posmatrati ih odvojeno. === Klasicizam === Novo, veliko razdoblje započeto [[1730|1730.]] ''Klasično'' je u njemu je savršeno jedinstvo oblika i sadržaja, a naziva se još i ''Bečkom klasikom''. U ovo vrijeme do najviše je mjere uzdignut [[sonata|sonatni]] oblik, a usavršeni su [[simfonija]], gudački kvartet i klasična [[opera]]. Najveći majstori klasike, bečki klasici, su trojka [[Joseph Haydn|Haydn]] – [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] – [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], s tim da je Beethoven ušao i u romantizam. Drugih je skladatelja bilo mnogo, zanimljiviji su Luigi Boccherini, majstor komorne muzika, Domenico Cimarossa, najveći zastupnik ''opere buffa'' (šaljive opere), Giovanni Battista Pergolesi... Klasikom se nekad smatraju i romantizam i barok, ali to je samo razdoblje od 1730. do [[1820|1820.]] (vidi [[#Sociološki aspekti glazbe|niže]]). Pravilniji bi naziv bio ''ozbiljna glazba'', iako ni on nije sasvim primjeren, budući da klasicizam (klasika) ne mora biti ozbiljan, ali je ozbiljan u odnosu na moderne žanrove. === Romantizam === Stil [[19. vijek|19. stoljeća]], u kojem prevladava fantazija i čuvstvo. Nastaje kao reakcija na neispunjena obećanja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nezadovoljan i razočaran, umjetnik se povlači u sebe, u prošlost - većinom srednji vijek. Povlači se i u [[priroda|prirodu]], mnoga romantičarska djela veličaju žubor potoka, šuštanje lišća, godišnja doba. Tako se, odlaskom u prirodu - na [[selo]] - razvija i zanimanje za [[folklor]], ono narodno. Ovo pak potiče rodoljublje, pa su mnogi romantičari bili borci za prava naroda. Za romantizam su značajna kraća djela, časovita uzbuđenja; melodija je sad jednostavna, bez skokova, čak priprosta, a sad skokovita, uzbuđena, obijesna. Ono što je nekad bilo neskladno, disonantno, sad se tomu daje prednost, a sve opet zvuči dobro - to je razlog zašto su neki [[interval]]i i [[akord]]i u nekim razdobljima smatrani [[Disonanca|disonantnim]], a u nekim nisu. Romantizam je veoma bogat ritmičkim i melodijskim elementima, uvijek pronalazi nove [[Interpretacija|interpretacije]]. Njegovi najveći skladatelji su [[Schubert]], [[Schumann]], [[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Wagner]], [[Brahms]], [[Liszt]] i dr. <!--Ovdje još nedostaje odlomak o 20. stoljeću, o svim njegovim vrstama glazbe.--> == Elementi i odrednice glazbe == Većina stručnjaka se slaže da su osnovni elementi muzike * '''[[ton]]''' (koji određuje [[melodija|melodiju]] i [[Muzička harmonija|harmoniju]]) * '''[[ritam]]''' (njegove komponente [[tempo]], [[mjera]] i [[artikulacija]]) * '''[[dinamika]]''' * osobine tona kao što su '''[[tembar]]''' i '''[[tekstura tona]]'''. Pri muzičkoj izvedbi važno je '''[[fraziranje]]''', a ono zajedno s tempom i dinamikom daje djelu ljepotu, te u potpunosti ovisi od [[izvođač]]a. U glazbi postoje i '''[[Ukrasi (muzika)|ukrasi]]''', glazbeni ornamenti koji kratkim izmjenama tonova "igraju" oko glavnog tona melodije. [[Datoteka:Souterliedekens.jpg|thumb|150px|thumb|[[Nemačka|Njemački]] [[psalmi]] iz [[1540|1540.]], pisani koralnom notacijom]] Način bilježenja tonova na papiru nazivamo '''[[notacija|notacijom]]''', te je ona obično preduvjet praktičnog izvođenja glazbe, te se uči od samog početka učenja glazbe. Notacija se kroz stoljeća razvijala, još od starogrčke notacije. U srednjem vijeku [[Guido Aretinski]] je razvio [[neume]] kojima se bilježilo [[gregorijansko pjevanje]], a postavio ih je na četiri obojene crte. Od njih su se razvilo koralno notno pismo, u obliku kvadratića, a od njega današnje notno pismo na pet crti crtovlja. Guido Aretinski je razvio '''[[solmizacija|solmizaciju]]''', nazive tonova koje koristimo pri pjevanju, a kasnije je tomu dodana i '''[[glazbena abeceda]]'''. == Podjela muzike == {{main|Podjela muzike}} Muziku je veoma teško podijeliti i kategorizirati sasvim točno, zbog njene kompleksnosti. Ipak, velike se podjele lako mogu napraviti. [[Datoteka:The Daughters of Catulle Mendès by Auguste Renoir.jpg|thumb|150px|thumb|[[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]]:''[[Portret]] kćeri von Catulle-Mendès za klavirom'']] Po tome čime se izvodi, glazbu možemo podijeliti na: * '''vokalnu''' - muzika koja se pjeva, tj. izvodi pjevanim tonovima; * '''instrumentalnu''' - muziku koja se svira, tj. koja se izvodi sviranjem na instrumentu; * '''vokalno-instrumenalnu''' - kombinaciju obje navedene. Po naslovu djela muzika može biti: * '''programna''' - umjetnička djela koja imaju određen naslov kojim nam se otkriva glazbeni sadržaj (program). Sva vokalna djela spadaju u ovu vrstu, jer imaju riječi, pa time i naslov. * '''apsolutna''' - glazbena djela koja naslovom ne otkrivaju autorovu zamisao (iako, naravno, i one imaju program). Ovakva djela najčešće nose samo oznake za tempo, oblik kompozicije i sl.: Allegro, Rondo, Presto itd. Postoji i veoma široka podjela glazbe po '''[[Glazbeni žanrovi|žanrovima]]''', a rjeđe su podjele '''povijesna''', zavisno od perioda u kojem je glazba nastala, i '''nacionalnosna''', zavisno o nacionalnosti skladatelja. Posve poseban rod je '''[[tradicijska muzika|narodna glazba]]''', koja ima i drukčija pravila (najčešće u pjevanju), te koja čini poseban smjer na akademijama. Iz ove glazbe su "posuđivali" najviše romantičari, ali i klasičari, jer je veoma bogata melodijama i ljepotom. == Muzičari == [[Muzičar]]i su svi ljudi koji se bave glazbom, a to mogu na mnogo načina: * '''[[Skladatelji]]''' pišu glazbena djela; od njih počinje proces glazbe. Ideje nalaze u narodnoj glazbi, svakodnevnom životu ili im jednostavno dolaze "iz glave" - to je kao svaki drugi proces stvaranja umjetnosti. Skladatelji moraju poznavati veoma mnogo stvari - povijest glazbe, [[oblici glazbenih kompozicija|oblike kompozicija]], [[Muzička harmonija|harmoniju]], zvuk svakog pojedinog [[instrument]]a... [[Datoteka:Windsbacher d.jpg|thumb|100px|thumb|Dječački zbor]] * '''[[Interpretator]]i''' izvode glazbu: [[pjevanje]]m, [[sviranje]]m, ili kombinacijom navedenog. Mnogo ih je više od skladatelja, a obično se u već u osnovnoškolskom glazbenom obrazovanju opredjele za određeni instrument, mada poslije mogu učiti nešto drugo. Oni su [[Reproduktivni umetnik (muzika)|''reproduktivni umjetnici'']], a tek u suradnji autora i interpretatora se glazbeno djelo ostvaruje u cijelosti. Velika tehnička vještina interpretatora naziva se ''virtuoznošću'', ali uz nju je potrebna i umjetnička vještina. Mogu izvoditi sami (''[[solo]]'') ili u skupinama ([[ansambli]]ma), koji imaju više vrsta - postoje [[zbor (glazba)|zborovi]], [[orkestar|orkestri]], manji vokalni ansambli, gudački/puhački/udaraljkaški ansambli, nestandardni, [[komorni ansambli|komorni]], instrumentalni ansambli... [[Datoteka:Maazel 08.jpg|thumb|100px|thumb|Dirigent]] * '''[[Dirigent]]i''' su voditelji većih ansambala - [[pjevački zbor|zborova]] i/ili [[orkestar]]a, te rjeđe drugih koncertnih skupina. Većina koristi štapić, a pred sobom imaju ''[[partitura|partituru]]'' - notni papir sa zapisanim dionicama svih instrumenata, jednih iznad drugih. Moraju posjedovati veliko glazbeno znanje te dobar sluh, zbog čega postoje mnogi [[Dirigiranje#Poznati dirigenti|skladatelji-dirigenti]]. * '''[[Muzikolozi]]''' su znanstvenici koji se bave glazbom, odnosno njenim problemima. Veoma široka i važna grana muzikologije je ''[[etnomuzikologija]]'', znanost o narodnoj glazbi. Hrvatski je narod iznjedrio dosta zapisivača narodnih popijevki i melodija, kao što su [[Vinko Žganec]], [[Josip Andrić (muzikolog)|Josip Andrić]] i [[Franjo Kuhač]]. * '''Graditelji instrumenata''' izrađuju glazbene instrumente, ali ne izmišljaju nove dizajne instrumenata. Najpoznatiji klasični graditelj je svakako [[Antonio Stradivari]], a poznate su i obitelji Amati i Guarneri. * '''Glazbeni pedagozi''' su nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama, glazbenim akademijama i drugim [[konzervatorij]]ima te raznim tečajevima. Osnovna se škola pohađa paralelno sa "običnom" osnovnom, te joj je veoma slična. Srednja glazbena škola također se može pohađati paralelno s nekom drugom srednjom školom, ali to nije obvezno i na to se odlučuju samo neki. Akademija je naziv za [[fakultet|visokoobrazovnu ustanovu]] koji se koristi u glazbenoj, likovnoj i dramskoj umjetnosti. [[Datoteka:Carl B DJ.jpg|thumb|100px|thumb|DJ u diskoteci]] * '''[[Disk Džokeji]]''' (engl. [[Disc Jockey]], skr. [[DJ]]) su ljudi koji puštaju glazbu, bilo u [[noćni klub|diskotekama]], [[revija]]ma ili jednostavno na [[radio|radiju]] i [[televizija|televiziji]]. Iako se danas ovaj naziv najčešće veže uz modernu [[elektronička glazba|elektroničku glazbu]], [[DJ]]-evi su postojali mnogo prije nje, a i danas većina veoma cijeni stare gramofonske ploče iz 50-ih. Ipak, digitalna glazba i moderni formati čine jednu uobičajenu dimenziju njihovog posla. == Sociološki aspekti muzike == Mnogo je primjera o važnosti glazbe i njenoj ulozi u [[društvo|društvu]] i životu [[čovjek]]a. [[Martin Luther]] postavljao je glazbu odmah iza [[teologija|teologije]], a u prošlosti je glazbena izobrazba bila sasvim uobičajena (za više slojeve društva). Popularnost glazbenih festivala godinama ne jenjava, a [[Eurovizija]] proširuje pojam Europe duboko u [[Azija|Aziju]]. [[Državna himna|Himna]] - svečana pjesma - jedan je od osnovnih [[država|državnih]] [[simbol]]a. Danas se glazba "uvukla" u našu okolinu pa je nekad i ne primjećujemo, jer nas doista okružuje sa svih strana - jednostavni njeni oblici (zvona, sirene, zviždaljke) često su nam neophodni. === Kulturološka podjela === Glazbena izvedba ima drukčiju formu u različitim kulturama i miljeima. U [[Evropa|Europi]] i [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], dakle u zapadnom, razvijenom svijetu, česta je podjela glazbenih žanrova na visoko- i niskokulturalnu. Visokokulturalne vrste glazbe bile bi klasika s romantizmom i barokom, te moderna klasična glazba. Niskokulturalni žanrovi uključivali bi [[jazz]], [[blues]], [[soul]], [[country]] i druge, uz koje publika može piti, plesati, veseliti se... Ovakva podjela postojala je sve do kasnijeg [[20. vijek|20. stoljeća]], te je kvaliteta glazbe prvo posmatrana kroz to pripada li ona prvoj ili potonjoj grupi, a tek onda po njenoj umjetničkoj vrijednosti. Tako je pravljena razlika između "umjetnosti" i popularnih stilova koji su mogli čuti u barovima i plesnim dvoranama, iako su se muzikolozi kasnije složili da ovakva podjela ne mora nužno određivati kvalitetu glazbe, već je ona proizašla iz drukčijih mišljenja i socijalnih statusa. Dakle, prevaziđeno je mišljenje kako je kvalitetna samo klasika, dok moderni [[hip hop|rap]], [[punk]], [[rock and Roll|rock]] umjetnički ne vrijede. Tu je važno napomenuti da čak ni neki kasniji Beethovenovi uradci, ili [[Igor Fjodorovič Stravinski|Stravinskijevi]] baleti nisu odmah naišli na odobravanje, te su i oni smatrani neprimjerenim - što samo govori da je ponekad potrebno vremena da se nešto prihvati. Ipak, i danas se ponegdje klasika naziva ''umjetničkim stilom'', što je odraz tog vremena. == Primjene muzike == Glazba ne mora biti izvođena samo na [[Koncert (muzička kompozicija)|koncertima]], danas joj nalazimo mnoge druge primjene. === Liječenje glazbom === Odavna su poznati utjecaji glazbe na ljudske osjećaje, pa je i ova grana liječenja davno zaživjela. Prvi je opisao utjecaje glazbe na dušu Al-Farabi (oko [[872|872.]] - [[950|950.]]). U [[17. vijek|17. stoljeću]] su došli do zaključka da glazba i ples izvrsno pomažu kod [[melankonija|melankonije]] i [[očaj]]a. === Filmska muzika === To je muzika koja je skladana posebno za [[film]], a može biti i prije napisana glazba upotrijebljena u filmu (tu ju je važno razlikovati od [[soundtrack]]a). Njezina je važnost u tome što stvara ugođaj te potpomaže [[promocija (marketing)|promociju]] filma. Koristi se jer potiče [[emocije|emocionalnu]] povezanost s radnjom, a često pomaže karakterizaciji [[lik]]ova. Mnoge filmske skladbe postanu popularne i izvan filmova, te se često ponovno izvode (Tema slavnog [[John Williams|Johna Williamsa]] iz ''[[Schindler's List|Schindlerove liste]]'' i ''[[Star Wars|Zvjezdanih ratova]]''; naslovna glazba [[Max Steiner|Maxa Steinera]] iz filma ''[[Prohujalo s vihorom]]'' i dr.). === Vojna muzika === [[Datoteka:TheNorwegianKingsGuard.jpg|thumb|150px|thumb|[[Norveška]] kraljevska garda]] [[vojska|Vojna]] se muzika danas najčešće prakticira na [[ceremonija]]ma, podizanjima [[zastava]], obljetnicama, postrojavanjima i dr., ali u prošlosti je imala i praktičnu svrhu - u [[rat]]nom metežu zvuk trube ili bubnja prenosio je zapovijedi, jer se glazba bolje čula od zapovjednikovog glasa. Vojna glazba je pojednostavljena, njen instrumentarij čine razne vrste bubnjeva te puhači. Obično su - iz praktičnih razloga - svi instrumenti lako prenosivi. Iz vojne glazbe razvila se limena glazba, glazba limenih instrumenata, vojnički ustrojena, a koja se izvodi i na [[koledž]]ima. == Najpoznatiji kompozitori == * [[Johann Sebastian Bach]] * [[Ludwig van Beethoven]] * [[Claudio Monteverdi]] * [[Marc-Antoine Charpentier]] * [[Georg Friedrich Händel|Georg Friedrich Handel]] * [[Franz Schubert]] * [[Antonio Vivaldi]] * [[Arcangelo Corelli]] * [[Jean-Philippe Rameau]] * [[François Couperin]] * [[Jean-Baptiste Lully]] * [[Michel-Richard Delalande]] * [[William Byrd]] * [[Johann Pachelbel]] * [[Antonín Dvořák|Antonin Dvoržak]] * [[Bedřich Smetana]] * [[Wolfgang Amadeus Mozart]] * [[Frédéric Chopin|Frederic Chopin]] * [[Robert Schumann]] * [[Johannes Brahms]] * [[Felix Mendelssohn]] * [[Petar Iljič Čajkovski|Pyotr Ilich Tchaikovsky]] * [[Richard Wagner]] * [[Edvard Grieg]] * [[Joseph Haydn]] * [[Sergej Prokofjev|Sergey Prokofiev]] * [[Nicolo Paganini]] * [[Henry Purcell]] * [[Richard Strauss]] * [[Franz Liszt]] * [[Cezar Franck]] * [[Sergej Rahmanjinov|Sergey Rachmaninov]] * [[Giuseppe Tartini]] == MIDI == * [http://www.notation.com/MidiFiles.php?parent=Download Notation] – odličan muzički softwer za skladanje muzike, I poveznice ka mnogim MIDI stranama ‘’’svih vrsta muzike’’’ * [http://www.classicalarchives.com/comps/ Classicalarchives.com] – najveća kolekcija MIDI ‘’’klasičnih’’’ fajlova na netu, 5 fajlova/dnevno moguće preuzeti bez plačanja * [http://icking-music-archive.org/ByComposer.php ] – još jedna stranica sa dosta dobrih klasičnih MIDI zapisa * [http://www.bestmidi2mp3.com/ www.bestmidi2mp3.com] - odlican program za prevod MIDI u MP3 * [http://www.pistonsoft.com/midi2mp3.html www.pistonsoft.com] - program za prevod MIDI u MP3, WAV, WMA, OGG == Izvođači == * [[pijanisti]] * [[čembalisti]] * [[Orguljaši]] * [[violinisti]] * [[dirigent]]i * [[Vokalni izvođači]] ** [[Mezosoprani]] ** [[Soprani]] ** [[Baritoni]] ** [[Kontratenori]] ** [[Tenori]] ** [[kastrati]] * [[klarinetista|klarinetisti]] kao ''[[izvođač]]i-[http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/07/10/profesija-instrumentaliste/ instrumentalisti''] == Muzička pedagogija == * [[klavirski pedagozi]] dejan nisevic -PILLE- BOSANSKO HERCEGOVACKI pjevac tekstopisac i producent frontmen pop-rock grupe NEMIRNO MORE Grupa,Nemirno more se prvi put predstavila širom auditoriumu na Internacionalnom festivalu zabavne muzike BL 2006 gdje osvaja nagradu publike sa pjesmom "Kao nekada".Muziku i tekst potpisuje osnivac grupe i autor kompozicije Dejan Nisevic a, za istoimenu numeru urađen je i video spot koji je sniman na prostoru Budve i Kotora. Ove godine je izašao novi singl i video spot pod nazivom "Lotosov cvijet". {{reference}} {{Muzika}} {{Commonscat|Music}} [[Kategorija:Muzika| ]] [[Kategorija:Grecizmi]] fod9q0b06cd9san7rogn199vvpt5kpw 41262474 41262473 2022-08-22T13:05:56Z Vipz 151311 magnet za spam wikitext text/x-wiki '''Muzika''' ([[latinski jezik|lat.]] ''musica'' < [[grčki jezik|grč.]] μουσιϰή [τέχνη]: muzičko [umijeće]) ili '''glazba''', [[umjetnost]] čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u [[žanr]]ove i podžanrove, ali njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj [[Interpretacija|interpretaciji]]. Jedan zaokružen i cjelovit ostvaraj glazbene umjetnosti se zove [[skladba]], glazbeno djelo ili [[kompozicija]]. Međutim, glazba je ''[[reproduktivna umjetnost]]'', slično kao i [[drama]] ili [[ples]], što znači da se ona ne svodi samo na skladanje, nego da je skladano djelo potrebno i izvesti (reproducirati, interpretirati) da bi ga se moglo pružiti [[publika|publici]] kao gotov proizvod umjetnosti. Glazbu izvode ''[[#glazbenici|interpretatori]]'', a može ju se reproducirati na dva načina: * živom izvedbom na licu mjesta, odnosno konkretnim izvođenjem djela pred publikom na [[koncert]]u ili nekoj prigodnoj svečanosti; * puštanjem prije snimljenog sadržaja s nosača zvuka ([[CD]]-a, [[DVD]]-a i sl.) preko suvremene elektroničke opreme, kao što su [[radio]], [[Hi-Fi]], i sl. [[Datoteka:8th symphony of Mahler, Kölner Philharmonie, 27-6-2009.JPG|thumb|350px|thumb|Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija]] == Pojam i definicija == [[Datoteka:Filippino Lippi 001.jpg|thumb|150px|thumb|[[Filippino Lippi]]: ''Alegorija glazbe'']] Sama riječ glazba potječe od [[slavenski jezici|slavenskog]] glas, a riječ muzika od [[grčki jezik|grčkog]] μουσική τέχνη (mousikē téchnē) - "umjetnost [[muze|muzâ]]", od čega se zadržala samo prva riječ μουσική, što je izvedenica od riječi μούσα (mousa), što znači muza. Dalje se svijetom proširio latinski oblik ''musica'', koji je uglavnom opisivao ugodne zvukove. Upravo je takav oblik najčešći u svjetskim jezicima. Definirati glazbu već je malo teže, a to su pokušavali mnogi, od muzikologa do interpretatora. Uglavnom, za glazbu možamo reći da je [[umetnost|umjetnost]] koja se izražava pjevanim i/ili sviranim [[ton]]ovima, raznim [[zvuk]]ovima, šumovima i tišinom između njih. Zvukovima i šumovima se koriste ponajviše moderni skladatelji kad žele pobliže glazbeno opisati neki sadržaj. Tišinu pak između tonova čine [[stanke (glazba)|stanke]] (pauze). Uz to što je reproduktivna (izvođačka) umjetnost, glazba spada u ''fine'' (lijepe) ''umjetnosti'' jer joj je cilj [[estetika]]. Kao što film nazivamo ''sedmom umjetnošću'', tako je glazba po tradicionalnoj estetici ''prva umjetnost'' (odnosno prva na popisu umjetnosti). Glazba ima i dodirnih točaka s kazalištem, ne samo zato što se prakticira u njemu, već postoji i žanr koje je posuđuje i od jednog i od drugog - [[mjuzikl]]. Usko vezan sa svo troje (ali posebno s glazbom) je i [[ples]]. Glazba je uobličeno [[vrijeme]], budući da se može doživjeti samo u tijeku nekog vremena (za razliku od [[slikarstvo|slikarstva]] koje uobličuje prostor). Zbog toga glazba mora imati ritmičko uređenje svog sirovog materijala - tonova i drugih zvukova. Osim toga, glazbu uređujemo i pomoću melodije (niza tonova raznih visina) i [[Muzička harmonija|harmonije]] (istovremenosti raznih visina tonova). Tako [[ritam]], [[melodija]] i [[Muzička harmonija|harmonija]] postaju [[#Elementi i odrednice glazbe|osnovni elementi]] glazbe. === Glazba kao fizikalna nauka === Glazbenu građu čine zvukovi, a oni nastaju titranjem nekog tijela, koje tako postaje ''izvor zvuka''. Zvučni valovi se prenose zrakom u obliku krugova od izvora zvuka do našeg uha. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je ''ton'' - dakle pravilan, jasan zvuk. Kad su pak titraji neredoviti, čujemo samo šum ili buku - zvukove uglavnom više-manje neugodne ljudskom [[uho|uhu]] (iako se i oni koriste u glazbi). Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove [[rezonancija]]. Tako zvuk ljudskog [[glas]]a ne proizvode samo [[glasnice]] nego i rezonantna titranja u šupljini [[lobanja|lubanje]]. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je [[izvođač]] dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice [[violina|violine]] i pojačava [[ton]]. Frekvencija titranja (broj titraja u sekundi) određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti [[zbor]] proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni [[klavir]] između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente pri čemu je ton A definiran sa 440 [[herc|Hz]]-a. == Muzika kroz povijest == Razvoj je glazbe vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Razdoblja u povijesti glazbe uglavnom odgovaraju razdobljima u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu). O njezinim počecima možemo reći da glazba postoji otkad i čovjek, slično kao i [[ples]]. === Postanak muzike === Imala je veliko značenje u životu primitivnih naroda, još i prije [[civilizacija|civilizacije]], ali ovim se periodom povjesničari muzike ne bave previše, zanimljivija su im muzička dostignuća kulturnih naroda Antike. Ipak, muzikolozi su, proučavajući povijesne izvore i upoznajući primitivna plemena, donijeli više zaključaka o muzici u pretpovijesno vrijeme: # Muzika je najprije služila kao [[magija|magijsko]] sredstvo, koja je trebala pomoći nekoj radnji (žetvi, braku, uspješnom [[lov]]u...). Takva je muzika redovno praćena plesom, a bila je vezana uz [[religija|religijske]] ceremonije. # Na naprednijem stupnju razvoja, služila je kao sredstvo uzdizanja borbenog duha i rodoljubnih osjećaja. # U još kasnijem periodu, kod prve podjele rada, unosila je u njega radost i neki ritam. Prvi su instrumenti bili [[frula|frule]], drvene ili od kostiju, bubnjevi i udaraljke i, dakako - ljudski [[glas]], najsavršeniji instrument. === Muzika naroda Starog vijeka === [[Datoteka:Ägyptische Bogenharfe.svg|thumb|100px|thumb|Vrsta egipatske harfe]] O muzici starog [[Egipat|Egipta]] znamo ponajprije zbog raznih nalaza na području Grčke, s kojom su bili u dodiru, a i značenje glazbene kulture Egipta je baš u tome što grčke teorije vuku korijen iz Egipta. Egipćanima je glazba služila ponajprije za vjerske obrede, a poznavali su harfe, koje su umjetnički izrađivali, flaute i sistrume (vrsta metalnih udaraljki). U [[Narodna Republika Kina|Kini]], koja je imala veoma dugu glazbenu tradiciju, glazba je povezivana s [[filozofija|filozofijom]]. Njihov najveći filozof [[Konfucije]] je naučavao da ''"muzika oplođuje klice kreposti koje čovjek nosi u srcu."'' Dobra je muzika značila red, a loša nered u [[država|državi]]. Pet tonova njihove ljestvice predstaljalo je pet elemenata, a kasnija ljestvica od 12 tonova [[mjesec (jedinica)|mjesece]] u [[godina|godini]]. Glazbu su izvodili na velikim ceremonijama, a poznavali su dosta instrumenata. [[Datoteka:Sarasvati.JPG|thumb|100px|left|thumb|Božica [[Sarasvati]] drži ''vinu'' u rukama]] [[Indija]] je također davala važno mjesto glazbi. Smatrali su je [[Bog|božjim]] darom, koji treba vraćati bogovima pjesmom i svirkom. Čini se da je indijska ljestvica bila veoma slična kineskoj - bila je pentatonska (od pet tonova). Jednim od najstarijih njihovim instrumenata smatramo ''vinu'' (sa sedam žica i rezonatorom), a cijenili su i zvona. Većinu ovih podataka povjesničari crpe iz religiozno-filozofskih knjiga, [[vede|veda]]. Muzika je u [[Palestina|Palestini]] doživjela procvat u vrijeme [[Kralj David|Davida]] i [[Solomon|Salomona]]. [[Jevreji]]ma je glazba služila u bogoslužju, ali su posebni jer im nije predstavljala magijsko sredstvo. Nisu se glazbom opijali, već su njome izazivali svečano raspoloženje. Imali su veoma bogat instrumentarij, triangle, rogove, bubnjeve, svirale, harfe, lutnje. Njihovo pjevanje [[psalmi|psalama]] i [[zbor]]sko pjevanje preuzela je srednjovjekovna katolička glazba. === Antička Grčka i Rim === [[Datoteka:Gregor Reisch - Margarita Philosophica - Arithmetica.jpg|thumb|150px|thumb|Boetius i [[Pitagora]], a u sredini je [[Aritmetika]]. U Grčkoj je muzika smatrana znanošću kao i [[matematika]], a ovdje se vidi njihova povezanost s [[broj]]evima]] U antičkoj Grčkoj država se brinula o razvoju umjetnosti, a u središtu njihove umjetnosti bila je muzika. Takvo zanimanje za umjetnost nastaje iz činjenice da su u Grčkoj tekovine [[kultura|kulture]] bilo dobro cijelog [[narod]]a. Iako je od grčke glazbe sačuvano samo dvanaestak zapisa, o njoj saznajemo iz literature, pa znamo da je glazba imala važnu ulogu u državi i društvu, odgoju omladine i, naravno, [[grčka mitologija|mitologiji]]. Na primjer, [[Apolon]], bog (među ostalim) [[sunce|sunca]], dakle sklada i sreće, bio je zaštitnik i bog glazbe. Primjena glazbe kod njih je bila svestrana: pjevali su u zboru lirske pjesme, slavili bogove himnama, a i u drami je muzika imala važnu ulogu. Bilo je doba kad su svi muškarci do tridesete morali primati glazbenu izobrazbu iz državnih glazbenih škola. Postojale su [[Pitijske igre]], glazbeno-umjetnički pandan [[Olimpijske igre|olimpijskima]]. Razvili su teoriju glazbe, i imali su ljestvice (silazne), koje su nazive dobijale po pokrajinama: dorska, frigijska i lidijska. [[kitara|Kitari]], [[lira|liri]] i drugim žičanim instrumentima pripisivali su svojstvo produbljivanja ljudskih osjećaja i unošenja sklada, a puhačkim moć uzbuđivanja i dovođenja u ekstazu. Kad su [[Antički Rim|Rimljani]] pokorili Grčku, preuzeli su i njihovu glazbu, instrumente i notno pismo, od ostalih naroda trube, ali tu glazbu nisu dalje unaprjeđivali, pa joj je vrijednost pala. Onoliko glazbenog smisla nisu imali, pa im je glazba služila za uljepšavanje gozbi priredaba i igara, no tu je glazbu sačuvao filozof [[Boetius]] u djelu ''De institutione musica'', na kojoj počiva razvitak cjelokupne današnje glazbe. === Srednji vijek === [[Datoteka:Heinrich von Meißen (Frauenlob), Minnesänger.png|thumb|150px|thumb|Minnesänger Heinrich von Meißen (u sredini)]] Muzika srednjeg vijeka poznavala je dva smjera - crkvenu (sakralnu) i narodnu (svjetovnu) glazbu. Starija sakralna glazba nadovezuje se na židovsku i grčko-rimsku, a preuzela je mnogo i od nekršćanskih naroda, napose istočnjačkih, što je vješto primijenjivala u svojem litrgijskom pjevanju. Važan dio [[liturgijska glazba|liturgijske glazbe]] do danas čini '''[[gregorijansko pjevanje]]''', jednoglasno i nepromijenjivo crkveno pjevanje. Zbirku takvih misnih napjeva sastavio je i pročistio u suradnji sa svojim benediktincima u knjigu Antifonarij [[papa]] [[Grgur Veliki|Grgur I.]], te ga možemo nazvati reformatorom liturgijske glazbe<ref>Draženko Marijanović i Dragan Filipović: "Bogu na slavu, Pjevači u mostarskoj katedrali"; [[Crkva na kamenu]], [[Mostar]] [[2008|2008.]] Poglavlje ''Povijest crkvenog pjevanja''</ref> Iz Rima se takvo pjevanje proširilo po cijelom kršćanskom svijetu, čemu je pomogao i [[Karlo Veliki]]. Svjetovna glazba je u [[12. vijek|12. stoljeću]] dobila novu vrstu pjesama koju su gajili [[trubaduri]]. U njima je najčešće riječ o viteškim vojnim i ljubavnim pothvatima, njihova odanost, poštenje, milosrđe itd. U njemačkoj su takvi pjevači nazivani [[Minnesängeri]]ma, a imali su pravilnike (''tabulaturu'') po kojem se učila umjetnost. Sve su to bili putujući glazbenici, koje su vlasti i [[Hrišćanska crkva|Crkva]] progonili, ali ih je narod volio, jer su bili veseli, šaljivi i lakoumni, a objedinjavali su mnogo zanimanja u jednom. Znali su svirati devet instrumenata, izmišljati rime, žonglirati, oponašati glasove [[životinje|životinja]], čarati s kartama i skakati kroz četiri obruča... === Renesansa === Kao i sve druge umjetnosti, muzika je tada doživjela preporod i označila kraj veza sa srednjim vijekom. Pojavljuje se zanimanje za kulturna dostignuća antike, i težnja da se antika prikaže u preporođenom ruhu. Novost je tiskanje nota - 60 godina nakon [[Johann Gutenberg|Gutenbergova]] izuma tiska. Glazbu renesanse odlikuju jasan izraz i jednostavni oblici, a u glazbene majstore renesanse ubrajamo [[Giovanni Luigi Palestrina|Giovannija Luigija Palestrinu]], [[Orlando di Lassa|Orlanda di Lassa]] i [[Slovenija|Slovenca]] [[Jakob Gallus-Petelin|Jakoba Gallus-Petelina]]. Svojevrsnu vezu između srednjeg vijeka i renesanse čini razdoblje [[gotika|gotike]]. U to je doba instrumentarij povećan: najrašireniji je instrument ''vielle'' (njem.: Fiedel), preteča danjašnjih gudačkih instrumenata. Postojale su harfa, lira, lutnja (neizmijenjena do danas), rogovi, frule, zvončići, bubnjevi. Pojavile su se i [[orgulje]] (tada nazivane ''kraljicom instrumenata''), te [[klavikord]] i [[čembalo]] - preteče [[klavir]]a. === Barok i rokoko === [[Datoteka:Gueidan.jpg|thumb|200px|thumb|[[Gaspard de Gueidan:]] ''Svirač musette'' ([[1738|1738.]])]] Umjetnički stil [[barok]]a, odjek je napretka na području svih [[nauka|znanosti]], koje tad poprimaju obrise slične današnjim - [[astronomija]], [[matematika]] i [[fizika]] doživljavaju procvat, uveden [[kapitalizam|kapitalistički]] sustav, izlaze prve [[novine]], uvedena [[pošta]], konstruiran [[globus]]... Uz sve ovo barok je ipak bio veoma vezan uz Crkvu, točnije proces [[kontrareformacija|protureformacije]], jer je Crkva htjela privući vjernike raskoši i vanjskim sjajem. Barok se najsnažnije očitovao baš tamo gdje je protureformacija bila najsnažnija - u [[Italija|Italiji]], [[Nemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Španija|Španjolskoj]], [[Poljska|Poljskoj]]. Najveći majstori baroka su [[Johann Sebastian Bach]] i [[Georg Friedrich Händel]], a poznati su još i [[Purcell]], [[Couperin]], [[Caccini]], [[Vivaldi]], [[Lully]], [[Schütz]]. Barok je nakićen, pun ukrasa i krivudavih linija, a muzici je donio polifoni stil, oznake za [[dinamičke oznake|dinamiku]] i [[oznake za tempo|tempo]], te nove vrste djela ([[opera]], [[suita]], [[oratorij]], [[kantata]] i drugi). U drugoj polovici [[18. vijek|18. stoljeća]] barok prerasta u [[rokoko]], posebno u [[Francuska|Francuskoj]]. Rokoko i početak klasike se u muziki naziva [[galantni stil|galantnim stilom]], a karakteriziraju ga male, dražesne, vitke forme; hedonistički je i ne toliko formalan. Njegovi važni predstavnici su sinovi J. S. Bacha. Važno je napomenuti da u ovom periodu barok u glazbi ne odgovara uvijek po godinama baroku u drugim umjetnostima (književnosti, slikarstvu), pa je važno posmatrati ih odvojeno. === Klasicizam === Novo, veliko razdoblje započeto [[1730|1730.]] ''Klasično'' je u njemu je savršeno jedinstvo oblika i sadržaja, a naziva se još i ''Bečkom klasikom''. U ovo vrijeme do najviše je mjere uzdignut [[sonata|sonatni]] oblik, a usavršeni su [[simfonija]], gudački kvartet i klasična [[opera]]. Najveći majstori klasike, bečki klasici, su trojka [[Joseph Haydn|Haydn]] – [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] – [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]], s tim da je Beethoven ušao i u romantizam. Drugih je skladatelja bilo mnogo, zanimljiviji su Luigi Boccherini, majstor komorne muzika, Domenico Cimarossa, najveći zastupnik ''opere buffa'' (šaljive opere), Giovanni Battista Pergolesi... Klasikom se nekad smatraju i romantizam i barok, ali to je samo razdoblje od 1730. do [[1820|1820.]] (vidi [[#Sociološki aspekti glazbe|niže]]). Pravilniji bi naziv bio ''ozbiljna glazba'', iako ni on nije sasvim primjeren, budući da klasicizam (klasika) ne mora biti ozbiljan, ali je ozbiljan u odnosu na moderne žanrove. === Romantizam === Stil [[19. vijek|19. stoljeća]], u kojem prevladava fantazija i čuvstvo. Nastaje kao reakcija na neispunjena obećanja [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nezadovoljan i razočaran, umjetnik se povlači u sebe, u prošlost - većinom srednji vijek. Povlači se i u [[priroda|prirodu]], mnoga romantičarska djela veličaju žubor potoka, šuštanje lišća, godišnja doba. Tako se, odlaskom u prirodu - na [[selo]] - razvija i zanimanje za [[folklor]], ono narodno. Ovo pak potiče rodoljublje, pa su mnogi romantičari bili borci za prava naroda. Za romantizam su značajna kraća djela, časovita uzbuđenja; melodija je sad jednostavna, bez skokova, čak priprosta, a sad skokovita, uzbuđena, obijesna. Ono što je nekad bilo neskladno, disonantno, sad se tomu daje prednost, a sve opet zvuči dobro - to je razlog zašto su neki [[interval]]i i [[akord]]i u nekim razdobljima smatrani [[Disonanca|disonantnim]], a u nekim nisu. Romantizam je veoma bogat ritmičkim i melodijskim elementima, uvijek pronalazi nove [[Interpretacija|interpretacije]]. Njegovi najveći skladatelji su [[Schubert]], [[Schumann]], [[Frédéric Chopin|Chopin]], [[Wagner]], [[Brahms]], [[Liszt]] i dr. <!--Ovdje još nedostaje odlomak o 20. stoljeću, o svim njegovim vrstama glazbe.--> == Elementi i odrednice glazbe == Većina stručnjaka se slaže da su osnovni elementi muzike * '''[[ton]]''' (koji određuje [[melodija|melodiju]] i [[Muzička harmonija|harmoniju]]) * '''[[ritam]]''' (njegove komponente [[tempo]], [[mjera]] i [[artikulacija]]) * '''[[dinamika]]''' * osobine tona kao što su '''[[tembar]]''' i '''[[tekstura tona]]'''. Pri muzičkoj izvedbi važno je '''[[fraziranje]]''', a ono zajedno s tempom i dinamikom daje djelu ljepotu, te u potpunosti ovisi od [[izvođač]]a. U glazbi postoje i '''[[Ukrasi (muzika)|ukrasi]]''', glazbeni ornamenti koji kratkim izmjenama tonova "igraju" oko glavnog tona melodije. [[Datoteka:Souterliedekens.jpg|thumb|150px|thumb|[[Nemačka|Njemački]] [[psalmi]] iz [[1540|1540.]], pisani koralnom notacijom]] Način bilježenja tonova na papiru nazivamo '''[[notacija|notacijom]]''', te je ona obično preduvjet praktičnog izvođenja glazbe, te se uči od samog početka učenja glazbe. Notacija se kroz stoljeća razvijala, još od starogrčke notacije. U srednjem vijeku [[Guido Aretinski]] je razvio [[neume]] kojima se bilježilo [[gregorijansko pjevanje]], a postavio ih je na četiri obojene crte. Od njih su se razvilo koralno notno pismo, u obliku kvadratića, a od njega današnje notno pismo na pet crti crtovlja. Guido Aretinski je razvio '''[[solmizacija|solmizaciju]]''', nazive tonova koje koristimo pri pjevanju, a kasnije je tomu dodana i '''[[glazbena abeceda]]'''. == Podjela muzike == {{main|Podjela muzike}} Muziku je veoma teško podijeliti i kategorizirati sasvim točno, zbog njene kompleksnosti. Ipak, velike se podjele lako mogu napraviti. [[Datoteka:The Daughters of Catulle Mendès by Auguste Renoir.jpg|thumb|150px|thumb|[[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]]:''[[Portret]] kćeri von Catulle-Mendès za klavirom'']] Po tome čime se izvodi, glazbu možemo podijeliti na: * '''vokalnu''' - muzika koja se pjeva, tj. izvodi pjevanim tonovima; * '''instrumentalnu''' - muziku koja se svira, tj. koja se izvodi sviranjem na instrumentu; * '''vokalno-instrumenalnu''' - kombinaciju obje navedene. Po naslovu djela muzika može biti: * '''programna''' - umjetnička djela koja imaju određen naslov kojim nam se otkriva glazbeni sadržaj (program). Sva vokalna djela spadaju u ovu vrstu, jer imaju riječi, pa time i naslov. * '''apsolutna''' - glazbena djela koja naslovom ne otkrivaju autorovu zamisao (iako, naravno, i one imaju program). Ovakva djela najčešće nose samo oznake za tempo, oblik kompozicije i sl.: Allegro, Rondo, Presto itd. Postoji i veoma široka podjela glazbe po '''[[Glazbeni žanrovi|žanrovima]]''', a rjeđe su podjele '''povijesna''', zavisno od perioda u kojem je glazba nastala, i '''nacionalnosna''', zavisno o nacionalnosti skladatelja. Posve poseban rod je '''[[tradicijska muzika|narodna glazba]]''', koja ima i drukčija pravila (najčešće u pjevanju), te koja čini poseban smjer na akademijama. Iz ove glazbe su "posuđivali" najviše romantičari, ali i klasičari, jer je veoma bogata melodijama i ljepotom. == Muzičari == [[Muzičar]]i su svi ljudi koji se bave glazbom, a to mogu na mnogo načina: * '''[[Skladatelji]]''' pišu glazbena djela; od njih počinje proces glazbe. Ideje nalaze u narodnoj glazbi, svakodnevnom životu ili im jednostavno dolaze "iz glave" - to je kao svaki drugi proces stvaranja umjetnosti. Skladatelji moraju poznavati veoma mnogo stvari - povijest glazbe, [[oblici glazbenih kompozicija|oblike kompozicija]], [[Muzička harmonija|harmoniju]], zvuk svakog pojedinog [[instrument]]a... [[Datoteka:Windsbacher d.jpg|thumb|100px|thumb|Dječački zbor]] * '''[[Interpretator]]i''' izvode glazbu: [[pjevanje]]m, [[sviranje]]m, ili kombinacijom navedenog. Mnogo ih je više od skladatelja, a obično se u već u osnovnoškolskom glazbenom obrazovanju opredjele za određeni instrument, mada poslije mogu učiti nešto drugo. Oni su [[Reproduktivni umetnik (muzika)|''reproduktivni umjetnici'']], a tek u suradnji autora i interpretatora se glazbeno djelo ostvaruje u cijelosti. Velika tehnička vještina interpretatora naziva se ''virtuoznošću'', ali uz nju je potrebna i umjetnička vještina. Mogu izvoditi sami (''[[solo]]'') ili u skupinama ([[ansambli]]ma), koji imaju više vrsta - postoje [[zbor (glazba)|zborovi]], [[orkestar|orkestri]], manji vokalni ansambli, gudački/puhački/udaraljkaški ansambli, nestandardni, [[komorni ansambli|komorni]], instrumentalni ansambli... [[Datoteka:Maazel 08.jpg|thumb|100px|thumb|Dirigent]] * '''[[Dirigent]]i''' su voditelji većih ansambala - [[pjevački zbor|zborova]] i/ili [[orkestar]]a, te rjeđe drugih koncertnih skupina. Većina koristi štapić, a pred sobom imaju ''[[partitura|partituru]]'' - notni papir sa zapisanim dionicama svih instrumenata, jednih iznad drugih. Moraju posjedovati veliko glazbeno znanje te dobar sluh, zbog čega postoje mnogi [[Dirigiranje#Poznati dirigenti|skladatelji-dirigenti]]. * '''[[Muzikolozi]]''' su znanstvenici koji se bave glazbom, odnosno njenim problemima. Veoma široka i važna grana muzikologije je ''[[etnomuzikologija]]'', znanost o narodnoj glazbi. Hrvatski je narod iznjedrio dosta zapisivača narodnih popijevki i melodija, kao što su [[Vinko Žganec]], [[Josip Andrić (muzikolog)|Josip Andrić]] i [[Franjo Kuhač]]. * '''Graditelji instrumenata''' izrađuju glazbene instrumente, ali ne izmišljaju nove dizajne instrumenata. Najpoznatiji klasični graditelj je svakako [[Antonio Stradivari]], a poznate su i obitelji Amati i Guarneri. * '''Glazbeni pedagozi''' su nastavnici i profesori u osnovnim i srednjim školama, glazbenim akademijama i drugim [[konzervatorij]]ima te raznim tečajevima. Osnovna se škola pohađa paralelno sa "običnom" osnovnom, te joj je veoma slična. Srednja glazbena škola također se može pohađati paralelno s nekom drugom srednjom školom, ali to nije obvezno i na to se odlučuju samo neki. Akademija je naziv za [[fakultet|visokoobrazovnu ustanovu]] koji se koristi u glazbenoj, likovnoj i dramskoj umjetnosti. [[Datoteka:Carl B DJ.jpg|thumb|100px|thumb|DJ u diskoteci]] * '''[[Disk Džokeji]]''' (engl. [[Disc Jockey]], skr. [[DJ]]) su ljudi koji puštaju glazbu, bilo u [[noćni klub|diskotekama]], [[revija]]ma ili jednostavno na [[radio|radiju]] i [[televizija|televiziji]]. Iako se danas ovaj naziv najčešće veže uz modernu [[elektronička glazba|elektroničku glazbu]], [[DJ]]-evi su postojali mnogo prije nje, a i danas većina veoma cijeni stare gramofonske ploče iz 50-ih. Ipak, digitalna glazba i moderni formati čine jednu uobičajenu dimenziju njihovog posla. == Sociološki aspekti muzike == Mnogo je primjera o važnosti glazbe i njenoj ulozi u [[društvo|društvu]] i životu [[čovjek]]a. [[Martin Luther]] postavljao je glazbu odmah iza [[teologija|teologije]], a u prošlosti je glazbena izobrazba bila sasvim uobičajena (za više slojeve društva). Popularnost glazbenih festivala godinama ne jenjava, a [[Eurovizija]] proširuje pojam Europe duboko u [[Azija|Aziju]]. [[Državna himna|Himna]] - svečana pjesma - jedan je od osnovnih [[država|državnih]] [[simbol]]a. Danas se glazba "uvukla" u našu okolinu pa je nekad i ne primjećujemo, jer nas doista okružuje sa svih strana - jednostavni njeni oblici (zvona, sirene, zviždaljke) često su nam neophodni. === Kulturološka podjela === Glazbena izvedba ima drukčiju formu u različitim kulturama i miljeima. U [[Evropa|Europi]] i [[Severna Amerika|Sjevernoj Americi]], dakle u zapadnom, razvijenom svijetu, česta je podjela glazbenih žanrova na visoko- i niskokulturalnu. Visokokulturalne vrste glazbe bile bi klasika s romantizmom i barokom, te moderna klasična glazba. Niskokulturalni žanrovi uključivali bi [[jazz]], [[blues]], [[soul]], [[country]] i druge, uz koje publika može piti, plesati, veseliti se... Ovakva podjela postojala je sve do kasnijeg [[20. vijek|20. stoljeća]], te je kvaliteta glazbe prvo posmatrana kroz to pripada li ona prvoj ili potonjoj grupi, a tek onda po njenoj umjetničkoj vrijednosti. Tako je pravljena razlika između "umjetnosti" i popularnih stilova koji su mogli čuti u barovima i plesnim dvoranama, iako su se muzikolozi kasnije složili da ovakva podjela ne mora nužno određivati kvalitetu glazbe, već je ona proizašla iz drukčijih mišljenja i socijalnih statusa. Dakle, prevaziđeno je mišljenje kako je kvalitetna samo klasika, dok moderni [[hip hop|rap]], [[punk]], [[rock and Roll|rock]] umjetnički ne vrijede. Tu je važno napomenuti da čak ni neki kasniji Beethovenovi uradci, ili [[Igor Fjodorovič Stravinski|Stravinskijevi]] baleti nisu odmah naišli na odobravanje, te su i oni smatrani neprimjerenim - što samo govori da je ponekad potrebno vremena da se nešto prihvati. Ipak, i danas se ponegdje klasika naziva ''umjetničkim stilom'', što je odraz tog vremena. == Primjene muzike == Glazba ne mora biti izvođena samo na [[Koncert (muzička kompozicija)|koncertima]], danas joj nalazimo mnoge druge primjene. === Liječenje glazbom === Odavna su poznati utjecaji glazbe na ljudske osjećaje, pa je i ova grana liječenja davno zaživjela. Prvi je opisao utjecaje glazbe na dušu Al-Farabi (oko [[872|872.]] - [[950|950.]]). U [[17. vijek|17. stoljeću]] su došli do zaključka da glazba i ples izvrsno pomažu kod [[melankonija|melankonije]] i [[očaj]]a. === Filmska muzika === To je muzika koja je skladana posebno za [[film]], a može biti i prije napisana glazba upotrijebljena u filmu (tu ju je važno razlikovati od [[soundtrack]]a). Njezina je važnost u tome što stvara ugođaj te potpomaže [[promocija (marketing)|promociju]] filma. Koristi se jer potiče [[emocije|emocionalnu]] povezanost s radnjom, a često pomaže karakterizaciji [[lik]]ova. Mnoge filmske skladbe postanu popularne i izvan filmova, te se često ponovno izvode (Tema slavnog [[John Williams|Johna Williamsa]] iz ''[[Schindler's List|Schindlerove liste]]'' i ''[[Star Wars|Zvjezdanih ratova]]''; naslovna glazba [[Max Steiner|Maxa Steinera]] iz filma ''[[Prohujalo s vihorom]]'' i dr.). === Vojna muzika === [[Datoteka:TheNorwegianKingsGuard.jpg|thumb|150px|thumb|[[Norveška]] kraljevska garda]] [[vojska|Vojna]] se muzika danas najčešće prakticira na [[ceremonija]]ma, podizanjima [[zastava]], obljetnicama, postrojavanjima i dr., ali u prošlosti je imala i praktičnu svrhu - u [[rat]]nom metežu zvuk trube ili bubnja prenosio je zapovijedi, jer se glazba bolje čula od zapovjednikovog glasa. Vojna glazba je pojednostavljena, njen instrumentarij čine razne vrste bubnjeva te puhači. Obično su - iz praktičnih razloga - svi instrumenti lako prenosivi. Iz vojne glazbe razvila se limena glazba, glazba limenih instrumenata, vojnički ustrojena, a koja se izvodi i na [[koledž]]ima. == Najpoznatiji kompozitori == * [[Johann Sebastian Bach]] * [[Ludwig van Beethoven]] * [[Claudio Monteverdi]] * [[Marc-Antoine Charpentier]] * [[Georg Friedrich Händel|Georg Friedrich Handel]] * [[Franz Schubert]] * [[Antonio Vivaldi]] * [[Arcangelo Corelli]] * [[Jean-Philippe Rameau]] * [[François Couperin]] * [[Jean-Baptiste Lully]] * [[Michel-Richard Delalande]] * [[William Byrd]] * [[Johann Pachelbel]] * [[Antonín Dvořák|Antonin Dvoržak]] * [[Bedřich Smetana]] * [[Wolfgang Amadeus Mozart]] * [[Frédéric Chopin|Frederic Chopin]] * [[Robert Schumann]] * [[Johannes Brahms]] * [[Felix Mendelssohn]] * [[Petar Iljič Čajkovski|Pyotr Ilich Tchaikovsky]] * [[Richard Wagner]] * [[Edvard Grieg]] * [[Joseph Haydn]] * [[Sergej Prokofjev|Sergey Prokofiev]] * [[Nicolo Paganini]] * [[Henry Purcell]] * [[Richard Strauss]] * [[Franz Liszt]] * [[Cezar Franck]] * [[Sergej Rahmanjinov|Sergey Rachmaninov]] * [[Giuseppe Tartini]] == Izvođači == * [[pijanisti]] * [[čembalisti]] * [[Orguljaši]] * [[violinisti]] * [[dirigent]]i * [[Vokalni izvođači]] ** [[Mezosoprani]] ** [[Soprani]] ** [[Baritoni]] ** [[Kontratenori]] ** [[Tenori]] ** [[kastrati]] * [[klarinetista|klarinetisti]] kao ''[[izvođač]]i-[http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/07/10/profesija-instrumentaliste/ instrumentalisti''] == Muzička pedagogija == * [[klavirski pedagozi]] dejan nisevic -PILLE- BOSANSKO HERCEGOVACKI pjevac tekstopisac i producent frontmen pop-rock grupe NEMIRNO MORE Grupa,Nemirno more se prvi put predstavila širom auditoriumu na Internacionalnom festivalu zabavne muzike BL 2006 gdje osvaja nagradu publike sa pjesmom "Kao nekada".Muziku i tekst potpisuje osnivac grupe i autor kompozicije Dejan Nisevic a, za istoimenu numeru urađen je i video spot koji je sniman na prostoru Budve i Kotora. Ove godine je izašao novi singl i video spot pod nazivom "Lotosov cvijet". {{reference}} {{Muzika}} {{Commonscat|Music}} [[Kategorija:Muzika| ]] [[Kategorija:Grecizmi]] grct6v9hb8z42fnnyaz2gjpsi8zp9rg Asteroid 0 3369 41262811 41103127 2022-08-23T11:37:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{redirect|Asteroid}} [[Datoteka:243 ida.jpg|mini|desno|300px| Asteroid [[243 Ida]] i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida.]] [[Datoteka:InnerSolarSystem-en.png|mini|300px|desno|Jupiterovi [[Trojanci (astronomija)|Trojanci]] se nalaze na [[Jupiter]]ovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.]] [[Datoteka:Asteroidsscale.jpg|mini|300px|desno|Usporedba veličina planetoida: [[4 Vesta]], [[21 Lutetia]], [[253 Mathilde]], [[243 Ida]] i njen prirodni satelit Dactyl, [[433 Eros]], [[951 Gaspra]], [[2867 Šteins]], [[25143 Itokawa]].]] [[Datoteka:4 Vesta 1 Ceres Moon at 20 km per px.png|mini|300px|desno|Najveći planetoid s gornje slike [[4 Vesta]] (lijevo), s patuljastim planetom [[1 Ceres]] (u sredini) i Zemljinim [[Mjesec]]om (desno) prikazanim u mjerilu.]] [[Datoteka:Ceres optimized.jpg|mini|300px|desno| [[HST|Hubbleove]] snimke [[1 Ceres]]a.]] [[Datoteka:Galileo Gaspra Mosaic.jpg|mini|300px|desno|951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine.]] [[Datoteka:Moon and Asteroids 1 to 10.svg|mini|300px|desno|Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s [[Mjesec]]om: [[1 Ceres]], [[2 Pallas]], [[3 Juno]], [[4 Vesta]], [[5 Astraea]], [[6 Hebe]], [[7 Iris]], [[8 Flora]], [[9 Metis]] i [[10 Hygiea]].]] [[Datoteka:Vesta Cratered terrain with hills and ridges.jpg|mini|300px|desno|Površina planetoida [[4 Vesta]] izbrazdana [[krater]]ima.]] [[Datoteka:(253) mathilde.jpg|mini|300px|desno|[[253 Mathilde]] je C - planetoid ili [[ugljik]]ov planetoid, duljine je ono 50 [[kilometar]]a, koji na sebi ima [[krater]] velik skoro polovicu duljine. [[Fotografija]] je snimljena 1997. sa [[svemirske letjelice]] ''NEAR Shoemaker''.]] [[Datoteka:masses of asteroids vs main belt.png|mini|300px|desno|[[Masa]] 12 najvećih poznatih planetoida, u usporedbi s masom ostalih planetoida u [[asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]] <ref name="Baer2011">[http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt "Recent Asteroid Mass Determinations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090129152532/http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt |date=2009-01-29 }}. Maintained by Jim Baer. Last updated 2010-12-12.</ref>.]] [[Datoteka:Dawn-image-070911.jpg|mini|300px|desnot|[[4 Vesta]], uslikana sa [[Dawn (letjelica)|svemirske letjelice Dawn]].]] [[Datoteka:PIA02475 Eros' Bland Butterscotch Colors.jpg|mini|300px|desno| Nekoliko pogleda na planetoid [[433 Eros]] u prirodnim bojama.]] [[Datoteka:Kirkwood Gaps.svg|mini|300px|desno|Četiri značajne i očite [[Kirkwoodove zone|Kirkwoodove pukotine]] u [[Asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]].]] [[Datoteka:Aten Sept 11 2013.png|mini|300px|desno|Planetoid [[2062 Aten]] koji spada u grupu [[Zemlji bliski asteroidi]].]] '''Asteroidi''' ili '''planetoidi''' su [[kamen]]a ili [[metal]]na [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] [[promjer]]a većeg od 1 [[metar]], koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko [[Sunce|Sunca]]. Većina planetoida obilazi Sunce u glavnom planetoidnom pojasu ([[asteroidni pojas]]) između [[Mars]]a i [[Jupiter]]a, dio prilazi Suncu bliže od Marsa ([[Amori]]) i Zemlje ([[Skupina Apollo|Apoloni]]) i nazivaju se [[Zemlji bliski asteroidi]], dio se giba u putanji Jupitera ili drugih planeta ([[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]). U usporedbi s [[planet]]ima mnogo su manji i najčešće nepravilnog oblika. Nastali su od ostataka protoplanetarne tvari koja se nije pripojila planetima za vrijeme stvaranja sustava iz [[protoplanetarni disk|protoplanetarnog diska]]. Najčešće kruže oko matične zvijezde vlastitom putanjom ili kao [[prirodni satelit]]i (mjeseci) većih planeta. Neke od njih nalazimo vezane [[gravitacija|gravitacijskim]] silama uz planete, u grupama koje orbitiraju u putanji planeta, ispred ili iza. Iako se donedavno mislilo drukčije, otkriveno je da asteroidi mogu imati vlastite mjesece kada je u orbiti oko asteroida [[243 Ida]] pronađen satelit nazvan [[243 (1) Dactyl|Dactyl]]. Do sada ih je otkriveno blizu 80&nbsp;000, a oko 11&nbsp;000 ih je dobilo službena imena - redni broj i ime. Procjenjuje se da bi ih u našem sustavu moglo biti nekoliko milijuna. Prema [[Spektar (fizika)|spektralnoj]] analizi odrazne [[svjetlost]]i planetoidi se mogu podijeliti na [[ugljik]]ove (C), kojih je oko 75% i sadrže tamne ugljikove spojeve, [[metal]]ne (M), kojih je oko 8%, i [[silikati|silikatne]] (S), kojih je oko 17%. U Hrvatskoj, u [[Zvjezdarnica Višnjan|Zvjezdarnici Višnjan]], otkriveno je nekoliko tisuća planetoida. [[Teleskop]]om se ni najvećemu planetoidu ne vidi tijelo, pa im se promjeri mjere posredno, prilikom [[okultacija]] [[zvijezda]] ili iz sjaja uz procijenjeni [[albedo]]. S pomoću [[svemirska letjelica|svemirskih letjelica]] snimljeni su [[433 Eros]], [[951 Gaspra]], [[243 Ida]], [[25143 Itokawa]], [[253 Mathilde]] i drugi. [[Trans-neptunski objekt]]i ili nebeska tijela koja su dalja od [[Neptun]]a obično se ne smatraju planetoidima. <ref> '''planetoid''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=48578] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Prema tome, asteroidi ili planetoidi su hladna nebeska tijela koja prebivaju pretežno u području od 2.2 do 3.5 [[AJ]]. Izvan tog asteroidnog pojasa ili prstena nalazi se samo nekoliko postotaka asteroida. Gibanje planetoida je bez iznimke direktno. [[Planetarna putanja|Izduženost staza]] i [[nagib osi|nagib]] prema [[ekliptika|ekliptici]] veći su nego u planeta. Prosječan numerički [[ekscentricitet]] iznosi 0.15, a najveća većina planetoida nema ekscentricitet veći od 0.3. Krajnja vrijednost je 0.88. U pravilu veće ekscentricitete staza imaju planetoidi manjih [[masa]]. Prosječna [[inklinacija]] staza manja je od 10°, a za većinu planetoida manja od 16°. To znači da staze planetoida nisu tako stiješnjene uz ravninu ekliptike kao staze planeta, ali nisu ni jako rasute, posebno ako se uzme u obzir da se staze planetoida lakše mijenjaju. Veliki planeti u stanju su da ih jako poremete. Planetoidi su nebeska tijela manja od 1 000 [[kilometar]]a. Petnaestak ih ima u promjeru više od 250 km. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> == Mala tijela Sunčevog sistema == {{glavni| Mala tijela Sunčevog sistema}} Mala tijela Sunčevog sustava su asteroidi (planetoidi), [[komet]]i, [[meteorit]]i i [[meteor]]i, te sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom. Među [[prirodni satelit|prirodnim (planetskim) satelitima]] ima i tijela koja po fizičkim svojstvima pripadaju redu malih tijela. Zanimanje za asteroide obnovljeno je nedavno. Saznale su se nove činjenice o njihovom fizičkom stanju i naslučene su neposredne veze s ostalim malim nebeskim tijelima. Kako povezati komete s asteroidima, asteroide s meteorima, meteore s meteoritima? Usporedna kemijsko - mineraloška ispitivanja meteorita i asteorida, jednih u [[laboratorij]]u, drugih na daljinu, uz pomoć optičkih metoda, dovela su do nedvojbenog zaključka da su meteoriti povezani s asteroidima. Meteoriti su izravni ostaci nekih asteroida. Istodobno, meteoriti namaju ništa fizički zajedno s meteorskim rojevima. Meteore i meteorite potrebno je pažljivo razdvojiti, ne obazirući se na jezičnu sličnost i sličnost pojave na dijelu puta kroz atmosferu. Provjereno je da od kometa nastaju [[Meteorski potok|potoci meteora]]; potoci prate postojeće komete ili se nalaze na putanjama iščezlih kometa, no ne zna se za ijedan takav meteor koji je izdržao kroz [[atmosfera|atmosferu]]. Prema tome, asteroidi ili planetoidi su povezani s meteoritima, a kometi s meteorima. O vezi asteroida i kometa spekulira se na razini [[Kozmogonija|kozmogonijskih teorija]] ili teorija o postanku [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. == Definicija == Još uvijek ne postoji točna definicija asteroida. Stručnjaci se razilaze u mišljenjima kako na odgovarajući način klasificirati asteroide prema masi, veličini, sastavu i položaju u planetarnom sustavu. Prijedlog je da se asteroidima nazivaju tijela veća od 50 [[metar]]a u promjeru, manja od planeta i kamenog ili metalnog sastava. Još manja tijela, koja se potpuno raspadnu i izgore pri ulasku u [[Zemljina atmosfera|Zemljinu atmosferu]] spadala bi u kategoriju [[meteoroid]]a, dok bi asteroidima nazivali ona koja pri udaru u Zemlju mogu doprijeti do zemljine površine. Oko Sunca obilazi bezbroj kamenih gromada čija se veličina kreće od nekoliko metara pa do 1000 kilometara. Kada se gledaju teleskopom, liče na sitne zvijezde, i zato su ih astronomi nazvali asteroidi ("zvijezdoliki"). Naziv '''planetoid''' (poput [[planet]]a) ili mali planet tim tijelima najbolje odgovara jer se oko Sunca gibaju samostalno poput planeta, mali su, a i staze im se mnogo ne razlikuju od planetskih. Naziv '''asteroid''' (poput zvijezda) dao im je rano, početkom 19. stoljeća [[William Herschel]], zbog njihove pojave - u [[teleskop]]u ih je lako zamijeniti sa zvijezdama - ali i zbog toga što je smatrao da su u srodstvu s [[komet]]ima, da nastaju od njih i da su stigli iz zvjezdanih daljina. == Historija otkrića == Planetoidi prestavljaju zanimljivu vrst [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] i zbog brojnosti i zbog svog posebnog smještaja u procijepu između [[Mars]]ove i [[Jupiter]]ove staze. Staze tih dvaju planeta toliko su odvojene da je već [[Johannes Kepler]] 1596. u knjizi ''Tajne kozmografije'', spekulirao o nebeskom tijelu koje se u tom prostoru giba. 1772. nađeno je matematičko pravilo koje do danas nije fizikalno potkrijepljeno, a kojim se veoma dobro određuju udaljenosti planeta. [[Johann Daniel Titius]] i [[Johann Elert Bode]] pronašli su jednostavnu zakonitost prema kojoj se mogu računati udaljenosti planeta od Sunca. Premda [[Titius-Bodeovo pravilo]] nije pouzdano fizički rastumačeno, a također ne daje dobre rezultate za daleke planete, ipak je nagovijestilo da se između putanja Marsa i Jupitera treba nalaziti neki planet. Ovo pravilo predviđa postojanje planeta na udaljenosti 2.8 [[AJ]] od Sunca. Pravilo je dano izrazom: ::<math>a = 0.4 + 0.15 \cdot 2^{n-1} </math> gdje je: ''n'' - redni broj planeta, ''a'' - udaljenost n-tog planeta do Sunca u astronomskim jedinicama ([[AJ]]). No prvi član niza znatno odstupa od udaljenosti koju ima [[Merkur]], ne uzme li se ''n'' = - ∞, što dakako, nije u [[Aritmetički niz|aritmetskom nizu]] s ostalim [[Eksponencijalna funkcija|eksponentima]]. To magično pravilo dobro je pretkazalo udaljenost [[Uran]]a, što ga je otkrio [[William Herschel]] 1781. Kasnije će se vidjeti da je osmi planet, [[Neptun]], prekobrojan, no jednakost jasno pokazuje da između Marsa i Jupitera ima mjesta za još jedan planet. Godine 1800. u potragu za "nedostajućim" planetom krenulo je 12 njemačkih astronoma. Potraga je dala rezultat u noći od 31. prosinca 1800. na 1. siječnja 1801. kada ih je preduhitrio Talijan [[Giuseppe Piazzi]] koji je u Palermu, tijekom rutinskog pretraživanja neba otkrio tijelo Sunčeva sustava koje je nazvano [[1 Ceres|Ceres]] (žensko ime Cerera). Iste je godine znameniti njemački matematičar [[Karl Friedrich Gauss]] proračunao elemente staze ovog tijela i pokazao da bi se moglo raditi o "nedostajućem" planetu. Astronome je zbunjivala veličina Ceresa (samo 940 km u promjeru), jer su očekivali mnogo veće tijelo. No, već nakon dvije godine [[Heinrich Wilhelm Olbers]] je otkrio [[2 Pallas|Pallas]] (žensko ime Palada), koje se giba sličnom stazom kojom i Ceres. Do 1807. godine su otkriveni [[3 Juno|Juno]] i [[4 Vesta|Vesta]], dva nebeska tijela malog sjaja i veličine, koja se dobro uklapaju u redoslijed planeta. Ubrzo se pokazalo da je [[Sunčev sustav]] prepun malih planeta koje danas zovemo planetoidi ili asteroidi. Koliko je time Titius-Bodeovo pravilo zadovoljeno, toliko je i dovedeno u pitanje. Otkuda dva planeta na mjestu jednoga? Olbers je stoga postavio hipotezu katastrofe praroditeljskog tijela, nekog zamišljenog planeta [[Faeton]]a. Odlomci tog planeta mora da lutaju stazama koje se približavaju i sijeku. Na hipotezu ga je potaknulo upravo to svojstvo staza Ceres i Pallas da se jako zbližavaju u dvije dijametralno suprotne točke. U jednom od područja zbližavanja našao je [[Karl Ludwig Harding]] 1. rujna 1804. treće tijelo, [[3 Juno]] (žensko ime Junona). Olbers je 29. ožujka 1807. otkrio i četvrto tijelo (4 Vesta). Otkrića ostalih planetoida nastavljena su tek 1845. Iako planetoida ima mnogo više, u više različitih skupina, Olbersova je hipoteza o nastanku malih planeta uvjetovala način gledanja na prirodu malih planeta. Među otkrivačima planetoida bilo je i dosta [[Amaterska astronomija|amatera]]. Do kraja 19. stoljeća bilo je poznato nekoliko stotina planetoida. Fotografske metode otkrivanja razvile su se poslije 1900. Ako staza nije dovoljno točno određena, planetoid se poslije otkrića može zagubiti i ponovo otkriti. To se događa i unatoč pomoći [[Računarstvo|računarske tehnike]]. Gubljenju pomaže promjenjivost planetoidnih staza. Danas planetoide izučava dvadesetak [[opservatorij]]a. Upisano je i imenovano više od 2 300 planetoida i određene su im staze. Istraživanje planetoida, a i ostalih tijela Sunčeva sustava, bilo je u prvoj polovici 19. stoljeća zanemareno na račun [[astrofizika|astrofizičkih]] ispitivanja. Istraživanje fizičkih osobina planetoida zahuktalo se poslije 1970., kada su otkriveni planetoidi vrlo malih i neobičnih staza; onih koji stižu u blizinu Sunca i Zemlje i među kojima se nalaze roditeljska tijela meteorita. Uznapredovala labaratorijska ispitivanja meteorita omogućila su sa svoje strane dublji uvid u fizički razvoj malih tijela Sunčeva sustava, u njihovu dob i evolucijske veze. Male dimenzije planetoida otežavaju ispitivanje njihova fizičkog stanja. Samo malobrojnim planetoidima vide se [[Kutni promjer|kutne dimenzije]]. Od 1970. uvedena su bolja instrumentalna pomagala, kao optičko - elektronski pojačivači slika, te novi postupci [[Optička astronomija|optičke interferometrije]]. Od klasičnih metoda primjenjuje se mjerenje moći odraza, višebojna fotometrija, mjerenja polarizacije svjetlosti, radiometrija (usporedba sjaja u vidljivom i [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]]) i metoda [[okultacija]]. Istodobnim promatranjima okultacija neke zvijezde, iz više zvjezdarnica na Zemlji, jednostavno se određuje oblik i veličina nebeskog tijela koje je zvijezdu zaklonilo. Tim su putem vrlo točno određene dimenzije nekolicini planetoida. Najveći broj planetoida dobio je ženska imena, najprije iz [[mitologija|mitologije]], zatim obična vlastita ženska imena, pa imena učenjaka u ženskom rodu, raznih naziva, omiljenih jela, literarnih junaka, te imena gradova, država, suvremenih ili mitoloških ličnosti, bez obzira na to da li su izvorni oblici u muškom ili ženskom rodu. Tako se među njima nalaze Ana, Marija, Bredihina, Vladilena (kovanica po Lenjinu), Filozofija, Geometrija, Papagena, Gagarina, Hermes, Sizif, Kecalkoatl. Prigodom otvaranja [[Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnog društva|Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva]] u [[Zagreb]]u dan je jednome i naziv [[589 Croatia]]. U [[Pula|Puli]] je u 19. stoljeću otkriveno dvadesetak planetoida, među kojima su [[143 Adria]], [[183 Istria]] i drugi. [[Korado Korlević]] poznati je hrvatski [[astronom]] iz [[Višnjan]]a u Istri. Prema podacima na stranici ''Minor Planet Discoverers'', 11. je najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. U periodu od 1996. do 2001. otkrio ih je 947, te bio suotkrivač kod još 110 asteroida. == Fizička svojstva == Ukupna [[masa]] asteroida se danas procjenjuje na 10<sup>22</sup> [[kilogram|kg]] (oko 1000 puta manje od mase [[Zemlja|Zemlje]] ili 10 dio [[Mjesec|Mjesečeve]] mase, što bi bilo dovoljno da se izgradi jedno [[nebesko tijelo]] promjera 1 500 [[kilometar]]a), od čega oko 10% otpada samo na [[1 Ceres|Ceres]]. Do sada je pronađeno 238 asteroida većih od 100 km i vjeruje se da su to svi, dok se za manje asteroide vjeruje da ih je otkriven tek mali postotak. Procjena je da postoji oko milijardu tijela većih od 1 km. Asteroidi se oko Sunca gibaju u istom smjeru kao i planeti. Prosječne [[inklinacija|inklinacije]] (nagib u odnosu na [[ekliptika|ekliptiku]]) su manje od 16°. Asteroidi nemaju [[atmosfera|atmosfere]]. Većina asteroida je udaljena od Sunca između 1.7 i 4&nbsp;[[AJ]] u području nazvanom [[asteroidni pojas]]. Većina asteroida u asteroidnom pojasu imaju [[ekscentricitet]] od 0.1 do 0.2. U samom asteroidnom pojasu postoji područje najveće gustoće putanja asteroida (između 2.2 i 3.3 AJ) - glavni pojas. Asteroidi rotiraju, a kako su nepravilnog oblika, to dovodi do promjene njihova sjaja i [[Prividna magnituda|prividne veličine]]. Na temelju mjerenja perioda promjene može se odrediti i period rotacije. Kako su asteroidi malih dimenzija, oblik im se ne može zamijetiti niti najvećim [[teleskop]]ima. No promatranjem [[okultacija]] (zamračivanja, sakrivanja) zvijezda asteroidima može se odrediti njihov oblik i dimenzije. Po dimenzijama je osobit asteroid [[1620 Geographos]] koji je štapićastog oblika. Neki od njih uzajamno su vezani svojim gravitacijskim poljem i zajedno se gibaju oko Sunca. Primjer je jedan od [[Trojanci (astronomija)|Trojanaca]]: [[624 Hektor]]. Kako [[Duljina|linearne]] dimenzije planetoida padaju, tako im broj raste. Sudari među plenetoidima vode stalnom drobljenju, pa tako nastaju sve manja tijela i sitam međuplanetarni prah. Relativne [[brzina|brzine]] planetoida kreću se od 5 [[Metar u sekundi|km/s]], što je dovoljno da pri [[Sudar|srazu]] dođe do katastrofalnih posljedica. Većina planetoida su nepravilna oblika. Ima ih ovalnih, a neki su možda i [[sfera|sferni]], za što nema izravna dokaza. Neki su planetoidi, čini se, dvostruki, a imaju i [[prirodni satelit|prirodne satelite]]. Planetoid [[532 Herkulina]], promjera oko 220 km, na razmaku od 1 000 km praćen je tijelom promjera 45 km. Nema načelne prepreke da se planetoidi kreću u skupinama međusobno povezanim [[gravitacija|gravitacijom]], pa su članovi skupine samo uvjetno "[[satelit]]i". Planetoidi se okreću, a period [[Rotacija|vrtnje]] iznosi od 2.5 do 85 [[sat]]i, u prosjeku 8 sati. Površina planetoida je kruta. I u najvećih planetoida tvar je u čvrstom stanju od površine do središta. [[Atmosfera|Atmosferu]] nemaju, što je odlučna razlika u odnosu na [[komet]]e. Unutrašnjost jednog velikog planetoida sastoji se od metalne ([[željezo|željezne]]) jezgre i stjenovitog ([[silikati|silikatnog]]) plašta, oko kojega je obavijena kora s mnogo [[ugljik]]a. Maleni planetoid diobeni je ostatak većeg planetoida, pa se prema tome može sastojati od svakog tog materijala posebno. Planetoidi imaju općenito vrlo nizak [[albedo]]. Prema odraznoj moći površine i prema sastavu ističu se 3 skupine. Prva uključuje veoma tamna tijela, s albedom od 0.01 do 0.06; površina im je kao u najcrnjeg [[ugljen]]a. To su C - planetoidi ili ugljikovi. Među njih ulazi i [[1 Ceres|Ceres]], a također i 75% svih planetoida. Druga i treća skupina, kameni ili S - planetoidi (15%) i metalni ili M - planetoidi (10%), imaju albedo od 0.08 do 0.40. Površina im se sastoji od šupljikavog i prašnog materijala, [[regolit]]a. Velika raznolikost, u kemijskom i mineralnom sastavu, posljedica je različite sudbine pojedinih primjeraka. Planetoidi su roditeljska tijela [[meteorit]]ima. Meteoriti potječu od razdrobljenog materijala onih planetoida koji se kreću u blizini [[Zemljina putanja|Zemljine staze]]. {| class="wikitable" style="margin:auto;" |+ Približan broj planetoida (N) većih od promjera (D) <ref>{{Cite web |title=Davis 2002, "Asteroids III", cited by Željko Ivezić |url=http://www.astro.washington.edu/users/ivezic/Astr598/lecture4.pdf |access-date=2015-02-21 |archivedate=2011-07-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720111753/http://www.astro.washington.edu/users/ivezic/Astr598/lecture4.pdf |deadurl=yes }}</ref> |- !D |100 m || 300 m || 500 m || 1&nbsp;km || 3&nbsp;km || 5&nbsp;km || 10&nbsp;km || 30&nbsp;km || 50&nbsp;km || 100&nbsp;km || 200&nbsp;km || 300&nbsp;km || 500&nbsp;km || 900&nbsp;km |- !N | ~ 25 000 000 || 4 000 000 || 2 000 000 || 750 000 || 200 000 || 90 000 || 10 000 || 1 100 || 600 || 200 || 30 || 5 || 3 || 1 |} == Grupiranje asteroida == Uobičajeno je da se asteroidi grupiraju prema [[planetarna putanja|orbitalnim]] karakteristikama i prema fotometrijskim i [[Spektroskopija|spektroskopskim]] svojstvima, koja ukazuju na razlike u strukturi. Staze planetoida su zbog različitih [[inklinacija]] i [[ekscentricitet]]a vrlo razbacane, pa njihova izravna snimka ne pokazuje nikakvih pravilnosti. No ako se staze srede tako da se na crtež unesu samo srednje udaljenosti ([[elipsa|velike poluosi]] staza ''a'', ili [[Zvjezdana godina|siderički period ophoda]] ''P'', ili srednje dnevno gibanje ''n''), tada se planetoidni prsten raslojava u podsisteme - u otprilike 7 prstenčića. Tako priređene staze nazivaju se srednjim stazama. Srednje dnevno gibanje određeno je kao: :<math> n (\frac{''}{dan} \,)=\, \frac{3548}{P (god.)} \, =\, \frac{3548}{(\frac{a}{AJ})^{3/2}} \!</math> To je u stvari [[kutna brzina]] ''ω = 2 π / P'', izraženo brojem [[Stupanj (kut)|kutnih sekundi]] koje tijelo prevali u prosjeku u jednom danu. Staze planetoida ovise o načinu na koji su planetoidi nastali i o stalnim poremećenjima. Čim se staza planetoida malo poremeti, bilo bliskim susretom ili direktnim srazom s drugim planetoidom, [[gravitacija|gravitacijski]] se utjecaj planeta odmah izražava pa dolazi do snažnog poremećenja, koje djeluje sve dok planetoid ne uđe u područje gdje je poremećenje slabije. Stoga planeti odlučujuće utječu na razmještaj planetoida, te ovi neka područja izbjegavaju, a u nekima se gomilaju. Dolazi do [[rezonancija]]. Utjecaj [[Jupiter]]a je odlučujući, zatim slijedi utjecaj [[Mars]]a i drugih planeta. Za rezonancije važan je odnos između perioda obilaska planetoida ''P'' i perioda obilaska planeta ''P<sub>P</sub>''. One staze za koje je omjer između tih perioda sumjerljiv imaju to svojstvo da je poremećenje ili veoma jako ili veoma slabo. Čistine u srednjim gibanjima planetoida uočio je [[Daniel Kirkwood]] 1866. Čistine odgovaraju omjerima perioda planetoida i Jupitera: :<math> \frac{P}{P_P} \, = \, \frac{1}{2} \, , \, \frac{1}{3} \, , \, \frac{1}{4} \, , \, \frac{2}{5} \, , \, \frac{2}{7} \, , \, \frac{3}{5} \, , \, \frac{3}{7} \, , \, \frac{5}{11} \, </math> te omjeru perioda planetoida i [[Mars]]a jednakom 2 : 1. Za neke pak omjere perioda planetoida i Jupitera staze su veoma stabilne, pa se tu oni baš okupljaju. To su rezonantni planetoidi. Za njih vrijedi: :<math> \frac{P}{P_P} \, = \, \frac{2}{3} \, , \, \frac{3}{4} \, , \, \frac{1}{1} \, </math> Prva grupa od nekoliko planetoida predvođena je [[153 Hilda|Hildom]]. Staze tih tijela stabilne su iako se zbog velikog ekscentriciteta pružaju blizu Jupiterove staze, ali se zbog zgodnog odnosa u broju obilazaka (komenzurabilnosti perioda) nikada istovremeno, na bliskom dijelu staza, ne nađu Jupiter i planetoidi. Zato ih Jupiter jako ne poremećuje. Druga grupa je manja (primjer [[279 Thule]]), a treću grupu čine znameniti [[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]. === Orbitalne grupe === Prema [[planetarna putanja|orbitalnim]] karakteristikama, asteroidi su podijeljeni u grupe i obitelji. Obično se grupi daje ime po asteroidu koji je u njoj prvi otkriven. * [[Kirkwoodove zone]] * [[Hirajamine obitelji]] * [[Zemlji bliski asteroidi]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''Near Earth Asteroid'') * [[Kentaur (asteroid)|Kentauri]] * [[Trojanac (asteroid)|Trojanci]] * [[Kuiperov pojas]] Sve navedene grupe čine asteroidi u orbiti oko Sunca, no možemo ih pronaći zarobljene kao planetne satelite, što se smatra vjerojatnim jer su po sastavu vrlo slični asteroidima. Mogući kandidati su: oba Marsova satelita [[Fobos (mjesec)|Fobos]] i [[Deimos (mjesec)|Deimos]], [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovi]] nepravilni sateliti, Saturnov najudaljeniji satelit [[Feba (mjesec)|Feba]] i drugi [[Saturnovi prirodni sateliti|Saturnovi]] nepravilni sateliti. [[Datoteka:Lagrange points2.svg|mini|300px|desno|[[Lagrangeove točke]] jedno je od rješenja [[Problem triju tijela|problema triju tijela]], s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo&nbsp;[[Joseph-Louis Lagrange]] našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju.]] [[Datoteka:944Hidalgo-position.png|mini|300px|desno| Planetoid [[944 Hidalgo]] dugo je bio poznat kao najdalji. Otkriven je 1920. [[elipsa|Velika poluos]] staze je 5.8 [[AJ]], [[ekscentricitet]] je znatan, 0.66, a [[inklinacija]] je velika, od 42° do 43°.]] === Spektralna klasifikacija === U početku su asteroidi bili podijeljeni u tri grupe prema sastavu površinskog materijala, odnosno svojstvima površine: boji, [[albedo|albedu]] (koeficijentu refleksije) i spektralnom tipu. Broj grupa u ovoj podjeli raste s otkrićima novih asteroida i trenutno ih ima 14. Prve tri grupe su: * [[Asteroid S-tipa|S-tip]]: silikatni asteroidi, sačinjavaju 17% svih otkrivenih asteroida * [[Asteroid C-tipa|C-tip]]: karbonski (ugljični) asteroidi, sačinjavaju 75% svih otkrivenih asteroida * [[Asteroid M-tipa|M-tip]]: metalni asteroidi, sačinjavaju 8% svih otkrivenih asteroida Ostale grupe, prema spektralnoj klasifikaciji: * [[Asteroid A-tipa|Asteroidi A-tipa]] * [[Asteroid B-tipa|Asteroidi B-tipa]] * [[Asteroid D-tipa|Asteroidi D-tipa]] * [[Asteroid E-tipa|Asteroidi E-tipa]] * [[Asteroid F-tipa|Asteroidi F-tipa]] * [[Asteroid G-tipa|Asteroidi G-tipa]] * [[Asteroid P-tipa|Asteroidi P-tipa]] * [[Asteroid Q-tipa|Asteroidi Q-tipa]] * [[Asteroid R-tipa|Asteroidi R-tipa]] * [[Asteroid T-tipa|Asteroidi T-tipa]] * [[Asteroid V-tipa|Asteroidi V-tipa]] === Trojanci === {{glavni|Trojanci (astronomija)}} Zanimljiva skupina planetoida dijeli putanju s [[Jupiter]]om, staza im se nalazi u rezonanciji 1 : 1 s Jupiterovom stazom. Trojanci čine povijesno prvi ustanovljeni primjer stabilnih rezonantnih putanja, a smješteni su u [[Lagrangeove točke|Lagrangeovim točkama]] L<sub>4</sub> i L<sub>5</sub>. Prvi od Trojanaca, [[588 Achilles|Ahilej]], otkriven je 1904. To su prilično krupni planetoidi; njih desetak veće je od 100 km. Ukupno ih ima više stotina; veći ih se broj nalazi u vodećoj točki, a manji na začelju. Planetoidi nose imena heroja, učesnika [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]; otuda im je skupno ime. Oni koji su ispred Jupitera nose imena Grka (uz [[Ahilej]]a još [[Odisej]], [[Agamemnon]], [[Hektor]], [[Diomed]], Ajaks, [[Nestor]]), a oni koji su za Jupiterom nose imena [[Mala Azija|Maloazijaca]], branitelja Troje (Patroklo, [[Eneja]], [[Prijam]], Anhis, Troil). Zato ih i razlikuju kao "Grke" i "Trojance". Svi Trojanci ne mogu se smjestiti u istu točku. Uostalom, oni periodički titraju oko Lagrangeove točke kojoj pripadaju. Ta se [[libracija]] odvija u pruzi položenoj uzduž putanje. Do libracije dolazi na taj način da Jupiter izmjenično planetoidima oduzima i dodaje [[energija|energiju]]. Kada im je oduzima (a planetoid se nalazi ispred njega), dimenzija putanje nešto se smanji zajedno s periodom, pa planetoid zabrza ispred Jupitera; kada mu energiju dodaje, planetoid se uspori i približi Jupiteru. Zbog toga se međusobni odnos Trojanaca u svakoj grupi neprestano mijenja. Pruga kojom se gibaju po stazi dulja je nego šira, jer se tijela ubrzavaju relativno prema Jupiteru sve dok nisu točno na njegovoj stazi. Nije isključeno da pri većim libracijama planetoid napusti grupu, ali u grupu može biti zahvaćen i prolazni planetoid. Pretposavlja se da se Trojanci snabdijevaju planetoidima iz područja između Jupitera i [[Saturn]]a. === Hidalgo i Hiron === Planetoid [[944 Hidalgo|Hidalgo]] dugo je bio poznat kao najdalji. Otkriven je 1920. [[elipsa|Velika poluos]] staze je 5.8 [[AJ]], [[ekscentricitet]] je znatan, 0.66, a [[inklinacija]] je velika, od 42° do 43°. Period njegove revolucije od 13.7 godina dulji je od Jupiterove godine. Zbog izduženosti staze u [[perihel]]u priđe Suncu na 1.9 AJ, a u [[afel]]u udalji se na 9.7 AJ. Zbog velikog nagiba staza Hidalga ostaje svuda veoma daleko od Saturnove staze, nikada joj se ne približi na udaljenosti manju od 5.7 AJ. Rekord najveće staze izgubio je 1977. kada je otkriven [[2060 Chiron|Hiron]]. On mora imati promjer između 200 do 400 km, jer se samo velika tijela mogu vidjeti tako daleko. Zbog ekscentriciteta od 0.379 od Sunca se udalji na 18.9 AJ, a približi na 8.5 AJ. Velika poluos staze iznosi 13.7 AJ, a [[Ophodno vrijeme|period ophoda]] 50.7 godina. Nagib staze je malen, svega 7°. === Porodice planetoida === Među planetoidima dadu se izdvojiti oni koji su nastali od istog roditeljskog materijala; oni čine porodicu ([[Kijocugu Hirajama]], 1918. - 1919.). Na zajedničko ishodište članova porodice ukazuju elementi staza ispravljeni za vjekovna poremećenja, a i fizička svojstva tijela. Početne staze članova porodice moraju se ukrštavati na mjestu gdje se dogodio raspad roditeljskog tijela. Prepoznavanju "rođaka" pomaže činjenica da se [[ekscentricitet]] i [[inklinacija]] staze s vremenom malo mijenjaju, te elemente planetoidi "teško zaboravljaju". Danas je poznato više desetaka porodica. U velikom broju porodica jedan je planetoid mnogo krupniji od ostalih i s masom od 10 do 1 000 puta većom. Starost porodica procjenjuje se na milijun i više godina. Porodica nastaje prilikom neelastičnog sudara dvaju tijela. Produkti drobljenja ne dobivaju velike relativne brzine pa se ne mogu daljim sudarima međusobno drobiti. Mali odlomak radije će se vratiti i zabiti u površinske slojeve većeg odlomka. U toku vremena članovi se raspršuju uzduž staze, a mnogi napuštaju porodicu. Postojanje porodica svjedoči da se orbite planetoida ne mijenjaju samo zbog poremećenja, već i [[sudar]]ima. === Planetoidi koji zalaze unutar Marsove putanje === {{glavni|Zemlji bliski asteroidi}} Nađeno je nekoliko desetaka planetoida koji ili zbog male srednje udaljenosti, ili zbog velikog ekscentriciteta, prilaze Suncu mnogo bliže nego [[Mars]]. Prepoznate su 3 istaknute skupine. U skupinu [[Amori|Amora]] ulaze oni kojima se [[perihel]] nalazi u rasponu od 1.017 [[AJ]] do 1.310 AJ. U skupinu [[Apoloni|Apolona]] ulaze oni kojima je perihel Suncu bliži od 1.017 AJ. Planeti iz obje skupine imaju prosječnu udaljenost veću od 1 AJ. U trećoj skupini, prozvanoj po planetoidu [[2062 Aten|Aten]], za sada su nađena 4 planetoida kojima je srednja udaljenost od Sunca manja od 1 AJ. [[1221 Amor|Amor]] i [[1862 Apollo|Apolon]] otkriveni su 1932. Kao prvi iz skupine Amora, i najpoznatiji, otkriven je 1898. [[433 Eros|Eros]]. Više razloga čini ga interesantnim. Zemlji može prići na daljinu od 23 300 000 km. Velike se [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] ponavljaju svakih 37 i 44 godina. U prošlom stoljeću su bile 1931. i 1975. Može se vidjeti i manjim teleskopom. Sjaj mu se zbog vrtnje mijenja u periodu od 5 sati i 16 minuta. Mjere su mu 13 km x 15 km x 36 km. Prije [[radar]]skog razdoblja služio je za određivanje veličine [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]], jer njegova dnevna [[paralaksa]] dostiže 60", što je više i od Marsove i od Venerine paralakse. Apolon ulazi unutar [[Venera|Venerine staze]]. U Apolone (skupinu Apolona) spadaju još [[2101 Adonis|Adonis]] otkriven 1932., [[69230 Hermes|Hermes]] otkriven 1937. i [[1566 Icarus|Ikar]] otkriven 1939. Hermes se približava Zemlji do na 580 000 km; tada u jednoj noći prevali polovicu neba. Ikar je planetoid koji se više od svih drugih približava Suncu jer mu je perihel na 0.186 AJ = 28 milijuna km; zađe čak unutar [[Merkur]]ove staze. Ekscentricitet njegove staze iznosi 0.83. U perihelu zagrije se na 1 000 K. Veoma je malen, od 1 do 1.5 km. Zemlji ne priđe bliže od 6 do 7 milijuna km. Putanja mu je veoma dobro ispitana. Prestavljao bi dobru bazu za svemirsku ekspediciju koja bi uz njegovu pomoć proputovala kroz razne predjele Sunčeva sustava. U [[afel]]u se udaljava nešto preko Marsove staze. Skupina planetoida Aten pripada Zemlji slično tome kako Trojanci pripadaju Jupiteru. Staze su im praktički kružne. Većina planetoida koji Suncu prilaze bliže od staze Marsa ima ekscentricitet veći od prosječnog. Oni su planetoidni pojas napustili razmjerno nedavno. Današnji je pojas ostatak oblaka tijela koji je prožimao čitav [[Sunčev sustav]] i o kojemu nepobitno svjedoče [[krater]]i utisnuti u tijelima planeta. Planetoidni pojas prestavlja "ostavu", u kojoj su planetoidi najmanje poremećeni. Oni pak planetoidi koji se dijelom ili u cjelini kreću unutar Marsove staze imaju veća poremećenja, te ne mogu ovdje duže opstati, pa među njima treba tražiti tijela odlomci kojih stignu do Zemlje kao [[meteorit]]i. U nekoliko slučajeva praćen je pad meteorita ([[Příbram]], [[Češka]], 1959.; [[Lost City, California]], [[SAD]], 1970.; [[Innisfree, Alberta]], [[Kanada]], 1977.), pa je ustanovljeno da su meteoriti stigli iz područja staza smještenih unutar Marsove putanje. == Istraživanje == Tijekom 1991. godine letjelica [[Galileo (letjelica)|Galileo]] je, na svom putu prema [[Jupiter (planet)|Jupiteru]], uspjela po prvi put snimiti sa 16 000 km udaljenosti jedan asteroid - [[951 Gaspra]]. Bili su to prvi snimci na kojima se vide površinski detalji. Tako je na asteroidu Gaspra (dimenzija 20 &times; 12 &times; 11 km) uočeno više od 600 [[udarni krater|kratera]]. Najveći je imao promjer od 1.5 km. Detektirano je i [[magnetsko polje]], znak da Gaspra ima metalnu jezgru. U kolovozu 1993, Galileo je prošao pokraj asteroida [[243 Ida|Ida]], dimenzija 58 &times; 43 km, u čijoj je blizini otkriven 1.6 &times; 1.2 km velik [[satelit]] Dactyl. Različitog je sastava iz čega se izvodi zaključak da je nastao nakon sudara koji je stvorio njihovu obitelj asteroida (obitelj Koronis). [[NEAR]] (Near-Earth Asteroid Mission - misija na NEA asteroid) misija započela je 1996. godine sa zadatkom da obiđe neke [[Zemlji bliski asteroidi|Zemlji bliske asteroide]]. Prošla je pored asteroida [[253 Mathilde]] u lipnju 1997. U siječnju 1999 je propao prvi pokušaj ulaska u orbitu oko asteroida [[433 Eros]], da bi drugi pokušaj, nakon oko godinu dana, uspio. Početkom 2001 se letjelica uspjela spustiti na Eros. Slaba [[gravitacija]] dozvoljava i ponovno podizanje letjelice, ukoliko za time bude interesa u [[NASA]]-i. Smeriska letjelica [[Cassini-Huygens]] je na putu prema [[Saturn (planet)|Saturnu]] iz velike daljine snimio asteroid [[2685 Masursky]], a [[Stardust (letjelica)|Stardust]] je, na svom putu prema [[komet]]u [[Wild 2]], 2. studenog 2002. snimio asteroid [[5535 Annefrank]]. Letjelica [[Hayabusa]] (Muses-C) trenutno je na putu prema asteroidu [[25143 Itokawa]]. U rujnu 2005. bi trebala uzeti uzorke tla s asteroida te se uputiti prema Zemlji. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/asteroidi_i_meteoridi.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Asteroidi i meteoridi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080603034539/http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/asteroidi_i_meteoridi.php |date=2008-06-03 }} * [http://cfa-www.harvard.edu/iau/lists/NumberedMPs.html Discovery Circumstances: Numbered Minor Planets] * [http://asteroid.lowell.edu/ Asteroid Observing Services] {{Footer_Sunčevsustav}} [[Kategorija:Sunčev sistem]] [[Kategorija:Asteroidi| ]] pigev6atwluz6z1yq8oj6k1as4y1bww Razgovor sa korisnikom:OC Ripper 3 3484 41262711 41234798 2022-08-23T04:33:40Z Vipz 151311 /* Ekstenzije et al */ nova sekcija wikitext text/x-wiki {{Arhiva| [[User talk:OC Ripper/1|27. 7. 2008.]] [[User talk:OC Ripper/2|29. 10. 2008.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/3|3. 8. 2010.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/4|1. 7. 2011.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/5|1. 8. 2012.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/6|8. 12. 2012.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/7|6. 6. 2013.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/8|25. 9. 2013.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/9|18. 3. 2014.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/10|24. 3. 2015.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/11|4. 2. 2016.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/12|23. 5. 2016.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/13|12. 1. 2018.]] [[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper/14|29. 9. 2021.]] }} * '''Poruke možete ostavljati ispod ove crte.''' * '''You may leave messages below this line.''' == Charrière at Wikidata? == Thank you very much OC Ripper. Could you also add the link to wikidata with the label? Thanks again. [[Korisnik:Boss-well63|Boss-well63]] ([[Razgovor sa korisnikom:Boss-well63|razgovor]]) 12:23, 12 oktobar 2021 (CEST) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:19, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(6)&oldid=22532666 --> == Ekstenzije et al == Da li upućen tko, odnosno koja korisnička grupa na Wikipediji može uređivati [[mw:Manual:LocalSettings.php|LocalSettings.php]] i dodavati ekstenzije (tko je dosada dodavao ovdje)? Nigdje ne mogu naći informacije o tome. Imam par ekstenzija koje bi nam bile super za imati. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 06:33, 23 august 2022 (CEST) b1x2kcyipka4ejmy048gm6bhyh63y86 Akira Kurosawa 0 4733 41262679 41096899 2022-08-23T02:36:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Akirakurosawa-onthesetof7samurai-1953-page88.jpg|thumb|Akira Kurosawa]] '''Akira Kurosawa''' (Omori, [[Tokio]], [[23. mart]] [[1910]]. - Setagaya, [[Tokio]], [[6. septembar]] [[1998]].) [[japan]]ski [[režiser]], [[scenarist]] i [[producent]]. Zbog složenosti autorske ličnosti, kojom nadmoćno nadvladava složene raspone raznorodnih dramskih struktura, na zapadu je nazvan ''"Shakespeareom savremenog filma"'', dok je u domovini dobio nadimak ''"Imperator".'' Kurosawa je neosporno jedan od najsnažnijih i najoriginalnijih autora i japanske i svjetske kinematografije. Jedinstvenu temu svoga stvaralaštva Kurosawa određuje pitanjem "zašto ljudi ne mogu živjeti sretnije zajedno?" == Život == Akira Kurosawa je bio jedan od najvažnijih i najutjecajnijih redatelja u historiji filma i tokom svoje karijere, koja je trajala 57 godina, režirao je 30 filmova. Kurosawa se priključio japanskoj filmskoj industriji 1936. godine, nakon što je kratko vrijeme radio kao slikar. Nakon godina rada na mnogobrojnim filmovima kao pomoćni režiser i scenarist, debitovao je kao režiser 1943., za vrijeme Drugog svjetskog rata, sa popularnim akcijskim filmom ''[[Sanshiro Sugata]]''. Nakon rata, hvaljeni ''[[Drunken Angel]]'' (1948), u kojem je Kurosawa glavnu ulogu dao tada nepoznatom glumcu [[Toshiro Mifune|Toshiru Mifuneu]], učvrstio je režiserovu reputaciju kao jednog od najvažnijih mladih redatelja u Japanu. Toshiro i Kurosawa će surađivati u još 15 filmova. Njegova žena, [[Yōko Yaguchi]], također je nastupila u jednom od njegovih filmova. ''[[Rashomon]]'', koji je premijerno prikazan u Tokiju u augustu 1950. godine, te u kojem je Mifune ponovo glumio, 10. je septembra 1951. postao iznenađujući pobjednik [[Zlatni lav|Zlatnog lava]] na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] i nakon toga je prikazan u Evropi i Sjevernoj Americi. Komercijalni i kritički uspjeh tog filma po prvi put je otvorio Zapadna filmska tržišta japanskoj filmskoj industriji, što je pak dovelo do međunarodnog priznanja japanskih redatelja. Tokom 1950-ih i ranih 60-ih, Kurosawa je režirao otprilike jedan film godišnje, uključujući i veliki broj vrlo cijenjenih filmova kao što su ''[[Ikiru]]'' (1952), ''[[Seven Samurai]]'' (1954) i ''[[Yojimbo]]'' (1961). Nakon sredine 60-ih postao je mnogo manje plodan u pogledu stvaralaštva, ali njegova kasnija djela, uključujući i dva konačna epa, ''[[Kagemusha]]'' (1980) i ''[[Ran]]'' (1985), nastavila su osvajati nagrade, uključujući i [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] za ''Kagemushu'', mada više u inostranstvu nego u Japanu. 1990. je primio [[Oscar]]a za [[Oscar za životno djelo|životno djelo]].<ref>{{cite web |url=http://aaspeechesdb.oscars.org/ics-wpd/exec/icswppro.dll?AC=qbe_query&TN=AAtrans&RF=WebReportPermaLink&MF=oscarsmsg.ini&NP=255&BU=http%3A%2F%2Faaspeechesdb.oscars.org%2Findex.htm&QY=find+acceptorlink+%3D062-25 |title=Academy Award Acceptance Speech Database |accessdate=June 13, 2010 |archive-date=2010-02-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100217234929/http://aaspeechesdb.oscars.org/ics-wpd/exec/icswppro.dll?AC=qbe_query&TN=AAtrans&RF=WebReportPermaLink&MF=oscarsmsg.ini&NP=255&BU=http%3A%2F%2Faaspeechesdb.oscars.org%2Findex.htm&QY=find+acceptorlink+%3D062-25 |dead-url= }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=HRiBBehTnZU |title=Akira Kurosawa Tribute with George Lucas, Steven Spielberg |date=November 19, 2008 |accessdate=June 28, 2010}}</ref> Preminuo je u Tokiju 6. septembra 1998. od posljedica moždanog udara. Posthumno je nazvan "Azijcem vijeka" u kategoriji "Umjetnost, literatura i kultura" u časopisu ''[[AsianWeek]]'' i na [[CNN]]-u, te ga se smatra "jednim od [pet] ljudi koji su najviše doprinijeli poboljšanju Azije u posljednjih 100 godina".<ref>{{cite web|url=http://www-cgi.cnn.com/ASIANOW/asiaweek/features/aoc/aoc.kurosawa.html|title=ASIANOW&nbsp;– Asiaweek&nbsp;– Asian of the Century&nbsp;– Kurosawa Akira&nbsp;– 12/10/99 |accessdate=June 18, 2010}}</ref> == Filmografija == * Sanshiro Sugata (1943) * The Most Beautiful (1944) * Sanshiro Sugata Part II aka Judo Saga 2 (1945) * They Who Step on the Tiger's Tail (1945) * No Regrets for Our Youth (1946) * One Wonderful Sunday (1946) * Drunken Angel (1948) * The Quiet Duel (1949) * Stray Dog (1949) * Scandal (1950) * Rashomon (1950) * The Idiot (1951) * Ikiru aka To Live (1952) * The Seven Samurai (1954) (sedam samuraja) * Record of a Living Being aka I Live in Fear (1955) * The Throne of Blood aka Spider Web Castle (1957) * The Lower Depths (1957) * The Hidden Fortress (1958) * The Bad Sleep Well (1960) * Yojimbo aka The Bodyguard (1961) * Sanjuro (1962) * High and Low aka Heaven and Hell (1963) * Red Beard (1965) * Dodesukaden (1970) * Dersu Uzala (1975) * Kagemusha aka Shadow Warrior (1980) * Ran (1985) * Dreams aka Akira Kurosawa's Dreams (1990) * Rhapsody in August (1991) * Madadayo aka Not Yet (1993) == Nagrade == '''AMERIČKA FILMSKA AKADEMIJA''' * 1975- Najbolji strani film ''Dersu Uzala'' * 1990- Počasni oskar za životno djelo '''FILMSKI FESTIVAL U BERLINU''' * 1959- Najbolja režija ''The Hidden Fortress'' (1959) '''BRITANSKA FILMSKA AKADEMIJA''' * 1980- Najbolja režija ''Kagemusha'' '''FRANCUSKA FILMSKA AKADEMIJA''' * 1980- Najbolji strani film ''Kagemusha'' '''FILMSKI FESTIVAL U KANU''' * 1980- Najbolji film ''Kagemusha'' '''NATIONAL BOARD OF REVIEW''' * 1951- Najbolja režija ''Rashomon'' * 1985- Najbolja režija ''Ran'' '''UDRUŽENJE KRITIČARA NJU JORKA''' * 1985- Najbolji strani film ''Ran'' '''VENECIJANSKI FILMSKI FESTIVAL''' * 1951- Najbolji film ''Rashomon'' * 1954- Najbolja režija ''Sedam samuraja'' * 1982- Počasna nagrada za životno djelo == Relevantni članak == * [[Film]] * [[Oskar]] * [[Spisak režisera]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Akira Kurosawa|Akira Kurosawa}} * [http://www.sensesofcinema.com/2002/great-directors/kurosawa/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] * [http://akirakurosawa.info/ Akira Kurosawa News and Information] * [http://www.japan-zone.com/modern/kurosawa_akira.shtml Profile at Japan Zone] * [http://www2.tky.3web.ne.jp/~adk/kurosawa/AKpage.html Akira Kurosawa Database] * [http://www.boheme-magazine.net/july03/ikiru.html Bohème Magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927194100/http://www.boheme-magazine.net/july03/ikiru.html |date=2007-09-27 }} ''Ikiru'': The Art of Living * [http://www.quad4x.net/yojinbo/ Japanese Film - Kurosawa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070115231521/http://www.quad4x.net/yojinbo/ |date=2007-01-15 }} * [http://www.pbs.org/wnet/gperf/shows/kurosawa/kurosawa.html Great Performances: Kurosawa (PBS)] == Izvori == {{reference}} {{Akira Kurosawa}} {{Srebrni medvjed za najboljeg režisera}} {{Lifetime|1910|1998|Kurosawa, Akira}} [[Kategorija:Japanski filmski režiseri]] [[Kategorija:Nominovani za Oscara za režiju]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne palme]] 0h42wyoybbfyts5lwwfds8a3u7grdpy Hebrejski jezik 0 4836 41262699 41128158 2022-08-23T03:29:20Z Vipz 151311 Moderna infokutija. wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} '''Hebrejski jezik''', '''hibru''' ili '''ivrit''' je [[semitski jezik]] [[Afro-azijski jezici|afro-azijatske porodice]] jezika kojim govori 5,3 miliona ljudi, uglavnom u [[Izrael]]u, delovima [[Palestina|palestinskih]] teritorija, [[SAD]] i u [[jevrej]]skim zajednicama širom sveta. Koren potiče od [[Klasični hebrejski|klasičnog hebrejskog]] jezika, koji je korišćen pri pisanju [[Stari zavet|Starog zaveta]] pre 3300 godina. Jevreji su za njega koristili izraz לשון הקודש [''Lashon ha-Qodesh''] = „Sveti jezik“, jer su njime pisane svete knjige. Većina naučnika se slaže da je klasični jevrejski počeo nestajati nakon što je [[vavilon]]ski kralj uništio [[Jerusalim]] 607. pne. godine (prvo uništenje Jerusalima), a nasleđivao ga je [[mišnajski hebrejski]] i lokalne verzije [[Aramejski jezik|aramejskog jezika]]. Nakon što se jevrejsko [[stanovništvo]] [[Judeja|Judeje]] pod [[Rimsko carstvo|rimskom]] vladavinom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezik kroz vekove. Njime su se pisali ne samo verski, nego i svetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, naučni i filozofski spisi, poezija itd. Jevrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem [[19. vek|19.]] i početkom [[20. vek]]a kao '''[[moderni hebrejski]] jezik'''. To je bila posledica nastojanja da se Jevreji prikažu kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz celi niz jezika – [[Arapski jezik|arapski]], judezmo ([[ladino]]), [[jidiš]], [[Ruski jezik|ruski]] i drugi jezici kojima su se koristile različite jevrejske zajednice u svetu. Moderni hebrejski je godine [[1921]]. postao službeni jezik u [[Britanski mandat u Palestini|britanskom mandatu Palestine]], a nakon toga i službeni jezik države [[Izrael]]. Jevrejsko ime za jezik je '''''ivrit''''' (עברית [''ivrit'']). U [[Srbija|Srbiji]], počev od školske 2006/07, na nastavno-naučnom odeljenju u Pančevu [[Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru|Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru]] postoje studije hebrejskog jezika i književnosti, a od 2008. godine postoji i Institut za hebrejski jezik i književnost. == Vidi još == * [[Hebrejsko pismo]] * [[Ghil'ad Zuckermann|Zuckermann, Ghil'ad]], 2003. [https://www.palgrave.com/gp/book/9781403917232 ''Language Contact and Lexical Enrichment in Israeli Hebrew'']. Palgrave Macmillan. (ISBN 9781403917232 / ISBN 9781403938695) == Vanjske veze == {{Commonscat|Hebrew language}} * [http://hebrew-academy.huji.ac.il/English/Pages/default.aspx Akademija hebrejskog jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100719041536/http://hebrew-academy.huji.ac.il/English/Pages/default.aspx |date=2010-07-19 }} * [http://www.hebrejski.webs.com Institut za hebrejski jezik i književnost u Srbiji] {{interwiki|code=he}} [[Kategorija:Hebrejski jezik]] [[Kategorija:Jevreji]] [[Kategorija:Semitski jezici]] e1cnvixkqe1cg8id550z2lb01mtuem8 Murat I 0 4886 41262487 41262403 2022-08-22T16:13:04Z 178.221.199.160 wikitext text/x-wiki {{Infobox Ottoman sultan |Sultan_name=Murat I |image_portrait=Muradhudavendigar.jpg |image_tugra=Tughra of Murad I.JPG |Military=Uspon Osmanskog Carstva |title=[[Popis sultana Osmanskog Carstva|Osmanski sultan]] |before=[[Orhan|Orhan I]] |after=[[Bajazid I]] |consort =[[Gülçiçek]]<br/>[[Kera Tamara]] |years=1362&ndash;1389}} '''Murat I''' (zvani još i Hudavedigjar - Pravedni; [[1319]] (ili [[1326]]) - [[15. 6.|15. jun]] [[1389]]), turski sultan [[1359]]-[[1389]]. Ubijen je od srpskoga ratnika za kojeg predanje kaže da se zove [[Miloš Obilić]].<ref name="Fajfrić-Brankovići">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/zfajfric-brankovici.html Željko Fajfrić: Sveta loza Brankovića, elektronsko izdanje knjige iz 1999.]</ref> == Život == Murat je bio sin [[Orhan|Orhana I]] i [[византијско царство|vizantijske]] princeze Hirofire (njeno tursko ime bilo je [[Nilüfer Hatun]]). Zbog prerane smrti Sulejman-paše nastavio je da vlada Murat kao njegov naslednik [[1360]]. godine. On je bio prvi osmanski osvajač na [[Evropa|evropskom]] tlu. Godine [[1362]]. bio je osnovan prvi korpus (odred) [[janičar]]a. To su bila pretežno [[hrišćanstvo|hrišćanska]] deca koja su obučavana za vojnu službu kao [[pješadija|pešadijske]] trupe. Murat I je porazio i zauzeo zapadnu [[Trakija|Trakiju]], Dimotika je pala [[1361|1361.]] godine, Jedrene [[1362|1362.]] godine, a Plovdiv [[1363|1363.]] godine. Sve gradovi u dolini reke Marice. Strah se širio Vizantijom toliki da je u Carigradu sazreo stav da se Turcima mirno preda Galipolje da se zadovolje<ref>''Kraj srpskog carstva'', [[Rade Mihaljčić]], BIGZ, 1989</ref>. Godinu dana posle toga Murat osvaja Kumucinu i dolazi sve bliže do manastira na Svetoj gori. Pljačkaški pohodi koje je Murat slao ka zapadu su pustošili zemlju despota Uglješe Mrnjavčevića. Prema tvrđenju Mavra Orbina, Uglješa je nekoliko puta imao uspeha u odbijanju ovih napada<ref>''Kraljevstvo Slovena'', [[Mavro Orbin]], str 50</ref>. Serski despot je dobio pomoć svog brata, kralja Vukašina, i sukob se desio na [[bitka na Marici|reci Marici]] [[26. 9.|26. septembra]] [[1371]]. godine kada je veličanstveno pobedio Murat i tako konačno izvršio veliku preraspodelu snaga na Balkanskom poluostrvu. Zapadna strana [[Bugarska|Bugarske]] bila je opljačkana i vizantijski car ([[Jovan V Paleolog]]) postao je njegov [[vazal]]. Murat je utvrdio osmanski posjed [[Angora|Angoru]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. Turci su dalje zauzeli važne gradove u [[Makedonija (region)|Makedoniji]] i Istočnoj Bugarskoj. Novodobijena područja bila su odmah naseljavana stanovništvom iz svog Carstva - Osmanlijama. Oko [[1385]]. godine su zauzeti [[Sofija]] i [[Niš]]. Istovremeno su dobile pravo trgovine na turskim prostorima italijanske Republike [[Genova|Đenova]] i [[Venecija]], koje su sa Muratom zaključile i trgovački ugovor. Murat je takođe bio uspješan i u bici kod Konje (Konya). Kao što je ranije prvo slao pljačkaške čete da pustoše zemlju despota Jovana Uglješe pre konačnog sukoba sanjim, tako je slao čete i po Srbiji čak do Bosne. Te čete su presretale i, isto kao i Uglješa, imale uspehe, Lazar Hrebeljanović kod Pločnika i vojvoda Vlatko Vuković kod Bileće. Međutim, glavna bitka i odlučujući obračun koji su podjednako očekivali i u turska i hrišćanska vojska se desio [[15. 6.|15. juna]] [[1389]]. godine. Sultan Murat je poveo vojsku i komandovao u bici na Kosovu Polju ([[Bitka na Kosovu|Kosovska bitka]]). Sa sobom je poveo sinove Bajazita i Jakuba, vojskovođe Ali-pašu, Evronosa Jahšia i Šahina kao i vazalske trupe iz evropskih i azijskih krajeva carstva. Za vreme bitke Sultan Murat je ubijen, kao i njegov sin Jakub. Knez Lazar je potom pogubljen, a Murat je bio, kao i prethodnici Osman i Orhan, sahranjen u [[Bursa|Bursi]]. Za vreme vladavine Murata, svi potčinjeni hrišćani su smjeli zadržati svoju [[vjera|vjeru]], tradiciju i crkvene sudove, ali su morali sultanu da predaju desetinu, što su u ono doba bila uobičajena davanja. Nasledio ga je sin Bajazit odmah posle Kosovske bitke. == O Muratovoj pogibiji == Obzirom da je Murat poginuo na bojnom polju, a to nije bio čest slučaj u srednjem veku, i bitka i čin pogibije su daleko odjeknule. Hrišćanski i turski izvori se razilaze oko načina i vremena pogibije. Turski izvori tvrde da je sultan ubijen na prevaru posle bitke. Hrišćanska strana je o ovom događaju napravila legendu o podvigu usamljenog viteza koji je žrtvovao svoj život radi zaustavljanja moćnog sultana. Potpuno razrađenu [[kosovski mit|kosovsku legendu]] zapisao je Mavro Orbin u knjizi „Kraljevstvo Slovena“ objavljenoj [[1601|1601.]] godine. Postoje i drugi izvori i verzije događaja. Bosanski kralj Tvrtko je [[1. 8.|1. avgusta]] obavestio Trogirane o „svojoj“ pobedi na Kosovu polju te da je „sultana poslao s ovog sveta s mnogim njegovim vojnicima“. Nije doslovno naveo ko je ubio sultana, ali je iz pisma jasno da je sebi pripisao taj poduhvat. Nije bilo neuobičajeno da kraljevi prisvajaju tuđe zasluge. U jednom pismu Firentinske opštine koje je rezultat prepiske sa Tvrtkom, od 20. oktobra [[1389|1389.]] godine, se govori o poduhvatu zavereničke grupe od dvanaest ratnika koji se u toku bitke probijaju do sultanovog šatora okruženog vezanim kamilama. Kolučo Salutati, pisac pisma, slavi „srećnog ratnika“ među ratnicima {{citat|koji probivši neprijateljske čete i kamile naokolo vezane, mačem otvoriše sebi put, do Muratova šatora dopreše. Srećan nad ostalima i onaj, koji vođu tolike sile, jurnuvši mu mač u grlo i skut, junački umori<ref>''Junaci Kosovske legende'', Rade Mihaljčić, BIGZ, 1989</ref>}} Godinama kasnije se Beltrami Minjaneli u „Uspomenama sa Istoka“ govori o grupnom prepadu na šator sultana Murata, ali kod njega se to dešava posle bitke i izvode ga knez Lazar i grupa zarobljenih hrišćanskih vitezova koji odbijaju da polože vazalsku zakletvu. Po ovom piscu, vitezovi su odbili davanje zakletve, jurnuli su na šator Murata i smrtno ga ranili. Ovakav događaj mnogi istoričari smatraju nelogičnim i neverovatnim (zarobljeni, a nevezani i dalje naoružani). Ko god da je pisao o pogibiji Murata, a posebno turski izvori, nastojali su da prikažu da je poginuo od velikaške ruke. Španski putopisac govori da je „to bio hrišćanski knez, po imenu Lazar“. Viteški ideali su smatrali časnim pogibiju od ruke protivničkog vođe, a pogibija od strane nepoznatog ratnika se smatrala nedostojnom. Ovo ide dotle da u povelji ugarskog kralja Albrehta iz [[1438|1438.]] godine piše da su se Lazar i Murat sukobili u ličnom dvoboju. Srpski izvori se velikim delom oslanjaju na životopis Stefana Lazarevića koji navodi podvig usamljenog bezimenog junaka {{citat|Među vojnicima koji su se borili pred (vojskom) beše neko veoma blagorodan, koga oblagaše zavidljivi svome gospodaru i osumnjičiše ga kao neverna. A ovaj da pokaže vernost a ujedno i hrabrost, nađe zgodno vreme, ustremi se ka samome velikom načelniku kao da je prebeglica, i njemu put otvoriše. A kada je bio blizu, iznenada pojuri i zari mač u toga samoga gordoga i strašnoga samodršca. A tu i sam pade od njih.|Konstantin Filozof, Život Despota Stefana Lazarevića}} Vizantijski pisac druge polovine XV veka, Laonik Halkokondil, navodi i grčku i tursku verziju pogibije Murata. Po turskoj je poginuo posle boja dok {{citat|Grci, međutim, pričaju da on nije pao dok je posle boja progonio neprijatelja; naprotiv, neki visoki plemić odlučio je još dok se Murat nalazio usred svojih trupa postrojenih za borbu da izvrši junačko delo veće od svih što su se ikada učinili. Taj čovek zvao se Miloin.}} Ovde se prvi put pominje ime čoveka koji je ubio Murata. Turski hroničari prvi put pominju ime ''nevernika'' i ''prokletnika'' zbog koga je padišah postao [[šehit]] [[1484|1484.]] godine kada ime viteza navode kao [[Miloš Obilić|Miloš Kobila]]. == Literatura == * Harris, Jonathan, ''The End of Byzantium''. New Haven and London: Yale University Press, 2010. ISBN 978-0-300-11786-8 * Imber, Colin, ''The Ottoman Empire''. London: Palgrave/Macmillan, 2002. ISBN 0 333 613872 == Izvori == {{Reflist|2}} == Vidi još == {{Commonscat|Murad I}} * [[Kosovska bitka]] * [[Otomanski građanski rat]] {{S-start}} {{S-hou|[[Otomanska dinastija|Kuća Osmana]]||1319||1389}} {{S-reg|}} {{S-bef|before=[[Orhan|Orhan I]]}} {{S-ttl|title=[[Popis sultana Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]]|years=1362–1389}} {{S-aft|after=[[Bajazid I]]}} {{end}} {{Sultani Osmanskog Carstva}} {{Lifetime|1319|1389|Murat I}} [[Kategorija:Osmanski sultani]] [[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Kosovska bitka]] [[Kategorija:Istorijske ličnosti srpskih epskih pesama]] [[Kategorija:Authority control 2]] 6p1zwm811rzvwr1phiabjd6d6w1ymef 41262539 41262487 2022-08-22T20:17:13Z 2A02:587:5832:2400:E45C:B1B0:B2B0:1EF9 wikitext text/x-wiki {{Infobox Ottoman sultan |Sultan_name=Murat I |image_portrait=Muradhudavendigar.jpg |image_tugra=Tughra of Murad I.JPG |Military=Uspon Osmanskog Carstva |title=[[Popis sultana Osmanskog Carstva|Osmanski sultan]] |before=[[Orhan|Orhan I]] |after=[[Bajazid I]] |consort =[[Gülçiçek]]<br/>[[Kera Tamara]] |years=1362&ndash;1389}} '''Murat I''' (zvani još i Hudavedigjar - Pravedni; [[1319]] (ili [[1326]]) - [[15. 6.|15. jun]] [[1389]]), turski sultan [[1359]]-[[1389]]. Ubijen je od srpskoga ratnika za kojeg predanje kaže da se zove [[BOGDAN]].<ref name="Fajfrić-Brankovići">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/zfajfric-brankovici.html Željko Fajfrić: Sveta loza Brankovića, elektronsko izdanje knjige iz 1999.]</ref> == Život == Murat je bio sin [[Orhan|Orhana I]] i [[византијско царство|vizantijske]] princeze Hirofire (njeno tursko ime bilo je [[Nilüfer Hatun]]). Zbog prerane smrti Sulejman-paše nastavio je da vlada Murat kao njegov naslednik [[1360]]. godine. On je bio prvi osmanski osvajač na [[Evropa|evropskom]] tlu. Godine [[1362]]. bio je osnovan prvi korpus (odred) [[janičar]]a. To su bila pretežno [[hrišćanstvo|hrišćanska]] deca koja su obučavana za vojnu službu kao [[pješadija|pešadijske]] trupe. Murat I je porazio i zauzeo zapadnu [[Trakija|Trakiju]], Dimotika je pala [[1361|1361.]] godine, Jedrene [[1362|1362.]] godine, a Plovdiv [[1363|1363.]] godine. Sve gradovi u dolini reke Marice. Strah se širio Vizantijom toliki da je u Carigradu sazreo stav da se Turcima mirno preda Galipolje da se zadovolje<ref>''Kraj srpskog carstva'', [[Rade Mihaljčić]], BIGZ, 1989</ref>. Godinu dana posle toga Murat osvaja Kumucinu i dolazi sve bliže do manastira na Svetoj gori. Pljačkaški pohodi koje je Murat slao ka zapadu su pustošili zemlju despota Uglješe Mrnjavčevića. Prema tvrđenju Mavra Orbina, Uglješa je nekoliko puta imao uspeha u odbijanju ovih napada<ref>''Kraljevstvo Slovena'', [[Mavro Orbin]], str 50</ref>. Serski despot je dobio pomoć svog brata, kralja Vukašina, i sukob se desio na [[bitka na Marici|reci Marici]] [[26. 9.|26. septembra]] [[1371]]. godine kada je veličanstveno pobedio Murat i tako konačno izvršio veliku preraspodelu snaga na Balkanskom poluostrvu. Zapadna strana [[Bugarska|Bugarske]] bila je opljačkana i vizantijski car ([[Jovan V Paleolog]]) postao je njegov [[vazal]]. Murat je utvrdio osmanski posjed [[Angora|Angoru]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. Turci su dalje zauzeli važne gradove u [[Makedonija (region)|Makedoniji]] i Istočnoj Bugarskoj. Novodobijena područja bila su odmah naseljavana stanovništvom iz svog Carstva - Osmanlijama. Oko [[1385]]. godine su zauzeti [[Sofija]] i [[Niš]]. Istovremeno su dobile pravo trgovine na turskim prostorima italijanske Republike [[Genova|Đenova]] i [[Venecija]], koje su sa Muratom zaključile i trgovački ugovor. Murat je takođe bio uspješan i u bici kod Konje (Konya). Kao što je ranije prvo slao pljačkaške čete da pustoše zemlju despota Jovana Uglješe pre konačnog sukoba sanjim, tako je slao čete i po Srbiji čak do Bosne. Te čete su presretale i, isto kao i Uglješa, imale uspehe, Lazar Hrebeljanović kod Pločnika i vojvoda Vlatko Vuković kod Bileće. Međutim, glavna bitka i odlučujući obračun koji su podjednako očekivali i u turska i hrišćanska vojska se desio [[15. 6.|15. juna]] [[1389]]. godine. Sultan Murat je poveo vojsku i komandovao u bici na Kosovu Polju ([[Bitka na Kosovu|Kosovska bitka]]). Sa sobom je poveo sinove Bajazita i Jakuba, vojskovođe Ali-pašu, Evronosa Jahšia i Šahina kao i vazalske trupe iz evropskih i azijskih krajeva carstva. Za vreme bitke Sultan Murat je ubijen, kao i njegov sin Jakub. Knez Lazar je potom pogubljen, a Murat je bio, kao i prethodnici Osman i Orhan, sahranjen u [[Bursa|Bursi]]. Za vreme vladavine Murata, svi potčinjeni hrišćani su smjeli zadržati svoju [[vjera|vjeru]], tradiciju i crkvene sudove, ali su morali sultanu da predaju desetinu, što su u ono doba bila uobičajena davanja. Nasledio ga je sin Bajazit odmah posle Kosovske bitke. == O Muratovoj pogibiji == Obzirom da je Murat poginuo na bojnom polju, a to nije bio čest slučaj u srednjem veku, i bitka i čin pogibije su daleko odjeknule. Hrišćanski i turski izvori se razilaze oko načina i vremena pogibije. Turski izvori tvrde da je sultan ubijen na prevaru posle bitke. Hrišćanska strana je o ovom događaju napravila legendu o podvigu usamljenog viteza koji je žrtvovao svoj život radi zaustavljanja moćnog sultana. Potpuno razrađenu [[kosovski mit|kosovsku legendu]] zapisao je Mavro Orbin u knjizi „Kraljevstvo Slovena“ objavljenoj [[1601|1601.]] godine. Postoje i drugi izvori i verzije događaja. Bosanski kralj Tvrtko je [[1. 8.|1. avgusta]] obavestio Trogirane o „svojoj“ pobedi na Kosovu polju te da je „sultana poslao s ovog sveta s mnogim njegovim vojnicima“. Nije doslovno naveo ko je ubio sultana, ali je iz pisma jasno da je sebi pripisao taj poduhvat. Nije bilo neuobičajeno da kraljevi prisvajaju tuđe zasluge. U jednom pismu Firentinske opštine koje je rezultat prepiske sa Tvrtkom, od 20. oktobra [[1389|1389.]] godine, se govori o poduhvatu zavereničke grupe od dvanaest ratnika koji se u toku bitke probijaju do sultanovog šatora okruženog vezanim kamilama. Kolučo Salutati, pisac pisma, slavi „srećnog ratnika“ među ratnicima {{citat|koji probivši neprijateljske čete i kamile naokolo vezane, mačem otvoriše sebi put, do Muratova šatora dopreše. Srećan nad ostalima i onaj, koji vođu tolike sile, jurnuvši mu mač u grlo i skut, junački umori<ref>''Junaci Kosovske legende'', Rade Mihaljčić, BIGZ, 1989</ref>}} Godinama kasnije se Beltrami Minjaneli u „Uspomenama sa Istoka“ govori o grupnom prepadu na šator sultana Murata, ali kod njega se to dešava posle bitke i izvode ga knez Lazar i grupa zarobljenih hrišćanskih vitezova koji odbijaju da polože vazalsku zakletvu. Po ovom piscu, vitezovi su odbili davanje zakletve, jurnuli su na šator Murata i smrtno ga ranili. Ovakav događaj mnogi istoričari smatraju nelogičnim i neverovatnim (zarobljeni, a nevezani i dalje naoružani). Ko god da je pisao o pogibiji Murata, a posebno turski izvori, nastojali su da prikažu da je poginuo od velikaške ruke. Španski putopisac govori da je „to bio hrišćanski knez, po imenu Lazar“. Viteški ideali su smatrali časnim pogibiju od ruke protivničkog vođe, a pogibija od strane nepoznatog ratnika se smatrala nedostojnom. Ovo ide dotle da u povelji ugarskog kralja Albrehta iz [[1438|1438.]] godine piše da su se Lazar i Murat sukobili u ličnom dvoboju. Srpski izvori se velikim delom oslanjaju na životopis Stefana Lazarevića koji navodi podvig usamljenog bezimenog junaka {{citat|Među vojnicima koji su se borili pred (vojskom) beše neko veoma blagorodan, koga oblagaše zavidljivi svome gospodaru i osumnjičiše ga kao neverna. A ovaj da pokaže vernost a ujedno i hrabrost, nađe zgodno vreme, ustremi se ka samome velikom načelniku kao da je prebeglica, i njemu put otvoriše. A kada je bio blizu, iznenada pojuri i zari mač u toga samoga gordoga i strašnoga samodršca. A tu i sam pade od njih.|Konstantin Filozof, Život Despota Stefana Lazarevića}} Vizantijski pisac druge polovine XV veka, Laonik Halkokondil, navodi i grčku i tursku verziju pogibije Murata. Po turskoj je poginuo posle boja dok {{citat|Grci, međutim, pričaju da on nije pao dok je posle boja progonio neprijatelja; naprotiv, neki visoki plemić odlučio je još dok se Murat nalazio usred svojih trupa postrojenih za borbu da izvrši junačko delo veće od svih što su se ikada učinili. Taj čovek zvao se Miloin.}} Ovde se prvi put pominje ime čoveka koji je ubio Murata. Turski hroničari prvi put pominju ime ''nevernika'' i ''prokletnika'' zbog koga je padišah postao [[šehit]] [[1484|1484.]] godine kada ime viteza navode kao [[Miloš Obilić|Miloš Kobila]]. == Literatura == * Harris, Jonathan, ''The End of Byzantium''. New Haven and London: Yale University Press, 2010. ISBN 978-0-300-11786-8 * Imber, Colin, ''The Ottoman Empire''. London: Palgrave/Macmillan, 2002. ISBN 0 333 613872 == Izvori == {{Reflist|2}} == Vidi još == {{Commonscat|Murad I}} * [[Kosovska bitka]] * [[Otomanski građanski rat]] {{S-start}} {{S-hou|[[Otomanska dinastija|Kuća Osmana]]||1319||1389}} {{S-reg|}} {{S-bef|before=[[Orhan|Orhan I]]}} {{S-ttl|title=[[Popis sultana Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]]|years=1362–1389}} {{S-aft|after=[[Bajazid I]]}} {{end}} {{Sultani Osmanskog Carstva}} {{Lifetime|1319|1389|Murat I}} [[Kategorija:Osmanski sultani]] [[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Kosovska bitka]] [[Kategorija:Istorijske ličnosti srpskih epskih pesama]] [[Kategorija:Authority control 2]] j0rcdgzaojtt6bhhmdidjmqxc6gdfj3 41262566 41262539 2022-08-22T21:39:23Z Vipz 151311 rv vandalizmi wikitext text/x-wiki {{Infobox Ottoman sultan |Sultan_name=Murat I |image_portrait=Muradhudavendigar.jpg |image_tugra=Tughra of Murad I.JPG |Military=Uspon Osmanskog Carstva |title=[[Popis sultana Osmanskog Carstva|Osmanski sultan]] |before=[[Orhan|Orhan I]] |after=[[Bajazid I]] |consort =[[Gülçiçek]]<br/>[[Kera Tamara]] |years=1362&ndash;1389}} '''Murat I''' (zvani još i Hudavedigjar - Pravedni; [[1319]] (ili [[1326]]) - [[15. 6.|15. jun]] [[1389]]), turski sultan [[1359]]-[[1389]]. Ubijen je od nepoznatog srpskoga ratnika za kojeg predanje kaže da je [[Miloš Obilić]].<ref name="Fajfrić-Brankovići">[http://www.rastko.rs/kosovo/istorija/zfajfric-brankovici.html Željko Fajfrić: Sveta loza Brankovića, elektronsko izdanje knjige iz 1999.]</ref> == Život == Murat je bio sin [[Orhan|Orhana I]] i [[византијско царство|vizantijske]] princeze Hirofire (njeno tursko ime bilo je [[Nilüfer Hatun]]). Zbog prerane smrti Sulejman-paše nastavio je da vlada Murat kao njegov naslednik [[1360]]. godine. On je bio prvi osmanski osvajač na [[Evropa|evropskom]] tlu. Godine [[1362]]. bio je osnovan prvi korpus (odred) [[janičar]]a. To su bila pretežno [[hrišćanstvo|hrišćanska]] deca koja su obučavana za vojnu službu kao [[pješadija|pešadijske]] trupe. Murat I je porazio i zauzeo zapadnu [[Trakija|Trakiju]], Dimotika je pala [[1361|1361.]] godine, Jedrene [[1362|1362.]] godine, a Plovdiv [[1363|1363.]] godine. Sve gradovi u dolini reke Marice. Strah se širio Vizantijom toliki da je u Carigradu sazreo stav da se Turcima mirno preda Galipolje da se zadovolje<ref>''Kraj srpskog carstva'', [[Rade Mihaljčić]], BIGZ, 1989</ref>. Godinu dana posle toga Murat osvaja Kumucinu i dolazi sve bliže do manastira na Svetoj gori. Pljačkaški pohodi koje je Murat slao ka zapadu su pustošili zemlju despota Uglješe Mrnjavčevića. Prema tvrđenju Mavra Orbina, Uglješa je nekoliko puta imao uspeha u odbijanju ovih napada<ref>''Kraljevstvo Slovena'', [[Mavro Orbin]], str 50</ref>. Serski despot je dobio pomoć svog brata, kralja Vukašina, i sukob se desio na [[bitka na Marici|reci Marici]] [[26. 9.|26. septembra]] [[1371]]. godine kada je veličanstveno pobedio Murat i tako konačno izvršio veliku preraspodelu snaga na Balkanskom poluostrvu. Zapadna strana [[Bugarska|Bugarske]] bila je opljačkana i vizantijski car ([[Jovan V Paleolog]]) postao je njegov [[vazal]]. Murat je utvrdio osmanski posjed [[Angora|Angoru]] u [[Anatolija|Anatoliji]]. Turci su dalje zauzeli važne gradove u [[Makedonija (region)|Makedoniji]] i Istočnoj Bugarskoj. Novodobijena područja bila su odmah naseljavana stanovništvom iz svog Carstva - Osmanlijama. Oko [[1385]]. godine su zauzeti [[Sofija]] i [[Niš]]. Istovremeno su dobile pravo trgovine na turskim prostorima italijanske Republike [[Genova|Đenova]] i [[Venecija]], koje su sa Muratom zaključile i trgovački ugovor. Murat je takođe bio uspješan i u bici kod Konje (Konya). Kao što je ranije prvo slao pljačkaške čete da pustoše zemlju despota Jovana Uglješe pre konačnog sukoba sanjim, tako je slao čete i po Srbiji čak do Bosne. Te čete su presretale i, isto kao i Uglješa, imale uspehe, Lazar Hrebeljanović kod Pločnika i vojvoda Vlatko Vuković kod Bileće. Međutim, glavna bitka i odlučujući obračun koji su podjednako očekivali i u turska i hrišćanska vojska se desio [[15. 6.|15. juna]] [[1389]]. godine. Sultan Murat je poveo vojsku i komandovao u bici na Kosovu Polju ([[Bitka na Kosovu|Kosovska bitka]]). Sa sobom je poveo sinove Bajazita i Jakuba, vojskovođe Ali-pašu, Evronosa Jahšia i Šahina kao i vazalske trupe iz evropskih i azijskih krajeva carstva. Za vreme bitke Sultan Murat je ubijen, kao i njegov sin Jakub. Knez Lazar je potom pogubljen, a Murat je bio, kao i prethodnici Osman i Orhan, sahranjen u [[Bursa|Bursi]]. Za vreme vladavine Murata, svi potčinjeni hrišćani su smjeli zadržati svoju [[vjera|vjeru]], tradiciju i crkvene sudove, ali su morali sultanu da predaju desetinu, što su u ono doba bila uobičajena davanja. Nasledio ga je sin Bajazit odmah posle Kosovske bitke. == O Muratovoj pogibiji == Obzirom da je Murat poginuo na bojnom polju, a to nije bio čest slučaj u srednjem veku, i bitka i čin pogibije su daleko odjeknule. Hrišćanski i turski izvori se razilaze oko načina i vremena pogibije. Turski izvori tvrde da je sultan ubijen na prevaru posle bitke. Hrišćanska strana je o ovom događaju napravila legendu o podvigu usamljenog viteza koji je žrtvovao svoj život radi zaustavljanja moćnog sultana. Potpuno razrađenu [[kosovski mit|kosovsku legendu]] zapisao je Mavro Orbin u knjizi „Kraljevstvo Slovena“ objavljenoj [[1601|1601.]] godine. Postoje i drugi izvori i verzije događaja. Bosanski kralj Tvrtko je [[1. 8.|1. avgusta]] obavestio Trogirane o „svojoj“ pobedi na Kosovu polju te da je „sultana poslao s ovog sveta s mnogim njegovim vojnicima“. Nije doslovno naveo ko je ubio sultana, ali je iz pisma jasno da je sebi pripisao taj poduhvat. Nije bilo neuobičajeno da kraljevi prisvajaju tuđe zasluge. U jednom pismu Firentinske opštine koje je rezultat prepiske sa Tvrtkom, od 20. oktobra [[1389|1389.]] godine, se govori o poduhvatu zavereničke grupe od dvanaest ratnika koji se u toku bitke probijaju do sultanovog šatora okruženog vezanim kamilama. Kolučo Salutati, pisac pisma, slavi „srećnog ratnika“ među ratnicima {{citat|koji probivši neprijateljske čete i kamile naokolo vezane, mačem otvoriše sebi put, do Muratova šatora dopreše. Srećan nad ostalima i onaj, koji vođu tolike sile, jurnuvši mu mač u grlo i skut, junački umori<ref>''Junaci Kosovske legende'', Rade Mihaljčić, BIGZ, 1989</ref>}} Godinama kasnije se Beltrami Minjaneli u „Uspomenama sa Istoka“ govori o grupnom prepadu na šator sultana Murata, ali kod njega se to dešava posle bitke i izvode ga knez Lazar i grupa zarobljenih hrišćanskih vitezova koji odbijaju da polože vazalsku zakletvu. Po ovom piscu, vitezovi su odbili davanje zakletve, jurnuli su na šator Murata i smrtno ga ranili. Ovakav događaj mnogi istoričari smatraju nelogičnim i neverovatnim (zarobljeni, a nevezani i dalje naoružani). Ko god da je pisao o pogibiji Murata, a posebno turski izvori, nastojali su da prikažu da je poginuo od velikaške ruke. Španski putopisac govori da je „to bio hrišćanski knez, po imenu Lazar“. Viteški ideali su smatrali časnim pogibiju od ruke protivničkog vođe, a pogibija od strane nepoznatog ratnika se smatrala nedostojnom. Ovo ide dotle da u povelji ugarskog kralja Albrehta iz [[1438|1438.]] godine piše da su se Lazar i Murat sukobili u ličnom dvoboju. Srpski izvori se velikim delom oslanjaju na životopis Stefana Lazarevića koji navodi podvig usamljenog bezimenog junaka {{citat|Među vojnicima koji su se borili pred (vojskom) beše neko veoma blagorodan, koga oblagaše zavidljivi svome gospodaru i osumnjičiše ga kao neverna. A ovaj da pokaže vernost a ujedno i hrabrost, nađe zgodno vreme, ustremi se ka samome velikom načelniku kao da je prebeglica, i njemu put otvoriše. A kada je bio blizu, iznenada pojuri i zari mač u toga samoga gordoga i strašnoga samodršca. A tu i sam pade od njih.|Konstantin Filozof, Život Despota Stefana Lazarevića}} Vizantijski pisac druge polovine XV veka, Laonik Halkokondil, navodi i grčku i tursku verziju pogibije Murata. Po turskoj je poginuo posle boja dok {{citat|Grci, međutim, pričaju da on nije pao dok je posle boja progonio neprijatelja; naprotiv, neki visoki plemić odlučio je još dok se Murat nalazio usred svojih trupa postrojenih za borbu da izvrši junačko delo veće od svih što su se ikada učinili. Taj čovek zvao se Miloin.}} Ovde se prvi put pominje ime čoveka koji je ubio Murata. Turski hroničari prvi put pominju ime ''nevernika'' i ''prokletnika'' zbog koga je padišah postao [[šehit]] [[1484|1484.]] godine kada ime viteza navode kao [[Miloš Obilić|Miloš Kobila]]. == Literatura == * Harris, Jonathan, ''The End of Byzantium''. New Haven and London: Yale University Press, 2010. ISBN 978-0-300-11786-8 * Imber, Colin, ''The Ottoman Empire''. London: Palgrave/Macmillan, 2002. ISBN 0 333 613872 == Izvori == {{Reflist|2}} == Vidi još == {{Commonscat|Murad I}} * [[Kosovska bitka]] * [[Otomanski građanski rat]] {{S-start}} {{S-hou|[[Otomanska dinastija|Kuća Osmana]]||1319||1389}} {{S-reg|}} {{S-bef|before=[[Orhan|Orhan I]]}} {{S-ttl|title=[[Popis sultana Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]]|years=1362–1389}} {{S-aft|after=[[Bajazid I]]}} {{end}} {{Sultani Osmanskog Carstva}} {{Lifetime|1319|1389|Murat I}} [[Kategorija:Osmanski sultani]] [[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo]] [[Kategorija:Kosovska bitka]] [[Kategorija:Istorijske ličnosti srpskih epskih pesama]] [[Kategorija:Authority control 2]] ak3zb5tqc1jvufmukosrkz7lokrnspl Arapska liga 0 4907 41262785 41188609 2022-08-23T09:20:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="float:right; width:300px; margin:0 0 1em 1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:95%;" |+ <big>'''Arapska liga'''</big> |- | colspan="2" style="text-align:center; background:#f9f9f9;"| [[Datoteka:Flag of the Arab League.svg|280px|]] <br /> <small>([[Zastava Arapske lige]])</small> |- | colspan="2" style="text-align:center; background:#f9f9f9;"| [[Datoteka:Arab League (orthographic projection).svg|280px|Države članice Arapske lige]] |- | '''Nastanak''' || [[22. mart]] [[1945]]. <small>(''[[Aleksandrijski protokol]]'')</small> |- | '''Službeni jezik''' || [[arapski jezik]] |- | '''Članice''' <br /> <small> ''od 20. novembra 1993.'' </small> || [[Alžir]], [[Bahrein]], [[Džibuti]], [[Egipat]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE]], [[Irak]], [[Jordan]], [[Jemen]], [[Kuvajt]], [[Komori]], [[Liban]], [[Libija]], [[Mauritanija]], [[Maroko]], [[Oman]], [[Palestinska Narodna Samouprava]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Somalija]], [[Sudan]], [[Sirija]], [[Tunis]]. |- | '''Sedište''' || [[Kairo]] <small>([[Tunis (grad)|Tunis]] od 1979. do 1989.)</small> |- | '''Stanovništvo''' || 339.510.535 (2011) |- | '''[[Arapski parlament|Parlament]]''' || &nbsp;- sedište: [[Kairo]] <br /> &nbsp;- gen. sekretar: [[Ahmed Abul Gejt]]<br /> |} '''Arapska liga''' ({{lang-ar|'''الجامعة العربية'''}} ''al-Jāmiʻa al-ʻArabiyya'') je regionalna organizacija arapskih zemalja u i oko severne Afrike, Roga Afrike i jugozapadne Azije. Osnovana je u Kairu 22. marta 1945. godine, i tada ju je činilo šest članova: [[Egipat]], [[Irak]], Transjordan (preimenovan u [[Jordan]] 1949. godine), [[Liban]], [[Saudijska Arabija]] i [[Sirija]].[[Jemen]] je postao član lige 5. maja 1945. godine. Danas se Liga sastoji iz 22 člana, mada je učešće [[Sirija|Sirije]] suspendovano od novembra 2011. godine kao posledica represije vlade tokom [[Građanski rat u Siriji|građanskog rata u Siriji]].<ref>{{cite news|last=Slaj|first=Liz|title=Sirija suspendovana iz Arapske Lige|url=http://articles.washingtonpost.com/2011-11-12/world/35282109_1_arab-league-president-bashar-syrian-national-council|newspaper=Washington Post|date=November 12, 2011|access-date=2015-04-28|archivedate=2013-05-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521161855/http://articles.washingtonpost.com/2011-11-12/world/35282109_1_arab-league-president-bashar-syrian-national-council|deadurl=yes}}</ref> Glavni cilj Lige jeste "približavanje odnosa među zemljama članicama i koordinacija međusobne saradnje, čuvanje njihove nezavisnosti i suvereniteta, kao i diskutovanje poslova i interesa arapskih zemalja na opšti način“.<ref name="yale">{{cite web |coauthors=Šefovi država osnivača |title=Pakt država Arapske Lige, 22. mart 1945 |work=Avalon projekat |publisher=Yale Law School |year=1998 |url=http://avalon.law.yale.edu/20th_century/arableag.asp |accessdate=15. 7. 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080725204917/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/mideast/arableag.htm |archivedate=2008-07-25 |deadurl=no }}</ref> Kroz institucije kao što su Edukativna, kulturna i naučna organizacija Arapske Lige (ALECSO) i Savet arapskog ekonomskog jedinstva (CAEU), Arapska liga pruža političke, ekonomske, kulturne, naučne i socijalne programe osmišljene radi promocije interesa Arapskog sveta.<ref>{{cite web|url = http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=36214&URL_DO=DO_PRINTPAGE&URL_SECTION=201.html|title = Edukativna, kulturna i naučna organizacija Arapske Lige (ALESCO)}}</ref><ref>Ašiš K. Vaidja, ''Globalizacija'' (ABC-CLIO: 2006), pp. 525.</ref> igra funkciju foruma za zemlje članice radi koordinacije pozicija njihovih politika, razmatranja stvari od opšteg značaja, smirivanja arapskih nesuglasica, i ograničavanja konflikta kao što je libanska kriza 1958. godine. Liga služi kao platforma za skiciranje i zaključivanje mnogih važnih dokumenata koji promovišu ekonomsku integraciju. Primer za to jeste ''Povelja o zajedničkoj arapskoj ekonomskoj akciji'' koja izlaže principe privrednih aktivnosti u regionu. Svaka zemlja članica ima pravo na samo jedan glas u ''Savetu Lige'', a odluke su važeće samo za države koje su direktno glasale za određene predloge. Svrhe Lige 1945. godine su bile osnaživanje i koordinacija političkih, kulturnih, ekonomskih i socijalnih programa članica, kao i posredstvo u međusobnih sporovima ili sporovima sa trećom strankom. Takođe, potpisivanje ugovora o ''Zajedničkoj odbrani i ekonomskoj saradnji'' 13. aprila 1950. godine obavezalo je potpisnike da vrše koordinaciju mera vojne odbrane. Početkom sedamdesetih godina 20. veka, Ekonomski Savet Arapske Lige je dao predlog da se oforme Udružene arapske privredne komore širom evropskih država. Ovo je vodilo ka, pod ukazom Arapske Lige br. K1175/D52/G, odluci arapskih vlada da se oformi Arapsko-britanska privredna komora koja je za cilj imala: “promovisanje, ohrabrivanje i sprovođenje bilateralne trgovine” između arapskih zemalja i njihovog najvećeg pertnera u trgovini, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Arapska Liga je takođe igrala veliku ulogu u oblikovanju školskih nastavnih planova, poboljšavanju položaja žena u arapskim društvima, promovisanju interesa dece, ohrabrivanju omladinskih i sportskih programa, očuvanju arapskog kulturnog nasleđa i podsticanju kulturne razmene između država članica. Pokrenuta je i kampanja opismenjivanja, reprodukovan je intelektualni rad, a takođe je pokrenuta i akcija prevođenja moderne tehničke terminologije za potrebe zemalja članica. Liga ohrabruje sprovođenje mera protiv kriminala i zloupotrebe lekova, a takođe se bavi i pitanjem radne snage — posebno među među arapskim radnicima emigrantima. == Države članice == [[Datoteka:League of Arab States, Western Sahara striped.png|thumb|30z0px|Države članice Arapske lige]] Trenutne članice Arapske lige (i datum ulaska): {{columns-list|2| * {{flag|Egipat}} - [[22. 3.|22. mart]], [[1945]] (osnivač) (suspendediran, 1979-1989) * {{flag|Irak}} - 22. mart 1945. (osnivač) * {{flag|Jordan}} - 22. mart 1945. (osnivač) (ušao dok se još koristio naziv "[[Transjordanija]]") * {{flag|Libanon}} - 22. mart 1945. (osnivač) * {{flag|Saudijska Arabija}} - 22. mart 1945. (osnivač) * {{flag|Sirija}} - 22. mart 1945. (osnivač) * {{flag|Jemen}} - [[5. 5.|5. maj]], 1945. (osnivač) * {{flag|Libija}} - [[28. 3.|28. mart]], [[1953]]. * {{flag|Sudan}} - [[19. 1.|19. januar]], [[1956]]. * {{flag|Maroko}} - [[1. 10.|1. oktobar]] [[1958]]. * {{flag|Tunis}} - 1. oktobar 1958. * {{flag|Kuvajt}} - [[20. 7.|20. jul]], [[1961]]. * {{flag|Alžir}} - [[16. 8.|16. august]] [[1962]]. * {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} - [[12. 6.|12. jun]] [[1971]]. * {{flag|Bahrein}} - [[11. 9.|11. septembar]] 1971. * {{flag|Katar}} - [[11. 9.|11. septembar]] 1971. * {{flag|Oman}} - [[29. 9.|29. septembar]] 1971. * {{flag|Mauritanija}} - [[26. 11.|26. novembar]] [[1973]]. * {{flag|Somalija}} - [[14. 2.|14. februar]] [[1974]]. * [[Datoteka:Flag of Palestine.svg|20px|Palestine]] [[Palestinska država|Palestina]] - <!--exact date needed; 15 November 1988 is a fair guess, but. . .--> naslijedila [[PLO|Palestinsku oslobodilačku organizaciju]] od [[9. 9.|9. septembra]] [[1976]]. * {{flag|Džibuti}} - [[9. 4.|9. april]] [[1977]]. * {{flag|Komori}} - [[20. 11.|20. novembar]] [[1993]]. }} == Istorija == Nakon prihvatanja Aleksandrijskog protokola 1944. godine, Arapska Liga je osnovana 22. marta 1945. godine. Imala je za cilj da bude regionalna organizacija arapskih zemalja sa fokusom na razvoj ekonomije, rešavanje sukoba, i koordinaciji političkih ciljeva.<ref name="Историја">[http://www.history.com/this-day-in-history/arab-league-formed Arab League formed — History.com This Day in History — 3/22/1945<!-- Bot generated title -->]</ref> Ostale zemlje su se kasnije priključile Ligi.<ref>[http://history.howstuffworks.com/asian-history/arab-league.htm HowStuffWorks "Arab League"<!-- Bot generated title -->]</ref> Svaka zemlja članica ima pravo na jedan glas u Savetu. Prva velika akcija Arapske lige bila je zajednička intervencija, navodno u ime većinskog arapskog stanovništva koje je proterano sa svojih teritorija sa uspostavljanjem izraelske države 1948. godine (i kao odgovor na protest javnosti u arapskim zemljama), iako je glavni učesnik u ovoj intervenciji, Transjordan, uspostavio dogovor sa Izraelom koji je zahtevao deobu palestinskih teritorija onako kako je predloženo na [[Generalna skupština Organizacije ujedinjenih nacija|Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija]], dok je Egipat učestvovao u intervenciji prvenstveno da bi sprečio Aman u ostvarenju svog cilja.<ref>Avi Šlaim, ''Sprega u Jordanu: Kralj Abdulah, Cionistički pokret i podela Palestine''. Oxford, [[UK|U.K.]], Clarendon Press, 1988; Uri Bar-Džozef, Uri, Najbolje od neprijatelja: Izrael i Transjordan u ratu 1948. godine, London, Frank Cass, 1987; Džozef Nevo , Kralj Abdulah i Palestina: Teritorijalne ambicije (London: Macmillan Press; New York: St. Martin’s Press, 1996.</ref> Dve godine kasnije usledilo je stvaranje zajedničkog odbrambenog ugovora. Zajedničko tržište je uspostavljeno 1965. godine.<ref name="Историја"/> (Robert V. Mekdonald, ''Arapska Liga: Studija regionalne organizacije''. Princeton, New Jersey, [[Sjedinjene Američke Države|USA]], Princeton University Press, 1965.) == Geografija == [[Datoteka:Provinces - Arab League.PNG|desno|mini|200p|Administrativna podela Arapske Lige.]] Oblast članica Arapske Lige obuhvata preko 13,000,000 km² i obuhvata dva kontinenta: [[Afrika|Afriku]] i [[Azija|Aziju]]. Područje se sastoji iz velikih pustinjskih površina, to jest, [[Sahara|Sahare]]. Pored toga, sadrži i određene veoma plodne oblasti, kao što je dolina [[Nil]]a, Džuba i Šebele doline u [[Somalija|Somaliji]], [[Atlas (planine)|Atlaske planine]], i [[Plodni polumesec]] koji obuhvata [[Irak]], [[Sirija|Siriju]], [[Liban]], [[Jordan]], i [[Palestina (država)|Palestinu]]. Ova oblast takođe sadrži i šume u [[arabijsko poluostrvo|južnoj Arabiji]], kao i delove najveće svetske reke, Nila. Ova oblast je svedok rađanja i uzdizanja brojnih starih civilizacija: [[Stari Egipat]], [[Asirsko kraljevstvo|Asirija]], [[Vavilon]], [[Fenikija]], [[Antička Kartagina|Kartagina]], [[Kuš]], Stara Somalija, [[Nabatejsko carstvo|Nabateja]], kao i mnogi drugi. == Zemlje članice == [[Datoteka:Arab League members colored by joining date.svg|mini|levo|Datumi pristupanja zemalja članica; Komori (zaokruženo) su pristupili Ligi 1993. godine.<br />{{colorbox|#f4eed7}} 1940-e godine {{colorbox|#decd87}} 1950-e godine {{colorbox|#c8ab37}} 1960-e godine {{colorbox|#786721}} 1970-e godine]] Arapska Liga je osnovana u Kairu 1945. godine od strane sedam zemalja: [[Egipat]], [[Irak]], [[Liban]], [[Saudijska Arabija]], [[Sirija]], Transjordan ([[Jordan]] od 1946. godine), i [[Jemen]]. Tokom druge polovine 20. veka broj zemalja članica je konstantno rastao, dobijajući 15 novih zemalja članica, što trenutno čini 21 zemlju članicu Lige, sa izuzetkom Sirije kao 22. člana, koja je trenutno suspendovana početkom 2011. godine. 22. februara 2011, nakon početka [[rat u Libiji (2011)|libijskog građanskog rata]] i korišćenja vojne sile protiv civila, generalni sekretar Arapske Lige, Amr Musa je izjavio da je članstvo Libije u Arapskoj Ligi suspendovano: "organizacija je odlučila da suspenduje učešće libijskih delegacija na svim sednicama Arapske Lige“.<ref>http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-4032530,00.html</ref> To Libiju čini drugom zemljom u istoriji Lige koja ima status „zamrznutog člana“ Lige. Libijski vođa [[Muamer el Gadafi]] je izjavio da je Liga nelegitimna, rekavši: "Arapska Liga je gotova. Više ne postoji Arapska Liga."<ref>{{cite news |title=Gadafi izaziva kritikama, izaziva da ga uhvate |author=Sohail Karam - Tom Henegan - Majkl Rodi |url=http://af.reuters.com/article/energyOilNews/idAFLDE72E2RO20110316 |newspaper=Rojters Afrika |date=16. 3. 2011. |accessdate=20. 3. 2011. |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717052909/http://af.reuters.com/article/energyOilNews/idAFLDE72E2RO20110316 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |title=Libija: Sukobi se nastavljaju dok svetske sile odugovlače |author=Ket Higins |url=http://news.sky.com/skynews/Home/World-News/VIDEO-Libyan-Army-Pushes-Towards-Benghazi-As-World-Powers-Debate-No-Fly-Zone-Against-Gaddafi/Article/201103315953124?lpos=World_News_First_World_News_Article_Teaser_Region_3&lid=ARTICLE_15953124_VIDEO%3A_Libyan_Army_Pushes_Towards_Benghazi_As_World_Powers_Debate_No_Fly_Zone_Against_Gaddafi |newspaper=Sky News |date = 16. 3. 2011. |accessdate = 20. 3. 2011.}}</ref> 25. avgusta 2011, generalni sekretar Nabil el Arabi izjavio je da je bilo i vreme da se obnovi status Libije kao članice Lige. [[Prelazni nacionalni savet (Libija)|Prelazni nacionalni savet]], delimično priznata privremena vlada Libije će poslati predsavnika koji će učestvovati na sastanku Arapske Lige 17. avgusta te godine, na kojem će se diskutovati o ponovnom primanju Libije u organizaciju.<ref>{{cite news |url=http://www.rttnews.com/Content/GeneralNews.aspx?Id=1700187&SM=1 |agency=RTT News |date = 25. 8. 2011. |accessdate = 25. 8. 2011. |title=Arapska Liga priznaje libijski pobunjenički savet}}</ref> Arapski parlament je predložio suspenziju [[Sirija|Sirije]] i [[Jemen|Jemena]] 20. septembra 2011. godine, zbog stalnih prijava nesrazmernog nasilja nad protivnicima režima i aktivistima tokom [[Arapsko proleće|Arapskog proleća]].<ref>{{cite news |url=http://english.aljazeera.net/news/middleeast/2011/09/201192017594330402.html |agency=Al Jazeera English |date = 20. 9. 2011. |accessdate = 20. 9. 2011. |title=Parlament Arapske Lige požuruje suspenziju Sirije}}</ref> Glasanje održano 12. novembra 2011. godine je rezultovalo u zvaničnom suspendovanju Sirije četiri dana nakon glasanja, dajući Asadu poslednju priliku da izbegne suspenziju. Sirija, Liban i Jemen su glasali protiv ovog predloga, dok je Irak bio suzdržan.<ref>{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2011/11/13/world/middleeast/arab-league-votes-to-suspend-syria-over-its-crackdown-on-protesters.html |title=Arapska Liga izglasala suspenziju Sirije zbog strogog kažnjavanja |date=12 November 2011 |work=New York Times |accessdate=12 November 2011}}</ref> Talas kriticizma se uzdigao kada je Arapska Liga u decembru 2011. godine poslala komisiju za praćenje nasilja nad ljudima koji protestuju protiv režima. Na čelu komisije je bio Muhamed Ahmed Mustafa al Dabi, šef vojne obaveštajne službe Omara el Bašira, iako su razni vojni zločini, uključujući i genocid, navodno sprovođeni tokom njegovog službovanja.<ref>D. Kener, "Svetski najgori kontrolor ljudskih prava“. Spoljna politika, 27. decembar 2011. '' Dok Arapska Liga nadgleda rad da bi prikazala stroga kažnjavanja koje sprovodi predsednik Bašar el Asad, vođa misije je niko drugi do sudanski general optužen za stvaranje "janjaweed," policiju koja je odgovorna za najgora zverstva tokom Darfur genocida.'' http://www.foreignpolicy.com/articles/2011/12/27/the_worlds_worst_human_rights_observer</ref><ref>"Sirijski aktivisti kritikuju vođu misije Arapske Lige", CNN, 28. decembar 2011, http://articles.cnn.com/2011-12-28/middleeast/world_meast_syria-opposition-al-dabi_1_ali-kushayb-local-coordinating-committees-syrian-opposition?_s=PM:MIDDLEEAST {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308112223/http://articles.cnn.com/2011-12-28/middleeast/world_meast_syria-opposition-al-dabi_1_ali-kushayb-local-coordinating-committees-syrian-opposition?_s=PM:MIDDLEEAST |date=2012-03-08 }}</ref><ref>"Nasilje u drugom sirijskom gradu pred očima posetioca kontrolora Arapske Lige", ''The Guardian'', 28. decembar 2011, http://www.guardian.co.uk/world/2011/dec/28/syria-egypt</ref> == Politika i administracija == [[Datoteka:Arab Leage HQ 977.PNG|mini|Sedište Arapske Lige, [[Kairo]].]] Poveljom Arapske Lige<ref name="yale"/> usvojen je princip [[Panarabizam|Panarabizma]], ujedno poštujući i suverenitet individualnih zemalja članica. Interne regulacije Saveta Lige<ref name="haynes">{{cite web| title = Interne regulacije Saveta Arapske Lige| work = Model Arapske Lige| publisher = Ed Hejns, [[Winthrop University]]| date = 6. april 1998| url = http://faculty.winthrop.edu/haynese/mlas/CouncilRegs.html| accessdate = 9 July 2008| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080406061423/http://faculty.winthrop.edu/haynese/mlas/CouncilRegs.html| archivedate = 2008-04-06| deadurl = yes}}</ref> i komiteta<ref name="haynes2">{{cite web| title = Interne regulacije komiteta Arapske Lige| work = Model Arapske Lige| publisher = Ed Hejns, Winthrop University| date = 6. april 1998| url = http://faculty.winthrop.edu/haynese/mlas/CmteeRegs.html| accessdate = 9 July 2008| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080406075743/http://faculty.winthrop.edu/haynese/mlas/CmteeRegs.html| archivedate = 2008-04-06| deadurl = yes}}</ref> su uspostavljene u oktobru 1951. godine. Odredbe o generalnom sekretarijatu uspostavljene su u maju 1953. godine.<ref name="haynes3">{{cite web| title = Interne regulacije generalnog sekretarijata Arapske Lige| work = Model Arapske Lige| publisher = Ed Hejns, Winthrop University| date = 6. april 1998| url = http://faculty.winthrop.edu/haynese/mlas/SecGenRegs.html| accessdate = 9 July 2008| archiveurl = https://web.archive.org/web/20080406064006/http://faculty.winthrop.edu/haynese/mlas/SecGenRegs.html| archivedate = 2008-04-06| deadurl = yes}}</ref> Od tada, upravljanje Arapske Lige je bazirano na dualitetu nadnacionalnih institucija i suvereniteta zemalja članica. Očuvanje individualne državnosti potiče iz snage prirodne preferencije vladajućih elita da održe svoju moć i nezavisnost u donošenju odluka. Takođe, strah bogatih da će siromašni želeti da dele njihovo bogatstvo u ime arapskog nacionalizma, nesuglasica među arapskim vladarima, i uticaj stranih sila koje bi se bunile protiv arapskog jedinstva mogu biti smatrane preprekama ka dubljoj integraciji Lige. Vodeći računa o svojim prethodnim izjavama podrške Arapa Palestini, tvorci pakta su bili rešeni da je uključe u Ligu još od njene inaguracije.<ref name=geddes>{{harvnb|Gede|1991|pp=208}}</ref> To je urađeno aneksom u kojem piše sledeće:<ref name="yale"/> {{cquote|Iako Palestina nije mogla da kontroliše svoju sudbinu, samim prihvatanjem njene nezavisnosti Sporazumom Lige naroda uspostavljen je sistem vlade za nju. Njeno postojanje i nezavisnost se ne može, dakle, osporavati ''de jure'', kao što se ne može osporavati nezavisnost ni jedne druge arapske države. [...] Stoga, članice potpisnice pakta Arapske lige smatraju da, s obzirom na specijalne okolnosti Palestine, Savet Lige treba odrediti arapski delegat iz Palestine koji će učestvovati u njenom radu dok zemlja ne počne da uživa potpunu nezavisnost.}} Na samitu u Kairu 1964. godine, Arapska liga je predložila stvaranje ogranizacije koja će predstavljati palestinski narod. Prvi Palestinski nacionalni savet sastao se u Istočnom Jerusalimu 29. maja 1964. godine. [[Palestinska oslobodilačka organizacija]] je osnovana tokom ovog sastanka 2. juna 1964. godine. Danas, Palestina je punopravni član Arapske lige i predstavlja je Palestinska oslobodilačka organizacija. Na samitu u Bejrutu 28. marta 2002. godine, liga je prihvatila Arapsku mirovnu inicijativu,<ref name="al-bab">{{cite web| coauthors = Savet Arapske lige| title = Arapska mirovna inicijativa, 2002| publisher = www.al-bab.com| date = 1. oktobar 2005| url = http://www.al-bab.com/arab/docs/league/peace02.htm| accessdate = 9 July 2008| archivedate = 2009-06-04| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090604091304/http://www.al-bab.com/arab/docs/league/peace02.htm| deadurl = yes}}</ref> saudijski-inspirisan mirovni plan za [[izraelsko-arapski sukob|arapsko-izraelski konflikt]]. Incijativa je nudila potpunu normalnizaciju odnosa sa [[Izrael]]om. U zamenu za to, Izrael je trebalo da napusti sve okupirane teritorije, uključujući i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], prizna palestinsku nezavisnost na [[Zapadna obala|Zapadnoj Obali]] i oblasti [[Gaza]], sa prestonicom u Istočnom Jerusalimu, kao i da prihvati pravično rešenje za palestinske izbeglice. Mirovna inicijativa je opet usvojena 2007. godine na samitu u Rijadu. U julu 2007. godine, Arapska liga je poslala delegaciju koja se sastojala iz jodranskih i egipatskih ministara spoljnih poslova u Izrael, da bi promovisala ovu inicijativu. Nakon što je Venecuela proterala izraelske diplomate zbog sukoba Izraela i Gaze u periodu 2008-2009. godine, predstavnik kuvajtskog parlamenta Valid el Tabatai je predložio premeštanje sedišta Arapske lige u [[Karakas]], [[Venecuela|Venecuelu]].<ref>{{cite news| url=http://www.caribbeannetnews.com/news-13536--12-12--.html|title=Član kuvajtskog parlamenta predlaže premeštanje Arapske lige u Venecuelu|accessdate = 16. 1. 2009.|date = 15. 1. 2009.|work=AFP, via CaribbeanNetNews}}</ref> 13. juna 2010. godine, Amr Muhamed Musa, generalni sekretar Arapske lige posetio je oblast [[Gaza|Gaze]], što je bila prva poseta zvaničnika Arapske lige od prevlasti [[Hamas]]a u ovom području 2007. godine. {| border="1" width="65%" cellspacing="0" cellpadding="2" align="center" style="border-collapse:collapse;" class="toccolours" |+ style="padding:10px" | '''Generalni sekretari Arapske lige''' |- style="background-color:#e9e9e9" ! Ime !! Državljanstvo !! Preuzeo !! Napustio dužnost |- | [[Abdul Rahman Hassan Azzam]] || Egipat || [[1945]] || [[1952]] |- | [[Abdul Khlek Hassouna]] || Egipat || [[1952]] || [[1972]] |- | [[Mahmoud Riyadh]] || Egipat || [[1972]] || [[1979]] |- | [[Chedi Klibi]] || Tunis || [[1979]] || [[1990]] |- | Dr. [[Ahmad Esmat Abd al Meguid]] || Egipat || [[1991]] || [[2001]] |- | [[Amr Moussa]] || Egipat || [[2001]] || sadašnjost |} == Hronologija == {{columns-list|2| * [[1942]] - [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] promiče ideju Arapske lige u nastojanju da pridobije Arape u ratu protiv [[Nemačka|Njemačke]]. * [[1944]] - Službeni predstavnici Egipta, Iraka, Libanona, Sjevernog Jemena, Saudijske Arabije, Transjordanije (Jordana i Palestine) sreću se u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i dogovaraju stvaranje Lige arapskih država. * [[1945]] - Arapske države potpisuju Arapski pakt, formalno inauguriravši Ligu. * [[1945]] - Članice Arapske lige objavljuju bojkot židovskih trgovina u Palestini (nastavljen nakon stvaranja Izraela kao [[Bojkot Arapske lige]]). * [[1946]] - Članice Arapske lige potpisuju Kulturni sporazum. * [[1947]] - Članice Arapske lige objavljuju rat [[Izrael]]u. * [[1950]] - Članice Lige potpisuju Sporazum o zajedničkoj obrani i ekonomskoj suradnji. * [[1953]] - Članice ustanvljavaju Ekonomsko i Socijalno vijeće; Libija se pridružuje Arapskoj ligi. * [[1956]] - Sudan se pridružuje Arapskoj ligi. * [[1958]] - Maroko i Tunis se pridružuju Arapskoj ligi; Ujedinjeni narodi priznaju Ligu i označavaju je kao UN-ovu organizaciju za obrazovanje, nauku i kulturu u arapskoj regiji. * [[1961]] - Kuvajt se pridružuje Arapskoj ligi. * [[1962]] - Alžir se pridružuje Arapskoj ligi. * [[1964]] - Prvi samit lige se održava u Kairu; Ustanovljena Obrazovna, kulturna i naučna organizacija Arapske lige (ALESCO); drugi Ligin samit iste jeseni izražava zadovoljstvo stvaranjem Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). * [[1967]] - Južni Jemen se pridružuje Arapskoj ligi. * [[1971]] - Oman, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati se pridružuju Arapskoj ligi. * [[1973]] - Mauretanija se pridružuje Arapskoj ligi. * [[1974]] - Somalija i Palestina (koju predstavlja PLO) pridružuju se Arapskoj ligi. * [[1976]] - Samit Arapske lige u Kairu odobrava stvaranje i slanje arapskih mirovnih snaga, uglavnom sirijskih, u Libanonu. * [[1977]] - Džibuti se pridružuje Arapskoj ligi. * [[1979]] - Liga suspendira egipatsko članstvo nakon što je egipatski predsjednik [[Anwar Sadat]] posjetio [[Jeruzalem]] i nakon što je Egipat potpisao mirovni sporazum s Izraelom; Arapska liga premješta svoje sjedište u [[Tunis]]. * [[1987]] - Arapska liga jednoglasno usvaja izjavu o iračkoj obrani njegovih legitimnih prava u sporu s [[Iran]]om. * [[1989]] - Liga ponovno prima Egipat kao člana; sjedište Lige vraća se u Kairo. * Maj [[1990]] - Samit u [[Bagdad]]u kritizira zapadne napore u sprečavanju Iraka da razvije tehnologiju za napredno naoružanje. * August 1990 - Na izvanrednom samitu, 12 od 20 prisutnih država osuđuje iračku invaziju Kuvajta; ujedinjeni Jemen se pridružuje Ligi. * [[1993]] - Komoroi se pridružuju Arapskoj ligi. * [[1994]] - Arapska liga osuđuje [[Vijeće kooperacije arapskih zemalja Zaljeva|Vijeće zaljevske kooperacije]] u njegovoj odluci da okonča sekundarni i tercijarni trgovinski embargo protiv Izraela, inzistirajući da jedino ''Vijeće Arapske lige'' može ustanoviti takvu promjenu politiku i da države članice ne mogu nezavisno djelovati u takvim pitanjima. * [[1996]] - Vijeće Arapske lige određuje da Irak, Sirija i [[Turska]] trebaju jednako dijeliti vode [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a između sebe. (Ova odluka je došla nakon pritužbi Sirije i Iraka da je pojačanja gradnja u južnoj Turskoj dovela do smanjenja njihovih vodnih zaliha.) * [[1998]] - Generalni sekretar Arapske lige osuđuje prijetnje korištenja sile protiv Iraka; ministri pravde i unutrašnjih poslova Arapske lige potpisuju dogovor o jačanju suradnje u borbi protiv [[terorizam|terorizma]]; Arapska liga osuđuje bombaške napade protiv [[sjedinjene Američke Države|američkih]] ambasadi u [[Kenija|Keniji]] i [[Tanzanija|Tanzaniji]] i američke udare projektilima protiv [[Afganistan]]a i [[Sudan]]a. * [[2002]] - Tokom godišnjeg samita u [[Bejrut]]u martu, Arapska liga predlaže punu normalizaciju odnosa s [[Izrael]]om u zamjenu za izraelsko povlačenje na [[Zelena linija (demarkacijska linija)|međunarodno priznate granice]] iz [[1967]]. godine, čime se sugerira izraelsko povlačenje sa [[Zapadna obala|Zapadne obale]], [[Pojas Gaze|Pojasa Gaze]], [[Istočni Jeruzalem|Istočnog Jeruzalema]], [[Golanska visoravan|Golanske visoravni]] i povratak svih palestinskih izbjeglica i njihovih potomaka u Izrael. * [[2002]] - Libijski vođa [[Moammar Gadhafi]] prijeti povlačenjem iz Lige zbog "arapske nesposobnosti" u rješavanju spora između SAD i Iraka te u [[Izraelsko-palestinski sukob|Izraelsko-palestinskom sukobu]]. * [[2003]] - Liga glasa 21-1 u prilog rezolucije koja zahtijeva trenutno i bezuvjetno povlačenje američkih i britanskih trupa iz Iraka. (Kuvajt je jedini glasao protiv.) }} == Samiti == {{columns-list|2| # {{flagicon|EGI|UAR}} [[Kairo]]: 13–17. januar 1964. # {{flagicon|EGI|UAR}} [[Aleksandrija]]: 5–11. septembar 1964. # {{flagicon|Maroko}} [[Kazablanka]]: 13–17. septembar 1965. # {{flagicon|Sudan}} [[Kartum]]: 29. avgust 1967. # {{flagicon|Maroko}} [[Rabat]]: 21–23. decembar 1969. # {{flagicon|EGI|UAR}} [[Kairo]] (prvi hitan samit): 21–27. septembar 1970. # {{flagicon|ALŽ}} [[Alžir]]: 26–28. novembar 1973. # {{flagicon|Maroko}} [[Rabat]]: 29. oktobar 1974. # {{flagicon|SAU}} [[Rijad]] (drugi hitan samit): 17–28. oktobar 1976. # {{flagicon|EGI|1972}} [[Kairo]]: 25–26. oktobar 1976. # {{flagicon|Irak|1963}} [[Bagdad]]: 2–5. novembar 1978. # {{flagicon|TUN}} [[Tunis]]: 20–22. novembar 1979. # {{flagicon|Jordan}} [[Aman]]: 21–22. novembar 1980. # {{flagicon|Maroko}} [[Fes (grad)|Fes]]: 6–9. septembar 1982. # {{flagicon|Maroko}} [[Kazablanka]] (treći hitan samit): 7–9. septembar 1985. # {{flagicon|Jordan}} [[Aman]] (četvrti hitan samit): 8–12. novembar 1987. # {{flagicon|ALŽ}} [[Alžir]] (peti hitan samit): 7–9. jun 1988. # {{flagicon|Maroko}} [[Kazablanka]] (šesti hitan samit): 23–26. jun 1989. # {{flagicon|Irak|1963}} [[Bagdad]] (sedmi hitan samit): 28–30. mart 1990. # {{flagicon|EGI}} [[Kairo]] (osmi hitan samit): 9–10. avgust 1990. # {{flagicon|EGI}} [[Kairo]] (deveti hitan samit): 22–23. jun 1996. # {{flagicon|EGI}} [[Kairo]] (deseti hitan samit): 21–22. oktobar 2000. # {{flagicon|Jordan}} [[Aman]]: 27–28. mart 2001. # {{flagicon|Libanon}} [[Bejrut]]: 27–28. mart 2002. # {{flagicon|EGI}} [[Šarm el Šeik]]: 1. mart 2003. # {{flagicon|TUN}} [[Tunis]]: 22–23. maj 2004. # {{flagicon|ALŽ}} [[Alžir]]: 22–23. mart 2005. # {{flagicon|Sudan}} [[Kartum]]: 28–30. mart 2006. # {{flagicon|SAU}} [[Rijad]]: 27–28. mart 2007. # {{flagicon|SIR}} [[Damask]]: 29–30. mart 2008. # {{flagicon|Katar}} [[Doha]]: 28–30. mart 2009. # {{flagicon|Libija|1977}} [[Sirta]]: 27–28. mart 2010. # {{flagicon|Irak}} [[Bagdad]]: 27–29. mart 2012. # {{flagicon|Katar}} [[Doha]]: 21–27. mart 2013.<ref>[http://qatarconferences.org/arableaguesummit2013/ Arab League Summit 2013<!-- Bot generated title -->]</ref> }} * Dva samita nisu dodata sistemu samita Arapske lige: ** Anšas, [[Egipat]]: 28–29. maj 1946. ** [[Bejrut]], [[Liban]]: 13–15. novembar 1958. * Četrnaesti samit u [[Fes (grad)|Fesu]], [[Maroko]], sastojao se iz dva dela: ** 25. novembar 1981: petočasovni sastanak se završio bez uspostavljanja ikakvog dogovora. ** 6–9. septembar 1982. == Ekonomski resursi == Arapska liga obiluje velikom količinom naftnih resursa i resursa prirodnog gasa u određenim državama članicama. Druga industrijska grana koja se stalno razvija u Arapskoj ligi jeste telekomunikacija. Za manje od deset godina, lokalne kompanije kao što su Oraskom i Itisalat uspele su da se takmiče i na svetskom tržištu. Ekonomska dostignuća koja je inicirala Liga među državama članicama su manje impresivna od onih koja su postigle manje arapske organizacije, kao što je Zalivski savet za saradnju (GCC).<ref>[http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN2041155720081120 Reuters.com]</ref> Među njima je i Arapski gasovod koji će prenositi egipatski i irački gas u Jordan, Siriju, Liban i Tursku. Od 2013. godine postoji primetna razlika što se tiče ekonomskih uslova između već razvijenih naftonosnih zemalja kao što su [[Alžir]], [[Katar]], [[Kuvajt]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] i zemljama u razvoju kao što su [[Komori]], [[Džibuti]], [[Mauritanija]], [[Somalija]], [[Sudan]] i [[Jemen]]. == Pismenost u zemljama Arapske lige == [[Datoteka:Arab literacy rate (2010).svg|mini|desno|300p|Mara Arapske lige koja prikazuje pismenost po zemljama (2010 [[Izveštaj Ljudsog razvoja]]) Grey = no data]] Pri prikupljanju podataka o pismenosti, mnoge zemlje smatraju da se broj pismenih ljudi zasniva na podacima koje ljudi sami pružaju. Neki koriste podatke o postignutom obrazovanju umesto toga, ali mere pohađanja škole ili završavanja razreda mogu biti različite. S obzirom da se definisanje i metodi prikupljanja informacija mogu razlikovati u raznim zemljama, procenama pismenosti treba prilaziti sa rezervom. Izveštaj ljudskog razvoja 2010 Programa razvoja Ujedinjenih nacija pruža sledeće informacije što se tiče pismenosti u Arapskoj Ligi: {| class="sortable wikitable" |- ! Rang !! Zemlja !! Stepen pismenosti |- | 1 || {{flagcountry|Katar}} || 96.3<ref name="autogenerated1">{{Cite web |title=The World Factbook<!-- Bot generated title --> |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2103.html#136 |access-date=2015-04-28 |archive-date=2016-11-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161124171442/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2103.html#136 |dead-url=yes }}</ref> </tr> | 2 || {{flagcountry|Palestina}} || 96.0<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 3 || {{flagcountry|Jordan}} || 95.9<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 4 || {{flagcountry|Bahrein}} || 94.6<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 5 || {{flagcountry|KUV}} || 93.9<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 6 || {{flagcountry|UAE}} || 90.0<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 7 || {{flagcountry|Libanon}} || 89.6<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 8 || {{flagcountry|Libija}} || 89.5<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 9 || {{flagcountry|SAU}} || 87.2<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 10 || {{flagcountry|Oman}} || 86.9<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 11 || {{flagcountry|SIR}} || 84.1<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 12 || {{flagcountry|Tunis}} || 79.1<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 13 || {{flagcountry|Irak}} || 78.5<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 14 || {{flagcountry|KOM}} || 75.5<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 15 || {{flagcountry|EGI}} || 73.9<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 16 || {{flagcountry|ALŽ}} || 72.6<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 17 || {{flagcountry|Sudan}} || 71.9<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 18 || {{flagcountry|Maroko}} || 71.0<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 19 || {{flagcountry|DJI}} || 67.9<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 20 || {{flagcountry|Jemen}} || 65.3<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 21 || {{flagcountry|Mauritanija}} || 58.6<ref name="autogenerated1"/> </tr> | 22 || {{flagcountry|Somalija}} || 37.8<ref name="autogenerated1"/> </tr> |} == Demografija zemalja Arapske lige == Arapska liga je kultorološka i etnička zajednica 22 države članice, mada se veliki deo populacije Arapske lige izjašnjava da su Arapi (bilo na kulturološkoj, ili etno-rasnoj osnovi). Od 1. jula 2013. godine, oko 359,000,000 živi u državama Arapske lige. Njena populacija raste brže nego populacija drugih globalnih regiona. Država članica sa najvećim brojem stanovnika je [[Egipat]], čiji broj stanovnika iznosi 91 milion.<ref name="Централна организација за јавну мобилизацију и статистику">{{cite web|title=Centralna organizacija za javnu mobilizaciju i statistiku|url=http://www.msrintranet.capmas.gov.eg/pls/fdl/tst12e?action=1&lname=}}</ref> Država članica sa najmanjim brojem stanovnika je [[Komori]], sa nešto preko 0.6 miliona stanovnika. {| style="font-size:95%; text-align:right;" class="wikitable sortable" |- ! Rang !! Zemlja !! Populacija !! Gustina (kilometri) !! Gustina (milje) !! Beleške |- | 1 || align=left|{{flagcountry|EGI}} || 83,550,000 || 92 ||238|| align=left|<ref>{{Cite web |title=Official Egyptian Population clock |url=http://www.msrintranet.capmas.gov.eg/pls/fdl/tst12e?action=1&lname=%201 |access-date=2015-04-28 |archivedate=2018-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181225215823/http://www.msrintranet.capmas.gov.eg/pls/fdl/tst12e?action=1&lname=%201 |deadurl=yes }}</ref> |- | 2 || align=left|{{flagcountry|ALŽ}} || 37,100,000 || 16 || 41 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 3 || align=left|{{flagcountry|MAR}} || 32,064,173 || 76 || 197 || align=left|<ref>http://www.hcp.ma Official Moroccan Population clock</ref> |- | 4 || align=left|{{flagcountry|Irak}} || 31,234,000 || 71 || 184 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 5 || align=left|{{flagcountry|Sudan}} || 30,894,000 || 16 || 41 || align=left|<ref>http://www.cbs.gov.sd 2008 Sudanese census</ref> |- | 6 || align=left|{{flagcountry|SAU}} || 28,146,658 || 12 || 31 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 7 || align=left|{{flagcountry|Jemen}} || 23,580,000 || 45 || 117 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 8 || align=left|{{flagcountry|SIR}} || 21,906,000 || 118 || 306 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 9 || align=left|{{flagcountry|Tunis}} || 10,673,800 || 65 || 168 || align=left|<ref>{{Cite web |title=National Statistics Institute of Tunisia |url=http://www.ins.nat.tn/indexen.php |access-date=2015-04-28 |archivedate=2015-09-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150904023615/http://www.ins.nat.tn/indexen.php |deadurl=yes }}</ref> |- | 10 || align=left|{{flagcountry|Somalija}} || 9,133,000 || 14 || 36 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 11 || align=left|{{flagcountry|UAE}} || 8,264,070 || 99 || 256 || align=left|<ref>{{cite web |url=http://www.alittihad.ae/details.php?id=31500&y=2011 |title=المركز الوطني للإحصاء: المواطنون 947.9 ألفاً - جريدة الاتحاد |publisher=Alittihad.ae |date= |accessdate=16. 8. 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719221110/http://www.alittihad.ae/details.php?id=31500&y=2011 |archivedate=2011-07-19 |deadurl=no }}</ref> |- | 12 || align=left|{{flagcountry|Libija}} || 6,733,620 || 3.8 || 9.8 || align=left|<ref name=unpop/><ref>CIA World Factbook. July 2012 population estimate for Libya. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ly.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161224023634/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ly.html |date=2016-12-24 }}</ref> |- | 13 || align=left|{{flagcountry|Jordan}} || 6,316,000 || 71 || 184 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 14 || align=left|{{flagcountry|Libanon}} || 4,224,000 || 404 || 1046 || align=left|<ref name=unpop>{{Cite journal| url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/wpp2008_text_tables.pdf| title=World Population Prospects, Table A.1| version=2008 revision| format=PDF| publisher= United Nations Department of Economic and Social Affairs | year=2009| accessdate = 2010-09-22 |pages=17-}}</ref> |- | 15 || align=left|''{{flagcountry|Palestina}}'' || 4,136,540 || 687 || 1779 || align=left|<ref>{{Cite web |title=PALESTINIAN TERRITORIES GAZA STRIP AND WEST BANK |url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jtoudRK9JlaH26B1bdZITg6iUfsQ?docId=CNG.f4fa510e3a42ad81ea91bfde88768880.331 |access-date=2012-05-25 |archivedate=2012-05-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120525033154/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jtoudRK9JlaH26B1bdZITg6iUfsQ?docId=CNG.f4fa510e3a42ad81ea91bfde88768880.331 |deadurl=no }}</ref> |- | 16 || align=left|{{flagcountry|Kuvajt}} || 3,566,437 || 200 || 518 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 17 || align=left|{{flagcountry|Mauritanija}} || 3,291,000 || 3.2 || 8.3 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 18 || align=left|{{flagcountry|Oman}} || 2,845,000 || 9.2 || 24 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 19 || align=left|{{flagcountry|Katar}} || 1,699,435 || 154 || 399 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 20 || align=left|{{flagcountry|Bahrein}} || 1,234,596 || 1,646 || 4,263 || align=left|<ref>{{Cite web |title=Bahraini Census 2010 - تعداد السكــان العام للبحريــن 2010<!-- Bot generated title --> |url=http://www.census2010.gov.bh/results_en.php |access-date=2015-04-28 |archivedate=2018-07-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180722041338/http://www.census2010.gov.bh/results_en.php |deadurl=yes }}</ref> |- | 21 || align=left|{{flagcountry|DJI}} || 864,000 || 37 || 96 || align=left|<ref name=unpop/> |- | 22 || align=left|{{flagcountry|KOM}} || 691,000 || 309 || 800 || align=left|<ref name=unpop/> |- |- class="sortbottom" | '''Ukupno''' || align=left|{{flagcountry|Arapska liga}} || ''' 313,147,329 ''' || '''30.4''' || '''78.7''' | |} Veliki broj stanovnika Arapske lige je muslimanske vere, a hrišćanstvo predstavlja drugu najrasprostranjeniju veru u ovom regionu. Preko 20 miliona hrišćana žive u [[Egipat|Egiptu]], [[Irak]]u, [[Jordan]]u, [[Liban]]u, [[Palestina (država)|Palestini]], [[Sudan]]u i [[Sirija|Siriji]]. == Jurisdikcija == {| class="sortable wikitable" |- | '''Rang''' ||width=175| '''Zemlja''' | '''Oblast (km)'''<ref group="белешка">{{anchor|**}}Izvor, ako nije drugačije određen: {{cite document |url=http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2008/Table03.pdf |format=pdf |title=Demografski godišnjak;Tabela 3: Populacija po polu, povećanju populacije, površine i gustine |publisher=United Nations Statistics Division |year=2008|accessdate =24 September 2010}}<br /> Informacije u tabeli daju određene brojeve koji se ne podudaraju sa informacijama koje pruža ovaj izvor napisane su u zagradama u delu određenom za beleške, a razlog korišćenih brojeva je takođe objašnjen u beleškama.</ref> | '''Oblast (milje)''' || '''ukupno %''' ||class="unsortable"| '''Beleške''' |- | 1 || {{flagcountry|ALŽ}} || 2,381,741||919,595 || {{#expr: 2381741 / 131810.59 round 1}}% || Najveća zemlja u [[Afrika|Africi]] i Arapskoj ligi. </tr> | 2 || {{flagcountry|SAU}} || 2,149,690||830,000 || {{#expr: 2149690 / 131810.59 round 1}}% || Najveća zemlja na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. </tr> | 3 || {{flagcountry|Sudan}} || 1,886,068||728,215 || {{#expr: 1886068 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 4 || {{flagcountry|Libija}} || 1,759,540||679,360 || {{#expr: 1759540 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 5 || {{flagcountry|Mauritanija}} || 1,030,700||398,000 || {{#expr: 1030700 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 6 || {{flagcountry|EGI}} || 1,022,600||394,800 || {{#expr: 1022600 / 131810.59 round 1}}% || Bez Halaib trougla (20,580 km²/7,950 sq mi). </tr> | 7 || {{flagcountry|Somalija}} || 637,657||246,201 || {{#expr: 637657 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 8 || {{flagcountry|Jemen}} || 527,968|| 203,850 || {{#expr: 527968 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 9 || {{flagcountry|MAR}} || 446,550||172,410 || {{#expr: 1022600 / 131810.59 round 1}}% || Bez [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]] (266,000 km²/103,000 sq mi). </tr> | 10 || {{flagcountry|Irak}} || 435,244||168,049 || {{#expr: 435244 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 11 || {{flagcountry|Oman}} || 309,500||119,500 || {{#expr: 309500 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 12 || {{flagcountry|SIR}} || 185,180|| 71,500 || {{#expr: 185180 / 131810.59 round 1}}% || Zajedno sa [[Golanska visoravan|Golanskom visoravni]] (1,200 km²/460 sq mi) koja je trenutno pod administracijm [[Izrael]]a. </tr> | 13 || {{flagcountry|TUN}} || 163,610||63,170 || {{#expr: 163610 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 14 || {{flagcountry|Jordan}} || 89,342|| 34,495 || {{#expr: 89342 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 15 || {{flagcountry|UAE}} || 83,600|| 32,300 || {{#expr: 83600 / 131810.59 round 1}}% || </tr> | 16 || {{flagcountry|DJI}} || 23,200|| 9,000 || {{#expr: 23200 / 131810.59 round 2}}% || </tr> | 17 || {{flagcountry|Kuvajt}} || 17,818|| 6,880 || {{#expr: 17818 / 131810.59 round 2}}% || </tr> | 18 || {{flagcountry|Katar}} || 11,586|| 4,473 || {{#expr: 11586 / 131810.59 round 2}}% || </tr> | 19 || {{flagcountry|Libanon}} || 10,452|| 4,036 || {{#expr: 10452 / 131810.59 round 2}}% || </tr> | 20 || {{flagcountry|Palestina}} || 6,020|| 2,320 || {{#expr: 6020 / 131810.59 round 2}}% || Okupirana [[Gaza]] i [[Zapadna obala|Zapadna Obala]], zajedno sa Istočnim Jerusalimom.</tr> | 21 || {{flagcountry|Komori}} || 2,235 || 863 || {{#expr: 2235 / 131810.59 round 3}}% || </tr> | 22 || {{flagcountry|Bahrein}} || 758 || 293 || {{#expr: 758 / 131810.59 round 3}}% || </tr> |} == Povezano == * [[Arapska liga i arapsko-izraelski konflikt]] == Napomene == <references group="белешка"/> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Arab League}} * [http://www.arableagueonline.org/arableague/index_en.jsp Arab League] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061231174435/http://www.arableagueonline.org/arableague/index_en.jsp |date=2006-12-31 }} Službena stranica * [http://www.al-bab.com/arab/docs/league.htm Arab Gateway - The Arab League] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160702094049/http://www.al-bab.com/arab/docs/league.htm |date=2016-07-02 }} summits and documents * '''Directories''' ** [http://search.looksmart.com/p/browse/us1/us317916/us62071/us62080/us10051280/ LookSmart - League of Arab States] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050901194247/http://search.looksmart.com/p/browse/us1/us317916/us62071/us62080/us10051280/ |date=2005-09-01 }} ** [http://dmoz.org/Society/Government/Multilateral/Regional/Arab_League/ Open Directory Project - Arab League] ** [http://dir.yahoo.com/Regional/Regions/Middle_East/Government/Politics/Organizations/League_of_Arab_States/ Yahoo! - League of Arab States] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050613013024/http://dir.yahoo.com/Regional/Regions/Middle_East/Government/Politics/Organizations/League_of_Arab_States/ |date=2005-06-13 }} {{Arapska liga}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arapska liga| ]] [[Kategorija:Nastanci 1945.]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] [[Kategorija:Politika Afrike]] [[Kategorija:Politika Azije]] [[Kategorija:Organizacije u Kairu]] qe35qky5tetikvezczhb5plpx38kq5x Šablon:Infobox 10 4959 41262683 41035249 2022-08-23T02:43:51Z Vipz 151311 Ovo će preusmjerenje na [[Šablon:Infokutija]] povećati razmak između redaka na svim infokutijama koje koriste [[Šablon:Infobox]], ali ću ih ručno vraćati na odgovarajućim "entete" infokutijicama dodavanjem: | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Infokutija]] ko66z4454yhib0r2m4so18w9sjz87a7 Čile 0 4965 41262613 41244884 2022-08-23T00:00:26Z Vipz 151311 /* top */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja |domaće_ime = ''República de Chile''{{spaces|2}}<small>{{es icon}}</small> |konvencionalno_dugo_ime = Republika Čile |ime_genitiv = Čilea |slika_zastave = Flag of Chile.svg |slika_grba = Coat of arms of Chile.svg |slika_karte = South_America_location_CHI.png |državno_geslo = ''Por la razón o la fuerza''<br />"Umom ili snagom"{{spaces|1}}<small>{{es icon}}</small><ref>{{Cite web|title=Banknotes and Coins|url=http://www.bcentral.cl/eng/banknotes-coins/coins/m0100.htm|work=Chilean Central Bank|accessdate=11. 11. 2007.|archivedate=2012-05-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120510231608/http://www.bcentral.cl/eng/banknotes-coins/coins/m0100.htm|deadurl=yes}}</ref> |državna_himna = ''[[Himno Nacional de Chile]]''{{spaces|1}}<small>{{es icon}}</small> |službeni_jezici = [[španski jezik|španski]] |etničke_grupe = 52,7% [[bijelci]], 44% [[Castizo]], 3,2% [[Amerindijanci]] <ref name="Lizcano">{{cite web |url=http://books.google.cl/books?id=LcabJ98-t1wC&pg=PA93&lpg=PA93&dq=chile+60%25+blancos+Esteva-Fabregat&source=bl&ots=AMUjY09aVi&sig=3PCwfKDokrZYem3dcZ2gkToFIoE&hl=es&ei=k8WjSYT3HJaitgfGncnOBA&sa=X&oi=book_result&resnum=9&ct=result#PPA110,M1 |title=Composición Étnica de las Tres Áreas Culturales del Continente Americano al Comienzo del Siglo XXI |format=PDF}}</ref> |demonim = Čileanci |glavni_grad = [[Santiago de Chile|Santiago]]<sup>1</sup> |latd = 33 |latm = 26 |latNS = S |longd = 70 |longm = 40 |longEW = W |najveći_grad = glavni_grad |tip_vlade = [[Predstavnička demokracija]] |vođa_titula1 = [[Predsjednik Čilea|Predsjednik]] |vođa_ime1 = [[Gabriel Boric]] |površina_km2 = 756.950 |površina_sq_mi = 292.183 |površina_rank = 38. |površina_magnituda = 1 E11 |postotak_voda = 1.07² |stanovništvo_proc = 19,678,310 |stanovništvo_proc_godina = 2021 |stanovništvo_proc_rang = 60. |stanovništvo_popis = 17,574,003 |stanovništvo_popis_godina = 2017 |stanovništvo_gustina_km2 = 24 |stanovništvo_gustina_sq_mi = 62.2 |stanovništvo_gustina_rang = 198 |GDP_nominal_godina = 2022 |GDP_nominal = 353.664 mrld. $<ref name=imf2/> |GDP_nominal_rang = |GDP_nominal_per_capita = 17.702 $<ref name=imf2/> |GDP_nominal_per_capita_rang = |GDP_PPP_godina = 2022 |GDP_PPP = 550.450 mrld. <ref name="fmioapr2021">{{Cita web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2021/October/weo-report?c=228,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,&sy=2019&ey=2026&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |autor=[[Fondo Monetario Internacional]] |título=Report for Selected Countries and Subjects: October 2021|fecha=octubre de 2021|idioma=en}}</ref> |GDP_PPP_per_capita = 27.629 $<ref name=imf2/> |GDP_PPP_per_capita_rang = 57. |Gini = 46 |Gini_godina = 2018 |Gini_ref = <ref>{{cite web|title=Income inequality|url=https://knoema.com/atlas/ranks/GINI-index|publisher=[[OCDE]]|language=en|access-date=12. februara 2020}}</ref> |valuta = [[Peso (moneda de Chile)|peso]]<ref name="peso">{{Cite web |url=http://www.leychile.cl/Navegar?idNorma=6492&idVersion=2000-05-25 |title=Decreto ley 1123 de 1975 |access-date=8. marta 2011 |author=[[Ministerio de Hacienda de Chile|Ministerio de Hacienda]] |date=4. augusta 1975|publisher=www.leychile.cl}}</ref> ($,<ref name="peso"/> <code>[[ISO 4217|CLP]]</code>)<ref name="clpeso">{{Cite web |url=http://www.exchangerate.com/currency-iso/chilean-peso-CLP.html |title=Chilean Peso |access-date=18. novembra 2011 |publisher=ExchangeRate.com |language=en}}</ref> |Uvoz_2007 = 66,43 mrld. US$ |Izvoz_2007 = 41,80 mrld. US$ |HDI = 0.851 |HDI_rang = 43 |HDI_godina = 2020 |suverenitet_tip = [[Historija Čilea|nezavisnost]] |suverenitet_napomena = od Španije |uspostava_događaj1 = [[Vladina hunta Čilea (1810)|Prva nacionalna<br />hunta]] |uspostava_datum1 = <br />18. septembar 1810. |uspostava_događaj2 = proglašena |uspostava_datum2 = 12. februar 1818. |uspostava_događaj3 = priznata |uspostava_datum3 = 25. april 1844. |uspostava_događaj4 = [[Ustav Čilea|trenutni ustav]] |uspostava_datum4 = <br />11. septembar 1980. |valuta = [[Čileanski peso|Peso]] |valuta_kod = CLP |vremenska_zona = n/a |utc_nadom, = -4 |vremenska_zona_DST = n/a |utc_nadom_DST = -3 |cctld = [[.cl]] |pozivni_broj = 56 |fusnota1 = [[Politika Čilea#Zakonodavna grana|Zakonodavno tijelo]] sjedište ima u [[Valparaíso|Valparaisu]]. |fusnota2 = Uključuje [[Uskršnji Otok]] i [[Isla Sala y Gómez]]; ne uključuje 1,250.000 km2 teritorija koji Čile prisiže na [[Antarktika|Antarktici]]. }} '''Čile''' ({{lang-es|Chile}}) je [[država]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], smeštena na jugu kontinenta uzduž [[Pacifik|pacifičke]] obale. Zemlja je izdužena 4.630&nbsp;km u smeru sjever–jug, s najvećom širinom od 430&nbsp;km. Na severu graniči s [[Peru]]om, na severoistoku s [[Bolivija|Bolivijom]] te na istoku s [[Argentina|Argentinom]]. == Zemljopis == [[Datoteka:Pueblo de San Pedro de Atacama 2013-09-21 11-52-31.jpg|thumb|[[Atacama]]]] Pustinja [[Atacama]] na severu zemlje sadrži velika mineralna bogatstva, naročito bakar i [[nitrati|nitrate]]. Najveći dio stanovnika i poljoprivrednog zemljišta koncentrirani su u relativno maloj [[Centralna čileanska dolina|Centralnoj dolini]] u kojoj se nalazi i glavni grad Santiago. Ta regija je historijski centar Čilea iz kog se zemlja širila prema sjeveru i jugu. Južni Čile bogat je šumama i pašnjacima, a reljefom dominira niz [[vulkan]]a i [[jezero|jezera]]. Južna je obala lavirint [[fjord]]ova, [[zaljev]]a, [[tjesnac]]a, te krivudavih [[poluotok]]a i [[otok]]a. Istočnu granicu zemlje čine [[Ande]] u kojima se nalazi najviši vrh [[Ojos del Salado]] (6.880 m). Čile kontroliše i [[Uskršnji otok]], najistočnijim [[otok]]om [[Polinezija|Polinezije]], i [[Robinson Crusoe (otok)|Otok Robinson Crusoe]] u [[Juan Fernández (ahipelag)|Arhipelagu Juan Fernández]]. Polaže pravo i na velik deo [[Antarktika|Antarktike]]. == Historija == {{Glavni|Historija Čilea}} Prije oko 10.000 godina na područje današnjeg Čilea doselili su se preci [[Američki Indijanci|Američkih Indijanaca]]. Kratko su vrijeme sjevernim Čileom gospodarili [[Inka|Inke]], ali u znatnijem naseljavanju spriječio ih je otpor domorodaca i udaljenost od središta njihove države. [[Datoteka:Pedro de Valdivia.jpg|thumb|left|Pedro de Valdivia]] Godine [[1520]]. Portugalac [[Ferdinand Magellan]], oplovljavajući po prvi put [[Zemlja (planet)|Zemljinu]] kuglu, otkrio je južni prolaz koji se danas po njemu zove [[Magellanov prolaz]]. Sljedeći kontakt Europljana s Čileom zbio se kad je Španjolac [[Diego de Almagro]] sa grupom [[konkvistador]]a stigao ovamo iz [[Peru]]a [[1535]]. u potrazi za [[zlato]]m, ali se ubrzo vratio praznih ruku. Prvo stalno evropsko [[naselje]], [[Santiago de Chile|Santiago]], osnovao je [[1541]]. [[Pedro de Valdivia]], jedan od oficira [[Francisco Pizzaro|Francisca Pizzara]]. Umjesto željenih nalazišta zlata i [[srebro|srebra]] Španjolci su se okrenuli [[poljoprivreda|poljoprivredi]] u [[Centralna čileanska dolina|Centralnoj dolini]]. Područje je postalo dijelom [[Vicekraljevstvo Peru|Vicekraljevstva Peru]]. Kolonizatori su se ubrzo suočili s otporom domorodaca, najviše naroda [[Mapuche]] u čijoj je pobuni [[1553]]. ubijen Valdivia i uništeno nekoliko većih naselja. Ukidanje ropstva u koloniji [[1683]]. smanjilo je napetosti između dvije grupe. Dolazak [[Napoleon]]ovog brata Josepha na španjolsko prijestolje 1808. potaknuo je koloniju na pobunu. Dana [[18. septembra]] [[1808]]. stvoreno vijeće koje je trebalo predstavljati Ferdinanda, nasljednika svrgnutog kralja, proglasilo je Čile autonomnom republikom unutar španjolske monarhije. Uskoro su postali sve glasniji zahtijevievi za punom nezavisnošću. Pokušaji Španjolske da obnovi svoju vlast doveli su do oružanih borbi. [[Datoteka:Ohiggins.jpg|thumb|Bernardo O'Higgins]] Povremeni sukobi trajali su do [[1817]]., kada je vojska pod vodstvom [[Bernardo O'Higgins|Bernarda O'Higginsa]], najpoznatijeg čileanskog rodoljuba, i [[José de San Martín|Joséa de San Martína]], heroja [[Argentina|argentinske]] borbe za nezavisnost, prešla [[Ande]] i u Čileu pobedila rojaliste. Dana [[12. februara]] [[1818]]. Čile je proglašen nezavisnom republikom s O'Higginsom kao predsednikom. Političke promene nisu bile propraćene društvenima, tako da je čileansko društvo [[19. vek]]a očuvalo raslojenu kolonijalnu strukturu s velikim uticajem moćnih porodica i [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. Nakon političkih borbi oko uređenja države, postignut je kompromis prema kojem je stvoreno jako predsedništvo, ali pod kontrolom velikih zemljoposjednika. Ropstvo je ukinuto [[1823.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.</ref> Prema kraju 19. veka središnja je vlast dovršila kolonizaciju čileanskog juga i pobedila ostatke naroda Mapuche. Godine [[1881]]. ugovorom s Argentinom potvrđen je čileanski suverenitet nad [[Magellanov prolaz|Magellanovim prolazom]]. U [[Pacifički rat|Pacifičkom ratu]] vođenom od [[1879]]. do [[1883]]. protiv [[Peru]]a i [[Bolivija|Bolivije]] Čile se proširio za gotovo jednu trećinu dotadašnje teritorije na sever i oduzeo Boliviji izlaz na more, dobivši vredna ležišta nitrata koja su zemlji donela značajno bogatstvo. Posle kratkog Čileanskog građanskog rata [[1891]]. došlo je do preraspodele političke moći između predsednika i kongresa (parlamenta) i Čile je postao parlamentarna demokratija. U ratu je ojačala i pozicija čileanske finansijske oligarhije, naročito bankarske kuće Edwards povezane sa stranim investitorima. Ipak, srednja i radnička klasa ojačale su do [[1920-ih]] dovoljno da bi mogle izabrati reformski orijentiranog predsednika, Artura Alessandija Palmu, čiji je program delimično blokirao konzervativni kongres. Palmine reformske težnje bile su pomešane s divljenjem prema nekim elementima [[Mussolini]]jeve korporativne države. U dvadesetima su se pojavile i prve [[marksizam|marksističke]] grupe sa značajnom podrškom. Vojnim udarom generala [[Luis Altamirano|Luisa Altamirana]] [[1924]]. započelo je razdoblje političke nestabilnosti koje je potrajalo do 1932. Najduže se na vlasti zadržao general [[Carlos Ibáñez]] koji je i prepustio [[1931]]. vlast demokratski izabranom nasledniku. Usledila je dvadesetogodišnja dominacija [[Radikalna stranka (Čile)|Radikalne stranke]], bliske srednjoj klasi, tokom koje je država povećala svoju ulogu u privrednom životu. Jačanje srednje klase dovelo je do političke aktivacije nižih slojeva stanovništva pa je na izborima [[1964]]. pobedila [[Hrišćansko-demokratska stranka Čilea]] na čelu s [[Eduardo Frei Montalva|Eduardom Freijem Montalvom]] koja je obećala reforme u korist siromašnijih seljaka i sprovođenje [[agrarna reforma|agrarne reforme]] te nacionalizaciju najvećih rudnika [[bakar|bakra]]. Ipak, Frei se u ostvarivanju svojih obećanja susreo s otporom na oba kraja političkog spektra, tako da je u radikalizovanoj političkoj klimi na izborima [[1970]]. za predsednika izabran [[marksizam|marksistički]] senator [[Salvador Allende]], vođa koalicije "Narodno jedinstvo" koja je uključivala socijaliste, komuniste, radikale i socijaldemokrate te disidente Hrišćansko-demokratske stranke. Allendeov je program predviđao nastavak i jačanje procesa agrarne reforme i uvođenje društvenog vlasništva nad najvećim privrednim subjektima. Snažno su mu se usprotivili strani investitori i započeli s povlačenjem svojih uloga iz čileanske privrede, a zbog približavanja zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] Allendeu su se suprotstavile i [[SAD]] koje su iskoristile svoj uticaj u međunarodnim finansijskim institucijama za otežavanje privrednog položaja Čilea. U prvoj godini mandata Allendeove su mere dovele do izvesnog poboljšanja privrednog stanja, ali već [[1972]]. privreda je počela posrtati, a politička se situacija zaoštrila s čestim sukobima Allendeovih pristaša i protivnika. Tokom [[1973]]. [[inflacija]] se otela kontroli i zaređali su [[štrajk]]ovi u mnogim delatnostima. Dana [[11. septembra]] [[1973]]. Allende je zbačen u vojnom udaru izvedenom uz podršku [[CIA]]-e. Umro je istog dana pod nerazjašnjenim okolnostima u predsedničkoj palati, a vlast je preuzela vojna hunta pod vodstvom generala [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]]. Prve godine vojne vladavine bile su obeležene brojnim kršenjima ljudskih prava i pogubljenjima političkih protivnika. Novi je ustav potvrđen na referendumu sumnjive demokratičnosti [[1980]]. i prema njemu je Pinochet izabran za predsednika uz osmogodišnji mandat. Krajem [[1980-ih]] režim je postupno dopustio veću slobodu govora, javnog okupljanja i političke aktivnosti. Privredna je politika vojne vlade bila gotovo potpuno liberalna, nasuprot dotadašnjem uplitanju države u privredu, što je pogodovalo domaćim i stranim ulaganjima, premda industrija bakra i drugi veliki rudnici nisu vraćeni prijašnjim vlasnicima. Na referendumu [[5. oktobra]] [[1988]]. general Pinochet nije uspeo dobiti drugi osmogodišnji mandat. Godinu dana kasnije za predsednika je izabran hrišćanski demokrata [[Patricio Aylwin]] na čelu široke koalicije 16 stranaka. Godine [[1993]]. predsednik je postao [[Eduardo Frei Ruiz-Tagle]], sin bivšeg predsednika Freija Montalve, a [[1999]]. u drugom je krugu pobedio kandidat Socijalističke stranke [[Ricardo Lagos]]. == Stanovništvo == [[Datoteka:Bachelet y campeones de polo.jpg|thumb|left|250px|Čileanska reprezentacija]] Čile su mješavina različitih etničkih grupa, dominantno potomaka [[Europa|doseljenika evropskih]].<ref>{{Cite web |title=SOCIAL IDENTITY Marta Fierro Social Psychologist. |url=http://www.umng.edu.co/www/resources/idsocial.doc |access-date=2009-08-30 |archivedate=2009-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090225203250/http://www.umng.edu.co/www/resources/idsocial.doc |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=massive immigration of European Argentina Uruguay Chile Brazil |url=http://www.iidh.ed.cr/comunidades/diversidades/docs/div_docpublicaciones/Derecho%20Indigena/Cap.%202.%20Pensar%20a%20los%20indios,%20tarea%20de%20criollos.pdf |access-date=2009-08-30 |archivedate=2009-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090225190038/http://www.iidh.ed.cr/comunidades/diversidades/docs/div_docpublicaciones/Derecho%20Indigena/Cap.%202.%20Pensar%20a%20los%20indios,%20tarea%20de%20criollos.pdf |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Latinoamerica. |url=http://revistas.ucm.es/fll/02104547/articulos/ALHI8383110228A.PDF |access-date=2009-08-30 |archivedate=2009-03-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090318213911/http://revistas.ucm.es/fll/02104547/articulos/ALHI8383110228A.PDF |deadurl=yes }}</ref> Čine oko 52,7% i 90% populacije.<ref name="Lizcano"/><ref name="Garcia">{{cite web |url=http://revistas.ucm.es/ghi/02119803/articulos/AGUC0202110079A.PDF |title=Argentina, como Chile y Uruguay, su población está formada casi exclusivamente por una población blanca e blanca mestiza procedente del sur de Europa, más del 90% E. García Zarza, 1992, 19. |access-date=2009-08-30 |archivedate=2009-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091225143052/http://revistas.ucm.es/ghi/02119803/articulos/AGUC0202110079A.PDF |deadurl=yes }}</ref> Valovi doseljenika iz evropskih zemalja stigli su u Čile krajem 19. vijeka i početkom 20. vijeka: [[Njemačka|Nijemci]], [[Francuska|Francuzi]], [[Velika Britanija|Britanci]], [[Irska|Irci]], [[Poljska|Poljaci]], [[italija]]nskih, [[Španija|Španjolci]], [[Rusija|Rusi]], [[Hrvati]], [[Srbi]] i drugi, kao i manji broj doseljenika s [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. U Čile se u drugoj polovini 19. stoljeća na krčevine dotad netaknutih šuma naselilo oko 4 000 njemačkih obitelji, koje su počele razvijati poljoprivredu, stočarstvo i industrijsku proizvodnju. Hrvatska zajednica u Čileu broji oko 380.000 tisuća ljudi<ref>[http://hrvatskimigracije.es.tl/Diaspora-Croata.htm Los croatas en Chile]</ref><ref>{{Cite web |title=Splitski osnovnoškolci rođeni u Čileu. |url=http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2265 |access-date=2009-08-30 |archivedate=2011-09-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110917024605/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2265 |deadurl=yes }}</ref> (oko 2,4% stanovništva) i osobito je brojna na sjeveru, u ''Antofagasta'', u području oko glavnoga grada ''Santiago'', te na jugu zemlje (''Ognjena zemlja, Porvenir, Punta Arenas''). Najviše je iseljenika s [[Brač]]a koji su u Čile došli zbog zlatne groznice krajem 19. stoljeća.<ref>{{Cite web |title=Hrvatska u Čile. |url=http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2265 |access-date=2009-08-30 |archivedate=2011-09-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110917024605/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=2265 |deadurl=yes }}</ref> Izvorno indijansko stanovništvo sačinjava oko 3,2% ukupnog stanovništva. 214 556 čileanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je [[mapudungun jezik|mapuche]] (200 000).<ref>[http://www.ethnologue.com/country/CL www.ethnologue.com], "Chile", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref> Među religijama prevladava [[katoličanstvo]], koje država podupire iako nije službena religija. <br /> Osim katolika, postoji i veći [[broj]] pripadnika židovske religije i protestanata. [[Katoličanstvo|Katolika]] je 70%, [[Protestantizam|protestanata]] 15,1%<ref>https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ci.html</ref>. == Gradovi == Glavni članak: [[Popis gradova u Čileu]] [[Datoteka:Mapa administrativo de Chile.png|thumb]] == Privreda == Čile spada u srednje razvijene zemlje. Nakon kratke privredne krize krajem [[1990|1990-ih]] privreda ponovno beleži visoke stope rasta. Najvažniji izvozni proizvodi su [[bakar]], [[voće]], [[riba]], [[vino]], [[papir]] i dr. [[BDP]] je za 2004. procenjen na 10.400 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mereno po PPP-u. == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Chile}} {{Južna Amerika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Čile| ]] [[Kategorija:Države u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Četveroslovnik-Č|ILE]] n46eb0qnnw1s722a9u1qzoz2f1sm4q8 Antigva i Barbuda 0 5113 41262769 41055467 2022-08-23T08:19:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja |konvencionalno_dugo_ime =Antigva i Barbuda |ime_genitiv = Antigve i Barbude |slika_zastave = Flag_of_Antigua_and_Barbuda.svg |slika_grba =Coat of arms of Antigua and Barbuda.svg |tip_simbola = Grb |slika_karte = LocationAntiguaAndBarbuda.png |državno_geslo = Each Endeavouring, All Achieving |nacionalna_himna = ''[[Fair Antigua and Barbuda]]'' |kraljevska_himna = ''[[God Save the Queen]]''&nbsp;{{smallsup|1}} |glavni_grad = [[St. John's (Antigva i Barbuda)|Saint John's]] |službeni_jezici = [[Engleski jezici|engleski]], lokalni dijalekti |latd=17 |latm=7 |latNS=N |longd=61 |longm=51 |longEW=W |najveći_grad = glavni_grad |tip_vlasti = [[Parlamentarni sistem|Parlamentarna demokracija]]<br />pod [[federalna ustavna monarhija|federalnom ustavnom monarhijom]] |vođa_titula1 = [[Monarh Antigve i Barbude|Državni poglavar]] |vođa_ime1 = [[Elizabeta II]] |vođa_titula2 = [[Popis generalnih guvernera Antigve i Barbude|Generalni guverner]] |vođa_ime2 = [[Rodney Williams]] |vođa_titula3 = [[Popis premijera Antigve i Barbude|Premijer]] |vođa_ime3 = [[Gaston Browne]] |suverenitet_tip = [[Nezavisnost]] od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] |uspostava_događaj1 = Datum |uspostava_datum1 = 1. novembar 1981. |površina_rang = 195. |površina_magnituda = 1 E8 |površina_km2 = 442 |površina_sq_mi = 108 |postotak_voda = zanemarivo |stanovništvo_proc = 85.632 |stanovništvo_proc_rang = 191. |stanovništvo_proc_godina = 2009 |stanovništvo_popis = |stanovništvo_popis_godina = |stanovništvo_gustina_km2 = 194 |stanovništvo_gustina_sq_mi = 793 |stanopvništvo_gustina_rang = 57 |GDP_PPP = 1.627 mrld. $<ref name=imf2>{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/02/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=311&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=42&pr.y=10 |title=Antigua and Barbuda|publisher=International Monetary Fund|accessdate = 01. 10. 2009.}}</ref> |GDP_PPP_godina = 2008 |GDP_PPP_per_capita = 19.340 $<ref name=imf2/> |GDP_nominal = 1.224 mrld. $<ref name=imf2/> |GDP_nominal_godina = 2008 |GDP_nominal_per_capita = 14.556 $<ref name=imf2/> |HDI = 0.868 |HDI_rang = 47 |HDI_godina = 2007 |HDI_kategorija = {{color|#090|visok}} |valuta = [[istočnokaripski dolar]] |valuta_kod = XCD |zemlja_kod = |vremenska_zona = AST |utc_nadom = -4 |demonim = [[Antigvanci]], Barbudanci |vozi_na = lijeva |cctld = [[.ag]] |pozivni_broj = [[+1-268]] |ISO_3166-1_alpha2 = |ISO_3166-1_alpha3 = |ISO_3166-1_numeric = |sport_code = |vehicle_code = |fusnote1 = ''God Save The Queen'' je službena nacionalna himna, ali se koristi samo u prisutstvu kralja i potkralja. }} '''Antigva i Barbuda''' je ostrvska zemlja između [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Atlantik|Atlantskog okeana]]. Dio je arhipelaga [[Mali antili|Mali Antili]]. Ukupna površina Antigve i Barbude je 442 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je [[Sejnt Džons]]. Ukupno stanovništvo je 67 448. Većina stanovništva su [[negroidi|crnci]] ali ima i [[Englezi|Engleza]] i [[Portugalci|Portugalaca]]. == Historija == == Vlada == Antigva i Barbuda je [[komonveltsko kraljevstvo]] i [[Elizabeta II|Kraljica Elizabeta II]] je poglavar države. Kraljicu Elizabetu II u Antigvi i Barbudi predstavlja [[Vrhovni Guverner]]. Izvršna vlast i predjsedavanje vlade je u rukama premijera. Premijer je obično vođa političke stranke koja dobiva najveći broj glasova na izborima za Dom Zastupnika (17 članova). Izbori sa Dom Zastupnika se održavaju svakih pet godina. Drugo tijelo parlamenta, Senat, broji 17 članova i njih imenuje Vrhovni Guverner. == Političke podjele == Ostrvo Antigva je podjeljeno u 6 oblasti: {| | * <small>1</small> Sejnt Džordž (''Saint George'') * <small>2</small> Sejnt Džon (''Saint John'') * <small>3</small> Sejnt Meri (''Saint Mary'') | * <small>4</small> Sejnt Pol (''Saint Paul'') * <small>5</small> Sejnt Piter (''Saint Peter'') * <small>6</small> Sejnt Filip (''Saint Philip'') |} Ostrvo Barbuda i Redonda su sopstvene oblasti. == Geografija == Ova država se sastoji od tri otoka. Pored [[Antigva|Antigve]] koja ima 280 [[kvadratni kilometar|km&sup2;]] to je još [[Barbuda]] sa 161&nbsp;km² sjeverno od Antigve i jedan nenaseljen stjenoviti otočić [[Redonda]] koji ima jedan [[kvadratni kilometar|četvorni kilometar]] i leži jugozapadno od Antigve. Ukupna površina države je 442&nbsp;km². Glavni grad je [[Saint John's]]. Nalazi se na Antigvi, na dnu dubokog morskog zaljeva na sjeverozapadu otoka. Grad je centar izvoza [[šećer]]a, [[rum]]a i [[pamuk]]a, ali i proizvodnje umjetničkog obrta, proizvodnje vlakana, tkanina i keramike. Grad je i [[turizam|turistički]] zanimljiv. Vrijedni posjeta su Sudska palača iz [[1747|1747.]], ostatci tvrđave iz [[1703|1703.]] i Saint-John's katedrala sagrađena [[1834|1834.]] Prvi engleski kolonisti došli su [[1632]]. iz [[Sveti Kristofor i Nevis|Svetog Kristofora i Nevisa]]. Nakon [[1663|1663.]] dolaze u Saint John's i kolonisti iz [[Engleska|Engleske]]. U [[18. vijek|18. stoljeću]] grad postaje zapovjedno mjesto [[Royal Navy|Kraljevske engleske mornarice]] smještene na [[Antili]]ma. [[1981|1981.]] je Saint John's postao glavni grad novoosnovane nezavisne države Antigva i Barbuda. Dok je Redonda [[vulkan]]skog porijekla, Antigva i Barbuda su građene od [[vapnenac|vapnenca]]. Samo na jugozapadnom dijelu Antigve se može naći [[vulkansko kamenje]]. U istom području je i najviša uzvisina ove otočne države, Boggy Peak, visok 405 metara. == Stanovništvo == [[Engleski jezik]] je vrlo raširen, ali i [[kreolski]] koji se temelji na engleskom. U etničkom pogledu, 91 posto stanovništva su potomci [[Afrika|afričkih]] [[ropstvo|robova]]. Osim njih, ima i mješanaca, Europljana i [[Azijati|Azijata]]. * Religije: :* 74% [[protestantizam|protestanti]] :* 11% [[katoličanstvo|katolici]] :* 1% [[Jehovini svjedoci]] :* 14% ostali === Etničke grupe === {{Glavni|Etničke grupe Antigve i Barbude}} === Veći gradovi === {{Glavni|Popis gradova na Antigvi i Barbudi}} == Sport == Kao i u većini zemalja [[Komonvelt nacija|Commonwealtha]], na Antigvi i Barbudi [[kriket]] je vrlo popularan sport. Od ostalih sportova, popularni su [[fudbal|nogomet]] i [[atletika]], u kojoj su Antigvu na [[Olimpijske igre|olimpijskim igrama]] predstavljali [[Sonia Williams]] i [[Heather Samuel]]. Ostali perspektivni atletičari su Brendan Christian (100 m, 200 m), Daniel Bailey (100 m, 200 m) i James Grayman (skok u vis). == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Antigua and Barbuda}} * [http://www.antiguagov.com Antiguagov] - Oficijelna vladina stranica (eng.) * [http://www.antigua-barbuda.org/index.html Oficijelna stranica turističog sektora (eng.)] * [http://www.caribline.com/islands/ab/abm.shtml Geo. karte Antigve i Barbude (eng.)] * [http://www.loc.gov/rr/international/hispanic/antigua/antigua.html Library of Congress Portal Svijeta - Antigva i Barbuda (eng.)] * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/ac.html CIA - The World Factbook -- Antigva i Barbuda (eng.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060205050833/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/ac.html |date=2006-02-05 }} * [http://www.gksoft.com/govt/en/ag.html Vlade na WWW: Antigva i Barbuda (eng.)] {{Sjeverna Amerika}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Antigva i Barbuda| ]] [[Kategorija:Države u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Male arhipelaške države u razvoju]] 5jroek78oqxri57wt20vj8yc6yz1qh6 Aruba 0 5172 41262806 41052005 2022-08-23T11:01:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja |konvencionalno_dugo_ime = Aruba |ime_genitiv = Arube |slika_zastave = Flag of Aruba.svg |slika_grba = Coat_of_arms_of_Aruba.svg |državna_himna = "[[Aruba Dushi Tera]]" |slika_karte = LocationAruba.png |službeni_jezici = [[Holandski jezik|Nizozemski]], [[Papiamento]]<sup>1</sup> |demonim = [[Arubljani]] |glavni_grad = [[Oranjestad (Aruba)|Oranjestad]] |latd = 12 |latm = 31 |latNS = N |longd = 70 |longm = 1 |longEW = W |najveći_grad = glavni_grad |tip_vlasti = [[Ustavna monarhija]] |vođa_titula1 = [[Nizozemska monarhija|Monarh]] |vođa_ime1 = [[Willem-Alexander|Kralj Vilem-Aleksander]] |vođa_titula2 = [[Guverner Arube|Guverner]] |vođa_ime2 = [[Alfonso Boekhoudt]] |vođa_titula3 = [[Premijer Arube|Premijer]] |vođa_ime3 = [[Evelyn Wever-Croes]] |legislatura = [[Staleži Arube|Staleži]] |suverenitet_tip = [[Autonomija]] |suverenitet_napomena = od [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] |uspostava_događaj1 = Datum |uspostava_datum1 = 1. januar 1986. |površina_rang = 214. |površina_magnituda = 1 E8 |površina_km2 = 193 |površina_sq_mi = 74.5 |postotak_voda = zanemarivo |stanovništvo_proc= 103.065<ref name="cia">{{cite web |author=Central Intelligence Agency |authorlink=Central Intelligence Agency |publisher=[[The World Factbook]] |title=Aruba |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aa.html |year=2009 |accessdate=23. 01. 2010. |archive-date=2011-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604234830/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/aa.html |dead-url=yes }}</ref> |stanovništvo_proc_rang = 195th |stanovništvo_proc_godina = jul 2009. |stanovništvo_gustina_km2 = 534 |stanovništvo_gustina_sq_mi = 1383 |stanovništvo_gustina_rang = 18. |GDP_PPP = 2.400 mrld. $ |GDP_PPP_rang = 182. |GDP_PPP_godina = 2007 |GDP_PPP_per_capita = 23.831 $ |GDP_PPP_per_capita_rang = 32. |valuta = [[Arupski florin|Arubanski florin]] |valuta_kod = AWG² |vremenska_zona = {{Vremzon|AST}} |utc_nadom = -4 |vozi_na = desna |cctld = [[.aw]] |pozivni_broj = 297 |fusnota1 = Također se govore [[Španski jezik|španski]] i [[engleski jezik]]. |fusnota2 = ''Arubaanse Waarde Geld''. }} '''Aruba''' je otok u [[Karipsko more|Karipskom moru]] koji se nalazi u blizini [[Venezuela|venezuelanskog]] poluotoka Paraguaná te pripada [[Holandija|Nizozemskom Kraljevstvu]]. Za razliku od ostatka [[Karibi|karipske]] regije, krasi ga suha klima i pejzaž koji se sastoji od kaktusa. Klima je, s druge strane, pomogla razvitku turizma jer posjetitelji mogu stalno očekivati toplo, sunčano vrijeme. == Historija == [[Španija|Španci]] su stigli na Arubu [[1499]]. i naselili je. [[1636]]. su je kupili Holanđani. Tokom [[19. vijek]]a Aruba postaje u kontekstu zlatne groznice privredno zanimljiva. Zadnje decenije [[20. vijek]]a donose ostrvu ponovo privredni zalet razvojem [[Turizam|turističke]] [[Industrija|industrije]]. Aruba se službeno odvojila od Holandskih Antila, čiji su dijelovi i danas ostrva Bonaire i Curacao, i [[1986]] postala autonomna država unutar [[Holandija|Holandije]]. Nastojanja za potpuno odvajanje od Holandije su zamrznuta na molbu države Aruba [[1990]]. == Geografija == Aruba je najzapadniji i najmanji od tri ABC ostrva. Pretežno je nizak, dug najviše 30 km a širok najviše 9 km. Najviše brdo je Jamanota sa 188 m. Zapadni dio ostrva obilježavaju pješčane plaže, dok na istočnom dijelu dominiraju ponekad bizarne stijene oblikovane kroz milenije uticajem vjetra i valova. Aruba spada u Ostrva zavjetrine pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tokom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće [[pasati|pasate]]. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu čar ostrvu daju bujni [[kaktus]], biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju ostrva daje nacionalni park Arikok. == Privreda == U razdoblju od [[1915]]. do oko [[1955]]. je na Arubi dobijanje [[zlato|zlata]] bilo najvažnija privredna grana. Drugi po veličini grad St. Nicolas se upravo u tom razdoblju razvio do te veličine. Tek [[1990]]. se počelo s rafiniranjem [[nafta|nafte]]. Danas je to najvažnija proizvodnja na Arubi. Ostala industrija se naslanja prije svega na [[duhan]] i proizvodnju pića. Pored toga, na Arubi ima puno Offshore-banaka i firmi za obradu [[podatak]]a. Od kada je Aruba svrstana na spisak OECDa kao porezna oaza jer su financijske strukture Arube bile pogodne za utaju poreza i "pranje novca" u velikom stilu, Vlada Arube je poduzela niz mjera da to spriječi i udovolji mjerilima OECD-a. [[Poljoprivreda]] na Arubi nema neku značajnu ulogu, jer [[klima]] s puno sunca ali nedovoljno kiše ostavlja za sobom prilično loš kvalitet tla. Najvažniji trgovački partneri Arube su [[Holandija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] kao i [[Kolumbija]] i [[Venezuela|Venecuela]]. === Turizam === [[Datoteka:Oranjestad.jpg|thumb|220px|Oranjestad, glavni grad Arube]] Aruba se u Evropi smatra odredištem o kojem se, osim u krugovima ljubitelja, ne govori puno kako bi se izbjeglo pojavljivanje masovnog turizma. Ostrvo je pošteđeno velikih oluja (npr. uragani) i ima krasne plaže i jako ugodnu tropsku klimu. Većina turista dolazi iz [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, ali su u zadnje vrijeme i turisti iz [[Evropa|Evrope]] sve češći. Osim toga, područje je poznato i kao izraženo povoljno za "surfanje". == Izvori == {{reflist}} {{Commonscat|Aruba}} {{Sjeverna Amerika}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aruba| ]] [[Kategorija:Otoci u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Otoci Karipskog mora]] [[Kategorija:Administrativna podjela Nizozemske]] [[Kategorija:Nizozemski Karibi]] [[Kategorija:Nizozemski Antili]] [[Kategorija:Specijalne teritorije Evropske unije]] [[Kategorija:Male arhipelaške države u razvoju]] s01n8b8l2xcrh69jo9fr497ox4blo38 Angvila 0 5296 41262762 40949286 2022-08-23T07:49:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja |konvencionalno_dugo_ime = Angvila |domaće_ime = Anguilla |ime_genitiv = Angvile |slika_zastave = Flag of Anguilla.svg |slika_grba = Coat of Arms of Anguilla.svg |slika_karte = LocationAnguilla.png |državno_geslo = "Strength and Endurance" |državna_himna = ''[[God Save the Queen]]''<br />Nacionalna pjesma: ''[[God Bless Anguilla]]''&nbsp;<sup>1</sup> |službeni_jezici = [[Engleski jezik|engleski]] |demonim = Angvilci |glavni_grad = [[The Valley (Angvila)|The Valley]] |latd= |latm= |latNS= |longd= |longm= |longEW= |najveći_grad = |etničke_grupe = 90,1% [[Negroidi|Zapadnoafrikanci]], 4,6% [[Višerasno stanovništvo]], 3.7% [[Evropske etničke grupe|Evropljani]], 1.5% [[other]]<ref>{{Cite web |title=Anguilla World Fact Book |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/av.html |access-date=2009-10-24 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407001108/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/av.html |dead-url=yes }}</ref> |vlast_tip = [[Britanski prekomorski teritoriji]] |vođa_titula1 = [[Monarhija u Ujedinjenom Kraljevstvu|Monarh]] |vođa_ime1 = [[Elizabeth II od Ujedinjenog Kraljevstva|Nj.V. Kraljica Elizabeta II]] |vođa_titula2 = [[Guverner Angvile|Guverner]] |vođa_ime2 = Christina Scott |vođa_titula 3 = [[Zamjenik guvernera Angvile|Zamjenik guvernera]] |vođa_titula 4 = [[Premijer Angvile|Premijer]] |vođa_ime 3 = [[Stanley Reid]] |vođa_ime 4 = [[Osbourne Fleming]] |uspostava_događaj1 = [[Britanski prekomorski teritoriji|Britanska prekomorska teritorija]] |uspostava_datum1 = 1980 |površina_rang = 220. |površina_magnituda = 1 E7 |površina_km2 = 102 |površina_sq_mi = 39.4 |postotak_voda = zanemarivo |stanovništvo_proc = 13.477 |stanovništvo_proc_rang = 212. |stanovništvo_proc_godina = 2006 |stanovništvo_popis = |stanovništvo_popis_godina = |stanovništvo_gustina_km2 = 132 |stanovništvo_gustina_sq_mi = 342 |stanovništvo_gustina_ranh = n/a |GDP_PPP = 108,9 mil. $<!-- CIA World Factbook --> |GDP_PPP_rang = |GDP_PPP_godina = 2004 |GDP_PPP_per_capita = 8,800 $<!-- CIA World Factbook --> |GDP_PPP_per_capita_rang = |HDI = |HDI_rang = |HDI_godina = |HDI_kategorija = |valuta = [[Istočnokaripski dolar]] |valuta_kod = XCD |zemlja_kod = |vremenska_zona = |utc_nadom = -4 |vremenska_zona_DST = |utc_nadom_DST = |vozi_na = lijeva |cctld = [[.ai]] |pozivni_broj = [[+1-264]] |poštanski kod = AI-2640 |fusnota1 = {{cite web |url=http://www.gov.ai/national_song.htm |title=National Song of Anguilla |work=Official Website of the Government of Anguilla |dateformat=mdy |accessdate=12 October 2005}} }} '''Angvila''' ili '''Angilja''', Ostrvo Zmija, je najsevernije [[Levardova ostrva|Levardovo ostrvo]] u [[Mali Antili|Malim Antilima]], to je [[Britanski prekomorski teritoriji|Britanska prekomorska teritorija]] sa [[Elizabeth II od Ujedinjenog Kraljevstva|Elizabetom II]] kao [[monarh]]om, koju predstavlja [[guverner]]. Lokalno izabrani Glavni [[ministar]] ostrva služi kao [[šef vlade]]. Komitet [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za dekolonizaciju navodi Angilju kao jednu od 16 nesamoupravnih teritorija na svetu od 1945. godine. Vojna odbrana je nadležnost [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Većina stanovnika su [[protestant]]i [[Afrika|afričkog]] su porekla. == Istorija == Prvobitno kolonizovana od strane engleskih naseljenika [[1650]]. godine, Angilja je postala deo jedinstvene britanske zavisne države, zajedno sa susednim ostrvima [[Sveti Kristofer]] i [[Nevis]] početkom [[19. vek]]a, na veliko protivljenje mnogih stanovnika Angilje. Međutim, [[1980]]. godine se Angilja formalno povukla sa teritorije i postala posebna britanska zavisna država, što je i ostala. == Geografija == [[Datoteka:Anguilla-aerial view western portion.jpg|mini|levo|200px|Panorama Angilje]] [[Datoteka:Anguilla map.png|mini|275px|Karta Angilje]] Ostrvo je sačinjeno od [[koral]]a i [[krečnjak]]a. Apsolutna visina terena je mala, a [[tlo]] je prekriveno [[pesak|peskom]] i žbunastom vegetacijom. Veliki značaj imaju koralni grebeni koji okružuju obale. Osim najvećeg ostrva - Angilja, na pučini se nalazi grupa od sedam manjih ostrva, uglavnom nenaseljenih: * Angiljita * Pasje ostrvo * Prikli Pir kejz * Golo ostrvo * Ostrvo foka * Sombrero === Klima === Klima na ostrvu je suva tropska. Zimske [[temperatura|temperature]] dostižu 28° S, a letnje i 30° s, u proseku. Godišnja količina [[padavine|padavina]] dostiže 900 mm, a u periodu između [[jun]]a i [[novembar|novembra]] moguća je pojava [[uragan]]a. == Privreda == Glavne grane industrije ostrva su ribolov i turizam, sa bankarstvom koje igra sve veću ulogu u ekonomiji. == Srodni članci == * [[Istorija Angilje]] * [[Geografija Angilje]] * [[Ostrva Angilje]] * [[Demografija Angilje]] * [[Politika Angilje]] * [[Ekonomija Angilje]] * [[Komunikacija Angilje]] * [[Prevoz Angilje]] * [[Vojska Angilje]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Anguilla}} * [http://www.gov.ai/ Vlada Angilje] (Zvanični sajt) * [http://www.loc.gov/rr/international/hispanic/anguilla/anguilla.html Kongresna Biblioteka - Angilja] * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/av.html CIA - Svetska knjiga činjenica -- Angilja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031223093048/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/av.html |date=2003-12-23 }} * [http://www.caribbean-on-line.com/ag/agm.shtml Detaljne mape Angilje] {{Podjela UK}} {{Sjeverna Amerika}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Angvila| ]] [[Kategorija:Britanske prekomorske teritorije]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Otoci u Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]] [[Kategorija:Otoci Karipskog mora]] [[Kategorija:Karibi]] [[Kategorija:Male arhipelaške države u razvoju]] gag86uqgojibbflbt6zyp10rcp5l4u1 Derventa 0 5396 41262709 41215155 2022-08-23T04:22:18Z 188.120.96.173 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini <!--Opština Republika Srpska--> | mjesto= Derventa | slika = Дервента.jpeg | opis_slike = | zastava = | grb = Дервента (грб).svg | centar = Derventa | površina = 517 | populacija = 56.489 (1991.) | godina_stanovništvo = 1991 | stanovništvo_opština = | godina_opština = 1991 | gustina= 109 | nadmorska_visina= | gšir= 44.983333 | gduž= 17.9 | pozivni_broj = | poštanski_kod = | website = | načelnik = Milorad Simić }} '''Derventa''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Ima oko 10.000 stanovnika i nalazi se 30 km od [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanskog Broda]]. Rijeka koja teče kroz [[Derventa|Derventu]] zove se [[Ukrina]]. == Geografski položaj == Opština Derventa se graniči sa opštinama [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Brod]], [[Modriča]], [[Doboj]], [[Prnjavor]] i [[Srbac]], a na sjeveru je rijeka [[Sava]] koja predstavlja deset kilometara dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 kvadratnih kilometara u pedeset šest sela i gradu Derventi, prije rata živelo je 56.489 stanovnika. == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991|1991.]] godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja. 2011: Procjena od strane same republike, kada je pravljen prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine da u Derventi trenutno živi 32.000 stanovnika. === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background:lightblue |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Derventa''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].''' |- |'''[[Srbi]]''' |21.938 (38,60%) |22.840 (40,06%) |23.124 (41,18%) |- |'''[[Hrvati]]''' |22.952 (40,86%) |23.629 (41,44%) |25.228 (44,93%) |- |'''[[Muslimani]]''' |7.086 (12,54%) |6.034 (10,58%) |6.548 (11,66%) |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |3.348 (5,92%) |3.752 (6,58%) |575 (1,02%) |- |'''Ostali i nepoznato''' |1.165 (2,06%) |755 (1,32%) |666 (1,18%) |- |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''Ukupno''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''56.489''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''57.010''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''56.141''' |} ====Derventa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background:lightblue |colspan ="7" | '''Derventa''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].''' |- |'''[[Muslimani]]''' |5.558 (31,31%) |4.593 (31,99%) |5.065 (42,83%) |- |'''[[Srbi]]''' |4.555 (25,66%) |2.934 (20,43%) |2.496 (21,10%) |- |'''[[Hrvati]]''' |4.317 (24,32%) |3.727 (25,95%) |3.439 (29,08%) |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |2.623 (14,77%) |2.799 (19,49%) |459 (3,88%) |- |'''Ostali i nepoznato''' |695 (3,91%) |304 (2,11%) |365 (3,08%) |- |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''ukupno''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''17.748''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''14.357''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''11.824''' |} == Naseljena mjesta == [[Datoteka:Derventa-naselja.PNG|mini|thumb|420px|Položaj naselja u Općini Derventa]] {| |- valign =top | * [[Agići]] * [[Babići]] * [[Begluci (Derventa)|Begluci]] * [[Bijelo Brdo (Derventa)|Bijelo Brdo]] * [[Bišnja]] * [[Bjeličići]] * [[Bjeloševići]] * [[Bosanski Dubočac]] * [[Brezici (Derventa)|Brezici]] * [[Bučani]] * [[Bukovac (Derventa)|Bukovac]] * [[Bukovica Mala (Derventa)|Bukovica Mala]] * [[Bukovica Velika (Derventa)|Bukovica Velika]] * [[Bunar (Derventa)|Bunar]] * [[Cerani]] * [[Cerovi]] * [[Crnča (Derventa)|Crnča]] * [[Cvijanovići]] * [[Cvjetkovići]] * [[Čardaci]] * [[Čardak]] * [[Ćebedžije]] * [[Ćorići]] * [[Daradan]] * [[Dažnica]] * Derventa * [[Donja Bišnja]] * [[Donja Lupljanica]] | * [[Donji Cerani]] * [[Donji Detlak]] * [[Donji Višnjik]] * [[Drijen (Derventa)|Drijen]] * [[Drinići]] * [[Dželinjak]] * [[Đukića put]] * [[Đurići]] * [[Gakovac]] * [[Gojkovići]] * [[Gornja Bišnja]] * [[Gornja Lupljanica]] * [[Gornji Božinci]] * [[Gornji Cerani]] * [[Gornji Detlak]] * [[Gornji Višnjik]] * [[Gradac (Derventa)|Gradac]] * [[Gradina (Derventa)|Gradina]] * [[Ilova]] * [[Jasenci]] * [[Jošika]] * [[Kalenderovci Donji]] * [[Kalenderovci Gornji]] * [[Katanići]] * [[Kladari]] * [[Kostreš]] * [[Kovačevci (Derventa)|Kovačevci]] * [[Kukavice]] * [[Kulina (Derventa)|Kulina]] | * [[Kuljenovci]] * [[Lazarevići]] * [[Lug (Derventa)|Lug]] * [[Lužani (Derventa)|Lužani]] * [[Lužani Bosanski]] * [[Lužani Novi]] * [[Mala Sočanica]] * [[Marići]] * [[Mikerevići]] * [[Mišinci (Derventa)|Mišinci]] * [[Miškovci (Derventa)|Miškovci]] * [[Modran (Derventa)|Modran]] * [[Nagradići]] * [[Nikolići]] * [[Novići]] * [[Novo Naselje]] * [[Osinja]] * [[Osojci]] * [[Panzalovići]] * [[Patkovača]] * [[Petkovići]] * [[Pjevalovac]] * [[Plehan]] * [[Pojezna]] * [[Poljari]] * [[Polje (Derventa)|Polje]] | * [[Railići]] * [[Rapćani]] * [[Raščići]] * [[Sajmište]] * [[Sedlići]] * [[Skugrić]] * [[Stančići]] * [[Stanići (Derventa)|Stanići]] * [[Starčevići]] * [[Šereg]] * [[Šušnjari (Derventa)|Šušnjari]] * [[Tatari]] * [[Tetima (Derventa)|Tetima]] * [[Trstenci]] * [[Tunjestala]] * [[Tunjići]] * [[Ukrina]] * [[Vasići]] * [[Velika (Derventa)|Velika]] * [[Velika Sočanica]] * [[Vidići]] * [[Vrhovi]] * [[Vukučevići]] * [[Zelenike]] * [[Žeravac]] * [[Živinice (Derventa)|Živinice]] * [[Žunići]] |} == Kultura == {{Glavni|Nacionalni spomenici u Derventi}} == Znamenite ličnosti == * [[Sena Ordagić]], poznata folk pjevačica * [[Milojko -"Mile" Kitić]], folk pjevač * [[Andrija Bjelošević]], privrednik * [[Azemina Grbić]], pjevačica * [[Senad Lupić]], nogometaš osvajač Kupa Maršala Tita 1988. * [[Ilija i Marko Begić]], poznati pjevači izvorne muzike * [[Abas Arslanagić ili Abaz]], rukometni trener i golman * [[Josip Glavaš]], rukometni trener * [[Dragan Đurić]], Predsjednik FK Partizan Beograd i vlasnik kompanije "Zekstra Group". * [[Mario Tokić]], nogometaš * [[Muhamed Memić]], rukometaš osvajač olimpijske medalje * [[Radovan Pazurević]], privrednik * [[Affan Ramić]], bosanskohercegovački slikar * [[Sredoje Nović]], političar * [[Jahija Gračanlić]], poznati pjevač * [[Zoran Dokić]], rukometaš i rukometni trener * [[Slobodan Ćustić]], poznati glumac * [[Slavica Tešendić]], manekenka i model * [[Dobro Čečavac]], bivši rukometaš * [[Branislav Živanić]], rukometni trener * [[Đulesma Bašić]], atletičarka * [[Zvonimir Zubak]], poznati biznismen * [[Mara i Derventske lole]], poznata izvorna grupa * [[Krunoslav Šarić|Kruno Šarić]], dramski umjetnik * [[Vedran Ćorluka]], nogometaš, prvak Hrvatske s NK Dinamo Zagreb * Prof. dr. Dali Džonlagić, redovni profesor, bio rektor Univerziteta u Mariboru * [[Goran Teofilović]], poznati tekvando trener * [[Miro Vasić]], svestrani sportista Me-Ne-Ra-Li i član udruženja "Sunce" Derventa * [[Fadil Pelesić]], slikar * [[Zlatko Bašagić]], šahista i šahovski sudija * [[Ifeta Jankelić]], poznata profesorica * [[Miroslav Mikerević]], rukometaš * [[Ilija Tolić]], hrvatski politički emigrant i revolucionar. * Bojko Gatarić, privrednik * Nikola Nedinic, kosarkas * Brano Teofilović, fudbaler * Slaven Teofilović, poznati boks trener * Petar A. Ćosić, magistar medicinskih znanosti, književni == Vanjske veze == {{Commonscat|Derventa}} * [http://www.derventa.ba Zvanična stranica općine Derventa] * [http://user.tninet.se/~kbe983b/ Derventa Dream] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070717090306/http://user.tninet.se/~kbe983b/ |date=2007-07-17 }} * [http://www.derventacafe.com Derventa] * [http://derventskilug.net Informacioni Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084328/http://derventskilug.net/ |date=2013-05-30 }} * [http://www.unis.rs.ba Tvornica cijevi Derventa] * [http://www.mojaderventa.info Moja Derventa] * [http://www.radioderventa.com Radio Derventa] * [http://www.gataric.net Gatarić Group Derventa] * [http://www.sanino.eu Sanino d.o.o.Tvornica obuće Derventa] * [http://coderventa.org Srpska Pravoslavna Crkva Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305100450/http://coderventa.org/ |date=2016-03-05 }} * [http://www.bracadjukic.info Braća Đukić - Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131026204706/http://www.bracadjukic.info/ |date=2013-10-26 }} * [http://www.posavinatv.com/ Posavska Televizija] * [http://www.posavskenovosti.info/ Posavske Novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821125216/http://posavskenovosti.info/ |date=2013-08-21 }} * [http://www.derventasrcem.net Derventa Srcem] * [http://hotelbiser.net Hotel Biser Derventa] * [http://www.moteldvor.net Motel Dvor - Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111030543/http://moteldvor.net/ |date=2016-01-11 }} * [https://www.facebook.com/olimp.derventa SRC"OLIMP"Derventa] * [https://www.facebook.com/derventskilist Derventski list] * [http://www.auto-planet.ba AUTO PLANET DERVENTA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190617002506/http://www.auto-planet.ba/ |date=2019-06-17 }} * [http://poljoprivreda.e-bih.com/derventa/poljoprivrednik-ad-derventa/] * [https://www.facebook.com/pages/KUDM-Bosiljak-Derventa/125563924129641 KUDM"Bosiljak"Derventa] * [http://www.mapabih.com/info.php?id=67 Mandić komerc d.o.o. Derventa]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://ff.unibl.org Filozofski fakultet - Učiteljski odsjek Derventa] * [http://www.studiram.ba Informacioni Portal o studiranju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130720193827/http://studiram.ba/ |date=2013-07-20 }} * [http://obuca.e-bih.com/derventa/demos-a-d/ Demos a.d.] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Republika Srpska]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] hueg0keba3fbshegkb3ygi20v300ozu 41262710 41262709 2022-08-23T04:27:42Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/188.120.96.173|188.120.96.173]] ([[User talk:188.120.96.173|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini <!--Opština Republika Srpska--> | mjesto= Derventa | slika = Дервента.jpeg | opis_slike = | zastava = | grb = Дервента (грб).svg | centar = Derventa | površina = 517 | populacija = 56.489 (1991.) | godina_stanovništvo = 1991 | stanovništvo_opština = | godina_opština = 1991 | gustina= 109 | nadmorska_visina= | gšir= 44.983333 | gduž= 17.9 | pozivni_broj = | poštanski_kod = | website = | načelnik = Milorad Simić }} '''Derventa''' je grad u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koji administrativno pripada [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]]. Ima oko 10.000 stanovnika i nalazi se 30 km od [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanskog Broda]]. Rijeka koja teče kroz [[Derventa|Derventu]] zove se [[Ukrina]]. == Geografski položaj == Opština Derventa se graniči sa opštinama [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Brod]], [[Modriča]], [[Doboj]], [[Prnjavor]] i [[Srbac]], a na sjeveru je rijeka [[Sava]] koja predstavlja deset kilometara dugu granicu sa Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 kvadratnih kilometara u pedeset šest sela i gradu Derventi, prije rata živelo je 56.489 stanovnika. == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991|1991.]] godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja. 2011: Procjena od strane same republike, kada je pravljen prostorni plan Republike Srpske do 2015. godine da u Derventi trenutno živi 32.000 stanovnika. === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background:lightblue |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Derventa''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].''' |- |'''[[Srbi]]''' |21.938 (38,60%) |22.840 (40,06%) |23.124 (41,18%) |- |'''[[Hrvati]]''' |22.952 (40,86%) |23.629 (41,44%) |25.228 (44,93%) |- |'''[[Muslimani]]''' |7.086 (12,54%) |6.034 (10,58%) |6.548 (11,66%) |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |3.348 (5,92%) |3.752 (6,58%) |575 (1,02%) |- |'''Ostali i nepoznato''' |1.165 (2,06%) |755 (1,32%) |666 (1,18%) |- |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''Ukupno''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''56.489''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''57.010''' |'''style="background: bgcolor=lightblue|'''56.141''' |} ====Derventa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background:lightblue |colspan ="7" | '''Derventa''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''Godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981]].''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971]].''' |- |'''[[Muslimani]]''' |5.558 (31,31%) |4.593 (31,99%) |5.065 (42,83%) |- |'''[[Srbi]]''' |4.555 (25,66%) |2.934 (20,43%) |2.496 (21,10%) |- |'''[[Hrvati]]''' |4.317 (24,32%) |3.727 (25,95%) |3.439 (29,08%) |- |'''[[Jugoslaveni]]''' |2.623 (14,77%) |2.799 (19,49%) |459 (3,88%) |- |'''Ostali i nepoznato''' |695 (3,91%) |304 (2,11%) |365 (3,08%) |- |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''ukupno''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''17.748''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''14.357''' |'''style="background: bgcolor=lightblue |'''11.824''' |} == Naseljena mjesta == [[Datoteka:Derventa-naselja.PNG|mini|thumb|420px|Položaj naselja u Općini Derventa]] {| |- valign =top | * [[Agići]] * [[Babići]] * [[Begluci (Derventa)|Begluci]] * [[Bijelo Brdo (Derventa)|Bijelo Brdo]] * [[Bišnja]] * [[Bjeličići]] * [[Bjeloševići]] * [[Bosanski Dubočac]] * [[Brezici (Derventa)|Brezici]] * [[Bučani]] * [[Bukovac (Derventa)|Bukovac]] * [[Bukovica Mala (Derventa)|Bukovica Mala]] * [[Bukovica Velika (Derventa)|Bukovica Velika]] * [[Bunar (Derventa)|Bunar]] * [[Cerani]] * [[Cerovi]] * [[Crnča (Derventa)|Crnča]] * [[Cvijanovići]] * [[Cvjetkovići]] * [[Čardaci]] * [[Čardak]] * [[Ćebedžije]] * [[Ćorići]] * [[Daradan]] * [[Dažnica]] * Derventa * [[Donja Bišnja]] * [[Donja Lupljanica]] | * [[Donji Cerani]] * [[Donji Detlak]] * [[Donji Višnjik]] * [[Drijen (Derventa)|Drijen]] * [[Drinići]] * [[Dželinjak]] * [[Đukića put]] * [[Đurići]] * [[Gakovac]] * [[Gojkovići]] * [[Gornja Bišnja]] * [[Gornja Lupljanica]] * [[Gornji Božinci]] * [[Gornji Cerani]] * [[Gornji Detlak]] * [[Gornji Višnjik]] * [[Gradac (Derventa)|Gradac]] * [[Gradina (Derventa)|Gradina]] * [[Ilova]] * [[Jasenci]] * [[Jošika]] * [[Kalenderovci Donji]] * [[Kalenderovci Gornji]] * [[Katanići]] * [[Kladari]] * [[Kostreš]] * [[Kovačevci (Derventa)|Kovačevci]] * [[Kukavice]] * [[Kulina (Derventa)|Kulina]] | * [[Kuljenovci]] * [[Lazarevići]] * [[Lug (Derventa)|Lug]] * [[Lužani (Derventa)|Lužani]] * [[Lužani Bosanski]] * [[Lužani Novi]] * [[Mala Sočanica]] * [[Marići]] * [[Mikerevići]] * [[Mišinci (Derventa)|Mišinci]] * [[Miškovci (Derventa)|Miškovci]] * [[Modran (Derventa)|Modran]] * [[Nagradići]] * [[Nikolići]] * [[Novići]] * [[Novo Naselje]] * [[Osinja]] * [[Osojci]] * [[Panzalovići]] * [[Patkovača]] * [[Petkovići]] * [[Pjevalovac]] * [[Plehan]] * [[Pojezna]] * [[Poljari]] * [[Polje (Derventa)|Polje]] | * [[Railići]] * [[Rapćani]] * [[Raščići]] * [[Sajmište]] * [[Sedlići]] * [[Skugrić]] * [[Stančići]] * [[Stanići (Derventa)|Stanići]] * [[Starčevići]] * [[Šereg]] * [[Šušnjari (Derventa)|Šušnjari]] * [[Tatari]] * [[Tetima (Derventa)|Tetima]] * [[Trstenci]] * [[Tunjestala]] * [[Tunjići]] * [[Ukrina]] * [[Vasići]] * [[Velika (Derventa)|Velika]] * [[Velika Sočanica]] * [[Vidići]] * [[Vrhovi]] * [[Vukučevići]] * [[Zelenike]] * [[Žeravac]] * [[Živinice (Derventa)|Živinice]] * [[Žunići]] |} == Kultura == {{Glavni|Nacionalni spomenici u Derventi}} == Znamenite ličnosti == * [[Sena Ordagić]], poznata folk pjevačica * [[Milojko -"Mile" Kitić]], folk pjevač * [[Andrija Bjelošević]], privrednik * [[Azemina Grbić]], pjevačica * [[Senad Lupić]], nogometaš osvajač Kupa Maršala Tita 1988. * [[Ilija i Marko Begić]], poznati pjevači izvorne muzike * [[Abas Arslanagić ili Abaz]], rukometni trener i golman * [[Josip Glavaš]], rukometni trener * [[Dragan Đurić]], Predsjednik FK Partizan Beograd i vlasnik kompanije "Zekstra Group". * [[Mario Tokić]], nogometaš * [[Muhamed Memić]], rukometaš osvajač olimpijske medalje * [[Radovan Pazurević]], privrednik * [[Affan Ramić]], bosanskohercegovački slikar * [[Sredoje Nović]], političar * [[Jahija Gračanlić]], poznati pjevač * [[Zoran Dokić]], rukometaš i rukometni trener * [[Slobodan Ćustić]], poznati glumac * [[Slavica Tešendić]], manekenka i model * [[Dobro Čečavac]], bivši rukometaš * [[Branislav Živanić]], rukometni trener * [[Đulesma Bašić]], atletičarka * [[Zvonimir Zubak]], poznati biznismen * [[Mara i Derventske lole]], poznata izvorna grupa * [[Krunoslav Šarić|Kruno Šarić]], dramski umjetnik * [[Vedran Ćorluka]], nogometaš, prvak Hrvatske s NK Dinamo Zagreb * Prof. dr. Dali Džonlagić, redovni profesor, bio rektor Univerziteta u Mariboru * [[Goran Teofilović]], poznati tekvando trener * [[Miro Vasić]], svestrani sportista Me-Ne-Ra-Li i član udruženja "Sunce" Derventa * [[Fadil Pelesić]], slikar * [[Zlatko Bašagić]], šahista i šahovski sudija * [[Ifeta Jankelić]], poznata profesorica * [[Miroslav Mikerević]], rukometaš * [[Ilija Tolić]], hrvatski politički emigrant i revolucionar. * Bojko Gatarić, privrednik * Nikola Nedinic, kosarkas * Brano Teofilović, fudbaler * Slaven Teofilović, poznati boks trener * Petar A. Ćosić, magistar medicinskih znanosti, književnik == Vanjske veze == {{Commonscat|Derventa}} * [http://www.derventa.ba Zvanična stranica općine Derventa] * [http://user.tninet.se/~kbe983b/ Derventa Dream] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070717090306/http://user.tninet.se/~kbe983b/ |date=2007-07-17 }} * [http://www.derventacafe.com Derventa] * [http://derventskilug.net Informacioni Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130530084328/http://derventskilug.net/ |date=2013-05-30 }} * [http://www.unis.rs.ba Tvornica cijevi Derventa] * [http://www.mojaderventa.info Moja Derventa] * [http://www.radioderventa.com Radio Derventa] * [http://www.gataric.net Gatarić Group Derventa] * [http://www.sanino.eu Sanino d.o.o.Tvornica obuće Derventa] * [http://coderventa.org Srpska Pravoslavna Crkva Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305100450/http://coderventa.org/ |date=2016-03-05 }} * [http://www.bracadjukic.info Braća Đukić - Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131026204706/http://www.bracadjukic.info/ |date=2013-10-26 }} * [http://www.posavinatv.com/ Posavska Televizija] * [http://www.posavskenovosti.info/ Posavske Novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821125216/http://posavskenovosti.info/ |date=2013-08-21 }} * [http://www.derventasrcem.net Derventa Srcem] * [http://hotelbiser.net Hotel Biser Derventa] * [http://www.moteldvor.net Motel Dvor - Derventa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111030543/http://moteldvor.net/ |date=2016-01-11 }} * [https://www.facebook.com/olimp.derventa SRC"OLIMP"Derventa] * [https://www.facebook.com/derventskilist Derventski list] * [http://www.auto-planet.ba AUTO PLANET DERVENTA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190617002506/http://www.auto-planet.ba/ |date=2019-06-17 }} * [http://poljoprivreda.e-bih.com/derventa/poljoprivrednik-ad-derventa/] * [https://www.facebook.com/pages/KUDM-Bosiljak-Derventa/125563924129641 KUDM"Bosiljak"Derventa] * [http://www.mapabih.com/info.php?id=67 Mandić komerc d.o.o. Derventa]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://ff.unibl.org Filozofski fakultet - Učiteljski odsjek Derventa] * [http://www.studiram.ba Informacioni Portal o studiranju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130720193827/http://studiram.ba/ |date=2013-07-20 }} * [http://obuca.e-bih.com/derventa/demos-a-d/ Demos a.d.] {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Republika Srpska]] [[Kategorija:Naseljena mjesta u Republici Srpskoj]] o11n0klcss54rld48rk9bi90ag3pnju Alžir 0 5403 41262744 41231864 2022-08-23T06:20:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | ime = | konvencionalno_dugo_ime = Narodna Demokratska Republika Alžir | izvorno_ime = <small>{{ar icon}} جمهورية الجزائر الديمقراطية الشعبية<br />{{ber icon}} ''Tagduda Tadzayrit Tugduyant Tagherfant''</small> | ime_genitiv = Alžira | status = | zastava = Flag of Algeria.svg | grb = Seal of Algeria.svg | tip_simbola = Grb | geslo = [[arapski jezik|arap.]] بالشّعب وللشّعب | geslo_prijevod = ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] ''S narodom i za narod'') | državna_himna = ''[[Kasaman]]'' | slika_karte = Location Algeria AU Africa.svg <!--slika s prikazom geografske lokacije države--> | loctext = <!--tekstualni opis državne lokacije--> | alt_map = <!--alternativni tekst za mapu--> | opis_karte = <!--opis ispod mape--> | slika_karte2 = Algeria in its region.svg <!--druga mapa, ukoliko je ona potrebna--> | alt_map2 = | opis_karte2 = | loctext = | alt_map = | opis_karte = | glavni_grad = [[Alžir (grad)|Alžir]] | latd = 36 | latm = 42 | latNS = N | longd = 3 | longm = 13 | longEW = E | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[arapski jezik|arapski]]<ref name="AlgeriaFactbook">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ag.html |title=The World Factbook – Algeria |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |date=4 December 2013 |accessdate=24 December 2013 |archive-date=2012-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120930183539/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ag.html |dead-url=yes }}</ref> | nacionalni_jezici = [[berberski jezici|berberski]], [[francuski jezik|francuski]] | regionalni_jezici = | etničke_grupe = [[Arapi]], [[Berberi]] | etničke_grupe_godina = | religija = [[sunitski islam]] | demonim = Alžirac | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = [[Polupredsjednički sistem|Polupredsjednička]] [[republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Alžira|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Abdelmadjid Tebboune]] | vođa_titula2 = [[Premijer Alžira|Premijer]] | vođa_ime2 = [[Aymen Benabderrahmane]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | zakonodavac = [[Parlament Alžira|Parlament]] | gornji_dom = Nacionalno narodno vijeće | donji_dom = Nacionalni savjet | suverenitet_tip = [[Alžirski rat za nezavisnost|Nezavisnost]] | suverenitet_napomena = od [[Francuska|Francuske]] | uspostava_događaj1 = {{nowrap|[[Evianski sporazum]]}} | uspostava_datum1 = [[18. 3.]] [[1962]]. | uspostava_događaj2 = Proglašena | uspostava_datum2 = [[5. 7.]] [[1962]]. | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | površina_km2 = 2,381.741 | površina_oznaka = Ukupna | površina_fusnota = | površina_rang = 10 | vode = neznatna | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = 40,400,000<ref name="ONS">{{cite web |url=http://www.ons.dz/-Demographie-.html |title=Démographie (ONS) |publisher=ONS |date=19 January 2014 |accessdate=19 January 2014 |archivedate=2012-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120306220607/http://www.ons.dz/-Demographie-.html |deadurl=yes }}</ref> | stanovništvo_popis_godina = 2015. | stanovništvo_popis_rang = 28 | gustoća_stanovništva = 17,2 | stanovništvo_gustina_rang = 195 | broj_članica = | GDP_PPP_year = 2014 | GDP_PPP = 1.072 biliona<ref name="imf2">{{cite web |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2014/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=55&pr.y=15&sy=2014&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=612&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a= |title=Algeria |publisher=International Monetary Fund |accessdate=26 April 2014}}</ref> | GDP_PPP_rank = 33 | GDP_PPP_per_capita =$27,150<ref name="imf2" /> | GDP_PPP_per_capita_rank = | GDP_nominal =$527.802 milijarde<ref name="imf2" /> | GDP_nominal_rank = | GDP_nominal_year = 2014 | GDP_nominal_per_capita = $12,886<ref name="imf2" /> | GDP_nominal_per_capita_rank = | Gini_year = 1995 | Gini_change =<! -- increase/decrease/steady --> | Gini = 35.3 | Gini_ref =<ref>{{cite web |author=Staff |date=n.d. |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |title=Distribution of Family Income&nbsp;– Gini Index |work=[[The World Factbook]] |publisher=[[Central Intelligence Agency]] |accessdate=1 September 2009 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5rRcwIiYs?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2172.html |archivedate=2010-07-23 |deadurl=no }}</ref> | HDI_year = 2013<!-- Please use the year to which the data refers, not the publication year--> | HDI_change = increase <!-- increase/decrease/steady --> | HDI = 0.802 <!-- number only --> |HDI_ref =<ref name="HDI">{{cite web |url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr14-summary-en.pdf |title=2014 Human Development Report Summary |date=2014 |accessdate=27. jul 2014. |publisher=United Nations Development Programme | pages=21–25}}</ref> | HDI_rank = 48. | valuta = [[Alžirski dinar|dinar]] | valuta_kod = DZD | vremenska_zona = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = dd/mm/gggg | pozivni_broj = +213 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.dz]] | službeni_website = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | komentar = }} '''Alžir''' ([[arapski]]: '''الجزائر'''<ref name=idrisi>al-Idrisi, Muhammad (12th century) ''Nuzhat al-Mushtaq''</ref><ref name=khaldun>{{cite book|last=Abderahman|first=Abderrahman|title=History of Ibn Khaldun&nbsp;– Volume 6|year=1377}}</ref>), (zvanično: '''Narodna Demokratska Republika Alžir''') je država u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]]<ref name="lzmk">http://proleksis.lzmk.hr/8329/</ref> na [[Mediteran]]u između [[Maroko|Maroka]] i [[Tunis]]a.<ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html|title=Country Comparison: Area|publisher=CIA World Factbook|accessdate=17 January 2013|archive-date=2014-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20140209041128/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2147rank.html|dead-url=yes}}</ref> Ukupna površina države je 2.381.740 kvadratnih kilometara. Glavni grad države je [[Alžir (grad)|Alžir]], dok između ostalih važnih gradova treba napomenuti [[Oran]] i [[Konstantin (Alžir)|Konstantin]]. Ukupno stanovništvo Alžira je 32.818.500. Od tih, 99% su domaći [[islam|muslimani]] ([[Arapi|Arapsko]]-[[Berberi|berbersko]] stanovništvo) a od 1% ostalih, većina su [[Francuzi]]. Alžir je također jedan od glavnih izvoznika [[Nafta|nafte]] i prirodnog gasa u području.i bele su rase(koza I'm je bela == Geografija == {{glavni|Geografija Alžira}} [[Datoteka:Algeria Topography.png|mini|lijevo|Topografska karta Alžira]] Geografske regije Alžira paralelne su s obalom [[Mediteran]]a. Duž obale, u regiji [[Tel (regija)|Tel]] izmjenjuju se brdovita područja i doline u kojima se nalazi većina plodne zemlje i gdje živi glavnina stanovništva. Dublje u unutrašnjosti su visoki platoi koji su zbog manjka oborina nepogodni za poljoprivredu. S juga ih obrubljuje saharski [[Atlas (planine)|Atlas]], planinski lanac koji odvaja sjever zemlje od [[Sahara|Saharske pustinje]]. Rijetko naseljena i neplodna Sahara zauzima više od 90[[%]] alžirskog teritorija. Važna je prvenstveno zbog bogatih nalazišta [[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]. Na jugoistoku prelazi u Hogarske planine u kojima se nalazi najviši vrh zemlje, 2918 m visoki Tahat. [[Klima]] Alžira je suha i vruća, mada je obalska klima blaga, a zime u planinskim predjelima mogu biti oštre. [[Alžir (grad)|Alžir]] (Algiers), [[Oran]], i [[Konstantin, Alžir|Konstantin]] (Constantine) su najveći gradovi. == Stanovništvo == Oko 80% stanovnika su [[Arapi]], 18% [[Berberi]], te [[Francuzi]] i [[Jevreji]]. [[Islam]] ispovjeda 99% stanovnika, a ostali su većinom [[Kršćanstvo|Kršćani]]. === Etničke grupe Alžira === Etničke grupe [[Alžir]]a: 34,373,000 stanovnika; UN Country Population, 2008). Oko 40 naroda <ref>[http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=AG Algeria]</ref>. {{Columns-list|4| * [[Alžirski Tuaregi]], 133,000 * [[Arabizirani Berberi]] 23,799,000, govore alžirski arapski * [[Belbali]] 3,100 * [[Bjelorusi]] 1,100 * [[Britanci]] 700 * [[Chaamba Beduini]] 108,000 * [[Chenoua]] 77,000 * [[Dui-Menia Beduini]] 65,000 * [[Egipatski Arapi]] 14,000 * [[Figig Berberi]] 65,000 * [[Francuzi]] 11,000 * [[Hausa]] 9,300 * [[Idaksahak]] 1,900 * [[Imazighen Berberi]] 1,297,000 * [[Irački Arapi]] 3,600 * [[Kabili]], Berberi 3,243,000 * [[Kinezi]] 5,200, govore mandarinski * [[Laguat Beduini]] 65,000 * [[Marokanski Arapi]] 142,000 * [[Menasser Berberi]] 65,000 * [[Mzabite Berberi]] 249,000 * [[Nail Beduini]] 30,000 * [[Ouargla Berberi]] 5,400 * [[Romi]], Baltički 3,600, govore alžirski arapski * [[Ruarha Beduini]] 65,000 * [[Rusi]] 2,200 * [[Sahrawi]] 173,000 govore hassaniyya * [[Shawiya]] 1,838,000 * [[Shilha]], Tachelhit 249,000 * [[Sidi Beduini]] 108,000 * [[Sjeverni Shilha Berberi]] 670,000 * [[Suafa Beduini]] 65,000 * [[Španjolci]] 1,700 * [[Tajakant Beduini]] 1,394,000 * [[Tamachek]], Hoggar 34,000 * [[Taznatit Berberi]] 133,000 * [[Tidikelt Berberi]] 15,000 * [[Tougourt Berberi]] 7,500 * [[Ziban Beduini]] 216,000 * [[Židovi]], francuski 600 * Ostali 6,000 }} == Istorija == {{glavni|Historija Alžira}} [[Datoteka:Arrival of Marshal Randon in Algier-Ernest-Francis Vacherot mg 5120.jpg|mini|lijevo|Doček francuskog maršala Randona [[1857]]. u gradu Alžiru]] Domorodačko [[Berberi|berbersko]] stanovništvo Alžira je bilo pod stranom vlašću 3000 godina.<ref>{{cite web |url=http://www.gi.ulpgc.es/tarha/Ain_Hanech.pdf |title=The Site of Ain Hanech Revisited: New Investigations at this Lower Pleistocene Site in Northern Algeria |publisher=Journal of Archaeological Science |author=Sahnouni, Mohamed and de Heinzelin, Jean |accessdate=14 January 2013 |archivedate=2013-05-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130510140017/http://www.gi.ulpgc.es/tarha/Ain_Hanech.pdf |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.stoneageinstitute.org/ain-hanech.html |title=Research at Ain Hanech, Algeria |publisher=Stoneageinstitute.org |accessdate=14 January 2013}}</ref> [[Fenikija|Feničani]] ([[1000-e pne.|1000. pne.]]) i [[Rim]]ljani ([[200. pne.]]) su bili najznačajniji starovjekovni vladari, sve do dolaska [[Arapi|Arapa]] u [[8. vijek]]u. Ipak, osvajanja nisu bila jednosmjerna; u srednjem vijeku berberska dinastija [[Fatimidi|Fatimida]], porijeklom iz [[Magreb]]a, preuzela je vlast nad [[Egipat|Egiptom]], mada je ubrzo napustila [[Sjeverna Afrika|Sjevernu Afriku]]. Alžir su u [[Otomansko Carstvo]] uvrstili [[Kair ad Din]] i njegov brat [[Aruj]] koji su Alžirsku obalu koristili kao bazu za [[pirat]]ske pohode. Njihova aktivnost je vrhunac dostigla [[1600-ih]] godina, a kasnije se piratska baza seli u [[Libija|libijski]] [[Tripoli]]. Pod izgovorom uvrede njihovog konzula, [[Francuska|Francuzi]] su izvršili invaziju na Alžir (''Algiers'') [[1830]]. godine. Ipak, žestok otpor od ljudi kao što je [[Emir Abdelkader]] usporili su osvajanje Alžira koje je tehnički dovršeno tek početkom [[20. vijek]]a. Francuzi su u međuvremenu uvrstili Alžir u integralni dio Francuske i taj status je trajao do kolapsa [[Četvrta Francuska Republika|Četvrte Republike]]. Oko 1500 000, Alziraca je streljano. Desetine hiljada doseljenika iz Francuske, [[Italija|Italije]], [[Španija|Španije]] i [[Malta|Malte]] je došlo u Alžirsku primorsku ravnicu gdje su osnivali farme i zauzimali najbolje dijelove alžirskih gradova, koristeći francusku vladavinu i njenu konfiskaciju javnog zemljišta. Ljudi evropskog porijekla u Alžiru (tzv. ''[[pied-noir]]i'') zajedno s lokalnim [[Jevreji]]ma su bili punopravni državljani Francuske od druge polovine [[19. vijek]]a, za razliku od velike većine alžirskih [[Muslimani (vjernici)|muslimana]] koji su ostali izvan francuskog zakona i nisu imali ni francusko [[državljanstvo]] ni pravo glasa. Tkanje alžirskog društva je bilo napeto do pucanja u ovom periodu: [[pismenost]] je masovno opadala, dok se zbog konfiskacija zemlje većina stanovništva sve više uzbunjivala. Godine [[1954]]. [[Front nacionalnog oslobođenja (Alžir)|Front nacionalnog oslobođenja]] (FLN) je započeo [[gerila|gerilski]] [[Alžirski rat za nezavisnost]] i nakon osam godina urbanog i ruralnog ratovanja uspjeli su [[1962]]. izgurati Francuze. Većina od 1,025.000 ''pieds-noira'', kao i 91.000 harkija (pro-francuskih muslimana), ili oko 10% stanovništva Alžira je [[1962]]. pobjeglo iz Alžira u Francusku, za samo nekoliko mjeseci. Prvi alžirski predsednik, vođa FLN-a, [[Ahmed Ben Bela]], bio je zbačen [[1965]]. od strane [[Huari Bumedien|Huarija Bumediena]], svog nekadašnjeg saveznika i ministra obrane. Alžir je potom bio relativno stabilan narednih skoro 25 godina, pod višestranačkim socijalizmom Bumediena i njegovih nasljednika. Tokom [[1990-ih]] Alžir je zapao u krvavi [[Alžirski građanski rat|građanski rat]] jer je vojska spriječila islamističku političku partiju, [[Islamski front spasa]], da preuzme vlast nakon prvih višestranačkih izbora. Više od 100.000 ljudi je pobijeno, često u ničim izazvanim masakrima civila, od strane gerilskih grupa poput [[Oružana islamska grupa|Oružane islamske grupe]]. == Politika == {{glavni|Politika Alžira}} Na čelu države je predsjednik republike, čiji mandat traje 5 godina, i može biti reizabran jedanput. Alžir ima univerzalno pravo glasa. Predsjednik je na čelu Savjeta ministara, i Visokog sigurosnog savjeta. On postavlja premijera koji je na čelu vlade, dok premijer postavlja Savet ministara. Alžirski [[parlament]] je dvodomni, sastavljen od donjeg doma, Nacionalnog narodnog vijeća (APN), sa 380 članova i gornjeg doma, Nacionalnog savjeta, sa 144 člana. APN se bira na svakih 5 godina. === Pokrajine === {{glavni|Alžirske pokrajine}} [[Datoteka:Algeria wilayas.png|mini|desno|Karta Alžira s označenim pokrajinama]] Alžir se sastoji od 48 vilajeta ili pokrajina: {{div col|cols=4}} # '''[[Adrar (pokrajina)|Adrar]]''' (''Adrar'') # '''[[Šlef (pokrajina)|Šlef]]''' (''Chlef'') # '''[[Laguat (pokrajina)|Laguat]]''' (''Laghouat'') # '''[[Um el Buagi (pokrajina)|Um el Buagi]]''' (''Oum el Bouaghi'') # '''[[Batna (pokrajina)|Batna]]''' (''Batna'') # '''[[Bedžaja (pokrajina)|Bedžaja]]''' (''Bejaia'') # '''[[Biskra (pokrajina)|Biskra]]''' (''Biskra'') # '''[[Bešar (pokrajina)|Bešar]]''' (''Bechar'') # '''[[Blida (pokrajina)|Blida]]''' (''Blida'') # '''[[Bujra (pokrajina)|Bujra]]''' (''Bouira'') # '''[[Tamanraset (pokrajina)|Tamanraset]]''' (''Tamanghasset'') # '''[[Tebesa (pokrajina)|Tebesa]]''' (''Tebessa'') # '''[[Tlemsen (pokrajina)|Tlemsen]]''' (''Tlemcen'') # '''[[Tijaret (pokrajina)|Tijaret]]''' (''Tiaret'') # '''[[Tizi Uzu (pokrajina)|Tizi Uzu]]''' (''Tizi Ouzou'') # '''[[Alžir (pokrajina)|Alžir]]''' (''Alger'') # '''[[Dželfa (pokrajina)|Dželfa]]''' (''Djelfa'') # '''[[Džidžel (pokrajina)|Džidžel]]''' (''Jijel'') # '''[[Setif (pokrajina)|Setif]]''' (''Setif'') # '''[[Sajida (pokrajina)|Sajida]]''' (''Saida'') # '''[[Skikda (pokrajina)|Skikda]]''' (''Skikda'') # '''[[Sidi Bel Abes (pokrajina)|Sidi Bel Abes]]''' (''Sidi Bel Abbes'') # '''[[Anaba (pokrajina)|Anaba]]''' (''Annaba'') # '''[[Gelma (pokrajina)|Gelma]]''' (''Guelma'') # '''[[Konstantin (pokrajina)|Konstantin]]''' (''Constantine'') # '''[[Medeja (pokrajina)|Medeja]]''' (''Medea'') # '''[[Mostaganem (pokrajina)|Mostaganem]]''' (''Mostaganem'') # '''[[Msila (pokrajina)|Msila]]''' (''M'Sila'') # '''[[Maskara (pokrajina)|Maskara]]''' (''Muaskar'') # '''[[Vargla (pokrajina)|Vargla]]''' (''Ouargla'') # '''[[Oran (pokrajina)|Oran]]''' (''Oran'') # '''[[El Bajad (pokrajina)|El Bajad]]''' (''El Bayadh'') # '''[[Ilizi (pokrajina)|Ilizi]]''' (''Illizi'') # '''[[Bordž Bu Areridž (pokrajina)|Bordž Bu Areridž]]''' (''Bordj Bou Arreridj'') # '''[[Bumerdes (pokrajina)|Bumerdes]]''' (''Boumerdes'') # '''[[El Tarf (pokrajina)|El Tarf]]''' (''El Taref'') # '''[[Tinduf (pokrajina)|Tinduf]]''' (''Tindouf'') # '''[[Tisemsilt (pokrajina)|Tisemsilt]]''' (''Tissemsilt'') # '''[[El Ujed (pokrajina)|El Ujed]]''' (''El Oued'') # '''[[Henšela (pokrajina)|Henšela]]''' (''Khenchela'') # '''[[Suk Ahras (pokrajina)|Suk Ahras]]''' (''Souk Ahras'') # '''[[Tipasa (pokrajina)|Tipasa]]''' (''Tipaza'') # '''[[Mila (pokrajina)|Mila]]''' (''Mila'') # '''[[Ajn Defla (pokrajina)|Ajn Defla]]''' (''Ain Defla'') # '''[[Nama (pokrajina)|Nama]]''' (''Naama'') # '''[[Ajn Temušent (pokrajina)|Ajn Temušent]]''' (''Ain Temouchent'') # '''[[Gardaja (pokrajina)|Gardaja]]''' (''Ghardaia'') # '''[[Relizan (pokrajina)|Relizan]]''' (''Relizane'') {{div col end}} == Gradovi == [[Datoteka:Algiers coast.jpg|mini|250px|left|Glavni grad [[Alžir (grad)|Alžir]]]] * [[Popis gradova u Alžiru]] == Demografija == {{glavni|Demografija Alžira}} Oko 90% Alžirca živi u sjevernim, priobalnim dijelovima Alžira, ali oko 1,500.000 [[Beduin]]a živi na jugu u [[Pustinja|pustinji]]. Miješana [[Berberi|berberska]] i [[Arapi|arapska]] populacija je uglavnom [[islam]]ske vjeroispovijesti (99%); ostale religije su zastupljene samo u ekstremno malim grupama, uglavnom sačinjenim od stranaca. === Jezik === Zvanični jezik je [[Arapski jezik|Arapski]], maternji jezik za oko 80% populacije, koja koristi dijalekatsku formu "Dardža" ("''Darja''"); ostalih otprilike 20% govori berberske jezike poput [[Kabile]], (''Kabyle''), [[Čauia]] (''Chaouia''), [[Tamahak]]a (''Tamahaq''), osim jedne oaze, [[Tabelbala]], gdje se govori dijalekt jezika [[Songaj jezik|Songaj]] (''Songhay''). Dosta ljudi govori [[Francuski jezik|francuski]], ali to je jezik koji se mahom uči u školama, a vrlo rijetko je maternji jezik. === Religija === {{bar box |title=Religije u Alžiru |titlebar=#ddd |left1='''Religija''' |right1='''Postotak''' |float=right |bars= {{bar percent|[[Islam]]|green|99}} {{bar percent|[[Kršćanstvo]]|red|1}} }} [[Datoteka:NOTRE DAME D'AFRIQUE.ALGER.jpg|mini|desno|250px|Bazilika Majke Božje Afričke u gradu Algeru.]] Vjeroispovijed gotovo svih Alžiraca je [[Suniti|sunitski]] [[Islam]] koji je i državna religija. Službene statistike govore da od svih Alžirca, 99% su muslimani. Nesunitski muslimani u Alžiru su [[ibadi]], kojih je 200 tisuća, a žive u dolini [[M'zab]] u [[Gardaja (pokrajina)|Pokrajini Gardaja]]<ref>[http://www.angelfire.com/az/rescon/mgcibadi.html Ibadis and Kharijis]</ref>. No, ateisti i ostali bez vjere nisu uračunati u statistikama. Također u Alžiru živi oko 150 tisuća [[kršćanstvo|kršćana]], od kojih je 10 tisuća [[rimokatolici|rimokatolika]], od 50 do 100 tisuća [[evangelisti|evangeličkih]] [[protestanti|protestanata]], uglavnom [[Pentekostalci|pentekostalaca]]), prema podatcima čelnog čovjeka [[Église protestante d'Algérie|Alžirske protestantske Crkve]], [[Mustapha Krim|Mustaphe Krima]]<ref>{{Cite web |title=Top Chrétien |url=http://www.topchretien.com/topinfo/view/40011/lalgerie-malmene-ses-chretiens.html |access-date=2015-04-19 |archivedate=2009-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090610161813/http://www.topchretien.com/topinfo/view/40011/lalgerie-malmene-ses-chretiens.html |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.vodeo.tv/4-33-5995-le-reveil-des-chretiens-d-algerie.html Vodeo TV]</ref>. Procjenjuje se da je početkom 1980-ih u Alžiru živjelo 45 tisuća rimokatolika koji su uglavnom bili inozemci (Europljani, Afrikanci, vjernici s Bliskog istoka i J. Amerike) ili tuzemci u braku sa osobama doseljenim iz Francuske ili Italije. Tuzemaca je vrlo mali broj<ref name="Glas Koncila">[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=14735 Glas Koncila br. 30 (1779)] Rafael Rimić: Reportaža Katolička Crkva u Alžiru Crkva u muslimanskom svijetu - sestra islama, 27. srpnja 2008.</ref>. Alžirska bazilika je [[Notre Dame d'Afrique|Majke Božje Afričke]]. Iz redova alžirskih rimokatolika su i [[alžirski mučenici]], 7 redovnika [[trapisti|trapista]] koje su ubili [[radikalni islamisti]]. No, u gradu [[Oran]]u se nalazi i [[svetište]] Svetog Križa ([[Santa Cruz]]), koje je mjestom vjerskog dijaloga kršćana i muslimana, jer ondje "''kamo dolazi velik broj muslimanskih pobožnih žena kako bi zapalile svijeću [[Blažena Djevica Marija|Djevici Mariji]].<ref name="Glas Koncila"/>. Alžir je nekada imao važnu [[židovstvo|židovsku]] zajednicu sve do 1960-ih. Skoro cijela zajednica je iselila nakon što se Alžir osamostalio. Mali dijel Židova je ostao živjeti u Alžiru <ref>[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90207.htm U.S. Department of State]</ref>. == Kultura == {{glavni|Kultura Alžira}} [[Datoteka:Panneau de signalisation multilingue à Issers (Algérie).jpg|mini|levo|Trojezični znak na [[arapski jezik|arapskom]], berberskom i [[francuski jezik|francuskom]] jeziku]] [[Datoteka:Bulgur wheat salad.jpg|mini|desno|Alžirska salata]] [[Rai]], lokalno razvijena forma pop muzike, je vrlo popularna u Alžiru, a uživa i popularnost u dijaspori, mahom u Francuskoj gdje živi veliki broj Alžiraca. Tradicionalnije forme uključuju [[Čabi (muzika)|čabi]] (alžirska [[folk muzika]]), te [[Andaluzijska muzika|andaluzijsku]] tj. klasičnu muziku Alžira. == Ekonomija == {{glavni|Ekonomija Alžira}} [[Datoteka:Ministerefinacealger.jpg|mini|desno|Ministarstvo financija]] [[Datoteka:Port Béjaïa 1.jpg|mini|desno|[[Luka]] [[Bedžaja]]]] Sektor [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] je potpora ekonomije, učestvujući sa 60% u budžetu, 30% u [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-u i s preko 95% u zaradi od izvoza. Alžir je deveti u svijetu po rezervama [[Prirodni plin|prirodnog plina]] i četvrti je u svijetu po izvozu plina; 16. je po rezervama [[Nafta|nafte]]. Ekonomija Alžira predstavlja nacionalno gospodarstvo Alžirske Narodne Demokratske Republike. Do danas su [[nafta]] i [[zemni plin]] najznačajniji izvozni proizvodi za gospodarstvo Alžira. Rezerve tih energenata uglavnom se nalaze u istočnoj [[Sahara|Sahari]] dok je alžirska Vlada tijekom [[1980-ih]] smanjila njihov izvoz čime je usporeno iscrpljivanje. Izvoz je opet povećan [[1990-ih]] godina. Od ostalih značajnjih izvoznih proizvoda tu su [[stoka]] ([[ovce]], [[Vol|volovi]] i [[Konj|konji]]) i stočni proizvodi ([[vuna]] i [[Koža (materijal)|koža]]), [[vino]], [[žitarice]] ([[raž]], [[ječam]], [[zob]]), [[voće]] (uglavnom [[smokve]] i [[grožđe]]) i [[povrće]], [[Sjeme|sjemenje]], esparto trava, [[ulje]] i biljni ekstrakti (prvenstveno [[maslinovo ulje]]), [[željezo|željezna ruda]], [[cink]], [[fosfati]], [[Drvo (materijal)|drvo]], [[pluto]] i [[duhan]]. Paradoksalno je da Alžir unatoč tome što izvozi vunu, također vunu i uvozi te uvoz vune premašuje izvoz. Alžir uglavnom uvozi [[Strojevi|strojeve]], [[šećer]], [[Kava|kavu]], metalne proizvode svih vrsta i [[odjeća|odjeću]]. Najviše se uvozi iz [[SAD|SAD-a]], čak 20,6 %. Kroz povijest, alžirsko gospodarstvo je prolazilo razdoblje [[Plansko gospodarstvo|planskog gospodarstva]] (od [[1962.]] do [[1978.]]), zatim razdoblje krize i restrukturiranja ([[1978.]] - [[1987.]]) da bi nakon [[Privatizacija|privatizacijske]] krize ([[1988.]] - [[1993.]]) uslijedilo razdoblje [[Tranzicija|tranzicije]] na [[Tržišna ekonomija|tržišnu ekonomiju]] ([[1994.]] - [[2000.]]). Tijekom planskog gospodarstva, Alžir je nacionalizirao ključne sektore nacionalne privrede (naftna industrija, rudnici, strane osiguravateljske kuće). Također, izvršena je i [[agrarna reforma]].<ref>[http://www.monde-diplomatique.fr/mav/86/PIRONET/14100 Algérie : chronologie historique]</ref> Razlog razdoblja krize krajem [[1970-ih]] i tijekom [[1980-ih]] bio je naftni šok zbog kojeg su cijene nafte pale za 40 %.<ref>{{cite web |url=http://conference.qfis.edu.qa/app/media/304 |title=Poverty and Macroeconomic Development in Algeria: What is the contribution of Oil Revenues? |publisher=Center for Islamic Economics and Finance, Qatar Faculty of Islamic Studies, Qatar Foundation |author=Benbouziane, Mohamed and Benhabib, Abderrezak |accessdate=14 January 2013 |archivedate=2013-11-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131111151635/http://conference.qfis.edu.qa/app/media/304 |deadurl=yes }}</ref> To je uništilo alžirske iluzije da zemlja razvije jaku industriju u različitim segmentima te je pokazalo koliko je ranjiv gotovo pa jedini snažan industrijski sektor u Alžiru, industrija nafte.<ref>[http://www.algeria-watch.org/farticle/analyse/benderra_2002.htm ECONOMIE ALGERIENNE 1986 - 1998 : Les réseaux aux commandes de l'Etat]</ref> Tijekom tranzicijskog razdoblja došlo je do liberalizacije cijena i vanjske trgovine te reprogramiranja [[Vanjski dug|vanjskog duga]]. Alžir ima velike vanjske dugove. Financijski i ekonomski indikatori su se popravili sredinom [[1990-ih]], dijelom zbog politike reformi podržanih od strane [[Međunarodni monetarni fond|MMF]]-a, i reprograma duga [[Pariški klub|Pariškom klubu]]. Alžirske financije su imale koristi tokom [[2000]]. i [[2001]]. od privremenog skoka cijena nafte i čvrste državne fiskalne politike, što je dovelo do velikog rasta trgovinskog suficita, rekordno visokih deviznih rezervi, i redukcije vanjskog duga. Konstantni vladini napori da razvije raznovrsnost ekonomije privlačenjem stranih i domaćih investicija izvan energetskog sektora su imali malo uspjeha u smanjivanju visoke nezaposlenosti i unapređenju životnog standarda. Godine [[2001]]. vlada je potpisala sporazum sa [[Evropska unija|Evropskom unijom]] koji bi trebalo sniziti takse i povećati trgovinu. Alžir trenutačno ima svega jednu [[Burza vrijednosnih papira|burzu vrijednosnica]] i to u glavnom gradu [[Alžir (grad)|Alžiru]].<ref>[http://www.sgbv.dz/ Bourse d’Algerie]</ref> == Vidite još == * [[Komunikacije u Alžiru]] * [[Transport u Alžiru]] * [[Vojska Alžira]] * [[Međunarodni odnosi Alžira]] * [[Arheologija Alžira]] * [[Lista gradova u Alžiru]] == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * Ageron, Charles-Robert (1991). ''Modern Algeria&nbsp;– A History from 1830 to the Present''. Translated from French and edited by Michael Brett. London: [[C. Hurst & Co.]] ISBN 978-0-86543-266-6. * Aghrout, Ahmed; Bougherira, Redha M. (2004). ''Algeria in Transition&nbsp;– Reforms and Development Prospects''. Routledge. ISBN 978-0-415-34848-5. * Bennoune, Mahfoud (1988). ''The Making of Contemporary Algeria&nbsp;– Colonial Upheavals and Post-Independence Development, 1830–1987''. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-30150-3. * Fanon, Frantz (1966; 2005 paperback). ''The Wretched of the Earth''. Grove Press. ASIN B0007FW4AW, ISBN 978-0-8021-4132-3. * Horne, Alistair (1977). ''A Savage War of Peace: Algeria 1954–1962''. Viking Adult. ISBN 978-0-670-61964-1, ISBN 978-1-59017-218-6 (2006 reprint) * Laouisset, Djamel (2009). ''A Retrospective Study of the Algerian Iron and Steel Industry''. New York City: Nova Publishers. ISBN 978-1-61761-190-2. * Roberts, Hugh (2003). ''The Battlefield&nbsp;– Algeria, 1988–2002. Studies in a Broken Polity''. London: Verso Books. ISBN 978-1-85984-684-1. * Ruedy, John (1992). ''Modern Algeria&nbsp;– The Origins and Development of a Nation''. Bloomington: Indiana University Press. ISBN 978-0-253-34998-9. * Stora, Benjamin (2001). ''Algeria, 1830–2000&nbsp;– A Short History''. Ithaca, New York: Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-3715-1. * Sidaoui, Riadh (2009). "Islamic Politics and the Military&nbsp;– Algeria 1962–2008". [http://books.google.com/books?id=UouRFVxywIQC ''Religion and Politics&nbsp;– Islam and Muslim Civilisation'']. Farnham: Ashgate Publishing. ISBN 0-7546-7418-5. * Rachid Tlemçani: Algeria Under Bouteflika: Civil Strife and National Reconciliation; Carnegie Endowment Paper, March 2008 * Library of Congress – Federal Research Division Country Profile: Algeria, May 2008; [http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Algeria.pdf LC] (PDF; 191&nbsp;kB) * Hans Strelocke: ''Algerien: Kunst, Kultur und Landschaft. Von den Stätten der Römer zu den Touaregs der zentralen Sahara''. DuMont Schauberg, Köln 1974, ISBN 3-7701-0721-7. * Ursula und Wolfgang Eckert: ''Algerische Sahara. Ein Reisehandbuch'', zweite überarbeitete und erweiterte Auflage. DuMont Buchverlag, Köln 1984, ISBN 3-7701-1317-9. * Sabine Kebir: ''Algerien. Zwischen Traum und Alptraum.'', Mai 1998, 342 Seiten, ISBN 3-612-26194-0. * AG Friedensforschung an der Universität Kassel: Algerien-Berichte; [http://www.ag-friedensforschung.de/regionen/Algerien/Welcome.html Algerien (Friedensratschlag)]. * Amnesty International: [http://www.ai-algerien.de/ Algerien]. * Bernhard Schmid: Algerien – Frontstaat im globalen Krieg? Neoliberalismus, soziale Bewegungen und islamistische Ideologie in einem nordafrikanischen Land. Münster, 2005. ISBN 3-89771-019-6. * Bernhard Schmid (2006): ''Das koloniale Algerien''. Münster. ISBN 3-89771-027-7. * Thomas Hasel: Machtkonflikt in Algerien (Nahost-Studien 3, hrsg. von Friedemann Büttner), 284 S., Verlag Hans Schiler, Berlin, 2002, ISBN 3-89930-190-0. * Bertelsmann Stiftung: [http://bti2003.bertelsmann-transformation-index.de/142.0.html Bertelsmann Transformationsindex 2003, Algerien]. * Eva Dingel: Der algerische Bürgerkrieg 1992–2002: Hintergründe eines Krieges ohne Namen, 2004. * Romain Leick: Algerien: Salafisten und GIA-Kämpfer; SPIEGEL special 2/2004 vom 29. Juni 2004; [http://www.spiegel.de/spiegelspecial/0,1518,306862,00.html SPIEGEL ONLINE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080909045939/https://www.spiegel.de/spiegelspecial/0,1518,306862,00.html |date=2008-09-09 }}. * Habib Souaidia: Schmutziger Krieg in Algerien – Bericht eines Ex-Offiziers der Spezialkräfte der Armee (1992–2000), Chronos-Verlag, 2001, ISBN 3-0340-0537-7. * William Quandt: Société et pouvoir en Algérie, 1999, édité par Casbah. * Severine Labat: Les islamistes algeriens: Entre les urnes et les maquis. Paris, Edition du Seuil, 1995. * Fabio Maniscalco (ed.), Protection of cultural property in Algerie, [http://web.tiscali.it/mediterraneum_isform monographic series „Mediterraneum. Protection and valorization of cultural heritage“], vol 3, Naples 2003, ISBN 88-87835-41-1 * Werner Ruf: Die algerische Tragödie: vom Zerbrechen des Staates einer zerrissenen Gesellschaft. Münster, Agenda Verlag, 1997. * Khadija Katja Wöhler-Khalfallah: Der islamische Fundamentalismus, der Islam und die Demokratie. Algerien und Tunesien: Das Scheitern postkolonialer „Entwicklungsmodelle” und das Streben nach einem ethischen Leitfaden für Politik und Gesellschaft. Wiesbaden, VS Verlag für Sozialwissenschaften, 2004. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Algeria}} * [http://www.el-mouradia.dz Predsjednik Alžira] * [http://www.apn-dz.org/apn/english/index.htm Parlament Alžira] * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/ag.html CIA - The World Factbook - Algeria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060530214959/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/ag.html |date=2006-05-30 }} * [http://www.loc.gov/rr/international/amed/algeria/algeria.html Library of Congress Portals to the World - Algeria] * [http://www.el-mouradia.dz/ People's Democratic Republic of Algeria] ''official government website'' {{ar icon}} / {{fr icon}} * {{CIA World Factbook link|ag|Algeria}} * {{dmoz|Regional/Africa/Algeria}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-14118852 Algeria profile] from the [[BBC News]] * {{Wikiatlas|Algeria}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=DZ Key Development Forecasts for Algeria] from International Futures * [http://www.enpi-info.eu/countrymed.php?country=1 EU Neighbourhood Info Centre: Algeria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170126063811/http://www.enpi-info.eu/countrymed.php?country=1 |date=2017-01-26 }} * [http://www.zmne.hu/aarms/docs/Volume9/Issue1/pdf/07.pdf Saharawi refugees in Algeria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140110123215/http://www.zmne.hu/aarms/docs/Volume9/Issue1/pdf/07.pdf |date=2014-01-10 }} {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} [[Kategorija:Alžir| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] khcocvrwiscpnh22pgltxyqqsrefk98 Afganistan 0 5532 41262609 41253112 2022-08-22T23:50:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 5 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Zastario}} {{Infokutija zemlja | konvencionalno_dugo_ime = Islamski Emirat Afganistan | kratko_ime = Afganistan | domaće_ime = {{native name|ps|د افغانستان اسلامي امارت|italic=no}}<br/>{{small|{{lang|ps|Də Afġānistān Islāmī Imārat|italic=yes}}}} | zastava = Flag of Taliban.svg | grb = | opis_zastave = [[Zastava Afganistana]] | opis_grba = [[Grb Afganistana]] | alt_coat = | nacionalni moto_moto = ''[[Shahada|lā ʾilāha ʾillà l-Lāh, Muḥammadun rasūlu l-Lāh]]''<br />{{lang|ar|لا إله إلا الله محمد رسول الله}} ([[Klasični arapski|arapski]])<br />"Nema boga osim [[Bog u islamu|Boga]]. [[Muhamed]] je Božji glasnik." (''[[Shahada]]'') | nacionalna_himna = {{lang|ps|دا د باتورانو کور}}<br>{{transl|ps|Dā də bātorāno kor}}<br /><!--{{transl|}}<br />-->{{center|"[[This is the Home of the Brave]]"<ref name="ReferenceA">{{Cite web|title=BBCNazer.com {{!}} زندگى و آموزش {{!}} حرف های مردم: سرود ملی|url=http://www.bbc.co.uk/nazer/lifeandlearning_dari/story/2007/08/070830_ws-aep-pt-national-anthem.shtml|access-date=2021-08-18|website=www.bbc.co.uk}}</ref><ref name="Amirzai">{{Cite web|last= Amirzai |first= Shafiq l|title=د ملي سرود تاریخ {{!}} روهي|url=https://rohi.af/news/35829|access-date=2021-08-18|website=Rohi.Af|language=ps}}</ref><ref name="nunn.asia">{{Cite web|date=2018-01-16|title=ملا فقیر محمد درویش د جهادي ترنم منل شوی سرخیل|url=https://www.nunn.asia/113730/ملا-فقیر-محمد-درویش-د-جهادي-ترنم-منل-شوی/|access-date=2021-08-18|website=نن ټکی اسیا|language=ps}}</ref><ref name="Tharoor">{{Cite news|last=Tharoor|first=Ishaan|date=2013-06-19|title=The Taliban's Qatar Office: Are Prospects for Peace Already Doomed?|language=en-US|work=Time|url=https://world.time.com/2013/06/19/the-talibans-qatar-office-are-prospects-for-peace-already-doomed/|access-date=2021-08-19|issn=0040-781X}}</ref>}} {{centre|[[File:DaBatoranoKor.ogg]]}} | slika_karte = Afghanistan (orthographic projection).svg | opis_karte = Položaj Afganistana | glavni_grad = [[Kabul]] | jiirdinate = {{Coord|33|N|66|E|region:AF_source:geonames|display=inline,title}}<ref>[{{geonameslink|gnid=1149361|name=islamic-republic-of-afghanistan}} Islamic Republic of Afghanistan] in [{{geonamesabout}} Geonames.org (cc-by)]</ref> | najveći_grad = Kabul | jezici_tip = [[Jezici Afganistana|Glavni jezici]] | jezici = {{plainlist| *[[paštunski]] *[[dari]]}} | etničke_grupe = {{unbulleted list| 42% [[Paštuni]] | 27% [[Tadžici]] | 9% [[Hazara]] | 9% [[Uzmeci]] | 4% [[Aimaq (narod)|Aimaqci]] | 3% [[Turkmeni]] | 2% [[Baluči]] | 4% [[Etničke grupe Afganistana|ostali]]<ref name="LoC-pdf"/>}} | religija = {{unbulleted list| 99.7% [[Islam u Afganistanu|Islam]] ([[Državna religija|službena religija]]) | 0.3% [[Demografija Afganistana#Religija|ostali]]}} | demonim = [[Afganistanci]]{{Efn|Other names that have been used as demonyms are '''Afghani'''<ref>Dictionary.com. [[The American Heritage Dictionary of the English Language]], Fourth Edition. Houghton Mifflin Company, 2004. [http://dictionary.reference.com/browse/afghani Reference.com] (Retrieved 13 November 2007).</ref> and '''Afghanistani'''.<ref>Dictionary.com. [[WordNet]] 3.0. [[Princeton University]]. [http://dictionary.reference.com/browse/afghanistani Reference.com] (Retrieved 13 November 2007). {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20140328102257/http://dictionary.reference.com/browse/afghanistani |date=28 March 2014}}</ref>|name="Demonym"|group="Note"}}<ref name="Constitution of Afghanistan">{{cite web|title=Constitution of Afghanistan|url=https://www.afghanembassy.us/about-afghanistan/constitution/|year=2004|access-date=16 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160920112856/http://www.afghanembassy.us/about-afghanistan/constitution/|archive-date=20 September 2016|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book |title=Afghan {{!}} meaning in the Cambridge English Dictionary |publisher=the Cambridge English Dictionary |isbn=9781107660151 |url=https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/afghan }}</ref> | vlast_tip = [[Unitarna država|unitarni]] [[deobandi]] [[Islamska država|islamski]] [[emirat]] pod [[starateljska vlada|starateljskom vladu]]{{efn|Spor između ''[[de facto]]'' Islamskog Emirata Afganistan i ''[[de jure]]'' [[Islamska Republika Afganistan|Islamske Republike Afhanistan]]}} | vođa_titula1 = [[Poglavar Islamskog Emirata Afganistan|Poglavar]]<!--{{efn|name=Emir|Službena titula je [[Amir al-Mu'minin]] (na srpskohrvatskom: Zapovjednik vjernih). Položaj se često prevodi kao "[[emir]]".}}--> | vođa_ime1 = {{nowrap|[[Hibatullah Akhundzada]]}} | vođa_titula2 = [[Premijer Afganistana|premijer]] | vođa_ime2 = [[Mohammad Hassan Akhund]] ([[v.d.]]) | vođa_titula3 = [[Zamjenik premijera|prvi zamjenik premijera]] | vođa_ime3 = [[Abdul Ghani Baradar]] ([[v.d.]]) | vođa_titula5 = [[Zamjenik premijera|drugi zamjenik premijera]] | vođa_ime5 = [[Abdul Salam Hanafi]] ([[Acting (law)|acting]]) | legislatura = naknadano će se odrediti | suverenitet_tip = [[Historija Afganistana|Stvaranje]] | uspostava_događaj1 = {{nowrap|[[Hotak (dinastija)|Hotak Carstvo]]}} | upostava_datum1 = 1709–1738 | uspostava_događaj2 = {{nowrap|[[Durrani Carstvo]]}} | uspostava_datum2 = 1747–1842 | uspostava_događaj3 = {{nowrap|[[Emirat Afganistan|Emirat]]}} | uspostava_datum3 = 1823–1926 | uspostava_datum4 = [[Anglo-afganistanskis sporazum 1919.|priznanje nezavisnosti]] | uspostava_datum4 = [[Dan nezavisnosti Afganistana|19. august 1919]] | uspostava_događaj8 = {{nowrap|[[Kingdom of Afghanistan|Kraljevina]]}} | uspostava_datum8 = 9. jun 1926 | uspostava_događaj9 = {{nowrap|[[Republika Afganistan|proglašenje Republike]]}} | uspostava_datun9 = 17. jul 1973 | uspostava_događaj10 = [[Islamski Emirat Afganistan (1996–2001)|Islamski Emirat]] | uspostava_datum10 = 7. septembar 1996 | uspistava_događaj11 = {{nowrap|[[Islamska Republika Afganistan|Islamska Republika]]}} | uspostava_datum11 = 26. januar 2004 | uspistava_događaj12 = [[Pad Kabula (2021)|Talibani zauzimaju Kabul]] | uspostava_datum12 = 15. august 2021 | površina_km2 = 652.864<ref>Central Statistics Office Afghanistan</ref> | površina_rang = 40. | površina_sq_mi = 252.072 | postotak_voda = nevažno | stanovništvo_proc = 32,890.171<ref>Central Statistics Office Afghanistan, 2020.</ref> | stanovništvo_proc_godina = 2020 | stanovništvo_proc_rang = 43. | stanovništvo_gustina_km2 = 48,08 | stanovništvo_gustina_sq_mi = 119 | stanovništvo_gustina_rang = 174. | GDP_PPP = $72.911&nbsp;billion<ref name="imf2">{{cite web |url=https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=63&pr.y=8&sy=2018&ey=2023&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512&s=NGDPD%2CPPPGDP%2CNGDPDPC%2CPPPPC&grp=0&a=|title=Afghanistan |publisher=International Monetary Fund |access-date=14 November 2018}}</ref> | GDP_PPP_godina = 2018 | GDP_PPP_rang = 96. | GDP_PPP_per_capita = $2,024<ref name="imf2"/> | GDP_PPP_per_capita_rang = 169. | GDP_nominal = $21.657&nbsp;billion<ref name=imf2/> | GDP_nominal_godina = 2018 | GDP_nominal_rang = 111. | GDP_nominal_per_capita = $493<ref name=imf2/> | GDP_nominal_per_capita_rang = 177. | Gini = 27.8<!-- number only --> | Gini_godina = 2008 | Gini_promjena = pad<!-- increase/decrease/steady --> | Gini_ref = <ref name="wb-gini">{{cite web |url=http://data.worldbank.org/indicator/SI.POV.GINI/ |title=Gini Index |publisher=World Bank |access-date=2 March 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140511044958/http://data.worldbank.org/indicator/SI.POV.GINI|archive-date=11 May 2014}}</ref> | Gini_rang = 1. | HDI = 0.511<!-- number only --> | HDI_godina = 2019<!-- Please use the year to which the data refers, not the publication year --> | HDI_promjena = porast<!-- increase/decrease/steady --> | HDI_ref = <ref name="UNHDR">{{cite book|title=Human Development Report 2020 The Next Frontier: Human Development and the Anthropocene|date=15 December 2020|publisher=United Nations Development Programme|isbn=978-92-1-126442-5|pages=343–346|url=http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr2020.pdf|access-date=16 December 2020}}</ref> | HDI_rang = 169. | valuta = [[Afganistanski afgani|Afgani]] (افغانی) | valuta_kod = AFN | vremenska_zona = D† | utc_offset = +4:30<br />[[Solar Hijri calendar|Solar Calendar]] | vozi_na = [[Strana cestovnog prometa|desna]] | calling_code = [[Telefonski brojevi u Afganistanu|+93]] | cctld = [[.af]] }} '''Avganistan''' ili '''Afganistan''' ({{jez-arap|فغانستان}}), službeni naziv '''Islamska Republika Avganistan''' ili '''Afganistan''', je država u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]].<ref name="Atlas"/> Zemlja nema izlaz na more, a dužina kopnene granice iznosi 5.529 km.<ref name="CIA"/> Na zapadu se graniči sa [[Iran]]om (936 km), na severu sa [[Turkmenistan]]om (744 km), [[Uzbekistan]]om (137 km) i [[Tadžikistan]]om (1.206 km), na severoistoku sa [[Kina|Kinom]] (76 km), a na istoku i jugu sa [[Pakistan]]om (2.430 km).<ref name="CIA"/> Avganistan je jedna od najsiromašnijih zemalja u Aziji. Članica je [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] od 1946.<ref name="Atlas"/> Avganistan je drevno žarište [[Put svile|Puta svile]] i ljudskih migracija. Arheolozi su na području današnjeg Avganistana pronašli dokaze ljudskog prisustva koji datiraju iz [[Paleolit|srednjeg paleolitskog]] perioda. Veruje se da se urbana civilizacija na ovoj teritoriji pojavila između 3000. i [[2000]]. p. n. e. S obzirom da se nalazi na veoma važnoj lokaciji koja povezuje kulturu Bliskog istoka sa centralnom Azijom i Indijskim potkontinentom, tokom vekova je bio dom raznih naroda.<ref>{{cite web|url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID%2Baf0001) |title=1. poglavlje: Istorijska pozadina |publisher=Biblioteka kongresa: studije o zemljama, o Avganistanu |last=Bakster|first=Kreg|year=1997|Pristupljeno: = 24. jun 2010.|Arhivirani original=https://archive.is/a4aA|Arhivirani original = 13. decembar 2012.}}</ref>, i svedok je raznih vojnih kampanja, među kojima su najviše vredne pomena kampanje [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], [[Džingis-kan]]a, i zapadnih sila u moderno doba. Ova zemlja takođe predstavlja i izvor iz kojeg su [[grčko-baktrijsko kraljevstvo]], [[kušansko kraljevstvo|kušansko carstvo]], Beli huni (Heftaliti), Safaridi, Gaznavidi, Goridi, Hildžiji, Timuridi, [[Mogulsko carstvo|Moguli]] i Durani izdigli i sagradili veoma snažne imperije.<ref>{{cite web|url=http://www.historyfiles.co.uk/KingListsMiddEast/EasternAfghans.htm |title=Kraljevstva Severne Azije&nbsp;– Avganistan u dalekoistočnim kraljevstvima: Persija i Istok |publisher=Histori fajls. |accessdate = 24. 6. 2010.}}</ref> Politička istorija modernog Avganistana počinje [[1709]]. godine, kada je uspostavljena Hotaki dinastija u [[Kandahar]]u, nakon čega dolazi do uspona Durani imperije 1747. godine.<ref name="Last-Afghan-empire">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/7798/Afghanistan/21392/Last-Afghan-empire |title=Poslednja avganistanska imperija |accessdate = 22. 8. 2010. |work=|Luis Dupri]], Luis Dupri, Nensi Heč Dupri i drugi |publisher=Enciklopedija Britanika}}</ref><ref>{{cite encyclopedia |author=D. Baland |url=http://iranicaonline.org/articles/afghanistan-x-political-history |title=Avganistan. Politička istorija|encyclopedia=Enciklopedija Iranika|edition=online |publisher=Columbia University|year=2010}}</ref><ref name=EofI-Afghanistan>{{cite encyclopedia |author=M. Longvort Demjs, Dž. Morgenstiern, R. Giršman |title=Avganistan |encyclopedia=Enciklopedija islama|edition=CD-ROM v. 1.0|publisher=Koninklijke Bril NV|year=1999}}</ref> Krajem 19. veka, Avganistan postaje [[tampon država]] tokom „[[Velika igra|Velike igre]]“ između [[Britanska Indija|Britanske Indije]] i [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]]. Nakon [[Treći anglo-avganistanski rat|Trećeg anglo-avganistanskog rata]] 1919. godine, kralj [[Amanulah]] je započeo evropsku modernizaciju svoje zemlje, ali je sprečen od strane ultra-konzervativaca. Tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]], nakon povlačenja Britanaca iz [[Indija|Indije]] 1947. godine, [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] počinju da šire svoj uticaj u Avganistanu, <ref>{{cite web |url=http://www.meridian.org/insmallthingsremembered/president-dwight-d-eisenhower-inspects-the-honor-guard-upon-arrival-at-bagram-airport |title=Predsednik Dvajt D. Ajzenhauer proverava počasnog čuvara nakon dolaska na bagramski aerodrom |publisher=Meridian.org |accessdate=6. 5. 2012. |archivedate=2012-11-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121114041950/http://www.meridian.org/insmallthingsremembered/president-dwight-d-eisenhower-inspects-the-honor-guard-upon-arrival-at-bagram-airport |deadurl=yes }}</ref> što je dovelo do krvavog rata između [[Mudžahedin|mudžahedina]] („sveti ratnici“) koje je podržavala [[Sjedinjene Američke Države|Amerika]] i vlasti koju je podržavao Sovjetski Savez, u kojem je živote izgubilo više od milion Avganistanaca.<ref name=Soviet-war-video>{{cite web |url=http://www.youtube.com/watch?v=vYUzL1qhltA&feature=related |title=Božji ratnici: Hladni rat (Part 1/5) |publisher=CNN |year=1998|accessdate = 11. 10. 2011.}}</ref> Nakon ovoga usledio je avganistanski građanski rat 90-ih godina, uspon i pad ekstremističke talibanske vlasti i [[Rat u Avganistanu (od 2001)|rat u Avganistanu]], koji traje od 2001. godine pa sve do danas.<ref name="georgetown1">{{cite web |url=http://berkleycenter.georgetown.edu/resources/countries/afghanistan |title=Avganistan |publisher=Berkli centar za religiju, mir i svetske odnose.|accessdate = 1. 12. 2011.}}</ref> U decembru 2001. godine, [[Savet bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija]] odobrio je stvaranje [[Međunarodne snage za bezbednosnu pomoć|Međunarodnih snaga za bezbednosnu pomoć]] radi održavanja bezbednosti u Avganistanu, kao vid pripomoći vladi [[Hamid Karzaj|Hamida Karzaja]]. Tri decenije ratovanja su učinile Avganistan jednom od najopasnijih zemalja na svetu,<ref name="world's most dangerous country">{{cite news|url=http://www.forbes.com/2010/01/14/most-dangerous-countries-lifestyle-travel-haiti-afghanistan-iraq.html |title=Najopasnije zemlje sveta |accessdate = 26. 2. 2012. |publisher=Forbs |date = 14. 1. 2010. |last=Olson|first=Parmi|Arhivirani original=http://archive.is/s296|datum = 24. 9. 2012.}}</ref> kao i najveći „izvoznik izbeglica i azilanata“. Dok međunarodna zajednica pokušava da obnovi ovu ratom razorenu zemlju, terorističke grupe, kao što su Hakani i Hezb-e-Islami Gulbudin,<ref>[http://www.state.gov/j/ct/rls/crt/2012/209989.htm Izveštaj o zemljama i terorizmu]|date = 30. maj 2013.|pristupljeno: = 8. novembar 2014.</ref> aktivno su uključeni u svetske pobune [[Talibani|Talibana]], koje se sastoje iz stotina atentata i napada bombaša-samoubica. Prema [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenim nacijama]], ove pobune su krive za 80 % civilnih žrtava u ratu koji traje od 2001. godine u periodu između 2011. i 2012. godine.<ref>[http://www.upi.com/Top_News/Special/2012/08/08/Afghan-civilian-casualties-haunt-UN/UPI-12141344436853/ Avganistanske civilne žrtve muče UN]</ref> Oko 42 % stanovništva Avganistana živi ispod linije [[Apsolutno siromaštvo|apsolutnog siromaštva]], što znači da njihov prihod čini manje od $1,25 američkih dolara dnevno,<ref name=AfghanPoverty8>{{cite web|url=http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=83417|title=Avganistan: Milioni još uvek ne mogu da priušte sebi hranu|work=|publisher=IRIN|datum = 12. 3. 2009.|Pristupljeno = 11. 10. 2010.| Arhivirani original= http://web.archive.org/web/20100827210523/http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=83417| datum = 27. 8. 2010. <!--DASHBot-->| deadurl= no}}</ref> a nešto malo više iznad 70 % stanovništva je pismeno. == Etimologija == Ime „Avganistan“ (''Afghānistān'')<ref>Kovan, Vilijam i Jašomira Rakušan. Knjiga izvora za lingvistiku. 3. edicija. Džon Bendžamins, 1998.</ref> znači „Zemlja Avgana“,{{sfn|Banting|2003|pp=4, 32}} koji je nastao iz [[Etnonimi|entonima]] Avgana. Istorijski, ovaj naziv se odnosio na [[Paštuni|Paštune]], koji predstavljaju najveću etničku grupu u Avganistanu.<ref name="Afghan">{{cite encyclopedia |author=Č. M. Kifer |url=http://www.iranicaonline.org/articles/afgan-in-current-political-usage-any-citizen-of-afghanistan-whatever-his-ethnic-tribal-or-religious-affiliation |title=Afgan |encyclopedia=Enciklopedija Iranika |edition=online |publisher=Kolumbija Univerzitet |Pristupljeno: = 15. decembar 1983.}}</ref> Ovo ime se javlja i kao „Abgan“ u 3. veku nove ere u vreme Sasanida,<ref name="Britannica-Abgan">{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/7798/Afghanistan/129450/History?anchor=ref261360|title=Istorija Avganistana|publisher=Enciklopedija Britanika|accessdate=22. 11. 2010.}}</ref> i „Avagana“ u 6. veku nove ere kod indijskog astronoma Varahamihire.<ref name="Afghan"/> Narod koji se naziva ovim imenom se nekoliko puta pominje u jednoj geografskoj knjizi iz 10. veka."<ref name="Vogelsang">{{Cite book|title=Avganistanci|last1=Vogelsgang|first1=Viljem|year=2002|publisher=Vajli-Blakvel |isbn=978-0-631-19841-3|url=http://books.google.com/books?id=9kfJ6MlMsJQC&lpg=PP1&pg=PA18#v=onepage&q&f=false|pages=382-}}</ref> [[Datoteka:Afghan royal soldiers of the Durrani Empire.jpg|mini|250p|Ime „Avganistan“ napisano na ovoj litografiji iz 1847. godine, Džejms Ratrej.]] [[El Biruni]] je u XI veku o njima govorio kao o različitim plemenima koja žive na zapadnoj planinskoj granici reke [[Ind]]e, što bi trebalo da znači - na obodu Sulejman planina.<ref name="EofI">{{cite encyclopedia |last=Morgenstijern|first=Dž. |title=Afgan |encyclopedia=Enciklopedija islama |edition=CD-ROM v. 1.0 |publisher=Koniklijke Bril NV |year=1999}}</ref> [[Ibn Batuta]], poznati marokanski naučnik koji je posetio ove predele 1333. godine, napisao je: {{quote|Putovali smo do [[Kabul]]a, nekada velikog grada, a sada sela naseljenog persijskim plemenom koje se naziva „Avganima“. Imaju planine i klisure, posede velike snage, i uglavnom su drumski razbojnici. Njihova glavna planina je Sulejman planina.}} Jedan ugledni persijski naučnik iz 16. veka daje dosta objašnjenja o Avganima. Na primer, on piše: {{quote|Muškarci iz Kabula i Hildžiji su takođe otišli kući; i kad god su bili ispitivani o muslimanima kohistanskih planina o tome kakvo je tamo stanje, oni bi rekli, „ne nazivaj ga Kohistanom, već Avganistanom; tamo nema nikoga drugog do Avganistanaca i nereda." Stoga, jasno je da zbog toga ovi ljudi svoju zemlju na svom jeziku nazivaju Avganistan, a sebe Avganistancima.}} Široko je prihvaćeno da su [[Termin|termini]] „Paštun“ i „Avgan“ [[Sinonim|sinonimi]].<ref name="Afghan" /> U spisima pašto pesnika iz 17. veka, Kušal Kan Kataka, on kaže: {{quote|Izvucite svoje mačeve i posecite čisto, svakoga ko kaže da Paštun i Avgan nisu isto! To znaju Arapi, a znaju i Rimljani: Avgani su Paštuni, Paštuni su Avgani!<ref>Deo pesme „Strast Avgana“ Kušala Kn Kataka; prevod na engleski: K. Bidulf u knjizi ''Avganistanska poezija 17. veka: Izbori poema Kušal Kan Kataka'', London, 1890.</ref>}} Poslednji deo imena, „-stan“ je persijski sufiks koji označava mesto. Ime „Avganistan“ je opisao mogulski car iz 16. veka, [[Babur]], u svojim memoarima (Baburnama), kao i persijski naučnik Firišta i Baburovi naslednici, pozivajući se na tradicionalne etničke paštunske teritorije između [[Hindukuš]] planinskog masiva i reke [[ind|Ind]].<ref>{{cite web |url=http://persian.packhum.org/persian//pf?file=03501051&ct=92|title=Događaji godine 910.|accessdate = 22. 8. 2010|author=Babur|work=Baburovi memoari|publisher=Pakard Humanitarni institut |year=1525}}</ref> Početkom 19. veka, avganistanski političari su rešili da prihvate naziv „Avganistan“ za celu oblast, nakon što se prevod ovog termina na engleski pojavio u raznim sporazumima sa kadžaridskom [[Kadžari|Persijom]] i [[Britanska Indija|britanskom Indijom]].<ref>E. Hantington, ''"Anglo-ruski dogovor o Tibetu, Avganistanu i Persiji"'', Buletin Američkog geografskog udruženja, tom 39, br. 11 (1907).</ref> Godine [[1857]]. u svom prikazu knjige Dž. V. Keja „Avganistanski rat“ (eng: „The Afghan War“), Fridrih Engels opisuje Avganistan kao: {{quote|jednu prostranu zemlju Azije&nbsp;... između Persije i Indije, a u drugom pravcu između Hindukuša i [[Indijski okean|Indijskog okeana]]. Nekada je sadržala persijske provincije [[Veliki Horasan|Horasan]] i [[Kohistan]], kao i [[Herat]], [[Beludžistan]], [[Kašmir]], [[Sind]] i dobar deo [[Pandžab]]a&nbsp;... Njegovi najvažniji gradovi su [[Kabul]], glavni grad, [[Gazni]], [[Pešavar|Peševar]] i [[Kandahar]].}} Avganistansko kraljevstvo se nekada nazivalo Durani carstvo (kraljevstvo Kabula), kako ga spominje i britanski državnik i istoričar, Montstjuart Elfinston.<ref>Monstjuart Elfinston., ''">Kraljevstvo Kabula i njegovi vazali u Persiji i Indiji"'', 1815; izdavač: Longman, Hurst, Ris, Orme i Braun.</ref> Međunarodni suverenitet je Avganistanu zvanično priznat nakon potpisivanja anglo-avganistanskog sporazuma iz 1919. godine.<ref>M. Ali, ''"Avganistan: Rat za nezavisnost, 1919"'', 1960.</ref><ref>[http://www.afghan-web.com/history/const/const1923.html Ustav Avganistana iz 1923. godine] za vreme kralja Amanulaha Kana (Engleski prevod).</ref> == Geografija == [[Datoteka:Afghan topo en.jpg|mini|levo|250p|Topografski izgled Avganistana]] [[Datoteka:Afghanistan collage.jpg|mini|levo|250p|Pejzaži Avganistana.]] Sa 652.230 km²,<ref>{{cite web|title=Površina zemlje (sq. km)|url=http://data.worldbank.org/indicator/AG.LND.TOTL.K2 |work=World Development Indicators|publisher=World Bank|accessdate=13. 10. 2011.|year=2011}}</ref> Avganistan je po veličini 41. zemlja na svetu,<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html#af |title=CIA Factbook&nbsp;– Area: 41 |publisher=CIA |date=26. 11. 1991. |accessdate=4. 2. 2012. |archive-date=2014-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140131115000/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2147.html#af |dead-url=yes }}</ref> što ga čini malo većim od Francuske, manjim od Mjanmara, a skoro iste veličine kao Teksas u SAD. Graniči se sa Pakistanom na jugu i istoku, na zapadu sa Iranom, na severu sa Turkemenistanom, Tadžikistanom, i sa Kinom na Dalekom istoku. U ovoj zemlji živi preko 30 miliona stanovnika (28.395.716 stanovnika (2010)).<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2119.html?countryName=Afghanistan&countryCode=af&regionCode=sas&#af|title=Population of Afghanistan|publisher=CIA World Factbook|work=[[Centralna obaveštajna agencija|CIA]]|date=2010|accessdate=12. 10. 2010.|archive-date=2017-06-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20170607234625/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2119.html?countryName=Afghanistan&countryCode=af&regionCode=sas&#af|dead-url=yes}}</ref> Glavni grad je [[Kabul]]. Ostali važniji gradovi su: [[Kandahar]], [[Džalalabad]], [[Herat]], [[Mazari Šarif]]. To je planinska zemlja bez izlaza na more, sa ravnicama na severu i jugozapadu. Geografski, Avganistan je zemlja Centralne Azije.<ref>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/7798/Afghanistan |title=Avganistan |publisher=Encyclopædia Britannica |accessdate=17. 3. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100225235842/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/7798/Afghanistan |archivedate=2010-02-25 |deadurl=no }}</ref> Međutim, u geopolitičkom i kulturološkom smislu, [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjene nacije]] ga, zajedno sa Iranom, svrstavaju u Južnu Aziju.<ref>{{cite web |url=http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm#asia |title=Kompozicija makr-geografskih (kontinentalnih) regiona, geografskih sub-regiona, i određenih ekonomskih i drugih grupacija |publisher=UNdata |date=26. 4. 2011. |accessdate=13. 7. 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110713041240/http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm#asia |archivedate=2011-07-13 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2144.html#af |title=Lokacija: Južna Azija, severno i zapadno od Pakistana, istočno od Irana |work=Svetska knjiga činjenica |publisher=CIA |accessdate=24. 6. 2010. |archive-date=2011-05-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110524151212/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2144.html#af |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://pubs.usgs.gov/of/1997/ofr-97-470/OF97-470C/asiaGmap.html |title=S. A. D. mape |publisher=Pubs.usgs.gov |date= |accessdate = 19. 5. 2012.}}</ref> Kulturološki pripada bliskoistočnom muslimanskom svetu. Najviši vrh ove zemlje je Nošak, na 7492 metara nadmorske visine. Zemlja ima kontinentalnu klimu, sa veoma oštrim zimama u centralnim oblastima, ledenim površinama na severoistoku oko Nuristana i Vakana, gde je prosečna temperatura u januaru ispod -15&nbsp;°C, i vrućim letima u nižim oblastima, kao što su Sistan sliv na jugozapadu, Džalalabad basen na istoku, i avganistanske turkestanske ravnice duž reke Amu na severu, gde je prosečna temperatura u julu preko 35&nbsp;°C. Iako ova zemlja ima veliki broj reka i rezervoara, veliki delovi zemlje su bezvodni. Sistan basen je jedan od najsušnjih regiona u zemlji.<ref>{{cite web|url=http://postconflict.unep.ch/publications/sistan.pdf|title=Istorija promene životne sredine u slivu Sistan 1976–2005|accessdate=20. 7. 2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070807214557/http://postconflict.unep.ch/publications/sistan.pdf|archivedate=2007-08-07|deadurl=no}}</ref> Pored uobičajenih kiša, u Avganistanu tokom zime pada i sneg u Hindukušu i na Pamir planinama, a na proleće otopljeni sneg se pretvara u potoke koji se ulivaju u reke i jezera.<ref>{{cite web |url=http://earthobservatory.nasa.gov/NaturalHazards/view.php?id=16066 |title=Sneg u Avganistanu: Prirodne nepogode |publisher=NASA |date=3. 2. 2006. |accessdate=6. 5. 2012. |archivedate=2013-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131230235107/http://earthobservatory.nasa.gov/NaturalHazards/view.php?id=16066 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news |url=http://in.reuters.com/article/2012/01/18/afghanistan-snow-idINDEE80H0BR20120118 |agency=Reuters |title=Sneg može razrešiti Avganistan suše, ali gorka zima ubija |date=18. 1. 2012. |access-date=2015-04-15 |archivedate=2013-12-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131230233432/http://in.reuters.com/article/2012/01/18/afghanistan-snow-idINDEE80H0BR20120118 |deadurl=yes }}</ref> Međutim, dve trećine tih voda se ulivaju u reke susednih zemalja, kao što su Iran, Pakistan i Turkmenistan. To stvara ekonomski problem državi, jer bi obnova sistema za navodnavanje i preusmeravanje voda, državu koštalo više od 2 milijarde američkih dolara.<ref>{{cite web |url=http://www.csmonitor.com/World/Asia-South-Central/2010/0615/Afghanistan-s-woeful-water-management-delights-neighbors |title=Avganistanska tužna vodoprvreda oduševljava njegove susede |publisher=Csmonitor.com |date=15. 6. 2010. |accessdate=14 November 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101114131338/http://www.csmonitor.com/World/Asia-South-Central/2010/0615/Afghanistan-s-woeful-water-management-delights-neighbors |archivedate=2010-11-14 |deadurl=no }}</ref> Hindukuške planine na severoistoku, unutar i oko provincije Badakšan su geološki aktivna oblast u kojoj su česti zemljotresi, klizišta i snežne lavine. Zemljotresi su često krajnje destruktivni sa mnogim ljudskim žrtvama.<ref>{{cite web|title=Opasnosti zemljotresa|url=http://afghanistan.cr.usgs.gov/earthquake-hazards|work=USGS Projects in Afghanistan|publisher=US Geological Survey|accessdate=13. 10. 2011.|date=1. 8. 2011.}}</ref> Poslednji jaki zemljotresi su bili 4. februara 1998. godine, u kojem je stradalo 6000 ljudi u Badakšanu, blizu Tadžikistana.<ref>{{cite news|title=Sednoro mrtvih tokom zemljotresa u Avganistanu|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/8628901.stm|accessdate=13. 10. 2011.|newspaper=BBC News|date = 19. 4. 2010.}}</ref> Zatim su usledili zemljotresi u Hindukušu 2002. godine, u kojima je poginulo više od 150 ljudi iz raznih zemalja regiona, dok je preko hiljadu povređeno. Nakon zemljotresa 2010. godine u Avganistanu je bilo 11 mrtvih, više od 70 povređenih, a više od 2000 kuća je uništeno. Klizišta se često javljaju kao posledica zemljotresa ili nakon obilnih kiša, kao i usled topljenja snega. Takođe, klizišta mogu biti krajnje destruktivna sa mnogobrojnim žrtvama. Jedno od najsmrtonosnijih klizišta ikada, desilo se [[3. maj]]a 2014. godine u Badakšanu, sa preko 2100 žrtava.<ref>RTS: Avganistan, više od 2.100 žrtava klizišta [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2/Svet/1589283/]</ref> Snežne lavine su treća i ne manje opasnija prirodna katastrofa od prethodne dve. Često se javljaju tokom zimskog perioda i veoma su opasne na nekim putnim komunikacijama u ovom delu Avganistana.<ref>RTS: Žrtve lavine u Avganistanu [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/2/Svet/490501/]</ref> Prirodne resurse ove zemlje čine: [[ugalj]], [[bakar]], rude [[Gvožđe|gvožđa]], [[litijum]], [[uranijum]], retki zemljani elementi, [[hromit]], [[zlato]], [[cink]], [[talk]], [[barit]], [[sumpor]], [[olovo]], [[Drago kamenje|drago]] i poludrago kamenje, [[Gas|prirodni gas]], [[nafta]] i drugo. Godine 2010. američki i avganistanski zvaničnici su procenili da neiskorišćene mineralne sirovine, koje su (zvanično) otkrivene 2007. godine tokom geoloških istraživanja, vrede između '''0,9 i 3 triliona američkih dolara'''.<ref>{{cite news|title=Neiskorišćene mineralne sirovine Avganistana vrede 3 triliona|url=http://www.independent.co.uk/news/world/asia/afghanistans-untapped-minerals-worth-3-trillion-2003616.html|accessdate=15. 10. 2011.|newspaper=The Independent|date=18. 6. 2010.|location=London}}</ref><ref>{{cite news|title=Avganistanci tvrde da je američki tim otkrio veliki potencijal mineralnih blaga|url=http://www.bbc.co.uk/news/10311752|accessdate=13. 10. 2011.|newspaper=BBC News|date=14. 6. 2010.}}</ref> Rudno bogatsvo je uglavnom neiskorišteno. Najvažnije grane industrije su tekstilna, prehrambena, metalna i industrija kože. Domaća radinost je široko zastupljena, a jedan od najvažnijih proizvoda su vuneni tepisi. === Klima === [[Klima]] je [[kontinentalna klima|kontinentalna]] sa velikim godišnjim temperaturnim kolebanjima<ref name="Atlas"/>. Prosečna januarska temperatura je 0-5C°, a u julu 25-30C°. Količina padavina je mala (ispod 500 mm godišnje), a jedino su istočni krajevi vlažniji jer potpadaju pod uticaj monsunske klime<ref name="Atlas"/>. === Flora i fauna === Vegetacija u ravnicama je polupustinjska, u nižim planinskim područjima do 1.500 m stepska, a između 1.500-3.000 m ima četinarskih šuma. Glavni poljoprivredni proizvodi su [[pšenica]], [[kukuruz]], [[ječam]], [[pirinač]], [[pamuk]] i [[voće]]. U planinski predelima zastupljeno je stočarstvo ([[ovca|ovce]], [[goveda]] i [[koza|koze]]). == Istorija == {{Glavni članak|Istorija Avganistana}} Arheološka iskopavanja praistorijskih lokaliteta koje su izvršili [[Luj Dupri]] i drugi, ukazuju na to da su na teritoriji današnjeg Avganistana živeli ljudi pre najmanje 50.000 godina, a da su tadašnje poljoprivredne zajednice jedne od najstarijih u svetu.<ref>{{cite web |url=http://encarta.msn.com/text_761569370___42/Afghanistan.html |title=Avganistan&nbsp;– Džon Ford Šroder, Univerzitet Nebraske |publisher=Webcitation.org |accessdate=19. 5. 2012. |archive-date=2009-10-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091031052339/http://encarta.msn.com/text_761569370___42/Afghanistan.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Nensi Heč Dupri (1973): Istorijski vodič kroz Avganistan, glava 3.</ref> S obzirom da predstavlja mesto najranijih istorijskih događaja, mnogi veruju da se Avganistan može porediti sa [[Stari Egipat|Egiptom]] u pogledu istorijske vrednosti njegovih arheoloških lokaliteta.<ref>{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1881896-1,00.html |title=Avganistan: Pravo blago za arheologe |work=Time Magazine |date=26. 2. 2009. |accessdate=13. 7. 2011. |archivedate=2013-07-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130726153721/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1881896-1,00.html |deadurl=yes }}</ref> Ova zemlja se nalazi na jedinstvenoj lokaciji gde su razne civilizacije dolazile u dodir jedne sa drugima i gde je često dolazilo do borbi. Bila je dom raznih naroda kroz vekove, među kojima su drevni iranski narodi, koji su igrali dominantnu ulogu u stvaranju indo-iranskih jezika u regionu. U više momenata je ova regija bila deo velikih imperija, među kojima su [[Ahemenidsko kraljevstvo|Ahemenidsko]], [[Seleukidsko kraljevstvo|Seleukidsko]] i [[Maurijsko carstvo]], zatim [[Sasanidsko kraljevstvo]] i [[Islamski halifat]]. Mnoga carstva su stala na noge baš na prostoru današnjeg Avganistana, kao što su [[Grčko-baktrijsko kraljevstvo]], [[Kušansko kraljevstvo|Kušansko carstvo]], Kabulski šahovi, Beli huni (Heftaliti), [[Safaridi]], Samanidi, Gaznavidi, Goridi, Hildžiji, Kartidi, [[Timuridi]], [[Mogulsko carstvo|Moguli]], a onda i Hotaki i Durani dinastije, koje su kasnije politički obeležile nastanak moderne avganistanske države. === Preislamski period === [[Datoteka:AsokaKandahar.jpg|levo|mini|200p|Dvojezični (grčki i aramejski) ukaz cara Ašoka iz 3. veka nove ere otkriven u južnom delu Kandahara.]] Arheološko istraživanje sprovedeno tokom 20. veka sugeriše da je geografsko područje Avganistana usko povezano kulturom i trgovinom sa svojim susedima na istoku, zapadu i severu. [[Artefakt]]i tipični za period [[paleolit]]a, [[mezolit]]a, [[neolit]]a, [[bronzano doba|bronzanog]] i [[Gvozdeno doba|gvozdenog doba]] su pronađeni u Avganistanu.<ref>Library of Congress Country Studies on Afghanistan, https://archive.is/20120924163758/lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+af0002) Pre-Islamic Period, Kreg Bakster (1997).</ref> Veruje se da se urbana civilizacija pojavila još [[3000]]. p. n. e., a rani oblik grada Munigaka (blizu Kandahara, na jugu zemlje) je možda bila isturena kolonija civilizacije iz doline Inda. [[Datoteka:BamyanBuddha Smaller 1.jpg|levo|mini|200p|Jedan od dvojice Buda iz Bamijana; budizam je pre islamskih osvajanja bio dosta rasprostranjen u regionu.]] Nakon [[2000]]. p. n. e., uzastopni talasi polu-nomadskih naroda iz srednje Azije su krenuli ka jugu Avganistana, među kojima je bio veliki broj govornika indo-evropskih jezika. Ova plemena su kasnije migrirala dalje na jug, do Indije, zapadno u odnosu na današnji Iran, a prema Evropi su migrirali preko oblasti severno od [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]].<ref>Brajant, Edvin F. (2001) „Potraga za poreklom vedske kulture: debata o Indo-Arijevskoj migraciji“ Oxford University Press. ISBN 978-0-19-513777-4.</ref> Ovaj region se u celini zvao [[Arijana]].<ref>Avganistan: drevna Arijana (1950), Information Bureau, pp. 3.</ref><ref>M. Vicel, "''Vīdẽvdaδ listu je veoma verovatno sklopio neko ko je Avganistan i zemlju koja ga okružuje domovinom svih indo-iranaca, to jest, svih istočnih Iranaca, sa Arijanom kao njihovim centrom.''" pp. 48, ''"Domovina Arijanaca"'', Festšrift J. Narten = Münchener Studien zur Sprachwissenschaft, Beihefte NF 19, Dettelbach: J.H. Röll 2000, 283–338. objavljeno i na internetu, na Harvard University, ([http://www.people.fas.harvard.edu/~witzel/AryanHome.pdf LINK])</ref> Drevna religija [[zoroastrizam]] je, kako neki veruju, nastala na teritoriji današnjeg Avganistana između 1800. i [[800. p. n. e.]], a takođe se smatra i da je njen osnivač, [[Zaratustra]], živeo i umro u Balhu.<ref name="LOC">Library of Congress Country Studies on Afghanistan, [https://archive.is/20120924163759/lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+af0003) Vladavina Ahamenida, oko 550-331. p. n. e.]</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gandhara.com.au/afghan_table.html |title=Hronološka istorija Avganistana&nbsp;– kolevka gandharske civilizacije |publisher=Gandhara.com.au |date=15. 2. 1989. |accessdate = 19. 5. 2012.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_afghanachaemenid.htm |title=„Avganistan: vladavina Ahemenidske dinastije“, Ancient Classical History |publisher=Ancienthistory.about.com |date = 13. 4. 2012. |accessdate = 19. 5. 2012.}}</ref> Drevni istočno-iranski jezici su se najverovatnije govorili na teritoriji Avganistana u vreme zoroastrizma. Do sredine 6. veka pre nove ere, arhamenidski Persijanci su zbacili [[Međansko kraljevstvo|Međane]] i dodali teritoriji Avganistana [[Arahozija|Arahoziju]], [[Arija (satrapija)|Ariju]] i [[Baktrija|Baktriju]]. Natpis na spomeniku kralja [[Darije I|Darija I]] pominje dolinu Kabula na listi 29 zemalja koje je osvojio.<ref>Nensi H. Dupri, http://www.aisk.org/aisk/NHDAHGTK05.php#TopIstorijski vodič o Kabulu</ref> [[Aleksandar Veliki|Aleksandar Makedonski]] i njegova vojska su došli na područje Avganistana [[330. p. n. e.]], nakon pobede nad [[Darije III|Darijem III]] godinu dana ranije u [[bitka kod Gaugamele|bici kod Gaugamele]].<ref name="LOC"/> Nakon Aleksandrove kratke okupacije, vladari [[Seleukidsko kraljevstvo|Seleukidskog kraljevstva]] su kontrolisali ovo područje sve do [[305. p. n. e.]], kada su veliki deo predali indijskom [[Maurijsko carstvo|Maurijskom carstvu]], kao deo savezničkog sporazuma. {{Quote|Aleksandar ih je preuzeo od Arijanaca i uspostavio svoja naselja, ali ih je [[Seleuk I Nikator]] predao Čandragupta Mauriju kao uslov za sklapanje braka i dobijanje 500 slonova.<ref>{{cite web |url=http://www.aisk.org/aisk/NHDAHGTK05.php |title=Istorijski vodič o Kabulu&nbsp;– Ime |author=Nensi Heč Dupri / Ahmed Ali Kuhzad |publisher=American International School of Kabul |year=1972 |accessdate=18. 9. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100830031416/http://www.aisk.org/aisk/NHDAHGTK05.php |archivedate=2010-08-30 |deadurl=no }}</ref>|[[Strabon|Strabo]]|64 BCE&nbsp;– 24 CE}} Marijanci su doneli [[budizam]] iz Indije, i kontrolisali su oblasti južno od [[Hindukuš]]a do oko [[185. p. n. e.]], kada su zbačeni. Njihov pad počinje 60 godina nakon [[Ašoka|Ašokove]] vladavine, što je dovelo do helenističkih osvajanja regiona od strane grčko-baktrijskog kraljevstva. Veliki deo tih regiona se otcepio od [[Grčko-baktrijsko kraljevstvo|Grčko-baktrijskog kraljevstva]] i postalo deo [[Grčko-indijsko kraljevstvo|Grčko-indijskog kraljevstva]]. Indo-Grci su poraženi i proterani od strane Indo-Skita krajem 2. veka pre nove ere. Tokom prvog veka pre nove ere, [[Partijsko kraljevstvo]] je pokorilo ovu oblast, ali su je zatim oteli njigovi vazali, Indo-Partijci. Od sredine do kraja 1. veka nove ere, [[Kušansko kraljevstvo]], koje se nalazilo u modernom Avganistanu, postalo je pokrovitelj budističke kulture. Kušite su porazili [[Sasanidi]] u 3. veku nove ere. Iako su razni vladari koji su sebe nazivali Kušitima (opšte poznati kao Indo-Sasanidi) vladali ovim regionom, smatra se da su bili podređeni Sasanidima. Kušite su nasledili kidaritski Huni,<ref>Zejmal, E. V. „Kidaritsko kraljevstvo u Centralnoj Aziji“. u knjizi: ''Istorija civilizacija Centralne Azije, tom III. raskrsnice civilizacija: od 250. do [[750. p. n. e.]]''. Livtinski, B. A., ed., 1996, UNESCO Publishing, pp. 119–133. ISBN 978-92-3-103211-0.</ref> koje su nasledili na vlasti kratkotrajni ali snažni Heftaliti.<ref>Livtinski, B. A. „Heftalitsko kraljevstvo“. In: ''Istorija civilizacija Centralne Azije, tom III. raskrsnice civilizacija: od 250. do 750. p. n. e.''. Livtinski, B. A., ed., 1996, UNESCO Publishing, pp. 135–162. ISBN 978-92-3-103211-0.</ref> Heftalite je porazio Hozroje I Anuširvan 557. godine nove ere, koji je ponovo uspostavio sasanidsku vlast u Persiji. Međutim, u 6. veku nove ere, naslednici Kušita i Heftalita su u Kabulu oformili malu dinastiju koja se zvala „Šahovi Kabula“. === Islamizacija i invazija Mongola === [[Datoteka:Herat Masjidi Jami courtyard.jpg|levo|mini|200p|Izgrađena za vreme Guridske monarhije, Saborna džamija u Heratu je jedna od najstarijih džamija u Avganistanu.]] U periodu između 4. i 19. veka, severozapadni deo savremenog Avganistana se smatrao celinom koja je nosila regionalno ime Horasan.<ref>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/316850/Khorasan |title=Horasan |publisher=Encyclopædia Britannica Online |date= |accessdate=21. 10. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101003132000/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/316850/Khorasan |archivedate=2010-10-03 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite book|url=http://books.google.com/books?id=cJQ3AAAAIAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false |chapter=Horasan|title=Enciklopedija islama|quote=U preislamsko i ranoislamsko vreme, termin „Horasan“ je često imao veoma široku denotaciju, obuhvatajući delove koje danas pripadaju sovjetskog Centralnoj Aziji i Avganistanu|publisher=Brill|year=2009|pages=55-}}</ref> Dve od četiri prestonice Horasana: Herat i Balk se sada nalaze u Avganistanu, dok su Kandahar, Zabul, Gazna i Avganistan formirali granicu između Horasana i Hindustana.<ref>{{Cite book|title=Putovanja Azijom i Afrikom, 1325–1354|last1=Ibn Batutua|edition=reprint, illustrated |year=2004|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-34473-9|url=http://books.google.com/books?id=zKqn_CWTxYEC&lpg=PP1&pg=PA180#v=onepage&q&f=false|pages=416-}}</ref><ref>{{cite web |url=http://persian.packhum.org/persian/pf?file=80201016&ct=199 |title=Istorija Indije|volume=6|chapter=200: Prevod Uvoda Firištove istorije|accessdate=22. 8. 2010. |author=Firišta, Muhamed Kasim Hindu Šah]] |work=Ser H. M. Eliot |publisher=Packard Humanities Institute |location=London |year=1560|pages=8-}}</ref><ref>{{cite web |url=http://persian.packhum.org/persian//pf?file=03501051&ct=91 |title=Događaji 910. godine (p.4) |author=Zahir Ud-Din Muhamed Babur]] |work=Baburnama |publisher=Packard Humanities Institute |year=1525 |accessdate=22. 8. 2010. |archivedate=2014-04-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140405043551/http://persian.packhum.org/persian//pf?file=03501051&ct=91 |deadurl=yes }}</ref> [[Datoteka:The Surrender of Kandahar.jpg|levo|mini|200p|Minijatura iz Padšahname koja prikazuje predaju kandaharskog garnizona safavidske dinastije 1638. godine Mogulima, koji su kasnije povratili Safavidi 1649. godine tokom mogulsko-safavidskog rata.]] Arapski muslimani su doneli islamsku poruku u Herat i Zaranj 642. godine nove ere i započeli svoje širenje na istok; neki stanovnici koje su sreli su prihvatili islam, dok su se drugi pobunili.<ref>{{cite web |url=http://persian.packhum.org/persian/pf?file=80201012&ct=98 |title=A.—Indijski kraljevi Kabula|work=Ser H. M. Eliot|publisher=Packard Humanities Institute|location=London|date=1867–1877|accessdate=18. 9. 2010.}}</ref> Narod Avganistana je bio multikonfesionalan, među njima je bilo zaratustrijanaca, budista, Zunbila, indusa, hrišćana, Jevreja i drugih.<ref>{{cite web |url=http://persian.packhum.org/persian/pf?file=16301012&ct=16 |title=Geografski deo NUZHAT-AL-QULU-a |author=Hamdulah Mustavfi Kazvinski |work=Preveo Gi leStranž |publisher=[[Packard Humanities Institute]] |year=1340|accessdate=19. 8. 2011.}}</ref> Zunbili i Šahovi Kabula su poraženi 870. godine nove ere od strane safaridskih muslimana iz Zaranja. Kasnije su Samanidi produžili njihov islamski uticaj južno ka Hindukušu. Priča se da su muslimani i nemuslimani i dalje živeli jedni pored drugih u Kabulu pre dolaska Gaznavida na vlast. {{quote|Kabul ima dvorac poznat po njegovoj snazi, dostupan samo jednim putem. U njemu ima muslimana, u njemu je grad u kojem žive bezbožnici iz Indije.<ref>{{cite web|url=http://persian.packhum.org/persian/pf?file=80201012&ct=100|title=A.—Indijski kraljevi Kabula (s.3)|work=Ser H. M. Eliot|publisher=[[Packard Humanities Institute]]|location=London|date=1867–1877|accessdate=18. 9. 2010.|archivedate=2013-07-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130726133107/http://persian.packhum.org/persian/pf?file=80201012&ct=100|deadurl=yes}}</ref>|Estahri|921. godine nove ere}} Avganistan je postao jedan od glavnih centara muslimanskog sveta „islamskog zlatnog doba“.<ref>{{cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/ghaznavids/ghaznavids.php |title=Dinastija Gaznavida, Istorija Irana, Iran Chamber Society |publisher=Iranchamber.com |accessdate=14. 11. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101124185258/http://iranchamber.com/history/ghaznavids/ghaznavids.php |archivedate=2010-11-24 |deadurl=no }}</ref> Do 11. veka, sultan Mahmud iz Gazneje napokon islamizovao sve preostale nemuslimanske oblasti, osim Kafiristana. Gaznavide je nasledila dinastija Gurida koja je samo proširila i ojačala već postojeće carstvo. 1219. g. n. e. Džingis Kan i njegova mongolska vojska su pregazili ovaj kraj. Njegove trupe su navodno srušile horasanske gradove Herat i Balk, kao i Bamijan.<ref>{{cite web|url=https://faculty.washington.edu/modelski/CAWC.htm |title=Gradovi Cenralne Azije |publisher=Faculty.washington.edu |date=29. 9. 2007. |accessdate=6. 5. 2012.}}</ref> [[Datoteka:SHAHR-I-ZOHAK - AFGHANISTAN.jpg|desno|mini|200p|Šahre Zohak (Crveni grad), koji je Džingis Kan uništio 1222. godine.]] Razaranja koja su izazvali Mongoli su ispraznila veće gradove i naterale mnoge meštane da se vrate ruralnom agrarnom društvu.<ref>{{cite web|last=Pejdž|first=Suzan| authorlink = Suzan Pejdž |url=http://www.usatoday.com/news/world/2009-02-17-afghanistan-forces_N.htm |title=Obamin rat: Raspoređivanje 17.000 podiže ulog u Avganistanu |publisher=Usatoday.com |date=18. 2. 2009. |accessdate = 19. 5. 2012.}}</ref> Mongolska vladavina se nastavila sa Ilkanatom na severozapadu, dok je Khilji dinastija avganistanske plemenske oblasti vladala južno od Hindukuša, sve do Timurove invazije koji je 1370. godine uspostavio dinastiju Timurida.<ref>{{cite web |url=http://www.britannica.com/eb/article-9072546/Timurid-Dynasty |title=Dinastija Timurida |publisher=Britannica.com |accessdate=19. 5. 2012.}}</ref> Tokomm vladavina Gaznavida, Gurida i Timurida, Avganistan je proizveo mnogo lepih islamskih arhitektonskih spomenika, kao i brojna naučna i književna dela. Babur, koji je potomak i Timura i Džingis Kana, došao je iz Fergane i preuzeo je Kabul od arhunske dinastije, te je odatle počeo da preuzima kontrolu nad centralnim i istočnim oblastima Avganistana. Ostao je u Kabulu do 1526. godine, kada je njegova vojska napala Sultanat Delhi u Indiji, da bi zamenio Lodi dinastiju sa Mogulskim carstvom. Od 16. do početka 18. veka, Avganistan je bio deo tri regionalna kraljevstva: Buharski kanat na severu, šiitska Safavidska dinastija na zapadu, a preostala velika teritorija je pripadala Mogulskom carstvu. === Hotaki dinastija i Durani carstvo === Mir Vais Hotak, koga smatraju avganistanskim Džordžom Vašingtonom,<ref>{{Cite book|title=Avganistan|last1=Otfinoski|first1=Stiven|year=2004|publisher=Infobase Publishing|location=|isbn=978-0-8160-5056-7|pages=8, 130|url=http://books.google.com/books?id=fbXmk-EauHIC&lpg=PP1&pg=PA8#v=onepage&q&f=false}}</ref> imao je uspeha u pobuni koju je pokrenuo protiv persijskih Safavida 1709. godine. Svrgnuo je i pogubio Džurdžis Kana, čime je Avganistanu obezbedio nezavisnost. Do 1713. godine, Mir Vais je porazio dve velike persijske vojske, od koje je jednu predvodio Kušrav Kan, rođak Džurdžin Kana, a drugu Rustan Kan. Vojske je poslao sultan Husein, šah iz Isfahana da bi povratile kontrolu nad Kandaharom.<ref>{{cite web|url=http://persian.packhum.org/persian/main?url=pf%3Ffile%3D90001014%26ct%3D29|title=Književna istorija Persije, izdanje 4: Moderna vremena (1500—1924), glava IV. Skica istorije Persije tokom poslednja dva veka (1722—1922)|last=Braun|first=Edvard G.|publisher=Packard Humanities Institute|accessdate=9. 9. 2010.|archivedate=2013-07-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130726142425/http://persian.packhum.org/persian/main?url=pf%3Ffile%3D90001014%26ct%3D29|deadurl=yes}}</ref> Mir Vais je umro prirodnom smrću 1715. godine, a nasledio ga je njegov brat, Abdul Aziz Hotaki, kojeg je ubio Mir Vaisov, sin Mahmud Hotakija i tako izdao državu. Godine 1722. Mahmud je poveo avganistansku vojsku na Isfahan, prestonicu Persije. Opustošio je grad nakon bitke kod Gulnabada i sebe proglasio kraljem Persije. Persijanci nisu bili verni avganistanskim vladarima i nakon masakra hiljade naučnika, verskih plemića i članova safavidske porodice, Hotaki dinastija je izbačena iz Persije nakon bitke kod Damgana 1729. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/7798/Afghanistan/21396/The-Durrani-dynasty?anchor=ref306642|title=Hotakiji|work=Encyclopædia Britannica Online|accessdate=9. 9. 2010.}}</ref> [[Datoteka:Portrait miniature of Ahmad Shah Durrani.jpg|levo|mini|200p|Ahmed Šah Durani, osnivač poslednjeg, Durani carstva, i „Otac nacije“.]] Godine 1738. Nader Šah je zajedno sa svojim afšaridskim snagama preoteo Kandahar od Huseina Hotakija, kada je oslobođen zatočeni šesnaestogodišnji [[Ahmad Šah Durani]], te je postao komandant četiri hiljade Nader Šahovih Avganistanaca.<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/7798/Afghanistan/21396/The-Durrani-dynasty?anchor=ref306642|title=Dinastija Durani |work=Encyclopædia Britannica Online|accessdate=. septembar 2010}}</ref> Njegove snage su iz Kandahara krenule na Indiju sa ciljem da je pokore; prošavši kroz [[Gazni]], [[Kabul]], [[Pešavar]] i [[Lahore]],da bi zatim nakon Karnalske bitke uspeli da je pokore, opljačkavši [[Delhi]]. Nader Šah i njegova vojska su napustili Delhi, ali su sa sobom poneli veliko blago, koje su činili i „Koh-i nur“ i „Darjaje nur“ dijamanti.<ref>{{cite web |url=http://www.iranchamber.com/history/afsharids/afsharids.php |title=Istorija Irana: Dinastija Afšarida (Nader Šah) |publisher=Iranchamber.com |accessdate=14. 11. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101124183727/http://iranchamber.com/history/afsharids/afsharids.php |archivedate=2010-11-24 |deadurl=no }}</ref> Nakon smrti Nader Šaha 1747. godine, Avganistanci su izabrali Ahmeda Šaha Duranija za svog šefa države. S obzirom da se smatra osnivačem modernog Avganistana,<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2028.html?countryName=Afghanistan&countryCode=af&regionCode=sas&#af |title=Pozadina: Avganistan |work=Činjenice o svetu |publisher=CIA |accessdate=24. 6. 2010. |archivedate=2013-12-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131231034658/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2028.html?countryName=Afghanistan&countryCode=af&regionCode=sas&#af |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+af0010%29 |title=Ahmed Šah i Durani carstvo |accessdate=25. 8. 2010. |publisher=Library of Congress Country Studies on Afghanistan |year=1997 |archiveurl=https://archive.today/20120722064857/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+af0010) |archivedate=2012-07-22 |dead-url=no }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/10162/Ahmad-Shah-Durrani|title=Ahmed Šah Durani|work=Encyclopædia Britannica Online|accessdate=9. 9. 2010.}}</ref> Durani i njegova avganistanska vojska su osvojili ceo današnji Avganistan, [[Pakistan]], [[Horasan]] i Kohistan u [[Iran]]u, kao i [[Delhi]] u [[Indija|Indiji]].<ref>{{cite web |url=http://www.marxists.org/archive/marx/works/1857/afghanistan/index.htm |title=Avganistan |accessdate=25. 8. 2010. |last=Engels|first=Fridrih|authorlink=Fridrih Engels|work=Endi Blanden |publisher=The New American Cyclopaedia, Vol. I |year=1857}}</ref> Porazio je indijsko [[Carstvo Marata]], a jedna od njegovih najvećih pobeda bila je bitka za Panipat 1761. godine. U oktobru 1772. godine, Ahmed Šah Durani je umro prirodnom smrću i sahranjen je u „Svetilištu plašta“ u [[Kandahar]]u. Nasledio ga je njegov sin, Timur Šah Durani, koji je 1776. godine premestio prestonicu iz Kandahara u [[Kabul]]. Nakon što je Timur Šah umro 1793. godine, vlast je prešla u ruke njegovog sina, Zaman Šah Duranija, zatim u ruke Mahmuda Šaha Duranija, pa Šuja Šaha Duranija i drugih. Tokom 19. veka Avganistanskom carstvu su stizale pretnje od Persijanaca na zapadu i Sika na istoku. Zapadne provincije Horasan i Kohistan su osvojili Persijanci 1800. godine. Fateh Kan, vođa Barakzaj dinastije, je na sve moćne pozicije širom svog carstva postavio svoju braću (njih 21). Nakon njegove smrti, oni su se pobunili i podelili su provincije među sobom. Tokom ovog turbulentnog perioda, Avganistan je imao brojne kratkotrajne vladare, sve do Dost Muhamed Kana, koji se proglasio princem 1826. godine.{{sfn|Tanner|2009|pp=126}} [[Pandžab]] je osvojio Ranjit Sink, koji je izvršio invaziju na Hajber-Pahtunvu, a onda je 1834. godine osvojio i [[Pešavar]]. Godine 1837. Akbar Kan je sa avganistanskom vojskom prešao hajberski prevoj da bi porazili Sike u bici kod Džamruda, nakon smrti Harija Sink Nallvua pre nego što su se povukli u Kabul.{{sfn|Nalwa|2009|pp=198}}<ref>{{Cite book|title=Soldier and Traveller. Memoirs of Alexander Gardner, Colonel of Artillery in the service of Maharaja Ranjit Singh. With an introduction by the Right Hon. Sir R. Temple.|url=http://books.google.com/books?id=jS9lTERuciUC&pg=PT116|publisher=Elibron Classics|isbn=978-0-543-01103-9|pages=116-}}</ref> Do tada su Britanci već počeli da napreduju sa istoka te je započet prvi Anglo-avganistanski rat, jedan od prvih većih sukoba tokom [[Velika igra|Velike igre]].{{sfn|Chahryar|2003|pp=296}} === Zapadni uticaj === [[Datoteka:Persia 1814.jpg|desno|mini|270p|Podele Persije i Avganistana tokom [[Velika igra|Velike igre]]]] Nakon poraza Britansko-indijskih snaga 1842. godine i pobede Avganistanaca, Britanci su uspostavili diplomatske odnose sa avganistanskom vladom, ali su se povukli iz zemlje. Vratili su se za vreme Drugog Anglo-Avganskog rata krajem sedamdesetih godina 19. veka radi dvogodišnjih vojnih operacija, koje su predstavljale pomoć [[Abdur Rahman Kan]]u da porazi Ajub Kana. Ujedinjeno Kraljevstvo je počelo da vrši jak vojno-politički uticaj nakon ovoga, te je čak i kontrolisala i spoljnu politiku države. Godine 1893. Mortimer Durand je ubedio amira Abdur Rahman Kana da potpiše sporazum (po nekima kontroverzni) pri kojem su teritorije etničkih [[Paštuni|Paštuna]] i [[Beludži|Beludža]] bile podeljene „Durand linijom“. Ovo je bila klasična [[zavadi pa vladaj|"podeli pa vladaj“]] politika Britanaca koja je vodila ka zategnutim odnosima, posebno kasnije sa osnivanjem nove države Pakistan. Nakon [[Treći anglo-avganistanski rat|Trećeg anglo-avganistanskog rata]] i potpisivanja [[Mir u Ravalpindiju|mira]] 1919. godine, kralj Amanulah Kan je proglasio Avganistan suverenom i potpuno slobodnom državom. On je priveo kraju tradicionalnu izolaciju svoje države uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa međunarodnom zajednicom, te je nakon dvogodišnjeg putovanja Evropom i Turskom 1927-28. godine sproveo par reformi radi modernizacije nacije. Glavni pokretač tih reformi je bio Mahmud Tarzi, vatreni pristalica obrazovanja žena. On se borio za Član 68 avganistanskog ustava 1928. godine, pri čemu je osnovno obrazovanje postalo obavezno. Ropstvo je ukinuto 1923. godine. Neke reforme su stvarno uspostavljene, kao ukidanje tradicionalne [[Burka (Avganistan)|burke]] za žene i otvaranje obrazovnih institucija, što je brzo otuđilo mnoge plemenske i verske vođe. Suočen sa velikom oružanom opozicijom, Amanulah Kan je bio primoran da abdicira u januaru 1929. godine, nakon što je Kabul pao u ruke pobunjeničkih snaga predvođenih Habibulahom Kalakanijem. Princ Muhamed Nadir Šah, Amahulahov rođak, porazio je i ubio Kalakanija u novembru 1929. godine, te je proglašen kraljem. On je napustio ubrzane reforme modernizacije Amanulaha Kana i pokušao ih sprovoditi postepenije, ali je ubijen 1933. godine od strane Abdula Halika, učenika hazarske škole. Muhamed Zahir Šah, Nadirov devetnaestogodišnji sin, nasledio je presto i vladao od 1933. do 1973. godine. Do 1946. godine Zahir Šah je vladao uz pomoć svog ujaka, koji je držao poziciju premijera i koji je nastavio politiku Nadir Šaha. Drugi ujak Zahir Šaha, Šah Mahmud Kan je postao premijer 1946. godine, te je započeo eksperiment koji je dozvolio veće političke slobode, ali je promenio politiku kada je stvar otišla dalje nego što je planirano. Zamenio ga je 1953. godine Muhamed Daud Kan, kraljev rođak i zet. Daud Kan je želeo prisnije odnose sa Sovjetskim Savezom, i udaljen odnos sa Pakistanom. Avganistan je ostao neutralan i nije učestvovao u Drugom svetskom ratu, niti je bio u savezu ni sa jednim blokom tokom Hladnog rata. Međutim, imao je korist od kasnijeg rivaliteta između Sovjetskog Saveza i SAD, jer su obe države pokušale da uspostave svoj uticaj u Avganistanu, gradeći autoputeve, aerodrome i druge važne infrastrukture u ovoj zemlji. Godine 1973, dok je kralj Zahir Šah bio u zvaničnoj poseti van zemlje, Daud Kan je izvršio državni udar i postao prvi predsednik Avganistana. === Marksistička revolucija i Sovjetski rat === {{glavni|Afgansko-sovjetski rat}} U aprilu 1978. Godine, komunistička [[Narodna demokratska partija Avganistana]] (NDPA) je preuzela vlast u Avganistanu putem [[Saur revolucija|Saur revolucije]]. U roku od par meseci, protivnici komunističke vlade su pokrenuli ustanak u istočnom Avganistanu, koji je veoma brzo prerastao u građanski rat vođen između gerilaca [[Mudžahedin|mudžahedina]] i vladinih snaga širom zemlje. [[Pakistan]]ska vlada je ovim pobunjenicima pružila obuku u tajnim centrima, dok je Sovjetski Savez poslao na hiljade vojnih savetnika u znak podrške vladi NDPA-a.<ref>Husejn, Rizvan (2005). Pakistan i važnost islamskog militantizma u Avganistanu. [[Ashgate Publishing]]. str. 108–109. ISBN 978-0-7546-4434-7.</ref> U međuvremenu, sve veća netrpeljivost između dve frakcije NDPA-a — dominantne Halk i umerenije Parčam franckije— rezultirala je raspuštanjem parčamskih članova kabineta i hapšenjem njihovih oficira pod izgovorom pretnje od parčamskog ustanka. U septembru 1979. godine, izvršen je atentat na halkskog predsednika Nur Muhameda Tarakija tokom ustanka u okviru NDPA-a, pod vođstvom [[Hafizula Amin|Hafizulaha Amina]], koji je zatim preuzeo predsedništvo. S obzirom da nije ulivao poverenje Sovjetima, na Amina je izvršen atentat od strane sovjetskih specijalnih jedinica u decembru 1979. godine. Vlada organizovana od strane Sovjetskog saveza, pod vođstvom parčami člana [[Babrak Karmal|Barbaka Karmala]], mada je uključivala obe frakcije, popunila je prazninu. Sovjetske trupe su u velikom broju bile raspoređene da bi stabilizovale Avganistan pod Karmalom, mada se od njih nije očekivalo da vode sve bitke vođene u to vreme u Avganistanu. Međutim, kao rezultat toga, Sovjeti su sada bili direktno uključeni u ono što je postalo građanski rat u Avganistanu.<ref>Kalinovski, Artemi M. (2011). Dugi rastanak: Sovjetsko povlačenje iz Avganistana. Harvard University Press. {{page||978-0-674-05866-8|pages=25-28}}.</ref> NDPA je zabranila lihvarstvo, i dala izjave o ženskim pravima proglasivši jednakost polova,<ref name="automatski generisano4"> "Avganistan". Library of Congress Country Studies. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> te je uključila žene u politički život.<ref name="automatski generisano4" /> [[Sjedinjene Države]] i [[Saudijska Arabija]] podržavaju anti-komunističke snage (mudžahedine). Od sredine 1979, ove dve države su ukupno potrošile oko 40 milijardi američkih dolara za rat u Avganistanu. Novac, oružje i oprema slati su i u susedni Pakistan, gde su se nalazile izbeglice koje se 90-ih vraćaju u Avganistan i organizuju [[Talibani|talibanski pokret]]. [[CIA]] je opremila i obučila oko 100.000 [[mudžahedini|mudžahedina]] iz oko 40 zemalja.<ref>Hladni rat (Deo 1/5)". CNN. 1998. Pristupljeno 2013-07-29. Pristupljeno: 11. oktobar 2011.</ref><ref> UNICEF, Mine: Smrtonosno nasleđe, arhivirani original: 5. avgust 2013</ref><ref>"Mine u Avganistanu: Opasnost stara decenijama". Defenseindustrydaily.com. 1. februar 2010. Proverenini original: 2014-01-11. Pristupljeno: 6. maj 2012.</ref> Ovaj rat stvorio je više od šest miliona izbeglica koje su napustile Avganistan i u većini slučajeva otišle u [[Pakistan]] ili [[Iran]]<ref>"Program primanja izbeglica za Bliski istok i Južnu Aziju". Biro za stanovništvo, izbeglice i migracije. Pristupljeno 2014-04-13. Pristupljeno: 29. decembar 2013.</ref> Suočeni sa sve većin internacionalnim pritiskom i velikim brojem žrtava, Sovjeti su se povukli iz Avganistana 1989, mada su nastavili da podržavaju avganistanskog predsednika Muhameda Nadžibulaha sve do 1992. godine.<ref> "Avganistan: Istorija – Kolumbija enciklopedija". Infoplease.com. 11. septembar 2001. Pristupljeno 2012-08-10. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref> === Strana mešanja i rat === Od 1989. do 1992. godine, Nadžibulahova vlada je pokušavala da reši problem građanskog rata bez pomoći sovjetskih trupa na svojim teritorijama, ali uz njihovu ekonomsku i vojnu pomoć. Nadžibulah je pokušao da izgradi podršku za svoju vladu, te je pokušao da svoju vladu predstavi kao islamsku, a u ustavu iz 1990. godine, Avganistan je zvanično postao [[avganistan|islamska država]], i sve veze sa [[Komunizam|komunizmom]] su uklonjene. Međutim, Nadžibulah nije uspeo da pridobije ikakvu veću podršku, a sa [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspadom Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Nadžibulah je ostao bez strane pomoći. Ovo, zajedno sa unutrašnjim kolapsom njegove vlade, dovelo je do njegovog svrgavanja sa vlasti u aprilu 1992. godine. Nakon Nadžibulahove vlade 1992. godine, post-komunistička islamska država Avganistan je uspostavljena [[Pešavar|Pešavarskim sporazumom]], sporazumom o miru i podeli vlasti pod kojim su sve avganistanske strane bile ujedinjene u aprilu 1992. godine, osim pakistanske islamske partije Gulbudina Hekmatjara. Hekmatjar je započeo bombardovanje Kabula, koje je obeležilo početak nove faze rata. Saudijska Arabija i Iran su podržavale različite avganistanske milicije,<ref>{{Cite book|last1=Saikal|first1=Amin|last2=Farhadi|first2=Ravan|last3=Nourzhanov|first3=Kirill|title=Modern Afghanistan: A History of Struggle and Survival|url=http://books.google.com/books?id=MuF55mSIt4EC|date=28 November 2006|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1-84511-316-2|pages=352}}</ref><ref name="automatski generisano5">"Okrvavljene ruke, Zločini počinjeni u Kabulu i avganistanski legat nekažnjavanja". Human Rights Watch. Proveren original: 2009-12-12.</ref><ref>Gatman, Roj (2008): Kako sm propustili priču: Osama Bin Laden, talibani i otimanje Avganistana, Zadužbina američkog Instituta za mir, 1. izd., Washington D.C.</ref> te se brzo razvila nestabilnost,<ref> "Izvori o 11. septembru, Tom VII: Fajl o talibanima". gwu.edu. 2003. Pristupljeno 2013-10-31. Pristupljeno: 16. decembar 2013.</ref> a sukob između dve milicije je uskoro prerastao u pravi rat. Zbog iznenadnog početka rata, rada vladinih odeljenja, policijskih jedinica ili sistema pravde i odgovornosti, sveže osnovana islamska republika Avganistan nije ni imala vremena da se formira. Pojedinci raznih oružanih francija su vršili zverstva, dok je u Kabulu vladalo bezakonje i haos.<ref name="automatski generisano5" /><ref name="automatski generisano6"> "Bacajući senke: Ratni zločin i zločini protiv čovečanstva: 1978–2001". Afghanistan Justice Project. 2005. Pristupljeno 2013-10-04. Pristupljeno: 16. decembar 2013.</ref> Zbog tog haosa, neke vođe su imale samo nominalnu vlast nad svojim komandantima.<ref name="automatski generisano3"> "II. POZADINA". Human Rights Watch. Pristupljeno 2008-11-02. Pristupljeno: 16. decembar 2013.</ref> Za civile nije bilo zaštite od ubistava, silovanja, ili iznuđivanja.<ref name="automatski generisano3" /> Veruje se da je oko 25,000 ljudi umrlo tokom najintenzivnijeg perioda bombardovanja od strane Hekmatjarove islamske stranke i Džunbiši Mili jedinice Abdul Rašida Dostuma, koji je osnovao savez sa Hekmatjarom 1994. godine.<ref name="automatski generisano6" /> Skoro pola miliona ljudi je napustilo Avganistan.<ref name="automatski generisano3" /> Godine [[1994]]. pojavljuju se [[talibani]], dotad nepoznata frakcija mudžahedina koja sebe identifikuje kao verski učenici. Oni ubrzo započinju svoje širenje iz susednog [[Pakistan]]a u smeru [[Kabul]]a i time izbija novi avganistanski građanski rat. Talibani postižu brze uspehe u borbi čiji je cilj uspostavljanje krutog [[Šerijat|islamskog zakona]] u zemlji. Iskoristivši sukob između više frakcija mudžahedina, bivših antisovjetskih snaga, talibani u septembru [[1996]]. godine osvajaju Kabul. Snage lojalne Rabaniju, Masudu i Dostamu povlače se na sever i formiraju tzv. [[Severna Alijansa|Severnu alijansu]], protivtalibanski savez etničkih [[Uzbeci|Uzbeka]], [[Tadžici|Tadžika]] i [[Hazari|Hazara]]. Nastavkom talibanske ofanzive, ovom savezu je krajem 90-ih ostao samo mali, severni deo Avganistana. === Talibanski emirat i ujedinjeni front === [[Datoteka:1996afghan (1).png|mini|200p|Mapa Avganistana krajem 1996. godine: Masud (crveno), Dostum (zeleno), talibani (žuto).]] Talibanski režim, odmah nakon osvajanja Kabula, nameće islamski fundamentalistički poredak građanima pod svojom vlašću. Islamski zakoni najteže pogađaju žene, koje su prisiljene da oblače [[burka (Avganistan)|burke]] i zabranjeno im je da pohađaju školu. Neretka je i smrtna kazna. Godine [[1998]]. nakon terorističkih napada na američke ambasade u Africi, SAD napada nekoliko logora za obuku terorista [[al Kaida|al Kaide]] u Avganistanu krstarećim projektilima. Naime, talibanski režim je pružao utočište toj organizaciji čiji su članovi veterani rata protiv Sovjeta, kao i njenom čelniku [[Osama bin Laden]]u. Međutim, rane pobede Talibana propraćene su serijom poraza, što je navelo analitičare da pomisle da su talibani završili svoju vladavinu.<ref> "II. POZADINA". Human Rights Watch. Pristupljeno 2008-11-02. Pristupljeno: 16- decembar 2013.</ref> Talibani su počeli da granatiraju Kabul početkom 1995. godine, ali su poraženi od strane snaga vlade islamske države pod vođstvom [[Ahmad Šah Masud|Ahmada Šaha Masuda]].<ref> Amnesty International. "Dokument – Avganistan: više informacija o strahovanju za bezbednost i nova briga: Namerna i proizvoljna ubistva: Civili u Kabulu." 16. novembar 1995 Pristupljeno: Amnesty.org Provereno: 26. jul 2013</ref><ref> "Gladovanje do smrti – Avganistan". YouTube. 2. avgust 2007. Pristupljeno 2014-04-25. Pristupljeno: 10. jun 2013.</ref> Dana 26. septembra 1996. godine, dok su se talibani uz vojnu podršku Pakistana i finansijsku pomoć Saudijske Arabije pripremali za još jednu veliku ofanzivu, Masud je naredio potpuno povlačenje iz Kabula.<ref>Kol, Tajni ratovi (Njujork: Penguin, 2005), 14.</ref> Talibani su osvojili Kabul 27. septembra 1996. godine i uspostavili islamski emirat Avganistana. Nametnuli su delovima Avganistana koji su bili pod njihovom kontrolom svoja politička i sudska tumačenja izdajući edikte koji su se posebno ticali žena.<ref name="automatski generisano1">"Talibanski rat protiv žena. Kriza zdravlja i ljudskih prava u Avganistanu". Lekari za ljudska prava. 1998. Pristupljeno 14. jun 2007.</ref> Prema organizaciji ''Lekari za ljudska prava'', "nijedan drugi režim u svetu nije tako metodično i nasilno primoravao polovinu svog stanovništva na virtuelni kućni pritvor, zabranjujući im izlazak pod pretnjom fizičkog kažnjavanja".<ref name="automatski generisano1" /> [[Datoteka:Taliban beating woman in public RAWA.jpg|mini|200p|Talibanska verska policija se obračunava sa avganistanskom ženom koja je skinula svoju [[Burka (Avganistan)|burku]] u javnosti.]] Nakon pada Kabula pod talibansku vlast 27. septembra 1996. godine, Ahmed Šah Masud i Abdul Rašid Dostum, koji su prethodno bili suparnici, osnovali su [[Severna Alijansa|Severnu Alijansu]].<ref>"Masudov poslednji pokušaj – Avganistan". YouTube. 8. avgust 2007. Pristupljeno 25. februar 2014. Pristupljeno: 10. jun 2013.</ref> Severna Alijansa se pretežno sastojala iz Masudovih [[Tadžici|tadžičkih]] snaga, Dostumovih [[Uzbeci|Uzbeka]], [[Hazari|Hazara]] i [[Paštuni|Paštuna]] pod vođstvom ljudi kao što su Hadži Muhamed Mohakik, Abdul Hak i Abdul Kadir. Talibani su vojno porazili Dostumove snage osvajanjem [[Mazari Šarif]]a 1998, te je on bio primoran na [[egzil]]. Talibani su sproveli sistematske masakre nad civilima u severnom i zapadnom Avganistanu.<ref>Newsday (Oktobar 2001). "Talibanski masakri navedeni za UN". Chicago Tribune. Pristupljeno 13. oktobar 2013.</ref><ref>Newsday (2001). "Poverljivi izveštaj UN daje detalje o masovnim ubistvima civila seljaka". newsday.org. Pristupljeno 12. jun 2008. Pristupljeno: 12. oktobar 2001.</ref> Predsednik [[Pervez Mušaraf], tadašnji načelnik vojske, je bio odgovoran za slanje desetina hiljada Pakistanaca da se bore rame uz rame sa talibanima i [[Osama bin Laden|Bin Ladenom]] protiv Masudovih snaga.<ref name="automatski generisano2"> Marsela Grad. Masud: Intimni portret legendarnog avganistanskog lidera (1. mart 2009 ed.). Webster University Press. s. 310.</ref><ref>Dokumenti beleže godine pakistanske podrške Talibana, Ekstremista". George Washington University. 2007. Pristupljeno 3. decembar 2013. Pristupljeno: 16. decembar 2013</ref><ref> "Unutar talibanskih redova". Nacionalna geografija. 2007. Pristupljeno 29. jul 2013.</ref><ref> "Ahmed Šah Masud". History Commons. 2010. Pristupljeno 25. januar 2014. Pristupljeno: 16. decembar 2013.</ref><ref>Malej, Vilijam (2009). Avganistanski ratovi. Palgrejv Makmilan. s. {{page||978-0-230-21313-5|pages=288}}.</ref> Samo 2001. godine da je bilo 28 hiljada Pakistanaca koji su ratovali u Avganistanu.<ref name="automatski generisano2" /><ref name="autogenerated2001"> Rašid, Ahmed (11. septembar 2001). "Avganistanski vođa pobune možda ubijen u eksploziji". Telegraf (London). Pristupljeno 8. novembar 2013.</ref> Od 1996. do 2001, teroristička mreža [[Al Kaida|al Kaidaa]] [[Osama bin Laden|Osame Bin Ladena]] i [[Ajman el Zavahri|Ajmana el Zavahrija]], organizovana je od strane Talibana u Avganistanu, <ref name="autogenerated1"> "PRIKAZ KLJIGE: Unutrašnje praćenje avganistanskih ratova, Halid Ahmed". Daily Times. 2008. Pristupljeno 22. oktobar 2013.</ref>, te je Bin Laden poslao na hiljade Arapa regruta u rat protiv Ujedinjenog fronta.<ref name="autogenerated2001"/><ref name="autogenerated1"/><ref> "Brigada 055". CNN. Pristupljeno 29. jul 2013.</ref> Ahmed Šah Masud je ostao jedini vođa Ujedinjenog frnota u Avganisantu. U oblastima pod njegovom kontrolom, Masud je uspostavio demokratske institucije i potpisao je deklaraciju o ženskim pravima.<ref> Marsela Grad (1. mart 2009). Masud: Intimni portret legendarnog avganistanskog vođe. Webster University Press. s. 310.</ref> Borbe su takođe dovele do toga da oko milion ljudi napusti oblasti kontrolisane od strane Talibana.<ref>"Među talibanima". Nacionalna Geografija. 2007. Pristupljeno 29. jul 2013.</ref><ref> "Masud u Evropskom parlamentu, 2001". EU media. 2001. Pristupljeno 28. jul 2013. Pristupljeno: 16. decembar 2013.</ref> 9. septembra 2001. Ahmed Šah Masud je ubijen od strane dvojice Arapa, bombaša samoubice al Kaide u Avganistanu, a dva dana kasnije, [[Napadi 11. septembra 2001.|11. septembra 2001.]] organizacija [[al Kaida]] je izvršila seriju koordinisanih terorističkih napada protiv [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Napadnut je Svetski trgovinski centar na [[Menhetn]]u u [[Njujork]]u. Američka vlada je za ove napade optužila [[Al Kaida|Al Kaidu]] i [[Osama bin Laden|Osamu Bin Ladena]], te su zahtevali od Talibana da predaju svog vođu.<ref> Rori Mekarti u islamabadu (17. oktobar 2001). "Nova ponuda za Bin Ladena". London: Guardian. Pristupljeno 28. jun 2013. Pristupljeno: 17. jul 2012.</ref> Talibani su odbili da se povinuju želji Sjedinjenih Američkih Država, te je u oktobru 2001. godine započeta Operacija Trajna sloboda kao nova faza rata u Avganistanu. Tokom prvobitne invazije, američke i britanske snage su bombardovale Avganistan i sarađivale sa snagama Ujedinjenog fronta u cilju oduzimanja vlasti talibanima i uklanjanja Al Kaide.<ref>Tajler, Patrik (8. oktobar 2001). "Izazvana nacija: Napad; Amerika i Engleska napadaju Avganistan,ciljajući na baze i terorističke kampove; Buš upozorava 'Talibani će platiti'". New York Times. Pristupljeno 11. april 2014. Pristupljeno: 28. februar 2010.</ref> === Savremena istorija Avganistana (2001-danas) === [[Datoteka:Afghan history from 2008-2011.jpg|mini|200p|Učešće NATO pakta.]] U decembru 2001, nakon što je sružena vlada Talibana, formirana je nova avganistanska vlada pod [[Hamid Karzaj|Hamidom Karzajem]], a takođe su osnovane i [[Međunarodne snage za bezbednosnu pomoć]] od strane [[Savet bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija]] radi potpomaganja Karzajeve administracije i obezbeđivaea osnovne sigurnosti.<ref> Odluka Saveta bezbednosti Organizacije ujedinjenih nacija br. 1386. S/RES/1386(2001) 31. maj 2001. Pristupljeno: 21. septembar 2007. – (UNSCR 1386)</ref><ref>"Misija Sjedinjenih Država u Avganistanu". Nato.usmission.gov. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> Takođe, talibani su počeli da se regrupišu u Pakistanu, dok je sve više koalicionih snaga ulazilo u Avganistan i počelo obnovu ratom razorene zemlje.<ref>Fosler, Džuli. "USAID Avganistan". Afghanistan.usaid.gov. Pregledani original: 17. oktobar 2010. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref><ref> "Učešće Kanade u Avganistanu: Pozadina". Afghanistan.gc.ca. 9. jul 2010. Pregledani original: 19. novembar 2011. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> Ubrzo nakon njihovog pada sa vlasti, talibani su započeli pobunu da bi povratili kontrolu nad Avganistanom. Tokom naredne decenije, Međunarodne snage za bezbednosnu pomoć i avganistanske trupe vodile su mnoge ofanzive protiv Talibana, ali nisu uspeli da ih u potpunosti poraze. Avganistan je ostao jedna od najsiromašnijih zemalja na svetu, zbog nedostatka stranih investicija, korumpirane vlade i pobune Talibana.<ref>"Pakistan optužen za pomoć talibanima". ABC News. 31. jul 2008. Pregledani original: 21. decembar 2013. Prisupljeno: 28. septembar 2010.</ref><ref> Krili, Rob; Spilijus, Aleks (26. jul 2010). "Vikiliks: Pakistan optužen za pomoć talibanima tokom napada na Avganistn". The Telegraph (London). Pregledani original: 29. januar 2014. Pristupljeno: 28. septembar 2010.</ref> U međuvremenu, avganistanska vlada je uspela da izgradi određene demokratske strukture, te je 7. decembra 2004. godine zemlja promenila ime u "Islamska Republika Avganistan". Pokušano je, često uz podršku stranih zemalja-donatora, da se poboljša privreda, zdravstvo, obrazovanje, transport i poljoprivreda. Međunarodne snage za bezbednosnu pomoć su započele obuku avganistanskih oružanih snaga i policije. Naredne decenije je preko pet miliona avganistanskih izbeglica vraćeno u zemlju, uključujući i mnoge koji su nasilno deportovani sa Zapada.<ref>"Nemačka započinje deportaciju avganistanskih izbeglica". wsws.org. 25. jun 2005. Pregledan original: 02. oktobar 2012. Pristupljeno: 2. oktobar 2011.</ref><ref>"Živeći u strahu od deportacije". DW-World.De. 22. januar 2006. Pregledani original: 29. januar 2012. Pristupljeno: 2. oktobar 2011.</ref> Do 2009. godine, pod vođstvom Talibana je počela da se formira tajna vlada u mnogim delovima zemlje.<ref> Vajte, Grif (8. decembar 2009). "Zvaničnici koje nadgledaju talibani nude konkretnu alternativu". The Washington Post. Pristupljeno: 30. mart 2010.</ref> Američki predsednik [[Barak Obama]] je najavio da će SAD razmesti još 30.000 američkih vojnika u zemlju 2010. godine na period od dve godine. Godine 2010, Karzaj je pokušao da održi mirovne pregovore sa talibanima i drugim grupama, ali ove grupe su odbile da prisustvuju, te su se bombaški napadi, ubistva i zasede pojačale.<ref>Trofimov, Jaroslav (11. septembar 2010). "Karzaj deli Avganistan u pokušaju da se dočepa Taalibana". The Wall Street Journal. Pregledani original: 12. septembar 2010. Pristupljeno: 11. septembar 2010.</ref> Nakon smrti Osame Bin Ladena u maju 2011. godine u Pakistanu, na mnoge istaknute ličnosti Avganistana su izvršeni atentati, <ref>"Predsednik Karzaj se obraća Naciji na temu pokušaja mira u Avganistanu". Ambasada Aganistana u Vašingtonu. Pristupljeno 12. oktobar 2011. Pristupljeno: 10. oktobar 2011.</ref> i avganistansko-pakistanski pogranični okršaji su učestali, a mnogi napadi velikih razmera od strane pakistanske Hakani mreže su počeli da se događaju širom Avganistana. Sjedinjene Američke Države su upozorile pakistansku vladu na moguću vojnu akciju u slučaju da vlada odbije da napadne ove snage koje se nalaze u plemenskim oblastima pod federalnom upravom, <ref>"Paneta: SAD će goniti militante u Pakistanu". USA Today. Septembar 2011. Pristupljeno: 21. septembar 2011.</ref> sobzirom da su SAD okrivile pobunjenike u okviru pakistanske vlade za pojačane napade.<ref>"SAD krivi pakistansku agenciju u Kabulu za napad". Rojters. 22. septembar 2011. Pristupljeno 25. septembar 2011. Pristupljeno: 22. septembar 2011.</ref> Pakistanska vojska je počela da pojačava svoje napade na ove grupe u okviru rata na severozapadu Pakistana. U očekivanju povlačenja NATO trupa 2014. godine, i kasnijeg pokušaja Talibana da se vrate na vlast, grupe anti-talibanskog Ujedinjenog fronta (Južna alijansa) su počele da se regrupišu pod pokroviteljstvom Nacionalne koalicije Avganistana i Nacionalnog fronta Avganistana.<ref> "U miru ima više problema od Talibana". Asia Times. 12. januar 2012. Pregledani original: 07. oktobar 2013.</ref><ref> "Rohrabahen vodi u Avganistanu stratešku sesiju dvostranačke delegacije sa vođana Nacionalnog fronta u Berlinu". 9. januar 2012. Pregledani original: 31. decembar 2013.</ref> == Demografija == === Stanovništvo === Godine 2012, stanovništvo Avganistana iznosi oko 31.108.077,<ref>"Populacija Avganistana". Svetska knjiga činjenica. CIA. 2010. Pregledani original: 08. april 2014. Pristupljeno: 6. novembar 2011.</ref> što obuhvata oko 2.7 miliona avganistanskih izbeglica u Pakistanu i Iranu. Godine 1979, zabeleženo je da je Avganistan imao 15.5 miliona stanovnika. Jedini grad u Avganistanu sa preko milion stanovnika jeste glavni grad, [[Kabul]]. Drugi veliki gradovi su: [[Kandahar]], [[Herat]], [[Mazari Šarif]], Džalalabad, Laškar Gah, Talokan, Host, Šaburgan i [[Gazni]]. U urbanim sredinama dolazi do brzog rasta populacije nakon povratka preko 5 miliona stranaca. Smatra se da će se u budućnosti broj avganistanskog stanovništva povećati na 82 miliona do 2050. godine.<ref>"Avganistan – Biro za predviđanje populacije". Biro za predviđanje populacije. Pristupljeno 02. decembar 2012. Pristupljeno: 29. decembar 2009.</ref> === Etničke grupe === Avganistan je multietničko društvo, a njen istorijski značaj kao raskrsnica puteva je dosta doprineo njegovom raznovrsnom etničkom sastavu.<ref> Haber M, Plat, Ašrafian Bonab M, Juhana, Sorija-Hernanc (2012). "Etničke grupe Avganistana imaju identično Y-hromozomsko nasleđe izgrađeno istorijskim događajima". U Kajzer, Manfred. PLoS ONE 7 (3): e34288. doi:10.1371/journal.pone.0034288. {{PMC|3314501}}. {{PMID|22470552}}. Pregledani original: 2014-03-28.</ref> Stanovništvo zemlje je podeljeno mnogobrojne etnolingvističke grupe. Od ukupnog broja stanovnika 42% su [[Paštuni]], 27% [[Tadžici]], 9% [[Uzbeci]], 9% [[Hazara|Hazare]], 4% [[Ajmaci]] 3% [[Turkmeni]], 2% [[Beludži]]<ref name="CIA"/> a ima i [[Nuristani|Nuristana]], i [[Kirgizi|Kirgiza]]. najzastupljenija religija je [[islam]], od čega su većinom [[sunizam|suniti]], a u manjem broju [[šiizam|šiiti]] (oko 15%).<ref name="Atlas"/> === Jezici === Pašto i dari (persijski) su zvanični jezici Avganistana; bilingvizam je vrlo česta pojava među stanovništvom.<ref> "Šesnaesti član avganistanskog ustava iz 2004. godine". 2004. Pristupljeno: 13. jun 2012. "Među jezicima kao što su [[pašto]], dari, uzbečki, turkmenski, baluči, bašaj, nuristanski, pamiri, [[Arapski jezik|arapski]] i drugi jezici koji se govore na ovom području, pašto i dari su jedini zvanični jezici ove države."</ref> Oba jezika spadaju u indo-evropsku jezičku porodicu, te u iransku jezičku granu. Persijski jezik je oduvek bio prestižni jezik i lingua franka za međuetničke komunikacije. To je maternji jezik [[Tadžici|Tadžika]], [[Hazari|Hazara]], Ajmaka, i Kizilbaša. Pašto jezik je maternji jezik [[Paštuni|Paštuna]], mada mnogi Paštuni takođe koriste i persijski jezik u svakodnevnoj konveraciji. Među druge jezike kojima se koristi stanovništvo Avganistana spadaju [[Arapski jezik|arapski]], uzbečki, turkmenski, baludžijski, pašajski i [[nuristanski jezici]], i to su maternji jezici manjinskih grupa širom zemlje, a imaju zvanični status u regionima u kojima se naširoko govore. U manje korišćene jezike spadaju pamirski, brahui i [[kirgiski jezik]]. Mali procenat Avganistanaca govore [[urdu]], [[Engleski jezik|engleski]] i druge jezike. Najzastupljeniji jezici su [[pašto]] (55%), dari (30%), uzbečki i turkmenski (11%), dok ostalih tridesetak jezika nacionalnih manjina govori 4% stanovništva.<ref name="autogenerated3">"Profil zemlje: Avganistan". Kongresna biblioteka studija zemalja, o Avganistanu. Avgust 2008. Pristupljeno: 10. oktobar 2010.</ref><ref name="autogenerated4">"Populacija". Svetska knjiga činjenica. CIA. Pristupljeno: 24. septembar 2011.</ref> === Religije === Preko 99% stanovništva Avganistana čine [[muslimani]]; 80-85% čine [[suniti]], a 15-19% [[šiiti]].<ref name="autogenerated3"/><ref name="autogenerated4"/><ref> Poglavlje 1: Verska pripadnost; Pristupljeno: 4. septembar 2013, Arhivirano: 9. oktobar 2013.</ref><ref>"Mapiranje globalne muslimanske populacije: Izveštaj o veličini i rasprostranjenosti svetske muslimanske populacije". Pju istraživački centar. 7. oktobar 2009. Arhivirani original: 30. avgust 2010. Pristupljeno: 3. septembar 2010.</ref><ref> "Avganistan". Svetska knjiga činjenica. Arhivirani original: 2014-04-08. Pristupljeno: 3. septembar 2010.</ref> Sve do 1890-ih godina, region oko [[Provincija Nurestan|Nuristana]] se naziva Kefiristan (ar. كافر; nevernik), zbog nemuslimanskog stanovništva, [[Nuristanci|Nuristanaca]], stanovnika čija verska praksa obuhvata religije kao što su [[animizam]], [[politeizam]] i [[Šamanizam|šamanizam]].<ref>Klimberg, Maks (1. oktobar 2004). "Nuristan". Enciklopedija Iranika (internet ed.). SAD: Univerzitet Kolumbija. Pristupljeno originalu: 2013-07-26.</ref> Postoje i manje grupe [[Hrišćani|Hrišćana]], [[Budizam|Budista]], [[Parsi|Parsa]], [[Sikizam|Sika]] i [[Hinduizam|Hindusa]].<ref>Lavina Melvani, Njujork. "Hindusi napuštaju Avganistan". Hinduizam danas. Arhivirani original: 2007-01-11. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref><ref> Madžmuder, Sandžoj (25. septembar 2003). "Siki se muče u Avganistanu". BBC vesti. Arhivirani original: 2009-02-22. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref> Postoji i mala [[Jevreji|jevrejska zajednica]] u Avganistanu koja je emigrirala u [[Izrael]] i [[Sjedinjene Američke Države]] krajem dvadesetog veka; do 2005. godine je u Avganistanu ostao samo jedan [[Jevrej]], Zablon Simintov.<ref> N. S. Ajzenman (27. januar 2005). "Avganistanski Jevrej ostaje jedini u zemlji". Washingtonpost.com. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref> == Upravljanje državom == [[Datoteka:Afghan parliament in 2006.jpg|mini|250p|Narodna skupština Avganistana, 2005.]] Avganistan je islamska republika koja se sastoji od tri grane: izvršne, zakonodavne, i sudske. Na čelu države je trenutno [[Hamid Karzaj]], predsednik i lider još od kraja 2001. godine. Narodna skupština je zakonodavno, dvodomno telo i ima dve komore, Dom naroda i Dom staraca. Vrhovni sud predvodi vrhovni sudija Abdul Salam Azimi, bivši univerzitetski profesor, koji je bio pravni savetnik predsednika.<ref>"Novi Vrhovni sud može obeležiti istinski odlazak". E-ariana.com. 13. avgust 2008. Arhivirani original: 2013-12-30. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref> Sadašnji sud se smatra umerenijim i predvođen je više tehnokratama nego prethodni, kojim su dominirale fundamentalističke religijske ličnosti poput Vrhovnog sudije Fejsala Ahmeda Šinvarija, koji je izdao nekoliko kontroverznih rešenja, uključujući i zahtev da se ograniče prava žena. Prema podacima [[Transperensi internešnal|Transperensi Internešnala]] iz 2010. godine, Avganistan je bio rangiran kao treća najkorumpiranija zemlja na svetu.<ref> "Indeks shvatanja korupcije, 2010, rezultati". Transperensi internašnal. 2010. Arhivirani original: 1. mart 2011. Pristupljeno: 27. februar 2011.</ref> Izveštaj iz januara 2010. godine, objavljen od strane Kancelarije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal je otkrio da mito obuhvata iznos od 23% BDP-a nacije.<ref> "Korupcija je široko rasprostranjena u Avganistanu, kaže anketa". UNODC.org. 19. januar 2010. Argivirani original: 2014-04-16. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> Za veliki broj vladinih ministarstava se smatra da su korupmirana, i iako je predsednik Karzaj obećao da će se pozabaviti ovim problemom 2009. godine izjavivši da "korumpiranim pojedincima nije mesto u vladi",<ref>"Karzaj obećava da će se pozabaviti problemom korupcije". CBC.ca. 9. novembar 2009. Arhivirani original: 2013-12-30. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> visoki vladini zvaničnici su krali i zloupotrebljavali stotine miliona dolara kroz Kabulsku banku. Iako su državne institucije novoformirane i preduzeti su koraci ka hapšenju pojedinih korumpiranih zvaničnika, <ref> Miler, Greg (10. septembar 2010). "Napor SAD da pomogne Avganistanu u borbi protiv korupcije ima komplikovane veze". Vašington Post. Pristupljeno: 26. septembar 2011.</ref>, [[Sjedinjene Američke Države]] su upozorile da će pomoć Avganistanu biti umanjena u slučaju da se ne stavi tačka na korupciju.<ref>"Skandal Kabulske banke: SAD zahteva preuzimanje mera". Pajhwok.com. 10. novembar 2011. Arhivirani original: 2013-12-30. Pristupljeno: 4. februar 2012.</ref> == Izbori i stranke == [[Datoteka:Secretary Kerry meets Abdullah and Ghani 2014.jpg|mini|250p|S leva na desno: Abdulah Abdulah, [[Džon Keri]] i Ašraf Gani tokom avganistanskih predsedničkih izbora 2014. godine.]] Avganistanski predsednički izbori 2014. godine su bili relativno mirni, tokom kojih je Hamid Karzai pobedio u prvom krugu sa 55,4% glasova. Međutim, predsednički izbori iz 2009. godine karakteriše nedostatak bezbednosti, slab odziv, kao i široko rasprostranjena izborna prevara.<ref> Mekdonald, Šarlot (10. septembar 2009). "Avganistanska komisija predlaže poništavanje prvih glasačkih listića". Gugl. Arhivirani original: 2014-03-05. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref><ref name="autogenerated5"> Kuper, Helen (2. novembar 2009). "Karzaj opet pobeđuje, s obzirom da je avganistanski oticaj odbačen". Nytimes.com. Arhivirani original: 2011-05-11. Pristupljeno: 4. februar 2012.</ref> Glasanje, zajedno sa izborima za 420 mesta Pokrajinskog saveta, održano je u avgustu 2009. godine, ali je ostalo nerešeno tokom dužeg perioda prebrojavanja glasova i istrage prevare.<ref>Sidik, Abubakar (20. avgust 2009). "Pomešani ishod,primećeno nasilje na dan izbora u Avganistanu, s obzirom da počinje prebrojavanje glasova". GlobalSecurity.org. Arhivirani original: 28. decembar 2009. Pristupljeno: 24. decembar 2009.</ref> Dva meseca kasnije, pod međunarodnim pritiskom, najavljen je drugi krug glasanja između Karzaja i drugog kandidata, Abdulaha Abdulaha, ali je nekoliko dana kasnije Abdulah najavio da neće učestvovati na izborima 7. novembra, jer njegovi zahtevi za promene u izbornoj komisiji nisu bili ispunjeni. Sutradan, zvaničnici izborne komisije otkazali su drugi krug i proglasili Hamida Karzaja za predsednika sa petogodišnjim mandatom.<ref name="autogenerated5"/> Na parlamentarnim izborima 2005. godine, među izabranim zvaničnicima bili su bivši mudžahedini, islamski fundamentalisti, ratnici, komunisti, reformisti, kao i nekoliko saradnika Talibana.<ref> "RAWA Foto galerija: Oni su odgovorni za avganistansku tragediju". RAWA. Arhivirani original: 19. oktobar 2010. Pristupljeno: 11. oktobar 2010.</ref> U istom periodu, Avganistan je zauzeo 30. mesto po zastupljenosti žena u parlamentu.<ref>"Žene u parlamentima: Svetske klasifikacije". Ipu.org. 30. novembar 2009. Arhivirani original: 2014-03-28. Pristupljeno: 29. decembar 2009.</ref> Poslednji parlamentarni izbori održani su u septembru 2010. godine, ali zbog rasprava i istrage o prevari, ceremonija polaganja zakletve je održana krajem januara 2011. godine. == Administrativna podela == {{main|Administrativna podela Avganistana}} [[Datoteka:Afghanistan provinces numbered serbian.png|mini|desno|330p|Mapa sa avganistanskim provincijama]] Avganistan je administrativno podeljen na 34 provincije ([[Vilajet|vilajeta]]), a svaka provincija ima svoj glavni grad i pokrajinsku administraciju. Pokrajine su dalje podeljene na oko 398 manjih pokrajinskih okruga, od kojih svaki obično pokriva grad ili više sela. Svaki okrug predstavlja guverner okruga. Pokrajinske guvernere imenuje predsednik Avganistana, a okružni guverneri su izabrani od strane pokrajinskih guvernera. Pokrajinski guverneri su predstavnici centralne vlade u Kabulu, i odgovorni su za sva administrativna i formalna pitanja u okviru svojih pokrajina. Postoje i pokrajinski saveti koji se biraju na neposrednim i opštim izborima na period od četiri godine.<ref> "Objašnjavajući izbore, Nezavisna izborna komisija Avganistana". Iec.org.af. 9. oktobar 2004. Arhivirani original: 27. avgust 2010. Pristupljeno: 4. februar 2012.</ref> Funkcije pokrajinskih saveta uključuju učešće u pokrajinskom planiranju razvoja, kao i učešće u praćenju i proceni drugih institucija pokrajinske uprave. U skladu sa članom 140 Ustava i predsedničke uredbe o izbornom zakonu, gradonačelnici gradova treba da budu izabirani putem slobodnih i neposrednih izbora na period od četiri godine. Međutim, zbog velikih troškova izbora, nikada nisu održani gradonačelnički i opštinski izbori. Umesto toga, gradonačelnici su imenovani od strane vlade. U glavnom gradu Kabulu, gradonačelnika imenuje predsednik Avganistana. Provincije Avganistana su: {| | * <small>1</small> [[Provincija Baglan|Baglan]] * <small>2</small> [[Provincija Badahšan|Badahšan]] * <small>3</small> [[Provincija Badgis|Badgis]] * <small>4</small> [[Provincija Balk|Balk]] * <small>5</small> [[Provincija Bamijan|Bamijan]] * <small>6</small> [[Provincija Vardak|Vardak]] * <small>7</small> [[Provincija Gazni|Gazni]] * <small>8</small> [[Provincija Gor|Gor]] * <small>9</small> [[Provincija Daikondi|Daikondi]] * <small>10</small> [[Provincija Đuzan|Đuzan]] * <small>11</small> [[Provincija Zabul|Zabul]] | * <small>12</small> [[Provincija Kabul|Kabul]] * <small>13</small> [[Provincija Kandahar|Kandahar]] * <small>14</small> [[Provincija Kapisa|Kapisa]] * <small>15</small> [[Provincija Koust|Koust]] * <small>16</small> [[Provincija Kunar|Kunar]] * <small>17</small> [[Provincija Kunduz|Kunduz]] * <small>18</small> [[Provincija Langmar|Langmar]] * <small>19</small> [[Provincija Logar|Logar]] * <small>20</small> [[Provincija Nangarhar|Nangarhar]] * <small>21</small> [[Provincija Nimruz|Nimruz]] * <small>22</small> [[Provincija Nurestan|Nurestan]] | * <small>23</small> [[Provincija Oruzgan|Oruzgan]] * <small>24</small> [[Provincija Paktija|Paktija]] * <small>25</small> [[Provincija Paktika|Paktika]] * <small>26</small> [[Provincija Panjšir|Panjšir]] * <small>27</small> [[Provincija Parvan|Parvan]] * <small>28</small> [[Provincija Samangan|Samangan]] * <small>29</small> [[Provincija Saripol|Saripol]] * <small>30</small> [[Provincija Takar|Takar]] * <small>31</small> [[Provincija Farah|Farah]] * <small>32</small> [[Provincija Farjab|Farjab]] * <small>33</small> [[Provincija Helmand|Helmand]] * <small>34</small> [[Provincija Herat|Herat]] | |} == Međunarodni odnosi i vojska == [[Datoteka:Afghan soldiers.jpg|mini|desno|330p|Nacionalna vojska Avganistana.]] Ministarstvo spoljnih poslova Avganistana je zaduženo za upravljanje međunarodnim odnosima Avganistana. Aganistan je član [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] od 1946. godine. Misija Ujedinjenih nacija za pomoć u Avganistanu je uspostavljena 2002. godine pod Rezolucijom 1401 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija radi pomaganja narodu da se oporavi od decenija rata, i da uspostavi normalno funkcionisanje vlade. Danas više od 22 članica [[NATO]]-a raspoređuje oko 100.000 vojnika u Avganistanu u sklopu Međunarodnih bezbednosnih snaga. Pored bliskih vojnih veza, zemlja takođe ima jake ekonomske veze sa članicama NATO-a i njihovim saveznicima. Ona takođe ima diplomatske odnose sa susednim državama kao što su [[Pakistan]], [[Iran]], [[Turkmenistan]], [[Uzbekistan]], [[Tadžikistan]] i [[Kina]], i državama u regionu, kao što su [[Indija]], [[Turska]], [[Kazahstan]], [[Rusija]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Saudijska Arabija]], [[Irak]], [[Egipat]], [[Japan]], [[Južna Koreja]], i drugi. Odnosi između Avganistana i Pakistana su se vidno pogoršali zbog problema vezanih za Durand liniju i rata koji traje od 1978. do danas (Mudžahedini, izbeglice iz Avganistana, talibanske pobune i pogranična koškanja), među koje spadaju i voda, kao i sve veći uticaj Indije u Avganistanu.<ref>"Avganistanski zvaničnici optužuju Pakistan za napade na ambasadu". Harijet. Arhivirani original: 30. decembar 2013. Pristupljeno: 13. jul 2011.</ref><ref> Rešavanje pakistansko-avganistanskog zastoja, Američki institut za mir, Avganistan i Pakistan su imali uglavnom antagonističke odnose tokom svih vlada.</ref> Avganistanski zvaničnici često tvrde da su pakistanske i iranske obaveštajne službe uključene u obuku i vođenje terorista pri izvršenju napada u Avganistanu.<ref>Abasin Zahiron. (20. maj 2012). "Iran i Pakistan pokušavaju da oslabe Avganistan, kako MP kaže". Padžvok Avgan vesti. Arhivirani original: 05. novembar 2013. Prustupljeno: 20. maj 2012.</ref><ref> "Svet | Pakistan potpiruje nasilje u Avganistanu: savetnik". Dawn.Com. 15. oktobar 2009. Arhivirani original: 21. oktobar 2009. Pristupljeno: 29. decembar 2009.</ref><ref>Jusufzaj, Vasim (2. avgust 2011). "Stabilan Avganistan je u interesu regiona: Zardari". Pajhwok.com. Arhivirani original: 30. decembar 2013. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref> Avganistan je uvek zavisio od pakistanskih trgovačkih puteva za uvoz i izvoz, ali to se promenilo u poslednjoj deceniji sa otvaranjem puteva centralne Azije i iranskih puteva.<ref> "Koji je najbolji put za snabdevanje Avganistana koji nema izlaz na more". Cena benzina. 30. januar 2012. Arhivirani original: 1. februar 2012. Pristupljeno: 31. januar 2012.</ref> Nasuprot tome, Pakistan zavisi od avganistanske vode i smatra Avganistan jedinim trgovačkim putem ka resursima centralne Azije.<ref>"Bezbednost regiona oko Kaspijskog more". Murad Esenov, Štampa univerziteta Oksford. 2001. Arhivirani original: 02. januar 2010. Pristupljeno: 31. januar 2012.</ref> Indija i Iran su aktivno učestvovali u rekonstrukciji Avganistana,<ref> "Uključivanje regionalnih igrača u Avganistanu>" (PDF). Arhivirani original: 19. februar 2010. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> sa Indijom kao najvećim regionalnim donatorom u zemlji.<ref name="autogenerated6"> "Manmohan Sing obećao 500 miliona dolara Avganistanu". Bi-Bi-Si vesti. 12. maj 2011. Arhivirani original: 11. avgust 2013. Pristupljeno: 13. jul 2011.</ref> Od 2002. godine, Indija je obećala do 2 milijarde dolara u ekonomskoj pomoći Avganistanu, te je učestvovala u više napora radi društveno-ekonomske obnove, uključujući struju, puteve, poljoprivredu i obrazovne projekte.<ref name="autogenerated6"/><ref>"potrebna nam je pomoć Indije u Avganistanu". Forbes.com. 23. novembar 2009. Arhivirani original: 2. decembar 2010. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> Takođe, postoje vojne veze između Indije i Avganistana, koje će se ojačati nakon potpisivanja strategijskog pakta u oktobru 2011. godine koji su potpisali Karzaj i premijer Manmohan Sing.<ref>Kejti Dajgl (4. oktobar 2011). "Avganistan potpisuje prvi strategijski pakt sa Indijom". News.yahoo.com. Associated Press. Arhivirani original: 31. decembar 2013. Pristupljeno: 4. februar 2012.</ref><ref>Pakistan, brat blizanac, razgovori koji će se nastaviti: Karzaj. Padžvok Avgan Vesti. Sudžoj Dar. 5. oktobar 2011. Pristupljeno: 31. decembar 2013.</ref> Avganistanske oružane snage pripadaju Ministarstvu odbrane, i one uključuju Avganistansku nacionalnu armiju (ANA) i avganistanske vazduhoplovne jedinice. Trenutno ima oko 200.000 aktivnih vojnika i očekuje se da će dostići 260.000 u narednim godinama. Oni su obučeni i opremljeni od strane NATO zemalja, uglavnom od strane Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država. Avgasnistanska nacionalna armija je podeljena na 7 glavna korpusa. ANA ima i brigadu komandosa, koja je osnovana u 2007. godine. Nacionalna Vojna akademija Avganistana služi kao glavni obrazovni institut za vojnike. Novi Avganistanski Univerzitet Odbrane je u procesu izgradnje u blizini glavnog grada, i u njega je uloženo dvesta miliona dolara. == Kriminal i sprovođenje zakona == [[Datoteka:ANP trucks in Kunar.jpg|mini|desno|330p|Avganistanska nacionalna policija u provinciji Kunar.]] Nacionalna direkcija za bezbednost je nacionalna obaveštajna služba, koja funkcioniše na sličan način kao i Odeljenje za unutrašnju bezbednost Sjedinjenih Američkih Država i ima između 15.000 do 30.000 zaposlenih. Avganistan ima oko 126.000 nacionalnih policajaca, mada postoje planovi da se angažuje više, tako da ukupan broj može dostići 160.000.<ref name="autogenerated7">Pelerindejt, Šeril (23. maj 2011). "Broj avganistanskih bezbednosnih službi raste, Kvalitet". Arhivirani original:14. april 2014. Pristupljeno: 10. jul 2011.</ref> Avganistanska nacionalna policija pripada Ministarstvu unutrašnjih poslova, a služi kao jedina agencija za sprovođenje zakona širom zemlje. Nacionalna civilna policija Avganistana je glavni ogranak nacionalne policije Avganistana, i podeljena je na pet brigada, a svakom komanduje brigadni general. Ove brigade su stacionirane u [[Kabul]]u, Gardezu, [[Kandahar]]u, [[Herat]]u, i [[Mazari Šarif]]u. Svaka pokrajina imenuje provincijalnog šefa policije koji je odgovoran za sprovođenje zakona širom pokrajine. Policija je obučavana od strane zapadnih snaga NATO trening misije u Avganistanu. Prema izveštaju iz 2009. godine, veliki deo policajaca je bilo nepismeno, i čak su bili optuženi za traženje i primanje mita.<ref>"Za SAD, proširenje avganistanskih snaga je veliki izazov". NPR. Arhivirani original: 30. decembar 2013. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref> Džek Kem, zamenik komandanta NATO trening misije u Avganistanu je izjavio da će stopa pismenosti u policiji Avganistana porasti do preko 50% do januara 2012. godine. Ono što je počelo kao dobrovoljni program opismenjavanja postalo je obavezno u osnovnoj policijskoj obuci početkom 2011. godine.<ref name="autogenerated7"/> Pri testiranju na narkotike, kod 17% policajaca potvrđena je ilegalna upotreba narkotika. Godine 2009, predsednik Karzaj je ogranizovao dve antikorupcijske jedinice unutar Ministarstva unutrašnjih poslova.<ref> 16. novembar 2009 (16. novembar 2009). "Avganistan formira veliku antikorupcijsku jedinicu". voanews.com. Arhivirani original: 20. novembar 2009. Pristupljeno: 29. decembar 2009.</ref> Bivši ministar unutrašnjih poslova, Hanif Atmar, rekao je da će bezbednosni zvaničnici iz SAD ([[Federalni istražni biro|FBI]]), Velike Britanije (Skotland Jard) i Evropske unije obučiti tužioce u jedinici. Južni i istočni delovi Avganistana su najopasniji zbog militantnih aktivnosti i procvata trgovine drogom. Ovim posebnim oblastima ponekad patroliraju talibanski pobunjenici, koji često prave improvizovane eksplozivne naprave na putevima i izvode samoubilačke bombaške napade. Kidnapovanja i pljačke su takođe česte pojave. Svake godine je veliki broj avganistanskih policajaca ubijeno tokom obavljanja svojih dužnosti u ovim oblastima. Avganistanska Granična policija je odgovorna za zaštitu aerodroma i granica, posebno sporne granice duž Durand linije, koje se često koriste od strane pripadnika kriminalnih organizacija i terorista za svoje nezakonite aktivnosti. Izveštaj iz 2011. godine prikazuje da je čak 3 miliona ljudi uključeno u trgovinu narkoticima u Avganistanu. Veliki broj napada na zaposlene u vladi su najverovatnije naručeni od strane mafijaških grupa. Droga iz Avganistana se izvozi u susedne zemlje, kao i širom sveta. Ministarstvo za borbu protiv narkotika u Avganistanu je zaduženo za hapšenje glavnih trgovaca drogom.<ref> Ministarstvo za borbu protiv narkotika, Arhivirano: 28. marta 2014.</ref> == Ekonomija == [[Datoteka:Afghan pomegranate processing.jpg|mini|desno|330p|Radnici obrađuju nar, po kojem je Avganistan čuven u svetu.]] Avganistan je osiromašena i najmanje razvijena zemlja, jedna od svetskih najsiromašnijih zbog decenija ratovanja i nedostatka stranih investicija. Od 2012. godine, BDP iznosi oko 34.29 milijardi dolara s kursom od 19.91 milijardi dolara, a BDP po glavi stanovnika je 1.100 dolara. Izvoz zemlje je 2010. godine iznosio 2.6 milijardi dolara. Stopa nezaposlenosti iznosi oko 35%, i otprilike isti procenat stanovnika živi ispod linije siromaštva.<ref name="autogenerated8"> "Avganistan". Svetska knjiga činjenica. Central Intelligence Agency (CIA). Pristupljeno originalu: 14. decembar 2012.</ref> Prema izveštaju iz 2009. godine, oko 42% posto stanovništva živi na budžetu od jednog dolara dnevno.<ref> "Avganistan: Milioni još uvek ne mogu sebi da priušte hranu". IRIN. 12. mart 2009. Pristupljeno originalu: 27. avgust 2010. Pristupljeno: 11. oktobar 2010.</ref> Država ima spoljni dug od manje od 1.5 miliona dolara, i oporavlja se uz pomoć svetske zajednice.<ref name="autogenerated8"/> [[Datoteka:Afghan women at a textile factory in Kabul.jpg|mini|desno|330p|Avganistanske žene u fabrici tekstila u Kabulu.]] Ekonomija Avganistana je u poslednjoj dekadi u porastu za 10% godišnje, zahvaljujući prilivu od preko 50 miliona u vidu internacionalne pomoći.<ref> "Avganistan". Svetska knjiga činjenica. Central Intelligence Agency (CIA). Pristupljeno originalu: 14. decembar 2012,</ref> kao i zahvaljujući poboljšanju na polju sistema transporta i poljoprivredne proizvodnje, koja čini glavni oslonac avganistanske ekonomije.<ref> "Poljoprivreda". USAID. Pristupljeno originalu: 29. septembar 2013. Pristupljeno: 20. oktobar 2010.</ref> Zemlja je poznata po proizvodnji [[Nar|nara]], [[Grožđe|grožđa]], [[kajsija]], [[dinja]], raznih suvih i svežih voćki, kao i [[Orah|oraha]].<ref> Izvoz Avganistana, P. Dž. Tobaja. 17. novembar 2009.</ref> Mnogi izvori ukazuju na to da 11% ili više ekonomije Avganistana proizilazi iz proizvodnje i prodaje [[Opijum|opijuma]], i Avganistan se širom sveta smatra najvećim svetskim proizvođačem opijuma, uprkos pokušajima avganistanske vlade i internacionalnim pokušajima iskorenjivanja ovih useva.<ref>http://www.unodc.org/pdf/publications/afg_opium_economy_w</ref><ref> Svetska knjiga činjenica. Pristupljeno: 23. oktobar 2011</ref> Dok je deficit tekućeg računa države uglavnom finansiran novcem donatora, samo mali deo je pružen direktno državnom budžetu. Ostatak je usmeren ka vanbudžetskim ekspediturama i donatorskim projektima kroz sistem Ujedinjenih nacija i nevladinih organizacija. Ministarstvo finansija Avganistana je fokusirano na poboljšanu naplatu prihoda i disciplinu ekspeditura javnog sektora. Na primer, državni prihodi su se povećali 31% za 1.7 milijardu dolara u periodu od marta 2010. do marta 2011. [[Datoteka:Afghanistan, Trends in the Human Development Index 1970-2010.png|mini|levo|330p|Avganistan, indeks razvoja ljudskih resursa, 1970-2010.]] Avganistanska banka predstavlja glavnu banku države, dok je glavna valuta avgani (AFN), po kursu od 47 avganija kao ekvivalent 1 američkom dolaru. Od 2003. godine, više od 16 banaka je otvoreno širem zemlje, među kojima su Internacionalna Banka Avganistana, Kabul banka, Azizi banka, Paštani banka i druge. Jedan od glavnih pokretača trenutnog ekonomskog oporavka jeste povratak preko 5 miliona emigranata, koji su sa sobom doneli svežu energiju, preduzetništvo i veštine za sticanje imetka, kao i vrlo potrebna sredstva za pokretanje preduzetništva. Po prvi put nakon 1970-ih godina, Avganistanci su se uključili u građevinarstvo, što je jedna od najvećih industrija u zemlji.<ref>Gal, Šarlota (7. jul 2010). "Avganistanske kompanije kažu da ih S. A. D. nisu platile". Njujork Tajms. Pristupljeno originalu: 2. april 2013. Pristupljeno: 30. septembar 2011</ref> Među glavne građevinske projekte spada i 35 milijardi dolara vredan projekat Novi grad Kabul, pored glavnog grada, grad Gazi Amahulah Kan u blizini Džalalabada, i Ajno Mena u Kandaharu.<ref> "oficijelni sajt grada Novi Kabul". DCDA. Pristupljeno originalu: 30. decembar 2013. Pristupljeno: 4. februar 2012.</ref><ref>"Grad Gazi Amanulah Kan". najeebzarab.af. 2009. Pristupljeno originalu: 29. april 2013. Pristupljeno: 15. avgust 2011.</ref><ref>"Studija slučaja: Ajno Mina". Designmena.com. Pristupljeno originalu: 6. januar 2014. Pristupljeno: 4. februar 2012.</ref> Slični projekti su započeti u Heratu, Mazari Šerifu i drugim gradovima.<ref> Humani avganistanski grad? En Marlou, Forbs magazin, 2. septembar 2009. Pristupljeno: 31. decembar 2013.</ref> Pored toga,veliki broj kompanija i manjih fabrika je počelo sa radom širom zemlje, što ne samo pruža prihode državi, već i otvara nove poslovne pozicije. Poboljšanja poslovne sredine su rezultirala u više od 1.5 milijardi dolara investicija u [[telekomunikacije]], i stvorila više od 100,000 poslova od 2003. godine.<ref> "Ekonomski rast". USAID. Pristupljeno originalu: 29. septembar 2013. Pristupljeno: 25. septembar 2011.</ref> Avganistanski tepisi ponovo postaju popularni, što pruža priliku trgoovcima tepisima da zaposle više radnika. Avganistan je član Udruženja za regionalnu saradnju Severne Azije, Organizacije za ekonomsku saradnju i Organizacije islamske saradnje. Nada se da će se uskoro priključiti Šangajskoj organizaciji saradnje radi uspostavljanja uskih ekonomskih veza sa zemljama u susedstvu i regionu koje pripadaju takozvanom projektu Novog Puta Svile. Ministar spoljnih poslova Zalmaj Rasul je rekao medijima 2001. godine da je cilj države stvaranje avganistanske ekonomije koja se zasniva na trgovini, privatnim preduzećima i incvesticijama.<ref> "Avganistan, komšije otkrivaju plan Puta Svile". Rojters. 22. septembar 2011. Pristupljeno originalu: 27. septembar 2011. Pristupljeno: 24. septembar 2011.</ref> Stručnjaci smatraju da će ovo revolucionisati ekonomiju regiona. Proizvodnja opijuma u Avganistanu je rekordno porasla 2007. godine, kada je prijavljeno da je 3 miliona ljudi umešano u posao,<ref> Deklan Volš (30. avgust 2007). "Ujedinjene nacije su užasnute porastom trgovine opijuma u Helmandu". Gardijan (London). Pristupljeno originalu: 15. januar 2008. Pristupnjeno 19. maj 2012.</ref> ali je kasnije broj opao u narednim godinama.<ref> "Proizvodnja opijuma u Avganistanu dosta opada". UNDOC. Pristupljeno originalu: 16. april 2014.</ref> Država je otpočela programe koji će smanjiti proizvodnju maka, a do 2010. godine je prijavljeno da su 24 provincije od 34 očišćene od uzgajivačnica maka. === Rudarstvo === Majkl E. O'Hanlon iz Brukings institucije procenjuje da kada bi Avganistan generisao više od 10 milijardi dolara godišnje iz svojih minerala, njegov društveni proizvod bi bio dupliran, a takođe bi time pružio dugoročna sredstva za finansiranje avganistanskih sigurnosnih snaga, kao i drugih kritičnih potreba.<ref> O'Hanlon, Majkl E. "Depoziti bi mogli pomoći obolelom Avganistanu", Brukings institucija, 16. jun 2010. Pristupljeno: 23. septembar 2011. putem Vejbak mašine.</ref> [[Geološki topografski institut SAD]] je 2006. godine procenio da severni deo Avganistana ima u proseku 2.9 milijardi barela sirove nafte, 15.7 biliona kubnih stopa prirodnog gasa, i 562 miliona barela prirodnog tečnog gasa.<ref>Klet, T. R. (Mart 2006). Procena neotkrivenih naftnih resursa severnog Avganistana, 2006 (tehnički izveštaj). USGS-Ministarstvo rudarstva Avganistana; Industrija ujedinjene nafte & Tim za procenu gasnih resursa. Papir sa činjenicama 2006–3031. Pristupljeno originalu: 27. jul 2013. Pristupljeno: 13. oktobar 2011.</ref> U decembru 2011. godine, Avganistan je potpisao sporazum o eksploataciji nafte sa Kineskom nacionalnom petrolejskom korporacijom radi razvijanja tri naftna polja uz obalu reke Amu Darja na severu zemlje. Drugi izveštaji ukazuju na to da zemlja obiluje [[Litijum|litijumom]], [[Bronza|bronzom]], [[ugalj|ugljem]], [[Zlato|zlatom]], [[Čelik|čelikom]], kao i drugim mineralima.<ref> Piters, Stiven Dž. (Oktobar 2007). Preliminarka procena negorivih mineralnih resursa u Avganistanu, 2007 (tehnički izveštaj). USGS Projekat AVganistan/Amrička geološka anketa/Avganistanska geološka anketa. Papir sa činjenicama 2007–3063. Pristupljeno originalu: 27. jul 2013. Pristupljeno: 13. oktobar 2011.</ref><ref> "Minerali u Avganistanu" (PDF). Britanska geološka anketa. Pristupljeno originalu: 26. jul 2013. Pristupljeno: 4. decembra 2010.</ref><ref> "Rudno bogatstvo Avganistana". Institut za ekološku diplomatiju i izveštavanje o bezbednosti. 2011. Pristupljeno originalu: 12. decembar 2013. Pristupljeno: 16. decembar 2013.</ref> Kanašinski karbonatit u provinciji Helmand sadrži 1.000.000 metričkih tona retkih zemljanih elemenata.<ref>Taker, Ronald D. (2011). Mineralorija retkih zemljanih elemenata, Geohemija, i preliminarna procena resursa kompleksa kanašinskog karbonatita, provincija Helmand, Avganistan (tehnički izveštaj). USGS. Otvoreni izveštaj 2011–1207. Pristupljeno originalu: 27. jul 2013. Pristupljeno: 13. oktobar 2011.</ref> Godine 2007, rudnik bakra Ajnak je iznajmljen Kineskoj metalurgijskoj grupi na 30 godina po ceni od 3 milijarde dolara,<ref> "Kina, a ne Amerika, će najverovatnije imati koristi od rudnih bogatstva Avganistana". Dejli Fajnans. Pristupljeno: 14. jun 2010</ref>, što predstavlja najveću stranu investiciju i procvat privatnog poslovanja u istoriji Avganistana. Stil Autoriti ov Indija (eng. Steel Authority of India) je otkupio rudarska prava da razvije velike zalihe rude nadžigakskog čelika u centralnom Avganistanu.<ref> "Indijska grupa je dobila prava da se bavi rudarstvom u Hadžigaku u Avganistanu". Biznisvik. Pristupljeno: 6. decembar 2011.</ref> Vladini zvaničnici procenjuju da je 30% neiskorišćenih rudnih bogatstva zemlje vredno između 900 milijardi i 3 biliona dolara.<ref> "Neuskorišćene rude Avganistana vrede 3 biliona dolara". Independent (London). 18. jun 2010. Pristupljeno originalu: 23. januar 2014. Pristupljeno: 15. oktobar 2011.</ref><ref name="automatski generisano8"> Rajzen, Džejms (17. jun 2010). "Amerika otkriva ogromna rudna bogatstva u Avganistanu". Njujork Tajms. Pristupljeno originalu: 15. novembar 2010. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref><ref> "Avganistanci tvrde da je američki tim otkrio rudna bogatstva sa puno potencijala". Bi-Bi-Si vesti. 14. jun 2010. Pristupljeno originalu: 9. avgust 2013. Pristupljeno: 13. oktobar 2011.</ref> Jedan od zvaničnika je izjavio da će ovo postati kičmeni stub ekonomije Avganistana, čak je i [[Pentagon]] izjavio da će Avganistan postati „Saudijska Arabija litijuma“.<ref name="automatski generisano8" /><ref> "Avganistan je odjednom bogat: Amerika otkriva bilion dolara profita u rudnim bogatstvima". Ksdk.com. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref><ref> Sengupta, Kim (15. jun 2010). "Resursi mogu Avganistan načiniti najbogatijim rudarskim regionom u svetu". Independent (London). Pristupljeno originalu: 16. decembar 2013. Pristupljeno: 14. novembar 2010.</ref> == Transport == === Vazdušni transport === Vazdušni transport u Avganistanu funkcioniše uz pomoć nacionalnog prevoznika po imenu „Arijana Afgan Erlajns“, ali i uz pomoć brojnih privatnih prevoznika. Prevoznici određenih država takođe imaju u ponudi letove u i van Avganistana. Među njima su prevoznici Indije, Emirata, Persijskog zaliva, Irana, Pakistana i Turske. U Avganistanu postoji četiri internacionalna aerodroma: Herat internacionalni aerodrom, Hamid Karzaj internacionalni aerodrom (prethodno Kabul internacionalni aerodrom), Kandahar internacionalni aerodrom i Mazari Šerif internacionalni aerodrom. Takođe postoje i aerodromi specijalizovani za lokalne letove, uglavnom ka Kabulu i Heratu. === Železnički transport === Od 2014. godine, u Avganistanu postoje samo dve železničke linije: jedna oduhvata 75km pruge od Hajrabada do granice sa Uzbekistanom, a druga 10 kilometara pruge od Toragundija do granice sa Turkmenistanom. Obe linije se koriste samo za teretne vozove, i još uvek ne postoji mogućnost prevoza putnika. Postoji veliki broj ponuda za izgradnju dodatnih linija.<ref> Mape, Železnice Avganistana, http://www.andrewgrantham.co.uk/afghanistan/tag/map/</ref> Godine 2003, predsednici Avganistana, Turkmenistana i Uzbekistana su prisustvovali ceremoniji otvaranja linije od 225 kilometara pruge putem Andhvoj-Mazari Šerif-Hajrabad. Linija će se u Hajrabadu povezati sa već postojećom linijom koja vodi do granice sa Uzbekistanom.<ref> Tri predsednika pokreću izgradnju internacije železničke linije, 06. jun 2013, http://www.railwaygazette.com/news/infrastructure/single-view/view/three-presidents-launch-construction-of-international-rail-link.html?sword_list[]=afghan&no_cache=1</ref> Postoje planovi za izgradnju železničke linije od Kabula do Torhama, grada u blizini istočne granice, gde će se povezati sa železničkim linijama Pakistana.<ref>Tolo vesti – Izgradnja Kabul-Torham železničke linije će uskoro početi, kaže ministarstvo rudarstva, Tamim Šahir. 18. oktobar 2011. Pristupljeno: 9. novembar 2013. putem Vejbak mašine</ref> Postoje takođe i planovi da se završe železničke linije između Hafa u Iranu i Herata u Avganistanu.<ref>Pruga Haf-Herat, http://www.raillynews.com/2013/khaf-herat-railway/</ref> === Drumski transport === Putovanje autobusom u Avganistanu je još uvek opasno zbog nemarnih i intoksiniranih vozača, kao i zbog raznih militantnih aktivnosti. Autobusi su uglavnom stariji modeli marke [[Mercedes-Benc]] i uglavnom su u vlasništvu privatnih kompanija. Ozbiljne saobraćajne nesreće su veoma česte u Avganistanu, posebno na putevima Kabul-Kandahar i Kabul-Džalalabad.<ref> "45 ljudi mrtvo u saobraćajnoj nesreći u Avganistanu". theguardian.com. 26. april 2013. Pristupljeno: 4. novembar 2014.</ref> Noviji automobili su u poslednje vreme dostupni od kako su ponovo izgrađeni putevi i autoputevi. Uglavnom se uvoze iz Ujedinjenih Arapskih Emirata preko Pakistana i Irana. Od 2012. godine je zabranjen uvoz automobila starijih od deset godina. Razvitak putne mreže nacije predstavlja veliki podstrek za ekonomiju Avganistana, s obzirom da omogućava razmenu sa susednim državama. Poštanske usluge u Avganistanu pružaju Avgananistanska pošta, kao i privatne kompanije kao što su FedEks, De-Ha-El i druge. == Komunikacija == Telekomunikacijske usluge u Avganistanu pružaju Afgan Vajrles (eng. Afghan Wireless), Etisalat, Rošan, MTN Grupa i Afgan Telekom. Godine 2006, Ministarstvo komunikacija je potpisalo ugovor u vrednosti od 64.5 miliona dolara sa kompanijom Ze-Te-E radi uspostavljanja mreže optičkih kabala širom zemlje. Od 2011. godine, Avganistan ima oko 17 miliona pretplatnika [[GSM mreža|GSM mreže]], kao i preko milion korisnika interneta, ali ima samo 75,000 fiksnih telefonskih linija i malo iznad 190,000 CDMa pretplatnika.<ref> "Statistika". Ministarstvo komunikacija (Avganistan). 2006. Pristupljeno originalu: 29. mart 2014. Pristupljeno: 17. januar 2012</ref> 3G usluge trenutno pružaju samo Etisalat i MTN Grupa. Godine 2014, Avganistan je zakupio satelit od Eutelsat-a, nazvan AFGANSAT 1.<ref> Hetab, Muhamed Hasan (10. maj 2014). "Lansiran avganistanski satelit". Padžhvok Avgan vesti. Pristupljeno: 10. maj.</ref> == Zdravstvo == [[Datoteka:Regional Medical Hospital in Paktia.jpg|mini|desno|330p|Regionalna vojna bolnica u oblasti Paktija.]] Prema [[Pokazatelj humanog razvoja|Pokazatelju humanog razvoja]], Avganistan je petnaesta najmanje razvijena zemlja u svetu. Prosečni životni vek iznosi oko 60 godina za oba pola.<ref> "Avganistan". Svetska zdravstvena organizacija (WHO). Pristupljeno originalu: 26. oktobar 2013. Pristupljeno: 6. jul 2013. "Prosečni životni vek za oba pola je 59/61"</ref> Avganistan je na 9. vestu po stopi plodnosti u svetu, sa 5.64 deteta po jednoj ženi (prema podacima iz 2012. godine).<ref name="automatski generisano9"> CIA – Svetska knjiga činjenica. Pristupljeno: 28. mart 2014. putem Vejbak Mašine</ref> Ima jednu od najviših stopa smrtnosti majki u svetu, koja je procenjena 2010. godine na 460 smrtnih slučajeva na 100,000 porođaja,<ref name="automatski generisano9" /> i najvišu stopu smrtnosti odojčadi u svetu (smrt beba mlađih od godinu dana), koja je 2012. godine procenjena na 119.41 smrti/1,000 porođaja.<ref name="automatski generisano9" /> Podaci iz 2010. godine ukazuju na to da jedno od deset deteta umire pre pete godine.<ref>"Smrtna stopa majki u Avganistanu u padu, ukazuju ankete". Bi-Bi-Si vesti. 30. novembar 2011. Pristupljeno originalu: 8. maj 2012.</ref> Ministarstvo zdravlja planira da smanji smrtnost odojčadi na 400 smrti na 100,000 rođenja pre 2020. godine.<ref> Tan I Lin (6. maj 2008). "Avganistanski medicinski fakultet s poteškoćama se diže iz mrtvih". Rojters. Pristupljeno originalu: 21. januar 2010. Pristupljeno: 29. decembar 2009.</ref> Država trenutno ima više od 3,000 babica, a uz to se svake godine školuje dodatnih 300-400 žena za ovo zanimanje.<ref name="automatski generisano11"> Piter, Tom A. (17. decembar 2011). "Poroćaj i zdravlje majki se popravlja u Avganistanu". CSM. Pristupljeno originalu: 31. decembar 2013. Pristupljeno: 12. januar 2012.</ref> U poslednjoj deceniji su izgrađene brojne bolnice i klinike koje pružaju najnaprednije tretmane u Kabulu. Francuski medicinski institut za decu i Indira Gandi dečija bolnica u Kabulu su vodeće dečije bolnice u zemlji. Među drugim vodećim bolnicama u Kabulu spadaju Džamhurijat bolnica sa 350 kreveta i Džinah bolnica, koja je još uvek u procesu izgradnje. Takođe postoji i veliki broj dobro opremljenih vojnih bolnica širom zemlje. Godine 2006. je zabeleženo da skoro 60% stanovništva živi na udaljenosti od dva sata hoda od najbliže zdravstvene ustanove, što je velika promena u odnosu na zabeleženih 9% 2002. godine.<ref>"Zdravlje". [[Agencija SAD za međunarodni razvoj]] (USAID). Pristupljeno [http://afghanistan.usaid.gov/en/programs/health originalu]: 29. septembar 2013. Pristupljeno: 20. oktobar 2010.</ref> Poslednje ankete ukazuju na to da 57% Avganistanaca tvrdi da imaju dobar ili odličan pristup klinikama ili bolnicama.<ref name="automatski generisano11" /> Avganistan ima jednu od najviših učestalosti ljudi sa invaliditetom, sa skoro milion ljudi pogođenih ovim problemom.<ref>En Mari DiNArdo, LPA/PIPOS (31. mart 2006). "Osnaživanje populacije sa invaliditetom Avganistana – 31. mart 2006". Usaid.gov. Pristupljeno [http://www.usaid.gov/stories/afghanistan/fp_afghan_disabled.html originalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040508140406/http://www.usaid.gov/stories/afghanistan/fp_afghan_disabled.html |date=2004-05-08 }}: 8. maj 2004. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref> Ima oko 80,000 ljudi kojima nedostaje neki ud; većina njih je povređeno nagaznim minama.<ref>Richard Norton-Taylor (13 February 2008). "Avganistanska kriza sa izbeglicama je ignorisana" Gardijan (London). Pristupljeno originalu: 15. decembar 2010. Pristupljeno: 19. maj 2012.</ref><ref> "Avganistan: LJudi sa invaliditetom pozivaju na integraciju" Pristupljeno: 20. septembar 2011. putem Vejbak Mašine</ref> Nevladine dobrotvorne organizacije kao što su [[Spasimo decu]] i Mahbubino zaveštanje pomažu siročadi u saradnji sa vladinim strukturama.<ref> Virdžinija Hauseger Mahbubino zaveštanje, ABC TV 7.30 Izveštaj. 2009. ABC.net.au. Pristupljeno: 26. jul 2013. putem Vejbak mašine</ref> == Obrazovanje == Obrazovni sistem Avganistana obuhvata osnovno i visoko obrazovanje, koje spadaju u nadležnost Ministarstva obrazovanja i Ministarstva visokog obrazovanja.<ref>"Ministarstvo visokog obrazovanja Avganistana". Pristupljeno [https://web.archive.org/web/20110531154257/http://www.mohe.gov.af/?lang=en&p=home originalu]: 31. maj 2011. Pristupljeno: 23. jun 2011.</ref> Državni obrazovni sistem je uništen tokom dugih decenija ratovanja, ali je počelo njegovo oživljavanje nakon dolaska Karzaijeve administracije na vlast krajem 2001. godine. Tokom poslednje decenije izgrađeno je i renovirano više od 5,000 škola, dok je u istom periodu preko 100,000 nastavnika obučeno za rad.<ref name="automatski generisano7"> "Obrazovanje". [[Agencija SAD za međunarodni razvoj]] (USAID). Arhivirani [http://afghanistan.usaid.gov/en/programs/education#Tab=Description original]: 29. septembar 2013. Pristupljeno: 11. avgust 2011.</ref> Više od sedam miliona učenika oba pola pohađa nastavu u školama,<ref name="automatski generisano7" />, oko 100,000 studenata pohađa razne univerzitete širom zemlje; najmanje 35% tih studenata su devojke.<ref>Planirano je da se poveća broj upisanih studenata na 115,000 do 2014. godine, videti: Entoni Velč i Ataulah Vahidjar. Evolucija, Revolucija, Rekonstrukcija: Prekinuti razvoj visokog obrazovanja u Avganistanu. U: M. F. Bak i M. Kabaum (ed.), 2013, Ideen und Realitaeten von Universitaeten, pp. 83—105, ovde pp. 97 i 100. Njujork: Piter Lang. [https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9783631623817. ISBN 978-3-631-62381-7].</ref> Od 2013. godine, u Avganistanu postoji 16,000 škola. Ministar obrazovanja, Gulam Faruk Vardak je izjavio da je potrebno izgraditi još 8,000 škola za ostalih 3 miliona dece koja trenutno nemaju uslova za školovanje.<ref>"[https://web.archive.org/web/20131230234222/http://www.pajhwok.com/en/2013/05/18/wardak-seeks-3b-aid-school-buildings Vardak traži 3 milijarde dolara radi izgradnje školskih zgrada]". Padžhvok Afgan Vesti. 18. maj 2013. Arhivirani [http://www.pajhwok.com/en/2013/05/18/wardak-seeks-3b-aid-school-buildings original]: 30. decembar 2013. Pristupljeno: 13. avgust 2013.</ref> [[Datoteka:Saleha Bayat Building at AUAF in Kabul-2.jpg|mini|250p|Američki univerzitet Avganistana u Kabulu.]] Univerzitet u Kabulu je ponovo otvoren 2002. godine, i prima studente oba pola. Godine 2006, otvoren je Američki univerzitet u Kabulu, radi pružanja nastave koja je na svetskom nivou, koja je na engleskom, i koja predstavlja zdravu sredinu za učenje u Avganistanu. Centar Kabula služi kao avganistanski centar za učenje, s obzirom da se tu nalazi veliki broj edukativnih institucija. Glavni univerziteti van Kabula su Univerzitet u Kandaharu na jugu, Univerzitet u Heratu na severo-zapadu, Univerzitet u Balku na severu i Univerzitet u Hostu na istoku. Nacionalna vojna akademija Avganistana, organizovana po uglednu na Vojnu akademiju Sjedinjenih Američkih Država, jeste četvorogodišnja obrazovna ustanova koja prvenstveno školuje oficire Oružanih snaga Avganistana. Stopa pismenosti cele nacije je bila vrlo niska, ali je sada u porastu, uzevši u obzir da se sve više mladih ljudi školuje.<ref name="automatski generisano10">"[https://web.archive.org/web/20131209021825/http://www.army.mil/article/59541/Rising_literacy_in_Afghanistan_ensures_transition/ Porast pismenosti u Avganistanu osigurava tranziciju]". Army.mil. Arhivirani [http://www.army.mil/article/59541/Rising_literacy_in_Afghanistan_ensures_transition/ original]: 9. decembar 2013. Retrieved 4 February 2012.</ref> Godine 2010, Sjedinjene Američke Države su širom zemlje uspostavile brojne Linkoln edukativne centre koji nude časove engleskog jezika, programiranja, korišćenja interneta, kao i druge edukativne i usluge savetovanja. Jedinice državne bezbednosti Avganistana imaju obavezu da slušaju predavanja o pismenosi.<ref name="automatski generisano10" /> == Kultura == Avganistanska kultura je prisutna skoro preko dva milenijuma, a njeni koreni se nalaze najranije u periodu Ahamenidskog kraljevstva oko 500. godine p.n.e.<ref>"[https://web.archive.org/web/20140408085103/http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Afghanistan.pdf Profil zemlje: Avganistan]". [https://en.wikipedia.org/wiki/Library_of_Congress_Country_Studies Biblioteka kongresa: Studije o zemljama]. Avgust 2008. Arhivirani [http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Afghanistan.pdf original]: 8. april 2014. Pristupljeno: 16. avgust 2010</ref><ref>Barbara Robson, Džulijen Lipson, Farid Junus, Marijam Mehdi. "[https://web.archive.org/web/20070105173916/http://www.cal.org/co/afghan/ahist.html Avganistanci: njihova istorija i kultura]". Sjedinjene Američke Države: [https://en.wikipedia.org/wiki/Center_for_Applied_Linguistics Centar za primenjenu lingvistiku]. 30. jun 2002. Arhivirani [http://www.cal.org/co/afghan/ahist.html original] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317123355/http://www.cal.org/CO/afghan/ahist.html |date=2010-03-17 }}: 5. januar 2007. Pristupljeno: 25. septembar 2010.</ref> To je uglavnom nomadsko i plemensko društvo, gde svaki region zemlje ima svoju posebnu tradiciju i običaje, što najbolje pokazuje multikulturalnost i multijezičnost ove nacije. U južnim i istočnim regionima ljudi žive u skladu sa paštunskom kulturom, prateći paštunvali - tradicionalni način života koji i dan danas opstaje.<ref> Biblioteka kongresa: [http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+af0037) Avganistan - etničke grupe (Paštuni)]</ref> Ostatak populacije je persijskog ili turkijskog porekla. Neki ljudi koji nisu paštunskog porekla, a žive blizu ovih zajednica prihvatili su Paštunvali<ref>Banting, Erin (2003). [https://web.archive.org/web/20131231090626/http://books.google.com/books?id=KRt0HfYFZGsC&lpg=PP1&vq=place%20of%20Afghans&pg=PA4 Avganistan : zemlja]. Krebtri izdavačka kuća. s. 32. [https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-0-7787-9335-9. ISBN 978-0-7787-9335-9]. Arhivirani [http://books.google.com/books?id=KRt0HfYFZGsC&lpg=PP1&vq=place%20of%20Afghans&pg=PA4#v=onepage&q&f=false original]: 31. decembar 2013.</ref> u procesu paštunizacije (ili Avganizacije), dok su neki Paštuni podlegli persijanizaciji. Milioni Avganistanaca koji žive van svoje zemlje, uglavnom u Pakistanu i Iranu tokom poslednjih 30 godina poprimili su osnove kultura tih zemalja iz susedstva. [[Datoteka:Tribal and religious leaders in southern Afghanistan.jpg|mini|250p|levo|Muškarci u tradicionalnoj avganistanskoj nošnji, Kandahar.]] Avganistanci se veoma ponose svojom kulturom, nacijom, nasleđem i, iznad svega, svojom religijom i nezavisnošću. Uzevši u obzir njihovu tradiciju plemenskog ratovanja i ubilačkih sukoba, strancima je uvek bilo jako teško, čak nemoguće da ih osvoje i savladaju. Postoji oko 60 glavnih paštunskih plemena,<ref>"[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/445546/Pashtun|Paštuni]". Enciklopedija Britanika. [https://web.archive.org/web/20131030170021/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/445546/Pashtun Arhivirano]: 30. oktobar 2013.</ref>, a procenjeno je da avganistanskih nomada ima oko 2-3 miliona.<ref>"[http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=76794 Avganistan: Kuči nomadi u potrazi za boljim dogvoorom]". IRIN Asia. 18. februar 2008. [https://web.archive.org/web/20110910205256/http://www.irinnews.org/Report.aspx?ReportId=76794 Arhivirano]: 10. septembar 2011</ref> Avganistan ima kompleksnu istoriju koja je preživela bilo u sadašnjoj kulturi, ili kroz različite jezike i spomenike. Međutim, veliki broj tih istorijskih spomenika je uništeno tokom skorašnjih ratova.<ref> G.V. Brandolini. Kulturno nasleđe Avganistana. Orizzonte terra, Bergamo. 2007. s. 64.</ref> Dva velika spomenika, Bude iz Bamijana, uništena su od strane Talibana jer su smatrane idolopokloničkim. Uprkos tome, arheolozi još uvek pronalaze budističke relikvije u različitim delovima zemlje, gde neki datiraju čak iz 2. veka.<ref>"[http://www.newsdaily.com/stories/tre67g1cn-us-afghanistan-buddhist-relics/ Avganistanski arheolozi pronašli budistički lokalitet tokom rata]". Said Salahudin. Njuz Dejli. 17. avgust 2010. Arhivirani [https://web.archive.org/web/20100818151642/http://www.newsdaily.com/stories/tre67g1cn-us-afghanistan-buddhist-relics/ original]: 18. avgust 2010. Pristupljeno: 16. avgust 2010.</ref><ref>"[http://www.presstv.ir/detail/139117.html Nađeni budistički ostaci u Avganistanu]". Pres TV. 17. avgust 2010. Arhivirani [https://web.archive.org/web/20100820081616/http://www.presstv.ir/detail/139117.html original]: 20. avgust 2010. Pristupljeno: 16. avgust 2010.</ref> Ova činjenica ukazuje da je budizam bio široko rasprostranjen u Avganistanu. Među ostalim istorijski važnim mestima su gradovi Herat, Kandahar, Gazni, Mazari Šerif i Zarang. Džamski minaret i reka Hari pripada [[Svetska baština|svetskoj baštini Uneska]]. Ogrtač za koji se smatra da ga je nosio islamski prorok Muhamed pothranjen je Džamiji Prorokovog ogrtača u Kandaharu, gradu koji je osnovao [[Aleksandar Veliki]] i koji je prestonica Avganistana. Heratska citadela u zapadnom delu grada je poslednjih godina renovirana i predstavlja veliku turističku atrakciju. Na severu zemlje nalazi se Plava džamija, koja se smatra mestom gde je sahranjen [[Alija|Ali]]. Nacionalni muzej Avganistana nalazi se u Kabulu. Iako je stopa pismenosti u Avganistanu vrlo niska, persijska i paštunska poezija igraju važnu ulogu u kulturi Avganistana. Poezija je uvek bila važna stavka obrazovanja ovog regiona do tog stepena da se integrisala u kulturu Avganistana. Među najpoznatijim pesnicima su [[Dželaludin Rumi|Rumi]], Rabija Balhi, Sanaji, Džami, Hušhal Han Hatak, Rahman Baba, Halilulah Halili i Parvin Pazhak.<ref>"Klasični persijski i paštunski pesnici". Afghan-web.com. Arhivirani original: 6. oktobar 2013. Pristupljeno: 4. februar 2012.</ref> === Mediji i zabava === [[Datoteka:Farhad Darya's Peace Concert in 2010-cropped.jpg|mini|250p|desno|Nastup Farhada Darje u Kabulu.]] Avganistanski mediji su nastali početkom 20. veka, a prve novine su izašle iz štampe 1906. godine. Do 1920-ih godina, Radio Kabul je emitovao lokalne radio emisije. Nacionalna televizija Avganistana je pokrenuta 1974. godine, ali je zatvorena 1996. godine, kada su vlast u regionu peruzeli Talibani.<ref> Dartnel, M. I. Internet pobuna: Internet aktivizam i globalni sukob. University of Toronto Press, 2006. [https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9780802085535. ISBN 978-0-8020-8553-5].</ref> Od 2002. godine, restrikcije štampe su lagano popuštane, i javlja se sve više različitih privatnih medija. Sloboda izražavanja i štampe su unapređene u ustavu 2004. godine i ukinuta je cenzura, mada je kleveta i govor protiv islama zabranjen i strogo kažnjiv. U Avganistanu postoji oko 400 registrovanih publikacija, 15 televizijskih stanica i 60 radio stanica.<ref> [http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=251&year=2008 Izveštaj o štampi u Avganistanu 2008], Freedom House. [https://web.archive.org/web/20110623013644/http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=251&year=2008 Arhivirano]: 23. jun 2011.</ref> Kabul je rodni grad mnogih poznatih, kako tradicionalnih tako i modernih muzičara Avganistana. Tradicionalna muzika je posebno popularna tokom proslava Nove godine i Dana nezavisnosti. Među najpoznatije avganistanske muzičare spadaju Ahmed Zahir, Našenas, Muhamed Husejn Sarahang, Abdurahim Sarban, Ubejdula Džan, Farhad Darja i Nagma, kao i mnogi drugi.<ref>"Biografije umetnika". Afghanland.com. Arhivirani original: 9. avgust 2013. Pristupljeno: 17. oktobar 2011.</ref> Većina Avganistanaca je navikla da gleda filmove Bolivuda i da sluša muziku iz tih fimlova. Među najpoznatijim Bolivud glumcima u Avganistanu su Salman Kan, Sajf Ali Kan, Šah Ruh Kan, Amir Kan, Feruz Kan, Kadin Kan, Naserudin Kan, i drugi. === Sport === [[Datoteka:Zohib Islam Amiri (in red uniform) vs Jeje Lalpekhlua (in blue uniform).jpg|mini|250p|desno|Nacionalni tim Avganistana.]] Nacionalni tim Avganistana učestvuje u internacionalnim fudbalskim takmičenjima od 1941. godine. Nacionalni tim na domaćem terenu utakmice igra na Gazi stadionu u Kabulu, a fudbal u Avganistanu je organizovan od strane Fudbalske Federacije Avganistana. Nacionalni tim nikada nije igrao niti se kvalifikovao za FIFA svetski kup, ali je nedavno osvojio internacionalni fudbalski trofej na SAFF šampionatu. Avganistan ima i svoj nacionalni futsal tim. Kriket, koji je skoro otkriven kao sport u Avganistanu zahvaljujući uspehu nacionalnog kriket tima Avganistana, sve je popularniji.<ref>Hauslohner/Pagman, Ebigejl (4. jun 2010). "[https://web.archive.org/web/20130817120518/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1993442,00.html Ženski kriket: Novi sport u Avganistanu]". Tajm. Arhivirani [http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1993442,00.html original]: 17. avgust 2013. Pristupljeno: 14. septembar 2011.</ref> Odbor za kriket Avganistana je glavno upravno telo ovog sporta i ima svoje sedište u Kabulu. Kazi Amanulah Kan internacionalni kriket stadion je nacionalni stadion za kriket. Drugi takođe popularni sportovi u Avganistanu su košarka, odbojka, tekvondo i bodibilding. Buzkaši je tradicionalni sport Avganistana, uglavnom na severu Avganistana. Sličan je igri polo, i igra se sa dva jahačka tima. [[Avganistanski hrt]] je nastao u Avganistanu i u početku je korišćen tokom lova. == Administrativna podela == Avganistan je podelen na 34 provincije: {| | * <small>1</small> [[Badahsan]] * <small>2</small> [[Badgis]] * <small>3</small> [[Baglan]] * <small>4</small> [[Balk]] * <small>5</small> [[Bamijan]] * <small>&nbsp;&nbsp;</small> [[Daikondi]] * <small>6</small> [[Farah]] * <small>7</small> [[Farjab]] * <small>8</small> [[Gazni]] * <small>9</small> [[Gour]] * <small>10</small> [[Helmand]] | * <small>11</small> [[Herat]] * <small>12</small> [[Đuzan]] * <small>13</small> [[Kabul (provincija)|Kabul]] * <small>14</small> * <small>15</small> [[Kandahar (provincija)|Kandahar]] * <small>16</small> [[Koust]] * <small>17</small> [[Kunar]] * <small>18</small> [[Kunduz]] * <small>19</small> [[Langmar]] * <small>20</small> [[Lugar]] * <small>21</small> [[Nangarhar]] | * <small>22</small> [[Nimruz]] * <small>23</small> [[Nurestan]] * <small>24</small> [[Oruzgan]] * <small>25</small> [[Paktija]] * <small>26</small> [[Paktika]] * <small>&nbsp;&nbsp;&nbsp;</small> [[Panjšir]] * <small>27</small> [[Parvan]] * <small>28</small> [[Samangan]] * <small>29</small> [[Saripol]] * <small>30</small> [[Takar]] * <small>31</small> [[Vardak]] * <small>32</small> [[Zabul]] | [[Datoteka:AfghanistanNumbered.png|thumb|desno|250px|Mapa sa avganistanskim provincijama]] |} == Gradovi == * [[Popis gradova u Afganistanu]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|last1=Saikal|first1=Amin|last2=Farhadi|first2=Ravan|last3=Nourzhanov|first3=Kirill|title=Modern Afghanistan: A History of Struggle and Survival|url=http://books.google.com/books?id=MuF55mSIt4EC|date=28 November 2006|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1-84511-316-2|pages=352}}. * {{Cite book |ref= harv|title=Soldier and Traveller. Memoirs of Alexander Gardner, Colonel of Artillery in the service of Maharaja Ranjit Singh. With an introduction by the Right Hon. Sir R. Temple.|url=http://books.google.com/books?id=jS9lTERuciUC&pg=PT116|publisher=Elibron Classics|isbn=978-0-543-01103-9|pages=116-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Bertić|first=Ivan|authorlink=|coauthors=|title=Atlas Azije|year=2007|url=|publisher=|location= Beograd|isbn=978-86-86809-02-5}} * {{Cite book |ref= harv|title=Afghanistan: The land|last=Banting|first=Erinn|authorlink=|coauthors=|volume=|year=2003|publisher=Crabtree Publishing Company|location=|isbn=978-0-7787-9335-9|url=http://books.google.com/books?id=KRt0HfYFZGsC&lpg=PP1&vq=place%20of%20Afghans&pg=PA4#v=onepage&q&f=false}} * {{Cite book |ref= harv|url=http://books.google.com/books?id=cJQ3AAAAIAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|chapter=Horasan|title=Enciklopedija islama}} * {{Cite book |ref= harv|title=Putovanja Azijom i Afrikom, 1325–1354|last1=Ibn Batutua|edition=reprint, illustrated|year=2004|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-34473-9|url=http://books.google.com/books?id=zKqn_CWTxYEC&lpg=PP1&pg=PA180#v=onepage&q&f=false|pages=416-}} * {{Cite book |ref= harv|title=Afghanistan: A Military History from Alexander the Great to the War Against the Taliban|last=Tanner|first=Stephen|year=2009|publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-81826-4 |url=http://books.google.com/books?id=J3pUS_-uD-oC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false}} * {{Cite book |ref= harv|title=Hari Singh Nalwa, "champion of the Khalsaji" (1791-1837)|last=Nalwa|first=Vanit|year=2009|publisher=|isbn=978-81-7304-785-5|url=http://books.google.com/books?id=ULhgNexD92QC&lpg=PA132&pg=PA198#v=onepage&q&f=false}} * {{Cite book |ref= harv|title=History of Civilizations of Central Asia: Development in contrast : from the sixteenth to the mid-nineteenth century|last=Chahryar|first=Adle|authorlink=Chahryar Adle|year=2003|publisher=UNESCO|isbn=978-92-3-103876-1|url=http://books.google.com/?id=AzG5llo3YCMC&lpg=PA2&pg=PA296#v=onepage&q&f=false}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Afghanistan}} * [http://www.cesty.in/afghanistan#mapy_afghanistanu Topografska karta Avganistanu (1:300 000)], cesty.in * {{en}} [http://home.arcor.de/yadgar/chronicle_overview.htm Afghanistan Chronicle Overview], Afghanistan Information Centre (pristupljeno 28. 9. 2011., hronika od novembra 1990. do marta 1997). * [http://president.gov.af/en Office of the President] * {{CIA World Factbook link|af|Afghanistan}} * {{Dmoz|Regional/Asia/Afghanistan}} * {{Wikiatlas|Afghanistan}} * [http://uiuc.libguides.com/afghanistan_research_guide Research Guide to Afghanistan] {{Azija}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} [[Kategorija:Afganistan| ]] [[Kategorija:Države u Aziji]] ru25qmsgo5tmv3u108oac6us6pkm8gu Angola 0 5562 41262760 41188070 2022-08-23T07:46:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Republika Angola | ime = | izvorno_ime = ''República de Angola'' | ime_genitiv = Angole | status = | zastava = Flag of Angola.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Coat of arms of Angola.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = ''Virtus Unita Fortior'' | geslo_prijevod = Vrlina je snažnija u jedinstvu | državna_himna = [[Angola Avante]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Angola (orthographic projection).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Luanda]] | latd = 8 | latm = 50 | latNS = S | longd = 13 | longm = 20 | longEW = E | najveći_grad = [[Luanda]] | tip_najvećeg_naselja = najveći grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[portugalski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = [[Unitarna država|Unitarna]] [[predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Angole|Predsjednik]] | vođa_ime1 = {{nowrap|[[João Lourenço]]}} | vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Angole|Potpredsjednik]] | vođa_ime2 = [[Bornito de Sousa]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Narodna skupština (Angola)|Narodna skupština]] | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = Nezavisnost | suverenitet_napomena = od [[Portugal]]a | uspostava_događaj1 = {{nowrap|[[Angolski rat za nezavisnost|Rat za nezavisnost]]}} | uspostava_datum1 = [[1961.]] – [[1974.]] | uspostava_događaj2 = [[Alvorski sporazum|Nezavisnost]] | uspostava_datum2 = [[11. studenog]] [[1975.]] | uspostava_događaj3 = [[Angolski građanski rat|Građanski rat]] | uspostava_datum3 = [[1975.]] – [[2002.]] | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 1246700 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 23 | vode = ''zanemariva'' | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = 25,789,024 | stanovništvo_popis_godina = [[2014.]] | stanovništvo_popis_rang = 50 | gustoća_stanovništva = 20.7 | stanovništvo_gustina_rang = 199 | broj_članica = | GDP_PPP = $139.059 mlrd. | GDP_PPP_rang = 64 | GDP_PPP_godina = [[2014.]] | GDP_PPP_per_capita = $6,484 | GDP_PPP_per_capita_rang = 107 | GDP_nominal = $129.785 mlrd. | GDP_nominal_rang = 61 | GDP_nominal_godina = [[2014.]] | GDP_nominal_per_capita = $6,052 | GDP_nominal_per_capita_rang = 91 | Gini = 42.7 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = [[2007]] | Gini_promjena = | HDI = 0.532 | HDI_ref = | HDI_rang = 149 | HDI_godina = [[2014]] | HDI_promjena = increase | valuta = [[Angolska kvanza|kvanza]] | valuta_kod = AOA | vremenska_zona = [[WAT]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = ''bez promjene'' | utc_nadom_DST = +1 | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = +244 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.ao]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Angola''', službeno '''Republika Angola''' ([[portugalski|pt.]] ''República de Angola''; [[kimbundu]] i [[umbundu]]: ''Repubilika ya Ngola'') je nezavisna država u [[Južna Afrika (regija)|južnoj Africi]]. Angola je sedma po veličini afrička država, a graniči s [[Namibija|Namibijom]] na jugu, [[DR Kongo]]m na sjeveru i [[Zambija|Zambijom]] na istoku, dok joj zapadne obale izlaze na [[Atlantski ocean]]. [[Enklava]] [[Cabinda (provincija)|Cabinda]] nalazi se sjeverno od Angole i graniči s [[DR Kongo]]m i [[Republika Kongo|Republikom Kongo]]. Glavni i najveći grad Angole je [[Luanda]]. Iako je teritorij današnje Angole naseljen još od [[Paleolitik|paleolitika]], moderna Angola proizlazi iz [[Portugalska Zapadna Afrika|portugalske kolonizacije]] koja je započela sa, ali je i godinama bila ograničena samo na obalna naselja i trgovačke gradove koji su osnivani od [[16. vijek|XVI. vijeka]] nadalje. U [[19. vijek|XIX. vijeku]], europski kolonizatori su se polagano i nevoljko etablirali u unutrašnjosti zemlje. Kao portugalska kolonija, Angola nije ostvarila svoje današnje granice sve do početka [[20. vijek|XX. vijeka]]. Nezavisnost je formalno ostvarena [[1975.]] godine nakon [[Angolski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]]. Iste godine, Angola je ušla u period krvavog [[Angolski građanski rat|građanskog rata]] koji je trajao sve do [[2002.]] godine. Danas je Angola uspjela postati relativno stabilna [[unitarna država|unitarna]] [[predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika]]. Angola obiluje nalazištima [[mineral]]a i [[nafta|nafte]] te ima jedno od najbrže rastućih svjetskih gospodarstava, posebice nakon završetka građanskog rata. Unatoč tomu, životni standard većine stanovnika ostao je iznimno nizak, a očekivana [[životna dob]] i [[mortalitet djece]] su među najlošijima na svijetu.<ref>{{Cite web|title=Life expectancy at birth|year=2014|work=World Fact Book|publisher=United States Central Intelligence Agency|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|access-date=2016-02-24|archive-date=2018-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20181229134543/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2102rank.html|dead-url=yes}}</ref> Angolski ekonomski rast je izrazito neravnomjerno raspoređen što je dovelo do toga da je većina zemljina bogatstva koncentrirana na geografski malom području i među malim postotkom populacije. Angola je članica [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[OPEC]]-a, [[Afrička unija|Afričke unije]], [[Zajednica zemalja portugalskog jezika|Zajednice zemalja portugalskog jezika]], [[Latinska unija|Latinske unije]] i [[Južnoafrička razvojna zajednica|Južnoafričke razvojne zajednice]]. Kao izrazito multietnička zemlja, Angola među svoja 25.7 milijuna stanovnika ima različite plemenske skupine, običaje i tradicije. Angolska kultura reflektira stoljeća portugalske vladavine, mahom kroz [[portugalski jezik]] i [[katolicizam]], koja kombinira s kulturama domorodačkog stanovništva. ==Etimologija== Naziv ''Angola'' dolazi od [[portugalski|portugalskog]] kolonijalnog naziva ''[[Portugalska Zapadna Afrika|Reino de Angola]]'', a u uporabi je već od [[1571.]] godine, kada ga u svojoj povelji koristi [[Paulo Dias de Novais]].<ref>Heywood, Linda M. & Thornton, John K. (2007) ''[https://books.google.com/books?id=S42CypbRTlQC&pg=PA82 Central Africans, Atlantic Creoles, and the foundation of the Americas, 1585–1660]''. Cambridge University Press. p. 82. ISBN 0521770653</ref> [[Toponim]] je deriviran od strane [[Portugalci|Portugalaca]] iz vladarske titule ''[[Ngola (vladar)|ngola]]'', koju su nosili vladari [[Kraljevina Ndongo|Kraljevine Ndongo]]. Ndongo je bila kraljevina smještena između rijeka [[Kwanza]] i [[Lukala]], nominalno podređena [[Kraljevina Kongo|Kongu]], ali koja je tokom XVI. vijeka tražila veću samostalnost. ==Historija== {{main|Historija Angole}} Najraniji ljudi koji su živjeli na području današnje Angole bili su pripadnici lovačkih plemena [[Khoikhoi]] i [[Bušmani|Bušmana]]. Oni su uglavnom pripojeni i asimilirani od strane [[Bantu]] plemena tokom njihove migracije, dok se mali broj izvornih plemena još uvijek nalazi u južnoj Angoli. Geografska oblast današnje Angole je prvi put došla u kontakt s Europljanima krajem [[15. vijek|XV. vijeka]]. Portugalci utvrđuju svoje baze [[1483.]] godine, na području kongoanskih kraljevina [[Kraljevina Ndongo|Ndonga]] i [[Kraljevina Lunda|Lunde]]. [[Kraljevina Kongo]] se protezala od današnjeg [[Gabon]]a na sjeveru do rijeke [[Kwanza]] na jugu. Portugalci [[1575.]] godine osnivaju koloniju [[Cabinda (provincija)|Cabinda]] za prijevoz robova. Prije prijenosa robova preko [[Atlantik]]a, ropstvo se prakticiralo od strane mnogih urođeničkih naroda u Africi. ===Portugalska kolonizacija=== {{main|Portugalska Zapadna Afrika}} Područje današnje Angole počeli su istraživati Portugalci krajem [[15. vijek|XV. vijeka]]. [[Diogo Cão]] je otkrio [[Kraljevina Kongo|Kraljevinu Kongo]] i [[Kongo (rijeka)|rijeku Kongo]] [[1483.]] godine te su Portugalci na to područje poslali misionare i poslanike. U okruženju su postojala i ostala kraljevstva, pa su Portugalci poslali misionare i u [[Kraljevina Ndongo|Kraljevinu Ndongo]]. Kraljevina Kongo je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju [[1520.]] godine, a [[1548.]] su izgradili i crkvu. Godine [[1564.]], pod vodstvom istraživača [[Paulo Dias de Novais|Paula Diasa de Novaisa]], koji je dobio dozvolu portugalskog dvora da kolonizira područje, u Angolu je stigao manji broj portugalskih vojnika, doseljenika i misionara. [[Portugalska Zapadna Afrika|Portugalska kolonija Angola]] osnovana je [[1575.]] godine, kada se je Dias de Novais vratio sa skupinom doseljenika i osnovao utvrdu [[Luanda]]. Kasnije, točnije [[1587.]], osnovana je utvrda [[Benguela]], koja je [[1617.]] stekla status grada. Dias de Novais je vojsku planirao koristiti kao pomoć prijateljskim državama Kongo i Ndongo u ratovima s lokalnim plemenima i njihovim kraljevstvima. Međutim Francisco Barbuda, Portugalac koji je već dugo živio u Kongu, uspio je uvjeriti kralja Ndonga kako će mu novopridošli Portugalci pokušati osvojiti kraljevstvo, na što je kralj [[1579.]] napao posjede Portugalaca zajedno s njihovim brojnim robovim i slugama, od kojih su mnogi bili iz plemena Kraljevine Kongo. Kralj Ndonga prisilo je Portuglace na povlačanje u okolicu Luande, u kojoj je živjelo nekoliko stotina doseljenika i četiristotinjak vojnika. Kralj Konga, [[Álvaro I od Konga|Álvaro I.]], pomogao je Portugalcima svojom velikom vojskom, kao osvetu za ubojstva pripadnika svojeg plemena, tako da su Portugalci uz njegovu pomoć uspjeli zadržati Lunadu i okolicu. Kasnije su brojnim sukobima, i uz pomoć saveza s nezadovoljnim lokalnim plemenima, uspjeli proširiti svoj teritorij. Nakon različitih uspjeha obaju strana, godine [[1599.]] potpisan je mir. [[File:Queen Nzinga 1657.png|320px|thumb|left|Kraljica [[Nzinga od Ndonga i Matambe|Nzinga]] pregovara o miru s portugalskim upraviteljem u [[Luanda|Luandi]], [[1657.]] godine.]] Oko [[1600.]] godine, susjednu Kraljevinu Benguela napadale su bande plemena [[Imbangala]], koje su zarobljenike prodavali Portugalcima kao roblje. Godine [[1615.]], guverner portugalske kolonije je pripadnicima ovoga plemena ojačao svoju vojsku te je, zajedno sa saveznicima, napao Kraljevinu Ndongo. U tom pothvatu je zarobio oko 50,000 ljudi, od kojih su većina prodani u Sjevernu Ameriku kao prvi afrički robovi. Kraljevina Ndongo se ubrzo svela na skupinu otoka na rijeci [[Kwanza]], dok su raniji teritorij međusobno podijelili Portugalci i novoosnovana [[Kraljevina Imbangala]]. Godine [[1622.]], potpisan je sporazum sa kraljicom [[Nzinga od Ndonga i Matambe|Nzinga]], sestrom kralja Ndonga, međutim isti nikada nije ispoštovan. Imbangale su nastavile otimati ljude iz Kraljevine Ndonga te iz područja pod portuglaskom upravom i prodavati ih u roblje. Prema uvjetima sporazuma, takav je rasplet Portugalcima omogućio vojnu intervenciju, ali samo prividno na strani kraljice Nzinga, ne želeći izgubiti savezništvo Imbangala. Godine [[1622.]], napali su područja pod kontrolom Kraljevine Kongo, a nakon prvotnog uspjeha doživjeli su poraz koji je ekonomski destabilizirao koloniju, što je dovelo do nemira i zatvaranja guvernera, a vojna hunta je brzo potpisala mir s Kraljevinom Kongo. Zbog potpisanog mira, Kongo nije pomogao floti [[Piet Pieterszoon Hein|Pieta Heina]] tokom napada na Luandau [[1624.]] godine. Portugalski dvor poslao je novog guvernera, koji je u dva veća rata [[1626.]] i [[1628.]] protjerao kraljicu Nzingu s otoka te se je ona povukla u Matambu, a zaraćene strane su [[1639.]] potpisale mir. Godine [[1641.]], Nizozemci su osvojili [[Luanda|Luandu]] i potpisali sporazum s kraljicom Nzingu, koja je napala Portugalce, a koji su se nakon poraza iz priobalne regije povukli u utvrde u unutrašnjosti Angole. U unutrašnjosti su Portugalci ratovali s vojskama kraljevina Kongo i Ndonga. Nizozemci prvotno nisu slali vojsku u unutrašnjost te su Portugalci uspješno odolijevali plemenskim napadima. Portugalcima su u nekoliko navrata stigla pojačanja iz [[Brazil]]a koji je u to vrijeme bio portugalska kolonija, što je dovelo do protjerivanja Nizozemaca iz Angole, vraćanja Luande i ostalih posjeda pod kontrolu Portugala te povlačanja kraljice Nzinge natrag u Matambu i potpisivanja mira [[1656.]] godine. Godine [[1655.]], Angola je postala jedna od nekoliko teritorija [[Portugalska Zapadna Afrika|Portugalske Zapadne Afrike]] sve do [[1951.]] godine, kada je postala prekomorska kolonija Portugala. ===Borba za nezavisnost=== {{main|Angolski rat za nezavisnost}} [[File:View over Lunda 3.JPG|thumb|220px|Spomenik [[Agostinho Neto|Agostinhu Netu]] i [[Angolski rat za nezavisnost|angolskoj borbi za nezavisnost]] u [[Luanda|Luandi]].]] [[Angolski rat za nezavisnost]], koji se vodio od [[1961.]] do [[1974.]], s vremenom je postao grupna borba za kontrolu Angole, a završio se [[1975.]] kada angolska vlada, [[Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole]] (UNITA), [[Narodni pokret za oslobođenje Angole]] (MPLA) i [[Nacionalni oslobodilački front Angole]] (FNLA), potpisuje [[Alvorski sporazum]] nakon [[Revolucija karanfila|ljevičarskog vojnog udara]] u [[Lisabon]]u u travnju [[1974.]] godine. To je bio gerilski rat u kojem se portugalska vojska borila protiv nekoliko grupa koje su se borile za nezavisnost. U tim borbama, vodeću ulogu su imali MPLA, koja je osnovana [[1956.]], FNLA. osnovana [[1961.]] i UNITA, formirana [[1966.]] Nakon dugogodišnjeg sukoba, država je dobila nezavisnost [[11. studenog]] [[1975.]] godine, a prvi predsjednik postao je [[Agostinho Neto]]. ===Građanski rat i posljedice=== {{main|Angolski građanski rat}} Nakon sticanja nezavisnosti, na čelu Angole nalazila se koalicija tri najveća zasebna pokreta - MPLA, FNLA i UNITA. Koalicija se brzo raspala i država je ušla u [[Angolski građanski rat|građanski rat]]. [[Sjedinjene Američke Države]], [[Zair]] i [[Južnoafrička Republika]] su vojno podržavale FNLA i UNITA-u, dok je [[Kuba]] vojno intervenirala za MPLA. U studenom [[1975.]], MPLA je porazila UNITA-u i protjrala južnoafričke trupe. [[Američki kongres]] je prekinuo daljnje američko vojno prisustvo u Angoli. [[Agostinho Neto]] je proglašen za prvog [[Predsjednik Angole|predsjednika Angole]], a na njegovo mjesto poslije smrti [[1979.]] godine dolazi [[José Eduardo dos Santos]]. Opozicijski pokreti FNLA i UNITA formiraju zajedničku vladu u oblastima koje su bile kod njihovom kontrolom. Samoproklamirana [[Demokratska Narodna Republika Angola]] formirana je u studenom [[1975.]] s [[Holden Roberto|Holdenom Robertom]] i [[Jonas Savimbi|Jonasom Savimbijem]] na čelu. Ova je vlada ugušena već [[1976.]] godine, iako je kasnije obnavljana u nekoliko navrata. Građanski rat se nastavlja između MPLA-e i UNITA-e sve do povlačenja kubanskih trupa iz Angole i južnoafričkih iz [[Namibija|Namibije]], kada je potpisan sporazum [[1989.]] koji je vodio do sporazuma [[1991.]] Ovaj sporazum je zagovarao izborni proces za demokratsku Angolu pod nadzorom Ujedinjenih naroda. MPLA je pobijedila osvojivši 49% glasova, dok je UNITA osvojila 40%. Opozicionar Savimbi je odbio priznati rezultate izbora i prekinuo primirje. Drugi mirovni sporazum, [[protokol iz Lusake]], potpisan je u [[Zambija|Zambiji]] [[31. listopada]] [[1994.]] godine. Ovaj mirovni sporazum između vlade i UNITA-e je predviđao uključenje UNITA-e u vladu i vojsci. Međutim, [[1995.]] godine, lokalni sukobi se nastavljaju. Vlada nacionalnog jedinstva osnovana je u [[1997.]], ali se borbe nastavljaju krajem već [[1998.]], kada Savimbi ponovo obnavlja rat. [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] izglasava uvođene sankcija UNITA-i. Angolska vojska pokreće masivnu ofenzivu [[1999.]] protiv UNITA-e i uništava njezine glavne kapacitete te osvaja gradove koje je držao Savimbi. Savimbi je tada objavio da se UNITA vraća u gerilsku taktiku ratovanja i veći dio zemlje zahvaćaju nemiri. Oko 1,500,000 ljudi je poginulo u ovom ratu ili od njegovih posljedica. Dana [[22. veljače]] [[2002.]], Jonas Savimbi je ubijen od strane vladinih trupa i konačni prekid vatre je stupio na snagu. ==Geografija== {{main|Geografija Angole}} [[File:Miradouro da Lua (Angola).jpg|thumb|320px|Miradouro da Lua (pt. ''Dolina Mjeseca'') nalazi se na obali, 40 km od [[Luanda|Luande]].]] Angola zauzima površinu od 1,246,700 km², i po veličini je [[Lista država po površini|23. država na svijetu]]. Svojom površinom je slična [[Mali]]ju, odnosno dvostruko je veća od [[Francuska|Francuske]] ili [[Teksas]]a. Angola na jugu u dužini od 1,376 km graniči s [[Namibija|Namibijom]], sa [[Zambija|Zambijom]] na istoku ima granicu od 1,110 km, s [[DR Kongo|Demokratskom Republikom Kongo]] na sjeveru i sjeveroistoku 2,511 km, a obalna linija prema [[Atlantik|Atlantskim oceanu]] je 1,600 km. [[Enklava]] [[Cabinda (provincija)|Cabinda]] graniči s [[Republika Kongo|Republikom Kongo]] na sjeveru u dužini od 201 km. Glavni grad [[Luanda]] ima 6,542,942 stanovnika (cjelokupno metropolitansko područje; sam grad ima 2,825,311 stanovnika), i nalazi se na sjeverozapadu zemlje, na obali Atlantika. ===Klima=== {{main|Klima Angole}} Prosječna temparatura na obali je 16 °C zimi i 21 °C ljeti. Unutrašnjost zemlje je u pravilu toplija i s manje padalina. ==Politika== Državno [[geslo]] Angole je [[latinski|latinska]] fraza ''Virtus Unita Fortior'', koja se može prevesti kao "Vrlina je snažnija u jedinstvu". Angola je [[unitarna država|unitarna]] [[predsjednički sistem|predsjednička]] [[republika]] s razvijenom [[trodioba vlasti|trodiobom vlasti]] na izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Aktualno državno uređenje te prava i obveze pojedinih grana vlasti regulirano je [[Ustav Angole|Ustavom iz 2010.]] godine, koji je zamijenio onaj iz [[1992.]] godine. Izvršnu vlast u Angoli sačinjavaju [[Predsjednik Angole|predsjednik]], [[Potpredsjednik Angole|potpredsjednik]] i Vijeće ministara. Aktualni predsjednik je [[João Lourenço]], koji tu dužnost obnaša od [[2017.]] godine. Povijesno gledano, Angola je poznavala i funkciju [[Premijer Angole|premijera]], ali ista je ukinuta donošenjem novog ustava [[2010.]] godine. Zbog predsjedničkog uređenja, praktički sva politička most u Angoli je desetljećima koncentrirana u funkciji predsjednika te zemlje. Ovo je dodatno naglašeno ustavom iz [[2010.]] godine. Legislativnu vlast predstavlja [[Narodna skupština (Angola)|Narodna skupština]] (''Assembleia Nacional''), jednodomni parlament s 220 zastupnika. Mandat zastupnika teoretski traje četiri godine, međutim dogodilo se da je saziv parlamenta izabran [[1992.]] godine formalno opstao sve do [[2008.]] godine jer u tom periodu nisu održani izbori. Od 220 zastupnika, njih 130 se bira proporcionalnom reprezentacijom, a ostalih 90 preko provincijskih okruga. Ustavom iz [[2010.]] godine, uloga Narodne skupštine je drastično smanjena. Tri najveće političke stranke u Angoli su [[MPLA]], [[UNITA]] i [[FNLA]]. Sudska vlase je promjenom ustava [[2010.]] godine također izgubila na značaju. Najviši redovni sud u zemlji je [[Vrhovni sud (Angola)|Vrhovni sud]] (''Tribunal da Relacao''), čije suce imenuje osobno predsjednik. Najviša sudska instanca je Ustavni sud, koji ima ovlasti sudske revizije, a čiji redovni sastav broji 11 članova. Po četiri člana biraju predsjednik i Narodna skupština svaki, dva izabire Vrhovno sudsko vijeće, a jednog javnost.<ref>http://www.tribunalconstitucional.ao/Conteudos/Artigos/detalhe_artigo.aspx?idc=148&idsc=156&idl=1</ref> Na vanjskopolitičkom planu, Angola uvelike ovisi o [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i njihovoj pomoći. Angola ima ukupno 58 veleposlanstava u svijetu te 11 generalnih konzulata. S druge strane, u [[Luanda|Luandi]] se trenutno nalaze 53 veleposlanstva stranih zemalja. ===Administrativna podjela=== {{main|Provincije Angole|Općine Angole}} Angola je podijeljena na 18 [[provincije Angole|provincija]] (''províncias'') u 163 [[Općine Angole|općine]].<ref>{{cite web|title=Virtual Angola Facts and Statistics|publisher=The Embassy of the Republic of Angola, UK|url=http://www.angola.org.uk/facts_government.htm|archiveurl =https://web.archive.org/web/20071011135238/http://www.angola.org.uk/facts_government.htm|archivedate = 11 October 2007|deadurl=yes}}</ref> Općine se dalje dijele na 475 [[Komune Angole|komuna]].<ref>{{cite web|title=The Country: Political and Administrative Division|publisher=Consulado Geral da República de Angola, Região Administrativa Especial de Macau|url=http://www.consgeralangola.org.mo/html/en/country.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110912030412/http://www.consgeralangola.org.mo/html/en/country.html|archivedate=11 September 2011|deadurl=no}}</ref> Provincije su sljedeće: [[File:Angola Provinces numbered 300px.png|300px|right]] {| class="wikitable sortable" |+ |-bgcolor=#ACE1AF !Ključ !Provincija !Središte !Stanovništvo <br> (2014.)<ref>[http://www.embajadadeangola.com/pdf/Publicacao%20Resultados%20Preliminares%20%20Censo%202014_FINAL.13.10.14.pdf]</ref> !Površina (km<sup>2</sup>)<ref>[http://www.geohive.com/cntry/angola.aspx http://www.geohive.com/cntry/angola.aspx]</ref> |- |1 |[[Bengo (provincija)|Bengo]] |[[Caxito]] |351,579 |31,371 |- |2 |[[Benguela (provincija)|Benguela]] |[[Benguela]] |2,036,662 |39,826 |- |3 |[[Bié (provincija)|Bié]] |[[Kuito]] |1,338,923 |70,314 |- |4 |[[Cabinda (provincija)|Cabinda]] |[[Cabinda (grad)|Cabinda]] |688,285 |7,270 |- |5 |[[Cuando Cubango (provincija)|Cuando Cubango]] |[[Menongue]] |510,369 |199,049 |- |6 |[[Cuanza Norte (provincija)|Cuanza Norte]] |[[N'dalatando]] |427,971 |24,110 |- |7 |[[Cuanza Sul (provincija)|Cuanza Sul]] |[[Sumbe]] |1,793,787 |55,600 |- |8 |[[Cunene (provincija)|Cunene]] |[[Ondjiva]] |965,288 |87,342 |- |9 |[[Huambo (provincija)|Huambo]] |[[Huambo]] |1,896,147 |34,270 |- |10 |[[Huíla (provincija)|Huíla]] |[[Lubango]] |2,354,398 |79,023 |- |11 |[[Luanda (provincija)|Luanda]] |[[Luanda]] |6,542,944 |2,417 |- |12 |[[Lunda Norte (provincija)|Lunda Norte]] |[[Dundo]] |799,950 |103,760 |- |13 |[[Lunda Sul (provincija)|Lunda Sul]] |[[Saurimo]] |516,077 |77,637 |- |14 |[[Malanje (provincija)|Malanje]] |[[Malanje]] |968,135 |97,602 |- |15 |[[Moxico (provincija)|Moxico]] |[[Luena, Moxico Province|Luena]] |727,594 |223,023 |- |16 |[[Namibe (provincija)|Namibe]] |[[Namibe]] |471,613 |57,091 |- |17 |[[Uíge (provincija)|Uíge]] |[[Uíge]] |1,426,354 |58,698 |- |18 |[[Zaire (provincija)|Zaire]] |[[M'banza-Kongo]] |567,225 |40,130 |} ==Stanovništvo== {{Main|Demografija Angole}} [[File:Angola demography.png|220px|thumb|Prikaz kretanja stanovništva Angole od [[1960.]] do [[2010.]] godine.]] Prema preliminarnim rezultatima popisa iz [[2014.]] godine, Angola ima 24,383,301 stanovnika. Bio je to prvi popis proveden nakon [[15. prosinca]] [[1970.]] godine, kada je Angola još uvijek bila portugalska kolonija. Iako izrazito multietnička, Angola ima tri dominantne etničke grupe - [[Ovimbundu]] (jezik [[umbundu]]), koji čine 37% stanovnitva, [[Ambundu]] (jezik [[kimbundu]]), koji čine 25% stanovništva, i [[Bakongo]], koji čine 13% stanovništva. Ostale etničke skupine čine 32% stanovništva, dok u etnički sastav spada i oko 2% [[Mestici|mestika]], 1.4% [[Kinezi|Kineza]] te 1% [[Evropljani|Europljana]]. Prema aktualnim procjenama, Angola bi do [[2050.]] godine trebala imati oko 60,000,000 stanovnika, što je 2.7 puta više nego aktualna brojka.<ref>[http://www.prb.org/DataFinder/Topic/Rankings.aspx?ind=1&loc=294 2050 Population as a Multiple of 2014]. PRB 2014 World Population Data Sheet</ref> Prema procjenama iz [[2015.]] godine, [[stopa plodnosti]] iznosi 6.1 rođene djece po jednoj ženi, čime je Angola osma u svijetu.<ref name=CIA>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ao.html |title=CIA – The World Factbook |publisher=United States Central Intelligence Agency |access-date=2016-02-25 |archive-date=2020-05-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200506142644/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ao.html |dead-url=yes }}</ref> ;Najveći gradovi i općine {{main|Popis gradova u Angoli}} {{Najveći gradovi u Angoli}} ===Religija=== {{main|Religija u Angoli}} Precizni statistički podaci o religijskoj strukturi Angole danas ne postoje, međutim sve relevantne procjene navode kako je zemlja dominantno [[kršćanstvo|kršćanska]]. Barem 50% populacije je kršćanske vjeroispovjesti, mada procjene tvrde kako je ta brojka minimalno 75%. [[Ustav Angole]] iz [[2010.]] godine garantira slobodu vjeroispovijesti tako da su među stanovništvom prisutne i ostale religije. [[Islam]] zauzima malo mjesto u društvenoj strukturi; procjenjuje se da je oko 90,000 stanovnika Angole [[islam]]ske vjeroispovjesti,<ref name=guardian>{{cite news|author=Aristides Cabeche and David Smith|title=Angola accused of 'banning' Islam as mosques closed|url=http://www.theguardian.com/world/2013/nov/28/angola-accused-banning-islam-mosques|date=2013-11-28|work=[[The Guardian]]}}</ref> većina njih [[suniti]]. Ostatak stanovništva prakticira različite drevne [[Afrika|afričke]] religije i običaje. ===Jezici=== Na području Angole nabrojeno je ukupno 42 priznata individualna jezika, među kojima je jedan izumro. Službeni jezik je [[portugalski]], dok su priznati regionalni jezici [[kikongo]], [[kimbundu]], [[umbundu]], [[chokwe]], [[nganguela]] i [[kwanyama]]. Ostali prisutni jezici su [[bolo jezik|bolo]], [[diriku jezik|diriku]], [[holu jezik|holu]], [[Kxoe jezik|khwe]], [[kilari jezik|kilari]], [[kisikongo jezik|kisikongo]], [[Kung-Ekoka jezik|kung-ekoka]], ''[[kwadi jezik|kwadi]]'' †, [[kwangali jezik|kwangali]], [[lucazi jezik|lucazi]], [[luimbi jezik|luimbi]], [[lunda jezik|lunda]], [[luvale jezik|luvale]], [[luyana jezik|luyana]], [[maligo jezik|maligo]], [[mashi jezik|mashi]], [[mbangala jezik|mbangala]], [[mbukushu jezik|mbukushu]], [[mbunda]], [[mbwela jezik|mbwela]], [[ndombe jezik|ndombe]], [[ndonga jezik|ndonga]], [[ngandyera jezik|ngandyera]], [[nkangala jezik|nkangala]], [[nkumbi jezik|nkumbi]], [[nyaneka jezik|nyaneka]], [[nyemba jezik|nyemba]], [[nyengo jezik|nyengo]], [[ǃOǃung jezik|ǃOǃung]], [[oshiwambo]], [[ruund jezik|ruund]], [[sama jezik|sama]], [[Nsongo jezik|songo]], [[umbundu jezik|umbundu]], [[yaka (yaka jezik)|yaka]], [[yauma jezik|yauma]], [[yombe jezik|yombe]] i [[zemba jezik|zemba]].<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=AO Angola]</ref> ==Gospodarstvo== Angola raspolaže velikim rudnim bogatstvima, obiljem plodnog tla i vodene energije. Značajnije morske luke za međunarodni promet i izvoz robe su [[Luanda]], [[Lobito]], [[Namibe]] i [[Cabinda]]. ==Kultura== {{main|Kultura Angole}} {{main|Angolska glazba}} {{main|Sport u Angoli}} [[File:African Art, Yombe sculpture, Louvre.jpg|220px|thumb|Skulptura naroda [[Yombe]] iz [[19. vijek|XIX. vijeka]].]] Kulturni život moderne Angole nalazi se pod ingerencijom Ministarstva kulture, koje trenutno vodi [[Rosa Maria Martins da Cruz e Silva]].<ref>[http://www.portalangop.co.ao/motix/en_us/noticias/lazer-e-cultura/2013/6/28/Country-needs-modern-dynamic-culture-minister,3b0ecf06-a014-42e8-af5a-fc06395011f6.html Angola Press – Leisure & Culture – Country needs modern, dynamic culture – minister]. Portalangop.co.ao (28 June 2013). Retrieved 9 August 2013.</ref><ref>[http://www.mincultura.gv.ao/nota_legal.htm Ministério da Cultura – República de Angola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127060253/http://www.mincultura.gv.ao/nota_legal.htm |date=2016-01-27 }}. Mincultura.gv.ao. Retrieved 9 August 2013.</ref> [[Portugal]] je u Angoli bio prisutan više od 400 godina, a nastavljena okupacija kroz [[19. vijek|XIX.]] i [[20. vijek|XX. vijek]] dovela je do ispreplitanja portugalske kulture s onom domaćih plemena. Angola i Portugal danas dijele zajednički jezik ([[portugalski]]) i zajedničku dominantnu religiju ([[katolicizam]]), a što je sve posljedica povijesnih okolnosti. Ipak, angolska kultura je primarno [[afrika|afričkih]] korijena, ponajviše naroda [[Bantu]], dok je portugalska kultura uvezena. Iako multietničko stanovništvo izvan gradskih centara nastoji održati svoju kulturološku tradiciju i jezik, gradovi, u kojima živi više od polovine stanovništva, iskazuju prisutnost miješane kulture još od kolonijalnih vremena. Portugalska kultura je s vremenom postajala sve dominantnija u urbanim sredinama. Afrički utjecaj najvidljiviji je u glazbi i plesu te utječe na način govora [[portugalski|portugalskog]], međutim gotovo u cijelosti nestaje iz aktivnog vokabulara. Taj je proces prilično evidentan u suvremenoj angolskoj književnosti, posebice u djelima [[Pepetela|Pepetele]] i [[Ana Paula Ribeiro Tavares|Ane Paule Ribeiro Tavares]]. Važan aspekt kulturnog života je i Nacionalni festival angolske kulture (FENACULT), koji je [[2014.]] godine obnovljen nakon 25 godina pauze.<ref>[http://www.portalangop.co.ao/angola/en_us/noticias/lazer-e-cultura/2014/11/51/Retrospect2014-Fenacult-marks-cultural-year,58a0fcae-b594-4edd-bc8b-1d7e2e798f14.html Retrospect2014: Fenacult marks cultural year] Angola Press Agency, 18 December 2014</ref> ==Izvori== {{reflist|2}} ==Vanjske poveznice== {{Commonscat}} *{{pt icon}} {{official website|http://www.angola.gov.ao}} *{{CIA World Factbook link|ao|Angola}} *{{dmoz|Regional/Africa/Angola}} *[http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/angola.htm Angola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704131403/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/angola.htm |date=2008-07-04 }} from ''UCB Libraries GovPubs''. *[http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-13036732 Angola profile] from the [[BBC News]]. *{{Wikiatlas|Angola}} *[http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=AO Key Development Forecasts for Angola] from [[International Futures]]. *[http://www.bti-project.org/country-reports/esa/ago Bertelsmann Transformation Index 2012 – Angola Country Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401150404/http://www.bti-project.org/country-reports/esa/ago/ |date=2012-04-01 }} *Markus Weimer, "[http://www.chathamhouse.org/sites/default/files/public/Research/Africa/0312pp_weimer.pdf The Peace Dividend: Analysis of a Decade of Angolan Indicators, 2002–2012]". * [https://www.academia.edu/12759680/The_participation_of_Hungarian_soldiers_in_UN_peacekeeping_operations_in_Angola The participation of Hungarian soldiers in UN peacekeeping operations in Angola] {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} {{Latinska unija}} [[Kategorija:Angola| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] pl73t1p1n5gf7nnfef39sdheig41hyp Afrikaneri 0 5910 41262610 41096631 2022-08-22T23:51:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''Afrikaneri''' ([[afrikaans]], [[holandski jezik|nizozemski]] i [[engleski jezik|engleski]]: ''Afrikaners'') je naziv za etničku grupu koja živi u [[JAR|Južnoj Africi]] te koju sačinjavaju potomci [[Nizozemci|nizozemskih]] naseljenika te prognanih [[Francuska|francuskih]] [[Hugenoti|hugenota]]. Afrikaneri se ispočetka nisu profilirali kao posebna etnička grupa, ali su nakon britanskog osvajanja [[Cape kolonija|Cape kolonije]] krajem [[18. vijek]]a počele do izražaja dolaziti ne samo jezičke nego i kulturne i političke razlike između Afrikanera i [[Angloafrikanci|Angloafrikanaca]]. Afrikaneri su dotada već razvili poseban kreolski jezik zvan [[afrikaans]], kao i naziv ''Buri'' koji se danas ponekad koristi kao sinonim za Afrikanere. Razlike između Bura i Angloafrikanaca su s vremenom postale takve da je oko 12000 Bura, tzv. [[Voortrekkeri|Voortrekkera]], krenulo na veliki pohod preko istočnih granica Cape kolonije kako bi živjelo po vlastitom nahođenju. Nakon što su pobijedili [[Zulu]]e i druga afrička plemena stvorili su burske republike - [[Transvaal]], [[Oranje]] i [[Natal]]. Ti su krajevi došli pod britansku vlast nakon [[Burski ratovi|burskog rata]], prilikom koga je oko 15 % Bura stradalo u [[koncentracioni logori|koncentracionim logorima]]. Ta su traumatska iskustva dovela do daljeg jačanja afrikanerske nacionalne svijesti, kojoj je znatni poticaj dao i [[kalvinizam]], te činjenica da su mnogi Afrikaneri raspolagali zlatom i drugim prirodnim resursima Južne Afrike. Uz afrikanerski nacionalizam je ruku-pod ruku išao i protestanstki fundamentalizam te [[rasizam]]. Koristeći bolju organiziranost, godine [[1948]]. afrikanerski nacionalisti su pobijedili na izborima i ustanovili režim [[apartheid]]a. On je trajao do godine [[1994]]. kada su Afrikaneri svedeni na političku manjinu. Danas postoje mnogi koji izraz "Afrikaner" smatraju "politički nekorektnim" i podsjetnikom na prevladanu mračnu prošlosti. Neki Afrikaneri, pak, među afrikanerski etnički korpus nastoje uklopiti [[Južnoafrički Mulati|Južnoafričke Mulate]] s kojima dijele jezik, kulturu. == Vanjske veze == {{Commonscat|Afrikaners}} * [http://www.home.intekom.com/southafricanhistoryonline/pages/specialprojects/Luli/Place-in-the-city/Unit4/unit4.htm Afrikaner Nationalism Captures The State.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927015223/http://www.home.intekom.com/southafricanhistoryonline/pages/specialprojects/Luli/Place-in-the-city/Unit4/unit4.htm |date=2007-09-27 }} * [http://strategyleader.org/profiles/afrikaner.html The Afrikaners of South Africa.] * [http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/afrique/afriquesud.htm Afrique du Sud] * [http://fr.encarta.msn.com/text_761557321___83/Afrique_du_Sud.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070505165349/http://fr.encarta.msn.com/text_761557321___83/Afrique_du_Sud.html |date=2007-05-05 }} (in French) * [https://web.archive.org/web/20040906214002/http://www.geocities.com/history4may/history/h4may/h4may31.html Boer soldiers] * [http://countrystudies.us/south-africa/11.htm British Policies and Afrikaner Discontent] * [https://web.archive.org/web/20091026172927/http://www.geocities.com/Athens/Rhodes/1266/genetic2.htm The genetic heritage of one Afrikaner family] {{Etničke grupe Južne Afrike}} [[Kategorija:Afrikaneri| ]] [[Kategorija:Germanski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Južne Afrike]] gk9bxfyuyilb0knus40d3gdbnv89rt1 Američka Samoa 0 5998 41262749 41100918 2022-08-23T06:38:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja |domaće_ime = ''Amerika Sāmoa / Sāmoa Amelika''<br />''American Samoa'' |konvencionalno_dugo_ime = Američka Samoa |ime_genitiv = Američke Samoe |slika_zastave = Flag of American Samoa.svg|125px |slika_grba = Coat of Arms of American Samoa.svg|80px |slika_karte = LocationAmericanSamoa.png |državnmo_geslo = ''"Samoa, Muamua Le Atua"''{{spaces|2}}<small>([[samoanski]])<br />"Samoa, neka je Bog prvi" |državna_himna = [[The Star-Spangled Banner]], [[Amerika Samoa]] |službeni_jezici = [[Engleski jezik|engleski]], [[Samoanski jezik|samoanski]] |glavni_grad = [[Pago Pago]]{{smallsup|1}}([[de facto]]), [[Fagatogo]] ([[sjedište]] [[vlast|vlade]]) |najveći_grad = |tip_vlasti = |vođa_titula1 = [[Državni poglavar]] |vođa_ime1 = [[Donald Trump]] ([[Republikanska stranka SAD|R]]) |vođa_titula2 = [[Popis guvernera Američke Samoe|Guverner]] |vođa_ime2 = [[Lolo Letalu Matalasi Moliga]] ([[Demokratska stranka SAD|D]]) |vođa_titula3 = [[Viceguverner Američke Samoe|Viceguverner]] |vođa_ime3 = [[Ipulasi Aitofele Sunia]] ([[Demokratska stranka SAD|D]]) |površina_rang = 212. |površina_magnituda = 1 E8 |površina_km2 = 199 |površina_sq_mi = 76.83 |postotak_voda = 0 |demonim = [[Američki Samoanci]] |stanovništvo_proc = 65.628 |stanovništvo_proc_rang = 196 |stanovništvo_proc_godina = 2009 |stanovništvo_popis = 57.291 |stanovništvo_popis_godina = 2000 |stanovništvo_gustina_km2 = 326 |stanovništvo_gustina_sq_mi = 914 |stanovništvo_gusina_rang = 35. |GDP_PPP = |GDP_PPP_rang = |GDP_PPP_godina = |GDP_PPP_per_capita = |GDP_PPP_per_capita_rang = |suverenitet_tip = [[Neinkorporirana teritorija]] [[SAD]] |uspostava_događaj1 = Tripartitna konvencija |uspostava_datum1 = 1899 |uspostava_događaj2 = Tuitilina<br />cesija |uspostava_datum2 = <br />1900 |uspostava_događaj3 = Manu'aova<br />cesija |uspostava_datum3 = <br />1904 |HDI = |HDI_rang = |HDI_godina = |HDI_kategorija = |valuta = [[Američki dolar]] |valuta_kod = USD |zemlja_kod = |vremenska_zona = |utc_nadom = -11 |vremenska_zona_DST = ''ne primjenjuje se'' |utc_nadom_DST = |cctld = [[.as]] |pozivni_broj = [[+1-684]] |fusnote1 = [[Fagatogo (Američka Samoa)|Fagatogo]] se navodi kao [[sjedište vlade]]. }} '''Američka Samoa''' ([[Engleski jezik|engleski]]: ''American Samoa''; [[Samoanski jezik|samoanski]]: ''Amerika Samoa'') je neorganizirana, neinkorporirana teritorija [[SAD|Sjedinjenih Država]] koja se nalazi u Južnom [[Pacifik]]u jugoistočno od suverene države [[Samoa|Samoe]]. Najveći (i najstanjeniji) otok je [[Tutuila]], a u teritoriju ulaze i [[Manu‘a]] otoci, [[atol Rose]] i [[otok Swains]]. Američka Samoa je dio lanca Samoanskih otoka koji se nalaze zapadno od [[Cook otoci|Cook otoka]], sjeverno od [[Tonga|Tonge]] i 500 km južno od [[Tokelau]]a. Na zapadu su otoci [[Wallis i Futuna]]. [[Datoteka:Samoa_islands_2002.gif|thumb|desno|300px|Karta Samoanskih otoka]] Samoanske otoke su drevni polinežani naselili još u prvom milenijumu pne. Evropljani su prvi put došli u 18. vijeku. Godine 1899. Samoansko otočje je podijeljeno sporazumom između Njemačke i SAD na zapadni i istočni dio. Lokalne poglavice su godine [[1967]]. od Kongresa SAD uspjele isposlovati lokalnu autonomiju. == Istorija == Samoa je bila naseljena već 1000 godina pne. Evropski istraživači su do Samoe stigli tek u [[18. vek]]u. [[Berlinski ugovor iz 1899.|Ugovorom iz Berlina]] 1899. [[Nemačka]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] podelile su [[arhipelag]] Samoa. Naredne godine SAD su okupirale manji, istočni deo arhipelaga. Ostrva su imala i imaju velik značaj za američku vojnu [[ratna mornarica|mornaricu]]. Na poslovima vezanim za nju radi većina ostrvljana. Postojao je plan posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] da se Američka Samoa uključi u sastav SAD−a, ali je usled protivljenja lokalnih poglavica ovaj predlog odbačen. Po ustavu iz [[1967]], Američka Samoa ima autonomnu upravu. == Promet == Značajnije morske luke za međunarodni promet su [[Pago Pago]] i [[Ta'u]]. == Distrikti == Sastoji se od 4 distrikta: Eastern, Manu'a, Swains Island i Western. == Zanimljivosti == * Čak 30 Samoanaca igra u američkoj profesionalnoj ligi u [[Američki fudbal|Američkom fudbalu]]. * Fudbalski tim Američke Samoe drži jedan [[svetski rekord]] u [[fudbal]]u. Poražen je u međunarodnom meču protiv [[Australija|Australije]] sa 31:0, 11. aprila [[2001]]. * U literaturi se obično navodi [[Pago Pago]] kao prestonica Američke Samoe. [[Glavni grad]] je, u stvari, [[Fagatogo]], a Pago Pago je ime luke. * Marta 1889, [[Nemačka]] mornarica granatirala je selo na [[Samoa|Samoi]] gde je oštećena američka imovina. Tri Američka bojna broda uplovila su u luku na Samoi i pripremala se da se sukobe sa 3 nemačka broda koja su se tamo zatekla. Pre nego što je borba počela, [[uragan]] je potopio sve brodove obe zaraćene strane. Ovo je dovelo do „prinudnog“ [[primirje|primirja]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|American Samoa}} * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/aq.html CIA - The World Factbook -- American Samoa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060407054434/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook//geos/aq.html |date=2006-04-07 }} - [[CIA]]'s Factbook on American Samoa * [http://www.nebraskapress.unl.edu/bookinfo/4883.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808154221/http://www.nebraskapress.unl.edu/bookinfo/4883.html |date=2007-08-08 }}"The Passive Resistance of Samoans to US and Other Colonialisms", article in "Sovereignty Matters", ed. Joanne Barker, University of Nebraska Press, 2005. * [http://www.historyofnations.net/oceania/americansamoa.html History of American Samoa]- Essay which looks at the history of the territory from ancient to more modern times. * [http://www.janeresture.com/amsam/index.htm Jane's American Samoa Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103013221/http://www.janeresture.com/amsam/index.htm |date=2006-01-03 }} * [http://www.loc.gov/rr/international/asian/americansamoa/americansamoa.html Library of Congress Portals of the World - American Samoa] - Library of Congress resource which provides links to resources on American Samoa. * [http://www.mapsouthpacific.com/american_samoa/index.html Map of American Samoa] - Map showing the basic layout of American Samoa. * [http://www.asbar.org/Newcode/rcas.htm Revised Constitution of American Samoa] - Provides the text of the constition of American Samoa. * [http://www.asg-gov.net/ The Official Webpage of the American Samoa Government] - Lists information on the territorial government including officials and recent legislation. * [http://www.un.org/Depts/dpi/decolonization/docs.htm United Nations Decolonization Papers] - Online United Nations Decolonization Documents including current and past Working Papers on American Samoa * [http://www.choohoo.com/ ChooHoo!] - An online community for Samoans. Features include forums, chat, blogs, etc. * [http://www.rulers.org/rula1.html#american_samoa Rulers.org — American_samoa] List of rulers for American Samoa {{Oceanija}} {{SAD}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američka Samoa| ]] [[Kategorija:Prekomorske teritorije SAD]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Oceaniji]] [[Kategorija:Otoci u SAD]] [[Kategorija:Otoci u Oceaniji]] [[Kategorija:Otoci Tihog oceana]] [[Kategorija:Arhipelazi]] [[Kategorija:Polinezija]] [[Kategorija:Male arhipelaške države u razvoju]] tvaxmm9617ssl4syylm4o3s643vt4ya Wikipedia:Pijaca-Пијаца 4 6344 41262470 41262450 2022-08-22T12:29:09Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41262450 [[Special:Contributions/Footybloke2|korisnika Footybloke2]] ([[User talk:Footybloke2|razgovor]]) 🤡 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ <!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--> <center><big>'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&action=edit&section=new Dodaj komentar!]'''</big></center> ---- <div class="MainPageBG" style="border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center"> <div style="font-size:85%">'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''<br> Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.<br> Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује. </div> </div> :[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' <small>(28. I 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' <small>(24. IX 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' <small>(6. VII 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' <small>(9. IX 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' <small>(23. VII 2008.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' <small>(19. III 2010.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' <small>(8. II 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' <small>(29. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' <small>(14. III 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' <small>(6. XII 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' <small>(16. I 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' <small>(3. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' <small>(24. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' <small>(22. VII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' <small>(14. XII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' <small>(30. IV 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' <small>(2. X 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' <small>(26. I 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' <small>(23. II 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' <small>(26. VII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' <small>(17. X 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' <small>(31. V 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' <small>(15. I 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' <small>(7. VII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' <small>(2. VII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' <small>(21. IX 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' <small>(21. VI 2021.)</small>]] {{div col end}} [[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]] <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца break=no width=20 searchbuttonlabel=Pretraži </inputbox> }} == Wikimedia HACKATHON 2021! == Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]] Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST) == Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia == {{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians! Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}. The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh Content translation tool]. We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions: * What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality? * What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia. * How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia? We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject. Thank you so much, as we look forward to your participation. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. :Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST) ::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]], ::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221 ::Also, you can modify the query by clicking on the "Fork" Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool. ::Thank you once again. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST) == KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata == Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje). Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST) :Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET) == Diskusija na temu konvertera lat-ćir == Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct News – Issue 1 == <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:200%;">'''Universal Code of Conduct News'''</span><br> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Issue 1, June 2021'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]</span> ---- Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC. Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]]. You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]]) * '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]]) * '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]]) * '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]]) * '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])</div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&oldid=21578291 --> == Stranica Crnogorci == Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše <s>velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju</s> o nastanku Crnogoraca od komunista. Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. --[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST) :Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje. :Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos. :Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST) == Privatna Vikipedija? == Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/ Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana. Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&type=revision&diff=41058215&oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&type=revision&diff=41060238&oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&type=revision&diff=41060239&oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama. Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo. [[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST) Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju. :U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli "operacija" za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST) == Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? == U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST) == Wikimania 2021: Individual Program Submissions == [[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]] Dear all, Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021. '''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]]. Below are some links to guide you through; * [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]] * [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]] * [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]] Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. '''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. '''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have. Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]] Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST) On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team <!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21597568 --> ==Procena o dezinformacijama na hr.wiki== Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' ("Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji"). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' ("Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku"). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST) :Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' ("Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj"). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST) ::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti. ::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST) Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''. Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST) :Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom... :Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST) ::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST) ::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5905462&oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST) :::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST) :::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST) :Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo "spajanje" u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti). :Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite. :Konkretni prijedlozi: :#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja :#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije :#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih) :#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati "za svoju dušu" i traže interwiki regionalne "partnere" :#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti) :#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično. :Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST) Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST) ::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i "Prosto pravilo" kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom. ::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.) ::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo "kontroverznima" pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom "ispeglan" od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?. ::'''Treće''', što točno znači "ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim"? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano. ::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati "smerđati" hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići. ::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST) Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo "bojište" većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST) :{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj "prljavi" posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to "ne bi ovdje prošlo" jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko "etničkog" porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST) Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja ("idiot"), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST) == Read-only next Tuesday == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''. It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=21599852 --> == CEE Hub - istraživanje za razvoj == Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET) ==Novo za povezati na Vikipodatke 2== Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST) Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST) <small>(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)</small>{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao "Tirinška šuma". --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u] :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST) :::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST) :::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST) == Editing news 2021 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]] Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]]. The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki. The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor. The key results were: * Newer editors who had automatic ("default on") access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page. * The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing. These results give the Editing team confidence that the tool is helpful. <strong>Looking ahead</strong> The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months. This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias. The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]]. After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis. You can turn on "{{int:discussiontools-preference-label}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now. After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 16:14, 24 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21624491 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. <!-- They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --> Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of June 28. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21463754 --> == Dodati... == ... <code><nowiki>{{Talkarchive}}</nowiki></code> za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST) == Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta == U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST) == [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? == Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda <s>već ovu srijedu navečer oko 20h</s> na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) # Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST) ... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) ::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST) :::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST) :::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST) ::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST) ::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST) == Blokirati... == ... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST) :Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST) == Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] == Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST) :{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST) :: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST) == [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] == Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST) : Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST) :: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST) == Novo za povezati na Vikipodatke 3 == Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST) :: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST) :::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST) ::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) ::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) ::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST) ::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) == New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]] [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' - Persian language e-books * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik & Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login! We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]]. Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]! --The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=21851699 --> == Neofašizam u Srbiji == Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''. Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST) :@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST) ::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST) :::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST) ::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&type=revision&diff=8771273&oldid=8183601 link]). --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST) :::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST) ::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u "Filosofiji palanke" - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST) :::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST) == Čudne radnje == Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć, Ornela, ptk, 27. augusta '21. :Nije "cenzura", nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti ("Julija" i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST) > Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to "um" može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje. Ornela :Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review == The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021. Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input. Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours. There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: :[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC & 14:00 UTC :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC & 15:00 UTC The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations. Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]]. Please let me know if you have any questions. [[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST) == Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska == Dragi Vikipedijanci, zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST) == The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello everyone, We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well. Summary: <div style="font-style:italic;"> We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]]. </div> === Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year === In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published. However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]]. We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist. === Encouraging wider participation from historically excluded communities === We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes. === A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet === We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe. We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon! === Brainstorm and draft proposals before the proposal phase === If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes! === Feedback === * What should we do to improve the Wishlist pages? * How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]] * What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022? * What will help more people participate in the Wishlist 2022? Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings. </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> :Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET) == Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021. The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation. English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months. We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]: * Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) * Are ready to find compromises. * Focus on inclusion and diversity. * Have knowledge of community consultations. * Have intercultural communication experience. * Have governance or organization experience in non-profits or communities. * Have experience negotiating with different parties. The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place. Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.<section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22002240 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Talk to the Community Tech == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]] [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello! As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join''']. '''Agenda''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]] * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022 * Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes * Questions and answers '''Format''' The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English. We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org. [[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting. '''Invitation link''' * [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online] * Meeting ID: 898 2861 5390 * One tap mobile ** +16465588656,,89828615390# US (New York) ** +16699006833,,89828615390# US (San Jose) * [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location] See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Rad sa novim suradnicama/korisnicama == [[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija... Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST) :{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) == Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter == Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST) == Activation of the Growth features at your wiki == Hello! Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. Let me know if you have any questions! [[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST) == Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open == <div lang="hr" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima. '''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).''' Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine. Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Pročitajte cijelu objavu: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Glasajte na SecurePoll-u:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Sve najbolje, Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija <section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22185710 --> == Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans == <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].<section end="annoumcent-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22247589 --> == Meet the new Movement Charter Drafting Committee members == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps. If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group]. With thanks from the Movement Strategy and Governance team<section end="announcement-content"/> 16:53, 5 novembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22300322 --> == Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e == Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET) == META info o SH Wikipediji... == Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET) == Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu == Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja. Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET) == Wikipedia 20 == Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET) == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content /> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&oldid=22502754 --> == Nezavisni mediji i kultura u regiji == Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga? Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET) :{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET) ::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja). :: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima... :: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET) :::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET) ::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET) :::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22560402 --> == Feminism and Folklore 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia. You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]]. You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... Thank you. '''Feminism and Folklore Team''', [[User:Tiven2240|Tiven2240]] --06:49, 11 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22574381 --> == Za Wikivoyage na HBS? == Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog... Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET) == Sandbox link == Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET) :I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET) == Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear community members, Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories. Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]]. More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]]. For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org. ------ <div style="text-align: center;"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|<span style="color:#8B0000">'''ZI Jony'''</span>]] [[User talk:ZI Jony|<sup><span style="color:Green"><i>(Talk)</i></span></sup>]], {{<includeonly>subst:</includeonly>#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)</div></div> </div> <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&oldid=21244129 --> == Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku == Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja. * šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — <code><nowiki>{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}</nowiki></code> * šablon:'''j''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=j|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''ij''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ij|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''c/s''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=c|sr=s}}</nowiki></code> * šablon:'''k/h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=k|sr=h}}</nowiki></code> * šablon:'''u/o''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=o}}</nowiki></code> * šablon:'''u/i''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=i}}</nowiki></code> * šablon:'''ač/er''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ač|sr=er}}</nowiki></code> * šablon:'''r''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=r|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=h|sr=}}</nowiki></code> Bezveze primjer korištenja: M<code><nowiki>{{j}}</nowiki></code>esec je <code><nowiki>{{srhr|siječanj|januar}}</nowiki></code>. Sredina je <code><nowiki>{{srhr|tjedna|sedmice}}</nowiki></code>. Baš je l<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>ep dan za bavljenje finan<code><nowiki>{{c/s}}</nowiki></code>ijama. Odlučio sam danas igrati <code><nowiki>{{srhr|nogomet|fudbal}}</nowiki></code> sa svojim <code><nowiki>{{srhr|prijateljima|drugarima}}</nowiki></code>. Novak Đoković je najbolji tenis<code><nowiki>{{ač/er}}</nowiki></code> na sv<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>etu. Takođe<code><nowiki>{{r}}</nowiki></code> volim svoga <code><nowiki>{{k/h}}</nowiki></code>irurga. Gulim kr<code><nowiki>{{u/o}}</nowiki></code>mpir i pripremam tanj<code><nowiki>{{u/i}}</nowiki></code>re dok slušam <code><nowiki>{{srhr|glazbu|muziku}}</nowiki></code>. Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. <code><nowiki>{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}</nowiki></code>. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET) {{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:02, 20 januar 2022 (CET) :Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) :Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET) ::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na "januar", svako će znati da je u pitanju "siječanj" i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači "sopstven" - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na "vlastit". Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET) :::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) == Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija == Poštovani članovi zajednice, Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022. Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja. Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju. ==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. Ovo je takođe i prilika da se upoznamo. Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu. Srdačan pozdrav --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET) == Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Poštovani članovi zajednice, Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. <br> Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. <br> * Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. ** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]''' ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe. * Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju]. <br> Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. <br> Srdačan pozdrav!<br> Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) <br> Tim za strategiju i upravljanje pokretom <section end="announcement-content" /> ==Prijedlog== Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET) :Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET) ::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati "događaje i vesti" na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET) == Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Poštovani članovi zajednice,<br> Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.<br> Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.<br> Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.<section end="announcement-content" /> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor. Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) <br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! == Poštovani članovi zajednice,<br> <br> Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.<br> <br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.<br> Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. <br> Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.<br> Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki. Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija: * [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica. * [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022. ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).<br> Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org <br> <br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)<br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom <br /> Fondacija Wikimedia <br /><section end="announcement-content" /> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2022.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET) </div> == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. == Zdravo svima, Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]]. Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]]. Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org Lijep pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)<br> Strategija i upravljanje pokretom<br> Fondacija Wikimedia<section end="announcement-content" /> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a == Pozdrav svima,<br> Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.<br> '''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''<br> Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. <br> Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas]. Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja]. Srdačan pozdrav! <br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) <br> Facilitator, SEE <br> Movement Strategy and Governance <br> Wikimedia Foundation :Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET) === Glasanje je završeno. === :: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.<br> U toku je provera glasova i statistička analiza.<br> Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET) == Neopravdana težina == Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^. Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET) P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET) :Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 16 mart 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]] ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET) :::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:18, 16 mart 2022 (CET) :Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET) ::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET) :Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Draft name space Drugi put == Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Spring 2022 == Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST) == Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a == Zdravo svima! Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. <br> : '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. <br> Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' <br> <br> * Šta znači ovakav rezultat? :: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.<br> * Koji su dalji koraci? :: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati. * Koji su mogući ishodi? :: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača. :: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama. <br> [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja. Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)<br> Facilitator SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Wikivoyage HBS chat == Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST) :{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST) ::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST) :Ako i kad imate vremena... :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] :@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]] :@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] :... :--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan) :::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) == Bilten Strategije i upravljanja pokretom == <section begin="ucoc-newsletter"/> <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:150%; color:#404040;">'''Broj 6, april 2022.'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]</span> ---- Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a. Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> *'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]]) </div><section end="ucoc-newsletter"/><br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST) == Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci == Pozdrav svima!<br> Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.<br> Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.<br> Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na Wikimedia projektima.<br> Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.<br> Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:<br> * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.<br> Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> == Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vreme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. |- | Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.<br> Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačan pozdrav.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST) ::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p :::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, :::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-) :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST) :::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST) :::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Zdravo svima<br> Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a. Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica; # O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' <br> == Regionalne konsultacije == Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. === Predloženi termini i teme: === ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''<br> ------------ # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h ------------ '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] # Ideje zajednice :: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> :@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) ::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST) ::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST) [[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]] {{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego "monsieur Edgar" i ovdje si s "dobrim namjerama"? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer "što može poći po zlu?" --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST) == CG & CNR == Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST) == Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hi, Greetings The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced! We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]''' Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project. We hope to have you contribute to the campaign next year. '''Thank you,''' '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=23454230 --> == Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas == Zdravo svima! '''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?''' Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike == Zdravo svima, : Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. <br> : '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.''' ---- '''Naredni koraci:'''<br> Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta. ** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST) == Blokiranje IP editiranja == Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima... https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana == Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022. ---- === '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima. Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST) == [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 == Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST) 70u4j8hk8wlj4m26nqlee1jmv9h9v4o 41262719 41262470 2022-08-23T05:05:59Z Vipz 151311 /* top */ [[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021) podstranica Pijace linkana na vrhu stranice. wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ <!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--> <center><big>'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&action=edit&section=new Dodaj komentar!]'''</big></center> ---- <div class="MainPageBG" style="border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center"> <div style="font-size:85%">'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''<br> Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.<br> Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује. </div> </div> *[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–) *[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021) {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' <small>(28. I 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' <small>(24. IX 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' <small>(6. VII 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' <small>(9. IX 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' <small>(23. VII 2008.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' <small>(19. III 2010.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' <small>(8. II 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' <small>(29. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' <small>(14. III 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' <small>(6. XII 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' <small>(16. I 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' <small>(3. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' <small>(24. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' <small>(22. VII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' <small>(14. XII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' <small>(30. IV 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' <small>(2. X 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' <small>(26. I 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' <small>(23. II 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' <small>(26. VII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' <small>(17. X 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' <small>(31. V 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' <small>(15. I 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' <small>(7. VII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' <small>(2. VII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' <small>(21. IX 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' <small>(21. VI 2021.)</small>]] {{div col end}} [[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]] <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца break=no width=20 searchbuttonlabel=Pretraži </inputbox> }} == Wikimedia HACKATHON 2021! == Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]] Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST) == Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia == {{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians! Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}. The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh Content translation tool]. We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions: * What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality? * What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia. * How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia? We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject. Thank you so much, as we look forward to your participation. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. :Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST) ::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]], ::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221 ::Also, you can modify the query by clicking on the "Fork" Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool. ::Thank you once again. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST) == KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata == Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje). Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST) :Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET) == Diskusija na temu konvertera lat-ćir == Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct News – Issue 1 == <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:200%;">'''Universal Code of Conduct News'''</span><br> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Issue 1, June 2021'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]</span> ---- Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC. Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]]. You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]]) * '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]]) * '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]]) * '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]]) * '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])</div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&oldid=21578291 --> == Stranica Crnogorci == Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše <s>velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju</s> o nastanku Crnogoraca od komunista. Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. --[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST) :Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje. :Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos. :Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST) == Privatna Vikipedija? == Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/ Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana. Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&type=revision&diff=41058215&oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&type=revision&diff=41060238&oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&type=revision&diff=41060239&oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama. Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo. [[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST) Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju. :U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli "operacija" za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST) == Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? == U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST) == Wikimania 2021: Individual Program Submissions == [[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]] Dear all, Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021. '''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]]. Below are some links to guide you through; * [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]] * [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]] * [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]] Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. '''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. '''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have. Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]] Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST) On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team <!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21597568 --> ==Procena o dezinformacijama na hr.wiki== Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' ("Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji"). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' ("Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku"). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST) :Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' ("Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj"). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST) ::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti. ::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST) Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''. Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST) :Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom... :Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST) ::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST) ::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5905462&oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST) :::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST) :::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST) :Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo "spajanje" u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti). :Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite. :Konkretni prijedlozi: :#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja :#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije :#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih) :#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati "za svoju dušu" i traže interwiki regionalne "partnere" :#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti) :#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično. :Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST) Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST) ::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i "Prosto pravilo" kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom. ::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.) ::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo "kontroverznima" pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom "ispeglan" od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?. ::'''Treće''', što točno znači "ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim"? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano. ::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati "smerđati" hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići. ::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST) Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo "bojište" većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST) :{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj "prljavi" posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to "ne bi ovdje prošlo" jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko "etničkog" porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST) Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja ("idiot"), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST) == Read-only next Tuesday == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''. It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=21599852 --> == CEE Hub - istraživanje za razvoj == Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET) ==Novo za povezati na Vikipodatke 2== Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST) Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST) <small>(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)</small>{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao "Tirinška šuma". --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u] :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST) :::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST) :::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST) == Editing news 2021 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]] Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]]. The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki. The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor. The key results were: * Newer editors who had automatic ("default on") access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page. * The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing. These results give the Editing team confidence that the tool is helpful. <strong>Looking ahead</strong> The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months. This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias. The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]]. After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis. You can turn on "{{int:discussiontools-preference-label}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now. After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 16:14, 24 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21624491 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. <!-- They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --> Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of June 28. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21463754 --> == Dodati... == ... <code><nowiki>{{Talkarchive}}</nowiki></code> za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST) == Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta == U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST) == [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? == Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda <s>već ovu srijedu navečer oko 20h</s> na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) # Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST) ... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) ::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST) :::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST) :::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST) ::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST) ::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST) == Blokirati... == ... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST) :Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST) == Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] == Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST) :{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST) :: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST) == [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] == Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST) : Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST) :: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST) == Novo za povezati na Vikipodatke 3 == Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST) :: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST) :::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST) ::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) ::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) ::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST) ::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) == New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]] [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' - Persian language e-books * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik & Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login! We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]]. Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]! --The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=21851699 --> == Neofašizam u Srbiji == Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''. Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST) :@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST) ::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST) :::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST) ::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&type=revision&diff=8771273&oldid=8183601 link]). --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST) :::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST) ::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u "Filosofiji palanke" - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST) :::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST) == Čudne radnje == Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć, Ornela, ptk, 27. augusta '21. :Nije "cenzura", nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti ("Julija" i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST) > Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to "um" može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje. Ornela :Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review == The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021. Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input. Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours. There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: :[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC & 14:00 UTC :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC & 15:00 UTC The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations. Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]]. Please let me know if you have any questions. [[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST) == Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska == Dragi Vikipedijanci, zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST) == The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello everyone, We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well. Summary: <div style="font-style:italic;"> We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]]. </div> === Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year === In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published. However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]]. We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist. === Encouraging wider participation from historically excluded communities === We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes. === A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet === We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe. We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon! === Brainstorm and draft proposals before the proposal phase === If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes! === Feedback === * What should we do to improve the Wishlist pages? * How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]] * What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022? * What will help more people participate in the Wishlist 2022? Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings. </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> :Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET) == Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021. The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation. English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months. We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]: * Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) * Are ready to find compromises. * Focus on inclusion and diversity. * Have knowledge of community consultations. * Have intercultural communication experience. * Have governance or organization experience in non-profits or communities. * Have experience negotiating with different parties. The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place. Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.<section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22002240 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Talk to the Community Tech == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]] [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello! As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join''']. '''Agenda''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]] * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022 * Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes * Questions and answers '''Format''' The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English. We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org. [[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting. '''Invitation link''' * [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online] * Meeting ID: 898 2861 5390 * One tap mobile ** +16465588656,,89828615390# US (New York) ** +16699006833,,89828615390# US (San Jose) * [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location] See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Rad sa novim suradnicama/korisnicama == [[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija... Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST) :{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) == Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter == Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST) == Activation of the Growth features at your wiki == Hello! Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. Let me know if you have any questions! [[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST) == Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open == <div lang="hr" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima. '''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).''' Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine. Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Pročitajte cijelu objavu: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Glasajte na SecurePoll-u:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Sve najbolje, Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija <section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22185710 --> == Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans == <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].<section end="annoumcent-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22247589 --> == Meet the new Movement Charter Drafting Committee members == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps. If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group]. With thanks from the Movement Strategy and Governance team<section end="announcement-content"/> 16:53, 5 novembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22300322 --> == Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e == Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET) == META info o SH Wikipediji... == Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET) == Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu == Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja. Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET) == Wikipedia 20 == Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET) == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content /> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&oldid=22502754 --> == Nezavisni mediji i kultura u regiji == Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga? Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET) :{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET) ::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja). :: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima... :: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET) :::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET) ::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET) :::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22560402 --> == Feminism and Folklore 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia. You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]]. You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... Thank you. '''Feminism and Folklore Team''', [[User:Tiven2240|Tiven2240]] --06:49, 11 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22574381 --> == Za Wikivoyage na HBS? == Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog... Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET) == Sandbox link == Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET) :I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET) == Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear community members, Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories. Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]]. More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]]. For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org. ------ <div style="text-align: center;"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|<span style="color:#8B0000">'''ZI Jony'''</span>]] [[User talk:ZI Jony|<sup><span style="color:Green"><i>(Talk)</i></span></sup>]], {{<includeonly>subst:</includeonly>#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)</div></div> </div> <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&oldid=21244129 --> == Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku == Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja. * šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — <code><nowiki>{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}</nowiki></code> * šablon:'''j''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=j|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''ij''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ij|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''c/s''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=c|sr=s}}</nowiki></code> * šablon:'''k/h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=k|sr=h}}</nowiki></code> * šablon:'''u/o''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=o}}</nowiki></code> * šablon:'''u/i''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=i}}</nowiki></code> * šablon:'''ač/er''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ač|sr=er}}</nowiki></code> * šablon:'''r''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=r|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=h|sr=}}</nowiki></code> Bezveze primjer korištenja: M<code><nowiki>{{j}}</nowiki></code>esec je <code><nowiki>{{srhr|siječanj|januar}}</nowiki></code>. Sredina je <code><nowiki>{{srhr|tjedna|sedmice}}</nowiki></code>. Baš je l<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>ep dan za bavljenje finan<code><nowiki>{{c/s}}</nowiki></code>ijama. Odlučio sam danas igrati <code><nowiki>{{srhr|nogomet|fudbal}}</nowiki></code> sa svojim <code><nowiki>{{srhr|prijateljima|drugarima}}</nowiki></code>. Novak Đoković je najbolji tenis<code><nowiki>{{ač/er}}</nowiki></code> na sv<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>etu. Takođe<code><nowiki>{{r}}</nowiki></code> volim svoga <code><nowiki>{{k/h}}</nowiki></code>irurga. Gulim kr<code><nowiki>{{u/o}}</nowiki></code>mpir i pripremam tanj<code><nowiki>{{u/i}}</nowiki></code>re dok slušam <code><nowiki>{{srhr|glazbu|muziku}}</nowiki></code>. Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. <code><nowiki>{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}</nowiki></code>. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET) {{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:02, 20 januar 2022 (CET) :Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) :Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET) ::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na "januar", svako će znati da je u pitanju "siječanj" i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači "sopstven" - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na "vlastit". Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET) :::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) == Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija == Poštovani članovi zajednice, Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022. Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja. Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju. ==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. Ovo je takođe i prilika da se upoznamo. Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu. Srdačan pozdrav --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET) == Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Poštovani članovi zajednice, Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. <br> Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. <br> * Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. ** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]''' ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe. * Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju]. <br> Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. <br> Srdačan pozdrav!<br> Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) <br> Tim za strategiju i upravljanje pokretom <section end="announcement-content" /> ==Prijedlog== Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET) :Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET) ::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati "događaje i vesti" na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET) == Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Poštovani članovi zajednice,<br> Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.<br> Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.<br> Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.<section end="announcement-content" /> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor. Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) <br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! == Poštovani članovi zajednice,<br> <br> Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.<br> <br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.<br> Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. <br> Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.<br> Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki. Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija: * [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica. * [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022. ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).<br> Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org <br> <br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)<br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom <br /> Fondacija Wikimedia <br /><section end="announcement-content" /> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2022.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET) </div> == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. == Zdravo svima, Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]]. Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]]. Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org Lijep pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)<br> Strategija i upravljanje pokretom<br> Fondacija Wikimedia<section end="announcement-content" /> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a == Pozdrav svima,<br> Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.<br> '''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''<br> Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. <br> Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas]. Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja]. Srdačan pozdrav! <br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) <br> Facilitator, SEE <br> Movement Strategy and Governance <br> Wikimedia Foundation :Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET) === Glasanje je završeno. === :: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.<br> U toku je provera glasova i statistička analiza.<br> Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET) == Neopravdana težina == Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^. Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET) P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET) :Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 16 mart 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]] ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET) :::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:18, 16 mart 2022 (CET) :Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET) ::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET) :Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Draft name space Drugi put == Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Spring 2022 == Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST) == Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a == Zdravo svima! Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. <br> : '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. <br> Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' <br> <br> * Šta znači ovakav rezultat? :: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.<br> * Koji su dalji koraci? :: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati. * Koji su mogući ishodi? :: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača. :: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama. <br> [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja. Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)<br> Facilitator SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Wikivoyage HBS chat == Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST) :{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST) ::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST) :Ako i kad imate vremena... :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] :@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]] :@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] :... :--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan) :::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) == Bilten Strategije i upravljanja pokretom == <section begin="ucoc-newsletter"/> <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:150%; color:#404040;">'''Broj 6, april 2022.'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]</span> ---- Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a. Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> *'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]]) </div><section end="ucoc-newsletter"/><br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST) == Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci == Pozdrav svima!<br> Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.<br> Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.<br> Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na Wikimedia projektima.<br> Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.<br> Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:<br> * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.<br> Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> == Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vreme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. |- | Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.<br> Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačan pozdrav.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST) ::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p :::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, :::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-) :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST) :::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST) :::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Zdravo svima<br> Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a. Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica; # O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' <br> == Regionalne konsultacije == Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. === Predloženi termini i teme: === ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''<br> ------------ # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h ------------ '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] # Ideje zajednice :: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> :@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) ::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST) ::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST) [[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]] {{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego "monsieur Edgar" i ovdje si s "dobrim namjerama"? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer "što može poći po zlu?" --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST) == CG & CNR == Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST) == Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hi, Greetings The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced! We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]''' Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project. We hope to have you contribute to the campaign next year. '''Thank you,''' '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=23454230 --> == Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas == Zdravo svima! '''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?''' Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike == Zdravo svima, : Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. <br> : '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.''' ---- '''Naredni koraci:'''<br> Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta. ** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST) == Blokiranje IP editiranja == Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima... https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana == Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022. ---- === '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima. Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST) == [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 == Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST) nj3zbvfbc489y2886zxxh3vmucry9lw 41262786 41262719 2022-08-23T09:23:15Z Zblace 147409 /* Wikipedia:Wiki voli Europride 2022 */ odgovor wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ <!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--> <center><big>'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&action=edit&section=new Dodaj komentar!]'''</big></center> ---- <div class="MainPageBG" style="border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center"> <div style="font-size:85%">'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''<br> Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.<br> Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује. </div> </div> *[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–) *[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021) {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' <small>(28. I 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' <small>(24. IX 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' <small>(6. VII 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' <small>(9. IX 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' <small>(23. VII 2008.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' <small>(19. III 2010.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' <small>(8. II 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' <small>(29. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' <small>(14. III 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' <small>(6. XII 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' <small>(16. I 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' <small>(3. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' <small>(24. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' <small>(22. VII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' <small>(14. XII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' <small>(30. IV 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' <small>(2. X 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' <small>(26. I 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' <small>(23. II 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' <small>(26. VII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' <small>(17. X 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' <small>(31. V 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' <small>(15. I 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' <small>(7. VII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' <small>(2. VII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' <small>(21. IX 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' <small>(21. VI 2021.)</small>]] {{div col end}} [[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]] <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца break=no width=20 searchbuttonlabel=Pretraži </inputbox> }} == Wikimedia HACKATHON 2021! == Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]] Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST) == Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia == {{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians! Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}. The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh Content translation tool]. We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions: * What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality? * What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia. * How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia? We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject. Thank you so much, as we look forward to your participation. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. :Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST) ::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]], ::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221 ::Also, you can modify the query by clicking on the "Fork" Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool. ::Thank you once again. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST) == KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata == Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje). Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST) :Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET) == Diskusija na temu konvertera lat-ćir == Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct News – Issue 1 == <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:200%;">'''Universal Code of Conduct News'''</span><br> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Issue 1, June 2021'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]</span> ---- Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC. Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]]. You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]]) * '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]]) * '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]]) * '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]]) * '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])</div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&oldid=21578291 --> == Stranica Crnogorci == Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše <s>velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju</s> o nastanku Crnogoraca od komunista. Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. --[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST) :Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje. :Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos. :Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST) == Privatna Vikipedija? == Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/ Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana. Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&type=revision&diff=41058215&oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&type=revision&diff=41060238&oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&type=revision&diff=41060239&oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama. Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo. [[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST) Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju. :U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli "operacija" za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST) == Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? == U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST) == Wikimania 2021: Individual Program Submissions == [[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]] Dear all, Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021. '''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]]. Below are some links to guide you through; * [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]] * [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]] * [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]] Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. '''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. '''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have. Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]] Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST) On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team <!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21597568 --> ==Procena o dezinformacijama na hr.wiki== Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' ("Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji"). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' ("Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku"). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST) :Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' ("Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj"). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST) ::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti. ::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST) Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''. Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST) :Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom... :Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST) ::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST) ::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5905462&oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST) :::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST) :::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST) :Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo "spajanje" u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti). :Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite. :Konkretni prijedlozi: :#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja :#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije :#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih) :#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati "za svoju dušu" i traže interwiki regionalne "partnere" :#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti) :#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično. :Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST) Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST) ::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i "Prosto pravilo" kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom. ::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.) ::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo "kontroverznima" pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom "ispeglan" od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?. ::'''Treće''', što točno znači "ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim"? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano. ::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati "smerđati" hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići. ::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST) Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo "bojište" većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST) :{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj "prljavi" posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to "ne bi ovdje prošlo" jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko "etničkog" porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST) Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja ("idiot"), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST) == Read-only next Tuesday == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''. It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=21599852 --> == CEE Hub - istraživanje za razvoj == Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET) ==Novo za povezati na Vikipodatke 2== Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST) Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST) <small>(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)</small>{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao "Tirinška šuma". --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u] :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST) :::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST) :::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST) == Editing news 2021 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]] Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]]. The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki. The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor. The key results were: * Newer editors who had automatic ("default on") access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page. * The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing. These results give the Editing team confidence that the tool is helpful. <strong>Looking ahead</strong> The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months. This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias. The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]]. After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis. You can turn on "{{int:discussiontools-preference-label}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now. After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 16:14, 24 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21624491 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. <!-- They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --> Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of June 28. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21463754 --> == Dodati... == ... <code><nowiki>{{Talkarchive}}</nowiki></code> za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST) == Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta == U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST) == [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? == Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda <s>već ovu srijedu navečer oko 20h</s> na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) # Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST) ... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) ::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST) :::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST) :::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST) ::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST) ::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST) == Blokirati... == ... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST) :Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST) == Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] == Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST) :{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST) :: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST) == [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] == Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST) : Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST) :: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST) == Novo za povezati na Vikipodatke 3 == Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST) :: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST) :::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST) ::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) ::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) ::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST) ::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) == New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]] [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' - Persian language e-books * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik & Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login! We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]]. Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]! --The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=21851699 --> == Neofašizam u Srbiji == Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''. Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST) :@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST) ::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST) :::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST) ::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&type=revision&diff=8771273&oldid=8183601 link]). --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST) :::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST) ::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u "Filosofiji palanke" - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST) :::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST) == Čudne radnje == Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć, Ornela, ptk, 27. augusta '21. :Nije "cenzura", nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti ("Julija" i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST) > Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to "um" može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje. Ornela :Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review == The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021. Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input. Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours. There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: :[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC & 14:00 UTC :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC & 15:00 UTC The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations. Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]]. Please let me know if you have any questions. [[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST) == Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska == Dragi Vikipedijanci, zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST) == The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello everyone, We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well. Summary: <div style="font-style:italic;"> We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]]. </div> === Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year === In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published. However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]]. We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist. === Encouraging wider participation from historically excluded communities === We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes. === A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet === We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe. We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon! === Brainstorm and draft proposals before the proposal phase === If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes! === Feedback === * What should we do to improve the Wishlist pages? * How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]] * What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022? * What will help more people participate in the Wishlist 2022? Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings. </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> :Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET) == Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021. The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation. English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months. We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]: * Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) * Are ready to find compromises. * Focus on inclusion and diversity. * Have knowledge of community consultations. * Have intercultural communication experience. * Have governance or organization experience in non-profits or communities. * Have experience negotiating with different parties. The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place. Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.<section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22002240 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Talk to the Community Tech == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]] [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello! As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join''']. '''Agenda''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]] * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022 * Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes * Questions and answers '''Format''' The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English. We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org. [[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting. '''Invitation link''' * [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online] * Meeting ID: 898 2861 5390 * One tap mobile ** +16465588656,,89828615390# US (New York) ** +16699006833,,89828615390# US (San Jose) * [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location] See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Rad sa novim suradnicama/korisnicama == [[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija... Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST) :{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) == Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter == Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST) == Activation of the Growth features at your wiki == Hello! Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. Let me know if you have any questions! [[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST) == Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open == <div lang="hr" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima. '''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).''' Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine. Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Pročitajte cijelu objavu: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Glasajte na SecurePoll-u:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Sve najbolje, Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija <section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22185710 --> == Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans == <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].<section end="annoumcent-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22247589 --> == Meet the new Movement Charter Drafting Committee members == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps. If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group]. With thanks from the Movement Strategy and Governance team<section end="announcement-content"/> 16:53, 5 novembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22300322 --> == Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e == Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET) == META info o SH Wikipediji... == Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET) == Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu == Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja. Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET) == Wikipedia 20 == Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET) == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content /> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&oldid=22502754 --> == Nezavisni mediji i kultura u regiji == Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga? Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET) :{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET) ::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja). :: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima... :: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET) :::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET) ::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET) :::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22560402 --> == Feminism and Folklore 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia. You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]]. You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... Thank you. '''Feminism and Folklore Team''', [[User:Tiven2240|Tiven2240]] --06:49, 11 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22574381 --> == Za Wikivoyage na HBS? == Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog... Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET) == Sandbox link == Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET) :I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET) == Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear community members, Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories. Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]]. More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]]. For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org. ------ <div style="text-align: center;"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|<span style="color:#8B0000">'''ZI Jony'''</span>]] [[User talk:ZI Jony|<sup><span style="color:Green"><i>(Talk)</i></span></sup>]], {{<includeonly>subst:</includeonly>#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)</div></div> </div> <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&oldid=21244129 --> == Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku == Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja. * šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — <code><nowiki>{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}</nowiki></code> * šablon:'''j''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=j|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''ij''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ij|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''c/s''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=c|sr=s}}</nowiki></code> * šablon:'''k/h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=k|sr=h}}</nowiki></code> * šablon:'''u/o''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=o}}</nowiki></code> * šablon:'''u/i''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=i}}</nowiki></code> * šablon:'''ač/er''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ač|sr=er}}</nowiki></code> * šablon:'''r''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=r|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=h|sr=}}</nowiki></code> Bezveze primjer korištenja: M<code><nowiki>{{j}}</nowiki></code>esec je <code><nowiki>{{srhr|siječanj|januar}}</nowiki></code>. Sredina je <code><nowiki>{{srhr|tjedna|sedmice}}</nowiki></code>. Baš je l<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>ep dan za bavljenje finan<code><nowiki>{{c/s}}</nowiki></code>ijama. Odlučio sam danas igrati <code><nowiki>{{srhr|nogomet|fudbal}}</nowiki></code> sa svojim <code><nowiki>{{srhr|prijateljima|drugarima}}</nowiki></code>. Novak Đoković je najbolji tenis<code><nowiki>{{ač/er}}</nowiki></code> na sv<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>etu. Takođe<code><nowiki>{{r}}</nowiki></code> volim svoga <code><nowiki>{{k/h}}</nowiki></code>irurga. Gulim kr<code><nowiki>{{u/o}}</nowiki></code>mpir i pripremam tanj<code><nowiki>{{u/i}}</nowiki></code>re dok slušam <code><nowiki>{{srhr|glazbu|muziku}}</nowiki></code>. Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. <code><nowiki>{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}</nowiki></code>. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET) {{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:02, 20 januar 2022 (CET) :Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) :Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET) ::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na "januar", svako će znati da je u pitanju "siječanj" i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači "sopstven" - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na "vlastit". Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET) :::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) == Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija == Poštovani članovi zajednice, Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022. Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja. Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju. ==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. Ovo je takođe i prilika da se upoznamo. Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu. Srdačan pozdrav --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET) == Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Poštovani članovi zajednice, Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. <br> Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. <br> * Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. ** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]''' ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe. * Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju]. <br> Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. <br> Srdačan pozdrav!<br> Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) <br> Tim za strategiju i upravljanje pokretom <section end="announcement-content" /> ==Prijedlog== Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET) :Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET) ::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati "događaje i vesti" na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET) == Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Poštovani članovi zajednice,<br> Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.<br> Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.<br> Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.<section end="announcement-content" /> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor. Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) <br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! == Poštovani članovi zajednice,<br> <br> Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.<br> <br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.<br> Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. <br> Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.<br> Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki. Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija: * [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica. * [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022. ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).<br> Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org <br> <br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)<br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom <br /> Fondacija Wikimedia <br /><section end="announcement-content" /> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2022.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET) </div> == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. == Zdravo svima, Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]]. Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]]. Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org Lijep pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)<br> Strategija i upravljanje pokretom<br> Fondacija Wikimedia<section end="announcement-content" /> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a == Pozdrav svima,<br> Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.<br> '''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''<br> Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. <br> Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas]. Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja]. Srdačan pozdrav! <br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) <br> Facilitator, SEE <br> Movement Strategy and Governance <br> Wikimedia Foundation :Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET) === Glasanje je završeno. === :: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.<br> U toku je provera glasova i statistička analiza.<br> Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET) == Neopravdana težina == Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^. Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET) P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET) :Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 16 mart 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]] ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET) :::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:18, 16 mart 2022 (CET) :Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET) ::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET) :Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Draft name space Drugi put == Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Spring 2022 == Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST) == Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a == Zdravo svima! Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. <br> : '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. <br> Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' <br> <br> * Šta znači ovakav rezultat? :: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.<br> * Koji su dalji koraci? :: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati. * Koji su mogući ishodi? :: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača. :: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama. <br> [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja. Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)<br> Facilitator SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Wikivoyage HBS chat == Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST) :{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST) ::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST) :Ako i kad imate vremena... :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] :@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]] :@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] :... :--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan) :::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) == Bilten Strategije i upravljanja pokretom == <section begin="ucoc-newsletter"/> <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:150%; color:#404040;">'''Broj 6, april 2022.'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]</span> ---- Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a. Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> *'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]]) </div><section end="ucoc-newsletter"/><br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST) == Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci == Pozdrav svima!<br> Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.<br> Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.<br> Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na Wikimedia projektima.<br> Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.<br> Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:<br> * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.<br> Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> == Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vreme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. |- | Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.<br> Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačan pozdrav.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST) ::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p :::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, :::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-) :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST) :::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST) :::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Zdravo svima<br> Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a. Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica; # O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' <br> == Regionalne konsultacije == Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. === Predloženi termini i teme: === ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''<br> ------------ # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h ------------ '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] # Ideje zajednice :: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> :@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) ::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST) ::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST) [[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]] {{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego "monsieur Edgar" i ovdje si s "dobrim namjerama"? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer "što može poći po zlu?" --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST) == CG & CNR == Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST) == Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hi, Greetings The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced! We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]''' Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project. We hope to have you contribute to the campaign next year. '''Thank you,''' '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=23454230 --> == Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas == Zdravo svima! '''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?''' Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike == Zdravo svima, : Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. <br> : '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.''' ---- '''Naredni koraci:'''<br> Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta. ** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST) == Blokiranje IP editiranja == Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima... https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana == Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022. ---- === '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima. Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST) == [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 == Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] mislim da mi lokalno to možemo produžiti bar do kraja mjeseca. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:23, 23 august 2022 (CEST) p98vxzc48bs2hvedm9qc4gldfks5ozk 41262810 41262786 2022-08-23T11:30:36Z BPipal (WMF) 161391 /* Počelo je glasanje na izborima za Odbor poverenika! */ nova sekcija wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ <!--[[minnan:Wikipedia:Chhiū-á-kha]]--> <center><big>'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&action=edit&section=new Dodaj komentar!]'''</big></center> ---- <div class="MainPageBG" style="border: 1px solid #8888aa; padding: .5em 1em; color: #000; background-color: #f7f8ff; margin: 3px 3px 0; text-align: center"> <div style="font-size:85%">'''Dobrodošli na Pijacu! / Добродошли на Пијацу!'''<br> Dobrodošli na Pijacu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Ovdje se može razgovarati o bilo čemu što se tiče Wikipedije i gdje bismo se trebali dogovoriti kako da ova Wikipedia uznapreduje.<br> Добродошли на Пијацу Википедије на српскохрватском језику. Овде се може разговарати о било чему што се тиче Википедије и где бисмо се требали договорити како да ова Википедија узнапредује. </div> </div> *[[/Омогућавање ћирилице|Spora '''''ali dostižna''''' diskusija na temu uvođenja '''konvertora za transliteraciju ćirilica⇿latinica''']] (2017–) *[[/Tehničko-jezička rješenja|Rasprava o '''tehničko-jezičkim''' standardima ove Wikipedije]] (2021) {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/1|'''1''' <small>(28. I 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/2|'''2''' <small>(24. IX 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3|'''3''' <small>(6. VII 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/4|'''4''' <small>(9. IX 2007.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/5|'''5''' <small>(23. VII 2008.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/6|'''6''' <small>(19. III 2010.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/7|'''7''' <small>(8. II 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/8|'''8''' <small>(29. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/9|'''9''' <small>(14. III 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10|'''10''' <small>(6. XII 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/11|'''11''' <small>(16. I 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/12|'''12''' <small>(3. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/13|'''13''' <small>(24. VI 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/14|'''14''' <small>(22. VII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15|'''15''' <small>(14. XII 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/16|'''16''' <small>(30. IV 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/17|'''17''' <small>(2. X 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/18|'''18''' <small>(26. I 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/19|'''19''' <small>(23. II 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/20|'''20''' <small>(26. VII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21|'''21''' <small>(17. X 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/22|'''22''' <small>(31. V 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23|'''23''' <small>(15. I 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/24|'''24''' <small>(7. VII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/25|'''25''' <small>(2. VII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/26|'''26''' <small>(21. IX 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27|'''27''' <small>(21. VI 2021.)</small>]] {{div col end}} [[File:HelpPage IconPack-06.png|30px|left|alt=|link=]] <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Pijaca-Пијаца break=no width=20 searchbuttonlabel=Pretraži </inputbox> }} == Wikimedia HACKATHON 2021! == Za one koji žele steći ili testirati tehnička znanja neloša prilika ovog vikenda je: [[mw:Wikimedia Hackathon 2021/Schedule|Wikimedia_Hackathon_2021]] Prošle godine je bilo dosta teško pratiti, ali mislim da je OK uskočiti za probu. Ja ću probati pogledat i možda radit nešto u par sesija. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:20, 22 maj 2021 (CEST) == Request for your feedback on improving the Content Translation tool for Serbo-Croatian Wikipedia == {{Int:Hello}} Serbo-Croatian Wikipedians! Apologies as this message is not in your native language, {{Int:Please-translate}}. The WMF language team is reaching out to your community, the Serbo-Croatian Wikipedia, about the [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Prijevod_sadržaja&campaign=contributionsmenu&to=sh Content translation tool]. We noticed that articles created with the Content Translation tool in your wiki are deleted more than in other Wikipedias. We say this because, from our statistics, 8185 articles were added to Serbo-Croatian Wikipedia in 2020. Out of the above figure, only 7 were translated using the Content Translation tool, and 14 articles were deleted. The deletion rate and the tool's low usage signals a problem or deficiencies that might be peculiar to Serbo-Croatian Wikipedia. The Content Translation tool can increase content creation in your Wikipedia. Also, it is an excellent way to efficiently introduce newcomers to adding content and expand on existing ones. So we, the WMF Language team will like to get answers from members of the Serbo-Croatian community on the following questions: * What deficiencies do articles created with the Content translation tool have that makes them not of good quality? * What makes it challenging to use the tool to create content in your Wikipedia. * How can this tool be improved to make it more user-friendly and efficient to add good quality content in your language Wikipedia? We believe that the answers to the above questions are good ways to get insight into improving the tool for your community and others. So please, feel free to provide us feedback in this thread, or you can also [mailto:uozurumba@wikimedia.org email us] your feedback using the title of this message as your subject. Thank you so much, as we look forward to your participation. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 20:18, 26 maj 2021 (CEST) On behalf of the WMF Language team. :Hi @[[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] thank you for reaching out. It is an interesting insight, and I would be curious to learn more. Do you publish your findings publicly somewhere? It would be interesting to compare to other languages of the region + similar size. Best --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:03, 10 juni 2021 (CEST) ::Hello [[Korisnik:Zblace|Zblace]], ::Thank you for your question, the information is not published, but you can access it from a public query interface called [https://meta.wikimedia.org/wiki/Research:Quarry Quarry]. Anyone can use quarry provided you [https://quarry.wmflabs.org open an account] and agree to Cloud Services Terms of use. That said, you can access the information I have provided here: https://quarry.wmflabs.org/query/56221 ::Also, you can modify the query by clicking on the "Fork" Icon and changing the language codes in the query. I hope the above answers your questions; please feel free to continue to provide feedback that will help us understand the challenges you have with the Content Translation tool. ::Thank you once again. [[Korisnik:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:UOzurumba (WMF)|razgovor]]) 13:04, 24 juni 2021 (CEST) == KOMUNIKACIJA: Mailing lista Wikimedija SH projekata == Wikimedija hosta [[metawiki:Mailing_lists|mailing liste]] za komunikaciju unutar projekata, inicijativa, tematskih i drugih zajednica na svom serveru, te ih smatra službenim kanalima komunikacije koji zadovoljavaju standarde oko transparentnosti, otvorenosti i pristupačnosti. Rado bi da se uspostavi i takav kanal komunikacije za SH Wikimedija projekte čim prije, kako bi se razina organizacije i preglednosti informacija podigla, te proširila na krug ljudi koji ne provode vrijeme ovdje (i/ili Discordu) i na teme koje su aktualne kroz duže pariode od par dana unutar jednog mjeseca (ne zatrpaju ih druge teme i/ili arhiviranje). Ima li interesa među korisnicima ovdje da se pridruže takvoj mailing listi? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:09, 10 juni 2021 (CEST) :Otvaram ponovo ovo pitanje jer radim sa nešto starijim i tehnički manje iskusnim bibliotekarima za koje bi i IRC i Discord bili komplicirani i neprimjereni način komunikacije, pa bi zamolio sve koji su aktivni na SH da se izjasne imaju li nešto protiv ili možda u korist pokretanja mailing-liste sada? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:51, 11 novembar 2021 (CET) == Diskusija na temu konvertera lat-ćir == Nije više stara, i to sam promenio gore i podebljao. Poz, --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 18:12, 11 juni 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct News – Issue 1 == <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:200%;">'''Universal Code of Conduct News'''</span><br> <span style="font-size:120%; color:#404040;">'''Issue 1, June 2021'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1|Read the full newsletter]]</span> ---- Welcome to the first issue of [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct News]]! This newsletter will help Wikimedians stay involved with the development of the new code, and will distribute relevant news, research, and upcoming events related to the UCoC. Please note, this is the first issue of UCoC Newsletter which is delivered to all subscribers and projects as an announcement of the initiative. If you want the future issues delivered to your talk page, village pumps, or any specific pages you find appropriate, you need to [[m:Global message delivery/Targets/UCoC Newsletter Subscription|subscribe here]]. You can help us by translating the newsletter issues in your languages to spread the news and create awareness of the new conduct to keep our beloved community safe for all of us. Please [[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/Participate|add your name here]] if you want to be informed of the draft issue to translate beforehand. Your participation is valued and appreciated. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Affiliate consultations''' – Wikimedia affiliates of all sizes and types were invited to participate in the UCoC affiliate consultation throughout March and April 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec1|continue reading]]) * '''2021 key consultations''' – The Wikimedia Foundation held enforcement key questions consultations in April and May 2021 to request input about UCoC enforcement from the broader Wikimedia community. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec2|continue reading]]) * '''Roundtable discussions''' – The UCoC facilitation team hosted two 90-minute-long public roundtable discussions in May 2021 to discuss UCoC key enforcement questions. More conversations are scheduled. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec3|continue reading]]) * '''Phase 2 drafting committee''' – The drafting committee for the phase 2 of the UCoC started their work on 12 May 2021. Read more about their work. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec4|continue reading]]) * '''Diff blogs''' – The UCoC facilitators wrote several blog posts based on interesting findings and insights from each community during local project consultation that took place in the 1st quarter of 2021. ([[m:Universal Code of Conduct/Newsletter/1#sec5|continue reading]])</div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 01:06, 12 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SOyeyele (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SOyeyele_(WMF)/Announcements/Other_languages&oldid=21578291 --> == Stranica Crnogorci == Molim za pomoć moderatore da zaustave Sadko-a koji kasapi stranicu Crnogorci i promoviše <s>velikosrpski nacionalizam i četničku ideologiju</s> o nastanku Crnogoraca od komunista. Nemam ovlašćenje da ga zaustavim. Hvala!. --[[Korisnik:Mrdakson|Mrdakson]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mrdakson|razgovor]]); 15:21, 12. juni 2021. (CEST) :Mene nećeš etiketirati niti rasistički vrijeđati ti niti bilo ko drugi. Govor mržnje ostavi za interno rabljenje. :Knjige i akademski radovi ti se očito ne dopadaju, sa njima imaš problem. Argumenata niđe, samo kalimero patos. :Komunisti jesu de fakto radili na jačanju određenih identiteta u Jugoslaviji, isto su radili i komunisti u Sovjetskom Savezu, o tome se u nauci piše decenijama. --[[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]); 02:48, 13. juni 2021. (CEST) == Privatna Vikipedija? == Nisam dugo bio ovdje ali eto nakon prvih promjena već zažalih. :-/ Kultura, argumenti, konsenzus, NPOV ... čine se ovdje potpuno izgubljeni i SH-Vikipedija privatizovana. Argumentovana [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&oldid=41058212 izmjena] se [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Operacija_Potkovica&type=revision&diff=41058215&oldid=41058212 vraća] bez ikakvog komentara. Kasniji pokušaj [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AEdgar_Allan_Poe&type=revision&diff=41060238&oldid=41060234 razgovora] se kvitira [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom%3AKaster&type=revision&diff=41060239&oldid=2113007 priznanjem] da se ovdje zaista radi o privatnoj Vikipediji. Baš fino. Džimiju bi bilo baš drago kad bi čuo, da se njegovo mjezimče sada vucara sa svakakvim bjelosvjetskim vucibatinama. Eto, neka vam je džaba, kad je ovakva. A neće dugo. [[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 00:56, 13 juni 2021 (CEST) Bjelosvjetska vucibatina? :D Ovo je novo, svaka čast :D Svašta sam bio, ali ovo još nisam! :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 13 juni 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Slažem se u potpunosti. Naišao sam na istu situaciju. :U slučaju koji si naveo očito je da se ignorira postulat neutralnsoti. Zamisli "operacija" za nešto što se nikada nije dogodilo niti je uopće potvrđeno, jedino je navođeno u propagandne svrhe. [[Korisnik:Sadko|Sadko]] ([[Razgovor sa korisnikom:Sadko|razgovor]]) 02:51, 13 juni 2021 (CEST) == Enciklopedija znanja ili enciklopedija za naciju? == U Wikimedijinom [https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/08/Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_-_HR-HR.pdf izvještaju] na str. 36 pohvalno se navodi da je sh-wp po kolaborativnoj kvaliteti odnosno dubini članaka odmah iza en-wp! Preporučujem pročitati cijeli izvještaj jer se esencijalno tiče budućnosti sh-wp. --[[Korisnik:Argo|Argo]] ([[Razgovor sa korisnikom:Argo|razgovor]]) 15:31, 15 juni 2021 (CEST) == Wikimania 2021: Individual Program Submissions == [[File:Wikimania logo with text 2.svg|right|200px]] Dear all, Wikimania 2021 will be [[:wikimania:2021:Save the date and the Core Organizing Team|hosted virtually]] for the first time in the event's 15-year history. Since there is no in-person host, the event is being organized by a diverse group of Wikimedia volunteers that form the [[:wikimania:2021:Organizers|Core Organizing Team]] (COT) for Wikimania 2021. '''Event Program''' - Individuals or a group of individuals can submit their session proposals to be a part of the program. There will be translation support for sessions provided in a number of languages. See more information [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines#Language Accessibility|here]]. Below are some links to guide you through; * [[:wikimania:2021:Submissions|Program Submissions]] * [[:wikimania:2021:Submissions/Guidelines|Session Submission Guidelines]] * [[:wikimania:2021:FAQ|FAQ]] Please note that the deadline for submission is 18th June 2021. '''Announcements'''- To keep up to date with the developments around Wikimania, the COT sends out weekly updates. You can view them in the Announcement section [[:wikimania:2021:Announcements|here]]. '''Office Hour''' - If you are left with questions, the COT will be hosting some office hours (in multiple languages), in multiple time-zones, to answer any programming questions that you might have. Details can be found [[:wikimania:2021:Organizers#Office hours schedule|here.]] Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:18, 16 juni 2021 (CEST) On behalf of Wikimania 2021 Core Organizing Team <!-- Message sent by User:Bodhisattwa@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21597568 --> ==Procena o dezinformacijama na hr.wiki== Objavljen je izveštaj pod naslovom ''Croatian Wikipedia Disinformation Assessment'' ("Procena o dezinformacija na hrvatskoj wikipediji"). Sažetak procesa i preporuka je [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021|ovde]], a potpuni izveštaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/File:Croatian_WP_Disinformation_Assessment_-_Final_Report_EN.pdf ovde]. Jedna od preporuka tiče se i naše wikipedije: ''Encouraging the affected communities to discuss the possibility of re-merging Bosnian, Serbian and Croatian language projects into the original Serbo-Croatian language projects to re-align with the practices of other pluricentric languages with unified Wikipedia projects; including but not limited to Chinese, English, German, Spanish, Tamil, Korean, and French language Wikipedias'' ("Ohrabrivanje relevantnih zajednica da razgovaraju o mogućnosti ponovnog spajanja projekata na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku u originalne projekte na srpskohrvatskom jeziku radi ponovnog usklađivanja sa praksom drugih pluricentričnih jezika sa objedinjenim projektima na wikipediji; uključujući, između ostalih, wikipedije na kineskom, engleskom, nemačkom, španskom, tamilskom, korejskom i francuskom jeziku"). --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:35, 16 juni 2021 (CEST) :Aha, takođe i druga preporuka: ''Encouraging the affected communities to discuss unifying community elections for admin and functionary roles across the involved wikis (Croatian, Bosnian, Serbian, and Serbo-Croatian)'' ("Podsticanje relevantnih zajednica da razgovaraju o objedinjavanju izbora u zajednici za administratorske i druge dužnosti na uključenim wikijima (hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj i srpskohrvatskoj"). A vidim sad i da je izveštaj dostupan i [[meta:Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021#Why is this report being released?|na našem jeziku]], na hrvatskoj i srpskoj varijanti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:55, 16 juni 2021 (CEST) ::Iskreno mislim da je naivno očekivati da se ovo može desiti organski sa pokapacitiranim projektima i ovako malim brojem ljudi koji su spremni razgovarati o bilo čemu (ljudi nemaju vremena), a kamoli o dugoročnim procesima i teškim temama...+ to što je neko ne-loš Wikipedist ili Wikimedijalac ne znači da ima komunikacijske sposobnosti, socijalnu inteligenciju ili vještine rada na projektima. Ljudi to nemaju ni u offline radu a kamoli online gdje je velika razina anonimnosti i nepredvidljivosti. ::Heaving said that...rado bi da govorimo o strateškom razvoju. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:40, 22 juni 2021 (CEST) Upravo čitam [https://meta.wikimedia.org/wiki/Croatian_Wikipedia_Disinformation_Assessment-2021/sh Procenu dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji] i prilično sam ohrabren razvojem događaja. Ovo je ono o čemu sam pričao na sr wiki pre više od 10 godina, i zbog čega sam je na koncu napustio kao administrator (iako povremeno doprinosim i dalje). Enciklopedija podeljena po etničkoj pripadnosti ne može biti naučna, taj suludi pristup po definiciji vodi u provincijalizam, u najmanju ruku, ili u krajni nacionalizam, u krajnjem ishodu. Još jednom pozdravljam ove preporuke, i kako ne bi ostale samo preporuke '''potrebno je što pre započeti rad na alatkama koje će omogućiti efektivno ujednačavanje/spajanje sadržaja svih Wikipedija našeg govornog područja'''. Po mom mišljenju, treba poći od najtežih tema, koje se poglavito tiču jugoslovenskih ratova, haških presuda i slično, jer kad se to reši, oko botanike sigurno neće biti spora :) Ja sam svojevremeno sastavljao spisak sistemski pristrasnih članaka na srpskoj Wikipediji ([[opsada Dubrovnika]], [[opsada Sarajeva]], [[istorija Kosova]] i slično), pa to može biti dobra polaznica za veliku čistku. Poduhvat umnogome olakšava što na sh Wikipediji već imamo rešene te probleme, odnosno takvi članci su ovde daleko manje problematični nego drugde, te predstavljaju odličnu polaznu osnovu za integraciju sadržaja. U svakom slučaju, tu sam za svaku pomoć. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 18:49, 21 juni 2021 (CEST) :Čini mi se da je Miloš razvio latinično-ćiriličnu konverziju za MediaWiki, ali neznam nikog drugog da ima iskustva s takvim radom... :Mislim da osim alata treba raditi (možda i više) na socijalnim i kulturnim aspektima povezivanja (mimo botanike) :-))) :--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:44, 22 juni 2021 (CEST) ::Ja radim kao programer, pa verovatno mogu pomoći oko nekih alatki, iako do sada nisam razvijao wiki softver. A što se tiče kulturnog povezivanja veoma je potrebno. Verovatno bi jedna regionalna konferencija, u organizaciji Wikimedija fondacije, značajno doprinela tome. I uvođenje redovnih kanala komunikacije, naravno. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 13:36, 22 juni 2021 (CEST) ::: Moj kratki komentar na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija%3AKafi%C4%87&type=revision&diff=5905462&oldid=5905426 hr.wiki] - da se ne ponavljam! Podržavam ideju zajedničkog rada, koordinacije i sl.--[[Korisnik:AnToni|AnToni]] ([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|razgovor]]) 10:24, 25 juni 2021 (CEST) :::: {{ping|Mladifilozof}} ovaj sam tvoj komentar propustio da bolje protumačim jer nisam pratio detaljno diskusiju te me stoga zanima koliko si spreman da istestiraš na svom računaru moju alfa verziju ćir-lat sh konvertora? Značilo bi da se, pre puštanja u rad na tom beta klasteru, eventualno prođe kroz neke simpl bagove ako postoje a ja ih prevideo ili zaboravio. Imaš uputstvo na [[:mw:Manual:Installation_guide]] kako da instaliraš Mediawiki - s druge strane ja sam tu ako negde zapne... a zapeće najverovatnije. Pogotovu na Windows platformi ako se radi. Ne bi trebalo da je mnogo posla oko instaliranja: pola sata, sat, kada znaš šta radiš. Ali pošto ima da se čita i proučava da bi ti to odradilo iz prve mogao bih da te provedem kroz neke detalje i skratim ti posao. Nisam jedino siguran kako bi na Meku to radilo i da li bih umeo da se snađem, ali na Linux je prilično prosto instaliranje dok MS platforme se otprilike sećam samo moram da se podsetim jer ima skoro pola godine kako sam je poslednji put radio. Trebalo bi da je najlakše u nekoj virtuelnoj mašini pa se igraš posle. Meni se Debian linux i to baš MX Linux pokazao kao stabilna a ne mnogo zahtevna distro za bilokoji od mojih dva 4GB laptopa ali ja sam ga instalirao na hardver kako se to kaže bare metal (u dual boot naravno) a ne virtuelno jer sam kapirao da bi mi pojelo memoriju pogotovu sa sve web i database serverom - XAMPP ako si u toj materiji pa znaš o čemu pričam. U svakom slučaju možda bi i 4G bilo dovoljno ali nisam hteo da rizikujem jer pri sebi nisam imao bolje kompove da mi budu i development i testing envajrment. Eto malo sam i lingo, tj žargon preuzeo ;-) --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 00:05, 1 juli 2021 (CEST) :::: {{ping|biblbroks}} važi, probaću da instaliram media wiki ovih dana, imam i windows i linux. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 17:44, 7 juli 2021 (CEST) :Ajde da se i ja malo javim, ionako sam u limbu (blokiran) na hr.wiki pa nemam pametnijeg posla. Znam da ovje imam puno poznanika/prognanika sa hr.wiki iz prijašnjih vremena, pa se osjećam skoro ka doma i koristim priliku da pozdravim sve znane i neznane suradnike. Što se tiče teme, iskreno, nisam siguran da je bilo kakvo "spajanje" u bliskoj budućnosti realna mogućnost ni u tehničkom ni u organizacijskom smislu zbog razloga koje su neki od vas naveli ({{ping|Zblace}}), ali svejedno, nema razloga da o tome ne počnemo razgovarati i orijentiramo se barem na ujednačavanje sadržaja po člancima, ako već fizičko spajanje nije opcija. @Zblace je spomenuo strateški razvoj, podržavam. Treba se nalaziti i raspravljati, definirati konačne ciljeve i nekakve lazy targete i milestoneove. {{ping|Mladifilozof}} je spomenuo početak surađivanja na problematičnim temama i alatima, podržavam. Spominju se i latinično ćirilićni konverteri, i to podržavam (btw: ukoliko se ćirilica/latinica kvalitetno izvede, ne znam zašto je ne bi odmah prihvatili i na hr.wiki obzirom da je to pismo službeno u djelovima RH, a politike Wikipedije su pozitivno orijentirane prema uključivosti). :Ne znam koliko ste upućeni, ali hr.wiki, iako se riješila najvećeg tereta, još je uvijek u procesu reorganizacije i prestrojavanja, uspostave novog konsensusa i novih obrazaca ponašanja, uvođenja novih pravila, čišćenja POV-a, uglavnom opće veselje. Nisam siguran koliko hr.wiki kao cjelina na sebe može preuzeti tereta vezano za ujednačavanje u ovom trenutku, ali postoje pojedinci koji su za tako nešto zainteresirani. U tom smislu mi se čini dobro da okupimo neke neformalne grupe pa da vidimo kako neki od nas zamišljaju zajednički rad na člancima. Osobno, meni se čini da nemamo izbora nego raditi zasebne jezične verzije članaka, ali to mi se ne čini kao najveći problem ako se uspijemo dogovoriti oko sadržaja. Mladifilozof je spominjao i spisak kontroverznih članaka (link?), a možda ne bi bilo loše da se napravi i spisak članka koje bi suradnici baš željeli raditi zajedno sa kolegama iz regije (u mom slučaju npr. [[Evolucija]] i srodne teme, uključujući i botaniku 😊), jer kao suradnik involviran u intezivno čišćenje POV sadržaja iz hr.wiki članaka mogu vam reći da vam često bude zlo od njih i želite raditi ono što volite. :Konkretni prijedlozi: :#Napraviti projekte na lokalnim wikicama za interwiki regionalnu suradnju kao točke povezivanja :#Unutar projekata napraviti zajedničku listu za prijavu korisnika/suradnika koji su zainteresirani za suradnju s kolegama iz regije :#Stvoriti zajednički popis kontroverznih članaka koje bi trebalo pokušati uskladiti/ujednačiti i pokušati oformiti više radnih grupa koje bi radile na člancima (ovisno o broju zainteresiranih) :#Stvoriti popis željenih članaka za suradnju - lista gdje bi korisnici dodavali članke ili teme koje baš žele uređivati "za svoju dušu" i traže interwiki regionalne "partnere" :#Dogovoriti platformu za off-wiki suradnju koja omogućava više interakcije (chat, audio, video), ali možda i tematsku regionalnu email listu. (Za početak, npr. kanal #balkan-interwiki na lokalnim discordima ne bi bilo loše uspostaviti) :#Raditi na tehničkim aspektima cijele priče - ćir/lat konverteri, nekakva sinhronizacija projekata između wikica i slično. :Eto toliko za prvi put i ovako na brzinu. Ajmo krenut pomalo, politkom malih koraka, pa gdje stignemo. U svakom slučaju veselim se budućoj suradnji. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 05:20, 11 juli 2021 (CEST) Ovo je [https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B0:%D0%92%D0%B8%D0%BA%D0%B8%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B5%D0%BA%D0%B0%D1%82_%D0%91%D0%BE%D1%80%D0%B1%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%82%D0%B8%D0%B2_%D1%81%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8&oldid=2680386 inicijalni spisak] spornih tema na srpskoj Wikipediji iz daleke 2009. godine. U međuvremenu su neke teme skinute sa popisa (navodno sređene), ali ja bih svakako pročešljao svu tu tematiku. '''Prosto pravilo za saradnju''' bi bilo da ni jedan od spornih članaka ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim. --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor sa korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 11:44, 11 juli 2021 (CEST) ::OK, popis je jedno, a dogovor oko načina rada i kriteriji su drugo. Ima puno problema oko toga kako bi uopće funkcionirali te nije jasno niti što točno želimo postići. Čak i "Prosto pravilo" kojeg spominjaš samo na prvu ne djeluje problematično. Ali ajmo redom. ::'''Prvo''', treba znati da svi zajedno imamo zapravo dva osnovna motiva zašto bi uopće surađivali. '''A)''' uklanjanje POV sadržaja i postizanje neutralnosti članka. '''B)''' obzirom na bliskost jezika, objedinjavanje resursa na nekontroverznim člancima - puno je lakše međusobno prevesti članke nego prevoditi s npr. en.wiki. Npr. postoje nekontroverzni članci u koje su surandici odvojeno uložili sate i sate vremena. Ako bi ih radili zajedno, ako bi smanjili utrošeno vrijeme barem za 30% to bi bio napredak. Također, ako umjesto jednog suradnika imaš npr. 4 koji koordinirano pišu isti članak to su jako korisni dobici za sve projekte. (Zbog toga sam gore spomenuo drugu listu - članaka koje netko baš želi raditi). Čak mi se čini da je ovaj drugi motiv možda i strateški važniji, a svakako i lakše provediv nego prvi, pogotovo zato što sve korisnike niti ne zanimaju kontroverzne teme.) ::'''Drugo''', što se tiče popisa, a evo predlažem dva, prvi popis, onaj kontroverzni, trebalo bi zajednički izraditi ponovo. Nekako mi se čini da bi trebali napraviti slijedeće: Krenuti od statistika popularnosti (čitanosti) članaka i prvo napraviti objedinjenu tablicu popularnosti članaka na svim uključenim wikipedijama, a onda birati među njima kontroverzne članke za popravljanje. Ideja je ta da je sigurno važnije postići neutralnost u jednom članku koji je jako popularan, nego možda balansirati deset članaka koje nitko ne čita. Također, čini mi se da su stvarno kotroverzni članci zapravo relativno malo čitani, a često i endemski (nemaju parnjake na drugim wikijima), te da su zapravo za nas najvažniji članci koje na prvu i ne smatramo "kontroverznima" pa čak i o kojima ne postoji nužno percepcija o problemu neutralnosti. Npr. članci poput [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Bosna i Hecegovina]], [[Jugoslavija]], [[Jadransko more]], [[Zagreb]], [[Beograd]], [[Split]], [[NATO]] i slično. Onda ide drugi ešalon članaka koji obuhvaća povijesne teme ili biografije, ali koji je također relativno (ali ne sasvim) neutralan jer je vremenom "ispeglan" od suradnika, baš zbog popularnosti, poput [[Slobodan Milošević]], [[Franjo Tuđman]], [[Jasenovac]], [[Ustaše]], [[Četnici]] i slično. Čak bi možda bilo pametno za početak izbjegavati političare i koncentrirati se na članke poput [[Nikola Tesla]] i [[Ivo Andrić]]. Tek u trećoj skupini dolazimo na stvarno kontroverzne teme vezane za ratove u devedesetima, nacionalne simbole, tabue i slično npr. [[Ratko Mladić]], [[SAO Krajina]], [[Oluja]] i slično. Čak mislim da bi prvo trebali raditi na prvoj i drugoj skupini neko vrijeme kako bi uopće mogli sagledati problem i uspostaviti moduse suradnje da bi uopće mogli razmišljati o tome da se uhvatimo u koštac s člancima treće skupine. BTW, mislim da bi se odmah morali složiti kako bi neutralnost ove treće skupine trebali pokušati postići balansom različitih POV gledišta, a ne usuglašavanjem oko jednog NPOV gledišta - sve ostalo bi u startu bilo osuđeno na propast - ako se čak niti povjesničari još ne mogu usuglasiti oko nekih stvari, kako bismo to bili u stanju mi?. ::'''Treće''', što točno znači "ne može proći kao neutralan na nekoj lokalnoj wiki, ako ne prođe na svim"? Tu se kriju zapravo tri pitanja. '''A)''' da li je cilj da napravimo identične članke za sve Wikipedije? U raspravi na meti koju sam vodio nekako se iskristalizirao stav (stranih) kolega da bi svi članci na wikipediji trebali biti identični. Smatraju da ne postoji hr, sr, bs ... članak već tvrdi da bi svi trebali biti identični, a jedina razlika bi trebala biti jezik. Osobno nisam u potpunosti u to uvjeren. Npr. članak o mom rodnom gradu [[Split]], čak i kad bi sve lokalne verzije nekom čarolijom postale neutralne, uključuje djelove koji su u lokalnom kontesktu bitne, a regionalno, a pogotovo globalno nisu. Npr. srpski članak uključuje djelove vezane za povijest Srba u Splitu koji jednostavno ne bi mogao proći WP:DUE za uključenje u jedan regionalni članak (možda i bi, ali ističem kao primjer). Sugerirano mi je da izdvojim taj dio u poseban članak, OK, ali očito oko ovakvih stvari ima materijala za razmišljanje prije nego što se upustimo u samo popravljanje. '''B)''' ako čak i postignemo da članak bude neutralan, što onda? Zakačimo mu badge, ali prvim uređivanjem na bilo kojoj od wikica članak ispada iz sinhronizacije sa onim što smatramo neutralnim. Što ćemo s tim? Kako rješavati takve situacije? '''C)''' Što ako jedna wikipedija ne prihvati članak kao neutralan? Što to uopće znači? Ako postoji tim korisnika sa svih wikipedija koji rade na članku i ako se oni slože da je članak neutralan, onda je neutralan. Da li će wikipedije kao cjeline (i korisnici) prihvatiti da je članak neutralan ili neće, to je njihova stvar. Ali ako neće (a vjerojatno neće), onda se ponovo javlja problem divergencije od neutralne točke spomenuto pod B, samo ubrzano. ::Ne bi nikako htio da ovi moji prijedlozi i opservacije djeluju obeshrabrujuće. Istina, ima i još problema koje nisam ni spomenuo, a o kojima sam razmišljao, a nisam ni pretjerano detaljno razmišljao. Moja poanta je u tome da problemu moramo pristupiti promišljeno, strateški, dugoročno, a ne udarnički. :) Zbog toga i spominjem off-wiki kanale komunikacije gdje bi ovakve stvari mogli i morali raspraviti, a posebno gdje bi možda mogli kroz neki kraći period barem pokušati sagledati problem u cjelini. Čini mi se dobrom idejom i to da u jednom trenutku napravimo mali pilot projekt u kojem bi pokušali balansirati par članaka iz različitih kategorija tako da kad počnemo ozbiljnije pričati o problemu već imamo određena stečena praktična iskustva. Recimo, ne bi bilo loše pokušati postići neutralnost u člancima (progresivno, po težini) [[Nikola Tesla]], [[Ivo Andrić]], [[SFRJ]], [[Jasenovac]]. Dakle, pokušati "smerđati" hr, sr, bs i sh članke u jedan, pa ih onda balansirati i vidjeti kako će to sve skupa ići. ::I ako smijem predložiti još nešto - ostavimo lingvistički problem, pitanje broja regionalnih wikipedija i njihovo ujedinjavanje po strani i bavimo se isključivo sadržajem na svakoj od njih. I međusobnom suradnjom, naravno. [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:17, 11 juli 2021 (CEST) Mislim ja da mi nećemo imati previše problema sa sadržajem. To na ovoj Wikipediji nikada nije bio problem (osim kod tema koje nemaju veze s onima o kojima se ovdje govori, jer Rječinine bajke da je Staljin čitao valjda stotinjak knjiga dnevno nemaju veze s ovim, to je već pitanje zdravog razuma). Ono što je važno ovdje jest imati uređen normativni sustav za slučaj priljeva velikog broja korisnika. Sh.wiki funkcionira jer je mala, jer se relativno dobro znamo i jer znamo kako tko radi i što i kako treba. Nema svađa, nema napada, nema inih gluposti... sve štima jer smo jedna mala, usklađena zajednica. Kaže narodna, 100 baba, kilavo dite... ukoliko bi do unifikacije došlo, ja se bojim da bi sh.wiki postala malo "bojište" većeg broja struja. Ne znam kako je na bs.wiki, ali znam za hr.wiki što je bilo, a čuo sam od ljudi i čega sve ima na sr.wiki. E sad zamislite što će biti kada jedan postotak ove eliminirane klike s hr.wiki dođe ovdje i krene raditi isto? Isto vrijedi i ako dođe sporna ekipa s ostalih projekata. Što bismo onda trebali raditi? Biti diktatori pa automatski blokirati? Pretpostavljati dobru namjeru? Dokad? Što ako se desi da umrežena manjina nadglasa većinu, kao što se desilo na hr.wiki? Ja ne bih volio da sh.wiki postane slučaj i mislim da je puno prije ikakvog ujedinjavanja i rasprave o sadržaju srediti ono najdosadnije - infrastrukturu. Recimo, imamo dobro uređena pravila o slikama, Orijentolog je uradio čudo s kategorijama... to se kod nas poštuje, nema ekscesa, nema svađa. Svojedobno je na hr.wiki Bugoslav pravio probleme oko nonsensnih šablona sa zastavicama, kidajući mi živce oko sranja jer je imao podršku admina... bilo je takvih primjera more. Zato moramo imati stabilnu normativnu i strukturalnu infrastrukturu koja će dočekati eventualni veći priliv ljudi, jer se samo na taj način može formalnopravno kontrolirati ispravnost saržaja i održati projekt ovakav kakav jest - prekrasan. Rasprava o tome hoće li Paveliću pisati da je bio ustaški zlotvor ili pravnikpolitičar je bespotrebna, jer svatko iole zdravog razuma zna da je bio ovo prvo, a sve drugo je pokušaj relativizacije koji ne bi smio proći, ali ako nema infrastrukture koja adminima omogućava kontrolu toga - onda bi mogao i proći u praksi. Eto, to je moje skromno mišljenje... ali podržavam rad kolega na ovoj ideji i pomoći ću koliko mogu. Naravno, ćirilično-latinični konverter je apsolutni prioritet i mislim da bez toga ne bismo trebali ići nigdje dalje. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:40, 13 juli 2021 (CEST) :{{ping|Edgar Allan Poe}} ti sa sadržajem problema nećeš imati sigurno, zna se ko je nezvanično zadužen za taj "prljavi" posao, od argumentacije i rivertanja do blaćenja i vanwikijskog šikaniranja. Kad ih se samo svih prisjetim: guslari, njegoševci, erudite međunarodnog kova, ruđerovci, potomci najbližih vladarevih suradnika, renesansni zdravorazumnici i činjeničari... nema čega nema. Ko lista zlikovaca iz nekog tinejdžerskog stripa. Lokalni slučajevi neoromaničarskih fantaziranja, samopromocija, pa čak i manipulacija najtežim zločinima, rijetko su viđeni i na hr.wiki. Nemojmo se zavaravati da to "ne bi ovdje prošlo" jer je prolazilo, doduše djelomično i privremeno, zato jer su aktivni korisnici bili zauzeti svojim radom i nisu dublje pratili navedene. S druge strane imamo i bizarluke, meni je na listi praćenja [[ajvar]] (!) jer se neki godinama trude dokazati da je to genijalni izum jednog specifičnog dinaridskog kolektiva. Ozbiljni diplomatski sporovi vode se i oko "etničkog" porijekla sorti vinove loze, pa nisam baš siguran da će i botanika ostati nekontroverzna, kako optimistički veli [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]. :Kooperaciju naravno pozdravljam i teoretski je dobra ideja, ali postoji praktičkih problema. Kako ja mogu učestvovati na bilo kakvim panbalkanskim izborima ako ne poznajem korisnike? Možda drugi prate i (zlo)pamte što se događa uokolo, ja iskreno ne. Najvažnije od svega, mogao bi sjesti jedno jutro, truditi se sjetiti i napraviti listu s desecima komšijskih lupetanja, isto kao što bi mogao sastaviti listu pogrešnih datuma, ilustracija, referenci i sličnog na drugim projektima, pa sve to fino proslijediti. Ipak, ne pada mi na pamet trošiti dragocjeno vrijeme na to. Tuđi projekt, tuđi problem. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23:30, 18 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Orijentolog}}, mislim da je tebi glavni problem trošiti vrijeme na bilo kakav konstruktivni rad :P Ali da, upravo to i govorim, postojanje normativne infrastrukture je osnova za bilo što dalje, jer samo preko toga se može spriječiti to da se dešavaju stvari koje se već dešavaju na lokalnim Wiki. Mi trenutno... nemamo takvu infrastrukturu. Imamo, da, repsresivne mehanizme (zaključavanje stranica, blokiranje), ali to je nešto ja nipošto ne bih zagovarao. Mislim da mi trenutno nismo spremni za ujedinjenje; nitko od nas. Lokalne zajednice zbog nacionalističkih preseravanja, a mi jer nemamo mehanizme kojima bi smo ''lege arts'' spriječli sukobe kojih bi svakako bilo. Slažem se s Orijentologom da će se sporovi voditi o svemu, od politike do hladnjaka, ali da bismo to efektno spriječili treba imati sustav. Kako je rekao Beduin, to kod nas nije trajno prolazilo jer bi netko uvijek bio tu da intervenira, a ti koji su htjeli gurati pizdarije nisu naišli ovdje ni na kakvu podršku tako da smo to efektno rješavali. Ali zamislite, ljudi, da nam se sjati milijun Kubura ovdje kao na hr.wiki? Mi se, nažalost, idealistički vodimo time da ćemo moći raspravljati o enciklopedistici.... eh, mi prvo moramo raspravljati o didaktici i nomotehnici. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:12, 19 juli 2021 (CEST) Dok je ovakvih [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0#Privatna_Vikipedija? idiota] nema ništa od nekakvog zajedničkog rada. Treba krenuti od ljudskog faktora, da bi se uopšte stvorile pretpostavke i kao preduslov bilo kakvom trošenju vremena na ovu temu. --[[Korisnik:Kaster|Kaster]] ([[Razgovor sa korisnikom:Kaster|razgovor]]) 16:27, 30 juli 2021 (CEST) :{{ping|Kaster}} Zbog guranja nacionalističkog POV-a u članke (u tvom slučaju, s pozicija srpskog nacionalizma) i imamo 4 wikipedije, a ne jednu. Jezik je samo izgovor. A zbog vređanja ("idiot"), ide simbolična blokada od par dana. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:52, 30 juli 2021 (CEST) == Read-only next Tuesday == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> A maintenance operation will be performed on '''Tuesday 22nd at 05:00 AM UTC'''. It is supposed to last a few minutes and will affect 31 wikis. During this time, you will not be able to save your edits. For more details, please check [[phab:T284530|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Please help making your community aware of this. [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 19:36, 16 juni 2021 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/MM/Varia&oldid=21599852 --> == CEE Hub - istraživanje za razvoj == Prenosim: ''Dear CEE friends! The time has come to talk in detail on how a CEE Hub can support you, your community or your affiliate directly in the years to come. The grant application for that first step has been published on Meta https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Rapid/Wikimedia_Poland/CEE_Needs_Research, which was designed by a group of more than 10 people from at least 8 countries within CEE. I hope this will be the start of something truly beneficial to everyone in the CEE community! '' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:48, 22 juni 2021 (CEST) :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] i ja (+ čini mi se i neko iz Wikimedije Srbije) smo uključeni u ovu inicijativu i rado bi nastavili rad i na SH Wikipediji. Ako bilo ko ima interesa neka se javi direktno nama za informacije. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:58, 11 novembar 2021 (CET) ==Novo za povezati na Vikipodatke 2== Povezati članak [[Čoček]] na [[:d:Q2748579]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:41, 22 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} (zanimljiv članak, nisam ni znao za taj pojam) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:34, 22 juni 2021 (CEST) Povezati članak [[Georg Šefler]] na [[:d:Q17574882]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 22:25, 24 juni 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:02, 25 juni 2021 (CEST) <small>(Možda prvo premjestiti na naslov ''[[Tirinška šuma]]''; ja počeo praviti pod naslovom ''Tiringijska šuma'' i onda objavio izmjene pod tim naslovom ne stigavši prebaciti izvornik u okvir za uređivanje s naslovom ''Tirinška šuma''; sada ne mogu jer filter bi, mislim, spriječio uklanjanje sadržaja radi premještanja stranice, a i bolje je da admin to uradi jer ima mogućnost automatskog spajanja istorije ’čistim’ premještanjem, ako je pravilnije tirinška nego tiringijska a mislim da jeste...)</small>{{br}}Povezati članak [[Tiringijska šuma]] na [[:d:Q4210]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 19:08, 1 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Sad ću i premestiti, budući da se [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=61432 ovde] spominje kao "Tirinška šuma". --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:37, 1 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Rajnhard Vendemut]] na [[:d:Q1770732]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 20:28, 2 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Scott Mann|Scott Mann]]}} na [[:d:Q20365105]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 23:22, 3 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Heist (film, 2015)]] na [[:d:Q18386107]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Heist_2015_Movie_Poster.jpg]] na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) [u] :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 01:41, 4 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} Povezana ova 3 članka gore, ali ne da mi se sad baviti sa unošenjem slike, sorry. :( {{ping|Edgar Allan Poe}} ubaci ti ovaj poster gore, ako nađeš vremena. Danke, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:30, 5 juli 2021 (CEST) :::{{ping|Igor Windsor}} A šta ću od tebe :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:07, 7 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Skiptrace (film)]] na [[:d:Q18613571]]. (Po mogućnosti, otpremiti [[:en:File:Skiptrace_American_Poster.jpg]] ili orig. kineski poster na :sh: i ukloniti oznake iskomentarisanog u izvorniku članka, tako da se poster prikaže u infokutiji...) --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Alpaka]] na [[:d:Q81564]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:09, 7 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 18:59, 8 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Jaume Collet-Serra|Jaume Collet-Serra]]}} na [[:d:Q13413728]] umjesto da je povezan na [[:d:Q357183]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 02:50, 9 juli 2021 (CEST) Povezati šablon {{[[Šablon:Preston Sturges|Preston Sturges]]}} na [[:d:Q15813591]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 03:58, 9 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:07, 9 juli 2021 (CEST) :::Oboje... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) Stranica [[Triler]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler&oldid=41063990 permalink], [[Special:Diff/41063990]]) možda treba da ima naslov [[Triler (žanr)]] i da je prikačena na [[:d:Q182015]], tako da razvrstavanje [[Triler (razvrstavanje)]] ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Triler_(razvrstavanje)&oldid=41063992 permalink], [[Special:Diff/41063992]]) bude premješteno na [[Triler]] i povezano na stavki [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 15:32, 9 juli 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Proveri, molim te. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 10:41, 11 juli 2021 (CEST) ::{{ping|Igor Windsor}} Još povezati [[Triler]] na [[:d:Q227542]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) Povezati članak [[Intersport]] na [[:d:Q666888]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 17:40, 11 juli 2021 (CEST) ::{{urađeno}} --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 18:51, 11 juli 2021 (CEST) == Editing news 2021 #2 == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <em>[[m:Special:MyLanguage/VisualEditor/Newsletter/2021/June|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</em> [[File:Reply Tool A-B test comment completion.png|alt=Junior contributors comment completion rate across all participating Wikipedias|thumb|296x296px|When newcomers had the Reply tool and tried to post on a talk page, they were more successful at posting a comment. ([https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ Source])]] Earlier this year, the Editing team ran a large study of [[mw:Talk pages project/Replying|the Reply Tool]]. The main goal was to find out whether the Reply Tool helped [[mw:Talk pages project/Glossary|newer editors]] communicate on wiki. The second goal was to see whether the comments that newer editors made using the tool needed to be reverted more frequently than comments newer editors made with the existing wikitext page editor. The key results were: * Newer editors who had automatic ("default on") access to the Reply tool were [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ more likely] to post a comment on a talk page. * The comments that newer editors made with the Reply Tool were also [https://wikimedia-research.github.io/Reply-tools-analysis-2021/ less likely] to be reverted than the comments that newer editors made with page editing. These results give the Editing team confidence that the tool is helpful. <strong>Looking ahead</strong> The team is planning to make the Reply tool available to everyone as an opt-out preference in the coming months. This has already happened at the Arabic, Czech, and Hungarian Wikipedias. The next step is to [[phab:T280599|resolve a technical challenge]]. Then, they will deploy the Reply tool first to the [[phab:T267379|Wikipedias that participated in the study]]. After that, they will deploy it, in stages, to the other Wikipedias and all WMF-hosted wikis. You can turn on "{{int:discussiontools-preference-label}}" [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|in Beta Features]] now. After you get the Reply tool, you can change your preferences at any time in [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]]. –[[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] ([[User talk:Whatamidoing (WMF)|talk]]) </div> 16:14, 24 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=21624491 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch 2020|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch+2020&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. <!-- They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, October 27 2020'''. --> Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 29 June 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1624975200 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday 30 June). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. *There will be code freezes for the week of June 28. Non-essential code deployments will not happen. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter#Schedule_for_2021_switch|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 03:19, 27 juni 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21463754 --> == Dodati... == ... <code><nowiki>{{Talkarchive}}</nowiki></code> za izvornik arhiva stranica Wikipedia:Pijaca-Пијаца/''(N)N'' tako da sve imaju taj dio u uvodu. Sada npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/15]] nema. Takođe treba formatirati taj početak da nema dva nova reda nego jedan jer se u protivnom ispisuje nepotrebna bjelina, npr. [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/10]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:34, 2 juli 2021 (CEST) == Vikiveza na Glavnoj stranici ne vodi do odredišta == U dijelu ''Aktualnosti na Wikipediji'', aktualnost ’15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene kompaktne (skraćene) poveznice za druge wikije.’ ima vikivezu Wikipedia:Pijaca#Kompaktne_poveznice_za_druge_wikije koja ne vodi ni do kojeg odjeljka (sekcije). Treba pronaći u arhivi taj dio pa ispraviti odredište vikiveze (ja nisam pronašao tu aktuelnost iz juna 2016. godine kao odjeljak arhive [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/23]], gdje su komentari od 14. pa od 19. juna a između nijedan...). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]] 14:46, 2 juli 2021 (CEST) == [[Wikipedia:Wikimedia2030]] za raspravu? == Napravio sam prvu verziju stranice koja daje osnovne informacije ostrateškom radu [[wikipedia:Wikimedia2030|Wikimedia2030]], u nadi da će se naći nekoliko nas koji su zainteresirani i za strateški rad (pa spremni poslušat i što sam ja naučio sudjelujući u procesu) te za raspravu? Možda <s>već ovu srijedu navečer oko 20h</s> na zoomu? Javite se #1 ako ste zainteresirani? #2 potvrdite ako možete tada! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] 08:57, 12 juli 2021 (CEST) # Zainteresiran, mogu tad [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 12:43, 12 juli 2021 (CEST) ... a @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Antoni|Antoni]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Biblbroks|Biblbroks]] @[[Korisnik:Vrtleska225|Vrtleska225]] @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:5.43.73.49|5.43.73.49]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Blek Stena|Blek Stena]] ...ko drugi? [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:13, 13 juli 2021 (CEST) UPDATE: Next Week?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) ::Jeste li vi normalni, ja ne dižem glavu sa Zooma na poslu, ne bih još i u slobodno vreme da visim na njemu?! :P Sorry... --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:27, 13 juli 2021 (CEST) :::@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] predloži svoju alternativu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:09, 14 juli 2021 (CEST) :::Bar nisi k'o {{ping|Orijentolog}} pa ne dižeš glavu iz pijeska! :P Ja ću vrlo rado pročitati i prokomentirati nekakav izvještaj i zaključak, ali u navedeno vrijeme moram se baviti redovnim sportskim aktivnostima pa nisam u mogućnosti prisustvovati :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:22, 13 juli 2021 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] predloži alternativni termin. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:11, 14 juli 2021 (CEST) ::::: UPDATE: Kako se čini da je okupljanje ljeti u realnom vremenu preko zooma teško izvedivo, predložit ću alternativu: Snimanje audio+prezentacija sa sadržajem za raspravu i ponuditi za komentiranje. Tako bi bilo ko mogao u bilo koje vrijeme poslušati-pogledati i ostaviti svoje inpute oko pojedinih pitanja/aspekata. Ako ko ima (bolju) ideju kako - slušam do utorka jer ne stižem prije ni raditi ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 04:24, 23 juli 2021 (CEST) ::::: Meni zvuči okej --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:27, 23 juli 2021 (CEST) == Blokirati... == ... korisnika [[User:Vitek|Vitek]] zbog [[Special:Diff/41067456/41067721|ove izmjene]] (pogrešne decimale i dr.), članak [[Racibórz]] (v. [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Racib%C3%B3rz&action=history istoriju], [https://archive.is/05rsk arh.]). --[[Posebno:Doprinosi/5.43.73.49|5.43.73.49]]; 20:38, 21. juli 2021. (CEST) :Istina je da se decimale razdvajaju zarezom (a ne tačkom) i da se hiljade razdvajaju tačkom (a na zarezom), ali zbog toga nećemo nikoga blokirati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:12, 21 juli 2021 (CEST) == Ažuriranje stranice [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] == Ako neko može, neka ažurira stranicu po ugledu na en.wiki ili sr.wiki. Nedostaju mnogi stilovi u vezi sa šablonima okvira za poruke (messagebox). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:25, 25 juli 2021 (CEST) :{{ping|OC Ripper}}, je li to izvedivo? Hoće li se previše toga poremetiti ako ažuriramo? --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:49, 26 juli 2021 (CEST) :: Ne treba sve menjati, ali bi trebalo prekopirati kôd od 519. do 965. reda [[:en:MediaWiki:Common.css|verzije s en.wikija]] jer su tu navedeni stilovi za šablone okvira. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 01:02, 26 juli 2021 (CEST) == [[Korisnik:Aca/O jeziku i jezikovanju]] == Zdravo! Svi zainteresovani pozvani su da iznesu mišljenje o temi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 30 juli 2021 (CEST) : Rasprava dobro teče, ali treba nam još mišljenja. Zasigurno ćemo produžiti na 14 dana, uz moguće dodatno produživanje (leto je, pa je aktivnost slabija). Slobodno se izjasnite ako želite. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:45, 6 august 2021 (CEST) :: https://undark.org/2021/08/12/wikipedia-has-a-language-problem-heres-how-to-fix-it/ -- [[Posebno:Doprinosi/93.143.117.170|93.143.117.170]] 05:38, 17 august 2021 (CEST) == Novo za povezati na Vikipodatke 3 == Povezati članak [[Jan Wiegers]] na [[:d:Q2675322]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 02:54, 7 august 2021 (CEST) :{{urađeno}}. Ako možeš i želiš, prijavi se, biće nam svima lakše. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 03:03, 7 august 2021 (CEST) :: Ne verujem da se može prijaviti jer je reč o [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAuth?target=Obsuser globalno blokiranom korisniku Obsuser], pa bi pravljenje računa bilo smatrano pokušajem izbegavanja blokade. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:42, 7 august 2021 (CEST) :::Pogledao sam [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Sockpuppet_investigations/Obsuser/Archive šture informacije o globalnoj blokadi] i, iskreno, nije mi jasno zašto je izrečena mera globalne blokade. U svakom slučaju, šteta. Jasno je da je korisnik ovde da bi pisao enciklopediju, a ne da bi se zavitlavao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 13:28, 7 august 2021 (CEST) ::::{{ping|Aca}} Prvo blokiraj sebe, pa iznađi načina da odblokiraš mene; i vedro nebo, zar nije tako... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) ::::: K. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) ::::::{{ping|Aca}} ? --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 23:45, 7 august 2021 (CEST) ::::::: [https://www.urbandictionary.com/define.php?term=k .] – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:00, 8 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Manasella Neene]] na [[:d:Q19580571]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:48, 7 august 2021 (CEST) :: Done. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:14, 7 august 2021 (CEST) Povezati članak [[Okrug Goslar]] na [[:d:Q6040]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 17:57, 24 oktobar 2021 (CEST) Povezati članak [[Južni vetar]] na [[:d:Q6319250]]. --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) :[[File:Crystal Clear app clock-orange.svg|16px|alt=sat]]&nbsp;'''{{{1|U toku}}}'''... --[[Posebno:Doprinosi/5.43.81.160|5.43.81.160]] 18:22, 25 oktobar 2021 (CEST) == New Wikipedia Library collections and design update (August 2021) == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL OWL says log in today!]] [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/users/my_library/ The Wikipedia Library] is pleased to announce the addition of new collections, alongside a new interface design. New collections include: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/107/ Cabells]''' – Scholarly and predatory journal database * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/108/ Taaghche]''' - Persian language e-books * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/112/ Merkur]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/111/ Musik & Ästhetik]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/110/ Psychologie, Psychotherapie, Psychoanalyse]''' - German language magazines and journals published by Klett-Cotta * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/117/ Art Archiv]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/113/ Capital]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/115/ Geo]''', '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/116/ Geo Epoche]''', and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/114/ Stern]''' - German language newspapers and magazines published by Gruner + Jahr Additionally, '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/105/ De Gruyter]''' and '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/106/ Nomos]''' have been centralised from their previous on-wiki signup location on the German Wikipedia. Many other collections are freely available by simply logging in to [https://wikipedialibrary.wmflabs.org/ The Wikipedia Library] with your Wikimedia login! We are also excited to announce that the first version of a new design for My Library was deployed this week. We will be iterating on this design with more features over the coming weeks. Read more on the [[:m:Library Card platform/Design improvements|project page on Meta]]. Lastly, an Echo notification will begin rolling out soon to notify eligible editors about the library ([[Phab:T132084|T132084]]). If you can translate the notification please do so [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special:Translate&group=ext-thewikipedialibrary at TranslateWiki]! --The Wikipedia Library Team 15:23, 11 august 2021 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=21851699 --> == Neofašizam u Srbiji == Na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] stoji vrlo uvredljiva tvrdnja da su '''paganski fašizam i nacional-socijalizam rasprostranjeni i politički prihvatljivi i u srpskom društvu'''. Ceo tekst nema mi jedan jedini izvor, a kada je jedan korisnik tražio izvore za tu tvrdnju to se briše i stranica blokira za uređivanje. Zanima li vas ovde šta će o ovim stranicama da misle korisnici iz Srbije ili vam je to nebitno. Dakle gospodo dajte izvor za tvrdnju da je nacional-socijalizam rasprostranjen i politički prihvatljiv u Srbiji ili odstranite to što piše. --[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 00:12, 17 august 2021 (CEST) :@Igor Windsor Poštovani, vidim da ste i Vi kao administrator na ovom projektu učestvovali u odstranjivanju šablona kojim se traži referenca za određene tvrdnje koje se nalaze na stranici [[Neofašizam u Srbiji]]. Da li biste bili ljubazni da mi pojasnite zbog čega je šablon {{Citation needed}} odstranjen sa te stranice. Vidim da ste skoro postavili na SR.Wikipediji šablon kojim osporavate neutralnost gledišta na tamošnjoj stranici Masakr u Srebrenici (što je naravno Vaše pravo) i da taj šablon tamo niko nije uklonio. Svojom izmenom na stranici [[Neofašizam u Srbiji]] Vi ne dozvoljavate korisniku da traži izvor za tvrdnju, a on na to ima pravo. Stiče se utisak da na ovom projektu važe neka druga pravila od onih na drugim Wikipedijinim projektima. Ispravite me ako grešim. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 17:15, 17 august 2021 (CEST) ::Zdravo {{U|Orion1964}}. Vrlo interesantno zapažanje. Tekst koji si naveo (kao i skoro svaka rečanica ovog članka) se može percipirati i kao [[govor mržnje]]. Članak je napravio {{U|Dardaneli799}} a posle ovog korisnika ga je uređivalo nekoliko korisnika koji su isključivo u svom uređivanju fokusirani na ovaj članak i uzak krug povezanih tema. Ovih nekoliko korisnika uključuju {{U|Benjamin Lojten}} i {{U|Avram Gojić}}. Članak je u celini nereferenciran i loše napisana paškvila. Najbolje je ovakve tekstove ne popravljati već ih ostaviti takvima kakvi jesu, ako nije moguće da se valjano napišu od temelja. --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 10:49, 19 august 2021 (CEST) :::Ma slažem se ja sa tobom da ovakve članke ne treba popravljati, ali na vrhu stranice mora da stoji jasno vidljiv šablon ili šabloni koji ukazuju na probleme u njemu. Sedam godina to stoji na ovoj Vikipediji. Na stranici za razgovor stoji gomila primedbi. Niko taj tekst pohvalio nije osim autora članka, koji je uzgred toliko pismen da '''ne treba''' piše spojeno. Zašto tamo na vrhu stranice već odavno ne stoji jedan ili više šablona koji ukazuju na problematičnu neutralnost, tačnost, kontroverznost, nedostatak izvora i tako dalje to treba pitati one koji štite tu nakazu od teksta. Zato ja ovo i pišem ovde, a ne na stranici za razgovor jer je ovo stvar uređivačke politike, a ne određenog članka. I na mnogim drugim tekstovima se to tako radi. Administratora EA Poa sam više puta upozoravao da ne štiti netačne podatke pa on to ipak radi. Šta tu treba dalje reći? Ispljuvana je moja zemlja najstrašnijim epitetom - nacizmom. To što partije koje su pomenute ne mogu da pređu cenzus od 3% ne smeta administratorima da štite tekst gde se tvrdi da je nacizam rasprostranjen i društveno prihvatljiv u srpskom društvu. Čak i da je tako, a nije, mi koji se ne slažemo imamo pravo da se to naše neslaganje jasno vidi na stranici. Zašto administrator koji dođe na SR Vikipediju i postavlja šablone da izrazi svoje neslaganje to isto pravo ne daje drugima ovde to on treba da odgovori. Ne sumnjam da će se kao i obično iznaći neki formalan razlog za te postupke (ako nas uopšte udostoje svojim odgovorom), ali eto svako ima svoj obraz pa nek radi onako kako mu obraz nalaže.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 15:40, 19 august 2021 (CEST) ::::{{u|Orion1964}} Nisam siguran da si u pravu kada su u pitanju administratori ovog projekta. Ako pogledaš stranicu za razgovor ovog članka videćeš da su administratori koji su najaktivniji na ovom projektu uglavnom izrazili svoje negodovanje u vezi teksta. Administrator kojeg pominješ (bilo bi dobro da si ga pingovao u svom komentaru kad si ga već pomenuo) {{u|Edgar Allan Poe}} je upravo uradio ono što si ti naveo da je potrebno, tj tagovao ovaj članak i čak ga predložio za brisanje ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Neofa%C5%A1izam_u_Srbiji&type=revision&diff=8771273&oldid=8183601 link]). --[[Korisnik:Antidiskriminator|Antidiskriminator]] ([[Razgovor sa korisnikom:Antidiskriminator|razgovor]]) 17:26, 19 august 2021 (CEST) :::::Vidim ja da su oni izrazili negodovanje, ali šablona više nema, a tekst kako si i sam rekao bez problema može da se percipira kao govor mržnje. Umesto što blokiraju one koji izražavaju svoje nezadovoljstvo tekstom treba da jasno označe tekst nekim od odgovarajućih šablona. Šta ima da pingujem čoveka koji kad ga upozorim da štiti neistinite podatke kaže nešto u stilu - pa šta. Eno na mojoj stranici za razgovor pa pogledaj (kod njega su odgovori na 13. stranici). I to nije prvi put. I ranije je to radio. U stilu - pa može mi se. Kad bude on poštovao druge poštovaće i drugi njega. Oni ovde štite tekstove u kojima se Srbija pljuje na najodvratniji način. Danas su izgleda svi antifašisti a samo smo mi u Srbiji nacisti. Sramota.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 19:37, 19 august 2021 (CEST) ::::::Članak je obrisan, jer je bio nejasan, bez hronologije, bez referenci, a pritom se bavio kontroverznom temom. O toj temi bi se dalo pisati - Radomir Konstantinović se nje dotakao u "Filosofiji palanke" - ali na daleko ozbiljniji način. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:13, 19 august 2021 (CEST) :::::::Hvala. Slažem se da je tema relevantna. Nije Srbija bez ekstremista, ali se o tome mora pisati odgovorno i argumentovano. Pozdrav.--[[Korisnik:Orion1964|Orion1964]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orion1964|razgovor]]) 22:09, 19 august 2021 (CEST) == Čudne radnje == Iako je uvedena cenzura na svaki kritički osvrt na ovoj wikipediji, savjest mi ne da mira iako će Poe odmah i ovo izbrisati. Iako sam digla ruke od svake želje za poboljšanjem, korekcijama, nadopunama i stvaranjem novih stranicama moram izraziti čuđenje zbog mnogih rabota koje se događaju u posljednje vrijeme, a to je brisanje mnogih stranica, tj. poništavanje svih nadopuna na tim stranicama i vraćanje na prethodno stanje, a to je najčešće jedno veliko ništa ili na tekstove s pogrešnim podacima i pogrešnim linkovima. Navest ću samo stranice koje sam primijetila i uvjerite se sami uspoređujući s prethodnim verzijama: [[Sušak]], [[Italijanska uprava Kvarnera]], [[Vodnjan]], [[Kantrida]], [[Škurinjska Draga]]... Pogledala sam na hr.wikipediji te navedene stranice, a tamo, gle čuda, isti ili sličan sadržaj kao i na ovoj wikipediji prije brisanja. Ako je bilo nekih primjedbi valjda se izvrši korekcija, a ne pristupa vandalskom činu da se sa prljavom vodom baca i dijete. Znam da za korekciju treba određeno znanje, a za brisanje baš nikakvo znanje, ne tiću me se nečiji nagoni, ali toleriranje ovakvih rabota mi je potpuno neshvatljivo ako se ne radi o autokratskom režimu i o principu 'hoće mi se'. Vidim da je Poe nagovorio pridošlicu Acu da za njega obavlja prljavi hejterski posao te ovaj i od [[Rijeka (grad)]] učini veličanstveni zahvat. Haha ingeniozno... Zbogom i laku noć, Ornela, ptk, 27. augusta '21. :Nije "cenzura", nego konzistentno unosite neeniciklopedijske sadržaje u članke, i to već nekoliko godina. Na više stranica sam vam na to skrenuo pažnju u proteklih desetak meseci. Umesto referenciranog sadržaja, uporno nastojite u članke uneti vaša osobna mišljenja i zaključke glede Rijeke, Kvarnera, Istre i sl., gurajući POV koji se ogleda u: (1) negiranju hrvatskog identiteta stanovništva u spomenutim oblastima, (2) forsiranju italijanskog karaktera navedenih oblasti, (3) izmišljanju partikularističkog identiteta tih oblasti ("Julija" i slično) - sve bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci (!), i (4) guranju ekstremno levičarskih tumačenja istorije, posebno od 90ih naovamo - opet, bez pouzdanih, nezavisnih i proverljivih referenci. No pasaran :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:23, 27 august 2021 (CEST) > Oprostite, ali nemam pojma o čemu pričate? Napisala sam stranicu o Zuccherijeri iznašajući '''činjenicu''' da je to povijesni naziv rafinerije šećera od 1750. do njenog bankrota zalažući se za princip da se poštuju izvorni nazivi, a Vi mi podmećete kukavičje jaje da, ništa manje nego, negiram hrvatski identitet stanovništva i forsiram talijanski karakter te oblasti. Zar time što sam potpisala pod sliku 'Fiumara pod snijegom', kako se službeno zove taj dio Rijeke na slici, a vi to ignorantski promijenili u Rječina, a zatim u Rijeka. Sasvim retoričko pitanje, kakav to "um" može napisati da je [[Gračišće]] u središnjoj Hrvatskoj jer mu smeta što je pisala geografska činjenica da je 'u središnjoj Istri? Evala! Tko je tu opterečen? Kakav sad Kvarner, Istra, Julija? O čemu vi to? Da napad je najboolja obrana, ali svejedno ne znam čemu ta potreba da u jeftinom političarskom duhu skrećete pažnju na stvari o kojima nemam pojma. Postavila sam vam konkretna pitanja '''glede''' mede i u svezi. U izradi gore navedenih stranica koje ste izbrisali nisam sudjelovala da bih ih trebala braniti, a ako takvi ili jako slični tekstovi postoje u prilično desničarskoj hr.wikipediji (ocjena centrale Wikipedije) sve vaše insinuacije i optužbe padaju u vodu. Drago mi je da ste se konačno i Vi javili, Igore Windsoru. Ne mogu se spuštati na taj nivo da Vas optužujem za radikalno desničarenje, ali sada imam kompletnu sliku o profilu 2 glavna urednika ove wikipedije. Mislila sam, bolje reći, nadala sam se da Vas resi intelektualna objektivnost i veće znanje od Vašeg kompanjona. Ništa čudno da vam je sasvim normalno onako izmasakrirati navedene članke. Da sam zlurada, veselila bih se takvom drastičnom padu kvalitete, a ovako sammo mogu izraziti svoju tugu. Laku noć i želim vam i daljnju mirnu savjest. Ako vam je merak u vandalizmu, guštajte i dalje. Ornela :Moja je tuga bezobalna: upravo sam otišao sa Cresa i neću ga videti sve do sldeće godine! Tuga pregolema. Što se ostalog tiče, dragi Armando i draga Ornela i dragi ostali izmišljeni likovi, idemo na odmor od uništavanja encikopoedije. Dajem mesec dana, ali tako da svaki sledeći doprinos od Armanda/Ornele ili drugih izmišljenih likova ide automatski na još mesec dana. Pozz, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:55, 28 august 2021 (CEST) == Universal Code of Conduct - Enforcement draft guidelines review == The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Phase_2|Universal Code of Conduct Phase 2 drafting committee]] would like comments about the '''[[:m:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|enforcement draft guidelines]]''' for the [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]] (UCoC). This review period is planned to begin 17 August 2021. Community and staff members collaborated to develop these draft guidelines based on [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Discussions|consultations, discussions, and research]]. These guidelines are not final but you can help move the progress forward. Provide comments about these guidelines by 17 October 2021. The committee will be revising the guidelines based upon community input. Everyone may share comments in a number of places. Facilitators welcome comments in any language on the [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement draft guidelines review|draft review talk page]] or by email. Comments can also be shared on talk pages of translations, at local discussions, or during round-table discussions and conversation hours. There are planned live discussions about the UCoC enforcement draft guidelines: :[[wmania:2021:Submissions/Universal_Code_of_Conduct_Roundtable|Wikimania 2021 session]] (recorded 16 August) :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions#Conversation hours|Conversation hours]] - 24 August, 31 August, 7 September @ 03:00 UTC & 14:00 UTC :[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions|Roundtable calls]] - 18 September @ 03:00 UTC & 15:00 UTC The facilitation team supporting this review period hopes to reach a large number of communities. Having a shared understanding is important. If you do not see a conversation happening in your community, please organize a discussion. Facilitators can assist you in setting up the conversations. Discussions will be summarized and presented to the drafting committee every two weeks. The summaries will be published [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Drafting committee/Digests|here]]. Please let me know if you have any questions. [[Korisnik:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:MNadzikiewicz (WMF)|razgovor]]) 13:15, 18 august 2021 (CEST) == Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska == Dragi Vikipedijanci, zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će ove godine [[w:sr:Vikipedija:Vikimedijanci Republike Srpske|Vikimedijina zajednica Republike Srpske]] biti lokalni organizator takmičenja [[commons:Commons:Wiki Loves Monuments 2021|Viki voli spomenike]] na teritoriji Republike Srpske. Kao što znate, riječ je o međunarodnom projektu koji za cilj ima prikupljanje fotografija kulturno-istorijskih spomenika. U okviru ovog projekta, Vikimedijina zajednica Republike Srpske će organizovati niz dodatnih aktivnosti usmjerenih ka prezentaciji kulturnih dobara na Vikimedijinim projektima. U vezi sa navedenim, pozivam vas da podržite naše napore i uzmete učešće u našim projektima. Kao i inače, obezbijedili smo vrijedne robne i novčane nagrade. Sve informacije u vezi sa predstojećim aktivnostima će uskoro biti dostupne na posebnoj stranici — [[w:sr:Vikipedija:Viki voli spomenike 2021/Republika Srpska|Viki voli spomenike/Republika Srpska]]. Kao i uvijek, unaprijed se radujemo saradnji i radu na projektima koji nas povezuju. S poštovanjem, --[[Korisnik:Bojana Wiki PG|Bojana Wiki PG]] ([[Razgovor sa korisnikom:Bojana Wiki PG|razgovor]]) 20:04, 29 august 2021 (CEST) == The 2022 Community Wishlist Survey will happen in January == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> Hello everyone, We hope all of you are as well and safe as possible during these trying times! We wanted to share some news about a change to the Community Wishlist Survey 2022. We would like to hear your opinions as well. Summary: <div style="font-style:italic;"> We will be running the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]] 2022 in January 2022. We need more time to work on the 2021 wishes. We also need time to prepare some changes to the Wishlist 2022. In the meantime, you can use a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|dedicated sandbox to leave early ideas for the 2022 wishes]]. </div> === Proposing and wish-fulfillment will happen during the same year === In the past, the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] team has run the Community Wishlist Survey for the following year in November of the prior year. For example, we ran the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021|Wishlist for 2021]] in November 2020. That worked well a few years ago. At that time, we used to start working on the Wishlist soon after the results of the voting were published. However, in 2021, there was a delay between the voting and the time when we could start working on the new wishes. Until July 2021, we were working on wishes from the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2020|Wishlist for 2020]]. We hope having the Wishlist 2022 in January 2022 will be more intuitive. This will also give us time to fulfill more wishes from the 2021 Wishlist. === Encouraging wider participation from historically excluded communities === We are thinking how to make the Wishlist easier to participate in. We want to support more translations, and encourage under-resourced communities to be more active. We would like to have some time to make these changes. === A new space to talk to us about priorities and wishes not granted yet === We will have gone 365 days without a Wishlist. We encourage you to approach us. We hope to hear from you in the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]], but we also hope to see you at our bi-monthly Talk to Us meetings! These will be hosted at two different times friendly to time zones around the globe. We will begin our first meeting '''September 15th at 23:00 UTC'''. More details about the agenda and format coming soon! === Brainstorm and draft proposals before the proposal phase === If you have early ideas for wishes, you can use the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|new Community Wishlist Survey sandbox]]. This way, you will not forget about these before January 2022. You will be able to come back and refine your ideas. Remember, edits in the sandbox don't count as wishes! === Feedback === * What should we do to improve the Wishlist pages? * How would you like to use our new [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Sandbox|sandbox?]] * What, if any, risks do you foresee in our decision to change the date of the Wishlist 2022? * What will help more people participate in the Wishlist 2022? Answer on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Community Wishlist Survey|talk page]] (in any language you prefer) or at our Talk to Us meetings. </div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 02:23, 7 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> :Vidim da se u jednoj od [[metawiki:Community_Wishlist_Survey/Sandbox#Enable_Wikiprojects_renaming|ideja]] pominje SH promjena koda u HBS tj. hbs.wikipedia.org ... Je li postojao neki koncenzus oko toga ovdje? Možda bi dobro bilo uvrstiti u spektar i crnogorski, da se za par godina ne mijenja opet. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:39, 11 decembar 2021 (CET) == Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee ending 14 September 2021 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy announces [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee|the Call for Candidates for the Movement Charter Drafting Committee]]. The Call opens August 2, 2021 and closes September 14, 2021. The Committee is expected to represent [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Diversity_and_Expertise_Matrices|diversity in the Movement]]. Diversity includes gender, language, geography, and experience. This comprises participation in projects, affiliates, and the Wikimedia Foundation. English fluency is not required to become a member. If needed, translation and interpretation support is provided. Members will receive an allowance to offset participation costs. It is US$100 every two months. We are looking for people who have some of the following [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Role_Requirements|skills]]: * Know how to write collaboratively. (demonstrated experience is a plus) * Are ready to find compromises. * Focus on inclusion and diversity. * Have knowledge of community consultations. * Have intercultural communication experience. * Have governance or organization experience in non-profits or communities. * Have experience negotiating with different parties. The Committee is expected to start with 15 people. If there are 20 or more candidates, a mixed election and selection process will happen. If there are 19 or fewer candidates, then the process of selection without election takes place. Will you help move Wikimedia forward in this important role? Submit your candidacy [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee#Candidate_Statements|here]]. Please contact strategy2030[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org with questions.<section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 19:02, 10 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22002240 --> == Server switch == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"><div class="plainlinks"> [[:m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Tech%2FServer+switch&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] The [[foundation:|Wikimedia Foundation]] tests the switch between its first and secondary data centers. This will make sure that Wikipedia and the other Wikimedia wikis can stay online even after a disaster. To make sure everything is working, the Wikimedia Technology department needs to do a planned test. This test will show if they can reliably switch from one data centre to the other. It requires many teams to prepare for the test and to be available to fix any unexpected problems. They will switch all traffic back to the primary data center on '''Tuesday, 14 September 2021'''. Unfortunately, because of some limitations in [[mw:Manual:What is MediaWiki?|MediaWiki]], all editing must stop while the switch is made. We apologize for this disruption, and we are working to minimize it in the future. '''You will be able to read, but not edit, all wikis for a short period of time.''' *You will not be able to edit for up to an hour on Tuesday, 14 September 2021. The test will start at [https://zonestamp.toolforge.org/1631628049 14:00 UTC] (07:00 PDT, 10:00 EDT, 15:00 WEST/BST, 16:00 CEST, 19:30 IST, 23:00 JST, and in New Zealand at 02:00 NZST on Wednesday, 15 September). *If you try to edit or save during these times, you will see an error message. We hope that no edits will be lost during these minutes, but we can't guarantee it. If you see the error message, then please wait until everything is back to normal. Then you should be able to save your edit. But, we recommend that you make a copy of your changes first, just in case. ''Other effects'': *Background jobs will be slower and some may be dropped. Red links might not be updated as quickly as normal. If you create an article that is already linked somewhere else, the link will stay red longer than usual. Some long-running scripts will have to be stopped. * We expect the code deployments to happen as any other week. However, some case-by-case code freezes could punctually happen if the operation require them afterwards. This project may be postponed if necessary. You can [[wikitech:Switch_Datacenter|read the schedule at wikitech.wikimedia.org]]. Any changes will be announced in the schedule. There will be more notifications about this. A banner will be displayed on all wikis 30 minutes before this operation happens. '''Please share this information with your community.'''</div></div> [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[user talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 02:45, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Talk to the Community Tech == [[File:Magic Wand Icon 229981 Color Flipped.svg|{{dir|{{pagelang}}|left|right}}|frameless|50px]] [[:m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates/2021-09 Talk to Us|Read this message in another language]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-Community_Wishlist_Survey/Updates/2021-09_Talk_to_Us&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}] Hello! As we have [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|recently announced]], we, the team working on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey|Community Wishlist Survey]], would like to invite you to an online meeting with us. It will take place on [https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20210915T2300 '''September 15th, 23:00 UTC'''] on Zoom, and will last an hour. [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 '''Click here to join''']. '''Agenda''' * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Status report 1#Prioritization Process|How we prioritize the wishes to be granted]] * [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Updates|Why we decided to change the date]] from November 2021 to January 2022 * Update on the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Warn when linking to disambiguation pages|disambiguation]] and the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Real Time Preview for Wikitext|real-time preview]] wishes * Questions and answers '''Format''' The meeting will not be recorded or streamed. Notes without attribution will be taken and published on Meta-Wiki. The presentation (first three points in the agenda) will be given in English. We can answer questions asked in English, French, Polish, and Spanish. If you would like to ask questions in advance, add them [[m:Talk:Community Wishlist Survey|on the Community Wishlist Survey talk page]] or send to sgrabarczuk@wikimedia.org. [[m:Special:MyLanguage/User:NRodriguez (WMF)|Natalia Rodriguez]] (the [[m:Special:MyLanguage/Community Tech|Community Tech]] manager) will be hosting this meeting. '''Invitation link''' * [https://wikimedia.zoom.us/j/89828615390 Join online] * Meeting ID: 898 2861 5390 * One tap mobile ** +16465588656,,89828615390# US (New York) ** +16699006833,,89828615390# US (San Jose) * [https://wikimedia.zoom.us/u/kctR45AI8o Dial by your location] See you! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 05:03, 11 rujan-септембар 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=21980442 --> == Rad sa novim suradnicama/korisnicama == [[:hr:Wikipedija:HrW inicijativa|HrW_inicijativa]] je započela ambicioznije rad sa novim suradnicama kroz nekoliko nadolazećih aktivnosti sa različitim partnerskim organizacijama. Prilika je da se situacija počne popravljati. lako moguće da će ih u sljedećim danima biti desetci a možda i 60 u sljedeća 3 tjedna. Zamolio bi sve administratore i ophoditelje da su još više pažljivi prema novim među nama, osobito oko zasipanja dokumentacijom, revertanja i slično. Svi znate koliko je nesrazmjera rodno gledano i sadržaj i participacija... Unaprijed Hvala! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:24, 18 rujan-септембар 2021 (CEST) :{{u|Zblace}}, koliko sam shvatio, dobit ćemo nove ljude koji će u narednim danima kreirati sadržaj? Ukoliko je tako, to će biti super, ali nadam se da je izvršena određena edukacija oko onih najosnovnijih stvari - kategorije, poveznice, stil, POV, formatiranje - da nemamo baš previše posla :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:09, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) ::Najosnovnije je urađeno kao video snimka sa uputama kako naučiti više, a bit će i još + real-time (fizički i online) podrška. Očekujem da će biti grešaka ili polovično urađenog posla, pa se i oko toga strpite. Na HR je lakše jer postoji namespace Draft: pa ću ih usmjeravati da radne verzije imaju tamo, osim ako rade na člancima koji su već bitno bolji na SH, pa ih samo treba malo dorađivati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:38, 19 rujan-септембар 2021 (CEST) == Select You the question statements for candidates of Drafting Committee Movement Charter == Into 2021-10-04 11:59:59 UTC you can select [[:m:Movement Charter/Drafting Committee/Election Compass Statements|question statements]] for the [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates|candidates]] of [[:m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|Drafting Committee]] [[:m:Special:MyLanguage/Movement_Charter|Movement Charter]]. ✍️ [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 04:06, 30 rujan-септембар 2021 (CEST) == Activation of the Growth features at your wiki == Hello! Last March, [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-%D0%9F%D0%B8%D1%98%D0%B0%D1%86%D0%B0&oldid=41052254#%5Bupcoming_deployment%5D_Growth_team_features I contacted you about the deployment of the Growth features at your wiki]. We haven't proceed to the deployment since your community had to deal with other matters. Your wiki is now one of the last wikis without the features being available to newcomers. They are only available for experienced users, though preferences. Since we want to provide an unified experience across the wikis, we plan to deploy the features at your wiki later this week. The features will be available for all future registered accounts, just after the deployment. Let me know if you have any questions! [[Korisnik:Trizek (WMF)|Trizek (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:Trizek (WMF)|razgovor]]) 17:35, 5 oktobar 2021 (CEST) == Voting for the election for the members for the Movement Charter drafting committee is now open == <div lang="hr" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021|{{int:otherlanguages}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/MCDC Voter Email short 12-10-2021}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]'' Glasanje za izbore za članove odbora za izradu Povelje pokreta je sada otvoreno. Ukupno se 70 Wikimedijanaca iz cijelog svijeta natječe za 7 mjesta na ovim izborima. '''Glasanje je otvoreno od 12. do 24. listopada 2021. (bilo gdje na Zemlji).''' Odbor će se sastojati od ukupno 15 članova: online zajednice glasaju za 7 članova, 6 članova odabrat će podružnice Wikimedije paralelnim postupkom, a 2 člana će imenovati Zaklada Wikimedia. Plan je okupiti odbor do 1. studenog 2021. godine. Saznajte više o svakom kandidatu kako biste glasali na jeziku koji preferirate:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates> Saznajte više o Odboru za izradu nacrta:<https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee> Pilotiramo aplikaciju za savjet o glasanju za ove izbore. Kliknite sami kroz alat i vidjet ćete koji vam je kandidat najbliži! Provjerite <https://mcdc-election-compass.toolforge.org/> Pročitajte cijelu objavu: <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> '''Glasajte na SecurePoll-u:''' <https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Elections> Sve najbolje, Tim za strategiju pokreta i upravljanje, Zaklade Wikimedija <section end="announcement-content"/> </div> [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 04:25, 14 oktobar 2021 (CEST) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Xeno_(WMF)/Delivery/Wikipedia&oldid=22185710 --> == Learn how Movement Strategy Implementation Grants can support your Movement Strategy plans == <section begin="announcement-content"/>Movement Strategy Implementation grants now provide more than $2,000 USD to put Movement Strategy plans into action. Find out more about [[:m:Special:MyLanguage/Grants:MSIG/About|Movement Strategy Implementation grants, the criteria, and how to apply]].<section end="annoumcent-content"/> [[User:MNadzikiewicz (WMF)|MNadzikiewicz (WMF)]] ([[User talk:MNadzikiewicz (WMF)#top|talk]]) 13:30, 29 October 2021 (UTC) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22247589 --> == Meet the new Movement Charter Drafting Committee members == <section begin="announcement-content"/> :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results/Announcement}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Movement Charter Drafting Committee election and selection processes are complete. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Elections/Results|election results have been published]]. 1018 participants voted to elect seven members to the committee: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_Knipel_(Pharos)|Richard Knipel (Pharos)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anne_Clin_(Risker)|Anne Clin (Risker)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Alice_Wiegand_(lyzzy)|Alice Wiegand (Lyzzy)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Micha%C5%82_Buczy%C5%84ski_(Aegis_Maelstrom)|Michał Buczyński (Aegis Maelstrom)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Richard_(Nosebagbear)|Richard (Nosebagbear)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ravan_J_Al-Taie_(Ravan)|Ravan J Al-Taie (Ravan)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Ciell_(Ciell)|Ciell (Ciell)]]'''. * The [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Affiliate-chosen_members|affiliate process]] has selected six members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Anass_Sedrati_(Anass_Sedrati)|Anass Sedrati (Anass Sedrati)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#%C3%89rica_Azzellini_(EricaAzzellini)|Érica Azzellini (EricaAzzellini)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Jamie_Li-Yun_Lin_(Li-Yun_Lin)|Jamie Li-Yun Lin (Li-Yun Lin)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Georges_Fodouop_(Geugeor)|Georges Fodouop (Geugeor)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Manavpreet_Kaur_(Manavpreet_Kaur)|Manavpreet Kaur (Manavpreet Kaur)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee/Candidates#Pepe_Flores_(Padaguan)|Pepe Flores (Padaguan)]]'''. * The Wikimedia Foundation has [[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Wikimedia_Foundation-chosen_members|appointed]] two members: '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Runa_Bhattacharjee_(Runab_WMF)|Runa Bhattacharjee (Runab WMF)]]''', '''[[m:Special:MyLanguage/Movement_Charter/Drafting_Committee/Candidates#Jorge_Vargas_(JVargas_(WMF))|Jorge Vargas (JVargas (WMF))]]'''. The committee will convene soon to start its work. The committee can appoint up to three more members to bridge diversity and expertise gaps. If you are interested in engaging with [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter|Movement Charter]] drafting process, follow the updates [[m:Special:MyLanguage/Movement Charter/Drafting Committee|on Meta]] and join the [https://t.me/joinchat/U-4hhWtndBjhzmSf Telegram group]. With thanks from the Movement Strategy and Governance team<section end="announcement-content"/> 16:53, 5 novembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:MNadzikiewicz (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:MNadzikiewicz_(WMF)/Delivery&oldid=22300322 --> == Najava radionice za bibliotekar(k)e / knjižničar(k)e == Ovih dana radim online radionicu za bibliotekar(k)e i nadam se da će neke_i nakon pokaznih vježbi ostati na projektu i doprinositi. Više informacija je na linku, a najkraće u paragrafu ispod: https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/ ''Institut za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ulogu biblioteke i bibliotekara u suradnji sa nastavnicima i drugim akterima obrazovnog procesa posmatra kao ključno mjesto za razvoj i promicanje medijske i informacijske pismenosti. Cilj programa obuke bibliotekara za medijsku i informacijsku pismenost je dugoročno osnaživanje bibliotečke zajednice vodeći se etičkim principima profesije i koristeći se istovremeno mogućnostima digitalnih tehnologija, platforme otvorenih obrazovnih resursa, stvarajući tako pretpostavku da u narednom periodu školski bibliotekari budu nosioci među-profesionalnog partnerstva unutar školske zajednice, i budućih edukacija.'' --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:33, 8 novembar 2021 (CET) == META info o SH Wikipediji... == Neznam jel ko prije nailazio na ovaj [[:metawiki:Serbo-Croatian_Wikipedia]] članak, ali dobro bi bilo da neko ko je više informiran od mene doda bar osnovne informacije i observacije ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:16, 14 novembar 2021 (CET) == Traži se fasilitator zajednice za jugoistočnu Evropu == Zdravo! Fondacija Wikimedia traži [https://boards.greenhouse.io/wikimedia/jobs/3657605?gh_src=0ca45a531us fasilitatora zajednice (m/ž)] koji tečno govori srpski/hrvatski/bosanski/srpsko-hrvatski kako bi podržao više programa [[m:Movement_Strategy_and_Governance|Tima za strategiju pokreta i upravljanje]]. Fasilitator zajednice će promovisati učešće volontera i saradnika u Strategiji pokreta, izborima za Odbor i programima kao što je Univerzalni kodeks ponašanja. Ako imate pitanja o ovom radnom mjestu, možete me pitati privatno (ako ste vi ili neko koga poznajete zainteresovani) ili na ovom kanalu (ako se pitanja odnose i na izbore za Odbor). Preporuke su dobrodošle! --[[Korisnik:Qgil-WMF|Qgil-WMF]] ([[Razgovor sa korisnikom:Qgil-WMF|razgovor]]) 12:36, 17 novembar 2021 (CET) == Wikipedia 20 == Od sutra online program za 20 godina Wikipedije, CreativeCommonsa i drugih i starijih otvorenih zajedničkih digitalnih resursa. [[Wikipedia:Wikipedia20#Abstract Wikipedia - Zdenko (Denny) Vrandečić]] Pridružite se! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:35, 26 decembar 2021 (CET) == Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="announcement-content /> :''You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.'' :''<div class="plainlinks">[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections|{{int:interlanguage-link-mul}}]] • [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-{{urlencode:Wikimedia Foundation Board of Trustees/Call for feedback:2022 Board of Trustees election/Upcoming Call for Feedback about the Board of Trustees elections}}&language=&action=page&filter= {{int:please-translate}}]</div>'' The Board of Trustees is preparing a call for feedback about the upcoming Board Elections, from January 7 - February 10, 2022. While details will be finalized the week before the call, we have confirmed at least two questions that will be asked during this call for feedback: * What is the best way to ensure fair representation of emerging communities among the Board? * What involvement should candidates have during the election? While additional questions may be added, the Movement Strategy and Governance team wants to provide time for community members and affiliates to consider and prepare ideas on the confirmed questions before the call opens. We apologize for not having a complete list of questions at this time. The list of questions should only grow by one or two questions. The intention is to not overwhelm the community with requests, but provide notice and welcome feedback on these important questions. '''Do you want to help organize local conversation during this Call?''' Contact the [[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance|Movement Strategy and Governance team]] on Meta, on [https://t.me/wmboardgovernancechat Telegram], or via email at msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org. Reach out if you have any questions or concerns. The Movement Strategy and Governance team will be minimally staffed until January 3. Please excuse any delayed response during this time. We also recognize some community members and affiliates are offline during the December holidays. We apologize if our message has reached you while you are on holiday. Best, Movement Strategy and Governance<section end="announcement-content" /> </div> {{int:thank-you}} [[User:Xeno (WMF)|Xeno (WMF)]] 18:56, 27 decembar 2021 (CET) <!-- Message sent by User:Xeno (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Movement_Strategy_and_Governance/Delivery/Wikipedia&oldid=22502754 --> == Nezavisni mediji i kultura u regiji == Pozdrav svima i nadam se da vam je godina počela bar sa nadom i optimizmom ovog nelošeg vremena da je bolja od 2021. Razmišljam već neko vrijeme o našoj regiji i podkapacitiranošću Wikipedija ove veličine da dobro i iscrpno pokriju neke teme koje nisu mainstream i koje djeluju mimo kapitalističke logike fokusa na PR. Prvenstveno mislim na civilno društvo, ali i medije i kulturu još više. Naime iako je veliki broj institucija i korporacija pokriven regionalnim Wikipedijama (nešto oko nacionalnog ponosa tu igra važnu ulogu), ima relativno puno prostora popuniti bitno veće rupe u civilnom sektoru. Rado bi da baš na ovoj Wikipediji koja može prihvatiti i sadržaje i ljude iz regije bolje i više (osobito bez posebno jakog nacionalnog identitea) probamo konsolidirati upravo taj rad. Mislim da ne trebam posebno govoriti da u državama koje su podložne korupciji i kontroli medija prostor za nezavisne medije i kulturu je još važniji nego što je u recimo u Austriji. Ja ću na tom probati raditi više i sustavnije, ali ako ima još ko da se pridruži onda možda ima smsila i početi neku koordinaciju ili čak [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjekt]] na tu temu? Ima li ko ideja ili želje raditi oko toga? Sretnija nam svima 2022. godina! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:21, 2 januar 2022 (CET) :{{ping|Zblace}} Imaš nešto konkretno na umu? Ovo mi više liči kao komentar opšteg tipa. Pinguj me pliz ako odgovoriš, ne svraćam toliko često. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 00:09, 4 februar 2022 (CET) ::{{ping|Ivan VA}} Relativno :-) Počeo sam u rupama vremena proučavati kako je pokrivanje civilnog sektora, ne mainstream medija i beinstitucionalne kulture pokriveno na EN...nije ni tamo baš super WikiProjekt Organizations je uneredu, manjinski mediji se još muče (recimo crnački mediji se tek godinu dana organizirano upisuju), a sa nezavisnom kulturom mimo par oaza tipa NYC isto ima problema (bez rješenja). :: Nastavljam sa Wikidata i WikiSpore proučavanjem (jer mi se čini da je kroz Wikipedije koma početi) pa javim napredak ako te zanima... :: Imaš li kakvu ideju, iskustvo ili aspiraciju za angažman - javi :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 05:57, 4 februar 2022 (CET) :::{{ping|Zblace}} Pa kao neko ko uglavnom uređuje sr.wiki, a čita ostale inačice, i to dosta dugo vremena, mene zanima dinamika ova 4 projekta ovde. Tj zašto oni ne ekspandiraju. Zašto ne mogu da izadju iz projekta srednje veličine u projekat veličine poljske, švedske ili holandske viki. To mene najviše zanima. Svi ti pokreti koje spominješ van, mislim da nemaju mnogo uticaja jer su oni sami uređeni po drugom principu. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 01:29, 6 februar 2022 (CET) ::::@[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pretpostavljam da pod projektima misliš na Wikipedije i problem kvantitete sadržaja i urednika, dok ja govorim o razvoju sadržaja i metoda [[Wikipedia:WikiProjekt|WikiProjektima]] i Wikimedija projektima... Koliko vidim Wikipedije (skoro sve velike) nisu u dobroj situaciji sa zadržavanjem urednika već bar 5godina. Ovim našim je još gora situacija jer je komplicirana regija po pitanjima jezika, posljeratnih tenzija i (možda najvažnije) valorizacije volonterskog rada. Najoptimističnije što ti mogu reći vezano uz sadržaj je da će u roku 5 godina biti manje važno koji jezik možeš čitati i u kojem pisati za Wikipedije, jer će se vjerojatno do tada razviti Apstraktna Wikipedija. (za broj ljudi nemam lakih i optimističnih predviđanja) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:01, 6 februar 2022 (CET) :::::{{ping|Zblace}} Da, milsio sam na vikipedije na ovom jeziku. Nisam toliko uključen u rad Wikimedije na meta planu. I čini mi se, mislim suprotno od tebe, pošto se gro stvari događa ovde, da meta nivo bitnije neće određivati način funkcionisanja i konzumiranja vikipedija (evo i ovih naših četiri). Zato nisam ni uključen tamo, jer mislim da to nema puno veze sa realnim planom stvari. Nisam siguran ni da te drugi projekti će išta bitnije uticati. Elem, sad što se tiče *realnog plana* :) tj. ovih projekata. Delim mišljenje da ukupna društvena klima u ove četiri države utiču na razvoj vikiepedije. U nekoj pospešuju u nekoj suprotno. Ali isto tako mislim, da se, a to se radi već neko vreme, problem stagnacije ili nedovoljno brzog razvoja uglavnom svaljuje na ovo što si rekao. Misilim da više nije tako. Pošto sam recimo na sr.wiki već 10 godina, u ovom trenutku mogu odgovorno da ti tvrdim da je slab razvoj dužan pogrešno skrojenim Wikimedijinim programima koji gađaju pogrešne stvari. Dakle, nije plod nekakvog društvenog konteksta na koji Wikimedija ne može da utiče, nego plod pogrešno skrojenih projekata i izlaska u javnost, tj. sa kojom argumentacijom se izlazi u javnost. Bukvalno pogrešne poslovne odluke, ništa drugo. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:11, 10 februar 2022 (CET) == Wiki Loves Folklore is back! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] You are humbly invited to participate in the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' an international photography contest organized on Wikimedia Commons to document folklore and intangible cultural heritage from different regions, including, folk creative activities and many more. It is held every year from the '''1st till the 28th''' of February. You can help in enriching the folklore documentation on Commons from your region by taking photos, audios, videos, and [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:UploadWizard&campaign=wlf_2022 submitting] them in this commons contest. You can also [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Organize|organize a local contest]] in your country and support us in translating the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|project pages]] to help us spread the word in your native language. Feel free to contact us on our [[:c:Commons talk:Wiki Loves Folklore 2022|project Talk page]] if you need any assistance. '''Kind regards,''' '''Wiki loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:15, 9 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22560402 --> == Feminism and Folklore 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Greetings! You are invited to participate in '''[[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]]''' writing competion. This year Feminism and Folklore will focus on feminism, women biographies and gender-focused topics for the project in league with Wiki Loves Folklore gender gap focus with folk culture theme on Wikipedia. You can help us in enriching the folklore documentation on Wikipedia from your region by creating or improving articles focused on folklore around the world, including, but not limited to folk festivals, folk dances, folk music, women and queer personalities in folklore, folk culture (folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more. You can contribute to new articles or translate from the list of suggested articles [[:m:Feminism and Folklore 2022/List of Articles|here]]. You can also support us in organizing the contest on your local Wikipedia by signing up your community to participate in this project and also translating the [[m:Feminism and Folklore 2022|project page]] and help us spread the word in your native language. Learn more about the contest and prizes from our project page. Feel free to contact us on our [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2022|talk page]] or via Email if you need any assistance... Thank you. '''Feminism and Folklore Team''', [[User:Tiven2240|Tiven2240]] --06:49, 11 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/wlf&oldid=22574381 --> == Za Wikivoyage na HBS? == Sinoć sam nakon par dana razmjena informacija sa par ljudi i langcom ekipom predložio https://meta.wikimedia.org/wiki/Requests_for_new_languages/Wikivoyage_Serbo-Croatian To je prijedlog za započinjanje test instance unutar incubatora, pa onda i samostalnog... Je li ko zainteresiran pisati turistima iz regije u regionalnom spektru jezika? Pozdrav --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:26, 14 januar 2022 (CET) == Sandbox link == Apologies for writing in English. Please feel free to translate my text. I'm holding a global RFC regarding Sandbox link ([[:en:User:4nn1l2/sandbox|example]]) at Meta: [[m:Requests for comment/Enable sandbox for all Wikipedias]]. I was told by [[User:Lucas Werkmeister]] that Serbo-Croatian Wikipedia as a large project does not have Sandbox link enabled. * Does Serbo-Croatian Wikipedia want the Sandbox link enabled? If there is consensus for enabling that on Serbo-Croatian Wikipedia, I will do that as part of the global settings. But if Serbo-Croatian Wikipedia does not want that, I can simply omit the Serbo-Croatian Wikipedia from my proposal. No hard feelings at all :) I have personally not found Sandbox links harmful in any way, shape, or form. Thanks [[Korisnik:4nn1l2|4nn1l2]] ([[Razgovor sa korisnikom:4nn1l2|razgovor]]) 23:20, 14 januar 2022 (CET) :I think sandbox (if represented with simple icon) is a good option to have for all Wikipedias and who ever wants to customize the menu should be able to do it at some point to remove the icon or text displayed there. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:36, 15 januar 2022 (CET) == Subscribe to the This Month in Education newsletter - learn from others and share your stories == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear community members, Greetings from the EWOC Newsletter team and the education team at Wikimedia Foundation. We are very excited to share that we on tenth years of Education Newsletter ([[m:Education/News|This Month in Education]]) invite you to join us by [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|subscribing to the newsletter on your talk page]] or by [[m:Education/News/Newsroom|sharing your activities in the upcoming newsletters]]. The Wikimedia Education newsletter is a monthly newsletter that collects articles written by community members using Wikimedia projects in education around the world, and it is published by the EWOC Newsletter team in collaboration with the Education team. These stories can bring you new ideas to try, valuable insights about the success and challenges of our community members in running education programs in their context. If your affiliate/language project is developing its own education initiatives, please remember to take advantage of this newsletter to publish your stories with the wider movement that shares your passion for education. You can submit newsletter articles in your own language or submit bilingual articles for the education newsletter. For the month of January the deadline to submit articles is on the 20th January. We look forward to reading your stories. Older versions of this newsletter can be found in the [[outreach:Education/Newsletter/Archives|complete archive]]. More information about the newsletter can be found at [[m:Education/News/Publication Guidelines|Education/Newsletter/About]]. For more information, please contact spatnaik{{@}}wikimedia.org. ------ <div style="text-align: center;"><div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:Education/Newsletter/About|About ''This Month in Education'']] · [[m:Global message delivery/Targets/This Month in Education|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · For the team: [[User:ZI Jony|<span style="color:#8B0000">'''ZI Jony'''</span>]] [[User talk:ZI Jony|<sup><span style="color:Green"><i>(Talk)</i></span></sup>]], {{<includeonly>subst:</includeonly>#time:l G:i, d F Y|}} (UTC)</div></div> </div> <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/Awareness_of_Education_Newsletter/List_of_Village_Pumps&oldid=21244129 --> == Nadogradnja pravopisnih šablona [[šablon:j|j]], [[šablon:ij|ij]] i preferirane riječi ovisno o izabranom jeziku == Pozdrav, dolazim s Engleske Wikipedije, pa nisam viđen da ovdje uređivam. Dakle, našao sam način da se sadržaj na člancima pomoću šablona prilagodi izabranom jeziku u [[Posebno:Postavke|postavkama]] (uz [[mw:Extension:MyVariables]]), a ova Wikipedija mi je prva pala na pamet gdje je to koristivo. Napominjem, jedna loša strana je da bi zakompliciralo stranice kad bi se previše koristilo, no svejedno ću objaviti da vidim mišljenja. * šablon:'''srhr''' (glavni šablon) — <code><nowiki>{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|hr={{{hr}}}|sr={{{sr}}}|{{{sr}}}}}</nowiki></code> * šablon:'''j''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=j|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''ij''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ij|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''c/s''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=c|sr=s}}</nowiki></code> * šablon:'''k/h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=k|sr=h}}</nowiki></code> * šablon:'''u/o''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=o}}</nowiki></code> * šablon:'''u/i''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=u|sr=i}}</nowiki></code> * šablon:'''ač/er''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=ač|sr=er}}</nowiki></code> * šablon:'''r''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=r|sr=}}</nowiki></code> * šablon:'''h''' — <code><nowiki>{{srhr|hr=h|sr=}}</nowiki></code> Bezveze primjer korištenja: M<code><nowiki>{{j}}</nowiki></code>esec je <code><nowiki>{{srhr|siječanj|januar}}</nowiki></code>. Sredina je <code><nowiki>{{srhr|tjedna|sedmice}}</nowiki></code>. Baš je l<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>ep dan za bavljenje finan<code><nowiki>{{c/s}}</nowiki></code>ijama. Odlučio sam danas igrati <code><nowiki>{{srhr|nogomet|fudbal}}</nowiki></code> sa svojim <code><nowiki>{{srhr|prijateljima|drugarima}}</nowiki></code>. Novak Đoković je najbolji tenis<code><nowiki>{{ač/er}}</nowiki></code> na sv<code><nowiki>{{ij}}</nowiki></code>etu. Takođe<code><nowiki>{{r}}</nowiki></code> volim svoga <code><nowiki>{{k/h}}</nowiki></code>irurga. Gulim kr<code><nowiki>{{u/o}}</nowiki></code>mpir i pripremam tanj<code><nowiki>{{u/i}}</nowiki></code>re dok slušam <code><nowiki>{{srhr|glazbu|muziku}}</nowiki></code>. Također bi se mogao, bar vizualno, prilagoditi i naslov, npr. <code><nowiki>{{DISPLAYTITLE:Špan{{srhr|jolska|ija}}}}</nowiki></code>. Naravno, kada bi bilo načina, lakše bi bilo da sustav Wikipedije sam prilagođava pravopis za sve unesene riječi, no toga još nisam vidio. Što mislite? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:31, 20 januar 2022 (CET) {{ping|OC Ripper}}, {{ping|Orijentolog}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Mladifilozof}}, {{ping|Vitek}}, {{ping|Zblace}} - evo neka kolege vide, ako sam nekog izostavio ispričavam se. Naizgled djeluje jako praktično, međutim, pitanje je je li nam doista potrebno? Ukoliko kolege misle da bi ovo moglo biti zgodno, ja nemam ništa protiv --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:02, 20 januar 2022 (CET) :Mislim da bi bilo iscrpljujuće ovo primjenjivati na tekstove članaka. Da je baš potrebno i nije jer nije riječ o srpskoj+hrvatskoj Wikipediji sa samo dva standarda, već o policentričnom spektru koji bi trebao biti otvoren za hibridne oblike. Čistunstvo bi bilo kontraproduktivno. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:47, 20 januar 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] je li komplicirano to ugraditi u Kategorije? Mislim da tamo ima najviše kontrole, najmanje rada, te dosta efekta i ...smisla?!? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:03, 10 februar 2022 (CET) :::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ovo je samo vizualna izmjena, a naslovi su kontrolirani kao u primjeru kojeg sam dao za Španiju/Španjolsku. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) :Predložena rješenja fascinantna su, ali u ovom obliku neodrživa. Morate biti svesni da je jedini praktični pristup jezički unitarizam. Za ijekavicu i ekavicu jednostavnije bi bilo napraviti konvertor ili neku vrstu spravice (skripte). Prijatelj i drugar sinonimi su. Ostala razilaženja mogu biti tema dogovora urednika ovog projekta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:20, 29 januar 2022 (CET) ::Svaka čast na trudu, ali, kao prvo, prekomplicirano je, kao drugo, nepotrebno. Ako se stavi link na "januar", svako će znati da je u pitanju "siječanj" i obratno. Dakako, ne funkioniše uvek - sećam se davnih dana kad jedan korisnik ovde nije znao šta znači "sopstven" - a tu nijedna enciklopedija neće staviti link na "vlastit". Dakle, nauk je: čitajte, čitajte i samo čitajte! :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:38, 12 februar 2022 (CET) :::Hvala, nije neki trud jer sam ovo vidio na jednom drugom wikiju, pa rekao, ne bi škodilo podijeliti ovdje. Doista je komplicirano za svoju svrhu. Kad bi se htijelo ovako nešto napraviti, najbolja bi bila nekakva samoprimjenjiva skripta (kakvu ja ne bih ja znao napraviti), no i tada, ne samo da bi došlo do potrebe za iznimkama, nego se ionako ne može primijeniti u uređivaču. Opet, hvala na mišljenjima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:25, 14 februar 2022 (CET) == Poziv za prikupljanje povratnih informacija: Izbori za Odbor poverenika Fondacije Wikimedija == Poštovani članovi zajednice, Otvoren je poziv za prikupljanje povratnih informacija i predloga u vezi sa izborima za članove Odbora poverenika. Svoje predloge i komentare možete ostaviti do 16.02.2022. Oslanjajući se na povratne informacije prikupljene ranijih godina, ovogodišnji proces nastoji da dobije sliku o stavovima zajednice kroz odgovore na tri ključna pitanja. Namera je da se podstakne razgovor u zajednici i razvoj predloga kroz saradnju. ==== Pogledajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/sh | tri ključna pitanja] i [https://meta.wikimedia.org/wiki/Talk:Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees/Call_for_feedback:_Board_of_Trustees_elections/Discuss_Key_Questions | napišite svoje odgovore]. ==== Vaši predlozi i stavovi su važni, a sada ih možete predstaviti na svom maternjem jeziku. Ovo je takođe i prilika da se upoznamo. Moje ime je Branimir Pipal. U ulozi fasilitatora za jugoistočnu Evropu, moj zadatak je da podržim iskrenu razmenu između različitih delova pokreta. U praksi, uloga fasilitatora podrazumeva, pored ostalog, podsticanje članova zajednice da učestvuju u razgovorima o pitanjima koja se tiču celog pokreta, verno prenošenje njihovih stavova i komentara, organizaciju i moderaciju sastanaka (npr, sa članovima drugih zajednica, kandidatima za izbore, itd.), kao i pomoć u predstavljanju ideja koje bi mogle dodatno unaprediti zajednicu. Srdačan pozdrav --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 14:25, 1 februar 2022 (CET) == Nove informacije o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Poštovani članovi zajednice, Kao što vam je možda poznato, 24. januara su objavljene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/sr Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]. Smernice predstavljaju predlog načinа na koji bi [[m:Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja]] trebalo primeniti u čitavom pokretu. <br> Ova poruka je poziv da ostavite svoje sugestije i komentare što možete učiniti ovde ili na [[m:Talk:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|Meta-viki stranici za razgovor]]. <br> * Pored toga, imate mogućnost i da učestvujete u jednom od tri kruga razgovora koji će biti održani na Zoom platformi 4. februara 2022. u 15:00 UTC, 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. ** '''[https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/2021_consultations/Roundtable_discussions/sh Ako želite da razgovarate o ovim smernicama, prijavite se za jedan od sastanaka sa projektnim timom i članovima Komiteta za izradu nacrta UCoC.]''' ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, tim fasilitatora može obezbediti prevođenje pod uslovom da sastanku prisustvuju barem tri učesnika iz iste jezičke grupe. * Glasanje će se održati od 7. do 21. marta. [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information/sh Za više informacija pogledajte stranicu o glasanju]. <br> Ako imate bilo kakvih pitanja ili vam je potrebna pomoć oko prijavljivanja, slobodno me kontaktirajte. <br> Srdačan pozdrav!<br> Branimir Pipal --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:37, 3 februar 2022 (CET) <br> Tim za strategiju i upravljanje pokretom <section end="announcement-content" /> ==Prijedlog== Predlažem da se na naslovnoj stranici podijeli informacija o smrti [[Borivoj Dovniković|Borivoja Dovnikovića]].--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 19:49, 8 februar 2022 (CET) :Slažem se, ali nisam siguran da je ovo proces za to...znaš li sam to dodati? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 21:59, 10 februar 2022 (CET) ::{{urađeno}}. {{ping|MirkoS18}} Možeš li sam menjati "događaje i vesti" na naslovnici ili ti prijavljuje da nemaš ovlasti? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 22:42, 12 februar 2022 (CET) == Radna grupa za razvoj liderstva: Objava poziva za prikupljanje povratnih informacija == <section begin="announcement-content" />:''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Call for Feedback Announcement|Ova poruka je dostupna na drugim jezicima na stranici Meta-wiki.]]'' Poštovani članovi zajednice,<br> Tim za razvoj zajednice pri Fondaciji Wikimedia podržava stvaranje globalne Radne grupe za razvoj liderstva vođene zajednicom. Svrha Radne grupe je da pruža savete u oblasti rada na razvoju liderstva.<br> Tim traži povratne informacije o odgovornostima Radne grupe za razvoj liderstva. <br> Na ovoj Meta stranici nalazi se predlog za formiranje ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force|Radne grupe za razvoj liderstva]]'' i ''[[m:Special:MyLanguage/Leadership Development Task Force/Participate|kako možete da pomognete]]''.<br> Povratne informacije o predlogu će se prikupljati od 7. do 25. februara 2022. godine.<section end="announcement-content" /> Svoje komentare i sugestije možete ostaviti ovde ili na Meta stranici za razgovor. Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 19:41, 9 februar 2022 (CET) <br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom == Iskoristite svoje pravo glasa! Ne zaboravite da učestvujete u razgovorima o UCoC-u i glasanju za ratifikaciju! == Poštovani članovi zajednice,<br> <br> Ovo je poziv da svojim glasom učestvujete u procesu ratifikacije UCoC i podsetnik da i dalje možete ostaviti svoje komentare ili se prijaviti u neki od zakazanih termina za razgovore sa zajednicom.<br> <br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|'''Glasanje putem SecurePoll sistema, od 7. do 21. marta 2022.''']], zakazano je kao deo procesa ratifikacije smernica za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC). Birači s pravom glasa pozvani su da odgovore na pitanje i podele svoje komentare.<br> Na stranici [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voter_information|Informacije za birače]] možete pronaći korisne informacije, odgovore na najčešća pitanja i alatku za proveru biračkog prava. <br> Birači treba da odgovore na pitanje podržavaju li sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja na temelju predloženih smernica.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC)]] predstavlja osnovu prihvatljivog ponašanja na nivou celog pokreta.<br> [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines|Revidirane smernice za sprovođenje]] objavljene su 24. januara 2022. kao predloženi način primene ovog akta u celom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/January_2022_-_Board_of_Trustees_on_Community_ratification_of_enforcement_guidelines_of_UCoC|Saopštenje Odbora Fondacije Wikimedia]] poziva na [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting|proces ratifikacije]] u kojem će birači s pravom glasa imati priliku da podrže ili se usprotive usvajanju Smernica za sprovođenje UCoC-a.<br> Za više informacija o UCoC, pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|stranicu projekta]] i [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/FAQ|često postavljana pitanja]] na Meta-wiki. Na rasporedu su događaji na kojima možete učestvovati u razgovorima i dobiti više informacija: * [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations/Panel_Q&A|Panel zajednice]] 18. februara 2022. u 15:00 UTC deli perspektive učesnika iz malih i srednjih zajednica. * [[m:Movement Strategy and Governance|Tim za strategiju i upravljanje pokretom (MSG)]] održava Sate razgovora 25. februara 2022. u 12:00 UTC i 4. marta 2022. u 15:00 UTC. [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Conversations|'''Prijavite se za ove Sate razgovora''']] kako biste komunicirali s projektnim timom i Odborom za izradu nacrta o ažuriranim smernicama za sprovođenje i procesu ratifikacije. Pogledajte [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/2022_conversation_hour_summaries|sažetke Sata razgovora]] od 4. februara 2022. ** Ukoliko ne vladate dovoljno dobro engleskim jezikom, MSG tim može da obezbedi prevod pod uslovom da su prisutna barem tri učesnika iz iste jezičke grupe (bosanski/hrvatski/srpski).<br> Svoje komentare i predloge možete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kom jeziku. Takođe, možete kontaktirati bilo koji tim putem e-pošte: msg[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org ili ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org <br> <br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:18, 18 februar 2022 (CET)<br> Tim za Strategiju i upravljanje pokretom <br /> Fondacija Wikimedia <br /><section end="announcement-content" /> == Ukraine's Cultural Diplomacy Month: We are back in 2022! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:UCDM 2022.png|180px|right]] {{int:please-translate}} Hello, dear Wikipedians!<br/> [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|Ministry of Foreign Affairs of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the second edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from 17 February to 17 March 2022. The campaign is dedicated to famous Ukrainian artists of cinema, music, literature, architecture, design and cultural phenomena of Ukraine that made a contribution to world culture. The most active contesters will receive [[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2022/Prizes|prizes]].<br/> We invite you to take part and help us improve the coverage of Ukrainian culture on Wikipedia! - [[Korisnik:ValentynNefedov (WMUA)|ValentynNefedov (WMUA)]] ([[Razgovor sa korisnikom:ValentynNefedov (WMUA)|razgovor]]) 13:25, 21 februar 2022 (CET) </div> == Wiki Loves Folklore is extended till 15th March == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">{{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] Greetings from Wiki Loves Folklore International Team, We are pleased to inform you that [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]] an international photographic contest on Wikimedia Commons has been extended till the '''15th of March 2022'''. The scope of the contest is focused on folk culture of different regions on categories, such as, but not limited to, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, etc. We would like to have your immense participation in the photographic contest to document your local Folk culture on Wikipedia. You can also help with the [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Translations|translation]] of project pages and share a word in your local language. Best wishes, '''International Team'''<br /> '''Wiki Loves Folklore''' [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 05:50, 22 februar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Coming soon == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> === Several improvements around templates === Hello, from March 9, several improvements around templates will become available on your wiki: * Fundamental improvements of the [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor template dialog]] ([[m:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|1]], [[m:WMDE Technical Wishes/Removing a template from a page using the VisualEditor|2]]), * Improvements to make it easier to put a template on a page ([[m:WMDE Technical Wishes/Finding and inserting templates|3]]) (for the template dialogs in [[Mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|VisualEditor]], [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:WikiEditor#/media/File:VectorEditorBasic-en.png|2010 Wikitext]] and [[Mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|New Wikitext Mode]]), * and improvements in the syntax highlighting extension [[Mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] ([[m:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|4]], [[m:WMDE Technical Wishes/Bracket Matching|5]]) (which is available on wikis with writing direction left-to-right). All these changes are part of the “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]” project by [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. We hope they will help you in your work, and we would love to hear your feedback on the talk pages of these projects. </div> - [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:38, 28 februar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=22907463 --> == Glasanje o ratifikaciji Smjernica za provođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja otvoreno je od 7. do 21. marta 2022. == Zdravo svima, Proces glasanja za ratifikaciju [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines|revidiranih Smjernica za provođenje]] [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct|Univerzalnog kodeksa ponašanja (UCoC)]] je sada otvoren! [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voting|Glasanje na SecurePoll sistemu]] je započelo 7. marta 2022. i završit će se 21. marta 2022. Molimo [[m:Universal Code of Conduct/Enforcement guidelines/Voter information|pročitajte informacije za glasače i pojedinosti o biračkom pravu]]. Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) predstavlja osnovicu prihvatljivog ponašanja na nivou cijelog pokreta. Revidirane Smjernice za provođenje su objavljene 24. januara 2022. kao predloženi način primjene politike u cijelom pokretu. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Project|Pročitajte više o projektu UCoC]]. Svoje komentare możete ostaviti na Meta-wiki stranicama za razgovor na bilo kojem jeziku. Takođe možete kontaktirati projektni tim putem e-pošte: ucocproject[[File:At sign.svg|16x16px|link=|(_AT_)]]wikimedia.org Lijep pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:48, 7 mart 2022 (CET)<br> Strategija i upravljanje pokretom<br> Fondacija Wikimedia<section end="announcement-content" /> == Wiki Loves Folklore 2022 ends tomorrow == [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|frameless|180px]] International photographic contest [[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022| Wiki Loves Folklore 2022]] ends on 15th March 2022 23:59:59 UTC. This is the last chance of the year to upload images about local folk culture, festival, cuisine, costume, folklore etc on Wikimedia Commons. Watch out our social media handles for regular updates and declaration of Winners. ([https://www.facebook.com/WikiLovesFolklore/ Facebook] , [https://twitter.com/WikiFolklore Twitter ] , [https://www.instagram.com/wikilovesfolklore/ Instagram]) The writing competition Feminism and Folklore will run till 31st of March 2022 23:59:59 UTC. Write about your local folk tradition, women, folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, folklore, and tradition, including ballads, folktales, fairy tales, legends, traditional song and dance, folk plays, games, seasonal events, calendar customs, folk arts, folk religion, mythology etc. on your local Wikipedia. Check if your [[:m:Feminism and Folklore 2022/Project Page|local Wikipedia is participating]] A special competition called '''Wiki Loves Falles''' is organised in Spain and the world during 15th March 2022 till 15th April 2022 to document local folk culture and [[:en:Falles|Falles]] in Valencia, Spain. Learn more about it on [[:ca:Viquiprojecte:Falles 2022|Catalan Wikipedia project page]]. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:40, 14 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=22754428 --> == Ostalo je još sedam dana do završetka glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a == Pozdrav svima,<br> Završena je prva nedelja glasanja za ratifikaciju Smernica za sprovođenje UCoC-a. Svoj glas i komentar možete ostaviti do ponedeljka, 21. marta.<br> '''Prema trenutnoj evidenciji, do ponedeljka, 14.03. u 21:00 UTC, nije glasao niti jedan član Sh.Wiki zajednice.'''<br> Ovom prilikom vas želim podsetiti da je glasanje vaše pravo kao volontera koji učestvuju u misiji Wikipedije da svo ljudsko znanje učine dostupnim na bilo kom jeziku. <br> Raznolikost je važna. Stoga je podjednako bitna ravnomernija zastupljenost manjih zajednica. To je još jedan razlog [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/sh da posetite SecurePoll stranicu i ostavite svoj glas]. Ako želite da osvežite svoje znanje o UCoC-u i Smernicama, pročitajte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/hr#Enforcement_guidelines_summary Sažetak] ili [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal%20Code%20of%20Conduct/FAQ/sh Najčešća pitanja]. Srdačan pozdrav! <br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 22:35, 14 mart 2022 (CET) <br> Facilitator, SEE <br> Movement Strategy and Governance <br> Wikimedia Foundation :Ne znam koje sve usual-suspectse WM SecurePoll vidi kao SH 'natives', ali bilo bi dobro da glasanje ne završi bez ijednog glasa sa SH zar ne? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:50, 19 mart 2022 (CET) === Glasanje je završeno. === :: Nažalost, nije glasao nijedan član kome je srpskohrvatska Wiki zajednica matični projekat.<br> U toku je provera glasova i statistička analiza.<br> Rezultati će biti postavljeni [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh na ovoj stranici], gde takođe možete pratiti trenutno dostupnu statistiku.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 12:50, 24 mart 2022 (CET) == Neopravdana težina == Zdravo! Katkad u člancima dajemo neopravdanu težinu (WP:UNDUE) predstavljanjem stanja isključivo u našoj državi, a izuzimanjem drugih država. Ovo je poznato još i kao zemljopisna pristranost (WP:IMBALANCE). Odvažno sam u nekim člancima uklonio takve odjeljke, pa bih se ovdje izvinio zbog zatrpavanja nedavnih izmjena. Također, na našem srodnom projektu počeo sam raditi na [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza najčešćih srpskohrvatskih izvora|analizi pojedinih srpskohrvatskih izvora]]. Bio bih vrlo sretan kada bi se i zajednica sh.WP priključila izradi smjernice i usvojila je kada ona bude gotova ^^. Dobrodošli su prijedlozi i komentari ondje. Lijepi pozdravi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:47, 15 mart 2022 (CET) P. S. Neki od ovih odjeljaka mogu se izdvojiti u zasebne članke. Pročešljat ću si ponovno izmjene i vidjeti što bi moglo, a što ne, pa budem napravio. Gimme some time. :) [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:28, 16 mart 2022 (CET) :Ja nikada nisam vidio potrebu naglašavanja određene stvari u jednoj zemlji. Okej ako idemo komparativno, al' onda idemo komparativno kako spada. Naglašavati kako je nešto u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori ili Bosni samo zato da bi bilo tu... a bez neke jasne strukuralne funkcije djeluje mi nekak' seljački. Svakako, slažem se s ovakvim izmjenama, samo neka budu racionalne i pregledane prethodno, možda ipak ima teksta koji bi se mogao sačuvati. Ostali kolege neka se jave! :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:58, 16 mart 2022 (CET) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]] molim te polinkaj članke i pravila 'da te ceo svet razume'...ovako izgleda kao da radiš pro-forma bilješku za insidere i njima zadaješ više posla kao da nećeš da ti se pridruže u radu, iako za to pitaš. Mislim da je tema važna ali nisam siguran za metodologiju analize i kako je prezentirana [[:bs:Korisnik:Aca/Analiza_najčešćih_srpskohrvatskih_izvora]] ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] mislim da nije OK očekivati da su informacije jednako dostupne svima u svakom trenu, pa bi bio tolerantniji u balansiranju (posebno ako nije nametljivo da okupira veći dio članka)...+uvijek sam za čuvanje sadržaja koji su dobro opisani (i imaju bar neku OK referencu) makar u imenskom prostoru Draft: (za koji i dalje navijam da se napravi na SH). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:37, 16 mart 2022 (CET) :::Ma jasno ako ima smisla, apsolutno, al' znalo se desiti da imamo članke koji su bili na neku opću temu, nije uopće važno koju, a 80%+ sadržaja je bilo kako se to manifestira u Hrvatskoj ili Srbiji. To nema previše smisla. Uostalom, što se tiče ovog komparativnog pristupa, kod velikog je broja tema sigurno dostupan barem osnovni korpus informacija za 5-6 ne-Yu zemalja pa tu ne bi trebao biti problem naći neki balans, barem kvalitativno, ako već ne kvantitativno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:18, 16 mart 2022 (CET) :Nasumično sam prošao nekoliko... Da ima i opravdanih i onih za spašavanje u zasebne članke, ali i par sam ti revertao jer mi se čini pushy brisati sadržaj koji ima potencijal ili se lako i brzo da izbalansirati. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:20, 16 mart 2022 (CET) ::: Važi. Budem sredio tokom dana. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 09:29, 16 mart 2022 (CET) :Mislim da u tabelu treba unesti i linkove navedenih izvora, a kad se ovo provede kao referenca na našoj Wikipediji blokirati ([[Posebno:Filter_zloupotreba|u filterima?]]) iste izvore i počimati akciju brisanja istih iz [[Posebno:LinkSearch|postojećih članaka]]. Evo i jedan moj prijedlog (iako neaktivan): [http://www.hazud.hr/postoje-dokazi-da-hrvati-nisu-slaveni-vec-jedini-narod-koji-je-svoje-korijene-sacuvao-6500-godina/]. U pouzdane dodati [[Deutsche Welle]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:51, 2 april 2022 (CEST) == Feminism and Folklore 2022 ends soon == [[File:Feminism and Folklore 2022 logo.svg|right|frameless|250px]] [[:m:Feminism and Folklore 2022|Feminism and Folklore 2022]] which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on <b>31 March 2022 11:59 UTC</b>. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as <i>folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more</i> Keep an eye on the project page for declaration of Winners. We look forward for your immense co-operation. Thanks Wiki Loves Folklore international Team [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:29, 26 mart 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Rockpeterson@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Rockpeterson/fnf&oldid=23060054 --> == Draft name space Drugi put == Prije dosta vremena sam se raspitivao za [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#SH nema Draft: ?|Draft: na SH]] i ako niko nema ništa protiv rado bi da se uvede. Bitno je lakše raditi neke stvari (recimo dugoročno, zajedno ili sa novima), a nema nikakvog opterećenja i komplikacija za druge koji ga neće koristiti. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:45, 28 mart 2022 (CEST) == Wikimedia CEE Spring 2022 == Malo kasnim sa postavljanjem (skoro) svega za [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022|Wikimedia CEE Spring 2022]] kampanju i natjecanje, ali vidim da su se neki snašli poznajući pravila od prošle godine. Za one koji su zainteresirani prevoditi ili raditi potpuno nove članke o široj regiji možete slobodno započeti i slobodno postaviti pitanja oko nejasnoća! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 01:26, 1 april 2022 (CEST) == Rezultati glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a == Zdravo svima! Želim da vas obavestim da je većina Wikimedijanaca prihvatila predložene Smernice za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja. <br> : '''U glasanju je učestvovalo ukupno 2,348 članova zajednice. <br> Od tog broja, 1,338 je glasalo za, 945 protiv, dok je neopredeljenih glasova bilo 65.''' <br> <br> * Šta znači ovakav rezultat? :: Znači da postoji dovoljna podrška da Odbor poverenika Fondacije Wikimedia uzme u razmatranje ove Smernice. To ''ne znači'' da je proces ratifikacije završen.<br> * Koji su dalji koraci? :: Odbor poverenika će pregledati tekst Smernica i razmotriti propratne komentare i sugestije zajednice kako bi utvrdio da li postoje aspekti koje treba revidirati. * Koji su mogući ishodi? :: 1. Ukoliko Odbor poverenika zaključi da postoje delovi Smernica koje je potrebno dodatno precizirati, ovi komentari, kao i doprinosi dati kroz razgovore u zajednici, pružiće dobru polaznu tačku za reviziju Smernica kako bi se zadovoljile potrebe koje su zajednice izrazile u odgovorima birača. :: 2. Ukoliko Odbor poverenika odluči da nastavi sa ratifikacijom, projektni tim UCoC će započeti rad na podršci konkretnim predlozima sadržanim u Smernicama. <br> [https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Results/sh Na ovoj stranici] možete pogledati detaljan prikaz rezultata i prateću statističku analizu. Na istoj stranici će biti dostupan i sažetak komentara učesnika u procesu glasanja. Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 21:05, 6 april 2022 (CEST)<br> Facilitator SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Wikivoyage HBS chat == Ako se neko hoće pridružiti na '''Wikivoyage HBS chat''' koristeći '''[[Meta:Wikimedia Chat|WM Chat]]''' kanal https://chat.wmcloud.org/wikimedia/channels/wikivoyage [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:39, 10 april 2022 (CEST) :{{ping|Zblace}} neda mi se ulogirati s mojim Wikimedia podacima, ne šalje e-mail za zaboravljenu lozinku, a nema druge opcije. [[m:Wikimedia Chat]] stranica također kaže da se poruke brišu nakon 90 dana. Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 07:07, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] i svima...još nije profunkcioniralo '''autentificiranje sa WM''' (mislim da je radilo pa opet ne), ali možete '''napraviti account''' sa istim username i email podatcima (koji će se '''nakanadno spojiti''') koristeći invite link https://chat.wmcloud.org/signup_user_complete/?id=acgnzndfh3fn9g38fgsx813u4r [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:13, 12 april 2022 (CEST) ::Cool - vidim da si se ulogirao...inače za ''Što ne imati razgovore jednostavno u javnosti na Incubatoru?'' mislim da '''nema problema ali ima razlika u praksi'''. To je naravno i moja preferenca za dopisne-razgovore (1:1 i 1:ALL) i primarna on-wiki komunikacija... Ovo je doslovno preporuka za chat kad se treba '''(skoro) real-time dogovarati''' o praktikalijama, a gdje koje nemaju trajnu vrijednost, ali olakšavaju ako se u komunikaciji nalazi više ljudi pa nema ping-pong sa 3 ili više strana za razgovor :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:23, 12 april 2022 (CEST) :Ako i kad imate vremena... :@[[Korisnik:Kiril Simeonovski|Kiril Simeonovski]] :@[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] :@[[Korisnik:Imbehind|Imbehind]] :@[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] :... :--- [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:33, 12 april 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] S obzirom da se praktički 100% razgovora na ovom kanalu dogodilo na srpskohrvatskom jeziku, odnosno u vezi HBS Wikivodiča (ne svih Wikivodiča), možemo li ga rebrandirati za SH projekt? DobarDan može ostati za među-projektne HR-SR-BS-MN razgovore i obavijesti općenito, ali stvarno mislim da nam treba kanal baš za SH projekte (kao alternativa; Discord sumnjam da je nešto aktivan, no nisam se na nj učlanio, na IRC-u sam vidio da nikoga nema, a također podržava samo tekst :P). Tako da, volio bih ovaj kanal preimenovati i formalno podržati razgovore o ostalim SH projektima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 02:21, 21 august 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možemo naravno...javi što bi htio upisati u channel header i channel purpose (imaju ograničen broj znakova...vidi za DobarDan) :::Što se tiče SH specifičnih kanala mislim da možeš pokrenuti novi ili nove...ako ne javi pa budem ja - samo opiši. :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:04, 21 august 2022 (CEST) == Bilten Strategije i upravljanja pokretom == <section begin="ucoc-newsletter"/> <div style = "line-height: 1.2"> <span style="font-size:150%; color:#404040;">'''Broj 6, april 2022.'''</span><span style="font-size:120%; float:right;">[[m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6|'''Pročitajte ceo bilten''']]</span> ---- Dobrodošli u šesto izdanje Biltena Strategije i upravljanja pokretom! Ovaj preuređeni bilten prenosi važne vesti i događaje o Povelji pokreta, Univerzalnom kodeksu ponašanja, grantovima za implementaciju Strategije pokreta, izborima za Odbor poverenika i drugim relevantnim temama MSG-a. Ovaj bilten će izlaziti kvartalno, dok će se određene vesti dostavljati nedeljno. Ne zaboravite da se prijavite [[m:Special:MyLanguage/Global message delivery/Targets/MSG Newsletter Subscription|ovde]] ako želite da primate buduća izdanja ovog biltena. </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> *'''Razvoj liderstva - Formira se radna grupa! -''' Prijava za pridruživanje Radnoj grupi za razvoj liderstva zatvorena je 10. aprila 2022. i biće izabrano najviše 12 članova zajednice koji će učestvovati u njenom radu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A1|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Objavljeni su rezultati ratifikacije Univerzalnog kodeksa ponašanja! -''' Globalni proces odlučivanja o sprovođenju UCoC održan je od 7. do 21. marta putem SecurePoll sistema. Preko 2.300 birača sa pravom glasa iz najmanje 128 različitih projekata dalo je svoja mišljenja i komentare. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A2|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diskusija o habovima –''' Globalni razgovor o regionalnim i tematskim čvorištima održan je u subotu, 12. marta, a prisustvovalo mu je 84 različita Vikimedijanaca iz celog pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A3|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Grantovi strategije pokreta ostaju otvoreni! -''' Od početka godine odobreno je šest predloga ukupne vrednosti oko 80.000 USD. Da li imate ideju za projekat Strategije pokreta? Obratite nam se! ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A4|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Odbor za izradu Povelje pokreta je spreman! -''' Komisija od petnaest članova, koja je izabrana u oktobru 2021. godine, usaglasila je suštinske vrednosti i metode za svoj rad i pristupila izradi predloga nacrta Povelje pokreta. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A5|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Predstavljamo nedeljnik Strategije pokreta - Dajte svoj doprinos i prijavite se! -''' MSG tim je pokrenuo portal novosti koji je povezan sa različitim stranicama Strategije pokreta na Meta-vikiju. Prijavite se da biste dobijali najnovije vesti o tekućim projektima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A6|Nastavite sa čitanjem]]) *'''Diff blogovi -''' Pogledajte najnovije publikacije o Strategiji pokreta na stranici Vikimedija Diff. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/6#A7|Nastavite sa čitanjem]]) </div><section end="ucoc-newsletter"/><br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 17:46, 13 april 2022 (CEST) == Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i smernice za sprovođenje UCoC: Sledeći koraci == Pozdrav svima!<br> Pre dve sedmice, prilikom objave rezultata, ukazao sam na moguće ishode glasanja o Smernicama za sprovođenje UCoC-a.<br> Nakon pregleda rezultata glasanja i popratnih komentara, Odbor za pitanja zajednice odlučio je pokrenuti novi krug konsultacija sa zajednicom. Tim WMF-a će, zatim, pročišćeni tekst Smernica staviti na ponovno glasanje.<br> Komentari su pokazali da članovi zajednice nedvosmisleno podupiru stvaranje sigurne kulture dobrodošlice koja zaustavlja neprijateljsko i toksično ponašanje, podržava žrtve takvih postupaka i podstiče ljude koji rade u dobroj veri da budu produktivni na Wikimedia projektima.<br> Iako su rezultati pokazali da je podrška Smernicama za sprovođenje UCoC-a premašila potrebnih 50%+1 glas, komentari su naglasili da će biti potrebne daljnje revizije kako bi sprovođenje dobilo snažnu podršku zajednice.<br> Stoga je Odbor zadužio Zakladu da:<br> * Sprovede još jedan krug konsultacija sa zajednicom, i * Organizuje glasanje zajednice o novoj i pročišćenoj verziji Smernica.<br> Tim WMF-a tražiće povratne informacije o četiri teme koje su se istakle među komentarima birača.<br> Više informacija o četiri teme, te o drugim zaključcima Odbora možete dobiti [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_Board_noticeboard/April_2022_-_Board_of_Trustees_on_Next_steps:_Universal_Code_of_Conduct_(UCoC)_and_UCoC_Enforcement_Guidelines/hr na ovoj Meta stranici] (na hrvatskom jeziku).<br> Srdačno,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:22, 20 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == New Wikipedia Library Collections Available Now - April 2022 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Hello Wikimedians! [[File:Wikipedia_Library_owl.svg|thumb|upright|The TWL owl says sign up today!]] [[m:The Wikipedia Library|The Wikipedia Library]] has free access to new paywalled reliable sources. You can these and dozens more collections at https://wikipedialibrary.wmflabs.org/: * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/128/ Wiley]''' – journals, books, and research resources, covering life, health, social, and physical sciences * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/125/ OECD]''' – OECD iLibrary, Data, and Multimedia​​ published by the Organisation for Economic Cooperation and Development * '''[https://wikipedialibrary.wmflabs.org/partners/129/ SPIE Digital Library]''' – journals and eBooks on optics and photonics applied research Many other sources are freely available for experienced editors, including collections which recently became accessible to all eligible editors: Cambridge University Press, BMJ, AAAS, Érudit and more. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: log in today! <br>--The Wikipedia Library Team 15:17, 26 april 2022 (CEST) :<small>This message was delivered via the [https://meta.wikimedia.org/wiki/MassMessage#Global_message_delivery Global Mass Message] tool to [https://meta.wikimedia.org/wiki/Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library The Wikipedia Library Global Delivery List].</small> </div> <!-- Message sent by User:Samwalton9@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Wikipedia_Library&oldid=23036656 --> == Izbori za Odbor poverenika 2022: Poziv za kandidate == '''Vreme je za izbore!''' : ::{| class="wikitable" | Ove godine, zajednica i podružnice zajednički odlučuju o dva mesta u Odboru poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Ako želite postati kandidat za funkciju Poverenika, pažljivo pročitajte sve informacije [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh na ovoj Meta stranici], a zatim podnesite prijavu.''' |- | Poverenike kojima ističe mandat i čija mesta trebaju biti popunjena ove godine, izabrale su podružnice u [https://meta.wikimedia.org/wiki/Affiliate-selected_Board_seats/2019 procesu selekcije iz 2019]. |- | Odbor poverenika nadzire rad Fondacije Wikimedia. Odbor čine poverenici koje bira zajednica-i-podružnice i poverenici koje imenuje Odbor. Svaki poverenik ima mandat od tri godine. Zajednica može glasati za poverenike iz zajednice-i-podružnica. Ovi izbori su prilika za poboljšanje zastupljenosti, raznolikosti i stručnosti Odbora kao tima. Molimo vas da razmislite o podnošenju vaše kandidature za članstvo u Odboru poverenika. – [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Call_for_Candidates/sh Pročitajte celo saopštenje Izborne komisije i Odbora poverenika]. |} ---------------- '''Ovogodišnji izbori se će se obavljati prema sledećem sistemu:''' # Kandidati predaju prijave (do 9. maja; ovaj rok se može pomeriti za nekoliko dana).<br> Svaki član zajednice može postati kandidat ukoliko ispunjava opšte i posebne uslove navedene [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Apply_to_be_a_Candidate/sh#Prihvatljivost na ovoj stranici]. # Podružnice i grupe će svojim glasovima izabrati 6 (šest) kandidata. <br> Svaka podružnica i grupa nosi po jedan glas. Glasanje podružnica održaće se početkom jula. # Zajednica će glasanjem izabrati 2 (dva) od šest kandidata koji su dobili dovoljno glasova podružnica.<br> '''Planirano je da se glasanje u zajednici održi od 15. do 29. avgusta.''' # Odbor će imenovati dva izabrana kandidata za nove poverenike.<br> Planirano je da se ovaj poslednji korak, kojim se završava izborni proces, održi početkom oktobra. ---------------- : '''Izborni volonteri:''' :: Želite li učestvovati u izbornom procesu kao [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh izborni volonter]? Sve što vam je potrebno su osnovne komunikacione veštine i dobro poznavanje vaše zajednice. Ne morate imati iskustvo na izborima. Izborni volonteri pomažu u promovisanju izbora u svojoj zajednici. Prethodno se registrujte [https://meta.wikimedia.org/wiki/Movement_Strategy_and_Governance/Election_Volunteers/About/sh#Postanite_izborni_volonter na ovoj Meta stranici] ili me kontaktirajte putem e-pošte. ---------------- Srdačan pozdrav.<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 18:01, 26 april 2022 (CEST)<br> Facilitator, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation == Coming soon: Improvements for templates == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> <!--T:11--> [[File:Overview of changes in the VisualEditor template dialog by WMDE Technical Wishes.webm|thumb|Fundamental changes in the template dialog.]] Hello, more changes around templates are coming to your wiki soon: The [[mw:Special:MyLanguage/Help:VisualEditor/User guide#Editing templates|'''template dialog''' in VisualEditor]] and in the [[mw:Special:MyLanguage/2017 wikitext editor|2017 Wikitext Editor]] (beta) will be '''improved fundamentally''': This should help users understand better what the template expects, how to navigate the template, and how to add parameters. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/VisualEditor template dialog improvements|talk page]] In '''syntax highlighting''' ([[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] extension), you can activate a '''colorblind-friendly''' color scheme with a user setting. * [[metawiki:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting#Color-blind_mode|project page]], [[metawiki:Talk:WMDE Technical Wishes/Improved Color Scheme of Syntax Highlighting|talk page]] Deployment is planned for May 10. This is the last set of improvements from [[m:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes']] focus area “[[m:WMDE Technical Wishes/Templates|Templates]]”. We would love to hear your feedback on our talk pages! </div> -- [[m:User:Johanna Strodt (WMDE)|Johanna Strodt (WMDE)]] 13:14, 29 april 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Johanna Strodt (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=WMDE_Technical_Wishes/Technical_Wishes_News_list_all_village_pumps&oldid=23222263 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Editing news 2022 #1</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/><i>[[metawiki:VisualEditor/Newsletter/2022/April|Read this in another language]] • [[m:VisualEditor/Newsletter|Subscription list for this multilingual newsletter]]</i> [[File:Junior Contributor New Topic Tool Completion Rate.png|thumb|New editors were more successful with this new tool.]] The [[mw:Special:MyLanguage/Help:DiscussionTools#New discussion tool|New topic tool]] helps editors create new ==Sections== on discussion pages. New editors are more successful with this new tool. You can [[mw:Talk pages project/New topic#21 April 2022|read the report]]. Soon, the Editing team will offer this to all editors at the 20 Wikipedias that participated in the test. You will be able to turn it off at [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing-discussion]].<section end="message"/> </div> [[User:Whatamidoing (WMF)|Whatamidoing (WMF)]] 20:55, 2 maj 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:Quiddity (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/VisualEditor/Newsletter/Wikis_with_VE&oldid=22019984 --> == CEE Spring 2022 na HBS Wikivoyage == HBS Wikivodič koji je napredovao u fazi inkubacije do prvih nekoliko članaka treba vašu pomoć. Uključite se u akciju prevođenja i izrade novih članka iz šire regije kao dio kampanje CEE Spring 2022 i zaslužite nagrade ili poklone zahvale. https://w.wiki/5BeX U slučaju da zajedno napravimo oko 100 članaka u sljedećih mjesec dana projekt može kandidatirati za osamostaljenje iz inkubatora! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 16:01, 20 maj 2022 (CEST) :Podsjetnik danas je zadnji dan da napravite članak i da vaš rad uđe u CEE Spring 2022 natjecateljsku i Incubator statistike za ovaj mjesec https://incubator.wikimedia.org/wiki/Wy/hbs/Wikivodič:CEE_Spring_2022#Napisani_članci --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:01, 31 maj 2022 (CEST) ::Ah, taman pre nego si to objavio, ja baš bio započeo rad na članku za CEE na ovoj Wikipediji. :p Takođe piše da CEE na inkubatoru traje do 21. 6., valjda nema veze što smo omašili zvanični statistični rok. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:01, 31 maj 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] za one koji gonjaju nagrade ima veze jer neće imati priliku osvojiti vrh statistike :-p :::Wikivoyage HBS ionako nije konkurentan po vidljivosti, :::pa će doprinosi kvalitetom i trudom biti u prilici za poklone zahvale ;-) :::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 13:30, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ma ne gonjam nagrade, doprinos je malen ali simboličan. :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:33, 2 juni 2022 (CEST) :::::Pretpostavljam da je tako skoro svima, jer ni nagrade nisu veš mašine i auta :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:26, 7 juni 2022 (CEST) ::Još 2 ponedeljka do kraja CEE Springa 2022 akcije na Incubatoru Wy/hbs... ::a onda probam loviti i statistiku za osamostaljivanje ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:27, 7 juni 2022 (CEST) :::Zadnji podsjetnik jer još je samo 30tak sati za dodavanje sadržaja u akciji :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:49, 20 juni 2022 (CEST) == Novosti o Smernicama za sprovođenje Univerzalnog kodeksa ponašanja == Zdravo svima<br> Dopustite mi da podelim vesti o temi koja je važna za svakog Vikimedijanca:<br> Nakon '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|glasanja]]''' o Smernicama za sprovođenje UCoC-a, '''[[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Community_Affairs_Committee|Komitet za pitanja zajednice (CAC)]]''' Odbora poverenika zatražio je da se nekoliko oblasti Smernica revidira radi poboljšanja.<br> Nakon analize komentara članova zajednice koji su učestvovali u glasanju, CAC je odlučio da pokrene još jedan krug konsultacija u zajednici. Po završetku ovih konsultacija, zajednica će imati priliku da glasa o revidiranim Smernicama za sprovođenje UCoC-a. Analiza komentara je ukazala na tri ključne grupe pitanja: # O (obaveznoj) obuci za primenu UCoC-a i njegovih Smernica; # O ravnoteži između zaštite privatnosti i pravičnog postupanja; # O zahtevu da određene grupe korisnika potvrde da će priznati i pridržavati se Univerzalnog kodeksa ponašanja. '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Drafting_committee#Revisions_Committee|Komitet za reviziju]]''' vas moli da svoje odgovore i komentare ostavite '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|na ovoj Meta stranici]]'''.<br> Ceo izveštaj i analizu komentara možete pročitati '''[[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Voting/Report|ovde]].''' <br> == Regionalne konsultacije == Tokom naredne nedelje, održaće se prve regionalne konsultacije. === Predloženi termini i teme: === ''Konsultacije će se voditi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku preko Google Meet platforme.'' * Izaberite termin koji vam najviše odgovara, a zatim... * pošaljite e-mail poruku na: ''bpipal-ctr@wikimedia.org'' kako biste dobili pozivnicu i kôd za pristup.''<br> ------------ # '''Termin: Četvrtak, 09.06.2022. od 17-18h # '''Termin: Subota, 11.06.2022. od 13-14h ------------ '''Teme za diskusiju:'''<br> # [[M:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Enforcement_guidelines/Revision_discussions|Univerzalni kodeks ponašanja (UCoC) i Smernice za sprovođenje: Kuda nakon glasanja?]] # [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022|Izbori za Odbor poverenika (BoT)]] # Ideje zajednice :: Svoj predlog teme možete ostaviti ovde ili na mojoj stranici za razgovor. <br> Srdačan pozdrav,<br> --[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:10, 4 juni 2022 (CEST)<br> Facilitaror, SEE<br> Movement Strategy and Governance<br> Wikimedia Foundation<br> :@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ima li (progress) reporta o konzulatcijama? Ako trebaju biti korisne i drugima a ne samo WMF, onda bi bilo dobro imati uvide u to bar među onima koji su iskazali interes, ako ne već transparentno svima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 07:31, 6 juli 2022 (CEST) ::Bio sam službeno odsutan tokom prethodne dve nedelje. To je razlog što s moje strane nije bilo nikakvih aktivnosti usmerenih ka zajednicama. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 09:55, 6 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - mene je zanimalo uže vezano uz #2 konzultaciju od prije mjesec dana, jer nisam mogao biti na njoj. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 06:42, 9 juli 2022 (CEST) ::::Planiram jedan kratak sažetak tokom naredne nedelje. Inače, konsultacije će se nastaviti i imam nameru da postanu redovne. [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:50, 9 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] OK - prošla su dva mjeseca pa može i još koji dan ;-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 19:33, 13 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] koliko je uopće ljudi bilo na drugom sastanku? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:20, 19 juli 2022 (CEST) [[Datoteka:ABan Hjab.jpg|mini|250px|Jimbovo uvođenje univerzalnog kodeksa na Dinaridima 2022. (dekolorizovano)]] {{ping|Edgar Allan Poe}} ne kontam šta je ovo, čemu ovo i jel obavezujuće? Više nisi Žabar nego "monsieur Edgar" i ovdje si s "dobrim namjerama"? Ne bi volio iznenađenja ko [[:en:John McEnroe#Final years on the tour|McEnroeu u Australiji 1990.]] :/ --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 22:59, 13 juli 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ja nit' luk jeo, nit' luk miris'o... :/ Ništa, ako/kad ovo prođe, obojica ćemo k'o pokojni Kobe na onim Olimpijskim igrama kad je sucu objašnjavao da to nisu koraci... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:23, 14 juli 2022 (CEST) ::{{ping|Edgar Allan Poe}} odmah se prisjetim jednog lokalnog slučaja kada je nadobudni lik išao uvesti bjelosvjetski kodeks u luristanske gudure (slika desno). Jer "što može poći po zlu?" --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 01:11, 14 juli 2022 (CEST) :::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Ili onaj misionar što je išao na onaj otok ljudoždera kod Indije... to je bila gozba... -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:52, 14 juli 2022 (CEST) == CG & CNR == Ima li neko zainteresiran pisati članke o Crnoj Gori i/ili na crnogorskom standardu? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 10:46, 5 juni 2022 (CEST) == Results of Wiki Loves Folklore 2022 is out! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hi, Greetings The winners for '''[[c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022|Wiki Loves Folklore 2022]]''' is announced! We are happy to share with you winning images for this year's edition. This year saw over 8,584 images represented on commons in over 92 countries. Kindly see images '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2022/Winners|here]]''' Our profound gratitude to all the people who participated and organized local contests and photo walks for this project. We hope to have you contribute to the campaign next year. '''Thank you,''' '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor sa korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18:13, 4 juli 2022 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Non-Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=23454230 --> == Izbori za Odbor poverenika -- Izborni kompas == Zdravo svima! '''Period glasanja zajednice za [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022|Odbor poverenika 2022.]] trajaće od 16. do 30. avgusta.''' Nakon što podružnice naprave uži izbor od šest (6) kandidata, članovi Wikimedijine zajednice će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi Poverenici Fondacije Wikimedia. Kako bismo izborni proces učinili jasnijim i jednostavnijim, a članovima zajednice olakšali odlučivanje o kandidatima koje žele podržati, pripremili smo alat pod nazivom '''[[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass|Izborni kompas]] '''. '''Kako radi Izborni kompas?''' Izborni kompas je alat koji pomaže biračima da izaberu kandidate koji najbolje odgovaraju njihovim uverenjima i stavovima. Članovi zajednice predložiće [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Community Voting/Election Compass/Statements|izjave]] na koje će kandidati odgovoriti pomoću Likertove skale (slažem se/neutralno/ne slažem se). Odgovori kandidata na izjave biće učitani u Izborni kompas. Glasači će koristiti kompas tako što će odgovarati na tvrdnje (slažem se/neutralno/ne slažem se). Rezultati će prikazati kandidate čiji se stavovi u najvećoj meri poklapaju sa uverenjima i stavovima birača. '''Proces i vremenski raspored''' * '''8. - 20. jula:''' Članovi zajednice predlažu izjave za Izborni kompas; * '''21.-22. jula:''' Izborna komisija pregleda izjave radi jasnoće i uklanja one koje se ne odnose na temu; * '''25. jula - 3. avgusta:''' Članovi zajednice pozvani su da glasaju o izjavama; * '''4. avgusta:''' Izborna komisija bira 15 najboljih izjava; * '''5.-12. avgusta:''' Kandidati se usklađuju s izjavama; * '''16. avgusta:''' Izborni kompas otvoren je za birače. Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 16:53, 13 juli 2022 (CEST) == Izašao je sedmi broj Biltena Strategije i upravljanja pokretom == Bilten distribuira relevantne vijesti i događaje o provedbi Wikimedijinih [[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy/Initiatives|Preporuka strategije pokreta]], drugim relevantnim temama u vezi s upravljanjem pokretom, kao i različitim projektima i aktivnostima koje podržava tim za Strategiju i upravljanje pokretom (MSG) Zaklade Wikimedia. ---- </div><div style="margin-top:3px; padding:10px 10px 10px 20px; background:#fffff; border:2px solid #808080; border-radius:4px; font-size:100%;"> * '''Održivost pokreta''': Objavljeno je godišnje izvješće o održivosti Zaklade Wikimedia. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A1|nastavi čitati]]) * '''Poboljšanje korisničkog iskustva''': Nedavna poboljšanja sučelja radne površine za Wikimedijine projekte. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A2|nastavi čitati]]) * '''Sigurnost i inkluzija''': Ažuriranja procesa revizije Smjernica za provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A3|nastavi čitati]]) * '''Pravednost u donošenju odluka''': Izvješća iz razgovora o pilot programima Hubova, nedavni napredak Odbora za izradu Povelje pokreta i nova bijela knjiga o budućnosti sudjelovanja u Wikimedijinom pokretu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A4|nastavi čitati]]) * '''Koordinacija zainteresiranih strana''': Pokretanje službe za pomoć podružnicama i volonterskim zajednicama koje rade na partnerstvu u kreiranju sadržaja. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A5|nastavi čitati]]) * '''Razvoj liderstva''': Novosti o projektima liderstva organizatora Wikimedia pokreta u Brazilu i na Zelenortskim Ostrvima. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A6|nastavi čitati]]) * '''Interno upravljanje znanjem''': Pokretanje novog portala za tehničku dokumentaciju i resurse zajednice. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A7|nastavi čitati]]) * '''Inoviranje u slobodnom znanju''': Audiovizualni izvori visoke kvalitete za znanstvene eksperimente i novi alat za snimanje usmenih transkripata. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A8|nastavi čitati]]) * '''Procijeniti, ponoviti i prilagoditi''': Rezultati pilot projekta Equity Landscape ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A9|nastavite čitati]]) * '''Ostale vijesti i ažuriranja''': novi forum za raspravu o provedbi Strategije kretanja, nadolazeći izbor Odbora povjerenika Zaklade Wikimedia, novi podcast za raspravu o Strategiji pokreta i promjena osoblja u MSG timu. ([[:m:Special:MyLanguage/Movement Strategy and Governance/Newsletter/7#A10|nastavi čitati]]) </div><section end="msg-newsletter"/> ----<br> Srdačno<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 01:22, 26 juli 2022 (CEST) == Izbori za Odbor poverenika -- Kandidati za poverenike == Zdravo svima, : Predstavnici podružnica su [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|završili glasanje]]. <br> : '''Izabrani kandidati za Odbor poverenika za 2022. godinu su:''' :* Tobechukwu Precious Friday ([[metawiki:User:Tochiprecious|Tochiprecious]]) :* Farah Jack Mustaklem ([[metawiki:User:Fjmustak|Fjmustak]]) :* Shani Evenstein Sigalov ([[metawiki:User:Esh77|Esh77]]) :* Kunal Mehta ([[metawiki:User:Legoktm|Legoktm]]) :* Michał Buczyński ([[metawiki:User:Aegis Maelstrom|Aegis Maelstrom]]) :* Mike Peel ([[metawiki:User:Mike Peel|Mike Peel]]) Za više informacija o statistici ovih izbora, pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Results|rezultate]] i [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation elections/2022/Stats|ovu stranicu na Meta Wiki]]. Hvala članovima zajednice koji su se kandidovali za Odbor poverenika. Kandidatura za Odbor poverenika nije mala odluka. Vreme i prilježnost koju su kandidati do sada pokazali govore o njihovoj posvećenosti pokretu. Čestitamo kandidatima koji su izabrani. Veliko uvažavanje i zahvalnost izražavamo i prema onim kandidatima koji nisu izabrani. ---- Od ovih šest kandidata, zajednica će svojim glasovima izabrati dvoje koji će postati novi članovi Odbora poverenika Fondacije Wikimedia.<br> '''Glasanje zajednice počinje 16. avgusta i traje do 30. avgusta 2022.''' ---- '''Naredni koraci:'''<br> Pre nego što glasate, saznajte više o stavovima kandidata. To možete učiniti na neki od sledećih načina: * Pročitajte [https://forum.movement-strategy.org/t/affiliate-questions-selected-for-the-wikimedia-foundation-board-of-trustees-election-2022/949 odgovore kandidata na pitanja predstavnika podružnica] * Upotrebite [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] ** Izborni kompas će biti dostupan od 16. avgusta. ** Do 1. avgusta možete [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass/Statements|glasati za izjave koje će postati deo Izbornog kompasa]]. * Pogledajte [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|video poruke kandidata]] ** Video poruke će biti dostupne do početka glasanja u zajednici. * Učestvujte i čitajte razgovore na [https://forum.movement-strategy.org/ Forumu Strategije i upravljanja pokretom] Srdačan pozdrav,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 15:44, 31 juli 2022 (CEST) == Blokiranje IP editiranja == Izašao je dobar izvještaj sa Farsi Wikipedije o njihovim iskustvima... https://meta.wikimedia.org/wiki/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/IP_Editing_Restriction_Study/Farsi_Wikipedia#Overview ...uključujući i neke observacije u usporedbi sa Wikipedijom na portugalskom (pogledajte i talk stranicu sa informativnim Darwinovim komentarima). --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:28, 13 august 2022 (CEST) == VAŽNO: Izbori za Odbor poverenika su odloženi za nedelju dana == Izborna komisija i Radna grupa za izbor Odbora odlučili su da za nedelju dana odlože početak glasanja u zajednici na izborima za Odbor poverenika 2022. ---- === '''Period glasanja u zajednici počinje 23. avgusta u 00:00 i završava se 6. septembra u 23:59 po UTC vremenu.''' === ---- Kao što mnogi od vas već znaju, ove godine nudimo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting/Election_Compass|Izborni kompas]] kako bismo pomogli biračima da identifikuju usklađenost kandidata po ključnim temama. Nekoliko kandidata je zatražilo proširenje ograničenja broja slovnih znakova u odgovorima kako bi mogli adekvatno da objasne svoje stavove. Izborna komisija smatra da je njihovo obrazloženje u skladu sa ciljevima fer i pravičnog izbornog procesa i odlučila je da odloži početak glasanja za nedelju dana – kako bi se ostavilo dovoljno vremena za prevođenje dužih odgovora. Ovaj vremenski period je kao idealan predložilo osoblje koje radi na podršci izborima. Pročitajte celo [[metawiki:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Announcement/Delay_of_Board_of_Trustees_election|saopštenje Izborne komisije]].<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 11:34, 14 august 2022 (CEST) == [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] 2022 == Pozdrav SH zajednici! Primijetio sam da se povodom [[Europride]] manifestacije u Beogradu između 12. i 18. septembra/rujna održava i online uređivački maraton (najvjerovatnije u istom vremenskom rasponu), tako da pozivam sve zainteresirane da se priključe u lokalnu verziju ovog edit-a-thona na SH Wikipediji (link je u naslovu)! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:26, 21 august 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] mislim da mi lokalno to možemo produžiti bar do kraja mjeseca. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:23, 23 august 2022 (CEST) == Počelo je glasanje na izborima za Odbor poverenika! == Pozdrav!<br> '''Otvoren je period glasanja zajednice na [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Community_Voting|izborima za Odbor poverenika Fondacije Wikimedia]].'''<br> Pre glasanja možete: * Isprobati [https://board-elections-compass-2022.toolforge.org/ Izborni kompas] da biste utvrdili koji se kandidati najviše poklapaju s vašim stavovima; ** Izborni kompas je dostupan na 18 jezika, uključujući hrvatski i srpski. * Pročitati [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Candidates|izjave kandidata]] i pogledati [[m:Special:MyLanguage//Wikimedia_Foundation_elections/2022/Campaign_Videos|videozapise]]. * Potvrditi svoje biračko pravo [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_elections/2022/Voter_eligibility_guidelines|na ovoj stranici]] ili pomoću [https://meta.toolforge.org/accounteligibility/63 alatke za proveru uredničkog naloga]. ---- '''Glasovi se primaju do 6. septembra 2022. u 23:59 po UTC vremenu (CET = UTC+2)<br> '''[https://sh.wikipedia.org/wiki/Posebno:BezbednoGlasanje/vote/379 Glasajte sada na SecurePoll stranici]. ---- Srdačno,<br> [[Korisnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] ([[Razgovor sa korisnikom:BPipal (WMF)|razgovor]]) 13:30, 23 august 2022 (CEST) bk12xt4apsuu04qs6kuectfkgvts739 Afrički rog 0 8151 41262611 41186263 2022-08-22T23:52:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Africa-countries-horn.png|thumb|300px|Države Afričkog roga.]] [[Datoteka:horn_of_africa.jpg|thumb|300px|Rog Afrike viđen iz [[NASA]]-inog [[Space Shuttle]]a u svibnju 1993. Narančaste i preplanule boje na slici pokazuju raširenost aridne i semiaridne klime.]] '''Afrički rog''' (ili '''Somalijski poluotok'''), [[poluotok]] u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] koji strši u [[Arapsko more]] i leži duž južne strane [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]]. On je najistočniji dio afričkog [[kontinent]]a, a ime je dobio zbog sličnosti s [[nosorog]]ovim [[rog (anatomija)|rogom]]. Termin Afrički rog se odnosi na veću regiju koja obuhvaća [[republika|republike]] [[Džibuti]], [[Etiopija|Etiopiju]], [[Eritreja|Eritreju]] i [[Somalija|Somaliju]],<ref name="Hodd">Michael Hodd, ''East Africa Handbook'', 7th Edition, (Passport Books: 2002), p. 21</ref><ref name="Britannica">Encyclopaedia Britannica, inc, Jacob E. Safra, ''The New Encyclopaedia Britannica'', (Encyclopaedia Britannica: 2002), p.61</ref> te se kao takav prostire na približno 2,000,000 km² na kojem živi 86.5 milijuna stanovnika. [[Velika Somalija]] je [[nacionalizam|nacionalistička]] težnja za stvaranjem ujedinjene [[Somalci|somalske]] države na Afričkom rogu. Veliku Somaliju bi činile nekadašnje i sadašnje države koje su označene kao pet točaka zvijezde na nacionalnoj zastavi Somalije od nezavisnosti zemlje: bivše britanske i talijanske kolonije u današnjoj Somaliji, bivši francuski Somaliland (sada Džibuti), [[Ogaden]] u Etiopiji i Sjeveroistočna provincija u Keniji. == Geografija i klima == Afrički rog je aridna regija gotovo jednako udaljena od [[ekvator]]a i [[rakova obratnica|rakove obratnice]]. [[Socotra]] je maleni otok u Indijskom oceanu blizu somalijske obale, koji se smatra dijelom Afrike. Površine je 3,600 kvadratnih km, a pripada [[Jemen]]u, najjužnijoj zemlji na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]]. == Povijest == === Stara povijest === [[Kraljevstvo Aksum]] bilo je smješteno u Etiopiji, Eritreji i Jemenu, a postojalo je između [[3. stoljeće|3]]. i [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Zbog strateškog položaja Roga Afrike, kraljevstvo je tijekom prošlosti ograničavalo pristup [[Crveno more|Crvenom moru]]. Tijekom [[stari vijek|starog vijeka]] regija je bila izvor bioloških resursa. [[Stari Egipat|Stari Egipćani]], [[Antička Grčka|Grci]] i [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] slali su ekspedicije u regiju radi [[tamjan]]a, [[smirna|smirne]], [[zmajeva krv|zmajeve krvi]] i [[cinober]]a, slijedivši [[Put tamjana]]. Zbog velikog bogatstva mirodijama Rimljani su tu regiju nazivali '''Regio Aromatica'''. === Moderna povijest === Rog Afrike je regija koja se neprestano nalazi u krizi. Etiopija zauzima najveći dio Afričkog roga, a u njoj živi oko 85% [[demografija|stanovništva]] tog područja. Etiopska povijest je jako označena sukobima između [[musliman]]a i [[kršćanin|kršćana]] zbog resursa i prostora za življenje, jednako kao i između [[nacionalizam|nacionalizma]] i [[marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]] u modernim vremenima. Ostatak regije također se suočava s neprekidnim ratovima. Posljedica [[građanski rat|građanskog rata]] koji je [[1977]]. izbio u [[Somalija|Somaliji]] jest nefunkcionirajuća nacionalna vlast od [[1991]]. godine. Sukobi su se također pojavili u Džibutiju i Eritreji. Regija je redovno pod udarom [[prirodna katastrofa|prirodnih katastrofa]] kao što su [[suša|suše]] ([[Etiopija]]) ili [[poplava|poplave]] ([[Somalija]]) koje posebice teško pogađaju [[selo|ruralna]] područja. Posljedica toga je jedna od najviših razina [[neuhranjenost]]i u svijetu, pa se u regiji neprestano pojavljuju velike [[humanitarna kriza|humanitarne krize]]. Između [[1982]]. i [[1992]]. godine na Afričkom rogu je umrlo oko dva milijuna ljudi zbog rata i [[glad]]i. Rog Afrike je od 2002. godine glavni fokus pozornosti [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]] i jedanaest afričkih nacija koje se odnose na [[rat protiv terorizma]]. == Kultura i etnicitet == Zemlje na Afričkome rogu međusobno su kulturno povezane i mnogo su bliže Arabiji nego ostatku Afrike. Lokalni ljudi su dugo vremena koristili [[plug]] za obrađivanju zemlje, a kao domaće životinje su čuvali arapske [[jednogrba deva|jednogrbe deve]]. Neke važne etnolingvističke grupe na Afričkom rogu su: * U Džibutiju: [[Afar (etnicitet)|Afar]] (Danakil) i [[Somalci]] (Issa) * U Eritreji: Afar, [[Beni-Amer]] ([[Beja narod|Beja]]), [[Hidarb]], [[Kunama]] (Baza), [[Nara]] (Nialetic), [[Saho]] (Irob), [[Rashaida]], [[Tigre jezik|Tigre]] i [[Tigrinya]]. * U Etiopiji: [[Amhara]] (Amara), Afar (Danakil, Adali), [[Agaw]]/Awingi i Agaw/Kamyr, [[Bale]], [[Borana]], [[Daasenech]] (Reshiat), [[Gawwada]] (Gauwada), [[Gurage]]/Siltie, [[Hammer (pleme)|Hammer]], [[Harar]]i (Adere), [[Komuz jezici|Komuz]], [[Libido (etnicitet)|Libido]] (Maraqo), [[Mesengo]] (Majang), [[Mursi]], [[Oromo]] (Azebul i Galla), [[Qemant]], Saho, [[Sidama]], Somalijci, [[Sun]], [[Tigrinya]] i [[Zayse]]. * U Somaliji: [[Dabarre]], [[Digil-Rahawlin]], [[Garre]], [[Jiiddu]], [[Shambaara]] (Gosha), [[Somalijci]], Svahili (Baraawe) i [[Tunni]]. == Ekonomija == Države regije ovise obilato o nekoliko ključnih [[izvoz]]nih proizvoda: Etiopija: [[kava]] čini 80% ukupnog izvoza. Somalija: [[banana|banane]] i [[stoka]] čine preko 50% ukupnog izvoza. == Ekologija == [[Datoteka:Grevys zebra.jpg|left|thumb|250px|[[Grevyjeva zebra]] (''Equus grevyi'')]] Afrički rog je [[UNESCO]]-ova [[vruća točka biodiverziteta]], te jedna od dvije u potpunosti aridne. Usprkos svemu Rog Afrike jako pati od prekomjerne [[ispaše, pa je ostalo još samo 5% njegova izvornog [[habitat|habitata]]. Druga velika prijetnja na otoku Socotri je razvitak [[infrastruktura|infrastrukture]]. === Fauna === Na Afričkome rogu je pronađeno 220 vrsta [[sisavci|sisavaca]]. Među ugroženim vrstama te regije nalazi se nekoliko [[antilopa]] poput [[beira|beire]], [[ditabag|dibataga]], [[srebrni dikdik|srebrnog dikdika]] i [[Spekeova gazela|Spekeove gazele]]. Ostale značajne vrste uključuju [[somalski divlji konj|somalskog divljeg konja]], [[pustinjska bradavičasta svinja|pustinjsku bradavičastu svinju]], [[hamadrijas]]e, [[somalski pigmejski gerbil|somalskog pigmejskog gerbila]], [[amodil]]a i [[Spekeov pektinator|Spekeovog pektinatora]]. [[Grevyjeva zebra]] je jedinstveni divlji [[konj]] u regiji. Neke važne vrste [[ptica]] na Rogu jesu [[Bulo Burti boubou]], [[zlatnokrila zimovka]], [[Warsangli linnet]] i [[džibutski frankolin]]. Na Afričkom rogu nalazi se više [[endemizam (ekologija)|endemičnih]] [[gmaz]]ova nego bilogdje u Africi. Od oko 90 vrsta preko 285 je pronađeno isključivo ondje. Među endemičnim rodovima gmazova spadaju ''[[Haackgreerius]]'', ''[[Haemodracon]]'', ''[[Ditypophis]]'', ''[[Pachycalamus]]'' i ''[[Aeluroglena]]''. Polovica tih rodova su jedinstvene za otok Socotru. [[Vodozemci]] su za razliku od gmazova slabo zastupljeni u regiji. Na području Afričkog roga nalazi se oko 100 vrsta [[slatke vode|slatkovodnih]] [[riba]], a otprilike njih 10 su endemične. Među endemičnim vrstama nalaze se spiljski stanovnici [[somalska slijepa kopljača]] i [[somalska spiljska riba]]. === Flora === Procjenjuje se da se na Afričkom rogu nalazi 5,000 vrsta [[vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]] od kojih je polovica endemična. Endemizam je najrazvijeniji na [[Socotra|Socotri]] i sjevernoj Somaliji. Regija ima dvije endemične biljne [[obitelj (biologija)|obitelji]]: [[Barbeyaceae]] i [[Dirachmaceae]]. Među ostalim značajnim vrstama spada [[stablo krastavca]] koje živi jedino na Socotri, [[Bankoualéova palma]], [[jeheb orah]] i [[somalska ciklama]]. == Više informacija == * [[Geografija Afrike]] * [[Povijest Džibutija]] * [[Povijest Eritreje]] * [[Povijest Etiopije]] * [[Povijest Somalije]] * [[Punt]] * ''Usporedi:'' [[Afrička udubina]] * ''Usporedi:'' [[Rt Horn]], najjužnija točka [[Južna Amerika|Južne Amerike]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Horn of Africa}} * [http://www.hartford-hwp.com/archives/33/index.html Povijest Afričkog roga] * [http://www.hananews.org/ Novinska agencija Rog Afrike] * [http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial/at/at0715_full.html WWF- somalijsko grmlje i šikara akacija i komifore] * [http://www.biodiversityhotspots.org/xp/Hotspots/horn_africa/ Afrički rog, vruća točka biodiverziteta] * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/dj.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051221163717/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/dj.html |date=2005-12-21 }} * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/er.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060315102827/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/er.html |date=2006-03-15 }} * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/et.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060111035635/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/et.html |date=2006-01-11 }} * [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/so.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050812020636/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook//geos/so.html |date=2005-08-12 }} {{Regije svijeta}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Regije Afrike]] [[Kategorija:Poluotoci u Africi]] [[Kategorija:Poluotoci Indijskog oceana]] 119jtrbrp8d60ka3aze95tc83op9skj .sg 0 8745 41262486 41185420 2022-08-22T16:07:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''.sg''' je [[najviši Internet domen]] [[državni kod|državnih kodova]] ([[ccTLD]]) za [[Singapur]]. Administrira ga [[Singapurski centar za mrežne informacije]]. Domene se mogu registrirati kroz za to posebno ovlaštene registrare. == Eksterni linkovi == * [http://www.iana.org/root-whois/sg.htm IANA .sg whois information] * [http://www.nic.net.sg Singapore Network Information Centre] * [http://www.nic.net.sg/sub_domain_registrations/registrars.html List of .sg accredited registrars]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100514100902/http://www.nic.net.sg/sub_domain_registrations/registrars.html |date=2010-05-14 }} {{Domeni}} [[Kategorija:Najviši Internet domeni državnih kodova|S g]] [[Kategorija:Singapur|S g]] [[sv:Toppdomän#S]] 5g7q0a2tczest2tbeaeg47ucs3tindf MediaWiki:Common.css 8 11544 41262527 41257171 2022-08-22T19:27:09Z Vipz 151311 plainlist klasa za [[Šablon:Plainlist]] css text/css /* '''Uobičajeni [[Cascading Style Sheets|CSS]] za sve izglede Wikipedije''' '''Obavještenje administratorima!''' Sve izmjene na [[Mediawiki:Monobook.css|Monobook.css]] ili [[MediaWiki:Common.css|Common.css]] bi se prvo trebale razmotriti na [[Wikipedia:Pijaca|Pijaci]]. Uvijek provjerite sa [http://jigsaw.w3.org/css-validator/validator?uri=http%3A%2F%2Fsh.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DMediaWiki%3ACommon.css%26action%3Draw%26ctype%3Dtext%2Fcss&usermedium=all W3C CSS validation servisom] nakon bilo kakvih promjena. Hvala vam. <pre> */ /* ************************************************************** */ /* Default styling for HTML elements */ dfn { font-style: inherit; /* Reset default styling for <dfn> */ } sup, sub { line-height: 1em; /* Reduce line-height for <sup> and <sub> */ } /* Main page fixes */ #interwiki-completelist { font-weight: bold; } body.page-Main_Page #ca-delete { display: none !important; } body.page-Main_Page #mp-topbanner { clear: both; } /* Edit window toolbar */ #toolbar { height: 22px; margin-bottom: 6px; } /* Highlight data points in the info action if specified in the URL */ body.action-info :target { background: #DEF; } /* Make the list of references smaller */ ol.references, div.reflist, .refbegin { font-size : 90%; margin-bottom : 0.5em; } .refbegin-100 { font-size: 100%; /* Option for normal fontsize in {{refbegin}} */ } div.reflist ol.references { font-size: 100%; /* Reset font-size when nested in div.reflist */ list-style-type: inherit; /* Enable custom list style types */ } /* Highlight clicked reference in blue to help navigation */ ol.references li:target, sup.reference:target, span.citation:target { background-color: #DEF; } /* Ensure refs in table headers and the like aren't bold or italic */ sup.reference { font-weight: normal; font-style: normal; } /* Allow hidden ref errors to be shown by user CSS */ span.brokenref { display: none; } /* Styling for citations (CSS3). Breaks long urls, etc., rather than overflowing box */ .citation { word-wrap: break-word; } /* For linked citation numbers and document IDs, where the number need not be shown on a screen or a handheld, but should be included in the printed version */ @media screen, handheld { .citation .printonly { display: none; } } /* ************************************************************** */ /* wikitable */ table.wikitable, table.prettytable { margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; } table.wikitable th, table.wikitable td, table.prettytable th, table.prettytable td { border: 1px #aaaaaa solid; padding: 0.2em; } table.wikitable th, table.prettytable th { background: #f2f2f2; text-align: center; } table.wikitable caption, table.prettytable caption { margin-left: inherit; margin-right: inherit; } /* Unbulleted lists */ .plainlist ol, .plainlist ul { line-height: inherit; list-style: none; margin: 0; } .plainlist ol li, .plainlist ul li { margin-bottom: 0; } /* stil info okvira */ .infobox { border: 1px solid #aaaaaa; background-color: #f9f9f9; color: black; margin-bottom: 0.5em; margin-left: 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; } .infobox td, .infobox th { vertical-align: top; } .infobox caption { font-size: larger; margin-left: inherit; } .infobox.bordered { border-collapse: collapse; } .infobox.bordered td, .infobox.bordered th { border: 1px solid #aaaaaa; } .infobox.bordered .borderless td, .infobox.bordered .borderless th { border: 0; } .infobox.sisterproject { width: 20em; font-size: 90%; } /* obavijesti */ .notice { text-align: justify; margin: 1em; padding: 0.2em; } #disambig { border-top: 3px double #cccccc; border-bottom: 3px double #cccccc; } #spoiler { border-top: 2px solid #ddd; border-bottom:2px solid #ddd; } /* metadata */ table.metadata { border: 1px solid #aaaaaa; display: none; speak: none; } .metadata-label { color: #aaaaaa; } .plainlinksneverexpand { background: none ! important; padding: 0 ! important; } .plainlinksneverexpand .urlexpansion { display : none ! important; } .plainlinksneverexpand a { background: none !important; padding: 0 !important } .plainlinksneverexpand a.external.text:after { display: none !important; } .plainlinksneverexpand a.external.autonumber:after { display: none !important; } /* Class for links with loudspeaker icon next to them */ .audiolink a{ background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8a/Loudspeaker.svg/11px-Loudspeaker.svg.png") center left no-repeat !important; padding-left: 16px !important; padding-right: 0 !important; } /* Ikona za slušanje određene audio datoteke */ div.listenlist { background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f0/Audio-x-generic.svg/30px-Audio-x-generic.svg.png"); padding-left: 40px; } div.videolist, div.multivideolist { background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/2/20/Tango-video-x-generic.png/40px-Tango-video-x-generic.png"); padding-left: 50px; } /* Style rules for media list templates */ div.medialist { min-height: 50px; margin: 1em; background-position: top left; background-repeat: no-repeat; } div.medialist ul { list-style-type: none; list-style-image: none; margin: 0; } div.medialist ul li { padding-bottom: 0.5em; } div.medialist ul li li { font-size: 91%; padding-bottom: 0; } /* ambox/tmbox/imbox/cmbox/ombox/fmbox message boxes */ th.mbox-text, td.mbox-text { /* The message body cell(s) */ border: none; /* @noflip */ padding: 0.25em 0.9em; /* 0.9em left/right */ width: 100%; /* Make all mboxes the same width regardless of text length */ } td.mbox-image { /* The left image cell */ border: none; /* @noflip */ padding: 2px 0 2px 0.9em; /* 0.9em left, 0px right */ text-align: center; } td.mbox-imageright { /* The right image cell */ border: none; /* @noflip */ padding: 2px 0.9em 2px 0; /* 0px left, 0.9em right */ text-align: center; } td.mbox-empty-cell { /* An empty narrow cell */ border: none; padding: 0; width: 1px; } /* Article message box template styles */ table.ambox { margin: 0 10%; /* Will not overlap with other elements */ border-collapse: collapse; background: #fbfbfb; border: 1px solid #aaa; border-left: 10px solid #1e90ff; /* Default "notice" blue */ } table.ambox th.ambox-text, table.ambox td.ambox-text { /* The message body cell(s) */ padding: 0.25em 0.5em; /* 0.5em left/right */ width: 100%; /* Make all templates the same width regardless of text size */ } table.ambox td.ambox-image { /* The left image cell */ padding: 2px 0px 2px 0.5em; /* 0.5em left, 0px right */ text-align: center; } table.ambox td.ambox-imageright { /* The right image cell */ padding: 2px 4px 2px 0px; /* 0px left, 4px right */ text-align: center; } table.ambox-notice { border-left: 10px solid #1e90ff; /* Blue */ /* border-right: 10px solid #1e90ff; */ /* If you want two blue bars */ } table.ambox-delete, table.ambox-serious { border-left: 10px solid #b22222; /* Red */ } table.ambox-content { border-left: 10px solid #f28500; /* Orange */ } table.ambox-style { border-left: 10px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.ambox-merge { border-left: 10px solid #9932cc; /* Purple */ } table.ambox-protection { border-left: 10px solid #bba; /* Gray */ } table.ambox.ambox-mini { /* small floating box variant */ float: right; clear: right; margin: 0 0 0 1em; width: 25%; } /* ////////// */ /* navigacija */ /* ////////// */ div.Boxmerge, div.NavFrame { margin: 0px; padding: 2px; border: 1px solid #aaaaaa; text-align: center; border-collapse: collapse; font-size: 95%; clear:both; } div.Boxmerge div.NavFrame { border-style: none; border-style: hidden; } div.NavFrame + div.NavFrame { border-top-style: none; border-top-style: hidden; } div.NavPic { background-color: #ffffff; margin: 0px; padding: 2px; float: left; } div.NavFrame div.NavHead { height: 1.6em; font-weight: bold; font-size: 100%; background-color: #efefef; } div.NavFrame p { font-size: 100%; } div.NavFrame div.NavContent { font-size: 100%; } div.NavFrame div.NavContent p { font-size: 100%; } div.NavEnd { margin: 0px; padding: 0px; line-height: 1px; clear: both; } .allpagesredirect { font-weight: bold; } ol.references { font-size: 100%; } ol.references > li:target { background-color: #DEF; } .references-small { font-size: 90%;} #disambig { border-top: 1px solid #ccc; border-bottom: 1px solid #ccc; } .untagged { color:red; } .infobox.geography { text-align: left; border-collapse: collapse; line-height: 1.2em; font-size: 90%; } .infobox.geography td, .infobox.geography th { border-top: solid 1px #aaa; padding: 0.4em 0.2em 0.4em 0.8em; } .infobox.geography .mergedtoprow td, .infobox.geography .mergedtoprow th { border-top: solid 1px #aaa; padding: 0.4em 0.2em 0.2em 0.8em; } .infobox.geography .mergedrow td, .infobox.geography .mergedrow th { border: 0; padding: 0 0.2em 0.2em 0.8em; } .infobox.geography .mergedbottomrow td, .infobox.geography .mergedbottomrow th { border-top: 0; border-bottom: solid 1px #aaa; padding: 0 0.2em 0.4em 0.8em; } .infobox.geography .maptable td, .infobox.geography .maptable th { border: 0; padding: 0 0 0 0; } /* ************************************************************** */ /* Default style for navigation boxes */ .navbox { /* Navbox container style */ border: 1px solid #aaa; width: 100%; margin: auto; clear: both; font-size: 88%; text-align: center; padding: 1px; } .navbox-inner, .navbox-subgroup { width: 100%; } .navbox-group, .navbox-title, .navbox-abovebelow { padding: 0.25em 1em; /* Title, group and above/below styles */ line-height: 1.5em; text-align: center; } th.navbox-group { /* Group style */ white-space: nowrap; /* @noflip */ text-align: right; } .navbox, .navbox-subgroup { background: #fdfdfd; /* Background color */ } .navbox-list { line-height: 1.8em; border-color: #fdfdfd; /* Must match background color */ } .navbox th, .navbox-title { background: #ccccff; /* Level 1 color */ } .navbox-abovebelow, th.navbox-group, .navbox-subgroup .navbox-title { background: #ddddff; /* Level 2 color */ } .navbox-subgroup .navbox-group, .navbox-subgroup .navbox-abovebelow { background: #e6e6ff; /* Level 3 color */ } .navbox-even { background: #f7f7f7; /* Even row striping */ } .navbox-odd { background: transparent; /* Odd row striping */ } table.navbox + table.navbox { /* Single pixel border between adjacent navboxes */ margin-top: -1px; /* (doesn't work for IE6, but that's okay) */ } .navbox .hlist td dl, .navbox .hlist td ol, .navbox .hlist td ul, .navbox td.hlist dl, .navbox td.hlist ol, .navbox td.hlist ul { padding: 0.125em 0; /* Adjust hlist padding in navboxes */ } ol + table.navbox, ul + table.navbox { margin-top: 0.5em; /* Prevent lists from clinging to navboxes */ } /* Default styling for Navbar template */ .navbar { display: inline; font-size: 88%; font-weight: normal; } .navbar ul { display: inline; white-space: nowrap; } .navbar li { word-spacing: -0.125em; } .navbar.mini li span { font-variant: small-caps; } /* Navbar styling when nested in infobox and navbox */ .infobox .navbar { font-size: 100%; } .navbox .navbar { display: block; font-size: 100%; } .navbox-title .navbar { /* @noflip */ float: left; /* @noflip */ text-align: left; /* @noflip */ margin-right: 0.5em; width: 6em; } /* 'show'/'hide' buttons created dynamically by the CollapsibleTables javascript in [[MediaWiki:Common.js]] are styled here so they can be customised. */ .collapseButton { /* @noflip */ float: right; font-weight: normal; /* @noflip */ margin-left: 0.5em; /* @noflip */ text-align: right; width: auto; } /* In navboxes, the show/hide button balances the v·d·e links from [[Template:Navbar]], so they need to be the same width. */ .navbox .collapseButton { width: 6em; } /* Styling for JQuery makeCollapsible, matching that of collapseButton */ .mw-parser-output .mw-collapsible-toggle { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: right; } .navbox .mw-collapsible-toggle { width: 6em; } /* ************************************************************** */ /* Infobox template style */ .infobox { border: 1px solid #aaa; background-color: #f9f9f9; color: black; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; } .infobox td, .infobox th { vertical-align: top; } .infobox caption { font-size: larger; } .infobox.bordered { border-collapse: collapse; } .infobox.bordered td, .infobox.bordered th { border: 1px solid #aaa; } .infobox.bordered .borderless td, .infobox.bordered .borderless th { border: 0; } .infobox.sisterproject { width: 20em; font-size: 90%; } .infobox.standard-talk { border: 1px solid #c0c090; background-color: #f8eaba; } .infobox.standard-talk.bordered td, .infobox.standard-talk.bordered th { border: 1px solid #c0c090; } /* styles for bordered infobox with merged rows */ .infobox.bordered .mergedtoprow td, .infobox.bordered .mergedtoprow th { border: 0; border-top: 1px solid #aaa; border-right: 1px solid #aaa; } .infobox.bordered .mergedrow td, .infobox.bordered .mergedrow th { border: 0; border-right: 1px solid #aaa; } /* Styles for geography infoboxes, eg countries, country subdivisions, cities, etc. */ .infobox.geography { text-align: left; border-collapse: collapse; line-height: 1.2em; font-size: 90%; } .infobox.geography td, .infobox.geography th { border-top: solid 1px #aaa; padding: 0.4em 0.6em 0.4em 0.6em; } .infobox.geography .mergedtoprow td, .infobox.geography .mergedtoprow th { border-top: solid 1px #aaa; padding: 0.4em 0.6em 0.2em 0.6em; } .infobox.geography .mergedrow td, .infobox.geography .mergedrow th { border: 0; padding: 0 0.6em 0.2em 0.6em; } .infobox.geography .mergedbottomrow td, .infobox.geography .mergedbottomrow th { border-top: 0; border-bottom: solid 1px #aaa; padding: 0 0.6em 0.4em 0.6em; } .infobox.geography .maptable td, .infobox.geography .maptable th { border: 0; padding: 0; } /************************************************ *** Infobox V2 - En phase de test *** *** autor : [[:fr:User:Antaya]] *** ************************************************/ .infobox_v2 { /* monobookocentré debut */ background: #f9f9f9; color: #000; font-size:90%; line-height:1.1em; float:right; clear:right; margin:0 0 .5em 1em; /* haut droite bas gauche */ width:300px; border: 1px solid #aaa; padding: 0.1em; } .infobox_v2 th { vertical-align:top; text-align:left; } /* Option désactivée : empêche les liens internes d'apparaître en bleu .infobox_v2 th a { color:black; * désactive la couleur des liens à gauche * } */ .infobox_v2 .entete { height:45px; vertical-align:middle; text-align:center; font-size:150%; font-weight:bolder; line-height:1.2em; color:#000 } .infobox_v2 .media { /* css V2 pour [[Modèle:Son]], etc. */ height:35px; vertical-align:middle; text-align:center; font-weight:bolder; color:#000 } /* transparentne slike za zaglavlje infoboxa */ .entete.defaut {} .entete.airliner {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/ff/Picto_infobox_aircraft.png") no-repeat top right;} .entete.art {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f3/Picto_infobox_artiste.png") no-repeat top right;} .entete.artiste {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f3/Picto_infobox_artiste.png") no-repeat top right;} .entete.artsmartiauxjap {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/81/Picto_infobox_samourai.png") no-repeat top right;} .entete.association {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ea/Collaboration_logo_infobox.svg/50px-Collaboration_logo_infobox.svg.png") no-repeat top right;} .entete.astronomy {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/71/Picto_infobox_astronomy.png") no-repeat top right;} .entete.aerostat {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7e/Picto_infobox_aerostat.png") no-repeat top right;} .entete.auteur {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1e/Picto_infobox_auteur.png") no-repeat top right;} .entete.basketball {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/16/Picto_infobox_baschet.png") no-repeat top right;} .entete.bd {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2c/Picto_infobox_comicballoon.png") no-repeat top right;} .entete.biere {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/04/Picto_infobox_beer.png") no-repeat top right;} .entete.card {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fd/Karte_kutijica.png") no-repeat top right;} .entete.canada {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6a/Picto_infobox_Canada.png") no-repeat top right;} .entete.cardinal {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/03/Picto_infobox_cardinal.png") no-repeat top right;} .entete.chateau {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5c/Picto_infobox_chateau.png") no-repeat top right;} .entete.cinema {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ea/Picto_infobox_cinema.png") no-repeat top right;} .entete.communication {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a2/Picto_infobox_antenna.png") no-repeat top right;} .entete.computer {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/ce/Arduino_ftdi_chip-1.png") no-repeat top right;} .entete.deportation {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e0/Picto_Infobox_deportation.png") no-repeat top right;} .entete.egypte-antique {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cc/Picto_infobox_ancient_Egypt.png") no-repeat top right;} .entete.flag {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f7/Picto_infobox_flag.png") no-repeat top right;} .entete.gastronomia {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3b/Infobox_gastronomia.png") no-repeat top right;} .entete.handball {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e3/Picto_infobox_handbal.png") no-repeat top right;} .entete.helicoptere {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fa/Picto_infobox_helicopter.png") no-repeat top right;} .entete.humain {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/82/Picto_infobox_manwoman.png") no-repeat top right;} .entete.football {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3c/Picto_infobox_fotbal.png") no-repeat top right;} .entete.fighter {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/14/Picto_infobox_Mig_29.png") no-repeat top right;} .entete.grapes {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bf/Picto_infobox_grapes.png") no-repeat top right;} .entete.informatique {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b8/Picto_infobox_informatique_souris.png") no-repeat top right;} .entete.israel-judaisme {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a5/Picto_infobox_israel-judaisme.png") no-repeat top right;} .entete.eveque {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b3/Picto_infobox_bishop.png") no-repeat top right;} .entete.jeu {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/07/Picto_infobox_game.png") no-repeat top right;} .entete.jeu-role {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d8/Picto_infobox_Jeu_de_rôle.png") no-repeat top right;} .entete.jeuvideo {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2d/Picto_infobox_gamepad.png") no-repeat bottom right;} .entete.macintosh {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/20/Picto_infobox_Macintosh.png") no-repeat top right;} .entete.map {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7a/Picto_infobox_map.png") no-repeat top right;} .entete.medicine {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/23/Picto_infobox_med.png") no-repeat top right;} .entete.military {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/03/Picto_infobox_military.png") no-repeat top right;} .entete.monarch {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5f/Picto_infobox_pr%C3%A9tendant_%C3%A0_un_tr%C3%B4ne.png") no-repeat top right;} .entete.moteur-avion {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/9c/Picto_Infobox_moteur_d%27avion.png") no-repeat top right;} .entete.musique {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/60/Picto_infobox_music.png") no-repeat top right;} .entete.saint {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b3/Picto_infobox_bishop.png") no-repeat top right;} .entete.science {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/57/Picto_Info_sciences_exactes.png") no-repeat top right;} .entete.schoolar {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/42/Picto_infobox_book.png") no-repeat top right;} .entete.papyrus {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1b/Picto_infobox_papyrus.png") no-repeat top right;} .entete.paralympique {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5e/Picto_infobox_Paralympics.png") no-repeat top right;} .entete.persofiction {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/37/Picto_infobox_masks.png") no-repeat top right;} .entete.personne {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/48/Picto_infobox_character.png") no-repeat top right;} .entete.philosophy {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dd/Picto_infobox_philosopher.png") no-repeat top right;} .entete.planeur {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/54/Picto_infobox_planeur.png") no-repeat top right;} .entete.pope {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/31/Picto_Emblem_of_the_Papacy.PNG") no-repeat top right;} .entete.presse {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/23/Picto_infobox_journal.png") no-repeat top right;} .entete.quebec {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/21/Picto_infobox_Quebec.png") no-repeat top right;} .entete.rome-antique {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/2e/Picto_infobox_Roman_millitary_banner.png") no-repeat top right;} .entete.sport-automobile {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Picto_infobox_sport_auto.png") no-repeat top right;} .entete.train {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/44/Picto_infobox_train.png") no-repeat top right;} .entete.projet {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/cb/Picto_infobox_tools.png") no-repeat top right;} .entete.gradjevina {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/87/Picto_infobox_bridge.png") no-repeat top right;} .entete.race {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Picto_infobox_sport_auto.png") no-repeat top right;} .entete.recherche {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c1/Picto_infobox_detective.png") no-repeat top right;} .entete.satellite {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8d/Picto_infobox_satellite.png") no-repeat top right;} .entete.scientist {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ed/Picto_infobox_fliyingsaucer.png") no-repeat top right;} .entete.science-fiction {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/ed/Picto_infobox_fliyingsaucer.png") no-repeat top right;} .entete.ship {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/e0/Picto_infobox_ship.png") no-repeat top right;} .entete.skiing {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b1/Picto_infobox_alpine_skiing.png") no-repeat top right;} .entete.sport {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/8/8e/Picto_infobox_Olympic.png") no-repeat top right;} .entete.television {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a6/Picto_infobox_TV-T%26PC.png") no-repeat top right;} .entete.tennis {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dc/Picto_infobox_tenis.png") no-repeat top right;} .entete.timbre {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b3/Picto_infobox_Stamps.png") no-repeat top right;} .entete.union-europeenne {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c0/Picto_Infobox_Europe.png") no-repeat top right;} .entete.universite {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/42/Picto_infobox_book.png") no-repeat top right;} .entete.university {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/66/Picto_infobox_universit%C3%A9.png") no-repeat top right;} .entete.water-polo {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/9/99/Picto_infobox_water_polo.png") no-repeat top right;} .media.audio {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a6/Gnome-speakernotes.png/35px-Gnome-speakernotes.png") no-repeat top left;} .media.video {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/2/20/Tango-video-x-generic.png/35px-Tango-video-x-generic.png") no-repeat top left;} .entete.post {background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0a/Picto_infobox_post_office.png") no-repeat top right;} /* KRAJ infobox_v2 */ /* monobookocentré fin */ /* Modèle:Autres projets */ #autres_projets, .interprojet { border: 1px solid #aaa; padding: 4px; font-size: 90%; background: #f9f9f9; float: right; clear: right; margin: 1em 0 1em 1em; width: 250px; } #autres_projets p, .interprojet p { text-align:center; margin: 5px 0; } #autres_projets ul, .interprojet ul { list-style-type: none; list-style-image: none; margin: 0; padding: 0; } #autres_projets li, .interprojet li { margin: 0; padding: 7px 0 7px 35px; background: no-repeat left center; } .interprojet li.interprojet_top { background-position: left top; } #autres_projets li.commons, .interprojet li.commons { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4a/Commons-logo.svg/25px-Commons-logo.svg.png); } #autres_projets li.species, .interprojet li.species { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/Wikispecies-logo.svg/25px-Wikispecies-logo.svg.png); } #autres_projets li.dictionary, .interprojet li.dictionary { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9f/Wiktprintable_without_text.svg/25px-Wiktprintable_without_text.svg.png); } #autres_projets li.versity, .interprojet li.versity { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/91/Wikiversity-logo.svg/25px-Wikiversity-logo.svg.png); } #autres_projets li.books, .interprojet li.books { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Wikibooks-logo-fr.png/25px-Wikibooks-logo-fr.png); } #autres_projets li.cookbooks, .interprojet li.cookbooks { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Wikibooks-logo-fr.png/25px-Wikibooks-logo-fr.png); } #autres_projets li.source, .interprojet li.source { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/25px-Wikisource-logo.svg.png); } #autres_projets li.quote, .interprojet li.quote { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/25px-Wikiquote-logo.svg.png); } #autres_projets li.news, .interprojet li.news { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/24/Wikinews-logo.svg/25px-Wikinews-logo.svg.png); } #autres_projets li.meta, .interprojet li.meta { background-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikimedia_Community_Logo.svg/25px-Wikimedia_Community_Logo.svg.png); } #autres_projets li a, .interprojet li a { font-weight: bold; font-style: italic; } /* infobox_V3 */ /* Entête */ div.infobox_v3 { padding: 5px; /* width: 290px; */ width: 25em; background: #F9F9F9; border: 1px solid #AAA; clear: right; float: right; font-size: 0.9em; line-height: 1.4em; margin: 0 0 0.5em 1em; } .infobox_v3 .entete { font-weight: bold; text-align: center; font-size: 1.4em; line-height: 1.1em; margin: 0 0 10px 0; padding: 3px 0; background-color: #DFEDFF; border: 2px solid #DFEDFF; } .infobox_v3 .entete.icon { padding: 10px 50px 0 50px; min-height: 35px; background-position: right center !important; border: 0; } .infobox_v3.large .entete.icon { padding: 10px 10px 0 10px; } /* tumb */ .infobox_v3 .thumbimage { border: none; max-width: 90%; height: auto !important; } .infobox_v3 .thumbinner { background-color: transparent; border: none; padding: 0 !important; } .infobox_v3 .thumbcaption { display: none; } .infobox_v3 .legend { font-size: 0.9em; text-align: center; margin: 0 0 8px 0; } .infobox_v3 .image2 { text-align: center; padding: 5px 0; } .infobox_v3 .image2 div.thumb { display:inline-block; float: none; margin: 0; vertical-align: middle; } /* tableaux */ .infobox_v3 table { width: 100%; margin: 5px 0; table-layout: fixed; border-collapse: collapse; } .infobox_v3 th[scope=col].double { text-align: left; } .infobox_v3 th[scope=row] { text-align: left; vertical-align: top; padding-right: 10px; /* width: 30%; */ width: 8em; } .infobox_v3 th[scope=row], .infobox_v3 td { padding-top: 4px; vertical-align: top; } .infobox_v3 th[scope=row].middle { vertical-align: middle; } .infobox_v3.bordered th[scope=row], .infobox_v3.bordered td { padding-bottom: 4px; border-top: 1px solid #DFEDFF; } .infobox_v3.bordered caption.bordered { margin: 0 0 -1px 0; } .infobox_v3 td.data { text-align: center; } /* titres bloc et caption tableaux */ .infobox_v3 p.bloc, .infobox_v3 p.bordered, .infobox_v3 caption { font-weight: bold; text-align: center; line-height: 1.1em; margin: 0 0 5px 0; padding: 5px 10px 5px 5px; } .infobox_v3 caption, .infobox_v3 p.bloc { background: #DFEDFF; } .infobox_v3 p.bloc { margin: 5px 0; } .infobox_v3 caption.bordered, .infobox_v3 p.bordered { border-top: 1px solid #DFEDFF; border-bottom: 1px solid #DFEDFF; background: transparent; } /* TODO : mettre à jour la classe .hidden générique */ .infobox_v3 caption.hidden { margin: 0 !important; padding: 0 !important; line-height: 1px; /* be kind to IE7*/ font-size: 1px; /* be kind to IE7*/ } /* Séparateur */ .infobox_v3 .hr { font-size: 1px; line-height: 1px; margin: 5px 0; background-color: #DFEDFF; } .infobox_v3 .hr.collapse { margin: 5px 0 -8px 0; position: relative; /* be kind to IE7*/ } /* tnavbar */ .infobox_v3 .navbar { text-align: right !important; font-size: 0.8em; margin: 0; } .infobox_v3 .navbar .plainlinks { float: left; } /* navigateur */ .infobox_v3 .overflow { overflow: hidden; } .infobox_v3 .bordered.nav, .infobox_v3 .bordered.navbar { border-bottom: 0 !important; font-weight: normal !important; } .infobox_v3 .prev a { float: left; padding: 0 0 0 16px; background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/13/Arr_l.png") no-repeat left center; } .infobox_v3 .next a { float: right; padding: 0 16px 0 0; background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/ad/Arr_r.png") no-repeat right center; } /* Hatnotes and disambiguation notices */ .rellink, .dablink { font-style: italic; /* @noflip */ padding-left: 1.6em; margin-bottom: 0.5em; } .rellink i, .dablink i { font-style: normal; } /* Styling for Template:Quote */ blockquote.templatequote { margin-top: 0; } blockquote.templatequote div.templatequotecite { line-height: 1em; /* @noflip */text-align: left; /* @noflip */padding-left: 2em; margin-top: 0; } blockquote.templatequote div.templatequotecite cite { font-size: 85%; } /* Style for horizontal lists (separator following item) */ .skin-monobook .hlist dl, .skin-modern .hlist dl, .skin-vector .hlist dl { line-height: 1.5em; } .hlist dl, .hlist ol, .hlist ul { margin: 0; } .hlist dd, .hlist dt, .hlist li { display: inline; margin: 0; } /* Display nested lists inline */ .hlist dl dl, .hlist ol ol, .hlist ul ul { display: inline; } /* Generate interpuncts */ .hlist dd:after, .hlist dt:after, .hlist li:after { content: " ·"; font-weight: bold; } .hlist dd:last-child:after, .hlist dt:last-child:after, .hlist li:last-child:after { content: none; } /* for IE 8 */ .hlist dd.nopunct:after, .hlist dt.nopunct:after, .hlist li.nopunct:after { content: none; } /* Add parens around nested lists */ .hlist dl dl:before, .hlist ol ol:before, .hlist ul ul:before { content: "("; } .hlist dl dl:after, .hlist ol ol:after, .hlist ul ul:after { content: ")"; } /* ---------- --- Toggle -- ------------*/ .img_toggle ul { list-style-type:none !important; list-style-image:none !important; list-style-position:outside !important; text-align:center; } /* stil za toggle-funkcija */ .NavContent .img_toggle { clear: both; /* be kind to IE7 */ } .img_toggle, .img_toggle * { margin: 0 !important; padding: 0 !important; } .img_toggle .a_toggle { display: block; text-align: center !important; font-size: 0.95em; } .img_toggle .togglebox { position: relative; } .img_toggle .togglebox +.togglebox { border-top: 5px solid #aaa; } .img_toggle .geopoint { position: absolute; width: 5px; height: 5px; font-size: 1px; border: 1px solid #000; background:#F00; } /* Highlight clicked reference in blue to help navigation */ ol.references li:target, sup.reference:target, span.citation:target { background-color: #DEF; } /* Ensure refs in table headers and the like aren't bold or italic */ sup.reference { font-weight: normal; font-style: normal; } /* Allow hidden ref errors to be shown by user CSS */ span.brokenref { display: none; } /* Styling for citations (CSS3). Breaks long urls, etc., rather than overflowing box */ .citation { word-wrap: break-word; } /* Default styling for titles of works, styling for the title of an article within a periodical, or a contribution within a compilation. */ cite, .citation cite.article, .citation cite.contribution { font-style: inherit; } /* Styling for the title of any work within a citation, or specifically the title of a periodical. */ .citation cite, .citation cite.periodical { font-style: italic; } /* For linked citation numbers and document IDs, where the number need not be shown on a screen or a handheld, but should be included in the printed version */ @media screen, handheld { .citation *.printonly { display: none; } } /* Article message box styles */ table.ambox { margin: 0px 10%; /* 10% = Will not overlap with other elements */ border: 1px solid #aaa; /* @noflip */ border-left: 10px solid #1e90ff; /* Default "notice" blue */ background: #fbfbfb; } table.ambox + table.ambox { /* Single border between stacked boxes. */ margin-top: -1px; } .ambox th.mbox-text, .ambox td.mbox-text { /* The message body cell(s) */ padding: 0.25em 0.5em; /* 0.5em left/right */ } .ambox td.mbox-image { /* The left image cell */ /* @noflip */ padding: 2px 0 2px 0.5em; /* 0.5em left, 0px right */ } .ambox td.mbox-imageright { /* The right image cell */ /* @noflip */ padding: 2px 0.5em 2px 0; /* 0px left, 0.5em right */ } table.ambox-notice { /* @noflip */ border-left: 10px solid #1e90ff; /* Blue */ } table.ambox-speedy { /* @noflip */ border-left: 10px solid #b22222; /* Red */ background: #fee; /* Pink */ } table.ambox-delete { /* @noflip */ border-left: 10px solid #b22222; /* Red */ } table.ambox-content { /* @noflip */ border-left: 10px solid #f28500; /* Orange */ } table.ambox-style { /* @noflip */ border-left: 10px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.ambox-move { /* @noflip */ border-left: 10px solid #9932cc; /* Purple */ } table.ambox-protection { /* @noflip */ border-left: 10px solid #bba; /* Gray-gold */ } /* Image message box styles */ table.imbox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 3px solid #1e90ff; /* Default "notice" blue */ background: #fbfbfb; } .imbox .mbox-text .imbox { /* For imboxes inside imbox-text cells. */ margin: 0 -0.5em; /* 0.9 - 0.5 = 0.4em left/right. */ display: block; /* Fix for webkit to force 100% width. */ } .mbox-inside .imbox { /* For imboxes inside other templates. */ margin: 4px; } table.imbox-notice { border: 3px solid #1e90ff; /* Blue */ } table.imbox-speedy { border: 3px solid #b22222; /* Red */ background: #fee; /* Pink */ } table.imbox-delete { border: 3px solid #b22222; /* Red */ } table.imbox-content { border: 3px solid #f28500; /* Orange */ } table.imbox-style { border: 3px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.imbox-move { border: 3px solid #9932cc; /* Purple */ } table.imbox-protection { border: 3px solid #bba; /* Gray-gold */ } table.imbox-license { border: 3px solid #88a; /* Dark gray */ background: #f7f8ff; /* Light gray */ } table.imbox-featured { border: 3px solid #cba135; /* Brown-gold */ } /* Category message box styles */ table.cmbox { margin: 3px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #aaa; background: #DFE8FF; /* Default "notice" blue */ } table.cmbox-notice { background: #D8E8FF; /* Blue */ } table.cmbox-speedy { margin-top: 4px; margin-bottom: 4px; border: 4px solid #b22222; /* Red */ background: #FFDBDB; /* Pink */ } table.cmbox-delete { background: #FFDBDB; /* Red */ } table.cmbox-content { background: #FFE7CE; /* Orange */ } table.cmbox-style { background: #FFF9DB; /* Yellow */ } table.cmbox-move { background: #E4D8FF; /* Purple */ } table.cmbox-protection { background: #EFEFE1; /* Gray-gold */ } /* Other pages message box styles */ table.ombox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #aaa; /* Default "notice" gray */ background: #f9f9f9; } table.ombox-notice { border: 1px solid #aaa; /* Gray */ } table.ombox-speedy { border: 2px solid #b22222; /* Red */ background: #fee; /* Pink */ } table.ombox-delete { border: 2px solid #b22222; /* Red */ } table.ombox-content { border: 1px solid #f28500; /* Orange */ } table.ombox-style { border: 1px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.ombox-move { border: 1px solid #9932cc; /* Purple */ } table.ombox-protection { border: 2px solid #bba; /* Gray-gold */ } /* Talk page message box styles */ table.tmbox { margin: 4px 10%; border-collapse: collapse; border: 1px solid #c0c090; /* Default "notice" gray-brown */ background: #f8eaba; } .mediawiki .mbox-inside .tmbox { /* For tmboxes inside other templates. The "mediawiki" class ensures that */ margin: 2px 0; /* this declaration overrides other styles (including mbox-small above) */ width: 100%; /* For Safari and Opera */ } .mbox-inside .tmbox.mbox-small { /* "small" tmboxes should not be small when */ line-height: 1.5em; /* also "nested", so reset styles that are */ font-size: 100%; /* set in "mbox-small" above. */ } table.tmbox-speedy { border: 2px solid #b22222; /* Red */ background: #fee; /* Pink */ } table.tmbox-delete { border: 2px solid #b22222; /* Red */ } table.tmbox-content { border: 2px solid #f28500; /* Orange */ } table.tmbox-style { border: 2px solid #f4c430; /* Yellow */ } table.tmbox-move { border: 2px solid #9932cc; /* Purple */ } table.tmbox-protection, table.tmbox-notice { border: 1px solid #c0c090; /* Gray-brown */ } /* Disambig and set index box styles */ table.dmbox { clear: both; margin: 0.9em 1em; border-top: 1px solid #ccc; border-bottom: 1px solid #ccc; background: transparent; } /* Footer and header message box styles */ table.fmbox { clear: both; margin: 0.2em 0; width: 100%; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; /* Default "system" gray */ } table.fmbox-system { background: #f9f9f9; } table.fmbox-warning { border: 1px solid #bb7070; /* Dark pink */ background: #ffdbdb; /* Pink */ } table.fmbox-editnotice { background: transparent; } /* Div based "warning" style fmbox messages. */ div.mw-warning-with-logexcerpt, div.mw-lag-warn-high, div.mw-cascadeprotectedwarning, div#mw-protect-cascadeon { clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #bb7070; background: #ffdbdb; padding: 0.25em 0.9em; } /* Div based "system" style fmbox messages. Used in [[MediaWiki:Readonly lag]]. */ div.mw-lag-warn-normal, div.fmbox-system { clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; padding: 0.25em 0.9em; } /* These mbox-small classes must be placed after all other ambox/tmbox/ombox etc classes. "body.mediawiki" is so they override "table.ambox + table.ambox" above. */ body.mediawiki table.mbox-small { /* For the "small=yes" option. */ /* @noflip */ clear: right; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ margin: 4px 0 4px 1em; width: 238px; font-size: 88%; line-height: 1.25em; } body.mediawiki table.mbox-small-left { /* For the "small=left" option. */ /* @noflip */ margin: 4px 1em 4px 0; width: 238px; border-collapse: collapse; font-size: 88%; line-height: 1.25em; } div.topicon { position: absolute; z-index: 100; top: 10px; display: block !important; } #coordinates { position: absolute; z-index: 1; border: none; background: none; right: 30px; top: 3.7em; float: right; margin: 0.0em; padding: 0.0em; line-height: 1.5em; text-align: right; text-indent: 0; font-size: 85%; text-transform: none; white-space: nowrap; } /* kraj */ /*</pre>*/ n0mnf9qbcqgxqed8shwnfnl3xjp7epo Alt 0 12515 41262740 40849973 2022-08-23T05:58:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[File:Alto vocal range second.png|thumb|410px|<center>Opseg (ženskog) alta; žuto obojena tipka [[glasovir]]a označava [[ton]] ''c1''</center>]] [[File:Opseg_alta.JPG|thumb|310px|<center>Opseg alta notiran u violinskom i altovskom ključu</center>]] [[File:Mahler_-_Kindertotenlieder,_IV_(Anderson,_Monteux,_1950).ogg|thumb|[[Marian Anderson]] pjeva IV. pjesmu iz ciklusa ''Pjesme o mrtvoj djeci'' [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] (snimka iz [[1950.]])]] [[File:Lieurance_-_Schumann-Heink_-_By_the_waters_of_Minnetonka_(1926).ogg|thumb|[[Ernestine Schumann-Heink]] pjeva pjesmu ''By the Waters of Minnetonka'' [[Thurlow Lieurance|Thurlowa Lieurancea]] (snimka iz [[1926.]])]] '''Alt''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''altus'' = visok; [[Njemački jezik|njem.]] ''Alt'', [[Engleski jezik|engl.]] i [[Talijanski jezik|tal.]] ''contralto'', [[Francuski jezik|franc.]] ''haute-contre'') je najdublji ženski ili dječji (dječački) [[Pjevanje|glas]] uobičajenoga opsega od ''a'' do ''e2''. Kad govorimo o ''altu'' kao [[Pjevanje#Klasifikacija pjevačkih glasova|pjevačkom glasu]], ima slučajeva da je spomenuti opseg i veći: od ''e'' ili ''d'' pa čak do ''h2'', ali tu je, dakako, riječ o sasvim osobitim iznimkama i individualnim razlikama. S obzirom na položinu, boju i karakter glasa, moguće je razlikovati čak tri podvrste alta: koloraturni, lirski i dramski (duboki alt). U stručnoj literaturi autori često navode različite opsege za pojedine pjevačke glasove pa je tako, u ovom slučaju, i s altom.{{fusg|1}} Ta razlika proizlazi iz povijesnih i stilskih odrednica glazbene prakse i vremena u kojemu su pojedini [[skladatelj]]i živjeli i djelovali. == Višeznačnost pojma ''alt'' == Naziv ''alt'' se prvi put javlja oko [[1450.]] godine, kada se u [[Polifonija|polifonoj]] [[Glazba|glazbi]] s troglasja prešlo na četveroglasje. Glas koji je pjevao – držao – koralnu [[Melodija|melodiju]] dobio je naziv [[tenor]] (od latinskog ''tenere'' = držati), glas koji je pjevao ispod tenora imao je naziv ''bassus'' – [[Bas (glas)|bas]], glas koji je pjevao iznad tenora zvali su ''altus'' – alt (tu je ''alt'' bio »visoki« glas), a naziv za najviši glas – ''supremus'' – postupno se pretvorio u [[sopran]].{{fusg|2}} Budući da [[Katolička crkva]] u početku ženama nije dozvoljavala pjevati u crkvi (iako to nije bio slučaj u ženskim samostanima), altovsku su dionicu u [[Liturgijska glazba|liturgijskoj glazbi]] pjevali muški altisti, tzv. falsetisti (za razliku od [[Kastracija|kastrata]], u [[Italija|Italiji]] su ih često nazivali i ''tenorini'', a od [[1562.]] i ''alti naturali''). Ta praksa izvođenja altovske dionice s muškim pjevačima održala se sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]], a u [[Engleska|engleskim]] je [[Katedrala|katedralnim]] [[Pjevački zbor|zborovima]] prisutna još i danas. U svjetovnoj glazbi, posebice [[barok]]noj [[Opera|operi]], nekoliko je značajnih altovskih uloga skladao [[Georg Friedrich Händel]]. Najvažnije operne altovske uloge počeli su pisati tek skladatelji u doba [[Romantizam|romantizma]], primjerice [[Richard Wagner]], [[Giuseppe Verdi]], [[Camille Saint-Saëns]] i [[Petar Iljič Čajkovski]]. Dakako, i suvremeniji skladatelji poput [[Claude Debussy|Claudea Debussya]], [[Richard Strauss|Richarda Straussa]], [[Sergej Prokofjev|Sergeja Prokofjeva]] i [[Benjamin Britten|Benjamina Brittena]] svojim su operama, ali i solopjesmama, značajno obogatili altovski repertoar. Osim ovoga primarnog značenja, po kojemu riječ ''alt'' označava vrstu pjevačkoga glasa ili pak pjevačicu, odnosno pjevača kao osobu (u još širem smislu čak i dionicu kakvoga pjevačkog zbora), riječ ''alt'' rabi se i kao prvi dio složenice za naziv [[glazbala]] dublje položine od vodećega glazbala u svojoj vrsti{{fusg|3}} – primjerice: altflauta, altklarinet, altsaksofon, altpozauna i slično. Praksa gradnje altovskih instrumenata uvedena je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] kada je svaka instrumentalna vrsta imala svoju altovsku varijantu.{{fusg|4}} == Poznatije altovske operne uloge == Zvjezdicom (*) su označene pojedine altovske uloge koje su, zavisno od individualnih mogućnosti, raspona i osobina glasa, uspješno pjevale i [[mezzosopran]]istice. Neke od tih uloga – primjerice Gluckovog Orfeja ili Rimski-Korsakovog pastira Lela – danas najčešće pjevaju [[kontratenor]]i. [[File:RIAN archive 581479 Irina Arkhipova as Carmen and Vladislav Pyavko as Jose.jpg|thumb|310px|[[Irina Arhipova]] kao Carmen u [[Carmen|istoimenoj operi]] Georgesa Bizeta na pozornici [[Boljšoj teatr]]a (1972.)]] [[File:Yevgeniya_Zbrueva_as_Lel_1894.jpg|thumb|200px|[[Jevgenija Zbrujeva]] kao pastir Lel u operi [[Snjeguročka (opera)|Snjeguročka]] [[Rimski-Korsakov|Nikolaja Rimski-Korsakova]] (Boljšoj teatr, [[1894.]])]] *Margaret – [[Alban Berg]]: ''[[Wozzeck]]'' *Carmen* – [[Georges Bizet]]: ''[[Carmen]]'' *Končakovna – [[Aleksandar Borodin]]: ''[[Knez Igor]]'' *Florence – [[Benjamin Britten]]: ''[[Albert Herring]]'' *Lukrecija – Benjamin Britten: ''[[Nasilje nad Lukrecijom]]'' *Auntie* – Benjamin Britten: ''[[Peter Grimes]]'' *Jele – [[Ivan Brkanović]]: ''[[Ekvinocij (opera)|Ekvinocij]]'' *Barbara – Ivan Brkanović: ''[[Zlato Zadra]]'' *Olga* – [[Petar Iljič Čajkovski]]: ''[[Jevgenij Onjegin (opera)|Jevgenij Onjegin]]'' *Stara grofica* – Petar Iljič Čajkovski: ''[[Pikova dama]]'' *Paulina – Petar Iljič Čajkovski: ''Pikova dama'' *Geneviève – [[Claude Debussy]]: ''[[Pelléas i Mélisanda]]'' *Maffio Orsini – [[Gaetano Donizetti]]: ''[[Lucrezia Borgia (opera)|Lucrezia Borgia]]'' *Vještica Ježibaba* – [[Antonín Dvořák]]: ''[[Rusalka (opera)|Rusalka]]'' *Katisha – [[Gilbert i Sullivan]]: ''[[Mikado]]'' *Orfej* – [[Christoph Willibald Gluck]]: ''[[Orfej i Euridika]]'' *Doma* – [[Jakov Gotovac]]: ''[[Ero s onoga svijeta]]'' *Govedarka – Jakov Gotovac: ''[[Morana (opera)|Morana]]'' *Marta* – [[Charles Gounod]]: ''[[Faust (Gounod)|Faust]]'' *Cornelia – [[Georg Friedrich Händel]]: ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' *Mama Lucia – [[Pietro Mascagni]]: ''[[Cavalleria rusticana]]'' *Madame Flora – [[Gian Carlo Menotti]]: ''[[Medij (opera)|Medij]]'' *Marcellina* – [[Wolfgang Amadeus Mozart]]: ''[[Figarov pir]]'' *Marfa – [[Modest Petrovič Musorgski]]: ''[[Hovanščina]]'' *La Cieca – [[Amilcare Ponchielli]]: ''[[La Gioconda]]'' *Madame de Croissy – [[Francis Poulenc]]: ''[[Razgovori karmelićanki]]'' *Dadilja – [[Sergej Prokofjev]]: ''[[Vjenčanje u samostanu]]'' *Kneginja – [[Giacomo Puccini]]: ''[[Sestra Angelica]]'' *Pastir Lel – [[Nikolaj Rimski-Korsakov]]: ''[[Snjeguročka (opera)|Snjeguročka]]'' *Angelina* – [[Gioachino Rossini]]: ''[[Pepeljuga (opera)|Pepeljuga]]'' *Isabella – Gioachino Rossini: ''[[Talijanka u Alžiru]]'' *Bolesnica – [[Arnold Schönberg]]: ''[[Mojsije i Aron]]'' *Gaea – [[Richard Strauss]]: ''[[Dafna (Strauss)|Dafna]]'' *Klitemnestra* – Richard Strauss: ''[[Elektra (Strauss)|Elektra]]'' *Herodijada* – Richard Strauss: ''[[Saloma (Strauss)|Saloma]]'' *Bradata Turkinja – [[Igor Stravinski]]: ''[[Život razvratnika]]'' *Gospođa Quickly* – [[Giuseppe Verdi]]: ''[[Falstaff]]'' *Ulrica – Giuseppe Verdi: ''[[Krabuljni ples]]'' *Maddalena* – Giuseppe Verdi: ''[[Rigoletto]]'' *Azucena* – Giuseppe Verdi: ''[[Trubadur]]'' *Erda – [[Richard Wagner]]: ''[[Rajnino zlato]]'', ''[[Siegfried (Wagner)|Siegfried]]'' *Mary – Richard Wagner: ''[[Ukleti Holandez (opera)|Ukleti Holandez]]'' == Slavne altistice == Neke od ovdje spomenutih altistica katkada su pjevale i mezzosopranske uloge, ali i obrnuto: budući da se glasovni opseg pojedinih koloraturnih ili lirskih altovskih uloga često podudarao s mezzosopranskim, mnoge su mezzosopranistice tijekom karijere svoj fah proširile ili čak zamijenile altovskim (primjerice Marijana Radev i Irina Arhipova). {{col-begin}} {{col-3}} *[[Marietta Alboni]] *[[Marian Anderson]] *[[Irina Arhipova]] *[[Eula Beal]] *[[Rosina Brandram]] *[[Marianne Brandt (alt)|Marianne Brandt]] *[[Muriel Brunskill]] *[[Clara Butt]] *[[Lili Chookasian]] *[[Belle Cole]] *[[Kathleen Ferrier]] *[[Maureen Forrester]] {{col-break}} *[[Júlia Hamari]] *[[Marga Höffgen]] *[[Louise Homer]] *[[Maria von Ilosvay]] *[[Margarete Klose]] *[[Bertha Lewis]] *[[Gisela Litz]] *[[Sara Mingardo]] *[[Zlatomira Nikolova]] *[[Sigrid Onégin]] *[[Ewa Podleś]] *[[Marie Powers]] {{col-break}} *[[Marijana Radev]] *[[Ernestine Schumann-Heink]] *[[Annice Sidwells]] *[[Nathalie Stutzmann]] *[[Vittoria Tesi]] *[[Kerstin Thorborg]] *[[Caroline Unger]] *[[Helen Watts]] *[[Ortrun Wenkel]] *[[Jevgenija Zbrujeva]] {{col-end}} == Altistice u popularnoj glazbi == Iako pjevačice [[Pop|popularne glazbe]] ([[Narodna glazba|narodne]], [[Zabavna glazba|zabavne]] i ''[[pop rock]]'' glazbe ili ''[[jazz]]a'') nije odveć nužno [[Pjevanje#Klasifikacija pjevačkih glasova|klasificirati]] prema kriterijima i nasljeđu tzv. europske ozbiljne glazbe, postoje određene podudarnosti temeljem kojih je to, donekle, ipak moguće. Pjevačice i pjevače uvijek je moguće – a vjerojatno i najlakše – »sortirati« prema prirođenom rasponu, boji i karakteru glasa, ali razlike u pristupu impostaciji glasa i njegovu školovanju, odnosno učenju [[Pjevanje|pjevanja]] bitno utječu na konkretno pjevačko usmjerenje. Spomenute su razlike podjednako uvjetovane talentom, vokalnim predispozicijama, osobnim izborom glazbenoga [[Pjevanje#Žanrovi vokalne glazbe|žanra]], poznavanjem [[Pjevanje#Vokalna tehnika|vokalne tehnike]] te osebujnošću umjetničke interpretacije. Tako je, primjerice, neupitnu raskoš glasa i vokalno umijeće naše neprikosnovene pop dive [[Josipa Lisac|Josipe Lisac]] teško ograničiti ozbiljnoglazbenim kategorizacijama: ona se, naime, pjevački jednako dobro »snalazi« u altovskim dubinama i/ili sopranskim visinama. Za razliku od ozbiljne glazbe, u kojoj su ovakve pjevačke podjele znatno određenije (čak i iz skladateljske perspektive), u popularnoj glazbi je takva klasifikacija kudikamo slobodnija, djelomično i zbog uporabe suvremenih [[Elektroakustika|elektroakustičkih]] uređaja (primjerice [[mikrofon]]a). {{col-begin}} {{col-3}} *[[Adele]] *[[Sade Adu]] *[[Lauren Bacall]] *[[Anita Baker]] *[[LaVern Baker]] *[[Galina Baranova]] *[[Shirley Bassey]] *[[Toni Braxton]] *[[Ana Carolina]] *[[Rosemary Clooney]] *[[Tracy Chapman]] *[[Cher]] *[[Miley Cyrus]] *[[Zehra Deović]] *[[Sussan Deyhim]] *[[Marlene Dietrich]] *[[Doris Dragović]] {{col-break}} *[[Judy Garland]] *[[Lisa Gerrard]] *[[Nina Hagen]] *[[Mahalia Jackson]] *[[Etta James]] *[[Grace Jones]] *[[Hildegard Knef]] *[[Nada Knežević]] *[[Višnja Korbar]] *[[Diana Krall]] *[[Lady Gaga]] *[[Cleo Laine]] *[[Zarah Leander]] *[[Annie Lennox]] *[[Josipa Lisac]] *[[Janiva Magness]] *[[Nada Mamula]] {{col-break}} *[[Sarah McQuaid]] *[[Nico]] *[[Lola Novaković]] *[[Patti Page]] *[[Lidija Percan]] *[[Magda Piskorczyk]] *[[Happy Rhodes]] *[[Nevia Rigutto]] *[[Nina Simone]] *[[Jadranka Stojaković]] *[[Radojka Šverko]] *[[Big Mama Thornton]] *[[Tina Turner]] *[[Sarah Vaughan]] *[[Bisera Veletanlić]] *[[Elvira Voća]] *[[Amy Winehouse]] {{col-end}} <gallery mode="packed-hover" heights="108"> File:Adele someone like you - cropped-2.jpg|Adele File:Sade Adu 2.jpg|Sade Adu File:Heart of Stone tour 1990 (3).jpg|Cher File:Judy Garland The Harvey Girls MGM Publicity still.jpeg|Judy Garland File:Grace Jones.jpg|Grace Jones File:Lady Gaga BTW Ball Antwerp 02.jpg|Lady Gaga File:Annie Lennox SING campaign, Vienna 2010 b.jpg|Annie Lennox File:Josipa Lisac.jpg|Josipa Lisac File:Tina turner 21021985 01 350.jpg|Tina Turner </gallery> == Literatura == #Adler, Samuel: ''The Study of Orchestration'', New York - London: W. W. Norton & Company, 2002., str. 639. #[[Ivona Ajanović|Ajanović, Ivona]]: »ALT«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1971., sv. 1, str. 41-42. #Baines, Anthony: ''Lexikon der Musikinstrumente'', Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996., str. 8. #Beaujean, Alfred (et al): ''Harenberg Opernführer'', Dortmund: Harenberg Kommunikation, 1999. #Boldrey, Richard: ''Guide to Operatic Roles and Arias'', Redmond: Caldwell Publishing Company, 1994. #Gammond, Peter: ''The Encyclopedia of Classical Music'', London: Salamander Books Ltd, 1988., str. 78-113 i 180-195. #[[Bratoljub Klaić|Klaić, Bratoljub]]: ''Rječnik stranih riječi'', Zagreb: Nakladni zavod MH, 1988., str. 53 i 409. #Obradović, Aleksandar: ''Uvod u orkestraciju'', Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978., str. 281-289. #[[Krsto Odak|Odak, Krsto]]: ''Poznavanje glazbenih instrumenata'', Zagreb: Školska knjiga, 1997. #[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Nauk o glazbi'', Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, 2005., str. 83-84. #[[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimsky-Korsakov, Nikolay]]: ''Principles of Orchestration'', New York: Dover Publications, 1964., sv. 1, str.132-152. #[[Nenad Turkalj|Turkalj, Nenad]]: ''125 OPERA'', Zagreb: Školska knjiga, 1997. #Završki, Josip: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, u: Kobola, A. (ur.): ''Glazbena umjetnost'', Zagreb: Školska knjiga, 1983., str. 33-40. == Bilješke == #{{fusd|1}} Primjerice: Baines navodi opseg od ''f'' do ''f2'', Obradović od ''e'' do ''f2'', [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimski-Korsakov]] od ''f'' do ''g2'', a Adler od ''g'' do ''g2''. Pri tome treba upozoriti i na razliku između dječjeg ili ženskog alta, odnosno muških altista (kontratenora), te često veći raspon glasa školovanih pjevača-solista od zborskih pjevača-amatera. #{{fusd|2}} J. Završki: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, str. 36. #{{fusd|3}} B. Klaić: ''Rječnik stranih riječi'', str. 53. #{{fusd|4}} I. Ajanović: »ALT« (u: ''Muzička enciklopedija'', sv. 1), str. 42. ==Vanjske poveznice== *[http://www.bbc.co.uk/wales/cardiffsinger/sites/guides/pages/alto.shtml BBC Cardiff Singer of the World – Contralto & Countertenor] {{eng icon}} *[http://www.matica.hr/vijenac/219/Hrvatski%20operni%20pjeva%C4%8Di%201945-2002./ VIJENAC – Marija Barbieri: Hrvatski operni pjevači 1945-2002.] *[https://archive.today/20070927005604/http://www.matis.hr/zbornici/2004/hr/bas4.htm Jagoda Martinčević: Hrvatski vokalni umjetnici XX. stoljeća u svijetu] *[http://www.vocal-academy.com/va.htm Vokalna akademija] *[http://www.singingvoice.net/ Singing Voice] {{eng icon}} *[http://www.voicefoundation.org/ The Voice Foundation] {{eng icon}} *[http://www.lawrence.edu/fast/koopmajo/brief.html John Koopman: A Brief History of Singing] {{eng icon}} [[Kategorija:Pjevački glasovi]] [[Kategorija:Troslovnik-A|lt]] q1sbac8jhw4ekuy6ojaybwot44rt8au Lista muzičkih formi 0 13685 41262476 40849267 2022-08-22T13:58:02Z 46.1.207.3 /* Moderna i suvremena muzika */ wikitext text/x-wiki Svako muzičko djelo ima svoj vlastiti, individualni oblik. Muzički oblici su kroz historiju nastajali i razvijali se. Ovaj članak donosi spisak '''muzičkih formi''' ([[talijanski|tal.]] ''forme musicali''; [[engleski|eng.]] ''musical forms''; [[francuski|fra.]] ''formes musicales'', [[njemački|nje.]] ''musikalische Formen'') i/ili žanrova po epohama. == Srednji vijek == * [[Balata]] * ''[[Estampie]]'' * [[Gregorijanski napjev]] * [[Madrigal (Trecento)|Madrigal]] (''Trecento'') * [[Motet]] * [[Organum]] * ''[[Saltarello]]'' == Renesansa == * [[Balada (klasična muzika)|Balada]] * [[Fantazija (muzika)|Fantazija]] ** [[Kromatska fantazija]] * ''[[Gaillarde]]'' * [[Intermedio]] * [[Kancona]] * [[Koleda]] * [[Lauda (pjesma)|Lauda]] * [[Litanija]] * [[Madrigal]] ** [[Duhovni madrigal]] ** [[Komični madrigal]] * [[Misa (muzika)|Misa]] ** [[Cantus firmus misa|''Cantus firmus'' misa]] ** [[Ciklička misa]] ** [[Parafrazirana misa]] ** [[Parodijska misa]] * [[Motet]] * [[Motet-šansona]] * [[Opera]] * [[Pavana]] * ''[[Ricercare]]'' * [[Sekvenca (muzička forma)|Sekvenca]] * [[Šansona]] * ''[[Tiento]]'' * [[Toccata]] == Barok == * ''[[Allemande]]'' * ''[[Courante]]'' * [[Čakona]] * [[Fuga (muzika)|Fuga]] * [[Gavota]] * ''[[Gigue]]'' * [[Kanon (muzika)|Kanon]] * [[Kantata]] * [[Koncert (muzička kompozicija)|Koncert]] ** ''[[Concerto grosso]]'' ** [[Solo koncert]] * [[Misa (muzika)|Misa]] * [[Menuet]] * [[Opera]] ** ''[[Opera buffa]]'' ** ''[[Opera seria]]'' * [[Oratorij]] * [[Partita]] * ''[[Passacaglia]]'' * ''[[Passepied]]'' * [[Preludij]] * [[Sarabanda]] * ''[[Sinfonia]]'' * [[Sonata]] ** [[Sonata za flautu]] ** [[Trio sonata]] * [[Suita]] == Klasicizam i romantizam == * [[Bagatela (muzika)|Bagatela]] * [[Balada (klasična muzika)|Balada]] * [[Balet (muzika)|Balet]] ** [[Klasični balet]] * ''[[Capriccio (muzika)|Capriccio]]'' * [[Divertimento]] * [[Etida]] * [[Impromptu]] * [[Intermezzo]] * [[Koleda]] * [[Koncert (muzička kompozicija)|Koncert]] ** [[Koncert za flautu]] ** [[Koncert za klarinet]] ** [[Koncert za klavir]] ** [[Koncert za kontrabas]] ** [[Koncert za obou]] ** [[Koncert za trubu]] ** [[Koncert za violinu]] ** [[Koncert za violončelo]] ** [[Koncert za violu]] * [[Misa (muzika)|Misa]] * [[Mazurka]] * [[Marš (muzika)|Marš]] * ''[[Music hall]]'' * [[Nokturno (muzika)|Nokturno]] * [[Opera]] ** [[Baladna opera]] ** [[Koncertna arija]] ** ''[[Opera buffa]]'' ** ''[[Opéra comique]]'' ** ''[[Opera seria]]'' ** [[Opereta]] ** [[Uvertira]] *** [[Koncertna uvertira]] *** [[Simfonijska pjesma]] ** ''[[Singspiel]]'' ** ''[[Zarzuela]]'' * [[Oratorij]] * [[Ples (muzika)|Ples]] * [[Poloneza]] * [[Preludij (muzika)|Preludij]] * [[Kvartet]] ** [[Gudački kvartet]] ** [[Klavirski kvartet]] ** [[Kvartet za obou]] * [[Kvintet]] ** [[Gudački kvintet]] ** [[Klavirski kvintet]] * [[Rapsodija (muzika)|Rapsodija]] * [[Rekvijem]] * [[Rondo]] * ''[[Scherzo]]'' * [[Serenada]] * ''[[Sinfonia concertante]]'' * [[Simfonija]] ** [[Koralna simfonija]] ** [[Programska muzika|Programska simfonija]] * [[Sonata]] ** [[Sonata za fagot]] ** [[Sonata za flautu]] ** [[Sonata za klarinet]] ** [[Sonata za klavir]] ** [[Sonata za violinu]] ** [[Sonata za violončelo]] ** [[Sonata za violu]] * [[Suita]] * [[Valcer (muzika)|Valcer]] == Moderna i suvremena muzika == * [[Balet]] ** [[Neoklasični balest]] ** [[Suvremeni balet]] * [[Blues]] * [[Burleska]] * [[Elektronska muzika]] * [[Filmska muzika]] * [[Hip hop]] * [[Jazz]] * [[Kabare]] * [[Koncert za orkestar]] * [[Moderni ples]] * [[Minimalna muzika]] * [[Mjuzikl]] * [[Momentna forma]] * [[Opera]] * [[Zabavna muzika|Pop muzika]] * [[Protestna pjesma]] * [[Rock and Roll]] * ''[[Soundtrack]]'' * [[Vodvilj]] * [https://www.mp3bul.net/ youtube mp3] [[Kategorija:Muzičke forme| ]] [[Kategorija:Muzičke liste|Forme]] dab7xjf1azoaulb5bq5fsclqjb3eyin 41262477 41262476 2022-08-22T14:03:56Z Vipz 151311 Vraćene izmjene [[Special:Contributions/46.1.207.3|46.1.207.3]] ([[User talk:46.1.207.3|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] wikitext text/x-wiki Svako muzičko djelo ima svoj vlastiti, individualni oblik. Muzički oblici su kroz historiju nastajali i razvijali se. Ovaj članak donosi spisak '''muzičkih formi''' ([[talijanski|tal.]] ''forme musicali''; [[engleski|eng.]] ''musical forms''; [[francuski|fra.]] ''formes musicales'', [[njemački|nje.]] ''musikalische Formen'') i/ili žanrova po epohama. == Srednji vijek == * [[Balata]] * ''[[Estampie]]'' * [[Gregorijanski napjev]] * [[Madrigal (Trecento)|Madrigal]] (''Trecento'') * [[Motet]] * [[Organum]] * ''[[Saltarello]]'' == Renesansa == * [[Balada (klasična muzika)|Balada]] * [[Fantazija (muzika)|Fantazija]] ** [[Kromatska fantazija]] * ''[[Gaillarde]]'' * [[Intermedio]] * [[Kancona]] * [[Koleda]] * [[Lauda (pjesma)|Lauda]] * [[Litanija]] * [[Madrigal]] ** [[Duhovni madrigal]] ** [[Komični madrigal]] * [[Misa (muzika)|Misa]] ** [[Cantus firmus misa|''Cantus firmus'' misa]] ** [[Ciklička misa]] ** [[Parafrazirana misa]] ** [[Parodijska misa]] * [[Motet]] * [[Motet-šansona]] * [[Opera]] * [[Pavana]] * ''[[Ricercare]]'' * [[Sekvenca (muzička forma)|Sekvenca]] * [[Šansona]] * ''[[Tiento]]'' * [[Toccata]] == Barok == * ''[[Allemande]]'' * ''[[Courante]]'' * [[Čakona]] * [[Fuga (muzika)|Fuga]] * [[Gavota]] * ''[[Gigue]]'' * [[Kanon (muzika)|Kanon]] * [[Kantata]] * [[Koncert (muzička kompozicija)|Koncert]] ** ''[[Concerto grosso]]'' ** [[Solo koncert]] * [[Misa (muzika)|Misa]] * [[Menuet]] * [[Opera]] ** ''[[Opera buffa]]'' ** ''[[Opera seria]]'' * [[Oratorij]] * [[Partita]] * ''[[Passacaglia]]'' * ''[[Passepied]]'' * [[Preludij]] * [[Sarabanda]] * ''[[Sinfonia]]'' * [[Sonata]] ** [[Sonata za flautu]] ** [[Trio sonata]] * [[Suita]] == Klasicizam i romantizam == * [[Bagatela (muzika)|Bagatela]] * [[Balada (klasična muzika)|Balada]] * [[Balet (muzika)|Balet]] ** [[Klasični balet]] * ''[[Capriccio (muzika)|Capriccio]]'' * [[Divertimento]] * [[Etida]] * [[Impromptu]] * [[Intermezzo]] * [[Koleda]] * [[Koncert (muzička kompozicija)|Koncert]] ** [[Koncert za flautu]] ** [[Koncert za klarinet]] ** [[Koncert za klavir]] ** [[Koncert za kontrabas]] ** [[Koncert za obou]] ** [[Koncert za trubu]] ** [[Koncert za violinu]] ** [[Koncert za violončelo]] ** [[Koncert za violu]] * [[Misa (muzika)|Misa]] * [[Mazurka]] * [[Marš (muzika)|Marš]] * ''[[Music hall]]'' * [[Nokturno (muzika)|Nokturno]] * [[Opera]] ** [[Baladna opera]] ** [[Koncertna arija]] ** ''[[Opera buffa]]'' ** ''[[Opéra comique]]'' ** ''[[Opera seria]]'' ** [[Opereta]] ** [[Uvertira]] *** [[Koncertna uvertira]] *** [[Simfonijska pjesma]] ** ''[[Singspiel]]'' ** ''[[Zarzuela]]'' * [[Oratorij]] * [[Ples (muzika)|Ples]] * [[Poloneza]] * [[Preludij (muzika)|Preludij]] * [[Kvartet]] ** [[Gudački kvartet]] ** [[Klavirski kvartet]] ** [[Kvartet za obou]] * [[Kvintet]] ** [[Gudački kvintet]] ** [[Klavirski kvintet]] * [[Rapsodija (muzika)|Rapsodija]] * [[Rekvijem]] * [[Rondo]] * ''[[Scherzo]]'' * [[Serenada]] * ''[[Sinfonia concertante]]'' * [[Simfonija]] ** [[Koralna simfonija]] ** [[Programska muzika|Programska simfonija]] * [[Sonata]] ** [[Sonata za fagot]] ** [[Sonata za flautu]] ** [[Sonata za klarinet]] ** [[Sonata za klavir]] ** [[Sonata za violinu]] ** [[Sonata za violončelo]] ** [[Sonata za violu]] * [[Suita]] * [[Valcer (muzika)|Valcer]] == Moderna i suvremena muzika == * [[Balet]] ** [[Neoklasični balest]] ** [[Suvremeni balet]] * [[Blues]] * [[Burleska]] * [[Elektronska muzika]] * [[Filmska muzika]] * [[Hip hop]] * [[Jazz]] * [[Kabare]] * [[Koncert za orkestar]] * [[Moderni ples]] * [[Minimalna muzika]] * [[Mjuzikl]] * [[Momentna forma]] * [[Opera]] * [[Zabavna muzika|Pop muzika]] * [[Protestna pjesma]] * [[Rock and Roll]] * ''[[Soundtrack]]'' * [[Vodvilj]] [[Kategorija:Muzičke forme| ]] [[Kategorija:Muzičke liste|Forme]] q8pi3dek574jevuisp4bk156w3xgxo6 Šablon:Cite web 10 15864 41262549 41261090 2022-08-22T20:26:07Z Vipz 151311 dead-url alternativa za deadurl wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Citation/core |Citation class=web |Surname1={{{last|{{{last1|{{{author|{{{author1|{{{authors|{{{surname|{{{surname1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} |Surname2={{{last2|{{{author2|{{{surname2|}}}}}}}}} |Surname3={{{last3|{{{author3|{{{surname3|}}}}}}}}} |Surname4={{{last4|{{{author4|{{{surname4|}}}}}}}}} |Surname5={{{last5|{{{author5|{{{surname5|}}}}}}}}} |Surname6={{{last6|{{{author6|{{{surname6|}}}}}}}}} |Surname7={{{last7|{{{author7|{{{surname7|}}}}}}}}} |Surname8={{{last8|{{{author8|{{{surname8|}}}}}}}}} |Surname9={{{last9|{{{author9|{{{surname9|}}}}}}}}} |Given1={{{first|{{{first1|{{{given|{{{given1|}}}}}}}}}}}} |Given2={{{first2|{{{given2|}}}}}} |Given3={{{first3|{{{given3|}}}}}} |Given4={{{first4|{{{given4|}}}}}} |Given5={{{first5|{{{given5|}}}}}} |Given6={{{first6|{{{given6|}}}}}} |Given7={{{first7|{{{given7|}}}}}} |Given8={{{first8|{{{given8|}}}}}} |Given9={{{first9|{{{given9|}}}}}} |Authorlink1={{{authorlink|{{{authorlink1|{{{author-link|{{{author1-link|{{{autor|}}}}}}}}}}}}}}} |Authorlink2={{{authorlink2|{{{author2-link|}}}}}} |Authorlink3={{{authorlink3|{{{author3-link|}}}}}} |Authorlink4={{{authorlink4|{{{author4-link|}}}}}} |Authorlink5={{{authorlink5|{{{author5-link|}}}}}} |Authorlink6={{{authorlink6|{{{author6-link|}}}}}} |Authorlink7={{{authorlink7|{{{author7-link|}}}}}} |Authorlink8={{{authorlink8|{{{author8-link|}}}}}} |Authorlink9={{{authorlink9|{{{author9-link|}}}}}} |Coauthors={{{coauthors|{{{coauthor|}}}}}} |Year={{{year|{{ <!-- attempt to derive year from date, if possible --> #if: {{{date|}}} |{{ #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }} |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}} |{{#time:Y|{{{date|}}} }} }} |{{{publication-date|}}} <!-- last resort --> }} }}} |YearNote={{{origyear|}}} |Date={{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}} |Title={{{work|{{{naslov|}}}}}} |IncludedWorkTitle={{ #if:{{{title|}}} |{{{title}}} |{{ #if:{{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}} | |{{citation error|nocat={{{template doc demo|}}}|no <code>&#124;title&#61;</code> specified|Cite web}} }} }} |TransTitle={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}} |TitleType={{{type|}}} |language={{{language|}}} |IncludedWorkURL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} |{{#ifeq: {{{deadurl|{{{dead-url|}}}}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}}}} |{{{url|}}} }} |AccessDate={{{accessdate|{{{access-date|{{{pristupdatum|}}}}}}}}} |OriginalURL={{{url|}}} |ArchiveURL={{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} |ArchiveDate={{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}} |DeadURL={{{deadurl|{{{dead-url|}}}}}} |format={{{format|}}} |At={{#if: {{{page|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&nbsp;}}{{{page}}} |{{#if: {{{pages|}}}|{{#if:{{{nopp|}}}||str.&nbsp;}}{{{pages}}} |{{{at|}}}}} }} |Series={{{series|{{{version|}}}}}} |Publisher={{{publisher|{{{website|}}}}}} |Place={{{location|{{{place|}}}}}} |PublicationPlace={{{location|{{{place|{{{publication-place|}}}}}}}}} |PublicationDate={{{publication-date|}}} |EditorSurname1={{{editor-last|{{{editor1-last|{{{editor|{{{editors|{{{editor-surname|{{{editor1-surname|}}}}}}}}}}}}}}}}}} |EditorSurname2={{{editor2-last|{{{editor2-surname|}}}}}} |EditorSurname3={{{editor3-last|{{{editor3-surname|}}}}}} |EditorSurname4={{{editor4-last|{{{editor4-surname|}}}}}} |EditorGiven1={{{editor-first|{{{editor1-first|{{{editor-given|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}} |EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}} |EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}} |EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}} |Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}} |Editorlink2={{{editor2-link|}}} |Editorlink3={{{editor3-link|}}} |Editorlink4={{{editor4-link|}}} |ARXIV={{{arxiv|}}} |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}} |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}} |BIBCODE={{{bibcode|}}} |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}} |DoiBroken={{{doi_brokendate|{{{doi_inactivedate|}}}}}} |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}} |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}} |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}} |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}} |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}} |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}} |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}} |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}} |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}} |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}} |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}} |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}} |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}} |ZBL={{{zbl|}}} |ID={{{id|{{{ID|}}}}}} |laysummary={{{laysummary|}}} |laydate={{{laydate|}}} |laysource={{{laysource|}}} |quote={{{quote|}}} |Ref={{{ref|}}} |amp={{{lastauthoramp|}}} |AuthorMask={{{author-mask|{{{authormask|}}}}}} |AuthorSep={{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&#059;|{{{author-separator|&#059;}}}}}&#32; |NameSep={{{author-name-separator|,}}}&#32; |PS={{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|.}}}}} |Sep={{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}} }}}|;|&#059;|{{{separator|{{{seperator|.}}} }}} }} |template doc demo={{{template doc demo|}}} |Trunc={{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}} }}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessed|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{dateformat|}}}{{{day|}}}{{{doilabel|}}} |[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> o64jq9sq6x2odm3es78lo5dkcetlk8u Armenci 0 17478 41262796 41189148 2022-08-23T10:16:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime = Armenci | slika = [[Datoteka:Armeniapedia_dance1.jpg|250px]] | opis_slike = Tradicionalni armenski ples | populacija = 8,000.000 - 10,000.000 | regije = {{flagicon|ARM}} [[Armenija]]: oko 3,200.000 | regija1 = {{flagicon|RUS}} [[Rusija]] | pop1 = 1,180.388 | ref1 = <ref>The [http://www.perepis2002.ru/content.html?id=11&docid=10715289081463 Ruski zavod za statistiku] 1,130.491 Armenaca (0,78% od ukupnog stanovništva Rusije).</ref> | regija2 = {{flagicon|SAD}} [[SAD]] | pop2 = 474.000 - 1,500.000 | ref2 = <ref>[http://www.armenianchurched.org/ The Armenian Church in America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110508150038/http://www.armenianchurched.org/ |date=2011-05-08 }} (click on "Diocese") (Retrieved 20 March 2009). [http://www.armembassycanada.ca/diaspora/diaspora6.htm The Armenian Embassy in Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060826182306/http://www.armembassycanada.ca/diaspora/diaspora6.htm |date=2006-08-26 }} oko jedan milijun Armenaca živi u SAD-u i oko 100.000 u Kanadi. [http://factfinder.census.gov/servlet/QTTable?_bm=y&-geo_id=01000US&-qr_name=DEC_2000_SF3_U_QTP13&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-_lang=en&-_sse=on 2000 American Census] {{Webarchive|url=https://archive.today/20200212041736/http://factfinder.census.gov/servlet/QTTable?_bm=y&-geo_id=01000US&-qr_name=DEC_2000_SF3_U_QTP13&-ds_name=DEC_2000_SF3_U&-_lang=en&-_sse=on |date=2020-02-12 }} presents official data from the 2000 U.S. Census (including state-by-state data), which states that there are 385,488 people of Armenian ancestry currently living in the United States. .</ref> | regija3 = {{flagicon|FRA}} [[Francuska]] | pop3 = 300.000 - 600.000 | ref3 = <ref name="ed">[http://www.3noor.org/nnp00/armig_france.html Armenian diaspora in France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313151441/http://www.3noor.org/nnp00/armig_france.html |date=2007-03-13 }} from the site on [http://www.3noor.org/nnp00/armwmap.html Armenian diaspora in various countries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110414223340/http://www.3noor.org/nnp00/armwmap.html |date=2011-04-14 }} maintained by the [http://www.e4d.org/about.htm Education for Development Institute] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120110153913/http://www.e4d.org/about.htm |date=2012-01-10 }}. Retrieved 21 March 2009.</ref> | regija4 = {{flagicon|IRN}} [[Iran]] | pop4 = 70.000 - 120.000 | ref4 = | regija5 = {{flagicon|GRU}} [[Gruzija]] | pop5 = 250.000 - 350.000 | ref5 = <ref>''[http://www.statistics.ge/index_eng.htm Statistički zavod Gruzije]'': 248.900 ili 5,7 % Armenaca živi u Gruziji od ukupno 4.371.500 stanovnika Gruzije (2002. popis). ''[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gg.html#People CIA World Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151016075816/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/gg.html#People |date=2015-10-16 }}'' also gives 5.7 % ethnic Armenians in Georgia based on the 2002 census.</ref> | regija6 = {{flagicon|SIR}} [[Sirija]] | pop6 = 35.000 - 70.000 | ref6 = <ref>The [http://i-cias.com/e.o/syria_4.htm Encyclopedia of the Orient] oko 160.000 Armenaca i 30.000 pripadnika armenske crkve živi u Siriji ukupno 190.000.</ref> | regija7 = {{flagicon|LBN}} [[Libanon]] | pop7 = 70.000 - 80.000 | ref7 = <ref>The [http://i-cias.com/e.o/lebanon_4.htm Encyclopedia of the Orient] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180929103304/http://i-cias.com/e.o/lebanon_4.htm |date=2018-09-29 }} oko 120.00 Armenaca i 20.000 pripadnika armenske crkve živi u Libanonu</ref> | regija8 = {{flagicon|AZE}} [[Azerbejdžan]]<br />(+ [[Nagorno-Karabah]]) | pop8 = 140.000 | ref8 = <ref>[http://www.nkrusa.org/country_profile/overview.shtml Etnički sastav republike Gorski Karabah]: oko 95% Armenaca </ref> | regija9 = {{flagicon|ARG}} [[Argentina]] | pop9 = 70.000 | ref9 = <ref name="Armeniandiaspora.com">{{cite web|title=Armenian population in the world|url=http://www.armeniadiaspora.com/followup/population.html|publisher=Armeniandiaspora.com|access-date=2014-04-16|archivedate=2008-03-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080327062045/http://www.armeniadiaspora.com/followup/population.html|deadurl=yes}}</ref> | regija10 = {{flagicon|UKR}} [[Ukrajina]] | pop10 = 100.000 - 250 000 | ref10 = <ref>[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality The 2001 census in Ukraine] recorded 99,894 Armenians.</ref> | regija11 = {{flagicon|UZB}} [[Uzbekistan]] | pop11 = 50.000 - 70.000 | ref11 = <ref>[http://www.umid.uz/Main/Uzbekistan/Population/population.html Population census of Uzbekistan 1989]</ref> | regija12 = {{flagicon|TUR}} [[Turska]] | pop12 = 50.000 - 80.000 | ref12 = <ref>{{cite web |last=Turay |first=Anna |title=Tarihte Ermeniler |publisher=[http://www.bolsohays.com Bolsohays:Istanbul Armenians] |url=http://www.bolsohays.com/webac.asp?referans=1 |accessdate=2007-01-04}}</ref> | regija13 = {{flagicon|NJE}} [[Njemačka]] | pop13 = 50.000 - 60.000 | ref13 = <ref name="Armeniandiaspora.com" /> | regija14 = {{flagicon|KAN}} [[Kanada]] | pop14 = do 100.000 | ref14 = | regija15 = {{flagicon|BRA}} [[Brazil]] | pop15 = 40.000 | ref15 = <ref name="Armeniandiaspora.com" /> | regija16 = {{flagicon|BJE}} [[Bjelorusija]] | pop16 = 25.000 | ref16 = <ref name="Armeniandiaspora.com" /> | regija17 = {{flagicon|IRK}} [[Irak]] | pop17 = 20.000 | ref17 = <ref name="Armeniandiaspora.com" /> | regija18 = {{flagicon|GRČ}} [[Grčka]] | pop18 = 20.000 | ref18 = <ref name="Armeniandiaspora.com" /> | regija18 = {{flagicon|BUG}} [[Bugarska]] | pop18 = 10.385 | ref18 = <ref>[http://www.nsi.bg/Census/Ethnos.htm Etničke grupe Bugarske.]</ref> | regija19 = {{flagicon|URU}} [[Urugvaj]] | pop19 = 19.000 | ref19 = <ref name="Armeniandiaspora.com" /> | regija20 = {{flagicon|CIP}} [[Cipar]] | pop20 = 3000 | ref20 = <ref name="Armeniandiaspora.com" /> | regija21 = {{flagicon|ŠPA}} [[Španija]] | pop21 = 1000 | ref21 = <ref name="Armeniandiaspora.com" /> | jezik = [[Armenski jezik]] | vjera = [[Armenska apostolska Crkva]] | srodne = [[Hemšini]], [[Indoevropljani]] }} {{Indoevropljani}} '''Armenci''' ili '''Jermeni''' ([[Armenski jezik|arm.]] Հայեր, ''Hayer'') su [[Indoevropski narodi|indoevropski narod]] koji pretežno živi u [[Armenija|Armeniji]] gdje čini oko 93% stanovništva. Njihova država Armenija je postojala na [[Kavkaz (regija)|Kavkazu]] još u [[1. milenijum pne.|1. milenijumu pne.]] i predstavlja jednu od najstarijih država. Armenija je bila prva zemlja na svijetu koja je proglasila [[kršćanstvo]] službenom religijom oko [[300]]. godine. Armenci su po vjeroispovijesti [[kršćani]] (monofiziti), većinom pripadnici [[Armenska apostolska Crkva|Armenske apostolske Crkve]], ogranka istočnih pravoslavnih crkava. Govore [[Armenski jezik|armenskim jezikom]] koji predstavlja posebnu granu [[Indoevropski jezici|indoevropske porodice jezika]]. Armenaca ukupno ima između 8,000.000 i 10,000.000, od toga u [[Armenija|Armeniji]] 3,509.000, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] između 474.000 i 1,500.000, [[Francuska|Francuskoj]] između 300.000 i 600.000, [[Gruzija|Gruziji]] 250.000, [[Azerbejdžan]]u 120.000, [[Iran]]u oko 100.000, te na stotine hiljada u drugim državama. Armenci čine većinu stanovništva (99.9%) u Republici [[Nagorno-Karabah]], koja formalno pripada [[Azerbejdžan]]u, ali je faktički nezavisna država. Armenci također čine većinu stanovništva (45%) u gruzijskoj pokrajini [[Samče-Žavaheti]]. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] teško su stradali u [[Armenski genocid|Armenskom genocidu]] prilikom kojeg je stradalo oko 1,000.000 Armenaca, a mnogi su prisilno preseljeni u krajeve [[Mezopotamija|Mezopotamije]]. Znatan se broj Armenaca vratio u svoje domove. == Povezano == * [[Armenski genocid]] * [[Nagorno-Karabah]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Armenians}} * [http://www.armenianhighland.com Armenska historija] * [http://www.faces-foundation.org/component/option,com_dbquery/Itemid,82/task,ExecuteQuery/qid,2/previousTask,PrepareQuery/ FACES Project - Armenska dijaspora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208210748/http://faces-foundation.org/component/option,com_dbquery/Itemid,82/task,ExecuteQuery/qid,2/previousTask,PrepareQuery |date=2009-02-08 }} * [http://www.videoyan.com Armenci izvan Armenije] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Indoevropski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Armenije]] [[Kategorija:Etničke grupe Azerbejdžana]] [[Kategorija:Etničke grupe Gruzije]] [[Kategorija:Etničke grupe Irana]] [[Kategorija:Etničke grupe Libanona]] [[Kategorija:Etničke grupe Sirije]] [[Kategorija:Drevni narodi]] [[Kategorija:Kavkaz]] dlyzhqevso3eni0bg8upife518a8ho8 Albanci 0 17482 41262713 41251642 2022-08-23T04:36:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija etnička grupa |grupa = Albanci<br />''Shqiptarët''<ref>{{Cite web |title=CIA World factbook - Albania |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/al.html |access-date=2009-05-06 |archive-date=2018-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181224211117/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/al.html |dead-url=yes }}</ref> |slika = |opis_slike = [[Skanderbeg]] · [[Ali Paša]] · [[Muhamed Ali Egipatski|Muhamed Ali od Egipta]] · [[Lekë Dukagjini]] |pop = 6 - 11 miliona<ref>prema podacima u ovoj infokutiji</ref> |region3 = {{flag|Turska}} |pop3 = 500,000 - 5.000.000 |ref3 = <ref>{{cite news |title=Türkiyedeki Kürtlerin Sayısı! |publisher=Milliyet |date=06. 06. 2008. |accessdate=07. 06. 2008. |language=Turkish |url=http://www.milliyet.com.tr/default.aspx?aType=SonDakika&Kategori=yasam&ArticleID=873452&Date=07.06.2008&ver=16}}</ref><ref name="Deliso2007">{{cite book|author=Christopher Deliso|title=The Coming Balkan Caliphate: The Threat of Radical Islam to Europe and the West|url=https://books.google.com/books?id=-7dq8mi0DWkC&pg=PA38|accessdate=4 November 2015|year=2007|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-275-99525-6|page=38}}</ref><ref name="Türkiyedeki Kürtlerin Sayısı!">{{Cite news|title=Türkiyedeki Kürtlerin Sayısı! |publisher=Milliyet |date=2008|accessdate=2008-06-07 |language=Turkish |url=http://www.milliyet.com.tr/default.aspx?aType=SonDakika&Kategori=yasam&ArticleID=873452&Date=07.06.2008&ver=16}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.todayszaman.com/national_albanians-in-turkey-celebrate-their-cultural-heritage_254383.html |title=Albanians in Turkey celebrate their cultural heritage |publisher=Todayszaman.com |date=21 August 2011 |accessdate=4 November 2015}}</ref><ref>{{cite book|author=Robert A. Saunders|title=Ethnopolitics in Cyberspace: The Internet, Minority Nationalism, and the Web of Identity|url=https://books.google.com/books?id=vM5hZEsdz94C&pg=PA98|year=2011|publisher=Lexington Books|isbn=978-0-7391-4194-6|page=98}}</ref><ref>{{cite web |author=Cuneyt Yenigun |format=PDF |url=http://sablon.sdu.edu.tr/dergi/sosbilder/dosyalar/27/OS_16.pdf |title=GCC Model: Conflict Management for the "Greater Albania" |publisher=Süleyman Demirel University:Faculty of Arts and Sciences Journal of Social Sciences |date= |accessdate=4 November 2015 |archivedate=2015-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150927134953/https://sablon.sdu.edu.tr/dergi/sosbilder/dosyalar/27/OS_16.pdf |deadurl=yes }}</ref> |region1 = {{flag|Albanija}} |pop1 = 2,113.741 (2011) </br>{{small|95% stanovništva Albanije}} |ref1 = {{lower|<ref>[http://www.instat.gov.al/]</ref>}} |region2 = {{flag|Kosovo}} {{ref label|status|a|}} |pop2 = ~1,600,000 (2011)</br>{{small|95% stanovništva Kosova}} (2011) |ref2 ={{lower|<ref>{{Cite web |title=Kosovo Agency of Statistics<!-- Bot generated title --> |url=http://esk.rks-gov.net/eng/ |access-date=2011-12-22 |archivedate=2014-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140313024137/http://esk.rks-gov.net/eng/ |deadurl=yes }}</ref>}} |region11 = {{flag|Srbija}} |pop11 = 20.000 proc.(2011) |ref11 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 - New Kosova Report - Birthate picks up again in Kosovo - Society<!-- Bot Generated Title -->}]</ref>}} |region5 = {{flag|Makedonija}} |pop5 = 450.000 (2022) |ref5 = {{lower|<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Popis stanovništva u Makedoniji 2002. -]</ref>}} |region4 = {{flag|Grčka}} |pop4 = 481.663 |ref4 = {{lower|<ref>{{cite web |url=http://www.statistics.gr/eng_tables/S1101_SAP_09_TB_DC_01_12_Y_[1].pdf |title=Πληθυσμός Ελληνικής και ξένης υπηκοότητας |publisher=www.statistics.gr |language=Greek |date= |accessdate=27. 08. 2008. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>}} |region12 = {{flag|Crna Gora}} |pop12 = 5.163 (2007) |ref12 = {{lower|<ref>Montenegrin Ministry of Foreign Affairs 2006 census - [hhttp://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781]</ref>}} |region6 = {{flag|Italija}} |pop6 = 501.949 (2007) |ref6 = {{lower|<ref>|[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Albanians in Italy]</ref>}} |region9 = {{flag|SAD}} |pop9 = 114.000 (2008) |ref9 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Albanians in USA]</ref>}} |region10 = {{flag|Nizozemska}} |pop10 = 105.000 |ref10 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Dutch Bureau of Statisics -]</ref>}} |region13 = {{flag|Švedska}} |pop13 = 4.000 |ref13 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Hot tvingar kosovoalbaner att flytta<!-- Bot generated title -->]</ref>}} |region8 = {{flag|Švicarska}} |pop8 = 200.000 |ref8 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Albanian-speaking families in Switzerland]</ref>}} |region7 = {{flag|Njemačka}} |pop7 = 250.000 |ref7 = {{lower|<ref>Federal Republic of Germany - [http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 ALBANIANS LIVING IN GERMANY]</ref>}} |region14 = {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |pop14 = 3.082 |ref14 = {{lower|<ref>Bureau of statistics of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland - [http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781]</ref>}} |region15 = {{flag|Francuska}} |pop15 = 2.815 |ref15 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Bureau Francais de Statistiques Nationales -]</ref>}} |region17 = {{flagcountry|Kanada}} |pop17 = 22.048 |ref17 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Bureau Canadais des Affairs Etrangeres -]</ref>}} |region18 = {{flagcountry|Austrija}} |pop18 = 20.000 |ref18 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Außenministerium Österreich]</ref>}} |region19 = {{flagcountry|Bosna i Hercegovina}} |pop19 = 1.600 |ref19 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Ministarstvo Vanjskih Poslova Bosne i Hercegovine -]</ref>}} |region20 = {{flagcountry|Hrvatska}} |pop20 = 1.590 |ref20 = {{lower|<ref>[http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1123 Ministarstvo Vanjskih Poslova Hrvatske]</ref>}} |region21 = {{flagcountry|Egipat}} |pop21 = 1.000 |ref21 = {{lower|<ref>[http://www.mfa.gov.eg/MFA_Portal/en-GB/Foreign_Policy/International_Relations/Egypt_Euro/ The Albanian Descendants of Muhamed Ali in Egypt]</ref>}} |region22 = {{flagcountry|Danska}} |pop22 = 1.000 |ref22 = {{lower|<ref>[http://www.alb-net.com/pipermail/prishtina-e/2002-March/000452.html Danish Albanians]</ref>}} |region23 = {{flagcountry|Australija}} |pop23 = 1.140 |ref23 = {{lower|<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Albanian_Australian Albanian Australians]</ref>}} |region25 = {{flagcountry|Slovenija}} |pop25 = 8.00 |ref25 = {{lower|<ref>[http://archive.is/20120806000939/www.mzz.gov.si/en/foreign_policy/ Minorities in Slovenia and the country's Foreign Policy]</ref>}} |region26 = {{flagcountry|Norveška}} |pop26 = 7.000 |ref26 = {{lower|<ref>[http://www.reintegration.net/norway/index.htm Norway migrants]</ref>}} |region27 = {{flagcountry|Finska}} |pop27 = 5.000 |ref27 = {{lower|<ref>[http://www.hs.fi/english/article/Kosovo+Albanian+immigrants+celebrate+independence+in+Helsinki/1135234156748 Kosovar Albanian Migrants Celebrate Independence in Helsinki]</ref>}} |region16 = {{flagcountry|Belgija}} |pop16 = 2.000 |ref16 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 25,000 Albanians in Belgium according to 2007 census]</ref>}} |region28 = {{flagcountry|Luksemburg}} |pop28 = 4.800 |ref28 = {{lower|<ref>[http://www.eu2005.lu/en/actualites/communiques/2005/03/31maealb/index.html Luxembourg Presidency - Jean Asselborn meets Kastriot Islami, Albanian Minister for Foreign Affairs<!-- Bot generated title -->]</ref>}} |region29 = {{flagcountry|Španija}} |pop29 = 4.500 |ref29 = {{lower|<ref>[http://www.experiencefestival.com/a/Albanians/id/1906781 Albanian immigrants number in Spain estimated...]</ref>}} |region30 = {{flagcountry|Rumunjska}} |pop30 = 4.000 |ref30 = {{lower|<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Albanians_of_Romania Albanians of Romania Then and Today]</ref>}} |region31 = {{flagcountry|Ukrajina}} |pop31 = 2.500 |ref31 = {{lower|<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=mFMq9v3LVgU&feature=related Albanians in Ukraine]</ref>}} |jezici = '''[[Albanski jezik|albanski]]''' ([[Arvanitika]], [[Arbëresh jezik|Arbëresh]], [[Gegski albanski|Gegski]]) |religije = nominalno uglavnom [[Islam|muslimani]] (65% [[suniti]] i 10% [[bektaši]]<ref name="osservatoriobalcani.org">[http://www.osservatoriobalcani.org/article/articleview/10009/1/407 Serbian-Albanian Honeymoon - Albanians and Serbs have a lot in common]</ref>)<!--- Remarks: According to a 2008 report International Religious Freedom of The U.S. Department of State; although the total populations in Albania (55%)<ref>[http://www.jihadwatch.org/archives/005608.php Muslims in Albania and Jihad]</ref>, Kosovo (80%), Republic of Macedonia (33%) are Muslims but predominantly cultural/nominally adherents and small amounts are practice adherents. While Albanian diaspora communities in other countries are mostly Christians (except former Yugoslavian, Balkan countries and Turkey). Source: http://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2008/index.htm.--> s velikom [[kršćanstvo|krščanskom]] manjinom (25% [[Albanska pravoslavna crkva|pravoslavci]], 10% [[Rimokatolicizam u Albaniji|rimokatlici]] i [[Albanska katolička crkva|grko-katolici]]<ref name="ReferenceA">[http://www.osservatoriobalcani.org/article/articleview/10009/1/407 Serbs and Albanians have a lot in commom]</ref>). Albanske dijaspore u drugim državama su uglavnom kršćanske (osim u bivšoj Jugoslaviji, na Balkanu i u Turskoj).<ref name="Albanian Diaspora">[http://2001-2009.state.gov/g/drl/rls/irf/2008/index.htm Albanian Diaspora]</ref> U samoj Albaniji 42% (1998) stanovništva ne ispovijedavjeru ili su ateisti.<ref>[http://www.membres.lycos.fr/instantanesdalbanie/image/dossierdepresse.pdf Instantanés d'Albaníe, un autre regard sur les Balkans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090303221342/http://www.membres.lycos.fr/instantanesdalbanie/image/dossierdepresse.pdf |date=2009-03-03 }} {{fr icon}}</ref><ref name="Adherents.com">{{Cite web |title=Adherents.com |url=http://www.adherents.com/Na/Na_472.html |access-date=2009-05-06 |archivedate=2018-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181226031151/http://www.adherents.com/Na/Na_472.html%20 |deadurl=yes }}</ref><ref name="Albania">[http://www.state.gov/g/drl/rls/irf/2007/90160.htm Albania]</ref> |srodne=[[Arvaniti]], [[Arbëreshë]] }} {{Indoevropljani}} '''Albanci''' ([[albanski jezik|albanski]]: ''Shqiptarët'', [[arhaizam|arhaično]]: ''Arbanasi'') su narod sa [[Jugoistočna Evropa|jugoistoka Evrope]] koji pretežno živi u [[Albanija|Albaniji]] i susednim oblastima. U Albaniji živi oko polovina ukupne albanske populacije (2.331.741), dok značajan postotak Albanaca živi na [[Kosovo|Kosovu]] (oko 1.600.000), severozapadu [[Republika Makedonija|Makedonije]] (124.083),ili 14 % populacije drzave jugu [[Srbija|Srbije]] (oko 20.000 u Preševskoj kotlini) i jugozapadu [[Crna Gora|Crne Gore]] (31.163). Takođe, postoje tradicionalne albanske zajednice u mnogim zemljama, uključujući [[Turska|Tursku]], [[Grčka|Grčku]] i [[Italija|Italiju]], kao i albanska [[dijaspora]] u Zapadnoj Evropi i Severnoj Americi. Albanci govore [[albanski jezik|albanskim jezikom]] (koji ima dva glavna dijalekta: [[gege]] i [[toske]]) i pišu [[latinica|latinicom]]. Pretežno su [[islam]]ske veroispovesti ([[suniti]] i [[bektaši]]), sa značajnim postotkom [[hrišćani|hrišćana]] ([[pravoslavlje|pravoslavaca]] i [[rimokatolička crkva|rimokatolika]]) i [[ateist]]a. == Ime == {{Glavni članak|Albanija (ime)}} Sami sebe Albanci nazivaju '''Šćiptar''' ({{jez-alb|Shqiptar}}), od reči šćip ({{jez-alb|Shqip}}) ili šćipri ({{jez-alb|Shqip‘ri}}), što bi značilo „govoriti jasno, razumljivo“<ref>{{Cite web |title=Albanian Forum Language Dialects History Grammar Vocabulary |url=http://albanianoverview.com/ |access-date=2009-10-15 |archivedate=2008-09-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080917024202/http://www.albanianoverview.com/ |deadurl=yes }}</ref>. Postoji i tumačenje po kojem Šćiptari znači sinovi orlova, a Šćiprija zemlja orlova, jer je ''shqipe'' odnosno ''shqiponjë'' albanska reč za orla. U [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] se za pripadnika albanskog naroda upotrebljava naziv '''Albanac'''. Naziv '''[[Šiptar]]''' se, usled negativne konotacije, u srpsko-hrvatskom govornom području smatra uvredljivim i njegova upotreba predstavlja izraz [[albanofobija|albanofobije]].<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/39/171/ Vladimir Arsenijević, Naše crnje]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Stariji oblik reči Albanac u srpskom jeziku je glasio '''Arbanas'''. Pored toga, ranije se za Albance koristio i [[Turski jezik|turski]] naziv '''[[Arnaut]]'''. == Istorija == === Poreklo === {{Glavni članak|Poreklo Albanaca}} Postoji više teorija o poreklu Albanaca. Albanci sebe smatraju naslednicima [[Iliri|Ilira]], drevnih stanovnika [[Balkan]]a. Ovu teoriju podržava većina albanskih naučnika, kao i određen broj stranih naučnika, uključujući i neke srpske naučnike poput [[Jovan Cvijić|Cvijića]].<ref>[http://www.promacedonia.org/serb/cvijc/cvijic_balkansko_poluostrvo_1.pdf Jovan Cvijić, Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje (1. deo)]</ref> Drugi naučnici osporavaju ilirsko poreklo Albanaca, zaključujući da su oni narod [[indoevropljani|indoevropskog]] porekla, kao i većina drugih evropskih naroda.<ref> Postoji i kavkaska teorija, da su Albanci poreklom sa teritorije Dagestana. [http://www.nature.com/ejhg/journal/v8/n7/abs/5200443a.html Michele Belledi, Estella S. Poloni, Rosa Casalotti, Franco Conterio, Ilia Mikerezi, James Tagliavini and Laurent Excoffier. "Maternal and paternal lineages in Albania and the genetic structure of Indo-European populations". ''European Journal of Human Genetics'', July 2000, Volume 8, Number 7, pp. 480-486.] "Mitochondrial DNA HV1 sequences and Y chromosome haplotypes (DYS19 STR and YAP) were characterized in an Albanian sample and compared with those of several other Indo-European populations from the European continent. No significant difference was observed between Albanians and most other Europeans, despite the fact that Albanians are clearly different from all other Indo-Europeans linguistically."</ref> Međutim, sama rasprava o poreklu Albanaca često izlazi izvan okvira [[nauka|nauke]], prelazeći u domen [[politika|politike]]. Albanci se prvi put pominju u [[Vizantija|vizantijskim]] istorijskim izvorima u [[12. vek]]u, kada su već u potpunosti primili [[hrišćanstvo]].<ref>[[Mircea Eliade]], Charles J. Adams, ''The Encyclopedia of religion'', Macmillan, 1987, ISBN 978-0-02-909700-7, p. 179.</ref> Pre toga Ptolomej pominje grad ''Albanopolis'' na teritoriji današnje [[Kruja|Kruje]], u čijoj okolini živi pleme ''Albani''. Međutim, iako postoji kontinuitet albanskog etnonima, ne postoje pouzdani dokazi o etničkom kontinuitetu. === Srednji vek === {{Glavni članak|Istorija Albanije u srednjem veku}} [[Datoteka:Woodcut Skanderbeg.jpg|thumb|desno|250px|Albanci u borbi sa Turcima]] Tokom srednjeg veka, Albanci su većinom bili [[hrišćani]], a njihove oblasti su uglavnom bile pod vlašću [[Vizantija|Vizantije]]. Pod vizantijskim uticajem, Albanci su prihvatili grb sa [[dvoglavi orao|dvoglavim orlom]], koji je kasnije postao zvaničan [[grb Albanije]].<ref>[http://www.fotw.us/flags/al.html Flags Of The World, Albania]</ref> U [[14. vek]]u Albanci su živeli u okviru [[Dušanovo carstvo|Dušanovog carstva]], gde su bili priznat narod. [[Stefan Dušan]] je nosio titulu „car Srba, Grka, Bugara i Arbanasa”.<ref>{{Cite web |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |url=http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |access-date=2009-10-15 |archivedate=2012-03-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120317110607/http://www.guskova.ru/~mladich/Kosmet/knjiga_o_Kosovu/pogovor |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://www.pescanik.info/content/view/2171/66/ Anton Bebler, Propuštena prilika]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U vreme otomanskih osvajanja, pojedini albanski vlastelini su se, zajedno sa srpskom i bosanskom vojskom, borili protiv turske vojske u [[Kosovski boj|Kosovskom boju]].<ref>[http://www.etno-institut.co.yu/Zbornik/zbornik25/Malesevic_25.pdf Miroslava Malešević, Nasilje identiteta]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U [[15. vek]]u, kada je veliki deo balkanskog poluostrva pao u ruke [[Turci|Turaka]], Albanci su pod vođstvom [[Skenderbeg]]a ([[1405]]–[[1468]]), „zmaja od Albanije“, vodili bespoštednu borbu protiv [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]] čitave dve decenije.<ref name="barleti">[[Marin Barleti]], 1508, ''Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis''</ref> Nakon Skenderbegove smrti, albanski otpor se nastavio još deset godina, sve dok otomanska vojska [[1478]]. godine, iz četvrtog pokušaja, konačno nije zauzela [[Kruja|Kruju]], njegov rodni grad. Nakon toga, Albanija je narednih nekoliko vekova bila u sastavu Otomanskog carstva. === Otomanski period === {{Glavni članak|Albanija u Otomanskom carstvu}} [[Datoteka:Tosk Albanians.jpg|thumb|desno|[[Toske]] Albanci sa juga Albanije]] Nakon pobede [[Osmanlije|Osmanlija]], veliki broj Albanaca beži u Egipat, Grčku i Italiju, gde zasnivaju [[Arbereši|arbereške]] zajednice. Tokom vekova otomanske vladavine, veliki deo albanskog stanovništva je primio [[islam]]. Neki Albanci su postali čuveni vojnici i činovnici Carstva. Albanci su zadržali svoje plemensko uređenje, ne dopuštajući Turcima da im se mešaju u njihove unutrašnje stvari i tradicije. U vekovima otomanske vladavine, plemena severne Albanije su živela u [[srpsko-albansko prijateljstvo|bliskim odnosima]] sa plemenima Crne Gore. Prema pisanju [[Marko Miljanov|Marka Miljanova]], [[Kuči]], [[Belopavlići]], [[Hoti]], [[Piperi]] i [[Klimenti]] nisu predstavljali uvek dve grupe plemena, albansku i crnogorsku, već su se često zajedno borili protiv zajedničkog neprijatelja.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 130), Prosveta, Beograd, 1950.</ref> Prema predanju, neka albanska i crnogorska plemena, npr. [[Krasnići]] i [[Vasojevići]], imaju zajedničko poreklo.<ref>{{Cite web |title=Mirko Barjaktarević, Predanja o zajedničkom poreklu nekih crnogorskih i nekih arbanaških plemena |url=http://www.rastko.org.rs/rastko-al/zbornik1990/mbarjaktarevic-predanja.php |access-date=2009-10-15 |archivedate=2013-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130313015710/http://www.rastko.org.rs/rastko-al/zbornik1990/mbarjaktarevic-predanja.php |deadurl=yes }}</ref> Nakon [[Velika seoba Srba|Velike seobe Srba]] u [[Austrija|Austriju]] [[1690]]. godine, Albanci naseljavaju srpske oblasti [[Kosovo]] i [[Metohija|Metohiju]]. U Otomanskom carstvu, Albansko stanovništvo je živelo administrativno podeljeno u četiri vilajeta: [[kosovski vilajet|kosovskom]], [[skadarski vilajet|skadarskom]], [[janjinski vilajet|janjinskom]] i [[bitoljski vilajet|manastirskom]] (bitoljskom). === Borba za nezavisnost === {{Glavni članak|Prizrenska liga|Borba za nezavisnost Albanije}} [[Datoteka:Albanezul-1889.JPG|thumb|desno|Albanske [[novine]] koje su izlazile u [[Bukurešt]]u [[1889]].]] [[Datoteka:Albania-ethnique1898.jpg|thumb|desno|Etnička distribucija Albanaca na Balkanu [[1898]].]] U [[19. vek]]u dolazi do buđenja albanskog narodnog pokreta. [[10. jun]]a [[1878]]. godine na sastanku u [[Prizren]]u Albanci osnivaju [[Prizrenska liga|Prizrensku ligu]], koja je sa otomanskim vlastima vodila borbu za albanski jezik u školama i ujedinjenje albanskih oblasti u jedan autonomni Albanski vilajet. Porta je ovo odbila, i počeo je ustanak [[1879]]. kojim je turska vlast svrgnuta u [[Vučitrn]]u, Prizrenu, [[Đakovica|Đakovici]], [[Priština|Prištini]], [[Peć]]i i drugde.<ref>Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 655.</ref> Turska šalje Derviš-pašu koji vojskom da privremeno razbija ustanak. Nemiri ponovo izbijaju po pašinom povratku u [[Carigrad]]. Albanske bune niču [[1883]]. i [[1884]]. godine.<ref name="VE4-656">Vojna enciklopedija, Beograd, 1972., knjiga četvrta, strana 656.</ref> Prvih godina [[20. vek]]a umnožavaju se pobune Albanaca, usmerene na dobijanje autonomije u okviru Turske carevine. Između [[1905]]. i [[1912]]. godine Albanci dižu niz ustanaka. [[1908]]. godine dolazi do [[Mladoturska revolucija|Mladoturske revolucije]], ostvarene uz značajnu podršku albanskog stanovništva Kosovskog i Bitoljskog vilajeta, koja je pružila velike nade Albancima. Međutim, učvršćenjem svoje vlasti Mladoturci napuštaju svoja obećanja. Zbog toga augusta [[1909]]. izbija novi ustanak, a Mladoturci šalju vojsku koja u krvi guši ustanak Albanaca na Kosovu i Metohiji. Početkom [[1912]]. izbija veliki [[albanski ustanak]] pod vođstvom Opšteg ustaničkog komiteta, na čijem čelu su bili [[Bajram Curi]], [[Isa Boljetinac]], [[Hasan Priština]] i drugi. Borbu Albanaca protiv Turske su u početku logistički pomagale [[Crna Gora]] i [[Srbija]]. Na zboru ustaničkih prvaka u [[Junik]]u formulisani su zahtevi za utvrđivanjem granica autonomne Albanije, povlačenjem turskih činovnika i uvođenjem albanskog jezika kao službenog.<ref name="SCG i Kosovo">[http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad SRBIJA, CRNA GORA I KOSOVO – PREGLED 1878-1914]</ref> Isprva je Turska odbacivala njihove zahteve kao maksimalističke, ali nakon što su ustanici zauzeli mnoge gradove, uključujući [[Đakovica|Đakovicu]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovicu]], [[Vučitrn]], [[Priština|Prištinu]] i [[Skoplje]], Visoka [[Porta]] je bila prisiljena da im izađe u susret.<ref name="SCG i Kosovo"/> Međutim, neočekivani uspeh ustanka i stvaranje autonomne Albanije je ugrozilo interese susednih država, koje su iste godine napale Otomansko carstvo i međusobno podelile oblasti naseljene Albancima.<ref>[http://www.archive.org/details/reportofinternat00inteuoft Izveštaj međunarodne komisije za ispitivanje uzroka i vođenja Balkanskih ratova]</ref> Albanski prvaci su se povukli na slobodnu [[Oblast Vlora|oblast Vlore]] i [[28. novembar|28. novembra]] [[1912]]. na velikoj Narodnoj skupštini proglasili Albaniju za nezavisnu državu.<ref>Historia e Popullit Shqiptar II (Istorija albanskog naroda II), Priština, 1968, str. 352.</ref> Na ambasadorskoj konferenciji u [[London]]u decembra 1912. godine velike sile su priznale [[Kneževina Albanija|Kneževinu Albaniju]], koja je obuhvatila, dok se dio Albanaca našao u okviru susednih država [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Grčka|Grčke]].<ref name="Elsi">{{Cite web |title=Robert Elsie, The Conference of London 1913 |url=http://www.albanianhistory.net/texts20_1/AH1913_2.html |access-date=2009-10-15 |archivedate=2011-02-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/query?url=http%3A%2F%2Fwww.albanianhistory.net%2Ftexts20_1%2FAH1913_2.html&date=2011-02-11 |deadurl=yes }}</ref> === Komunistički period === {{Glavni članak|Narodnooslobodilačka borba Albanije|Narodna Republika Albanija}} [[Narodnooslobodilačka vojska Albanije]], na čelu sa [[Enver Hodža|Enverom Hodžom]], je [[1944]]. godine preuzela vlast u Albaniji. Skupština je januara [[1946]]. godine ukinula [[monarhija|monarhiju]] i proglasila [[Narodna Republika Albanija|Narodnu Republiku Albaniju]]. Godine [[1967]]. NR Albanija je proglašena prvom [[ateizam|ateističkom]] zemljom u svetu.<ref>[https://archive.is/20120715023937/lcweb2.loc.gov/frd/cs/altoc.html Library of Congress Country Study of Albania]</ref> Tokom vladavine Evera Hodže, na teritoriji NR Albanije izgrađeno je oko 700.000 [[bunker]]a, jer se neprestano smatralo da postoji opasnost od strane invazije. [[Kosovski Albanci]] su u [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] imali teritorijalnu autonomiju. Nakon Titove smrti, [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|kosovski Albanci su 1981. godine započeli proteste]] kojima su tražili da [[SAP Kosovo]] postane [[republika]], što im jugoslovenske vlasti nisu udovoljile. === Savremeni period === {{Glavni članak|Republika Albanija|Republika Kosovo|Srpsko-albanski sukob}} Nakon [[1990]]. godine u Albaniji se uvodi višepartijski sistem i zemlja menja naziv u [[Republika Albanija]]. Od [[1990]]. zemlja je orijentisana prema zapadu. Primljena je u Savet Evrope, i zatražila je prijem u NATO. Albanska radna snaga je nastavila da emigrira u Grčku, Italiju, Evropu i Severnu Ameriku. Albanci na [[Kosovo i Metohija|Kosovu i Metohiji]] su 1990. godine održali [[referendum]] i proglasili [[Republika Kosova|Republiku Kosova]], koju je priznala samo Albanija. Narednih nekoliko godina na Kosovu se razbuktava [[srpsko-albanski sukob]], koji [[1998]]. godine prerasta u [[Kosovski rat]]. Nakon [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja SRJ]] [[1999]]. godine, ova pokrajina dolazi pod upravu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]]. [[17. februar]]a [[2008]]. kosovski Albanci su proglasili nezavisnost [[Republika Kosovo|Republike Kosovo]] od Srbije<ref>[http://xs4.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=02&dd=17&nav_id=285184 B92. Vesti: Kosovo proglasilo nezavisnost. 17. februar 2008, 23.27 č]</ref>, što je do sada priznalo oko 113-ak država članica UN.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=07&dd=11&nav_category=640&nav_id=370802 Novo priznanje nezavinosti Kosova.] B92, 11. jul 2009. Pristupljeno 11.7.2009.</ref> == Jezik == {{Glavni članak|Albanski jezik}} [[Datoteka:Distribution map of the Albanian language.jpg|thumb|250px|Rasprostranjenost [[Albanski jezik|albanskog jezika]]]] [[Albanski jezik]] ([[Albanski jezik|alb.]] ''gjuha shqipe'') je [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]], koji sam predstavlja posebnu granu ove porodice jezika. Tokom istorije, albanski jezik je usvajao reči iz niza stranih jezika: [[Latinski jezik|latinskog]], [[Slovenski jezici|slovenskih jezika]], [[Turski jezik|turskog]], [[Starogrčki jezik|starogrčkog]], [[Italijanski jezik|italijanskog]] i drugih jezika. Albanski ima mnoge zajedničke osobine sa drugim jezicima [[Balkansko poluostrvo|Balkana]] (vidi: [[Balkanska jezička zajednica]]). Albanski jezik ima 2 dijalekta: [[Albaski gege|gege]], severno od [[Reka Škumbin|reke Škumbin]], i [[Albanski toske|toske]] južno. Toske dijalekt je zvanični jezik Albanije. Standard za pisani albanski jezik je usvojen [[1908]]. godine i zasniva se na [[latinica|latiničnom alfabetu]]. Albanskim jezikom govori oko 5.4 milona ljudi.<ref> [http://www.ethnologue.com/18/language/sqi Albanian] at ''[[Ethnologue]]'' (18th ed., 2015)</ref><ref>[[Arbëresh language|Arbëresh]] at ''[[Ethnologue]]'' (18th ed., 2015) [[Arvanitika]] at ''[[Ethnologue]]'' (18th ed., 2015) [[Gheg]] at ''[[Ethnologue]]'' (18th ed., 2015) [[Tosk]] at ''[[Ethnologue]]'' (18th ed., 2015) </ref> == Religija == {{Glavni članak|Religija u Albaniji}} Albanci su pretežno [[islam]]ske veroispovesti (65% [[suniti]] i 10% [[bektaši]]<ref name="osservatoriobalcani.org"/>), sa značajnim postotkom hrišćana (15% [[Albanska pravoslavna crkva|pravoslavnih]], 10% [[Rimokatolička crkva|rimokatolika]] i [[Albanska grko-katolička crkva|grkokatolika]]<ref name="ReferenceA"/>). Albansku dijasporu čine uglavnom muslimani, osim [[Arnauti|Arnauta]] u Grčkoj i [[Arbereši|Arbereša]] u Italiji.<ref name="Albanian Diaspora"/> Međutim, neke organizacije navode da u Albaniji veliki broj ljudi ne praktikuje ni jednu religiju.<ref name="Adherents.com"/><ref name="Albania"/> == Poznati Albanci == {{Glavni članak|Spisak poznatih Albanaca}} [[Datoteka:Mother Teresa.jpg|thumb|desno|150px|[[Majka Tereza]]]] * [[Majka Tereza]] ([[1910]] – [[1997]]), dobitnica [[nobelova nagrada|nobelove nagrade]] i [[Beatifikacija|beatifikovana]] [[časna sestra]] * [[Ferid Murad]] ([[1936]]), [[SAD|američki]] [[doktor]] i [[farmakolog]], albanskog porekla, dobitnik nobelove nagrade. * [[Inva Mula]], albanska operna sopranistica i solistička i komorna glazbenica. * [[Avni Mula]], poznati albanski kompozitor i muzičar, otac čuvene operne sopranistice Inva Mula. * [[Ismail Qemali Bey Vlora]] (izgovor: Ismailj Ćemali Bej Fljora, tur. Ismail Kemal) (Valona, 16. januara 1844 — Bari, 24. januara 1919) je bio albanski političar i državnik u Osmanskom carstvu koji se borio za ideje albanskog narodnog preporoda. Imao je vodeću ulogu u proglašenju nezavisnosti Albanije 1912 i privremenoj vladi Albanije. * [[Đurađ Kastriot Skenderbeg]] ([[1405]]—[[1468]]), nacionalni heroj iz vremena otpora turskim osvajanjima. * [[Lekë Dukagjini]] ([[1410]]–[[1481]]), albanski [[knez]] koji se borio protiv [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]], poznat po svom zakoniku (''kanunu''). * [[Petar Bogdani]] ([[1630]]-[[1689]]), najoriginalniji autor rane [[albanska književnost|albanske književnosti]] * [[Gjergj Fishta]], albanski fratar i književnik, prevoditelj, rilindas, franjevac. * [[Muhamed Ali Egipatski|Muhamed Ali Paša]] ([[1769]]-[[1849]]), [[valija]] [[Egipat|Egipta]] i [[Sudan]]a, smatra se osnivačem modernog Egipta.<ref>[http://www.egyptianagriculture.com/muhammad_ali.html Muhammad Ali Pasha in Egyptian History - The Founder of Modern Egypt]</ref> * [[Alexandar Moissi]] ([[1879]]—[[1935]]), veliki nemački i austrijski [[glumac]] albanskog porekla. * [[Stefan Gečov]], katolički sveštenik, misionar, etnograf i arheolog. * [[Isa Boletini ]]rođen 23. januara 1864. u Boljetinu, u blizini Mitrovice - umro 23. januara 1916. u Podgorici) bio je albanski borac za nezavisnost i vodeća ličnost gerilskog otpora protiv Turske, Srbije i Crne Gore. Među Albancima je poznat kao Heroj Kosova. * [[Teofan Noli]], poznatiji kao [[Fan Noli]] ([[1882]]–[[1965]]), osnivač [[Albanska pravoslavna crkva|Albanske pravoslavne crkve]]. * [[Muhamed Nasirudin al-Albani]] ([[1914]]–[[1999]]) uticajni islamski [[teolog]]. * [[Sterjo Spase]] ([[1914]]-[[1989]]), makedonski pisac albanskog * [[Abdurahman Shalja]], poznati jugoslovenski glumac albanske narodnosti.porekla * [[Bekim Fehmiu]], poznati jugoslovenski glumac albanske narodnosti. * [[Faruk Begolli]], poznati jugoslovenski glumac albanske narodnosti. * [[Istref Begolli]], poznati jugoslovenski glumac albanske narodnosti. * [[Nexhmije Pagarusha]], poznata jugoslovenska pjevačica. * [[Ramiz Sadiku]] ([[1915]]-[[1943]]), [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[Ilinden Spase]] ([[1934]]), makedonski pisac albanskog porekla * [[Ibrahim Rugova]] ([[1944]]-[[2006]]), intelektualac i političar, prvi predsednik [[Demokratska liga Kosova|Demokratske lige Kosova]]. * [[Joseph J. DioGuardi]] ([[1940]]), [[SAD|američki]] senator albansko-italijanskog porekla i vođa Albansko-američke građanske lige. * [[John Belushi]] ([[1949]]) i [[James Belushi]] ([[1954]]), američki glumci albanskog porekla. * [[Anna Oxa]], Italijanska pjevačica albanskog porijekla. * [[Ismail Kadare]], poznati albanski pisac, dobitnik odličjâ francuske Legije časti,nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992,nagrade Man Booker International 2005, i nagrade Princ od Asturije 2009. * [[Eliza Dushku]], američka glumica albanskog porekla * [[Rita Ora]], britanska pevačica, tekstopisac i glumica albanske narodnosti. * [[Adem Jašari]], osnivač i vođa albanske organizacije OVK * [[Enver Hodža]] ([[1908]]—[[1985]]), predsjednik [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike Albanije]]. Za detljniju listu vidjeti * [[Spisak poznatih Albanaca]] <gallery> Datoteka:Albania-ethnique1898.jpg|Albanci 1898. godine. Datoteka:EthnicAlbania1911.jpg|Albanci 1911. godine Datoteka:Ethnic composition of Albania, municipality data of 1989 census.gif|Albanci u Albaniji (popis iz 1989. godine). Datoteka:AlbaniansOutsideAlbania.png|Albanci izvan Albanije. Datoteka:Albanians in Europe.jpg|Albanci u Evropi. </gallery> == Povezano == * [[Čami]] * [[Gegi]] * [[Toski]] * [[Arnauti]] * [[Arbereši]] * [[Albanija]] * [[Kosovo]] * [[Albanofobija]] == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * Edith Durham. ''[http://www.scribd.com/doc/9922094/The-Burden-of-the-Balkans-Mary-Edith-Durham-1905 The Burden of the Balkans]'' (1905) * Miranda Vickers: The Albanians. A Modern History. London/New York 1995. * Historia e Popullit Shqiptar (Istorija albanskog naroda), Priština, 1968. * Peter Bartl: Albanien. Vom Mittelalter bis zur Gegenwart. Regensburg/München 1995. * Frank Kressing u. Karl Kaser (Hrsg.): Albania. A country in transition. Aspects of changing identities in a South-East European country. Baden-Baden 2002. ISBN 3-7890-7670-8 * Peter Jordan/Karl Kaser u.a. (Hrsg.): Albanien. Geographie – Historische Anthropologie – Geschichte – Kultur – Postkommunistische Transformation. Frankfurt am Main u. a. 2003. ISBN 3-631-39416-0 == Vanjske veze == {{Commonscat|Albanians}} * {{sh}} [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/98/192/192_8.HTM Istorija Albanije] * {{en}} [http://home.online.no/~bmatos/shqiptaretdheartialbaniansandart.cfm Albanci u umetnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080811050602/http://home.online.no/~bmatos/shqiptaretdheartialbaniansandart.cfm |date=2008-08-11 }} * {{en}} [http://www.albanianhistory.net/ Texts and Documents of Albanian History] * {{en}} [https://archive.is/20120715023937/lcweb2.loc.gov/frd/cs/altoc.html Library of Congress Country Study of Albania] [[Kategorija:Albanci| ]] [[Kategorija:Indoevropski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Albanije]] [[Kategorija:Etničke grupe Makedonije]] [[Kategorija:Etničke grupe Srbije]] [[Kategorija:Etničke grupe Crne Gore]] [[Kategorija:Etničke grupe Grčke]] 6e151cskgdqnum1d53nkr0bun9949ge 1970 0 18791 41262524 41257197 2022-08-22T19:13:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1970}} __NOTOC__ Godina '''1970''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1970''': <br /> [[1970#Januar/Siječanj|1]] • [[1970#Februar/Veljača|2]] • [[1970#Mart/Ožujak|3]] • [[1970#April/Travanj|4]] • [[1970#Maj/Svibanj|5]] • [[1970#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1970#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1970#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1970#Septembar/Rujan|9]] • [[1970#Oktobar/Listopad|10]] • [[1970#Novembar/Studeni|11]] • [[1970#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1970#Rođenja|Rođenja]] • [[1970#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Na snazi je novi [[Opći rimski kalendar]]. * 1. 1. - [[Unixovo vreme|Unixova era]] započela u 00:00:00 [[UTC]]. * [[2. 1.]] - Poslednji studijski nastup [[Beatles]]-a. * [[3. 1.]] - Gen-puk. [[Viktor Bubanj]] imenovan za načelnika Generalštaba JNA (do 1972), nakon [[Miloš Šumonja|Miloša Šumonje]]. * [[5. 1.]] - Tonghajski zemljotres u [[Junan]]u, Kina, poginulo preko 15.000 osoba - činjenice su dugo bile sakrivene jer u zemlji je [[Kulturna revolucija]]. * 5. 1. - Prva epizoda sapunice ''[[All My Children]]'' u SAD - 10.712 epizoda do 2011. * [[6. 1.]] - Jugoslovenski konzul u Njujorku Aleksa Kapičić zatražio politički azil u SAD, u poverljivoj izjavi za FBI opisuje proceduru za eliminaciju pripadnika neprijateljske emigracije, kao i otmica u tršćanskom području, npr. [[Krunoslav Draganović|Krunoslava Draganovića]]<ref>[https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/DRAGANOVIC,%20KRUNOSLAV_0082.pdf Assassinations of Anti-Tito Yugoslav Emigres] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170213024344/https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/DRAGANOVIC,%20KRUNOSLAV_0082.pdf |date=2017-02-13 }}. cia.gov (PDF file) FBI New York January 19 1970</ref>. * [[7. 1.]] - [[Rat iscrpljivanja]]: prvi napad iz operacije Priha, Izraelsko vazduhoplovstvo je do aprila izvelo 21 napad na egipatske položaje. * [[8. 1.]] - Jugoslovenska vlada izražava neslaganje sa novim izdanjem istorije [[KPSS]], u kojem se krivica za raskid 1948. pripisuje jugoslovenskoj strani. * [[11. 1.]] - Specijalni izveštaj [[OECD]] o Jugoslaviji (pridružena članica): očekuje se brz ekonomski rast na osnovu reformi, opasnost je inflacija<ref>[http://www.nytimes.com/1970/01/12/archives/inflation-is-called-a-yugoslav-threat-inflation-called-yugoslav.html Inflation Is Called A Yugoslav Threat]. nytimes.com JAN. 12, 1970</ref>. * [[12. 1.]] - [[Bijafra]] kapitulirala nakon 2,5 godine [[Nigerijski građanski rat|Nigerijskog građanskog rata]] - veliki broj mrtvih od gladi. U sukobu su se prvi put pročule humanitarne nevladine organizacije, doktori će, među kojima [[Bernard Kouchner]], osnovati [[Lekari bez granica|Lekare bez granica]] 1971. * [[16. 1.]] - [[Muamer el Gadafi]], koji je prošlog septembra uzeo vlast u [[Libija|Libiji]], postaje premijer - samo do 1972, kasnije će biti poznat kao Bratski vođa i vodič revolucije. * [[16.1.|16]] - [[17. 1.]] - ''Deseta sjednica CK [[Savez komunista Hrvatske|SK Hrvatske]]'' - partija smatra da je unitarizam opasniji od nacionalizma. Biće smenjen [[Miloš Žanko]], koji je optužen za unitarizam i čije su teze o porastu nacionalizma u Hrvatskoj odbačene. (→ [[Hrvatsko proljeće]]) ** U Sloveniji i Hrvatskoj ne govore o separatizmu, ali se smatraju superiornijim od ostatka SFRJ - imućniji su, imaju 70% industrijske proizvodnje (jedna slovenačka firma je čak otvorila pogon u Austriji), glavnina prihoda o turizma i gastarbajtera ide u Hrvatsku, "nema više straha od etikete šoviniste". <ref>[http://www.nytimes.com/1970/02/05/archives/croatia-and-slovenia-assert-regional-identity-advanced-yugoslav.html Croatia and Slovenia Assert Regional Identity]. nytimes.com FEB. 5, 1970</ref>. [[Datoteka:Boeing 747-121, Pan American World Airways - Pan Am AN1399875.jpg|mini|250px|[[Boeing 747]]]] * [[21. 1.]] - Prvi komercijalni let [[Boeing 747|Boeinga 747]] - avion ''[[Clipper Victor]]'' firme [[Pan American World Airways|Pan Am]]. * [[22. 1.]] - [[Rat iscrpljivanja]], izraelska Operacija Rhodes: uspešan prepad na egipatsko ostrvo Shadwan, 70 mrtvih i 62 zarobljena Egipćana. Istovremeno, [[Gamal Abdel Nasser|Nasser]] je obezbedio protivvazdušno naoružanje i pojačano vojno prisustvo od Sovjeta. * [[25. 1.]] - Prikazana filmska ratna satira ''[[MASH (film)|MASH]]''. * [[26. 1.]] - [[27. 2.]] - Tito na turneji po Africi (Tanzanija, Zambija, Etiopija, Kenija, Sudan, UAR tj. Egipat, Libija). * 26. 1. - Oluja prve četvrtine: počinju veliki protesti na [[Filipini]]ma protiv ekonomske krize, predvođeni studentima, traju do marta. * početkom godine - Strahovanja od sovjetske intervencije u Jugoslaviji<ref name="Coli"/> * [[30. 1.]] - Suočen s gubitkom na izborima, premijer [[Lesoto]]a [[Leabua Jonathan]] ih poništava, raspušta skupštinu i suspenduje ustav (zbačen vojnim udarom 1986). === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - Benavideska železnička katastrofa kod Buenos Airesa, 142 mrtvih (pominje se i 236). * [[4. 2.]] - Pretpremijera filma ''[[Patton (film)|Patton]]''. * [[5. 2.]] - Vrhovni sud SR Srbije preinačio kaznu piscu [[Zo­ran Glu­šče­vić|Zo­ranu Glu­šče­viću]] sa šest meseci zatvora (osuđen prošlog oktobra) na tri meseca uslovno - pisao je članak "uvredljiv za SSSR" (presudu čekao na slobodi). * [[6. 2.]] - Zaključen trogodišnji trgovački sporazum između [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]] i SFRJ, prvi sporazum za nekom istočnom zemljom - glavna stavka je jugoslovenska govedina<ref>[http://www.nytimes.com/1970/02/07/archives/common-market-and-yugoslavia-agree-on-3year-trade-treaty-common.html Common Market and Yugoslavia Agree On 3‐Year Trade Treaty]. nytimes.com FEB. 7, 1970</ref>. [[Datoteka:Zagreb-29.JPG|mini|200px|[[Alojzije Stepinac]] (foto 2012)]] * [[8. 2.]] - ''[[New York Times|NY Times]]'' pred desetu godišnjicu [[Alojzije Stepinac|Stepinčeve]] smrti: razvio se popularni kult, vlasti ga ne ometaju<ref>[http://www.nytimes.com/1970/02/08/archives/croats-venerate-cardinal-stepinac-without-official-interference-as.html Croats Venerate Cardinal Steninac Without Official Interference as Yugoslav‐Vatican Relations Ease]. nytimes.com FEB. 8, 1970</ref>. * [[10. 2.]] - Lavina u [[Val-d'Isère]]u, francuska Savoja, pogodila hotel, 39 mrtvih. * 10. 2. - U Jordanu izbija prvi sukob palestinskih komandosa sa vladom. * [[11. 2.]] - [[Japan]] lansirao svoj prvi satelit, ''[[Ōsumi]]'' (četvrta zemlja koja je to samostalno uradila). * [[13. 2.]] - [[Black Sabbath]] izdao svoj prvi, [[Black Sabbath (album)|istoimeni album]] - u početku loše primljen, uglavnom ga pominju kao prvi [[heavy metal]] album. * 13. 2. - Podmetnut požar u jevrejski dom za stare u Münchenu, sedam žrtava. * [[13. 2.]] - [[Prištinski univerzitet]] osamostaljen od Beogradskog: održana osnivačka skupština a dva dana kasnije svečana sednica Skupštine univerziteta (dan PU je 15. februar). * 13. 2. - Švicarska popularne fantastike [[Erich von Däniken]] osuđen je zbog prijevara na tri i pol godine [[zatvor]]a. Ipak, njegove teorije o vanzemaljcima su tako popularne da ''Spiegel'' govori o "denikitisu", ove godine je prikazan i [[Erinnerungen an die Zukunft (film)|dokumentarac prema njegovom romanu]]. * [[februar]] - Predsednik [[Tito]] na afričkoj turneji (priprema za samit nesvrstanih); u [[Etiopija|Etiopiji]] razgovarao sa američkim državnim sekretarim [[William P. Rogers|Rodžersom]]<ref name="Coli">''Collier's Year Book'' za 1970. (Microsoft Encarta 2004)</ref>. * [[17. 2.]] - Ubistvo MacDonaldovih: u [[Fort Bragg]]u ubijeni žena i dve kćerke vojnog lekara [[Jeffrey R. MacDonald|Jeffreya R. MacDonalda]] - tvrdi da su to učinili hipici, ali on je 1979. osuđen na tri doživotne robije. * [[18. 2.]] - Suđenje [[Čikaška sedmorica|Čikaškoj sedmorici]]: oslobođeni optužbe za zaveru radi izazivanja nereda u Čikagu 1968. * 18. 2. - [[Operacija Barrel Roll]]: Amerikanci prvi put koriste bombardere B-52 u [[Laos]]u, nedelju dana nakon početka tamošnje [[Pathet Lao|komunističke]] ofanzive Kampanja 139. [[Datoteka:Karlo Bulic.jpg|mini|150px|[[Karlo Bulić]] glumi u "[[Naše malo misto|Našem malom mistu]]"]] * [[21. 2.]] - Švedska ''Grangesberg Company'' naručila od [[Brodogradilište Uljanik|Uljanika]] dva broda za prevoz rude i nafte od 265.000 tona, vrednosti 50 miliona dolara. * 21. 2. - Swissair Flight 330: eksplozija bombe dovodi do udesa švajcarskog aviona i 47 žrtava, za šta su okrivljeni Palestinci. Istog dana bomba je eksplodirala i u avionu Austrian Airlinesa, ali on je uspeo sleteti. * [[22. 2.]] - Prva epizoda "[[Naše malo misto]]". * [[23. 2.]] - [[Gvajana]] postaje Kooperativna Republika unutar [[Komonvelt nacija|Komonvelta nacija]], premijer [[Forbes Burnham]] je poveo izrazito levu politiku. * [[26. 2.]] - U [[Senegal]]u uvedena funkcija premijera, prvi je [[Abdou Diouf]] (do 1980, zatim predsednik do 2000). === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - Izbori u Austriji: [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] su prvi put posle rata najjača stranka, [[Bruno Kreisky]] će u aprilu formirati prvu socijalističku vladu od 1920. (kancelar do 1983). * 1. 3. - Međunarodno nepriznata [[Rodezija]] se formalno proglašava republikom (1965. se jednostrano otcepila od [[UK]]). * [[3. 3.]] - [[Milovan Đilas|Milovanu Đilasu]] oduzet pasoš malo pre putovanja u SAD - "Komunist" tvrdi da je to jedinstven slučaj<ref>[http://www.nytimes.com/1970/04/04/archives/retrogression-in-belgrade.html Retrogression in Belgrade]. nytimes.com APRIL 4, 1970</ref>, ali pasoš je oduzet i pjesniku [[Zlatko Tomičić|Zlatku Tomičiću]]<ref>[http://www.nytimes.com/1970/04/11/archives/letters-to-the-editor-of-the-times.html Letters to the Editor of The Times]. nytimes.com APRIL 11, 1970</ref>, a sledećeg meseca i Veri Mihajlov, majci disidenta Mihajla (Đilasov pasoš vraćen tek 1987). * [[3.3.|3]] - [[8. 3.]] - Svetsko prvenstvo u [[umetničko klizanje|umetničkom klizanju]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. * [[4. 3.]] - [[Mihajlo Mihajlov]] pušten iz zatvora posle tri i po godine, godinu dana ranije - objavljivanje mu zabranjeno četiri godine po izlasku<ref>[http://www.nytimes.com/1970/03/05/archives/mihajlov-ends-yugoslav-prison-term.html Mihajlov Ends Yugoslav Prison Term]. nytimes.com MARCH 5, 1970</ref>. * [[5. 3.]] - Stupio na snagu [[Ugovor o neširenju nuklearnog oružja]]. * 5. 3. - Prikazan film katastrofe ''[[Airport (film)|Airport]]''. * [[6. 3.]] - Prilikom sklapanja bombe namenjene vojnicima u [[New Jersey]]-u, poginula trojica ''[[Weather Underground|Weathermen]]''-a u New Yorku. [[Datoteka:Urovci, Termoelektrana Nikola Tesla, 12.JPG|mini|250px|[[Termoelektrana Nikola Tesla]]]] * [[7. 3.]] - Pušten u rad prvi blok [[Termoelektrana Nikola Tesla|TE Nikola Tesla]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]] snage 210 MW - do 1979. još četiri bloka, biće to najveća elektrana na Balkanu. * 7. 3. - Nesreća sa smrtnim ishodom vodi ukidanju [[Tramvajski promet u Dubrovniku|tramvajskog prometa u Dubrovniku]]. * [[10. 3.]] - Bračni par Christel i Eckhard Wehage izvršio samoubistvo nakon neuspešne otmice istočnonemačkog aviona radi bekstva na zapad. * [[11. 3.]] - [[Prvi iračko-kurdski rat]]: kurdska pobuna se završava pat-pozicijom nakon skoro devet godina borbi, postignut sporazum o autonomiji (ali novi rat sledi 1974-75, kao i periodične pobune nakon toga). * [[14. 3.]] - Eksplozija u rudniku Breza, stradalo 50 radnika<ref>[http://www.rmubreza.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=16&Itemid=65 14. marta 1970.]. rmubreza.ba</ref>. * mart - Simpozijum u [[Krapinske Toplice|Krapinskim Toplicama]] "Odnos klase i nacije u savremenom socijalizmu" - legitimisanje nacionalizma. * [[18. 3.]] - [[Kambodža]]: proamerički desničarski general [[Lon Nol]] zbacio princa [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]]; kasnije tokom meseca dolazi do krvavih demonstracija u unutrašnjosti koje su ugušene s nekoliko stotina žrtava; pojačava se [[Kambodžanski građanski rat]]. Sihanouk osniva u Pekingu Kraljevsku vladu nacionalnog jedinstva Kambodže (GRUNK). * 18. 3. - Počinje dvosedmični štrajk poštanskih radnika u SAD, predsednik [[Richard Nixon|Nixon]] šalje vojnike u njujoršku poštu. [[Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F031400-0014, Erfurt, Treffen Willy Brandt mit Willi Stoph.jpg|mini|200px|''[[Ostpolitik]]'': susret u Erfurtu]] * [[19. 3.]] - ''[[Ostpolitik]]'': dvojica nemačkih premijera, [[Willy Brandt]] i [[Willi Stoph]], sastali se u Erfurtu (i opet u maju u Kasselu), čime počinje dijalog dve Nemačke. * [[21. 3.]] - [[Eurosong 1970]], pobeđuje irska numera, a [[Eva Sršen]] iz SFRJ predzadnja. * 21. 3. - Održan prvi ''[[San Diego Comic-Con]]''. * [[26. 3.]] - U [[Južnoafrička republika|Južnoj Africi]] stupio na snagu Zakon o državljanstvu Bantu domovina - narednih godina će biti proglašeno deset samoupravnih ili nominalno nezavisnih [[bantustan]]a, svi ukinuti 1994. * [[28. 3.]] - Gediski zemljotres na zapadu Turske, preko 1.000 mrtvih - grad Gediz će biti premešten. * [[29. 3.]] - [[5. 4.]] - U Beogradu održan prvi šahovski "Meč stoleća - [[SSSR protiv ostatka sveta]]", SSSR pobeđuje sa 20,5 prema 19,5. * [[31. 3.]] - Prethodnica [[Japanska Crvena armija|japanske Crvene armije]] otela avion u Tokiju. === April/Travanj === [[Datoteka:Kreisky-Koechler-Vienna-1980 Crop.jpg|mini|140px|[[Bruno Kreisky]]]] * [[1. 4.]] - Početak emitovanja [[Studio B|Studija B]] u Beogradu, prva radio-stanica van državnih medija. * 1. 4. - Zakonom u SAD predviđena zabrana reklamiranja [[cigarete|cigareta]] na TV od 1. 1. 1971. * [[4. 4.]] - KGB u Magdeburgu uništio ostatke [[Adolf Hitler|Adolfa]] i Eve Hitler, porodice Goebbels, gen. Hansa Krebsa i Hitlerovih pasa. * [[7. 4.]] - [[42. dodjela Oscara]]: ceremonija prvi put prenošena satelitom ali slabo interesovanje. Najbolji film je "[[Ponoćni kauboj]]", jedini dobitnik rangiran sa "X", ukupno tri nagrade od sedam nominacija, ''[[Butch Cassidy and the Sundance Kid]]'' četiri od 10; u užem izboru za najbolji strani film bila je "[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]". * [[8. 4.]] - [[Rat iscrpljivanja]]: masakr u Bahr el-Baqaru, izraelski avioni bombardovali osnovnu školu, misleći da je egipatski vojni objekt i ubili 47 osoba, od čega 38 đaka. * 8. 4. - Eksplozija gasa na gradilištu metroa u [[Osaka|Osaki]], 79 mrtvih. * [[10. 4.]] - [[Paul McCartney]] objavio da su se [[The Beatles|Beatles]]-i razišli i najavio svoj solo album. * [[11. 4.]] - [[Apollo 13]] lansiran na Mesec. [[Datoteka:Apollo13 apparatus.jpg|mini|250px|[[Apollo 13]]: improvizacija aparature]] * [[13. 4.]] - Na Apollu 13 eksplodirao rezervoar kiseonika, zbog čega se četiri dana kasnije vraćaju na Zemlju u dramatičnim okolnostima. * [[14. 4.]] - Postignut sporazum o završetku [[Severnojemenski građanski rat|Severnojemenskog građanskog rata]], pobedom republikanaca - Saudi Arabija ubrzo priznaje [[Arapska Republika Jemen|Arapsku Republiku Jemen]]. * april - Odlučeno da se povećaju ulaganja u Kosovo, u proteklih pet godina investirano je 800 miliona dolara, tj. Fond za nerazvijena područja je dao 2,5 milijarde dolara niskokamatnih kredita južnim krajevima<ref>[http://www.nytimes.com/1970/07/08/archives/belgrade-invests-in-impoverished-south.html Belgrade Invests in Impoverished South]. nytimes.com JULY 8, 1970</ref>. * [[16. 4.]] - [[Bogdan Oreščanin]] imenovan za prvog ambasadora u NR Kini nakon 12 godina. * 16. 4. - Još jedna tragedija u francuskim Alpima: odron pogodio dečiji sanatorijum na platou d'Assy, 71 žrtva. * [[19. 4.]] - U sovjetskom [[AvtoVAZ]]u proizvedeni prvi automobili - [[VAZ-2101]] Žiguli, tj. Lada, verzija [[Fiat 124|Fiata 124]]. * 19. 4. - Opšti izbori u [[Kolumbija|Kolumbiji]], na predsedničkim pobeđuje [[Misael Pastrana Borrero]], ali pristalice gen. [[Gustavo Rojas Pinilla|G. R. Pinille]] tvrde da je to prevara - nastaće gerilski ''[[Movimiento 19 de Abril]]''. * [[22. 4.]] - U SAD obeležen prvi [[Dan Zemlje]]. * [[24. 4.]] - [[NR Kina]] lansirala svoj prvi satelit, [[Dong Fang Hong I]]. * 24. 4. - [[Gambija]] proglasila republiku, premijer [[Dawda Jawara]] postaje predsednik koji je i šef vlade (do 1994). * [[26. 4.]] - Stupila na snagu konvencija kojom je osnovana [[Svetska organizacija za intelektualnu svojinu]], sedište u Ženevi. * [[27. 4.]] - NY Times: "Italijani, Austrijanci i Jugosloveni [tj. Slovenci i Hrvati] su među najljubaznijim susedima u Evropi" (trgovina u Trstu, otvorene granice, poslovni dogovori)<ref>[http://www.nytimes.com/1970/04/29/archives/italians-austrians-and-yugoslavs-in-the-trieste-area-are-some-of.html Italians, Austrians and Yugoslays in the Trieste Area Are Some of the Friendliest Neighbors in Europe]. nytimes.com APRIL 29, 1970</ref>. [[Datoteka:NixononCambodia.jpg|mini|240px|left|[[Kambodžanska kampanja]], Nixonovo obraćanje naciji]] * [[29. 4.]] - [[Kambodžanska kampanja]]: počinje američka invazija Kambodže, u poteri za [[Viet Cong]]om, što izaziva velike antiratne proteste u SAD (Nixon objavio sutradan). * [[april]]-[[maj]] - U [[Rovinj]]u i [[Zagreb]]u održan šahovski Turnir mira - pobedio [[Bobby Fischer]]. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Demonstracije povodom Suđenja [[Crni panteri|Crnim panterima]] u [[New Haven, Connecticut|New Havenu]]. * 1. 5. - Formirana Naučna redakcija TV Beograd. * [[2. 5.]] - Predsednik Tito otvorio novi [[Zračna luka Rijeka|aerodrom Rijeka]]. <gallery> Doček predsednika Tita.jpg|Tito na novom aerodromu Airport Rijeka- Krk - panoramio.jpg|[[Zračna luka Rijeka]] </gallery> * [[4. 5.]] - [[Pucnjava na Kent Stateu]]: Nacionalna garda [[Ohio]]-a ubila četvoro studenata i ranila devetoricu tokom protesta zbog invazije na Kambodžu. * [[6. 5.]] - Kriza sa oružjem: dvojica ministara Republike Irske smenjena zbog navodne umešanosti u krijumčarenje oružja za IRA-u u Severnoj Irskoj. * [[8. 5.]] - [[Neredi radnih kaciga]]: pro-Nixonovi građevinski radnici napali u [[New York]]u đake i studente koji su protestovali zbog ubistava na Kent State-u, povređeno 70 osoba. * 8. 5. - Poslednji izdati (pretposlednji snimljeni) album ''The Beatles''-a: ''[[Let It Be]]''. * 8. 5. - Eksplozija ispred ulaza u rezidenciju jugoslovenskog ambasadora u Briselu. * [[10. 5.|10]] - [[24. 5.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] U Jugoslaviji se održava [[Svetsko prvenstvo u košarci 1970.|Svetsko prvenstvo u košarci]], domaćin osvaja prvu titulu; [[Krešimir Ćosić]] je u timu prvenstva. [[Datoteka:1970 FIBA World Championship stamp of Yugoslavia.jpg|mini|150px|Prva titula za Jugoslaviju]] * ca. 12. 5. - Počinju velike poplave u [[Socijalistička Republika Rumunija|Rumuniji]], do sredine juna, najgore u modernoj istoriji zemlje sa preko 200 mrtvih i preko pola milijarde dolara štete. U istom periodu, poplave [[Dunav]]a i [[Tisa|Tise]] nanose štetu i u [[Vojvodina|Vojvodini]]<ref name="Coli"/>. * 12 - 13. 5. - Izraelski upad u južni Liban, odgovor na aktivnost palestinske gerile. * [[14. 5.]] - Novinarka [[Ulrike Meinhof]] pomaže [[Gudrun Ensslin]] u operaciji oslobađanja [[Andreas Baader|Andreasa Baadera]] (→ [[Frakcija Crvene Armije]]). * 14. 5. - Drugi dan demonstracija na Državnom univerzitetu u [[Džekson, Misisipi|Džeksonu, Misisipi]], policija ubila dvojicu demonstranata. * [[16. 5.]] - Izraelsko vazduhoplovstvo potopilo egipatski razarač El Qaher. * [[19. 5.]] - Počinje [[Operacija Freedom Deal]], nastavak [[Operacija Menu|Operacije Menu]], američka vazdušna operacija protiv severnovijetnamskih snaga i Crvenih Kmera u Kambodži (traje do 1973). * [[22. 5.]] - Napad na avivimski školski autobus na severu Izraela, 12 mrtvih od čega 9 dece. * [[24. 5.]] - Na [[Kola (poluotok)|Koli]], SSSR, počinje projekt [[Kolska superduboka bušotina|Kolske superduboke bušotine]] (do 1989 stigli na 12.262 m dubine) . * [[25. 5.]] - [[Šefka Hodžić]] u Tuzli osuđena na smrt zbog ubistva trudne prijateljice prethodnog oktobra, iz koje je uzela nerođenu bebu (kasnije smanjeno na 20 godina zatvora). * 25. 5. - [[Tupoljev Tu-144]] (sovjetski "konkord") leteo 2,26 [[Mach]] na opitnom letu. [[Datoteka:Catedral Moderna.JPG|mini|250px|[[Katedrala u Brasíliji]]]] * [[29. 5.]] - Argentinski [[Montoneros]]i kidnapovali bivšeg predsednika [[Pedro Eugenio Aramburu|Aramburua]], koji je 1955. oborio [[Juan Perón|Peróna]], i ubili ga tri dana kasnije nakon osude revolucionarnog tribunala. * 29. 5. - Nakon pobede na izborima, levičarka [[Sirimavo Bandaranaike]] je ponovo premijerka [[Cejlon]]a (Šri Lanke, do 1977, i opet 1994-2000). * [[31. 5.]] - Veliki [[peru]]anski zemljotres (Ancashki) - podmorski zemljotres izazvao klizište koje je odronilo severnu padinu [[Huascarán]]a, zatrpalo mesta Yungay i Ranrahirca i odnelo do 70.000 života. * 31. 5. - Električna vuča na [[Željeznička pruga Zagreb–Beograd|pruzi Zagreb–Beograd]]. * 31. 5. - Posvećena metropolitanska [[Katedrala u Brasíliji]]. * [[31. 5.]] - [[21. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Meksiku se održava Svetsko prvenstvo u fudbalu (nema Jugoslavije). === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Lansiran sovjetski [[Sojuz 9]], dvočlana posada će provesti rekordnih 18 dana u orbiti. * [[2. 6.]] - [[Norveška]] objavljuje da ima velika naftna nalazišta u [[Severno more|Severnom moru]]. * [[4. 6.]] - {{flag|Tonga}} stekla nezavisnost od [[UK|Velike Britanije]]. * {{circa}} 5. 6. - [[Enver Hoxha]] izjavio u Tropoji da želi dobre odnose sa Jugoslavijom (odn. u Bajram Curiju 30. maja<ref>[http://www.nytimes.com/1970/08/23/archives/albania-extends-diplomatic-ties-isolated-nation-seeks-closer.html ALBANIA EXTENDS DIPLOMATIC TIES]. nytimes.com AUG. 23, 1970</ref>). [[NR Albanija]] je ovog meseca potpisala i trgovački ugovor sa Grčkom, sa kojom je formalno još uvek u ratu. * [[6. 6.]] - Izbija još jedan sukob između palestinske gerile i jordanske vlade, kralj Husein je ponovo pomirljiv. * [[7. 6.]] - [[Željko Franulović]] u finalu [[French Open]]a. * 7. 6. - [[Princeza Margaret]] i lord Snowdon u poseti Brionima nakon što su obišli Jugoslaviju. * [[8. 6.]] - Vojni puč smenjuje prethodnu vojnu huntu u [[Argentina|Argentini]] - gen. [[Roberto M. Levingston]] predsednik od 18. 6. do sledećeg marta. * [[11. 6.]] - Evakuacija stranih vojnih baza u Libiji. Ove godine je i oduzeto 40.000 hektara zemlje u vlasništvu libijskih Italijana, nacionalizovan je deo naftne industrije i znatno uvećani prihodi od nafte. * [[12. 6.]] - Nacionalni demokratski front za oslobođenje Omana i Arabijskog zaliva (NDFLOAG) izvodi prve akcije u [[Oman]]u (katalizator za zbacivanje sultana). * jun - Rasprave o projektu [[Njegošev mauzolej|mauzoleja na Lovćenu]]: zabranjene studentske novine koje su ga nazvale "nečuvenim vandalizmom"<ref>[http://www.nytimes.com/1970/07/13/archives/elaborate-plans-for-princes-tomb-stir-yugoslavs.html Elaborate Plans for Prince's Tomb Stir Yugoslays]. nytimes.com JULY 13, 1970</ref>. * [[15. 6.]] - Operacija Venčanje: 16 sovjetskih "otkaznika", Jevreja kojima je odbijeno iseljenje, pokušalo da otme avion - SSSR će zbog međunarodne osude morati da uveća kvote za emigraciju. * [[16. 6.]] - [[Franjo Kuharić]], do sada administrator, imenovan je zagrebačkim nadbiskupom (do 1997, kardinal od 1983). [[Datoteka:Heathdod.JPG|mini|120px|[[Edward Heath]]]] * [[18. 6.]] - [[Opći izbori u UK 1970|Izbori]] u [[UK]]: [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativci]] se neočekivano vraćaju na vlast posle šest godina, [[Edward Heath]] postaje novi premijer (do 1974) umesto [[Harold Wilson|Wilsona]]. * [[21. 6.]] - [[Nikola Tavelić]] je prvi hrvatski svetac, u bazilici svetog Petra je prisutno preko 10.000 Hrvata, najveća skupina iz neke komunističke zemlje do tada<ref>[http://www.nytimes.com/1970/06/22/archives/pope-proclaims-a-martyr-the-first-croat-saint-10000-yugoslavs.html Pope Proclaims a Martyr the First Croat Saint]. nytimes.com JUNE 22, 1970</ref>. * 21. 6. - Finale Svetskog prvenstva u nogometu: Brazil - Italija 4:1. * [[22. 6.]] - Filozofski fakultet BU: 14 studenata počelo štrajk glađu iz solidarnosti sa štrajkom rudara u Kaknju "i ostalim gladnim ljudima u Jugoslaviji"<ref>[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:652077-U-Pristini-traze-nezavisno-Kosovo U Prištini traže nezavisno Kosovo]. novosti.rs 26. februar 2017.</ref> (prva javna demonstracija od 1968). * 22. 6. - Obnovljen [[Ugovor o uzajamnoj saradnji i sigurnosti između SAD i Japana]], što izaziva demonstracije u Japanu. * [[23. 6.]] - U SAD prikazan film ''[[Kelly's Heroes]]''. * [[25. 6.]] - Predsednik [[SIV]] [[Mitja Ribičič]] u poseti Moskvi. * 26. i 27. 6. - Koncerti grupe [[Blood, Sweat & Tears]] u Bukureštu okončani neredima. Na turneji su svirali i u Jugoslaviji i Poljskoj. === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - U Zapadnom [[Pakistan]]u vraćena podela na četiri provincije. * 1. 7. - [[Portugalski kolonijalni rat]]: Portugalci započinju Operaciju Gordijev čvor, najveću u Mozambiku, kojom postižu izvesne uspehe. * [[2. 7.]] - Deveta sednica Predsedništva SKJ: odlučnije na­staviti s politikom ubrzanog razvoja nerazvijenih područja (za SAP Kosovo 1966-70 izdvojeno oko 20 miliijardi dinara, tj. 4,19% jugoslovenskog GDP)<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 259</ref>. * [[3. 7.]] - Dan-Air Flight 1903: avion pao blizu [[Girona|Girone]] u Španiji, 112 mrtvih. * [[5. 7.]] - Air Canada Flight 621: avion uništen pri sletanju na aerodrom Toronto, 109 mrtvih. * [[11. 7.]] - Prvi tunel ispod [[Pirineji|Pirineja]]. * [[12. 7.]] - [[Thor Heyerdahl]]ev papirusni čamac ''Ra II'' stigao za 57 dana od [[Maroko|Maroka]] do [[Barbados]]a. * jul - [[Hustonov plan]] sigurnosnih operacija protiv levih radikala i antiratnog pokreta: predsednik Nixon ga prihvata i prosleđuje FBI, CIA, DIA, NSA - mada ga je kasnije opozvao, neke mere su primenjene. [[Datoteka:Assuan-Staudamm ASSUANWI2.jpg|mini|250px|[[Asuanska brana]] i Spomenik arapsko-sovjetskog prijateljstva]] * [[21. 7.]] - Završena Visoka [[Asuanska brana]], podignuta uz pomoć SSSR (jezero dostiže puni kapacitet 1976). * [[23. 7.]] - Dvorskim pučem zbačen sultan [[Oman]]a [[Said bin Taimur]], nasleđuje ga sin [[Kabus ibn Said el Said]] (do 2020). * 23. 7. - Naser odlučio da prihvati američki plan za primirje i pregovore, čemu se 26-og pridružuje Jordan i 31-og Izrael - u Jordanu će ovo biti povod za sukob u septembru. * 23. 7. - Ubačen [[suzavac]] u britanski parlament. * [[24. 7.]] - Referendumom odobren novi ustav u [[Maroko|Maroku]], sa jednodomnim parlamentom, čime je okončano pet godina vanrednog stanja i lične vlasti [[Hasan II, kralj Maroka|Hasana II]]. * [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 17. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Lisice (film)|Lisice]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/17-pulski-filmski-festival/index.html 17. Pulski filmski festival]. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[27. 7.]] - S [[Java (otok)|Jave]] se proširila epidemija [[kolera|kolere]] u veći dio [[Azija|Azije]]. * 27. 7. - Umro [[António de Oliveira Salazar]], ne znajući da ga je pre dve godina, nakon moždanog udara, nasledio [[Marcelo Caetano]] (portugalski režim [[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]] srušen 1974). * [[30. 7.]] - [[Operacija Rimon 20]]: velika vazdušna bitka između izraelskih i sovjetskih aviona zapadno od Sueckog kanala, oboreno pet sovjetskih aviona. Ipak, i Izraelci narednih dana trpe od PVO. === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Prva sinhronizacija [[Hidroelektrana Đerdap|HE Đerdap 1]] (hidroenergetski plovidbeni sistem), snage po 1026 MW sa jugoslovenske i rumunske strane, najveći takav objekt na [[Dunav]]u i u jugoistočnoj Evropi. * [[7. 8.]] - [[Rat iscrpljivanja]] između Egipta i Izraela okončan primirjem ([[Sporazum iz Camp Davida]] i mirovni ugovor 1978-79). [[Datoteka:Ljubav na seoski nacin.jpg|mini|150px|"[[Ljubav na seoski način]]"]] * [[9. 8.]] - Prva epizoda "[[Ljubav na seoski način]]". * [[11. 8.]] - Imenovan novi ambasador NR Kine u SFRJ, Tseng Tao. * [[12. 8.]] - Moskovski ugovor: zapadnonemački kancelar [[Willy Brandt]] u poseti Moskvi, potpisan ugovor o odricanju od upotrebe pretnje i sile, priznanju granica i dve Nemačke. * [[14. 8.]] - Objavljeno da SFRJ i [[Vatikan]] obnavljaju pune diplomatske odnose, diplomate su nadbiskup [[Mario Cagna]] i [[Vjekoslav Cvrlje]]<ref name="Coli"/> (odnosi prekinuti [[1952]]. zbog imenovanja [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] za kardinala). * 16. 8. - Pljačka banke na "jugu Jugoslavije", odneto 12.000 dolara, što je ocenjeno kao "krađa veka"<ref>[http://www.nytimes.com/1970/08/19/archives/yugoslav-bank-robbed.html Yugoslav Bank Robbed]. nytimes.com AUG. 19, 1970</ref>. * ca. avgust? - Otapanje odnosa SFRJ i Albanije: razgovori o usklađivanju RTV frekvencija i saradnji tiranskog i [[Univerzitet u Prištini|prištinskog]] univerziteta<ref name="Coli"/>. * [[17. 8.]] - Maronit [[Suleiman Frangieh]] izabran u skupštini za predsednika [[Liban]]a jednim glasom razlike koji je obezbedio Druz [[Kamal Jumblatt]] (mandat počinje 23. 9.). * [[23. 8.]] - [[6. 9.]] - Drugi plenum Devetog CK KP Kine u Lushanu: otvara se sukob između [[Mao Tse-tung]]a i njegovog zamenika [[Lin Biao]]a (završen Linovom pogibijom godinu dana kasnije). Istaknuta potreba obnavljanja raspuštenih komiteta i sazivanja novog kongresa partije (1975). * [[24. 8.]] - Predstavljen [[Citroën GS]]. * 24. 8. - Kombi-bomba razorila Sterling Hall univerziteta Wisconsin–Madison, jedna žrtva. * [[26. 8.]] - Ženski štrajk za jednakost u SAD, veliko okupljanje u New Yorku (→ [[Drugi talas feminizma]]). * [[26.8.|26]] - [[30. 8.]] - [[Isle of Wight Festival 1970|Isle of Wight Festival]] pohađa najmanje 600.000 ljudi, što ga čini najvećim takvim događajem ikad. * [[29. 8.]] - [[Chicano]]ski moratorijum: veliki protest u Los Angelesu, četvoro mrtvih u sukobima s policijom. * 29. 8. - Prvi let putničkog aviona [[McDonnell Douglas DC-10]], u saobraćaju od 1971). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Nekoliko pokušaja ubistva [[jordan]]skog [[Hussein I., kralj Jordana|kralja Huseina]] - počinje [[Jordanski Crni septembar|Crni septembar]]. * 1. 9. - Firma [[Occidental Petroleum]] koja posluje u [[Libija|Libiji]] pristala uvećati cenu nafte za 30 centi (prvo povećanje od osnivanja OPEC 1960), davaće 55% profita Libiji koja dobija i kontrolu nad budućom cenom - tokom meseca ovo je primenjeno i na druge kompanije u Libiji, njenim primerom će poći i druge zemlje [[OPEC]]<ref name="John2013">{{cite book|author=Ronald Bruce St John|title=Libya: Continuity and Change|url=http://books.google.com/books?id=yZG0AAAAQBAJ|date=5 September 2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-82405-0|pages=88–89}}</ref>. * [[4. 9.]] - Marksist [[Salvador Allende Gossens]] dobio relativnu većinu na predsjedničkim izborima u [[Čile]]u - Kongres prema ustavu bira između dva kandidata sa najvećim brojem glasova (24. 10.). * [[5. 9.]] - [[Vijetnamski rat]]: počinje operacija Jefferson Glenn u centralnoj provinciji Thừa Thiên-Huế - zaštita instalacija u Huếu i Da Nangu, traje do oktobra sledeće godine. * 5. 9. - Austrijski vozač [[Jochen Rindt]] poginuo na treningu u Monzi - posthumno postaje svetski šampion. * [[6. 9.|6]] - [[9. 9.]] - Pripadnici [[Narodni front za oslobođenje Palestine|Narodnog fronta za oslobođenje Palestine]] oteli 4 od 5 ciljanih putničkih aviona, tri dovezli na Dawson's Field u Jordanu i jedan u Kairo. * [[8.9.|8]] - [[10. 9.]] - III konferencija [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]] u Lusaki, [[Zambija]] (beogradski Energoprojekt za 107 dana izgradio Konferencijsku dvoranu i 62 vile). * [[11. 9.]] - Tornado pogodio [[Venecija|Veneciju]] i zaleđe, 47 mrtvih. * 11. 9. - U SAD predstavljen kontroverzni [[Ford Pinto]]. * 11. 9. - Operacija Tailwind, tajni američko-južnovijetnamski upad u Laos. [[Datoteka:Dawson field aircrafts blown up, Jordan, 12 September 1970.png|mini|200px|Uništavanje aviona na Dawson Fieldu]] * [[12. 9.]] - Palestinski otmičari u [[Jordan]]u digli u vazduh tri oteta aviona (bez putnika). * {{circa}} 12. 9. - [[Nikola Pilić]] u dublu sa Francuzom [[Pierre Barthés|Bartesom]] osvojio [[US Open]]. * [[16. 9.]] - Jordanska vojska započela napad na objekte palestinskih organizacija u zemlji. * [[18. 9.]] - [[Jimi Hendrix]] umro u Londonu; [[Black Sabbath]] izdaju drugi album, ''[[Paranoid (album)|Paranoid]]''. * 18. 9. - Sirijske oklopne snage ušle u Jordan (povukli se 22. 9. nakon početnih uspeha). * [[19. 9.]] - Prvi [[Glastonbury Festival]]. * 19. 9. - Grčki student [[Kostas Georgakis]] se zapalio u Đenovi, protestujući protiv [[Diktatura pukovnika|grčke vojne hunte]]. * [[20. 9.]] - Sovjetska [[Luna-16]] se spustila na Mesec, četiri dana kasnije se vraća sa uzorkom tla. * [[21. 9.]] - Tito izjavio u Zagrebu da će ga naslediti kolektivno predsedništvo<ref>[http://www.nytimes.com/1970/09/22/archives/tito-declares-a-collective-body-will-replace-him-as-president.html Tito Declares a Collective Body Will Replace Him as President]. nytimes.com SEPT. 22, 1970</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1970/09/26/archives/yugoslavia-after-tito.html Yugoslavia After Tito]. nytimes.com SEPT. 26, 1970</ref>. * [[22. 9.]] - Prvi premijer Malezije [[Tunku Abdul Rahman]] prinuđen na ostavku (posledica prošlogodišnjih etničkih nemira), sledi [[Abdul Razak Hussein]] (do 1976) koji će dogodine pokrenuti Novu ekonomsku politiku. * [[25. 9.]] - Na proširenoj sednici Izvršnog biroa Predsedništva SKJ prihvaćena Titova ideja o konstituisanju kolektivnog predsedništva. * [[27. 9.]] - Samit [[Arapska liga|Arapske lige]] u Kairu, kralj Husein priznao prava palestinskih organizacija, mir postignut Naserovim naporima. [[Datoteka:Nasser's Funeral Procession.png|mini|250px|[[Gamal Abdel Naser|Naserova]] sahrana]] * [[28. 9.]] - Umro [[Gamal Abdel Naser]], [[egipat]]ski predsednik, nasleđuje ga [[Anwar Sadat|Sadat]] (zvanično od 17. 10., pa do 1981). * [[30. 9.]] - [[2. 10.]] - Tokom evropske turneje, predsednik SAD [[Ričard Nikson]] posetio Jugoslaviju - [[Beograd]] i [[Zagreb]] ("Živjela Hrvatska, živjela Jugoslavija!") i [[Kumrovec]]<ref>[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/98-3-205.shtml President Nixon's Successful Visit to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307100840/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/98-3-205.shtml |date=2016-03-07 }}, S.Stanković, OSA-RFE</ref> (Tito propustio Naserovu sahranu<ref name="Coli"/>, otišao Kardelj). === Oktobar/Listopad === * [[4. 10.]] - [[Janis Joplin]] umrla u Los Angelesu od prevelike doze. * 4. 10. - [[Edvard Kardelj]] izjavljuje da će [[Predsjedništvo SFRJ|kolektivno rukovodstvo]] imati novog predsedavajućeg svake godine (podrazumeva se, posle Tita)<ref>[http://www.nytimes.com/1970/10/05/archives/yugoslavs-plan-rotation-of-rule-posttito-joint-presidency-to-get.html YUGOSLAVS PLAN ROTATION OF RULE; Post-Tito Joint Presidency to Get New Head Annually]. nytimes.com OCT. 5, 1970</ref>. * [[5. 10.]] - [[Oktobarska kriza]] u [[Kvebek]]u nakon što je tamošnji "oslobodilački front" kidnapovao britanskog diplomatu. * 5. 10. - ''[[Public Broadcasting Service]]'' počinje emitovanje u SAD, umesto Nacionalne obrazovne televizije. * 6 - 7. 10. - Generali se smjenjuju u [[Bolivija|Boliviji]]: [[Rogelio Miranda]] prinudio [[Alfredo Ovando Candía|Candíju]] na ostavku, ali trijumfuje lijevo orijentirani general [[Juan José Torres]] (do sljedećeg augusta). * [[6. 10.|6]] - [[11. 10.]] - Tito u poseti zapadnoj Evropi (Belgija, Luksemburg, SR Nemačka). * [[8. 10.]] - [[Aleksandar Solženjicin]] dobio Nobelovu nagradu za književnost - primiće je 1974, nakon proterivanja iz SSSR. * [[9. 10.]] - [[Datoteka:Flag of the Khmer Republic.svg|20px]] Proglašena [[Kmerska Republika]], na čelu je proamerički general [[Lon Nol]], traje do 1975. * [[10. 10.]] - {{flag|Fidži}} nezavisan od [[UK]]. * [[11. 10.]] - U obračunu sa pobunjenicima u [[Čad]]u gine 11 francuskih vojnika. * [[13. 10.]] - Kanada priznaje NR Kinu. [[Datoteka:Tko pjeva zlo ne misli.jpg|mini|240px|"[[Tko pjeva zlo ne misli]]"]] * [[15. 10.]] - Aeroflot Flight 244: litvanski nacionalista Pranas Brazinskas oteo [[Aeroflot]]ov avion i odveo ga u Tursku; u pucnjavi poginula stjuardesa (prva uspešna otmica aviona u SSSR). * oktobar - Povodom suđenja [[Vladimir Mijanović|Vladimiru Mijanoviću]], jednom od lidera [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.|demonstracija 1968.]], štrajkuju Filozofski i Filološki fakultet u Beogradu, kao i Likovna i Akademija za pozorište, film i televiziju<ref>[http://www.bgb.rs/download/izlozbe/BGB-izlozba-JUN-68.pdf Juni '68, Studentski protest u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141221234357/http://bgb.rs/download/izlozbe/BGB-izlozba-JUN-68.pdf |date=2014-12-21 }}, p. 22. ''Biblioteka grada Beograda''</ref>. * [[16. 10.]] - Oktobarska kriza: u [[Kanada|Kanadi]] uvedeno opsadno stanje nakon otmica i pokušaja ubojstava od strane separističke organizacije pokrajine ''Quebeck FLQ''. * 16. 10. - U Vancouveru održan dobrotvorni koncert [[Amchitka]], kojom će biti finansirana kampanja protiv nuklearne probe na istoimenom aleutskom ostrvu sledeće godine - početak pokreta [[Greenpeace]]. * [[20. 10.]] - Prikazan "[[Tko pjeva zlo ne misli]]", kojeg se smatra najboljim hrvatskim filmom. * [[20. 10.|20]] - [[23. 10.]] - Tito u poseti Holandiji i Francuskoj. * [[21. 10.]] - Američki vojni avion prinudno sleteo kod [[Lenjinakan]]a u sovjetskoj Armeniji, Sovjeti pustili oficire, uključujući dvojicu generala. * [[22. 10.]] - Komandant [[čile]]anske armije [[René Schneider]] ranjen tokom pokušaja otmice, umire tri dana kasnije - vanredno stanje u zemlji (urotu je pomagala CIA). * [[22. 10.|22]] - [[27. 10.]] - 17. svetski šampionat u umetničkoj [[gimnastika|gimnastici]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]; [[Miroslav Cerar]] osvojio zlatnu medalju na konju s hvataljkama. [[Datoteka:Salvador Allende Gossens (cropped).jpg|mini|160px|[[Salvador Allende]]]] * [[24. 10.]] - Kongres izabrao [[Salvador Aljende|Salvadora Aljendea]] za predsednika Čilea (mandat od 4. 11., do prevrata 1973). * [[25. 10.]] - [[Krste Crvenkovski]], član Izvršnog biroa Predsedništva CK SKJ, izjavio u Zagrebu da "ne vidi perspektivu za razvoj Srba u Hrvatskoj i Turaka odn. Albanaca u Makedoniji..." (oštro reaguju Srbi i pripadnici JNA). * [[26. 10.]] - Početak gradnje [[Željeznička pruga TAZARA|Željezničke pruge TAZARA]] (ili Tan-Zam) - veza Zambije sa svijetom preko Tanzanije umjesto bijele Rodezije ili J. Afrike, gradi se s učešćem NR Kine do 1975. * [[28. 10.]] - Zbog [[kolera|kolere]] u istočnoj Slovačkoj Mađarska zatvorila granicu sa Čehoslovačkom. * 28. 10. - [[Gary Gabelich]] vozio preko 1001 km/h raketno vozilo ''Blue Flame'' u [[Bonneville Salt Flats|Bonevilu]], Juta. * [[29. 10.|29]] - [[31. 10.]] - Prva konferencija SKJ<ref>[http://www.foto.mij.rs/site/tag/datum/Oct+31+1970 Fototeka 31. oktobar 1970]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. foto.mij.rs</ref>: potrebno doneti ustavne odredbe kojima će se obezbediti pun uticaj rad­nika na sve odluke o dohotku, priprema amandmana poverena komisiji na čelu sa [[Edvard Kardelj|Edvardom Kardeljom]]<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 244</ref>. * [[30. 10.]] - Jak monsun u Vijetnamu izaziva poplave, ljudske žrtve i praktično pauzira rat. * 30. 10. - [[Milovan Đilas]] u NY Timesu: marksističko-lenjinistička ideologija je istrošena, republičke birokratije traže izlaz u birokratskom nacionalizmu, ekonomska i ideološka kriza su se pretvorili u državnu<ref>[http://www.nytimes.com/1970/10/30/archives/after-tito-a-weaker-yugoslavia.html After Tito —A Weaker Yugoslavia]. nytimes.com OCT. 30, 1970</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1970/10/10/archives/letters-to-the-editor.html Letters to the Editor]. nytimes.com OCT. 10, 1970</ref>. * oktobar, krajem - Predsednik SIV Mitja Ribičič: "od početka 1968. važan deo savezne potrošnje potiče iz monetarne emisije", "potrošnja prevazilazi realne mogućnosti proizvodnje", "preterane investicije prevazilaze raspoloživa sredstva"; razmišlja se o formiranju berze kapitala kako bi se rešila nelikvidnost<ref>[http://www.nytimes.com/1970/11/15/archives/wall-st-in-yugoslavia.html Wall St. in Yugoslavia?]. nytimes.com NOV. 15, 1970</ref>. * [[31. 10.]] - [[Jaser Arafat]] potpisao sporazum od pet tačaka kojim se kontrola Jordana vraća kralju Huseinu, ali neke organizacije to ne priznaju. <gallery> Bundesarchiv B 145 Bild-F032669-0029, Bonn, Brandt mit Staatspräsident Tito.jpg|Tito u Nemačkoj Aankomst President Tito en echtgenote op Ypenburg, v.l.n.r. HM, Tito, mevr. Broz, Bestanddeelnr 923-9361.jpg|Tito u Holandiji </gallery> === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Požar u noćnom klubu ''Cinq-Sept'' na jugoistoku Francuske, stradalo 146, uglavnom mladih osoba. * 1. 11. - Islamski fundamentalista se zaleteo u poljsku delegaciju na aerodromu Karači, na čelu sa predsednikom [[Marian Spychalski|Spychalskim]], poginuo zamenik ministra ino. poslova Zygfryd Wolniak. * novembar, početkom - Problemi prosperiteta: cene u SFRJ zamrznute na šest meseci, potrošački krediti ograničeni usled inflatornog pritiska; Savezna skupština se od proletos nije mogla dogovoriti oko novog petogodišnjeg plana<ref>[http://www.nytimes.com/1970/11/06/archives/yugoslavs-are-juggling-the-problems-of-prosperity.html Yugoslavs Are Juggling the Problems of Prosperity]. nytimes.com NOV. 6, 1970</ref>. Zemlju istovremeno opterećuju veliki troškovi odbrane, socijalnog staranja i ambicioznih kapitalnih investicija, rezultat su inflacija, deficit budžeta i platnog bilansa<ref>[http://www.nytimes.com/1970/11/19/archives/inflation-in-yugoslavia.html Inflation in Yugoslavia]. nytimes.com NOV. 19, 1970</ref>. * [[3. 11.]] - U [[Los Angeles]]u umro bivši jugoslovenski kralj [[Petar II Karađorđević]]. [[Datoteka:Syrian President Asad (10729535986).jpg|mini|120px|[[Hafez al-Assad|Assad]]]] * 3. 11. - Sredomandatni izbori u SAD: uprkos kampanji predsednika Nixona i potpredsednika Agnewa, demokrati zadržavaju, umanjenu, većinu u Senatu i povećavaju je u Domu. [[Jimmy Carter]] je guverner Georgije, a [[Ronald Reagan]] dobija drugi mandat u Kaliforniji. * [[4. 11.]] - U Kaliforniji otkrivena devojčica Genie (13) koja je odrasla u nametnutoj izolaciji. * 4. 11. - [[Andrej Saharov]] i još dvojica osnivaju [[Komitet ljudskih prava u SSSR]]. * [[6. 11.]] - [[Italija]] priznala [[NR Kina|NR Kinu]] i uspostavila s njom diplomatske odnose. * [[9. 11.]] - Umro [[Charles de Gaulle]]. * [[10. 11.]] - [[Vijetnamizacija]]: prvi put za pet godina u prethodnoj sedmici bez izveštaja o poginulim vojnicima SAD u Jugoistočnoj Aziji. * [[12. 11.]] - [[Vjekoslav Cvrlje]] predao akreditive u Vatikanu. * [[13. 11.]] - "Korektivna revolucija" u [[Sirija|Siriji]]: ministar odbrane [[Hafez al-Assad]] preuzima vlast (do smrti [[2000]]). [[Datoteka:Track of Great Bhola Cyclone.PNG|180px|mini|Putanja Bholanskog ciklona u Istočnom Pakistanu (Bangladešu)]] * 13. 11. - U istočnom [[Pakistan]]u [[ciklon]] brzine 190 km/h izazvao plimni val koji je odnio 300 - 500 tisuća ljudskih života. Više od tri miliona stanovnika izgubilo imovinu. Najsmrtonosniji tropski ciklon takođe pokreće lanac događaja koji vodi nezavisnosti [[Bangladeš]]a. * 13. 11. - Ustavni sud Crne Gore zaključio da postojeća [[Njegoš]]eva kapela na [[Lovćen]]u nije hram i da nema osnova da se zaustavi odluka o gradnji [[Njegošev mauzolej|mauzoleja]] (odgovor na predstavku Mitropolije crnogorsko-primorske od [[27. 4.]]). [[Datoteka:The Soviet Union 1971 CPA 3989 stamp (Lunokhod 1 Moon-vehicle).jpg|mini|220px|Markica sa [[Lunohod-1|Lunohodom]]]] * [[17. 11.]] - Sovjetski [[Program Luna]], letjelica [[Luna-17]]: [[Lunohod-1]] je prvi robot na daljinsko upravljanje koji je spušten na neko drugo svemirsko tijelo. * [[17. 11.]] - [[Douglas Engelbart]] patentira prvi [[kompjuterski miš]]. * 17. 11. - ''[[The Sun]]'' objavljuje prvu obnaženu Devojku sa treće strane. * [[18. 11.]] - Potpredsednik SIV Nikola Miljanić daje ostavku. U pripremi je program ekonomske stabilizacije za 1971. * [[20. 11.]] - U Londonu održano natjecanje ''Miss World 1970'', praćeno kontroverzama: protesti feministkinja, ''The Angry Brigade'' postavila bombu pod vozilo BBC-ja, optužbe za nameštaljku (Jugoslaviju predstavljala Tereza Đelmiš iz Subotice). * [[21. 11.]] - [[Eritrejski rat za nezavisnost]]: [[Eritrejski oslobodilački front]] ubio etiopskog generala Teshome Erghetua u zasedi, etiopska vojska će za ovo izvršiti represalije u selima Ona i Besik-Dira. * 21. 11. - Operacija Ivory Coast: američki specijalci pokušali osloboditi zarobljenike iz kampa Sơn Tây, ali oni su ranije premešteni. * [[22. 11.]] - [[Operacija Zeleno more]]: portugalski amfibijski napad na [[Conakry]], glavni grad [[Gvineja|Gvineje]] - oslobođeni portugalski zarobljenici iz kolonijalnih ratova, ostali ciljevi nisu ostvareni. Inače, Portugal troši skoro polovinu budžeta na [[Portugalski kolonijalni rat|kolonijalni rat]] u afričkim kolonijama. * [[22. 11.]] - [[Matica hrvatska]] se povukla iz saradnje na Rečniku srpskohrvatskog jezika. * [[23. 11.]] - Na Dan zahvalnosti i 350-godišnjicu iskrcavanja Hodočasnika, [[Američki indijanski pokret]] zauzeo repliku ''Mayflowera''. * [[24. 11.]] - Savezno izvršno veće odobrilo niz ekonomskih mera za ograničenje uvoza, odbijena devalvacija. [[Datoteka:Mishima Yukio 1970.jpg|mini|120px|† [[Yukio Mishima|Mishima]]]] * [[25. 11.]] - Japanski pisac [[Yukio Mishima]] sa svojim pristalicama zauzeo štab japanske vojske; pošto nije pridobio vojnike za svoje stavove počinio [[seppuku]]. * [[26. 11.]] - Istočnopakistanski lider [[Mujibur Rahman]] optužuje centralnu vladu za nemar nakon prirodne katastrofe. * [[27. 11.]] - Drugog dana svog putovanja po zemljama [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]] papa [[Pavao VI.]] umalo je stradao u atentatu u [[Manila|Manili]]. U svećenika prerušeni kolumbijski slikar pokušao je nožem ubiti vrhovnog crkvenog poglavara. Očito duševno bolesni čovjek stavljen je pod psihijatrijski nadzor. * [[29. 11.]] - [[Isdalska žena]]: kod Bergena u Norveškoj pronađen leš žene čiji identitet ostaje misterija. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - U Italiji ozakonjen razvod. * 1. 12. - Narodna Republika Južni Jemen postaje [[Demokratska Narodna Republika Jemen]]. * [[2. 12.]] - U SAD osnovana [[Agencija za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Država|Agencija za zaštitu životne sredine]] (EPA). [[Datoteka:Most Gazela 2.jpg|mini|250px|"[[Gazela (most)|Gazela]]"]] * [[4. 12.]] - Predsednik Tito pustio u saobraćaj autoput kroz Beograd: mostarska petlja, most [[Gazela (most)|Gazela]], Terazijski tunel. Otvorena i nova robna kuća u podzemnom prolazu u Nušićevoj sa "Dragstorom". Tokom godine je premeštena železnička pruga Beograd-Zemun, tako da je preseljena [[Železnička stanica Zemun]]. * [[7. 12.]] - ''[[Kniefall von Warschau]]'': nemački kancelar [[Willy Brandt]] klekao pred spomenikom žrtvama [[varšavski geto|Varšavskog geta]]. Potpisan je Varšavski ugovor: nenasilje i prihvatanje granice Poljske na Odri i Nisi (ratifikovano u Nemačkoj 1972, konačno potvrđeno 1990) * 7. 12. - Prvi izbori u [[Pakistan]]u od 1945: ubjedljiva pobjeda Awami lige na izborima u Istočnom Pakistanu, pobornika autonomije Bengala, dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je naredne godine eskalirala u [[Bangladeški oslobodilački rat]]. * 7/[[8. 12.]] - Neuspješni [[Borgheseov puč]]: neofašistički plemić [[Junio Valerio Borghese]] je prinuđen na bijeg iz Italije. * [[9. 12.]] - Odložena Titova poseta Italiji i Vatikanu, nakon tamošnjih komentara o tršćanskoj Zoni B. * [[12. 12.]] - NASA lansirala satelit Uhuru, prvu svemirsku rentgensku opservotoriju (radi do 1973). * [[14. 12.|14]] - [[19. 12.]] - U [[Poljska|Poljskoj]] je, prilikom demonstracija protiv povećanja cijena u [[Gdanjsk]]u i drugim gradovima, u sukobima s policijom poginulo 20 osoba. [[Datoteka:1972 CPA 4166.jpg|mini|200px|[[Venera-7]]: lender na markici]] * [[15. 12.]] - [[Venera-7]] ušla u orbitu [[Venera (planeta)|Venere]] - lender je prva sonda koja je sletela na drugu planetu. * 15. 12. - Feribot ''Namyong‐Ho'' potonuo u Korejskom moreuzu, 308 mrtvih. * [[16. 12.]] - [[Etiopsko carstvo|Etiopska]] vlada proglasila vanredno stanje u oblasti [[Eritreja]], gde je aktivan oslobodilački front (koji pomažu sovjetski blok i Kina, a vladu SAD). * 16. 12. - Prikazana romantična drama ''[[Love Story (1970 film)|Love Story]]'', najunosniji film iz ove godine. * decembar - U inostranstvu radi oko 850.000 Jugoslovena, lokalne vlasti i preduzeća pokušavaju navesti potrebne radnike na povratak<ref>[http://www.nytimes.com/1970/12/20/archives/yugoslavia-woos-workers-abroad-offers-aid-to-return-home-skilled.html YUGOSLAVIA. WOOS WORKERS ABROAD]. nytimes.com DEC. 20, 1970</ref>. * [[20. 12.]] - [[Władysław Gomułka]], Prvi sekretar Poljske ujedinjene radničke partije, dao ostavku nakon krvavih nemira, zamenjuje ga [[Edward Gierek]] (do 1980). Usljedile su daljnje promjene u partijskom i državnom vrhu. * 20. 12. - Neredi u Kozi: stanovnici [[Okinawa|Okinawe]] se bune protiv američkog vojnog prisustva. * [[21. 12.]] - Prvi let Grumman [[F-14 Tomcat]], u službi SAD 1974-2006. * [[22. 12.]] - Otvoren Sportski centar "Olimp" na beogradskoj [[Zvezdara|Zvezdari]]. * 22. 12. - Kongres SAD usvojio Cooper–Churchov amandman kojim se ograničava upotreba oružanih snaga u ratu, uprkos predsednikovoj volji. * [[23. 12.]] - Završena Sjeverna kula newyorškog [[Svjetski trgovački centar|Svjetskog trgovačkog centra]], sa 417 m, 104 kata, najviša zgrada na svijetu do 1974. * 23. 12. - [[Régis Debray]], nekada Che Guevarin saborac, pušten iz bolivijskog zatvora nakon međunarodne kampanje - odlazi u Čile. * [[24. 12.]] - Revizija [[Belgija|belgijskog]] ustava, uvedene tri [[Belgijske zajednice|kulturalne zajednice]] (valonska, flamanska i nemačka) i tri regiona. * [[27. 12.]] - Dva umerena potresa kod Banjaluke, nema štete. * [[28. 12.]] - [[Burgos]]ki proces: trojica Baska osuđena na smrt, što izaziva proteste (Franko menja kaznu u 30 godina zatvora). * 28. 12. - Savezna skupština podržala predlog predsednika Tita za promenu ustava radi uvođenja kolektivnog rukovodstva. === Kroz godinu === * Planeta ima 3.692.492.000 stanovnika. * Procenjuje se da u Beogradu ima 200 narkomana<ref>[http://www.nytimes.com/1972/07/25/archives/a-rise-in-drug-use-alarms-yugoslavs.html A RISE IN DRUG USE ALARMS YUGOSLAVS]. nytimes.com JULY 25, 1972</ref>. * [[Dragan Džajić]] igrač godine, po anketi "Novosti". * Osnovana navijačka grupa [[Grobari]]. * Izgrađena [[HE Sklope]] u [[Lika|Lici]] [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/senj.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008171942/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/zapad/senj.aspx |date=2014-10-08 }}. * Nesvrstanost: 1.500 jugoslovenskih stručnjaka radi u 80 siromašnih zemalja sveta, što donosi i ekonomske koristi u vidu ugovora za gradnju i trgovine - 60 građevinskih firmi ima 8.600 radnika u 40 zemalja, u prvih devet meseci dogovoreno 50 poslova vrednih 100 miliona dolara<ref>[http://www.nytimes.com/1970/11/29/archives/yugoslavia-is-gaining-the-trust-of-the-developing-nations-through.html Yugoslavia Is Gaining the Trust of the Developing Nations Through Her Policy of Noncommitment]. nytimes.com NOV. 29, 1970</ref>. * Oko 600 (?!) Jugoslovena godišnje gine od zaostalih bombi i mina<ref>[http://www.nytimes.com/1970/05/24/archives/yugoslav-war-toll-still-high.html Yugoslav War Toll Still High]. nytimes.com MAY 24, 1970</ref>. * "Jugoslavija, slobodna ali vezana, cveta na sopstvenim kontradikcijama"<ref>[http://www.nytimes.com/1970/09/30/archives/yogoslavia-free-yet-bound-thrives-on-her-own-contradictions.html Yugoslavia, Free Yet Bound, Thrives on Her Own Contradictions.]. nytimes.com SEPT. 30, 1970</ref>. * Benzin u SFRJ najjeftiniji u Evropi?: 40 centi za imperijalni galon običnog, odn. 49 za premijum (što bi u novcu iz 2017. bilo 56 odn. 69 centi za litar), drugde na zapadu prosek je 60 i 69 centi za američki galon<ref>[http://www.nytimes.com/1970/04/12/archives/field-of-travel.html Field Of Travel]. nytimes.com APRIL 12, 1970</ref>. * [[Vrhunac nafte]]: krivulja proizvodnje u SAD prelazi maksimum. * U službu ulazi [[LGM-30 Minuteman]] III, prva [[MIRV]] raketa, sa više bojevih glava. * U Japanu nestala zloglasna [[Sada Abe]]. * U Engleskoj otkriven ''[[Sweet Track]]'', možda najstariji umjetni put na svijetu, iz oko 3800. pne. * Knjiga ''[[Future Shock]]'' futuriste [[Alvin Toffler|Alvina Tofflera]] o mnogo promena za malo vremena. == 1970. u temama == * Rukovodstvo [[SFRJ]]: ** Predsednik Republike: [[Josip Broz Tito]] ** Predsednik Saveznog izvršnog veća: [[Mitja Ribičič]] ** Predsednik Savezne skupštine: [[Milentije Popović]] * [[Televizija]]: TV serije: "[[Ljubav na seoski način]]", "Deset zapovesti", "Rođaci", "Levaci" (1970-71), "Maksimetar" (1970-72), "Mirina TV stupica", "Po e zëm, po e zëm" (TV Beograd); "[[Naše malo misto]]" (1970-71), "Fiškal", "Ljubav na bračni način". * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Tko pjeva zlo ne misli]]", "[[Lisice (film)|Lisice]]", "[[Lilika]]", "[[Bube u glavi]]", "[[Prirodna granica (film)|Prirodna granica]]", "[[Crveno klasje (Rdeče klasje)]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1970.]]). == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1970.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Michelle Gildernew]], sjevernoirski političar * 1. 1 - [[Eamonn Walker]], britanski glumac * [[2. 1.]] - [[Milan Pavlović]], glumac * [[3. 1.]] - [[Matt Ross]], američki glumac * [[4. 1.]] - [[Maria Kuhlberg]], švedska glumica * [[5. 1.]] - [[Domagoj Ivan Milošević]], hrvatski političar * [[7. 1.]] - [[Magnus Ringman]], švedski novinar * [[10. 1.]] - [[Alisa Marić]], šahovski velemajstor * [[11. 1.]] - [[Mustafa Sandal]], kantautor, muzičar * [[12. 1.]] - [[Kristin Bengtsson]], švedski nogometaš * [[13. 1.]] - [[Marco Pantani]], italijanski biciklista († [[2004]]) * 13. 1. - [[Ivana Mihić]], glumica * [[17. 1.]] - [[Genndy Tartakovsky]], animator * [[20. 1.]] - [[Branka Katić]], srpska glumica * [[21. 1.]] - [[Alen Bokšić]], hrvatski nogometaš * [[23. 1.]] - [[Arijan Komazec]], košarkaš * [[24. 1.]] - [[Matthew Lillard]], američki glumac * 24. 1. - [[Edita Majić]], časna sestra karmelićanka, bivša hrvatska kazališna i filmska glumica * [[29. 1.]] - [[Paul Ryan]], američki političar * [[31. 1.]] - [[Minnie Driver]], glumica === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Warwick Davis]], britanski glumac * [[8. 2.]] - [[Alonzo Mourning]], košarkaš * [[14. 2.]] - [[Simon Pegg]], britanski glumac * [[15. 2.]] - [[Muamer Zukorlić]], glavni muftija IZ u Srbiji, političar († [[2021]]) * [[16. 2.]] - [[Vladan Lukić]], fudbaler * [[26. 2.]] - [[Predrag Danilović]], srpski košarkaš * [[28. 2.]] - [[Daniel Handler]], američki pisac * 28. 2. - [[Noureddine Morceli]], atletičar === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Hala Gorani]], TV novinarka * [[6. 3.]] - [[Dragan Lukić Luky]], pjevač, glazbenik * [[5. 3.]] - [[John Frusciante]], gitarista ''[[Red Hot Chili Peppers]]'' * 5. 3. - [[Aleksandar Vučić]], premijer Srbije * [[7. 3.]] - [[Rachel Weisz]], glumica * 7. 3. - [[Aleksandar Diklić]], kompozitor, TV reditelj, producent * [[10. 3.]] - [[Selma Alispahić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica * [[12. 3.]] - [[Anna Björk]], švedska glumica * [[16. 3.]] - [[Joakim Berg]], švedski kompozitor i pjevač * [[18. 3.]] - [[Queen Latifah]], muzičarka * [[19. 3.]] - [[Suzana Zlatanović]], Luna Lu, novinarka, autorka * [[20. 3.]] - [[Edoardo Ballerini]], američki glumac * [[22. 3.]] - [[Vlatka Pokos]], hrvatska pjevačica i voditeljica * [[24. 3.]] - [[Lara Flynn Boyle]], američka glumica * 27. 3. - [[Niša Saveljić]], fudbaler * [[28. 3]] - [[Vince Vaughn]], američki glumac * [[31. 3.]] - [[Alenka Bratušek]], premijerka Slovenije === April/Travanj === * [[8. 4.]] - [[Aleksandar Stanković]], TV novinar * [[11. 4.]] - [[Whigfield]], danska pevačica * [[13. 4.]] - [[Rick Schroder]], američki glumac * [[14. 4.]] - [[Faruk Šehić]], bosanskohercegovački književnik * [[17. 4.]] - [[Catherine Sénart]], kanadska glumica * [[21. 4.]] - [[Nicole Sullivan]], glumica, komičarka * [[22. 4.]] - [[Ante Tomić]], književnik, novinar * [[24. 4.]] - [[Saša Janković]], zaštitnik građana u Srbiji * [[25. 4.]] - [[Jason Lee]], američki glumac * 25. 4. - [[Jason Wiles]], američki glumac * [[26. 4.]] - [[Melania Trump]], manekenka, Prva dama SAD * [[29. 4.]] - [[Andre Agassi]], američki teniser * 29. 4. - [[Jari Kainulainen]], finski muzičar, basista u [[Stratovarius]] * 29. 4. - [[Uma Thurman]], američka glumica * [[30. 4.]] - [[Kokan Mladenović]], srpski pozorišni reditelj * 30. 4. - [[Halit Ergenç]], glumac === Maj/Svibanj === * [[2. 5.]] - [[Bojan Pajtić]], srpski političar * [[5. 5.]] - [[Zorana Mihajlović]], srpska političarka * 5. 5. - [[Aleksandar Čović]], Aco Regina, pevač * [[8. 5.]] - [[Luis Enrique]], fudbaler, trener * 8. 5. - [[Naomi Klein]], spisateljica, aktivistkinja * [[15. 5.]] - [[Ronald de Boer|Ronald]] i [[Frank de Boer]], holandski nogometaši * [[16. 5.]] - [[Gabriela Sabatini]], argentinska teniserka * [[17. 5.]] - [[Nebojša Dugalić]], glumac * [[18. 5.]] - [[Tina Fey]], američka glumica, komičarka, producentica i spisateljica * [[22. 5.]] - [[Naomi Campbell]], britanska glumica i fotomodel * [[23. 5.]] - [[Jigal Amir]], atentator * [[27. 5.]] - [[Joseph Fiennes]], britanski glumac * [[28. 5.]] - [[Glenn Quinn]], irski glumac === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - [[Izabella Scorupco]], švedska glumica, fotomodel i pjevačica * 4. 6. - [[Deborah Compagnoni]], skijašica * [[7. 6.]] - [[Cafu]], brazilski nogometaš * [[8. 6.]] - [[Seu Jorge]], brazilski glumac * 8. 6. - [[Gabrielle Giffords]], američka političarka * [[13. 6.]] - [[Mila Elegović]], glumica * 13. 6. - [[Rivers Cuomo]], američki muzičar, pjevač u [[Weezer]] * [[14. 6.]] - [[Ivica Kirin]], hrvatski političar * [[15. 6.]] - [[Žan Tabak]], hrvatski košarkaš, trener * 16. 6. - [[Phil Mickelson]], golfer * [[19. 6.]] - [[Rahul Gandhi]], indijski političar * [[21. 6.]] - [[Goran Stojićević Karamela]], zabavljač * [[26. 6.]] - [[Paul Thomas Anderson]], američki režiser * [[26. 6.]] - [[Chris O'Donnell]], američki glumac * [[26. 6.]] - [[Sean Hayes (glumac)|Sean Hayes]], američki glumac === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Tajči]], pjevačica * [[8. 7.]] - [[Beck]], američki kantautor, muzičar * 8. 7. - [[Mira Škorić]], pevačica * [[19. 7.]] - [[Nicola Sturgeon]], škotski političar * [[21. 7.]] - [[Al' Dino]], bosanskohercegovački pjevač, tekstopisac i kompozitor * [[27. 7.]] - [[Dejan Udovičić]], vaterpolista, trener * [[30. 7.]] - [[Christopher Nolan]], britanski režiser i producent * [[31. 7.]] - [[Ben Chaplin]], američki glumac === Avgust/August/Kolovoz === * [[4. 8.]] - [[John August]], američki scenarista * [[7. 8.]] - [[Michael DeLuise]], američki glumac * [[13. 8.]] - [[Alan Shearer]], britanski nogometaš * [[17. 8.]] - [[Jim Courier]], teniser * [[20. 8.]] - [[John Carmack]], američki programer * [[23. 8.]] - [[River Phoenix]], američki glumac († [[1993]]) * [[25. 8.]] - [[Claudia Schiffer]], model * [[26. 8.]] - [[Melissa McCarthy]], glumica, komičarka * 26. 8. - [[Vladan Glišić]], srpski političar * [[31. 8.]] - [[Nikola Gruevski]], premijer Makedonije * 31. 8. - [[Rania Al Abdullah]], kraljica-supružnica Jordana === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Vanna]], hrvatska pjevačica * [[8. 9.]] - [[Neko Case]], američka pjevačica i tekstopisac * [[18. 9.]] - [[Boris Pingović]], glumac * [[23. 9.]] - [[Snežana Pajkić]], atletičarka, evropska šampionka * [[30. 9.]] - [[Dragan Mićanović]], glumac === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Moses Kiptanui]], atletičar * [[8. 10.]] - [[Alem Korkut]], bosanskohercegovački likovni umjetnik * [[8. 10.]] - [[Matt Damon]], američki glumac * [[9. 10.]] - [[Savannah (porno glumica)]] († [[1994]]) * [[10. 10.]] - [[Goran Navojec]], hrvatski filmski i kazališni glumac * [[15. 10.]] - [[Biljana Srbljanović]], dramski pisac * [[16. 10.]] - [[Mehmet Scholl]], fudbaler * [[19. 10.]] - [[Željka Čižmešija]], klizačica * [[24. 10.]] - [[Mustafa Zvizdić]], bosanskohercegovački književnik * [[25. 10.]] - [[Damir Mršić]], bosanskohercegovački košarkaš * [[29. 10.]] - [[Phillip Cocu]], fudbaler * 29. 10. - [[Edwin van der Sar]], golman * [[30. 10.]] - [[Dragan Hamović]], književnik * [[31. 10.]] - [[Linn Berggren]], pevačica ''Ace of Base'' * 31. 10. - [[Viktor Jelenić]], vaterpolista === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - [[Igor Cvitanović]], hrvatski nogometaš * [[6. 11.]] - [[Ethan Hawke]], glumac * [[8. 11.]] - [[Zehnija Bulić]], bošnjački književnik * 8. 11. - [[Tom Anderson]], suosnivač ''Myspace'' * [[12. 11.]] - [[Tonya Harding]], klizačica * [[13. 11.]] - [[Tvrtko Stipić]], hrvatski operni pjevač * 13. 11. - [[Leontina Vukomanović]], pevačica, kompozitorka * [[16. 11.]] - [[Jamie Babbit]], američka rediteljka * [[22. 11.]] - [[Dr Iggy]], srpski dens muzičar === Decembar/Studeni === * [[1. 12.]] - [[Sarah Silverman]], glumica, komičarka * [[3. 12.]] - [[Christian Karembeu]], fudbaler * [[11. 12.]] - [[Nenad Pralija]], hrvatski nogometni vratar * [[12. 12.]] - [[Jennifer Connelly]], glumica * [[14. 12.]] - [[Vladimir Grbić]] - Vanja, srpski odbojkaš * [[20. 12.]] - [[Nicole de Boer]], kanadska glumica * [[29. 12.]] - [[Dejan Nebrigić]], srpski pisac, LGBT aktivista († [[1999]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1970.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[5. 1.]] - [[Max Born]], fizičar, nobelovac (* [[1882]]) * [[7. 1.]] - [[Svetislav Stančić]], hrvatski pijanist, skladatelj i pedagog (* [[1895.]]) * [[15. 1.]] - [[Grga Antunac]], kipar (* [[1906]]) * [[19. 1.]] - [[Hamza Humo]], bosanski književnik (* [[1895]]) * [[27. 1.]] - [[Erich Heckel]], njemački slikar i grafičar (* [[1883]]) * [[29. 1.]] - [[B. H. Liddell Hart]], vojni istoričar (* [[1895]]) * [[2. 2.]] - [[Bertrand Russell]], engleski filozof, matematičar, nobelovac za književnost (* [[1872]]) * [[15. 2.]] - Lord [[Hugh Dowding]], britanski vazduhoplovni maršal (* [[1882]]) * [[22. 2.]] - [[Fehim Bajraktarević]], orijentalista (* [[1889]]) * [[25. 2.]] - [[Mark Rothko]], američki umjetnik (* [[1903]]) * [[26. 2.]] - [[Stanoje Simić]], političar, diplomata (* [[1893]]) * [[23. 3.]] - [[Tito Strozzi]], hrvatski glumac, redatelj i prevoditelj (* [[1892.]]) * [[29. 3.]] - [[Vera Brittain]], spisateljica, pacifistkinja (* [[1893]]) * [[30. 3.]] - [[Heinrich Brüning]], bivši kancelar Nemačke (* [[1885]]) * [[31. 3.]] - [[Semjon Timošenko]], maršal SSSR (* [[1895]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[16. 4.]] - [[Richard Neutra]], američki arhitekta (* [[1892]]) * [[26. 4.]] - [[Gypsy Rose Lee]], zabavljačica (* [[1911]]) * [[9. 5.]] - [[Tošo Dabac]], fotograf (* [[1907]]) * [[12. 5.]] - [[Nelly Sachs]], njemačka književnica, nobelovka (* [[1891]]) * 12. 5. - [[Mihailo Dinić]], istoričar (* [[1899]]) * 12. 5. - [[Władysław Anders]], poljski general, političar u emigraciji (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Billie Burke]], glumica (* [[1884]]) * [[22. 5.]] - [[Bojan Stupica]], režiser, scenograf i glumac (* [[1910]]) * 22. 5. - [[Josip Novak]], filmski režiser (* [[1902]]) * [[2. 6.]] - [[Bruce McLaren]], vozač F1, konstruktor (* [[1937]]) * 2. 6. - [[Albert Lamorisse]], filmski režiser, izumitelj igre ''Risk'' (* [[1922]]) * [[3. 6.]] - [[Adrian Conan Doyle]], engleski književnik (* [[1910]]) * 3. 6. - [[Hjalmar Schacht]], nacistički ministar ekonomike (* [[1877]]) * 3. 6. - [[Aníbal Milhais]], portugalski heroj iz I sv. rata (* [[1895]]) * [[7. 6.]] - [[E. M. Forster]], engleski pisac (* [[1879]]) * [[8. 6.]] - [[Abraham Maslow]], psiholog (* [[1908]]) * [[11. 6.]] - [[Aleksandar Kerenski]], bivši premijer Rusije (* [[1881]]) * [[15. 6.]] - [[Robert Morrison MacIver]], škotski sociolog * [[21. 6.]] - [[Sukarno]], bivši predsjednik Indonezije (* [[1901]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[4. 7.]] - [[Barnett Newman]], američki umjetnik * [[11. 7.]] - [[Većeslav Holjevac]], zagrebački gradonačelnik koji je proširio grad južno od [[Sava|Save]] (* [[1917]].) * [[13. 7.]] - [[Lazar Drljača]], slikar (* [[1882]]) * [[13. 7.]] - [[Roger Edens]], američki kompozitor, filmski producent i glumac * [[27. 7.]] - [[António de Oliveira Salazar]], bivši šef vlade Portugala (* [[1889]]) * [[1. 8.]] - [[Frances Farmer]], glumica (* [[1913]]) * [[18. 8.]] - [[Soledad Miranda]], glumica (* [[1943]]) * [[30. 8.]] - [[Abraham Zapruder]], poslovni čovjek poznat po tome što je snimio [[Zapruderov film]] * [[1. 9.]] - [[François Mauriac]], francuski književnik, nobelovac, akademik (* [[1885]]) * [[3. 9.]] - [[Vince Lombardi]], igrač američkog fudbala, trener (* [[1913]]) * [[8. 9.]] - [[Percy Spencer]], američki izumitelj mikrovalne peći * [[9. 9.]] - [[Lojze Dolinar]], vajar (* [[1893]]) * [[10. 9.]] - [[Emilijan Piperković]], episkop timočki (* [[1886]]) * [[14. 9.]] - [[Jerolim Miše]], slikar (* [[1890]]) * [[16. 9.]] - [[Leonid Bajdak]], ruski i jugoslovenski pilot (* [[1894]]) * [[17. 9.]] - [[France Bevk]], književnik (* [[1890]]) * [[18. 9.]] - [[Jimi Hendrix]], američki rock-muzičar (* [[1942]]) * [[25. 9.]] - [[Erich Maria Remarque]], njemački književnik (* [[1898]]) * [[28. 9.]] - [[Gamal Abdel Nasser]], predsednik Egipta (* [[1918]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 10.]] - [[Petar Konjović]], kompozitor i muzikolog, akademik (* [[1883]]) * [[4. 10.]] - [[Janis Joplin]], američka pjevačica (* [[1943]]) * [[10. 10.]] - [[Édouard Daladier]], bivši premijer Francuske (* [[1884]]) * [[16. 10.]] - [[Vilko Vinterhalter]], publicista, političar (* [[1909]]) * [[19. 10.]] - [[Unica Zürn]], njemačka književnica * 19. 10. - [[Lazaro Cardenas]], bivši predsednik Meksika (* [[1895]]) * [[21. 10.]] - [[John T. Scopes]], učitelj na suđenju zbog evolucije (* [[1900]]) * [[24. 10.]] - [[Richard Hofstadter]], američki istoričar (* [[1916]]) * [[25. 10.]] - [[René Schneider]], komandant čileanske armije (* [[1913]]) * [[26. 10.]] - [[Vladimir Zečević]], sveštenik, društveno-politički radnik (* [[1903]]) * [[3. 11.]] - [[Petar II Karađorđević]], bivši kralj Jugoslavije (* [[1923]]) * 3. 11. - [[Fleming Lynge]], danski pisac * [[9. 11.]] - [[Charles de Gaulle]], francuski državnik, predsjednik 1959-1969 (* [[1890]]) * [[21. 11.]] - [[Čandrasekara Venkata Raman]], fizičar, nobelovac (* [[1888]]) * [[25. 11.]] - [[Yukio Mishima]], japanski pisac (* [[1925]]) * [[29. 11.]] - [[Mate Hraste]], jezikoslovac, akademik JAZU (* [[1897]]) * [[9. 12.]] - [[Artjom Mikojan]], konstruktor aviona (* [[1905]]) * [[15. 12.]] - [[Leonid Šejka]], srpski slikar (* [[1932]]) * 15. 12. - [[Ernest Marsden]], fizičar (* [[1889]]) * [[18. 12.]] - [[Mladen Iveković]], društveno-politički radnik, diplomata (* [[1903]]) * [[30. 12.]] - [[Sonny Liston]], bokser (* 1930-31?) === Kroz godinu === * [[Stanoje Simić]], diplomata (* [[1893]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Hannes Alfvén]] (fundamentalni rad i otkrića u [[Magnetohidrodinamika|magnetohidrodinamici]] sa plodnim primenama u različitim delovima fizike [[Plazma (fizika)|plazme]]) i [[Louis Néel]] (fundamentalni rad i otkrića u vezi [[antiferomagnetizam|antiferomagnetizma]] i [[ferimagnetizam|ferimagnetizma]] koji su doveli do važnih primena u fizici čvrstog stanja) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Luis Federico Leloir]] (otkriće šećernih nukleotida i njihova uloga u biosintezi ugljenih hidrata) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Bernard Katz]], [[Ulf von Euler]] i [[Julius Axelrod]] (otkrića u vezi humoralnih transmitera u nervnim terminalima i mehanizam za njihovo pohranjivanje, otpuštanje i inaktivaciju) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Aleksandar Solženjicin]] (etička snaga kojom je sledio nezamenjive tradicije ruske književnosti) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Norman Borlaug]] ("otac [[zelena revolucija|zelene revolucije]]") * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Paul Samuelson]] (naučni rad kroz koji je razvio statičku i dinamičku ekonomsku teoriju i aktivno doprineo podizanju nivoa analize u ekonomskoj nauci) == Reference == {{reference|2}} ; Literatura * Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres. == Spoljne veze == * [http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:LPN7bLuY9UMJ:hrcak.srce.hr/file/31939+nixon+u+zagrebu&hl=en&pid=bl&srcid=ADGEESioT4XJ6LBTaw41cSLRpGB1U5aEUBCqFNE_AIITa67rWzu160yrfGBYYCGAANlvhn4CZl1EFEfOBlw5TZFO5eA7i9aIEWTBe99MXRy5puzzp9GxPOAwphtmER0G6gDfm2GjZohu&sig=AHIEtbRLHbPXrvD4WBqwIDCuix0hms9ulQ Što je značio Nixonov usklik "Živjela Hrvatska"?], [[Tvrtko Jakovina]], Filozofski fakultet Zagreb (Google Docs, Quick View fajl sa sajta: hrcak.srce.hr/file/31939) * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/79-1-80.shtml Twenty Years of Yugoslavia's Self-Management System], Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/2-8-81.shtml Yugoslavia -- Three Articles: On Russia, Albania And Bulgaria], Slobodan Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/20-4-52.shtml Yugoslav Marxist Philosopher Defends Dubcek, Attacks Soviet Invasion of Czechoslovakia], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/113-1-311.shtml Yugoslav-Soviet Communique Confirms Principles of Belgrade 1955 Declaration], Zdenko Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/51-2-79.shtml Rumania and Yugoslavia will be Affected by Britain''s Airbus Decision], Harry Trend, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/79-2-284.shtml Foreign Investment in Yugoslavia], S.Stanković, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/125-3-13.shtml Adria Oil Pipeline Hits Snags], Harry Trend, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/98-2-5.shtml Yugoslavia's Relations with Vatican to be Fully Normalized], Z.Antić, OSA-RFE * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/79-2-127.shtml World Bank Aids Yugoslavia's Economic Development], OSA-RFE {{commonscat|1970}} [[Kategorija:1970]] ls02ue1504c7kzsdhq4ggtn7qq4ib52 Lav (znak) 0 20663 41262802 41230737 2022-08-23T10:50:00Z 109.75.92.35 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Leo.svg|thumb|'''Lav''' (astrološki simbol)]] [[Datoteka:Leo2.jpg|thumb|'''Lav''' (crtež)]] '''Lav''' ''(lat. Leo)'' je jedan od 12 horoskopskih znakova. Osobe rođene od [[22. 7.|22.7.]] do [[23. 8.|23.8.]] rođene su u znaku lava, po novom kalendaru. {{12 astroloških znakova}} {{Commonscat|Leo (astrology)}} [[Kategorija:Astrologija]] 1es577p6b15hn02w4wxxpma0fejjz74 Anne Brontë 0 20873 41262763 41101491 2022-08-23T07:59:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Anne Brontë | boja = #B0C4DE | slika = Anne Bronte.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = | pseudonim = Acton Bell | rođenje = [[17. siječnja]] [[1820]].<br />{{flagicon|Engleska}} [[Thronton]], [[Engleska]] | smrt = [[28. svibnja]] [[1849]].<br />{{flagicon|Engleska}} [[Scarborough]], [[Engleska]] | zanimanje = | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = roman, poezija | teme = | period = [[realizam]] | supruga = | suprug = | djeca = | djela = ''[[The Tenant of Wildfell Hall]]'' | nagrade = | potpis = | web = | fusnote = }} '''Anne Brontë''' ([[Thronton]], [[17. siječnja]] [[1820]]. - [[Scarborough]], [[28. svibnja]] [[1849]]) je [[UK|britanska]] književnica i pjesnikinja, najmlađa iz literarne obitelji [[Brontë]]. Anne je rođena u selu [[Thronton]], u pokrajini [[Yorkshire]] kao najmlađa i zadnja od 6 djece [[17. siječnja]] [[1820]]. Njezina majka Maria Branwell Brontë preminula je od [[rak (bolest)|raka]] [[1821]]., godinu dana poslije, nakon što se njezina obitelj preselila u [[Haworth]]. Dok je bila dijete njezine dvije najstarije sestre Maria i Elizabeth preminule su od [[tubrkuloza|tuberkuloze]] i nakon toga mnogo je pisano o tome kako su ti tragični događaji utjecali na njen život i život njezinih sestara [[Charlotte Brontë|Charlotte]] i [[Emily Brontë|Emily]] i kako su ti događaji utjecali na njihovo pisanje. Annine pjesme izdane su, zejdno sa onima njenih sestara [[1846]] pod [[pseudonim]]om "Acton Bell". [[Datoteka:Annebronte.jpg|left|thumb|Grob Anne Brontë]] Kratko nakon smrti njenog brata [[Brenwell Brontë|Branwella]] i sestre [[Emily Brontë|Emily]] na zimu [[1848]] i Anne je umrla u [[Scarboroughu]] [[28. svibnja]] [[1849]]. Pokopana je u Dvorištu Sv. Mary. == Djela pod pseudonimom "Acton Bell" == * ''[[Agnes Grey]]'' - izdano [[1847]] * ''[[The Tenant of Wildfell Hall]]'' - izdan [[1848]] == Reference == * ''Anne Bronte'', Winifred Gerin * ''A Life of Anne Bronte'', Edward Chitham * ''The Brontes'', Juliet Barker == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.bronte.info/ Website of the Brontë Parsonage Museum in Haworth] * [http://www.shef.ac.uk/misc/personal/cs1ma/anne/bronte.html Anne Brontë – The Scarborough Connection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010816104052/http://www.shef.ac.uk/misc/personal/cs1ma/anne/bronte.html |date=2001-08-16 }} * [http://www.bronteparsonage.blogspot.com/ Web news magazine of the Brontë Parsonage Museum] * [http://bronteblog.blogspot.com News and information about the Brontës using a blog format.] * [http://wildfell.aking-mahal.net/ ''Truth'' – the Tenant of Wildfell Hall fanlisting] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060908141015/http://wildfell.aking-mahal.net/ |date=2006-09-08 }} * [http://groups.yahoo.com/group/BronteSistersLinks/ Bronte Sisters Links: the biggest collection of links regarding the Bronte Sisters] * [http://bronteana.blogspot.com Brontëana: Brontë Studies Weblog] * [http://www.annebrontescarborough.co.uk/ Anne Bronte - Local to Scarborough]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125093044/http://www.annebrontescarborough.co.uk/ |date=2012-11-25 }} {{Životni vijek|1820|1849|Brontë, Anne}} [[Kategorija:Engleski pisci|Brontë, Anne]] [[Kategorija:Četveroslovnik-A|NNE Bronte]] [[Kategorija:Authority control]] dq5bxgpihsjlm9470ffnp0hu2lla577 Akrotiri i Dhekelia 0 21889 41262680 40941886 2022-08-23T02:38:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" width="300" |+ <big> '''Akrotiri i Dhekelia'''<br /> Suverene vojne baze <br /> '''Akrotiri and Dhekelia''' <br /> Sovereign Base Areas</big><br /> |- | style="background-color: #efefef;" align="center" colspan="2" | {| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" |- | align="center" style="width: 140px;" | [[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|125px|Zastava Ujedinjenog Kraljevstva]] || align="center" style="width: 140px;" | [[Datoteka:Royal Coat of Arms of the United Kingdom.svg|70px|UK grb]] |- |} |- | align="center" colspan="2" | [[Datoteka:Cyprus SBAsInRed.png|250px]]<br />Položaj unutar [[Cipar|Cipra]] |- | [[Službeni jezik]] || [[Engleski jezik|Engleski]] |- | [[Glavni grad]] || ''Episkopi Cantonment'' |- | [[Administrator]] || [[Peter Pearson]] |- | [[Površina (geometrija)|Površina]]|| 254 [[kvadratni kilometar|km²]] <!----> |- | [[Stanovništvo]] || ~7,000 Ciprana; ~ 7,500 Britanskih vojnika i njihove obitelji |- | [[Valuta]] || [[Funta|Britanska funta , GBP]] |} '''Akrotiri i Dekelija''' ([[engleski jezik|engleski]] '''Akrotiri and Dhekelia''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˌækroʊˈtɪəri ænd dɨˈkeɪlɪə]]]; službeno '''Područja suverenih baza Akrotirija i Dekelije''', engl. '''Sovereign Base Areas of Akrotiri and Dhekelia'''), [[vojna baza|vojne baze]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] na [[ostrvo|otoku]] [[Cipar|Cipru]]. Baze su ostale u sastavu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] poslije tranzicije Cipra od [[britanske kolonije]] do nezavisne republike unutar Zajednice Zemalja (''Commonwealth of Nations''). Ujedinjeno Kraljevstvo je zadržalo baze zbog strateškog položaja Cipra unutar [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Baze su podijeljene na Akrotiri ([[grčki jezik|grčki]] Ακρωτήρι), zajedno s episkopskim kantonmanom, koji je dio Zapadnog područja suverenih baza (engl. ''Western Sovereign Base Area'', akr. WSBA), i dekelijski kantoman ([[grčki jezik|grčki]] Δεκέλεια), zajedno sa Ayios Nikolaosom, koji je dio Istočnog područja suverenih baza (engl. ''Eastern Sovereign Base Area'', akr. ESBA). == Povijest == [[Datoteka:CIA-Akrotiri.png|thumb|250px|Mapa Akrotira]] [[Datoteka:CIA-Dhekelia.png|thumb|250px|Mapa Dhekelie]] Suverene baze su nastale [[1960]]. godine, kada je Cipar, kolonija unutar [[Britanski Imperij|Britanskog Carstva]] dobila nezavisnost. Ujedinjeno Kraljevstvo je zadržalo suverenitet na tim područjem zbog velikog strategijskog značaja tih područja (neposredna blizina [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]]). [[1974]]. godine, [[Turska]] vrši invaziju na sjeverni Cipar i osniva [[Turska Republika Sjeverni Kipar|Tursku Republiku Sjeveri Cipar]]. Ovo nije utjecalo na status baza, zato što Britanija nije bila umješana u sukob. Grčki Ciprani sa sjevera su imali dopuštenje prelaska preko Dhekelia baze, gde su dobijali humanitarnu pomoć. [[Turska]] vojska nije smjela napasti baze, u strahu od rata sa Britanijom. Cipar je tražio povratak Akrotira i Dhekelie zbog razloga da baze zauzimaju veliki teritorij koja može služiti u civilne svrhe. Četiri godine posle nezavisnosti [[1960]]. godine, Britanska Vlada je platila iznajmljivanje baza Republici Cipar. Poslije sukoba [[1963]]-[[1964|64]] isplaćivanje je stalo, pod izgovorom da nisu obije strane Cipra imali doprinos od tog novca. Ciparska Vlada i dalje traži novac od [[1964]]. godine, pa do danas. Predviđa se da za taj period zaostala plaćanja su od nekoliko stotina tisuća do milijardi [[Euro|eura]]. U [[jul|srpnju]] [[2001]]. godine, izbili su protesti u bazama domaćih Ciprana zbog Britanskih planova da naprave radio odašiljač u bazi, pod razlogom poboljšanja veze sa Britanskim bazama po svijetu. Domaće stanovništvo je tvrdilo da postoji opasnost po njihovo zdravlje, kao i negativni utjecaj na prirodu u okolini. Britanska Vlada je odbacila te tvrdnje. UK nije pokazala nikakvu zainteresiranost za predaju baza, ali je ponudila predati 45 kvadratnih milja zemlje ako se [[Kofi Annan]]on plan za ujedinjenje usvoji. Danas se 3.000 vojnika nalaze na teritorijima. == Politika == Administrator je službeno postavljen od Britanskog monarha, preporukom od Ministarstva obrane. Administrator ima izvršnu i zakonodavnu vlast kao [[guverner]] u preko-oceanskim teritorijima. Glavni časnik se imenuje od strane administratora, koji je zadužen za svakodnevnu civilnu vlast . U bazama se ne održavaju izbori, iako britanski državljani imaju pravo glasa na izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu. Baze imaju svoje zakone, različite od UK i Cipra. Sastoji se od zakona kolonije Cipra od prije [[august (mjesec)|kolovoza]] [[1960]]. godine, uz amandmane. Zakoni na Akrotirima i Dhekeliji su u velikoj mjeri slični sa zakonima Cipra. [[Sud]] na teritorijima služi samo za zakonske prekršaje civila počinjenih unutar Akrotira i Dhekelie, za vojnike postoji [[vojni sud]]. == Geografski položaj == Akrotiri i Dhekelia zauzimaju 3% otoka Cipra, ukupno 254 [[kvadratni kilometar|km²]]. 60% teritorija je u privatnom vlasništvu Britanaca i ciparskih državljana. Ministarstvo obrane drži 40% teritorija, koje ima status "Krunski posjed". Akrotiri se nalaze u južnom dijelu otoka, u blizini grada [[Limasol]]. Dhekelia se nalazi na jugoistoku, blizu [[Larnaka|Larnake]]. Na obe teritorije se nalaze vojne baze, kao i poljoprivredno zemljište kao i stambene četvrti. Akrotiri je okružen teritorijom Republike Cipar, dok Dhekelia graniči, pored Republike Cipar, graničnom zonom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] kao i turskim dijelom otoka. == Stanovništvo == Na teritorijima nije naseljeno domaće stanovništvo. Baze su odabrane u nenaseljenim dijelovima otoka. Oko 14.000 stanovnika živi u bazama. Oko 7.000 Ciprana rade u bazama ili se bave poljoprivredom na teritorijima. Britanski vojnici i njihove obitelji čine ostatak stanovništva. Ne postoji posebno državljanstvo za baze, iako postoji Britansko državljanstvo prekooceanskog teritorija (''British Overseas Territories citizenship (BOTC)''). Za razliku od ostalih britanskih teritorija, ''BOTC'' državljani nemaju pravo tražiti puno Britansko državljanstvo. == Vanjske veze == {{Commonscat|Akrotiri and Dhekelia}} * [http://www.sba.mod.uk/ Službene stranice baza] * Informacije od [[CIA]]: [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/ax.html Akrotiri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060706155914/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook//geos/ax.html |date=2006-07-06 }} i [http://www.cia.gov/cia/publications/factbook/geos/dx.html Dhekelie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060706151000/http://www.cia.gov/cia/publications/factbook//geos/dx.html |date=2006-07-06 }} {{Podjela UK}} {{Evropa}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanske prekomorske teritorije]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Evropi]] [[Kategorija:Geografija Kipra]] h6sb1hbfrw9eugwqix90jy93mq9xxm8 Ana Komnina 0 22404 41262754 41187825 2022-08-23T07:08:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''Ana Komnina''' ([[Grčki jezik|grč]]. Άννα Κομνηνή, 1083–1153) bila je članica [[Vizantija|vizantijske]] carske porodice [[Komnini|Komnina]], kćerka vizantijskog cara [[Aleksije I Komnin|Aleksija I Komnina]] i jedna od prvih poznatih [[Vizantijska književnost|vizantijskih književnica]]. Odmah po rođenju Ana je bila verena sa [[Konstantin X Duka|Konstantinom Dukom]], sinom ranije zbačenog cara [[Mihailo VII Duka|Mihaila VII Duke]] (1071–1078). Na taj način nova dinastija Komnina vezana je sa ranijom dinastijom Duka, čime je učvršćen njen položaj. Međutim, Konstantin Duka je umro mlad, pa se Ana 1097. godine udala za istaknutog člana vizantijske aristokratije [[Nikifor Vrijenije|Nikifora Vrijenija]]. Taj brak trajao je sve do 1138. Poznato je da je Ana 1118, prilikom smrti svog oca, cara Aleksija, pokušala da osigura carsku krunu za svog muža i da nije prezala ni od pokušaja atentata na svog brata [[Jovan II Komnin|Jovana]] da bi to postigla. Neuspeh ovog pokušaja doveo je do povlačenja Ane i Vrijenija iz političkog života, a posle smrti muža Ana se potpuno posvetila [[Književnost|književnom]] radu – pisanju ''Aleksijade'' (Άλεξιάδα). Ana je bila i dovoljno talentovana i dovoljno obrazovana da ovakvo delo napiše. Već u mladosti počela je sa velikim žarom da proučava [[Antika|antičku]] [[Grčka mitologija|mitologiju]] i [[Antička filozofija|filozofiju]], zatim [[Grčka književnost|književnost]], [[Poezija|poeziju]], [[Teologija|teologiju]] i [[Istorija|istoriju]], a bavljenje [[Retorika|retorikom]] obogatilo je njen literarni stil i udarilo mu poseban pečat. Ana je bila dobar poznavalac [[Antička književnost|klasične književnosti]], pa su u njenom delu vidljivi uticaji [[Homer]]a, [[Herodot]]a, [[Tukidid]]a, [[Aristofan]]a i [[Polibije|Polibija]]. Bila je, uz to, upućena u [[Matematika|matematiku]], [[Medicina|medicinu]], [[Geografija|geografiju]] i druge [[prirodne nauke]]. ''Aleksijada'' je završena 1148. godine. Ana je u to doba bila starija žena, koja je već dugo živela usamljena u [[manastir]]u. Ona piše kao svedok jednog sasvim drugačijeg, prošlog vremena i sredine. Ako joj to, s jedne strane, daje mogućnost da se donekle superiorno, pomalo i [[Ironija|ironično]], odnosi prema mnogim ambicijama i ličnostima prošloga doba, od kojih nije ostalo ni traga, vremenska distanca je, s druge strane, ponekad navodi na [[Hronologija|hronološke]] i faktičke greške, koje otežavaju korišćenje njenog dela kao istorijskog izvora. I pored toga, ovo delo nesumnjivo predstavlja jedan od najznačajnijih književnih spomenika vizantijske epohe i jedan od najvažnijih izvora vizantijske istorije. Naravno, ''Aleksijada'' je pisana pristrasno: ona teži da cara Aleksija uvek prikaže u što boljem svetlu. Sama Ana, doduše, na više mesta izjavljuje da će pisati objektivno, kako i treba da se piše istorija, ''zaboravljajući ljubav i mržnju''. I jedno i drugo, međutim, dolaze do izražaja u njenom delu na mnogo mesta. Razumljivo je, pa čak i dobro, što je tako, jer na taj način dolazimo do malo bližeg saznanja o piscu kao ličnosti, i o shvatanjima njenog vremena. Ana je, inače, u ''Aleksijadi'' velikim delom sakrivena iza komplikovanog stila koji pati od pokazivanja učenosti, od neobičnih rečeničnih obrta i od [[Pseudoklasicizam|pseudoklasicizma]]. To sve otežava čitanje i razumevanje dela. Sve se to, međutim, nadoknađuje drugim vrlinama ''Aleksijade''. Anino široko znanje, lično poznavanje ljudi i događaja o kojima govori, a ponekad i direktno učešće u tim zbivanjima, činjenica da se ona nalazila u centru zbivanja, na dvoru, u doba o kojem piše, i da je imala pristupa važnim dokumentima – sve to čini od ovog dela neobično interesantan i koristan materijal za istorijska proučavanja. Ana pruža mnoge žive opise ličnosti i događaja. Posebno su zanimljivi njeni prikazi [[Normani|Normana]], novih neprijatelja carstva na zapadu. == Vanjske veze === * Anna Comnena, ''[http://www.fordham.edu/halsall/basis/AnnaComnena-Alexiad.html The Alexiad]'', translated by Elizabeth A. Dawes in 1928 * John France, "[http://www.deremilitari.org/RESOURCES/PDFs/FRANCE2.PDF Anna Comnena, the Alexiad and the First Crusade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204035445/http://www.deremilitari.org/RESOURCES/PDFs/FRANCE2.PDF |date=2012-02-04 }}", ''Reading Medieval Studies'' v.9 (1983) * Paul Stephenson, "[http://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6VC1-47X6TVK-4-1&_cdi=5941&_orig=browse&_coverDate=03%2F31%2F2003&_sk=999709998&view=c&wchp=dGLbVtb-lSzBS&_acct=C000050221&_version=1&_userid=10&md5=373640abd792303fadf8061c83c90f8b&ie=f.pdf Anna Comnena's Alexiad as a source for the Second Crusade?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070519230551/http://www.sciencedirect.com/science?_ob=MImg&_imagekey=B6VC1-47X6TVK-4-1&_cdi=5941&_orig=browse&_coverDate=03%2F31%2F2003&_sk=999709998&view=c&wchp=dGLbVtb-lSzBS&_acct=C000050221&_version=1&_userid=10&md5=373640abd792303fadf8061c83c90f8b&ie=f.pdf |date=2007-05-19 }}", ''Journal of Medieval History'' v. 29 (2003) * "[http://www.newadvent.org/cathen/01531a.htm Anna Comnena]" in the Catholic Encyclopedia. * [http://www.womeninworldhistory.com/heroine5.html Female Heroes ''From The Time of the Crusades: Anna Comnena''.1999. Women in World History. 12 Dec. 2006] [[Kategorija:Istočnorimski pisci]] [[Kategorija:Authority control]] n68s47mzwqijdfsksq7t99vccu6bxr1 Adigeja 0 22576 41262598 41027749 2022-08-22T23:31:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Ruski federalni subjekt | | SHIme = Republika Adigejska, Republika Adigeja | genitiv = Adigeje | RusIme = Республика Адыгея | XIme1 = Адыгэ Республик | XIme2 = &nbsp; | XIme3 = &nbsp; | zastava = Flag of Adygea.svg | grb =Coat of arms of Adygea.svg | karta = RussiaAdygea2007-01.png | vrsta_upravnog_središta = [[Glavni grad]] | ime_upravnog_središta = [[Maikop]] | rang_površina = 85. | površina = 7,600 | postotak_vode = zanemarivo | stan_rang = 74. | stan_broj = 444.438 | godina_popisa = 1. siječnja 2005. | stan_gust = 57 | pol_stat_poveznica = Ruske republike | pol_stat_ime = Republika | vremenska_zona_slika = Map of Russia - Moscow time zone.svg | vremenska_zona = [[Moskovsko vrijeme]] ([[UTC]] + 3) | federalni_okrug = Južni | privredna_regija = Sjevernokavkaska | jezici = [[ruski]], [[adigejski]] | čelnik_naslov = [[Predsjednik]] <br /> (''Президент'') | čelnik_ime = [[Aslan Kitovič Thakushinov]] <br /> (''Аслан Китович Тхакушинов'') | _naslov = [[Premijer]] <br /> ('' Премьер-министр'') | ime = [[Murat Karaljbijevič Kumpilov]] <br /> ('' Мурат Каральбиевич Кумпилов'') | zakonodavno_tijelo_čelnik = Glava zakonodavne vlasti <br />(''Глава законодательной власти'') | zakon.tijela_čelnik_ime = [[Narožnij Vladimir Ivanovič]] <br /> (''Нарожный, Владимир Иванович'') | auto_oznaka = 01 | naziv_parlamenta = ... | himna = [[Himna Adigejske]] |}} [[Datoteka:Adygea02.png|thumb|desno|250px]] '''Adigejska''' ili '''Adigeja''' je republika u južnom dijelu [[Rusija|Ruske Federacije]]. Nalazi se na sjevernom [[Kavkaz]]u. Naziv ''Adygeja'' dolazi iz [[adigejski jezik|adigejskog]] (čerkeskog) jezika, od riječi "adyge" u značenju "plemeniti". Od 1991. godine ima status republike. Službeni jezici su [[čerkeski jezik|čerkeski]] i [[ruski jezik]]. == Geografija == Ova mala republika nalazi se jugoistočno od [[Krasnodar]]a, s obiju strana rijeke Belaje i između Labe i [[Kuban]]a u južnoruskim [[stepa]]ma. Sa svih je strana okružena [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskim krajem]] i nalazi se u blizini obala [[Crno more|Crnog mora]]. Ipak, nema izravni izlaz na Crno more. == Stanovništvo == Adigeja je nazvana prema narodu [[Adigejci|Adigejaca]] koji su zapravo [[Čerkezi]]. Na popisu stanovništva 2002. godine u republici ih je bilo 447.109, odnosno 36,4%. Većinu stanovništva čine [[Rusi]], kojih je 52%. Drugi značajnije zastupljeni narodi su [[Armenci]] (Jermeni) s 15.268 pripadnika (3,41%) i [[Ukrajinci]] s 9.091 pripadnika (2,03%). U republici žive i brojne izbjeglice i prognanici iz nemirnih pokrajina sjevernoga Kavkaza. Čerkezi su većinom [[muslimani (vjera)|muslimani]]. == Upravna podjela Adigejske == * grad [[Adigejsk]] (город Адыгейск) * grad [[Maikop]] (город Майкоп) * [[Giaginski rajon]] (Гиагинский) * Košehabljski rajon (Кошехабльский) * Krasnogvardjejski rajon (Красногвардейский) * Maikopski rajon (Майкопский) * [[Tahtamukajski rajon]] (Тахтамукайский) * [[Teučežski rajon]] (Теучежский) * Šovgenovski rajon (Шовгеновский) == Gradovi == Najveća naselja u Adigejskoj su [[Maikop]] (''Myjeqwape''), [[Jablonovski]], [[Enem]] i [[Giaginskaja]]. '''Gradovi i gradska naselja''' (stanje: 1. siječnja 2005.) {| {{prettytable}} !Grad !Rusko ime !Broj stanovnika |- |[[Maikop]] | align="right" |Майкоп | align="right" |157.223 |- |[[Jablonovski]] | align="right" |Яблоновский | align="right" |25.288 |- |[[Enem]] | align="right" |Энем | align="right" |17.684 |- |[[Adigejsk]] | align="right" |Адыгейск | align="right" |12.187 |- |[[Tuljski]] | align="right" |Тульский | align="right" |9.099 |- |[[Kamennomostski]] | align="right" |Каменномостский | align="right" |7.515 |- |[[Tljustenhablj]] | align="right" |Тлюстенхабль | align="right" |4.934 |- |} == Povijest == Priobalno područje sjeverno od Crnog mora je već bilo u 6. stoljeću pokršteno, i to od strane Bizanta. <br /> Tijekom idućih stoljeća, ostatak [[Čerkezi|Čerkeza]] je nominalno prešao na kršćanstvo. To se zbilo usprkos vlasti [[Kazari|Kazara]], čija država je bila [[judaizam|judaistička]], odnosno židovske vjere. [[Genova|Đenovežani]] su imali svoje male priobalne posjede onamo, i gradili su mnoštvo [[trgovište|trgovišta]] i utvrda u području gdje su živili Čerkezi. Padom Carigrada, Čerkezi su tražili pomoć od [[Rusi|Rusa]], za se moći <!-- wehren -->boriti protiv [[Krimski kanat|Krimskog kanata]] (v. i [[Krimski Tatari]]). Budući je ruska pomoć izostala, prešla je u 16. stoljeću velika većina Adigejaca na islam. Ovaj čin je bio uvjetovan i iz razloga mirnog življenja - ovo se učinilo da ne bi više bilo prodavani kao robovi na Orijentu. Čerkesko područje su u 19. stoljeću zauzeli Rusi, i pritom su brojni iselili. Za razliku od većine inih ruskih republika, Adigejska u [[SSSR|sovjetsko]] vrijeme nije bilo autonomna SSR, [[ASSR]], nego autonomna regija. Raspadom SSSR-a 1991. uzdignuta je na razinu republike. Državni čelnikom joj je službeno od 8. veljače 2002. '''Hasrat Sovmen''', a čelnik vlastiju je od 6. ožujka 2002. '''Nikolaj Demšuk'''. == Privreda == [[Datoteka:MyvatnPseudoCraters.jpg|thumb|A.]] Republika je poljodjelska <!-- landwirtschaftlich geprägt -->, a sukladno tome, od industrija, najvažnija je [[prehrambena industrija]]. Pored [[pšenica|pšenice]], [[kukuruz]]a, [[suncokret]]a i [[sladorna repa|sladorne repe]], adigejsko poljodjelstvo proizvodi [[orah]]e, [[kesten]]e i [[jagoda|jagode]]. Iduća važna djelatnost je [[drvna industrija]]. Adigejska je siromašna rudama, a jedino ima nešto malo [[nafta|nafte]], [[zemni plin|zemnog plina]] i [[zlato|zlata]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Adygea}} * [http://www.adygheya.ru službene stranice Republike Adigejske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110515161545/http://www.adygheya.ru/ |date=2011-05-15 }} {{Rusija}} [[Kategorija:Adigeja| ]] [[Kategorija:Ruske republike]] [[Kategorija:Južni federalni okrug]] [[Kategorija:Kavkaz]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] afozmf053tyktelk27271hx3ka3tryo MediaWiki:Licenses 8 23670 41262499 41052189 2022-08-22T17:02:43Z Vipz 151311 Cc-by-nc-2.0|Creative Commons Attribution-NonCommercial 2.0 Generic (na dnu) wikitext text/x-wiki *Javno vlasništvo **JD|Javno vlasništvo **JD-ja|Ja sam autor slike i objavljujem je u javno vlasništvo **JD-korisnik|Korisnik predao sliku u javno vlasništvo **JD-predao|Vlasnik autorskih prava je predao sliku u javno vlasništvo **JD-umjetnost|Umjetničko djelo u javnom vlasništvu **JD-zastava-SAD|Zastava objavljena prije 1923. godine **JD-nepodliježe zaštiti|Slika ne podliježe zaštiti autorskih prava **JD-stara|Autorsko pravo nad slikom je isteklo (starija od 100 godina) **JD-poštanska marka|Poštanska marka u javnom vlasništvu **JD-SADVlada|Slika napravljena za potrebe vlade SAD **JD-SADVlada-NASA|Sliku je napravila NASA **JD-SADVlada-GTI|Djelo zaposlenika Geološkog topološkog instituta SAD **JD-CIA|Slika preuzeta sa stranica Američke obavještajne službe CIA **JD-CIA-WF|Slika preuzeta iz CIA knjige činjenica **JD-SADVlada-NGA|Slika potiče iz NGA agencije *Slobodna upotreba **Slobodnaupotreba|Slobodna upotreba *Fer (poštena) upotreba **Fairuse|Slika zaštićena autorskim pravima **Plakat|Plakat zaštićen autorskim pravima **Promo|Promotivna fotografija **Notni zapis|Notni zapis **Naslovnica novina|Naslovnica novina **Naslovnica stripa|Naslovnica stripa **Naslovnica časopisa|Naslovnica časopisa **Stara slika poštena upotreba|Stara slika pod poštenom upotrebom **Poštena upotreba umjetnina|Umjetnina pod poštenom upotrebom **Omot albuma|Omot muzičkog albuma ili singla **Korice knjiga|Korice knjiga **Grb|Pečat, amblem, grb ili krest **Audio omot|Naslovna stranica omota muzičkog izdanja **DVD omot|Omot DVDa **Omot igrice|Omot računarske ili video igrice **Logo|Logo zaštićen autorskim pravima i/ili kao robna marka **Novac|Moneta-jedinica vladinog novca **Novac-EU|Moneta eura **Novac-SAD|Moneta dolara **Poštanska marka|Poštanska marka **Omot video kasete|Omot video kasete **Poštena upotreba nepoznat izvor|Slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali izvor nije utvrđen **Poštena upotreba-dozvola|Slika podliježe zaštiti autorskih prava, i koristi se po dozvoli **UN-slika|Sliku je objavio ured Ujedinjenih Naroda **UN-karta|Kartiranje izvedeno iz proizvoda Kartografskog sektora Ujedinjenih naroda **Poster filma|Poster filma **Sportskiposter|Sportski poster **Ikona|Ikona računarskog softvera **Okvir igre|Okvir izdanja računarske ili video igre **Mozilla|Mozilla logo *Screenshoti (slike, snimke) ekrana **Screenshot|Web stranica, slika iz video igrice ili računarskog programa, televizijska slika ili film **Screenshot-film|Scena iz filma **Screenshot-TV|Scena iz televizijskog programa **Screenshot-igrica|Računarska ili video igrica **Screenshot-software|Rad računarskog softvera ** Screenshot-Internet|Internet stranica (website) **Screenshot-Wikipedia|Internet stranica sa Wikipedije *Creative Commons **Cc-by-sa|Creative Commons Attribution-ShareAlike 1.0 **Cc-by-sa-2.0|Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.0 **Cc-by-sa-2.5|Creative Commons Attribution-ShareAlike 2.5 **CC-by-3.0|Creative Commons 3.0 **Cc-by-nc-2.0|Creative Commons Attribution-NonCommercial 2.0 Generic h99cehbkpxkowdrt2298wt2bjb6d90y 1950 0 23749 41262519 41258250 2022-08-22T19:04:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima|1950}} Godina '''1950''' ('''[[Rimski brojevi|MCML]]''') po gregorijanskom kalendaru bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]]. Ova godina se smatra [[Godina 0|nultom godinom]] u arheologiji, geologiji itd. za datiranje događaja ''[[Before Present]]'' ("pre sadašnjice"), npr pri [[Radiokarbonsko datiranje|radiokarbonskom datiranju]]. __NOTOC__ == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Referentna točka u kronologiji [[Radiokarbonsko datiranje|radiokarbonskim datiranjem]] - ''Present'' u ''[[Before Present]]'' (BP). * 1. 1. - Juče objavljeno da su amnestirana 7.304 zatvorenika u FNRJ (New York Times). * [[3. 1.]] - Izbori u Egiptu: ubedljiva pobeda partije [[Vafd]], [[Mostafa El-Nahas]] će biti premijer do 1952. * [[6. 1.]] - V. Britanija priznala NR Kinu, ovog meseca to čine i četiri skandinavske zemlje i Švajcarska, Holandija u martu. * [[8. 1.]] - [[Kwame Nkrumah]] pokreće "Pozitivnu akciju" kako bi [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatna Obala]] dobila ustav - štrajk se pretvara u nerede, 11-og je proglašeno ratno stanje a Nkrumah uhapšen 22-og * [[12. 1.]] - Sudar britanske podmornice ''HMS Truculent (P315)'' i švedskog tankera u estuaru Temze - 64 mrtvih, uglavnom od hladnoće. * 12. 1. - Državni sekretar SAD [[Dean Acheson]] u govoru o obodu odbrane ne pominje Južnu Koreju ni Tajvan. * 12. 1. - ''New York Times'' izveštava da će SAD dati ograničenu pomoć u slučaju napada na FNRJ. * [[13. 1.]] - Zauzet američki konzulat u Pekingu, ovi zatim zatvaraju i ostale kancelarije u NR Kini. * 13. 1. - Film ''[[Samson and Delilah (film, 1949)|Samson and Delilah]]'' ulazi u masovno prikazivanje, najunosniji ove godine. * [[14. 1.]] - Prvi let [[MiG-17]]. * 14. 1. - Generalni štrajk u Sajgonu, povodom pogibije dvojice studenata u okršaju sa francuskom policijom i vojskom 9-og. * 15 - 22. 1. - Crkva na [[Britanski Kipar|Kipru]] organizovala referendum u korist ''[[enosis]]''-a sa Grčkom. [[Datoteka:Alger Hiss, American statesman accused of espionage, mugs(14).jpg|mini|200px|[[Alger Hiss]]]] * [[20. 1.]] - Novi američki ambasador [[George V. Allen]] stigao u Beograd (do 1953). * [[21. 1.]] - [[Alger Hiss]], američki službenik i optuženi sovjetski špijun, osuđen za krivokletstvo. * [[18. 1.]] - NR Kina je prva zemlja koja priznaje [[Ho Ši Min]]ovu [[Demokratska Republika Vijetnam|Demokratsku Republiku Vijetnam]], na severu zemlje, a SSSR 30-og. * [[19. 1.]] - SSSR i sateliti bojkotuju UN (do avgusta), pošto je odbijen njihov zahtev da Savet bezbednosti izbaci nacionalističku kinesku delegaciju (koja predsedava ovog meseca). * ca. 21. 1. - Izmena izbornog zakona u FNRJ dozvoljava "nerežimske kandidate". (NYT) * [[23. 1.]] - Umro bugarski premijer [[Vasil Kolarov]], nasleđuje ga [[Vlko Červenkov]] (do 1956), koji je i generalni sekretar CK [[Komunistička partija Bugarske|BKP]] (do 1954). * 23. 1. - Puč APRA: proholandska milicija pokrenula pobunu u Bandungu s ciljem očuvanja federativne Indonezije, pokušaj je brzo propao. * [[24. 1.]] - [[Klaus Fuchs]], nemački emigrant i fizičar, priznao u Londonu da je SSSR-u prenosio američke i britanske [[Nuklearno oružje|nuklearne]] tajne. * 24. 1. - Ujedinjene Provincije u Indiji menjaju ime u [[Uttar Pradesh]] ([[Uttarakhand]] izdvojen 2000). * [[26. 1.]] - Stupio na snagu [[Ustav Indije]] - Dominion je sada Republika, prvi predsednik je [[Rajendra Prasad]] (Dan Republike u toj zemlji). * 26. 1. - [[Richard Nixon|Nixonov]] govor u Kongresu "Slučaj Hiss: lekcija za američki narod", u kome kritikuje Trumanovu administraciju, i njegovo ranije zalaganje protiv Algera Hissa, lansiraju ga u nacionalnoj politici. * 26. 1. - Radnici u FNRJ se "vezuju" za radna mesta 3-6 meseci radi povećanja proizvodnje za izvozni program. (NYT) * [[27. 1.]] - SAD zaključuju sporazume o uzajamnoj odbrani pojedinačno sa svim članicama [[NATO]]. * [[28. 1.]] - Nestao Victor Biaka Boda, francuski senator iz Obale Slonovače, narednih dana dolazi do vrhunca jednogodišnjeg nasilja u koloniji. * [[31. 1.]] - Predsednik SAD [[Hari Truman|Truman]] naređuje razvoj [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]], kao odgovor na prvu sovjetsku atomsku bombu prošlog oktobra. === Februar/Veljača === * 1. 2. - Osnovan Železnički muzej u Beogradu. * [[2. 2.]] - Glumica [[Ingrid Bergman]] dobila vanbračno dete sa režiserom [[Roberto Rossellini]]-jem, što je izazvalo skandal u SAD. * [[3. 2.]] - Pošto ih je skupština odobrila, francuski predsednik je potpisao ugovore sa Vijetnamom (vlada cara Bao Daia), Laosom i Kambodžom, po kojima ove postaju države u okviru [[Francuska unija|Francuske unije]]. * [[4. 2.]] - Krenuo Radio Niš. * [[5. 2.]] - Potpisan ugovor kojim SSSR vraća Kini pomorsku bazu [[Port Artur]] (Lüshun). * [[6. 2.]] - [[Kineski građanski rat]]: nacionalisti bombardovali šangajske elektrocentrale. * [[7. 2.]] - SAD i V. Britanija priznaju vlade u [[Država Vijetnam|Vijetnamu]], [[Kraljevina Laos|Laosu]] i [[Kambodža|Kambodži]] - nekomunističke, podržane od Francuza. * 7. 2. - Vlada FNRJ decentralizuje kontrolu nad teškom industrijom. (NYT) * [[8. 2.]] - Osnovan je [[Diners Club International]]: početak plaćanja [[Platna kartica|platnim karticama]] opšte svrhe, nagoveštaj [[Kreditna kartica|kreditne kartice]]. * 8. 2. - U [[Istočna Njemačka|Istočnoj Njemačkoj]] osnovano Ministarstvo državne sigurnosti, poznato kao [[Stasi]]. [[Datoteka:Joseph McCarthy adjusted.jpg|mini|150px|[[Joseph McCarthy]]]] * [[9. 2.]] - Drugi "Crveni strah": senator [[Joseph McCarthy]] drži govor u Wheelingu, Zapadna Virdžinija, tvrdi da ima spisak komunista koji rade u [[State Department]]u - početak [[Makartizam|makartizma]]. * 9. 2. - Sintetisan element [[kalifornijum]]. * [[12. 2.]] - Osnovana [[Evropska radiodifuzna unija]] (EBU). * 12 - [[13. 2.]] - Osnivački kongres [[Sokoj - Organizacija muzičkih autora Srbije|Saveza kompozitora Jugoslavije]]. [[Datoteka:Ji8, 3-1, Sino-Soviet Friendship, 1950.jpg|mini|200px|Sovjetsko-kineski Ugovor o prijateljstvu]] * [[14. 2.]] - U Moskvi potpisan sovjetsko-kineski Ugovor o prijateljstvu, savezu i uzajamnoj pomoći, nakon dvomesečnih razgovora Staljina i Maoa. Garantovana nezavisnost Mongolske NR. * [[15. 2.]] - Prikazana Dizneyjeva ''[[Cinderella (film, 1950)|Cinderella]]''. * [[20. 2.]] - [[Joseph McCarthy]] izjavljuje pred Senatom da za Stejt Dipartment radi 81 osoba s rizičnom lojalnošću - Senat sastavlja Tydingsov potkomitet da istraži tvrdnje. * [[21. 2.]] - Jugoslavija priznaje [[Ho Ši Min]]ovu vladu Demokratske Republike [[Vijetnam]] (iako su tamošnji komunisti pristalice Staljina). * 21. 2. - Kineska narodnooslobilačka armija ulazi bez otpora u [[Kunming]], glavni grad Junana. * [[22. 2.]] - SAD raskinule diplomatske odnose sa Bugarskom (obnovljeni 1959). * [[23. 2.]] - Izbori u [[UK]]: [[Clement Attlee|Attleejevi]] laburisti jedva ostaju na vlasti sa 315 mandata (-78), [[Winston Churchill|Churchillovi]] konzervativci 298 (+90). Prvi izbori bez pluralnog glasanja (bez univerzitetskih okruga, glasanja po mestu stanovanja i imovine itd.). * [[27. 2.]] - Tito zahvaljuje direktoru [[American Jewish Joint Distribution Committee|JDC]] na uspešnom završetku programa rehabilitacije jevrejskih ratnih žrtava i pomoći u seobi u Izrael. (NYT) === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Čang Kai-Šek]] je ponovo predsednik Republike Kine (Tajvana, do 1975). * 1. 3. - Američka Export-Import banka će dati još jedan kredit od 20 miliona dolara FNRJ za nabavku američke robe i kapitalne opreme. (NYT) * [[4. 3.]] - Pan Americanov Constellation leti od Istanbula do Brisela preko Jugoslavije. (NYT) [[Datoteka:1954 Volkswagen Type 2 van (26910768613).jpg|mini|[[Volkswagen Transporter]]]] * [[8. 3.]] - Proizveden je prvi kombi [[Volkswagen Transporter]]. * [[9. 3.]] - [[22. 5.]] - Izložba srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije u Parizu (dogodine i u Zagrebu)<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1217 IZLOŽBA SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI NARODA JUGOSLAVIJE]. krlezijana.lzmk.hr</ref>. * 9. 3. - Iračkim Jevrejima je dato godinu dana da se legalno isele iz zemlje, uz gubitak državljanstva i prava na povratak. * [[11. 3.]] - Skoro čitav čehoslovački hokejaški tim uhapšen pred odlazak na svetsko prvenstvo u Londonu. * 11-[[12. 3.]] - Referendum u [[Belgija|Belgiji]] podržao povratak kralja [[Leopold III od Belgije|Leopolda III]] sa 57,7% (znatna većina u Flandriji, manjina u Briselu i Valoniji). * 12. 3. - U padu aviona kod Llandowa u Velsu gine 80 ljudi, do tada najgora avionska nesreća. * [[13. 3.]] - FNRJ ukinula carinsku barijeru sa tršćanskom zonom B. (NYT) * [[14. 3.]] - Izraelski Knesset doneo zakon o imovini odsutnih, kojim preuzima kontrolu nad imovinom izbeglih Palestinaca. * mart - Prva inostrana turneja profesionalnih folklornih ansambala iz Jugoslavije održana u Švajcarskoj. Na njoj je uče­stvovalo 150 umetnika iz beogradskog »[[Kolo (Beograd)|Kola]]« i zagrebačkog »[[Lado|Lada]]«<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 117</ref>. * mart - U NR Kini počinje prva politička kampanja za iskorenjivanje opozicije - Kampanja za suzbijanje kontrarevolucionara. U zemlji je ostalo dosta pristalica Kuomintanga, česte su pobune. * [[18. 3.]] - Kineski nacionalisti zauzeli Sungmen (deo [[Wenling]]a), 300 km južno od Šangaja. * [[19. 3.]] - Neredi studenata i radnika u Sajgonu na jugu Vijetnama, povodom posete dva američka razarača - car [[Bảo Đại]] postaje još nepopularniji. * 19. 3. - Stokholmski apel za nuklearno razoružanje, inicijativa Svetskog saveta mira, sovjetskog paravana. * [[23. 3.]] - [[22. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[All the King's Men (film, 1949)|All the King's Men]]'', ukupno tri nagrade. * 23. 3. - Osnovana je [[Svjetska meteorološka organizacija]]. * [[26. 3.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|25px|Izbori]] Izbori za 444 poslanika Savezne skupštine, jedina lista je [[Narodni front Jugoslavije|Narodnog fronta Jugoslavije]], koja dobija 93,2 % glasova<ref name="Col">''Collier's Year Book'' za 1950. (Microsoft Encarta 2004)</ref> (u nekim ruralnim krajevima i do 35% protiv NFJ). * 27. 3. - Kineski nacionalisti izgubili [[Xichang|Sičang]] na jugu Sečuana, "poslednja postaja na putu za Tibet". * [[31. 3.]] - Iz SAD je krenula prva pošiljka oružja za Italiju, prema programu uzajamne pomoći. === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Bivša [[Talijanska Somalija]] se nakon britanske administracije ponovno vraća Talijanima, kao trust od UN - nezavisna 1960, sa Britanskim Somalilandom. * 1. 4. - Počelo premeštanje službenika u bazične industrije u FNRJ, radi povećanja produktivne radne snage. (NYT, 5. 4.) * [[4. 4.]] - Dan oslobođenja u Mađarskoj, ministri rata istočnih država pozivaju na rušenje jugoslovenskog režima. * [[5. 4.]] - Makassarska pobuna: pokušaj [[Država Istočna Indonezija|Države Istočne Indonezije]] da izbegne priključenje Republici Indoneziji - suzbijen do 21. aprila kada se DII ipak priključuje RI, s izuzetkom Republike Južnomolučkih ostrva koja proglašava nezavisnost. * [[6. 4.]] - Voz sleteo s mosta u nabujalu reku kod Tangue u Brazilu, stradalo 108 ljudi. * 6. 4. - Jugoslavija se pridružila [[UNESCO]]-u. * [[7. 4.]] - Američka direktiva [[NSC 68]] (strogo poverljiva do 1975): povećati vojni budžet i naoružanje.(→ ''[[Containment]]'') * 7. 4. - Putnički voz iskočio iz šina u stanici Ripanj, poginulo pet putnika. (NYT) * [[8. 4.]] - Prvo sovjetsko obaranje američkog aviona: lovci oborili ''Privateer'' na obaveštajnoj misiji iznad Baltika, poginulo 10 Amerikanaca. * 8. 4. - Premijeri Indije i Pakistana, [[Jawaharlal Nehru]] i [[Liaquat Ali Khan]], dogovorili u New Delhiju, na prvom samitu nakon [[Podela Indije|Podele]], sporazum o pravima manjina. * [[9. 4.]] - [[Skandal u Notre-Dame]]: radikalni pripadnici umetničkog [[letrizam|letrističkog]] pokreta pročitali bogohulnu antipropoved tokom uskršnje mise u pariskoj katedrali [[Notre Dame de Paris|Notre Dame]]. * [[15. 4.]] - Grčki premijer [[Sofoklis Venizelos]] daje ostavku nakon manje od mesec dana, usled pisma američkog ambasadora u kome je rečeno da bi pomoć mogla biti uskraćena u odsustvu efikasne vlade - dolazi gen. [[Nikolaos Plastiras]] (do avgusta). [[Datoteka:В доме-музее В. П. Чкалова 17.JPG|mini|250px|[[MiG-15]]]] * april - Sovjetski mlaznjak [[MiG-15]] ulazi u operativnu upotrebu: brani Šangaj od kineskih nacionalista. [[Datoteka:China Hainan.svg|mini|200px|[[Hainan]] (crveno)]] * [[16. 4.]] - Komunistička invazija ostrva [[Hainan]], u potpunosti ga osvajaju do 1. maja - Republika Kina sada ima duplo manju teritoriju. * 16. 4. - Izbori u tršćanskoj zoni B: pobeda projugoslovenskog Slovenačko-italijanskog narodnog fronta, mada mnogi Italijani nisu izašli. (NYT) * [[19. 4.]] - U Kambodži, u Kampong Somu/[[Sihanoukville]]u, osnovan levičarski Ujedinjeni Issarak Front za borbu protiv Francuza. * 21. 4. - Northgate Mall u [[Seattle]]u je jedan od prvih šoping centara u SAD, u početku otvoren, kasnije pod krovom. * [[24. 4.]] - Prvo zasedanje novoizabrane Savezne narodne skupštine FNRJ daje jednoglasno još jedan mandat Josipu Brozu Titu za predsednika vlade (vlada položila zakletvu 27. 4.<ref>[http://foto.mij.rs/site/gallery/218/allphotos U Narodnoj skupštini FNRJ: polaganje zakletve i čitanje ekspozea u ime nove Vlade]. foto.mij.rs</ref>)<ref name="Col"/>. * 24. 4. - [[Jordan]] proglasio aneksiju [[Zapadna obala|Zapadne obale]] i istočnog [[Jerusalim]]a (Izrael okupirao 1967, Jordan se odriče 1988). * [[25. 4.]] - [[Datoteka:Flag of South Moluccas.svg|30px]] Proglašena je Republika Južnih Molučkih otoka (Ambon, Buru i Seram), indonežanske snage nedugo zatim preuzimaju kontrolu. * 25. 4. - Prvi crnci su draftovani u [[NBA]]. * 26. 4. - Predsednik NR Mađarske Árpád Szakasits, nekadašnji socijaldemokrata, podnosi ostavku, uhapšen je (pravu vlast ionako ima [[Mátyás Rákosi]]). Čistka levičara traje do 1953 * [[27. 4.]] - [[Apartheid]]: Zakon o područjima grupa podelio stambene i poslovne delove gradova po rasama (formalna [[segregacija]]). * 27. 4. - Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje Izrael i ''de jure'', takođe i jordansku aneksiju Zapadne Obale. * [[28. 4.]] - [[Slovačka grkokatolička crkva]] u Čehoslovačkoj se pod pritiskom vlasti priključuje pravoslavnoj crkvi. * {{circa}} [[28. 4.]] - Otvorena [[Vojnomedicinska akademija]] u Beogradu (ranije Glavna vojna bolnica). * [[29. 4.]] - Douglas Mackiernan je prvi agent CIA ubijen na zadatku, na granici Tibeta. * proleće - leto - Broj graničnih incidenata sa zemljama Informbiroa dostiže vrhunac<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 139</ref>. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Novi bračni zakon u NR Kini ukida mnoge stare običaje - ugovoreni brak, miraz, plaćanje mlade, dečiji brak itd.; žene imaju pravo na razvod i vlasništvo nad zemljom. * 1. 5. - Počinje djelovati [[UNRWA]], agencija UN za palestinske izbjeglice. * [[2. 5.]] - [[Francuska Indija|Francuzi]] prepuštaju [[Chandannagar]] Indiji. * [[5. 5.]] - Krunidba tajlandskog kralja [[Bhumibol Adulyadej]]a (na tronu 1946-2016). * 5/[[6. 5.]] - "Hapšenje dostojanstvenika" u Rumuniji, među njima i Alexandru Lapedatu, bivši predsednik Senata i Akademije. * [[6. 5.]] - [[Cazinska buna]] - pobuna seljaka u srezovima [[Cazin]], [[Velika Kladuša]], [[Slunj]]. * 6. 5. - U Danskoj pronađen [[Tollundski čovjek]]. * [[7. 5.]] - Umro [[Patrijarh srpski Gavrilo]] - zameniće ga [[Patrijarh srpski Vikentije|Vikentije]] (nakon što je [[Mitropolija crnogorsko-primorska|mitropolit crnogorski]] [[Arsenije Bradvarević]], antikomunista, stavljen u kućni pritvor). [[Datoteka:Salon de l'Horloge.jpg|mini|Salon horologija, mjesto Schumanovog govora]] * [[9. 5.]] - '''[[Šumanova deklaracija]]''' predlaže osnivanje panevropske organizacije u cilju čuvanja mira među nacijama kontinenta - ideja ujedinjene Evrope (danas Dan Evrope). * 9. 5. - FNRJ i Grčka dogovorili u principu obnovu normalnih odnosa (diplomate razmenjene 21. 5.), takođe i prekogranični saobraćaj i povratak grčke dece. (NYT, 10, 11. 5.). * 9. 5. - Državni sekretar SAD Acheson izjavio u Parizu da će SAD poslati vojnu i ekonomsku pomoć vladama u Indokini i pomoći tamošnje francuske napore. * 9. 5. - U Španiji osnovan [[SEAT]], proizvodnja automobila od 1953 (u saradnji s [[Fiat]]om do 1982). * 9. 5. - [[L. Ron Hubbard]] objavio knjigu "Dijanetika: moderna nauka mentalnog zdravlja" - u [[Scijentologija|scijentologiji]] broje godine od ovog događaja. * [[10. 5.]] - U Beogradu osnovan Institut za majku i dete. * 10. 5. - Vojni udar na [[Haiti]]ju, zbače je predsednik [[Dumarsais Estimé]]. * [[11. 5.]] - NR Kina uzima od nacionalista ostrvo Dongshan pored obale Fujiana. * [[12. 5.]] - U SSSR-u vraćena smrtna kazna, tri godine nakon ukidanja. * [[13. 5.]] - Počinje četvrta sezona Formule 1, prva sa Svetskim šampionatom za vozače. * [[14. 5.]] - Prvi slobodni izbori u turskoj istoriji: opoziciona Demokratska partija odnosi pobedu, sa 408 od 487 mandata, nad republikancima [[İsmet İnönü|İsmeta İnönüja]]. [[Celâl Bayar]] će biti predsednik i [[Adnan Menderes]] premijer do [[Državni udar u Turskoj 1960.|puča 1960]], a İnönü se vraća kao premijer 1961-65. * 15. 5. - [[Kim Il-sung]] je u poseti Pekingu, dobija i od Maoa odobrenje za rat, što je ranije dobio od Staljina. * maj - Drugi kongres Saveza likovnih umetnika Jugoslavija, odmak od [[Socijalistički realizam|socijalističkog realizma]]<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 210</ref>. * [[17. 5.]] - Komunisti zauzimaju arhipelag [[Zhoushan]] pored [[Ningbo]]a, nacionalisti napuštaju ili gube većinu preostalih ostrva pored kontinenta u narednim mesecima. * [[18. 5.]] - Prikazan film ''[[Father of the Bride (film, 1950)|Father of the Bride]]'', nekoliko dana nakon prvog venčanja [[Elizabeth Taylor]]. * [[21. 5.]] - Vrhovni komandant Tito predao vazduhoplovnim pukovima prve lovačke avione domaće proizvodnje, [[Ikarus S-49]]. * 21. 5. - Razoran zemljotres pogodio [[Cuzco]] u Peruu, preko 1600 mrtvih. * 21. 5. - [[Anastasio Somoza García]] je ponovo predsednik Nikaragve, nakon nameštenih izbora (do atentata 1956). * [[25. 5.]] - Na sceni [[Narodno pozorište Sarajevo|Narodnog pozorišta u Sarajevu]], [[Sarajevski balet]] izveo svoju prvu samostalnu predstavu. * 25. 5. - Tripartitna deklaracija tri zapadne sile: garancija teritorijalnog statusa kvo između Izraela i suseda, neće prodavati oružje bliskoistočnim nacijama bez svog jednoglasnog sporazuma. * [[26. 5.]] - Kefauverov komitet počinje saslušanja o organizovanom kriminalu u SAD. * 28. 5. - Jugoslavija zatvorila ambasadu u Albaniji. * [[30. 5.]] - Komunisti napali američke vojnike u Japanu, što vodi represivnim merama, čistki preko 20.000 članova partije i simpatizera. === Jun/Juni/Lipanj === <!-- [[Datoteka:Korean war 1950-1953.gif|thumb|150px|Preokreti [[Korejski rat|Korejskog rata]] 1950-53]] --> * [[1. 6.]] - Erupcija vulkana Mauna Loa na ostrvu Hawai. * [[2. 6.]] - Počinju pregovori o osnivanju [[Europska zajednica za ugalj /ugljen i čelik|Europske zajednica za ugalj /ugljen i čelik]], Britanci odbijaju učešće. * 2. 6. - Povučen jugoslovenski ambasador iz Poljske, zbog "uvreda". * [[3. 6.]] - Francuska ekspedicija se popela na desetu planinu sveta, [[Annapurna|Annapurnu]] - 8.091 m. * [[4. 6.]] - Gen. [[Branko Petričević]] i puk. [[Vlado Dapčević]] osuđeni na po 20 godina zatvora (pušteni 1956). * jun - Čistka u komandi mađarske armije, operativnu kontrolu preuzimaju sovjetski savetnici (moguć udar na Jugoslaviju?)<ref>Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije... str. 181</ref>. [[Datoteka:Jogo no Estádio do Maracanã, antes da Copa do Mundo de 1950.tif|mini|200px|[[Stadion Maracanã]]]] * [[16. 6.]] - Odigran je prvi meč na [[Stadion Maracanã|stadionu Maracanã]] u Rio de Žaneiru. * [[17. 6.]] - U Čikagu je izvedena prva uspešna [[transplantacija bubrega]]. * 17. 6. - Štampan prvi broj lista "Međunarodna politika". * [[18. 6.]] - Članice [[Arapska liga|Arapske lige]] zaklučile Ugovor o zajedničkoj odbrani i ekonomskoj saradnji. * [[23. 6.]] - [[Radni logori u Hortobágyu]]: počinju deportacije u logore u istočnom delu Mađarske (do 1953). * [[24. 6.]] - U Brazilu je počelo prvo posljeratno [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]. Njemačka i Japan još nisu primljeni u FIFA, od komunističkih zemalja tu je samo Jugoslavija. [[Datoteka:Korean-War-june-aug-1950.png|mini|250px|[[Korejski rat]], leto 1950]] * [[25. 6.]] - '''[[Korejski rat]]''' počinje [[Operacija Pokpoong|operacijom ''Pokpoong'']], "Oluja", jutarnjim napadom [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] na [[Južna Koreja|Južnu]] i prelaskom [[38. paralela (sjever)|38. paralele]] u [[Prva bitka za Seul|pravcu Seula]]. * [[26. 6.]] - U Južnoj Africi donesen Zakon o suzbijanju komunizma, gde "komunista" može biti svako ko se protivi državnoj politici, npr. aparthejdu. * 26. 6. - [[Hadž Ali Razmara]] je novi iranski premijer - treba da spreči nacionalizaciju naftne kompanije ali je ubijen u martu. * [[27. 6.]] - Donesen ''[[Zakon o samoupravljanju (1950)|Osnovni zakon o upravljanju državnim privrednim preduzećima i višim privrednim udruženjima od strane radnih kolektiva]]'' - početak radničkog [[samoupravljanje|samoupravljanja]] u Jugoslaviji (u prethodnoj polovini godine prema Uputstvu vlade i sindikata eksperimentalno osnovani radnički saveti u 215 preduzeća, a mimo Uputstva u još skoro 600<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 144</ref>). * 27. 6. - Savet bezbednosti UN doneo rezoluciju 83 kojom se od članica traži da obezbede pomoć Republici Koreji (južnoj), glasovima 7:1 (Jugoslavija protiv, Egipat i Indija uzdržani, SSSR odsutan). * 27. 6. - Dnevni izveštaj [[CIA]]-e govori o pokretima sovjetske vojske kroz Rumuniju prema Bugarskoj i Jugoslaviji<ref>[https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/books-and-monographs/assessing-the-soviet-threat-the-early-cold-war-years/5563bod4.pdf Documents 168 through 208] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121029033823/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/csi-publications/books-and-monographs/assessing-the-soviet-threat-the-early-cold-war-years/5563bod4.pdf |date=2012-10-29 }}, Assessing the Soviet Threat: The Early Cold War Years (Document 174), cia.gov</ref> * 27. 6. - Truman naređuje Sedmoj floti da pomogne Južnu Koreju i spreči mogući napad na Tajvan. * [[28. 6.]] - Pušten u saobraćaj autoput Beograd-Zagreb, poznat i kao "Autoput bratstva i jedinstva", na čijoj su gradnji učestvovale i omladinske radne brigade iz cele zemlje. * 28. 6. - Severnokorejske snage zauzimaju [[Seul]]. Južnjaci su noćas digli u vazduh most Hangang, pri čemu je stradalo 500-1000 izbeglica a jedna divizija je odsečena. * 28. 6. - U Južnoj Koreji počinje [[Masakr lige Bodo]]: ovog leta je ubijeno najmanje 60.000 osumnjičenih komunista, simpatizera i drugih. * 28. 6. - U NR Kini donesen Zakon o agrarnoj reformi: cilj je eliminacija zemljoposednika kao klase, kolektivizacija se prvo sprovodi putem timova uzajamne pomoći. === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Izabran [[patrijarh srpski Vikentije]] (do [[1958]]). * 1. 7. - Ukinuta ograničenja putovanja za većinu stranaca u FNRJ. (NYT) * 1. 7. - Potpisan sporazum o Evropskoj platnoj uniji koja olakšava trgovinu na zapadu Evrope (zameniće je Evropski monetarni sporazum 1958-72). * [[2. 7.]] - [[Henri Queuille]] je francuski premijer umesto [[Georges Bidault|Georgesa Bidaulta]], već za deset dana ga smenjuje [[René Pleven]] (do marta 1951). * [[4. 7.]] - Prva emisija [[Radio Slobodna Evropa|Radija Slobodna Evropa]], upućena Čehoslovačkoj; ovog leta i za Rumuniju, Mađarsku, Poljsku i Bugarsku. * [[5. 7.]] - Bitka kod Osana, južno od Seula: prvi sukob za američke trupe i prve žrtve u borbi. * 5. 7. - U NR Kini je proizveden bicikl "Leteći golub", prvi od preko 500 miliona komada. * 5. 7. - U Izraelu je usvojen Zakon Povratka: svaki Jevrejin ima pravo useliti se u zemlju. * [[5. 7.|5]] - [[6. 7.]] - Vrućine u Jugoslaviji, u nekim mestima iznad 40&nbsp;°C. U Splitu je 5-og bilo 38,6 stupnjeva. * [[6. 7.]] - Zgorzelečki sporazum o granici Poljske i Istočne Nemačke na Odri i Nisi - Zapadna Nemačka faktički priznaje granicu 1970. a formalno ugovorom 1990. [[Datoteka:IncheonLandingMcArthur.jpg|mini|200px|[[Douglas MacArthur|MacArthur]] u Koreji]] * [[7. 7.]] - Rezolucija 84 SBUN poziva članice da pomognu južnoj Koreji u odvraćanju invazije sa severa. Nastaje [[Komanda Ujedinjenih nacija u Koreji|Komanda Ujedinjenih nacija]]. General [[Douglas MacArthur]] je sutradan imenovan na njeno čelo. * [[9. 7.]] - Prvi američki zarobljenik se obraća preko severnokorejskog radija - ovakvi slučajevi će u septembru dovesti do prve upotrebe termina ''brainwashing'', "[[ispiranje mozga]]". * 10. 7.? - Osnovane [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[11. 7.]] - [[Ethel i Julius Rosenberg|Julius Rosenberg]] je uhapšen u Njujorku a njegova supruga Ethel sledećeg meseca (osuđeni za špijunažu 1951, pogubljeni 1953). * 12. 7. - Tanjug tvrdi da pokreti trupa u Mađarskoj, Rumuniji i Jugoslaviji izazivaju ratnu psihozu. (NYT) * [[13. 7.]] - Zapadna Njemačka postaje članicom [[Savjet Evrope|Savjeta Evrope]], mjesec dana kasnije i Protektorat [[Saarland]] (priključuje se Z. Nj. 1957). * [[16. 7.]] - [[Datoteka:Football_pictogram.svg|25px]] Finale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|FIFA Svjetskog prvenstva]], pred zamalo 200.000 gledatelja, poznato i kao ''Maracanaço'': [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|Urugvaj - Brazil 2:1]]. Jugoslavija retrospektivno 5. mesto (prvo učešće od [[1930]]). * [[17. 7.]] - Završavaju se saslušanja Tydingsovog komiteta u SAD: demokratska većina smatra da ljudi sa McCarthyjevog spiska nisu kominusti ni simpatizeri. * 14 - [[21. 7.]] - Bitka za Tajon ([[Daejeon]]): Severnokorejci zauzimaju važan grad ali Amerikanci su im usporili napredovanje, tako da je uspostavljen pojas oko Pusana. * [[22. 7.]] - Belgijski kralj [[Leopold III od Belgije|Leopold III]] se vratio u zemlju nakon deset godina. Četiri dana kasnije počinje generalni štrajk, uglavnom u [[Valonija|Valoniji]]. * 23. 7. - Vlada FNRJ potpisala ugovor sa humanitarnom organizacijom [[Care International|CARE]] (pomoć gladnima). * [[24. 7.]] - Prva raketa je lansirana sa [[Cape Canaveral]]a na Floridi, sondažna RTV-G-4 Bumper. * 22 - [[25. 7.]] - Bitka za Yongdong: novi taktički uspeh Severnokorejaca, ali i novo usporavanje. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-08618-0005, Berlin, 2. Volkskammersitzung, Bildung DDR-Regierung.jpg|mini|150px|[[Walter Ulbricht]]]] * [[25. 7.]] - [[Walter Ulbricht]] je Prvi sekretar istočnonemačke Socijalističke partije jedinstva (do 1971, predsednik Državnog veća 1960-73). * [[26. 7.]] - Snage NR Kine se iskrcale na ostrvo Dadan blizu Amoja ([[Xiamen]]a) ali su odbijeni. * 26 - 29. 7. - Masakr kod No Gun Rija: Amerikanci su ubili 250-300 izbeglica, uključujući žena i dece, za šta su bili ovlašćeni zbog infiltracije severnokorejskih vojnika (šire poznato od '90-tih). * [[27. 7.]] - Otvorena deonica Beograd-Zagreb [[Autoput Bratstva i jedinstva|Autoputa Bratstva i jedinstva]]. * 27. 7. - Hadonška zaseda na jugu Koreje, poginulo je preko 300 Amerikanaca. * 29. 7. - New York Times izveštava o protestnom maršu 500 seljaka u Beogradu (ili prema Beogradu), zbog velikih uzimanja. * [[31. 7.]] - Potpisan Ugovor o miru i prijateljstvu između Indije i Nepala: sloboda kretanja, stanovanja, rada, vlasništva nekretnina. === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - Pošto je situacija u Belgiji na ivici građanskog rata, kralj Leopold III objavio da se povlači s prestola, u korist sina [[Baudouin I od Belgije|Boduena]], efektivno od jula [[1951]]. * 1. 8. - Sovjeti se vraćaju u UN, jer ovoga meseca predsedavaju Savetom bezbednosti. * 1. 8. - [[Guam]] dobija Organski zakon kojim postaje neinkorporirana teritorija SAD. * [[2. 8.]] - Bitka na Urezu (''Battle of the Notch''): Amerikanci su odbranili prolaz prema Masanu, praktično je zaustavljena severna ofenziva na južnom krilu Pusanskog perimetra. * [[4. 8.]] - Počinje [[Bitka na Pusanskom perimetru]] (do 18. septembra), u kojoj snage UN uspevaju odbraniti jugoistočni kut Koreje, oko grada [[Busan|Pusana]]. * [[5. 8.]] - Bombarder [[Boeing B-29|B-29]], sa atomskom bombom, pao na stambeno područje blizu avio-baze - među 17 poginulih je i general Robert F. Travis po kome će baza biti nazvana. * [[10. 8.]] - Prikazan film ''[[Sunset Boulevard (film)|Sunset Boulevard]]''. * 10. 8. - Bugarska vlada namerava da preseli 250.000 Turaka u Tursku. * [[12. 8.]] - Papa [[Pio XII.]] izdaje encikliku ''Humani Generis'' kojom prihvata [[Evolucija čovjeka|evoluciju]] kao ozbiljnu hipotezu, koja ne protivreči učenjima Katoličke crkve. * 12. 8. - Uragan Able je prvi imenovani u Atlantiku. * [[13. 8.]] - Brod "Majakovski" potonuo u Rigi, stradalo 147 ljudi. * 13. 8. - Prvi put od rata dopušten prelaz u italijansku Goricu, na jedan dan: 5.000 Slovenaca i Italijana "počistilo" radnje. (NYT) * [[15. 8.]] - Asamsko-tibetanski zemljotres magnitude 8,6 - 4.800 žrtava u retko naseljenim krajevima, uključujući i od provale jezera nastalog nakon klizišta na reci Subansiri. * [[17. 8.]] - Tri preostale jedinice Ujedinjenih Država Indonezije - Države Istočna Indonezija i Istočna Sumatra i Republika Indonezija - spajaju se u unitarnu Republiku Indoneziju. * 20. 8. - [[Branko Ćopić|Ćopićeva]] "Jeretička priča" objavljena u "Književnim novinama", izložen je političkim napadima s vrha. * 20. 8. - [[Sayyid Qutb]] se vraća iz Amerike u Egipat. Zgađen je zapadnom kulturom, priključuje se Islamskom bratstvu. * [[20. 8.]] - [[11. 9.]] - U [[Dubrovniku]] održana [[9. šahovska olimpijada]], prva posle 11 godina; plasman: Jugoslavija, Argentina, Zapadna Nemačka (prvo sportsko takmičenje za tu zemlju). * [[23. 8.]] - Zvaničnici State Departmenta odbijaju izdati pasoš glumcu i pevaču [[Paul Robeson|Paulu Robesonu]], s obrazloženjem da njegove česte kritike položaja crnaca u SAD ne treba iznositi u inostranstvu. * [[26. 8.]] - Zapad odobrio zapadnonemačke kredite od 65 miliona FNRJ u okviru bilateralnog trgovačkog sporazuma. (NYT) * 29. 8. - Jugoslavija ratifikovala pakt o genocidu. (NYT) * [[31. 8.]] - TWA Flight 903: avion iz Bombaja pao ubrzo po poletanju iz Kaira, na putu prema Rimu i Njujorku: 55 mrtvih, među kojima egipatska glumica Camelia, arhitekta Maciej Nowicki i matematičar S. S. Pillai. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Velika Naktonška ofanziva - finalni severnokorejski pokušaj da probiju Pusanski perimetar. * [[5. 9.]] - Ministar ino. poslova Edvard Kardelj osuđuje severnokorejsku agresiju kao pretnju svetskom miru (govori pred UN 25-og). (NYT) * [[7. 9.]] - Osnovan indeks Tokijske berze [[Nikkei 225]]. * [[8. 9.]] - Otvoren Prvi dubrovački festival, kasnije [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[10. 9.]] - U američkom bombardovanju [[napalm]]om ostrva Wolmido kod Inčona stradale su stotine civila. * [[11. 9.]] - Duško Brkić, Rade Žigić i Stanko Opačić Ćanica isključeni iz Vlade NR Hrvatske, Brkić i Žigić i iz Prezidijuma Sabora.<ref>Nenad Bukvić, PRILOG POVIJESTI INSTITUCIJA: PREZIDIJUM SABORA NARODNEREPUBLIKE HRVATSKE 1945.–1953.</ref> * [[12. 9.]] - Komunistički neredi u Berlinu. * [[13. 9.]] - Među novoizabranim direktorima [[MMF]] je i Nenad Popović iz Jugoslavije. * 13. 9. - Vatikan tvrdi da 300 katoličkih svećenika čeka suđenje u SFRJ. * [[septembar]] - U Jugoslaviju stiže prva pomoć iz [[SAD]]?<ref>[http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-1-172.shtml Tito VS. Moscow: 25 Years After (1948-1973)], Part Two, page 7, Slobodan Stanković, OSA - RFE</ref> * septembar - Amerikanci su osnovali Savetodavnu grupu vojne pomoći (MAAG) u Vijetnamu, za nadzor vojne pomoći Francuzima i pomoć u obuci Vijetnamaca - početak vojnog prisustva SAD (prvi pripadnici su stigli 3. avgusta). [[Datoteka:As against "The Shores of Tripoli" in the Marine Hymn, Leathernecks use scaling ladders to storm ashore at Inchon in amphibious invasion September 15, 1950 HD-SN-99-03078.jpg|mini|250px|Marinci na morskom zidu kod Inčona]] * [[15. 9.]] - Korejski rat: [[Bitka kod Inchona]] - amfibijsko iskrcavanje snaga UN na zapadnoj obali Koreje vodi prvom preokretu rata. Sutradan se probijaju i sa Pusanskog perimetra. * [[21. 9.]] - JAT-ov DC-47 iz Beograda udario u Malo Sljeme, stradalo 10 od 11 ljudi na avionu.<ref>[https://aviation-safety.net/database/record.php?id=19500921-0 Douglas C-47A-25-DK (DC-3) Malo Sljeme]. aviation-safety.net</ref> * [[21. 9.|21]] i [[26. 9.]] - Maršal Tito i novoizabrani patrijarh Vikentije razmenili posete. * [[23. 9.]] - U SAD je na snazi [[McCarranov zakon|McCarranov Zakon]] o unutrašnjoj sigurnosti, preko predsednikovog veta: registracija članova komunističkih organizacija, moguć pritvor ljudi koji bi mogli vršiti špijunažu ili sabotažu. * [[24. 9.]] - Završena Operacija Leteći ćilim, preseljenja [[Jemenski Jevreji|jemenskih Jevreja]] u Izrael. * [[26. 9.]] - MacArthur proglašava Seul oslobođenim, ali borbe traju još dva dana. * [[27. 9.]] - Racionisana količina hleba u Jugoslaviji smanjena za 10 %, smanjen obavezni otkup žita<ref name="Col"/>, selektivno klanje stoke radi čuvanja krmiva. Velika suša, istočna blokada i skok cena usled izbijanja Korejskog rata otežavaju situaciju u Jugoslaviji (nestašica hrane)<ref name="Col"/>. Ali premašena proizvodnja iz 1939<ref>Bajec, Dolničar, 1981, str. 142</ref>. * 27. 9. - U NR Bosni i Hercegovini donesen Zakon o zabrani nošenja zara i feredže, slične zakone do početka sledeće godine doneseni i u Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.<ref>[https://www.danas.rs/drustvo/zar-zabranjen-samo-u-licnoj-karti/ Zar zabranjen samo u ličnoj karti]. danas.rs 02. februara 2010</ref> * [[28. 9.]] - Invazija Ambona: indonežanske snage napadaju središe Južnomalučke republike - grad [[Ambon]] je zauzet 5. novembra. * [[30. 9.]] - Objavljena studija Richarda Dolla i Austina Bradforda Hilla "Pušenje i karcinom pluća: preliminarni izveštaj". * 30. 9. - [[17. 10.]] - [[Prvi indokineski rat]] - Bitka na putu 4: uspešna [[Viet Minh]]ova kampanja stavlja pod kontrolu veliki deo granice sa NR Kinom, Francuzi u Hanoju paniče. * septembar, krajem - Veliki oblak dima od požara Chinchaga u Kanadi je stigao i do Evrope. * septembar-oktobar - Manevri u Bugarskoj. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Trupe UN prešle [[38. paralela|38. paralelu]] u Koreji. * 1. 10. - [[Lenjingradska afera]]: streljana su šestorica funkcionera iz tog grada, preko 200 je osuđeno na zatvorske kazne, oko 2.000 je smenjeno i proterano iz grada. * [[2. 10.]] - U američkim novinama prvi put objavljen strip ''[[Peanuts]]'' ("Čarli Braun") kreatora [[Charles M. Schulz]]-a (do 2000.). * [[3. 10.]] - [[Getúlio Vargas]] ponovo izabran za predsednika Brazila (mandat od januara, pa do samoubistva 1954). * 3. 10. - [[Prvi indokineski rat]]: francuski garnizon napušta Caobang, razbijen je u povlačenju - u toku je Viet Minhova ofanziva kojom su stavili pod kontrolu skoro čitavu granicu sa Kinom. * [[5. 10.]] - Uredbom savezne vlade osnovan [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografski zavod]] u Zagrebu. * [[7. 10.]] - [[Kineska invazija Tibeta]] počinje prelaskom granice istočnog Tibeta ([[Kham]]a) i Bitkom za Qamdo - zauzet 5. novembra. * 7. 10. - [[Majka Tereza]] i njene [[Misionarke ljubavi]] su dobile odobrenje od pape Pija XII. * 7. 10. - Patrijarh Vikentije kaže da mu je Tito obećao da će sva pitanja biti rešena s dobrom voljom. (NYT) * [[8. 10.]] - Dan nakon što je Generalna skupština UN podržala ujedinjenje Koreje i prelazak 38. paralele, Mao naređuje osnivanje [[Narodna dobrovoljačka armija|Narodne dobrovoljačke armije]], na čelu sa gen. [[Peng Dehuai]]jem. * [[10. 10.]] - [[Mao Tse-tung|Mao Cetung]] izdaje Direktivu o suzbijanju kontrarevolucionarne aktivnosti, oštriju od [[Liu Shaoqi]]jeve iz marta. * [[11. 10.]] - Državni sekretar Acheson uverava Beograd u "neku vrstu pomoći" povodom suše, a Jugoslavija će "prodati metal SAD". (NYT) * [[13. 10.]] - Prikazan film ''[[All About Eve]]''. * 13. 10. - Osnovano beogradsko [[Pozorište „Boško Buha” Beograd|pozorište "Boško Buha"]]. * 13. 10. - Tito obavestio ambasadora Allena o odluci da se kupi hrana od SAD, kako bi se izbegla zimska kriza (i javnost je obaveštena). (NYT) * [[15. 10.]] - Dekret savezne vlade, efektivan od [[1. 11.]], kojim se ukidaju posebne privilegije u hrani, stanovanju i drugim uslugama za partijske i državne funkcionere. ("Borba" kasnije izveštava da neki funkcioneri "pljačkaju" državnu imovinu kako bi ovo izbegli - NYT 30. 10.). * [[16. 10.]] - Objavljen roman ''[[The Lion, the Witch and the Wardrobe]]'', prvi od sedam u serijalu ''[[The Chronicles of Narnia]]''. * [[19. 10.]] - Snage UN zauzele [[Pyongyang]], istog dana NR Kina ulazi u rat, tajnim prelazom glavnine dobrovoljačke armije preko granične reke Yalu u Severnu Koreju (neke jedinice su prelazile i prethodnih nekoliko dana). * [[20. 10.]] - Treći kongres [[Antifašistički front žena|Antifašističkog fronta žena]], [[Tito]] govori i o [[satira|satiri]] (povodom "Jeretičke priče", koju kritikuje); takođe, Tito se zahvaljuje na pomoći SAD (većina od 430 miliona dolara [[UNRRA]]-ine pomoći itd.). * 20. 10. - Afera Anrija Martina: komunistički aktivista u Tulonu je oslobođen optužbe za sabotažu ali je osuđen na pet godina za deljenje letaka protiv Indokineskog rata. * 20. 10. - Vlada FNRJ traži 105 miliona dolara pomoći od SAD. (NYT) * [[24. 10.]] - Plevenov plan: francuski premijer [[René Pleven]] izlaže plan stvaranja evropske nadnacionalne armije, zasebno od NATO - Ugovor o Evropskoj obrambenoj zajednici je potpisan 1952, ali je propao u francuskoj skupštini 1954. * 24. 10. - U Berlinu postavljeno [[Zvono slobode (Berlin)|Zvono slobode]], poklon Amerikanaca tom gradu. * [[25. 10.]] - Južnokorejci stigli na reku Yalu, granicu sa Kinom, počinje bitka kod Onjonga, prva veća između Kineza i snaga UN, u kojoj su Kinezi razbili korejske snage. Počinje i bitka kod Unsana. * 25. 10. - Kineska komunistička vojska je prešla granicu Tibeta. * [[26. 10.]] - Britanski Donji dom se sastao u rekonstruisanoj dvorani, koja je bila uništena 1941. * [[28. 10.]] - Osnovana [[Torcida]] Split. * [[29. 10.]] - Umro švedski kralj [[Gustaf V od Švedske|Gustaf V]], nasleđuje ga [[Gustaf VI Adolf (Švedska)|Gustaf VI Adolf]] (do [[1973]]). * [[30. 10.]] - Pobuna u gradu [[Jayuya, Puerto Rico|Jayuya]] na [[Portoriko|Portoriku]] protiv američke vlasti, suzbijena za nekoliko dana. * [[31. 10.]] - Earl Lloyd je prvi crnac koji je zaigrao u NBA. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Korean War, high water mark of UN occupation.gif|mini|200px|Najdalji domet ofanzive UN, IX - XI 1950]] * [[1. 11.]] - Tokom Bitke kod Unsana došlo je do kinesko-američkog okršaja u kome su Amerikanci pretrpeli velike gubitke. * 1. 11. - Jedan sovjetski avio korpus je nezvanično priključen kineskoj vojsci, istog dana dolazi do prvih sukoba [[MiG-15]] sa američkim klipnim i mlaznim avionima - severozapad Koreje će biti poznat kao [[Aleja Migova]]. * 1. 11. - [[Apostolska konstitucija]] ''[[Munificentissimus Deus]]'' definira dogmu uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo - to je jedina ''ex cathedra'' izjava od uvođenja [[Papina nepogrešivost|Papine nepogrešivosti]] 1870 do danas (2021). * 1. 11. - Militantni Portorikanci pokušali upasti u Trumanovu rezidenciju Blair House. * 1. 11. - [[Aleš Bebler]] predsedava Savetom bezbednosti UN ovog meseca. * [[2. 11.]] - Bombe u tri zgrade u Trstu, koje zauzimaju protitovske novine i agencija za štampu. (NYT) * [[3. 11.]] - [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 337]] ili Rezolucija "Udružujemo se za mir": ako je Savet bezbednosti blokiran, GS ima vanredno specijalno zasedanje. * [[4. 11.]] - Potpisana je [[Evropska konvencija o ljudskim pravima]] (na snazi od 1953). * [[5. 11.]] - U Koreji je dato naređenje snagama UN za bombardovanje svih zgrada koji mogu biti sklonište, istog dana je uništen veći deo Kanggyea, Sinuiju 8-og itd., na meti su i mostovi preko reke Yalu. * [[6. 11.]] - Osnovan Muzej primenjenih umetnosti u Beogradu. * 6. 11. - Nepalski kralj Tribhuvan pobegao sa krunskim princem u indijsku ambasadu, premijer Mohan Šamšer postavlja sutradan trogodišnjeg Gyanendru za kralja - Tribhuvan se vraća u zemlju u februaru, kada će porodica Rana izgubiti monopol na premijersku poziciju. * [[7. 11.]] - Sredomandatni izbori u SAD: demokrati gube mesta u oba doma ali zadržavaju većinu. [[Richard Nixon]] ubedljivo izabran u Kaliforniji za Senat, nakon kampanje u kojoj je protivkandidatkinju Helen Gahagan Douglas predstavio kao blisku komunistima (dobio je nadimak "Tricky Dick"). Novi senator je i republikanac [[Everett Dirksen]]. * [[8. 11.]] - Korejski rat: prva borba mlaznih aviona u istoriji - američki [[F-80]] oborio [[MiG 15]]. [[Datoteka:F-80C take off Korea Feb 1951.jpg|mini|[[F-80]] u Koreji]] * [[11. 11.]] - [[Narodna Republika Albanija|Albanski]] diplomatski predstavnici proterani iz Beograda (u vezi sa graničarskim incidentima [[12. 10.]] i [[17. 10.]]),<ref name="Col"/> zatvoreno i poslanstvo u Tirani. * [[13. 11.]] - Pukovnik [[Carlos Delgado Chalbaud]], šef vojne hunte u [[Venezuela|Venezueli]], otet i ubijen. Kasnije tokom meseca postavljen civil [[Germán Suárez Flamerich]] (do 1952). * 13. 11. - Avion sa kanadskim hodočasnicima na povratku iz Rima udario u planinu kod Grenobla, ukupno 58 mrtvih. * 13. 11. - ''New York Times'' objavljuje intervju sa nadbiskupom [[Alojzije Stepinac|Stepincem]] u Lepoglavi - ravnodušan je prema Titovim ponudama (prošlog meseca se spekuliralo da bi mogao biti pušten ako napusti zemlju). * [[14. 11.]] - [[Isidora Sekulić]] je prva žena redovan član [[SANU]]. * 16. 11. - SAD i [[Frankistička Španija]] su uspostavili diplomatske odnose, odobren je kredit od 62 miliona za vojsku. * [[17. 11.]] - Generalna skupština UN izglasala rezoluciju "O dužnostima država u slučaju izbijanja neprijateljstva" koju je predložila FNRJ (49 za, pet istočnih zemalja protiv, Indija uzdržana). * 17. 11. - Tibetanski Dalaj Lama [[Tenzin Gjatso]] je, mada maloletan, preuzeo vlast od regenta. * [[18. 11.]] - U Rijeku stigao prvi brod sa hranom kupljenom od SAD. Truman urgira kongresne lidere da naprave program pomoći u hrani. (NYT) * [[21. 11.]] - Misionari iz Nove plemenske misije izginuli u padu DC-3 u Vajomingu, pet meseci nakon avionskog udesa u Venecueli u kome su poginule njihove kolege, muževi, očevi. * [[23. 11.]] - U [[Meksiko|Meksiku]] prikazan film "[[Jedan dan života]]" (''Un día de vida''). * [[24. 11.]] - Truman daje 16 miliona dolara iz fondova Uzajamne odbrane za hranu jugoslovenskoj vojsci. (NYT) * 24. 11. - [[Sreten Žujović]] pušten iz zatvora ("pao" sa [[Andrija Hebrang (otac)|Hebrangom]] [[1948]]). * 24. 11. - MacArthur pokreće "Doma-do-Božića" ofenzivu, zaustavljena već sutradan. * 24. 11. - Velika apalačka oluja pogađa severoistok SAD, 383 poginulih. * [[25. 11.]] - Uveče počinje [[Bitka na Ch'ongch'onu]] - velika kineska Ofanziva druge faze protiv južnokorejskih i snaga UN koje beže preko 38. paralele. Maov sin [[Mao Anying]] je poginuo prilikom bombardovanja štaba u Koreji pre podneva. * [[28. 11.]] - Obnovljeni diplomatski odnosi između Jugoslavije i [[Kraljevina Grčka|Grčke]]. * 28. 11. - Osnovan Muzej pozorišne umetnosti u Beogradu. * [[29. 11.]] - Trumanova administracija zatražila od Kongresa 38 miliona dolara za pomoć Jugoslaviji (potpisano [[29. 12.]]). * 29. 11. - U Trepči puštena nova postrojenja za proizvodnju olova<ref>Ostojić, Stevo, str. 143</ref>. * [[30. 11.]] - Predsednik Truman kaže da je moguća i upotreba atomske bombe u Korejskom ratu - britanski premijer Attlee dolazi u hitnu posetu 4. 12.. * [[novembar]] - Počela [[repatrijacija]] grčke dece iz Jugoslavije (jedina zemlja koja je poslušala preporuke UN). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Završava se Bitka na Ch'ongch'onu, kineska pobeda na severozapadu Koreje, koja vraća Severnoj Koreji prostor severno od 38. paralele. * 2. 12. - Objavljen roman [[Isaac Asimov|Isaaca Asimova]] "[[Ja, robot]]". * 2. 12. - Proradio [[Transarabijski naftovod]], od Saudi Arabije do Sidona u Libanu (potpuno prestao s radom 1990). * [[5. 12.]] - Trupe UN napustile Pyongyang. * 5. 12. - Indo-sikimski ugovor: [[Sikkim]] je indijski protektorat sa unutrašnjom autonomijom (priključen Indiji 1975). * [[6. 12.]] - Gen. [[Paul Magloire]] je novi predsednik Haitija, prvi izabran univerzalnim pravom glasa (do 1956). Vodi antikomunističku politiku, zemlja jedno vreme postaje turistička destinacija. * [[11. 12.]] - Krvavi neredi u [[Singapur]]u, nakon što je odlučeno da se devojčica Maria Hertogh vrati biološkim roditeljima, holandskim katolicima, iz muslimanske porodice u kojoj je odrasla. * [[13. 12.]] - Završava se Bitka na Chosinskoj akumulaciji: kineske snage zauzimaju severoistok Koreje, ali opkoljene snage UN se probijaju iz obruča prema luci Hungnam, odakle evakuacija počinje za dva dana. * 13. 12. - Najviši vodostaj [[Neretva|Neretve]] kod Metkovića, 445 cm.<ref>[http://arhiva.metkovic.hr/vijest2.asp?vijest=10079 Neretva na 20 cm od povijesnoga minimuma]. arhiva.metkovic.hr 30.12.2016.</ref> * [[14. 12.]] - Generalna skupština UN odlučila o osnivanju [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice]] (UNHCR). * [[15. 12.]] - Uspostavljena američka civilna administracija na japanskim ostrvima Rjukju (vraćena Japanu 1972). * decembar - Izvršenje Petogodišnjeg plana u FNRJ produženo za godinu dana. * [[16. 12.]] - U SAD proglašena nacionalna emergencija u vezi Korejskog rata. [[Datoteka:4fg-f86a-korea-1951.jpg|mini|250px|[[F-86 Sabre]] u Koreji]] * [[17. 12.]] - [[F-86 Sabre]], američki mlaznjak sa strelastom konfiguracijom, ulazi u Korejski rat - može parirati MiG-15. * 17. 12. - General [[Jean de Lattre de Tassigny]] stiže u Sajgon - menja situaciju u Vijetnamu u francusku korist sledeće godine, dok se ne povuče zbog bolesti. * [[18. 12.]] - Dvanaest zapadnoevropskih zemalja planiraju zajedničku vojsku i ponovno naoružavanje Z. Nemačke. * [[23. 12.]] - Sporazum o italijanskim reparacijama Jugoslaviji. (NYT) * [[24. 12.]] - "Božićno čudo": posle devet dana je završena Hungnamska evakucija preko 100 hiljada vojnika i 90.000 civila, luka je dignuta u vazduh. * [[25. 12.]] - Četvorica škotskih studenata uzela [[Kamen iz Sconea]] iz Vestminsterske opatije i odnela ga u Škotsku (vraćen u aprilu, trajno u Škotskoj od 1996). * [[29. 12.]] - Truman je potpisao ''Yugoslav Emergency Relief Assistance Act'' radi sprečavanja gladi (pominje se izvršno naređenje 25. 1. '51), pomoć vredna 38 miliona. * [[30. 12.]] - Sporazum između [[Saudi Arabija|Saudi Arabije]] i naftne firme [[Saudi Aramco|Aramco]] o podeli profita "fifti-fifti"<ref>[http://wps.pearsoncustom.com/wps/media/objects/2426/2484749/chap_assets/documents/doc34_3.html The Saudi-Aramco "50/50" Agreement, December 30, 1950]. wps.pearsoncustom.com</ref>. Ove godine je proradio [[Transarabijski naftovod]] od Saudi Arabije do Sidona u Libanu. * 30. 12. - NYT izveštava da jugoslovenske obaveštajne službe procenjuju uvećanje ljudstva sovjetskih balkanskih satelita od 155.000 u poslednjih sedam sedmica. * [[31. 12.]] - Počinje kineska Treća faza ofanzive i Treća bitka za Seul, koji UN napušta 4. januara. * 31. 12. - Amnestiju u FNRJ dobija 11.327 lica, mnogi su seljaci koji su odbili prinudni otkup. (NYT) === Kroz godinu === * U Minhenu osnovan ''Hrvatski narodni odbor'', na čelu [[Branimir Jelić]] (tu su i S. Buć, M. Frković, E. Bauer, K. Draganović i dr.) - protive se [[Ante Pavelić|Pavelićevom]] vođstvu. * U prodaji prvi [[daljinski upravljač]] za televizor - ''Lazy Bones'' firme Zenith Radio Corporation. * Izgrađen [[Most Blaža Jovanovića]] u Titogradu. * Izgrađen [[Zagrebački hipodrom]]. * U istoimenom selu osnovano poduzeće [[Gorenje (poduzeće)|Gorenje]], u početku proizvodi poljoprivredne strojeve. * Osnovano [[Narodno pozorište u Zenici]] (prvi naziv je bio "Oblasno pozorište"). * Izgrađen gradski muzej u [[Travnik]]u. * 1950-52 - U Zagrebu izlazi "Filmska revija". == 1950. u temama == * Rukovodstvo [[FNRJ]]: ** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]] ** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[KPJ]]) ** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]] * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Čudotvorni mač]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1950.]]). == Galerija == <gallery> 1950 International Trade (30583518780).jpg|Međunarodna trgovina 1950 Africa Administrative Divisions (30884890935).jpg|Afrika </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1950.}} === Januar/Siječanj === * [[3. 1.]] - [[Victoria Principal]], glumica * 3. 1. - [[Vesna Vulović]], stjuardesa († [[2016]]) * [[18. 1.]] - [[Gilles Villeneuve]], auto-trkač († [[1982]]) * 18. 1. - [[Dino Meneghin]], košarkaš, * [[21. 1.]] - [[Billy Ocean]], muzičar * [[23. 1.]] - [[Milan Erak]], glumac († [[1995]]) * [[24. 1.]] - [[Daniel Auteuil]], glumac * [[26. 1.]] - [[Jörg Haider]], austrijski političar († [[2008]]) * 26. 1. - [[Dragan Maršićanin]], srpski političar * [[27. 1.]] - [[Miodrag Karadžić]], TV scenarista († [[2020]]) * [[31. 1.]] - [[Duško Valentić]], hrvatski glumac === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Zoran Kalezić]], pevač * [[2. 2.]] - [[Barbara Sukowa]], glumica * [[3. 2.]] - [[Milo Hrnić]], hrvatski pjevač * [[6. 2.]] - [[Natalie Cole]], pevačica († [[2015]]) * 6. 2. - [[Branimir Đokić]], harmonikaš * [[10. 2.]] - [[Mark Spitz]], američki plivač * [[12. 2.]] - [[Michael Ironside]], glumac * [[13. 2.]] - [[Peter Gabriel]], muzičar * [[14. 2.]] - [[Josipa Lisac]], hrvatska pjevačica * [[18. 2.]] - [[Cybill Shepherd]], američka glumica * [[22. 2.]] - [[Julius Erving]], košarkaš * [[25. 2.]] - [[Néstor Kirchner]], predsednik Argentine († [[2010]]) * [[26. 2.]] - [[Helen Clark]], premijerka Novog Zelanda * 26. 2. - [[Ratislav Đelmaš]], bubnjar Yu grupe († [[2021]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[Seid Memić Vajta]], bosanskohercegovački pjevač * [[9. 3.]] - [[Milić Vukašinović]], bosanskohercegovački muzičar * [[11. 3.]] - [[Bobby McFerrin]], muzičar * [[12. 3.]] - [[Javier Clemente]], španjolski nogometni trener * [[13. 3.]] - [[William H. Macy]], glumac * [[21. 3.]] - [[Sergej Lavrov]], ruski diplomata * [[22. 3.]] - [[Goran Bregović]], bosanskohercegovački glazbenik i skladatelj * [[26. 3.]] - [[Martin Short]], glumac, komičar * [[29. 3.]] - [[Mory Kanté]], muzičar * [[30. 3.]] - [[Robbie Coltrane]], glumac, komičar === April/Travanj === * [[1. 4.]] - [[Franko Simatović]], obaveštajac * [[5. 4.]] - [[Predrag Manojlović]], srpski glumac * 5. 4. - [[Agnetha Fältskog]], članica ''ABBA''-e * [[8. 4.]] - [[Milenko Pavlov]], glumac * [[12. 4.]] - Zoran Amidžić, novinar RTB († [[1991]]) * 12. 4. - [[David Cassidy]], pjevač († [[2017]]) * [[13. 4.]] - [[Ron Perlman]], glumac * 13. 4. - [[Žarko Radić]], glumac * [[14. 4.]] - [[Peđa D'Boy]], muzičar * [[23. 4.]] - [[Đurđica Barlović]], hrvatska pjevačica († [[1992]]) * [[28. 4.]] - [[Jay Leno]], komičar, TV voditelj === Maj/Svibanj === * [[2. 5.]] - [[Muharem Serbezovski]], pevač * [[8. 5.]] - [[Slobodan Bićanin]], glumac * 8. 5. - [[Risto Kubura]], novinar († [[2014]]) * [[10. 5.]] - [[Miodrag Krstović]], glumac * [[12. 5.]] - [[Gabriel Byrne]], glumac * [[13. 5.]] - [[Stevie Wonder]], muzičar * [[17. 5.]] - [[Janez Drnovšek]], predsednik Predsedništva SFRJ, premijer, predsednik Slovenije († [[2008]]) * [[23. 5.]] - [[Martin McGuinness]], lider IRA, severnoirski političar († [[2017]]) * [[29. 5.]] - [[Biljana Ristić]], imitatorka === Jun/Juni/Lipanj === * [[2. 6.]] - [[Momčilo Vukotić]], fudbaler Partizana († [[2021]]) * [[3. 6.]] - [[Deniece Williams]], pevačica * 3. 6. - [[Vladislav Kaćanski]], glumac († [[2006]]) * [[8. 6.]] - [[Kathy Baker]], glumica * [[13. jun]] - [[Radomir Mihajlović]] - Točak, rok gitarista * 13. 6. - [[Rade Marjanović]], glumac * [[14. 6.]] - [[Rowan Williams]], Canterburyski nadbiskup * [[15. jun]] - [[Ivan Golac]], srpski fudbaler, trener * [[19. 6.]] - [[Nata Mesarović]], sudija * 19. 6. - [[Neca Falk]], pevačica * [[20. 6.]] - [[Nouri al-Maliki]], premijer Iraka * [[30. 6.]] - [[Biserka Ipša]], hrvatska glumica === Jul/Juli/Srpanj === * [[4. 7.]] - [[Miljenko Brlečić]], hrvatski glumac * [[9. 7.]] - [[Viktor Janukovič]], predsednik Ukrajine * [[18. 7.]] - [[Richard Branson]], preduzetnik * [[19. 7.]] - [[Sima Avramović]], profesor na Pravnom fak. u Bg. * 19. 7. - [[Dragan Sakan]], pionir advertajzinga u regionu († [[2010]]) * [[22. 7.]] - [[Žarko Trebješanin]], psiholog i profesor BU * [[23. 7.]] - [[Miomir Mugoša]], gradonačelnik Podgorice * [[24. 7.]] - [[Jadranka Stojaković]], bosanska kantautorica († [[2016]]) * [[27. 7.]] - [[Simon Jones (glumac)]] * [[30. 7.]] - [[Jovica Stanišić]], šef SDB Srbije === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Waldemar Cierpinski]], dvostruki Olimpijski pobjednik u maratonu * 3. 8. - [[John Landis]], filmski režiser * [[11. 8.]] - [[Steve Wozniak]], suosnivač ''Apple''-a * [[15. 8.]] - [[Anne, Princess Royal]], kćerka kraljice Elizabete * [[16. 8.]] - [[Mirko Cvetković]], srpski ekonomista, premijer * 16. 8. - [[Neda Ukraden]], pevačica * [[23. 8.]] - [[Miljenko Dereta]], režiser, osnivač "Građanskih inicijativa" († [[2014]]) === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[Mihail Fradkov]], premijer Rusije, direktor Spoljne obaveštajne službe * [[2. 9.]] - [[Zvonimir Serdarušić]], hrvatski rukometni trener i bivši rukometaš * 2. 9. - [[Lakshmi Mittal]], industrijalac čelika * [[4. 9.]] - [[Aleksandar Berček]], glumac * [[7. 9.]] - [[Julie Kavner]], glumica * [[14. 9.]] - [[Ademir Kenović]], bosanskohercegovački režiser * [[17. 9.]] - [[Narendra Modi]], premijer Indije * [[18. 9.]] - [[Miroslav Lazanski]], novinar, vojno-politički komentator († [[2021]]) * [[21. 9.]] - [[Bill Murray]], irsko-američki glumac, režiser i producent * [[22. 9.]] - [[Lino Červar]], hrvatski rukometni trener === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Randy Quaid]], glumac * [[5. 10.]] - [[Milomir Minić]], srpski političar * [[6. 10.]] - [[Zoran Erić]], kompozitor * 6. 10. - [[Rade Ćaldović]], kriminalac († [[1997]]) * [[7. 10.]] - [[Desimir Stanojević]], glumac († [[2020]]) * [[16. 10.]] - [[Miloš Bojanić]], pevač * [[20. 10.]] - [[Tom Petty]], američki kantautor i gitarist († [[2017]]) * [[26. 10.]] - [[Drago Vabec]], hrvatski nogometaš * [[29. 10.]] - [[Abdullah Gül]], predsednik Turske * [[31. 10.]] - [[John Candy]], kanadski komičar i glumac († [[1994]]) * 31. 10. - [[Zaha Hadid]], arhitektica († [[2016]]) === Novembar/Studeni === * [[2. 11.]] - [[Ljubomir Ljubojević]], šahovski velemajstor * 2. 11. - [[Marina Koljubajeva]], glumica († [[2004]]) * [[14. 11.]] - [[Vladimir Smiljanić-Babura]], hrvatski rukometaš († [[1972]].) * [[15. 11.]] - [[Dejan Lučić]], vladar iz senke * [[23. 11.]] - [[Filip Cepter]] (Milan Janković), privrednik * [[24. 11.]] - [[Nikica Valentić]], premijer Hrvatske * 24. 11. - [[Zlata Numanagić]], srpska glumica * [[28. 11.]] - [[Boris Bizetić]], muzičar * 28. 11. - [[Ed Harris]], glumac === Decembar/Studeni === * [[10. 12.]] - [[Miroslav Ilić]], pevač narodne muzike * [[13. 12.]] - [[Wendie Malick]], glumica * [[15. 12.]] - [[Stjepko Gut]], džez-muzičar * [[20. 12.]] - [[Joan Flora]], rumunski književnik iz Vojvodine († [[2005]]) * [[22. 12.]] - [[Zijah Sokolović]], bosanskohercegovački glumac i režiser * [[23. 12.]] - [[Vicente del Bosque]], fudbaler, trener * [[30. 12.]] - [[Bjarne Stroustrup]], kompjuterski stručnjak i tvorac [[C++]] programskog jezika. === Kroz godinu === * [[Dušan Trifunčević]] - Lepi Bora, basista "Slatkog greha" († [[2014]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1950.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Emil Jannings]], glumac (* [[1884]]) * [[8. 1.]] - [[Joseph Schumpeter]], ekonomista, politikolog (* [[1883]]) * [[15. 1.]] - [[Henry H. Arnold]], američki general sa pet zvezdica (* [[1886]]) * [[16. 1.]] - [[Gustav Krupp von Bohlen und Halbach]], industrijalac (* [[1870]]) * [[21. 1.]] - [[George Orwell]], britanski književnik i novinar (* [[1903]].) * [[14. 2.]] - [[Karl Guthe Jansky]], začetnik radio-astronomije (* [[1905]]) * [[18. 2.]] - [[Prežihov Voranc]], književnik (* [[1893]]) * [[5. 3.]] - [[Sid Grauman]], ugostitelj (* [[1879]]) * [[6. 3.]] - [[Albert Lebrun]], bivši predsednik Francuske (* [[1871]]) * [[11. 3.]] - [[Heinrich Mann]], književnik (* [[1871]]) * [[19. 3.]] - [[Edgar Rice Burroughs]], književnik (* [[1875]]) * [[30. 3.]] - [[Léon Blum]], bivši premijer Francuske (* [[1872]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 4.]] - [[Kurt Weill]], kompozitor (* [[1900]]) * [[7. 4.]] - [[Walter Huston]], glumac (* [[1883]]) * [[8. 4.]] - [[Vaclav Nižinski]], poljski baletski igrač (* 1889-90) * [[10. 4.]] - [[Fevzi Çakmak]], maršal Turske, bivši premijer (* [[1876]]) * [[1. 5.]] - [[Lothrop Stoddard]], istoričar, rasijalistički teoretičar (* [[1883]]) * [[7. 5.]] - [[Patrijarh srpski Gavrilo (Dožić)]] (* [[1881]]) * [[24. 5.]] - [[Archibald Wavell]], britanski maršal (* [[1883]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[21. 7.]] - [[Rex Ingram (režiser)]] (* [[1892]]) * [[22. 7.]] - [[William Lyon Mackenzie King]], bivši premijer Kanade (* [[1874]]) * [[11. 9.]] - [[Jan Smuts]], bivši premijer Južne Afrike (* [[1870]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[20. 10.]] - [[Henry L. Stimson]], bivši državni sekretar SAD (* [[1867]]) * [[23. 10.]] - [[Al Jolson]], muzičar, glumac (* ca. 1886) * [[24. 10.]] - [[Đorđe Dunđerski]], bivši industrijalac i zemljoposednik (* [[1873]]) * [[29. 10.]] - [[Gustaf V (Švedska)|Gustaf V]], kralj Švedske (* [[1858]]) * [[2. 11.]] - [[George Bernard Shaw]], englesko-irski pisac, nobelovac (* [[1856]].) * [[25. 11.]] - [[Mao Anying]], sin Mao Zedonga (* [[1922]]) * [[30. 11.]] - [[Marija Tomšić-Im]], hrvatska književnica (* [[1870]].) * [[5. 12.]] - [[Sri Aurobindo]], indijski guru (* [[1872]]) * [[15. 12.]] - [[Vallabhbhai Patel]], indijski političar (* [[1875]]) * [[29. 12.]] - [[Jaroslav Černi]], hidrotehnički inženjer (* [[1909]]) * [[31. 12.]] - [[Karl Renner]], predsednik Austrije (* [[1870]]) === Kroz godinu === * [[Živojin Pavlović Žikišon]], satiričar (* [[1885]]) * [[Petar Mišković]], izumitelj (* [[1885]]) * [[Božidar Bećarević]], ratni šef antikomunističkog odeljenja policije (* [[1910]]) == Nobelova nagrada za 1950. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Cecil Powell]] (razvoj [[nuklearna emulzija|fotografskog metoda]] proučavanja nuklearnih procesa i otkrića u vezi [[pion (čestica)|mezona]] ovom metodom) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Otto Paul Hermann Diels]] i [[Kurt Alder]] (otkriće i razvoj [[Dils-Alderova reakcija|sinteze diena]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Edward Calvin Kendall]], [[Tadeus Reichstein]] i [[Philip Showalter Hench]] (otkrića u vezi hormona adrenalnog korteksa, njihove strukture i bioloških efekata, → [[kortizon]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Bertrand Russell]] (priznanje njegovih raznolikih i značajnih zapisa u kojima zastupa humanitarne ideale i slobodu misli) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ralph Bunche]] (posredovanje u [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-izraelskom ratu]]) == Reference == {{reference}} == Literatura == * {{Citiranje knjige|last=Milan Bajec|first=Ivan Dolničar|title=Jugoslavija 1941-1981|year=1981|publisher=Eksport pres|location=Beograd|isbn=|ref=harv}} == Spoljne veze == * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/70-5-68.shtml Tito Trial in Rumania], Open Society Archives - Radio Free Europe (1956) [[Kategorija:1950-e]] [[Kategorija:20. vijek|50]] [[Kategorija:Godine]] e3d0hzhy62sxrpbop4fsugluor55igt Ante Pavelić 0 23819 41262765 41241496 2022-08-23T08:11:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Dablink|Za hrvatskog političara koji je sudjelovao u proglašenju Kraljevine SHS v. [[Ante Pavelić (zubar)]]}} {{Politički vođa |ime=Ante Pavelić |datum rođenja=[[14. srpnja]] [[1889.]] |mjesto rođenja={{nowrap|{{flagicon|BIH}} [[Bradina]], [[Bosna i Hercegovina]]<br>{{small|(tada {{flag|Austro-Ugarska}})}}}} |datum smrti=[[28. prosinca]] [[1959.]] |mjesto smrti={{flagicon|ŠPA|1945}} [[Madrid]], [[Španjolska]] |malaslika= |opis male slike= |slika=Ante Pavelić StAF W 134 Nr. 026020 Bild 1 (5-92156-1).jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[UHRO]] |potpis=Ante Pavelic's signature.svg |supruga= |zanimanje=advokat |fusnote= |položaj = [[Poglavnik]] |mandat_start = [[10. travnja]] [[1941.]] |mandat_kraj = [[8. svibnja]] [[1945.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Nikola Mandić]] {{small|(od 1943.)}} |predsjednik1 = |prethodnik = ''Funkcija formirana'' |nasljednik = ''Funkcija ukinuta'' |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= }} '''Ante Pavelić''' ([[Bradina]], [[14. srpnja]] [[1889]]. – [[Madrid]], [[28. prosinca]] [[1959.]]) bio je [[hrvatska|hrvatski]] [[fašizam|fašistički]] zapovjednik i [[diktator]] koji je osnovao [[fašizam|fašističku]], [[ultranacionalizam|ultranacionalističku]] organizaciju [[UHRO]] (Ustaše) i koji je od [[1941.]] do [[1945.]] godine kao [[poglavnik]] vladao [[NDH|Nezavisnom Državom Hrvatskom]], fašističkoj, [[marionetska država|marionetskoj tvorevini]] [[Sile osovine|Sila osovine]]. Pavelić i ustaše su predvodili zločinački režim koji je proganjao različite rasne i etničke skupine ([[Židovi]], [[Srbi]], [[Romi]], ...), ali i brojne političke oponente i antifašiste hrvatske nacionalnosti. == Porijeklo == Rođen je [[14. juli|14. jula]] [[1889]]. godine u [[Bosanskom]] selu [[Bradina|Bradini]] na [[Ivan planina|Ivan planini]], gdje su se njegovi roditelji, otac Mile (pružni radnik) i majka Marija, doselili iz Krivog Puta u [[Lika|Lici]]. Osnovnu školu pohađao je u raznim mjestima po [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], zavisni gdje je radio njegov otac. Gimnaziju pohađa u [[Travnik]]u, [[Senj]]u, [[Karlovac|Karlovcu]] i [[Zagreb]]u, gdje je [[1910]]. godine i maturirao. Za vrijeme [[gimnazija|gimnazije]] pristupa [[Hrvatska stranka prava|Hrvatskoj stranci prava]] (HSP). Nakon mature upisuje se na Pravni fakultet u Zagrebu. Pravo je diplomirao [[1914]]. godine, a već [[1915]]. godine stiče naslov doktora prava. U razdoblju od [[1915]]. do [[1918]]. godine radio je kao ovlašćeni notar u advokatskom notarijatu A. Horvata, predsjednika HSP-a. Nakon završene stručne prakse ([[1918]].) radi kao samostalni advokat. U tom periodu sklapa brak s Marom Lovrenčević, s kojom dobija troje djece: sina Velimira i kćerke Mirjanu i Višnju. Kći Višnja preminula je [[25. 12.]] [[2015]]. godine.<ref>[http://www.24sata.hr/svijet/kci-ante-pavelica-preminula-je-u-madridu-u-92-godini-453728 www.24sata.hr], "Kći Ante Pavelića preminula je u Madridu u 92. godini", objavljeno 26.12.2015., pristupljeno 27.12.2015.</ref> == Politička aktivnost == [[1918]]. godine ulazi u vodstvo Hrvatske stranke prava. Prvo je bio član Poslovnog odbora, potom tajnik i nakon toga podpredsjednik stranke. Tri godine nakon učlanjenja ([[1921]].) izabran je za poslanika u gradskoj skupštini grada [[Zagreb]]a. Pored toga imao je još jednu zadaću: u ime HSP-a bio je kontakt-osoba s [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]], a u cilju slabljenja [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. [[1927]]. izabran je za zagrebačkog pokrajinskog zastupnika, a u junu iste godine predstavljao je zagrebačku općinu na evropskom kongresu gradova u [[Pariz]]u. Na povratku u [[Rim]]u je izaslaniku talijanske vlade Davanzatiju u ime HSP-a predao promemoriju u kojoj se [[Italija|Italiji]] nudi suradnja u rušenju [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. U skladu s tim očekuje talijansku pomoć u uspostavi i zaštiti hrvatske države, te iznosi spremnost na teritorijalno, političko, ekonomsko i vojno prilagođavanje talijanskim interesima. Na parlamentarnim izborima [[1927]]. godine izabran je, zajedno s Trumbićem, za zastupnika na listi Hrvatskog bloka. U svojim govorima u beogradskoj skupštini istupio je protiv [[Velika Srbija|velikosrpske politike]] i izjašnjavao se za hrvatsku samostalnost i nezavisnost. Unutar stranke posebno se posvetio radu s omladinom te pokrenuo listove "Starčević" i "Kvaternik". Poslije atentata na prvake Hrvatske seljačke stranke [[1928]]. godine pristupa [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratskoj koaliciji]]. Tada pokreće list "Hrvatski domobran" s programom ostvarenja samostalne hrvatske države, a [[1. oktobar|1. oktobra]] [[1929]]. godine osniva istoimenu paravojnu organizaciju. == Emigracija == Nakon proglašenja [[Šestojanuarska diktatura|šestojanuarske diktature]] [[1929]]. godine odlazi u emigraciju. Prvo odlazi u [[Beč]], zatim s G. Perčecom u [[Budimpešta|Budimpeštu]], te u [[Sofija|Sofiju]]. U [[Sofija|Sofiji]] [[20. april]]a [[1929]]. godine s vođama makedonske emigracije ([[VMRO]]) potpisuje deklaraciju o uzajamnoj pomoći [[Makedonci|Makedonaca]] i [[Hrvati|Hrvata]] u rušenju Jugoslavije i stvaranju samostalnih država [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Makedonija|Makedonije]]. Istovremeno u [[Beograd]]u ga je Sud za zaštitu države [[17. juli|17. jula]] [[1929]]. godine osudio na smrt u odsutnosti. U [[Italija|Italiji]], potkraj [[1930]]. osniva tajnu revolucionarnu nacionalisticku organizaciju "Ustaša - hrvatska revolucionarna organizacija" (UHRO) s ciljem razbijanja Jugoslavije i uspostave nezavisne Hrvatske uz pomoć Italije. Tada uzima naslov [[poglavnik]]a, a ustaški pokret organizira na vojnim načelima. U drugoj polovici [[1931]]. godine u Italiji, Italijanski fašisti mu daju novac za prvi logor za vojnu obuku u mjestu Bovegno u pokrajini [[Brescia]], te financiraju osnivanje drugih takvih logora u [[Italija|Italiji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]], od kojih je najpoznatiji [[Janka Pusta]]. U Glavnom ustaškom stanu [[1. juli|1. jula]] [[1933]]. godine obznanjuje načela ustaškog pokreta u 17 tačaka, a kao cilj pokreta ističe uspostavu samostalne i nezavisne hrvatske države na čitavom njezinu povijesnom i etničkom području, što se ima pravo provesti svim sredstvima, pa i silom oružja. U skladu sa deklariranim načelima inicira i organizira propagandne akcije, atentate i diverzije. [[1932]]. organizira [[Velebitski ustanak]], a [[1934]]. godine atentat u [[Marseille]]u. Stoga je ponovno osuđen na smrt u odsutnosti. Nakon marsejskog atentata, pod pritiskom [[Francuska|Francuske]], talijanske ga vlasti [[17. oktobar|17. oktobra]] [[1934]]. godine hapse i zatvaraju u [[Torino|Torinu]] gdje ostaje u zatvoru sve do [[1936]]. godine. Do kraja oktobra [[1936]]. godine dovršava opsežni elaborat za njemačko Ministarstvo vanjskih poslova pod naslovom "Hrvatsko pitanje". Nakon približavanja Jugoslavije i Italije te sporazuma Ciano - Stojadinović, [[1. april]]a [[1937]]. godine izdaje odredbu kojom razrješava ustaše djelatne službe i raspušta sve logore na području Italije. U skladu s tim ustaše su raseljene i izolirane po cijeloj Italiji, a on je interniran u [[Siena|Sieni]] do [[1939]]. godine. Nakon pada [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]], te talijanske okupacije [[Albanija|Albanije]] i priprema za napad na [[Jugoslavija|Jugoslaviju]], poziva ga talijanski ministar vanjskih poslova [[Grof Ciano|Ciano]] ([[23. januar]]a [[1940]].) i dogovara s njim plan akcije koji uključuje podizanje ustanka u Hrvatskoj, talijansku vojnu intervenciju, uspostavu nezavisne Hrvatske pod talijanskom zaštitom i njezin ulazak u [[Monetarna unija|monetarnu]] i [[Carinska unija|carinsku]], zatim i u [[Personalna unija|personalnu uniju]] s Italijom. Nakon beogradskih događanja [[27. mart]]a [[1941]]. godine prvi ga put prima [[Benito Mussolini|Mussolini]] ([[29. mart]]a), a kada je [[Slavko Kvaternik]] u njegovo ime proglasio [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] (NDH) [[10. april]]a [[1941]]., ponovo ga prima Mussolini dan kasnije, tj. [[11. april]]a i odobrava mu ulazak u Hrvatsku. == NDH i Drugi svjetski rat == {{Main|Nezavisna Država Hrvatska}} {{Quote box | citat = »Bila je prava muka fotografski portretirati Pavelića, jer je na svim slikama ispadao onakav kakav je doista i bio: mrk i s poznatim razbojničkim izrazom. Te se fotografije naravno nisu dopadale njegovoj supruzi „faraonki Mari", tako da su se po njenom izričitom nalogu snimanja opetovala u nedogled. [...] Napokon ona je pronašla rješenje kako da njen muž izgleda blaže pred fotografima: zahtijevala je da mu pričaju viceve dok pozira.«<ref name="Čitanka">[http://cdsee.org/jhp/pdf/workbook4_srb_ed2.pdf Istorijska čitanka, Drugi svetski rat]</ref> | izvor = Pavelićev fotograf svedoči o njegovoj ličnosti | width = 40% | align = right}} Ante Pavelić je u u [[Zagreb]] stigao [[15. april]]a [[1941]]. godine, pet dana nakon ulaska njemačkih trupa i proglašenja [[Nezavisna država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] od strane [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]]. U međuvremenu su njemačke vojne vlasti namjeravali mjesto premijera ponuditi HSS-ovom vođi i ministru dotadašnje kraljevske valde [[Vladko Maček|Vladku Mačeku]], ali je on to odbio. Nastojeći preduhitriti sve druge kombinacije, Pavelić se proglasio poglavnikom te sam imenovao prvu vladu NDH. U vladi je uzeo položaj predsjednika vlade i ministra vanjskih poslova. Pavelić je prve dane i mjesece svoje vlasti posvetio konsolidaciji vlastitog režima. Nakon kraćih pregovora s njemačkim vlastima je NDH dobila pravo da organizira vlastite oružane snage, koje će kasnije biti poznate pod nazivom [[Hrvatsko domobranstvo]]. Osim toga se organizirala upravna i diplomatska služba. Pavelić je, također, po uzoru na Hitlera i Mussolinija odlučio od NDH stvoriti [[fašizam|fašističku]] [[jednostranačka država|jednostranačku državu]]. [[Ustaše|Ustaški pokret]] postaje jedina politička stranka, odnosno nositelj političke volje, a ime mu je bilo promijenjeno u "Ustaša - hrvatski oslobodilački pokret" (UHOP). Ujedno osniva [[Glavni ustaški stan]] (GUS) kao njegov glavni organizacijsko-politički organ, a također je osnovana i stranačka paravojna formacija pod nazivom [[Ustaška vojnica]] (milicija), a na stranačkoj bazi je stvorena i tajna policija pod nazivom [[Ustaška nadzorna služba]] (UNS) kao vojno-policijske poluge režima. Nakon pregovora s Cianom [[25. april]]a u [[Ljubljana|Ljubljani]] i s [[Benito Mussolini|Mussolinijem]] [[7. maj]]a u [[Tržič]]u [[18. maj]]a [[1941]]. godine potpisuje [[Rimski ugovori 1941.|Rimske ugovore]]. Tim ugovorima velik je dio [[Dalmacija|dalmatinske]] obale i otoka prepušten [[Italija|Italiji]], a ujedno prihvaćen talijanski politički, ekonomski i vojni nadzor na južnom dijelu NDH, te je hrvatska kruna ponuđena talijanskom [vojvodi od Spoleta Aimoneu koji je trebao biti okrunjen pod imenom [[Tomislav II]]. Početkom juna [[1941]]. prvi put posjećuje [[Adolf Hitler|Hitlera]], a [[15. juni|15. juna]] 1941. godine u [[Venecija|Veneciji]] potpisuje pristupanje NDH [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. Pavelićev režim je relativno brzo počeo koristiti [[teror]] kao službeno oruđe državne politike. Tako već [[17. juni|17. juna]] donosi zakonsku odredbu za odbranu naroda i države, koja vrijedi retroaktivno i predviđa samo jednu kaznu, smrtnu, za djela povrede časti i životnih interesa [[Hrvati|hrvatskoga naroda]]. Ta uredba je korištena kako bi se provodila politika fizičke eliminacije društvenih grupa koje je Pavelićev režim smatrao nepoželjnima. Vrlo brzo nakon toga su, po uzoru na nacističku Njemačku, doneseni tzv. [[rasni zakoni]] čija su prva meta bili [[Jevreji]] a i ostale skupine kao što su [[Srbi]] i [[Romi]], a potom su organizirani i [[koncentracioni logor]]i, od kojih je nazloglasnijim postao [[Koncentracioni logor Jasenovac|Jasenovac]]. Žrtvama terora su već na samom početku postali i mnogi hrvatski ljevičari, uključujući i one koji su zajedno s ustašama bili zatvarani i povremeno surađivali u kaznionicama Kraljevine Jugoslavije. Za Pavelića je najveći unutrašnji problem NDH bila činjenica da je njen teritorija zahvaćala velika područja s ne-hrvatskom većinom, pogotovo u današnjoj [[BiH|Bosni i Hercgeovini]]. Taj se problem nastojao riješiti time da se [[Muslimani (narod)|Muslimani]], odnosno [[Bošnjaci]] korištenjem ''izraza Hrvati islamske vjere'', službeno inkorporiraju u hrvatski etnički korpus. Srpsku etničku zajednicu je Pavelić smatrao trajnim izvorom nestabilnosti te je promovirao službenu politiku njene fizičke eliminacije, odnosno genocida pod formulom po kojoj je trećinu trebalo protjerati u [[Nedićeva Srbija|Nedićevu Srbiju]], trećinu prekrstiti s pravoslavlja na katoličanstvo, a trećinu fizički likvidirati. Primjena te politike je izazvala brojne masakre i zločine u etnički miješanim područjima, dok je na područjima sa srpskom većinom došlo do spontanog oružanog otpora, koji se pogotovo intenzivirao nakon početka [[Operacija Barbarosa|Operacije Barbarosa]]. Ubrzo se ispostavilo da Pavelićev režim ne raspolaže s oružanim snagama da bi uspostavio kontrolu nad cijelom teritorijom, odnosno da se za opstanak mora sve više oslanjati na oružane potencijale svojih njemačkih i italijanskih saveznika. Italijani su to iskoristili kako bi srpske paravojne formacije - koje će kasnije biti poznate pod nazivom [[četnici]] - uzeli pod svoju zaštitu i pokroviteljstvo, odnosno stvorili zone u kojima snagama NDH nije bio dozvoljen pristup. Time je Pavelićev režim postajao sve više diskreditiran čak i među nacionalistički raspoloženim dijelom hrvatske javnosti. Pavelić se, suočen s rastućim nezadovoljstvom, pojačavao teror, ali i elemente [[kult ličnosti|kulta ličnosti]], pri čemu su korištena najsuvremenija dostignuća tadašnje [[propaganda|propagande]]. Na njegov poticaj je 1941. godine po prvi put stvorena hrvatska filmska industrija. Međutim, ni to nije stišalo sve veće nezadovoljstvo Pavelićevim režimom, ali i nezadovoljstvo njegovih saveznika i pokrovitelja. Godine [[1942]]. Nijemci, koji su dotada uglavnom bili ravnodušni prema njegovoj unutrašnjoj politici, intenziviraju pritisak na ublažavanje politike prema srpskom stanovništvu, što je prvenstveno bilo motivirano nastojanjem da se sve dragocjeniji njemački vojni resursi ne troše na gušenje gerilskog pokreta. Pavelić pod tim pritiskom započinje određene oblike suradnje s četnicima - usmjerenu prije svega u svrhu zajedničke borbe protiv komunističkih [[NOVJ|partizana]] - a i napušta se državna politika nasilnog prekrštavanja, te formira [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatsku pravoslavnu crkvu]]. Pavelić u isto vrijeme uspjeva marginalizirati svog glavnog političkog suparnika Slavka Kvaternika, koji se smatrao glavnim zagovornikom italijanskih interesa u vodstvu NDH, te se sve više oslanja na njemačke ineterese. Ta je politika dobila svoj konačni oblik dobila nakon puča kojim je u Italiji svrgnut Mussolini, odnosno [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]]. Pavelić je na te događaje već ranije bio reagirao napuštankem mjesto predsjednika vlade i [[2. septembar|2. septembra]] [[1943]]. a na to mjesto je imenovao N. Mandića. Dana [[10. septembra]] [[1943]]. godine je objavio izjavu o poništenju Rimskih ugovora, odnosno de facto pripajanju Dalmacije NDH. Međutim, ta mjera - s kojom se nastojao kompenzirati sve veće nezadovoljstvo - nije imala nikakvih praktičnih efekata s obzirom da je nadzor nad Dalmacijom ovisio o njemačkoj vojsci, a predratna italijanska područja ostala pod upravo novostvorene italijanske fašističke [[Republika Salo|Republike Salo]]. Kapitulaciju Italije su daleko bolje iskoristili partizani, čiji se pokret pred kraj 1943. godine toliko proširio po NDH, da se Pavelić u njemačkim službenim dokumentima referira kao ''gradonačelnik Zagreba''. Nezadovoljstvo potpuno diskreditiranim Pavelićevim režimom dalje nestavlja rasti, pau ljeto 1944. godine mnogi pripadnici oružanih snaga NDH hrpimice prelaze partizanima. Unutar samog ustaškog pokreta je u isto vrijeme organiziran pokušaj svrgavanja Pavelića poznat kao [[puč Vokić-Lorković]], koji je za cilj imao prelazak NDH na stranu zapadnih saveznika. Puč je propao, a Pavelić reagira još većim oslanjanjem na Nijemce, intenziviranjem terora prema svima koje se sumnjiči za izdaju kao i integracijom Hrvatskog domobranstva i Ustaške vojnice. Pavelić je tek pred sam kraj rata dao naslutiti kako smatra kako bi on mogao završiti porazom nacističke Njemačke, odnosno i sam pokušao svoj režim i državu održati tražeći političke alternative svom dotadašnjem savezniku. Tako je u aprilu [[1945]]. sudjelovao je u kombinacijama [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] i [[Lav Rupnik|Lava Rupnika]] o stvaranju srpsko-hrvatsko-slovenskog antikomunističkog bloka. U tu je svrhu Zagreb trebalo pretvoriti u glavnu bazu velike antikomunističke vojske pod zaštitom zapadnih saveznika, pa se u glavnom gradu NDH našao veliki broj pripadnika kvislinških formacija iz bivše Jugoslavije, kao i civilnih izbjeglica. Međutim, opće rasulo i panika izazvana probojem [[srijemski front|srijemskog fronta]] su doveli da Pavelić krišom napusti Zagreb [[6. 5.]] [[1945]]. ostavivši svoju vojsku i državnu upravu. Partizani su u Zagreb ušli dva dana kasnije, a većina pripadnika oružanih snaga NDH i izbjeglica je nekoliko dana kasnije uhvaćena kod [[Bleiburg]]a u [[Austrija|Austriji]] i kasnije podvrgnuta [[Blajburški masakr|blajburškom masakru]]. == Poslijeratni period == Nakon što je napustio Zagreb, preko [[Austrija|Austrije]] i [[Italija|Italije]] je otišao u [[Argentina|Argentinu]]. [[1956]]. osnovao je Hrvatski oslobodilački pokret (HOP). Nakon [[atentat]]a na njega [[10. april]]a [[1957]]. godine u mjestu Lomas del Palomar kraj [[Buenos Aires]]a, gdje je živio pod lažnim imenom, napušta [[Argentina|Argentinu]], te odlazi u [[Španija|Španjolsku]] u kojoj tada vlada Franco. U Španjolskoj, tačnije [[Madrid]]u i umire [[28. decembar|28. decembra]] [[1959]]. godine. Za života je objavio više političkih i literarnih radova, te dvije knjige: politički roman "Liepa plavka" ([[1935]].) i političku raspravu "Strahote zabluda" ([[1938]].). Njegova kćerka Višnja objavila je [[1968]]. godine knjigu njegovih sjećanja "Doživljaji". == Lik Ante Pavelića u fikciji == Lik Ante Pavelića se nakratko pojavljuje u hrvatskoj historijskoj telenoveli ''[[Ponos Ratkajevih]]'' gdje ga je tumačio [[Čedo Martinić]]. == Reference == <references /> == Vanjske veze == {{Commonscat|Ante Pavelić}} * [http://www.shareyouridea.net/foto/puna_slika_javno.asp?frIDSlika=15277 Rasprave i fotografije o Ante Paveliću]{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1889|1959|Pavelić, Ante}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Ustaše]] [[Kategorija:Kvislinzi]] [[Kategorija:Ustaški zločini u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Preživjeli pokušaje atentata]] mlwuzc2irixva3u981vs6shzjm0gr4r Šablon:Shhsjezici 10 24404 41262693 41244803 2022-08-23T03:14:16Z Vipz 151311 !important da se tekst centrira wikitext text/x-wiki {| class="infobox" cellpadding="0" cellspacing="0" style= "clear:right; float:right; margin:0px 0px 15px 15px;" |style= "padding:0px;"| {|style="background:transparent; text-align:center !important; margin:0.5em; margin-bottom:0em; font-size:11px;" cellpadding="0" cellspacing="0" |style="padding:0px; border-top:solid 1px #aaaaaa;" | '''srpskohrvatske standardne varijante,'''<br />'''dijalekti i govori'''<br /> |- |style="padding:0px; border-top:solid 1px #aaaaaa;" | [[policentrični jezik|policentrični]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[standardni jezik]]<br />[[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]]<br />[[srpski|srpska varijanta]] · [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ·<br />[[bosanski|bosanska varijanta]] · [[crnogorski|crnogorska varijanta]]<br />[[štokavski]] ([[ekavski izgovor|ekavski]] · [[ijekavski izgovor|ijekavski]] · [[ikavski izgovor|ikavski]])<br />[[kajkavski]] ([[ekavski izgovor|ekavski]] · [[ikavski izgovor|ikavski]])<br />[[čakavski]] ([[ikavski izgovor|ikavski]] · [[ekavski izgovor|ekavski]] · [[ijekavski izgovor|ijekavski]])<br /> [[torlački]] ([[našinski]]) · [[užički govor|užički]]<br />[[romanosrpski jezik|romanosrpski]] · [[bunjevački govor|bunjevački]]<br />[[gradišćanskohrvatski govor|gradišćanskohrvatski]] · [[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]]<br />[[slavenosrpski jezik|slavenosrpski]] |- |style="padding:0px; border-top:solid 1px #aaaaaa;"| <div style="text-align:right">{{Tnavbar|Shhsjezici|mini=1}}</div> |} |}<noinclude> </noinclude> t4l7ujul1umd9fgseohcwenk2ok007k 41262697 41262693 2022-08-23T03:24:07Z Vipz 151311 Pretvorio da koristi [[Šablon:Sidebar]]. wikitext text/x-wiki {{Sidebar | heading1 = srpskohrvatske standardne varijante, dijalekti i govori | content1 = [[policentrični jezik|policentrični]] [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[standardni jezik]]<br />[[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]]<br />[[srpski|srpska varijanta]] · [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ·<br />[[bosanski|bosanska varijanta]] · [[crnogorski|crnogorska varijanta]]<br />[[štokavski]] ([[ekavski izgovor|ekavski]] · [[ijekavski izgovor|ijekavski]] · [[ikavski izgovor|ikavski]])<br />[[kajkavski]] ([[ekavski izgovor|ekavski]] · [[ikavski izgovor|ikavski]])<br />[[čakavski]] ([[ikavski izgovor|ikavski]] · [[ekavski izgovor|ekavski]] · [[ijekavski izgovor|ijekavski]])<br /> [[torlački]] ([[našinski]]) · [[užički govor|užički]]<br />[[romanosrpski jezik|romanosrpski]] · [[bunjevački govor|bunjevački]]<br />[[gradišćanskohrvatski govor|gradišćanskohrvatski]] · [[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]]<br />[[slavenosrpski jezik|slavenosrpski]] }}<noinclude> [[Kategorija:Srpskohrvatski šabloni]] </noinclude> 2zpbnq3ajip0tihqw0iv9diwyhfdvju Arizona 0 24508 41262794 41189088 2022-08-23T10:09:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{država SAD | Name = Arizona | Fullname = Arizona | Zastava = Flag of Arizona.svg | Grb = Arizona-StateSeal.svg | Map = Map_of_USA_highlighting_Arizona.png | Nadimak = Grand-Canyon-State Copper-State | Glavni grad = [[Phoenix]] | Najveći grad = [[Phoenix]] | Guverner = [[Doug Ducey]] | Poštanska kratica = AZ | Službeni jezik = engleski (74,1%) španjski (19,5%) navaho (0,6%) | Površina = 295.276 | Kopnena površina = 294.312 | Vodena površina = 942 | Popis = [[2004]]. | Broj stanovnika = 5.743.834 | Gustoća naseljenosti = 19/ | Poredak = 48. | Datum = [[14. veljače]] [[1912]]. | Vremenska zona = Mountain: UTC-7 | Zemljopisna širina = 31°20'N - 37°N | Zemljopisna dužina = 109°3'W - 114°50'W | Širina = 500 | Dužina = 645 | Najviša visina = 3.851 | Najniža visina = 21 | ISO kod = US-AZ | Website = az.gov }} '''Arizona''' ('''AZ''') je američka savezna država u jugozapadnom dijelu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Zauzima površinu od 295.234 km<sup>2</sup>, a populacija iznosi 6.482.505 stanovnika (procjena 2011) Glavni i najveći grad Arizone je [[Phoenix, Arizona|Phoenix]]. Pored Phoenixa, u njoj se nalazi nekoliko većih gradova: [[Tucson]], [[Mesa, Arizona|Mesa]], [[Glendale, Arizona|Glendale]], [[Chandler, Arizona|Chandler]] i [[Scottsdale, Arizona|Scottsdale]]. Arizona je bila 48. i posljednja [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|savezna država]] u matičnom dijelu SAD-a koja je proglašena državom, [[14. februar]]a [[1912]]. Poznata je po svojoj pretežno [[pustinjska klima|pustinjskoj klimi]], vrelim [[ljeto|ljetima]] i blagim [[zima]]ma. U sjevernom dijelu Arizone, brojne su planine, te je tamo dosta hladnije nego na jugu. Po posljednjim statističkim podacima od [[1. juli|1. jula]] [[2006]] godine, Arizona je imala najveći porast stanovništva od svih američkih saveznih država u [[2006]] godini, a u [[2008]] godini je druga, poslije [[Nevada|Nevade]]. Granice Arizone prema susjednim saveznim državama su gotovo potpuno ravne. Graniči se sa [[Utah]]om, [[Nevada|Nevadom]], [[Kalifornija|Kalifornijom]], [[New Mexico]]m, a dodiruje malim dijelom i [[Colorado]]. Na jugu se graniči s [[Meksiko]]m u dužini od oko 626,5 km (389 milja). Pored Nacionalnog parka [[Grand Canyon]], ima mnoge parkove prirode, spomenike i indijanske rezervate. == Geografija == [[Datoteka:Littlefield, Arizona.jpg|mini|lijevo|200px|Littlefield, mala zajednica u Mojave pustinji]] Arizona se nalazi na jugozapadu SAD-a i šesta je po veličini savezna država. Površina Arizone iznosi 295.608,5 km<sup>2</sup> (odnosno 113.998 kv. milja)<ref>[http://www.netstate.com/states/geography/az_geography.htm The Geography of Arizona]</ref>, a oko 15% zemljišta je u privatnom vlasništvu. Ostalo zemljište su javne šume, parkovi i indijanski rezervati. Arizona je jedna od ''četverouglih'' saveznih država, jer njene granice čine gotovo pravilan [[četverougao]]. Najviše je poznata po svojim pustinjskim pejsažima, mnogobrojnim [[kaktus]]ima i drugom pustinjskom florom. Više od pola države čine planine i platoi, naročito prema granici sa Coloradom. Posebnu ljepotu Arizone čini [[Grand Canyon]], kojeg je izdubila [[Colorado (rijeka)|rijeka Colorado]] milionima godina. Smatra se jednim od sedam čuda prirode i jedan je od prvih nacionalnih parkova u Sjedinjenim Američkim Državama. Grand Canyon je dug oko 446 km (277 milja) a širok od 6 do 29 km. Dubina kanjona na pojedinim mjestima dostiže i 1.600 m. [[Datoteka:Barringer Meteor Crater, Arizona.jpg|mini|desno|Barringer Crater]] U Arizoni se nalazi jedno od najočuvanijih mjesta udara [[meteorit]]a na svijetu. The Barringer Meteorite Crater (''Barringerov meteoritski krater'') ili samo Meteor Crater je ogromna udolina u središtu visokog Colorado platoa, oko 40 km zapadno od gradića [[Winslow, Arizona|Winslow]]. [[Krater]] je širok oko 1.600 m, a dubok oko 175 m.<ref>{{Cite web |title=www.barringercrater.com |url=http://www.barringercrater.com/science/ |access-date=2016-01-03 |archivedate=2008-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080719102623/http://www.barringercrater.com/science/ |deadurl=yes }}</ref> U Arizoni se ne koristi ljetno računanje vremena, osim u rezervatu Najavo na sjeveroistoku države.<ref>[http://wwp.greenwichmeantime.com/time-zone/usa/arizona/navajo-nation/ wwp.greenwichmeantime.com/]</ref> == Klima == Zbog svoje velike površine i varijacije u visini, država ima raznolike lokalne klimatske uslove. U područjima dolina, klima je uglavnom pustinjska, s blagim [[zima]]ma i toplim ljetima. Najčešće, od kasne jeseni do ranog [[proljeće|proljeća]], vrijeme je blago, sa srednjim temperaturama oko 15&nbsp;°C. Od novembra do [[februar]]a je najhladniji period sa [[temperatura]]ma obično u rasponu od 4-24&nbsp;°C, mada nisu neobični i povremeni [[mraz]]evi. Od sredine februara, temperature počinju rasti. U ljetnim mjesecima od juna do septembra dnevne temperature se penju od 32-48&nbsp;°C, a povremeno i preko 52&nbsp;°C u pustinji. Zahvaljujući prvenstveno suhoj klimi, velike temperaturne razlike se često javljaju između dana i noći u manje razvijenim pustinjskim područjima. Razlike mogu biti i do 28&nbsp;°C u ljetnim mjesecima. U urbanim centrima, efekti lokalnog zagrijavanja rezultiraju mnogo većim razlikama mjereno po najnižim noćnim temperaturama nego u nedavnoj prošlosti. Arizona ima prosječnu godišnju količinu padavina od 323 mm<ref>{{Cite web |title=Climate Assessment for the Southwest |url=http://www.ispe.arizona.edu/climas/pubs/CL1-99.html |access-date=2016-01-03 |archivedate=2007-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012202434/http://ispe.arizona.edu/climas/pubs/CL1-99.html |deadurl=yes }}</ref> koje uglavnom padaju tokom dvije kišne sezone, s hladnim frontovima koji dolaze sa [[Tihi okean|Tihog okeana]] tokom zime i [[monsun]]ima u ljeto.<ref>[http://pubs.usgs.gov/fs/2005/3081/pdf/FS2005-3081WEB.pdf Hydrologic Conditions in Arizona During 1999–2004: A Historical Perspective]</ref> U sjevernim dijelovima Arizone, gdje su područja sa mnogo višom [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]], klima je dosta hladnija, mada nema ekstremno niskih temperatura. Zanimljivo je da je u gradiću [[Flagstaff, Arizona|Flagstaff]] na sjeveru Arizone (poznatom po jednom od najvećih [[teleskop]]a u svijetu) izmjereno u prosjeku najveći broj dana sa najnižim dnevnim temperaturama ispod nule.<ref>[http://lwf.ncdc.noaa.gov/oa/climate/online/ccd/min32temp.html ''Mean number of Days with Minimum Temperature Below 32F'' National Oceanic and Atmospheric Administration]</ref> == Historija == Postoje određene nesuglasice o stvarnom porijeklu naziva države ''Arizona''. Neki historičari smatraju da je to jednostavno skraćeni naziv španskih riječi ''arida zona'' (suho područje), mada je ta fraza dosta netipična za [[španski jezik]]. Drugi smatraju da naziv potiče od [[Baskija|baskijske]] fraze ''aritz ona'' (doslovno: Dobar hrast)<ref>[http://www.azcentral.com/news/columns/articles/0225clay0225.html A sorry state of affairs when views change] Thompson, Clay, 25.02.2007</ref><ref>[http://test.ahs.state.az.us/story/mar/az_name.htm How Arizona did NOT Get its Name] Jim Turner, 03.03.2007</ref> Naziv ''Arizonac'' se prvobitno koristio za kamp kopača [[srebro|srebra]], a kasnije je skraćeno na ''Arizona'' pa se taj naziv koristio i za cijelo to područje. [[Datoteka:Route66KingHack.jpg|desno|mini|Historijska ruta 66 (''Route 66'') kroz Arizonu]] Jedan od prvih istraživača koji je došao u područje današnje Arizone bio je [[Španci|Španac]] [[Marcos de Niza]] [[1539]] godine. On je tamo pronašao domorodačko stanovništvo, vjerovatno pleme [[Sobaipuri]]. Poslije njega, tamo je istraživao i [[Francisco Vásquez de Coronado|Francisco de Coronado]] između [[1540]]-[[1542]] godine. Krajem 17. i početkom [[18. vijek]]a Španci su izgradili cijeli lanac misionarskih samostana, koji su širili [[kršćanstvo]] među Indijancima. Među prvim utvrdama u Arizoni, Španci su osnovali Tubac [[1752]] godine, a nakon njega i Tucson [[1775]] godine. Kada je [[Meksiko]] proglasio nezavisnost od [[Španija|Španije]] [[1821]] godine, Arizona postaje sastavni dio meksičke teritorije u sklopu ''Nueva California'' (ponekad zvana i ''Alta California'')<ref>Timothy Anna et al. (2001), ''Historia de México''. Barcelona: Critica, str. 10., ISBN 84-8432-223-8</ref> U meksičko-američkom ratu [[1847]] godine, američka vojska primorava poražene Meksikance da napuste svoje teritorije na sjeveru, uključujući i područje današnje Arizone. Naredne godine (1848), mirovnim sporazumom SAD su se obavezale da će platiti odštetu za oduzeto područje tada tek formiranoj Republici Meksiko od 15 miliona [[Američki dolar|dolara]], što je SAD dovelo gotovo do ruba [[bankrot]]a. Godine [[1853]], područje južno od rijeke Gila je kupljeno od Meksika. Područje Arizone je u to vrijeme bilo u sklopu teritorije [[New Mexico]] sve dok se jug zemlje nije otcijepio od unije u toku [[Američki građanski rat|Građanskog rata]] i formirana ''Konfederalna teritorija Arizona'' [[16. mart]]a [[1861]] godine. Ostatak današnje Arizone, koji se sastojao od zapadnog dijela tadašnje teritorije New Mexica, postao je '''teritorija Arizona''' i priključio se Sjevernoj uniji [[24. februar]]a [[1863]] godine. Poslije građanskog rata, teritorija Arizone nije vraćena New Mexicu, nego je formirana kao zasebna država unutar SAD. Pripajanje Arizone kao savezne države Sjedinjenih Američkih Država desilo se tek [[14. februar]]a [[1912]] godine, a Arizona je postala 48. i posljednja savezna država u matičnom dijelu SAD-a, neračunajući [[Aljaska|Aljasku]] i [[Hawaii|Havaje]] koji su odvojeni od glavnog dijela SAD-a. == Stanovništvo == {| class="wikitable" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: auto; text-align: center; line-height: 1.4em;" |- !Godina !Broj<br />stanovnika |- |border = "1"|1860 |align="right"|6.482 |- |border = "1"|1870 |align="right"|9.658 |- |border = "1"|1880 |align="right"|40.440 |- |border = "1"|1890 |align="right"|88.243 |- |border = "1"|1900 |align="right"|122.931 |- |border = "1"|1910 |align="right"|204.354 |- |border = "1"|1920 |align="right"|334.162 |- |border = "1"|1930 |align="right"|435.573 |- |border = "1"|1940 |align="right"|499.261 |- |border = "1"|1950 |align="right"|749.587 |- |border = "1"|1960 |align="right"|1.302.161 |- |border = "1"|1970 |align="right"|1.770.900 |- |border = "1"|1980 |align="right"|2.718.215 |- |border = "1"|1990 |align="right"|3.665.228 |- |border = "1"|2000 |align="right"|5.130.632 |} Po podacima iz [[2007]] godine, Arizona je imala 6.338.755 stanovnika.<ref>{{Cite web |title=''Arizona, State & County QuickFacts'', U.S. Census Bureau, 20. februar 2009 |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |access-date=2016-01-03 |archivedate=2016-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160219010117/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |deadurl=yes }}</ref>. što je povećanje od 213.311 stanovnika ili 3,6% u odnosu na [[2005]] godinu odnosno 1.035.686 stanovnika više ili 20,2% u odnosu na [[2000]] godinu. Ovaj broj uključuje [[prirodni priraštaj]] od posljednjeg popisa stanovništva od 297.928 stanovnika (tj. 564.062 rođenja minus 266.134 smrti) te povećanje po osnovu neto [[imigracija|imigracije]] od 745.944 stanovnika. Po ovim podacima, Arizona ima najveće povećanje broja stanovnika u 2006 godini od svih američkih saveznih država. Više od 50% svih stanovnika Arizone (oko 58%) živi u gradovima sa preko 100.000 stanovnika, što je najveću udio među svim saveznim državama. Prosječna [[gustoća stanovništva]] 2000 godine iznosila je oko 45,2 stanovnika/milja<sup>2</sup> (17,3 stanovnika/km<sup>2</sup>).<ref>John W. Wright, (2007), ''The New York Times 2008 Almanac'', str. 178, ISBN 978-0-14-311233-4</ref> Po podacima iz [[2006]] godine, stanovništvo Arizone je bilo slijedeće: * 59,7% bijelaca (evropljana) * 3,8% afroamerikanaca * 2,4% azijskog porijekla * 1,7% mješanog porijeka * 29,2% latinoamerikanaca Arizona je treća po broju (i šesta po procentu) stanovnika [[Domorodački narodi Amerike|indijanskog porijeka]] od svih saveznih država. Procjenjuje se da ima oko 286.680 stanovnika indijanskog porijekla u Arizoni, što čini više od 10% svih domorodačkih naroda u SAD. Samo [[Kalifornija]] i [[Oklahoma]] imaju više stanovnika indijanskog porijekla.<ref>{{Cite web |title=Arizona QuickFacts from the US Census Bureau |url=http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |access-date=2016-01-03 |archivedate=2016-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160219010117/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/04000.html |deadurl=yes }}</ref> Južni i središnji dijelovi države uglavnom su naseljeni stanovništvom [[Meksiko|meksičkog]] porijekla. Sjeverni i sjeverozapadni dijelovi zemlje naseljava stanovništvo [[Englezi|engleskog]] porijekla. U Arizoni ima relativno malo afroamerikanaca, međutim dosta ih se naseljava iz Kalifornije, srednjeg Zapada i sjeveroistoka SAD-a. Najveći porast broja afroamerikanaca zabilježen je u širem području grada [[Phoenix]]a, u periodu od [[1990]] do [[2005]] godine broj afroamerikanaca se udvostručio.<ref>[http://www.azcentral.com/arizonarepublic/news/articles/0218blackprofile-main.html Being Black in the Valley]</ref> Stanovništvo azijskog porijekla (većinom [[Kinezi]] i [[Japanci]]) su dali značajan doprinos razvoju Arizone. Kineski radnici su uglavnom radili u rudnicima i gradili željeznicu. Preko 20.000 Japanca je deportirano u Arizonu u toku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na prisilni rad na farmama u južnoj Arizoni i dolini rijeke Colorado. Po popisu stanovništva 2000 godine, 74,16% stanovništva Arizone starijih od 5 godina je govorilo samo [[engleski jezik]] kod kuće, dok ih je 19,52% govorilo [[španski jezik]]. Treći jezik po zastupljenosti je jezik Navajo indijanaca (1,89%).<ref>[http://www.mla.org/map_data_results&state_id=4&county_id=&mode=state_tops&zip=&place_id=&cty_id=&ll=&a=&ea=&order=r www.mla.org]</ref> == Etničke zajednice == Indijanci: [[Cocopa]], [[Halchidhoma]], [[Halyikwamai]], [[Havasupai]], [[Hopi]], [[Hualapai]], [[Kohuana]], [[Maricopa]], [[Mohave]], [[Navaho]], [[Paiute]], [[Papago]], [[Pima]], [[Quahatika]], [[San Carlos Apache]], [[Sobaipuri]], [[Tonto]], [[Yavapai]] i [[Yuma]]. === Religija === 20% stanovnika Arizone sebe smatra [[kršćani]]ma, u šta se broje [[katolici]], [[Protestant]]i i [[Mormon]]i. * [[Kršćani]] - 80 % ** [[Protestant]]i - 42 % ** [[Katolik]]a - 31 % ** [[Mormon]]a - 6 % ** drugi kršćasnki pravci - 1 % * druge vjere - 2 % * bez vjere - 18 % == Politička podjela == Arizona je podijeljena, kao i sve druge savezne države, na manje političke jedinice zvane ''county'' (množ. ''counties'') (''okrug''). Od [[1983]] godine postoji 15 okruga, veličine od 1.238 to 18.661 kvadratnih milja (3.206 do 48.331 km<sup>2</sup>) {|class="wikitable collapsible center" align="full" style="margin: lem; margin-top:0;" !colspan="7" style="white-space: nowrap;" |Okruzi u Arizoni |- |Okrug<br />(''county'')||Sjedište||Godina<br />osnivanja||Stanovništvo<br />2000 godine||Postotak ukupnog<br />stanovništva||Površina<br /> (km<sup>2</sup>)||Postotak<br />ukupne površine |- |[[Okrug Apache (Arizona)|Apache]]||[[St. Johns (Arizona)|St. Johns]]||[[1879]]||69.423||1,17 %||29.054||9,84 % |- |[[Okrug Cochise (Arizona)|Cochise]]||[[Bisbee (Arizona)|Bisbee]]||[[1881]]||117.755||1,98 %||16.107||5,46 % |- |[[Okrug Coconino (Arizona)|Coconino]]||[[Flagstaff (Arizona)|Flagstaff]]||[[1891]]||116.320||1,96 %||48.331||16,37 % |- |[[Okrug Gila (Arizona)|Gila]]||[[Globe (Arizona)|Globe]]||[[1881]]||51.335||0,86 %||12.421||4,21 % |- |[[Okrug Graham (Arizona)|Graham]]||[[Safford (Arizona)|Safford]]||[[1881]]||33.489||0,56 %||12.020||4,07 % |- |[[Okrug Greenlee (Arizona)|Greenlee]]||[[Clifton (Arizona)|Clifton]]||[[1909]]||8.547||0,14 %||4.786||1,62 % |- |[[Okrug La Paz (Arizona)|La Paz]]||[[Parker (Arizona)|Parker]]||[[1983]]||19.715||0,33 %||11.688||3,96 % |- |[[Okrug Maricopa (Arizona)|Maricopa]]||[[Phoenix]]||[[1871]]||3.880.181||65,34 %||23.890||8,09 % |- |[[Okrug Mohave (Arizona)|Mohave]]||[[Kingman (Arizona)|Kingman]]||[[1864]]||155.032||2,61 %||34.887||11,82 % |- |[[Okrug Navajo (Arizona)|Navajo]]||[[Holbrook (Arizona)|Holbrook]]||[[1895]]||97.470||1,64 %||25.793||8,74 % |- |[[Okrug Pima (Arizona)|Pima]]||[[Tucson (Arizona)|Tucson]]||[[1864]]||843.746||14,21 %||23.799||8,06 % |- |[[Okrug Pinal (Arizona)|Pinal]]||[[Florence (Arizona)|Florence]]||[[1875]]||179.727||3,03 %||13.918||4,71 % |- |[[Okrug Santa Cruz (Arizona)|Santa Cruz]]||[[Nogales (Arizona)|Nogales]]||[[1899]]||36.381||0,65 %||3.206||1,09 % |- |[[Okrug Yavapai (Arizona)|Yavapai]]||[[Prescott (Arizona)|Prescott]]||[[1865]]||167.517||2,82 %||21.051||7,13 % |- |[[Okrug Yuma (Arizona)|Yuma]]||[[Yuma (Arizona)|Yuma]]||[[1864]]||160.026||2,69 %||14.294||4,84 % |- |Ukupno: 15 || || ||5.938.664 || ||295.250 || |} == Privreda == Ukupni [[bruto domaći proizvod]] Arizone u [[2006]] godini bio je 232 milijarde [[američki dolar|dolara]]. Da je Arizona (i sve druge savezne države u SAD-u) nezavisna država, njena privreda bi bila 61. najjača u svijetu.<ref>{{Cite web |title=CIA - The World Factbook |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |access-date=2016-01-03 |archive-date=2008-08-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080812233855/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/index.html |dead-url=yes }}</ref> Po ovakvim pokazateljima, privreda Arizone se može porediti sa privredama zemalja poput [[Republika Irska|Republike Irske]], [[Finska|Finske]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Unutar SAD-a, privreda Arizone je 21. po veličini od svih saveznih država. Očekivani [[deficit]] [[budžet]]a Arizone za [[2009]] godinu od 1,7 milijarde dolara je procentualno najviši među svim saveznim državama.<ref>[http://www.bizjournals.com/phoenix/stories/2008/02/25/daily29.html Arizona budget deficit labeled country's worst], The Business Journal of Phoenix {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> Dohodak po glavi stanovnika u Arizoni iznosi 27.232,39$, a prosječni dohodak domaćinstva iznosi 46.693$, što je otprilike prosjek na nivou SAD-a. Historijski gledano, njena privreda je počivala na pet ''C'': [[bakar|bakru]] (engl. ''copper''), [[pamuk]]u (''cotton''), [[stoka|stoci]] (''cattle''), [[limun]]u (''citrus'') i klimi (''climate'') odnosno [[turizam|turizmu]]. U nekim periodima, Arizona je bila najveći proizvođač pamuka u SAD-u. Bakar se i danas intenzivno eksploatira u mnogim rudnicima, a ukupna proizvodnja bakra u Arizoni iznosi dvije trećine proizvodnje SAD-a. == Vlada == [[Datoteka:Doug Ducey by Gage Skidmore 2.jpg|desno|mini|Doug Ducey, guverner Arizone]] Glavni grad Arizone je [[Phoenix]]. Prvobitna građevina Kapitola (''Capitol'') sa karakterističnom bakarnom kupolom napravljena je [[1901]] godine, a za njenu izgradnju potrošeno je tadašnjih 136.000$. Phoenix je postao glavni grad Arizone danom njenog proglašenja saveznom državom [[1912]] godine. Zakonodavno tijelo je dvodomno (kao i u svim drugim saveznim državama osim [[Nebraska|Nebraske]]), a sastoji se od 30 zastupnika u Senatu i 60 zastupnika u Predstavničkom domu. Svaki od njih ima mandat od dvije godine. Trenutno većinu u oba doma ima [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]], još od [[1993.]] godine. Izvršnu vlast u državi predstavlja guverner, koji je izabran na četverogodišnji mandat, a može služiti najviše dva uzastopna mandata, ali mu ukupni broj mandata nije ograničen. Arizona je jedna od malobrojnih saveznih država koja nema posebnu rezidenciju za guvernera. Guverner obično stanuje u vlastitom stanu, a kancelarije se nalaze u državnom Kapitolu. Trenutni guverner Arizone je republikanac [[Doug Ducey]]. Arizona je u prošlosti imala četiri žene guvernera, više nego ijedna savezna država. Predstavnici Arizone u [[Senat]]u SAD-a su republikanci [[John McCain]] (protivkandidat [[Barack Obama|Baracka Obame]] na predsjedničkim izborima 2008. godine) i [[Jeff Flake]]. == Saobraćaj == Glavni saobraćajni pravci uključuju ''Interstate 17'' i ''Interstate 19'' koji se pružaju u pravcu [[sjever]]-[[jug]], dok se ''Interstate 40'', ''Interstate 8'' i ''Interstate 10'' pružaju u pravcu istok-zapad, te manji dio puta ''Interstate 15'' koji prolazi krajnjim sjeverozapadom Arizone u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Pored toga, u različitim urbanim područjima izgrađena je složena mreža državnih pravaca i [[autoput]]eva, kao što je petlja 101 (''Loop 101''), koja je dio ogromnog sistema autoputeva oko grada Phoenixa. Gradska područja Phoenixa i Tucsona imaju razvijen sistem javnog autobusnog prijevoza. Yuma i Flagstaff također imaju javni autobusni sistem. Sistem lahke željeznice nazvan ''Valley Metro Rail'' nedavno je dovršen u Phoenixu, a on će povezati uže gradsko jezgro Phoenixa sa obližnjim gradovima Mesa i Tempe. Sistem je službeno pušten u rad [[decembar|decembra]] [[2008]]. U [[maj]]u [[2006]] godine, glasači u Tucsonu su usvojili saobraćajni regionalni plan (sveobuhvatni program poboljšanja autobusnog/željezničkog/tramvajskog/putnog sistema), a njegovo finansiranje će se vršiti putem novog povećanja [[porez]]a od pola posto. Postoji nekoliko [[aerodrom]]a s redovnim komercijalnim letovima: ''[[Phoenix Sky Harbor International Airport]]'' (IATA: PHX, ICAO: KPHX) u Phoenixu (najveći i glavni međunarodni aerodrom u državi); ''Tucson International Airport'' (IATA: TUS, ICAO: KTUS) u Tucsonu; ''Phoenix-Mesa Gateway Airport'' (IATA: AZA, ICAO: KIWA) u gradu Mesa; Yuma International Airport (IATA: NYL, ICAO: KNYL) u Yumi; ''Prescott Municipal Airport'' (PRC) u Prescottu, ''Flagstaff Pulliam Airport'' (IATA: FLG, ICAO: KFLG) u Flagstaffu i ''Grand Canyon National Park Airport'' (IATA: GCN, ICAO: KGCN, FAA: GCN), mali, ali veoma prometni aerodrom sa jednom pistom koji služi uglavnom za turističke letove, uglavnom iz [[Las Vegas]]a. Phoenix Sky Harbor je trenutno 8. najprometniji aerodrom u SAD-u i 18. na svijetu po broju putnika.<ref>{{Cite web |title=Najveći svjetski aerodromi po broju putnika |url=http://www.aci.aero/cda/aci/display/main/aci_content.jsp?zn=aci&cp=1-5-54-55-2812_9_2__ |access-date=2016-01-03 |archivedate=2012-02-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120205182452/http://www.aci.aero/cda/aci/display/main/aci_content.jsp?zn=aci&cp=1-5-54-55-2812_9_2__ |deadurl=yes }}</ref> == Kultura == Arizona je poznata po svojim pustinjskim krajolicima i [[kanjon]]ima. [[Grand Canyon]] National Park smješten je na sjeveru, a ''Canyon de Chelly National Monument'' na sjeveroistoku zemlje. Na istoku nalaze se ''Nacionalni park Petrified-Forest'' (okamenjene šume) a na jugu od ''Saguaro-Nationalpark''. Na granici sa državom [[Utah]] je i ''[[Glen Canyon]] National Recreation Area'', u kojem je, između ostalog, i drugo umjetno jezero po veličini u SAD [[Lake Powell]]. ''The Monument Valley'' na granici sa državom Utah nije nacionalni park. Njega održavaju pripadnici plemena Navajo indijanaca koji tamo žive, te stoga podliježe plemenskoj organizaciji za zaštitu parkova (Navajo Tribal Park Service). == Sport == Među najpoznatijim profesionalnim sportskim klubovima u Arizoni su, između ostalih: [[Arizona Cardinals]] u [[američki nogomet|američkom nogometu]] koji su 2 puta bili prvaci NFL-a (1925. i 1947.), zatim [[Phoenix Suns]] u košarkaškoj NBA ligi bez osvojenih NBA titula. [[Bejzbol]]ski tim [[Arizona Diamondbacks]] osvojio je jedan naslov MLB lige 2001. godine, dok su hokejaši [[Arizona Coyotes]] još uvijek bez titula u NHL-u. Zbog mnogobrojnih igrališta za golf, Arizona je domaćin nekoliko takmičenja u sklopu [[PGA Tour]]a, među kojima je najpoznatiji ''Phoenix Open'' koji se održava na TPC Scottdale. Metropolsko područje Phoenixa bilo je domaćin dva finala [[Super Bowl]]a 1996. (u [[Tempe (Arizona)|Tempeu]]) i 2008. (u [[Glendale (Arizona)|Glendaleu]]), a planirano je i održavanje finala 2015. godine. == Priroda i parkovi == [[Datoteka:Navajoland - U.S. Route 163 in Monument Valley.jpg|thumb|right|200px|Navajoland]] [[Datoteka:Grand_Canyon_from_Moran_Point.jpeg|thumb|right|200px|Grand Canyon]] [[Datoteka:Lake Powell Above Wahweap Marina.jpg|thumb|right|200px|Jezero Powell]] Arizona je poznata po svojim pustinjama i [[kanjon]]ima. [[Nacionalni park]] [[Grand Canyon (nacionalni park)|Grand Canyon]] nalazi se na sjeveru, [[Canyon De Chelly National Monument]] na sjevero-istoku. Na granicu prema [[Utah]]u leži [[Monument Valley]], na istoku leži [[Petrified Forest (nacionalni park)|Nacionalni park Petrified-Forest]] a na jugu [[(Saguaro (nacionalni park)|Nacionalni park Saguaro]]. == Prosvjeta == U Arizoni postoje dva međunarodno poznata fakulteta: [[University of Arizona]] u [[Tucson]]u i [[Arizona State University]] u [[Tempe]]u kod [[Phoenix]]a. Uz to postoje još par manjih fakulteta koja su [[Northern Arizona University]] u [[Flagstaff (Arizona)|Flagstaffu]] i [[Thunderbird - The Garvin School of International Management]] u [[Glendale (Arizona)|Glendaleu]] kod [[Phoenix]]a. A u Phoenixu postoje još [[DeVry University]], [[Southwestern College]], [[University of Phoenix]] i [[Western International University]], kao u [[Prescott (Arizona)|Prescottu]] [[Embry-Riddle Aernautical University]] i [[Prescott College]]. == Najveći gradovi == {| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto" ! Grad || Stanovnici |- |[[Phoenix]]||1 418 041 |- |[[Tucson]]||512 023 |- |[[Mesa (Arizona)|Mesa]]||437 454 |- |[[Glendale (Arizona)|Glendale]]||235 591 |- |[[Chandler (Arizona)|Chandler]]||223 991 |- |[[Scottsdale (Arizona)|Scottsdale]]||221 792 |- |[[Tempe (Arizona)|Tempe]]||160 676 |- |[[Gilbert (Arizona)|Gilbert]]||156 917 |- |[[Peoria (Arizona)|Peoria]]||132 487 |- |[[Yuma (Arizona)|Yuma]]||83 322 |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Arizona}} * [http://az.gov/ Stranica države Arizona] {{Podjela SAD}} [[Kategorija:Arizona| ]] [[Kategorija:Američke savezne države]] dkaos8k30xd3eqipoirx05ern3qm6ck Ivan IV Grozni 0 24995 41262481 41135886 2022-08-22T15:06:40Z Vipz 151311 {{preusmjerava|Ivan Grozni|članak o sovjetskom filmu|Ivan Grozni (film)}} wikitext text/x-wiki {{preusmjerava|Ivan Grozni|članak o sovjetskom filmu|Ivan Grozni (film)}} [[Datoteka:Iioan4.jpg|200px|right|thumb|Ivan IV]] '''Ivan Vasiljević, takozvani Ivan IV. Grozni''' ([[Moskva]], [[25. 8.|25. kolovoza]] [[1530]]. - [[Moskva]], [[18. 3.|18. ožujka]] [[1584]])<ref>[https://www.webcitation.org/query?url=http://www.geocities.com/quermaz/history/h4mar/h4mar28.html&date=2009-10-26+01:10:07 28 March: This Date in History]. Webcitation.org. Retrieved 2011-12-07</ref> je bio veliki knez [[Velika Moskovska Kneževina|Moskve]] od [[1533]]. godine i car [[Rusko Carstvo|Rusije]] od [[1547]]. godine. Njegov nadimak "Grozni" je samo prepisan, a ne preveden s Ruskog pošto je ruska riječ grozno istovjetna s srpskom rječju strašno. == Djetinjstvo == Ivan IV. je bio prvorođeni sin tada već staroga velikog kneza Moskve [[Vasilije III., veliki knez Moskve|Vasilija III.]] . U trenutku očeve smrti [[3. 12.|3. prosinca]] [[1533]]. godine Ivan IV ima samo 3 godine i titulu velikog kneza. Po očevoj samrtnoj želji tijekom njegovog maloljetništva regent postaje djetetova majka Jelena Glinska. Sljedećih pet godina ona uspješno vlada državom spriječavajući pokušaje državnog udara, sklapajući mir s Litvom i provodeći financijsku reformu. Bez obzira na te uspjehe ona umire 1538. godine, prema mišljenjima nekih kao posljedica ubistva otrovom,<ref>Martin, 331</ref><ref>Pushkareva, ''Women in Russian History'', 65–67.</ref> kao veoma omražena osoba zbog svog litavskog porijekla koje nikada nije odgovaralo ruskim nacionalistima. Koliko god je tih prvih pet godina regenstva za Ivana IV. bilo mirno doba toliko je ono potom postala noćna mora. Cijelo razdoblje do punoljetstva velikog kneza doba je borbe za regentsku poziciju između bojara dinastije Šujski i Belski. U toj borbi oni su gotovo potpuno zaboravili na malenog kneza koji živi zapuštenim i po njegovom mišljenju ponižavajućim životom. == Krunidba == Krajem [[1546]] godine u vodećim državnim i crkvenim krugovima se došlo do zaključka kako je vrijeme za ukidanje regenstva. Kako bi se taj trenutak dostojno proslavio donijeta je odluka da se Ivana IV. okruni za cara Rusije. Ivan je okrunjen [[16. 1.|16. siječnja]] [[1547]]. godine krunom Monomaha koju je po legendi bizantski car [[Konstantin IX Monomah|Konstantin IX. Monomah]] darovao svome unuku velikom knezu Kijeva [[Vladimiru Monomahu]] Zajedno s tom krunidbom Ivan IV. je trebao izabrati između tisuću kćerki iz plemićkih porodica svoju buduću suprugu. Njegov izbor je pao na Anastaziju kćer Romana, praoca dinastije [[Romanov]]. Ovo vjenčanje je zaključeno [[3. 2.|3. veljače]] [[1547]] godine. == Zlatno doba == Postavši punoljetan Ivan IV. je odlučio nastaviti provoditi majčine državne reforme. Najvažnija za budućnost će biti stvaranje prvog ruskog parlamenta koji se po prvi put okuplja [[1549]]. godine. Iako on tada ima samo ograničene ovlasti on će u trenutku izumrijeća dinastije svojim glasovanjem određivati novoga cara. Također manje od dvije godine potom novi car saziva Sveti sinod Ruske Pravoslavne Crkve zbog određivanja religijskih smjernica na području cijele države. Želja za modernizacijom ovoga mladog, poletnog cara se na tim parlamentarnim okupljanjima ne završava nego se donosi novi zakonski kodeks, formira se stalna vojska i dolazi do gradnje prvih tiskara. Pokušaji otvaranja Rusije svijetu su se s druge strane našli u problemima. Pokušaj zapošljavanja stranih stručnjaka završava neuspjehom [[1547]]. godine pošto je Poljsko-Litavska Država naredila njihovo uhićenje. Drugi također neuspjeh je gradnja prve ruske prekomorske luke na rijeci [[Narva|Narvi]][[1550]]. godine. Trgovci u nju na kraju nisu dolazili zbog prijetnji Poljsko-Litvanske države i [[Švedska|Švedske]]. Da bi se ta prepreka zaobišla car stvara novu preokoceansku luku u gradu [[Arhangelsk]] također bez uspjeha. Niti trgovački sporazum sklopljen s [[Engleska|Engleskom]] [[1553]]. godine tu situaciju ne mijenja. Bez obzira na sve te reforme da bi bio prihvaćen kao veliki vladar Ivanu IV. je bilo nužno krenuti putem svojega oca i djeda, to jest osvajanjima. Njegov veliki vojni uspjeh tada postaje pripajanje Kazanskog i Astrahanskog kanata [[1552]]. i [[1556]]. godine. Omamljenost tim uspjesima '''Ivana''' uvaljuje u objavu rata protiv [[Litvanija|Litve]] [[1558]]. godine kako bi [[Rusija]] dobila izlaz na [[Baltičko more]]. == Put u ludost == Odlučujući trenutak ove prvobitno uspješne vladavine na kraju postaje [[1564]]. godina kada je Ivana izdao njegov general, koji prelazi na stranu Poljske i Litve čije trupe će voditi sljedeću godinu protiv Moskve. Na vijest o tome car se napokon slomio pošto je već od prije njegov obiteljski život bio potpuna katastrofa od koje on jedva zadržava svoju psihičku stabilnost. [[Datoteka:Vasnetsov Ioann 4.jpg|thumb|''Ivan Grozni'', od [[Viktor Vasnetsov]].]] Ivan IV. je smatrao još od djetinjstva da su mu majku otrovali boljari što se na kraju pokazalo istinitim. Njegovog sina i prijestolonasljednika Dimitrija Starijeg ubila je u drugoj godini života dadilja u navodnom nesretnom slučaju. Njegova obožavana supruga Anastazija je umrla [[7. 8.|7. kolovoza]] [[1560]]. godine. Ivan je za tu smrt optužio boljare i nekoliko ih pogubio. Moderna historiografija je u 20. stoljeću tijekom ispitivanja tijela careve žene zaključila da je ona stvarno bila otrovana. Ivanov gluhonijemi brat Juraj je također umro [[1560]]. godine u 27 godini života što je kod njega izazvalo dodatne sumnje. Još prije ta dva posljednja tragična događaja [[1553]]. godine car je bio skoro umro od bolesti. Na samrtnoj postelji on tada traži od boljara da polože prisegu vjernosti njegovom sinu što oni odbijaju očekujući njegov smrt. U očima kasnije oporavljenog Ivana oni su tada svi bili krivi za veleizdaju. Zbog takvog razvoja događaja Ivan IV. [[1565]]. godine napušta [[Moskva|Moskvu]] i objavljuje svoju želju da abdicira, ako mu parlament ne dadne potpune diktatorske ovlasti. Svi carevi zahtjevi na kraju su prihvaćeni. == Krvoproliće == Tom kapitulacijom Ivan IV. Grozni dobiva dijelove najbolje ruske zemlje u svoje ruke kako bi s novcem sa tih posjeda mogao financirati vlastite vojne snage koje o nikome drugom ne bi ovisile. Te trupe pod imenom opričnici su imale zadatak da uništavaju svaki potencijalni otpor carevoj vladavini. Po tome zadatku oni su u Rusiji bili najsličniji [[NKVD]]-u iz doba[[Josif Staljin|Staljinovih]] čistki u prvom djelu [[XX stoljeća]]. Njihovo najveće zabilježeno krvoproliće bilo je masovno ubojstvo svih stanovnika [[Veliki Novgorod|Novgoroda]] po Ivanovom naređenju. Puno brojčano manje, ali za Rusiju mnogo važnije postaje likvidacija cijele obitelji Vladimira od Staritse [[1569]]. godine pošto je ta dinastija trebala naslijediti Ivanovu u trenutku njenog nestanka. Uz toga princa u 7 godini dugom krvoproliću pada također i veliki broj boljara s kojima je car imao puno neraščišćenih računa zbog smrti unutar svoje obitelji. Ta okrutna ubojstva boljara su na kraju ipak rijetko kada bila toliko potpuna da bi završila s eliminacijom boljarske familije. Konkretni primjer toga je dinastija Šujski čije glavne predstavnike Andreja i Aleksandra Ivan pogubljuje 1543 i 1565 godine. Bez obzira na to posljednji Rurjikovič će biti unuk pogubljenog Andreja Šujskog car [[Vasilije IV., car Rusije|Vasilije Šujski]]. Kao i svaki koljači tako su i opričnici bili najobičnije nesposobne kukavice kada bi se našli u sukobu s naoružanim protivnikom. Taj neprijatelj su bili [[Krimski Tatari]] čija vojska [[1571]]. godine pobjeđuju "vojsku" opričnika i pale Moskvu. S tim događajem Ivan Grozni zaključuje kako je pokušaj s "opričnicima" propao. Njegov cilj u doba osnivanja je bio povećanje državnih poreznih prihoda i stvaranje vojske neovisne o boljarima. Vojska je u ratu s Tatarima bila neuspješna, a s druge strane porezna primanja su radi pljačke pripadnika ove "specijalne vojske" propala. Nemajući drugog izbora [[1573]]. godine Ivan Grozni ukida opričnikr i zabranjuje spominjanje njihova imena. Možda zbog grižnje savjesti ovoga bez obzira na krvoprolića veoma vjerski nastrojenog čovjeka on abdicira [[1574]]. godine prepuštajući dobrovoljno vlast [[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeonu Bekbulatoviču]]. == Zadnje godine == [[Datoteka:REPIN Ivan Terrible&Ivan.jpg|thumb|300px|''Ivan IV Grozni nakon ubojstva sina'' od [[Ilja Repin]]]] Tu šaradu s abdikacijom Ivan Grozni završava [[1576]]. godine kada mu [[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeon Bekbulatovič]] vraća vlast koju je navodno imao. Rat s Litvom [[1558]] godine napokon završava mirovnim sporazumom [[1583]]. godine kojim [[Moskva]] nije dobila ništa. Jedina teritorijalna ekspanzija Ruske države ovoga razdoblja je osvajanje [[Sibir]]a što Ivan financijski podržava. Posljednja tragedija ovoga cara bilo je ubojstvo vlastitog sina i prijestolonasljednika Ivana. Hodajući po dvoru [[1581]]. godine Ivan Grozni je primjetio sinovu ženu koja se po njegovom mišljenju šetala neprilično obučena. Kako bi dokazao što misli o njenoj modi Ivan Grozni ju udara što gotovo automatski dovodi do pobačaja. Čuvši za taj događaj princ Ivan koji je jedini bio slobodno razgovarao s ocem, posvađao se s njim, a car ga je u napadu bijesa udario štapom u glavu. Nekoliko dana potom princ Ivan je umro, a tijekom sprovoda zbog tuge Ivan Grozni udara svojom glavom o sinov lijes. Posljednje godine života Ivan Grozni svima naočigled propada i izgleda kao da ima minimalno dvadeset godina viška. Bez obzira na to propadanje on pokušava po svaku cijenu dobiti još jednog sina znajući kako sudbina njegove dinastije visi o tankoj niti. Jedan od tih pokušaja se dogodio navodno [[15. 3.|15. ožujka]] [[1584]]. kada ga savjetnici Bogdan Belski i [[Boris Godunov]] spriječavaju da siluje ženu (i Godunovu kćer) svog nesposobnog sina [[Fjodor I., car Rusije|Fjodora I.]]. Stvarni razlog za ovaj zločin se može naći u testiranju na dvoru i da među boljarima rašire teorije kako je ona sterilna. Tri dana poslije Ivan IV. Grozni umire od posljedica trovanja dok igra šah s Bogdanom Belskim. Ti njegovi pokušaji da dobije drugog sina na kraju su se pokazali uspješni pošto mu se je [[1582]]. godine rodio sin Dimitrije koji će kasnije navodno umrijeti od vlastite ruke. == Žene i djeca == * Anastazija Romanovna (otrovana [[1560]].) brak je sklopljen [[1547]]. godine. sinovi: Dimitrije (ubijen u 2 godini života), Ivan (ubijen od Ivana Groznog [[1581]].), car [[Fjodor I., car Rusije|Fjodor I.]] * Marija (po mišljenju Ivana IV otrovali su je boljari [[1569]].) sin: Vasilije (umro [[1563]]) * Marfa (po mišljenju Ivana IV otrovali su je boljari [[13. 11.|13. studenog]] [[1571]].) * Ana (umrla [[1627]].) brak trajao od [[1572]]. - [[1575]] godine. Do rastave dolazi zbog Anine sterilnosti. * Ana ([[1575]].) pretpostavlja se da je ovo bio nevjenčani brak * Vasilisa (vjenčanje [[1576]]. ?) imala ljubavnika * Marija (vjenčanje [[1579]] ?) tijekom bračne noći Ivan Grozni je otkrio da nije djevica. Sljedeći dan je zatvorena u samostan. * Marija Nagaja (umrla [[1610]].). Brak je sklopljen [[1580]]. godine. * Sin: [[princ Dimitrije Ivanovič|Dimitrije]] ([[19. 10.|19. listopad]] [[1582]]. - [[15. 5.|15. svibanj]] [[1591]]) navodno pao na vlastiti nož. {{Redoslijed| |prethodnik =[[Vasilije III., veliki knez Moskve|Vasilije III.]] |gl_članak_funkcija=[[popis ruskih vladara|veliki knez Moskve]] |nasljednik =[[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeon Bekbulatovič]] }}{{Redoslijed| |prethodnik =[[Simeon Bekbulatovič, veliki knez Moskve|Simeon Bekbulatovič]] |gl_članak_funkcija=[[popis ruskih vladara|car Rusije]] |nasljednik =[[Fjodor I., car Rusije|Fjodor I.]] }} == Izvori == {{reference}} {{Commonscat|Ivan IV of Russia}} {{Lifetime|1530|1584|Ivan 04 Grozni}} [[Kategorija:Ruski vladari]] [[Kategorija:Četveroslovnik-I|VAN IV. Grozni]] 923yqld9li0667j7hbtqci8hs47ymbt Akča 0 26267 41262593 6476439 2022-08-22T23:15:18Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Akçe of Murad II Reverse.JPG|thumb|right|250px|<center>Kovanica iz vremena [[Murat II|Murata II.]]</center>]] '''Akča''' ({{Šablon:Jez-tur|Akçe}}, [[Osmanski turski jezik|Osm. turk]]. آقچه) je bila sitna [[Osmansko Carstvo|turska]] [[srebro|srebrna]] [[moneta]], kovana od vremena [[sultan]]a [[Orhan]]a ([[1326]]-[[1359]]) do kraja [[17. vijek|XVII. stoljeća]]. <br/> U početku je težila 1,07 [[gram]]a, poslije joj je težina padala do 0,13 grama. Kovana je u mnogim kovnicama [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]]; na [[Jugoslavija|jugoslavenskim]] prostorima u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Čajniče|Čajniču]], [[Novo Brdo|Novom Brdu]], [[Skoplje|Skoplju]] i [[Beograd]]u. [[Kovnica novca|Kovnica]] na Novom Brdu, tada utvrđenom rudarskom gradu u [[Srpska despotovina|Srpskoj despotovini]] bogatom rudnicima zlata i srebra, počela je udarati akče [[1441.]] godine kada su osmanske snage prvi put zauzele mjesto.<br/> Turska riječ za [[srebro]] je ''gümüş'', no akča je složenica izvedena iz «''ak''» (bijelo) i deminutivnog sufiksa ''–çe'', što bi u prijevodu bilo «bijeli novac» i familijarnije «bijelić». Zapravo osmanska akča je nasljednik bizantskog [[Aspra|jaspra]] ({{Šablon:Jez-gr|ἄσπρος}} ili ''τραχύ'', grubi novčić), isto srebrne kovanice, pa stoga neki izvori spominju turski srebrni novac s riječju «aspra».<br/> Tri akče su vrijedile jednu [[Para (novac)|paru]] a 120 akči su vrijedile jedan [[Kuruş|kuruš]]. Kovanje akče je po prvi put potvrđeno [[1326.]] u [[Bursa|Bursi]] za vrijeme vladavine [[Orhan I|Orhana]]. Prve ''pare'' se spominju u Egiptu [[1524.]] dok prvi ''kuruš'', koji će Venecijanci zvati «piastra», je uveden [[1688.]]<br/> Kaže se da je [[Sulejmanije džamija|Sulejmanova džamija]] u [[Istanbul]]u koštala 59 milijuna akči kada je izgrađena [[1550-e|1550-ih]] a taj iznos je vjerojatno vrijedio oko 700.000 [[dukat]]a u [[Zlato|zlatu]] (najvjerojatnije [[Mletačka republika|mletačkih]]). == Izvor == * ''"[[Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda|Opća enciklopedija]]" (1 A-Bzu)'', [[Zagreb]], [[1977]]. [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Novac]] [[Kategorija:Turcizmi]] [[Kategorija:Četveroslovnik-A|KČA]] cgcnk9nv5e9wo8kczfqdqrj04bzoksn 41262594 41262593 2022-08-22T23:15:40Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Akçe of Murad II Reverse.JPG|thumb|right|250px|<center>Kovanica iz vremena [[Murat II|Murata II.]]</center>]] '''Akča''' ({{Šablon:Jez-tur|Akçe}}, [[Osmanski turski jezik|osm. turk]]. آقچه) je bila sitna [[Osmansko Carstvo|turska]] [[srebro|srebrna]] [[moneta]], kovana od vremena [[sultan]]a [[Orhan]]a ([[1326]]-[[1359]]) do kraja [[17. vijek|XVII. stoljeća]]. <br/> U početku je težila 1,07 [[gram]]a, poslije joj je težina padala do 0,13 grama. Kovana je u mnogim kovnicama [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]]; na [[Jugoslavija|jugoslavenskim]] prostorima u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Čajniče|Čajniču]], [[Novo Brdo|Novom Brdu]], [[Skoplje|Skoplju]] i [[Beograd]]u. [[Kovnica novca|Kovnica]] na Novom Brdu, tada utvrđenom rudarskom gradu u [[Srpska despotovina|Srpskoj despotovini]] bogatom rudnicima zlata i srebra, počela je udarati akče [[1441.]] godine kada su osmanske snage prvi put zauzele mjesto.<br/> Turska riječ za [[srebro]] je ''gümüş'', no akča je složenica izvedena iz «''ak''» (bijelo) i deminutivnog sufiksa ''–çe'', što bi u prijevodu bilo «bijeli novac» i familijarnije «bijelić». Zapravo osmanska akča je nasljednik bizantskog [[Aspra|jaspra]] ({{Šablon:Jez-gr|ἄσπρος}} ili ''τραχύ'', grubi novčić), isto srebrne kovanice, pa stoga neki izvori spominju turski srebrni novac s riječju «aspra».<br/> Tri akče su vrijedile jednu [[Para (novac)|paru]] a 120 akči su vrijedile jedan [[Kuruş|kuruš]]. Kovanje akče je po prvi put potvrđeno [[1326.]] u [[Bursa|Bursi]] za vrijeme vladavine [[Orhan I|Orhana]]. Prve ''pare'' se spominju u Egiptu [[1524.]] dok prvi ''kuruš'', koji će Venecijanci zvati «piastra», je uveden [[1688.]]<br/> Kaže se da je [[Sulejmanije džamija|Sulejmanova džamija]] u [[Istanbul]]u koštala 59 milijuna akči kada je izgrađena [[1550-e|1550-ih]] a taj iznos je vjerojatno vrijedio oko 700.000 [[dukat]]a u [[Zlato|zlatu]] (najvjerojatnije [[Mletačka republika|mletačkih]]). == Izvor == * ''"[[Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda|Opća enciklopedija]]" (1 A-Bzu)'', [[Zagreb]], [[1977]]. [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Novac]] [[Kategorija:Turcizmi]] [[Kategorija:Četveroslovnik-A|KČA]] dq3wsdvljw4axb95hlchjcoha633yfh Atentat na Zorana Đinđića 0 28340 41262819 41189703 2022-08-23T11:49:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zavod za fotogrametriju.jpg|thumb|Zavod za fotogrametriju odakle je pucano]] Dana [[12. 3.|12. marta]] [[2003]]. godine u 12:25, u dvorištu zgrade [[Vlada Srbije|Vlade Republike Srbije]] u [[Beograd]]u, u [[Srbija|Srbiji]], izvršen je '''atentat na [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]]''', prvog premijera Republike Srbije izabranog nakon [[Buldožer revolucija|petooktobarskih promena]], (petog [[Predsednik Vlade Republike Srbije|predsednika Vlade Republike Srbije]] ukupno). Ovaj atentat je doveo do vanrednog stanja u Srbiji i [[Sablja (policijska akcija)|policijske akcije „Sablja“]] tokom koje su uhapšene stotine kriminalaca. == Pozadina == Nove vladajuće strukture koje su preuzele vlast na talasu [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|narodnog nezadovoljstva]] koje je srušilo [[Slobodan Milošević|Miloševića]] [[5. 10.|5. oktobra]] [[2000]]. godine, nisu bile dovoljno sposobne da tako čvrsto drže vlast kao, nekada, Milošević. Novi vladajući krugovi su bili slabi i nestabilni od samog početka. [[Drugi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|Predsednički izbori]] koji su održani prethodne godine, koji nisu uspeli zbog nedovoljne izlaznosti birača(po tadašnjem Izbornom zakonu je bila potrebna izlaznost od 50 %), bili su pokazatelj krize u vladajućim strukturama i slabih osnova na kojima su stajali. === Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala === {{Quote box | citat = Imam dokaze da su Dušan Spasojević, Legija i Slobodan Pažin kidnapovali Miroslava Miškovića i još pet-šest ljudi i učinili oko 30 ubistava. Za sve to sam spreman da svedočim. Odgovorni su i za atentat u Budvi(...) U atentatu na Ibarskoj magistrali učestvovali su Legija i Bracanović. (...) | izvor = [[Ljubiša Buha]], B92, 24. januar 2003. | width = 45% | align = right}} {{Quote box | citat = Stvari su se posle izjave Ljubiše Buhe drastično promenile i celo odeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala radi intenzivno na tome. Stvar ima apsolutni prioritet i brzo ćemo saopštiti javnosti šta se događa. Pojavljuju se već neki obrisi razrešenja i to je ogromna šansa da se konačno i poslednje tvrdo jezgro kriminala razbije. | izvor = premijer Zoran Đinđić, „Frankfurter algemajne cajtung“, 26. februar 2003. | width = 45% | align = right}} Krajem [[2001]]. godine, premijer Đinđić je najavio da će 2002. godina biti godina borbe protiv [[organizovani kriminal|organizovanog kriminala]]. Decembra [[2002]], pet meseci ranije doneti republički Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala<ref>Narodna skupština Srbije - [http://www.parlament.sr.gov.yu/content/cir/akta/akta_detalji.asp?Id=52&t=Z# Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090922055709/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/cir/akta/akta_detalji.asp?Id=52&t=Z |date=2009-09-22 }}</ref>, usvojen je i u Saveznoj skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], čime je stupio na snagu. Tim zakonom, u pravosuđe su uvedeni Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal i Posebno odeljenje Okružnog suda u Beogradu za organizovani kriminal (tzv. [[Specijalni sud u Beogradu|Specijalni sud]]), koji su osnovani mesec dana kasnije. Takođe, tim zakonom je uvedena i institucija [[svedok-saradnik|svedoka-saradnika]].<ref name=Politicko>B92 - [http://www.b92.net/info/emisije/insajder.php?yyyy=2008&mm=03&nav_id=289530 „Insajder - Politička pozadina atentata“], 13.3.2008.</ref> Prvi svedok-saradnik Specijalnog tužilaštva trebalo je da bude [[Ljubiša Buha]] zvani Čume. Na njega je [[3. 8.|3. avgusta]] [[2002]]. izvršen neuspeli atentat, nakon čega on u tajnosti odlazi u [[Grčka|Grčku]]. Decembra iste godine minirano je postrojenje njegovog preduzeća „Difens roud“, u čemu su učestvovali pripadnici [[Crvene beretke|Jedinice za specijalne operacije]] i [[Zemunski klan|Zemunskog klana]]. Krajem sledećeg meseca, Buha je vođe JSO i Zemunskog klana javno optužio da su krivi za 30 ubistava, otmicu [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]]<ref>Da je Stambolić ubijen istog dana kada je i otet, saznalo se tek 28. marta 2003.[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2003&mm=03&dd=28&nav_category=16&nav_id=104601]</ref>, atentate na [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] u Budvi i na Ibarskoj magistrali i brojne druge zločine, te izjavio da za to ima dokaze i da bi o tome svedočio u eventualnom sudskom postupku.<ref>B92 - [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?nav_category=11&dd=24&mm=1&yyyy=2003 „Ljubiša Buha za B92 optužuje Lukovića i Spasojevića“], 24.1.2003.</ref> Nedugo potom, on odlazi u [[Slovačka|Slovačku]].<ref name=Politicko/> == Neuspeli atentati == Ubistvu premijera prethodila su najmanje tri neuspela atentata: === Atentat kod Bubanj potoka === Sredinom februara 2003, grupa atentatora u kojoj su bili Zvezdan Jovanović, [[Željko Tojaga]] zvani Žmigi, [[Mile Luković]] zvani Kum i još jedna osoba planirala je da ubije Đinđića na autoputu, sa uzvišenja u blizini naplatne rampe [[Bubanj potok]], prilikom Đinđićevog povratka s [[Kopaonik]]a. Odustali su od toga zbog navodnog straha od prevelikog broja žrtava, a prisutni u blizini bili su i [[Dušan Spasojević (Zemunski klan)|Dušan Spasojević]] i još nekoliko osoba u najmanje tri automobila i dva kamiona. === Atentat kod Beogradske arene === [[Datoteka:Atentat Djindjic Arena.svg|thumb|Animirani prikaz neuspelog atentata kod Beogradske arene]] Dana [[21. 2.|21. februara]] 2003, Đinđić je trebalo da otputuje u zvaničnu posetu u [[Banja Luka|Banja Luku]]. Kolonu vozila koja su se kretala autoputem Beograd – [[Zagreb]] ka [[Aerodrom Nikola Tesla|aerodromu]] činila su tri automobila obeležena rotacionim svetlima i sirenom, a Đinđić je bio u prednjem vozilu. Kretali su se brzinom od oko 130 kilometara na sat kada je, oko 9:15, kod [[Beogradska arena|Beogradske arene]], jedan kamion iz zaustavne trake naglo skrenuo u levu, preticajnu traku u kojoj se kolona kretala. Vozač Đinđićevog automobila je, nekoliko stotina metara ranije, najpre smanjio brzinu na oko 100 km/h, a zatim i naglo zakočio i obišao kamion s desne strane, te nastavio prema aerodromu.<ref name=Veruovic>[[B92]] - [http://www.b92.net/info/emisije/kaziprst.php?yyyy=2003&mm=10&nav_id=122508 emisija „Kažiprst“ - intervju sa Milanom Veruovićem], 20.10.2003.</ref><ref name=Sacekusa>„[[Danas]]“ - [http://www.danas.co.yu/20030301/vikend_frame_3.htm „Sačekuša za Đinđića“], 1.3.2003.</ref> Vozač [[kamion]]a „mercedes“ koji nije bio registrovan bio je [[Dejan Milenković|Dejan Milenković Bagzi]], pripadnik [[Zemunski klan|Zemunskog klana]] čija je namera bila da zaustavi kolonu, dok su se u blizini nalazili zaverenici s namerom da minobacačem „zoljom“ ubiju premijera.<ref name=priznanje>„[[Peščanik (emisija)|Peščanik]]“ - [http://pescanik.net/priznanje-zvezdana-jovanovica/], 6.4.2003.</ref> Milenković je tada priveden samo zbog falsifikovanja isprava, i određen mu je osmodnevni pritvor, ali je pušten nakon samo četiri dana, uz obrazloženje da je on trgovački putnik i da mora da izdržava porodicu.<ref name=Sacekusa/> === Atentat kod Savezne skupštine === [[Datoteka:Djindjic atentat kod Ss.svg|thumb|thumb|130px|Neuspeli atentat kod Savezne skupštine]] Nekoliko dana kasnije, [[7. 3.|7. marta]], grupa u kojoj je ponovo bio Jovanović, planirala je da snajperom ubije Đinđića ispred [[Dom Narodne skupštine Republike Srbije|zgrade Savezne skupštine]] sa gornjeg nivoa garaže „Tri lista duvana“, na uglu Ulice kralja Miloša i Bulevara kralja Aleksandra, ali je od toga odustala ponovo se, navodno, plašeći slučajnih žrtava, konkretno – novinara koji su se nalazili ispred zgrade Skupštine.<ref name=priznanje/> Međutim, [[Zoran Vukojević]] koji je tada bio u automobilu „[[folksvagen pasat]]“ sa [[Aleksandar Simović|Aleksandrom Simovićem]] i Jovanovićem, izjavio je pred sudom da se tom prilikom odustalo od pucanja jer su se zaverenici plašili da ih ne snime sigurnosne [[kamera|kamere]] sa zgrade Pošte u Takovskoj ulici, kao i zato što ne bi uspeli brzo da pobegnu jer su bili parkirani na gornjem spratu [[garaža|garaže]].<ref name=b92rekon>B92 - [http://video.xfree.hu/?n=szpray%7Cb10d7a39b9b733fa8ee0ad5b174677a1 Rekonstrukcija: Kako je ubijen premijer]</ref> == Uzimanje iskaza od svedoka-saradnika == Dana [[5. 3.|5. marta]] 2003, na mesto specijalnog tužioca za organizovani kriminal postavljen je [[Jovan Prijić]] i on je, par dana kasnije, otišao u Republiku Slovačku kako bi uzeo iskaz od Ljubiše Buhe. Davanje iskaza je završeno [[11. 3.|11. marta]] kasno uveče, kada ga je Buha potpisao i tako učinio validnim za sud. Prijić se potom vratio u Beograd 12. marta u 2 časa ujutru, a u 8 časova podneo je ostavku zbog ranijih brojnih, netačnih, medijskih napisa da je on bio član [[Jugoslovenska levica|Jugoslovenske levice]].<ref name=Politicko/> == Atentat == === Pripreme === Nakon tri bezuspešna pokušaja, zaverenici su tražili novo mesto sa kojeg bi bilo pogodno pucati na premijera. Nekoliko puta su odlazili u stambenu zgradu u Birčaninovoj ulici, na suprotnoj strani u odnosu na mesto sa kojeg je Đinđić kasnije ubijen. [[Ninoslav Konstantinović]], [[Dušan Krsmanović]] i Zvezdan Jovanović su se predstavljali kao radnici koji treba da uvedu [[kablovska televizija|kablovsku televiziju]] u zgradu, dok bi Jovanović zapravo, laserskim [[daljinomer]]om „bušnel 1000“, merio udaljenost od te zgrade do dvorišta zgrade Vlade i ustanovio da je ona oko 230 metara. Međutim, zaverenici su odustali od pucanja iz te zgrade saznavši da se stanari učestalo raspituju oko uvođenja kablovske televizije. U međuvremenu je Jovanović, od [[Milorad Ulemek Legija|Milorada Ulemeka]], dobio pušku kojom je trebalo da izvrši atentat, kao i još dva pakovanja municije. Tu pušku je Jovanović isprobao na [[Iriški Venac|Iriškom vencu]] na [[Fruška gora|Fruškoj gori]] i ocenio da je ona odlična. Konstantinović „i još neko“ su, potom, saznali da se u zgradu u Ulici admirala Geprata, iz koje se takođe vidi dvorište zgrade Vlade, može ući bez poteškoća. Desetog marta, oko 10 časova, Konstantinović, Aleksandar Simović i Jovanović su ušli u tu zgradu prerušeni u molere i prošli pored [[portir]]a bez problema. Potom su se popeli na drugi sprat i ušli u jednu praznu kancelariju u kojoj su ostali do 14 ili 15 časova. Međutim, Đinđić nije dolazio u zgradu Vlade ni tog dana, a ni sutradan, kada su ga zaverenici ponovo čekali u istoj kancelariji.<ref name=priznanje/> === 12. mart === [[Datoteka:Djindjic assassination map-sr.png|thumb|thumb|200px|Položaj premijera i atentatora u trenutku ubistva]] [[Datoteka:Vlada Srbije ulaz 5.jpg|thumb|thumb|150px|Ulaz broj 5; u trenutku atentata, na parkingu su se nalazila samo vozila pratnje]] [[Predsednik Vlade Republike Srbije|Predsednik]] [[Vlada Srbije|Vlade Republike Srbije]] i lider [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] − [[Zoran Đinđić]] je pogođen snajperskim hicem [[12. 3.|12. marta]] 2003. godine u 12:25<ref>Đinđićeva sekretarica – Biljana Stankov, i vozač njegovog vozila – Aleksandar Bjelić, tvrde da je atentat izvršen oko 12:40 (vidi „Poslednji dan Z. Đinđića“)</ref>, ispred ulaza broj 5 zgrade Vlade Srbije. Atentat je izvršio [[Zvezdan Jovanović]], pripadnik Jedinice za specijalne operacije, sa prozora kancelarije 55 na drugom spratu zgrade Zavoda za [[fotogrametrija|fotogrametriju]] u Ulici [[Emil Geprat|admirala Geprata]] 14. U zgradi Zavoda, u trenutku ubistva, nalazili su se i [[Aleksandar Simović]] i [[Ninoslav Konstantinović]], dok su se ispred zgrade, u automobilu, nalazili [[Sretko Kalinić]] i [[Mile Luković]]. Vozač atentatorâ bio je [[Vladimir Milisavljević]] zvani Budala koji ih je čekao ispred zgrade u „folksvagen pasatu“<ref>„Danas“ - [http://www.danas.co.yu/20040310/frontpage1.html#4 Policija tvrdi da ubijeni svedok nema značaja], 10.3.2004.</ref>, dok je [[Milan Jurišić]] čuvao parking ispred zgrade. Istovremeno, [[Miloš Simović]] je prenosio informacije o kretanju premijera koje mu je dostavljao [[Branislav Bezarević]], pripadnik [[Služba državne bezbednosti Srbije|Službe državne bezbednosti]], a [[Dušan Krsmanović]] je bio parkiran u blizu raskrsnice Nemanjine ulice i Ulice kneza Miloša, odakle je izveštavao o dolasku kolone automobila u kojoj je bio premijer Đinđić. Pored toga, u zasebnom vozilu su, oko kvarta u kojem je zgrada Vlade, kružili [[Saša Pejaković]] i [[Dušan Spasojević (Zemunski klan)|Dušan Spasojević]] zvani Šiptar.<ref>[[Blic]] - [http://www.blic.rs/temadana.php?id=4263 Kako su ubili Zorana Đinđića], 24.5.2007.</ref> [[Datoteka:Dolazak Djindjica pred atentat.png|thumb|left|thumb|130px|Putanja premijerove kolone do Vlade]] U sredu, [[12. 3.|12. marta]], premijer Đinđić je trebalo da se dođe na sastanak Saveta za borbu protiv korupcije u 13 časova i da se sastane sa ministarkom spoljnih poslova [[Švedska|Švedske]], [[Anna Lindh|Anom Lind]], u 15:30.<ref name=RTS>[[Radio-televizija Srbije|RTS]] – [http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/%D0%A0%D0%A2%D0%A1+1/21151/%D0%9F%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D1%9A%D0%B8+%D0%B4%D0%B0%D0%BD+%D0%97%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B0+%D0%82%D0%B8%D0%BD%D1%92%D0%B8%D1%9B%D0%B0+.html Poslednji dan Zorana Đinđića], 12.3.2006.</ref> Trebalo je da se prethodno sastane i sa Sinišom Nikolićem, bivšim šefom svog kabineta, pa je odlučio da u zgradu Vlade Srbije dođe nešto pre 13 časova.<ref>„Danas“ – [http://www.danas.rs/vesti/hronika/pucanj_tisina_galama_plac.3.html?news_id=155701 Pucanj, tišina, galama, plač], 11.3.2009.</ref> Đinđić je prvobitno bio nameravao da dan provede kod kuće, zbog bolova u nozi koju je povredio mesec dana ranije, ali je na kraju odlučio da ode do zgrade Vlade. Uobičajena kolona od tri vozila došla je po premijera, do njegove rezidencije u Užičkoj ulici broj 40 i, posle neuobičajeno dugog, višeminutnog čekanja, Đinđić je ušao u srednji automobil, nakon čega je kolona krenula ka Vladi. Nakon prolaska kroz Užičku ulicu i Topčidersku zvezdu, kolona se kretala Bulevarom vojvode Putnika do Mostarske petlje gde su, zaključivši da je saobraćaj pregust, vozači odlučili da skrenu prema Savskoj i, dalje, prema Sarajevskoj ulici. Dok su bili u toj ulici, šef premijerovog obezbeđenja, [[Milan Veruović]], dva puta je bezuspešno pokušao je da kontaktira osobu zaduženu da dočeka premijera ispred ulaza u zgradu Vlade. Na njegov treći poziv odazvao se radnik obezbeđenja kojem je radno mesto bilo ispred vrata premijerovog kabineta.<ref name=RTS/> U trenutku ulaska kolone na parking zgrade Vlade, na njemu se nalazilo samo jedno vozilo, parkirano ispred jednog od ulaza u zgradu. Kolona se zaustavila tako da je srednji automobil, u kojem se nalazio Đinđić, bio postavljen tačno ispred ulaza broj 5, na dva-tri koraka od vrata. Vožnja od premijerove rezidencije do zgrade Vlade trajala je oko pet minuta, a za to vreme, Đinđić je čitao novine, ne progovorivši ni reč.<ref name=RTS/> Nakon ovoga, nakon čega telohranitelji su pomogli Đinđiću, koji se tada kretao pomoću [[štaka]], da izađe iz automobila. Premijerovo obezbeđenje, raspoređeno u tri automobila, činila su osmorica<ref name=novosti>„[[Večernje novosti]]“ - [http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=9&status=jedna&vest=57108 „Atentatu tesna optužnica“], 24.10.2003.</ref>: * Srđan Babić, zamenik šefa obezbeđenja premijera * Aleksandar Bjelić, vozač srednjeg vozila, u kojem je bio Đinđić * [[Milan Veruović]], šef obezbeđenja premijera * Slađan Drobnjak * Jovan Đurić * Dražen Nastić * Boban Purić * Zoran Trajković Kada je premijer izašao iz vozila, Veruović mu je dodao štake, krenuo sa njim do ulaza u zgradu i vratio se da zatvori vrata automobila. Dok je premijer otvarao vrata zgrade, Jovanović je ispalio dva metka „[[308 Vinčester]]“<ref name=priznanje/> iz puške „[[Hekler & Koh G3]]“ sa udaljenosti od oko 130 metara i relativne visine od oko 16 metara. Prvi metak pogodio je Đinđića u grudi, dok je drugi pogodio Milana Veruovića u trbuh i zatim, rasprsnuvši se o zgradu, Đinđiću naneo ranu na desnoj butini.<ref>[[Glas javnosti]] - [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/01/19/srpski/H06011801.shtml Nigde nema trećeg metka], 19.1.2006.</ref> Veruović je odmah potom dopuzao u jedan od automobila kolone, nakon čega ga je jedan od telohranitelja odmah odvezao u Urgentni centar. Đinđića, koji je ležao na leđima, telom unutar zgrade, a nogama van nje, Aleksandar Bjelić i još jedan pripadnik obezbeđenja zgrade su odneli do stepenišnog odmorišta i pokušavali da ga ožive. Nakon nekoliko minuta, ne dočekavši vozilo Hitne pomoći, telohranitelji su smestili Đinđića u automobil i odvezli ga u Urgentni centar. Đinđić je bio položen na zadnje sedište, a u automobilu su bili još i njegovi savetnici – [[Zoran Janjušević]] i [[Todor Dimitrijević]], kao i radnici obezbeđenja zgrade Vlade – Dragan Lalić i Ljubiša Janošević.<ref name=RTS/> Parkiran u blizini Zavoda za fotogrametriju bio je [[Kujo Kriještorac]], vlasnik obližnje pekare. On je posvedočio da je video Milisavljevića u „pasatu“. Kriještorac je, pod nerazjašnjenim okolnostima, ubijen 1. marta 2004, nekoliko dana nakon što je dao iskaz policiji.<ref>[[B92]] - [http://www.b92.net/specijal/atentat/mart04.php Sećanje na Zorana Đinđića], mart 2004.</ref> Kriještorac je verovatno ubijen upravo zbog davanja iskaza, a ubistvo je, po rečima Sretka Kalinića, organizovao [[Luka Bojović]], blizak saradnik Milorada Ulemeka.<ref>„Blic“ – [http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/195287/Bojovic-organizovao-atentat-na-svedoka-ubistva-premijera „Bojović organizovao atentat na svedoka ubistva premijera“], 24.6.2010.</ref> Nakon ubistva, atentatori su otišli u unapred unajmljene stanove, dok su pušku iz koje je izvršen atentat sutradan sakrili na gradilištu u bloku 26, a „folksvagen pasat“ spalili u Ulici [[Zarija Vujošević|Zarije Vujoševića]] u [[Novi Beograd|Novom Beogradu]].<ref>Mrežno mesto Vlade Srbije - [http://www.arhiva.srbija.sr.gov.yu/vesti/2003-04/29/335683.html Akcija „Sablja“]</ref> [[Datoteka:Bekstvo.png|thumb|400px|thumb|Putanja bekstva atentatorâ odmah nakon atentata]] [[Zoran Đinđić|Đinđić]] je, uprkos hirurškoj intervenciji u Urgentnom centru, proglašen mrtvim u 13:30 časova. Policija je ubrzo aktivirala [[Policijska akcija Vihor|akciju „Vihor“]] kojom se blokira saobraćaj na izlazima iz Beograda. Osim toga, saobraćaj u gradu je bio blokiran policijskim vozilima i barikadama a hiljade ljudi su se peške vraćali kućama sa posla. Ljudi i automobili bili su nasumice zaustavljani i pretresani. Jovan Prijić koji je, u toku prepodneva, otišao kući u [[Zrenjanin]], istog dana vratio se u Beograd, povukao svoju ostavku i preuzeo predmet ubistva premijera.<ref name=Politicko/> == Obdukcija == Zoran Đinđić je proglašen mrtvim u 13:30, u Urgentnom centru u Beogradu, u koji je stigao bez [[puls]]a, [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] i [[svest]]i. [[Autopsija|Obdukcijom]], urađenom iste večeri, utvrđeno da je ulazna rana na Đinđićevom [[srce|srcu]] bila veličine šest [[centimetar]]a puta dva centimetra, a izlazna – četiri centimetra puta jedan centimetar. Takođe, metak je bio potpuno razneo i njegovu [[jetra|jetru]] i [[slezina|slezinu]], pa je zaključeno da [[reanimacija]] nije ni mogla biti od pomoći.<ref>„Danas“ - [http://www.danas.co.yu/arhiva/20030313.htm „Ubijen Zoran Đinđić; vanredno stanje u Srbiji“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080623235026/http://www.danas.co.yu/arhiva/20030313.htm |date=2008-06-23 }}, 13.3.2003.</ref> Obdukciju su izvršila trojica [[ljekar|lekara]] Instituta za sudsku medicinu [[Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu|Medicinskog fakulteta]] u Beogradu: Savić, Aleksandrić i Dušan Dunjić. Ona je urađena na zahtev okružnog istražnog sudije, Aleksandra Čolića, a zavedena je pod brojem 210/2003 i sadrži tri poglavlja na četiri kucane strane. Prvi zaključak obdukcije bio je da je smrt nastupila nasilno, usled [[rana]] nanesenih projektilom ispaljenim iz ručnog vatrenog oružja koji je prouzrokovao razorenje srca, levog [[pluća|plućnog krila]], [[jetra|jetre]], [[želudac|želuca]] i slezine. Potom, utvrđeno je da je projektil ušao u [[grudni koš]] sa desne strane, odozgo, a da je izašao s leve, nadole i da se kretao od prednje strane tela ka zadnjoj. Konstatovana je i površinska rana na levoj [[podlaktica|podlaktici]], uzrokovana istim metkom, nakon njegovog izlaska iz Đinđićevog grudnog koša. U obdukcionom nalazu su, dalje, navedene detaljnije činjenice. Metak je ušao u telo Đinđića šest centimetara udesno od sredine grudnog koša, u visini sedmog [[rebro|rebra]], na 132 centimetra od desne [[peta|pete]], a izašao je na levoj bočnoj strani grudnog koša, na 126 centimetara od leve pete.<ref name=novosti/> == Sahrana == Premijer Đinđić je sahranjen, uz najviše državne počasti, [[15. 3.|15. marta]], u [[Aleja zaslužnih građana|Aleji zaslužnih građana]] na beogradskom Novom groblju, a sahrani je prisustvovalo oko 500.000 ljudi.<ref>„Frantlajn“ - [http://www.hinduonnet.com/fline/fl2007/stories/20030411000306000.htm „Đinđićev kraj“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080408025714/http://www.hinduonnet.com/fline/fl2007/stories/20030411000306000.htm |date=2008-04-08 }}, 29.3.2003. {{en}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Assassination of Zoran Đinđić}} * [http://okruznisudbg.rs/content/2005/predmeti/posebno/ubistvopremijera Presuda Okružnog suda u Beogradu za ubistvo Đinđića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100616160836/http://okruznisudbg.rs/content/2005/predmeti/posebno/ubistvopremijera |date=2010-06-16 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=407440 VREME feljton - atentat na Zorana (''Miloš Vasić'')] * [http://www.zorandjindjic.org/knjigazalosti/procitaj.asp?valueint=0&BrElements=-1 Knjiga žalosti na www.zorandjindjic.org] * B92 - [http://xs1.b92.net:8080/ramgen/snimakb92.rm Snimak ispred zgrade Vlade, nekoliko minuta posle atentata] [[Kategorija:Atentati|Đinđić, Zoran]] 34ov7sl57i7u2iomwp9ldvrqhca245q Šablon:Citation 10 32210 41262556 41261091 2022-08-22T20:37:22Z Vipz 151311 Dodao u validne: trans-title, trans-chapter, access-date, archive-date, archive-url, website. wikitext text/x-wiki {{ #if: {{{inventor-surname|{{{inventor1-surname|{{{inventor-last|{{{inventor1-last|{{{inventor|{{{invent1|{{{invent-1|{{{country-code|{{{3|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} <!-- CITATIONS FOR PATENTS --> |{{Citation/patent |Surname1 = {{{inventor-surname|{{{inventor1-surname|{{{inventor-last|{{{inventor1-last|{{{inventor|{{{invent-1|{{{invent1|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} |Surname2={{{inventor2-surname|{{{inventor2-last|{{{inventor2|{{{invent2|}}}}}}}}}}}} |Surname3={{{inventor3-surname|{{{inventor3-last|{{{inventor3|{{{invent3|}}}}}}}}}}}} |Surname4={{{inventor4-surname|{{{inventor4-last|{{{inventor4|{{{invent4|}}}}}}}}}}}} |Given1 = {{{inventor-given|{{{inventor1-given|{{{inventor-first|{{{inventor1-first|}}}}}}}}}}}} |Given2={{{inventor2-given|{{{inventor2-first|}}}}}} |Given3={{{inventor3-given|{{{inventor3-first|}}}}}} |Given4={{{inventor4-given|{{{inventor4-first|}}}}}} |Inventorlink1={{{inventorlink1|{{{inventorlink|}}}}}} |Inventorlink2={{{inventorlink2|}}} |Inventorlink3={{{inventorlink3|}}} |Inventorlink4={{{inventorlink4|}}} |Title={{{title|}}} |CountryCode={{{country-code|{{{country|{{{1|}}}}}}}}} |PublicationNumber={{{publication-number|{{{patent-number|{{{number|{{{2|}}}}}}}}}}}} |Description={{{description|{{{status|{{{3|}}}}}}}}} |PublicationDate={{{publication-date|{{{pubdate|}}}}}} |IssueDate={{{issue-date|{{{gdate|}}}}}} |Year={{{year}}} |FilingDate={{{fdate|}}} |PriorityDate={{{pridate|}}} |Assignee1={{{assign1|}}} |Assignee2={{{assign2|}}} |Ref={{{ref|harv}}} |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}}}}}|;|&#059;|{{{separator|{{{seperator|,}}}}}}}} |PS = {{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|}}}|.}} |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&#059;|{{{author-separator|&#059;}}}}}&#32; }}<!-- CITATIONS FOR THINGS LIKE BOOKS AND PERIODICALS --> |{{Citation/core |AuthorMask = {{{author-mask|{{{authormask|}}}}}} |Surname1 = {{{last|{{{surname|{{{last1|{{{surname1|{{{author1|{{{author|{{{authors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} |Surname2 = {{{last2|{{{surname2|{{{author2|}}}}}}}}} |Surname3 = {{{last3|{{{surname3|{{{author3|}}}}}}}}} |Surname4 = {{{last4|{{{surname4|{{{author4|}}}}}}}}} |Surname5 = {{{last5|{{{surname5|{{{author5|}}}}}}}}} |Surname6 = {{{last6|{{{surname6|{{{author6|}}}}}}}}} |Surname7 = {{{last7|{{{surname7|{{{author7|}}}}}}}}} |Surname8 = {{{last8|{{{surname8|{{{author8|}}}}}}}}} |Surname9 = {{{last9|{{{surname9|{{{author9|}}}}}}}}} |Given1 = {{{first1|{{{given1|{{{first|{{{given|}}}}}}}}}}}} |Given2 = {{{first2|{{{given2|}}}}}} |Given3 = {{{first3|{{{given3|}}}}}} |Given4 = {{{first4|{{{given4|}}}}}} |Given5 = {{{first5|{{{given5|}}}}}} |Given6 = {{{first6|{{{given6|}}}}}} |Given7 = {{{first7|{{{given7|}}}}}} |Given8 = {{{first8|{{{given8|}}}}}} |Given9 = {{{first9|{{{given9|}}}}}} |Authorlink1 = {{{author-link|{{{author1-link|{{{authorlink|{{{authorlink1|}}}}}}}}}}}} |Authorlink2 = {{{author2-link|{{{authorlink2|}}}}}} |Authorlink3 = {{{author3-link|{{{authorlink3|}}}}}} |Authorlink4 = {{{author4-link|{{{authorlink4|}}}}}} |Authorlink5 = {{{author5-link|{{{authorlink5|}}}}}} |Authorlink6 = {{{author6-link|{{{authorlink6|}}}}}} |Authorlink7 = {{{author7-link|{{{authorlink7|}}}}}} |Authorlink8 = {{{author8-link|{{{authorlink8|}}}}}} |Authorlink9 = {{{author9-link|{{{authorlink9|}}}}}} |Coauthors = {{{coauthor|{{{coauthors|}}}}}} |Year={{{year|{{ <!-- attempt to derive year from date, if possible --> #if: {{{date|}}} |{{ #iferror:{{#time:Y|{{{date|}}} }} |{{#iferror:{{#time:Y|{{{publication-date|einval}}} }}||{{#time:Y|{{{publication-date|}}} }}}} |{{#time:Y|{{{date|}}} }} }} |{{{publication-date|}}} <!-- last resort --> }} }}} |YearNote = {{{origyear|}}} |Date = {{#if:{{{date|}}}|{{{date}}}|{{{day|}}} {{{month|}}} {{{year|{{{publication-date|}}}}}}}} |Title={{{title|}}} |TransTitle={{{trans_chapter|{{{trans-chapter|}}}}}} |TransItalic={{{trans_title|{{{trans-title|}}}}}} |TitleType={{{type|}}} |URL={{#if:{{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} | {{#ifeq: {{{deadurl|{{{dead-url|}}}}}} | no | {{{url|}}} | {{{archiveurl|{{{archive-url}}}}}} }} | {{{url|}}} }} |Series={{{series|{{{version|}}}}}} |Periodical = {{{journal|{{{periodical|{{{newspaper|{{{magazine|{{{work|}}}}}}}}}}}}}}} |Volume = {{{volume|}}} |Issue = {{{issue|{{{number|}}}}}} |At = {{ #if: {{{journal|{{{periodical|{{{newspaper|{{{magazine|}}}}}}}}}}}} |{{{pages|{{{page|{{{at|}}}}}}}}} |{{ #if: {{{page|}}} |{{#if:{{{nopp|}}}||p.&nbsp;}}{{{page}}} |{{ #if: {{{pages|}}} |{{#if:{{{nopp|}}}||pp.&nbsp;}}{{{pages}}} |{{{at|}}} }} }} }} |IncludedWorkTitle = {{{chapter|{{{contribution|}}}}}} |IncludedWorkURL = {{{chapter-url|{{{chapterurl|{{{contribution-url|}}}}}}}}} |Other = {{{others|}}} |Edition = {{{edition|}}} |Place = {{{place|{{{location|}}}}}} |PublicationPlace = {{{publication-place|{{{place|{{{location|}}}}}}}}} |Publisher = {{{publisher|{{{website|}}}}}} |PublicationDate = {{{publication-date|}}} |EditorSurname1 = {{{editor-last|{{{editor-surname|{{{editor1-last|{{{editor1-surname|{{{editor1|{{{editor|{{{editors|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} |EditorSurname2 = {{{editor2-last|{{{editor2-surname|{{{editor2|}}}}}}}}} |EditorSurname3 = {{{editor3-last|{{{editor3-surname|{{{editor3|}}}}}}}}} |EditorSurname4 = {{{editor4-last|{{{editor4-surname|{{{editor4|}}}}}}}}} |EditorGiven1 = {{{editor-first|{{{editor-given|{{{editor1-first|{{{editor1-given|}}}}}}}}}}}} |EditorGiven2={{{editor2-first|{{{editor2-given|}}}}}} |EditorGiven3={{{editor3-first|{{{editor3-given|}}}}}} |EditorGiven4={{{editor4-first|{{{editor4-given|}}}}}} |Editorlink1={{{editor-link|{{{editor1-link|}}}}}} |Editorlink2={{{editor2-link|}}} |Editorlink3={{{editor3-link|}}} |Editorlink4={{{editor4-link|}}} |language = {{{language|{{{in|}}}}}} |format = {{{format|}}} |ARXIV={{{arxiv|}}} |ASIN={{{asin|{{{ASIN|}}}}}} |ASIN-TLD={{{asin-tld|}}} |BIBCODE={{{bibcode|}}} |DOI={{{doi|{{{DOI|}}}}}} |DoiBroken={{{doi_inactivedate|{{{doi_brokendate|}}}}}} |ISBN={{{isbn|{{{ISBN|}}}}}} |ISSN={{{issn|{{{ISSN|}}}}}} |JFM={{{jfm|{{{JFM|}}}}}} |JSTOR={{{jstor|{{{JSTOR|}}}}}} |LCCN={{{lccn|{{{LCCN|}}}}}} |MR={{{mr|{{{MR|}}}}}} |OCLC={{{oclc|{{{OCLC|}}}}}} |OL={{{ol|{{{OL|}}}}}} |OSTI={{{osti|{{{OSTI|}}}}}} |PMC={{{pmc|{{{PMC|}}}}}} |PMID={{{pmid|{{{PMID|}}}}}} |RFC={{{rfc|{{{RFC|}}}}}} |SSRN={{{ssrn|{{{SSRN|}}}}}} |ZBL={{{zbl|}}} |ID={{{id|{{{ID|}}}}}} |AccessDate={{{access-date|{{{accessdate|}}}}}} |laysummary = {{{laysummary|}}} |laysource = {{{laysource|}}} |laydate = {{{laydate|}}} |quote = {{{quote|}}} |Ref={{{ref|harv}}} |Sep = {{#ifeq:{{{separator|{{{seperator}}}}}}|;|&#059;|{{{separator|{{{seperator|,}}}}}}}} |PS = {{#if:{{{quote|}}}||{{{postscript|}}}}} |AuthorSep = {{#ifeq:{{{author-separator|}}}|;|&#059;|{{{author-separator|&#059;}}}}}&#32; |NameSep = {{{author-name-separator|,}}}&#32; |amp = {{{lastauthoramp|}}} |Trunc = {{#if:{{{display-authors|}}}|{{{display-authors}}}|8}} |ArchiveURL= {{{archiveurl|{{{archive-url|}}}}}} |DeadURL = {{{deadurl|{{{dead-url|}}}}}} |OriginalURL = {{{url|}}}|ArchiveDate= {{{archivedate|{{{archive-date|}}}}}} }}}}{{#if:{{{accessdaymonth|}}}{{{accessmonthday|}}}{{{accessday|}}}{{{accessmonth|}}}{{{accessyear|}}}{{{day|}}}{{{dateformat|}}}|[[Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima|{{NAMESPACE}} {{PAGENAME}}]]}}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za navođenje izvora]] </noinclude> fmway6tu6c49qroxwz6hbizcu0yfqys Alep 0 34320 41262724 41250068 2022-08-23T05:10:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Alep | ime_genitiv =Alepa | izvorno_ime =<small> حلب‎ Ḥalab</small> | slika_panorama = Aleppo city centre, Syria.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = | nadimak = ''Aš-Šahba'' ("Pepeljasti") | geslo = | slika_lokacijska_karta_država = Sirija | širina-stupnjevi = 36 | širina-minute = 13 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 37 | dužina-minute = 10 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flagcountry|SIR}} | lokacija1_ime =[[Sirijske oblasti|Oblast]] | lokacija1_info =[[Alepska oblast]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Načelnik oblasti | ime_vođe =Lama Mi'mar | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | površina_bilješke = | površina_uža = 190 km<sup>2</sup> | površina_šira = | visina = 379 m | stanovništvo_godina = 2005. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 2.490.751 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 2.301.570 | vremenska_zona = EET (UTC+2) | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = EEST (UTC+3) | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = 963 21 | gradovi_prijatelji = }} '''Alep''' ili '''Halep''' ({{jez-ar|حلب}}, ''Ḥalab'') je grad u sjevernoj [[Sirija|Siriji]] i sjedište [[Provincija Alep|provincije Alep]], najnaseljenije u Siriji. Grad ima 2,3 milijuna stanovnika, što ga čini najvećim gradom u Siriji, ispred [[Damask]]a. Alep je jedan od najstarijih nastanjenih gradova u povijesti, a u prošlosti je bio poznat pod nazivima '''Khalpe, Khalibon''', a [[Antička Grčka|Stari Grci]] su ga zvali '''Beroea''' (''Veroea''), [[Turci]] '''Halep''', dok je u doba Francuskog mandata bio poznat kao '''Alep'''. Nalazi se na strateškoj trgovačkoj točki između mora i [[Eufrat]]a; izvorno se nalazio na nekoliko brežuljaka u velikoj plodnoj dolini rijeke [[Quweiq]] (قويق). Provincija Alep ima 16.000 km² površine i oko 3,7 milijuna stanovnika. Danas je Alep jedno od glavnih kulturnih i vjerskih središta [[Levant]]a, a njegovo drevno središte je upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] još 1986. godine. God. 2006. izabran je za [[arapski glavni grad kulture]]<ref>[https://web.archive.org/web/20080705113151/http://www.aleppo-cic.sy/ Alep kao arapski glavni grad kulture 2008.] (arap.) Posjećeno 11. travnja 2011.</ref>. [[Datoteka:Pano Alep 2.jpg|lijevo|mini|600px|Panorama Alepa]] == Historija == [[Datoteka:Aleppo citadel001.jpg|lijevo|mini|200px|Citadela u Alepu]] Za Alep se tvrdi da je najstariji u kontinuitetu nastanjeni grad svijeta, mada se za istu titulu vatreno bori i [[Damask]]. Iskapanja kod [[Tel Karamel]]a (25 km sjeverno od središta grada) su dokazala da je ovo područje bilo naseljeno još u 11 tisućljeću prije Krista, što ga čini najstarijim naseljem na svijetu (dvije tisuće godina starije od [[Jerihon]]a)<ref>R.F. Mazurowski, "[http://www.pcma.uw.edu.pl/index.php?id=154&L=2 Pre- and Protohistory in the Near East: Tell Qaramel (Syria)]", Članak na stranicama Poljskog centra za Arheološko istraživanje Sredozemlja, Varšavsko sveučilište, 21. lipnja 2007. {{en icon}} Posjećeno 12. travnja 2011.</ref>. Također, naselja južno od Alepa, Tel as-Sauda i Tel al-Ansari, su bila naseljena još u kasnom 3 tisućljeću pr. Kr. To je vrijeme kada se prvi put spominje i Alep kao trgovačko i vojno središte, na [[klinasto pismo|klinastom pismu]] u glinenim pločicama iz [[Mezopotamija|mezopotamske]] [[Ebla|Eble]]<ref>[[Encyclopedia Britannica]] 2010.</ref> Taj kontinuitet naseljenosti se dogodio vjerojatno zbog strateškog položaja Alepa na trgovačkom putu između Sredozemlja i Mezopotamije. Grad je dugo zadržao gospodarsku važnost kao posljednji grad na [[Put svile|Putu svile]] koji je ovdje završavao nakon dionice kroz središnju Aziju i Mezopotamiju. Tijekom osmanske vladavine, Alep je bio treći grad po veličini, odmah iza [[Istanbul]]a i [[Kairo|Kaira]]. God. 1869., otvorenjem [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] trgovina je skrenuta s putova prema Alepu i započelo je njegovo propadanje. Nakon propasti [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Alep je izgubio svoju glavnu prometnicu, sjevernu željezničku prugu koja ga je spajala s [[Mosul]]om, koja je pripala [[Turska|Turskoj]]. 1940-ih izgubio je i vezu s morem kada su [[Antiohija]] i [[Aleksandreta]] pripale također Turskoj. Naposljetku je izolacija Sirije posljednih desetljeća još pogoršala situaciju u gradu, iako je možda to jedan od razloga što je tako dobro sačuvan Stari grad. Danas Alep doživljava svojevrsni preporod i bilježi se napredak u svakom području, od kulture do gospodarstva i turizma. == Znamenitosti == [[Datoteka:Mosquée des Omeyyades d'Alep.jpg|mini|lijevo|<center>[[Velika alepska džamija]]]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Drevni Alep |image = Aleppo, View of the city, Syria.jpg |godina = [[1986.]] <small>(10. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/21 |država = {{flagcountry|SIR}} }} Usprkos fizičkoj blizini Damaska, Alep ima osobit identitet, arhitekturu i kulturu, koji su oblikovani njegovom bogatom poviješću i geografskim položajem. Kako je Alep građen tijekom valdavine mnogih kultura i naroda, često pod opsadom, svaki narod je u gradu gradio društvene i gospodarski odvojene četvrti koje imaju svoje vjerske i etničke odlike. Stari grad je odvojen od novijeg kružnim [[zid]]inama dugim 5 km, s devetora [[vrata]]. On pokriva područje od 3.5 km² i danas u njemu živi oko 120.000 stanovnika. U središtu dominira velika [[srednji vijek|srednjovjekovna]] [[utvrda]], Alepska [[citadela]], koja je izgrađena na mjestu negdašnje [[akropola|akropole]] i izdiže se 50 m iznad grada. Iako ima dijelova iz 1. tisućljeća pr. Kr., većinom je iz 13. stoljeća. [[Nur ad-Din]]ova [[Medresa]] Halauije iz 1124. godine izgrađena je na mjestu [[Bizantska umjetnost|bizantske]] Katedrale [[Sveta Helena|sv. Helene]] iz 6. stoljeća. Kulturni centar Al-Šibani iz 12. stoljeća je danas mjesto franjevačke crkve i škole. [[Velika alepska džamija]] (''Jāmi‘ Bani Omayya al-Kabīr'') započeta je 715. godine za vrijeme vladavine [[omejidi|omejidskih]] kalifa [[Velid I.|Velida I.]] i [[Sulejman ibn Abd al-Malik|Sulejmana]], a dovršena je tek od 1158. god. za Nur ad-Dina, i obnovljena je nakon [[Mongoli|mogolskog]] pustošenja 1260. godine. Džamijom dominira 45 metara visok [[toranj]] koji je izgrađen od 1090.-92., za vrijeme [[Seldžuci|seldžučkog]] sultana [[Tutuš I.|Tutuša I.]] i smatra se najznačajnijim srednjovjekovnim spomenikom u Siriji<ref>Russ Burns, ''Monuments of Syria'', 1999., New York, London. str. 35.</ref>. U džamiji se nalazi i grobnica [[Zaharija|Zaharije]], oca Ivana Krstitelja. Četvrt Dždeida, sjeverozapadno od starog grada, je jedna od najboljih primjera neovisne četvrti u Alepu. Izgradili su je kršćanski stanovnici koji su se iselili iz grada nakon što su ga je uništila vojska [[Timur Veliki|Timura Velikog]] (1420.). Stanovnici četvrti Dždeida su većinom bili posrednici u trgovini između stranaca s trgovcima iz Alepa. Sokak Medina je najduža natkrivena [[tržnica]] ([[sokak]]) na svijetu (13 km)<ref>[http://www.esyria.sy/ealeppo/index.php?p=stories&category=round&filename=201010291220021 Stari sokaci u Alepu] {{ar}} Posjećeno 13. travnja 2011.</ref>, a u njoj se trgovalo luksuznom robom poput svile iz [[Iran]]a, začina i pigmenata iz [[Indija|Indije]] i kave iz [[Damask]]a. Pored nje u Alepu su se nalazile i brojni drugi sokaci (više od 20) koji su ime dobivali prema robi koja se tu trgovala, ili prema zanatima koji su se u njima nalazili, te mnogi [[karavan-saraj]]i. Većinom potječu iz 14. stoljeća kada je Alep bio trgovačko središte trgovaca iz [[Levant]]a, [[Europa|Europe]], [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Egipat|Egipta]], pa čak i [[Kina|Kine]]. [[Datoteka:Suq al-Atmah, al-Madina Souq, Aleppo (2).jpg|mini|<center>Sokak al-Šouneh]] <gallery perrow="5"> Image:Brad Northern Basilica.jpg|<center>Ostaci [[Maroniti|maronitske]] [[Bazilika|bazilike]] Image:Aleppo Ctadel2.JPG|<center>Alepska citadela file:Aleppo-Great-mosque-Alp.jpg|<center>Toranj Velike alepske džamije file:Bab Qinnasrin2010.jpg|<center>Gradska vrata Kinasrin iz 1256. god. file:Modell Basar von Aleppo.jpg|<center>Model Sokaka Medina file:Al-Shibani Alp03.jpg|<center>Škola i crkva Al-Šibani file:Bimaristan Argun 03.jpg|<center>Karantena Bimaristan Argun iz 1354. god. file:Khusruwiyah Mosque, Aleppo.jpg|<center>Osmanska džamija Kusruvija </gallery> === Sportski objekti === * [[Mađunarodni stadion u Alepu]] == Gradovi prijatelji == Alep ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima: * {{ZD|BJE}} [[Brest]], [[Bjelorusija]] * {{ZD|TUR}} [[Gaziantep]], [[Turska]] * {{ZD|TUR}} [[Izmir]], [[Turska]] * {{ZD|FRA}} [[Lyon]], [[Francuska]] == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aleppo}} * [http://almashriq.hiof.no/syria/900/the_lure_of_aleppo/ Lynn Simarski, 'The lure of Aleppo" history and architecture] {{en icon}} * [http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Haleb Armenci u Alepu] * [http://www.alepuniv.shern.net/index_en.php Sveučilište u Alepu] * [https://web.archive.org/web/20110722015628/http://web.mac.com/dwb217/iWeb/WorldViewBender/Aleppo.html Fotografije] * [http://almashriq.hiof.no/syria/900/the_lure_of_aleppo/ Lynn Simarski, 'The lure of Aleppo" history and architecture.] * [http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Haleb Armenian history and presence in Aleppo] * [http://www.alepuniv.shern.net/index_en.php University of Aleppo] * [http://www.aleppocitadelfriends.org Aleppo Citadel Friends - Local non-profit with information on old city and citadel. * A walk through [http://www.oldworldwandering.com/2007/04/22/aleppo-syria/ Aleppo] from a [http://www.oldworldwandering.com/ travelogue], with [http://www.oldworldwandering.com/wp-gallery2.php?g2_itemId=1590&g2_GALLERYSID=TMP_SESSION_ID_DI_NOISSES_PMT/ pictures] (2006). ;Fotografije * [http://www.zeledi.com/gallery/index.php?cat=31 A large picture gallery] about Aleppo, sorted after the old, the modern city and the souk. * [http://www.zeledi.com/gallery/thumbnails.php?album=lastup&cat=-66 Citadel of Aleppo, inside and outside.] * [http://www.zeledi.com/public/Photography/SyriaWinter03/Aleppo/ A collection of pictures] made in 2003 on Aleppo (a mosque, the Citadel, the souk). * [https://web.archive.org/web/20110722015628/http://web.mac.com/dwb217/iWeb/WorldViewBender/Aleppo.html Pictures of Aleppo] ;Lokalni * [http://ittihadonline.com 'Ittihad club of Aleppo" forum for local sport and Aleppo community .] * [http://www.jalaaclub.com/ 'Jalaa Club of Aleppo" local basketball team and rivals of Ittihad .] {{Svjetska baština u Siriji}} [[Kategorija:Alep| ]] [[Kategorija:Gradovi u Siriji]] [[Kategorija:Četveroslovnik-A|LEP]] 7p5i7dlayw82h4m5d3dhls4woa4f0nv Borča 0 39629 41262468 41256822 2022-08-22T11:59:44Z 178.221.185.17 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Borča | slika = Borca.jpg | opis_slike = Borča iz vazduha | grad = [[Beograd]] | opština = [[Palilula (Beograd)|Palilula]] | površina =56,61 | stanovništvo = 46.086 | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.868833 | gduž = 20.455166 }} [[Datoteka:Borca mz.png|thumb|right|250px|Mesne zajednice u Borči]] '''Borča''' je paralelni univerzum u [[Beograd|Beogradu]], koje se nalazi na teritoriji [[Opština Palilula (Beograd)|gradske opštine Palilula]]. Prema [[Popis stanovništva u Srbiji 2011|popisu iz 2011.]] bilo je 46.086 stanovnika. Prema [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|popisu iz 2002.]] bilo je 35.150 stanovnika, a prema onom iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 26.895. Linije gradskog prevoza koje saobraćaju kroz Borču su '''85''' (Banovo brdo — Borča 3), '''95''' (Novi Beograd / <small>Blok 45</small> — Borča 3), '''96''' (Železnička stanica Pančevački most — Borča 3), '''104''' (Omladinski stadion — Crvenka) '''105''' (Borča 3 — Ovča) i '''105L''' (Borča 3 — Ovča). == Istorija == === Rana istorija === Najraniji arheološki ostaci u blizini modernog naselja Borče su iz [[brončano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|gvozdenog doba]], ali medaljoni, [[figurina|figurine]] i kovani novac iz 3. ili 4. veka pre nove ere su takođe pronađeni. Zbog močvarnog područje, nije mnogo sačuvano, ali su pronađeni ostaci koji potvrđuju prisustvo [[Jazigi|Jaziga]], [[Sarmati|Sarmata]] i [[Antički Rim|Rimljana]]. === Kraljevina Ugarska i Osmansko carstvo === Austrougraski Kralj Žigmund je tokom druge polovine septembra 1427. godine logorovao u Borči, što ujedno predstavlja i najstariji do sada poznati pomen naselja. <ref>Istorija naselja Borča doseže čak od XIV veka [http://www.lobi-info.rs/istorija-naselja-borca/ link]</ref> Borča se spominje imenima ''Barcsa'' (ili ''Bercse''). Naselje je pripadalo [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]], mada je moguće da njegovo ime ima slovenske korene (ime ''Barcsa'' verovatno potiče od slovenske reči "bara"), što ukazuje položaj naselja u močvarnim području [[Pančevački rit|Pančevačkog rita]]). Godine 1537. naselje su zauzeli [[Otomansko Carstvo|Turci]] i uključili ga u Smederevski sandžak i dali mu status [[vakuf]]a. Već 1567. Borča je pretežno naseljena [[Srbi]]ma. Za vreme austrijsko-turskih ratova, Borča je postala centar turske pogranične zone i bila je dobro utvrđena posle [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]], ali su je Austrijanci ipak osvojili 1717, a [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] 1718. zvanično je predata Habzburškoj monarhiji. === Habzburška monarhija === Nakon [[Beogradski mir|Beogradskog mira]] 1739. Habsburška monarhija je bila u obavezi da sruši utvrđenja, ali je zbog izbijanja [[kuga|kuge]] 1743. čitavo selo Borča spaljeno do temelja. Novo naselje je nastalo oko kule Stara Borča (''Alt Borcsa'') 1794. koje je postala centar opštine kao deo Banatske krajine, dela habsburške [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Godine 1848-1849, Borča je pripadala [[Srpska Vojvodina|Srpskoj Vojvodini]], srpskoj autonomnoj oblasti u okviru Habsburške monarhije, ali je 1849. opet stavljena pod upravu Vojne krajine. Nakon transformacije u Habsburške monarhije u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] 1867. i ukidanja Vojne krajine 27. juna 1873. Borča je postala deo ugarske polovine monarhije, kao deo Pančevačkog distrikta Torontalske županije sa sedištem u današnjem [[Zrenjanin]]u. Borču je nakratko zauzela srpska vojska u [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]] (od 6. septembra do 14. oktobra 1914). === Jugoslavija i Srbija === Kako je Pančevački rit bio plavno zemljište, za vreme izuzetno visokog vodostaja Dunava (naročito 1826, 1888 i 1924), cela oblast i naselja su potpuno potopljena, što je pretvorilo močvaru u veliko jezero. Zabeleženo je da su tokom poplave 1924. spasilački brodovi morali da manevrišu između telefonskih stubova, a da su mrtvi sahranjivani iz čamaca<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1924/04/14?pageIndex=00004 "Politika", 14. april 2015., str. 4]. digitalna.nb.rs (pristup. 17.10.2015.)</ref>. U periodu 1929-1933 izgrađen je 89 kilometara dug nasip koja štiti od daljeg plavljenja Borče. U isto vreme, sagrađeni su drum i železnička pruga koji povezuju Borču sa Beogradom. su takodje gradili. Nakon sloma Austro-Ugarske 1918, Borča je postala deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (buduće [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]), pošto je srpska vojska ušla u naselje 9. novembra 1918. Od 1918. do 1922. Borča je bila deo Banatske oblasti, od 1922. do 1929. deo Beogradske oblasti, a od 1929. do 1941. deo uprave grada Beograda (Pančevački okrug). Između 1941. i 1944. Borču je okupirala nemačka vojska i uključila ju je u autonomni region Banat pod nemačkom upravom. Godine 1949. opština je raspuštena, a ceo prostor od Pančevačkog rita postao je Deveti reon Beograda. Borča je ponovo dobila svoju opštinu 30. maja 1952, ali je 1955. sa opštinama [[Ovča]], [[Krnjača]] i [[Padinska Skela]] spojena u opštinu Krnjača. Ova opština je kasnije pripojena beogradskoj [[opština Palilula (Beograd)|opštini Palilula]] 1965. Ovo naselje je u uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:42180 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:28120 color:gray1 from:start till:end bar:14060 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,34)(77,33) color:blue width:2 points:(77,33)(100,37) color:blue width:2 points:(100,37)(128,58) color:blue width:2 points:(128,58)(157,94) color:blue width:2 points:(157,94)(185,128) color:blue width:2 points:(185,128)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=3532 |p1953=3384 |p1961=4330 |p1971=9487 |p1981=18549 |p1991=26895 |p1991n=26090 |p2002s=35909 |p2002=35150 }} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|30479|86.71}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|blue|1296|3.68}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|474|1.34}} {{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|green|464|1.32}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|orange|355|1.00}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|cyan|271|0.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|magenta|240|0.68}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|black|232|0.66}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|gray|98|0.27}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|pink|87|0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|navy|43|0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|40|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|purple|25|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|yellow|21|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|blue|19|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|red|18|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|18|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|orange|10|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|cyan|5|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|magenta|1|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|black|1|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|gray|310|0.88}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|87|4.70|3.78|70}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|98|5.30|10.71|198}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|182|9.84|18.01|333}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|408|22.07|30.14|557}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|732|39.61|47.18|872}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|1006|54.43|50.27|929}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|999|54.05|53.73|993}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|1276|69.04|82.79|1530}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|1402|75.86|83.33|1540}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|1243|67.26|72.56|1341}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|1286|69.58|70.07|1295}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|1354|73.26|72.83|1346}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|1404|75.97|79.92|1477}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|1362|73.70|69.37|1282}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|1259|68.12|65.42|1209}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|1085|58.71|58.22|1076}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|1062|57.46|56.22|1039}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|957|51.78|46.59|861}} |prosekm=35.9 |prosekž=37.7 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|742|902|1200|2729|5808|8152|11668|2047|2562|2536|3067|910|374|115|35|14|8|3.01}} {{BrakNaseljaSrbija|14098|4492|8738|435|382|51|14972|3595|8811|1744|788|34}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|7094|521|9|5|1660|155|765|1202|210|920|5574|256|-|2|1073|30|156|1231|277|290|12668|777|9|7|2733|185|921|2433|487|1210|66|320|313|134|166|409|1|3|235|144|338|230|380|782|276|8|3|98|210|658|543|514|948|685|9|6|333}} == Istaknute ličnosti == * [[Bojana Jovanovski]], teniserka * [[Nenad Zimonjić]], teniser * [https://sr.m.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B2%D0%B8%D1%86%D0%B0 Andjela Ignjatović (Breskvica)], muzički izvođač * [https://sr.m.wikipedia.org/sr-ec/%D0%A1%D0%B0%D1%88%D0%B0_%D0%98%D0%BB%D0%B8%D1%9B Saša Ilić], fudbaler * [https://sr.m.wikipedia.org/sr-ec/%D0%9E%D0%BB%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%9C%D0%BE%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD Olivera Moldovan], kajakasica * [https://sr.m.wikipedia.org/sr-ec/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%BE%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD Nikolina Moldovan], kajakasica == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [[Https://www.borca.info Borča Info - Sve informacije na jednom mestu - Vesti - Oglasi - Poslovni adresar-] ] * [http://www.lobi-info.rs Leva Obala Beograda Info] * [http://www.borca.org/vesti/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1 Borca.org]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Borca.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080223201740/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Borca.html |date=2008-02-23 }} * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.868833,20.455166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/borca/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.868833&longitude=20.455166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Opština Palilula}} [[Kategorija:Beogradska naselja]] [[Kategorija:Opština Palilula (Beograd)]] [[Kategorija:Vikiprojekat geografija/Naselja u Srbiji]] 6rzi9l26yp4q1zyynscw1svmxxylbjq 41262469 41262468 2022-08-22T12:03:24Z 178.221.185.17 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Borča | slika = Borca.jpg | opis_slike = Borča iz vazduha | grad = [[Beograd]] | opština = [[Palilula (Beograd)|Palilula]] | površina =56,61 | stanovništvo = 46.086 | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.868833 | gduž = 20.455166 }} [[Datoteka:Borca mz.png|thumb|right|250px|Mesne zajednice u Borči]] '''Borča''' je paralelni univerzum u [[Beograd|Beogradu]], koje se nalazi na teritoriji [[Opština Palilula (Beograd)|gradske opštine Palilula]]. Prema popisu iz 2022. Borčanci su svuda, a prema [[Popis stanovništva u Srbiji 2011|popisu iz 2011.]] bilo je 46.086 stanovnika. Prema [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|popisu iz 2002.]] bilo je 35.150 stanovnika, a prema onom iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 26.895. Linije gradskog prevoza koje saobraćaju kroz Borču su '''85''' (Banovo brdo — Borča 3), '''95''' (Novi Beograd / <small>Blok 45</small> — Borča 3), '''96''' (Železnička stanica Pančevački most — Borča 3), '''104''' (Omladinski stadion — Crvenka) '''105''' (Borča 3 — Ovča) i '''105L''' (Borča 3 — Ovča). == Istorija == === Rana istorija === Najraniji arheološki ostaci u blizini modernog naselja Borče su iz [[brončano doba|bronzanog]] i [[željezno doba|gvozdenog doba]], ali medaljoni, [[figurina|figurine]] i kovani novac iz 3. ili 4. veka pre nove ere su takođe pronađeni. Zbog močvarnog područje, nije mnogo sačuvano, ali su pronađeni ostaci koji potvrđuju prisustvo [[Jazigi|Jaziga]], [[Sarmati|Sarmata]] i [[Antički Rim|Rimljana]]. === Kraljevina Ugarska i Osmansko carstvo === Austrougraski Kralj Žigmund je tokom druge polovine septembra 1427. godine logorovao u Borči, što ujedno predstavlja i najstariji do sada poznati pomen naselja. <ref>Istorija naselja Borča doseže čak od XIV veka [http://www.lobi-info.rs/istorija-naselja-borca/ link]</ref> Borča se spominje imenima ''Barcsa'' (ili ''Bercse''). Naselje je pripadalo [[Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]], mada je moguće da njegovo ime ima slovenske korene (ime ''Barcsa'' verovatno potiče od slovenske reči "bara"), što ukazuje položaj naselja u močvarnim području [[Pančevački rit|Pančevačkog rita]]). Godine 1537. naselje su zauzeli [[Otomansko Carstvo|Turci]] i uključili ga u Smederevski sandžak i dali mu status [[vakuf]]a. Već 1567. Borča je pretežno naseljena [[Srbi]]ma. Za vreme austrijsko-turskih ratova, Borča je postala centar turske pogranične zone i bila je dobro utvrđena posle [[Karlovački mir|Karlovačkog mira]], ali su je Austrijanci ipak osvojili 1717, a [[Požarevački mir|Požarevačkim mirom]] 1718. zvanično je predata Habzburškoj monarhiji. === Habzburška monarhija === Nakon [[Beogradski mir|Beogradskog mira]] 1739. Habsburška monarhija je bila u obavezi da sruši utvrđenja, ali je zbog izbijanja [[kuga|kuge]] 1743. čitavo selo Borča spaljeno do temelja. Novo naselje je nastalo oko kule Stara Borča (''Alt Borcsa'') 1794. koje je postala centar opštine kao deo Banatske krajine, dela habsburške [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Godine 1848-1849, Borča je pripadala [[Srpska Vojvodina|Srpskoj Vojvodini]], srpskoj autonomnoj oblasti u okviru Habsburške monarhije, ali je 1849. opet stavljena pod upravu Vojne krajine. Nakon transformacije u Habsburške monarhije u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] 1867. i ukidanja Vojne krajine 27. juna 1873. Borča je postala deo ugarske polovine monarhije, kao deo Pančevačkog distrikta Torontalske županije sa sedištem u današnjem [[Zrenjanin]]u. Borču je nakratko zauzela srpska vojska u [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]] (od 6. septembra do 14. oktobra 1914). === Jugoslavija i Srbija === Kako je Pančevački rit bio plavno zemljište, za vreme izuzetno visokog vodostaja Dunava (naročito 1826, 1888 i 1924), cela oblast i naselja su potpuno potopljena, što je pretvorilo močvaru u veliko jezero. Zabeleženo je da su tokom poplave 1924. spasilački brodovi morali da manevrišu između telefonskih stubova, a da su mrtvi sahranjivani iz čamaca<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1924/04/14?pageIndex=00004 "Politika", 14. april 2015., str. 4]. digitalna.nb.rs (pristup. 17.10.2015.)</ref>. U periodu 1929-1933 izgrađen je 89 kilometara dug nasip koja štiti od daljeg plavljenja Borče. U isto vreme, sagrađeni su drum i železnička pruga koji povezuju Borču sa Beogradom. su takodje gradili. Nakon sloma Austro-Ugarske 1918, Borča je postala deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (buduće [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]), pošto je srpska vojska ušla u naselje 9. novembra 1918. Od 1918. do 1922. Borča je bila deo Banatske oblasti, od 1922. do 1929. deo Beogradske oblasti, a od 1929. do 1941. deo uprave grada Beograda (Pančevački okrug). Između 1941. i 1944. Borču je okupirala nemačka vojska i uključila ju je u autonomni region Banat pod nemačkom upravom. Godine 1949. opština je raspuštena, a ceo prostor od Pančevačkog rita postao je Deveti reon Beograda. Borča je ponovo dobila svoju opštinu 30. maja 1952, ali je 1955. sa opštinama [[Ovča]], [[Krnjača]] i [[Padinska Skela]] spojena u opštinu Krnjača. Ova opština je kasnije pripojena beogradskoj [[opština Palilula (Beograd)|opštini Palilula]] 1965. Ovo naselje je u uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:42180 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:28120 color:gray1 from:start till:end bar:14060 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,34)(77,33) color:blue width:2 points:(77,33)(100,37) color:blue width:2 points:(100,37)(128,58) color:blue width:2 points:(128,58)(157,94) color:blue width:2 points:(157,94)(185,128) color:blue width:2 points:(185,128)(217,161) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=3532 |p1953=3384 |p1961=4330 |p1971=9487 |p1981=18549 |p1991=26895 |p1991n=26090 |p2002s=35909 |p2002=35150 }} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|30479|86.71}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|blue|1296|3.68}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni|Jugosloveni]]|red|474|1.34}} {{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|green|464|1.32}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|orange|355|1.00}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|cyan|271|0.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|magenta|240|0.68}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|black|232|0.66}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|gray|98|0.27}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|pink|87|0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|navy|43|0.12}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|silver|40|0.11}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|purple|25|0.07}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|yellow|21|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|blue|19|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|red|18|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|green|18|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|orange|10|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|cyan|5|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusini]]|magenta|1|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|black|1|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|gray|310|0.88}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|87|4.70|3.78|70}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|98|5.30|10.71|198}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|182|9.84|18.01|333}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|408|22.07|30.14|557}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|732|39.61|47.18|872}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|1006|54.43|50.27|929}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|999|54.05|53.73|993}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|1276|69.04|82.79|1530}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|1402|75.86|83.33|1540}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|1243|67.26|72.56|1341}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|1286|69.58|70.07|1295}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|1354|73.26|72.83|1346}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|1404|75.97|79.92|1477}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|1362|73.70|69.37|1282}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|1259|68.12|65.42|1209}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|1085|58.71|58.22|1076}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|1062|57.46|56.22|1039}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|957|51.78|46.59|861}} |prosekm=35.9 |prosekž=37.7 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|742|902|1200|2729|5808|8152|11668|2047|2562|2536|3067|910|374|115|35|14|8|3.01}} {{BrakNaseljaSrbija|14098|4492|8738|435|382|51|14972|3595|8811|1744|788|34}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|7094|521|9|5|1660|155|765|1202|210|920|5574|256|-|2|1073|30|156|1231|277|290|12668|777|9|7|2733|185|921|2433|487|1210|66|320|313|134|166|409|1|3|235|144|338|230|380|782|276|8|3|98|210|658|543|514|948|685|9|6|333}} == Istaknute ličnosti == * [[Bojana Jovanovski]], teniserka * [[Nenad Zimonjić]], teniser * [https://sr.m.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B2%D0%B8%D1%86%D0%B0 Andjela Ignjatović (Breskvica)], muzički izvođač * [https://sr.m.wikipedia.org/sr-ec/%D0%A1%D0%B0%D1%88%D0%B0_%D0%98%D0%BB%D0%B8%D1%9B Saša Ilić], fudbaler * [https://sr.m.wikipedia.org/sr-ec/%D0%9E%D0%BB%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B0_%D0%9C%D0%BE%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD Olivera Moldovan], kajakasica * [https://sr.m.wikipedia.org/sr-ec/%D0%9D%D0%B8%D0%BA%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%BE%D0%BB%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD Nikolina Moldovan], kajakasica == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [[Https://www.borca.info Borča Info - Sve informacije na jednom mestu - Vesti - Oglasi - Poslovni adresar-] ] * [http://www.lobi-info.rs Leva Obala Beograda Info] * [http://www.borca.org/vesti/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1 Borca.org]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Borca.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080223201740/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Borca.html |date=2008-02-23 }} * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.868833,20.455166&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/borca/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.868833&longitude=20.455166&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)] {{Opština Palilula}} [[Kategorija:Beogradska naselja]] [[Kategorija:Opština Palilula (Beograd)]] [[Kategorija:Vikiprojekat geografija/Naselja u Srbiji]] hrcjv6uhgo8r1je97eohsghpx0vv2tw Alkoholi 0 52726 41262733 41255171 2022-08-23T05:36:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{redirect|Alkohol}} [[File:Alcohol.png|180px|thumb|right|Model ''kugle i štapa'' hidroksilne (-OH) [[Funkcionalna grupa|funkcionalne grupe]] u molekulu alkohola (R<sub>3</sub>COH). Tri [[Bočni lanac|R-grupe]] označavaju ugljenične [[supstituent]]e ili atome [[vodonik]]a.<ref>{{cite web|title=alcohols|url=http://goldbook.iupac.org/A00204.html|work=IUPAC Gold Book|accessdate=16 December 2013}}</ref>]] [[File:Alcohol general.svg|180px|thumb|right|Hidroksilna (-OH) funkcionalna grupa sa označenim uglom veze]] U [[Hemija|hemiji]], '''alkohol''' je [[organsko jedinjenje]] u kome je [[hidroksil]]na [[funkcionalna grupa]] (-[[Kiseonik|O]][[Vodonik|H]]) vezana za [[Zasićenje (hemija)|zasićeni]] atom [[ugljenik]]a.<ref>{{GoldBookRef | title = Alcohols | file = A00204}}</ref> Opšta formula alkohola je CnH²n+¹OH R-[[kiseonik|O]][[vodonik|H]], dakle hidroksilna grupa [[kiseonik|O]][[vodonik|H]], vezana na alkan tj. lanac [[ugljovodonici]]. Sličnu strukturu imaju [[karboksilne kiseline]] koje se dobijaju oksidacijom alkohola. Hidroksilna grupa (funkciona grupa) se sastoji od jednog [[atom]]a [[vodonik]]a i jednog atoma [[kiseonik]]a, prema tome je jednovalentna. Zato i lanac na koji se grupa vezuje mora da bude jednovalentan. Tako će npr. sažeta strukturna formula [[etanol]]a da bude CH<sub>3</sub>-CH<sub>2</sub>-OH. Termin alkohol se originalno odnosio na primarni alkohol [[etil alkohol]] (etanol), koji je predominantni alkohol u [[Alkoholno piće|alkoholnim pićima]]. Sufiks ''-ol'' se javlja u [[IUPAC nomenklatura organskih jedinjenja|IUPAC hemijskim imenima]]<ref>''Nomenclature of Organic Chemistry'', Oxford: Pergamon Press, 1979; ''A Guide to IUPAC Nomenclature of Organic Compounds, Recommendations 1993'', Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1993.</ref> svih supstanci u kojima je hidroksilna grupa funkcionalna grupa sa najvišim prioritetom; u supstancama gde je prisutna grupa višeg prioriteta koristi se prefiks ''hidroksi-'' u [[IUPAC]] imenima. Sufiks ''-ol'' u nesistematskim imenima (kao što je [[paracetamol]]<ref name="Aghababian2010">{{cite book|last=Aghababian|first=Richard V. |title=Essentials of Emergency Medicine|url=http://books.google.com/books?id=HnbKaRQAXOIC&pg=PA814|date=22 October 2010|publisher=Jones & Bartlett Publishers|isbn=978-1-4496-1846-9|page=814}}</ref><ref name="Ahmad2010">{{cite book|last=Ahmad|first=Jawad|title=Hepatology and Transplant Hepatology: A Case Based Approach|url=http://books.google.com/books?id=ssfSYYb1OHMC&pg=PA194|date=17 October 2010|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7085-5|page=194}}</ref> ili [[holesterol]]<ref name="Plant cholesterol">{{cite journal|journal=Journal of Chemical Education|last1=Behrman|first1=E. J.|last2=Gopalan|first2=Venkat|url=http://chemistry.osu.edu/~gopalan.5/file/7B.PDF|title=Cholesterol and Plants|editor=William M. Scovell|volume=82|number=12|year=2005|pages=1791|doi=10.1021/ed082p1791|bibcode=2005JChEd..82.1791B|access-date=2015-05-04|archive-date=2012-10-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20121021165010/http://chemistry.osu.edu/~gopalan.5/file/7B.PDF|dead-url=yes}}</ref>) takođe tipično ukazuje na prisustvo hidroksilne grupe u supstanci, i one se stoga mogu nazvati alkoholima. Međutim mnoge supstance, posebno [[šećer]]i (na primer [[glukoza]]<ref>{{citation | title = Medical Biochemistry at a Glance @Google books | url = http://books.google.co.uk/books?id=9BtxCWxrWRoC&pg=PA52| year = 2006 | page=52|publisher = Blackwell Publishing | isbn = 978-1-4051-1322-9}}</ref> i [[saharoza]]<ref>William Allen Miller, ''Elements of Chemistry: Theoretical and Practical'', Part III. Organic Chemistry (London, England: John W. Parker and son, 1857), [http://books.google.com/books?id=cuMHAAAAIAAJ&pg=PA52#v=onepage&q&f=false pages 52 and 54].</ref>) sadrže hidroksilne funkcionalne grupe, a sufiks se ne koristi. Jedna važna klasa alkohola, čiji najjednostavniji članovi su [[metanol]] i etanol, su alkoholi sa [[alifatično jedinjenje|zasičenim nerazgranatim lancom]]. Njihova opšta formula je C<sub>n</sub>H<sub>2n+1</sub>OH. == Podela alkohola == {{Columns-list|3| ; Prema broju OH grupa: # Monohidroksilni (1OH grupa) # Dvohidroksilni (2OH grupe) # Polihidroksilni (3 ili vise OH grupa) ; Prema načinu vezivanja ugljenikovih atoma: # Alifatične R-OH alkil grupa # Aromatični AR-CN<sub>2</sub>OH aril grupa ; Prema položaju alkil grupe: # Primarni CH<sub>3</sub>-CH<sub>2</sub>-OH (1<sup>0</sup>) # Sekundarni CH<sub>3</sub>-CH-CH<sub>3</sub> (2<sup>0</sup>) # Tercijalni }} ==Osobine== U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 17 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline. Alkoholi koji u svojoj strukturi imaju veči broj C atoma su netopivi u vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne građe Alkoholi imaju vrlo sličnu strukturu kao voda. Vrelište etanola i vode više je nego što odgovara njihovoj relativnoj molekulskoj masi. Neutralne tekućine, mogu reagirati s alkalijskim metalima, natrijem ili kalijem. U toj reakciji nastaju alkosidi. Reakcija alkohola s halogenovodičnom kiselinom nastaju alkil-halogenidi. Alkoholi se s obzirom na položaj OH skupine dijele na primarne, sekundarne i tercijarne alkohole. Primarni alkoholi su alkoholi kojima je -OH skupina vezana na primarni ugljikov atom, tj. onaj koji se u strukturi veže s još jednim ugljikovim atomom. Oksidacijom primarnih alkohola dobit će se aldehidi, a sekundarnih ketoni. Najpoznatiji alkohol koji se koristi u [[medicina|medicini]] i piću je [[Etanol|obični alkohol]]. Zato je on i najčešći alkohol dobivan industrijskim putem. Hemijska reakcija za dobijanje [[etanol]]a je [[alkoholno vrenje]] (fermentacija). To je [[priroda|prirodni]] proces kojim se [[šećer]] uz pomoć djelovanja kvaščevih gljivica ([[enzim|enzima]] koji deluju kao katalizatori) pretvara u [[etanol]] i [[ugljikov dioksid|CO<sub>2</sub>]]. == Nomenklatura alkohola == Alkoholi se imenuju tako da se uz ime alkana doda nastavak '''-ol'''. Tako će npr. alkohol s tri [[ugljenik]]ova atoma da bude propan'''ol''' jer se uz ime alkana '''propan'''a dodao '''ol''' od alkohola. Ukoliko neki alkohol ima dve ili vise hidroksilne grupe, onda se ispred nastavka 'ol' dodaje di, tri itd. Npr. propandiol, propantriol. '''Napomena''': U situacijama kada alkohol ima veci broj ugjlenikovih atoma, mora se napomenuti na kom se ugljenikovom atomu nalazi hidroksilna grupa. Npr. 2-butanol, 3-pentanol itd. [[File:Alcohol examples.png|500px|thumb|Primeri jednostavnih alkohola i njihovih imena]] === Sistematska imena === [[IUPAC nomenklatura|IUPAC]] nomenklatura se koristi u naučnim publikacijama i kad god je precizna identifikacija supstance važna, posebno u slučajevima gde relativna kompleksnost molekula ne čini takva sistematska imena nepraktičnim. U IUPAC sistemu, pri imenovanju jednostavnih alkohola se na ime alkanskog lanca dodaje „ol“, e.g., kao kod imena „metanol“ i „etanol“.<ref name = reusch-alcohols>{{cite web | author = William Reusch | work = VirtualText of Organic Chemistry | title = Alcohols | url = http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/alcohol1.htm#alcnom | accessdate = 14 September 2007 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070919162404/http://www.cem.msu.edu/~reusch/VirtualText/alcohol1.htm#alcnom | archivedate = 2007-09-19 | deadurl = no }}</ref> Kad je to neophodno, pozicija hidroksilne grupe se obeležava brojem između imena alkana i „ol“: [[propan-1-ol]] za CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>OH, [[Izopropil alkohol|propan-2-ol]] za CH<sub>3</sub>CH(OH)CH<sub>3</sub>. Ako je prisutna grupa višeg prioriteta (kao što je [[aldehid]]na, [[keton]]ska, ili [[karboksilna kiselina|karboksilna]]), koristi se prefiks „hidroksi“,<ref name = reusch-alcohols/> e.g., kao u 1-hidroksi-2-propanon (CH<sub>3</sub>C(O)CH<sub>2</sub>OH).<ref>Organic chemistry IUPAC nomenclature. [http://www.acdlabs.com/iupac/nomenclature/79/r79_202.htm Alcohols Rule C-201].</ref> === Nesistematska imena === U drugim manje formalnim kontekstima, alkohol se obično naziva imenom koje korespondira alkil grupi čemu sledi reč „alcohol“, e.g., [[Metil grupa|metil]] alkohol, [[etil grupa|etil]] alkohol. [[Propil]] alkohol može da bude [[propanol|''n''-propil alkohol]] ili [[izopropil alkohol]], u zavisnosti od toga da li je hidroksilna grupa vezana na kraju ili u sredini linijskog [[propan]]skog lanca. Kao što je to opisano u sekciji o sistematskim imenima, ako druga grupa u molekulu ima prioritet, alkoholna grupa se obično označava prefiksom „hidroksi“-. {| style="float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:2px; border-color:#0095b6; margin-left:10px; padding:8px;" !&nbsp;Hemijska formula&nbsp; !&nbsp;[[IUPAC]] ime&nbsp; !&nbsp;Nesistemsko ime&nbsp; |- | style="text-align:center;" colspan="3"|''Monohidroksilni alkoholi'' |- |CH<sub>3</sub>OH |[[Metanol]] |Drvni alkohol |- |C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>OH |[[Etanol]] |Alkohol |- |C<sub>3</sub>H<sub>7</sub>OH |[[Izopropil alkohol]] |Dezinfekcioni alkohol |- |C<sub>4</sub>H<sub>9</sub>OH |[[Butil alkohol]] |Butanol |- |C<sub>5</sub>H<sub>11</sub>OH |Pentanol |[[Amil alkohol]] |- |C<sub>16</sub>H<sub>33</sub>OH |Heksadekan-1-ol |[[Cetil alkohol]] |- | style="text-align:center;" colspan="3"|''Polihidroksilni alkoholi |- |C<sub>2</sub>H<sub>4</sub>(OH)<sub>2</sub> |Etan-1,2-diol |[[Etilen glikol]] |- |C<sub>3</sub>H<sub>6</sub>(OH)<sub>2</sub> |Propan-1,2-diol |[[Propilen glikol]] |- |C<sub>3</sub>H<sub>5</sub>(OH)<sub>3</sub> |Propan-1,2,3-triol |[[Glicerol]] |- |C<sub>4</sub>H<sub>6</sub>(OH)<sub>4</sub> |Butan-1,2,3,4-tetraol |[[Eritritol]], [[Treitol]] |- |C<sub>5</sub>H<sub>7</sub>(OH)<sub>5</sub> |Pentan-1,2,3,4,5-pentol |[[Ksilitol]] |- |C<sub>6</sub>H<sub>8</sub>(OH)<sub>6</sub> |Heksan-1,2,3,4,5,6-heksol |[[Manitol]], [[Sorbitol]] |- |C<sub>7</sub>H<sub>9</sub>(OH)<sub>7</sub> |Heptan-1,2,3,4,5,6,7-heptol |[[Volemitol]] |- | style="text-align:center;" colspan="3"|''Nezasičeni [[Alifatično jedinjenje|alifatični]] alkoholi'' |- |C<sub>3</sub>H<sub>5</sub>OH |Prop-2-en-1-ol |[[Alil alkohol]] |- |C<sub>10</sub>H<sub>17</sub>OH |3,7-Dimetilokta-2,6-dien-1-ol |[[Geraniol]] |- |C<sub>3</sub>H<sub>3</sub>OH |Prop-2-in-1-ol |[[Propargil alkohol]] |- | style="text-align:center;" colspan="3"|''[[Aliciklični]] alkoholi'' |- |C<sub>6</sub>H<sub>6</sub>(OH)<sub>6</sub> |Cikloheksan-1,2,3,4,5,6-heksol |[[Inozitol]] |- |C<sub>10</sub>H<sub>19</sub>OH |2 - (2-propil)-5-metil-cikloheksan-1-ol |[[Mentol]] |} {{anchor|secondary|tertiary}} Alkoholi se grupišu u primarne, sekundarne (''sec-'', ''s-''), i tercijarne (''tert-'', ''t-''), po broju atoma ugljenika vezanih za atom ugljenika koji nosi [[hidroksil]]nu [[funkcionalna grupa|funkcionalnu grupu]]. (Odgovarajuće numeričke skraćenice 1°, 2°, i 3° se takođe koriste u neformalnim situacijama.<ref>{{cite web|last1=Reusch|first1=William|title=Nomenclature of Alcohols|url=http://chemwiki.ucdavis.edu/Organic_Chemistry/Alcohols/Nomenclature_of_Alcohols|website=http://chemwiki.ucdavis.edu/|accessdate=17 March 2015}}</ref>) Primarni alkoholi imaju opšte formule RCH<sub>2</sub>OH; metanol (CH<sub>3</sub>OH je najjednostavniji primarni alkohol (R=H), i nakon njega dolazi etanol (R=CH<sub>3</sub>). Sekundarni alkoholi se mogu skraćeno opisati formulom RR'CHOH; 2-propanol je najjednostavniji primer (R=R'=CH<sub>3</sub>). Tercijarni alkoholi se mogu opisati skraćenicom RR'R"COH; [[terc-Butanol|terc-butanol]] (2-metilpropan-2-ol) je najjednostavniji primer (R=R'=R"=CH<sub>3</sub>). U tim skraćenim zapisima, R, R', i R" predstavljaju [[supstituent]]e, alkilne ili druge vezane, generalno organske grupe. ==== Varijacije alkil lanca u alkoholima ==== Kratkolančani alkoholi imaju alkil lance sa 1-3 ugljenika. Alkoholi srednjih dužina lanca imaju alkil grupe sa 4-7 ugljenika. Dugolančani alkoholi (takođe poznati kao [[masni alkohol]]i) imaju alkil lance sa 8-21 ugljenika, i alkoholi sa veoma dugim lancima imaju alkil grupe sa 22 ili više ugljenika.<ref>{{cite web |url=http://www.ecocyc.org/META/NEW-IMAGE?object=Short-Chain-Alcohols |title=MetaCyc Compound Class: a short-chain alcohol |accessdate=31 December 2013}}</ref> ==== Jednostavni alkoholi ==== Termin "jednostavni alkoholi" nema jednoznačnu definiciju. Imena jednostavnih alkohola se obično formiraju dodavanjem reči „alkohol“ na ime odgovarajuće alkil grupe. Na primer, lanac koji sadrži jedan ugljenik (metil grupu, CH<sub>3</sub>) sa OH grupom vezanom za ugljenik se naziva „metil alkohol“, dok se lanac sa dva uljenika (etil grupom, CH<sub>2</sub>CH<sub>3</sub>) sa OH grupom vezanom za CH<sub>2</sub> naziva „etil alkohol“. Za kompleksnije alkohole je neophodno koristiti IUPAC nomenklaturu.<ref>{{cite web|url=http://www.angelo.edu/faculty/kboudrea/molecule_gallery/05_alcohols/00_alcohols.htm |title=Molecule Gallery - Alcohols |accessdate=31 December 2013}}</ref> Jednostavni alkoholi, a posebno etanol i metanol, poseduju [[Denaturacija (biohemija)|denaturaciona]] i dezinfekciona svojstva, te se koriste kao anti-mikrobni agensi u medicini, farmaciji, i industriji. ==== Viši alkoholi ==== Enciklopedija ''Britannica'' iznosi, „Viši alkoholi - oni koji sadrže 4 do 10 atoma ugljenika – su umereno viskozni, ili uljasti, i imaju voćne mirise. Neki od visoko razgranatih alkohola i mnogi alkoholi koji sadrže više od 12 atoma ugljenika su čvrste materije na sobnoj temperaturi.“<ref>{{cite encyclopaedia|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/13366/alcohol |title=alcohol (chemical compound) |encyclopaedia=Encyclopædia Britannica |accessdate=31 December 2013}}</ref> Poput etanola, [[n-Butanol|butanol]] se može proizvesti putem procesa fermentacije. Poznato je da kvasac ''Saccharomyces'' proizvodi više alkohole na temperaturama iznad 24 °C. Bakterija ''[[Clostridium acetobutylicum]]'' može da se hrani [[celuloza|celulozom]] i da proizvodi butanol u industrijskim razmerama. == Vino i fermentacija == [[Datoteka:Sauternes 04.jpg|thumb|200px|Vinogradi - redovi grožđa]] Vinogadarstvo je grana [[poljoprivreda|poljoprivrede]] koja postoji od davnina, a [[kultura]] proizvodnje vina održala se vekovima. Proces proizvodnje vina je sledeći: Ubrano [[grožđe]] iz vinograda se prvo gazi tako da se iscedi sok a docnije se ljuska deli od [[tečnosti]] (Ljuska može da se iskoristi za pravljenje rakije ili sl.). Tečnost - "mošt" (koja je većim postotkom [[šećer]]) se ostavlja u buradi gde na određenoj temperaturi uz dejstvovanje kvašćevih gljivica fermentuje (događa se alkoholno vrenje ili fermentacija). Tako se šećer pretvara u alkohol i tečnost postaje [[vino]]. Napomena: Nekoliko sedmica pre procesa traje period ''karence''. U tom se periodu grožđe ne sme da se prska otrovima jer bi na taj način dospeli u vino. == Produkcija == === Ciglerov i okso procesi === U [[Ziegler proces|Ciglerovom procesu]], linearni alkoholi se proizvode iz etilena i [[trietilaluminijum]]a, čemu slede oksidacija i hidroliza.<ref name=Falbe>Jürgen Falbe, Helmut Bahrmann, Wolfgang Lipps, Dieter Mayer "Alcohols, Aliphatic" in ''Ullmann's Encyclopedia of Chemical Technology'' Wiley-VCH Verlag; Weinheim, 2002. {{doi|10.1002/14356007.a01_279}}</ref> Idealizovana sinteza [[1-oktanol]]a je: :Al(C<sub>2</sub>H<sub>5</sub>)<sub>3</sub> + 9 C<sub>2</sub>H<sub>4</sub> → Al(C<sub>8</sub>H<sub>17</sub>)<sub>3</sub> :Al(C<sub>8</sub>H<sub>17</sub>)<sub>3</sub> + 3 O + 3 H<sub>2</sub>O → 3 HOC<sub>8</sub>H<sub>17</sub> + Al(OH)<sub>3</sub> Proces generiše opseg alkohola koji se razdvajaju [[Destilacija|destilacijom]]. Mnogi viši alkoholi se proizvode putem [[hidroformilacija|hidroformilacije]] alkena, čemu sledi hidrogenacija. Kad se proces primeni na terminalne alkene, kao što je to najčešće slučaj, tipično se dobija linearni alkohol:<ref name=Falbe/> :RCH=CH<sub>2</sub> + H<sub>2</sub> + CO → RCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CHO :RCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CHO + 3 H<sub>2</sub> → RCH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>OH Takvi procesi proizvode [[Masni alkohol|masne alkohol]]e, koji su korisni pri formiranju deterdženata. === Hidracione reakcije === Industrijski važni alkoholi niske molekulske težine se proizvode adicijom vode u alkene. Etanol, izopropanol, 2-butanol, i tert-butanol se proizvode ovom opštom metodom. Koriste se dva pristupa: direktni i indirektni metodi. Direktni metod izbegava formiranje stabilnih intermedijera, tipično koristeći kisele katalizatore. U indirektnom metodu, alken se konvertuje do [[Organosulfat|sulfatnog estra]], koji se subsekventno hidrolizuje. Direktna [[Hidratacija (reakcija)|hidracija]] koristi [[etilen]] ([[Etanol|etilenska hidracija]])<ref name="ECT4 820">{{cite book |author=Lodgsdon J.E. |year=1994 |chapter=Ethanol |editor=Kroschwitz J.I. |title=Encyclopedia of Chemical Technology| edition=4th |volume=9 |page=820 |location=New York |publisher=John Wiley & Sons |isbn=0-471-52677-0}}</ref> ili druge alkene iz frakcija [[Krekovanje (hemija)|krekovanja]] destilovane [[nafta|sirove nafte]]. Hidracija se takođe industrijski koristi u produkciji diola [[etilen glikol]]a iz [[etilen oksid]]a. === Biološki pristupi === Etanol se dobija [[fermentacija (biohemija)|fermentacijom]] [[Glukoza|glukoze]] proizvedene [[hidroliza|hidrolizom]] [[skrob]]a, u prisustvu kvasca na temperaturi ispod 37&nbsp;°C. Na primer, takav proce se može odvijati putem konverzije [[saharoza|saharoze]] enzimom [[invertaza]] do [[glukoza|glukoze]] i [[fruktoza|fruktoze]], i zatim konverzijom [[glukoza|glukoze]] enzimom [[zimaza]] do [[etanol]]a (i ugljen dioksida). Nekoliko benignih tipova bakterija u interstinalnom traktu koristi [[fermentacija (hrana)|fermentaciju]] kao oblik [[Fermentacija|anaerobnog metabolizma]]. Ova [[metabolizam|metabolička]] reakcija proizvodi [[etanol]] kao nusproizvod, kao što i [[aerobna respiracija]] proizvodi [[ugljen dioksid]] i [[voda (molekul)|vodu]]. Stoga, ljudska tela sadrže izvesnu količinu alkohola koji endogeno proizvode ove bakterije. U retkim slučajevima, to može da bude dovoljno da uzrokuje "[[sindrom auto-vrenja]]" usled koga se proizvode intoksinirajuće količine alkohola.<ref>{{cite journal |doi=10.1007/BF01873798 |title=Endogenous alcohol production by intestinal fermentation in sudden infant death |author=P. Geertinger MD, J. Bodenhoff, K. Helweg-Larsen, A. Lund |date=1 September 1982 |work=Zeitschrift für Rechtsmedizin |publisher=Springer-Verlag |volume=89 |issue=3 |pages=167}}</ref><ref>{{cite journal |pmid=10976182 |title=Endogenous ethanol 'auto-brewery syndrome' as a drunk-driving defence challenge |author=Logan BK, Jones AW |date=July 2000 |work=Medicine, science, and the law |publisher= |volume=40 |issue=3 |pages=206–15 }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.straightdope.com/columns/read/2677/designated-drunk |title=Designated drunk: Can you get intoxicated without actually drinking alcohol? |author=Cecil Adams |date=20 October 2006 |work=The Straight Dope |publisher= |accessdate=27 February 2013}}</ref> === Laboratorijska sinteza === Postoji nekoliko metoda za laboratorijsku pripremu alkohola. ==== Supstitucija ==== Primarni [[alkil halid]]i reaguju sa vodenim rastvorom [[Natrijum hidroksid|NaOH]] ili [[Kalijum hidroksid|KOH]] uglavnom kao primarni akoholi u [[nukleofilna supstitucija|nukleofilnoj alifatičnoj supstituciji]]. (Sekundarni i posebno tercijarni alkil halidi umesto toga proizvode eliminacione (alkenske) produkte). [[Grinjarov reagens|Grinjarovi reagensi]] reaguju sa [[karbonil]] grupama do sekundarnih i tercijarnih alkohola. Srodne reakcije su [[Barbier reakcija|Barbierova reakcija]] i [[Nozaki-Hiyama reakcija|Nozaki-Hijamina reakcija]]. ==== Redukcija ==== [[Aldehid]]i ili [[keton]]i se [[redoks|redukuju]] sa [[natrijum borohidrid]]om ili [[litijum aluminijum hidrid]]om (nakon kiselinske pripreme). Redukcija se može obaviti aluminijumizopropilatima u [[Meerwein-Ponndorf-Verley redukcija|Meerwein-Ponndorf-Verley redukciji]]. [[Noyori asimetrična hidrogenacija|Nojorijeva asimetrična hidrogenacija]] je asimetrična redukcija β-keto-estera. ==== Hidroliza ==== [[Alken]]i učestvuju u kiselinom katalizovanoj [[Hidratacija (reakcija)|reakciji hidratacije]] koristeći koncentrovanu sumpornu kiselinu kao katalizator, koja obično daje sekundarne ili tercijarne alkohole. [[Hidroboracija-oksidacija]] i [[oksimerkuracija-redukcija]] alkena su pouzdaniji procesi organske sinteze. Alkeni reaguju sa NBS i vodom u [[reakcija formiranja halohidrina|reakciji formiranja halohidrina]]. [[Amin]]i se mogu konvertovati do [[diazonijum so]]li, koje se zatim hidrolizuju. Formiranje sekundarnog alkohola putem redukcije i hidracije: :[[File:Secondary alcohol formation-diagram.svg|350px|Priprema sekundarnog alkohola]] == Reakcije ==<!-- This section is linked from [[Organic reaction]] --> === Deprotonacija === Alkoholi se mogu ponašati kao slabe kiseline, pri čemu podležu [[deprotonacija|deprotonaciji]]. Reakcija deprotonacije kojom se proizvode [[alkoksid]]ne soli se izvodi bilo sa jakom bazom, kao što je natrijum hidrat ili [[n-Butillitijum|''n''-butillitijum]], ili sa metalom natrijum ili kalijum. : 2 R-OH + 2 [[Natrijum hidrid|NaH]] → 2 R-O<sup>−</sup>Na<sup>+</sup> + 2[[Vodonik|H<sub>2</sub>]]↑ : 2 R-OH + 2 [[Natrijum|Na]] → 2 R-O<sup>−</sup>Na<sup>+</sup> + H<sub>2</sub> : 2 [[Etanol|CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>-OH]] + 2 Na → 2 CH<sub>3</sub>-CH<sub>2</sub>-O<sup>−</sup>Na<sup>+</sup> + H<sub>2</sub>↑ Voda ima sličnu [[pKa|pK<Sub>a</sub>]] vrednost sa mnogim alkoholima, tako da se sa [[natrijum hidroksid]]om ostvaruje [[hemijska ravnoteža|ravnoteža]], koja je obično pomerena na levo: : R-OH + NaOH ⇌ R-O<sup>−</sup>Na<sup>+</sup> + H<sub>2</sub>O Potrebno je napomenuti da su baze koje se koriste za deprotonaciju alkohola jake. Te baze i formirani alkoksidi su veoma senzitivni na vlagu. Na kiselost alkohola takođe utiče sveukupna stabilnost alkoksidnog jona. [[Polarni efekat|Elektron-odvlačeće grupe]] vezane za ugljenik koji sadrži hidroksilnu grupu stabilizuju formirani alkoksid, što dovodi do povećane kiselosti. S druge strane, prisustvo [[Polarni efekat|elektron-donirajuće grupe]] dovodi do formiranja manje stabilnog alkoksidnog jona. To će rezultirati u scenariju gde formirani nestabilni alkoksidni jon teži da primi proton i da se pretvori u originalni alkohol. Sa [[alkil halid]]ima alkoksidi formiraju [[etar|etre]] putem [[Vilijamsonova etarska sinteza|Vilijamsonove etarske sinteze]]. === Nukleofilna supstitucija === OH grupa nije dobra [[odlazeća grupa]] u reakcijama [[nukleofilna supstitucija|nukleofilne supstitucije]], tako da neutralni alkoholi ne reaguju u takvim reakcijama. Međutim, ako se kiseonik prvo protonira i formira R−OH<sub>2</sub><sup>+</sup>, odlazeća grupa ([[voda]]) je daleko stabilnija, i nukleofilna supstitucija se može odvijati. Na primer, tercijarni alkoholi reaguju sa [[hlorovodonična kiselina|hlorovodoničnom kiselinom]] i proizvode tercijarne [[alkil halid]]e, pri čemu se [[hidroksilna grupa]] zamenjuje atomom [[hlor]]a putem [[SN1 reakcija|unimolekularne nukleofilne supstitucije]]. Da bi primarni i sekundarni alkoholi reagovali sa hlorovodoničnom kiselinom, potreban je aktivator kao što je [[cink hlorid]]. Alternativno, konverzija se može izvršiti direktno koristeći [[tionil hlorid]].<ref>Lewis, E.S.; Boozer, C.E. ''J. Am. Chem. Soc.'' '''1952''', 74, 308.</ref><ref name="Cram">Cram, D. J., ''J. Am. Chem. Soc.'' '''1953''', 75, 332-338.</ref> <ref>Lee, C. C. ; Clayton, J. W.; Lee, D. G.; Finlayson, A. J. ''Tetrahedron'', '''1962''', 18 1395-1402</ref> :[[File:Alcohol reaction examples.svg|700px|Some simple conversions of alcohols to alkyl chlorides]] Slično tome, alkoholi se mogu konvertovati u alkil bromide koristeći [[bromovodonična kiselina|bromovodoničnu kiselinu]] ili [[fosfor tribromid]], na primer: : 3 R-OH + PBr<sub>3</sub> → 3 RBr + H<sub>3</sub>PO<sub>3</sub> U [[Barton-Makombijeva deoksigenacija|Barton-Makombijevoj deoksigenaciji]] alkohol se deoksigeniše do [[alkan]]a sa [[Hemija organokalaja|tributilkalaj hidridom]] ili kompleksom [[organoborna hemija|trimetilboran]]-vode u reakciji [[supstitucija radikala|supstitucije radikala]]. === Dehidracija === Sami alkoholi su nukleofilni, tako da R−OH<sub>2</sub><sup>+</sup> može da reaguje ROH i da proizvede [[etar|etre]] i vodu u [[reakcija dehidracije|reakciji dehidracije]], mada se ta reakcija retko koristi izuzev u proizvodnji [[dietil etar|dietil etra]]. Korisnija je E1 [[eliminaciona reakcija]] alkohola kojom se proizvode [[alken]]i. Reakcija generalno podleže [[Zajcevljevo pravilo|Zajcevljevom pravilu]], po kome se najstabilniji (obično u najvećoj meri supstituisani) alken formira. Tercijarni alkoholi lako vrše eliminiju na temperaturama neposredno iznad sobne, dok su primarnim alkoholima neophodne više temperature. Ovo je dijagram kiselinom katalizovane dehidracije etanola kojom se proizvodi [[eten]]: [[File:DehydrationOfAlcoholWithH-.png|550px]] Bolje kontrolisana reakcija eliminacije je [[Čugajeva eliminacija]] sa [[ugljen disulfid]]om i [[Metil jodid|jodometan]]om. === Esterifikacija === [[Estar]] se formira iz alkohola i [[karboksilna kiselina|karboksilne kiseline]] primenom [[Fišerova esterifikacija|Fišerove esterifikacije]]. Ona se obično izvodi putem [[Pretok|refluksiranja]] sa koncentrovanom sumpornom kiselinom kao [[katalizator]]om: : R-OH + R'-COOH → R'-COOR + H<sub>2</sub>O Da bi se ravnoteža pomerila na desno i proizveli dobri [[prinos (hemija)|prinosi]] estra, voda se obično uklanja, bilo putem viška H<sub>2</sub>SO<sub>4</sub> ili koristeći [[Dean-Starkov aparat]]. Estri se takođe mogu pripremiti reakcijom alkohola sa [[Acil hlorid|kiselim hloridima]] u prisustvu baze kao što je [[piridin]]. Drugi tipovi estara se pripremaju na sličan način – na primer, [[tozil]] (tozilatni) estri se formiraju reakcijom alkohola sa p-[[Tozil|toluensulfonil]] hloridom u piridinu. === Oksidacija === {{Main|Oksidacija alkohola}} Primarni alkoholi (R-CH<sub>2</sub>-OH) se mogu oksidovati bilo do [[aldehid]]a (R-CHO) ili do [[karboksilna kiselina|karboksilnih kiselina]] (R-CO<sub>2</sub>H), dok se oksidacija sekundarnih alkohola (R<sup>1</sup>R<sup>2</sup>CH-OH) normalno završava na [[keton]]ima (R<sup>1</sup>R<sup>2</sup>C=O). Tercijarni alkoholi (R<sup>1</sup>R<sup>2</sup>R<sup>3</sup>C-OH) su otporni na oksidaciju. Direktna oksidacija primarnih alkohola do karboksilnih kiselina se normalno odvija putem korespondirajućih aldehida, koji se transformišu preko ''aldehidnog hidrata'' (R-CH(OH)<sub>2</sub>) reakcijom sa vodom, pre dalje oksidacije do karboksilne kiseline. [[File:Alcohol to aldehyde to acid.png|500px|thumb|center|Mehanizam oksidacije primarnih alkohola do karboksilnih kiselina preko aldehida i aldehidnih hidrata]] Reagensi koji su korisni pri transformaciji primarnih alkohola do aldehida su normalno podesni i za oksidaciju sekundarnih alkohola do ketona. To su [[Kolinsov reagens]] i [[Des–Martinov perjodinan]]. Direktna oksidacija primarnih alkohola do karboksilnih kiselina se može odvijati koristeći [[kalijum permanganat]] ili [[Jonesova oksidacija|Džonsov reagens]]. == Vidite još == {{div col|4}} * [[Alkoholizam]] * [[2-Metil-2-butanol]] * [[Aldol]] * [[Enol]] * [[Etanolna goriva]] * [[Masni alkohol]] * [[Fenol]] * [[Poliol]] * [[Etanol]] * [[Šećerni alkohol]] * [[Esterifikacija]] * [[Transesterifikacija]] {{div col end}} == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * {{cite book |title=The World in So Many Words |first=Allan A. |last=Metcalf |publisher=Houghton Mifflin |year=1999 |isbn=0-395-95920-9 }} * {{cite book |title = Alcoholic Fuels |editor = Edited by Shelley Minteer |location = Boca Raton |publisher = CRC Press / Taylor & Francis |year = 2006 |allpages = 273 |isbn = 978-0-8493-3944-8 }} * {{cite book |title = Alcohols |editor = Volume Editor: Prof. Jonathan Clayden |издание = Science of Synthesis: Houben-Weyl Methods of Molecular Transformations |publisher = Georg Thieme Verlag |year = 2008 |volume = 36 |allpages = 1294 |volume = Category 5: Compounds with One Carbon-Heteroatom Bonds |isbn = 978-1-588-90527-7 }} * {{cite book |title = Catalytic Conversions of Synthesis Gas and Alcohols to Chemicals |editor = Editor: Richard G. Herman |publisher = Plenum Press |year = 1984 |allpages = 475 |volume = American Chemical Society, Middle Atlantic Regional Meeting |isbn = 0-30-641614-X }} * {{cite book |author = Mellan I. |title = Polyhydric Alcohols |издание = Spartan Books |year = 1962 |allpages = 208 }} * {{cite book |author = Monick J. A. |title = Alcohols: Their Chemistry, Properties, and Manufacture |publisher = Reinhold |year = 1968 |allpages = 594 |isbn = 0-442-15601-4 }} * {{cite book |title = Monohydric Alcohols: Manufacture, Applications, and Chemistry: based on a symposium |editor = Editor: Edward J. Wickson |publisher = American Chemical Society |year = 1981 |allpages = 222 |volume = ACS symposium series (volume 159) |isbn = 0-841-20637-6 }} * {{cite book |author = Otera J., Nishikido J. |title = Esterification: Methods, Reactions, and Applications |издание = Second edition |location = Weinheim |publisher = Wiley-VCH |year = 2010 |allpages = 374 |isbn = 978-3-527-32289-3 }} * {{cite book |author = Tojo G., Fernández M. |title = Oxidation of Alcohols to Aldehydes and Ketones |издание = First Edition |location = New York |publisher = Springer |year = 2006 |allpages = 375 |isbn = 0-387-23607-4 }} * {{cite book |author = Weissermel K., Arpe H-J. |часть = Alcohols |title = Industrial organic chemistry |издание = 4th ed |location = Weinheim |publisher = Wiley-VCH |year = 2003 |pages = 193—266 |isbn = 978-3-527-30578-0 }} * {{cite book |title = Высшие жирные спирты (области применения, методы производства, физико-химические свойства) |editor = Под редакцией С. М. Локтева |location = М. |publisher = «Химия» |year = 1970 |pages = 329 }} * {{cite web |author = Курц А. Л., Брусова Г. П., Демьянович В. М. |authorlink = |datepublished = 1999 |url = http://www.chem.msu.ru/rus/teaching/brusova/welcome.html |title = Одно- и двухатомные спирты, простые эфиры и их сернистые аналоги |work = Учебные материалы. Органическая химия |publisher = ChemNet. Химический факультет МГУ |accessdate = 2010-07-10 |archiveurl = https://www.webcitation.org/616PBP7xo?url=http://www.chem.msu.ru/rus/teaching/brusova/welcome.html |archivedate = 2011-08-21 |deadurl = no }} * {{cite book |author = Маркизова Н. Ф., Гребенюк А. Н., Башарин В. А., Бонитенко Е. Ю. |title = Спирты |location = СПб. |publisher = «Фолиант» |year = 2004 |pages = 112 |volume = Токсикология для врачей |isbn = 5-93929-089-2 |тираж = }} * {{cite book |author =Реутов О. А., Курц А. Л., Бутин К. П.|title =Органическая химия|edition =3-е изд.|location =М|publisher =Бином. Лаборатория знаний|year =2010|volume =2|isbn=978-5-94774-614-9|ref=Реутов и др.}} * {{cite web |url = http://base.safework.ru/iloenc?d&nd=857300029&prevDoc=857300029&spack=110LogLength%3D0%26LogNumDoc%3D857300024%26listid%3D010000000100%26listpos%3D3%26lsz%3D40%26nd%3D857300024%26nh%3D1%26 |title = Спирты |work = Энциклопедия по охране и безопасности труда. Том IV. Раздел XVIII. Справочники. Обзор химических соединений |publisher = Институт промышленной безопасности, охраны труда и социального партнерства |accessdate = 2010-12-27 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20160304115915/http://base.safework.ru/iloenc?d&nd=857300029&prevDoc=857300029&spack=110LogLength=0&LogNumDoc=857300024&listid=010000000100&listpos=3&lsz=40&nd=857300024&nh=1& |archivedate = 2016-03-04 |dead-url = yes }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Alcohols}} * [http://www.periodicvideos.com/videos/mv_alcohol.htm Alcohol (Ethanol)] at ''The Periodic Table of Videos'' (University of Nottingham) * [http://timms.uni-tuebingen.de/List/List01.aspx?rpattern=UT_2002_____00%5B12%5D_chemorg_000_ Mitschnitte von Vorlesungen der Universität Tübingen, Experimentalchemie II, Organische Chemie.] * [http://www.chids.de/dachs/organische_stoffklassen/alkohole.html?o7… Schulversuche zum Thema Alkohole] * {{cite web |url = http://school-collection.edu.ru/catalog/rubr/528b6fb1-98e4-9a27-5ae1-2f785b646a41/23867/?interface=pupil&class=53&subject=31 |title = Спирты. Фенолы |work = Органическая химия. Видеоопыты |publisher = Единая коллекция цифровых образовательных ресурсов |accessdate = 2010-07-06 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20130731133211/http://school-collection.edu.ru/catalog/rubr/528b6fb1-98e4-9a27-5ae1-2f785b646a41/23867/?interface=pupil&class=53&subject=31 |archivedate = 2013-07-31 |dead-url = yes }} {{Alkoholi}} {{Funkcionalne grupe}} [[Kategorija:Alkohol| ]] [[Kategorija:Alkoholi| ]] 2cvwdrqgeq5n0jugcf8y25v288qf4ve Angelina Jolie 0 54357 41262759 41188030 2022-08-23T07:40:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{redirect|Jolie}} {{Infobox actor | name = Angelina Jolie | image = Jolie.png | imagesize = | caption = Jolie na [[Svjetski ekonomski forum|Svjetskom ekonomskom forumu]] u [[Davos]]u, januar 2005. | birthname = Angelina Jolie Voight | birthdate = {{birth date and age|df=yes|1975|6|4}} | birthplace = [[Los Angeles, California|Los Angeles]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | occupation = Filmska glumica | yearsactive = 1982; 1993– | spouse = [[Jonny Lee Miller]] <small>(1996–1999)</small><br />{{nowrap|[[Billy Bob Thornton]] <small>(2000–2003)}}</small> | domesticpartner = [[Brad Pitt]] <small>(2005–)</small> | academyawards = '''[[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Najbolja sporedna glumica]]'''<br /> 2000 ''[[Girl, Interrupted (film)|Girl, Interrupted]]'' | goldenglobeawards = '''[[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu u seriji, miniseriji ili televizijskom filmu|Najbolja sporedna glumicu u TV-seriji, mini-seriji ili TV-filmu]]''' <br /> 1998 ''[[George Wallace (film)|George Wallace]]'' <br /> '''[[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu u seriji, miniseriji ili televizijskom filmu|Najbolja glumica u mini-seriji ili TV-filmu]]''' <br /> 1999 ''[[Gia]]'' <br /> '''[[Zlatni globus za najbolju sporednu glumicu u igranom filmu|Najbolja sporedna glumica u filmu]]''l, Interrupted]]'' | sagawards = '''[[Nagrada Screen Actors Guild za najbolju glumicu u mini-seriji ili TV-filmu|Najbolja glumica u mini-seriji ili TV-filmu]]''' <br /> 1999 ''[[Gia]]'' <br /> '''[[Nagrada Screen Actors Guild za najbolju sporednu glumicu u filmu|Najbolja sporedna glumica u filmu]]''' <br /> 2000 ''[[Girl, Interrupted (film)|Girl, Interrupted]]'' }} '''Andželina Žoli''' ({{jez-en|Angelina Jolie}}, rođena [[4. 6.|4. juna]] [[1975]]. u [[Los Angeles, California|Los Anđelesu]]) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[film]]ska [[glumci|glumica]], bivša manekenka i ambasador dobre volje [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|Visokog komesara za izbeglice UN]]. Popularni mediji često je proglašavaju za jednu od najlepših žena, i često izveštavaju o njenom životu van filmskog platna. Dobitnik je tri nagrade [[Zlatni globus]], dve nagrade američkog [[Udruženje filmskih glumaca|Udruženja filmskih glumaca]] i jednog [[Oscar|Oskara]]. Mada se kao dete pojavila uz oca [[Jon Voight|Džona Vojta]] u filmu „''Lookin' to Get Out''“ [[1982]]. godine, pravi početak njene glumačke karijere je bio deceniju kasnije, u niskobudžetnom filmu „[[Kiborg 2]]“ (1993), a svoju prvu glavnu ulogu je imala u filmu „[[Hakeri (film)|Hakeri]]“ (1995). Pojavila se u biografskim filmovima „[[Džordž Volas (film)|Džordž Volas]]“ (1997) i „[[Manekenka (film)|Manekenka]]“ (1998) i dobila je Oskara za najbolju sporednu žensku ulogu za film „[[Neprilagođena]]“ (1999). Međunarodnu slavu je postigla ulogom heroine video-igara [[Lara Kroft|Lare Kroft]] u filmu „[[Lara Croft: Tomb Raider|Lara Kroft: Pljačkaš grobnica]]“, nakon čega se ustoličila kao jedna od najpoznatijih i najplaćenijih glumica Holivuda. Najveći komercijalni uspeh postigla je akcionom komedijom „[[Gospodin i gospođa Smit]]“ (2005)<ref name="Angelina Jolie Movie Box Office Results">[http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?view=Actor&id=angelinajolie.htm Finansijski rezultati filmova Andželine Žoli] na sajtu Box Office Mojo {{en}}</ref>. Bila je u braku sa glumcima [[Džoni Li Miler|Džonijem Lijem Milerom]] i [[Billy Bob Thornton|Bilijem Bobom Torntonom]], a trenutno živi sa glumcem [[Brad Pitt|Bredom Pitom]], u vezi koja privlači pažnju svetskih medija<ref name="The Brangelina fever">[http://www.theage.com.au/articles/2006/02/06/1139074140202.html Brandželina groznica] (''The Brangelina fever''). Ejdž, 6. februar 2006. {{en}}</ref>. Žolijeva i Pit imaju troje usvojene (Madoksa, Paksa i Zaharu) i troje biološko dece (Šajlo i blizance Vivijen i Noks). Andželina Žoli promoviše humanitarne ciljeve širom sveta i poznata je po radu sa [[izbjeglice|izbeglicama]] preko [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]]-a. == Biografija == === Rani život i porodica === [[Datoteka:Angelina jolie lugar.jpg|thumb|right|Angelina Jolie]] Rođena je u [[Los Angeles, California|Los Anđelesu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] kao '''Andželina Žoli Vojt'''. Kćerka je glumaca [[Jon Voight|Džona Vojta]] i [[Maršelin Bertran]] (1950-2007). Rođaka je [[Čip Tejlora|Čipa Tejlora]], sestra [[Džejms Hejven|Džejmsa Hejvena]] i kumče [[Džeklin Biset]] i [[Maximilian Schell|Maksimilijana Šela]]. Zbog imena, česta je zabluda da je njena majka bila Francuskinja, međutim Žolini baba i deda sa majčine strane su bili francusko-kanadskog porekla. <ref name="Wild at heart">[https://web.archive.org/web/20070503044807/http://fansites.hollywood.com/~ajolie/int34.html Divlji u srcu] (''Wild at heart'') ''Allure'', novembar 2004. {{en}}</ref> Sa očeve strane je češkog porekla a francusko-kanadskog i [[iroquis Indijanci|irokeskog]] sa majčine. <ref name="Inside the Actors Studio">[http://www.tv.com/inside-the-actors-studio/angelina-jolie/episode/425020/summary.html?tag=ep_list;title;15 Unutar Aktors studija, 169. epizoda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110430192131/http://www.tv.com/inside-the-actors-studio/angelina-jolie/episode/425020/summary.html?tag=ep_list;title;15 |date=2011-04-30 }} (''Inside the Actors Studio'') ''Bravo'' 5. jun 2005. {{en}}</ref><ref name="News from Elsewhere: The glamour of Swindon: Billie Piper, Melinda">[http://www.findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20050718/ai_n14783035 News from Elsewhere: The glamour of Swindon: Billie Piper, Melinda] Indipendent, 18. jul 2005. {{en}}</ref> Nakon što su se njeni roditelji razveli [[1976]], Andželina Žoli i njen brat su živeli kod majke koja je napustila glumu i preselila se sa njima u [[Palisejd]], [[New York|Njujork]].<ref name="Angelina Jolie: Body Beautiful">[http://www.style.com/vogue/feature/032602/page2.html Angelina Jolie: Body Beautiful], ''Vogue'', izdanje iz aprila 2002. {{en}}</ref> Marselin Bertran je preminula [[27. 1.|27. januara]] [[2007]]. od [[rak jajnika|raka jajnika]]. Kao dete skupljala je zmije i guštere i bila zaljubljena u [[Spok|gospodina Spoka]] iz [[Zvjezdane staze|Zvezdanih staza]]. Sa majkom je redovno išla na projekcije filmova i kasnije je rekla da je to, a ne njen otac, navelo da se počne baviti [[glumci|glumom]]<ref name="Angelina Jolie Biography">[http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biographies/angelina_jolie_biog.html Biografije Andželine Žoli], tiscali.film & TV {{en}}</ref>. Kada je imala 11 godina porodica se vratila u [[Los Angeles, California|Los Anđeles]] i Andželina je upisala Institut teatra Lija Strazberga, gde je učila dve godine i pojavila se u nekoliko pozorišnih produkcija. Njena majka je preživljavala na skromnim prihodima i Andželina je često nosila polovnu odeću. Drugi su je učenici zadirkivali zbog njenog karakterističnog izgleda - bila je izuzetno mršava, nosila je naočare i naramenice. Njeno sampopouzdanje se dodatno smanjilo nakon neuspeha u manekenstvu. Kako je njena potištenost rasla, počela je da se samopovređuje; kasnije je to prokomentarisala u jednoj Si-En-Enovoj emisiji: „Skupljala sam noževe i uvek sam imala mnogo stvari na dohvat ruke. Iz nekog razloga, ritual sečenja i osećanja bola činio me živom, osećala sam se slobodnom i to je za mene bila neka vrsta terapije.“ Sa 14 godina ispisala se sa časova glume želeći da postane pogrebnik. Zatim je nastupio buntovnički period u kom se oblačila u crno, bojila kosu u ljubičasto i posećivala rok koncerte na kojima je plesala „[[mošing]]“ sa tadašnjim momkom. Posle dve godine ponovo upisuje časove glume i završava srednju školu, a taj period opisuje na sledeći način: „Duboko u srcu, ja sam uvek bila — i uvek ću biti — pankerica sa tetovažama.“ Andželina je dugo bila udaljena od svog oca, kriveći ga za nevernost i razlaz njene porodice. Mada je pokušala da se pomire i čak se pojavio u njenom filmu ''[[Lara Kroft:Tumb Rejder]]'' (2002.), ali nešto kasnije je podenala zahtev za legalnu promenu imena u „Andželina Žoli“, obacila je Vojt kao srednje ime. Ime joj je promenjeno zvanično [[12. 9.|12. septembra]] [[2002]]. Vojt je tvrdio da njegova kćerka ima ozbiljne emocionalne probleme. Oktobra 2004. godine Andželina za Premijer Magazin izjavljuje: “Moj otac i ja ne govorimo. Nisam više besna na njega. Ne verujem da nečija porodica postaje i njihove krvi. Zato što je moj sin usvojen i porodica je osnovana“. Navela je da nije želela javno da iznosi razloge otuđivanja od oca, ali pošto je usvojila sina Medoksa, mislila je da nije zdravo za nju da se pomiri sa Vojtom. === Početak filmske karijere (1993—1997) === Žoli je počela da radi kao manekenka sa 14 godina. Potpisala je za „Fines model menadžment“ („''Finesse Model Management''“) i radila kao manekenka u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Evropa|Evropi]], radeći uglavnom u [[Los Angeles, California|Los Anđelesu]], [[New York|Njujorku]] i [[London]]u. Takođe se pojavljivala u mnogobrojnim muzičkim spotovima, uključujući one za [[Mit louf]] („Rock'n'Roll Dreams Come Trough“), [[Antonelo Venditi]] („Alta Marea“) i [[Lenny Kravitz|Lenija Kravica]] („Stand by My Woman“). Sa 16 godina Žoli se vratila u pozorište, i tamo je imala svoju prvu ulogu kao nemačka „dominatriks“. <ref name="Angelina Jolie Biography"/> Žolijeva se pojavila u 5 studentskih filmova svog brata, snimljenih dok je on pohađao Školu filmskih umetnosti kalifornijskog univerziteta, ali njena profesionalna filmska karijera počela je 1993. kada je odigrala prvu vodeću ulogu u niskobudžetnom filmu ''[[Kiborg 2]]'', kao Kasela „Keš“ Ris, skoro ljudski robot, napravljena da zavođenjem prokrči sebi put u sedište suparničkog proizvođača i da se tamo samodetonira. Nakon nekoliko neuspešnih projekata zasijala je kao Kejt Libi u svom prvom [[hollywood|holivudskom]] filmu, ''[[Hakeri (film)|Hakeri]]'' (1995.), gde je upoznala svog prvog muža Džonija Li Milera. Njujork Tajms je pisao, „Kejt (Andželina Žoli) razbija. To je zato što se mršti još kiselije nego [drugi glumci] i ona je retka žena [[haker]] koja namerno sedi za [[tastatura|tastaturom]] u providnoj majici. Uprkos njenom natmurenom stavu, koju ova uloga zahteva, gospođica Žoli ima istu slatku [heruvim]sku pojavu kao i njen otac, Džon Vojt.“<ref name="Hackers - Review">[http://movies2.nytimes.com/mem/movies/review.html?title1=&title2=HACKERS%20%28MOVIE%29&reviewer=Janet%20Maslin&v_id=135760&partner=Rotten%20Tomatoes Hakeri - Pregled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104055820/http://movies2.nytimes.com/mem/movies/review.html?title1=&title2=HACKERS%20%28MOVIE%29&reviewer=Janet%20Maslin&v_id=135760&partner=Rotten%20Tomatoes |date=2015-11-04 }}, Njujork Tajms, 15. septembar, 1995.</ref> Film nije napravio neki profit, ali je nakon izdavanja za video stekao kultno sledbeništvo.<ref name="How Hollywood portrays hackers">[http://archives.cnn.com/2001/TECH/internet/04/05/hacking.hollywood.idg/index.html?related Kako Holivud pokazuje hakere], CNN.com. 4. maj, 2001.</ref> Godine 1996. se pojavila kao Đina Malačiči u komediji ''[[Ljubav je sve na svetu]]'', modernoj slobodnoj adaptacija [[Romeo and Juliet|Romea i Julije]], postavljenoj između dve suparničke italijanske porodice-vlasnike restorana u [[Bronx|Bronksu]] u Njujorku. U filmu ''[[Pustinjski mesec]]'' bila je tinejdžerka po imenu Elenor Rigbi koja se zaljubila u Denija Ajela, koji je zavodi njenu majku, En Arčer. Takođe 1996. u filmu ''[[Divljakuše]]'' je odigrala ulogu Margaret „Legs“ Sadovski, jedne od pet tinejdžerki koje zasnivaju neočekivanu vezu nakon fizičkog obračuna sa profesorom koji ih je seksualno zlostavljao. O njenom izvođenju „[[Los Anđeles Tajms]]“ je napisao: „U razvoju ovog lika mnogo je besmislica; Žoli, prelepa ćerka Džona Vojta, ima dovoljno snage da prevaziđe [[stereotip]]. Mada je Medi pripovedač priče, Legs je njen subjekat i katalizator.“<ref name="calendarlive.com: Movie Review - Foxfire">[http://www.calendarlive.com/movies/reviews/cl-movie961028-38,0,1420921.story calendarlive.com: Pregled filma - Foxfire], Los Anđeles Tajms, 23. avgust, 1996.</ref> Godine 1997. Žoli je glumila sa [[Dejvid Duhovni|Dejvidom Duhovnijem]] u trileru ''[[Izigravajući boga]]'', film oslikava poznatog [[hirurg]]a iz Los Anđelesa kome je oduzeta medicinska dozvola i koji je umešan duboko u kriminalni svet gde upoznaje Andželinin lik, Klaru. Film nije dobro primljen od strane kritičara i Rodžer Ebert govori da „Andželina Žoli pronalazi određenu toplinu u ovakvoj ulozi koja je obično teška i agresivna; izgleda previše fino da bila devojka kriminalca, a možda i jeste.“<ref name="Reviews : Playing God">[http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19971017/REVIEWS/710170306/1023 Pregledi : Playing God], Čikago San-Tajms, 17. oktobar, 1997.</ref> Onda se pojavila u filmu ''[[Prave žene]]'', istorijskoj romantičnoj drami koja se odigrava na [[Divlji Zapad|Divljem zapadu]], i zasnovana je po knjizi Dženiz Vuds Vindl. Glumila je i striptizetu u muzičkom spotu [[The Rolling Stones|Rolingstonsa]] za pesmu „''Anybody Seen My Baby?''“ === Uspeh (1997—2000) === Karijera joj je krenula uzlaznim tokom nakon uloge Kornelije Valas u biografskom filmu [[Džordž Valas (film)|''Džordž Valas'']] ([[1997]].) za koji je osvojila „[[Zlatni globus]]“ i bila nominovana za „[[Emi]]“. Film je bio visoko ocenjen od strane kritike a, između ostalih nagrada, primila je „Zlatni globus“ za „Najbolju miniseriju/film napravljenu za TV“. Glumila je drugu ženu bivšeg guvernera [[Alabama|Alabame]] koji je, u toku kandidature za predsednika, ranjen u [[atentat]]u i ostao paralizovan. Glavna uloga u filmu je poverena [[Gari Sinis|Gariju Sinisu]], a režirao ga je [[Džon Frankenhajmer]]. Godine 1998. Žolijeva je igrala glavnu ulogu u TV filmu ''[[Đija]]'', snimljenom u produkciji kuće „[[HBO]]“; glumila je biseksualnu manekenku, [[Đija Karandži|Điju Karandži]]. Film opisuje svet seksa, droge i emocionalnih drama, prikazuje hronologiju propasti Karanđine karijere što je bio rezultat njene zavisnosti od droge, i njenu smrt uzrokovanu [[SIDA|SIDOM]]. Drugu godinu za redom, Andželina osvaja „[[Zlatni globus]]“ i biva nominovana za [[emmy Award|nagradu Emi]]. Takođe osvaja svoju prvu nagradu Udruženja filmskih glumaca. U skladu sa metodom glume [[Li Strazberg|Lija Strasberga]], Andželina voli da ostane u liku koji glumi i između scena, za vreme snimanja filma, i kao rezultat dobija reputaciju glumice sa kojom se teško sarađuje. U vreme snimanja filma ''Đija'', rekla je svom tadašnjem mužu, Džonu Liju Mileru, da neće moći da ga zove. „Rekla sam mu: Sama sam, umirem, ja sam gej. Neću te videti nekoliko nedelja.“ <ref name="Angelina Jolie interviews featuring Jonny Lee Miller">[http://www.jonnyleemiller.co.uk/angelinajolie.html Angelina Jolie interviews featuring Jonny Lee Miller] jonnyleemiller.co.uk</ref> Nakon filma ''Đija'', Žoli se preselila u [[New York|Njujork]] i prestala da glumi u jednom kratkom vremenskom periodu zato što je osećala da „nema više ništa da pruži“. Upisala je studije režije na njujorškom univerzitetu i pohađala časove pisanja. U emisiji Inside the Actors Studio objasnila je da je dobro za nju da se sabere. <ref name="Inside the Actors Studio"/> Vratila se na veliko platno [[1998]]. ulogom Glorije Mekniri u gangsterskom filmu ''[[Đavolja kuhinja]]'', a kasnije te godine je postala deo odabrane glumačke postave koja uključuje [[Sean Connery|Šona Konerija]], [[Džilijen Anderson]], [[Rajan Filip|Rajana Filipa]] i [[Džon Stjuart|Džona Stjuarta]] u filmu ''[[Igra srcem]]''. Drama priča o nekoliko naizgled nepovezanih karaktera, a Žolijeva igra mladu posetiteljku noćnih klubova, Džoan. Film je dobio pretežno pozitivne kritike, a Žolijeva je bila posebno pohvaljena. Za ovu ulogu osvojila je nagradu Breakthrough Performance koju dodeljuje National Board of Review. Andželina je 1999. glumila u komediji-drami [[Kontrolni toranj (film)|''Kontrolni toranj'']] [[Majk Njuel (reditelj)|Majka Njuela]], o dva kontrolora leta koji se nađu u mačo konfliktu, zajedno sa [[John Cusack|Džonom Kjuzakom]], [[Billy Bob Thornton|Bilijem Bobom Torntonom]] i [[Cate Blanchett|Kejt Blančet]]. Žoli igra Torntonovu zavodljivu ženu Maribel. Film je imao mlak prijem kod kritike, a lik koji je glumila Žoli je posebno kritikovan. „[[The Washington Post|Vašington post]]“ je pisao „Mari (Andželina Žoli), potpuno smešna piščeva kreacija slobodoumne žene koja plače za hibiskusom koji vene, nosi mnogo tirkiznog prstenja i biva poprilično usamljena kada Rasel provodi cele noći van kuće.“<ref name="'Pushing Tin' (R)">[http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/movies/reviews/pushingtinhowe.htm 'Pushing Tin' (R)], Vašington Post, 23. april, 1999 </ref> Potom je glumila pored [[Denzel Washington|Denzela Vošingtona]] u filmu ''[[The Bone Collector|Sakupljač kostiju]]'', snimljenom po adaptiranom krimi romanu koji je napisao [[Džeferi Diver]]. Žolin lik, Amelija Donahju, je policajka koju proganja samoubistvo njenog oca policajca. Ona nevoljno pomaže Vošingtonu da prati i uhvati serijskog ubicu. Film je imao bruto zaradu od 151 milion dolara od projekcija širom sveta, ali ga je kritika loše ocenila; „Detroit fri pres“ je zaključio: „Žolijeva, koju je uvek divno gledati, je jednostavno loš izbor za ovu ulogu.“<ref name="The Bone Collector">[http://www.rottentomatoes.com/m/1093601-the_bone_collector/?beg=24&int=25&page=2 The Bone Collector] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080528085124/http://www.rottentomatoes.com/m/1093601-the_bone_collector/?beg=24&int=25&page=2 |date=2008-05-28 }}, Rotten Tomatoes</ref> Žoli je zatim dobila sporednu ulogu Lize Rou, u filmu ''[[Neprilagođena]]'', u kojem je glavnu ulogu tumačila [[Winona Ryder|Vinona Rajder]]. Film govori o lečenju Suzane Kejsen u bolnici za mentalne bolesti, a scenario predstavlja adaptirane originalne memoare Suzane Kejsen, izdate pod nazivom „Neprilagođena“. Iako je glavnu ulogu imao lik Vinone Rajder, a film je trebalo da predstavlja njen povratak na scenu, ispostavilo se da je bio „dobrodošlica u [[Hollywood|Holivud]]“ za Žoli. Osvojila je treći [[Zlatni globus]], drugu nagradu Udruženja fimlskih glumaca i „[[Oscar|Oskara]]“ za najbolju žensku sporednu ulogu. Godine [[2000]]. Žoli se pojavila u prvom letnjem [[blokbaster]]u ''[[Minut za beg]]'', kao Sara „Svej“ Vejlend, bivša devojka kradljivca automobila koga glumi [[Nicolas Cage|Nikolas Kejdž]]. Uloga je bila mala, a „Vašington Post“ je komentarisao „sve što radi u ovom filmu je da je prisutna, kulira, pokazuje te mesnate, pulsirajuće usne koje tako provokativno uokviruju njene zube.“ <ref name="'Gone in 60 Seconds': Lost in the Exhaust">[http://www.washingtonpost.com/wp-srv/entertainment/movies/reviews/gonein60secondshunter.htm 'Minut za beg': Lost in the Exhaust], „Vašington Post“, 9. jun, 2000.</ref>Kasnije je objasnila da joj je ovaj film bio dobrodošlo olakšanje nakon zahtevne uloge Lize Roj, a postao je film od koga je, do tada, najviše zaradila - 237 miliona [[dolar]]a od projekcija širom sveta.<ref name="Angelina Jolie Movie Box Office Results"/> === Međunarodni uspeh, od 2001 do danas === Andželinini filmovi često nisu zadovoljavali širu publiku, ali ju je film ''[[Lara Kroft: Tumb Rejder]]'' (2001) napravio filmskom zvezdom. Za adaptaciju popularne video-igre „[[Tumb Rejder]]“, od Žolijeve je traženo da usavrši britanski akcenat i da se podvrgne žestokom treningu da bi odigrala ulogu Lare Kroft. Andželina je bila uglavnom pohvaljivana za svoju ulogu, ali je film uglavnom izazvao negativne kritike. Časopis „Slent“ je komentarisao: „Andželina Žoli je rođena da odigra Laru Kroft, ali je režiser Sajmon Vest od njenih avantura napravio igru »''Frogger''«.“ "<ref name="'Film Review - Lara Croft: Tomb Raider">[http://www.slantmagazine.com/film/film_review.asp?ID=425 Film Review - Lara Croft: Tomb Raider], slant magazine, 2001. </ref> Ipak, film je imao ogroman međunarodni uspeh, zaradivši 275 miliona dolara širom sveta<ref name="Angelina Jolie Movie Box Office Results"/>, a ona je tada stekla reputaciju međunarodne zvezde. Žolijeva je zatim glumila pored [[Antonio Banderas|Antonija Banderasa]], kao mlada Žolija Rasel u [[original Sin (film)|''Prvom grehu'']], trileru zasnavanom na noveli „Valcer u tami“ [[Kornel Vulrih|Kornela Vulriha]]. Film je uglavnom imao loše kritike, uz komentar „Njujork Tajmsa“: „Priča potapa strmoglavije nego dekolte gospođice Žoli.“<ref name="Original Sin - Review ">[http://movies2.nytimes.com/mem/movies/review.html?title1=&title2=Original%20Sin%20%28Movie%29%20%20&reviewer=Elvis%20Mitchell&v_id=214078&partner=Rotten%20Tomatoes Original Sin - Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104055937/http://movies2.nytimes.com/mem/movies/review.html?title1=&title2=Original%20Sin%20(Movie)%20%20&reviewer=Elvis%20Mitchell&v_id=214078&partner=Rotten%20Tomatoes |date=2015-11-04 }}, Njujork Tajms, 3. avgust, 2001</ref> Godine [[2002]]. je glumila Leni Kerigan u filmu ''[[Život ili nešto slično]]'' o ambicioznoj TV-reporterki kojoj je rečeno da će umreti za nedelju dana. Film je loše primljen od strane kritičara, mada je Andželinina gluma dobila pozitivne kritike. <ref name="Jolie shines in up-and-down 'Life'">[http://archives.cnn.com/2002/SHOWBIZ/Movies/04/25/review.life/ Jolie shines in up-and-down 'Life'], CNN.com, 25. april, 2002</ref> Žolijeva je [[2003]]. reprizirala ulogu Lare Kroft u filmu ''[[Lara Kroft Tumb Rejder: Kolevka života]]''. Nastavak nije bio tako unosan kao original, pošto je zaradio 156 miliona dolara širom sveta. Kasnije te godine Žolijeva je glumila u filmu ''[[Izvan granica]]'', o humanitarnim radnicima u Africi. Iako film oslikava Andželinino pravo životno interesovanje u promociji humanitarne pomoći, film je bio kritički i finansijski neuspešan. Godine [[2004]]. Žolijeva je glumila uz [[Itan Houk|Itana Houka]] u trileru ''[[Uzimanje života]]'', kao Ileana Skot, agentkinja [[FBI]] pozvana da pomogne [[montreal]]skoj policiji da uhvati serijskog ubicu. Film je dobio različite kritike, a „Holivud reporter“ je zaključio: „Andželina Žoli igra ulogu koju definitivno oseća kao nešto što je već radila, ali ona dodaje nepogrešivu crtu uzbuđenja i opsene.“<ref name="Taking Lives">[https://web.archive.org/web/20040405054048/http://www.hollywoodreporter.com/thr/reviews/review_display.jsp?vnu_content_id=1000462115 Taking Lives], The Hollywood Reporter, March 15, 2004</ref> Andželina je takođe pozajmila glas anđeoskoj ribici Loli u animiranom filmu [[Drimvorks]]a ''[[Priča o ajkuli]]''; u filmu glume još [[Will Smith|Vil Smit]], [[Martin Scorsese|Martin Skorseze]], [[Renée Zellweger|Rene Zelveger]], [[Džek Blek]] i [[Robert De Niro|Robert de Niro]]. Takođe, 2004. godine je imala kratko pojavljivanje kao Frenki u filmu ''[[Sky Captain and the World of Tomorrow|Nebeski kapetan i svet sutrašnjice]]'' [[Keri Konran|Kerija Konrana]], [[znanstvena fantastika|naučno-fantastičnom]] avanturističkom filmu u celosti snimanom sa glumcima ispred [[plavi ekran|plavog ekrana]], sa skoro svim scenama i rekvizitima urađenim pomoću računarske animacije. Žoli je zatim odglumila Olimpiju u filmu [[Aleksandar (film)|''Aleksandar'']], biografiji [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] u režiji [[Oliver Stone|Olivera Stouna]]. Film je loše prošao u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], što je Stoun pripisao lošem prijemu zbog neslaganja sa prikazom Aleksandrove [[homoseksualnost]]i<ref>[http://film.guardian.co.uk/news/story/0,12589,1384483,00.html Stone blames 'moral fundamentalism' for US box office flop]. film.guardian.co.uk</ref>, ali je na međunarodno sceni, sa prihodima od 139 miliona dolara izvan Sjedinjenih Država, dobro prošao.<ref name="Angelina Jolie Movie Box Office Results"/> Andželinin jedini film u [[2005]], akciona komedija ''[[Gospodin i gospođa Smit]]'', je do sada njen najveći komercijalni uspeh. Film, koji je režirao [[Dag Liman]], prikazuje priču o dosadnom paru u braku koji saznaje da su oboje tajne ubice. Žolijeva je glumila Džejn Smit, uz [[Brad Pitt|Breda Pita]]. Film je bio dobro primljen i uglavnom je bio pohvaljen za „hemiju“ između glavnih glumaca. Film je zaradio preko 478 miliona dolara širom sveta, i jedan je od najvećih hitova 2005.<ref name="Angelina Jolie Movie Box Office Results"/> Andželina se zatim pojavila u filmu ''[[Dobri pastir]]'' Roberta de Nira, o ranoj istoriji [[CIA]], viđene kroz oči Edvarda Vilsona, kojeg je odigrao [[Matt Damon|Met Dejmon]]. Žolijeva je glumila Klover Vilson, Vilsonovu zanemarenu suprugu, koja postaje [[alkoholi]]čarka tokom radnje filma. U 2007. godini Žolijeva je imala rediteljski debi dokumentarcem A Place in Time, koji beleži život na 27 lokacija širom sveta tokom jedne nedelje, a u njemu [[Džud Lou]], [[Hilari Svonk]], [[Colin Farrell|Kolin Farel]] i [[Džoni Li Miler]]. Žolijeva je igrala Marijanu Perlu u drami [[Majkl Vinterbotom|Majkla Viterbotoma]] ''[[Ogromno srce]]'' o otmici i ubistvu novinara [[Volstrit džurnal]]a [[Danijel Perl|Danijela Perla]] u [[Pakistan]]u. Film je zasnovan na istoimenim memoarima Marijane Perl, a svoju premijeru je imao na [[Filmski festival u Kanu|Kanskom filmskom festivalu]]. Andželina Žoli je igrala i Grendelovu majku u filmu [[Robert Zemekis|Roberta Zemekisa]] ''[[Beovulf (film iz 2007)|Beovulf]]''. U 2008. se pojavila uz [[James McAvoy|Džejmsa Makavoja]] i [[Morgan Frimen|Morganom Frimenom]] u akcionom filmu ''[[Tražen]]'', adaptaciji romana [[Mark Milar|Marka Milara]]. Film je dobio dobre kritike i doživeo međunardoni uspeh, zaradivši 281 miliona dolara u bioskopima širom sveta. U dugometražnom crtanom filmu ''[[Kung Fu Panda|Kung fu panda]]'' iz [[2008]]. godine je pozajmila glas liku Tigrice. Žolijeva je izabrana da tumači ulogu Kristine Kolins, glavne uloge u najnovijem filmu [[Clint Eastwood|Klinta Istvuda]] ''[[Ružno pače]]'', koji je svoju premijeru imao na Kanskom festivalu. == Humanitarni rad == [[Datoteka:2005 06 15 rice-jolie 600.jpg|thumb|desno|200px|Andželina Žoli i [[Kondoliza Rajs]] tokom [[Svetski dan izbeglica|Svetskog dana izbeglica]] 2006.]] Žoli je prvi put postala svesna svetske humanitarne krize dok je snimala film [[Lara Croft: Tomb Raider|Pljačkaš grobnica]] u siromašnoj [[Kambodža|Kambodži]] punoj [[mine|mina]].<ref name="Angelina Jolie on Filling Lara Croft's Shoes and D-size Cups ">[http://www.nyrock.com/interviews/2001/jolie_int.asp Angelina Jolie on Filling Lara Croft's Shoes and D-size Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011202073359/http://www.nyrock.com/interviews/2001/jolie_int.asp |date=2001-12-02 }}, NY Rock Interview</ref> Duboko pogođena ovim iskustvom, najzad se obratila [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]] za više informacija o problematičnim mestima u svetu. U narednim mesecima pristala je da poseti različite izbegličke kampove širom sveta da nauči više o situaciji i uslovima u tim oblastima. Februara 2001, otišla je na prvu terensku posetu, na 18-dnevnoj misiji u [[Sijera Leone]] i [[Tanzanija|Tanzaniju]]; kasnije je bila šokirana onim čega je bila svedok.<ref name="Angelina Jolie named UNHCR Goodwill Ambassador for refugees">[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=3b85044b10 Angelina Jolie named UNHCR Goodwill Ambassador for refugees], UNHCR.org</ref> U dolazećim mesecima vratila se u Kambodžu na dve nedelje a nakon toga je posetila [[Afganistan]]ske izbeglice u [[Pakistan]]u gde je poklonila milion dolara za izbeglice u odzivu za svetsku [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]] hitnu molbu.<ref>[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=3bb2f8be16 Angelina Jolie responds to UNHCR emergency appeal]. UNHCR.org</ref> Insistirala je u pokrivanju svih troškova koji su bili u vezi sa njenom misijom i delila je iste osnovne uslove rada i života kao UNHCR terenski kadar na svim svojim posetama.<ref name="Angelina Jolie named UNHCR Goodwill Ambassador for refugees" /> Impresionirani njenim interesovanjem i predanosti za to, UNHCR ju je imenovao za Ambasadora dobre volje [[27. 8.|27. avgusta]] [[2001]]. u UNHCR sedištu u [[Ženeva|Ženevi]], uprkos upozorenjima da će njena kontroverzna javna slika možda pustiti negativno svetlo na [[Ujedinjeni narodi|UN]].<ref name="Bad Girl Interrupted">[http://www.forbes.com/forbes/2006/0703/118_print.html Bad Girl Interrupted] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090912170926/http://www.forbes.com/forbes/2006/0703/118_print.html |date=2009-09-12 }}, Forbes, June 12, 2006</ref> Na konferenciji za novinare Žoli je objasnila njene motive priključivanja izbegličkoj ustanovi: {{citat|Ne možemo da zatvorimo sebe za informacije i ignorišemo činjenicu da milioni ljudi tamo negde pate. Iskreno želim da pomognem. Ne verujem da se osećam drugačijom od drugih ljudi. Mislim da svi želimo pravdu i jednakost, šansu za život sa smislom. Svi mi želimo, ako bi se našli u lošoj situaciji, nekog da nam pomogne.<ref name=autogenerated2>[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=3b85044b10 Andželina Žoli posataje UNHCR-ov ambasador dobre volje], UNHCR.org</ref>}} Tokom prve tri godine kao Ambasador dobre volje, Žolijeva je usredsredila svoje napore na misijama na terenu, posećujući izbeglice i [[interno raseljena lica|interno raseljene osobe]] širom sveta. Upitana šta želi da ispuni, navela je, „Svest o nezgodnom stanju ovih ljudi. Mislim da bi oni trebalo biti pohvaljeni za ono sto su preživeli, a ne da ih gledaju sa visine.“<ref>[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=3db3f99b5 Interview with Angelina Jolie] UNHCR.org</ref> 2002. Žoli je posetila [[Tam Hin]] izbeglički kamp na [[Tajland]]u i kolumbijske izbeglice u [[Ekvador]]u da bolje uvidi „Najozbiljnije krize Zapadne Hemisfere“.<ref>[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=3d04d46e4 Goodwill Ambassador Angelina Jolie ends Ecuador mission]. UNHCR.org</ref> Ona i državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država [[Colin Powell|Kolin Pauel]] su otvorili događaj da proslave [[Svetski dan izbeglica]] 20. juna 2002. u Vašingtonu.<ref name="Celebrating World Refugee Day in Washington, D.C.">[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=3d2422e44 Celebrating World Refugee Day in Washington, D.C.], UNHCR.org, 4 July 2002</ref> Žoli je zatim išla u različite UNHCR objekte na [[Kosovo|Kosovu i Metohiji]] i posetila izbeglički kamp „Kakuma“ u Keniji sa izbeglicama uglavnom iz [[Sudan]]a. Predstavnik UNHCR iz Kenije, Džordž Okot-Obo, je pohvalio njeno „prisustvo, samo da donese neku radost u svakako težak život ovih ljudi ovde“.<ref>[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=3daae1974 Jolie gives refugee girls a shot at school in Kenya]. UNHCR.org</ref> Ona je takođe posetila angolske izbeglice dok je snimala film Beyond Borders u [[Namibija|Namibiji]]. Godine 2003, Andželina Žoli se uputila na šestodnevnu misiju u Tanzaniju gde je putovala do zapadnih graničnih kampova, gde je ugostila izbeglice iz Konga i na nedelju dana posetila sever Šri Lanke, gde se uverila u posleratne uslove. Andželina ponovo prisustvuje Svetskom danu izbeglica 20. juna u Vašingtonu, a kasnije se odlučuje za četvorodnevnu misiju u Rusiji gde je otputovala u Severni [[Kavkaz (region)|Kavkaz]] da sagleda i nauči sve aspekte delovanja UNHCR u ovom regionu. U isto vreme sa puštanjem njenog filma „''Beyond Borders''“ u oktobru 2003. izdala je „''Notes from My Travels''“, kolekciju novinarskih zapisa koje je sakupljala na ranijim misijama na terenu (2001-2002). Svi prihodi od knjige su otišli za UNHCR. Za vreme privatnog dolaska u [[Jordan]], decembera 2003, zamolila je da poseti kamp Ruvaišed u zabačenoj istočnoj pustinji u [[Jordan]]u, 70 km od [[irak|iračke]] granice. Kamp prima nekih 800 ljudi koji su pobegli iz Iraka za vreme inavazije SAD a kasnije tog meseca posetila je sudanske izbeglice blizu egipatskog glavnog grada [[Kairo|Kaira]]. Na njenom prvom putovanju u organizaciji UNHCR unutar Sjedinjenih Američkih Država, Žoli je bila u [[Arizona|Arizoni]] 2004, posećujući tragače sprečene [[azil]]om u tri ustanove i „''Southwest Key Program''“, ustanovu za decu bez roditelja u [[Phoenix, Arizona|Finiksu]]. Dok se humanitarna situacija u Sudanu pogoršavala, doletela je u [[Čad]] juna 2004, i platila je posetu pograničnih krajeva i kampova za raseljena lica koje su pobegle od borbi u zapadnoj Sudanskoj [[Darfur]] regiji. Četiri meseca kasnije se vratila u region, ovog puta je otišla direktno u Zapadni Darfur da sazna sve o situaciji hiljadu izbeglica. Naglasila je potrebu za sigurnošću i pristupu seoskim kućama tih raseljenih lica na konferenciji za štampu u glavnom gradu Sudana, [[Kartum]]u. 18. juna 2004. ona i američka državna sekretarica [[Colin Powell|Kolin Pauel]] su se ponovo sastale u da pokrenu trodnevna događanja Svetskog dana za izbeglice.<ref name="Jolie, Powell launch World Refugee Day celebrations in Washington, D.C">[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=40d2eb694 Jolie, Powell launch World Refugee Day celebrations in Washington, D.C.], UNHCR.org, 18 June 2004</ref> Takođe u 2004. Žoli je posetila Afganistanske izbeglice na [[Tajland]]u i privatno bila u [[Libanon|Libanu]] za vreme [[Božić]]nih praznika u poseti UNHCR-ovoj regionalnoj ustanovi u [[Bejrut]]u, kao i neke mlade izbeglice i bolesnike koji boluju od raka u glavnom gradu Libana. Sa povećanjem iskustva, Žoli se više angažovala u promociji humanitarnih slučajeva na političkom nivou. Od 2005. prisustvuje [[Svjetski ekonomski forum|Svetskom ekonomskom forumu]] u [[Davos]]u, obaveštavajući razvijanje Council of Business Leaders sa UNHCR-ovim izaslanikom i visokim komesarom, Vendi Kamberlin 2005, i učestvuje u grupnoj diskusiji „Ljudska prava: smanjena na nivo milostinje?“ 2006. Žolijeva takođe počinje da [[lobi]]ra za humanitarne interese u Vašingtonu gde se sastajala sa [[kongresmen]]ima i [[senator]]ima najmanje 20 puta od 2003. Objasnila je za „Forbs“: {{cquote|Sve dok želim i volim posećivaću Vašington, jer je to način da se pomeri lopta.<ref name="Bad Girl Interrupted"/>}} Između ostalog, težila je za The Unaccompanied Alien Child Protection Act u delovanju njene prošle posete ustanovama za traženje azila u Arizoni. [[8. 3.|8. marta]] [[2005]] Žolijeva uzima udeo u National Press Club u Vašingtonu, gde je promovisala program i podršku i proglasila fondaciju za „National Center for Refugee and Immigrant Children“, organizaciju koja obezbeđuje besplatnu legalnu pomoć za decu sa azilom bez legalnih dokumenata gde je Žoli lično dala donaciju od 500.000 američkih dolara za prve dve godine.<ref name="Angelina Jolie launches centre for unaccompanied children">[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&id=422f33944 Angelina Jolie launches centre for unaccompanied children]. UNHCR.org. March 9, 2005. </ref> The Unaccompanied Alien Child Protection Act je najzad usvojen decembra 2005. Žoli je takođe dala novčanu pomož, za 70 miliona ranjene dece u Trećem svetu, za šta je pohvaljena od predsednika Buša novembra 2005, ali do sada još nisu dozvoljena novčana sredstva.<ref name="Bad Girl Interrupted"/> U dopuni njenog političkog učešća, Žoli je počela da koristi javne interese da promoviše humanitarne razloge kroz masovne medije. Maja 2005. Žoli je snimala [[MTV]] specijal, „Dnevnik Andželine Žoli i dr. Džefrija Saša iz Afrike“, oslikavajući nju i poznatog ekonomistu Dr. Džefrija Saša na njihovom putovanju za Sauri, zabačenoj grupi sela u zapadnoj Keniji. Tamo, Sašin tim Ujedinjenog narodnog milenijumskog projekta je radio sa lokalnim ljudim da okončaju siromaštvo, glad i bolesti. Septembra 2005. Žoli je imenovana za novog predstavnika linije odeže Sv. Džon počevši u proleće 2006. Nagodba uključuje da bude vođa humanitarnih ljudi, Žoli će se fokusirati na dečije probleme i razloge. [[24. oktobra]] 2005. Žoli prisustvije WWO, gde se zalaže da postane partner sa WWO koji će lečiti decu u Etiopiji koja su siročići i zaraženi [[SIDA|AIDS]] i koja su [[HIV]] pozitivna. Ona takođe objavljuje njene planove da podrži WWO pedijatrijsku HIV/AIDS kliniku u Adis Ababi i zalaže se za početnu potvrdu. Septembra 2006. Žoli otvara „fondaciju Žoli/Pit“ koja je dala inicijalnu fondaciju Global Action for Children i Doctors Without Borders od po 1 milion dolara svako.<!--ovde je bio izvor ali sada ne radi. videti stranu za razgovor--> Žoli je posetila kampove u [[Pakistan]]u koji sadrže afganistanske izbeglice, maja 2005 i ona se takođe upoznaje sa pakistanskim predsednikom [[Pervez Musharraf|Pervez Mušarafom]] i premijerom [[Šaukat Aziz]]om. Vratila se u Pakistan sa Bred Pitom za vreme Dana zahvalnosti da uvidi posledice udara [[Kašmir]] zemljotresa 8. oktobra. Sreli su dosta žrtava zemljotresa kao i predsednika [[Pervez Musharraf|Mušarafa]]. 2006. Žoli i Pit lete za [[Haiti]] i posećuju školu osnovanu od Yéle Haïti, humanitarne fondacije koju je osnovao haićanski hip hop muzičar [[Wyclef Jean]]. Žoli takođe uređuje dogovor sa magazinom „Pipl“ dopuštajući im da odštampaju i prikažu prve slike njene vidne trudnoće u zamenu za 500.000 dolara donacije za Yéle Haïti.<ref>[http://www.nbc10.com/news/6035286/detail.html How Jen Found Out About Jolie's Baby] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080324035805/http://www.nbc10.com/news/6035286/detail.html |date=2008-03-24 }}. NBC10.com</ref> Za vreme dvomesečnog boravka u Namibiji, dok je čekala rođenje ćerke, Žoli je promovisala Globalnu obrazovnu nedelju u intervjuu za NBC i takođe je učestvovala u konferencijskoj vezi sa VB kancelarom Gordonom Braunom koji se založio za ekstra 16 milijardi dolara prema univerzalnoj besplatnoj edukaciji. Žoli je radila sa senatorkom [[Hillary Clinton|Hilari Klinton]] od 2005. da dobije novac za „Obrazovanje za sve“ („''Education for All''“) od američkog kongresa. Novembra 2006, dok je snimala film „Veliko srce“ u Indiji, posetila je avganistanske i burmanske izbeglice u [[Delhi|Nju Delhiju]] i sastala se sa državnim ministrom za spoljna pitanja, Anand Šarmom, pohvalivši dugogodišnje gostoprimstvo Indije za izbeglice.<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/02/27/AR2007022701161.html Justice for Darfur]. Washington Post. February 28, 2007.</ref> Žoli je dobila široka priznanja za humanitarni rad. Dana [[24. oktobra]] 2003. bila je prvi dobitnik nagrade Građanin sveta (Citizen of the World Award) od strane United Nations Correspondents Association. Kambodžanski kralj [[Norodom Sihamoni]] joj je dodelio kambodžansko državljanstvo zbog njenog održavanog rada u zemlji 12. avgusta 2005; obavezala se na 5 miliona dolara da izgradi [[hram]] u severozapadnoj provinciji [[Batambang]] i tamo poseduje vlasništvo.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4144518.stm Jolie given Cambodian citizenship]. news. BBC.co.uk</ref> 12. oktobra 2005, Žoli je nagrađena sa Global Humanitarian Award od strane UNA-USA.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4333544.stm Jolie honoured for refugee role]. news. BBC.co.uk </ref> == Veze == Žolijeva se [[28. 3.|28. marta]] [[1996]] udala za britanskog glumca [[Džoni Li Miler|Džonija Li Milera]], tadašnjeg partnera u filmu [[Hakeri (film)|Hakeri]]. Andželina je na venčanje došla u crnim kožnim pantalonama i beloj košulji, na kojoj je ispisano na leđima ime mladoženje, ali njenom krvlju. <ref>[http://www.imdb.com/name/nm0001401/news News for Angelina Jolie] IMDb.com</ref> Žolijeva i Miler su se rastali godinu dana kasnije, a naknadno su se zvanično razveli [[3. 2.|3. februara]] [[1999]]. Ostali su u dobrim odnosima, a ona objašnjava, „S vremenom je sve padalo. Mislim da je on najbolji muž koga devojka može naći. Uvek ću ga voleti, bili smo jednostavno previše mladi.“ Zatim se udala za američkog glumca [[Billy Bob Thornton|Bilija Boba Tortona]], koga je srela na snimanju filma Pushing Tin, [[5. 5.|5. maja]] [[2000]]. Kao rezultat njihovih učestalih javnih izliva strasti i gestova ljubavi (najčuvenije je nošenje malih bočica krvi jedno drugih, oko vrata), njihova veza je postala omiljena tema zabavnih medija. Žoli i Torton su se rastali [[27. 5.|27. maja]] [[2003]]. Upitana u „Vojažu“ o iznenadnom topljenju njihovog braka, Žolijeva je rekla, „Iznenadilo me je, takođe, jer smo se preko noći, totalno promenili. Mislim da jednog dana mi više ništa nismo imali zajedničko. I to je strašno ali... Mislim da se to može dogoditi kada se vežete a ne poznajete sebe dovoljno.“ <ref name="Learning To Fly">[http://www.style.com/vogue/feature/022304/page2.html Learning To Fly] Vogue, March 2004</ref> Žoli je govorila u [[intervju]]ima da je [[biseksualnost|biseksualka]] i priznala je da je imala seksualne odnose sa svojom „Foksfajer“ koleginicom iz filma, Dženi Šimizi, „Verovatno bih se oženila sa Dženi da se nisam udala za mog muža. Zaljubila sam se u nju prvog trenutka kada sam je ugledala.“<ref name="Jolie Girlsfriends Magazine">'Tis the Season to Be Jolie. [[Girlfriends (magazine)|Girlfriends Magazine]]. December 1997.</ref> U intervjuu sa Barbarom Valters 2003, upitana da li je još uvek biseksualka, Žoli je odgovorila, „Naravno. Ako se sutra zaljubim u ženu, da li ću osećati da je dobro to što želim da je poljubim i dodirnem? Ako se zaljubim u nju? Apsolutno! Da!“<ref name="Angelina, saint vs. sinner">[http://www.nydailynews.com/front/story/387860p-329048c.html Angelina, saint vs. sinner]. Daily News, L.P. 2 February 2006</ref> Ranije 2005, Žoli je bila umešana u veliki javni [[hollywood|holivudski]] skandal gde je okrivljena da je bila „druga žena“ u razvodu glumaca [[Brad Pitt|Breda Pita]] i [[Jennifer Aniston|Dženifer Aniston]]. Tvrdi se da je Pit započeo aferu za vreme snimanja filma [[Gospodin i gospođa Smit]], međutim ona je to demantovala u nekoliko intervjua. U razgovoru sa En Kari 2005, objasnila je, „Biti intimna sa oženjenim čovekom, kada moj rođeni otac vara moju majku, nije nešto što mogu oprostiti. Ne bih mogla da se pogledam ujutru u ogledalo da sam to uradila. Ne privlače me ljudi koji varaju svoje žene.“<ref name=autogenerated1>[http://www.nydailynews.com/front/story/387860p-329048c.html Angelina, saint vs. sinner]. Daily News, L.P. 2 February 2006. Retrieved 8 April 2006.</ref> Dok Žoli i Pit nikad javno nisu komentarisali prirodu svoje veze, nagađanja su se nastavila tokom 2005. Prve intimne [[paparaci]] fotografije su se pojavile u aprilu, mesec dana kasnije, nakon što je Aniston podnela zahtev za razvod; one prikazuju Pit, Žolie i njenog sina Medoksa na plaži u Keniji. Tokom leta Žolie i Pit su viđeni zajedno sve više i učestalije i najviše zabavnih medija su ih proglasili parom, dajući im nadimak „Brandželina“. [[11. 1.|11. januara]] [[2006]]. Žoli je potvrdila za „Pipl“ da je trudna i u vezi s tim prvi put javno potvrdila njihovu vezu.<ref name="News for Angelina Jolie">[http://www.imdb.com/name/nm0001401/news Angelina Jolie - News<!-- Bot generated title -->]</ref> == Deca == [[10. 3.|10. marta]] [[2002]], Žoli je usvojila prvo dete, Medoks Žoli-Pit (Maddox Chivan Jolie-Pitt<ref name="Angelina Jolie's Name Interrupted">[https://web.archive.org/web/20020925025947/http://www.eonline.com/News/Items/0,1,10543,00.html Angelina Jolie's Name Interrupted] E! Online. 17. septembar, 2002.</ref>). Rodio se [[5. 8.|5. avgusta]] [[2001]]. u Rat Vibolu u [[Kambodža|Kambodži]] i u početku je živeo u lokalnom sirotištu „Batambang“. Žoli je odlučila da podnese zahtev za usvajanje nakon što je posetila Kambodžu dva puta, dok je snimala film „[[Tomb Rider]]“ i na [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]] putovanju po terenu [[2001]]. Nakon razvoda od drugog muža, Bili Bob Torntona, dobila je jedino starateljstvo nad Medoksom. Medoksovo ime je Seltik u originalu, obično se prevodi kao „dobrotvoran“<ref name="Jolie at peace with kids' names">[http://www.usatoday.com/life/people/2007-03-15-jolie-kids-names_N.htm Jolie at peace with kids' names]. USA Today. 15. mart, 2007.</ref>. Žoli mu je dala nekoliko nadimaka, obično ga zove „Med“. Medoks, kao Andželinino ostalo dvoje dece, je postao značajna slavna ličnost i pojavljuje se redovno u [[tabloid]]ima; nazvali su ga najslađim detetom slavnih ličnosti <ref name="Maddox cutest kid">[http://www.lse.co.uk/ShowbizNews.asp?Code=EQ203331T&headline=maddox_cutest_kid_ Medoks najslađe dete]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Life Style Extra, 20. jul 2006.</ref>, njegova odeća je opisana kao [[trend]] za dečiju odeću i poznat je po svojoj Mohavk frizuri, koji mu je Žoli napravila zbog toga što „on ima ludu kosu koja ide pravo gore. Morala sam nešto da uradim povodom toga.“ [[6. 7.|6. jula]] [[2005]], Žoli je usvojila šestomesečnu devojčicu iz [[Etiopija|Etiopije]], Zaharu Marli Žoli-Pit (Zahara Marley Jolie-Pitt), koja je bila siroče kojem su roditelji umrli od [[SIDA|SIDE]]. Zahara je rođena [[8. 1.|8. januara]] [[2005]]. u [[Tena Adam]]u<ref name="Angelina's Baby Zahara: Her touching family story">[http://movies.yahoo.com/mv/news/st/20050714/112135320003.html Andželinina devojčica Zahara: Tužna porodična priča], movies.yahoo.com</ref>. Žoli ju je pronašla u sirotištu „''Wide Horizons For Children''“ u [[Adis Abeba|Adis Abebi]]. Kratko nakon što su se vratili u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], Zahara je morala da ostane u bolnici zbog [[dehidracija|dehidracije]] i [[neishranjenost|pothranjenosti]]. Zaharino ime znači „cvet“ na [[Svahili]]ju, a drugo ime „Marli“ dolazi od [[Jamajka|jamajčanske]] [[reggae|rege]] super zvezde [[Bob Marley|Boba Marlija]].<ref name="Jolie at peace with kids' names"/> Zaharin nadimak je „Zi“. Nekoliko meseci nakon usvajanja, pojavljivale su se vesti da je nekoliko žena tvrdilo da su njene biološke majke ili bake. Dok je gostovala na Si-en-enovoj emisiji „''The Situation Room''“ Žoli je rekla da je njena ćerka bila u sirotištu za decu čije su majke umrle od SIDE, ali da njena kćerka nije zaražena. Biološki otac Zahare nije poznat. Kasnije u oktobru 2005, etiopijski sudija je presudio da nema dokaza koji nagoveštavaju da Žoli mora ponovo da prosledi papire za [[usvajanje]]. Sudija je presudio i to da žena koja tvrdi da je Zaharina majka ustvari nije njena majka. [[Brad Pitt|Bred Pit]] je izrazio zadovoljstvo kada je Žoli potpisala papire za usvajanje i dobila kćerku; kasnije je naznačila da su ona i Pit odlučili da usvoje Zaharu zajedno<ref name="Anderson Cooper 360 - Angelina Jolie: Her Mission and Motherhood">[http://transcripts.cnn.com/TRANSCRIPTS/0606/20/acd.01.html Anderson Kuper 360 - Andželina Žoli: Njena misija i majčinstvo], CNN.com - Transkripti</ref>. Decembra 2005. je potvrđeno da Pit traži da legalno usvoji Žolino dvoje dece. Da bi poduprla ove tvrdnje (koje su deo legalnih zahteva), Žoli je objavila u oglasima novina „[[Los Angeles, California|Los Anđeles]]“ da je promena imena izvršena, i [[19. 1.|19. januara]] [[2006]], sud u [[Kalifornija|Kaliforniji]] je odobrio ovaj zahtev. Formalna i legalna prezimena njihovoj deci su promenjena u „Žoli-Pit“<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/10927183/ Sudija kaže da Džolijina deca mogu uzeti Pitovo prezime]. AP. 19. januar 2006.</ref>. [[27. 5.|27. maja]] [[2006]], Džoli je rodila ćerku po imenu Šiloks Nouvel Žoli-Pit, uveče u bolnici „Kotadž mediklinik“ u Šakopmundu u [[Namibija|Namibiji]]. Šiloks je rođena planiranim [[carski rez|carskim rezom]], po rečima njihovih predstavnika za štampu, a Pit je bio tamo da preseče [[pupčana vrpca|pupčanu vrpcu]]. Njihov akušer iz [[Los Angeles, California|Los Anđelesa]] je asistirao lokalnim bolničarima. Ime „Šiloks“ znači, sudeći po prevodu iz [[Biblija|Biblije]], „ona koja je mirna-tiha.“<ref name="Jolie at peace with kids' names"/> Pit je potvrdio da će njihovo novorođeno dete imati namibijski [[pasoš]] dok je razgovarao sa lokalnim novinarima.<ref> [http://in.news.yahoo.com/060607/43/64vp0.html Mala Šiloh će biti namibijanka: Andželina i Bred], Jahu! - vesti</ref> Džoli je odlučila da ponudi prve slike Šiloks kroz distributera Getty Images, radije nego da dozvoli [[paparaco|paparacima]] da naprave i prodaju slike po ekstremno visokoj ceni. Časopis „[[Pipl]]“ je platio više od 4,1 miliona američkih dolara za severnoamerička prava, dok je Britanski časopis „[[Helou]]“ dobio međunarodna prava za 3,5 miliona američkih dolara; prava na prodaju su ukupno dostigla sumu od 10 miliona američkih dolara širom sveta – najskuplje prodate slike poznatih svih vremena<ref>[http://www.nypost.com/business/69707.htm Uslikajte ovo: 10 miliona američkih dolara — cena za prava Andželinine kđeri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060612232707/http://www.nypost.com/business/69707.htm |date=2006-06-12 }}, NYPost.com</ref>. Sav prihod je doniran u humanitarne svrhe. [[26. 7.|26. jula]] 2006. Muzej voštanih figura „[[Madam Tiso]]“ u [[New York|Njujorku]] je otkrio [[vosak|voštanu]] figuru dvomesečne Šiloks<ref name="NYC Wax Museum Shows Off Jolie-Pitt Baby">[http://www.usatoday.com/life/people/2006-07-27-shiloh_x.htm NYC Voštani muzej izlaže figuru Džoli-Pit bebe], USATODAY.com. 27. jul, 2006.</ref>; to je prva beba čiji je lik oslikan u vosku muzeja „Madam Tiso“. [[15. 3.|15. marta]] [[2007]]. Andželina je usvojila Paks Tin Džoli-Pit, trogodišnjeg dečaka iz [[Vijetnam]]a, koji je bio napušten u bolnici na rođenju. Rođen je [[29. 11.|29. novembra]] [[2003]]<ref name=autogenerated3>[http://www.usatoday.com/life/people/2007-03-15-jolie-kids-names_N.htm?csp=34 Jolie at peace with kids' names], USATODAY.com. 15. mart, 2007</ref>, sudeći po ljudima u usvojilištu „Tam Bin“ u vijetnamskom gradu [[Ho Chi Minh (grad)|Ho Ši Min]]<ref name="Angelina Jolie adopts Vietnam boy">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/6452741.stm Andželina Džoli usvaja vijetnamskog dečaka]. BBC vesti. 15. mart, 2007.</ref>. Njegovo ime znači, „mirno nebo“. Paks na latinskom znači „mir“, a Tin na vijetnamskom „nebo“.<ref name="Jolie at peace with kids' names"/> Andželina je izjavila vijetnamskim novinarima da će ostati kući i pomoći Paksu da se prilagodi novoj porodici i brinuće se za sve četvoro dece.<ref name="Angelina Jolie adopts Vietnam boy"/> Andželina se drugi put porodila 12. jula 2008. kada je rodila blizance, dečaka Noksa Leona i devojčicu Vivijen Maršelin. == Džoli u medijima == [[Datoteka:Angelina jolie lugar.jpg|thumb|desno|160px|]] Andželina se pojavila u medijima zbog njenog poznatog oca Džona Vojta. Sa 7 godina imala je malu ulogu „''Lookin' to Get Out''“, filmu u kojem je koscenarista i glavni glumac bio njen otac, a [[1986]]. i [[1988]]. je zajedno sa njim kao tinejdžer prisustvovala dodeli „[[Oscar|Oskara]]“. Međutim, kada je započinjala glumačku karijeru, Džoli je odlučila da ne koristi prezime Vojt, jer je želela da dokaže svoj identitet kao glumica.<ref name="News for Angelina Jolie"/> Nikada se nije stidela zbog kontraverzi i intriga kada je bila tinejdžerka, i „divlja devojka“ je bila slika njene ličnosti u prvim godinama karijere. Za vreme pozdravnog govora 2000. na dodeli „Oskara“, Džoli je otvoreno rekla „Baš sam zaljubljena trenutno u svog brata“ što je, u kombinaciji sa njenim nežnim ophođenjem prema njemu te večeri, proširilo glasine u [[tabloid]]ima i medijima o [[incest]]noj vezi sa njenim bratom Džejmsom Havenom. [[Demant]]ovala je te glasine i rekla, kada se pojavila na „''Inside the Actors Studio''“ „svet je mnogo bolesniji nego što sam mislila“.<ref name="Inside the Actors Studio"/> Džoli i Haven su kasnije objasnili u [[intervju]]u, da su nakon razvoda njihovih roditelja podržavali jedno drugo i zato su se držali za ruke kao značenje za emocionalno podržavanje.<ref name="News for Angelina Jolie"/> Poznata je kao jedina poznata ličnost sa A-spiska bez publiciste<ref name=autogenerated4>[http://www.nydailynews.com/front/story/387860p-329048c.html Andželina, svetac protiv grešnik]. Dejli njuz, L.P. 2. februar 2006.</ref>, i brzo je postala miljenica tabloida, od kad se predstavila kao veoma otvorena u intervjuima, jednom tvrdeći da „najviše voli da spava sa ženskim fanovima“. Njen ljubavni život, posebno njeno interesovanje za [[sadomazohizam]], je često bila atrakcija u medijima. 2004. navela je u Aluru, „Sado-mazo seks može biti pogrešno protumačen kao nasilan. Sve se svodi na poverenje. Želim da pomeram granice, emocionalno i seksualno, sa drugom osobom. Tada se osećam najseksipilnije. Bila sam i u pokornoj i u dominantnoj ulozi jer sam želela više.“<ref name="Wild at heart"/> Takođe je punila naslove previše razglašenim brakom sa Bilijem Bob Torntonom i njenim naknadnim promenama u pokrovitelja ugroženih širom sveta. Kada je dobila ulogu [[Ambasador dobre volje|Ambasadora dobre volje]] [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]], iskoristila je svoju slavu da stavi svima do znanja o humanitarnim krizama širom sveta, tj. da promoviše Svetski dan izbeglica 2006. u dvočasovnom intervjuu „[[Si-en-ena]]“ sa Andersonom Kuperom, kada je privukla duplo više gledalaca nego obično.<ref name="CNN defends Jolie interview">[http://www.heraldnet.com/stories/06/06/28/100wir_a2angelina001.cfm CNN brani Džoli intervju] HeraldNet. 28. jun, 2006.</ref> Andželina je uzimala časove letenja od [[2004]]. i dobila zvaničnu pilotsku dozvolu.<ref name="Learning To Fly"/> Mediji spekulišu da je Džoli [[Budizam|budistkinja]], ali je ona rekla da je učila o budizmu zbog svog sina Madoksa, jer smatra da je to deo njegove kulture. Džoli još nije jasno odgovorila da li veruje ili ne u [[Bog]]a. Kada je 2000. godine upitana, u razgovoru za „[[The Onion A.V. Club]]“, da li Bog postoji, ona je rekla: „Za ljude koji veruju u to, nadam se. Bog za mene nije potreban“.<ref name="Is there a God?">[http://www.avclub.com/content/node/24504 Da li je ti Bog?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305184837/http://www.avclub.com/content/node/24504 |date=2007-03-05 }}. The A.V. Club. 6. septembar, 2000.</ref> Počevši od [[2005]]. godine, njena veza sa [[Brad Pitt|Bredom Pitom]] je postala najizveštavanija priča o poznatima širom sveta. Nakon što je potvrdila svoju [[trudnoća|trudnoću]] ranije 2006, neprestano su bili okruženi neosnovanim pričama medija „koje su dostizale tačku ludila“ kako je „[[Reuters|Rojters]]“ opisao u priči „Brangelina groznica“<ref name="The Brangelina fever"/>; između ostalog, bilo je nekoliko netačnih tračeva o venčanju uključujući i navodno venčanje u Lagliju, u [[Italija|Italiji]]<ref name="Pitt and Jolie 'to wed in Italy'">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4815944.stm Pit i Džoli trebaju da se venčaju u Italiji], BBC News</ref>, koje su lokalne italijanske vlasti dalje potpaljivale, a širene su i glasine na mnogim svetskim TV stanicama poput „[[Asošieted pres|Asošijeted presa]]“ i [[Bi-bi-sija]]. Pokušavajući da izbegnu pažnju medija, par je otputovao za [[Namibija|Namibiju]] zbog rođenja „najočekivanije bebe još od Isusa Hrista“, kako je bilo opisano.<ref name="Namibia Shielding Pitt and Jolie">[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/05/25/AR2006052501187.html Namibija brani Pita i Džolijevu], washingtonpost.com</ref> Danas je Andželina jedna od najpoznatijih filmskih ličnosti na svetu. Sudeći po anketi „Q Score“ iz 2000. godine, nakon što je osvojila „[[Oscar|Oskara]]“, 31% ispitanika u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je reklo da im je Žoli poznata, a do 2006. ta stopa se popela na 81%.<ref name="Bad Girl Interrupted"/> 2006. globalna industrijska anketa od „ACNielsen“ u 42 svetska marketa su Žoli, zajedno sa Bredom Pitom, predstavili kao omiljene javne ličnosti koje omogućavaju veliku prodaju za [[brend]]ove i proizvode širom sveta.<ref name="Angelina Jolie, Brad Pitt top the charts, as favourite celebrity endorsers: AC Nielsen survey">[http://www.agencyfaqs.com/news/company_news/Corporate/9263.html Andželina Žoli, Bred Pit, omiljeni par: AC Nilson], agencyfaqs.com </ref> Takođe 2006. godine, Žoli je bila na listi 100 najuticajnijih ljudi na svetu časopisa „[[Tajms]]“,<ref name="The TIME 100">[http://www.time.com/time/2006/time100/ The Time 100] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060502231929/http://www.time.com/time/2006/time100/ |date=2006-05-02 }}, time.com</ref> pojavila se na naslovnoj strani [[Forbs]] „Najslavnijih 100“,<ref name="The Celebrity 100">[http://www.forbes.com/home/celebrities/2006/06/12/06celebrities_money-power-celebrities-list_land.html Top 100 poznatih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071211081422/http://www.forbes.com/home/celebrities/2006/06/12/06celebrities_money-power-celebrities-list_land.html |date=2007-12-11 }}, časopis „Forbs“</ref> i imala poziciju broj 35. Takođe, bila je opisana kao najlepša žena na svetu u listi „100 najlepših“, u izdanju časopisa „Pipl“. == Tetovaže == [[Datoteka:Jolietattoo.png|thumb|desno|160px|Tetovaže na leđima Andželine Džoli]] Andželinin popis [[tetoviranje|tetovaža]] je privukao pažnju većine medija i često su bile naslovne u intervjuima. Žoli je navela da nije protivnik filmske golotinje, a veliki broj tetovaža na njenom telu je primoralo scenariste da budu što kreativniji kada planiraju obnažene i ljubavne scene. <ref name="The new Angelina Jolie">[http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/J/Jolie_Angelina/2003/10/19/759420.html The new Angelina Jolie] jam! Showbiz. October 19, 2003</ref> Šminka je bila korišćena da prekrije njene tetovaže u velikom broju njenih filmova. Andželina često dodaje ili menja postojeće tetovaže i navodi da sve tetovaže koje poseduje imaju specijalno značenje. Trenutno ima 12 poznatih tetovaža, kao što je citat [[Tennessee Williams|Tenesija Vilijamsa]] „''A prayer for the wild at heart, kept in cages''“ („molitva za divlje u srcu, zatvorene kao u kavezu“) koju je posedovala i njena majka, arapska fraza „العزيمة“ („snaga volje“), latinska izreka „''quod me nutrit me destruit''“ („šta me hrani to me i uništava“)<ref name="Angelina Jolie, tattoo diarist">[http://www.usatoday.com/life/2003-07-17-jolie-side_x.htm Angelina Jolie, tattoo diarist]. USA Today. July 7, 2003.</ref>, molitvu koja se sastoji od [[budizam|budističkih]] [[sanskrit]]skih simbola za njenog sina Medoksa.<ref name="Jolie adds Thai tattoo">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/2972855.stm Žoli dodala Tai tetovažu]. BBC vesti. 24. april, 2003.</ref> Nakon određenog vremena neke tetovaže je izbrisala laserom ili prekrila drugim, uključujući „''Billy Bob''“, ime njenog bivšeg muža Bilija Boba Torntona, [[kinesko pismo|kineski simbol]] za smrt i prozor na donjem delu leđa; objasnila je da je uklonila prozor, jer je koristila sve slobodno vreme gledajući kroz prozor i želeći da je negde van; sada živi tamo sve vreme. <ref name="Inside the Actors Studio"/> == Filmografija == {{Šablon:Filmografija | glumice = Andželine Žoli }} |- | [[1982]]. || ||''[[Lookin' to Get Out]]''|| Toš || |- | [[1993]]. || [[Kiborg 2]] || ''Cyborg 2'' || Kasela Keš Ris || |- | [[1995]]. || [[Hakeri (film)|Hakeri]] || ''Hackers'' || Kejt „Esid Bern“ Libi || |- | [[1996]]. || [[Pustinjski mesec]] || ''Mojave Moon'' || Elenor „Eli“ Rigbi || |- | [[1996]]. || [[Ljubav je sve na svetu]] || ''Love Is All There Is'' || Đina Malacici || |- | [[1996]]. || [[Divljakuše]] || ''Foxfire'' || Margaret „Legs“ Sadovski || |- | [[1997]]. || [[Izigravajući boga]]||''Playing God'' || Kler || |- | [[1997]]. || [[Prave žene]] || ''True Women'' || Džordžija Virdžinija Loš Vuds || |- | [[1997]]. || [[Džordž Valas (film)|Džordž Valas]] || ''George Wallace'' ||Kornelija Valas || |- | [[1998]]. || [[Manekenka (film)|Manekenka]] || ''Gia'' || [[Đia Karanđi|Đia Mari Karanđi]] || |- | [[1998]]. ||[[Đavolja kuhinja]] || ''Hell's Kitchen'' || Glorija Mekniri || |- | [[1998]]. || [[Igra srcem]] || ''Playing by Heart'' || Džoan || |- | [[1998]]. ||[[Kontrolni toranj (film)|Kontrolni toranj]] || ''Pushing Tin'' || Meri Bel || |- | [[1999]]. || [[The Bone Collector|Sakupljač kostiju]] || ''Bone Collector'' || Amelija Donahi || |- | [[1999]]. || [[Neprilagođena]] || ''Girl, Interrupted'' || Lisa Rou |- | [[2000]]. || [[Minut za beg]] || ''Gone in Sixty Seconds'' || Sara Vejland || |- | [[2001]]. || [[Lara Croft: Tomb Raider|Pljačkaš grobnica]] || ''Lara Croft: Tomb Raider'' || Lara Kroft || |- | [[2001]]. || [[Original Sin (film)|Prvi greh]] || ''Original Sin'' || Džulija Rasel/Boni Kasl || |- | [[2002]]. || [[Život ili nešto slično]] || ''Life or Something Like It'' || Leni Kerigan || |- | [[2003]]. || [[Lara Kroft Pljačkaš grovnica: Kolevka života]] || ''Lara Croft Tomb Raider: The Cradle of Life'' || Lara Kroft || |- | [[2003]]. || [[Izvan granica]] || ''Beyond Borders'' || Sara Džordan || |- | [[2004]]. || [[Uzimanje života]] || ''Taking Lives'' || Ileana Skot|| |- | [[2004]]. || [[Priča o ajkuli]] ||''Shark Tale'' || Lola || |- | [[2004]]. || [[Sky Captain and the World of Tomorrow|Nebeski kapetan i svet sutrašnjice]] || ''Sky Captain and the World of Tomorrow'' || Frenki || |- | [[2004]]. || [[Aleksandar (film)|Aleksandar]] ||''Alexander'' ||Olimpija || |- | [[2005]]. || [[Gospodin i gospođa Smit]] || ''Mr. & Mrs. Smith'' || Džejn Smit || |- | [[2006]]. || [[Dobri pastir]] || ''The Good Shepherd'' || Klover Vilson || |- | [[2007]]. || [[Beovulf (2007)|Beovulf]] || ''Beowulf'' || Grendelova majka |- | [[2007]]. || [[Ogromno srce]] || ''A Mighty Heart'' || Marijana Perl || |- | [[2008]]. || [[Kung Fu Panda|Kung fu panda]] || ''Kung Fu Panda'' || Tigrica || |- | [[2008]]. || [[Tražen]] || ''Wanted'' || Foks || |- | [[2008]]. || [[Ružno pače (film)|Ružno pače]] || ''Changeling'' || Kristina Kolins |- | [[2009]]. || [[Atlas je slegnuo ramenima]] || ''Atlas Shrugged'' || Dagni Tagart || |} {{Niz |pre=[[Judi Dench|Džudi Denč]] |spisak=[[Oscar za najbolju sporednu glumicu|Oskar za najbolju sporednu glumicu]] <br /> [[1999]]. |posle=[[Marcia Gay Harden|Marša Gej Harden]] }} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == <div class="references-small"> * Dominik Vils. [http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biographies/angelina_jolie_biog.html Biografija Andželine Žoli] Tiscali.film & TV. Preuzeto 17. avgusta 2006. * WENN. [http://www.imdb.com/name/nm0001401/news News for Angelina Jolie] IMDb.com. Preuzeto 20. avgusta 2006. * UNHCR Ženeva. [http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/help/opendoc.pdf?tbl=HELP&id=439d41052 Andželina Žoli - Ambasador dobre volje UNHCR] UNHCR.org. Preuzeto 17. avgusta 2006. * UNHCR Ženeva. [http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/help/opendoc.htm?tbl=HELP&id=4399624c2 Misije] UNHCR.org. Preuzeto 17. avgusta 2006. * Andželina Žoli. ''Notes from My Travels''. Pocket Books, 2003. ISBN 0-7434-7023-0. * Chris Heath. [http://www.rollingstone.com/news/story/_/id/5938014 Krv, šećer, seks, magija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012025204/http://www.rollingstone.com/news/story/_/id/5938014 |date=2008-10-12 }} Roling stone. Jul 2001. Preuzeto 17. avgusta 2006. * Džonatan Van Meter. [http://www.style.com/vogue/feature/032602/page2.html Lepo telo Body Beautiful] April 2002. Preuzeto 17. avgusta 2006. * Džoš Gosberg [http://www.eonline.com/news/article/index.jsp?uuid=71ee1ce0-30ab-41c1-b600-eb381d91d427 Andželina Žoli] E! Online. 17. septembar 2002. Preuzeto 25. avgusta 2006. * Brus Kirkland. [http://jam.canoe.ca/Movies/Artists/J/Jolie_Angelina/2003/10/19/759420.html Nova Andželina Žoli] jam! Showbiz. 19. oktobar 2003. Preuzeto 26. avgusta 2006. * Džonatan Van Meter. [http://www.style.com/vogue/feature/022304/page2.html Učenje letenja]. Mart 2004.. Preuzeto 17. avgusta 2006. * Fred Šruers. [http://www.premiere.com/article.asp?section_id=6&article_id=1894&page_number=2&print_page=y Andželina Žoli]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Magazin Premijer. Oktobar 2004. Preuzeto 17. avgusta 2006. * Kevin Sesums. [https://web.archive.org/web/20070503044807/http://fansites.hollywood.com/~ajolie/int34.html Ludi u srcu]. Novembar 2004. Preuzeto 20. avgusta 2006. * Džolijan Kesner, Mišel Megna. [http://www.nydailynews.com/front/story/387860p-329048c.html Angelina, saint vs. sinner]. Dejli njuz. 2. februar 2006. Preuzeto 17. avgusta 2006. * Metju Svibel. [http://www.forbes.com/forbes/2006/0703/118_print.html Loše devojke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090912170926/http://www.forbes.com/forbes/2006/0703/118_print.html |date=2009-09-12 }}, Forbs. 12. Jun 2006. Preuzeto 17. avgusta 2006. * Džonatan Van Meter. [http://www.style.com/vogue/feature/121206/page2.html The Bold and the Beautiful] Vogue. Januar 2007. Preuzeto 27. decembra 2006. </div> == Vanjske veze == {{Commonscat|Angelina Jolie}} * {{imdb name|id=0001401|name=Andželina Žoli}} * [http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800019275 Andželina Džoli] na Jahu! filmovima * [http://www.unhcr.org/help/3f94ff664.html UNHCR Ambasador dobre volje], zvanična prezentacija * [http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/help/opendoc.htm?tbl=HELP&id=439d4ee52 Izbeglički žurnali Andželine Džoli], Džolini žurnali (2002-2004) na UNHCR.org * [http://www.ushmm.org/museum/exhibit/online/congojournal/ Putovanje kroz istočni Kongo], multimedijalno putovanje, narator Andželina lično {{Oscar za najbolju sporednu glumicu}} {{Zlatni globus za glumicu u miniseriji TV filmu}} {{Zlatni globus za sporednu TV glumicu}} {{Zlatni globus za sporednu glumicu}} {{Satellite za najbolju glumicu}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1975| |Jolie, Angelina}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Biseksualne glumice]] [[Kategorija:Dobitnice Zlatnog globusa za najbolju glumicu u miniseriji ili TV filmu]] [[Kategorija:Dobitnice Zlatnog globusa za sporednu glumicu u seriji, miniseriji ili TV filmu]] [[Kategorija:Dobitnice Zlatnog globusa za najbolju sporednu glumicu]] 65lcwle4aj1ehsbluhlxskizwvas6r3 Šablon:Infokutija zemlja 10 58026 41262612 41250777 2022-08-22T23:56:36Z Vipz 151311 dvostruko prevedeno wikitext text/x-wiki <table class="infobox geography vcard" style="width:22em; font-size:85%;"><!-- ============================================================ Imena ============================================================ -->{{#if:{{{konvencionalno_dugo_ime|}}}{{{izvorno_ime|{{{domaće_ime|{{{izgovor izvornog imena države|}}}}}}}}}{{{ime|{{{ime države|}}}}}} | <tr class="adr"> <th colspan="3" align="center" class="mergedtoprow" style="padding:0.25em 0.33em 0.33em;line-height:1.2em;font-size:1.25em;"><!-- -->{{#if:{{{konvencionalno_dugo_ime|}}} |<span class=" fn org country-name">{{{konvencionalno_dugo_ime|}}}</span><br/><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{izvorno_ime|{{{domaće_ime|{{{izgovor izvornog imena države|}}}}}}}}}{{{ime|{{{ime države|}}}}}} |<div style="padding-top:0.25em;"><!-- -->{{br separated entries |{{{ime|{{{ime države|}}}}}} |{{{izvorno_ime|{{{domaće_ime|{{{izgovor izvornog imena države|}}}}}}}}}<!-- -->}}<!-- --></div><!-- -->}}<!-- -->{{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes |<span class=" fn org">[[Mikronacija]]</span><!-- -->|}}<!-- --></th> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Zastava / Grbovi (i drugi simboli) ============================================================ -->{{#if:{{{slika_zastave|{{{zastava|}}}}}} |<!---------------------------------------------------- Dana zastava, prikazuje je zajedno s grbom (i drugim simbolima) ako je dana: ---------------------------------------------------- --><tr class="mergedtoprow"> <td class="maptable" colspan="3" align="center" style="padding:0.5em 0;"><!-- ------------------------------------------------ Subtable to format coat-of-arms (or symbol) display. Align="center"s and "width:auto;"s are for sake of Internet Explorer. ------------------------------------------------ --><table align="center" style="width:100%;background:none;"><!-- -----------Image/s----------- --><tr> <td align="center" style="{{#if:{{{slika_grba|{{{grb|}}}}}}{{{slika_simbola|}}} | {{#if:{{{širina_zastave|}}} |width:{{{širina_zastave}}}; |width:58%;<!--(58% jer su zastave obično šire od grbova/simbola. Preporučljivo za IE.)-->}}<!-- -->}} vertical-align:middle;"><!-- -->[[File:{{{slika_zastave|{{{zastava|}}}}}}|125px|border|alt={{{alt_flag|}}}|Zastava {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}]]<!-- -->{{#if:{{{slika_zastave2|{{{zastava2|}}}}}} | [[File:{{{slika_zastave2|{{{zastava2|}}}}}}|125px|border|alt={{{alt_flag2|}}}]]}}<!-- --></td> {{#if:{{{slika_grba|{{{grb|}}}}}}{{{slika_simbola|}}} | <td align="center" style="width:auto;vertical-align:middle;"><!-- -->[[File:{{{slika_grba|{{{grb|{{{slika_simbola|}}}}}}}}} |{{{širina_simbola|85px}}} |alt={{{alt_coat|{{{alt_symbol|}}}}}} |{{{tip_simbola|Grb}}} {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}]]<!-- --></td> }} </tr><!-- ----------Opis/i---------- --><tr> {{#if:{{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} | <td align="center" style="font-size:85%;">{{#ifexist:Zastava {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} |[[Zastava {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} | {{{opis_zastave|Zastava}}}]] |Zastava }}</td> }} {{#if:{{{slika_grba|{{{grb|}}}}}}{{{slika_simbola|}}} | <td align="center" style="font-size:85%;">{{#ifexist:{{{članak_o_tipu_simbola|{{{tip_simbola|Grb}}}}}} {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} |[[{{{članak_o_tipu_simbola|{{{tip_simbola|Grb}}}}}} {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} | {{{tip_simbola|Grb}}}]] |{{{članak_o_tipu_simbola|{{{tip_simbola|Grb}}}}}} }}</td> }} </tr><!-- ------end subtable:------ --></table> </td> </tr><!-- -->|<!----------------------------------------------------- Flag not provided, so display coat-of-arms or other symbol (if provided): ------------------------------------------------------ -->{{#if:{{{slika_grba|{{{grb|}}}}}}{{{slika_simbola|}}} | <tr class="mergedtoprow"> <td class="maptable" colspan="3" align="center" style="padding:0.5em 0;"><!-- ---------------------------------------------- Subtable to format coat-of-arms (or symbol) display. Align="center"s and "width:auto;"s are for sake of Internet Explorer. ---------------------------------------------- --><table align="center" style="width:100%;background:none;"><!-- -----------Image----------- --><tr> <td align="center" style="width:auto;vertical-align:middle;"><!-- -->[[File:{{{slika_grba|{{{grb|{{{slika_simbola|}}}}}}}}} |{{{širina_simbola|100px}}} |alt={{{alt_coat|{{{alt_symbol|}}}}}} |{{{tip_simbola|Grb}}}}}} {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}]]</td> </tr><!-- ----------Caption---------- --><tr> <td align="center" style="font-size:85%;"><!-- -->{{#ifexist:{{{članak_o_tipu_simbola|{{{tip_simbola|Grb}}}}}} {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} |[[{{{članak_o_tipu_simbola|{{{tip_simbola|Grb}}}}}} {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} | {{{tip_simbola|Grb}}}]]}}<!-- --></td> </tr><!-- ------end subtable:------- --></table> </td> </tr><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- ============================================================ Geslo ============================================================ -->{{#if:{{{državno_geslo|}}}{{{geslo|}}}{{{krilatica|}}}{{{moto|}}} | <tr> <td colspan="3" style="text-align:center;line-height:1.2em;"><!-- -->'''[[Državno geslo|Geslo]]:&nbsp;'''{{{državno_geslo|{{{geslo|{{{moto|{{{krilatica|}}}}}}}}}}}}<!-- -->{{#if:{{{geslo_prijevod|}}}|<br/>{{small|([[srpskohrvatski|sh.]] {{{geslo_prijevod}}}) }} }}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Himna ============================================================ -->{{#if:{{{državna_himna|}}}{{{kraljevska_himna|}}}{{{himna|}}} | <tr> <td class="anthem" colspan="3" style="text-align:center;line-height:1.2em;"><!-- -->{{#if:{{{državna_himna|}}}{{{himna|}}} |{{nowrap|'''[[Državna himna]]''':&nbsp;"{{{državna_himna|}}}{{{himna|}}}"}} }}<!-- -->{{#if:{{{kraljevska_himna|}}} | {{#if:{{{državna_himna|}}}{{{himna|}}} |<br/>}}<!-- -->'''[[Kraljevska himna]]''':&nbsp;"{{{kraljevska_himna|}}}"<!-- -->}}<!-- --></td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Ostali simbol(i) ============================================================ -->{{#if:{{{drugi_simbol|}}}{{{tekst_simbol|}}} | <tr> <td colspan="3" style="text-align:center;line-height:1.2em;"><!-- -->{{#if:{{{drugi_tip_simbola|}}}{{{tekst_tipa_simbola|}}} | '''{{{drugi_tip_simbola|{{{tekst_tipa_simbola|}}}}}}'''<br/>}}<!-- -->{{{drugi_simbol|}}}{{{tekst_simbol|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Mape ============================================================ -->{{#if:{{{lokacija|{{{slika_karte|}}}}}} | <tr> <td colspan="3" style="padding:0.6em 0 0.3em;text-align:center;"><!-- -->[[File:{{{lokacija|{{{slika_karte|}}}}}}|center<!-- -->|240px<!-- -->|alt={{{alt_map|{{{opis_karte|}}}}}}<!-- -->|{{{alt_map|{{{opis_karte|Položaj {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}}}}}}}<!-- -->]]<!-- --><div style="padding:0.3em;line-height:1.2em;font-size:85%;">{{{opis_karte|}}}</div> </td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{slika_karte2|}}} | <tr class="mergedtoprow"> <td colspan="3" style="padding:0.6em 0 0.3em;text-align:center;"><!-- -->[[File:{{{slika_karte2}}}|center<!-- -->|{{{širina_karte2|280px}}}<!-- -->|alt={{{alt_map2|{{{opis_karte2|}}}}}}<!-- -->|{{{alt_map2|{{{opis_karte2|Položaj {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}}}}}}}<!-- -->]]<!-- --><div style="position:relative;top:0.3em;line-height:1.2em;font-size:85%;">{{{opis_karte2|}}}</div> </td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Status ============================================================ -->{{#if:{{{status|}}} | <tr> <td colspan="2">'''Status''' </td> <td>{{{status}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Lokacija ============================================================ -->{{#if:{{{loctext|}}} | <tr> <td colspan="2">'''Lokacija''' </td> <td>{{{loctext}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Glavni grad/Admin. centar; Najveći grad/ovi ili naselje/a ============================================================ -->{{#if:{{{glavni_grad|{{{glavni grad|}}}}}}{{{admin_centar|}}}{{{najveći_grad|{{{najveći grad|}}}}}}{{{najveće_naselje|}}} | <tr class="mergedtoprow"><!-- -->{{#if:{{{glavni_grad|{{{glavni grad|}}}}}}{{{admin_centar|}}} | <td colspan="2"><!-- -->{{#if:{{{tip_admin_centra|}}}{{{admin_centar|}}} | '''{{{tip_admin_centra|Upravni&nbsp;centar}}}'''<!-- -->| {{#if:{{{tip_glavnog_grada|}}} |'''{{{tip_glavnog_grada|}}}''' |'''[[Glavni grad]]'''}}<!-- -->}}<!-- ------------------------------------------------- If capital provided, check whether largest_city or largest_settlement (if provided) equals "capital", capital or [[capital]]: ------------------------------------------------- -->{{#ifeq: {{#ifeq:{{{najveći_grad|{{{najveći grad|}}}}}}{{{najveće_naselje|}}}|glavni_grad |glavni_grad<!-- -->|{{#switch:{{{glavni_grad|{{{glavni grad|}}}}}} | [[{{{najveći_grad|{{{najveći grad|}}}}}}{{{najveće_naselje|}}}]] = glavni_grad | {{{najveći_grad|{{{najveći grad|}}}}}}{{{najveće_naselje|}}} = glavni_grad | not glavni_grad }}<!-- -->}}|glavni_grad <!-- (#ifeq:)-->|<!------------------------------------------ capital is largest_city/_settlement: ------------------------------------------- --><br/>i {{{tip_najvećeg_naselja|najveći grad}}}<!-- --></td><!-- --------Add capital:-------- --><td>{{{glavni_grad|{{{glavni grad|}}}}}}<!-- ---------Add capital's lat/longitude (if provided):--------- -->{{#if:{{{latd|}}} |<br/><span style="white-space:nowrap;font-size:85%;"><!-- -->{{coor dms|{{{latd}}}|{{{latm}}}|0|{{{latNS}}}<!-- -->|{{{longd}}}|{{{longm}}}|0|{{{longEW}}}<!-- -->|type:country<!-- -->}}<!-- --></span><!-- -->}}<!-- --></td><!-- (#ifeq:)-->|<!------------------------------------------ capital isn't largest_city/_settlement: ------------------------------------------ --></td><!-- --------Add capital/admin center:-------- --><td>{{{glavni_grad|{{{glavni grad|{{{admin_centar|}}}}}}}}}<!-- ----Add capital/admin center's lat/longitude (if provided):---- -->{{#if:{{{latd|}}} |<br/><span style="white-space:nowrap;font-size:85%;"><!-- -->{{coor dms|{{{latd}}}|{{{latm}}}|0|{{{latNS}}}<!-- -->|{{{longd}}}|{{{longm}}}|0|{{{longEW}}}<!-- -->|type:country<!-- -->}}<!-- --></span><!-- -->}}<!-- --></td><!-- --------Add largest_city/_settlement (if provided):-------- -->{{#if:{{{najveći_grad|{{{najveći grad|}}}}}}{{{najveće_naselje|}}} | </tr> <tr class="mergedbottomrow"> <th colspan="2">Najveći {{{tip_najvećeg_naselja|grad}}}</th> <td>{{{najveći_grad|{{{najveći grad|{{{najveće_naselje|}}}}}}}}}</td><!-- -->}}<!-- (#ifeq:)-->}}<!-- -->|<!------------------------------------------------- Capital not provided, so add largest_city/_settlement (if provided): -------------------------------------------------- -->{{#if:{{{najveći_grad|{{{najveći grad|}}}}}}{{{najveće_naselje|}}} | <th colspan="2">Najveći {{{tip_najvećeg_naselja|grad}}}</th> <td>{{{najveći_grad|{{{najveći grad|{{{najveće_naselje|}}}}}}}}}</td><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- --></tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Jezici ============================================================ -->{{#if:{{{službeni_jezici|{{{službeni jezik|{{{službeni_jezik|}}}}}}}}} | <tr> <th colspan="2" style="white-space:nowrap;">[[Službeni jezik|Službeni jezici]]</th> <td>{{{službeni_jezici|{{{službeni jezik|{{{službeni_jezik|}}}}}}}}}</td> </tr><!-- -->{{#if:{{{nacionalni_jezici|}}} | <tr> <td colspan="2">Priznati nacionalni&nbsp;jezici</td> <td style="vertical-align:middle;">{{{nacionalni_jezici|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{regionalni_jezici|}}} | <tr class="mergedbottomrow"> <td colspan="2">[[Regionalni jezik|Priznati regionalni&nbsp;jezici]]</td> <td style="vertical-align:middle;">{{{regionalni_jezici|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -------- Customizable language entries: -------- -->{{#if:{{{languages|}}} | <tr{{#ifeq:{{{languages2_sub|}}}|yes |{{#ifeq:{{{languages_sub|}}}|yes |<nowiki> </nowiki>class="mergedrow"|}} |{{#ifeq:{{{languages_sub|}}}|yes |<nowiki> </nowiki>class="mergedbottomrow"|}}<!-- -->}}> <{{#ifeq:{{{languages_sub|}}}|yes |td |th}} colspan="2" style="white-space:nowrap;"><!-- -->{{{languages_type}}}<!-- --></{{#ifeq:{{{languages_sub|}}}|yes |td |th}}> <td>{{{languages}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{languages2|}}} | <tr{{#ifeq:{{{languages2_sub|}}}|yes |<nowiki> </nowiki>class="mergedbottomrow"|}}> <{{#ifeq:{{{languages2_sub|}}}|yes |td |th}} colspan="2" style="white-space:nowrap;"><!-- -->{{{languages2_type}}}<!-- --></{{#ifeq:{{{languages2_sub|}}}|yes |td |th}}> <td>{{{languages2}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Etničke grupe ============================================================ -->{{#if:{{{etničke_grupe|}}} | <tr> <td colspan="2">'''[[Etnička grupa|Etničke grupe]]''' <!-- -->{{#if:{{{etničke_grupe_godina|}}} |({{{etničke_grupe_godina|}}})}}</td> <td>{{{etničke_grupe}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Religija ============================================================ -->{{#if:{{{religija|}}} | <tr> <th colspan="2">Religija</th> <td style="vertical-align:middle;">{{{religija|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Demonim ============================================================ -->{{#if:{{{demonim|}}} | <tr> <th colspan="2">[[Demonim]]</th> <td>{{#ifexist:{{{demonim}}} | [[{{{demonim}}}|{{{demonim}}}]] | {{{demonim}}}<!-- -->}}<!-- --></td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Tip organizacije, Članstvo (geopolitička organizacija) ============================================================ -->{{#if:{{{org_tip|}}} | <tr> <td colspan="2">'''Vrsta'''</td> <td>{{{org_tip}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{članstvo|}}} | <tr> <td colspan="2" style="vertical-align:middle;">'''{{{tip_članstva|Članstvo}}}'''</td> <td>{{{članstvo}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ "Vlada" (zemlja/teritorija) ili "Vođe" (geopolitička organizacija) ============================================================ -->{{#if:{{{tip_vlasti|{{{tip vladavine|}}}}}} | <tr> <th colspan="2"><!-- -->{{#if:{{{politika_link|}}} | [[{{{politika_link}}}|{{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes|Organizacijska struktura|Vlada}}]]<!-- -->| {{#ifexist:Politika {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} | [[Politika {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}|{{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes|Organizacijska struktura|Vlada}}]]<!-- -->| {{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes|Organizacijska struktura|Vlada}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- --></th> <td>{{{tip_vlasti|{{{tip vladavine|}}}}}}</td> </tr><!-- -->|<!---------------------------------------------------- No government_type provided, so, if at least one leader provided, use "Leaders" (geopolitical org) or "Government" (country/territory): ----------------------------------------------------- -->{{#if:{{{vođa_titula1|{{{titula vladara1|{{{predstavnik_države|}}}}}}}}}{{{vođa_ime1|{{{ime vladara1|}}}}}} | {{#if:{{{ime|}}}{{{članstvo|}}} <!--template being used for geopolitical org:--> | <tr><th colspan="3">Vođe</th></tr><!-- <!--template being used for country/territory: -->| <tr><th colspan="3">Vlada</th></tr><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- ============================================================ Vođe ============================================================ -->{{#if:{{{vođa_titula1|{{{titula vladara1|{{{predstavnik_države|}}}}}}}}} | <tr class="{{#if:{{{vođa_titula2|{{{titula vladara2|}}}}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula1|{{{titula vladara1|{{{predstavnik_države|}}}}}}}}}</td> <td>{{{vođa_ime1|{{{ime vladara1|{{{predstavnik_države_osoba|}}}}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{vođa_titula2|{{{titula vladara2|}}}}}} | <tr class="{{#if:{{{vođa_titula3|{{{titula vladara3|}}}}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula2|{{{titula vladara2|}}}}}}</td> <td>{{{vođa_ime2|{{{ime vladara2|}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{vođa_titula3|{{{titula vladara3|}}}}}} | <tr class="{{#if:{{{vođa_titula4|{{{titula vladara4|}}}}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula3|{{{titula vladara3|}}}}}}</td> <td>{{{vođa_ime3|{{{ime vladara3|}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{vođa_titula4|{{{titula vladara4|}}}}}} | <tr class="{{#if:{{{vođa_titula5|{{{titula vladara5|}}}}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula4|{{{titula vladara4|}}}}}}</td> <td>{{{vođa_ime4|{{{ime vladara4|}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{vođa_titula5|{{{titula vladara5|}}}}}} | <tr class="{{#if:{{{vođa_titula6|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula5|{{{titula vladara5|}}}}}}</td> <td>{{{vođa_ime5|{{{ime vladara5|}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{vođa_titula6|}}} | <tr class="{{#if:{{{vođa_titula7|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula6}}}</td> <td>{{{vođa_ime6}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{vođa_titula7|}}} | <tr class="{{#if:{{{vođa_titula8|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula7}}}</td> <td>{{{vođa_ime7}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{vođa_titula8|}}} | <tr class="{{#if:{{{vođa_titula9|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula8}}}</td> <td>{{{vođa_ime8}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{vođa_titula9|}}} | <tr class="mergedbottomrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{vođa_titula9}}}</td> <td>{{{vođa_ime9}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Legislatura ============================================================ -->{{#if:{{{zakonodavac|}}} | <tr> <th colspan="2">{{nowrap|[[Zakonodavno tijelo]]}}</th> <td>{{{zakonodavac|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{gornji_dom|}}} | <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">[[Gornji dom]]</td> <td>{{{gornji_dom|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{donji_dom|}}} | <tr class="mergedbottomrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">[[Donji dom]]</td> <td>{{{donji_dom|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Suverenitet (zemlja/teritorija) ili Uspostava (geopolitička organizacija) ============================================================ -->{{#if:{{{uspostava_događaj1|}}}{{{suverenitet_tip|}}}{{{ustanovljena|{{{neovisnost|{{{nezavisnost|}}}}}}}}} | <tr {{#if:{{{uspostava_događaj1|}}} |class="mergedtoprow"}}><!-- ----------Suverenitet---------- -->{{#if:{{{suverenitet_tip|}}} | <th colspan="3">{{{suverenitet_tip}}}<!-- -->{{#if:{{{suverenitet_napomena|{{{nezavisnost komentar|}}}}}} |&nbsp;{{nobold|{{{suverenitet_napomena|{{{nezavisnost komentar|}}}}}} }}}}<!-- --></th><!-- ---------Uspostava---------- -->| {{#if:{{{ustanovljena|{{{neovisnost|{{{nezavisnost|}}}}}}}}} | <th colspan="2">Uspostava</th> <td>{{{ustanovljena|{{{neovisnost|{{{nezavisnost|}}}}}}}}}</td><!-- -->| <th colspan="3">Uspostava</th><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- --></tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Značajni događaji za zemlju/teritoriju ili nastanak organizacije ============================================================ -->{{#if:{{{uspostava_događaj1|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj2|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj1}}}</td> <td>{{{uspostava_datum1|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj2|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj3|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj2}}}</td> <td>{{{uspostava_datum2|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj3|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj4|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj3}}}</td> <td>{{{uspostava_datum3|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj4|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj5|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj4}}}</td> <td>{{{uspostava_datum4|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj5|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj6|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj5}}}</td> <td>{{{uspostava_datum5|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj6|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj7|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj6}}}</td> <td>{{{uspostava_datum6|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj7|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj8|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj7}}}</td> <td>{{{uspostava_datum7|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj8|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj9|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj8}}}</td> <td>{{{uspostava_datum8|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj9|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj10|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj9}}}</td> <td>{{{uspostava_datum9|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj10|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj11|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj10}}}</td> <td>{{{uspostava_datum10|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj11|}}} | <tr class="{{#if:{{{uspostava_događaj12|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događajt11}}}</td> <td>{{{uspostava_datum11|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{uspostava_događaj12|}}} | <tr class="mergedbottomrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{uspostava_događaj12}}}</td> <td>{{{uspostava_datum12|}}}&nbsp;</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Površina (oznaka_površine, površina_km2, oznaka_površine2, podaci_površina2,...) ============================================================ -->{{#if:{{{površina_km2|{{{površina|}}}}}} | <tr class="mergedtoprow"> <th colspan="3"><!-- -->{{#if:{{{površina_link|}}} | [[{{{površina_link}}}|Površina {{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes|claimed|}}]] | {{#ifexist:Geografija {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} | [[Geografija {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}|Površina {{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes|claimed|}}]] | Površina {{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes|claimed|}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- --></th> </tr> <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;"><!-- -->{{{površina_oznaka|Ukupno}}}<!-- ---Fusnote vezane uz Francusku:-->{{#if:{{{FR_foot4|}}} |{{{FR_foot4}}}}}</td> <td>{{formatnum:{{{površina_km2|{{{površina|}}}}}}}}&nbsp;km{{smallsup|2}}<!-- -->{{#if:{{{površina_fusnota|}}} |{{{površina_fusnota}}} }}<!-- -->{{#if:{{{površina_rang|{{{površina poredak|{{{površina_poredak|}}}}}}}}} |&#32;([[Lista država i teritorija po površini|{{{površina_rang|{{{površina poredak|{{{površina_poredak|}}}}}}}}}]].) }}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -------------------Voda-------------------- -->{{#if:{{{postotak_vode|{{{vode|}}}}}} | <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">Voda&nbsp;(%)</td> <td>{{{postotak_vode|{{{vode|}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ------------------Area 2 (customized)------------------- -->{{#if:{{{površina_oznaka2|}}} | <tr class="mergedrow"> <td>&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{površina_oznaka2|}}}</td> <td>{{{površina_podaci2|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ------------------Area 3 (customized)------------------- -->{{#if:{{{površina_oznaka3|}}} | <tr class="mergedrow"> <td>&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{površina_oznaka3|}}}</td> <td>{{{površina_podaci3|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -----------Područja Francuske----------- -->{{#if:{{{FR_metropole|}}} |<!--then: --><tr class="mergedrow"> <td style="width:1em; padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td colspan="2" style="padding-left:0em;">{{{FR_metropole}}}</td> </tr> <tr class="mergedrow"> <td style="width:1em; padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;</td> <td style="padding-left:1em;">-&nbsp;[[Institut Géographique National|IGN]]{{{FR_foot2|}}}</td> <td>[[{{{FR_IGN_area_magnitude|}}} {{#if:{{{FR_IGN_area_magnitude|}}} |<!--then:-->m² |<!--else:-->Square metre}} | {{formatnum:{{{FR_IGN_area_km2|}}}}}&nbsp;km<sup>2</sup>]]&nbsp;([[Popis država i teritorija po ukupnoj površini|{{{FR_IGN_area_rank|}}}]].)</td> </tr> <tr class="mergedrow"> <td style="width:1em; padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;</td> <td style="padding-left:1em;">-&nbsp;[[Cadastre]]{{{FR_foot3|}}}</td> <td>[[{{{FR_cadastre_area_magnitude|}}} {{#if:{{{FR_cadastre_area_magnitude|}}} |<!--then:-->m² |<!--else:-->Square metre}} | {{formatnum:{{{FR_cadastre_area_km2|}}}}}&nbsp;km<sup>2</sup>]]&nbsp;([[List of countries and outlying territories by total area|{{{FR_cadastre_area_rank|}}}]])</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Stanovništvo ============================================================ -->{{#if:{{{stanovništvo_proc|}}}{{{stanovništvo_popis|{{{stanovništvo|}}}}}}{{{FR_metropole_population|}}} | <tr class="mergedtoprow"> <th colspan="3"><!-- -->{{#if:{{{stanovništvo_link|}}} | [[{{{stanovništvo_link}}}|Stanovništvo]]<!-- -->| {{#ifexist:Demografija {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} | [[Demografija {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}|Stanovništvo]]<!-- -->| Stanovništvo<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- --></th> </tr><!-- ---------------Estimate--------------- -->{{#if:{{{stanovništvo_proc|}}} | <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;"><!-- -->{{nowrap|Procjena za {{#if:{{{stanovništvo_proc_godina|}}} |{{{stanovništvo_proc_godina|}}}&nbsp;}}}}<!-- --></td> <td>{{{stanovništvo_proc|}}}<!-- -->{{#if:{{{stanovništvo_proc_rang}}} |&#32;([[Popis zemalja po broju stanovnika|{{{stanovništvo_proc_rang|}}}]].)}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ------------------Population 2 (customized)------------------- -->{{#if:{{{stanovništvo_oznaka2|}}} | <tr class="mergedrow"> <td>&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{stanovništvo_oznaka2|}}}</td> <td>{{{stanovništvo_podaci2|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ------------------Population 3 (customized)------------------- -->{{#if:{{{stanovništvo_oznaka3|}}} | <tr class="mergedrow"> <td>&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{stanovništvo_oznaka3|}}}</td> <td>{{{stanovništvo_podaci3|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ----------------Popis---------------- -->{{#if:{{{stanovništvo_popis|{{{stanovništvo|}}}}}} | <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;"><!-- -->Popis iz {{#if:{{{stanovništvo_popis_godina|{{{godina popisa|{{{godina_popisa|}}}}}}}}} |{{{stanovništvo_popis_godina|{{{godina popisa|{{{godina_popisa|}}}}}}}}}&nbsp;}}<!-- --></td> <td>{{{stanovništvo_popis|{{{stanovništvo|}}}}}}<!-- -->{{#if:{{{stanovništvo_popis_rang|{{{stanovništvo_poredak|{{{stanovništvo poredak|}}}}}}}}} |&#32;([[Popis zemalja po broju stanovnika|{{{stanovništvo_popis_rang|{{{stanovništvo_poredak|{{{stanovništvo poredak|}}}}}}}}}]].)}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -------(France)------- -->{{#if:{{{FR_metropole_population|}}} | <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">({{{FR_total_population_estimate_year}}})</td> </tr> <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">Total{{{FR_foot}}}</td> <td>{{{FR_total_population_estimate}}}&#32;([[List of countries by population in 2005|{{{FR_total_population_estimate_rank}}}]])</td> </tr> <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">{{{FR_metropole}}}</td> <td>{{{FR_metropole_population}}}&#32;([[List of countries by population in 2005|{{{FR_metropole_population_estimate_rank}}}]])</td> </tr><!-- -->}}<!-- ---------------Density---------------- -->{{#if:{{{stanovništvo_gustina_km2|{{{gustina stanovništva|{{{gustoća_stanovništva|}}}}}}}}} | <tr class="mergedbottomrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">Gustoća<!-- ---France-related footnote:-->{{#if:{{{FR_foot5|}}} |{{{FR_foot5}}}}}</td> <td>{{{stanovništvo_gustina_km2|{{{gustina stanovništva|{{{gustoća_stanovništva|}}}}}}}}}/km{{smallsup|2}}<!-- -->{{#if:{{{pop_den_footnote|}}} |{{{pop_den_footnote|}}}}}<!-- -->{{#if:{{{stanovništvo_gustina_rang|{{{gustina poredak|}}}}}} |&#32;([[Popis zemalja po gustini stanovništva|{{{stanovništvo_gustina_rang|{{{gustina poredak|}}}}}}]].)}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{broj_članica|}}}<!-- -->| {{#if:{{{stanovništvo_proc|}}}{{{stanovništvo_popis|{{{stanovništvo|}}}}}}{{{FR_metropole_population|}}} | <tr class="mergedbottomrow"> | <tr class="mergedtoprow">}} <th colspan="2">Članice</th> <td style="vertical-align:middle;">{{{broj_članica}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ GDP ============================================================ -----------------PPP----------------- -->{{#if:{{{GDP_PPP|{{{BDP_PKM|{{{BDP|}}}}}}}}} | <tr class="mergedtoprow"> <td colspan="2">'''{{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes|Claimed|}} [[Bruto domaći proizvod|BDP]]'''&nbsp;([[Paritet kupovne moći|PPP]])</td> <td>procjena za&nbsp;{{#if:{{{GDP_PPP_godina|{{{BDP godina|{{{BDP_PKM_godina|}}}}}}}}} |{{{GDP_PPP_godina|{{{BDP godina|{{{BDP_PKM_godina|}}}}}}}}}}}</td> </tr> <tr class="mergedrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">Ukupno</td> <td>{{{GDP_PPP|{{{BDP_PKM|{{{BDP|}}}}}}}}}<!-- -->{{#if:{{{GDP_PPP_rang|{{{BDP_PKM_rang|{{{BDP poredak|}}}}}}}}} |&#32;([[Popis zemalja prema GDP-u (PPP)|{{{GDP_PPP_rang|{{{BDP_PKM_rang|{{{BDP poredak|}}}}}}}}}]].)}}</td> </tr><!-- -------(PPP per capita)------- -->{{#if:{{{GDP_PPP_per_capita|{{{BDP_PKM_per_capita|{{{BDP po glavi stanovnika|}}}}}}}}} | <tr class="mergedbottomrow"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">Per capita</td> <td>{{{GDP_PPP_per_capita|{{{BDP_PKM_per_capita|{{{BDP po glavi stanovnika|}}}}}}}}}<!-- -->{{#if:{{{GDP_PPP_per_capita_rang|{{{BDP poredak po glavi stanovnika|{{{BDP_PKM_per_capita_rang|}}}}}}}}} |&#32;([[Popis zemalja po GDP (PPP) per capita|{{{GDP_PPP_per_capita_rang|{{{BDP poredak po glavi stanovnika|{{{BDP_PKM_per_capita_rang|}}}}}}}}}]].)}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- ---------------Nominal--------------- -->{{#if:{{{GDP_nominal|}}} |<!--then: --><tr class="mergedtoprow"> <td colspan="2">'''[[Bruto domaći proizvod|BDP]]''' (nominalni)</td> <td>procjena za&nbsp;{{{GDP_nominal_godina|}}}</td> </tr> <tr class="mergedrow"> <td style="width:1em; padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0em;">Ukupno</td> <td>{{{GDP_nominal}}}&nbsp;<!-- -->{{#if:{{{GDP_nominal_rang|}}} |<!--then:-->([[Popis zemalja po GDP-u (nominalnom)|{{{GDP_nominal_rang}}}]].) }}</td> </tr><!-- -------(Nominal per capita)------- -->{{#if:{{{GDP_nominal_per_capita|}}} |<!--then: --><tr class="mergedbottomrow"> <td style="width:1em; padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0em;">Per capita</td> <td>{{{GDP_nominal_per_capita}}}&nbsp;<!-- -->{{#if:{{{GDP_nominal_per_capita_rang|}}} |<!--then:-->([[Popis zemalja po GDP-u (nominalnom) per capita|{{{GDP_nominal_per_capita_rang}}}]].) }}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- ============================================================ Gini ============================================================ -->{{#if:{{{Gini|}}} | <tr> <td colspan="2">'''[[Ginijev koeficijent|Gini]]'''<!-- -->{{#if:{{{Gini_godina|{{{Gini_year|}}}}}} |&nbsp;({{{Gini_godina|{{{Gini_year}}}}}})}}</td><!-- -----Include increase/decrease/steady icon (if Gini_change provided):----- --><td>{{#switch:{{{Gini_promjena|}}} |increase = {{increaseNegative}}&nbsp;<!-- -->|decrease = {{decreasePositive}}&nbsp;<!-- -->|steady = {{steady}}&nbsp;<!-- -->}}<!-- -------Add Gini (and Gini_ref if supplied):------- -->{{{Gini}}}{{{Gini_ref|}}}<br/><!-- ---------Evaluate and add Gini category:---------- --><span style="white-space:nowrap;"><!-- -->{{#iferror:<!-- -->{{#ifexpr:{{{Gini}}}>100 <!-- -->| {{error|Greška: Iznos koeficijenta preko 100}}<!--Handled by outer #iferror, not visible to users--><!-- -->| {{#ifexpr:{{{Gini}}}>=60 |{{color|red|jako visok}}<!-- -->| {{#ifexpr:{{{Gini}}}>=46 <!-- -->| {{color|darkred|visok}}<!-- -->| {{#ifexpr:{{{Gini}}}>=30 <!-- -->| {{color|orange|srednji}}<!-- -->| {{#ifexpr:{{{Gini}}}>=0 <!-- -->| {{color|forestgreen|nizak}}<!-- -->| {{error|Greška: Iznos koeficijenta ispod 0}}<!--Handled by outer #iferror, not visible to users--><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->| {{error|Greška: Pogrešan unos}}{{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:0}} | }}<!-- -->}}<!-- --></span><!-- -----------Add Gini_rank (if supplied):---------- -->{{#if:{{{Gini_rang|}}} |{{·}} [[Popis zemalja po Ginijevom koeficijentu|{{{Gini_rang}}}]].<!-- -->}}<!-- --></td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ HDI ============================================================ -->{{#if:{{{HDI|}}} | <tr> <td colspan="2"><!-- -->'''[[Indeks ljudskog razvoja|HDI]]''' <!-- -->{{#if:{{{HDI_year|{{{HDI godina|}}}}}} |({{{HDI_year|{{{HDI godina|}}}}}})}}</td><!-- -----Include increase/decrease/steady icon (if HDI_change provided):----- --><td>{{#switch:{{{HDI_promjena|}}} |increase = {{increase}}&nbsp;<!-- -->|decrease = {{decrease}}&nbsp;<!-- -->|steady = {{steady}}&nbsp;<!-- -->}}<!-- -------Add HDI (and HDI_ref if supplied):------- -->{{{HDI}}}{{{HDI_ref|}}}<br/><!-- ---------Evaluate and add HDI category:--------- --><span style="white-space:nowrap;"><!-- -->{{#iferror:<!-- -->{{#ifexpr:{{{HDI}}}>1 <!-- -->| {{error|Greška: Iznos veći od 1}}<!--Handled by outer #iferror, not visible to users--><!-- -->| {{#ifexpr:{{{HDI}}}>0.801 <!-- -->| {{color|darkgreen|jako visok}}<!-- -->| {{#ifexpr:{{{HDI}}}>0.711 <!-- -->| {{color|forestgreen|visok}}<!-- -->| {{#ifexpr:{{{HDI}}}>0.535 <!-- -->| {{color|orange|srednji}}<!-- -->| {{#ifexpr:{{{HDI}}}>=0.000<!-- -->| {{color|red|nizak}}<!-- -->| {{error|Greška: Iznos manji od 0}}<!--Handled by outer #iferror, not visible to users--><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->| {{error|Greška: Pogrešan unos}}{{#ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:0}} | }}<!-- -->}}<!-- --></span><!-- ----------Add HDI_rank (if supplied):----------- -->{{#if:{{{HDI_rang|{{{HDI poredak|}}}}}} |{{·}} [[Popis zemalja po indeksu ljudskog razvoja|{{{HDI_rang|{{{HDI poredak|}}}}}}]].<!-- -->}}<!-- --></td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Valuta ============================================================ -->{{#if:{{{valuta|}}} | <tr> <th colspan="2" style="vertical-align:middle;">{{#ifeq:{{{mikronacija|}}}|yes|Purported|}} Valuta</th> <td>{{{valuta}}} {{#if:{{{valuta_kod|{{{kod valute|}}}}}} |(<span style="font-family:monospace, monospace;">[[ISO 4217|{{{valuta_kod|{{{kod valute|}}}}}}]]</span>)}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Vremenska zona ============================================================ -->{{#if:{{{vremenska_zona|{{{vremenska zona|}}}}}}{{{utc_nadom|}}} | <tr {{#if:{{{utc_nadom_DST|}}}{{{DST_napomena|}}} |class="mergedtoprow"}}> <th colspan="2">{{nowrap|Vremenska zona}}</th> <td>{{{vremenska_zona|{{{vremenska zona|}}}}}} <!-- -->{{#if:{{{utc_nadom|}}} |{{nowrap|([[Koordinirano univerzalno vrijeme|UTC]]{{{utc_nadom}}})}}<!-- -->}}</td> </tr><!-- -->{{#if:{{{vremenska_zona_DST|}}}{{{utc_nadom_DST|}}} | <tr class="{{#if:{{{DST_note|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td style="width:1.0em;padding:0 0 0 0.6em;">&nbsp;-&nbsp;</td> <td style="padding-left:0;">Ljeti&nbsp;([[Ljetno računanje vremena|DST]])</td> <td>{{{DST|{{{vremenska_zona_DST|}}}}}}&nbsp;([[Koordinirano univerzalno vrijeme|UTC]]{{{utc_nadom_DST}}})</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{DST_napomena|}}} | <tr class="mergedbottomrow"> <td colspan="2"></td> <td>{{{DST_napomena}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Antipodi ============================================================ -->{{#if:{{{antipodi|}}} | <tr> <th colspan="2">[[Antipod]]o</th> <td>{{{antipodi}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Format datuma ============================================================ -->{{#if:{{{datum_format|}}} | <tr> <th colspan="2">[[Kalendarski datum|Format datuma]]</th> <td>{{{datum_format}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Pozivni broj ============================================================ -->{{#if:{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | <tr> <th colspan="2"><!-- -->{{#ifexist:Telefonski brojevi {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}} | [[Telefonski brojevi {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}|Pozivni broj]] | Pozivni broj }}</th> <td>{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Svetac zaštitnik ============================================================ -->{{#if:{{{svetac_zaštitnik|}}} | <tr> <th colspan="2" >[[Svetac zaštitnik]]</th> <td>{{{svetac_zaštitnik|}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Internet ============================================================ -->{{#if:{{{cctld|{{{domen|{{{internetski_nastavak|}}}}}}}}} | <tr> <th colspan="2">[[Najviši Internet domen državnih kodova|Web domena]]</th> <td>{{{cctld|{{{domen|{{{internetski_nastavak|}}}}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ================================================================ Službena stranica (geopolitička organizacija) ================================================================ -->{{#if:{{{službeni_website|}}}{{{zvanični_sajt|}}} |<!--then: --><tr> <td colspan="3" style="line-height:11pt; text-align:center;"><!-- -->'''Website'''<br/>{{{službeni_website}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- ============================================================ Donja karta ============================================================ -->{{#if:{{{slika_karte3|}}} | <tr class="mergedtoprow"> <td colspan="3" style="padding:0.6em 0 0.3em;text-align:center;"><!-- -->[[File:{{{slika_karte3}}}|center<!-- -->|{{{širina_karte|240px}}}<!-- -->|alt={{{alt_map3|}}}<!-- -->|Lokacija {{{ime genitiv|{{{ime_genitiv|}}}}}}<!-- -->]]<!-- --><div style="position:relative;top:0.3em;font-size:85%;">{{{opis_karte3|}}}</div> </td> </tr><!-- -->}}<!-- ================================================================ Fusnote ================================================================ -------------------------------- Lettered -------------------------------- -->{{#if:{{{fusnota_a|}}} | <tr style="font-size:xx-small;"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>a.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota_a}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota_b|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota_c|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>b.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota_b}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota_c|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota_d|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>c.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota_c}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota_d|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota_e|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>d.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota_d}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota_e|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota_f|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>e.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota_e}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota_f|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota_g|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup><big>f.</big></sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota_f}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota_g|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota_h|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>g.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota_g}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota_h|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="mergedbottomrow"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup><big>h.</big></sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota_h}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -------------------------------- Numbered -------------------------------- -->{{#if:{{{fusnota1|}}} | <tr style="font-size:xx-small;"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>1.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota1}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota2|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota3|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>2.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota2}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota3|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota4|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>3.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota3}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota4|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota5|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>4.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota4}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota5|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota6|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>5.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota5}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota6|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota7|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>6.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota6}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota7|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="{{#if:{{{fusnota8|}}} |mergedrow |mergedbottomrow}}"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>7.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota7}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -->{{#if:{{{fusnota8|}}} | <tr style="font-size:xx-small;" class="mergedbottomrow"> <td align="right">{{lower|0.3em|<sup>8.</sup>}}</td> <td colspan="2" style="padding-left:0;">{{{fusnota8}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- -------------------------------- Non-specific -------------------------------- -->{{#if:{{{fusnota|{{{komentar|}}}}}} | <tr> <td colspan="3" style="font-size:85%;">{{{fusnota|{{{komentar|}}}}}}</td> </tr><!-- -->}}<!-- --></table><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 8t3hm0qo66ap6xb2gq4bi7v1eumfowl Šablon:Infokutija jezik 10 58492 41262691 41253535 2022-08-23T03:08:35Z Vipz 151311 Zrelo vrijeme da se jezični šabloni malo renoviraju. :- wikitext text/x-wiki {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|{{#ifeq:{{substr|{{{image|{{{slika}}}}}}|0|2}} | &lsqb;&lsqb; | {{{image|{{{slika}}}}}} | [[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} }} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> aode6ja0vcf1hdoeypusogt70c2w6oo 41262694 41262691 2022-08-23T03:17:23Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|{{#ifeq:{{substr|{{{image|{{{slika}}}}}}|0|2}} | &lsqb;&lsqb; | {{{image|{{{slika}}}}}} | [[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} }} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> 20c3i9iv2xmrvt88o1naz8cnxagvye9 41262695 41262694 2022-08-23T03:17:47Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41262694 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|{{#ifeq:{{substr|{{{image|{{{slika}}}}}}|0|2}} | &lsqb;&lsqb; | {{{image|{{{slika}}}}}} | [[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} }} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> aode6ja0vcf1hdoeypusogt70c2w6oo Šablon:Infokutija televizijski film 10 58519 41262708 41254137 2022-08-23T03:47:33Z Vipz 151311 [[Šablon:Infokutija]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija | italic title = {{{italic title|}}} | labelstyle = white-space:nowrap; text-align:left; | aboveclass = entete television | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Infokutija televizija/boja|{{{tip|}}}}}|#C6C9FF|{{Šablon:Infokutija televizija/boja}}|{{Šablon:Infokutija televizija/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naslov|}}}}}}|{{{naziv|{{{naslov|}}}}}}|{{PAGENAME}}}} | image = {{#if: {{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if: {{{širina_slike|{{{širina slike|}}}}}}|<!--then:-->{{{širina_slike|{{{širina slike}}}}}}|<!--else:-->200px}}|alt={{{alt|}}}]]}} | captionstyle = font-size: 95%; line-height:1.5em; | caption = {{{opis|}}} |headerstyle = background-color: LightBlue |labelstyle = background-color: LightBlue | class1 = description | label1 = Žanr | data1 = {{{žanr|}}} | label2 = Format | data2 = {{{format|}}} | label3 = Distributer | data3 = {{{distributer|}}} | label4 = Kreator | data4 = {{{kreator|}}} | label5 = Režija | data5 = {{{režija|}}} | label6 = Producent | data6 = {{{producent|}}} | label7 = Scenario i sinopsis | data7 = {{{pisac|}}} | label8 = Scenario | data8 = {{{scenario|}}} {{{scenarij|}}} | label9 = Sinopsis | data9 = {{{sinopsis|}}} | label10 = Temeljen/o na | data10 = {{{predložak|{{{based on|}}}}}} | label11 = Naracija | data11 = {{{narator|{{{naracija|}}}}}} | label12 = Uloge | data12 = {{{nastupaju|}}} {{{uloge|}}} | label13 = Muzika | data13 = {{{muzika|}}} | label14 = Fotografija | data14 = {{{fotografija|}}} | label15 = Montaža | data15 = {{{montaža|}}} | label16 = Produkcijska&nbsp;kompanija | data16 = {{{studio|{{{kompanija|}}}}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zemlja | data18 = {{{zemlja|}}} {{{država|}}} | label19 = Jezik | data19 = {{{jezik|}}} | label20 = Originalni&nbsp;kanal | data20 = {{{mreža|{{{kanal|}}}}}} | label21 = Premijera | data21 = {{{premijera|{{{datum_premijere|{{{godina|}}}}}}}}} | label22 = {{#if: {{{kraj|}}}|Originalno&nbsp;prikazivanje|Originalno&nbsp;prikazivanje}} | data22 = {{{početak|}}} {{#if: {{{kraj|}}}| – {{{kraj|}}}|}} | label23 = Trajanje | data23 = {{{trajanje|}}} | label24 = Br.&nbsp;epizoda | data24 = {{{br_epizoda|}}} | label25 = Prethodi | data25 = {{{prethodi|}}} | label26 = Slijedi | data26 = {{{slijedi|}}} {{{sledi|}}} | data27 = {{#if: {{{website|}}}|[{{{website|}}} Službeni website]}} }}<noinclude> {{documentation}} <!-- Add cats and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> 00kgw624tn6zds07j1amrh5lewl6vcs Šablon:Infobox Language/codelist 10 58578 41262512 41253625 2022-08-22T18:35:19Z Vipz 151311 maknuo automatsko linkanje ISO 639-3 članaka u infokutiji, osim ako se koristi treći parametar kako je zamišljeno wikitext text/x-wiki {{#if:{{{1|}}} |<br /><code>{{ISO639-3Documentation|code={{{1}}}}}</code>&nbsp;&ndash;&nbsp;{{#if:{{{3|}}} |{{#ifeq:{{{3|}}}|none |{{{2|}}} |[[{{{3}}}|{{{2|}}}]] }} |{{{2|}}} }} }}<noinclude> [[id:Templat:Infobox Language/codelist]] [[vi:Bản mẫu:Infobox Language/codelist]] </noinclude> n1q1dbeow282m8sw3lxq9m6t96wbd65 41262520 41262512 2022-08-22T19:09:33Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41262512 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) debugging wikitext text/x-wiki {{#if:{{{1|}}} |<br /><code>{{ISO639-3Documentation|code={{{1}}}}}</code>&nbsp;&ndash;&nbsp;{{#if:{{{3|}}} |{{#ifeq:{{{3|}}}|none |{{{2|}}} |[[{{{3}}}|{{{2|}}}]] }} |[[{{{2|}}}]] }} }}<noinclude> [[id:Templat:Infobox Language/codelist]] [[vi:Bản mẫu:Infobox Language/codelist]] </noinclude> tvcjqwj4aoxx39h6nr3cx5x8x7bz41j 41262521 41262520 2022-08-22T19:10:04Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41262520 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{#if:{{{1|}}} |<br /><code>{{ISO639-3Documentation|code={{{1}}}}}</code>&nbsp;&ndash;&nbsp;{{#if:{{{3|}}} |{{#ifeq:{{{3|}}}|none |{{{2|}}} |[[{{{3}}}|{{{2|}}}]] }} |{{{2|}}} }} }}<noinclude> [[id:Templat:Infobox Language/codelist]] [[vi:Bản mẫu:Infobox Language/codelist]] </noinclude> n1q1dbeow282m8sw3lxq9m6t96wbd65 Artakserks III 0 61159 41262803 41189352 2022-08-23T10:52:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{otherpeople|Artakserks}} {{Monarh | ime = Artakserks III | titula = [[Šah (vladar)|Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]] | slika = | opis slike = | vladavina = veljača ili ožujak [[358. pne.|358.]] - rujan [[338. pne.]] (20 godina) | krunidba = veljača ili ožujak [[358. pne.]]<ref name=autogenerated2>[http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iii_ochus.html Artakserks III (Livius.org)]</ref> | ostale titule = [[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]], [[faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]], [[kralj]] [[Babilonija|Babilona]], [[Šah (vladar)|Šahanšah]], Kralj kraljeva, Kralj zemalja, Kralj Zemlje<ref>{{Cite web |title=Perzijski kraljevski zapisi u Perzepolisu (Livius.org) |url=http://www.livius.org/a/iran/persepolis/darius/palace2.html#A3pa |access-date=2009-07-16 |archivedate=2009-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090522221739/http://www.livius.org/a/iran/persepolis/darius/palace2.html#A3pa |deadurl=yes }}</ref> | puno ime = Artakserks III Ocho od Perzije | datum rođenja = ? | mjesto rođenja = | datum smrti = [[26. 8.]] ili [[25. 9.]] [[338. pne.]]<ref name=autogenerated2 /> | mjesto smrti = | mjesto pokopa = [[Perzepolis]] | datum pokopa = | prethodnik = [[Artakserks II]] ([[Ahemenidska Monarhija|Perzija]])<br />[[Nektanebo II]] ([[Drevni Egipat|Egipat]]) | nasljednik = [[Artakserks IV]] | način nasljeđivanja = prema obiteljskoj lozi | prijestolonasljednik = | suprug = | supruga = Atosa | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = [[Artakserks IV]], Bistan, itd. | obitelj = | dinastija = [[Ahemenidi]] | vladarska himna = | otac = [[Artakserks II]] | majka = Stateira }} '''Artakserks (Artakserkso) III''' ([[perzijski|staroperz.]] ''Artaxšaçrā'', [[grčki|grč.]] ''Ἀρταξέρξης'') bio je [[veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]] od [[358. pne.|358.]] do [[338. pne.]]; jedanaesti [[Šah (vladar)|šah]] [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]] te prvi [[faraon]] [[Popis faraona#XXXI Dinastija: 343. – 332.|XXXI. dinastije]] u [[Drevni Egipat|Egiptu]]. Na prijestolju je naslijedio svoga oca [[Artakserks II|Artakserksa II]], dok je njega naslijedio njegov sin [[Artakserks IV]] (poznat kao i ''Ars od Perzije''). Vladavina Artakserksa III podudara se vladavinom [[Filip II Makedonski|Filipa II]] u Makedoniji i [[Nektanebo II|Nektaneba II]] u Egiptu. Prije dolaska na tron Artakserks III je služio [[satrap]] i zapovjednik očeve vojske. Na vlast je došao kada je jedan od njegove braće ubijen, drugi počinio samoubojstvo, dok je zadnjeg ubio njegov otac Artakserks II. Ubrzo nakon što je postao kraljem, poučen iskustvima svoga oca koji je morao braniti tron od obiteljskih pretendenata, Artakserks III je dao pogubiti sve one koji su mu predstavljali konkurenciju za perzijski tron<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/36758/Artaxerxes-III Artakserks III (enciklopedija Britannica)]</ref>. Pokrenuo je dva velika vojna pohoda protiv [[Drevni Egipat|Egipta]], nekadašnje perzijske pokrajine ([[satrap]]ije) koja se u međuvremenu pobunila i osamostalila. Prva ekspedicija završila je neuspjehom nakon čega su se pobunile neke zapadne perzijske [[satrap]]ije. Godine [[343. pne.]] Artakserks III porazio je egipatskog faraona Nektaneba II, prognao ga iz Egipta, te je na putu ugušio pobunu u [[Fenikija|Fenikiji]]. Tokom zadnjih godina njegove vladavine jača utjecaj [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] u [[Stara Grčka|Grčkoj]], koji je pokušavao ujediniti Grke na pobunu protiv ahemenidske [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]]. Artakserks III uspio je u suzbijanju makedonskih pokušaja, pa se uz njegovu pomoć grad [[Perint]] uspio oduprijeti makedonskoj opsadi. Postoje dokazi kako je zadnjih godina života nadograđivao [[Perzepolis]], gdje je Artakserks III podigao novu palaču, sagradio vlastitu grobnicu, te veliki nezavršeni [[portal]]. Prema izvorima [[Stara Grčka|grčkih]] povjesničara [[Diodor sa Sicilije|Diodora sa Sicilije]], perzijski general Bagoas otrovao je Artakserksa III, no zapisi na [[Staroperzijski klinopis|klinopisu]] (danas u [[British Museum|Britanskom muzeju]]) govore kako je kralj umro prirodnom smrću<ref name=autogenerated4>[http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iv.html Artakserks IV (Livius.org)]</ref>. == Ime i etimologija == Prije dolaska na tron, pravo osobno ime Artakserksa bilo je „Ocho“. Ime ''Artakserks'' ([[perzijski|staroperz.]] ''Artaxšaçrā'') znači „Onaj koji vlada kroz artu (istinu)”, ili „onaj čija je država savršena“, ili „čestit kralj“ (''Arta'': „čestit“ + ''Kserks'': „kralj“). U svojim djelima [[Herodot]] spominje kako ime ''Kserks'' znači „Ratnik“, odnosno kako ''Artakserks'' znači „Veliki ratnik“<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f6/v2f6a017.html Enciklopedija Iranica: Artakserks]</ref><ref name=autogenerated3>[http://encyclopedia.jrank.org/ARN_AUD/ARTAXERXES.html ''Online encyclopedia'': Artakserks]</ref>, što moderni povjesničari smatraju netočnim. Najpoznatiji je kao Ocho ([[grčki|grč.]] ''Ochus''), dok je u [[Iran]]u poznat kao ''Ardašir III'' ([[perzijski|perz.]]سوم اردشیر), što je moderni oblik imena Artakserks. U [[Babilonija|babilonskim]] zapisima spominje se kao „Umasu“ ili „Artakshatsu“. Sličan oblik imena („Uvasu“) pojavljuje se i u [[Sirija|sirijskim]] zapisima poznatim kao ''Kraljevski kanoni''.<ref name=autogenerated3 /> == Rani život == [[Datoteka:Inscription Pesepolis British Museum.jpg|thumb|200px|[[Staroperzijski klinopis|Klinopis]] koje spominje Artakserksa III, [[British Museum|Britanski muzej]]]] Prije stupanja na prijestolje Artakserks III imao je funkciju [[satrap]]a i [[general]]a u vojsci svog oca. Njegov brat Darije, najstariji sin Artakserksa II, upustio se u zavjeru s namjerom da ubije oca, no njegov plan je otkriven kralju pa je pogubljen. Smrt princa Darija za prijestolonasljednika je postavila sljedećeg najstarijeg sina Arijaspa, koji je navodno počinio samoubojstvo nakon što su ga Artakserks III (treći kraljev sin) i zapovjednik kraljevske garde Tiribaz uvjerili kako ga kralj Artakserks II sumnjiči za zavjeru. Njegovom smrću prijestolonasljednikom postaje četvrti sin Arsam, koji je također ubijen. Shrvan gubicima svojih sinova, Artakserks II umire u dubokoj starosti [[358. pne.]] a naslijeđuje ga Artakserks III. Prema nekim izvorima, odmah nakon stupanja na vlast dao je pogubiti gotovo sve potomke svoga oca koji su mogli ugroziti njegovo pravo na tron Perzije<ref name=autogenerated1>{{Cite web |title=Historija Irana - Ahemenidsko carstvo (Iranologie.com) |url=http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |access-date=2009-07-16 |archivedate=2008-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080619124220/http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |deadurl=yes }}</ref>. Godine [[355. pne.]] Artakserks III prisiljava [[Atena (polis)|Atenu]] na mir prema kojem je bila prisiljena napustiti [[Mala Azija|Malu Aziju]] i proznati neovisnost njenih grčkih susjeda<ref>{{Cite web |title=Artakserks III (Looklex.com) |url=http://looklex.com/e.o/artaxerxes3.htm |access-date=2009-07-16 |archivedate=2012-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120612005827/http://looklex.com/e.o/artaxerxes3.htm |deadurl=yes }}</ref>. Potom pokreće pohod protiv nomadskih plemena Kadusijana koji su pokrenuli pobunu, no uspjeva primiriti oba kadusijanska kralja. Najzaslužniji za taj diplomatski uspjeh bio je njegov nećak Darije, koji će kasnije zamijeniti njegova sina [[Artakserks IV|Artakserksa IV (Arsa)]] i vladati kao [[Darije III]] Nakon toga, naređuje otkaz svim [[Stara Grčka|grčkim]] plaćenicima u perzijskim satrapijama [[Mala Azija|Male Azije]], poslije čega se većina njih vraća kući u [[Atena (polis)|Atenu]] i [[Sparta|Spartu]]. Njegovu zapovjed ignorirao je [[Lidija|lidijski]] satrap Artabaz, koji je od Atene zatražio pomoć u pobuni protiv velikog kralja. Atena mu šalje pomoć u grad [[Sard]], a Oront od Misije također se priključuje Artabazanovoj vojsci u pobuni. Iako pobunjenjičke snage bilježe početne uspjehe tokom [[354. pne.]], nakon godinu dana su poraženi i raspušteni. Oront se ispričao velikom kralju, dok je Artabaz pobjegao u zaštitu kod [[Filip II Makedonski|Filipa II]] u [[Egejska Makedonija|Makedoniju]]. == Obitelj == Artakserks III bio je sin velikog kralja [[Artakserks II|Artakserksa II]] i kraljice Statire. Artakserks II imao je preko 115 sinova i mnogo žena, uglavnom nelegitimnih. Neki od najpoznatije Ochove braće i sestara su Rodogina, Apama, Sisigambis, Ocha, Darije i Arijasp<ref>{{Cite web |title=Artakserks II (Livius.org) |url=http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_ii_mnemon.html |access-date=2009-07-16 |archivedate=2012-09-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120929064142/http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_ii_mnemon.html |deadurl=yes }}</ref>, od kojih je većina ubijena nakon Ochovog stupanja na vlast<ref name=autogenerated1 />. Artakserks III se vjenčao nećakinjom odnosno Oksatrovom kćeri, koji je bio brat budućeg kralja [[Darije III|Darija III]] Njihova djeca bili su Ars (Artakserks IV); budući kralj Perzije, Bistan i Parisatida<ref name=autogenerated2 />. Prema manje poznatoj teoriji Artakserks III se poistovjećuje s [[Darije II|Darijem II]], sinom [[Artakserks I|Artakserksa I]], budući da dijele isto osobno ime; „Ocho“ ([[perzijski|staroperz.]] ''Vahuka''). Ista teorija govori kako je perzijsko miješanje u grčku politiku zapravo bilo rat protiv Makedonije, koji su morali platiti Perziji danak od 40.000 zlatnika i ponuditi ruku kćeri makedonskog kralja Artakserksu III, koji ju je poslao natrag zbog neugodnog daha. Teorija tvrdi kako je makedonska princeza zatrudnila sa Artakserksom III, odnosno kako je njen sin [[Aleksandar Makedonski]] Artakserksov, a ne Filipov sin<ref name="Alexander">{{cite book |title=The Journal of Sacred Literature (7. svezak) |last=Burgess, Kitto, Cowper |first=J., H., B.H. |year=1854 |publisher=C. Cox |location=London |isbn=|pages=379.–380. }}</ref>. To je jedno od objašnjenja zašto je Aleksandar kasnije prihvatio perzijsku kraljevsku titulu ''[[Šah (vladar)|šahanšaha]]''. == Vanjska politika == === Prva egipatska ekspedicija === [[Datoteka:Achaemenid Empire-ArtaxerxesIII conquest.png|thumb|350px|[[Ahemenidska Monarhija|Perzijska Monarhija]] na početku vladavine Artakserksa III (zelena boja), te njegova osvajanja i gušenja pobuna (tamno siva boja)]] Oko [[351. pne.]] Artakserks III pokreće vojnu operaciju obnavljanja kontrole nad [[Drevni Egipat|Egiptom]] koji se pobunio i osamostalio u doba vladavine njegova oca [[Artakserks II|Artakserksa II]] Istovremeno izbija pobuna i u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] koja je uz potporu [[Teba|Tebe]] prijetila ozbiljnom eskalacijom<ref name=autogenerated2 />. Artakserks III vodi veliku vojsku u Egipat protiv [[faraon]]a [[Nektanebo II|Nektaneba II]], no Perzijanci doživljavaju poraz i povlače se natrag u [[Azija|Aziju]]. === Pobune na Cipru i u Sidonu === Nedugo poslije perzijskog poraza u Egiptu, uvjereni u slabost Perzijskog carstva vladari [[Fenikija|Fenikije]], [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Cipar|Cipra]] proglašavaju nezavisnost. Godine [[343. pne.]] Artakserks III ovlašćuje princa Hidrija od [[Karija|Karije]] da uguši pobunu na Cipru, koji upošljava 8.000 grčkih plaćenika i 40 trirema kojima zapovijeda Atenjanin Focion<ref name=autogenerated5>[http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm Artakserks III (PersianEmpire.info)]</ref>. Ciparska pobuna brzo je ugušena. Istovremeno, Artakserks III imenuje [[Sirija|sirijskog]] satrapa Belesija te [[Kilikija (satrapija)|kilikijskog]] satrapa Mezeja zapovjednicima ekspedicije protiv [[Fenikija|feničkog]] grada [[Sidon]]a. Obojica satrapa doživjeli su velike poraze protiv sidonskog kralja Teneja kojem su pomoć od 40.000 grčkih plaćenika poslali egipatski faraon [[Nektanebo II]] i [[Mentor]] sa [[Rodos]]a. Perzijanci su bili prisiljeni povući se iz Fenicije<ref name=autogenerated5 />. Nakon satrapskog neuspjeha, Artakserks III se osobno odlučio obračunati protiv Sidona. Navodno je okupio veliku vojsku od 300.000 pješaka, 30.000 konjanika, 300 trirema, te 500 transportnih i pomoćnih brodova. U [[Atena (polis)|Ateni]] i [[Sparta|Sparti]] je pokušao unajmiti i grčke plaćenike, no oni odbivaju sudjelovati. Ipak, kasnije mu se pridružuje 1.000 teških [[hopliti|hoplita]] iz [[Teba|Tebe]], te dodatnih 9.000 Grka iz [[Mala Azija|Male Azije]]. Iako je brojka od 10.000 grčkih hoplita bila neznatna u odnosu na ukupan broj njegove vojske, oni su predstavljali okosnicu njegove vojske u borbi protiv grčkih plaćenika koje je za Feniciju unajmio egipatski faraon, budući da su odlično poznavali strategiju [[falanga (bojni poredak)|falange]]. Dolazak goleme perzijske vojske pred [[Sidon]] slomio je moral njegovih stanovnika. Sidonski kralj pokušao je pridobiti milost perzijskog cara time što je poslao 100 sidonskih plemića da skupno zatraže oprost kod Artakserksa, no on je naredio da se pobiju kopljima. Ista sudbina dočekala je i idućih 500 Sidonaca koje je poslao kralj Tenej. Opsada Sidona je kratko trajala i grad je ubrzo bio poražen, nakon čega je izbio veliki požar. Do danas nije poznato je li spaljivanje grada naredio Artakserks III da kazni grad, ili su to učinili sami Sidonci, ili je riječ o nesretnom slučaju koji se dogodio u metežu tokom i nakon bitke. Procijenjuje se kako je 40.000 ljudi stradalo u tom požaru<ref name=autogenerated5 />. Sidonski kralj Tenej je uhićen, osuđen za izdaju i pogubljen, a [[Fenikija]] je pripojena [[Kilikija (satrapija)|Ciliciji]] u jednu satrapiju. [[Židovi|Židove]] koji su pomagali pobunu kasnije je poslao u Hirkaniju, pokrajinu uz južnu obalu [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]<ref>{{Cite web |title=Legenda o Gogu i Magogu |url=http://www.iras.ucalgary.ca/~volk/sylvia/GogAndMagog.htm |access-date=2009-07-16 |archivedate=2008-03-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080315084037/http://www.iras.ucalgary.ca/~volk/sylvia/GogAndMagog.htm |deadurl=yes }}</ref>. === Druga egipatska ekspedicija === [[Datoteka:NectaneboII-StatueHead MuseumOfFineArtsBoston.png|thumb|Glava [[faraon]]a [[Nektanebo II|Nektaneba II]]]] Neposredno nakon pokoravanja [[Sidon]]a, uslijedila je nova vojna ekspedicija protiv [[Drevni Egipat|Egipta]]. Artakserks III je nakon pada Sidona [[343. pne.]] raspolagao s vojskom od 330.000 azijskih vojnika, te 14.000 Grka iz [[Mala Azija|Male Azije]] koji su uključivali i nekadašnje sidonske plaćenike. Podijelio je vojsku na tri dijela i imenovao zapovjednike. Perzijski generali bili su Roesak, Aristazan i Bagoas, a grčki Lakrat od Tebe, Mentor sa Rodosa i Nikostrat sa Argosa. Egipatski [[faraon]] Nektanebo II pod oružjem je imao vojsku od 100.000 ljudi, od čega su 20.000 bili grčki plaćenici. Svoju vojsku faraon je stacionirao na rijeci [[Nil]], pokušavajući iskoristiti brojne riječne kanale i močvare te potporu mornarice protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Jedna od egipatskih strategija bila je i zadržavanje Perzijanaca u cilju iscrpljivanja njihovih zaliha čime bi bili prisiljeni na povlačenje iz Egipta<ref name=autogenerated5 />. Ipak, egipatska vojska doživjela je težak poraz protiv Perzijanaca, a (bivši) faraon [[Nektanebo II]] bježi u [[Memfis]] („Grad kraljeva“), ostaljajući za sobom brojne utvrđene gradove na milost vojnim jedinicama koje su ih čuvali. Iste su bile sastavljene od miješanih egipatskih i grčkih trupa, čiju su obostranu ljubomoru i sumnju Perzijanci iskoristili osvajajući grad za gradom, napredovajući prema Memfisu. Kada je konačno pao i Memfis, Nektanebo II je pobjegao još južnije, u [[Etiopija|Etiopiju]]. Nakon tog čina Artakserks III postao je [[faraon]]om Egipta, odnosno osnivačem nove [[Popis faraona#XXXI Dinastija: 343. – 332.|XXXI. dinastije]]. Egipatski [[Židovi]] premješteni su na jug Kaspijskog jezera zajedno s feničkim židovima, te u [[Babilon]]. Nakon ponovnog pokoravanje Egipta, Artakserks III je razorio sve gradske zidine, te oteo kraljevsku riznicu čime se Perzija jako obogatila. U cilju da se Egipat oslabi i nikad više ne pobuni protiv Perzije, nametnuo je i veliki [[porez|danak]]. Prije povratka u Perziju, imenovao je Ferendara egipatskim satrapom. Prilikom povratka bogato je nagradio svoje plaćenike, te se vratio u Perzepolis kao slavodobitnik koji je nakon [[Kambiz II|Kambiza II]] ponovno uspio pokoriti veliki i bogati [[Drevni Egipat|Egipat]]. == Posljednje godine == [[Datoteka:Persepolis Taureaux.jpg|thumb|right|Nedovršeni portal na kompleksu [[Perzepolis]]a]] Nakon uspjeha u Egiptu, Artakserks III se vratio u [[Ahemenidska Monarhija|Perziju]] i proveo idućih nekoliko godina suzbijajući razne manje pobune i nemire diljem carstva, no do njegove smrti nitko više nije ugrožavao Perzijsko carstvo ni izvana ni iznutra, niti njegovu poziciju na perzijskom tronu. Egipat je ostao dijelom Perzijskog carstva sve do dolaska [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]]. Mentor i Bagoas, dvojica perzijskih generala koji su među najzaslužnijima za pobjedu u Egiptu, unaprijeđena su sa svojih pozicija. Mentoru, koji je bio guverner većine azijskih obala, dozvoljeno je da proizvoljno smanji broj njegovih podređenih i time ojača svoj autoritet. Bagoas se vratio u glavni grad [[Perzepolis]] zajedno s Artakserksom, te je postao glavnim diplomatom u međunarodnoj administraciji Perzijskog carstva. Posljednjih šest godina vladavine Artakserksa III pamti se kao jedna od najbolje organiziranijih i učinkovitijih perzijskih vlasti u historiji [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]]<ref name=autogenerated5 />. Perzijske snage u [[Jonija|Joniji]] i [[Likija|Likiji]] ostvarile su potpunu kontrolu nad [[Egejsko more|Egejskim morem]] i [[Mediteran]]om, te su zaposjeli većinu otoka koji su donedavno pripadali [[Atena (polis)|Ateni]]. [[Izokrat]] iz Atene pozivao je na rat protiv Perzije, no niti jedan grčki polis nije bio dovoljno jak za sukob s velikom Perzijom<ref name=autogenerated1 />. Godine [[341. pne.]] Artakserks III se vraća u [[Babilon]], gdje gradi veliku [[Apadana|apadanu]] koju je u svojim djelima opisao [[Diodor sa Sicilije]]. Iako u Perzijskom carstvu nije bilo unutrašnjih ili vanjskih nemira, uspon [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] u [[Stara Grčka|Grčkoj]] razmatran je kod Artakserksa III, pa je naredio da ga se oslabi davajući potporu makedonskim rivalima poput [[Tračka|Tračke]]. Također, potpomognut je grad [[Perint]] koji se uspio obraniti od žestoke makedonske opsade<ref name=autogenerated5 />. Tokom zadnje godine vladavine Artakserksa III, Filip II planirao je invaziju na Perzijsko carstvo no nitko od grčkih polisa nije se htio priključiti takvoj riskantnoj ekspediciji<ref>[http://historyofmacedonia.org/AncientMacedonia/PhilipofMacedon.html Historija Makedonije - Filip II Makedonski (HistoryOfMacedonia.org)]</ref>. Artakserks III umire [[338. pne.]], sahranjen je u [[Perzepolis]]u. [[Stara Grčka|Grčki]] povjesničar [[Diodor sa Sicilije|Diodora sa Sicilije]] tvrdi kako je perzijski general Bagoas otrovao Artakserksa III, no zapisi na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] (danas u [[British Museum|Britanskom muzeju]]) govore kako je kralj umro prirodnom smrću<ref name=autogenerated4 />. == Kultura == [[Datoteka:Faravahar.svg|thumb|Historijski, [[Veliki kralj|veliki kraljevi]] [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]] bili su sljedbenici religije [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], te su bili pod jakim utjecanjem [[Zaratustra|Zaratustrine]] ideologije]] Historijski gledano, [[Veliki kralj|veliki kraljevi]] [[Ahemenidi|ahemenidske dinastije]] bili su sljedbenici religije [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], te su bili pod jakim utjecanjem [[Zaratustra|Zaratustrine]] ideologije. Doba [[Artakserks II|Artakserksa II]] označilo je obnovu kulta Anahite i Mitre, jer se u njegovim zdanjima Ahura Mazda, Anahita i Mitra spominju u kontekstu bogova<ref>[http://www.vohuman.org/Article/The%20Achaemenians,%20Zoroastrians%20in%20Transition.htm Ahemenidi: zoroastristi u tranziciji (Vohuman.org)]</ref>. Anahita i Mitra do tada su bili zanemarivani kod pravih zoroastrista, budući da [[Zarathuštra|Zaratustrino]] učenje govori kako isključivo sveta vatra može predstavljati [[Bog]]a<ref>{{Cite web |title=Ahura Mazda i Zoroastrizam (Livius.org) |url=http://www.livius.org/ag-ai/ahuramazda/ahuramazda.html |access-date=2009-07-16 |archive-date=2008-03-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080315083623/http://www.livius.org/ag-ai/ahuramazda/ahuramazda.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.1911encyclopedia.org/Artaxerxes Artakserks (1911encyclopedia.org)]</ref>. Spominje se kako je Artakserks III odbacio Anahitu, te štovao isključivo Ahura Mazdu i Mitru<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/ot_grp10/ot_mithra_i_20060114.html Mitra (enciklopedija Iranica)]</ref>. Nejasnosti [[Staroperzijski klinopis|klinopisa]] iz [[Perzepolis]]a koji opisuju Artakserksa III govore kako je štovao oca i sina kao jednu osobu, odnosno kako je osobine Ahura Mazde pripisivao Mitri. Začudo, Artakserks je naredio gradnju kipova božice Anahite diljem pokrajina [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]]; u [[Babilon]]u, [[Damask]]u i [[Sard]]u, te u samom srcu Perzije; [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Ekbatana|Ekbatani]] i [[Perzepolis]]u<ref>[http://www.sacred-texts.com/cla/mom/mom04.htm Podrijetlo Mitraizma (Sacred-Texts.com)]</ref>. Dok je Artakserks III bio u [[Drevni Egipat|Egiptu]], izdao je veliki broj [[Srebro|srebrenjaka]] koji su imitirali [[Atena (polis)|atenski]] novac. Artakserks III spominje se u mnogim egipatskim zapisima, pod naslovom „Faraon Artakserks. Život, procvat, bogatstvo“<ref>{{Cite web |title=Britanski muzej - Grčke kovanice perzijskog kralja kovane u Egiptu |url=http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/cm/s/silver_tetradrachm_of_artaxerx.aspx |access-date=2009-07-16 |archivedate=2012-09-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120922142342/http://www.britishmuseum.org/explore/highlights/highlight_objects/cm/s/silver_tetradrachm_of_artaxerx.aspx |deadurl=yes }}</ref>. === Književnost === Neki smatraju kako se [[Knjiga o Juditi]] temelji na ekspediciji Artakserksa III u [[Fenikija|Fenikiji]], dok se [[Holofern]]a smatra u kontekstu brata [[Kapadokija|kapadokijskog]] satrapa Arijarata, odnosno Artakserksovog vazala. Bagoas, general koji je prema priči pronašao mrtvog Hologerna, u stvarnosti je postojao kao jedan od Artakserksovih generala u pohodima protiv Fenicije i Egipta<ref>[http://www.infidels.org/library/modern/gerald_larue/otll/chap29.html Gerald A. Larue: Stari zavjet, 29. poglavlje; Razdoblje židovske neovisnosti]</ref><ref>[http://www.katapi.org.uk/OTApoc/Judith.htm Knjiga o Juditi (Katapi.org)]</ref>. === Graditeljski projekti === [[Datoteka:Persepolis Artaxerxes III tomb.jpg|thumb|right|300px|Grobnica Artakserksa III u [[Perzepolis]]u]] Postoje dokazi kako je Artakserks III nadogradio [[Perzepolis]], no neka zdanja u tom kompleksu nisu dovršena sve do njegove smrti. Dvije građevine u Perzepolisu koje je dao podići bile su ''Dvorana s 32 stupa'' čija je namjena nepoznata, te njegova osobna palača. Nedovršena ''Vojna cesta'' i ''Veliki portal'' koji se spajaju na ''Vrata svih naroda'' i ''Dvoranu s stotinu stupova'' dali su arheolozima uvid u gradnju kompleksa Perzepolisa<ref name=autogenerated2 />. Njegova Grobnica uklesana je u planinu iza kompleksa u Perzepolisu, neposredno uz grobnicu njegova oca Artakserksa II. Osim u srcu Perzije, Artakserks III je proširio palaču [[Nabukodonozor II|Nabukodonozora II]] u [[Babilon]]u<ref name=Babylonpalace>{{cite book |title=The Illustrated Dictionary & Concordance of the Bible |last=Wigoder |first=Geoffrey |year=2006 |publisher=Sterling Publishing Company |isbn=1402728204 |pages=131.}}</ref>. == Kronologija == * [[358. pne.]] - krajem veljače ili početkom ožujka Artakserks III stupa na perzijski tron. * [[356. pne.]] - naređuje svim satrapima da raspuste svoje plaćenike, u cilju učvršćivanja [[Centralizacija|centralne vlasti]]. * [[355. pne.]] - prisiljava [[Atena (polis)|Atenu]] na poraz u „Socijalnom ratu“, odnosno na priznanje neovisnosti njenih susjeda. * [[351. pne.]] - pokreće invaziju na [[Drevni Egipat|Egipat]], no njegova vojska doživljava poraz. * [[351. pne.]] - potaknuti perzijskim porazom u Egiptu, vladari [[Fenikija|Fenikije]] i [[Cipar|Cipra]] pokreću pobunu i proglašavaju neovisnost. * [[345. pne.]] - gušenje pobune u [[Fenikija|feničkom]] gradu [[Sidon]]u. * [[343. pne.]] - druga invazija i ponovno pokoravanje [[Drevni Egipat|Egipta]]. * [[343. pne.]] - uspon [[Bagoas]]a i [[Mentor]]a od [[Rodos]]a. * [[343. pne.]] - makedonski kralj [[Filip II Makedonski]] (otac [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Makedonskog]]) napada zapadne perzijske gradove u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. * [[338. pne.]] - smrt Artakserksa III == Veze == * [[Ahemenidska Monarhija|Perzijska Monarhija]] * [[Kambiz II]] * [[Popis faraona#XXXI Dinastija: 343. – 332.|Popis faraona XXXI. dinastije]] * [[Kasni period drevnog Egipta]] {{Redoslijed| |prethodnik = [[Artakserks II]]<br />([[404. pne.|404.]] - [[358. pne.]])<br />____________________ <br />[[Nektanebo II]]<br />([[360. pne.|360.]] - [[343. pne.]]) |gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidska Monarhija|Perzije]]<br />([[358. pne.|358.]] - [[338. pne.]])<br />____________________ <br />[[Faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]]<br />([[343. pne.|343.]] - [[338. pne.]]) |nasljednik=[[Artakserks IV]]<br />([[338. pne.|338.]] - [[336. pne.]]) }} == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{commonscat|Artaxerxes III}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/36758/Artaxerxes-III Britannica enciklopedija: Artakserks III] * [http://www.livius.org/arl-arz/artaxerxes/artaxerxes_iii_ochus.html Artakserkso III Ocho, Livius.org] * [http://looklex.com/e.o/artaxerxes3.htm Artakserkso III, Looklex.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120612005827/http://looklex.com/e.o/artaxerxes3.htm |date=2012-06-12 }} * [http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html/ Ahemenidsko carstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619124220/http://www.iranologie.com/history/Achaemenid/chapter%20V.html |date=2008-06-19 }} * [http://persianempire.info/ArtaxerxesIII.htm Artakserkso III - PersianEmpire.info] {{Iranski vladari}} [[Kategorija:Ahemenidski vladari]] [[Kategorija:Faraoni]] 8ugx5mhfowhyua8ehlday8ti74reqsz Wikipedia:LGBT wikiprojekat/saradnici i saradnice 4 61588 41262478 41259169 2022-08-22T14:15:06Z Vipz 151311 Podijelio popis saradnik/ca na /* Inicijalni */ i /* Aktivni */ prema prijedlogu na SZR. wikitext text/x-wiki ;Inicijalni *{{User|Id}} *{{User|Maria Sieglinda von Nudeldorf}} *{{User|Francis Christian}} ;Aktivni *{{User|Vipz}} *{{User|Zblace}} <noinclude>[[Kategorija:LGBT wikiprojekat|Saradnici i saradnice]]</noinclude> 2ked8upnb2a3sf7lrwrbtrho5jo9ada 41262479 41262478 2022-08-22T14:15:55Z Vipz 151311 Stavio inicijalne ispod aktivnih. wikitext text/x-wiki ;Aktivni *{{User|Vipz}} *{{User|Zblace}} ;Inicijalni *{{User|Id}} *{{User|Maria Sieglinda von Nudeldorf}} *{{User|Francis Christian}} <noinclude>[[Kategorija:LGBT wikiprojekat|Saradnici i saradnice]]</noinclude> 652zhcpqo7br2e3rm6rizn9qej75eps Artemizija II od Karije 0 61714 41262804 41189364 2022-08-23T10:54:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{About||tiranki Halikarnasa koja se borila u bitci kod Salamine|Artemizija I od Karije}} [[Datoteka:Artemisia Prepares to Drink the Ashes of her Husband, Mausolus.jpg|mini|desno|250px|Artemizija priprema piće sa urnom svog muža [[Mauzol]]a (Francesco Furini, 1630.)]] [[Datoteka:The maussolleion model dsc02711-miniaturk nevit.jpg|mini|desno|250px|Maketa [[Mauzolej u Halikarnasu|Mauzoleja u Halikarnasu]] (Miniatürk, [[Istanbul]])]] '''Artemizija II. od [[Karija|Karije]]''' ([[grčki|grč.]] Ἀρτεμισία; ''Artemisia'') je bila sestra i žena [[Mauzol]]a<ref>[http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0386.html Artemizija (2), AncientLibrary.com]</ref>, kojeg je [[353. pne.]] naslijedila na mjestu [[satrap]]a [[Karija|Karije]]<ref name="Livius - Artemizija II.">{{Cite web |title=Artemizija II. (Livius.org, Jona Lendering) |url=http://www.livius.org/he-hg/hecatomnids/artemisia.html |access-date=2009-07-21 |archive-date=2001-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20010331184348/http://www.livius.org/ |dead-url=yes }}</ref>. Njen otac bio je [[Hekatomno]], osnivač dinastije Hekatomnida<ref>{{Cite web |title=Hekatomnidi (Livius.org, Jona Lendering) |url=http://www.livius.org/he-hg/hecatomnids/hecatomnids.html |access-date=2013-06-13 |archivedate=2010-01-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100119042118/http://www.livius.org/he-hg/hecatomnids/hecatomnids.html |deadurl=yes }}</ref>. == Život == Artemizija je poznata u historiji zbog neobičnog načina žalovanja za svojim preminulim mužem (i bratom) [[Mauzol]]om. Prema drevnim historičarima, tokom dvije godine od njegove smrti svakog dana uzimala je piće pomješano sa Mauzolovom urnom. Također, navela je najeminentnije [[Grčka retorika|grčke retoričare]] da ga spominju u svojim govorima, a na njegovu spomen dala je podignuti veličanstveni [[Mauzolej u Halikarnasu]] kojeg je Antipater iz [[Sidon]]a uvrstio u [[sedam svjetskih čuda]]. Prema tom spomeniku „[[mauzolej]]“ je postao općeniti pojam za veliki i impresivni grob, obično izgrađen za preminulog vladara ili neku drugu značajniju osobu. Mauzol i Artemizija vladali su kao pokrajinski namjesnici [[Ahemenidska Monarhija|Perzijske Monarhije]], no budući kako su perzijski vladari [[Artakserkso II.]] i [[Artakserkso III.]] političku pažnju usmjerili uglavnom protiv plemena Kadusija odnosno [[Drevni Egipat|Egipta]]<ref name="Livius - Artemizija II."/>, vladali su prilično samostalno pa su bili u mogućnosti nesmetano prisvojiti nekoliko [[Stara Grčka|grčkih]] [[polis]]a u [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Nakon Mauzolove smrti, Artemizija je nastavila njegovu politiku podržavanja [[Oligarhija|oligarhije]] na otoku [[Rod (otok)|Rodu]]<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: ''Bibliotheca'', [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Diod.+16.36.1 XVI. 36.] i [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Diod.+16.45.1 XVI. 45.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[[Demosten]]: „Govori“ - ''Za slobodu Rodosa'' [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Dem.+15+11 11.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} i [http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Dem.+15+27 27.]</ref>. Ovaj potez provocirao je pokušaj Roda da osvoje glavni [[Karija|karijski]] grad [[Halikarnas]], pa su oko njega postavili opsadu. Ipak, napadači su učinili veliku pogrešku; zauzeli su samo istočni dio luke iz kojeg nisu mogli vidjeti što se događa na zapadu, odakle je krenuo odlučujući protuudar u kojem su poraženi<ref name="Livius - Artemizija II."/>. Artemizija je ostala zadržala mjesto vladara, no umrla je [[351. pne.]], nakon samo dvije godine vladavine. Naslijedio ju je brat [[Idriej]], koji je također bio oženjen za vlastitu sestru [[Ada od Karije|Adu]]<ref name="Livius - Artemizija II."/>. == Mauzolej u Halikarnasu == {{glavni|Mauzolej u Halikarnasu}} [[Mauzolej u Halikarnasu|Mauzolej]] su izveli [[arhitekt]]i [[Satiros]] i [[Pitis]], a spomenik je bio visok otprilike 42 m, okružen na sve četiri strane s ukupno 36 [[mramor]]nih stupova (po 9 na svakom pročelju). Svako od četiri pročelja ukrašavao je drugi [[Kiparstvo|kipar]]; [[Skopas]] (istok), [[Leokar]] (zapad), [[Briaksis]] (sjever) i [[Timotej]] (jug). Nakon smrti Artemizije, mauzolej je nastavio ukrašavati i peti kipar po imenu [[Pteron]], koji je okrunio postojeći spomenik sa krovom u obliku stepenaste [[Piramida (arhitektura)|piramide]] koja je sadržavala 24 stepenice. Šesti umjetnik Pitije na samom je vrhu dodao mramornu kočiju sa četiri bijela [[konj]]a. Artemizija je umrla prije svršteka gradnje mauzoleja. Nakon osvajanja [[Rod (otok)|Roda]] na otoku je podigla vlastiti kip, kojeg su lokalni stanovnici nazivali „Abaton“<ref>[http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Vitr.+2.8.1 Vitruvije: „O Arhitekturi“, II. 8.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. == Veze == * [[Mauzol]] * [[Mauzolej u Halikarnasu]] {{Redoslijed| |prethodnik =[[Mauzol]]<br />([[377. pne.|377.]] - [[353. pne.]]) |gl_članak_funkcija=[[Satrap]] [[Karija|Karije]]<br />([[353. pne.|353.]] - [[351. pne.]]) |nasljednik=[[Idriej]]<br />([[351. pne.|351.]] - [[344. pne.]]) }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.livius.org/he-hg/hecatomnids/artemisia.html Artemizija II. (Livius.org, Jona Lendering)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20010331184348/http://www.livius.org/ |date=2001-03-31 }} * [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0386.html Artemizija (2), AncientLibrary.com] * [[Giovanni Boccaccio]]: „O slavnim ženama“ (''De mulieribus claris''), prijevod: Virginia Brown, izdavač: Harvard University Press, 2001., str. 115.-118. ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Artemisia II |commonscatsh = Artemizija II. }} {{Perzijski satrapi}} [[Kategorija:Ahemenidski satrapi]] [[Kategorija:Starogrčke kraljice]] [[Kategorija:Umrli 350. pne.]] 3ngsadhd6nyrehn0qfg0o85i95zg2ve Anarho-primitivizam 0 71179 41262756 41187860 2022-08-23T07:14:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Anarhizam}} '''Anarho-primitivizam''' (radikalni primitivizam, anti-autoritarni primitivizam, anti-civilizacijski pokret, ili jednostavno, primitivizam) je termin za radikalnu struju [[anarhizam|anarhizma]] koja kritikuje celokupnost [[civilizacija|civilizacije]] i nastoji da pokrene obimnu transformaciju ljudskog života. Prema anarho-primitivistima prelaz sa društva [[lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]] na [[poljoprivreda|poljoprivredu]] omogućio je razvoj [[društvena stratifikacija|društvene stratifikacije]], [[prisila|prisile]] i [[otuđenje|otuđenja]]. Anarho-primitivisti se zbog toga zalažu na povratak "necivilizovanom" načinu života kroz [[deindustrijalizacija|deindustrijalizaciju]], odbacivanje [[podela rada|podele rada]] i specijalizacije te odbacivanje svih oblika [[tehnologija|tehnologije]] koji zahtevaju visoku organizovanost društva. Cilj anarho-primitivizma je razviti sintezu prvobitne i moderne anarhije, sintezu ekološki fokusiranih, ne-državnih, anti-autoritarnih aspekata primitivnog načina zivota sa najnaprednijim oblicima anarhisticke analize odnosa vlasti. Cilj nije kopirati ili vratiti se u primitivizam, već sagledati primitivizam kao izvor inspiracije, koji bi posluzio kao primer oblika anarhije. == Odbacivanje civilizacije == Za anarho-primitiviste, [[civilizacija]] predstavlja zasvođeni kontekst unutar kojeg se višestruko razvijaju odnosi vlasti. Neki osnovni odnosi vlasti su prisutni u primitivnim društvima - ovo je jedan od razloga zašto anarho-primitivisti ne nastoje da naprave kopije ovih društava - ali civilizacija je ta u okviru koje odnosi koji podrazumevaju postojanje [[vlast]]i postaju prožimajući i utvrđeni praktično u svim aspektima ljudskog života i čovečijeg odnosa sa [[biosfera|biosferom]]. Civilizacija - pod kojom se takođe podrazumeva megamašina ili Levijatan - postaje velika mašina koja dobija sopstveni impuls i otima se kontroli čak i svojih pretpostavljenih vladara. Osnažena rutinama svakodnevnog života koji je definisan i kojim se upravlja od strane internacionalizovanih obrazaca poslušnosti, ljudi postaju [[rob]]ovi te mašine, sistema, civilizacije. Jedino rasprostranjeno odbijanje ovog sistema i njegovih različitih oblika kontrole, revolt protiv same vlasti, može da ukine civilizaciju i uspostavi njenu radikalnu alternativu. Ideologije kao što su [[marksizam]], klasičan [[anarhizam]] i [[feminizam]], suprostavljaju je aspektima civilizacije; jedino se anarho-primitivizam suprotstavlja samoj civilizaciji, kontekstu unutar kojeg se različiti oblici ugnjetavanja razvijaju i množe i postaju prožimajući - i svakako, mogući. Anarho-primitivizam inkorporira elemente raznih opozicionih struja - kao što su: [[ekologija|ekološka]] svesnost, anarhistički anti-autoritarizam, feminističke kritike, situacionističke ideje, teorije nultog roda, tehnološki kriticizam - ali ide i iznad suprostavljanja pojedinim oblicima vlasti da bi sve odbacio i uspostavio radikalnu alternativu. Gledano iz perspektive anarho-primitivizma, svi drugi oblici radikalizma se pojavljuju kao reformistički, bez obzira da li se smatraju za revolucionarne ili ne. Marksizam i klasični anarhizam, na primer, nastoje da preuzmu vlast nad civilizacijom, da prerade njenu strukturu do određenog stepena, i uklone njene najgore zloupotrebe i zlostavljanja. Ipak, 99% života u okviru civilizacije ostaje nepromenjen u njihovim scenarijima predviđene budućnosti, pogotovo zato što su aspekti civilizacije koju preispituju, minimalni. === Civilizacija kao uzrok nastanka vlasti === Perlman vidi stvaranje bezličnih institucija ili apstraktnih odnosa vlasti kao određen moment u kojem primitivna anarhija počinje da biva narušena od strane civilizovanih društvenih odnosa. Nasuprot njemu Džon Zerzan (John Zerzan) locira razvoj simboličnog posredovanja - u njegovim raznim količinama, jezicima, vremena, umetnosti i kasnije poljoprivrede - kao način tranzicije od ljudske slobode do stanja poslušnosti. Pitanje porekla je vazno u anarho-primitivizmu zato što primitivizam nastoji da u eksponencijalnom obliku razotkrije, izazove i ukine sve različite oblike vlasti koje čine pojedinca, društvene odnose i međusobne odnose kao i odnos sa svetom prirode. Određivanje porekla je način utvrđivanja onoga što bezbedno može biti popravljeno i iskorišćeno iz olupine civilizacije, kao i što je to suštinski neophodno iskoreniti da se ne bi ponovo uspostavili odnosi vlasti nakon civilizacijskog kolapsa. == Odbacivanje tehnologije == Dzon Zerzan definiše [[tehnologija|tehnologiju]] kao: "Skup podela rada/proizvodnje/[[industrijalizam|industrijalizma]] i njihovog uticaja na nas i našu prirodu. Tehnologija je zbir posredovanja izmedju nas i sveta prirode i zbir onih različitih međusobnih posredovanja nas samih. To podrazumeva sav onaj naporan posao i toksičnosti, koji su neophodni da bi se proizvelo i reprodukovalo stanje hiperalijenacije u kojoj čamimo. To predstavlja strukturu i oblik dominacije u bilo kojem od datih stepena hijerarhije i dominacije." Opozicija tehnologiji, prema tome igra važnu ulogu u anarho-primitivističkoj praksi. No, ipak, Fredi Perlman kaže da: "Tehnologija nije ništa do levijatanskog oružja, njegovih kandži i kljova. Anarho-primitivisti su prema tome protivnici tehnologije ali postoje odredjena mišljenja o tome kako tehnologija igra najvažniju ulogu pri ostvarivanju dominacije u civilizaciji." Treba napraviti razliku između oruđa i tehnologije. Perlman ukazuje da primitivni ljudi razvijaju sve vrste alata i oruđa, ali ne tehnologija. Alati su kreacije nastale u lokalnim okvirima, proizvodi ili pojedinaca ili malih grupa u određenim okolnostima. Kao takve, one ne izazivaju sistem kontrole i prinude. Tehnologija, sa druge strane, je proizvod širokih razmera blokirajućih sistema ekstrakcije, proizvodnje, raspodele i potrošnje, a takav sistem ostvaruje svoj impuls i dinamiku. Kao takva, ona zahteva strukture kontrole i poslušnosti u masovnim razmerama - što Perlman naziva bezličnim institucijama. == Primitivistička vizija društva == Anarho-primitivistički list Anarhija, je list naoružan žudnjom za budućnošću koja je "radikalno kooperativna i vizionarski komunistička (u smislu komuna, zajednica a ne u smislu komunističke ideologije i sl. - prim. prev.), ekološka i feministička, spontana i divlja", što bi ujedno mogao da bude najbliži opis budućnosti kakvu predočavaju anarho-primitivisti. Činjenica je da anarho-primitivizam nije ideologija koja se bori za vlast. On ne nastoji da osvoji državu, da preuzme fabrike, da preobrati što više ljudi, da stvara političke organizacije, ili da komanduje ljudima. Nasuprot tome, on želi da ljudi postanu slobodne individue koje žive u slobodnim međuzavisnim [[zajednica]]ma, koje su i uzajamno zavisne sa biosferom. On želi, pored toga, potpunu transformaciju, promenu identiteta, načina života, načina bivstvovanja i načina komuniciranja. To znači da isprobane ideologije koje se bore za vlast jednostavno nisu bitne za anarho-primitivistička nastojanja koja se sastoje u ukidanju svih oblika vladavina. Baš zato novi oblici delovanja i bivstvovanja, oblici odgovarajući i srazmerni sa anarho-primitivističkim nastojanjima, tek treba da budu razvijeni. == Vanjske veze == * [http://www.greenanarchy.org/ Green Anarchy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217105625/http://greenanarchy.org/ |date=2014-12-17 }} * [http://www.primitivism.com/ Primitivism.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104063225/http://primitivism.com/ |date=2014-01-04 }} * [http://www.greenanarchy.info/ The Green Anarchist Info/Shop] * [http://anticiv.smartamerican.com/library.htm Anticiv.net archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090526081038/http://anticiv.smartamerican.com/library.htm |date=2009-05-26 }} * [http://www.jesusradicals.com/anarchism/ Resources for Green Anarchism and Christianity at Jesus Radicals] * [http://www.inthelandoftheliving.org In the Land of the Living: a journal of anarcho-primitivism and christianity] * [http://www.creelcommission.com/interviews.php Creel Commission] June 2006 conversation with John Zerzan and the UK band, also here [http://www.jackaloperecordings.com/?p=14 Jackalope Recordings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090412011424/http://www.jackaloperecordings.com/?p=14 |date=2009-04-12 }} * [http://www.eco-action.org/dt/primer.html ''A Primitivist Primer: What is Anarcho-Primitivism?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120810200950/http://www.eco-action.org/dt/primer.html |date=2012-08-10 }} by [[John Moore (anarchist)|John Moore]] * [http://www.infoshop.org/faq/secA3.html#seca39 "What is anarcho-primitivism?" from the Anarchist FAQ] – a critique of the ideology from an anarchist perspective * [http://www.libcom.org/thought/approaches/primitivism/ A critique of primitivism, anarcho-primitivism and anti-civilisationism] - anarchist criticism of primitivism * [https://theanarchistlibrary.org/library/jason-godesky-5-common-objections-to-primitivism-and-why-they-re-wrong 5 Common Objections to Primitivism, and Why They're Wrong] - an anarcho-primitivist response to common criticisms * [http://www.oocities.com/vcmtalk/primalwound.html The Primal Wound] ([https://web.archive.org/web/20071221222303/http://www.geocities.com/vcmtalk/primalwound.html Archived] 2009-10-25) Critical of primitivism, but somewhat sympathetic * [http://www.yabanil.net/ yabanil.net] Turkish * [http://layla.miltsov.org/introduction-to-z Introduction to John Zerzan's conferences in Montreal (plus videos)] by Layla AR {{DEFAULTSORT:Anarho-primitivizam}} [[Kategorija:Anarhizam]] [[Kategorija:Zelena politika]] 7yh0b8a2r0es2xu6tpr4ox2p9e7rdp5 Alexis Cruz 0 77193 41262726 41100486 2022-08-23T05:15:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Alexis Cruz | slika = | širinaslike = 200px | datum_rođenja = {{Birth date and age|1974|09|29|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Bronx]], [[SAD]] | zanimanje = glumac }} '''Alexis Cruz''' (29. septembar 1974 -) je [[SAD|američki]] glumac, najpoznatiji po ulozi Rafaela u TV-seriji ''[[Touched by an Angel]]'' te kao [[Skaara]] u filmu ''[[Stargate (film)|Stargate]]'' i ''[[Stargate SG-1|istoimenoj TV-seriji]]''. == Filmografija == * ''[[Drag Me To Hell]]'' (2009) ....Farm Worker * ''[[Tortilla Heaven]]'' (2007) .... Marco * ''[[Shark (TV serija)|Shark]]'' (TV) (2006-2007) .... Martin Allende * ''[[Slayer (film)|Slayer]]'' (2006) (TV) .... Alex * ''[[Stand Up For Justice: The Ralph Lazo Story]]'' (2004) (kratkometražni) .... Ralph Lazo * ''[[Spectres (film)|Spectres]]'' (2004) .... Sean * ''[[DarkWolf]]'' (2003) .... Miguel * ''[[Bug (2002 film)|Bug]]'' (2002) .... Sung * ''[[Almost a Woman]]'' (2001) (TV) .... Nestor * ''[[That Summer in LA]]'' (2000) .... Smiley * ''[[Learning to Swim]]'' (1999) * ''[[Why Do Fools Fall in Love (film)|Why Do Fools Fall In Love]]'' (1998) .... Herman Santiago * ''[[Stargate SG-1]]'' (1997) (TV) .... Skaara/Klorel * ''[[Detention: The Siege at Johnson High]]'' (1997) (TV) .... Frankie Rodriguez * ''[[The Brave]]'' (1997) .... Weyman * ''[[Hostage High (film)|Hostage High]] .... Frankie Rodriguez * ''[[Riot (1997 film)|Riot]]'' (1997) (TV) .... Carlos (segment "Caught in the Fever") * ''[[Grand Avenue (film)|Grand Avenue]]'' (1996) (TV) .... Raymond * ''[[Price of Love (film)|Price of Love]]'' (1995) (TV) .... Alberto * ''[[Streets of Laredo]]'' (1995) (mini) TV Series .... Joey Garza * ''[[Stargate (film)|Stargate]]'' (1994) .... Skaara * ''[[Sesame Street]]'' (1969) TV Series .... Alex (1990-1991) * ''[[Gryphon (1990 film)|Gryphon]]'' (1990) .... Ricky * ''[[The Old Man and the Sea]]'' (1990) (TV) .... Manolo * ''[[Rooftops (film)|Rooftops]]'' (1989) .... Squeak * ''[[The Pick-up Artist (film)|The Pick-up Artist]]'' (1987) .... Charlie == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.alexis-cruz.net/ Alexis Cruz On The Net - '''Official Fansite'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050324015147/http://alexis-cruz.net/ |date=2005-03-24 }} * {{imdb name|id=0004850|name=Alexis Cruz}} * [https://web.archive.org/web/20091026193040/http://www.geocities.com/TelevisionCity/Studio/7899/ Alexis Cruz Fan Page]( 2009-10-25) * [http://wiki.stargate-sg1-solutions.com/index.php/Alexis_Cruz Stargate Wiki: Alexis Cruz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050313141710/http://wiki.stargate-sg1-solutions.com/index.php/Alexis_Cruz |date=2005-03-13 }} {{Lifetime|1974| |Cruz, Alexis}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] 754v97ldycsx4t6evbcv0pd5y4civx1 Alfred Kinsey 0 83584 41262728 41187133 2022-08-23T05:21:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija |ime = Alfred Charles Kinsey |slika = Akintervw.jpg |širina_slike = 250px |alt = |opis = Kinsey tokom intervjua |ime_po_rođenju = |datum_rođenja = {{Birth date|1894|6|23|df=y}} |mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Hoboken, New Jersey]], [[SAD]] |datum_smrti = {{Death date and age|1956|8|25|1894|6|23|df=y}} |mjesto_smrti = {{flagicon|SAD}} [[Bloomington, Indiana]], [[SAD]] |tijelo_otkriveno = |uzrok_smrti = |počivalište = |počivalište_koordinate = |rezidencija = |nacionalnost = |etnicitet = |državljanstvo = |ostala_imena = |poznat_po = [[Seksologija]], [[Kinzijeva skala]], [[Kinzijev institut]] |obrazovanje = |alma_mater = [[Bowdoin College]], [[Harvard University]] |zanimanje = }} '''Alfred Charles Kinsey''' ('''Alfred Čarls Kinzi''' - [[23.6.]] [[1894]] &ndash; [[25.8.]] [[1956]]) bio je [[SAD|američki]] [[biologija|biolog]] i profesor [[entomologija|entomologije]] i [[zoologija|zoologije]], koji je 1947. godine osnova ''Institut za istraživanja pola'' pri [[Univerzitet Indijane|Univerzitetu Indijane]]<ref>{{cite web|url=http://www.kinseyinstitute.org/about/origins.html|title=Origin of the Institute|accessdate=2010-06-22|publisher=The Kinsey Institute|archivedate=2010-08-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100819101837/http://www.kinseyinstitute.org/about/origins.html|deadurl=yes}}</ref>. Danas je ovaj institut poznat kao [[Kinseyjev institut za istraživanje pola, roda i reprodukcije]]. Kinsijevo istraživanje na polju [[ljudska seksualnost|ljudske seksualnosti]], fundamentalno za moderno područke [[seksologija|seksologije]], izazvalo je kontroverze 1940-ih i 1950-ih godina. Njegov rad je umnogome uticao na socijalne i kulturne vrednosti u SAD i u drugim državama. == Rani život i školovanje == Rođen je [[23. lipnja]] [[1894.]] u gradu [[Hoboken]] ([[New Jersey]], [[SAD]]), od majke Sarah Ann i oca Alfreda Seguine Kinseya. Bio je najstariji od troje djece. Majka mu je bila loše školovana, a otac je bio profesor na [[Stevens Institute of Technology|Stevensovom Institutu tehnologije]]. Obitelj je bila prilično siromašna za njegovog djetinjstva, tako da si nije mogla priuštiti adekvatnu medicinsku njegu. Kinsey je bio krhkog zdravlja i u djetinjstvu i mladosti je često oboljevao. Prebolio je [[tifus]], a patio je i od [[Reumatska groznica|reumatske groznice]] i [[Rahitizam|rahitizma]]. Rahitizam mu je izazvao deformaciju [[Kralježnica|kralježnice]], te je stoga bio označen kao neprikladan za služenje u vojsci prilikom regrutacije [[1917.]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Roditelji su mu bili duboko religiozni. Otac je bio jedan od najistaknutijih članova mjesne [[Metodisti|Metodističke crkve]]. <ref>[http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/p_kinsey.html American Experience | Kinsey | People & Events | PBS</ref> Kinseyev je otac uspostavio stroga pravila u obitelji, uključivši i pravilo da je nedjelja većim dijelom rezervirana za molitvu. Kinsey je oduvijek pokazivao veliko zanimanje za botaniku i zoologiju, te je obitelji izrazio namjeru da studira [[Botanika|botaniku]]. Otac se usprotivio i inzistirao je da upiše studij [[Strojarstvo|strojarstva]] na [[Stevens Institute of Technology|Stevensovom Institutu tehnologije]]. Dvije je godine studirao strojarstvo, ali se potom odupro očevoj volji i izrazio želju da upiše [[Biologija|biologiju]] na [[Bowdoin College]] u [[Maine]]u. Na jesen [[1914.]] Kinsey se upisuje na Bowdoin College, na kojem je počeo studirati [[Entomologija|entomologiju]].<ref>{{Cite journal |last=Weinberg |first=Martin S. |year=1976 |title=Sex Research: Studies from the Kinsey Institute |pages=str. 25 |publisher=izdavač: Oxford University Press |location= |isbn= |postscript=<!--None-->}}</ref><ref>{{Cite book |last=Gathorne-Hardy |first=Jonathan |year=2000 |title=Sex, the Measure of All Things: A Life of Alfred C. Kinsey |pages=str. 37.–38. |publisher=izdavač: Indiana University Press |location=Bloomington |isbn=0-253-33734-8 |postscript=<!--None-->}}</ref>[[1916.]] je diplomirao [[Biolgija|biologiju]] i [[Psihologija|psihologiju]] s najvećom ocjenom.<ref>{{Cite journal |last=Christenson |first=Cornelia V. |year=1971 |title=SKinsey: A Biography |pages=29 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington/London |isbn= |postscript=<!--None-->}}</ref> Nastavio je potom studije na [[Harvard]]u i [[Institut Bussey|institutu Bussey]] koji je imao jedan od najzahtjevnijih programa biologije u [[SAD]]. Kinsey se tada orijentira na studij entomologije pod vodstvom [[William Morton Wheeler|Williama Mortona Whellera]], jednog od najistaknutijih entomologa onog doba. Izabrao je studij [[Filogeneza|filogeneze]] [[Osa šiškarica|ose šiškarice]] za svoju doktorsku dizertaciju, na čemu doktorira [[1919.]] na sveučilištu Harvard. [[1920.]] godine objavljuje niz znanstvenih radova o filogenezi ose šiškarice skupivši pritom više od 5 milijuna uzoraka osa danas pohranjenih u [[Američki prirodoslovni muzej|Američkom prirodoslovnom muzeju]]<ref>{{Cite journal |last=Yudell |first=Michael |title=Kinsey's Other Report |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889 |journal=Natural History |issn=0028-0712 |date=1999-06-01 |volume=svezak 108 |issue=broj 6 |postscript=<!--None--> |archiveurl=https://archive.today/20120709175301/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1134/is_6_108/ai_55127889/ |archivedate=2012-07-09 |access-date=2013-02-03 |dead-url=no }}</ref>. Napisao je široko primjenjivan udžbenik biologije za srednju školu "Uvod u biologiju" (eng.''An Introduction to Biology'') [[1926.]] u kojem uvodi učenje o [[Evolucija|evoluciji]] i ujedinjuje [[Botanika|botaniku]] i [[Zoologija|zoologiju]] u jedinstveni predmet. <ref>{{cite book|title=Kinsey, A Biography|first=Cornelia V.|last=Christenson|year=1971.|publisher=izdavač: Indiana University Press|page=str. 57|isbn=0-253-14625-9}}</ref> <ref>{{cite book|title=An Introduction to Biology|first=Alfred Charles|last=Kinsey|editor=William Fletcher Russell|year=1927.|publisher=Lippincott}}</ref> Zajedno s [[Merritt Lyndon Fernald]]om, Kinsey [[1943.]] objavljuje knjigu „Jestive biljke Istočnih Sjedinjenih Američkih Država" (eng.''Edible Wild Plants of Eastern North America'').<ref>Del Tredici, Peter. "The Other Kinsey Report." ''Natural History'', ISSN 0028-071201. srpnja 2006., svezak 115, broj 6.</ref> == Osobni život == [[Datoteka:First Street 1320, Kinsey House, Vinegar Hill HD.jpg|mini|desno|250px|Kinseyev dom u Bloomingtonu]] Kinsey se ženi s [[Clara Bracken McMillen|Clarom Bracken McMillen]] [[1921.]] s kojom ima četvero djece. Najstariji Kinseyev sin umire od komplikacija [[dijabetes]]a u četvrtoj godini života. Kinsey je po spolnoj orijentaciji bio [[Biseksualnost|biseksualac]]<ref>[http://books.google.com/books?id=6hw1X-f6L8kC&pg=PA48&dq=%22kinsey+was+bisexual%22&hl=en&sa=X&ei=Z7azUN3GI7O80QGpuICICA&ved=0CC4Q6wEwAA#v=onepage&q=%22kinsey%20was%20bisexual%22&f=false Look Both Ways: Bisexual Politics - Jennifer Baumgardner - Google Books<!-- Bot generated title -->]</ref>. Sa suprugom je kasnije imao dogovor da im intimna veza bude [[Otvorena veza|otvorenog tipa]], oboje su stoga imali izvanbračne spolne odnose s više partnera s dopuštenjem drugog. Kinsey je imao spolne odnose i sa ženama i s muškarcima, uključivši i svog studenta [[Clyde Martin]]a. <ref>[http://books.google.com/books?id=tctxQzAKdJgC&pg=PA59&dq=kinsey+male+lover&hl=en&sa=X&ei=L7SzULHzMYHY0QHk34HIDw&ved=0CDYQ6wEwAA#v=onepage&q=kinsey%20male%20lover&f=false Insatiable Wives: Women Who Stray and the Men Who Love Them - David J. Ley - Google Books<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=6hw1X-f6L8kC&pg=PA48&dq="kinsey+was+bisexual"&hl=en&sa=X&ei=Z7azUN3GI7O80QGpuICICA&ved=0CC4Q6wEwAA#v=onepage&q=%22kinsey%20was%20bisexual%22&f=false]]</ref> == Kinsey i seksologija == === Kinseyevi izvještaji === Kinsey je smatra ocem moderne [[Seksologija|seksologije]] u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Počeo se zanimati za seksualne navike ljudi [[1933.]] nakon podrobne diskusije s kolegom Robertom Crocom. Pretpostavlja se da su ga njegova proučavanja mehanizama [[Parenje|parenja]] osa šiškarica inspirirala na proučavanje spektra različitih seksualnih navika kod ljudi. Kinsey je kasnije razvio i [[Kinseyeva ljestvica|ljestvicu]] po kojoj je vršio gradaciju spolne orijentacije (Kinseyevu ljestvicu) koja ima sedam stupnjeva; od 0 koji označava isključivo [[Heteroseksualnost|heteroseksualnu]] osobu do 6 koji označava isključivo [[Homoseksualnost|homoseksualnu]] osobu. Njegovi su učenici kasnije dodali i kategoriju „X“ koja označava [[Aseksualnost|aseksualne]] osobe. [[1935.]] Kinsey održava prvo predavanje na fakultetu biologije sveučilišta [[Indiana]] u kojem predstavlja svoje prve studije na području ljudske seksualnosti. Tijekom predavanja koristi priliku da napadne „široko rasprostranjeno neznanje u vezi anatomije i fiziologije spolnosti“, te je izrazio svoje uvjerenje da je kasno stupanje u spolna iskustva (Kinsey je to definirao „kasno vjenčanje“) psihološki štetno. Zaklada Rockfeller odlučuje osigurati Kinseyu materijalna sredstva za svoja dalja istraživanja na području ljudske [[seksualnost]]i. Najvažnija znanstvena dijela koja objavljuje na tom području su „Seksualno ponašanje muškarca“ [[1948.]] i „Seksualno ponašanje žene“ [[1953.]] Oba su dijela u trenutku puštanja u prodaju zauzela prva mjesta na ljestvici bestselera i učinili Kinseya medijskom zvijezdom. Ova će dijela kasnije postati poznata kao [[Kinseyevi izvještaji]]. Nekoliko uglednih američkih časopisa objavilo je članke u kojima analiziraju Kinsejev znanstveni rad i osobni život: ''[[Time]]'', ''[[Life]]'', ''[[Look]]'' i ''[[McCall's]]''. Njegov je rad narednih godina izazvao niz vrlo žestokih kritika i smatra se da je bio jedan od uzroka izbijanja [[Seksualna revolucija|seksualne revolucije]] [[1960-ih]] i [[1970-ih]]. === Kontroverze i kritike === Istraživanja koja je Kinsey provodio na području seksualnosti nisu se ograničavala samo na teoriju i popunjavanja upitnika, već je Kinsey često promatrao i aktivno sudjelovao u različitim seksualnim aktivnostima, uključivši ponekad i svoje suradnike. Pravdao se time da je tako moguće izravnije promatrati pojave u seksualnosti i da se na taj način lakše stiče povjerenje osoba uključenih u istraživanja. Poticao je i svoje suradnike da učine isto i često je s njima i sa subjektima istraživanja prakticirao širok spektar seksualnih aktivnosti, pod uvjetom da svatko od njih odredi granice do koje se osjećaju ugodno. Tvrdio je da se tako uvodi element praktičnog [[pokus]]a u istraživanje, te da je to najbolja metoda razumjevanja reakcija sudionika .<ref name="Vern1">{{cite journal|first=Vern L.|last=Bullough|title=Book Review "Alfred C. Kinsey: Sex the Measure of All Things; A Biography"|journal=Journal of Sex Research|date=1999-11-08|url=http://www.thefreelibrary.com/Alfred+C.+Kinsey:+Sex+the+Measure+of+All+Things%3B+A+Biography.%28Review%29-a061487453|access-date=2013-02-03|archive-date=2013-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203003336/http://www.thefreelibrary.com/Alfred+C.+Kinsey:+Sex+the+Measure+of+All+Things%3B+A+Biography.%28Review%29-a061487453|dead-url=yes}}</ref><ref name="Vern2">{{cite journal|first=Vern L.|last=Bullough|title=The Kinsey biographies|journal=Sexuality & Culture|issue=svezak 10, broj 1|date= 2006-11-03 }}</ref> Kinsey je ponekad u svom domu [[Kamera|kamerom]] snimao [[spolni odnos|spolne odnose]] sudionika i suradnika, tvrdivši da tako dokumentira istraživanje;<ref name="pbs">{{cite web|title=Kinsey Establishes the Institute for Sex Research|work=American Experience: Kinsey|publisher=PBS|url=http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/e_institute.html|accessdate=2008-11-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080121074608/http://www.pbs.org/wgbh/amex/kinsey/peopleevents/e_institute.html|archivedate=2008-01-21|deadurl=no}}</ref> Kinseyev biograf [[Jonathan Gathorne-Hardy]] pravdao je tajnost snimanja filmova brigom da se izbjegne skandal i negativne reakcije od strane [[Konzervativizam|konzervativnog]] dijela javnosti.<ref>[http://www.indiana.edu/~kinsey/publications/column2.html The Kinsey Institute - [Publications&#93;<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://www.indiana.edu/~kinsey/publications/duberman.html The Kinsey Institute - [Publications&#93;<!-- Bot generated title -->]</ref> James H. Jones, autor knjige ''Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life'' i britanski psihijatar Theodore Dalrymple, pretpostavljaju da je Kinsey vršio svoja istraživanja potaknut vlastitim seksualnim željama i potrebama. <ref>{{cite book|last=Jones|first=James H.|title=Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life|year=1997|publisher=Norton|location=New York|isbn=0-393-04086-0|edition=1. izdanje}}</ref> Skupljao je snimani materijal sa seksualnim sadržajem iz cijelog svijeta, što mu je izazvalo probleme s [[carina|carinskom službom]] [[SAD]]-a, nakon zapljene [[Pornografija|pornografskih]] filmova [[1956.]] Kinsey je umro prije sudskog epiloga.<ref name="pbs"/> Slijedeća velika [[kontroverze|kontroverza]] Kinseyevih istraživanja, bilo je skupljanje podataka u svezi [[orgazam]]a kod djece u preadolescentnoj dobi. Kinsey je unio prkupljene informacije u tablice 30 do 34 svoje knjige „Seksualno ponašanje muškarca“, u kojima se nalaze podatci o orgazmima tristotinjak muške djece od pet mjeseci do 14 godina starosti.<ref name="kinsey-tables">{{cite book|title= Sexual Behavior in the Human Male |last= Kinsey|first= Alfred Charles|coauthors=Clyde Eugene Mart|year= 1998. (reprint of 1948 original)|publisher=izdavač: Indiana University Press|pages=str. 178.–180. |id=ISBN 0-253-33412-8}}</ref> U prvo vrijeme je izjavio da je podatke prikupio od sjećanja odraslih osoba koje su u djetinjstvu bile prisiljene na spolne odnose, ali i od upitnika koje je popunilo devet odraslih ljudi koji su navodno imali spolne odnose s djecom<ref name="kinsey-inst">[http://www.kinseyinstitute.org/about/controversy%202.htm Kinsey Institute statement denies child abuse in study]</ref> . Malo se pažnje pridavalo ovim podatcima punih četrdeset godina.<ref name="BeyondBed">{{cite news | last = Brown | first = Mick | title = The bedroom and beyond | publisher = Telegraph magazine | date = 2004 | url = http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html | accessdate = 2009-12-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20091202074932/http://www.theage.com.au/articles/2004/11/12/1100227565498.html | archivedate = 2009-12-02 | deadurl = no }}</ref> Kasnije se ispostavilo da je sve podatke o [[Pedofilija|pedofiliji]] Kinsey prikupio od jednog jedinog pedofila, a prezentirao ih je kao da proizlaze iz različitih izvora. Kinsey je poštovao anonimnost te osobe i nije prijavio kazneno djelo pedofilije vlastima, jer je želio prikupiti što iskrenije odgovore.<ref>{{cite news|last = Welsh-Huggins |first = Andrews|title = Conservative group attacks Kinsey data on children |work = Herald-Times|year = 1995.|month = rujan|url = http://www.heraldtimesonline.com/stories/1995/09/06/archive.19950906.b0c15bb.sto}}</ref><ref name="Pool">{{cite news|last = Pool|first = Gary|title = Sex, science, and Kinsey: a conversation with Dr. John Bancroft - head of the Kinsey Institute for Research in Sex, Gender, and Reproduction|publisher = Humanist|date = 1996|url = http://findarticles.com/p/articles/mi_m1374/is_n5_v56/ai_18640605/pg_1|accessdate = 2008-01-07 }}</ref> Kinseyev Institut je kasnije izjavio da podatci iz tablca 30-34 uistinu proizlaze iz dnevnika samo jedne osobe, pisanog [[1917.]]<ref name="Pool"/><ref>{{Cite web |title=Kinsey Institute director denies allegations by Reisman |url=http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html |access-date=2013-02-03 |archivedate=2014-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140212143625/http://www.kinseyinstitute.org/about/cont-akchild.html |deadurl=yes }}</ref> Kinseyevi biografi smatraju da je Kinseyeva seksualna aktivnost i orijentacija uvelike utjecala na njegovo istraživanje, tako da je krivo izabirao uzorke stanovništva za svoje upitnike. Unio je podatke prikupljene od velikog broja pojedinaca iz [[zatvor]]ske populacije i [[prostitucija|prostitutki]] klasificirajući ih ponekad kao osobe u [[brak]]u,<ref name="Jones">Jones, James H. (1997.). Alfred C. Kinsey: A Public/Private Life. Izdavač: New York, Norton.</ref>, te je uklopio u analizu posebno velik broj [[Homoseksualizam|homoseksualnih]] osoba, što ga je vjerojatno donijelo do krivih zaključaka.<ref name="Vern1"/><ref name="Vern2"/>. Nikad nije uključio u istraživanja pojedince iz afro-američke populacije. <ref>{{cite journal|last = Reumann|first = Miriam|title = American Sexual Character: Sex, Gender, and National Identity in the Kinsey Reports|journal = Archives of Sexual Behavior|volume = svezak 36|issue =broj 5|page =str. 294.|publisher = Springer Netherlands|location = University of California Press, Berkeley|year = 2005 }}</ref> [[Paul Gebhard]] je [[1970-ih]] ponovo analizirao prikupljene podatke izbacivši one sumnjive, te utvrdio da su razlike u podatcima bile male.<ref>Gathorne-Hardy, Jonathan (2005.). ''Kinsey: A Biography'', str. 285. London: Pimlico</ref> == Smrt == Kinsey umire [[25. kolovoza]] [[1956.]], u 62. godini života. Uzrok smrti je srčano zatajenje kao posljedica [[Upala pluća|upale pluća]]. <ref name = "APobit">{{cite news|url=http://writing.upenn.edu/~afilreis/50s/kinsey.html|title=Dr. Kinsey is Dead; Sex Researcher, 62|work=New York Times|date= 1956-08-26}}</ref> == Važnije publikacije == * {{Cite journal |year=1920 |title=New Species and Synonymy of American Cynipidae |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=42 |pages=293–317 |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1148 |accessdate=2010-09-22 |archive-date=2012-03-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321230621/http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1148 |dead-url=yes }} * {{Cite journal |year=1920 |title=Life Histories of American Cynipidae |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=svezak 42 |pages=str. 319.–357. |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1149 |accessdate=2010-09-22 |archive-date=2012-03-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321230626/http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1149 |dead-url=yes }} * {{Cite journal |year=1920 |title=Phylogeny of Cynipid Genera and Biological Characteristics |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=svezak 42 |pages=str. 357a-c, 358.–402. |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1150 |accessdate=2010-09-22 |archive-date=2012-03-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321230632/http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/1150 |dead-url=yes }} * {{Cite journal |date=1926 |title=An Introduction to Biology |place=Philadelphia |publisher=J.B. Lippincott Company |postscript=&nbsp;&nbsp;[http://www.textbookhistory.com/?p=21 Essay on Kinsey's textbook]}} * {{Cite journal |year=1929 |title=The Gall Wasp Genus Cynips: A Study in the Origin of Species |journal=Indiana University Studies |volume=svezak 84-86 |pages=str. 1.–517. |postscript=&nbsp;&nbsp;[http://books.google.com/books?id=p-OLJvwbDu4C&pg=PA228&dq=%22The+Gall+Wasp+Genus+Cynips+%22+kinsey#v=onepage&q=%22The%20Gall%20Wasp%20Genus%20Cynips%20%22%20kinsey&f=false Citation source]}} * {{Cite journal |date=1933 |title=New Introduction to Biology |place=Philadelphia |publisher=J.B. Lippincott Co }} * {{Cite journal |date=1936 |title=The Origin of Higher Categories in Cynips |series=Indiana University Publications. Science Series 4. Entomological Series |volume=svezak 10 |pages=str. 1.–334. |postscript=&nbsp;&nbsp;(Citation source per Kinsey 1929)}} * {{Cite journal |date=1996 |issue = drugo izdanje. Prvo izdanje iz 1943. |author=Merritt Lyndon Fernald |author2=Alfred Charles Kinsey |title=Edible Wild Plants of Eastern North America |place=Mineola, New York |publisher=Dover Publications (reprint of Harper 1958 edition |isbn=0-486-29104-9|url=http://books.google.com/?id=qog-7IjkFNYC&printsec=frontcover&dq=%22Edible+Wild+Plants+of+Eastern+North+America+%22+kinsey#v=onepage&q&f=false |accessdate=2010-09-22 |postscript=&nbsp;&nbsp;First published 1943 b7 Idlewild Press, Cornwall-on-Hudson, N.Y.}} * [[Kinseyevi izvještaji]]: ** ''Sexual Behavior in the Human Male'' (1948.- drugo izdanje 1998.) ** ''Sexual Behavior in the Human Female'' (1953.- drugo izdanje 1998.) == Kinsey u popularnoj kulturi == Nakon objave knjige "Seksualno ponašanje žena", [[15. rujna]] [[1953.]] pojavljuje se u humorističkom kontekstu lik imena „Dr. Kinsey“ u jednoj epizodi TV komedije [[Jack Benny Program]], kao pogrbljeni gospodin koji intervjuira mlade djevojke. Ovo je bila prva aluzija na Kinseyev rad u [[masmediji]]ma.<ref>{{cite web|title=The Jack Benny Show from September 15, 1953|url=http://www.archive.org/details/Jack_Benny_09_15_1953|accessdate= 2011-11-06}}</ref> Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] ponovo se javilo veliko zanimanje za Kinseya i njegov rad. [[2003.]] prikazan je [[mjuzikl]] naslova ''Dr. Sex'' koji obrađuje složenu vezu između Kinseya, njegove žene i njihovog zajedničkog ljubavnika Wally Matthewsa (jasna aluzija na Kinseyevog suradnika Clydea Martina). Premijera je predstavljena u [[Chicago|Chicagu]] i osvojila je sedam [[nagrada Joseph Jefferson]] za kazališnu izvrsnost. [[Bill Condon]] je [[2004.]] režirao [[biografski film]] [[Kinsey (2004.)|''Kinsey'']] s [[Liam Neeson|Liamom Neesonom]] u glavnoj ulozi Kinseya i [[Laura Linney|Laurom Linney]] kao njegovom suprugom. Američki pisac [[Tom Coraghessan Boyle]] iste godine objavljuje roman "Unutarnji krug" (eng. ''The inner circle'') o povijesti seksologije u SAD-u i Kineyevom radu kroz oči jednog od njegovih bliskih suradnika. Američka TV postaja [[PBS (postaja)|PBS]] [[2005.]] objavljuje dokumentarni film ''Kinsey'' u suradnji s Kinseyevim Institutom, koji je tom prilikom omogućio pristup pisanom materijalu iz svoje pismohrane. == Povezano == * [[Kinsijeva skala]] * [[Kinsijev institut za istraživanje pola, roda i reprodukcije]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Alfred Kinsey}} * [http://www.gay-serbia.com/queer/kinsi-alfred/index.jsp Kinsey Alfred (Kinzi Alfred)] na [[gay-serbia.com]] * [http://www.kinseyinstitute.org/ Sajt Kinzijevog instituta] * {{imdb name|id=1191872|name=Alfred Kinsey}} * {{imdb title|id=0362269|title=Kinsey}} {{Lifetime|1894|1956|Kinsey, Alfred}} [[Kategorija:Američki naučnici]] [[Kategorija:Biolozi]] [[Kategorija:Entomolozi]] [[Kategorija:Seksolozi]] [[Kategorija:Biseksualni pisci i spisateljice]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:LGBT naučnici i naučnice]] k63f0uxdqi3oj6m3o5e88mxi6b6hb1n Šablon:Infokutija 10 84005 41262647 41252521 2022-08-23T01:53:04Z Vipz 151311 Ime glavne infokutije će biti [[Šablon:Infokutija]], sve ostale varijante će preusmjeravati ovamo. Provodim [[Modul:Infobox]] prema diskusiji na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije]]. Neka mi se javi ako bude problema nakon ovoga i ja ću revertati ako su ti problemi preveliki. wikitext text/x-wiki {{#invoke:Infobox|infobox}}<includeonly>{{template other|{{#ifeq:{{PAGENAME}}|Infobox||{{#ifeq:{{str left|{{SUBPAGENAME}}|7}}|Infobox|[[Kategorija:Infokutije|{{remove first word|{{SUBPAGENAME}}}}]]}}}}|}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} [[Kategorija:Infokutije|*]] <!-- Categories go in the /doc subpage, and interwikis go in Wikidata. --> </noinclude> 1p10iibvtfq67zcbwnc4amdwuubj685 28. pne. 0 85789 41262538 1723962 2022-08-22T20:07:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Godina pne.|28}} __NOTOC__ Godina '''28. pne.''' bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. U svoje vrijeme je bila poznata kao '''Godina Prvog konzulstva Oktavijana i Agripe''' ili, rjeđe, '''godina 726. ''[[Ab urbe condita]]'''''. Oznaka 28. pne. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavna metoda za označavanje godina. {{Godina u drugim kalendarima pne.|28}} == Događaji == * [[Caesar Augustus|Gaj Julije Cezar Oktavijan]] po šesti put postaje [[Popis konzula ranog Rimskog Carstva|rimski konzul]]. Njegov prijatelj [[Marcus Vipsanius Agrippa|Marko Vipsanije Agripa]] postaje konzul po drugi put. * 10.5.— Kineski astronomi po prvi put u historiji bilježe [[Sunčeve pjege]].<ref>{{cite journal|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1310/is_1988_Oct/ai_6955852/|year=1988|title=The Observation of Sunspots|journal=UNESCO Courier|accessdate=2010-07-14|archiveurl=https://archive.is/20120628232645/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1310/is_1988_Oct/ai_6955852/|archivedate=2012-06-28|dead-url=no}}</ref> * [[Rimski Senat]] daje Oktavijanu Cezaru titulu ''imperium maius'' čime on postaje [[vrhovni komandant]] [[rimska vojska|rimskih]] oružanih snaga, koje u tom trenutku broje 50 [[rimska legija|legija]]. == Rođenja == * == Smrti == * [[Marijamna (druga supruga Heroda)|Marijamna]], judejska princeza i supruga [[Herod Veliki|Heroda Velikog]] (pogubljenje) (ili [[29. pne.]]) (r. [[48. pne.]]) {{DEFAULTSORT:28. pne.}} == Reference == {{Reflist}} [[Kategorija:28. pne.| ]] rqk9php7hdj8ajtax4ec3cb9x6bmy26 Achomawi 0 86725 41262590 41096268 2022-08-22T23:01:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{dz}} '''Achomawi''' (Pit River) je pleme [[Indijanci|Indijanaca]] porodice [[Palaihnihan]] nastanjeno uz rijeku [[Pit River]] u sjeveroistočnoj Kaliforniji. [[1770]]. cijela porodica Palaihnihan brojala je 3,000 duša. Danas njih oko 1,800 živi na Alturas, Big Bend, Big Valley, Likely, Lookout, Montgomery Creek, Redding, Roaring Creek, and Susanville rancheriji (rancheria), te na rezervatima Pit River, Round Valley i X-L Ranch. ''Ogranci'' /tribelet/ * Achomawi ([[Ajumawi]], Fall River Mills People), na Fall River. * [[Astakiwi]] (Astariwawi, Canby People ), Hot Springs Valley. ** [[Hantiwi]], zapadno od Canbyja. * [[Atuami]] (Atwamsini, Atwam-chani, "Valley Tribe," Atwami, Big Valley People), na Big Valley. * [[Hamawi]] (Hammawi, Hama-wi, Humawhi, Likely People), na South Fork of Pit River. * [[Hewisedawi]] (ili Goose Lake people), * [[Ilmawi]] (Goose Valley people), Pit River, nasuprot Fort Crooka. * [[Itsatawi]] (Big Bend People). * [[Kosalektawi]] (Kosalextawi, Alturas People) * [[Madehsi]] (Madesi, Matesi, Montgomery Creek People), na Pit Riveru, duž Big Benda == Ime == Ime im je došlo od 'àdzùmà•wi' = 'river people' ‘riječni narod'. [[Maidu]] su ih nazivali Ko'm-maidüm, "snow people." Ostale varijante i imena su: Achumawi, Ajumawi i Palaihni. == Kultura == Achomawi su nosili pregače od jelenje kože a žene do koljena duge haljine od istog materijala. Bavili su se sakupljanjem žira i drugog bilja koje raste po riječnim dolinama. [[Ribolov]] je za njih također imao velik značaj u pitanju opstanka. Njihova jedina stalna naselja bila su zimska, s nastambama dijelom ukopanim u zemlju. Tokom ostalog dijela godine bili su stalno u pokretu baveći se ribarenjem, lovom i sakupljanjem. Područje kojim su krstarili pripadaju [[Goose Lake]], [[Medicine Lake]], [[Eagle Lake]], Pit River, Pine Creek, Burney Creek, Hat Creek, kao i izvore i močvare. Prevedeno, na raspolaganju im je bilo 150 milja obale i 25 planinskih vrhova. [[Bor (drvo)|Bor]] i [[jela]] glavni su stanovnici ovih planina. Močvara obiluje 'tule'-trskom (Scirpus acutus i S. Validus) [http://botit.botany.wisc.edu/images/veg/Wetlands_I_Plants/Bulrush_Scirpus_acutus_VK.low.jpg]. U Kaliforniji je ima 17 vrsta. Indijanci od nje izrađuju čunove, kolibe, košare, hasure i drugo. U nižim predjelima česta je [[Artemisia]] ('sagebrush' [http://www.laspilitas.com/plants/93.htm], i [[kleka]]. Zahvaljujući [[vulkan]]skoj prošlosti ovog kraja postoje znatne zalihe [[opsidijan]]a. Indijanci njime često trguju, a pogodan je za izradu [[oruđe|oruđa]]. Achomawi su podijeljeni po 'tribelet'-ima, termin je [[1932]]. iskovao Kroeber, a označava 'manje grupe... često bezimene... ali potpuno autonomne'. Achomawi su imali 9 imenovanih 'plemenaca, malih plemena' (njihovi prvi rođaci [[Atsugewi]], dva ili 3 ; Aporidge i Atsugewi) i bila su autonomna. Svaka zajednica kod Achomawija imala je 'vođu', odnosnu 'wehelu' (što je prijevod u nominativu jednine). Ove vođe bile su obično stariji iskusni ljudi. [[Poligamija]] je bila dozvoljena, ali je ovisila o mogućnostima mladoženje. Žene kod njih inače nisu bile na visokom položaju. U vrijeme [[pubertet]]a mladići su bušili [[uši]] i [[nos]], za djevojke je postojala veoma rigorozna ceremonija izolacije. Mrtve su Achomawi spaljivali bez kakvih posebnih ceremonija i popudbine, njihove stvari također. Prema Powersu, neke grupe su ipak sahranjivale mrtve u sjedećem položaju, dok su druge tijela pokojnih spaljivali. Ožalošćena obitelj glavu i kosu premazivala je smolom. Achomawi su se bojali mrtvih i veoma se pazilo da se pokojnikovo ime ne bi izgovorilo. Prema Olmsteadu i Stewartu, prilikom smrti kakvog velikog poglavice, ubili bi nekoliko nepopularnih članova svoje zajednice, kako bi pravili poglavici društvo na putu u 'vječna lovišta'. Achomawi su u svojoj prehrani bili veoma raznoliki, na jelovniku se nalazilo 15 vrsta [[ptice|ptica]] (među njima i vrane), 10 vrsta [[ribe|riba]] (na čelu je losos), 23 vrste [[sisavci|sisavaca]], 8 vrsta [[kukci|kukaca]] ( uključujući ovdje i larve [[mravi|mrava]] i pčela) i od reptila [[kornjače]] i [[zmije]]. Vrsni su košaraši == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.siskiyous.edu/shasta/nat/ach.htm Native Americans: Achumawi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111108014514/http://www.siskiyous.edu/shasta/nat/ach.htm |date=2011-11-08 }} * [http://www.fourdir.com/achomawi.htm Achomawi] * [http://www.manataka.org/page662.html Achomawi History Brief] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060818020755/http://www.manataka.org/page662.html |date=2006-08-18 }} * [http://www.sacred-texts.com/nam/ca/aat/index.htm ACHOMAWI MYTHS] * [http://www.firstpeople.us/fp-html-legends/Achomawi_Myth-Achomawi.html An Achomawi Legend] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060427070322/http://www.firstpeople.us/FP-Html-Legends/Achomawi_Myth-Achomawi.html |date=2006-04-27 }} * [http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/shastanfamily/achomawi.htm Achomawi Indian Tribe History] * [http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?ammem/curt:@field(SUBJ+@od1(Achomawi+Indians)) Foto galerija] [[Kategorija:Palaihnihan]] [[Kategorija:Indijanci, Kalifornija]] [[Kategorija:Kalifornijski Indijanci]] bvlbeltpset8annkyp0eiilz4pgfaql 1. milenijum 0 86874 41262490 1494147 2022-08-22T16:27:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Milenijumska kutija|1}} '''1. milenijum''' je [[milenijum]], odnosno period koji je započeo 1. januara [[1]]. godine ([[nova era|nove ere]]), a završio 31. decembra [[1000]]. godine. == Pregled == Period je karakterističan po tome što se u njegovo vrijeme prvi put bilježi razvoj potpuno samonikle [[civilizacija|civilizacije]] na [[zapadna hemisfera|zapadnoj hemisferi]], odnosno [[mezoamerička civilizacija|mezoameričke civilizacije]], od kojih se najviše ističe [[civilizacija Maja]] doživljavaju svoj vrhunac, poznat kao tzv. klasično doba. Isti period bilježi i burne promjene u [[istočna hemisfera|istočnoj hemisferi]], pri čemu je karakteristična sasvim drukčija sudbina dviju [[svjetsko carstvo|svjetskih carstava]] koja su njome dominirale na samom početku. Na istoku, veliko Kinesko Carstvo pod [[dinastija Han|dinastijom Han]] se raspalo na [[Period Tri kraljevstva|tri suparničke države]] i time započelo viševjekovni period političke nestabilnosti poznat kao [[Šest dinastija]]. On je završen obnovom državnog jedinstva pod dinastijama [[dinastija Sui|Sui]] i [[dinastija Tang|Tang]], iako će Kina ponovno biti podijeljena pred kraj perioda. Usprkos niza ratova i razaranja, u tom periodu je zabilježen procvat kulture, kojoj je dijelom doprinijelo i širenje [[budizam|budizma]] u Kini, kao i niz tehničkih inovacija. Slični kulturni i tehnološki trendovi se bilježe i u drugim dijelovima Istočne Azije, pri čemu se posebno ističe [[Japan]] u kome se razvija civilizacija pod snažnim kineskim uticajem. Na zapadu [[Rimsko Carstvo]] nakon dva vijeka [[pax romana|relativnog mira i blagostanja]], koji se smatra vrhuncem [[antika|antičke civilizacije]], počinje slabiti i postaje sve manje sposobno obraniti se od najezde [[barbari|barbara]] sa sjevernih granica koja će konačno dovesti do [[Pad Rimskog Carstva|njegovog nestanka]], s time da će istočni dio nastaviti postojati kao [[Bizantsko Carstvo]]. Ti su procesi tekli usporedo s pojavom nove religije poznate kao [[kršćanstvo]], koja se širila kako unutar samih granica Carstva, tako i među barbarima, čije se kretanje, poznato kao [[Velika seoba naroda]], nastavilo i nekoliko vijekova nakon pada Carstva te bitno promijenilo etničku kartu Evrope i stvorilo uvjete za stvaranje budućih [[nacionalna država|nacionalnih država]]. Mjesto nekadašnjeg svjetovnog autoriteta rimskih careva preuzima rimski biskup. odnosno [[papa]], a antički period, odnosno Stari vijek zamjenjuje [[srednji vijek]]. Na području [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]] su iscrpljujući ratovi između kršćanskog Bizanta i [[zoroastrizam|zoroastristčkog]] perzijskog [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog Carstva]] ojačali važnost [[Arabija|Arabije]], gdje se javlja nova religija poznata kao [[islam]]. Ona će dati snažan poticaj Arapima da krenu u osvajanja koja će brzo stvoriti novo svjetsko carstvo poznato kao [[kalifat]], u kome će na temeljima ranijih kultura započeti [[Islamsko zlatno doba]]. Većina demografskih procjena o [[svjetsko stanovništvo|svjetskom stanovništvu]] navodi kako je ono u usporedbi s prethodnim milenijumom raslo prilično sporo, odnosno kako se možda čak i značajno smanjilo, pri čemu se kao razlozi za to najviše spominju neprestani ratovi, kuge i promjena klime koja je opustošila istočnu hemisferu. == Pronalasci, izumi, pojave == {| border="1" class="wikitable" |+Pronalasci, izumi i pojave ! style="width:18%;text-align:center;"|Komunikacije ! style="width:18%;text-align:center;"|Matematika i nauka ! style="width:18%;text-align:center;"|Poljoprivreda ! style="width:18%;text-align:center;"|Transport ! style="width:18%;text-align:center;"|Raovanje |- style= valign="top" align="left" |<!-- (limit ten)--> # [[Drvorez]] # [[Papir]]<!-- 405 --><ref name = who>{{cite web | title = Who Built it First | work = Ancient Discoveries | publisher = A&E Television Networks | date = 2008 | url = http://www.history.com/minisite.do?content_type=Minisite_Generic&display_order=5&content_type_id=60600&mini_id=52979 | accessdate = 2009-04-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090403183001/http://www.history.com/minisite.do?content_type=Minisite_Generic&display_order=5&content_type_id=60600&mini_id=52979 | archivedate = 2009-04-03 | deadurl = yes }}</ref> |<!--MATH AND SCIENCE (limit ten)--> # [[Algebra]] |<!--AGRICULTURE (limit ten) --> # [[Kava]] # [[Hmelj]] |<!--TRANSPORTATION (limit ten) --> # [[Potkova]] # [[Stremen]] # [[Kompas|Magnetski kompas]] |<!--WARFARE (limit ten) --> # [[Grčka vatra]] <!-- c. 670 --> # [[Porijeklo šaha|Šah]] # [[Barut]]<!-- c. 850 --><ref name = who/> |} == Reference == {{reflist}} {{Milenijumi}} [[Kategorija:1. milenijum| ]] [[Kategorija:Milenijumi|001]] bz8tt29tagenf8fpe0oo4rfdwcoveng Apple II 0 88258 41262775 41188491 2022-08-23T08:56:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Apple iieb.jpg|thumb|thumb|400px|Apple II (centralna jedinica)]] '''Apple II''' je marketinško ime više međusobno kompaktibilnih kompjutera koje je proizvodila američka tvrtka [[Apple computers|Apple]] između [[1977]]. i [[1993]]. kada se prestaja s proizvodnjom. Prva verzija Apple II kompjutera zasnovano je na mikroprocesoru [[MOS 6502]] i zajedno s [[Commodore PET]] i [[Tandy TRS-80]] činila je 1977. godine takozvano trojstvo s kojim nastaje industrija kućnih kompjutera. Uspjeh tog trojstva i konzole [[Atari 2600]] izazvala je [[IBM]] da stvori svoje osobno računalo [[IBM PC]] ili [[PC]], koje je kasnije postao standarno računalo. Sveukupno je bilo proizvedeno između 5 i 6 miliona raznih vrsta Apple kompjutera. == Modeli == * Apple II * Apple II Plus * Apple II Europlus * Apple IIe * Apple IIc * [[Apple IIGS]] - izgrađen oko 16 bitnog mikroprocesora [[WDC 65816]]. == Arhitektura == Apple II je zasnovan na 8-bitnom mikroprocesoru MOS 6502 i u mnogo čemu je plod razmišljanja čelnika tvrtke Apple, da se na tržište izbaci računalo koje je jednostavno za proizvoditi te da je cijena prihvatljiva. Apple II nema nikakvih posebnih intregriranih kola za grafiku, zvuk ili neke druge funkcije, te u cijelosti je napravljen od diskretnih kola koje su lako nabavljive na tržištu. No isto tako posebna VLSI integrirana kola, usporili bi izlazak na Apple II, no i cijena njihove izrade u tim godinama bilo je neprihvatljivo za male tvrtke kao Apple. == Klonovi == Apple II je bio skupi kompjuter, no zahvaljujući njegovom otvorenom dizajnu i korištenjem lako dostupnih integriranih sklopova, omogućilo stvaranje industrije jefinijih strojeva tj. klonova. Jedini dio koji se trebao preslikati s appleovog stroja bio je sistemski [[ROM]] (sada se uobičajeni naziv BIOS). Klonovi su pridonijeli da se Apple II proširi u mnogim zemljama gdje je njihov uvoz bio onemogućen, zabranjen (zemljame Istočnog bloka) ili su naprosto bili preskupi za potrošaće. Klonovi su se proizvodili u mnogim zemljama svijeta: [[SSSR]], [[Koreja]], [[Japan]], [[Njemačka]], [[Hrvatska]], [[SAD]], [[Kina]], [[Tajvan]]... Slijedi kratki popis Apple II klonova: * [[Ivel Ultra]] (Jugoslavija/Hrvatska) * [[Agat]] [[SSSR]] * [[IMIKO]] [[Bugarska]] * [[Laser 128]] [[Kina]] Sudskim sporovima tvrtka Apple uspjela je ugasiti proizvodnju Apple II klonova u SAD, Kanadi i u drugim zapadnim zemljama, jer mnogi su doslovce preslikali s Apple II računala. Drugi proizvođači su sami napisali svoj sistemski ROM, no to je nekada dovodilo do nekompatibilnosti jer tvrtka Apple je izbacivala novije inačice i često je mjenjala sadržaj sistemskog ROMa tako da bi spriječila i poskupljivala proizvodnju klonova. == Emulacija == Postoji veći broj emulatora za Apple II, i njihovim korištenjem moguće je pokrenuti većinu programa koja su bila dostupna za Apple II * [https://web.archive.org/web/20091027122627/http://www.geocities.com/apl24win/ Apple II emulator za računala s operacijskim sustavom Windows] * [http://www.casags.net/article.php3?id_article=7 Emulator Apple IIGS za OS X] * [http://classic.intergalactic.de/ Emulator Apple IIe za OS X] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071201002127/http://classic.intergalactic.de/ |date=2007-12-01 }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Apple II}} * [http://www.apple2clones.com Web stranice o klonovima računala Apple II] * [http://www.homecomputer.de/pages/easteurope_ussr.html Kućna računala iz Istočnog bloka] * [http://apple2history.org/ Povijest računala Apple II na engleskom jeziku] [[Kategorija:Kompjuteri]] [[Kategorija:Apple Computer]] bghrefh9fivs1mq80hsdlnsicbttac0 Ekonomija Kine 0 88420 41262669 40931831 2022-08-23T02:24:05Z Vipz 151311 /* top */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija Ekonomija |država = NR Kine |slika = Shanghai pudong skyline.jpg |veličina = 300 |naslov = Pudong |valuta = [[kineski juan]] |godina = kalendarska godina |organizacije = [[Svjetska trgovinska organizacija|STO]], [[APEK]], [[G-20]] |rejting = 2 |gdp = 4,99 biliona (2010) |gdprast = 9,1% (2009) |po stanovniku = 6.567 odnosno 3.677 nominalno (2008) |sektori = poljoprivreda (10,9%)<br />industrija (48,6%)<br />usluge (40,5%) |inflacija = 3.3% |siromaštvo = 2,8% (2008) |džini = 46,9 |radna snaga = 807,7 miliona (2008) |zanimanja = poljoprivreda (39,5%), industrija (33,2%), usluge (27,2%) (2008) |nezaposlenost = 4,2%<ref>[http://www.economist.com/world/asia/displaystory.cfm?story_id=3178704 Unemployment in China, The Economist, September 9, 2004.]</ref> |industrija = |izvoz = 1,2 biliona -{f.o.b.}- (2009) |izvozna dobra = |izvozni partneri = [[Evropska unija|EU]] 20,4%, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 17,7%, [[Hong Kong]] 13,4%, [[Japan]] 8,1% |uvoz = 1,01 biliona -{f.o.b.}- |uvozna dobra = |uvozni partneri = [[Japan]] 13,3%, [[Evropska unija|EU]] 11,7%, [[Južna Koreja]] 9,9%, [[Tajvan]] 9,2%, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] 7,2% |sdi = |bruto spoljni dug = 347,1 milijardi (2009) |dug = 18,2% BDP-a (2009) |prihodi = 972,3 milijardi (2008) |rashodi = 1.137 milijardi |pomoć = — |rezerve = 2.447,1 milijardi }} '''Ekonomija Narodne Republike Kine''' je najveća ekonomija na svetu,posle nje su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], sa proizvodom od 4,99 milijardi $ <small>(2010)</small>. Ona je i najbrže rastuća velika svetska [[ekonomija]], sa prosečnim godišnjim rastom od 10% u poslednjih 30 godina. Nominalni [[BDP po glavi stanovnika]] iznosi 3.677$ <small>(2009)</small> i i dalje je nizak za svetske standarde, ali ubrzano raste. 70% [[Bruto domaći proizvod|BDP]] Kine potiče od privatnog sektora. Manji deo od velikih državnih preduzeća koja se bave uglavnom energetikom, teškom industrijom i komunalnim pitanjima. BDP čine industrija (48,6%), usluge (40,5%), poljoprivreda (10,9%). U Kini postoji 812,7 miliona radno sposobnih stanovnika <small>(2009)</small>. U poljoprivredi radi 39,5%, industriji 33,2% i sektoru usluga 27,2% zaposlenih <small>(2008)</small>. Stopa nezaposlenosti iznosi 4,2% a stopa inflacije 3,3% <small>(2010)</small>. == Istorija razvoja == {{sređivanje|||||Geografija}} Od [[1978]]. Vlada NRK reformiše ekonomiju praveći od sovjetske šablonizirane, centralistički planirane više tržišno orjentisanu ekonomiju, no i sa daljim jakim uticajem i u okviru sfere koju kontroliše Komunistička Partija Kine. Ovaj sistem ima razne nazive: «socijalizam sa kineskim odlikama», «socijal-tržišni sistem», «crveni kapitalizam». Tip je kombinovane ekonomije. Reforme koje traju od 1978. su ekonomski osnažile Kineze i izdigle ih iznad granice siromaštva ([[1981]]. godine 53% bilo je ispod granice, [[2001]]. godine 8%) Od početka reformi, vlasti su reformisale poljoprivredu. Od velikih kolektivnih imanja (komuna) napravljeni su mali privatni posedi, sa pratećim malim preduzećima koja bi potpomogla razvoju poljoprivrede. Podržano je i otvaranje agencija koje su povezivale kineske zemljaše sa stranim agentima. Dozvoljene su strane investicije i zapošljavanje stranih obrazovanih rukovodilaca koji su sa sobom donosili iskustva sa zapada. Ovo mere Vlade dovele su do željenih rezultata: stvoren je novi sistem koje je omogućio porast kupovne moći, životnog standarda, produktivnosti. Vlada se, takođe, okreće međunarodnoj trgovini kao snažnom pokretaču ekonomskog rasta. Kineski zvaničnici objavljuju rezultate po kojima je BDP od 1978. udesetostručen. Većina stručnjaka sa zapada smatra da je kineski ekonomski rast, zapravo, uhvatio zamah tek u periodu 1989-2000 kada je privreda počela i vlasnički da se zaokružuje, odnosno kada su se teškim fabričkim postrojenjima pridružila mala i srednja porodična preduzeća. === Kineski trend nominalnog BDP-a [[1952]]-[[2005]]. === [[Datoteka:Prc1952-2005gdp.gif|thumb|300px|Kineski nominalni BDP trend od 1952. do 2005. godine]] 1952. ukupan industrijski proizvod Kine je dostizao 34,900 miliona [[juan]]a u današnjnoj novčanoj vrednosti. To je činilo skoro 3% svetske ekonomije i 1,5 puta je bio manji od proizvoda [[Japan]]a ili [[Indija|Indije]] tada. Šezdesetih godina BDP Kine beznačajno je porastao za 17%, sedamdesetih 70% (kada je pretekla Indiju), a u turbulentnim osamdestim 63%, i, konačno, u devedesetim, vrhunac razvoja, 175%. Ma kako bilo, prisutan je ozbiljan problem: Kina se razvija samo u svom priobalnom pojasu i južnim provincijama. Napori koji su uloženi proteklih godina u stimulaciju razvoja unutrašnjih provincija i industrijskog severa, ili su propali ili su dali jako slabe rezultate. U osamdesetim godinama 20.veka pokušano je kombinovanje centralističke planirane privrede sa reformskom tržišno orjentisanomkako bi se podigla produktivnost, životni standard i nivo tehnologije, a spustila se zahuktala inflacija, nezaposlenost i ogroman budžetski deficit. NRK je težila poljoprivrednim reformama, napuštajući sistem komuna i uvodeći odgovorniji, samostalniji, skoro gazdinski sistem, koji je seljacima omogućio veću slobodu u donošenju odluka u okviru poljoprivrednih aktivnosti. Vlada je, tkđ, ohrabrivala neagrarne aktivnosti, kao što su seoske kompanije u ruralnim predelima i promovisala veći stepen samoupravljanja u državnim perduzećima, istovremeno podižući konkurenciju na tržištu i olakšavala direktan kontakt između domaćih kineskih trgovinskih i stranih kosalting preduzeća. Tokom '80-ih, ove reforme su prosečni godišnji rast popele na 10% u poljoprivredi i industriji. U unutrašnjosti prihodi su se udvostručili. Industrijski rast je sve veći, posebno u obalnim delovima blizu Hong Konga i Tajvana gde su strane investicije podstakle proizvodnju roba za široku potrošnju u Kini i za izvoz, te je proizvodnja namirivala potrošnju. Industrija u ruralnim oblastima je iznosila 23% poljoprivredne, što je značajno pomoglo zapošljavanju prekobrojnih radno sposobnog stanovništva. Broj grana lake industrije i roba za široku potrošnju je porastao. Tada započinju i reforme u fiskalnim, finansijskim, bankarskim, kontrole cena i radno-socijalnim sistemima. S druge strane, ovaj sistem je pokazao najgore strane socijalizma (birokratija, politička korupcija, nepoštovanje privatne svojine, restrikcije i nestašice električne energije, nafte i naftnih derivata) i kapitalizma (inflacija, veliki i nepremostivi jaz između bogatih i siromašnih, nagla bankrotstva i propadanja preduzeća). Prema tome, Peking je morao da čini određene kompromise, pojačava i smanjuje kontrlu poslovanja, izdaje naloge bankama za davanje ultrapovoljnih kredita velikim državnim kompanijama i dr. u zavisnosti kakav period nastupi. Krajem 1988. godine, kao reakcija pod naletom inflacije uzrokovanom lošom reformom cenovnog sistema, vlast predstavlja novi program koji se bazira na štednji, manjoj javnoj potrošnji i većoj odgovornosti. Ponovni uzlet kineska ekonomija doživljava početkom devedesetih. Deng Sjaopingova novogodišnja poseta Južnoj Kini ponovo uzdiže i pokreće reforme. 15. kongres KP Kine kasnije iste godine daje punu podršku Sjaopingovom planu i ponovnm naporima za tržišnim reformama, konstatujući da je zadatak NRK da u '90. formira socijal-tržišnu ekonomiju. Na istoj sednici je usvojen plan desetogodišnjeg rzvoja i čitav niz pratećih dokumenata i protokola. Tokom 1993., proizvodnja je rasla, strane investicije punile državni budžet, a ekonomski rast potkrepljen stvaranjem više od 2000 Specijalnih ekonomskih zona (SEZ). Priliv stranog kapitala učinio je SEZ veoma funkcionalnim, efikasnim i relano korisnim. Peking odobrava dodatne dugoročne reforme kojim liberlaizuje tržište i stvara usloe za još veću konkurenciju. Specijalnim dekretima iz 1993, 1994. i 1995. godine stvaraju se nove institucije koje su se bavile jačanjem tržišne ekonomije i centralne kontrole finansijskog sistema; državne kompanije nastavljaju dominaciju mnogim provrednim granama, s tim što konkurencija piostaje sve ozbiljnija. Čitav sistem i zvanično dobija naziv «socijal-tržišna ekonomija». Inflacija ponovo postaje veliki problem. Da bi je oborila, Vlada podiže interesnte stope kamata i revidira javne investicione projekte. To je oborilo inflaciju sa 17% u 1995. na 8% u 1996. Ali izaziva i negativne efekte. Ekonomski rast krajem devedesetih iz ovih razloga posustaje i počinje da opada, tako da '98. i '99. iznosi svega 7,8% i 7,1%. Polet ponovo započinje početkom novog milenijuma, dostižući 9,1% 2003., 9,5 2004., 9,9% 2005. i 10,2% 2006. Vicepremijer Kine, [[Nuang Đu]], na Svetskom ekonomskom forumu 2005. godine u [[Davos]]u ([[Švajcarska]]) predvideo je rast društvenog proizvoda sa sadašnjih 2,25 bilona $ na 4,4 biliona $ 2020., i utrostručenje BDP/st na 3000$. U decembru 2005., Kineski Nacionalni Zavod za Statistiku revizijom utvrđuje da je BDP u 2004. bio 16,8% procenata veći nego što je prvobitno izračunato, te na taj način Kinu uzdiže na 6. mesto u svetu (prestziže Italiju čiji BDP iznosi 2 biliona $). Početkom 2006. zvaničnici NRK u zvaničnom saopštenju načinjenom uz pomoć stručnjaka prvo sami sebe proglašavaju četvrtom najvećom ekonomijom (prestiže prvo Francusku, a zatim i Ujedinjeno Kraljevstvo). Prema ovakvom dokumentu skeptičan je veliki broj stručnjaka. Međutim, nekoliko nedelja nakon stigle su i potvrde iz međunarodnih institucija. Do 2009. Kinezi predviđaju da će prestići i najveću evropsku ekonomiju, Nemačku (neki predviđaju i ranije, uzimajući u obzir stanje nemačke privrede poslednjih godina) i tako postati treća najveća svetska ekonomija (iza SAD i Japana). Centralni Komitet KP krajem 2005. odobrava jedanaesti po redu petogodišnji plan razvoja za period 2006-2010., kojim se predviđa rast BDP od 45% i smanjenjnj potrošnje energenata za 20%. Petogodišnji plan predviđa i stimulativni rast BDP od 7,5% i rast društvenog proizvoda sa 18,2 biliona juana na 26,1 bilion 2010, odnosno po glavi stanovnika sa 13,985 2005. na 19,270 2010. == Izazovi == [[Datoteka:GDP of China in RMB.svg|minijatura|lang=sh| ]] U periodu [[1995]]-[[1999]]. inflacija je padala, reflektujući jaču monetarnu politiku Narodne banke i jaču kontrolu cena hrane. U to vreme Vlada vodi ozbiljne borbe za: a) naplatu poreza u dalekim provincijama i naplatu poreza velikim stranim kompanijama b) smanji stepen korupcije i privrednog kriminala v) održe konkurentnim velike državne kompanije i oživi firme gubitaše koje su u konkurenciji sa inostranim, mešovitim i jakim domaćim privatnim kompanijama oslabile i nisu u stanju da servisiraju dugove i isplaćuju zarade. Između 50 i 100 miliona radnika iz ruralnih oblasti je prekobrojno, te oni svoju šansu traže kroz zaposlenje na kratkoročnim slabo plaćenim poslovima. Populaciona politika Vlade NRK je ozbiljno ugrožena jer oblasti u unutrašnjim provincijama sve su slabije podložne kontroli i lokalni zvaničnici nisu u stanju da se bore sa stanovništvom, što zbog korupcije, što zbog unižavanja ugleda i autoriteta institucija. Noviji dugoročni problem, sve uočljiviji, je i zagađenost vode i vazduha, erozija zemljišta i td. Kina nastavlja i nekontorlisano da gubi obradivo zemljište zbog erozije i nesinhronizpvano ekonomskog razvoja. === Državne kompanije === Uprkos kineskom impresivnom ekonomskom razvoju, tokom poslednje dve decenije reforma državnih preduzeća i modernizacija bankarskog sektora i dalje ostaje glavni problem. Više od polovine velikih kineskih državnih kompanija posluje sa gubitkom i nesolventno je. Tokom 15. Nacionalnog kongresa KP koji je održan u septembru 1997., predsednik [[Điang Cemin]] ozvaničio je plan po kojem bi većina velikih državnih firmi (SOE) bila privatizovana, spajana, restruktuirana ili zatvarana. Slabašni bankarski sistem najveća je žrtva lošeg poslovanja SOE-sa, zato što banke moraju da po direktnom nalogu Vlade nastave sa davanjem po njih same veoma nepovonjne pozajmice kako bi nesolventne SOE opstale. Vlada Narodne Republike Kine se plaši da bi u slučaju neisplaćivanja zarada izbile masovne demonstracije. Prema doktoru [[Hijamlong]]u, bivšem guverneru Narodne Banke Kine, banke su davale kredite sa kamatnim stopama na godišnjem nivou čak ispod 2%. Ovakva politika mera pritisaka na banke Vlade NRK je i dalje na snazi, tako da su banke do sada iscrple 48% svojih novčanih sredstava i mogućnosti (što je po standardima SAD dovoljno za tačno četiri bankrotstva) === Pregrejanost ekonomije === Još jedna pretnja kineskoj ekonomiji je i mogućnost da zbog rekordnog i rapidnog rasta u poslednjoj dekadi krene ka pregrejavanju (stvaranju prevelikih kapaciteta) i preforsiranju infrastrukture, i inflaciji koje uvećavaju spoljni dug (podizanje novih nenaplativih zajmova), traće izvore, i, paradokslano, podižu nezaposlenost. Kineski zvaničnici odbijaju da u celini priznaju problem, ali ne mogu da poreknu da se u nekim oblastima privreda ozbiljno zagreva što zasigurno vodi eksploziji, jer te oblasti nisu sposobne, odnosno nemaju dovoljno razvijenu infrastrukturu da izdrže intezitet razvoja. U Kinu se poslednjih godina mnogo više nego što je kineska ekonomija u stanju da prihvati. To postaje sve neisplativije, pa je tako, recimo, prema istraživanjima Vlade NRK u Indiji profit sada tri puta veći nego u Kini. Poreski sistem se takođe ističe kao veliki kočničar stabilizacije ekonomije. Vlada, stoga, planira poreske olakšice kako bui sprečila nejednakost u razvoju ruralnih i urbanih oblasti i kako bi ohrabrila državne kompanije da se takmiče sa inosstranim. === Nedostatak radnika (još jedan paradoks) === U 2005. je bilo znakova jačih zahteva za radnom snagom. [[Reforma]] je omogućila da radnici sami biraju gde će se zaposliti, pa su tako, logikom, odlazili na radna mesta koja i kompanijama koje su im nudile veće plate i bolje uslove rada. To je dovelo do neverovatnog broja upražnjenih radnih mesta u teškoj industiji, naročito u [[Fudžijan]] i [[Guang-Dong]] oblasti. Nedostatak radne snage uzrokovan je i demografskim trendovima populacione politike. [[The New York Times|Njujork Tajms]] je u aprilu 2006. pisao da cena rada u Kini raste i da je nedostatak neobrazovanog kadra narastao na više od milion upražnjenih mesta. Fabrike čija se delatnost zasniva na jeftinoj nekvalifikovanoj radnoj snazi premeštaju se iz udaljenih provincija u okoline gradova ili češće u okolne zemlje ([[Vijetnam]], [[Bangladeš]]). Mnogi maldi se radije odlučuju za školovanje nego za rad uz minimalne zakonom propisane plate. Kao meru odbrane, Vlada stimuliše one radnike koji se odluče na takvu vrstu rada. === Novčani disparitet === Iako se mora naglasiti da je životni standard svima drastično porastao u odnosu na pre-reformsku eru, u Kini je veoma izražena razlika u bogatstvu (novčani disparitet). Mnogi strani i domaći istraživači optužuju nedostatak političkih reformi, očajnički potrebnih da potpomognu ekonomske reforme, kao glavnog krivca za veoma rasprostranjenu korupviju u Kini, zbog čega se novav akumulira samo u jednom sloju društva. Po samom priznanju kineske Vlade, Kina je krajem devedesetih bila druga zemlja sveta po izraženosti novčanog dispariteta, odmah iza Zimbabvea, da bi sredinom 2000'ih pretekla Zimbabve i skliznula na prvo mesto. Ova činjenica potkrepljena je nalazima zvaničnih statističara kineske Vlade, a prvi put je objavljena tokom Svekineske Prve Plenarne Sednice Desete Narodne Kineske Političke Konsultativne Konferencije održane između 3. i 13. marta 2003. godine u Pekingu, a koje je izneo član komiteta gospodin Čen Ming, a koja se nedugo potom našla u javnosti, plasirana preko HIHUA novinske agencije. Prema nalazima, do kraja 2000. GINI koeficijent (kojim se mer disparitet) je dostigao 41,7% što je iznad ktajnje granice opastnosti od 40%. Kao prilog, svega 3,5% Kineza je zarađivalo više od 2,500$ godišnje, dok je više od 50% zarađivalo samo 250$. Ova informacija je dalje potkrepljena istraživanjima Boston Konsalting grupe u saradnji sa Vladom NRK, i rezultat je objavljen 17. oktobra 2006 u raznim kineskim medijima, ali je najznačajniji i najiscrpniji bio članak u jednom od najtiražnijih kineskih dnevnika, «Kineskoj mladosti». Gde je objavljen čak i podatak koji je zapanjio stručnjake: 1,5% kineskih porodica (što je oko 1,5 miliona)drži preko 70% kineskog kapitala u svojim rukama. Na Zapadu je situacija drugačija: 5% prodica drži nešto ispod 60% ukupnog obrtnog kapitala. Prema tome, novčani disparitet je 15 puta izraženiji nego na Zapadu. Dalje, u istraživanja su uključeni samo legalni tokovi novca (prijavljena imanja, akcije, bankarski računi, plate i lična svojina kao što su nameštaj, kola i sl.), siva zona trgovine i proizvodnje, šverc i sumnjivi tokovi nisu uzimani u obzir iz razloga što je veoma teško, pa i nemoguće izračunati o kolikim se količinama bogatstava radi, ali se pretpostavlja da bi tek onda rezultati bili poražavajući. Problem ekstremnog novčanog dispariteta se nameće kao veliki problem ekonomskog razvoja Kine. Ultrakonzervativni krugovi čak otvoreno nameću i zagovaraju ideju povratka Maoizmu. Međutim, većina stanovništva kine, uprkos svemu ovome, i dalje čvrsto ostaje rešena da istraju u daljim reformama i prednost daju slobodnom tržištu, pokazala je studija Centra za međunarodna i bezbednosna istraživanja Merilend, sa Univerziteta u Merilendu == Poljoprivreda == Glavni poljoprivredni proizvodi su: [[riža|pirinač]], [[žitarice|žito]], [[krumpir|krompir]], [[kikirki]], [[čaj]], [[ječam]], [[uljarice]], [[pamuk]], [[svinjetina|svinjsko meso]], [[riba]]. Kina je najveći svetski proizvođač poljoprivrednih dobara na sveu. Nešto ispod 50% kineskog radno sposobnog stanovništva zaposleno je u poljoprivredi, iako je samo 15,4% zemljišta pogodno za obradnju. U Kini ima 329 miliona farmera koji uglavnom rade na malim komadima zemlje slično farmerima u SAD. Gotovo sva obradiva zemlja se obrađuje u prehrambene svrhe, pa je tako Kina u vrhu svetskih proizvođača pirinča, krompira, ječma, čaja, [[trska|trske]]. Glavne nejestive, industirjske biljke su pamuk i uljarice koje Kini obezbeđuju ogromnu dobit u spoljnoj trgovini. Izvoz poljoprivrednih dobara, povrća i voća, riba i školjki, žitarica i proizvoda od žitarica, mesa i mesnih prerađevina, dobrim delom je usmeren ka Hong Kongu. Prinosi su veliki, ali se Kina nada još većem jer se ulažu veliki napori u unapređivanju tehnologije i organizovanja proizvodnje. Prema izveštaju Svetskog programa [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a za hranu iz 2003., Kina hrani 20% svetskog stanovmištva sa 7% obradivog zemljišta. == Industrija == Kina se rangira kao treća zemlja sveta po fabričkom proizvodu. Glavne industrijski aduti Kine su: [[čelik]] i [[željezo|gvožđe]], [[ugljen|ugalj]], [[mašinska industrija]], [[tekstil]]na i modna uopšte, petrolejska, [[cement]]a, hemijske, igračaka, automobila, bele tehnike, telekomunikacionih tehnologija i informacionih tehnologija. Indeks porasta industrijske proizvodnje: 12,6% (2002. popis) Glavne državne idustrije su industrija gvožđa, čelika, uglja, mašinska, laki industrijski proizvodi, tekstilna i [[namenska industrija]]. Ove grane industrije su u periodu 1978-1989 slabo suštinski reformisane. Prema popisu iz 1999., zabeleženo je 7.930.000 industrijskih preduzeća. Ukupan broj zaoslenih u državnim industrijskim preduzećima je iznosio oko 24.000.000. U nadolazećoj deceniji očekuje se rapidan rast u automobilskoj industriji, kao i u petrohemijskoj. Mašinska i elektronska industrija već su postale glavne izvozne grane. == Rad == Jedan od osobenosti kineske socijalističke ekonomije je bilo obećanje sigurnog zaposlenja svim sposobnim i voljnim za rad i sigurnost radnog mesta tokom čitavog života. Neuspešne reforme iz sedamdesetih zbog obećanja o sigurnom zaposlenju potpuno su destimulisale Kineze za rad i, grubo govoreći, od Kineza napravile ne tako vredne ljude. Ova socijalistička politika se danas pežorativno naziva «gvozdena pirinčana činija». 1979-1980, reformisana državna preduzeća su davali povišice zaposlenima, što se odmah jasno odrazilo na inflaciju koja je porasla između 6%-7%. Drugim rečima, iako su radici dobili veće plate, njihova kupovna moć je opala, jer su za više novca mogli da kupe manje nego pre, što ih je učinilo siromašnijim. Država je ovaj problem pokušala da reši tako što je radnicima podelila bonove, državne obveznice i razne donacije. Kina ima Zakon o radu zbog svojih loših rešenja znatno olakšava svakodnevne zloupotrebe kao što je neisplaćivanje radnika. 2006., novi Zakon o radu je predložen i dat na javnu raspravu. Novi Zakon, prema trenutnom nacrtu, dopustiće kolektivne ugovore po formi i rešenjima slične onima sa Zapada, iako će i dalje biti dozvoljen rad samo jednom sindikatu koji je direktno pod upravom Komunističke Partije Kine. Zakon podržavaju radnici, ali ipak je u neskladu sa standardima Američke privredne komore ili Evropske komore za rad. Očekuje se da će, ako bude odobren sa vrha, novi Zakon biti nametnut. Trenutni napori da se organizuje samostalan sindikat stranih kompanija prisutnih u Kini urodili su polodon u Vol-Martu. Ali istome se nadaju Istmen Kodak, Del i druge kompanije. == Energetika == ((kutijica za države Električna energija Proizvidnja =2.19 biliona kVh Potrošnja =2.17 biliona kVh Izvoz =10.6 milijardi kVh Uvoz =1.546 kBh | Izvori Fosilna goriva =80.2% Voda =18,5% Ostali =0,1% Nuklearna energija =1,2% | Nafta Proizvodnja =3,504 miliona barela/dan Potrošnja =6,391 miliona barela/dan Izvoz =340,300 barela/dan Uvoz =3,226 miliona barela/dan Uvoz za rezerve =2,9 miliona barela/dan Rezerve =18,26 milijardi barela | Prirodni gas Proizvodnja =35,02 milijardi kubnih metara Potrošnja =33,44 milijardi kubnih metara Izvoz =2,79 milijardi kubnih metara Uvoz =0 Rezerve =2,53 biliona kubnih metara | Tokom protekele decenije Kina je uspela da zadrži rast potrošnje energije na pola u odnosu na stopu rasta BDP. Iako je potrošnja energije, pod određenim uslovima (u odnosu na BDP), pala, pretpostavlja se da će se potrošnja do 2020. udvostručiti. Zvanična Kina ima nameru da do 2020. godine sa trenutnog načina snabdevanja el.energijom (uglja) pređe na naftu, prirodni gas, obnovljivim izvorima energije i nuklearnoj energiji. NRK je u proteklih godina zatvorila preko 30.000 rudnika uglja kako bi sprečila preveliku proizvodnju. Ovo je smanjilo proizvodnju uglja za oko 25%. Kina je zainteresovana i za uvoz nafte iz Centralne Azije, te je uložila značajna sredstva u naftna polja u Kazahstanu. Kina planira i povećanje proizvodnje prirodnog gasa. Peking namerava i da nastavi sa poboljšanjem energetske efikasnosti i promocijom čistog korišćenja uglja. Samo jedna petina novih elektrana na ugalj sagrađenih 1995-2000 ima ugrađen filter i opremu za desulfatizaciju. Interesovanje za obnovljive izvore energije raste, osim za hidroenergiju, gde se očekuje da će udeo ovog vida u ukupnom snabdevanju Kine porasti za svega 1%-2%. Kineski energetski sektor nastavlja da se susreće sa teškoćama u pronalaženju finansijskih sredstava za restruktuiranje. Nesloga lokalnih političara zadržava i sprečava da se grade veća i značajnija postrojenja što dovodi do dalje balkanizacije. Svetska banka je izračunala da u je u Kini potrebno 18 dana da biste se priključili na mrežu, za razliku od Indije gde je potreban 81 dan. == Sredina == Prateći proizvod kineskog ubrzanog ekonomskog rasta je povećana zagađenost. 1998. godine Svetska Zdravstvena Organizaija prijavila je vazduh u 272 grada širom sveta izuzetno zagađen. 7 od 10 svetskih najzagađenijih gradova je bilo u Kini. Prema istraživanjima kineskih vlasti, u dve trećine od 338 gradova u Kini koji su ispitani, vazduh se smatra relativno ili izuzetno zagađenim. Srčani i respiratorni problemi izazvani zagađenjem su vodeći uzroci smrti u Kini. Skoro sve nacionalne reke se smatraju zagađenim, a polovina populacije ima problema sa pristupom pitkoj vodi. 90% vode iz gradskih vodovoda je izuzetno zagađeno. Zagađenost vode na severu, posebno u Pekingu, je naterala Vladu da razradi plan o alternativnom snabdevanju vode, odnosno izgradnjom ogromnih ostrojenja koja će prečišćavati vodu iz Jang Ce reke. Kisele kiše padaju na preko 305 kineske teritorije. Ovakvo zagađenje Kinu godišnje košta, prema proračunima eksperata, oko 7% BDP. == Usluge == Kina se na svetu rangira kao deveta u proizvodu usluga. I ovom sketoru se dugoročno gledano predviđa siguran rast. Kineska ukupna trgovinska razmena u 2004. godini premašila je 1 bilion $ (1,12 biliona $ tačnije), što je više nego duplo u odnosu na 2001. Krajem 2004. Kina je postala treća najveća trgovačka sila na svetu, iza SAD i Nemačke. Suficit ostvaren trgovinom, međutim, iznosi svega 30 milijardi$, što je manje nego 1998., ali i više nego 2003. Kineski najveći spoljnotrgovinski partneri su Japan, SAD, Južna Koreja, Nemačka, Singapur, Malezija, Rusija i Holandija. Prema statistici Boston Univerziteta, u razmeni sa SAD, Kina je 2006. godine ostvarila suficit od 170 milijardi$. Najveći izvoznik iz SAD u Kinu je Vol-mart čija saradnja po obimu malo zaostaje za saradnjom Ujedinjenog Kraljevstva i Kine. Od 5 najprometnijih svetskih luka, 3 su u Kini. 1991. godine Kina pristupa APEK-u, organizaciji koja se zasniva na slobodnoj trgovini zemalja članica. Prethodnica ovome bio je eksperiment kineskih vlasti sa decentralizacijom trgovinskih komora u zemlji i ukidanjem carina na određene proizvode iz uvoza. Ovakav eksperiment bio je praćen i brojnim bilateralnim sporazumima Kine sa okolnim državama. 1986. godine Kina je započela i pregovore za pristupanje STO. Zbog različitih uslovljavanja, najčešće SAD, Kina je u ovu organizaciju primljena tek 11. decembra 2001. godine, posle 15 godina pregovaranja, što je i rekord u istoriji STO. SAD su jedna od glavnih kineskih dobavljča avio opremom, različitom opremom za enegetiku, kompjutrima, industrijskim mašinama, sirovinama. I pored ovoga, saradnja SAD i Kine nije na najvišem nivou zbog mera restrikcija SAD prema Kini i obrnuto. Krađa i nepoštovanje intelektualne svojine u Kini na Zapadu, prvenstveno u Evopri i SAD izaziva zvaničnu osudu, te neke kompanije odustaju od otvaranja svojih fabrika na dalekom istoku, Međutim, i EU i SAD nemoćne su pred jeftinim falsifikatima, pogotovu što kineske vlasti ne čine gotovo ništa kako bi sprečile ovo. Kao kontrameru, kongres SAD je tokom 2005. godine usvojio niz protekcionističkih i restriktivnih mera, pa je tako uvedena i vrlo visoka stopa poreza na veliki broj proizvoda iz Kine od čak 27.5%. Obim trgovine između Rusije i Kine je dostigao 29,1 milijardu $ u 2005. godini i9 u odnosu na 2004 porastao je za 37,1%. Kina u Rusiju izvozi mašine i elektroniku, haj-tek opremu i garderobu. Rusija je Kini osmi najveći trgovinski partner, dok je Kina Rusiji četvrti partner po obimu trgovine. Tokom 2005. godine, Kina je u Rusiju uložila oko jednu milijardu dolara, a u period septembar-decembar 2006. čak 368 miliona dolara. U Rusiji je trenutno aktivno preko 750 kineskih firmi. Kineski uvoz iz Rusije se uglavnom odnosi na energente koji se u većini slučajeva prevoze železnicom, i uvoz el.energije iz Istočnog Sibira i ruskog Dalekog istoka. U bližoj budućnosti se očekuje rast obima saradnje Rusije i Kine, jer Rusija namerava da izgradi naftovod Istočni Sibir – Tihi okean koji će se protezati uz granicu sa Kinu. U izgradnji je i najveći nafotovod na svetu koji će spajati ruski daleki istok, Kinu i Indiju. Internet se u Kini razvija velikom brzinom. U 2006. godini prijavljeno je novih 37.504.000 internet priključaka i, zanimljivo je, preko 70% su ADSL priključci za Internet. Svetska Banka je proračunala da je na telefonski priključak u Kini potrebno pričekati 7 dana (nasuprot 86 u Indiji). == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Economy of China}} {{Svjetska trgovinska organizacija}} [[Kategorija:Ekonomija Kine| ]] [[Kategorija:Kina]] [[Kategorija:Ekonomija Azije po državama|Kina]] [[Kategorija:Ekonomija po državama|Kina]] tgvuvvaymi6pzsrhb8ikht4vq7hweat Šablon:Infokutija Ekonomija 10 88421 41262666 4745634 2022-08-23T02:23:49Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Šablon:Infokutija Ekonomija (SR)]] na [[Šablon:Infokutija Ekonomija]]: Ne postoji glavni šablon. wikitext text/x-wiki {{Kutijica (SR) |name = Infokutija Ekonomija |above = Ekonomija {{{država}}} |image = {{#if:{{{slika|}}} |[[Datoteka:{{{slika}}}|{{{veličina}}}px]]}} |naslov = {{#if:{{{naslov|}}} ''{{{naslov}}}''|}} |bodystyle = width:26em; padding: 0px; |abovestyle = background: lightblue; |headerstyle = background: lightblue; |labelstyle = font-weight: normal; |label1 = '''Valuta''' |data1 = {{{valuta}}} |label2 = '''[[Fiskalna godina]]''' |data2 = {{{godina}}} |label3 = '''Članstvo {{#ifeq:{{{spelling}}}|<!--equals:-->Oxford|<!--then:-->u organizacijama|<!--else:-->{{#ifeq:{{{spelling}}}|<!--equals:-->US|<!--then:-->u organizacijama |<!--else:--> u organizacijama}}}}''' |data3 ={{{organizacije}}} |header4 = Statistika |label5 = '''[[GDP]]''' (nominalna) |data5 = {{{gdp}}} |label5 = '''[[GDP]]''' ([[Paritet kupovne moći|PPP]]) |data5 = {{{gdp}}} |label6 = '''GDP rast''' |data6 = {{{gdprast|}}} |label7 = '''GDP po stanovniku''' |data7 = {{{po stanovniku}}} |label8 = '''GDP po sektoru''' |data8 = {{{sektori|}}} |label9 = '''[[Inflacija]]''' ([[Indeks potrošačkih cena|IPC]]) |data9 = {{{inflacija}}} |label10 = '''Stanovništvo<br />ispod [[linija siromaštva|linije siromaštva]]''' |data10 = {{{siromaštvo|}}} |label11 = '''[[Džini indeks]]''' |data11 = {{{džini|}}} |label12 ='''{{#ifeq:{{{spelling}}}|<!--equals:-->US|<!--then:-->Radna|<!--else:-->Radna}} snaga''' |data12 = {{{radna snaga|}}} |label13 = '''{{#ifeq:{{{spelling}}}|<!--equals:-->US|<!--then:-->Radna|<!--else:-->Radna}} snaga<br />po zanimanjima''' |data13 = {{{zanimanja|}}} |label14 = '''[[Nezaposlenost]]''' |data14 = {{{nezaposlenostt|}}} |label15 = '''Glavne industrije''' |data15 = {{{industrija}}} |header16 = Razmena |label17 = '''Izvoz''' |data17 = {{{izvoz}}} |label18 = '''Izvozna dobra''' |data18 ={{{izvozna dobra|}}} |label19 = '''Glavni izvozni partneri''' |data19 ={{{izvozni partneri|}}} |label20 = '''Uvoz''' |data20 ={{{uvoz}}} |label21 = '''Uvozna dobra''' |data21 ={{{uvozna dobra|}}} |label22 = '''Glavni uvozni partneri''' |data22 ={{{uvozni partneri|}}} |label23 = '''[[Strane direktne investicije|SDI]] stock''' |data23 = {{{sdi|}}} |label24 = '''Bruto spoljni dug''' |data24 ={{{bruto spoljni dug|}}} |header25 = Javne finansije |label26 = '''Javni dug''' |data26 = {{{dug}}} |label27 = '''Prihodi''' |data27 = {{{prihodi}}} |label28 = '''Rashodi''' |data28 = {{{rashodi|}}} |label29 = '''Ekonomska pomoć''' |data29 = {{{pomoć|}}} |label30 = '''Kreditni rejting''' |data30 = {{{rejting|}}} |label31 = '''Rezerve''' |data31 = {{{rezerve|}}} |belowstyle = background:lightblue; |below= {{#if:{{{cianame|}}}|<!--then:-->[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/{{{cianame}}}.html#Econ '''Main data source: CIA World Factbook''']<br />|}} ''Sve vrednosti, ako nije drugačije naznačeno, izražene su u [[Američki dolar|američkim dolarima]]'' }}<noinclude> {{documentation}} <!-- MOLIM VAS DODAJTE KATEGORIJE I INTERVIKI VEZE /doc SUBPAGE, HVALA --> </noinclude> jvfpqhjvx60s7qyel0zmcn44d6nw71r 41262670 41262666 2022-08-23T02:25:02Z Vipz 151311 [[Šablon:Infokutija]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija |name = Infokutija Ekonomija |above = Ekonomija {{{država}}} |image = {{#if:{{{slika|}}} |[[Datoteka:{{{slika}}}|{{{veličina}}}px]]}} |naslov = {{#if:{{{naslov|}}} ''{{{naslov}}}''|}} |bodystyle = width:26em; padding: 0px; |abovestyle = background: lightblue; |headerstyle = background: lightblue; |labelstyle = font-weight: normal; |label1 = '''Valuta''' |data1 = {{{valuta}}} |label2 = '''[[Fiskalna godina]]''' |data2 = {{{godina}}} |label3 = '''Članstvo {{#ifeq:{{{spelling}}}|<!--equals:-->Oxford|<!--then:-->u organizacijama|<!--else:-->{{#ifeq:{{{spelling}}}|<!--equals:-->US|<!--then:-->u organizacijama |<!--else:--> u organizacijama}}}}''' |data3 ={{{organizacije}}} |header4 = Statistika |label5 = '''[[GDP]]''' (nominalna) |data5 = {{{gdp}}} |label5 = '''[[GDP]]''' ([[Paritet kupovne moći|PPP]]) |data5 = {{{gdp}}} |label6 = '''GDP rast''' |data6 = {{{gdprast|}}} |label7 = '''GDP po stanovniku''' |data7 = {{{po stanovniku}}} |label8 = '''GDP po sektoru''' |data8 = {{{sektori|}}} |label9 = '''[[Inflacija]]''' ([[Indeks potrošačkih cena|IPC]]) |data9 = {{{inflacija}}} |label10 = '''Stanovništvo<br />ispod [[linija siromaštva|linije siromaštva]]''' |data10 = {{{siromaštvo|}}} |label11 = '''[[Džini indeks]]''' |data11 = {{{džini|}}} |label12 ='''{{#ifeq:{{{spelling}}}|<!--equals:-->US|<!--then:-->Radna|<!--else:-->Radna}} snaga''' |data12 = {{{radna snaga|}}} |label13 = '''{{#ifeq:{{{spelling}}}|<!--equals:-->US|<!--then:-->Radna|<!--else:-->Radna}} snaga<br />po zanimanjima''' |data13 = {{{zanimanja|}}} |label14 = '''[[Nezaposlenost]]''' |data14 = {{{nezaposlenostt|}}} |label15 = '''Glavne industrije''' |data15 = {{{industrija}}} |header16 = Razmena |label17 = '''Izvoz''' |data17 = {{{izvoz}}} |label18 = '''Izvozna dobra''' |data18 ={{{izvozna dobra|}}} |label19 = '''Glavni izvozni partneri''' |data19 ={{{izvozni partneri|}}} |label20 = '''Uvoz''' |data20 ={{{uvoz}}} |label21 = '''Uvozna dobra''' |data21 ={{{uvozna dobra|}}} |label22 = '''Glavni uvozni partneri''' |data22 ={{{uvozni partneri|}}} |label23 = '''[[Strane direktne investicije|SDI]] stock''' |data23 = {{{sdi|}}} |label24 = '''Bruto spoljni dug''' |data24 ={{{bruto spoljni dug|}}} |header25 = Javne finansije |label26 = '''Javni dug''' |data26 = {{{dug}}} |label27 = '''Prihodi''' |data27 = {{{prihodi}}} |label28 = '''Rashodi''' |data28 = {{{rashodi|}}} |label29 = '''Ekonomska pomoć''' |data29 = {{{pomoć|}}} |label30 = '''Kreditni rejting''' |data30 = {{{rejting|}}} |label31 = '''Rezerve''' |data31 = {{{rezerve|}}} |belowstyle = background:lightblue; |below= {{#if:{{{cianame|}}}|<!--then:-->[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/{{{cianame}}}.html#Econ '''Main data source: CIA World Factbook''']<br />|}} ''Sve vrednosti, ako nije drugačije naznačeno, izražene su u [[Američki dolar|američkim dolarima]]'' }}<noinclude> {{documentation}} <!-- MOLIM VAS DODAJTE KATEGORIJE I INTERVIKI VEZE /doc SUBPAGE, HVALA --> </noinclude> 1pe0c39mxbk7aqsu4zsnuk8cl9o7159 Ahmed Izet-paša 0 91259 41262637 8002993 2022-08-23T01:23:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ahmed Izzet Pasha 1913.jpg|thumb|Ahmed Izet-paša]] '''Ahmed Izet-paša''' ({{jez-tur| Ahmed İzzet Furgaç}}) ([[Bitolj]], [[Osmansko carstvo]] 1864 – [[Istanbul]], [[Turska]], 31. mart 1937) je bio jedan od poslednjih [[veliki vezir|velikih vezira]] [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], pod upravom poslednjeg [[sultan]]a Osmanskog carstva [[Mehmed VI|Mehmeda VI]], u periodu između 14. oktobra 1914. i 8. novembra 1918. Bio je [[načelnik generalštaba]] vojske Osmanskog carstva od 1908. do 1914. godine. Kada je izbio [[Prvi balkanski rat]] bio je u [[Jemen]]u, a general [[Nazim-paša]] nije sledio stavke plana Ahmed Izet-paše po kojem je trebalo povući vojsku na [[zapad]] u na teritoriju današnje [[Albanija|Albanije]] a na [[istok]] u [[Rumelija|Rumeliju]] dok se vojska iz azijskih provincija carstva postavi na položaje na [[Balkan]]u. Nazim-paša je umesto toga doneo katastrofalnu odluku da se istovremeno sukobi sa vojskama i [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Bugarska|Kraljevine Bugarske]] koje su u tom trenutku bile brojčano znatno nadmoćnije. Bio je ministar odbrane Osmanskog carstva od 11. juna 1913. do januara 1914. Početkom januara 1914. godine je pokušao da uz pomoć pro-osmanskih pobunjenika u Albaniji bude postavljen na položaj kneza Albanske kneževine. U tom cilju je u [[Kneževina Albanija|Albansku kneževinu]] bilo poslato nekoliko stotina vojnika Osmanskog carstva koje su pri iskrcavanju 8. januara 1914. godine uhapsili pripadnici holandske žandarmerije i proterali. Iako je period tokom koje je on obavljao ovu funkciju kratko trajao, bio je zapažen kao potpisnik [[Mudrosko primirje|Mudroskog primirja]] u ime Osmanskog carstva 30. oktobra 1918, koje je označilo kraj učešća Osmanskog carstva u [[Prvi svetski rat|Prvom svetskom ratu]]. == Povezano == * [[Mudrosko primirje]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Ahmed Izzet Pasha}} * [http://www.turkeyswar.com/prelude/cup.htm Internet sajt turkeyswars.com] * [http://www.albanianphotography.net/en/dmm.html Dutch Military Mission, Robert Elsie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130818152321/http://www.albanianphotography.net/en/dmm.html |date=2013-08-18 }} * [http://newspapers.nla.gov.au/ndp/del/article/5403883 Australian newspapers, vest o iskrcavanju vojnika Omanskog carstva u Albaniji] * [http://worldcat.org/identities/lccn-n94-100337 Spisak knjiga Ahmed Izet-paše ili o njemu na worldcat.org] {{Lifetime|1864|1937|Izet-paša, Ahmed}} [[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Biografije, Bitolj]] deqbgutkwfzos0ikk0dtxcha6flz4g2 Janjičari 0 100650 41262634 41261348 2022-08-23T01:15:57Z Inokosni organ 160059 /* Vanjske veze */ wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica |jedinica = <span style="font-size: medium;">'''Janjičari'''<br /><small>'''Novi vojnici'''</small> |deo = '''[[otomanska vojska]]''' |slika = Welt-Galleria T085.jpg |o slici = <small>Janjičari su većinom regrutirani kroz sistem [[Danak u krvi|Danka u krvi]] od zdrave i jake kršćanske djece po [[Anatolija|Anatoliji]] i [[Balkan]]u. Inteligentniji među njima birani su za daljnje školovanje u Enderunu i kasnije su postajali [[vezir]]i, [[inženjer]]i, [[arhitekt]]i i naučnici.</small> |vreme=oko [[1365]] - [[1828]] |mesto=[[Istanbul|Carigrad]] - [[Otomansko Carstvo|Otomansko carstvo]] |formacija= |jačina= 54, 222 vojnika i [[oficir]]a na vrhuncu [[1680]] |komandant='''[[sultan]]''' |oficir2= ''Janjičarski aga'' |oficir3= |oficir4= |bitke=''[[Mohačka bitka]]''<br />''[[Pad Carigrada (1453)]]''<br />''[[Bitka kod Adrijanopola (1365)]]''<br />''[[Bitka na Kosovu]]''<br />''[[Bitka kod Varne]]" i mnoge druge |odlikovanja= }} '''Janjičari''' ([[turski jezik|turski]]: ''yeni çeri'' = '''novi vojnici''') su bili [[pješadija|pješadijske]] jedinice koje su formirale tjelesnu i dvorsku počasnu gardu [[Otomansko Carstvo|otomanskog]] [[sultan]]a. On je bio vrhovni zapovjednik janjičara, no njihovim jedinicama je stvarno komandirao janjičarski [[aga]]. Janjičare je osnovao sultan [[Murat I]] i to od [[хришћанин|kršćanskih]] dječaka prikupljanih kroz sistem [[Danak u krvi|Danka u krvi (devširm)]] u tek osvojenim zemljama u [[14. vijek|14. st.]]<ref name=Kinross>Patrick Kinross: The Ottoman Centuries: The Rise and Fall of the Turkish Empire London: Perennial. ISBN 978-0-688-08093-8, str. 48–52</ref> raspustio ih je sultan [[Mahmud II|Mahmud II.]] nakon [[1826]] kad su postali prijetnja njegovoj vlasti.<ref>Kinross, str. 456–457.</ref> == Historija == === Nastanak === Osnivanje Janjičara se tradicionalno pripisuje drugom begu [[Otomansko Carstvo|Otomanskog carstva]] [[Orhan]]u (oko 1285 - 1359)<ref name=Nicolle>David Nicolle: ''The Janissaries''. London: Osprey Publishing (1995). ISBN 978-1-85532-413-8, str. 7.</ref> Suvremeni istraživači otomanske historije poput ''Patricka Kinrossa'', to stavljaju u nešto kasnije vrijeme oko [[1365]], i pripisuju to njegovu sinu [[Murat I|Muratu I]], prvom [[sultan]]u Otomanskog carstva.<ref name=Kinross/> Janjičari su bili prva otomanska stalna vojna formacija, zamjena za dotadašnju plemensku dobrovoljačku vojsku -''gazi'', čiji je moral i lojalnost često bio upitan.<ref name=Kinross/> Otomanski Turci nisu imali ograda prema "robovskoj (podaničkoj) vojsci" jer su dotad imali velikih iskustava sa regrutiranjem najamničkih i podaničkih jedinica. Prve janjičarske jedinice bile su sastavljene od ratnih zarobljenika i robova, kojima je sultan dao pravo na ratni plijen (u omjeru 1 :5) umjesto plaćanja. <ref name=Nicolle/> Nakon [[1380]], janjičarske jedinice popunjavale su se kroz [[Feudalizam|feudalni]] sistem ''[[Danak u krvi|danka u krvi (devşirme)]]'', u kojim su se obaveze prema vladaru morale plaćati - i služenjem.<ref name=Nicolle/> Od Murata I. do sultana [[Murat IV|Murata IV.]], koji je dokinuo [[1648]].<ref name=milo>[http://www.scribd.com/doc/41328188/Skripta-Milo Skripta za studente: OSMANSKO CARSTVO, Temeljni pojmovi i državno uređenje]</ref> [[Danak u krvi|danka u krvi]], janjičarske jedinice su se popunjavale uglavnom kroz sistem danka u krvi i to najviše od balkanskih kršćana. Od sultana [[Murat III|Murat III.]] (1574-1595) i [[Turci]] su mogli dati svoju djecu u janjičare, a od sultana [[Selim II|Selima II.]] i janjičarski sinovi mogli postati janjičari.<ref name=milo/> [[Jevreji|Židovi]] nisu nikada morali davati djecu za janjičare, a sve do [[17. vijek|17. st.]] niti [[Jermeni|Armenci]]. Isprva su prikupljana sva kršćanska djeca bez obzira na porijeklo, kasnije se [[Turci]] preferirali balkansku djecu <ref name="Kitsikis">Dimitri Kitsikis: ''Türk Yunan İmparatorluğu''. Istanbul,Simurg Kitabevi (1996).</ref><ref>Encyclopædia Britannica. Eleventh Edition</ref> Janjičari su bili ''kapıkulları'' ([[turski jezik|turski]]:singular ''kapıkulu''), "sluge kod vrata" - "tjelesna straža Visoke Porte", čudnog položaja - nit potpuno slobodni ljudi, a niti potpuni robovi ([[turski jezik|turski]]: ''köle'').<ref>Shaw, Stanford; Ezel Kural Shaw (1976). History of the Ottoman Empire and Modern Turkey, Volume I. Cambridge: Cambridge University Press. str. 27. ISBN 0-521-21280-4.</ref> Janjičari su zapravo bili prva profesionalna stajaća vojska nakon Rimskog carstva, podvrgnuta strogoj vojničkoj disciplini, koja je dobijala plaću i penziju u starosti, a nakon obuke mogli su se i ženiti, od Sulejmana II <ref name=milo/>. Sve to od njih je stvorilo jednu posebnu klasu<ref>Zürcher, Erik (1999). Arming the State. United States of America: LB Tauris and Co Ltd. str. 5. ISBN 1-86064-404-X.</ref>, koja se vremenom toliko ojačala da je postala sama sebi svrha. Janjičari su ušli u sukobe sa otomanskom dvorskom aristokracijom, oko temeljnih pitanja vjere i upravljanja carstvom, postali su protivnici reformi (osobito onih koje bi dovodila u pitanja njihova stečena prava) na kraju su se toliko osilili da su svrgavali i postavljali sultane. Najintelegentniji kadeti janjičari slani su na daljnje školovanje u Enderun (nešto poput visoke škole uz sultanovu palaču), nakon koje su mogli računati na najviše položaje u otomanskom društvu, poput [[Vezir|Velikog vezira]], koji je vladao u ime sultana imperijom. Prema istraživanju Michaela Antonuccija, otomanski provincijski administratori dobijali su zadatak svake pete godine, da prikupe nove buduće janjičare među kršćanskim podanicima. Izabrani dječaci koji bi uobičajeno imali između 10 do 12 godina, uzimani su od roditelja i prvo vrijeme davani turskim familijama da nauče jezik i [[islam]]ske običaje i vjeru. Nakon toga slijedila je vojnička janjičarska obuka - adžami oglan ([[turski jezik|turski]]: ''acemi oğlan'') po [[kasarna]]ma [[Istanbul|Carigrada]], u kojima su nadzirani svih 24 sati na dan i podvrgavani strogoj disciplini. Za školovanja, nisu smjeli puštati bradu, baviti se ičim drugim osim vojničkim vještinama, niti ženiti. Janjičari su bili izuzetno disciplinirani (što je bila prava rjetkost u ranom srednjem vijeku). Najpoznatiji janjičari su bili; [[Skenderbeg|Gjergj Kastrioti-Skenderbeg]], sin jednog od [[despot]]a iz sjeverne [[Albanija|Albanije]] i [[Mehmed-paša Sokolović]], dijete pravoslavnih seljaka iz [[Bosna|Bosne]] koji je kasnije postao [[Vezir|Veliki vezir]] za tri sultana i bio de facto vladar imperija 14 godina.<ref>Imamović, Mustafa (1996). Historija Bošnjaka. Sarajevo: BZK Preporod. ISBN 9958-815-00-1</ref> [[Datoteka:OttomanJanissariesAndDefendingKnightsOfStJohnSiegeOfRhodes1522.jpg|right|thumb|270px| Janjičari opsjedaju [[Rodos]] 1522. kojeg brane Malteški vitezovi]] Prema istraživanju grčkog historičara Dimitrija Kitsikisa objavljenoj u knjizi ''Türk Yunan İmparatorluğu'' (Tursko-grčko carstvo)<ref name="Kitsikis"/> mnoge kršćanske familije dobrovoljno su davale svoju djecu za janjičare jer im je nakon toga bio omogućen ulaz u ''otomansko visoko društvo''. === Karakteristike janjičarskih jedinica === Janjičarske jedinice bile su posebne u mnogo čemu, one su bile prva regularna vojska u [[Evropa|Evropi]] nakon [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]] sa vlastitim [[uniforma]]ma, plaćom, vojnom muzikom [[mehter]], stanovali su u posebnim [[kasarna]]ma i prvi se počeli služiti vatrenim oružjem. Po tim karakteristikama janjičari su bili predhodnica modernih armija. Za razliku od njih [[Feudalizam|feudalni]] evropski vladari tog doba podizali su vojsku jedino za slučaj rata i jedino je tada plaćali. Janjičarski [[bataljon]], koji je stalno bio zajedno - postojao je blizak poput familije, za mirnodopskih vremena oni su služili za stražarsko policijske poslove a u slučaju nužde kao vatrogasci. Janjičari su kvartalno dobijali redovitu plaću, koju im je uručivao osobno sultan obučen u janjičarsku uniformu. <ref name=Uzun>İsmail Uzunçarşılı: Osmanlı Devleti Teşkilatından Kapıkulu Ocakları: Acemi Ocağı ve Yeniçeri Ocağı. Ankara: Türk Tarih Kurumu. (1988.)ISBN 975-16-0056-1, str. 66-67, 376-377, 405-406, 411-463, 482-483</ref> Za velikih bitaka janjičarske jedinice su bile odlučujuća snaga koja je donosila prednost, iako im je prvenstvena zadaća bila čuvanje sultana. No vremenom su janjičarske jedinice postojale sve manje efikasne u sukobima sa evropskim vojskama, naročito od [[17. vijek|17. st.]] iako su formalno brojem tada bile najveće. Razlozi za pad efikasnosti, ležali su i u činjenici da je s vremenom postati janjičar, bilo izrazito - lukrativno, pa su mnogi bogati i uticajni muslimani slali svoju djecu u janjičare, ali su pomoću korupcije izbjegli da ona prođu - vojničku obuku (adžami oglan). Tako da su oni na papiru bili odlični vojnici, iako u stvarnosti to uopće nisu bili - već su samo dobijali plaću. === Struktura janjičarskih jedinica === Janjičari su bili podjeljeni u '''orte''' (nešto poput [[bataljon]]a - no vremenom se njihov broj povećavao), kojima su komandirali [[Čorbadžija|čorbadži-baši]]. Sve orte zajedno formirale su janjičarski [[korpus]] zvan - '''ocak''' (doslovno prevedeno "srce") kojim je formalno zapovjedao vrhovni komandant - sultan, a u realnosti janjičarski aga. U vrijeme Sulejmana I, bilo je 165 orta, vremenom je njihov broj narastao do 196. Janjičarski korpus bio je podjeljen na: * '''janjičarski džemat''' (čemat) (graničarske jedinice), do 101 orte * '''janjičarski buljuk''' (sultanova osobna straža), do 61 orte * '''janjičarski sejmen''', do 34 orte<ref name=milo/> Uz to postojale su i 34 kadetske orte (janjičari adžemi) i gotovo nezavisan janjičarski ocak, stalno raspoređen u [[Alžir]]u. Ispočetka su janjičari dobijali više činove na račun vremena provedenog u službi u svojoj orti, svoju jedinicu mogli su napustiti jedino ako bi dobili zapovjedništvo nad nekom drugom jedinicom, isto tako kazniti ih je mogao jedino oficir iz njihove orte. Svi njihovi činovi imali su povezanost sa kuhinjom i kazanom, koji je bio simbol janjičarskog odreda zbog sultana koji je simbolički bio hranitelj janjičara.<ref name=milo/> Janjičarski činovi bili su; * '''[[Čorbadžija|čorbadži-baši]]''' ([[turski jezik|turski]]: ''çorbaci başı'' = glavni sprematelj čorbe) - komandant orte * '''oda-baši''' (glavar spavaonice) - pomoćnik čorbadži-baše * '''ašči-baši''' (glavar kuhinje) - [[Kapetan (vojska)|kapetan]] * '''saka-baši''' (glavar vodonoša) - [[poručnik]]<ref name=milo/> === Oprema === U prvim stoljećima su janjičari bili [[Streličarstvo|strijelci]], ali su od [[1440]] počeli nositi [[vatreno oružje]] kako je ono vremenom uvođeno. Za [[Opsada Beča 1529.|Opsade Beča 1529.]] pročuli su se kao vješti rušitelji utvrda (potkopači i mineri). U bliskim borbama upotrebljavali su [[sjekira|sjekire]] i [[mač|jatagane]]. U mirnodopsko vrijeme nosili su jedino [[bodež]]e, osim ako nisu bili na zadatku kao stražari, tad su nosili [[Jatagan|jatagane]], vrstu kratkog mača koji je vremenom postao njihov simbol. Janjičari koji su čuvali stražu u sultanovoj palači (Zülüflü Baltacılar) nosili su [[Helebarda|helebarde]]. Od početka [[16. vijek|16. st.]], janjičari su opremljeni [[musketa]]ma<ref name=Nicolle36>David Nicolle: The Janissaries. London: Osprey Publishing (1995) ISBN 978-1-85532-413-8, str. 36.</ref> počeli su upotrebljavati prve [[Ručna bomba|granate]] i [[Top|ručne topove]].<ref name=Uzun/> Ispočetka nisu imali [[pištolj]]e, ali su ih uveli nakon [[Kandijski rat|Kandijskog rata (1645–1669)]].<ref>Nicolle, str 21-22.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Janissaries}} * [http://www.ottomanempire.de/Geschichte/Armee/Heerwesen_I/Janitscharen/janitscharen.html Sve o janjičarima] {{de icon}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Turcizmi]] rc9x931yfyh90mxlg5xcp56fys5wyzb Atentat u Ruandi 0 106807 41262820 41103214 2022-08-23T11:49:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''Atentat u Ruandi''' ili '''Ubojstvo Habiarimanija i Ntarjamirija''' je događaj u kome su [[6. 4.|6.4.]][[1994|1994.]] ubijeni predsjednici [[Ruanda|Ruande]] i [[Burundi]]ja i koji se smatra katalizatorom, odnosno neposrednim povodom za [[genocid u Ruandi]]. Avion u kome su se nalazila dva predsjednika je pogođen projektilom zemlja-zrak kada se pripremao sletjeti na pistu aerodroma u [[Kigali]]ju pri čemu su poginuli svi putnici i članovi posade. Odgovornost za taj događaj nikada nije utvrđena, i danas je uglavnom predmet špekulacija vezanih uz tada opozicijski [[Ruandski patriotski front]] na jednoj, te pro-vladine [[Hutu]] ekstremiste na drugoj strani. == Historija == Do početka ruandskog građanskog rata dolazi 2.10.1990. godine kada od [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Uganda|Ugande]] financiran i organiziran [[Ruandski Patriotski Front]] (RPF) diže pobunu protiv [[Juvenal Habiariman|Juvenala Habiarimana]] koji vlada Ruandom od 1973. godine. Ovaj rat osim klasičnog građanskog oblika dobiva i međunacionalni faktor pošto osnovu RPFa čine bivši ugandski vojnici iz plemena [[Tutsi]] koji žive u Ugandi, dok ruandsku vladu podržava prije svega pleme [[Hutu]]. Do sklapanja mira dolazi tijekom takozvanog [[Aruša dogovor]]a to jest više sastanaka između [[12. 7.|12.7.]][[1992]]. i [[25. 7.|25.7.]][[1993]]. godine kojega će potpisati Habiariman i predsjednik RPF [[Paul Kagame]]. Tijekom sljedećih mjeseci pokreće se proces koji je trebao dovesti do stvaranja zajedničke vlade obje zaraćene vojne grupacije. == Atentat == Krajem marta i početkom [[april]]a 1994. godine situacija po pitanju sporazuma o miru i njegovom mogućom propasti se počela zahuktavat. Dok se [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] u [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija]] našao na suprotnoj strani od ostalih članica predsjednik Ruande [[Juvenal Habiariman]] je krenuo [[avion]]om na regionalne dogovore tako da [[4. 4.|4.4.]][[1994]]. leti na sastanak s [[Mobutu Sese Seko]], predsjednikom [[Zair]]a gdje je po svjedočanstvu kasnijeg premijera [[Jean Kambanda|Kambande]] pred [[Međunarodni tribunal za Ruandu|Međunarodnim tribunalom za Ruandu]] upozoren na mogući pokušaj ubojstva koji se otkrio uz pomoć informacija iz [[Francuska|Francuske]]. Nakon ovog sastanka Habiariman leti na jednodnevni regionalni sastanak vođa u [[Tanzanija|Tanzaniju]] s kojega se vraća igrom sudbine s novim burundskim predsjednikom [[Ciprian Ntarjamirij|Ciprianom Ntarjamirijem]] u glavni grad Ruande [[Kigali]]. U trenutku dok se predsjednički [[avion]] pripremao za sljetanje na [[aerodrom]] on je u 8:20 bio oboren raketom zemlja-zrak. Osim dva predsjednika u avionu su se nalazila i dva burundska ministra kao i 3 visoka ruandska oficira plus predsjednički doktor i savjetnik za vanjsku politiku. Manje od 24 časa nakon atentata Fransoa de Grossouvre savjetnik francuskog predsjednika [[Fransoe Miteran]]a koji je poslao poruku o mogućem atentatu je nađen mrtav. Ova smrt bez obzira na dva metka u glavi koja su usmrtila Fransoa de Grossouvre je bila proglašena samoubojstvom. Kratko vreme nakon atentata [[Hutu]] snage počinju vršiti [[genocid]] plemena [[Tutsi]], dok će s druge strane snage [[Ruandski Patriotski Front|Ruandskog patriotskog fronta]] ponovno početi građanski rat koji završava pobjedom bivšeg šefa tajne službe Ugande <ref name="BBC">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/689405.stm|title=Kagame: Quiet soldier who runs Rwanda|publisher=BBC |accessdate=26 November 2007 | date = 14. 11. 2000.}}</ref> i učenika američke vojne škole [[Fort Leavenworth]] [[Paul Kagame|Paula Kagame]] <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/10479882 Profile: Rwanda's President Paul Kagame]</ref>. == Sumnje == Iako se osoba ili osobe koje su naredile i izvršile ovaj atentat nisu nikada otkrile obje strane u građanskom ratu su bile optužene. Na samom početku sumnja je pala na Hutu ekstremiste koji su protiv mira s Tutsijima i podjele vlasti <ref>{{PDFlink|[http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB119/Rw4.pdf Rwanda/Burundi: Turmoil in Rwanda]|101&nbsp;[[Kibibyte|KiB]]<!-- application/pdf, 104191 bytes -->}}, U.S. Department of State's Spot Intelligence Report as of 08:45 EDT, 7 April 1994, hosted by [http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB119/index.htm "The U.S. and the Genocide in Rwanda 1994: The Assassination of the Presidents and the Beginning of the 'Apocalypse'"] by William Ferroggiaro, [[National Security Archive]], April 7, 2004</ref>, ali od približno 2000 godine Paul Kagame novi, ali sada proamerički doživotni predsjednik Ruande je postao glavna sumnjiva osoba. Prvi od izvještaja koji ide u tom smjeru je onaj koji [[Louise Arbour]] blokira u dogovoru s UN <ref name=Edwards>[https://web.archive.org/web/20220622233840/http://www.geocities.com/iwacu.geo/explosive.htm%3F200624 = 26. 10. 2009.+00:36:25 "Explosive Leak on Rwanda Genocide"] by Steven Edwards, ''[[National Post]]'', January 3, 2000 (hosted by geocities.com)</ref> da ne bi došao u medije 2000. godine, a zatim dolazi do francuske istrage 2004. godine čija osnova su izjave Kagaminog oficira Abdula Ruzibize <ref>[http://www.counterpunch.org/philpot03122004.html "Nobody Can Call It a 'Plane Crash' Now! Judge Bruguière's Report on the Assassination of former Rwandan President Habyarimana"]</ref> i njene nove verzije iz 2006. godine koja optužuje Kagamea i izdaje nalog za hapšenje njega i njegovih najbližih saradnika za ubojstvo nakon čega Ruanda prekida diplomatske odnose s Francuskom. Osim Kagamea francuski sudski istražitelj za ovaj atentat u kojem umiru i francuski piloti optužuje i CIAe <ref>[http://www.counterpunch.org/philpot02262005.html "Second Thoughts on the Hotel Rwanda: Boutros-Ghali: a CIA Role in the 1994 Assassination of Rwanda's President Habyarimana?"] by Robin Philpot, ''Counterpunch'', 26/27 February 2005</ref> Diplomatski odnosi će biti obnovljeni 2010. godine pod uvjetom da Francuska službeno prihvati Ruandski izvještaj o atentatu <ref>{{cite web | title=The Mutsinzi Report on the Rwandan Genocide |url=http://www.newyorker.com/online/blogs/newsdesk/2010/01/the-mutsinzi-report-on-the-rwandan-genocide.html |first=Philip |last=Gourevitch |publisher=''[[The New Yorker]]'' |date = 8. 1. 2010. |accessdate = 11. 1. 2010.}}</ref><ref>{{cite web| url=http://downloads.newyorker.com/downloads/english_pdf_versions.zip | title=Committee of Experts Investigation of the April 6, 1994 Crash of President Habyarimana’s Dassault Falcon-­50 Aircraft |date=January 2010 |notes=zipped file}}</ref> koji je napisan pod direktnom kontrolom Paula Kagame <ref name="AFP">{{cite web |publisher=AFP |title=Génocide rwandais: le rapport sur le rôle de la France remis à Paul Kagamé'' |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5ivoud7VGPIJv80NnCsNAuC2RnWPw |date=16 November 2007 |accessdate=4. 12. 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071206032932/http://afp.google.com/article/ALeqM5ivoud7VGPIJv80NnCsNAuC2RnWPw |archivedate=2007-12-06 |deadurl=no }}{{fr icon}}</ref>. U skladu s dogovorom [[Francuska]] će ukinitu naloge za hapšenje članova Kagamijeve vlade zbog ovog atentata, ali će nastaviti s svojom istragom <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-12010004 France investigates allies of Rwanda President Kagame]</ref> == Povezano == * [[Genocid u Ruandi]] == Izvori == {{Reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book|last=Dallaire|first=Roméo|authorlink=Roméo Dallaire|last2=Beardsley |first2=Brent|authorlink2=Brent Beardsley|year=2003|title=[[Shake Hands with the Devil (book)|Shake Hands with the Devil: The Failure of Humanity in Rwanda]]|publisher=[[Carroll & Graf Publishers]]|location=[[New York|New York City]]|isbn=0-7867-1487-5|ref=harv}} * {{Cite book|last=Mamdani|first=Mahmood|authorlink=Mahmood Mamdani|year=2001|title=When Victims Become Killers: Colonialism, Nativism, and the Genocide in Rwanda|publisher=[[Princeton University Press]]|url=http://books.google.com/books?id=QUEamxb89JcC&pg=PP1&dq=When+Victims+Become+Killers:+Colonialism,+Nativism,+and+the+Genocide+in+Rwanda&ei=ORohS5acDZnUkgS9qrCrCQ&cd=1#v=onepage&q=&f=false|location=[[Princeton, New Jersey|Princeton]]|isbn=0-691-10280-5|ref=harv}} * {{Cite book|last=Melvern|first=Linda|authorlink=Linda Melvern|year=2004|title=Conspiracy to Genocide: The Rwandan Genocide|publisher=[[Verso]]|location=New York City|url=http://books.google.com/books?id=xIwz20bNknsC&printsec=frontcover&dq=Conspiracy+to+Genocide:+The+Rwandan+Genocide&ei=9xshS72qHpXKkAS5lPHZCQ&cd=1#v=onepage&q=&f=false|isbn=0-312-30486-2|ref=harv}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1994]] [[Kategorija:Atentati]] [[Kategorija:Historija Burundija]] [[Kategorija:Historija Ruande]] [[Kategorija:CIA]] [[Kategorija:Genocid]] km5vc63gcr33pdrlhe52n45jlffpb15 Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke 4 107703 41262555 41261788 2022-08-22T20:30:57Z Inokosni organ 160059 /* Oktobar/Listopad */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit će dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== {{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> dpy0491o82xovppiiy5qdklr6inre7j 41262558 41262555 2022-08-22T20:45:51Z Vipz 151311 /* Za */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit će dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== {{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka koje je [[Korisnik:Argo|Argo]] napisao, a tiče se samog našeg jezika. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> qfznxcvmy5ux6pj2u7eglx63nwq32iu 41262559 41262558 2022-08-22T20:49:46Z Vipz 151311 /* Za */ nvm wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit će dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== {{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a tiče se samog našeg jezika. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> kzn75wirw4vqfzidihmrcjlvp3u2tfr 41262560 41262559 2022-08-22T20:53:43Z Vipz 151311 /* Jezik i nacionalizam */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit će dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== {{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a sama knjiga je vjerovatno najvažnije djelo o našem jeziku u novijim vremenima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> jm6y62tdwtf548tx40yafatuy6eugda 41262615 41262560 2022-08-23T00:10:53Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: pozornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== {{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a sama knjiga je vjerovatno najvažnije djelo o našem jeziku u novijim vremenima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> hoii7i1pn99ycrytsc1fc5a0ufsv38d 41262617 41262615 2022-08-23T00:28:14Z Igor Windsor 550 /* Za */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) {{za}} Aha, pritom je preveden s en.wiki, više-manje, ako se dobro sećam. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:28, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: pozornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== {{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a sama knjiga je vjerovatno najvažnije djelo o našem jeziku u novijim vremenima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> 254y6hesj11dz8cjdntxwhe7rzynjch 41262618 41262617 2022-08-23T00:29:17Z Igor Windsor 550 /* Jezik i nacionalizam */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) {{za}} Aha, pritom je preveden s en.wiki, više-manje, ako se dobro sećam. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:28, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: pozornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== {{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a sama knjiga je vjerovatno najvažnije djelo o našem jeziku u novijim vremenima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} I danas aktualan članak. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> 43e4pzuwtkxwjvpjff9gyyuvi7c7gwg 41262619 41262618 2022-08-23T00:29:56Z Igor Windsor 550 /* Za */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) {{za}} Aha, pritom je preveden s en.wiki, više-manje, ako se dobro sećam. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:28, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: pozornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== {{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) {{za}} Sam sam ga gazao. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a sama knjiga je vjerovatno najvažnije djelo o našem jeziku u novijim vremenima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} I danas aktualan članak. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> qhlzv649yvhp8n5tzy0cc6id31htgzb 41262620 41262619 2022-08-23T00:30:51Z Igor Windsor 550 /* 1. - 15. */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) {{za}} Aha, pritom je preveden s en.wiki, više-manje, ako se dobro sećam. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:28, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: pozornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== * {{za}} Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) * {{za}} Sam sam ga gazao. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a sama knjiga je vjerovatno najvažnije djelo o našem jeziku u novijim vremenima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} I danas aktualan članak. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> i9xqx6wbshrul2nz0cbex2ivxjgsjsd 41262621 41262620 2022-08-23T00:31:17Z Igor Windsor 550 /* Za */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== * {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) * {{za}} Aha, pritom je preveden s en.wiki, više-manje, ako se dobro sećam. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:28, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: pozornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== * {{za}} Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) * {{za}} Sam sam ga gazao. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan od niza vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a sama knjiga je vjerovatno najvažnije djelo o našem jeziku u novijim vremenima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} I danas aktualan članak. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> 0phg1sr0pb4hl3lf87n9yb8p7yv93zb 41262623 41262621 2022-08-23T00:32:38Z Vipz 151311 /* Za */ wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Arhiva|{{div col}} * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' <small>(10. VI 2006.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' <small>(26. IX 2011.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' <small>(26. I 2012.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' <small>(7. II 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' <small>(18. X 2013.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' <small>(1. XI 2014.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' <small>(1. XII 2015.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' <small>(1. XII 2016.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' <small>(2. XII 2017.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' <small>(1. XII 2018.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' <small>(3. XII 2019.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' <small>(1. XII 2020.)</small>]] * [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' <small>(1. XII 2021.)</small>]] {{div col end}}}} Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]]. ==August/Kolovoz== ===1. - 15.=== ==== [[Samoubistvo]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Kupidon]] ==== =====Za===== * {{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST) * {{za}} Aha, pritom je preveden s en.wiki, više-manje, ako se dobro sećam. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:28, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(august/kolovoz 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Samoubistvo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 1 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Kupidon]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| 2 ||style="text-align: center; background:#fcc;"| 0 ||style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran''' |} </center> ==Septembar/Rujan== ===1. - 15.=== ==== [[Edogawa Ranpo]] ==== Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:47, 1 august 2022 (CEST) =====Za===== {{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 30.=== ==== [[Raspjevana revolucija]] ==== =====Za===== {{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.<br> Neki savjeti za poboljšanje članka: pozornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(septembar/rujan 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Edogawa Ranpo]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 30. |- | style="text-align: left;"| [[Raspjevana revolucija]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> ==Oktobar/Listopad== ===1. - 15.=== ==== [[Filenida]] ==== =====Za===== * {{za}} Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST) * {{za}} Sam sam ga gazao. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ===16. - 31.=== ==== [[Srpska okupacija Albanije]] ==== =====Za===== =====Protiv===== =====Komentari===== ==== [[Jezik i nacionalizam]] ==== =====Za===== * {{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22:30, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} Jedan u nizu vrlo temeljitih i sjajnih članaka o djelima gđe. Kordić, a sama knjiga je vjerovatno najvažnije djelo o našem jeziku u novijim vremenima. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:45, 22 august 2022 (CEST) * {{za}} I danas aktualan članak. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:29, 23 august 2022 (CEST) =====Protiv===== =====Komentari===== ---- <center> {| class="wikitable" text-align: left; font-size: 100%;" cellspacing="2" ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4" | Rezultati glasovanja za izabrani članak<br>(oktobar/listopad 2022.) |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" rowspan="2" | Članak ||colspan="2" | Glasovanje ||rowspan="2" | Ishod |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" | {{za}} || {{protiv}} |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 1. - 15. |- | style="text-align: left;"| [[Filenida]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- ! style="font-size: 100%; text-align: center;" colspan="4"| 16. - 31. |- | style="text-align: left;"| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |- | style="text-align: left;"| [[Jezik i nacionalizam]] ||style="text-align: center; background:#cfc;"| ||style="text-align: center; background:#fcc;"| ||<!--style="text-align: center; background:#cfc;"| '''Izabran'''--> |} </center> 81xeumwdbf8nqccb9ecmfh0mjpp0e74 Šablon:Infokutija (BS) 10 108173 41262651 20260732 2022-08-23T02:10:44Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Šablon:Infokutija]] wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Infokutija]] ko66z4454yhib0r2m4so18w9sjz87a7 Aleksandra Zec 0 111121 41262721 41187042 2022-08-23T05:06:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Biografija ijekavica | ime = Aleksandra Zec | slika = | opis_slike= | puno_ime = | datum_rođenja] 08.05.1979. | mjesto_rođenja = [[Zagreb]], {{flag|Jugoslavija}} | datum_smrti = [[7. decembar]] [[1991]]. | mjesto_smrti = [[Zagreb]] {{flag|Hrvatska}} }} '''Aleksandra Zec''' ([[Zagreb]], 08.05.[[1979]]. – [[Zagreb]], [[7. decembar]] [[1991]].) je bila učenica [[zagreb]]ačke osnovne škole Augusta Šenoe sa [[Trešnjevka|Trešnjevke]] koju su na [[Sljeme]]nu zajedno s majkom Marijom ubila<ref name=jl>[http://www.jutarnji.hr/hladnokrvno-ubojstvo/7348/ Davor Butković: Hladnokrvno ubojstvo, Jutarnji list, objavljeno: 24.04.2004 (pristupljeno 11.05. 2011.)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> petorica pripadnika ondašnjeg rezervnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova RH. == Biografija == === Ubojstvo === Aleksandra Zec bila je kći zagrebačkog mesara Mihajla Zeca, i vjerojatno sasvim obična dvanaestogodišnjakinja, koja po ničem ne bi zaslužala da se o njoj piše, da je nisu svirepo ubili. Uveče oko 23:00 h [[7. decembar|7. decembra]] [[1991]]. u njen dom u Poljaničkoj ulici 22. na [[zagreb]]ačkoj Trešnjevci, banuli su Siniša Rimac, Munib Suljić, Igor Mikola, Nebojša Hodak i Snježana Živanović (pripadnici [[Tomislav Merčep|Merčepove]] jedinice) sa namjerom da uhapse Mihajla Zeca, zbog njegovih navodnih veza sa pobunjenim [[Republika Srpska Krajina|krajinskim]] [[Srbi]]ma. On je nekako uspio je istrčati na ulicu, i pokušao pobjeći, ali ga je Siniša Rimac ustrijelio na udaljenosti od tridesetak metara.<ref name=jl/> Nakon tog su svezali 12 godišnju Aleksandru i njenu majku Mariju i strpali u kombi (bez registarskih tablica) i odvezli se do kod planinarskog doma Adolfovac na [[Sljeme]]nu, gdje su Aleksandru i njenu majku ubili i bacili u jamu za smeće. Kasnija istraga otkrila je da je Siniša Rimac, koji je prije toga ubio njena oca, tražio je da se Aleksandru ne ubije, ali da su svi drugi bili protiv, jer ih je ona vidjela. Nju je hladnokrvno (vezanih nogu i ruku) ubio Munib Suljić automatskom puškom [[Heckler & Koch]] pucavši joj u zatiljak.<ref name=jl/> Njezina sestra Gordana i brat Dušan, uspjeli su preživjeti, jer su se posakrivali po kući i tako promakli ubojicama. === Istraga o ubojstvu === Samo nekoliko dana nakon tog zločina, uhapsila ih je policija, oni su odmah, u razgovorima s istražiteljima, priznali likvidacije te su ih vrlo detaljno opisali. Međutim, ta priznanja dali su bez prisustva svojih advokata, pa je to uzeto kao velika proceduralna pogreška, a kako nije bilo svjedoka tih egzekukucija pušteni na slobodu [[1992]].<ref name=jl/> Nakon puštanja na slobodu, Suljić i Hodak nastavili su puniti novine skandalima vezanim uz kriminal, dok je Siniša Rimac postao jedan od tjelohranitelja pokojnog [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] i dogurao do čina [[pukovnik]]a [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].<ref name=jl/> O Mikoli se dugo ništa nije čulo, jer je otišao u [[Hercegovina|Hercegovinu]], dok je Suzana Živković potpuno nestala. Siniša Rimac je [[30. maj]]a [[1995]]. primio orden Nikole Šubića Zrinskog, visoko priznanje za ''junački čin u ratu'' iz ruku tadašnjeg predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. U dijelu javnosti to je shvaćeno kao afirmacija tog nedjela i poželjni način ponašanja.<ref name=ix/> Prema tjedniku [[Nacional]] ključnu političku zaštitu ubojicama pružio je sam predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]]. Navodno je [[1992]]. godine [[Stjepan Mesić]] došao k [[Franjo Tuđman|Tuđmanu]] s molbom da taj slučaj bude što prije riješen, no Tuđman mu je odgovorio ''Pusti, možda će mi ti dečki još trebati''.<ref name=nac>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/tudjman-stitio-ubojice-mihajla-marije-i-aleksandre-zec/198931.aspx ''Tuđman štitio ubojice Mihajla, Marije i Aleksandre Zec?'' - Vijesti.net - Index.hr (pristupljeno 11.05. 2011.)]</ref> === Reakcije javnosti na ubojstvo Aleksandre i njezine obitelji === Slučaj male Aleksandre i njezine porodice, medijski nazvan '''Slučaj Zec''' ipak je izazvao dosta prašine i mučnine, nakon što su o njemu izvjestile brojne nevladine organizacije i počele pisati brojne novine i nakon što se o njemu u više navrata pričalo na televiziji. Po navodima novinara Davora Butkovića, [[Vladimir Šeks]], koji je u vrijeme suđenja ubojicama obitelji Zec bio državni tužioc [[Hrvatska|RH]], priznao mu je da se stidi zbog slučaja Zec, te da je osjećao grižnju savjesti zato što ubojice nisu bile kažnjene.<ref name=jl/> Munib Suljić, Igor Mikola i Siniša Rimac ipak su [[2005]]. osuđeni, ali ne za ubojsto Aleksandre Zec, već zbog ubojstva nepoznatog muškarca zvanog Saša, zapravo Aleksandra Antića u [[Ubojstva u Pakračkoj Poljani|Pakračkoj poljani]]. Najdužu kaznu od 10 godina, dobio je Suljić koji je prvi zapucao, Rimac je osuđen na osam godina dok je Mikola kao pomagač u ubojstvu osuđen na pet godina zatvora (njemu je pribrojano i protupravno lišavanje slobode i iznuda nad Milošem Ivoševićem, Radom Pajićem i Markom Grujićem). Nakon izricanja presude u zatvor je odveden samo Rimac jer se Suljić i Mikola, koji su se branili sa slobode, nisu pojavili na izricanju presude.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/optuzenici-krivi-za-slucaj-pakracka-poljana/282856.aspx Optuženici krivi za slučaj Pakračka poljana, Index.hr, Nacional, objavljeno: 15.9.2005. (pristupljeno 11.05. 2011.)]</ref> Igor Mikola je svega godinu dana prije toga, izručen Hrvatskoj nakon izdržavanja 27-mjesečne zatvorske kazne koju je odslužio u [[Zenica|zeničkom]] zatvoru, zbog pokušaja iznude nad Mladenom Žuljem, vlasnikom benzinske crpke u [[Grude|Grudama]].<ref>{{Cite web |title=Igor Mikola izručen Hrvatskoj, Nacional, objavljeno: 28.04.2004 (pristupljeno 11.05. 2011.) |url=http://www.nacional.hr/clanak/15929/igor-mikola-izrucen-hrvatskoj |access-date=2011-05-13 |archivedate=2012-07-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68yppVLVH?url=http://www.nacional.hr/clanak/15929/igor-mikola-izrucen-hrvatskoj |deadurl=yes }}</ref> Nikola Hodak je u junu [[2005]]. godine nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog zbog pokušaja iznude.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mesic-odbio-pomilovati-sobjeslavskog-i-grandica.html Mesić odbio pomilovati Sobjeslavskog i Grandića, DNEVNIK.hr, objavljeno: 19.12.2006. (pristupljeno 11.05. 2011.)]</ref> Siniša Rimac osuđen je [[2005]]. na 8 godina zatvora, ali zbog ubojstva jednog [[Srbi]]na u [[Ubojstva u Pakračkoj Poljani|Pakračkoj Poljani]] [[1991]].<ref> [http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/50785/Osudeni-ubojica-Sinisa-Rimac-zeli-biti-otac.html Osuđeni ubojica Siniša Rimac želi biti otac, tportal.hr (pristupljeno 11.05. 2011.)]</ref> Munib Suljić umro je u zatvorskoj bolnici na svetošimunskoj cesti u [[Zagreb]]u [[25. august]]a [[2006]]. za izdržavanja 12 godišnje kazne za ubojstvo nepoznatog civiila zvanog Saša.<ref>{{Cite web |title=Umro Munib Suljić, Nacional, objavljeno: 28.08.2006 (pristupljeno 11.05. 2011.) |url=http://www.nacional.hr/clanak/27318/umro-munib-suljic |access-date=2011-05-13 |archivedate=2011-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110707110652/http://www.nacional.hr/clanak/27318/umro-munib-suljic |deadurl=yes }}</ref> nakon što se sam predao u [[Haški tribunal|Hagu]] [[1. jun]]a [[2006]]. ==== Kontraverze oko istrage njezina ubojstva ==== I danas ostaje za nagađati zašto sudu za osuđujuću presudu nisu bila dovoljna svjedočenja svjedoka koji su vidjeli Sinišu Rimca kad je ubio Mihajla Zeca, niti svjedočenja onih pred kojima je Igor Mikola priznao ubojstvo. Nitko nikad nije objasnio niti što je manjkalo policijskim ekspertizama po kojima je dokazano da je oružje oduzeto od optuženih identično onim iz kojih su počinjena ubojstva, isto tako sud nije uzeo u obzir forenzičku ekspertizu kombija, kojom je nesumnjivo dokazano da su njime vožene otete Aleksandra i njena majka Marija.<ref name=ix/> Istraga je utvrdila da su kombi vozili Igor Mikola i Snježana Živanović, a bilo je i svjedoka koji su potvrdili da je taj bio ispred kuće porodice Zec neposredno prije i za vrijeme ubojstva, jer je tad udario u parkirani automobil.<ref name=ix>{{Cite web |title=Sanader odlučio: obitelj Zec obeštetiti kao moralni čin; Nacional.hr (pristupljeno 11.05. 2011.) |url=http://www.nacional.hr/clanak/10975/sanader-odlucio-obitelj-zec-obestetiti-kao-moralni-cin |access-date=2011-05-13 |archivedate=2012-07-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68pZmMUvB?url=http://www.nacional.hr/clanak/10975/sanader-odlucio-obitelj-zec-obestetiti-kao-moralni-cin |deadurl=yes }}</ref> Ostalo je nejasno i nedovoljno istraženo, što se te noći zbivalo u policiji, jer su neki svjedoci ubojstva Mihajla Zeca nazvali policiju i rekli da su vidjeli kako otmičari trpaju ženu i dijete u kombi. O tome navodno postoje pismeni tragovi u knjizi dežurstva policijske stanice, policija je o tome informirala sve svoje patrole, ali se one nisu usudile zaustaviti ubojice na kontrolnoj točki ispod [[Sljeme]]na, jer su vidjeli da su to pripadnici [[Tomislav Merčep|Merčepovih]] eskadrona smrti.<ref name=ix/> Po mišljenju dobrog dijela javnosti u Hrvatskoj, Ustavni sud RH zbog mizernih formalno-pravnih propusta, za koje velik dio uglednih pravnih stručnjaka tvrdi da su nategnuta i krajnje sumnjiva interpretacija zakonskih odredbi, zapravo radi farsu od pravde. Tako da Slučaj Zec nikad nije doživio sudsku katarzu, onakvu kakvu priželjkuju žrtve i stradali.<ref>{{Cite web |title=Željka Godeč: ''Božica (ne) pravde'', Globus objavljeno 18.01.2011. (pristupljeno 11.05. 2011.) |url=http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/bozica-nepravde |access-date=2011-05-13 |archivedate=2012-03-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120319054624/http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/bozica-nepravde |deadurl=yes }}</ref> ==== Odšteta preživjelim članovima obitelji Zec ==== Preživjeli brat i sestra male Aleksandre, Gordana i Dušan Zec, koji od [[1991]]. žive u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] kod bake, tužili su [[Hrvatska|Hrvatsku državu]] preko zastupnika Ante Nobila i Mara Mihočevića. Na kraju je [[Ivo Sanader|Sanaderova]] vlada u proljeće [[2004]]., pristala na nagodbu i isplatu jednokratne odštete od 1 500 000,00 kn, kao neku vrst moralnog čina.<ref name=ix /> ==== Inicijative da se Aleksandri Zec podigne spomenik ==== Slučaj Aleksandre Zec još uvijek muči dio hrvatske javnosti, i postoje inicijative da se po njoj nazove jedna ulica, kao i one koje traže da joj se podigne spomenik što je javno iznio književnik [[Zoran Ferić]].<ref name=nacper>{{Cite web |title=Zoran Ferić: Spomenik Aleksandri Zec, Nacional.hr (pristupljeno 11.05. 2011.) |url=http://www.nacional.hr/clanak/75966/spomenik-aleksandri-zec |access-date=2011-05-13 |archivedate=2012-06-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120609121921/http://www.nacional.hr/clanak/75966/spomenik-aleksandri-zec |deadurl=yes }}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.jutarnji.hr/hladnokrvno-ubojstvo/7348/ Davor Butković: Hladnokrvno ubojstvo, Jutarnji list]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.nacional.hr/clanak/10975/sanader-odlucio-obitelj-zec-obestetiti-kao-moralni-cin Sanader odlučio: obitelj Zec obeštetiti kao moralni čin; Nacional.hr]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120609121631/http://www.nacional.hr/clanak/10975/sanader-odlucio-obitelj-zec-obestetiti-kao-moralni-cin |date=2012-06-09 }} * [http://www.index.hr/vijesti/clanak/potpredsjednica-vlade-kosor-primila-clanove-obitelji-zec/199678.aspx Potpredsjednica Vlade Kosor primila članove obitelji Zec - Vijesti.net - Index.hr] {{Lifetime|1979|1991|Zec, Aleksandra}} [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Žrtve ubistva]] nuir1ob1yfr1wlum1zfzgax273lur0p 1745 0 119620 41262567 41044617 2022-08-22T21:44:46Z Alekol 2231 /* Rođenja */ wikitext text/x-wiki {{year dab|1745}} {{godina nav}} [[Datoteka:Hohenfriedeberg - Attack of Prussian Infantry - 1745.jpg|thumb|Napad pruske pješadije u bitci kod Hohenfriedberga.]] {{Godina u drugim kalendarima|1745}} Godina '''1745''' ('''[[rimski brojevi|MDCCXLV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u utorak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == * [[11. 5.]] - [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]: [[Bitka kod Fontenoya]] u kojoj [[francuska]] vojska pod [[Maurice de Saxe|Moritzom Saksonskim]] nanosi težak poraz [[UK|britansko]]-[[hanover]]anskim snagama i tjera ih da napuste [[Belgija|Belgiju]]. * [[4. 6.]] - [[Drugi šleski rat]]: [[Bitka kod Hohenfriedberga]] u kojoj [[Kraljevina Pruska|pruska]] vojska pod kraljem [[Friedrich II Veliki|Friedrichom II]] nanosi težak poraz Austrijancima. * [[1. 7.]] - Marija Terezija rešava da se srpske privilegije u Slavoniji i Sremu moraju držati, uprkos inkorporaciji kao ugarskih županija.<ref="isniv1204">''Istorija s. n.'' IV-1, 204</ref> * avgust - Osnovana Ilirska dvorska komisija<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 261</ref> (delegacija 1747-77) - pitanje samouprave u vezi sa privilegijama srpske crkve. * [[19. 8.]] - Princ [[Charles Edward Stuart]], koji se bio iskrcao u [[Škotska|Škotskoj]], u [[Glenfirnan]]u diže [[Jakobitski ustanak 1745|ustanak]] protiv [[UK|britanske]] [[dinastija Hanover|dinastije Hanover]]. * [[21. 8.]] - [[Carica Katarina|Sofija od Anhalta]] se udaje za [[Rusko Carstvo|ruskog]] prijestonasljednika [[Petar III od Rusije|Petra]]. * [[11. 9.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Princ Charles Edward Stuart zajedno sa [[jakobiti|jakobitskom]] vojskom ulazi u [[Edinburgh]] gdje svog oca [[James Francis Edward Stuart|Jamesa Stuarta]] (koji se nalazi u egzilu u Francuskoj) proglašava novim [[Popis škotskih kraljeva|škotskim kraljem]] pod imenom James VII. * [[21. 9.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: [[Bitka kod Prestonpansa]] u kojoj jakobitski ustanici tuku hanoveranske (britanske vladine) trupe. * druga pol. god. - Reorganizovanje granice: ** rasformirani graničarski šančevi Subotica, Sombor, Brestovac, Palanka i Petrovaradinski u Bačkoj; ** takođe i svi šančevi u Podunavskoj granici, na sremskoj strani Dunava, graničari koji nisu hteli pod županijsku vlast su preseljeni u novu Podunavsku granicu (Petrovaradin-Zemun). Osnovan je Komorski dominijum (Šid, Čalma, Čerević itd).<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 210</ref> ** Titel i Kovilj zadržali graničarski status, uključeni u Potisku granicu. ** Počinje reorganizacija Savske granice (produženje do Zemuna). Mitrovačko vlastelinstvo sa 15 naselja pripojeno Vojnoj krajini.<ref>''Historija n. J. II'', 1136-7</ref> * [[4. 12.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Jakobitske trupe iz Škotske prodiru u [[Engleska|Englesku]] i dopiru sve do [[Derby]]ja, izazivajući paniku u [[London]]u. * [[6. 12.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Jakobitske trupe počinju povlačenje iz Engleske natrag u Škotsku. * krajem god. - Inkorporaciona komisija (Engelshofen, Patačić, Vajaj) stiže u Slavoniju i Srem.<ref name="isniv1204"></ref> Kao što je Marija Terezija navijestila 1741, obnovljeno županijsko uređenje [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]] formiranjem [[Virovitička županija|Virovitičke]], [[Požeška županija|Požeške]] i [[Sremska županija|Srijemske županije]]. U "upravnim i provincijalnim poslovima" su podređene hrvatskom banu, a "u poslovima kontribucije" ugarskom namjesničkom vijeću. Ova Slavonija je Varaždinskom krajinom odvojena od Hrvatske,<ref>''Historija n. J. II'', 1035-7</ref> a posavski dio je vojna granica. Rastu žalbe seljaka na vlastelu, što će kulminirati pobunom 1755.<ref>''Historija n. J. II'', 1065</ref> * [[25. 12.]] - [[Dresdenski mirovni sporazum]] kojim je okončan [[Drugi šleski rat]]; [[Habsburška Monarhija]] priznaje dotadašnje pruske granice i ranije osvajanje [[Šleska|Šleske]] dok se Friedrich II sa svoje strane priznaje habsburgovskog monarha [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franza Stephana I]] za novog [[sveti rimski car|rimsko-njemačkog cara]] priključivši se tako tzv. Pragmatičkoj koaliciji u [[Rat za austrijsko nasljedstvo|Ratu za austrijsko nasljedstvo]]. === Kroz godinu === * Ali-paša Hećimoglu, poslije pet godina, ponovo u Bosni: uvodi velike poreze jer je državna blagajna prazna, dolazi do otpora, pobune muslimanskih seljaka u gornjoj Hercegovini,<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 441</ref> pa je premješten iste godine (slično se događa i 1747).<ref>''Historija n. J. II'', 1327</ref> Nasleđuje ga Bostandži Sulejman-paša (do 1747), ali otpor se nastavlja, sada s centrom u Sarajevu. * Odobrena gradnja pravoslavne [[Nikolajevska crkva u Zemunu|Nikolajevske crkve u Zemunu]]. * Bavarski pivar Sebastian Kreizesen otvorio prvu pivarsku radionicu u Bečkereku ([[Zrenjanin]]u). * Amnestija razbojnika u Slavoniji, mnogi se odazivaju; mnogi su i poginuli u Trenkovim pandurima (koji i ove godine regrutuje u Sremu) tako da ta pojava slabi. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1745.}} * [[6. 1.]] - Jacques Étienne [[Braća Montgolfier|Montgolfier]], pionir balonistike († [[1799]]) * [[18. 2.]] - [[Alessandro Volta]], talijanski fizičar († [[1827]]) * [[24. 2.]] - [[Fjodor Ušakov]], ruski admiral († [[1817]]) * aug. - [[Henry Mackenzie]], škotski pisac († [[1831]]) * [[16. 9.]] - [[Mihail Kutuzov]], ruski feldmaršal († [[1813]]) * [[24. 11.]] - [[Maria Luisa od Španjolske]], supruga cara Leopolda II († [[1792]]) * [[24. 12.]] - [[John Jay]], prvi Vrhovni sudija SAD († [[1829]]) * [[Olaudah Equiano]], abolicionista u Britaniji († [[1797]]) * [[Arslan Mehmed-paša]], bosanski paša († [[1812]]) == Smrti == * [[19. 10.]] - [[Jonathan Swift]], irski književnik, satiričar, pisac pamfleta. == Reference == {{reference|2}} ; Literatura * ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959 * ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1) == Vanjske poveznice == {{commonscat|1745}} [[Kategorija:1745| ]] effbr6kaiowuf4b7uey7lwi2vhryv6j 41262568 41262567 2022-08-22T21:52:20Z Alekol 2231 /* Smrti */ dop. iz en Wiki wikitext text/x-wiki {{year dab|1745}} {{godina nav}} [[Datoteka:Hohenfriedeberg - Attack of Prussian Infantry - 1745.jpg|thumb|Napad pruske pješadije u bitci kod Hohenfriedberga.]] {{Godina u drugim kalendarima|1745}} Godina '''1745''' ('''[[rimski brojevi|MDCCXLV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u utorak]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == * [[11. 5.]] - [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]: [[Bitka kod Fontenoya]] u kojoj [[francuska]] vojska pod [[Maurice de Saxe|Moritzom Saksonskim]] nanosi težak poraz [[UK|britansko]]-[[hanover]]anskim snagama i tjera ih da napuste [[Belgija|Belgiju]]. * [[4. 6.]] - [[Drugi šleski rat]]: [[Bitka kod Hohenfriedberga]] u kojoj [[Kraljevina Pruska|pruska]] vojska pod kraljem [[Friedrich II Veliki|Friedrichom II]] nanosi težak poraz Austrijancima. * [[1. 7.]] - Marija Terezija rešava da se srpske privilegije u Slavoniji i Sremu moraju držati, uprkos inkorporaciji kao ugarskih županija.<ref="isniv1204">''Istorija s. n.'' IV-1, 204</ref> * avgust - Osnovana Ilirska dvorska komisija<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 261</ref> (delegacija 1747-77) - pitanje samouprave u vezi sa privilegijama srpske crkve. * [[19. 8.]] - Princ [[Charles Edward Stuart]], koji se bio iskrcao u [[Škotska|Škotskoj]], u [[Glenfirnan]]u diže [[Jakobitski ustanak 1745|ustanak]] protiv [[UK|britanske]] [[dinastija Hanover|dinastije Hanover]]. * [[21. 8.]] - [[Carica Katarina|Sofija od Anhalta]] se udaje za [[Rusko Carstvo|ruskog]] prijestonasljednika [[Petar III od Rusije|Petra]]. * [[11. 9.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Princ Charles Edward Stuart zajedno sa [[jakobiti|jakobitskom]] vojskom ulazi u [[Edinburgh]] gdje svog oca [[James Francis Edward Stuart|Jamesa Stuarta]] (koji se nalazi u egzilu u Francuskoj) proglašava novim [[Popis škotskih kraljeva|škotskim kraljem]] pod imenom James VII. * [[21. 9.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: [[Bitka kod Prestonpansa]] u kojoj jakobitski ustanici tuku hanoveranske (britanske vladine) trupe. * druga pol. god. - Reorganizovanje granice: ** rasformirani graničarski šančevi Subotica, Sombor, Brestovac, Palanka i Petrovaradinski u Bačkoj; ** takođe i svi šančevi u Podunavskoj granici, na sremskoj strani Dunava, graničari koji nisu hteli pod županijsku vlast su preseljeni u novu Podunavsku granicu (Petrovaradin-Zemun). Osnovan je Komorski dominijum (Šid, Čalma, Čerević itd).<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 210</ref> ** Titel i Kovilj zadržali graničarski status, uključeni u Potisku granicu. ** Počinje reorganizacija Savske granice (produženje do Zemuna). Mitrovačko vlastelinstvo sa 15 naselja pripojeno Vojnoj krajini.<ref>''Historija n. J. II'', 1136-7</ref> * [[4. 12.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Jakobitske trupe iz Škotske prodiru u [[Engleska|Englesku]] i dopiru sve do [[Derby]]ja, izazivajući paniku u [[London]]u. * [[6. 12.]] - [[Jakobitski ustanak 1745]]: Jakobitske trupe počinju povlačenje iz Engleske natrag u Škotsku. * krajem god. - Inkorporaciona komisija (Engelshofen, Patačić, Vajaj) stiže u Slavoniju i Srem.<ref name="isniv1204"></ref> Kao što je Marija Terezija navijestila 1741, obnovljeno županijsko uređenje [[Kraljevina Slavonija|Slavonije]] formiranjem [[Virovitička županija|Virovitičke]], [[Požeška županija|Požeške]] i [[Sremska županija|Srijemske županije]]. U "upravnim i provincijalnim poslovima" su podređene hrvatskom banu, a "u poslovima kontribucije" ugarskom namjesničkom vijeću. Ova Slavonija je Varaždinskom krajinom odvojena od Hrvatske,<ref>''Historija n. J. II'', 1035-7</ref> a posavski dio je vojna granica. Rastu žalbe seljaka na vlastelu, što će kulminirati pobunom 1755.<ref>''Historija n. J. II'', 1065</ref> * [[25. 12.]] - [[Dresdenski mirovni sporazum]] kojim je okončan [[Drugi šleski rat]]; [[Habsburška Monarhija]] priznaje dotadašnje pruske granice i ranije osvajanje [[Šleska|Šleske]] dok se Friedrich II sa svoje strane priznaje habsburgovskog monarha [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franza Stephana I]] za novog [[sveti rimski car|rimsko-njemačkog cara]] priključivši se tako tzv. Pragmatičkoj koaliciji u [[Rat za austrijsko nasljedstvo|Ratu za austrijsko nasljedstvo]]. === Kroz godinu === * Ali-paša Hećimoglu, poslije pet godina, ponovo u Bosni: uvodi velike poreze jer je državna blagajna prazna, dolazi do otpora, pobune muslimanskih seljaka u gornjoj Hercegovini,<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 441</ref> pa je premješten iste godine (slično se događa i 1747).<ref>''Historija n. J. II'', 1327</ref> Nasleđuje ga Bostandži Sulejman-paša (do 1747), ali otpor se nastavlja, sada s centrom u Sarajevu. * Odobrena gradnja pravoslavne [[Nikolajevska crkva u Zemunu|Nikolajevske crkve u Zemunu]]. * Bavarski pivar Sebastian Kreizesen otvorio prvu pivarsku radionicu u Bečkereku ([[Zrenjanin]]u). * Amnestija razbojnika u Slavoniji, mnogi se odazivaju; mnogi su i poginuli u Trenkovim pandurima (koji i ove godine regrutuje u Sremu) tako da ta pojava slabi. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1745.}} * [[6. 1.]] - Jacques Étienne [[Braća Montgolfier|Montgolfier]], pionir balonistike († [[1799]]) * [[18. 2.]] - [[Alessandro Volta]], talijanski fizičar († [[1827]]) * [[24. 2.]] - [[Fjodor Ušakov]], ruski admiral († [[1817]]) * aug. - [[Henry Mackenzie]], škotski pisac († [[1831]]) * [[16. 9.]] - [[Mihail Kutuzov]], ruski feldmaršal († [[1813]]) * [[24. 11.]] - [[Maria Luisa od Španjolske]], supruga cara Leopolda II († [[1792]]) * [[24. 12.]] - [[John Jay]], prvi Vrhovni sudija SAD († [[1829]]) * [[Olaudah Equiano]], abolicionista u Britaniji († [[1797]]) * [[Arslan Mehmed-paša]], bosanski paša († [[1812]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1745.}} * [[20. 1.]] - [[Karlo VII, car Svetog Rimskog Carstva]] (* [[1697]]) * 18. 3. - [[Robert Walpole]], bivši, prvi, britanski premijer (* [[1676]]) * [[22. 5.]] - [[François-Marie de Broglie]], maršal Francuske (* [[1671]]) * [[19. 10.]] - [[Jonathan Swift]], irski književnik, satiričar, pisac pamfleta (* [[1667]]) * [[19. 12.]] - [[Jean-Baptiste van Loo]], slikar (* [[1684]]) == Reference == {{reference|2}} ; Literatura * ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959 * ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1) == Vanjske poveznice == {{commonscat|1745}} [[Kategorija:1745| ]] 5nf2nbd833m5szmolrsu2fx37luxv9v Šablon:Na današnji dan/23.8. 10 122208 41262743 36797617 2022-08-23T06:13:48Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki <div style="float:right;padding-left: 0.5em;">[[Datoteka:Rudolph Valentino.jpg|border|110px]]</div> * [[1305]]. &ndash; Borac za nezavisnost [[Škotska|Škotske]], '''[[William Wallace]]''', pogubljen u [[London]]u nakon što je osuđen za veleizdaju i zločine protiv civilnog stanovništva. * [[1866]]. &ndash; Potpisivanjem mirnovnog sporazuma u [[Prag]]u završen je '''[[Austro-pruski rat]]''', nakon kojeg dolazi do formiranja Sjevernonjemačkog Saveza i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. * [[1926]]. &ndash; U bolnici u [[New York (grad)|New Yorku]] preminuo '''[[Rudolph Valentino]]''' {{small|(na slici)}}, legendarni glumac [[nijemi film|nijemih filmova]] i jedna od prvih filmskih ikona u historiji. * [[1939]]. &ndash; [[Sovjetski Savez]] i [[Treći Reich]] u [[Moskva|Moskvi]] potpisale '''[[pakt Ribbentrop-Molotov]]''', višegodišnji pakt o nenapadanju koji je sadržavao i tajni aneks o podjeli interesnih sfera u [[Istočna Europa|istočnoj Evropi]] između tih dvaju zemalja. * [[1944]]. &ndash; U sklopu [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Kraljevina Rumunjska|rumunjski kralj]] Mihai I izveo '''[[državni udar]]''' i svrgnuo profašističku vladu [[Ion Antonescu|Iona Antonescua]], nakon čega Rumunjska prelazi na stranu [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]]. '''[[Wikipedia:Izabrani događaji|Ostali događaji]]''': {{small|[[22.8.]]}} • '''[[23.8.]]''' • {{small|[[24.8.]]}} <noinclude></noinclude> 342hcr7a3d1h8qf11fzx0w1roin6pjt Ambovombe 0 125096 41262748 41231634 2022-08-23T06:31:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Ambovombe | ime_genitiv =Ambovomba | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = | veličina_slike =260px | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država = Madagaskar | slika_lokacijska_karta_opis = Ambovomba na karti Madagaskara | širina-stupnjevi = 25 | širina-minute = 10 | širina-oznaka = S | dužina-stupnjevi = 46 | dužina-minute = 05 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Madagaskar}} | lokacija1_ime =Provincija | lokacija1_info =[[Provincija Toliara|Toliara]] | lokacija2_ime =Regija | lokacija2_info =[[Regija Androi|Androi]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | visina =250<ref name=mad/> | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =63 032 <ref name=stat>[http://www.mongabay.com/igapo/2005_world_city_populations/Madagascar.html 2005 population estimates for cities in Madagascar, mongabay.com (pristupljeno: 24. 8. 2011.)]</ref> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =DST | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Ambovombe''' je grad na jugu [[Madagaskar]]a od 63 032 stanovnika <ref name=stat/> u ''[[Provincija Toliara|Provinciji Toliara]]'', administrativni centar ''[[Regija Androi|Regije Androi]]'' i ''[[Ambovombe Androi (distinkt)|Distinkta Ambovombe Androi]]''. Većina stanovnika skoro 100 % su pripadnici [[Malgaši|malgaškog]] naroda [[Antandroi]]. == Historija == Naselje se počelo formirati za vrijeme [[Francuska|francuske]] [[Kolonijalizam|kolonijalne]] uprave na početku [[20. vijek]]a, kad je izgrađen je prvi ured regionalne uprave ([[1907]].-[[1908]].<ref name=his/>) i [[Žandarmerija|žandarmerijska]] [[kasarna]] ([[1913]]. <ref name=his/>), tad su se i ljudi iz okolice počeli naseljavati u sve većem broju. Iste godine izgrađena je i prva bolnica i prva osnovna škola. [[1917]]. podignuta je zgrada regionalne uprave (koja je i danas u upotrebi) u grad su došli prvi [[Protestantizam|luteranski]] [[Misionarstvo|misonari]], koji su [[1923]].-[[1928]]. izgradili svoju crkvu. <ref name=his>[http://www.gret.org/publications/cdrom/objectif-sud/s07/etude_anthropo_ambovombe.pdf Étude socio-anthropologique de la ville d’Ambovombe (pristupljeno: 13. 9. 2011.)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{PDF}} {{fr icon}}</ref> Od [[1920]]. u gradu djeluje i [[katolička crkva]], koja pripada ''[[Dijeceza|dijecezi]] [[Tolanaro]]''. Za francuske uprave izgrađen je veliki broj betonskih [[bunar]]a, tako je grad i dobio ime, jer na [[Malagaški jezik|malagaškom]] njegovo ime znači ''mjesto mnogih bunara''<ref name=an>[http://www.madacamp.com/Ambovombe ''Ambovombe'', na portalu madacamp.com (pristupljeno 13. 09. 2011.)]</ref><ref name=his/> ''Ambovombe'' i cijelu Regiju Androi pogodila je [[1942]]., velika [[suša]] koja je uzrokovalo [[glad]], od koje je pomrlo hiljade ljudi. Velika poplava zbog [[ciklon]]a pogodila je ''Ambovombe'' [[1951]]., tad je teško oštećena državna cesta broj 13, a brojni stanovnici ostali su bez domova. U ''Ambovombu'' je [[1971]]., osnovan pokret - MONIMA za borbu protiv regionalne neravnoteže, i ekonomske i fizičke izolacije juga, koji je poveo i oružani ustanak koji je nasilno ugušen, a njegove vođe pobijene ili deportirane Od [[1986]]., zbog teške ekonomske situacije u okolnim selima pojačalo se naseljavanje u grad, tad je izgrađeno puno divljih kvartova po periferiji. ''Ambovombe'' je [[1991]]. - [[1992]]., ponovno pogodila velika glad, uzrokovna velikom sušom i jakim vjetrovima koji su stvorili velike pješčane dine oko grada, i smanjili ionako malo obradivih količina tla, tad je intervenirala madagaskarska vlada i [[UN]] - ova organizacija [[Svetski program za hranu]] (WFP) organiziravši pomoć stanovništvu. ''Ambovombe'' je [[1994]]., pogodio [[uragan]] Geralda, koji je uzrokovao velike poplave. U ''Ambovombeu'' se održava svake godine krajem oktobra - Muzički festival Androi, na kojem se okupe brojni sudionici i gledaoci iz čitave ''Regije Androi''. == Geografske i klimatske karakteristike == ''Ambovombe'' leži u unutrašnjosti otoka, na nadmorskoj visini je 250 m<ref name=mad/> On je udaljen desetak km od [[Indijski ocean|Indijskog oceana]], a od grada [[Tolanaro|Tolanara]] oko 110 km u pravcu istoka, nacionalnom cestom br. 13., od glavnog grada [[Antananarivo]] udaljen je oko 983 km. Kraj oko ''Ambovombea'' je vrlo negostoljubiv, to pješčana ravnica puna [[Vapnenac|vapnenačkih]] stijena i [[kaktus]]a, sa rijetkim pojasima škrte trave i plodne zemlje Prosječna maksimalna temperatura je najviša u [[februar]]u - 31 [[Celzijus|°C]], [[jun]] i [[jul]]i su najhladniji, sa temperaturom oko 21&nbsp;°C. Maksimalna prosječna godišnja temperature je 28&nbsp;°C dok je minimalna temperatura oko 17&nbsp;°C.<ref name=mad>[http://www.maep.gov.mg/anosy.pdf Monographie de la région d’Anosy, Ministere de l’Agriculture de l’elevage et de la peche(pristupljeno: 13. 9. 2011.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722175247/http://www.maep.gov.mg/anosy.pdf |date=2011-07-22 }} {{PDF}} {{fr icon}}</ref> Zbog polu-sušne klime i skromnih vodotoka u okolici, svako malo iskrsne problem snabdjevanja vodom. U prosjeku, padne samo 600 mm kiše godišnje <ref name=mad/>u Regiji Androi, i to samo 75 dana, osam mjeseci, od marta do oktobra je suša<ref name=mad/>, tako da svi vodotoci presuše (uključujući i rijeke Manambovo i Mandrare), ali i svi bunari plići od 100 m. Za ekstremnih [[suša]], pomre velika količina stoke, od koje živi većina stanovnika i tad nastupi epidemija [[glad]]i. == Privreda == ''Ambovombe'' je vrlo siromašan grad u kome je većina aktivnosti vezana uz [[stočarstvo]] - uzgoj [[zebu]]a i nešto malo [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]. Grad ima i tri mala hotela. Svakog ponedjeljka u gradu se održava veliki stočni sajam, najveći na jugu zemlje, poznat po velikoj ponudi [[zebu]]a<ref>{{cite book|url=http://books.google.hr/books?id=UMq-2xYmCwQC&pg=PA138&lpg=PA138&dq=ambovombe+madagascar&source=bl&ots=eL6dgU8fyg&sig=Xl1wv4r749VnOEhTeBa81RGx6gk&hl=hr&ei=NoluTtOvDcLDhAesh62DDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CCgQ6AEwAjhk#v=onepage&q=ambovombe%20madagascar&f=false|title=Madagascar & Comoros|author=David Andrew, Becca Blond, Tom Parkinson, Aaron Anderson|publisher=Lonely Planet|year=1994|pages=138}}</ref>. == Bilješke == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.gret.org/publications/cdrom/objectif-sud/s07/etude_anthropo_ambovombe.pdf Etude socio-anthropologique de la ville d’Ambovombe]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{PDF}} {{fr icon}} * [http://www.alliancefr.mg/reseau/18-ambovombe.html Alliance française d'Ambovombe (Madagascar)]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120902124226/http://www.alliancefr.mg/reseau/18-ambovombe.html |date=2012-09-02 }} {{fr icon}} [[Kategorija:Gradovi u Madagaskaru]] khmprcsqqxusiifolsvgo5q9rl1vgs3 Aleksandr Aljehin 0 126265 41262720 41100438 2022-08-23T05:06:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Šahista | ime = Aleksandar Aljehin | slika = Alexandre Alekhine 01.jpg | opis_slike = | puno_ime = Aleksandar Aleksandrovič Aljehin | država = {{zastava|Rusko carstvo}}, <br /> {{zastava|SSSR}}, <br /> {{zastava|Francuska}} | datum_rođenja = [[31. 10.|31.10.]] [[1892]]. | mesto_rođenja = [[Moskva]] | država_rođenja = [[Rusko Carstvo|Ruska Imperija]] | datum_smrti = [[24. 3.|24.3.]] [[1946]]. | mesto_smrti = [[Estoril]] | država_smrti = [[Portugal]] | titula = | FIDE broj = | rejting = | datum rejting-liste = | najveći rejting = | datum najvećeg rejtinga = | svetski šampion = 1927—1935,<br /> 1937—1946. | zvanični sajt = }} '''Aleksandar Aleksandrovič Aljehin''' ({{jez-rus|Алекса́ндр Алекса́ндрович Але́хин}}{{napomena|Kada je postao francuski državljanin, ''Alekhin'' (''Aljehin'') je postala ispravna i zvanična transkripcija njegovog prezimena na francuskom. Ljutio bi se kada bi ga Rusi ponekad izgovarali kao ''Aljohin'', što je smatrao [[jidiš]]kom deformacijom izgovora i insistirao je na tome da je ''Aljehin'' ispravan izgovor na ruskom.<ref name="kmoch">{{Cite web | url = http://www.chesscafe.com/text/kmoch05.pdf | title = Grandmasters I Have Known | accessdate = 10. januara 2011. | last = Kmoch | first = Hans | year = | format = PDF | work = | publisher = ChessCafe.com | pages = 2, 5 | language = {{en}} | archiveurl = | archivedate = | quote = }}</ref>}}; [[Moskva]], [[31. 10.|31.10.]] [[1892]] — [[Estoril]], [[24. 3.|24.3.]] [[1946]]) je bio četvrti svetski šahovski prvak. Smatra se jednim od najboljih šahista svih vremena. Aleksandar Aljehin je već sa dvadeset i dve godine bio među najboljim šahistima sveta. Tokom 1920-ih osvojio je većinu turnira na kojima je učestvovao. Godine 1927. postao je četvrti Svetski šahovski prvak nakon pobede nad [[José Raúl Capablanca|Kapablankom]], do tada smatranim nepobedivim, u najdužem finalnom meču sve do 1985. Tokom ranih 1930-ih, Aljehin je dominirao na turnirima na kojima je nastupao te osvaja dva vrhunska takmičenja sa velikom razlikom. Takođe se takmičio kao prva tabla Francuske na četiri [[Šahovske olimpijade]], osvajajući individualne nagrade na svakoj. Od sredine 1930-ih njegovi turnirski rezultati počinju varirati, što se najviše pripisuje [[alkoholizam|alkoholizmu]]. Aljehin je ponudio revanš Kapablanki pod istim uslovima koji su ranije njemu postavljeni, ali su pregovori trajali godinama, bez velikog pomaka. U međuvremenu je sa lakoćom odbranio titulu u mečevima protiv [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]] 1929. i 1934. Godine 1935. izgubio je titulu protiv [[Max Euwe|Evea]], ali je vratio u revanšu 1937. Njegovi turnirski rezultati su i dalje bili promenljivi, u vreme kada se uzdižu mlade zvezde poput Keresa i Fajna, [[Mihail Botvinik|Botvinik]] opasno ugrožava njegovu titulu. Pregovori za meč sa Keresom ili Botvinikom bivaju prekinuti zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] u Evropi 1939. Aljehin ostaje u okupiranoj Evropi i za vreme rata učestvuje na turnirima koje su organizovali [[treći Reich|nacisti]]. U to vreme se pojavljuju i [[antisemitizam|antisemitski]] članci pod njegovim imenom, iako je kasnije tvrdio da su njih zapravo napisali nacisti. Aljehin je imao dobre odnose sa nekoliko jevrejskih šahista, a njegova četvrta žena je bila Jevrejka. Nakon rata je bio nepoželjan među drugim igračima i organizatora turnira zbog pomenutih tekstova. Pregovori sa Mihailom Botvinikom za meč za titulu svetskog prvaka su bili u toku, kada je Aljehin iznenada umro 1946. u Portugalu, pod nerazjašnjenim okolnostima. Aljehin je bio poznat po žestokom i maštovitom napadačkom stilu, kombinovanim sa velikim pozicionim umećem i spretnošću u završnici. On je takođe proizveo inovacije u širokom rasponu šahovskih otvaranja. Statistička merenja različito ocenjuju njegovu snagu u poređenju sa drugim igračima, dajući mu između četvrtog i osamnaestog mesta u listama najboljih šahista svih vremena. Iako je proglašen „neprijateljem SSSR-a“, zbog antiboljševičkih stavova izraženih 1927, tokom 1950-ih je posmrtno rehabilitovan i priznat kao jedan od osnivača „sovjetske škole“, koja je dominirala šahom nakon Drugog svetskog rata. Visoko cenjen kao šahovski pisac i teoretičar, po njemu nosi ime Aljehinova odbrana kao i nekoliko varijacija [[šahovsko otvaranje|otvaranja]], a takođe i nekoliko studija [[šahovska završnica|završnice]]. Postoje jaki dokazi da je Aljehin objavio „poboljšane“ rezultate nekih svojih partija, mada u jednom slučaju možda nije bio krivac za to. [[Datoteka:AlexanderAlekhine.jpg|thumb|desno|160px|Aleksandar Aljehin.]] == Biografija == Aleksandar Aljehin je rođen u imućnoj plemićkoj moskovskoj porodici [[31. 10.|31. oktobra]] [[1892]].<ref>{{cite web|url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm|title=ALEXANDER ALEKHINE (1892-1946) by Bill Wall|accessdate=24. 07. 2008.|archiveurl=https://www.webcitation.org/5kmWZHEVW?url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm|archivedate=2009-10-25|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite book | author=Litmanowicz, Władysław & Giżycki, Jerzy | title=''Szachy od A do Z'' | publisher=Wydawnictwo Sport i Turystyka, Warszawa | year=1986 | pages=16 (Polish edition) | accessdate=24. 07. 2008. }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.chesshistory.com/winter/winter28.html#4739._When_was_Alekhine_born_C.N. | title=Chess Notes Archive 28 - "When was Alekhine born?" | accessdate=20. 05. 2008. }}</ref><ref>{{cite book | author=Kotov Alexander Alexandrovich | title=''Alexander Alekhine'' | publisher=Fizkultura i sport | year=1973 | pages=8 (Russian edition) | accessdate=24. 07. 2008. }}</ref> Njegov otac Aleksandar Ivanovič Aljehin je bio zemljoposednik i poslanik konzervativne zakonodavne „Četvrte dume“ <ref name="DenkerParr">Denker 1995</ref>, a njegova majka Anisja Ivanovna Aljehina (rođena Prohorova) je bila kći bogatog industrijalca. Aleksandar je prve šahovske lekcije dobio od majke, starijeg brata Alekseja i starije sestre Varvare (Barbare) <ref>{{cite web | url=http://www.supreme-chess.com/famous-chess-players/alexander-alekhine.html | title=Biography of Alexander Alekhinen on supreme-chess.com | accessdate=23. 05. 2008. | archivedate=2008-05-02 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080502133857/http://www.supreme-chess.com/famous-chess-players/alexander-alekhine.html | deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10240 | title=Biography of Alexander Alekhine on chessgames.com | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref>. === Rana šahovska karijera (1902—1914) === [[Datoteka:Aliochin A.A. 1909 Karl Bulla.jpg|thumb|desno|160px|Aljehin 1909]] Prva poznata Aljehinova partija je bila sa dopisnog turnira koji je održan [[3. 12.|3. decembra]] [[1902]], kada je imao deset godina. Učestvovao je na nekoliko dopisnih turnira koje je sponzorisao časopis „Šahovski vesnik“, između 1902. i 1911. Godine 1907. odigrao je svoje prvo zvanično takmičenje, prolećni turnir Šahovskog kluba Moskva. Kasnije te godine, Aleksandar je podelio 11-13. mesto na klubskom jesenjem turniru, a njegov stariji brat Aleksej 4-6. mesto. Sledeće godine Aleksandar je osvojio prolećni turnir, sa petnaest godina. Godine 1909. osvojio je Sverusko amatersko prvenstvo održano u [[Sankt Peterburg]]u. U narednih nekoliko godina učestvao je na sve jačim turnirima, od kojih su neki bili održani izvan Rusije. Isprva je beležio promenljive rezultate, ali se već sa šesnaest godina učvrstio kao jedan od najboljih igrača Rusije <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames">Fine 1952</ref>. Igrao je prvu tablu u dva prijateljska meča reprezentacija: St. Peterburg — Moskva 1911, i Moskva — St. Peterburg 1912. (oba puta remizirao sa Eugenom Borovskim) <ref>{{cite web|author=Wojciech Bartelski |url=http://www.olimpbase.org |title=the encyclopaedia of team chess |publisher=OlimpBase |date = 01. 05. 2009. |accessdate = 07. 01. 2011.}}</ref>. Krajem 1911. preselio se u Sankt Peterburg, gde je upisao Carski pravni fakultet za više društvene slojeve. Do 1912. bio je najjači igrač u Peterburškom klubu. Marta 1912. osvojio je Zimski turnir Kluba. Aprila iste godine osvojio je turnir 1. kategorije u Sankt Peterburškom klubu <ref>{{cite web|title=Title Unknown <!-- BOT GENERATED TITLE -->|url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm|work=|archiveurl=https://www.webcitation.org/5kmWZHEVW?url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm|archivedate=2009-10-25|deadurl=yes|access-date=2011-09-19}}</ref>. Januara 1914, Aljehin je pobedio na svom prvom velikom ruskom turniru, deleći prvo mesto sa Aronom Nimcovičem na Sveruskom majstorskom turniru u St. Peterburgu. Posle toga su igrali mini meč za prvu nagradu (oba su dobili po partiju) <ref name="Khalifman_1902-1922">Khalifman 2002</ref>. Aljehin je takođe odigrao nekoliko mečeva u tom razdoblju, a njegovi rezultati su pokazivali isti obrazac: promenljivo na početku, ali kasnije konstantno dobra igra. === Velemajstor najvišeg ranga (1914—1927) === Tokom aprila i maja [[1914]], još jedan veliki turnir je održan u prestonici [[Rusko Carstvo|Ruske Imperije]], [[Sankt Peterburg]]u, na kom je Aljehin zauzeo treće mesto iza [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] i [[José Raúl Capablanca|Hose Raula Kapablanke]]. Po nekim izvorima, car [[Nikolaj II Aleksandrovič|Nikolaj II Romanov]] je dodelio titulu „velemajstora“ svakom od pet prvoplasiranih (Lasker, Kapablanka, Aljehin, Taraš i Maršal). Šahovski istoričar Edvard Vinter se bavio ovim pitanjem, istakavši da su prvi podaci koji podržavaju ovu priču članak Roberta Luisa Tejlora u broju Njujorkera od 15. Juna 1940, i Maršalova autobiografija „Mojih 50 godina šaha“ (1942) <ref name="KCAK">Winter 1999, p.315-316</ref><ref name="Chess Omnibus">Winter 2003, p.177-178</ref><ref>{{cite web | url=http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html | title=Chess Note 5144 | accessdate=15. 06. 2008. | archive-date=2017-03-28 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170328070143/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html | dead-url=yes }}</ref>. Aljehina je iznenađujući rezultat načinio ozbiljnim kandidatom za Svetsko prvenstvo u šahu <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Bez obzira da li je ili nije dobio ovo formalno priznanje „Aljehin je postao velemajstor u svojim sopstvenim očima i u očima publike“ <ref>Kalendovský 1992, p.122</ref>. U Julu 1914, Aljehin je podelio prvo mesto u Parizu sa Maršalom <ref name="Soltis1994FJMarshall">Soltis 1994</ref>. ==== Prvi svetski rat i postrevolucionarna Rusija ==== U toku jula i avgusta 1914, početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], Aljehin je vodio na turniru u Manhajmu u Nemačkoj, održanom povodom 19. kongresa „Nemačkog šahovskog saveza“ ({{jez-nem|Deutscher Schachbund - DSB}}) sa devet pobeda, remijem i porazom. Dobija nagradu od 1100 maraka (što izračunato u današnjoj protivvrednosti iznosi oko 11.000 [[euro|evra]]) <ref>{{cite web | url=http://www.chessbase.de/nachrichten.asp?newsid=5003 | title=Das unvollendete Turnier: Mannheim 1914 | accessdate=30. 05. 2008. }}</ref>. Nakon objave rata Rusiji, jedanaest ruskih igrača (Aljehin, Bogoljubov, Bogarčuk, Flamberg, Kopelman, Maliutin, Rabinovič, Romanovski, Saburov, Seležnjev, Vajnštajn) biva internirano u [[Rajhštat]], Nemačka. Datuma 14, 17. i 29. septembra 1914, četvorica od njih (Aljehin, Bogarčuk, Saburov i Kopelman) bivaju oslobođeni i dopušta im se povratak kući <ref>{{cite web | url=http://www.chesscafe.com/text/mannheim.txt | title=Manheim 1914 The Legend | accessdate=05. 06. 2008. }}</ref>. Aljehin se vraća u Rusiju krajem oktobra 1914. (preko Švajcarske, Italije, Londona, Stokholma i Finske). Peti ruski igrač, Romanovski, oslobođen je 1915, <ref>{{cite book | author=Romanov, Isaak Zalmanovich | title=''Petr Romanovsky'' | publisher=Fizkultura i sport | year=1984 | pages=20 (Russian edition) | accessdate=27. 01. 2009. }}</ref> a šestom, Flambergu, je dozvoljeno da se vrati u [[Varšava|Varšavu]] 1916. <ref>{{cite web | url=http://www.chesshistory.com/winter/winter04.html | title=3540. The internees | accessdate=30. 05. 2008. }}</ref>. Nakon povratka u Rusiju, Aljehin je pomagao u prikupljanju novca za pomoć ruskim šahistima koji su ostali internirani u Nemačkoj igrajući egzibicione simultanke. Decembra 1915, osvojio je turnir u Moskvi. U aprilu 1916. dobio je mini-meč protiv Aleksandra Ajvensona sa dve pobede i porazom u Kijevu, a tokom leta iste godine služio je u Savezu gradova (Crvenom krstu) na Austrijskom frontu. U septembru je odigrao simultanku na slepo protiv petorice ljudi u ruskoj vojnoj bolnici u Tarnopolju. Godine 1918. osvaja „Trokružni turnir“ u Moskvi. U junu naredne godine, nakratko biva zatvoren u „Odesinoj ćeliji smrti“ pri odseku [[Čeka|Čeke]] (tajne policije sovjetske Rusije) u Odesi, pod sumnjom da je špijun. Optužen je za veze sa belom inteligencijom kao njihov kontraobaveštajac, nakon ruskog oslobođenja Ukrajine od nemačke okupacije. Na Zapadu se pojavljuju glasine da su Aljehina likvidirali [[boljševici]].<ref name="WallAlekhine"/> ==== Period 1920—1927 ==== [[Datoteka:Romanovsky-Alekhine_(1920).jpg|thumb|desno|230px|Romanovski i Aljehin 1920.]] Kada su se uslovi u Rusiji poboljšali, Aljehin je pokazao da je među najjačim ruskim igračima. Januara 1920, on je osvajio „moskovski šampionat“ (11-11), ali nije proglašen prvakom Moskve, jer nije bio stanovnik grada. Takođe, oktobra 1920. pobedio je na „Sveruskoj šahovskoj olimpijadi“ u Moskvi (devet pobeda, šest remija, bez poraza), a ovaj turnir biva retroaktivno proglašen za [[Prvenstvo SSSR u šahu 1920.|prvo prvenstvo SSSR-a]]. Njegov brat Aleksej je zauzeo treće mesto na turniru amatera. Marta 1920, Aljehin se oženio sa Aleksandrom Batajevom. Razveli su se iduće godine <ref>{{cite book |last= Shaburov |first= Yuri |title= Alexander Alekhine. Nepobezhdyonny chempion |trans_title= Alexander Alekhine. Unbeaten champion. |publisher= Golos |year= 1992 |id=ISBN 5-7055-0852-2 |page=104}}</ref>. Kratko vreme (1920—21), radio je kao prevodilac za komunističku Internacionalu — „[[Kominterna|Kominternu]]“, i biva imenovan za sekretara u uredu za obrazovanje. U tom svojstvu, upoznao je švajcarsku novinarku i izaslanicu Kominterne, Analizu Rig, koja je bila starija od njega trinaest godina, venčavali su se 15. marta 1921. Ubrzo nakon toga, dobio je dozvolu da sa suprugom napusti Rusiju radi posete Zapadu, ali se iz te posete nikada nije vratio. Juna 1921, Aljehin napušta suprugu u [[Pariz]]u i seli se za [[Berlin]]. U ovom periodu od 1921. do 1923, Aljehin je odigrao sedam mini mečeva. Prvo, 1921. godine u Moskvi, pobeđuje Nikolaja Grigorijeva (+2-0=5). Zatim nakon odlaska iz Rusije, remizira sa Ričardom Tičmanom (+2-2=2) i pobeđuje Fridriha Semiša (+2-0=0) u Berlinu. A, 1922. godine pobeđuje Josipa Bernštajna (+1-0=1) i Arnolda Erbaha (+1-0=1), u mečevima odigranim u Parizu, i Manuela Golmaja (+1-0=1) u meču odigranom u Madridu <ref>{{cite web | url=http://www.thechesslibrary.com/files/ShortMatchesOf20thCentury.htm | title=Short Matches of the 20th Century | accessdate=20. 05. 2008. | archivedate=2008-10-07 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081007030836/http://www.thechesslibrary.com/files/ShortMatchesOf20thCentury.htm | deadurl=yes }}</ref>. Konačno 1923, dobija Andrea Mufanga (+2-0=0) u Parizu. Od 1921—27, Aljehin je osvojio ili podelio prvo mesto na oko dve trećine od mnogih turnira na kojima je igrao. Najmanje nagrade za postignute rezultate su bile kravata za treće mesto na turniru u Beču 1922, iza [[Akiba Rubinštajn|Akibe Rubinštajna]] i [[Ričard Reti|Ričarda Retija]] i treće mesto u Njujorku 1924, iza bivšeg šampiona sveta Emanuela Laskera i aktuelnog šampiona Hose Raula Kapablanke (ali ispred Frenk Džejms Maršala, Ričarda Retija, Geze Marocija, Efima Bogoljubova, Havijera Tartakovera, Frederika Jejtsa, Edvarda Laskera i Davida Janovskog) <ref name="Khalifman_1902-1922"/><ref name="Khalifman_1902-1922" />. Tehnički, Aljehinova igra je uglavnom bila bolja od igre konkurenata, čak i Kapablanke, ali je problem bio nedostatak samopouzdanja u partijama protiv najvećih rivala <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Aljehinu je u celom ovom periodu glavni cilj bio organizovati meč sa Kapablankom <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Smatrao je da najveća prepreka nije Kapablankina igra, već jedan uslov iz „Londonskih pravila 1922“, (na kome je sam Kapablanka insistirao) prema kom izazivač mora obezbediti 10.000 američkih dolara, od kojih više od pola pripada braniocu titule, čak i u slučaju poraza (10.000 dolara je 1927. vredelo kao 391.000 $, 2006. godine <ref name="measuringworthUSDollars">Koristeći zaradu kao reper. Ako se koriste maloprodajne cene, vrednost je oko 257.000 dolara {{cite web | url=http://www.measuringworth.com/uscompare/ | title=Six Ways to Compute the Relative Value of a U.S. Dollar Amount, 1774 to Present | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref>). Aljehin u novembru 1921, a Rubinštajn i [[Aron Nimcovič]] 1923. izazivaju Kapablanku, ali bezuspešno pokušavaju da sakupe pomenutu sumu <ref name="chessmaniacCapablancaOnlineTribute">{{cite web | title= Jose Raul Capablanca: Online Chess Tribute | url=http://www.chessmaniac.com/2007/06/jose-raul-capablanca-online-chess.php | date= 2007-06-28 | publisher=chessmaniac.com | accessdate= 2008-05-20 }}</ref><ref name="chessgamesNewYork1924">{{cite web | title=New York 1924 | url=http://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1007158 | publisher=chessgames | accessdate = 2008-05-20 }}</ref>. Prikupljanje novca je Aljehinu bio primarni cilj, tako da čak i odlazi na turneju, igrajući egzibicione simultanke za skromne naknade iz dana u dan <ref name="ScottishChessAlekhine1923">{{cite journal | title=Alekhine and Love: Greenock, 1923 | author=Linklater, J. | journal=Scottish Chess Magazine | issue=189 | month=March | year=1989 | url=http://www.chessscotland.com/history/Alekhine_visit.htm | accessdate=2008-05-20 | archive-date=2009-02-14 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090214032034/http://www.chessscotland.com/history/Alekhine_visit.htm | dead-url=yes }}</ref>. U Njujorku [[27. 4.|27. aprila]] [[1924]], je oborio svetski rekord igrajući simultanku naslepo na dvadeset i šest tabli (prethodni rekord je bio dvadeset i pet, koji je postavio Gul Brejer), dobivši šesnaest, remiziravši i izgubivši po pet partija, nakon dvanaest sati igre. Oborio je sopstveni rekord 1. februara 1925, igrajući u Parizu vezanih očiju simultanku istovremeno na dvadeset i osam tabli, ostvarivši pri tom dvadeset i dve pobede, tri remija i tri poraza <ref>{{cite web |url=http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10240 |title=Alekhine at www.chessgames.com |accessdate= 2008-05-23 }}</ref>. Tokom 1925. postao je francuski državljanin i upisao je pravni fakultet na [[Sorbonne|Sorboni]]. Iako se izvori ne slažu oko toga da li je završio te studije, tokom 1930-ih je bio poznat kao „dr Aljehin“ <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/><ref>{{citation | title=Chess Champion | newspaper=Time Magazine | date=December 30 1935 | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,848404,00.html | accessdate=2008-05-20 | archivedate=2009-02-06 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090206220743/https://time.com/time/magazine/article/0,9171,848404,00.html | deadurl=yes }}</ref>. Tema njegove teze je bila „Kineski zatvorski sistem“. On je međutim, još 1914. diplomirao pravo u Sankt Peterburgu, ali se njime nije nikada bavio <ref>Reshevsky 1976, p.77</ref>. Oktobra 1926, pobedio je na turniru u Buenos Airesu. Od decembra 1926. do januara 1927, igrao je meč protiv Maksa Evea i pobeđuje (5,5-4,5). Iste godine se oženio po treći put, sada sa Nadeždom Vasilijev (devojačko Fabricki), starijom ženom, udovicom ruskog generala V. Vasilijeva <ref>{{cite web | url=http://canal-h.net/webs/rguerrero001/alekhine1.htm | title=Biography of Alekhine on canal-h.net | accessdate = 2008-05-20 }}</ref>. === Svetski šahovski prvak, prva vladavina (1927—1935) === [[Datoteka:Joseraulcapablanca.jpg|thumb|desno|230px|Hose Raul Kapablanka, protiv koga Aljehin osvaja titulu svetskog prvaka 1927. Pregovori za revanš meč su se odužili i nikada nisu urodili plodom.]] Aljehin je [[1927]]. konačno uspeo izazvati Kapablanku, nakon što je iza njega stala grupa argentinskih biznismena i sam predsednik Argentine, koji su garantovali sredstva <ref name="chesscornerCapablanca">{{cite web | url=http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm | title=Jose Raul Capablanca | publisher=chesscorner.com | accessdate= 2008-05-23 }}</ref>, a meč je organizovan u šahovskom klubu ({{jez-šp|Club de ajedrez Argentino}}) iz [[Buenos Aires|Buenos Ajresa]] <ref name="WinterCapablancaVsAlekhine1927">{{cite web | url=http://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine1927.html | title=Capablanca v Alekhine, 1927 | author=Winter, E. | accessdate= 2008-05-23 }} Originalni izvori: * {{cite journal | pages=66 | journal=Ajedrez American | title=(unknown title) | month=December | year=1927 }}; * {{cite journal | pages=454 | month=October | year=1926 | journal=British Chess Magazine | title=(unknown title) | author=Sergeant, P.W. }}; * {{cite journal | journal=La Prensa | title=(unknown title) | date = 1927-09-14 }}; Neposredno nakon pobede, Aljehin je objavio svoje uslove za revanš, objavljeno u: {{cite journal | date= 1927-11-30 | journal=La Prensa | title=(unknown title) }}</ref>. Meč je održan od septembra do novembra 1927, u Buenos Ajresu, a Aljehin osvaja titulu rezultatom +6-3=25 <ref name="graemecreeWorldChessChampionship1927"/>. Ovo je bio formalno najduže igrani meč za titulu prvaka sve do 1984. i duela [[Anatolij Karpov|Anatolija Karpova]] i [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] <ref>{{cite journal | last=Byrne | first=R. | date = 1984-12-21 | title=Chess title match to become longest one in modern era | journal=[[The New York Times]] | url=http://www.nytimes.com/1984/12/21/nyregion/chess-title-match-to-become-longest-one-in-modern-era.html | accessdate= 2009-06-03 }}</ref>. Rezultat meča je iznenadio gotovo ceo šahovski svet, jer prethodno Aljehin nikada nije dobio ni jednu partiju protiv Kubanca <ref name="graemecreeWorldChessChampionship1927">{{cite web | archiveurl=https://web.archive.org/web/20050121124900/http://members.aol.com/graemecree/chesschamps/world/world1927.htm | url=http://members.aol.com/graemecree/chesschamps/world/world1927.htm | archivedate=2005-01-21 | title=1927 World Chess Championship | last=Cree | first=G. | accessdate=2009-06-02 | deadurl=no }}</ref>. Nakon Kapablankine smrti i sam Aljehin je izrazio iznenađenje svojom pobedom, smatrajući da 1927. on nije bio bolji igrač od Kubanca, ukazujući na Kapablankine probleme sa samopouzdanjem kada stvari krenu nepredviđenim tokom <ref name="AlekhineTribToCapa">Alekhine, A., tribute to Capablanca, pp. 157–158, in: Alekhine, A., ''107 Great Chess Battles'', tr. E.G. Winter, Oxford University Press, 1980.</ref>. Kapablanka je ušao u meč bez fizičke i psihičke pripreme <ref name="Dumont1959MemoirOfCapa">{{cite book | author=Du Mont, J. | chapter=Memoir of Capablanca | title=Capablanca's Hundred Best Games of Chess | editor=Golombek, H. | publisher=G. Bell & Sons | date=1959 | pages=1-18 }}</ref><ref name="Reinfeld1942ImmortalGamesOfCapaBio">{{cite book | last=Reinfeld | first=F. | title=The Immortal Games of Capablanca | publisher=Courier Dover Publications | date=1942; reprinted 1990 | pages=1-13 | chapter=Biography | ISBN=0486263339 | url=http://books.google.co.uk/books?hl=en&lr=&id=bUdw5Zc1diEC&oi=fnd&pg=PA1&dq=capablanca+biography&ots=nh0yLZNBgR&sig=Cz58-_tgv-FDcavyRz1N6fzLx3Q#PPA13,M1|accessdate=01. 06. 2009. }}</ref>, dok je Aljehin bio u dobrom fizičkom stanju, detaljno prostudiravši protivnikovu igru <ref>{{cite book | author=Pachman, L. | coauthors=Russell, A.S. | title=Modern chess strategy | publisher=Courier Dover | date=1971 | pages=306 | chapter=Individual Style: Psychological Play | ISBN=0486202909 | url=http://books.google.co.uk/books?id=TdWNkSYLQ8gC&pg=PA306&dq=alekhine+change+style&lr=#PPA305,M1 | accessdate= 2009-06-02 }}</ref>. Prema Kasparovu, Aljehinove analize otkrivaju mnoge sitne slabosti, koje su postojale, jer Kapablanka nije radio na poboljšanju igre <ref>{{cite web | url=http://www.chesscafe.com/text/skittles209.pdf|title=Interview with Garry Kasparov: Part 2 | last=Kasparov | first=G. | coauthors=Russell, H.W. | date = 2003-07-28 | accessdate= 2009-06-03 }}</ref>. [[Vladimir Kramnik]] dodaje da je to bio prvi meč u kojem Kapablanka nije lako dobijao partije <ref name="KramnikSteinitzToKasparov">{{cite web | url=http://www.kramnik.com/eng/interviews/getinterview.aspx?id=61 | title=Kramnik Interview: From Steinitz to Kasparov | author=[[Vladimir Kramnik|Kramnik, V.]] | accessdate= 2008-05-20 }}</ref>. Tokom celog meča iz 1927. vodila se žestoka borba, koja je trajala gotovo dva i po meseca. Aljehin dobija prvu partiju kao crni igrajući [[francuska odbrana|francusku odbranu]], uz Kapablankinu pomalo pasivnu igru u središnjici; ovo je ujedno bila i njegova prva pobeda nad Kubancem u nekom ozbiljnijem takmičenju, nakon 13 godina pokušavanja. Kapablanka izjednačuje u trećoj partiji, a zatim dobija i sedmu, obe sa belim figurama, te tako prelazi u vođstvo. Aljehin vezuje dve pobede u 11. i 12. partiji nakon što je u obe svog protivnika primorao na predaju, te ponovo preuzima vođstvo. Čak je i nakon 31. partije vodio četiri prema tri uz dvadeset i četiri remija, te je izgledalo da će meč trajati još nekoliko nedelja. Aljehin potom dobija 32. i 34. partiju dok u 33. remizira da bi potvrdio titulu. Kapablanka nije dobio ni jedan meč kao crni, dok je Aljehin sa istim figurama dobio čak tri partije. Tokom celog meča Aljehin je igrao mnogo opreznije, solidnije i tiše nego u prethodnim susretima sa Kapablankom, izbegavajući nepotrebne ili nezdrave taktičke avanture koje su ga često u prethodnim mečevima dovodile do poraza. Čini se da je njegova strategija bila čekanje da se šampion umori i oslabi, što se na kraju verovatno i desilo. Što se tiče otvaranja, oba igrača su favorizovala različite oblike [[damin gambit|daminog gambita]] u većini igara, izbegavajući oštrija i manje analizirana hipermoderna otvaranja. Tokom cele svoje profesionalne karijere, Kapablanka nije bio izazivan niti pritiskan većim brojem uzastopnih veoma teških partija, na način na koji je to Aljehin postigao. Odmah nakon pobede, Aljehin najavljuje da je spreman dati revanš Kapablanki, pod istim uslovima koje je tražio i Kapablanka, tj. da izazivač treba da obezbedi sumu od 10.000 dolara, od čega više od pola pripada braniocu titule, čak i u slučaju poraza <ref name="WinterCapablancaVsAlekhine1927"/>. Nakon Kapablankine smrti, Aljehin je izjavio da je taj čuveni uslov zapravo bio pokušaj Kubanca da izbegne izazivače <ref name="AlekhineTribToCapa"/>. Pregovori su se vukli nekoliko godina, prekidajući se kada se činilo da je dogovor postignut. Vremenom je njihov odnos jako zahladneo, a Aljehin počinje tražiti mnogo veće sume za učešće na turnirima gde nastupa i Kapablanka <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Velemajstor Robert Birn je pisao da je od tada Aljehin svesno za naredne mečeve favorizovao nešto slabije protivnike umesto opcije da Kubancu pruži revanš.<ref>''The Immortal Games of Capablanca'', by [[Fred Reinfeld]], Dover Publishers, introduction</ref> Iako se nikada nije dogovorio oko uslova revanša sa Kapablankom, igrao je dva meča sa [[Efim Bogoljubov|Efimom Bogoljubovim]], „službenim FIDE izazivačem“, 1929. i 1934, oba puta dobija hendikep <ref name="WinterChessNotesArchive17">{{cite web | url=http://www.chesshistory.com/winter/winter17.html | title=Chess Notes Archive [17] | author=Winter, E. | accessdate= 2008-05-23 }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54142 | title=Alekhine vs Bogoljubov 1934 | accessdate= 2008-05-24 }}</ref>. Prvi meč je održan u [[Visbaden]]u, [[Heidelberg|Hajdelbergu]], [[Berlin]]u, [[Hag]]u i [[Amsterdam]]u od septembra do novembra 1929. Aljehin je odbranio titulu rezultatom (+11-5=9). Od aprila do juna 1934, ponovo se suočava sa Bogoljubovim u revanš meču održanom u dvanaest nemačkih gradova i dobija ga sa pet poena razlike (+8-3=15). Već 1929, Efim je imao četrdeset godina i verovatno je i njegov igrački zenit bio prošao. Nakon meča za titulu prvaka, Aljehin se vraća u Pariz i govori protiv boljševizma. Nakon toga, Nikolaj Krilenko, predsednik Sovjetskog šahovskog saveza, objavljuje službeni memorandum u kom navodi da Aljehina treba smatrati neprijateljem Sovjeta. Sovjetski šahovski savez prekida svaki kontakt sa Aljehinom do kraja 1930-ih. Njegov stariji brat Aleksej, sa kojim je Aleksandar imao veoma blizak odnos, javno odbacuje i njega i njegova antisovjetska gledišta ubrzo nakon ove objave, no Aleksej je imao vrlo malo izbora pri donošenju ove odluke <ref name="chessarchAlexey">{{cite web | url=http://www.chessarch.com/excavations/0009_alexey/alexey.shtml | title=Alexey, Brother of Alekhine | author=Lissowski, T. | accessdate=2008-05-20 | archivedate=2008-04-19 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080419053022/http://www.chessarch.com/excavations/0009_alexey/alexey.shtml | deadurl=yes }} The main source is Kotov 1975, p.140</ref>. Avgusta 1939, Aleksej biva ubijen u Rusiji <ref name="WallAlekhineandtheNazis">{{cite web | url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/nazi.htm | title=Alekhine and the Nazis | author=Wall, W. | accessdate=2008-05-24 | archiveurl=https://www.webcitation.org/5kg6NDmbW?url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/nazi.htm | archivedate=2009-10-21 | deadurl=yes }}</ref>. Aljehin je dominirao šahom sredinom 1930-ih <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Njegove najčuvenije turnirske pobede su bile u [[Sanremo|San Remu]] 1930. (+13=2, 3,5 poena ispred Nimcovića) i na [[Šahovski turnir u Bledu|šahovskom turniru na Bledu]] 1931. (+15=11, 5,5 poena ispred Bogoljubova). Osvaja većinu drugih turnira na kojima je igrao, deli prvo mesto u dva, a njegovo prvo slabije mesto biva na [[Šahovski turnir u Hejstingsu|šahovskom turniru u Hejstingsu]] (deli drugo mesto, 0,5 poena iza [[Salo Flor]]a), 1933/34. Godine 1933, takođe dobija egzibicioni meč sa Rafaelom Kintonom (+4-0=0) u San Huanu, ali dobija samo remi protiv Josipa Bernštajna (+1-1=2) u Parizu <ref name="alekhinechessAlekhineResults">{{cite web | url=http://www.alekhinechess.com/english/alekhine/results.html | title=Alekhine's Results at www.alekhinechess.com | accessdate=2008-05-20 | archivedate=2007-07-19 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070719072339/http://www.alekhinechess.com/english/alekhine/results.html | deadurl=yes }}</ref>. Od 1930. do 1935, Aljehin nastupa kao prva tabla Francuske na četiri [[šahovske olimpijade]], osvojivši: prvu nagradu za briljantnost u Hamburgu 1930, zlatnu medalju za igru u Pragu 1931. i Folkstounu 1933, i srebrnu medalju za duel jedan na jedan u Varšavi 1935. Njegov poraz od letonskog majstora Hermanisa Matisonsa u Pragu 1931, je bio ujedno i njegov prvi poraz na nekom ozbiljnijem šahovskom nadmetanju od osvajanja svetskog šampionata. Ranih 1930-ih, putovao je po svetu igrajući simultanke poput onih na Havajima, u Tokiju, Manili, Singapuru <ref>{{cite web | url=http://www.chesscafe.com/text/skittles217.pdf | title=Alekhine's Chess Exhibitions in Singapore in 1933 | format=PDF | accessdate= 2008-05-20 }}</ref>, Šangaju, Hong Kongu i Holandskoj istočnoj Indiji. Jula 1933, igrao je simultanku naslepo istovremeno na trideset i dve table (ponovo svetski rekord) u Čikagu, dobivši devetnaest, remiziravši devet i izgubivši četiri partije <ref>Donaldson 1992, p.35</ref>. Četvrti put se oženio 1934, sada sa Grejs Friman (devojački Višard), šesnaest godina starijom od njega. Frimanova, rođena Amerikanka, udovica britanskog vlasnika plantaže čaja na [[Šri Lanka|Cejlonu]], zadržala je do kraja života svoje britansko državljanstvo i ostala je u braku sa Aleksandrom sve do njegove smrti. === Gubitak titule prvaka (1935—1937) === [[Datoteka:Max_Euwebeeld.jpg|thumb|desno|160px|Statua Maksa Evea]] Godine 1933, holandski šahista [[Max Euwe|Maks Eve]] izaziva Aljehina za titulu prvaka. Eve je ranih 1930-ih, smatran jednim od tri dostojna izazivača (pored Kapablanke i Saloa Flora) <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Meč za titulu je počeo [[3. 10.|3. oktobra]] [[1935]], u [[Candvort]]u, Holandija. Iako je Aljehin stekao rano vođstvo, od trinaeste partije nadalje Eve dobija dvostruko više partija od Aljehina. Izazivač je postao novi prvak sveta [[15. 12.|15. decembra]] [[1935]], rezultatom devet pobeda, trinaest remija i osam poraza <ref name="chessgamesAlehineEuwe1935Table">{{cite web | url=http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54135 | title=Alekhine vs Euwe 1935 | publisher=chessgames.com | accessdate= 2008-05-23 }}</ref>. Ovo je ujedno bio i prvi meč za titulu koji je imao službene sekundante: Aljehinov je bio [[Salo Landau]], a Eveov, [[Geza Maroci]] <ref name="WinterChessNotes5202">{{cite web | url=http://www.chesshistory.com/winter/winter39.html#5214._Ernst_Klein_C.N._5202 | title=Chess Notes (5202) | author=Winter, E. | accessdate= 2008-05-20 }}</ref>. Eveova pobeda je bila veliko iznenađenje i ponekad se pripisuje Aljehinovom alkoholizmu. Flor, koji je takođe pomogao Eveu u toku meča, ističe da je Aljehinu više problema napravilo preveliko samopouzdanje negoli alkohol, a i sam Aljehin je ranije rekao da će lako pobediti <ref name="Sosonko2001RememberingEuwePart1"/><ref name="Münninghoff2001EuweBiography">Münninghoff 2001</ref>. Kasniji svetski prvaci [[Vasilij Smislov]], [[Boris Spaski]], Anatolij Karpov i Gari Kasparov, koji su analizirali meč za svoje potrebe, su potvrdili da je Eveova pobeda bila opravdana i da je standard njegove igre bio dostojan Svetskog prvenstva <ref name="Sosonko2001RememberingEuwePart1">{{cite web | url=http://www.chesscafe.com/text/skittles167.pdf | title=Remembering Max Euwe Part 1 | author=[[Gennadi Sosonko]] | year=2001 | publisher=The Chess Cafe | accessdate= 2008-05-20 |format=PDF}}</ref>. U osamnaest meseci po gubitku titule, Aljehin je nastupio na deset turnira, sa promenljivim rezultatima: podelio je prvo mesto sa Keresom na [[Šahovski turnir u Bad Nojhajmu|šahovskom turniru u Bad Nojhajmu]] maja 1936; pobedio je u Drezdenu juna 1936; osvaja drugo mesto, iza Flora, jula 1936. na [[Šahovski turnir u Podebradi|šahovskom turniru u Poderbradi]]; bio je šesti avgusta 1936. na [[Šahovski turnir u Notingemu|šahovskom turniru u Notingemu]], iza Kapablanke, Mihaila Botvinika, Rubena Fajna, Samjuela Reševskog i Evea; oktobra 1936. biva treći u Amsterdamu, iza Evea i Fajna; deli prvo mesto sa Salom Landauom na „Kvadringalu“ u Amsterdamu, takođe oktobra 1936; osvaja Novogodišnji [[šahovski turnir u Hejstingsu]] 1936/37, ispred Fajna i Erika Eliskasesa; pobedio je na „Kvadringalu“ u Nici marta 1937; treći je, iza Keresa i Fajna u Margejtu, aprila 1937; deli četvrto mesto sa Keresom, iza Flora, Reševskog i Vladimira Petrovsa u Kemeriju juna i jula 1937; zatim deli drugu poziciju sa Bogoljubovim, iza Evea, na „Kvadringalu“ u Bad Nojhajmu, jula 1937 <ref name="WallAlekhine">{{cite web | url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm | title=Alexander Alekhine (1892-1946) | author=Wall, W. | accessdate=2008-05-20 | archiveurl=https://www.webcitation.org/5kmWZHEVW?url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/alekhine.htm | archivedate=2009-10-25 | deadurl=yes }}</ref>. === Povratak titule i druga vladavina (1937—1946) === ==== 1937—1939 ==== [[Datoteka:Bundesarchiv_Bild_102-10524,_Alexander_Aljechin.jpg‎|thumb|desno|230px|Aljehin na jednoj od svojih brojnih simultanki]] Maks Eve je brzo organizovao revanš meč, nešto što Kapablanka nikako nije uspeo nakon 1927. Aljehin je povratio titulu od Evea decembra 1937, sa velikom razlikom (+10-4=11). U ovom meču koji je održan u Holandiji, Eveov sekundant je bio [[Ruben Fajn]], a Aljehinov, [[Erik Eliskases]]. Meč je u početku bio prava borba, ali je u finišu Eve drastično popustio, izgubivši četiri od poslednjih pet partija <ref name="KramnikSteinitzToKasparov"/><ref name="chessgamesAlehineEuwe1937Table">{{cite web | url=http://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54136 | title=Alekhine vs Euwe 1937 | publisher=chessgames.com | accessdate=20. 05. 2008. }}</ref>. Fajn je ovaj kolaps pripisao nervnoj napetosti, do koje je verovatno došlo zbog velikog truda da se podjednako održe mirnoća i koncentracija tokom celog meča. Aljehin više nije igrao šampionske mečeve i držao je titulu do smrti <ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Godina 1938. počinje sjajno za Aljehina, jer osvaja Montevideo turnir u Karasku (mart), Margejt (april), i deli prvo mesto sa serom Džordžom Alanom Tomasom u Plimutu (septembar). U novembru, međutim, deli 4—6. mesto sa Eveom i Reševskim, iza Keresa, Fajna i Botvinika, ali ispred Kapablanke i Flora, na poznatom [[Šahovski turnir AVRO Amsterdam 1938.|AVRO turniru]] u Holandiji. Ovaj turnir je igran u svakom od nekoliko gradova domaćina za nekoliko dana u isto vreme, te zbog toga možda i ne čudi što su mlade zvezde u usponu osvojile prva tri mesta, dok su za starije igrače česta putovanja bila vrlo naporna<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames"/>. Odmah nakon AVRO turnira, Botvinik, koji je zauzeo treće mesto, izaziva Aljehina za titulu prvaka. Složili su se da nagradni fond bude 10.000 američkih dolara od kojih dve trećine idu pobedniku, i da će, ako meč bude održan u Moskvi, Aljehin biti pozvan najmanje tri meseca ranije, kako bi učestvovao na turniru i kako bi se dobro pripremio. Ostali detalji nisu bili ugovoreni kada je izbio [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]], što je prekinulo pregovore, koji su obnovljeni tek nakon rata <ref name="KharitonBattleThatNeverWas">{{cite web | url=http://ryxi.com/games/78-639-lev-khariton-the-battle-that-never-was-read.shtml | title=Lev Khariton:The Battle That Never Was | author=Khariton, L. | date=29. 12. 2004. | accessdate=23. 05. 2008. | archivedate=2005-11-23 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20051123104452/http://ryxi.com/games/78-639-lev-khariton-the-battle-that-never-was-read.shtml | deadurl=yes }} Based on Botvinnik's memoirs.</ref>. [[Paul Keres]], osvajač AVRO turnir na produžetke protiv Fajna, takođe je izazvao Aljehina u meču za titulu. Pregovori su vođeni tokom 1939, kada izbija rat. Tokom rata Keresova domovina, [[Estonija]], biva napadnuta od [[Sovjetski Savez|SSSR-a]], zatim od Nemačke, a onda ponovo od SSSR-a. Na kraju rata, sovjetska vlada sprečava Keresa da nastavi pregovore, na osnovu optužbe da je tokom rata sarađivao sa Nemcima u okupiranoj Estoniji <ref name="=KingstonKeresBotvinnik1">{{cite web | url=http://www.chesscafe.com/text/kb1.txt | title=The Keres-Botvinnik Case: A Survey of the Evidence | author=Kingston, T. | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref>. Aljehin je kao prva tabla predstavljao Francusku na osmoj Šahovskoj olimpijadi u Buenos Ajresu 1939, kada izbija rat u Evropi. U dogovoru sa kapitenima ekipa, pre svega sa Aljehinom (Francuska), [[Savieli Tartakover|Tartakoverom]] (Poljska) i [[Albert Beker|Albertom Bekerom]] (Nemačka) uz predsednika argentinskog šahovskog saveza, Augusta de Mura, odlučeno je da se nastavi sa takmičenjem <ref>{{cite book | author=Gawlikowski, Stanisław | title=''Olimpiady szachowe 1924 - 1974'' | publisher=Wyd. Sport i Turystyka. Warszawa | year=1978 | pages=102 (Polish edition) | accessdate=28. 01. 2009. }}</ref>. Aleksandar je osvojio srebrnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji (devet pobeda, bez poraza i sedam remija) iza Kapablanke (samo rezultati iz A i B finala — odvojeno za oba dela, računatim za najbolje pojedinačne rezultate). Ubrzo nakon Olimpijade, Aljehin osvaja [[šahovski turnir u Montevideu]] (7-7) i Karakasu (10-10). Krajem avgusta 1939, i Aljehin i Kapablanka pišu de Murou o mogućnosti revanš meča. Dok su se prethodni pregovori svodili na garanciju da se meč uopšte odigra, navodeći želju Kubanca da se i revanš održi u argentinskoj prestonici, potonji pregovori su prošireni na dogovore o visini nagradnog fonda o kome se razgovaralo nakon Olimpijade <ref>{{cite web|url=http://www.chesshistory.com/winter/winter28.html |title=Chess Notes by Edward Winter |publisher=Chesshistory.com |date= |accessdate = 07. 01. 2011.}}</ref>. Podržan latinoameričkom finansijskom injekcijom, Kapablanka šalje ponudu u novembru. Međutim, ovi planovi nisu imali realnu osnovu u ponuđenom depozitu (govorilo se o sumi od 10.000 dolara u zlatu), tako da nije ni došlo do meča čiji je početak planiran za 14. april 1940. ==== Drugi svetski rat (1939—1945) ==== Za razliku od mnogih učesnika [[Šahovske olimpijade]] iz 1939, Aljehin se vratio u Evropu januara 1940. godine. Nakon kratkog boravka u Portugalu <ref>{{cite book | author=Gawlikowski S. | title=Walka o tron szachowy | publisher=Wyd. Sport i Turystyka. Warszawa | year=1976 }}</ref>, prijavio se u francusku vojsku kao sanitetski oficir. Nakon pada Francuske (juna 1940), beži u [[Marselj]]. Pokušava otići u Ameriku preko Lisabona, gde podnosi zahtev za američku vizu. Oktobra 1940, ponovo je pokušao da dobije dozvolu, ali ovoga puta za odlazak na [[Kuba|Kubu]], obećavši da će odigrati meč sa Kapablankom. Ovaj zahtev je odbijen<ref name="WallAlekhineandtheNazis"/>. Da bi zaštitio svoju ženu Grejs, koja je bila američka [[Jevreji|Jevrejka]], i njenu imovinu u Francuskoj (dvorac Sen Obin le Čaf, u blizini gradića Dipe, koga su nacisti opljačkali), pristao je na saradnju sa njima <ref>Kasparov 2003</ref>. Učestvovao je na turnirima u Minhenu, Salcburgu, Krakovu-Varšavi, i Pragu, koje je organizovao Erhard Post, izvršni direktor Velikonemačkog šahovskog saveza {{jez-nem|Grossdeutcher Scachbund}}, koji su kontrolisali nacisti. Keres, Bogoljubov, Gota Stolc, i nekoliko drugih majstora je uzimalo učešće u sličnim događajima u okupiranoj Evropi <ref name="SBchessVignettes">{{cite web | url=http://www.angelfire.com/games/SBChess/vignette.html | title=The Salzburg Tournament 0f 1942 | accessdate=25. 05. 2008. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20040710210246/http://www.angelfire.com/games/SBChess/vignette.html | archivedate=2004-07-10 | deadurl=yes }}</ref>. Godine 1941, podelio je drugo mesto sa Erikom Lundinom u Minhenu (Evropa-turnir, koji je održan u septembru, a osvojio ga je Stolc), takođe je podelio prvo mesto sa Polom Feliksom Šmitom na turniru Krakovu-Varšavi (drugi General-turnir, održan u oktobru) <ref>{{cite web | url=http://www.astercity.net/~vistula/fredvandervliet2.htm | title=CHESS IN FORMER GERMAN, NOW POLISH TERRITORIES | accessdate=19. 07. 2008. }}</ref>, a osvojio je turnir u Madridu (decembar). Sledeće godine osvojio je turnir u Salcburgu (juna 1942) i Minhenu (septembra 1942; nacisti su ovaj turnir nazvali ({{jez-nem|Europameisterschaft}}), u prevodu „Evropsko prvenstvo“)<ref>Gillam 2001</ref><ref>{{cite book | author=[[Gedeon Barcza|Barcza, G.]] | title=A müncheni sakkmesterverseny Európa bajnokságáért 1942 | publisher=Kecskemét | year=1942 }}</ref>. Kasnije 1942. pobedio je u Varšava-Lublin-Krakovu (treći General, oktobra 1942), a deli prvo mesto sa Klausom Jungeom u Pragu (Durasov memorijal; decembra 1942). Tokom 1943, remizirao je u mini meču protiv Bogoljubova u Varšavi (+1-1, mart 1943), osvojio turnir u Pragu (aprila 1943), a zatim je podelio prvo mesto sa Keresom u Salcburgu (juna 1943). [[Datoteka:American tank in Carentan.jpg|thumb|desno|230px|Drugi svetski rat je prekinuo sva redovna zbivanja u Evropi, pa tako i šahovska nadmetanja]] Do kraja 1943, Aljehin je boravio u Španiji i Portugalu kao nemački predstavnik za šahovska zbivanja. Ovo mu je takođe dozvoljeno i da bi bio daleko od sovjetske invazije na istočnu Evropu <ref name="WallAlekhineandtheNazis"/><ref name="about1">{{cite web | url=http://chess.about.com/od/worldchampionship/p/aa05g09.htm | title=Birth of the FIDE World Championship | accessdate=24. 05. 2008. | archivedate=2008-07-19 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080719030716/http://chess.about.com/od/worldchampionship/p/aa05g09.htm | deadurl=yes }}</ref>. Godine 1944, jedva pobeđuje u meču protiv Ramona Reja Ardida u Saragosi (+1-0=3; aprila 1944) i osvaja Hihon (jula 1944). Sledeće godine, pobedio je u Madridu (marta 1945), podelio drugo mesto sa Antoniom Medinom u Hihonu (jula 1945; turnir osvaja Antonio Riko), osvojio Sabadelu (avgusta 1945), podelio prvo mesto sa F. Lopez Njunjezom u Almeriji (avgusta 1945), osvojio Meilju (septembra 1945) i zauzeo je drugo mesto u Kaseresu, iza Frančeska Lupija (jesen 1945). Poslednji meč Aljehin je odigrao protiv Frančeska Lupija u Estorilu kraj Lisabona, u Portugaliji, januara 1946. Dobio je dve partije, jednu izgubio i jednu remizirao<ref name="WallAlekhineandtheNazis" /><ref name="about1" />. Aljehina je zainteresovao napredak šahovskog čuda od deteta [[Artur Pomar|Artura Pomara]], i deo svoje poslednje knjige („Legado“, 1946) je posvetio upravo njemu. Igrali su u Hihonu 1944, kada je Pomar, sa svega dvanaest godina, izborio zasluženi remi sa šampionom <ref>{{cite web | url=http://www.chesscenter.com/twic/event/linares2002/r6.html | title=Linares 2002 - round 6 | accessdate=20. 05. 2008. }}</ref>. === Poslednja godina === [[Datoteka:Alekhine tombe.jpg|thumb|desno|160px|Aljehinov grob u Parizu]] Nakon završetka rata, Aljehin nije pozivan da učestvuje na turnirima mimo [[Pirinejski poluotok|Pirinejskog poluostrva]], zbog svoje navodne veze sa nacistima. Poziv na turnir u [[London]]u je povučen, nakon protesta ostalih učesnika<ref name="DenkerParr" />. Dok se pripremao za meč svetskog prvaka protiv Botvinika<ref name="KharitonBattleThatNeverWas" />, iznenada je umro u svojoj hotelskoj sobi u Estorilu, Portugal. Okolnosti njegove smrti su i danas predmet rasprava. Najčešće je pripisuju [[Srčani udar|srčanom udaru]], ali je u pismu magazinu „Šahovski život“ jednog od svedoka autopsije rečeno da je pravi uzrok smrti gušenje komadom mesa. Neki su spekulisali da ga je ubila francuska organizacija „Legije smrti“. Nekoliko godina kasnije, Aljehinov sin, Aleksandar, je izjavio da je „ruka Moskve stigla i njegovog oca“ <ref>{{cite book | author=Kasparov Garri | title=''My Great Predecessors. Part 1'' | chapter=Alexander the Fourth, Invincible | publisher=Everyman Chess | year=2003 | isbn=1-85744-330-6 | pages=454 (Polish edition) | accessdate=24. 06. 2008. }}</ref>. Kanadski velemajstor [[Kevin Šparget]], koji je živeo u Portugalu od kraja 1980-ih, a koji je temeljno istraživao Aljehinovu smrt, takođe navodi ovu opciju kao najverovatniju. Šparget smatra da je vrlo moguće da su zločin i obdukciju izmanipulisala portugalska tajna policija — PIDE. On veruje da je Aljehin ubijen izvan svoje sobe, verovatno od strane Sovjeta<ref>{{cite web | url=http://kevinspraggett.blogspot.com/2009/03/part-1-alekhines-death.html | author=[[Kevin Spraggett]] | publisher=BlogSpot.com | title=Part 1: Alekhine's death | archiveurl=https://archive.today/20121127191824/http://kevinspraggett.blogspot.de/2009/03/part-1-alekhines-death.html | archivedate=2012-11-27 | access-date=2011-09-19 | dead-url=no }}<br />{{cite web | url=http://kevinspraggett.blogspot.com/2009/03/part-2-alekhines-death.html | author=Kevin Spraggett | publisher=BlogSpot.com | title=Part 2: Alekhine's death | archiveurl=https://archive.today/20121209071554/http://kevinspraggett.blogspot.de/2009/03/part-2-alekhines-death.html | archivedate=2012-12-09 | access-date=2011-09-19 | dead-url=no }}</ref>. Sahranu je sponzorisala [[FIDE]], a telo je preneto na groblje Monparnas u Parizu 1956.<ref>{{cite web | url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=3005 | title=Alekhine's death – an unresolved mystery? | accessdate=20. 05. 2008. }}</ref><ref>Moran 1989</ref> == Ocena == === Snaga igre i stil === Različiti statističko-rangirajući sistemi se veoma razlikuju u oceni Aljehinove igre. {{jez|engl|Warriors of the Mind}} mu dodeljuje tek 18. mesto na listi najjačih šahista, komentarišući da pobede nad igračima kao što su Bogoljubov ili Eve nisu dovoljno jaka osnova za titulu najvećeg u istoriji<ref name="WarriorsOfTheMind">Keene 1989</ref>. Ali, na [[web stranice|veb stranici]] {{jez|engl|Chessmetrics}} je svrstan između četvrtog i osmog mesta, zavisno od kvaliteta igre na vrhuncu karijere u poređenju sa zenitom konkurenata, a zaključak je da je njegov vrhunac bio nešto jači nego Laskerov ili Kapablankin, ali ipak nešto slabiji od Botvinikovog<ref name="chessmetricsPlayerProfileAlekhine">{{cite web | url=http://chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=199510SSSSSWS002138000000111000000000000010100 | title=Chessmetrics Player Profile: Alexander Alekhine | author=Sonas, J. | accessdate=20. 05. 2008. }}</ref>. Autor ovog sajta, Džef Sonas, na osnovu uporednih ocena smatra da je on šesti najbolji u istoriji<ref name="Sonas_chessbase">{{cite web | url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2354 | title=The Greatest Chess Player of All Time – Part II | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref>. Isti autor smatra da je Aljehinova pobeda na [[Šahovski turnir u Sanremu|šahovskom turniru u Sanremu]] 1930, šesti najbolji nastup na turnirima ikada<ref name="Sonas_chessbase" />. U svojoj knjizi iz 1978. godine, ''Ocena velikih šahista prošlosti i sadašnjosti'', Arpad Elo izvodi zaključke na osnovu učinka igrača u pet godina karijere kada su bili na vrhuncu. On zaključuje da Aljehin deli peto mesto na listi najvećih u istoriji (zajedno sa Morfijem i Smislovim), ali iza Kapablanke, Botvinika, Laskera i Talja<ref name="Sonas_chessbase" />. {{Šahovski dijagram|= | tright | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd| |rd|= |pd|pd|pd|pd|pd|pd|pd|pd|= | | | | | |nd| | |= | | | | | | | | |= | | | | |pl| | | |= | | | | | | | | |= |pl|pl|pl|pl| |pl|pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= |Aljehinova odbrana, jedan od najvećih doprinosa velikog šampiona šahovskoj teoriji i analizi.}} Aljehinov je vrhunac bio period ranih 1930-ih kada je osvojio gotovo sve turnire na kojima je nastupao, ponekad i sa vrlo velikom razlikom. Nakon toga, njegova igra opada, i on nakon 1934. više nije osvojio turnir vrhunske klase. Nakon povratka titule Svetskog prvaka 1937, pojavilo se nekoliko novih mladih zvezda, koji postaju ozbiljna pretnja njegovom prestolu<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames" />. Aljehin je bio jedan od najvećih majstora napada koji je naizgled mogao sprovesti bilo koju kombinaciju koju bi zamislio. Ono što ga je razlikovalo od većine drugih agresivnih igrača je njegova sposobnost da vidi potencijal za napad i da se pripremi za njega, tamo gde ostali nisu videli ništa. [[Rudolf Špilman]], majstor taktike koji je odigrao mnogo nezaboravnih partija je rekao: {{citat|Ja mogu da vidim kombinaciju koju vidi i on, ali nikako ne mogu doći u istu poziciju.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames" />}} Dok je [[Max Euwe|Maks Eve]] rekao: {{citat|Aljehin je pesnik koji stvara remek-dela od nečega što bi bilo koga drugog jedva inspirisalo da pošalje kući razglednicu<ref name="focusdepEuwe">{{cite web | url=http://www.focusdep.com/quotes/authors/Max/Euwe | title=Max Euwe quotes, biographies & pictures | accessdate=23. 05. 2008. | archivedate=2008-01-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080105104501/http://www.focusdep.com/quotes/authors/Max/Euwe | deadurl=yes }}</ref>.}} {{Šahovski dijagram|= | tright | |= |rd| | | | | |kd| |= | |nl| | | |pd|pd| |= | | | |__| |nd| | |= | | | | | | | | |= | |__|__| | | |bd|__|= | | |__|__|rd|nl|pl| |= | | | |rl|nd|pl| |kl|= | | |rl| | | | |bl|= |Reti-Aljehin. [[Šahovski turnir u Baden-Badenu]] 1925, ovo je jedna od najpoznatijih, ali i najkomplikovanijih Aljehinovih pobeda - 31. ... Ce4, priprema se pozicija za osvajanje belog skakača na b7 u 12 poteza.<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames" />}} Mogući odgovor na ovo je dao [[Rihard Reti]]: {{citat|On pobeđuje svoje protivnike nizom jednostavnih i naizgled bezopasnih poteza, kako bi došao do originalne prilike, koja se ovim komplikovanjem teško može videti, jer je skrivena <ref>Réti 1923, p.129</ref>.}} Džon Nan je komentarisao da Aljehin ima „posebnu sposobnost da izazove komplikacije, bez preteranog preuzimanja rizika“<ref name="lifemasterajRetiAlekhine1925">{{cite web | url=http://www.lifemasteraj.com/old_af-dl/bg_reti-alek1g0.html | title=Reti - Alekhine, Baden-Baden 1925 | author=Goldsby, A.J. | year=2007 | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref>, a Edvard Vinter ga naziva „gospodarem komplikovanih pozicija“. Neke Aljehinove kombinacije su toliko kompleksne da se ni današnji prvaci i velemajstori ne slažu u analizi i oceni istih<ref name="chessbaseAljechinVsKasparov">{{cite web | url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=1283 | title=Alexander Aljechin vs Garry Kasparov | author=Müller, K. | date=15. 11. 2003. | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref>. Ipak, [[Gari Kasparov]] je rekao da su Aljehinovi napadi bili zasnovani na jakim pozicionim temeljima<ref name="chessbaseAljechinVsKasparov" />, a Hari Golombek je otišao i korak dalje sa izjavom da je Aljehin „najsvestraniji od svih šahovskih genija, koji se u svakom stilu i u svakoj poziciji osećao kao kod kuće<ref name="GolombekGameOfChess" />.“ Fajn, jedan od Aljehinovih najvećih rivala i potencijalnih izazivača kasnih 1930-ih, je napisao tokom 1950-ih da je Aljehinova zbirka najboljih igara jedna od tri najveće za koje on zna<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames" />, a i Golombek je sa njom bio jednako oduševljen<ref name="GolombekGameOfChess">Golombek 1955</ref>. Aljehin ima u svojim partijama veći procenat pobeda od bilo kojeg drugog Svetskog šampiona, a njegovi remiji traju duže od bilo kog drugog prvaka<ref name="Fischer2004ChampionsDraws">{{cite web | url=http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=2096 | title=World Champions and Draws | author=Fischer, J. | date=23. 12. 2004. | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref>. Ipak, njegova želja za pobedom je ponekad prelazila formalne okvire sporta i takmičenja. Kada ga je Fajn pobedio u jednoj neobaveznoj partiji iz 1933, tražio je ponovo igranje meča zbog greške koju je napravio u jednom potezu. A u [[stolni tenis|stonom tenisu]], koji je igrao jednakim žarom, ali prilično slabo, često bi lomio lopticu kada bi izgubio<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames" />. [[Bobby Fischer|Bobi Fišer]] je u jednom članku iz 1964, Aljehina rangirao kao jednog od deset najvećih u istoriji<ref name="Fischer_p56-61">{{cite news | title=The Ten Greatest Masters in History | author=[[Bobby Fischer|Fischer, B.]] | work=Chessworld | date=January-February 1964 | pages=56-61 | url=http://chess.eusa.ed.ac.uk/Chess/Trivia/Fishers10.html | accessdate=01. 01. 2009. | archivedate=2009-02-06 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090206215606/http://chess.eusa.ed.ac.uk/Chess/Trivia/Fishers10.html | deadurl=yes }}</ref>. Sam Fišer, koji je bio oličenje jasne i jednostavne igre, je napisao o njemu: {{citat|On nikada nije bio moj heroj, niti sam mario za njegov stil igre. Nema ničeg nejasnog u tome, njegov stil je radio za njega, ali bi teško nešto uradio za bilo koga drugog. Stvarao je gigantske koncepcije, pune presedana i besprimernih ideja... Imao je veliku maštu, mogao je da sagleda dublje poziciju od ijednog drugog igrača u istoriji... U većini komplikovanih pozicija je stvorio svoje najbolje koncepte<ref name="Fischer_p56-61" />.}} Aljehinov stil je imao veliki uticaj na Kasparova koji je rekao: {{citat|On je prvi među umetnicima koji još uvek imaju veliki uticaj na mene. Volim njegovu univerzalnost, njegov pristup igri, šah jeste ideja. Uveren sam da budućnost pripada Aljehinovom šahu<ref>{{cite web | url=http://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1005464 | title=Garry Kasparov's Best Games | accessdate=24. 05. 2008. }}</ref>.}} === Uticaj na igru === {{glavni članak|Aljehinova odbrana}} Nekoliko otvaranja i varijacija otvaranja su nazvane po Aljehinu. Osim dobro poznate Aljehinove odbrane (1. e4, Sf6) i Albin—Šatard—Aljehinovog napada u „ortodoksnoj“ Paulsenovoj varijanti francuske odbrane,<ref name="FineIdeasBehindOpenings">Fine 1943</ref> postoje Aljehinove varijacije u: [[budimpeštanski gambit|budimpeštanskom gambitu]],<ref>{{cite web | url=http://homepage.ntlworld.com/adam.bozon/budapest.htm | title=Budapest Gambit | author=Adam Bozon | archiveurl=https://archive.today/20120710185518/http://homepage.ntlworld.com/adam.bozon/budapest.htm | archivedate=2012-07-10 | access-date=2011-09-19 | dead-url=no }}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.markalowery.net/Chess/ECO-List/ECO_A00-A99_Text.html | title=ECO Information and Index: A00-A99 | author=Mark Lowery }}</ref> bečkoj igri, promenjenoj varijanti Reja Lopeza, Vinaverovoj varijanti francuske odbrane; Zmaj varijanti [[sicilijanska odbrana|sicilijanske odbrane]], daminom gambitu, [[slovenska odbrana|slovenskoj odbrani]], [[igra daminog pešaka|igri daminog pešaka]], [[katalonsko otvaranje|katalonskom otvaranju]] i [[holandska odbrana|holandskoj odbrani]] (gde čak tri različite varijante nose njegovo ime).<ref name="ChessOpsFullGroupListOpenings">{{cite web | url=http://www.eudesign.com/chessops/ch-list.htm | title=ChessOps - Full Group-List of Openings, Defences, Gambits and Variations | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref> Irving Černjev je komentarisao da se „otvaranje sastoji iz Aljehinove igre, sa nekoliko varijacija“.<ref>{{cite book|last=Chernev|first=I.|title=Twelve Great Chess Players and Their Best Games|publisher=Dover Publications|date=1995|pages=163-164|chapter=Alekhine|isbn=9780486286747|url=http://books.google.co.uk/books?id=0k7DtVTRvdUC&pg=PA164&dq=capablanca+chess+record%22without+losing%22#v=onepage&q=capablanca%20chess%20record%22without%20losing%22&f=false|accessdate=14. 08. 2009.}}</ref> {{Šahovski dijagram|= |tright |Jedan Aljehinov problem završnice |= | | | | | | | | |= | |kd| | | |pd| |pd|= | | | |pl| | |pd| |= | | | | | | | | |= | | | |kl| | |pl| |= | | | | | | | | |= | | | | | | | | |= | | | | | | | | |= |Beli igra i dobija<ref name="vanDerHeijdenAlekhineMiniEndgameStudy">Harold van der Heijden endgame study database (2005).</ref> }} Aljehinova odbrana počinje sa potezima (1. e4, Sf6). Aljehin je uvodi na turniru u Budimpešti 1921, u mečevima protiv Endrea Štajnera<ref>[http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012060 Endre Steiner vs Alexander Alekhine] at [[ChessGames.com]]</ref> i Fridriha Semiša.<ref>[http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012059 Friedrich Samisch vs Alexander Alekhine] at [[ChessGames.com]]</ref> Četiri godine kasnije, u časopisu ''Moderna šahovska otvaranja'' je napisano: „Ništa nije indikativnije u tekovinama nove, hipermoderne škole, negoli bizarna odbrana koju uvodi Aljehin... Iako se protivi načelima klasične škole, ona omogućava crnom kraljevom skakaču mnogo veću pokretljivost u ranim fazama igre, u vrebanju slabosti na sredini table, gde se nalaze beli pešaci“.<ref>R.C. Griffith and M.E. Goldstein, ''Modern Chess Openings, Fourth Edition'', 1925, p. 1.</ref> Sa druge strane, ova strategija omogućuje belom da skocentriše jaku masu pešaka na centru table, uključujući polja c4, d4, e5 i f4. Velemajstor Nik de Firmejn u jednom broju pomenutog časopisa iz 2008. konstatuje da „ovom koncepcijom igra gubi svaki smisao ravnoteže i simetrije, što predstavlja dobar izbor otvaranja u mečevima protiv agresivnih igrača“.<ref name="MCO-15p.159">Nick de Firmian, ''Modern Chess Openings, Fifteenth Edition'', 2008, p. 159. ISBN 978-0-8129-3682-7.</ref> Aljehin je takođe komponovao i nekoliko problema završnice, od kojih je jedan prikazan na dijagramu (zanimljiva studija sa sedam figura).<ref name="vanDerHeijdenAlekhineMiniEndgameStudy" /> Aljehin je napisao više od dvadeset knjiga o šahu, uglavnom beleške sa mečeva ili turnira, plus zbirku njegovih najboljih igara između 1908. i 1937. Za razliku od Štajnmica, Laskera, Kapablanke i Evea, on nije u njima objašnjavao svoje ideje o igri, niti je početnicima pokazivao kako da unaprede svoju igru.<ref name="compulsivereaderReview107GreatChessBattles">{{cite web | url=http://www.compulsivereader.com/html/index.php?name=News&file=article&sid=1830 | title=A review of 107 Great Chess Battles 1939-1945 by Alexander Alekhine | author=Kane, P. | accessdate=23. 05. 2008. | archivedate=2011-08-12 | archiveurl=https://www.webcitation.org/60tCJ8wl6?url=http://www.compulsivereader.com/html/index.php?name=News | deadurl=yes }}</ref> Zapravo, njegove su knjige mnogo više služile stručnjacima nego početnicima:<ref name="Fine1952WorldsGreatChessGames" /> one sadrže mnoge duge analize varijacija na kritičnim pozicijama, te „pojedinačna odstupanja i izuzetke od date taktike, a ne pravila i pojednostavljenja svoje igre“.<ref name="compulsivereaderReview107GreatChessBattles"/> Iako je proglašen neprijateljem SSSR-a nakon njegovih antiboljševičkih izjava iz 1928,<ref name="chessarchAlexey" /> postepeno je rehabilitovan od strane sovjetske šahovske elite nakon smrti 1946. Istraživanja Aleksandra Kotova o njegovoj igri i karijeri, koja su prerasla u biografiju,<ref name="KotovAlekhine">Kotov 1975</ref> su dovela do čitavog niza spomen-turnira u Aljehinovu čast. Prvi od njih je održan u Moskvi 1956, a prvo mesto su podelili Botvinik i Smislov.<ref>{{cite web | url=http://xoomer.alice.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/1950-59/1956mosca.htm | title=Mosca 1956 Aljechin Memorial | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref> U svojoj zajedničkoj knjizi ''Sovjetska šahovska škola'', Kotov i Judovič posvećuju posebno poglavlje Aljehinu, nazvavši ga „najvećim ruskim igračem“, i pohvalivši njegovu sposobnost za preuzimanje inicijative, naročito u taktičkim varijacijama otvaranja.<ref name="KotovYudovichSovietSchool">Kotov 1958 </ref> Botvinik je svojevremeno pisao da se sovjetska škola od Aljehina učila kvalitetu napadačke igre, sposobnošću za samokritiku i kombinatornoj viziji i kreativnosti.<ref name="Botvinnik100SelectedGames">Botvinnik 1951</ref> Aljehin je jednom i napisao da su za uspeh u šahu potrebne tri stvari: „Prvo, neprestana samoanaliza i poboljšavanje igre; drugo, podroban pregled protivnikove snage i slabosti; i treće i najvažnije, viši cilj ili zadatak da se sopstvena dostignuća usklade sa opštim napredkom šaha, kako bi se on izravnao sa naukom i umetnošću, gde mu je i mesto“.<ref name="AlekhineNYTimes8Sep1929">{{citation | journal=The New York Times | date = 8. 09. 1929. | author=Alekhine, A. | url=http://www.chesshistory.com/winter/extra/seven.html | title=New York Times | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref> == Kontroverze i optužbe == === Optužbe o poboljšanim partijama === {{Šahovski dijagram|= | tright | |= |rd| |bd| | | |ql| |= |pd|pd| | | | | | |= | |kd|nd|__| | | | |= | | |bd|pd| | | | |= | |__|__| | |ql|__|__|= | | |__|__|ql|kl| | |= | | |qd| | |pl| | |= | |qd| | | |bl|nl|rl|= |Čuvena i mnogo analizirana pozicija u partiji „5 kraljica“.}} [[Semjuel Reševski]] je pisao da je Aljehin navodno „igrao pojedine partije protiv fiktivnih protivnika, iz kojih je izlazio kao pobednik, a te partije su objavljene u mnogim šahovskim časopisima“.<ref>Reshevsky 1976, p.78</ref> U nedavno objavljenoj knjizi Endi Soltis navodi listu „Aljehinovih petnaest poboljšanih partija“.<ref>Soltis 2002</ref> Svakako najpoznatija iz ovog navoda je partija sa [[Promocija pešaka|pet]] [[Kraljica (šah)|kraljica]] u [[Moskva|Moskvi]] iz 1915. U stvarnoj partiji, gde je Aljehin bio crni i pobedio Grigorijeva, u jednoj od svojih knjiga je predstavio varijaciju „pet kraljica“ (počevši sa potezom koji crni ne igra u stvarnoj partiji) kao da je stvarnu partiju dobio beli igrač (ne spominje se ko je koji igrač u ovoj verziji, niti da je partija igrana na Moskovskom turniru).{{napomena|Stvarna partija, bez pet kraljica, je bila Grigorijev—Aljehin, Moskva, 1915, koju je Aljehin komentarisao u {{citation | journal=Shakhmatny Vyestnik | date=February 1916 | author=Alekhine, A. }} Međutim, verziju sa pet kraljica je predstavio u komentaru na Taraš—Aljehin, Sankt Peterburg, 1914, koja je 26. meč u Alekhine 1985. U istoj knjizi, Aljehin je u komenaru za meč 90 (Alekhine vs Teichmann, Berlin 1921), predstavio pobedu u 15 poteza protiv O. Tenera, za koju je Tener tvrdio da je u stvari varijanta nastala u analizi nakon njihovog nerešenog meča u 23 poteza.}} U poziciji prikazanoj na dijagramu, do koje nije došlo u stvarnom meču, Aljehin tvrdi da beli pobeđuje sa 24. Th6, kao i nakon nekih komplikovanja, crni je ili matiran ili ulazi u završnicu sa kraljicom manje. Neke nedavne analize pokazuju da to nije slučaj: ako beli zaista odigra 24. Th6, crni može odgovoriti 24... Lg4! i beli ne može forsirati napad za matiranje.<ref>{{cite book | last = Konsala | first = Kimmo | title = Kaksi shakkineroa | publisher = Karisto | year = 1991 | pages = 378 | isbn=951-23-2938-7}}</ref> U kasnijoj kompjuterskoj obradi pozicije, pokazuje se da beli može forsirati mat, ali samo ako se promeni Aljehinov navod na 20. potezu, gde postoje samo tri kraljice.<ref>{{cite web | url=http://www.xs4all.nl/~timkr/chess/al5q.htm | title=Alekhine's 5 Queen game | author=Krabbé, T. | year=1985 | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref> Šahovski istoričar Edvard Vinter je detaljno istraživao navodnu Aljehinovu pobedu u petnaest poteza pomoću žrtve kraljice na turniru u Sabadelu 1945.<ref>{{cite web | url=http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1013604 | title=Alekhine - Munoz, Sabadell 1945 | accessdate=24. 05. 2008. }}</ref> Neke fotografije napravljene tokom ovog meča pokazuju položaje pojedinih figura tokom igre. Bazirano na položajima figura sa ovih fotografija, pokazalo se da se partija nikako nije mogla završiti na način koji je zvanično objavljeno. To je dovelo do sumnje da je zvanična verzija i stvarna. Čak i da je ova verzija zaista bila lažna, nema sumnje da je Aljehin bio pobednik ovog duela, a takođe nema ni dokaza da je on sam bio izvor objavljivanja navodno lažne verzije.<ref>{{cite web | url=http://www.chesshistory.com/winter/extra/sabadell.html | title=Mysteries at Sabadell, 1945 | author=Winter, E. | year=2006 | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref> === Aljehin i antisemitizam === Tokom Drugog svetskog rata, Aljehin je učestvovao na nekoliko turnira u Nemačkoj i na okupiranim teritorijama, kao i mnogi drugi jaki igrači iz okupiranih ili neutralnih zemalja.<ref name="SBchessVignettes" />{{napomena|Ovi igrači su, između ostalih, Keres, Bogoljubov, Štolc, Erik Lundin, Bjern Nilsen, Nikolas Kortlever, Karel Opočenský, Jan Foltys, [[Ludek Pahman]], Gedeon Barcza, [[Mario Napolitano]], [[Braslav Rabar]] i Teodor Regedziński.}} Marta 1941, pojavljuje se serija članaka sa Aljehinovim imenom u Parizer cajtungu ({{jez-nem|Pariser Zeitung}}), novinama na nemačkom jeziku koje je objavljivala nemačka okupaciona uprava. Između ostalog, u ovim člancima se navodi da su Jevreji oduvek imali talenta za iskorišćavanje šaha, ali da nisu sposobni za šahovsku kreativnost i umetnost, hipermoderne teorije Nimcoviča i Retija se opisuju kao „jeftina blefiranja, stvorena radi sramnog samopubliciteta“, i da su one prihvaćene od strane „većine anglo-jevrejskih kvaziintelektualaca“, a meč sa Eveom iz 1937. se opisuje kao „pobeda nad jevrejskom zaverom“.<ref name="WinterChessNotesArchive17"/> Takođe je Aljehinovo ime potpisano na dva intervjua za španske novine iz septembra 1941; u jednom od njih je navodno rekao da je „arijevski šah, šah agresivan i kreativan... sa druge strane jevrejski se opisuje kao proračunat i baziran na ideji konstantne odbrane“.<ref name="WinterChessNotesArchive17"/> Gotovo odmah nakon oslobođenja Pariza, Aljehin daje izjavu da je „napisao dva članka za pomenute novine pre nego što su mu Nemci dali izlaznu vizu, ali da su oba članka bila isključivo stručna, ali da su ih nacisti naknadno prepravili i uneli u njih svoja rasna gledišta“. On je napisao barem još dva demantija, u pismu organizatorima londonskog turnira 1946, i u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''Legado''. Naravno, sva tri demantija su različito formulisana.<ref name="WinterChessNotesArchive17"/> Opsežna istraga Kena Vajlda nije dala uverljive dokaze o autentičnosti članaka. Šahovski pisac Žak Le Monije je tvrdio 1986. u časopisu ''Evropski šah'', da je 1958. video neke pronađene Aljehinove beležnice sa originalnim rukopisom, i da se u njima nalazio prvi antisemitski članak štampan u pomenutim novinama 18. marta 1941. Međutim, isti autor u knjizi ''75 Aljehinovih partija'' iz 1973, kaže: „Nikada neće biti poznato da li je Aljehin zaista stajao iza dotičnih članaka, ili su oni samo bili izmanipulisani od strane urednika Parizer cajtunga“.<ref name="WinterChessNotesArchive17"/> Vinter primećuje da su u navedenim člancima pogrešno napisana imena nekih čuvenih šahista, što bi možda mogao biti dokaz o nacističkoj prevari ili Aljehinovom pokušaju da pokaže signal da njihov sadržaj nije i njegovo mišljenje već da je primoran da ih napiše na taj način. Ali to bi, opet, mogla biti samo štamparska greška ili činjenica da je Aljehinov rukopis bio težak za čitanje. U jednom članku se (verovatno) netačno tvrdi da je Lionel Kizerski bio poljski Jevrejin, iako on (verovatno) nije bio ni Poljak ni Jevrejin.<ref>{{cite web|url=http://www.chesscafe.com/text/review243.pdf |title=Book Reviews |format=PDF |date= |accessdate = 07. 01. 2011.}}</ref> Vinter zaključuje: „Iako je, u ovom trenutku, teško naći čvrsto uporište za njegovu odbranu, samo otkriće članaka sa originalnim rukopisom će razrešiti stvar izvan svake sumnje“. Prema aktuelnom zakonu o autorskom pravu u Francuskoj, Aljehinove beležnice se neće naći u javnom vlasništvu sve do 1. januara 2017.<ref name="WinterChessNotesArchive17"/> Činjenica je da Aljehin u privatnom životu i šahovskoj karijeri nije bio antisemita. U junu 1919, Čeka ga je uhapsila, bio je zatvoren u Odesi i osuđen na smrt. Spasao ga je Jakov Vilner, jevrejski šahista, poslavši telegram predsedniku ukrajinskog Saveta narodnih komesara, koji je znao za Aljehina i naredio njegovo oslobađanje.<ref>{{cite web |url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/russia.htm |title=Russian Chess History |author=Wall, W. |accessdate=20. 05. 2008. |archiveurl=https://www.webcitation.org/5kmWRkprg?url=http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/russia.htm |archivedate=2009-10-25 |deadurl=yes }}</ref> Takođe je prihvatio pomoć od Čarlsa Jafea u analizi i pripremanju meča za titulu prvaka sa Kapablankom. Jafe je bio jevrejski šahista nastanjen u Njujorku, gde ga je Aljehin često posećivao, i nakon osvajanja titule i povratka u Njujork, u znak zahvalnosti je odigrao mini-meč sa njim, bez finansijske nadoknade.<ref name="SaidyLessingWorldOfChess">Saidy 1974, p.190-191</ref> Aljehinov sekundant 1935. za meč sa Eveom je bio Salo Landau, holandski Jevrejin. Američki Jevrejin Arnold Denker, poznati velemajstor, pisao je da je Aljehin uvek bio vrlo ljubazan prilikom mečeva, konsultacija i zajedničkih analiza određenih mečeva. Takođe je pisao da ga je tokom ranih 1930-ih, kada je ekonomija bila u krizi usled Velike depresije, nekoliko puta veoma srdačno ugostio u Njujorku. Prema njegovim navodima, u to vreme je Aljehin bio ubeđen da mu je naredni rival u borbi za titulu američki Jevrejin Isak Kašdan (što se ipak nije desilo).<ref name="DenkerParr" /> Tokom proleća 1940, davao je u Parizu lekcije talentovanom četrnaestogodišnjaku Žirardu Budovskom, nemačkom Jevrejinu.<ref>{{cite web | url=http://www.tablerotico.com/colaboraciones/gbudowski/jrc_budowski_madre.htm | title=Gerardo Budowski en Torneo de Ajedrez por Equipos 2005 (in Spanish) | accessdate=29. 01. 2009. }}</ref> Konačno, Aljehinova četvrta žena je bila Grejs Višard, američka Jevrejka. Interesantno je da je gospođa Grejs osvojila ženski Šampionat grada Pariza u šahu 1944. godine.<ref>{{cite web | url=http://www.chesshistory.com/winter/winter18.html | title=Chess Notes Archive [18] | accessdate=23. 05. 2008. }}</ref> == Čuvene partije == {{Šahovski dijagram|= | tright | |= |rd| | | | |rd| |kd|= | | |rl| | |rl|pd| |= |bd| | |__|pd|nl| |pd|= | | | |pd| |pd| |pl|= |pd|__|__|pl| |kl|__|__|= |pl|pd|__|__|pl|pl|pl| |= | |pl| | | | | | |= | | | | | | | | |= |Poznata partija Aljehin-Jejts iz 1922. godine posle 36.... Tgf8}} * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012123 Aljehin—Jejts, London 1922, odbijeni damin gambit: ortodoksna odbrana. Glavna linija (D64) 1-0] Aljehin izvodi efektivan napad u završnici, uz izuzetno aktivnu ulogu kralja. * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012099, Bogoljubov—Aljehin, Hejstings 1922, holandska odbrana, klasična varijanta (A91), 0-1] Jedna od najlepših partija ikada igranih, po oceni brojnih stručnjaka. Odlikuju je pojedine neverovatno duboke i maštovite varijacije u pripremi promocije crnog pešaka. * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012180 Grunefeld—Aljehin, Karlsbad 1923, odbijeni damin gambit: ortodoksna odbrana. Rubinštajnov napad (D64), 0-1] Beli ne pravi pozicione greške, ali zbog sporog razvoja figura crni preuzima inicijativu i zauzima centar. Grunefeld očajnički pokušava osloboditi poziciju, ali je potpuno slomljen serijom jakih aljehinovih žrtava. * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012326 Reti—Aljehin, Baden Baden 1925, mađarsko otvaranje: obrnuta Aljehinova odbrana (A00), 0-1] Taktički kompleksna pozicija u kojoj Aljehin izvodi kombinaciju od 12 poteza kojom osvaja skakača. * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1270221 Kapablanka—Aljehin, meč za titulu svetskog prvaka, Buenos Ajres 1927, odbijeni damin gambit (D52), 0-1] Partija se završava zanimljivom pozicijom sa 4 kraljice na tabli. * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012683 Aljehin—Nimcovič, San Remo 1930, francuska odbrana, Vinaverova varijanta (C17), 1-0] Jedna od najkraćih partija završena cugcvangom; do 26. poteza crni je strateški izgubljen i nema dobrog poteza; ova partija izrodila je i termin „Aljehinova puška“ za formaciju u kojoj dama stoji u liniji iza topova. * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1012664 Štalberg—Aljehin, Hamburg 1930, 3. šahovska olimpijada, Nimco-indijska odbrana, Špilmanova varijanta (E23), 0-1] Prva nagrada za najlepšu partiju takmičenja. * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007985 Aljehin—Lasker, Cirih 1934, odbijeni damin gambit, ortodoksna odbrana, linija Ld3 (D67), 1-0] Kratka partija završena žrtvom kraljice. Nakon ove partije Lasker je izjavio: „Aljehinovom napadačkom geniju nema ravnog u istoriji igre“. * [http://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1042421 Eve—Aljehin, meč za titulu svetskog prvaka, 4. partija, Hag 1935, Grinfeldova odbrana, ruska varijanta (D81), 0-1] Aljehin žrtvuje oba topa, ali zarobljava Eveovog kralja na sredini table, uzima mu kraljicu i elegantno završava partiju. == Vidi još == * [[José Raúl Capablanca|Hose Raul Kapablanka]] * [[Efim Bogoljubov]] * [[Emanuel Lasker]] * [[Max Euwe|Maks Eve]] * [[Mihail Botvinik]] == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book| author=Alekhine, Alexander | year=1980 | title=107 Great Chess Battles | publisher=Oxford University Press | isbn=978-0192175908}} ''Kolekcija šahovskih partija sa Aljehinovim komentarima objavljena nakon njegove smrti.'' * {{Cite book| author=Alekhine, Alexander | year=1985 | title=My Best Games of Chess 1908-1937 | publisher=Dover | isbn=0-486-24941-7}} ''U ovom reprintu iz 1985. su spojene dve zasebne sveske prvobitno objavljene 1929. i 1937.'' * {{Cite book| title=One hundred selected games | author=Botvinnik, Mikhail M. | year=1951 | publisher=Bell | id=ASIN B000PZU8S4}} * {{Cite book |first=Irving |last=Chernev |year=1995 |title=Twelve Great Chess Players and Their Best Games |location=New York |publisher=Dover |isbn=0486286746 |pages=163–180 |ref=harv}} * {{Cite book| title=Alekhine in the Americas | author=Donaldson, John W. | coauthors=Minev, Nikolay | year=1992 | publishers=International Chess Enterprises | isbn=978-1879479067 | publisher=International Chess Enterprises | location=Seattle, Washington}} * {{Cite book| author=Denker, Arnold | coauthors=Parr, Larry | title=The Bobby Fischer I Knew And Other Stories | publisher=Hypermodern Press | year=1995 | isbn=978-1886040182}} * {{Cite book| author=Elo, Arpad E. | title=The Rating of Chessplayers, Past and Present | publisher=Batsford | year=1978 | isbn=978-0713418606}} * {{Cite book| author=Fine, Reuben | title=The World's Great Chess Games | publisher=Courier Dover Publications | year=1952 | isbn=0-486-24512-8}} * {{Cite book| author=Gillam, Anthony J. | coauthors=Swift, A.J. | year=2001 | title=1st European championship Munich 1942 | publisher=The Chess Player | isbn=1-901034-46-1}} * {{Cite book| title=[[The Oxford Companion to Chess]] | author=Hooper, David | coauthors=Whyld, Kenneth | isbn=0192175408 | publisher=Oxford University Press | year=1984}} * {{Cite book| title=Complete Games of Alekhine: Volume I, 1892-1921 | author=Kalendovský, Jan | coauthors=Fiala, Vlastimil | year=1992 | publisher=Moravian Chess | isbn=80-85476-10-X}} * {{Cite book| author=Kasparov, Garry | title=Garry Kasparov on My Great Predecessors: Part 1 | publisher=Everyman Chess | year=2003 | isbn=1-85744-330-6}} * {{Cite book| author=Keene, Raymond | coauthors=Divinsky, Nathan | title=Warriors of the Mind | publisher=Batsford | isbn=978-0951375709 | year=1989}} * {{Cite book| author=Khalifman, Alexander | title=Alexander Alekhine: Games 1902-1922 | publisher=Chess Direct | year=2002 | isbn=978-9548782210}} * {{Cite book| title=Alexander Alekhine: Games 1923-1934 | author=Khalifman, Alexander | publisher=Chess Direct | year=2002 | isbn=9548782235}} * {{Cite book| title=Alexander Alekhine: Games 1935-1946 | author=Khalifman, Alexander | publisher=Chess Stars | year=2002 | isbn=978-9548782258}} * {{Cite book| title=The Soviet School of Chess | author=Kotov, Alexander | coauthors=Yudovich, Y. | publisher=Hardinge Simpole (2002 edition) | year=1958 | isbn=978-1843820079 (2002 edition)}} * {{Cite book| author=Kotov, Alexander | title=Alexander Alekhine | publisher=R.H.M. Press | year=1975 | isbn=0-89058-007-3}} * {{Cite book| title=Max Euwe: The Biography | author=Münninghoff, Alexander | publisher=New in Chess | year=2001 | isbn=978-1588630025}} * {{Cite book| author=Réti, Richard | title=Modern Ideas in Chess | year=1923 | publisher=Hardinge Simpole | isbn=1-84382-015-3}} * Reinfeld, Fred, 1942, ''The Immortal Games of Capablanca'', Dover Publishers. * {{Cite book| author=Reshevsky, Samuel | title=Great Chess Upsets | publisher=Arco | year=1976 | isbn=978-0668034937}} * {{Cite book| title=Bogoljubow, the Fate of a Chess Player | author=Soloviov, Sergei | publisher=Chess Stars | year=2004 | isbn=978-9548782388}} * {{Cite book| author=Saidy, Anthony | coauthors=Lessing, Norman | title=The World of Chess | publisher=Random House | year=1974 | isbn=0-394-48777-X}} * {{Cite book| title=Frank Marshall, United States Chess Champion | author=Soltis, Andrew | publisher=McFarland | year=1994 | isbn=978-0899508870}} * {{Cite book| title=Chess Lists | author=Soltis, Andrew | year=2002 | publisher=McFarland | isbn=978-0786412969}} * {{Cite book| author=Winter, Edward | title=World Chess Champions | publisher=Pergamon | year=1981 | isbn=0-08-024094-1}} * {{Cite book| author=Winter, Edward | year=1999 | title=Kings, Commoners and Knaves: Further Chess Explorations | publisher=Russell Enterprises | isbn=1-888690-04-6}} * {{Cite book| author=Winter, Edward | year=2003 | title=A Chess Omnibus | publisher=Russell Enterprises | isbn=1-888690-17-8}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Alexander Alekhine}} * [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10240 The chess games of Alexander Alekhine] Aljehinove partije na Chessgames.com 1903—1946. ({{en}}), pristupljeno 24. novembra 2009. * [http://www.bobby-fischer.net/AlekineInterview.html Alexander Alekhine Rare Interview] Intervju sa Aljehinom (zvučni zapis). ({{en}}), pristupljeno 24. novembra 2009. * [http://www.chesscafe.com/text/kmoch05.txt Grandmasters I Have Known by Hans Kmoch.] Dostupno na [http://web.archive.org/web/20080222145141/http://www.chesscafe.com/text/kmoch05.txt www.archive.org]. ({{en}}), pristupljeno 22. februara 2008. * [http://www.wtharvey.com/alek.html Alexander Alekhine's winning moves.] 80 ključnih pozicija iz Aljehinovih partija. ({{en}}), pristupljeno 27. novembra 2009. * [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10240 Alekhine at www.chessgames.com] * [http://www.chessbase.com/newsdetail.asp?newsid=3005 Alekhine's death. An unresolved mystery] * [http://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine.html Edward Winter, ''List of Books About Capablanca and Alekhine''] {{Svetski šampioni u šahu}} {{Lifetime|1892|1946|Aljehin, Aleksandar}} <!--Kategorije--> <!--Međuviki poveznice--> [[Kategorija:Ruski šahisti]] [[Kategorija:Francuski šahisti]] bnxb7fzfp4g8pbty23oz9i129ifv5pm Šablon:Infokutija nogometaš 10 129059 41262707 41259110 2022-08-23T03:47:06Z Vipz 151311 [[Šablon:Infokutija]] wikitext text/x-wiki <includeonly>{{Infokutija |naslov = {{{imenogometaša}}} |tijelostil = |sirina = 25em |iznad = |iznadstil = |slika = {{#if: {{{slika|}}}|{{{slika}}} }} |slikastil = |teskt = |captionstyle = |zaglavljestil = border-bottom:1px solid #b0c4de; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Lični podaci |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = Puno ime |podaci2 = {{#if: {{{punoime|}}}|{{{punoime}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = {{nowrap|Datum rođenja}} |podaci3 = {{{datumrođenja}}} |zaglavlje4 = |oznaka4 = {{nowrap|Mjesto rođenja}} |podaci4 = {{#if: {{{rodnigrad|}}}|{{{rodnigrad}}} }}{{#if: {{{rodnadržava|}}}|, {{{rodnadržava}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = Datum smrti |podaci5 = {{#if: {{{datumsmrti|}}}|{{{datumsmrti}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = Mjesto smrti |podaci6 = {{#if: {{{gradsmrti|}}}|{{{gradsmrti}}} }}{{#if: {{{državasmrti|}}}|, {{{državasmrti}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Nacionalnost |podaci7 = {{#if: {{{nacionalnost|}}}|{{{nacionalnost}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = Državljanstvo |podaci8 = {{#if: {{{državljanstvo|}}}|{{{državljanstvo}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Visina |podaci9 = {{#if: {{{visina|}}}|{{{visina}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Nadimak |podaci10 = {{#if: {{{nadimak|}}}|{{{nadimak}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = Pozicija |podaci11 = {{{pozicija}}} |zaglavlje12 = {{#if: {{{trenutniklub|}}}{{{brojnadresu|}}}|Informacija o klubu }} |oznaka12 = |podaci12 = |zaglavlje13 = |oznaka13 = Trenutni klub |podaci13 = {{#if: {{{trenutniklub|}}}|{{{trenutniklub}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Broj na dresu |podaci14 = {{#if: {{{brojnadresu|}}}|{{{brojnadresu}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = Datum i mjesto debija |podaci15 = {{#if: {{{datumimjestodebija|}}}|{{{datumimjestodebija}}} }} |zaglavlje16 = {{#if: {{{omladinskipogoni|}}}|Omladinski pogoni }} |oznaka16 = |podaci16 = |zaglavlje17 = |oznaka17 = |podaci17 = {{#if: {{{omladinskegodine|}}}{{{omladinskipogoni|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td style="width:31%;">{{{omladinskegodine}}}</td> <td style="width:69%;">{{{omladinskipogoni}}}</td> </tr>}} |zaglavlje18 = {{#if: {{{godine|}}}{{{godine1|}}}{{{klubovi|}}}{{{klubovi1|}}}{{{nastupi(golovi)|}}}{{{nastupi(golovi)1|}}}|Profesionalni klubovi* }} |oznaka18 = |podaci18 = |zaglavlje19 = |oznaka19 = |podaci19 = {{#if: {{{godine|}}}{{{godine1|}}}{{{klubovi|}}}{{{klubovi1|}}}{{{nastupi(golovi)|}}}{{{nastupi(golovi)1|}}}{{{nacionalnegodine|}}}{{{nacionalneekipe|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)|}}}|<table style="width:100%;"> {{#if: {{{godine|}}}{{{godine1|}}}{{{klubovi|}}}{{{klubovi1|}}}{{{nastupi(golovi)|}}}{{{nastupi(golovi)1|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td style="width:31%;">'''Godine'''</td> <td style="width:46%;">'''Klub'''</td> <td style="width:22%; text-align:right;">{{nowrap|'''Uta. (gol.)'''}}</td> </tr> {{#if: {{{godine|}}}{{{klubovi|}}}{{{nastupi(golovi)|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine}}}</td> <td>{{{klubovi}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine1|}}}{{{klubovi1|}}}{{{nastupi(golovi)1|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine1}}}</td> <td>{{{klubovi1}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)1}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine2|}}}{{{klubovi2|}}}{{{nastupi(golovi)2|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine2}}}</td> <td>{{{klubovi2}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)2}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine3|}}}{{{klubovi3|}}}{{{nastupi(golovi)3|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine3}}}</td> <td>{{{klubovi3}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)3}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine4|}}}{{{klubovi4|}}}{{{nastupi(golovi)4|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine4}}}</td> <td>{{{klubovi4}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)4}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine5|}}}{{{klubovi5|}}}{{{nastupi(golovi)5|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td >{{{godine5}}}</td> <td>{{{klubovi5}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)5}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine6|}}}{{{klubovi6|}}}{{{nastupi(golovi)6|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine6}}}</td> <td>{{{klubovi6}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)6}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine7|}}}{{{klubovi7|}}}{{{nastupi(golovi)7|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine7}}}</td> <td>{{{klubovi7}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)7}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine8|}}}{{{klubovi8|}}}{{{nastupi(golovi)8|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine8}}}</td> <td>{{{klubovi8}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)8}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine9|}}}{{{klubovi9|}}}{{{nastupi(golovi)9|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine9}}}</td> <td>{{{klubovi9}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)9}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine10|}}}{{{klubovi10|}}}{{{nastupi(golovi)10|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine10}}}</td> <td>{{{klubovi10}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)10}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine11|}}}{{{klubovi11|}}}{{{nastupi(golovi)11|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine11}}}</td> <td>{{{klubovi11}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)11}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine12|}}}{{{klubovi12|}}}{{{nastupi(golovi)12|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine12}}}</td> <td>{{{klubovi12}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)12}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine13|}}}{{{klubovi13|}}}{{{nastupi(golovi)13|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine13}}}</td> <td>{{{klubovi13}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)13}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine14|}}}{{{klubovi14|}}}{{{nastupi(golovi)14|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine14}}}</td> <td>{{{klubovi14}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)14}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine15|}}}{{{klubovi15|}}}{{{nastupi(golovi)15|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine15}}}</td> <td>{{{klubovi15}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)15}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine16|}}}{{{klubovi16|}}}{{{nastupi(golovi)16|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine16}}}</td> <td>{{{klubovi16}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)16}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine17|}}}{{{klubovi17|}}}{{{nastupi(golovi)17|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine17}}}</td> <td>{{{klubovi17}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)17}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine18|}}}{{{klubovi18|}}}{{{nastupi(golovi)18|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine18}}}</td> <td>{{{klubovi18}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)18}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine19|}}}{{{klubovi19|}}}{{{nastupi(golovi)19|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine19}}}</td> <td>{{{klubovi19}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)19}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine20|}}}{{{klubovi20|}}}{{{nastupi(golovi)20|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine20}}}</td> <td>{{{klubovi20}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)20}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine21|}}}{{{klubovi21|}}}{{{nastupi(golovi)21|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine21}}}</td> <td>{{{klubovi21}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)21}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine22|}}}{{{klubovi22|}}}{{{nastupi(golovi)22|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine22}}}</td> <td>{{{klubovi22}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)22}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine23|}}}{{{klubovi23|}}}{{{nastupi(golovi)23|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine23}}}</td> <td>{{{klubovi23}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)23}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine24|}}}{{{klubovi24|}}}{{{nastupi(golovi)24|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine24}}}</td> <td>{{{klubovi24}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)24}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{godine25|}}}{{{klubovi25|}}}{{{nastupi(golovi)25|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{godine25}}}</td> <td>{{{klubovi25}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nastupi(golovi)25}}}</td> </tr>}} }} <tr style="text-align:center;"> <td colspan="3" style="width:100%; border-bottom:1px solid #b0c4de; text-align:center;">{{#if: {{{nacionalnegodine|}}}{{{nacionalnegodine1|}}}{{{nacionalneekipe|}}}{{{nacionalneekipe1|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)1|}}}|'''Nacionalna reprezentacija**''' </td> </tr> <tr style="text-align:left;"> <td style="width:31%;">'''Godine'''</td> <td style="width:46%;">'''Reprezentacija'''</td> <td style="width:22%; text-align:right;">{{nowrap|'''Uta. (gol.)'''}}</td> </tr> {{#if: {{{nacionalnegodine|}}}{{{nacionalneekipe|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{nacionalnegodine}}}</td> <td>{{{nacionalneekipe}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nacionalninastupi(golovi)}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{nacionalnegodine1|}}}{{{nacionalneekipe1|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)1|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{nacionalnegodine1}}}</td> <td>{{{nacionalneekipe1}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nacionalninastupi(golovi)1}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{nacionalnegodine2|}}}{{{nacionalneekipe2|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)2|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{nacionalnegodine2}}}</td> <td>{{{nacionalneekipe2}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nacionalninastupi(golovi)2}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{nacionalnegodine3|}}}{{{nacionalneekipe3|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)3|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{nacionalnegodine3}}}</td> <td>{{{nacionalneekipe3}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nacionalninastupi(golovi)3}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{nacionalnegodine4|}}}{{{nacionalneekipe4|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)4|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{nacionalnegodine4}}}</td> <td>{{{nacionalneekipe4}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nacionalninastupi(golovi)4}}}</td> </tr>}} {{#if: {{{nacionalnegodine5|}}}{{{nacionalneekipe5|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)5|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td>{{{nacionalnegodine5}}}</td> <td>{{{nacionalneekipe5}}}</td> <td style="text-align:right;">{{{nacionalninastupi(golovi)5}}}</td> </tr>}} }} </table> }} |zaglavlje20 = |oznaka20 = |podaci20 = |zaglavlje21 = |oznaka21 = |podaci21 = |zaglavlje22 = {{#if: {{{trenerklubovi|}}}|Trenirani klubovi }} |oznaka22 = |podaci22 = |zaglavlje23 = |oznaka23 = |podaci23 = {{#if: {{{trenergodine|}}}{{{trenerklubovi|}}}|<tr style="text-align:left;"> <td style="width:31%;">{{{trenergodine}}}</td> <td style="width:69%;">{{{trenerklubovi}}}</td> </tr> }} |zaglavlje24 = {{Infobox medal templates |title = Medalje |medals = {{{medaltemplates|}}} |expand = {{{medaltemplates-expand|}}} }} |oznaka24 = |podaci24 = |ispodstil = color:#808080; |ispod = {{#if: {{{godine|}}}{{{godine1|}}}|<small>* Nastupi i golovi u profesionalnim klubovima koji se računaju samo za službene utakmice i tačni su do {{{zadnjiuređaj}}}. </small>}} {{#if: {{{zadnjiuređajrep|}}}|<br /><small>** Nastupi i golovi u nacionalnoj reprezentaciji tačni su do {{{zadnjiuređajrep}}}.</small>}} }}</includeonly><noinclude> <pre style="font-size:95%;overflow:auto;"> {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = | rodnigrad = | rodnadržava = | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = | pozicija = | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = | klubovi1 = | nastupi(golovi)1 = | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = | nacionalninastupi(golovi)1 = | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = | zadnjiuređajrep = }} </pre> [[Kategorija:Sportske biografske infokutije|Nogometaš]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni šabloni|Nogometaš]] </noinclude> abcjqlb0ynwjgmomp1nx1la7cy666u5 AKB48 0 130847 41262575 41248385 2022-08-22T22:14:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | Ime = AKB48 | Slika = AKB48 20090703 Japan Expo 52.jpg | Img_alt = | Img_capt = AKB48 nastupa na Japan Expo 2009 u Francuskoj | Img_size = | Landscape = | Background = group_or_band | Alias = | Porijeklo = [[Akihabara]], [[Tokio]], [[Japan]] | Žanr = [[j-pop]], [[pop muzika|pop]] | Period_aktivnosti = {{Start date|2005}}.–danas | Diskografska_kuća = AKS<br />DefSTAR Records<br />You, Be Cool!/[[King Records]] | Povezani_izvođači = | URL = [http://www.akb48.co.jp akb48.co.jp]<br />[http://www.youtube.com/AKB48/ youtube.com/AKB48] | Bivši_članovi = | Sadašnji_članovi = [[#Team A|Team A]]<br />[[#Team K|Team K]]</small><br />[[#Team B|Team B]]<br />[[#Team 4|Team 4]] }} '''AKB48''' je [[japan]]ska pop grupa koju je osnovao 2005. godine poznati japanski tekstopisac i producent [[Jasuši Akimoto]].<ref name="What is AKB48">{{cite web | url=http://www.youtube.com/watch?v=98f2J7h-Ya0 | title=What is AKB48? / AKB48 [Official] | work=AKB48 | date = 14. 2. 2011. | accessdate = 24. 10. 2011. | language=engleski}}</ref><ref name="reuters20090728">{{cite web | url=http://www.reuters.com/article/2009/07/28/idUS219130+28-Jul-2009+BW20090728 | title=Japanese Idol Group AKB48 to Perform at MIPCOM | publisher=Reuters | date=28. 7. 2009. | accessdate=24. 10. 2011. | language=engleski | archivedate=2012-06-16 | archiveurl=https://www.webcitation.org/68TMydg2B?url=http://www.reuters.com/article/2009/07/28/idUS219130+28-Jul-2009+BW20090728 | deadurl=yes }}</ref><ref name="japantimes20100824">{{cite web | url=http://www.japantimes.co.jp/text/nn20100824i1.html | title=Girl idol group about mass exposure, fans | date = 24. 8. 2010. | accessdate = 24. 10. 2011. | work=The Japan Times | publisher=The Japan Times Inc. | language=engleski}}</ref> AKB48 je dobila ime po [[Akihabara|Akihabari]] (ili kraće Akibi), okrugu u [[Tokio|Tokiju]] u kojem se nalazi sopstveni teatar grupe.<ref>{{cite web | url=http://www.akb48.co.jp/english/theater/index.html | title=AKB48 Official Site｜Where to see them | publisher=AKB48 | accessdate=24. 10. 2011. | language=engleski | archive-date=2008-12-18 | archive-url=https://web.archive.org/web/20081218030159/http://www.akb48.co.jp/english/theater/index.html | dead-url=yes }}</ref> Grupa drži koncerte u svom teatre gotovo svakodnevno.<ref name="japantimes20100824" /> AKB48 je ušla u [[Ginisova knjiga rekorda|Ginisovu knjigu rekorda]] kao „najveća pop grupa“ u svijetu.<ref>{{cite web | url=http://yeinjee.com/2010/akb48-officially-world-biggest-group/ | title=AKB48 is officially the world's biggest group | date=15. 11. 2010. | accessdate=23. 10. 2011.}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.guinnessworldrecords.com/records-8000/largest-pop-group/ | title=Guinness Worlds Records - Largest pop group | publisher=Guinness World Records | accessdate=23. 10. 2011}}</ref> Trenutno AKB48 se sastoji od 4 sastava: Team A, Team K i Team B po 16 devojaka u svakom i Team 4 u sastavu od 11 devojaka, odnosno grupa ima ukupno 59 članica (stanje 2. septembra 2011.).<ref name="akb48members">{{cite web | url=http://www.akb48.co.jp/members/ | title=AKB48公式サイト｜メンバー情報 | accessdate=24. 10. 2011. | publisher=AKB48 | language=japanski | archivedate=2006-06-13 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20060613072555/http://www.akb48.co.jp/members/ | deadurl=yes }}</ref> Izuzetno su popularne u Japanu.<ref name="What is AKB48" /><ref name="reuters20090728" /><ref name="japantimes20100824" /> Devet najnovijih [[singlica|singlova]] grupe su dostigli prvo mesto [[Oricon|Orikonove]] nedeljne liste najprodavanijih singlova.<ref name="oriconcdsingle" /> == Članice == ==== Team A ==== ({{nihongo|„Tim A“|チームA|Ći:mu E:}}) Kapiten: [[Minami Takahaši]] * {{nihongo|[[Misaki Ivasa]]|岩佐 美咲}} (30. januar 1995., [[prefektura Ćiba]]) * {{nihongo|[[Ajka Ota]]|多田 愛佳}} (8. decembar 1994., [[prefektura Saitama]]) * {{nihongo|[[Šizuka Oja]]|大家 志津香}} (28. decembar 1991., [[prefektura Fukuoka]]) * {{nihongo|[[Haruka Katajama]]|片山 陽加}} (10. maj 1990., [[prefektura Aići]]) * {{nihongo|[[Asuka Kuramoći]]|倉持 明日香}} (11. septembar 1989., [[prefektura Kanagava]]) * {{nihongo|[[Haruna Kođima]]|小嶋 陽菜}} (19. april 1988., [[prefektura Saitama]]) * {{nihongo|[[Rino Sašihara]]|指原 莉乃}} (21. novembar 1992., [[prefektura Oita]]) * {{nihongo|[[Mariko Šinoda]]|篠田 麻里子}} (11. mart 1986., [[prefektura Fukuoka]]) * {{nihongo|[[Aki Takađo]]|高城 亜樹}} (3. oktobar 1991., [[Tokio]]) * {{nihongo|[[Minami Takahaši]]|高橋 みなみ}} (8. april 1991., [[Tokio]]) * {{nihongo|[[Haruka Nakagava]]|仲川 遥香}} (10. februar 1992., [[Tokio]]) * {{nihongo|[[Ćisato Nakata]]|中田 ちさと}} (8. oktobar 1990., [[prefektura Saitama]]) * {{nihongo|[[Sajaka Nakaja]]|仲谷 明香}} (15. oktobar 1991., [[prefektura Ivate]]) * {{nihongo|[[Acuko Maeda]]|前田 敦子}} (10. jul 1991., [[prefektura Ćiba]]) * {{nihongo|[[Ami Maeda]]|前田 亜美}} (1. jun 1995., [[Tokio]]) * {{nihongo|[[Nacumi Macubara]]|松原 夏海}} (19. jun 1990., [[prefektura Fukuoka]]) ==== Team K ==== ({{nihongo|„Tim K“|チームK|Ći:mu Ke:}}) Kapiten: [[Sajaka Akimoto]] * {{nihongo|[[Sajaka Akimoto]]|秋元 才加}} (26. jul 1988., prefektura Ćiba) * {{nihongo|[[Tomomi Itano]]|板野 友美}} (3. jul 1991., prefektura Kanagava) * {{nihongo|[[Majumi Ućida]]|内田 眞由美}} (27. decembar 1993., Tokio) * {{nihongo|[[Ajaka Umeda]]|梅田 彩佳}} (3. januar 1989., prefektura Fukuoka) * {{nihongo|[[Juko Ošima]]|大島 優子}} (17. oktobar 1988., [[prefektura Toćigi]]) * {{nihongo|[[Ajaka Kikući]]|菊地 あやか}} (30. jun 1993., Tokio) * {{nihongo|[[Miku Tanabe]]|田名部 生来}} (2. decembar 1992., [[prefektura Šiga]]) * {{nihongo|[[Tomomi Nakacuka]]|中塚 智実}} (18. jun 1993., prefektura Saitama) * {{nihongo|[[Moeno Nito]]|仁藤 萌乃}} (22. jul 1992., Tokio) * {{nihongo|[[Misato Nonaka]]|野中 美郷}} (20. april 1991., prefektura Fukuoka) * {{nihongo|[[Rejna Fuđie]]|藤江 れいな}} (1. februar 1994., prefektura Ćiba) * {{nihongo|[[Sakiko Macui]]|松井 咲子}} (10. decembar 1990., prefektura Saitama) * {{nihongo|[[Minami Minegiši]]|峯岸 みなみ}} (15. novembar 1992., Tokio) * {{nihongo|[[Sae Mijazava]]|宮澤 佐江}} (13. avgust 1990., Tokio) * {{nihongo|[[Jui Jokojama]]|横山 由依}} (8. decembar 1992., [[prefektura Kjoto]]) * {{nihongo|[[Rumi Jonezava]]|米沢 瑠美}} (6. jun 1991., prefektura Saitama) ==== Team B ==== ({{nihongo|„Tim B“|チームB|Ći:mu Bi:}}) Kapiten: [[Juki Kašivagi]] * {{nihongo|[[Haruka Išida]]|石田 晴香}} (2. decembar 1993., prefektura Saitama) * {{nihongo|[[Tomomi Kasaj]]|河西 智美}} (16. novembar 1991., Tokio) * {{nihongo|[[Juki Kašivagi]]|柏木 由紀}} (15. jul 1991., [[prefektura Kagošima]]) * {{nihongo|[[Rie Kitahara]]|北原 里英}} (24. jun 1991., prefektura Aići) * {{nihongo|[[Kana Kobajaši]]|小林 香菜}} (17. maj 1991., prefektura Saitama) * {{nihongo|[[Mika Komori]]|小森 美果}} (19. jul 1994., prefektura Aići) * {{nihongo|[[Amina Sato]]|佐藤 亜美菜}} (16. oktobar 1990., Tokio) * {{nihongo|[[Sumire Sato]]|佐藤 すみれ}} (20. novembar 1993., prefektura Saitama) * {{nihongo|[[Nacuki Sato]]|佐藤 夏希}} (1. jul 1990., [[Saporo]], [[Hokaido|prefektura Hokaido]]) * {{nihongo|[[Šihori Suzuki]]|鈴木 紫帆里}} (17. februar 1994., [[prefektura Kanagava]]) * {{nihongo|[[Marija Suzuki]]|鈴木 まりや}} (29. april 1991., prefektura Saitama) * {{nihongo|[[Rina Ćikano]]|近野 莉菜}} (23. april 1993., Tokio) * {{nihongo|[[Nacumi Hirađima]]|平嶋 夏海}} (28. maj 1992., Tokio) * {{nihongo|[[Juka Masuda]]|増田 有華}} (3. avgust 1991., [[prefektura Osaka]]) * {{nihongo|[[Miho Mijazaki]]|宮崎 美穂}} (30. jul 1993., Tokio) * {{nihongo|[[Maju Vatanabe]]|渡辺 麻友}} (26. mart 1994., prefektura Saitama) ==== Team 4 ==== ({{nihongo|„Tim 4“|チーム4|Ći:mu Fo:}}) Tim je osnovan 7. juna 2011 godine.<ref name="natalie20110607">{{cite web | url=http://natalie.mu/music/news/50842 | title=AKB48、研究生昇格組中心の新チーム「チーム4」誕生 | work=Natalie | publisher=Natalie (Natasha Inc.) | date=7. 6. 2011. | accessdate=23. 10. 2011. | language=japanski}}</ref> * {{nihongo|[[Maria Abe]]|阿部 マリア}} (29. novembar 1995., [[prefektura Kanagava]]) * {{nihongo|[[Miori Ićikava]]|市川 美織}} (12. februar 1994., [[prefektura Saitama]]) * {{nihongo|[[Anna Irijama]]|入山 杏奈}} (3. decembar 1995., [[prefektura Ćiba]]) * {{nihongo|[[Mina Oba]]|大場 美奈}} (3. april 1992., [[prefektura Kanagava]]) * {{nihongo|[[Haruka Šimazaki]]|島崎 遥香}} (30. mart 1994., [[prefektura Saitama]]) * {{nihongo|[[Haruka Šimada]]|島田 晴香}} (16. decembar 1992., [[prefektura Šizuoka]]) * {{nihongo|[[Miju Takeući]]|竹内 美宥}} (12. januar 1996., [[Tokio]]) * {{nihongo|[[Marija Nagao]]|永尾 まりや}} (10. mart 1994., [[prefektura Kanagava]]) * {{nihongo|[[Šiori Nakamata]]|仲俣 汐里}} (25. jul 1992., [[Tokio]]) * {{nihongo|[[Mariko Nakamura]]|中村 麻里子}} (16. decembar 1993., [[prefektura Ćiba]]) * {{nihongo|[[Anna Mori]]|森 杏奈}} (21. mart 1994., [[prefektura Ćiba]]) * {{nihongo|[[Suzuran Jamaući]]|山内 鈴蘭}} (8. decembar 1994., [[prefektura Ćiba]]) == Diskografija == === Singlovi === {| class="wikitable" style="text-align:center" |- bgcolor="#CCCCCC" ! rowspan="2"| Godina ! rowspan="2"| Redni<br />broj ! rowspan="2"| Naziv ! rowspan="2"| Napomene ! colspan="3"| Pozicija ! rowspan="2"| Prodaja<br /><small><small>([[Oricon]])</small></small> |- style="font-size:smaller;" ! width="50"| [[Oricon]]<br />Weekly<br />Singles<br />Chart<br /><ref name="oriconcdsingle">{{cite web|url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/385015/ranking/cd_single/|title=AKB 48 no shinguru uriage rankingu|publisher=Oricon Inc.|accessdate = 24. 10. 2011.|language=japanski}}</ref> ! width="50"| [[Billboard]]<br />[[Japan Hot 100|Japan<br />Hot<br />100]]*<br /><ref name="billboard">{{cite web|url=http://www.billboard-japan.com/system/jp_charts/hot100/|title=Hot 100｜JAPAN Charts｜Billboard JAPAN|publisher=Hanshin Contents Link Corporation & Prometheus Global Media, LLC.|language=japanski}}</ref> ! width="50"| [[RIAJ]]<br />Digital<br />Track<br />Chart*<br /><ref name="riajdigital">{{cite web|url=http://www.riaj.or.jp/data/others/weekly_chart/index.html|title=有料音楽配信チャート|publisher=Recording Industry Association of Japan|language=japanski}}</ref> |- | rowspan="3"| 2006. | 1 | align="left"| {{nihongo|„Sakura no Hanabiratachi“|桜の花びらたち}} | align="left" rowspan="2"| <small>Nezavisni singlovi</small> | 10 | rowspan="8" bgcolor="#CCCCCC"| | rowspan=2 bgcolor="#CCCCCC"| | align="right"| 46&nbsp;000 |- | 2 | align="left"| {{nihongo|„Skirt, Hirari“|スカート、ひらり}} | 13 | align="right"| 21&nbsp;000 |- | 1 | align="left"| {{nihongo|„Aitakatta“|会いたかった}} | align="left"| <small>Debitantski singl; izdala ga je izdavačka kuća DefSTAR Records 25. oktobra 2006.</small> | 12 | 32** | align="right"| 51&nbsp;000 |- | rowspan="5"| 2007. | 2 | align="left"| {{nihongo|„Seifuku ga Jama o Suru“|制服が邪魔をする}} | align="left"| | 7 | rowspan="8" bgcolor="#CCCCCC"| | align="right"| 22&nbsp;000 |- | 3 | align="left"| {{nihongo|„Keibetsu Shiteita Aijō“|軽蔑していた愛情}} | align="left"| | 8 | align="right"| 23&nbsp;000 |- | 4 | align="left"| „BINGO!“ | align="left"| | 6 | align="right"| 26&nbsp;000 |- | 5 | align="left"| {{nihongo|„Boku no Taiyō“|僕の太陽}} | align="left"| | 6 | align="right"| 29&nbsp;000 |- | 6 | align="left"| {{nihongo|„Yūhi o Miteiru ka?“|夕陽を見ているか?}} | align="left"| | 10 | align="right"| 18&nbsp;000 |- | rowspan="4"| 2008. | 7 | align="left"| {{nihongo|„Romance, Irane“|ロマンス、イラネ}} | align="left"| | 6 | 22 | align="right"| 23&nbsp;000 |- | 8 | align="left"| {{nihongo|„Sakura no Hanabiratachi 2008“|桜の花びらたち2008}} | align="left"| | 10 | 26 | align="right"| 25&nbsp;000 |- | 9 | align="left"| „Baby! Baby! Baby!“ | align="left"| <small>Digitalni singl</small> | bgcolor="#BBBBBB"| | × | align="right" bgcolor="#BBBBBB"| |- | 10 | align="left"| {{nihongo|„Ōgoe Diamond“|大声ダイヤモンド}} | align="left"| <small>Prvi singl grupe koji je izdat za King Records</small> | 3 | 13 | 51** | align="right"| 97&nbsp;000 |- | rowspan="4"| 2009. | 11 | align="left"| {{nihongo|„10nen Zakura“|10年桜|Jūnen Zakura}} | align="left"| | 3 | 13 | bgcolor="#CCCCCC"| | align="right"| 125&nbsp;000 |- | 12 | align="left"| {{nihongo|„Namida Surprise!“|涙サプライズ!}} | align="left"| | 2 | 5 | 28 | align="right"| 169&nbsp;000 |- | 13 | align="left"| {{nihongo|„Iiwake Maybe“|言い訳Maybe}} | align="left"| | 2 | 2 | 11 | align="right"| 146&nbsp;000 |- | 14 | align="left"| „RIVER“ | align="left"| | 1 | 2 | 17 | align="right"| 261&nbsp;000 |- | rowspan="5"| 2010. | 15 | align="left"| {{nihongo|„Sakura no Shiori“|桜の栞}} | align="left"| | 1 | 1 | 15 | align="right"| 405&nbsp;000 |- | 16 | align="left"| {{nihongo|„Ponytail to Chouchou“|ポニーテールとシュシュ}} | align="left"| | 1 | 1 | 4 | align="right"| 734&nbsp;000 |- | 17 | align="left"| {{nihongo|„Heavy Rotation“|ヘビーローテーション}} | align="left"| | 1 | 1 | 1 | align="right"| 843&nbsp;000 |- | 18 | align="left"| „Beginner“ | align="left"| | 1 | 1 | 2 | align="right"|1&nbsp;036&nbsp;000 |- | 19 | align="left"| {{nihongo|„Chance no Junban“|チャンスの順番}} | align="left"| | 1 | 1 | 12 | align="right"| 694&nbsp;000 |- | rowspan="5"| 2011. | 20 | align="left"| {{nihongo|„Sakura no Ki ni Narō“|桜の木になろう}} | align="left"| | 1 | 1 | 3 | align="right"| 1&nbsp;078&nbsp;000 |- | — | align="left"| „Dareka no Tame ni ~What can I do for someone?~“ | align="left"| <small>Digitalni dobrotvorni singl</small> | bgcolor="#BBBBBB"| | 17 | 2 | align="right" bgcolor="#BBBBBB"| |- | 21 | align="left"| {{nihongo|„Everyday, Kachūsha“|Everyday、カチューシャ}} | align="left"| | 1 | 1 | 1 | align="right"| 1&nbsp;571&nbsp;000 |- | 22 | align="left"| {{nihongo|„Flying Get“|フライングゲット}} | align="left"| | 1 | 1 | 1 | align="right" | 1&nbsp;552&nbsp;000 |- | 23 | align="left"| {{nihongo|„Kaze wa Fuiteiru“|風は吹いている}} | align="left"| <small>Biti će izdan 26. oktobra 2011.</small> | bgcolor="#BBBBBB"| | bgcolor="#BBBBBB"| | bgcolor="#BBBBBB"| | align="right" bgcolor="#BBBBBB"| |} <small>''*''' Hit-parada ''Billboard Japan Hot 100'' izlazi od februara 2008. godine, ''RIAJ Digital Track Chart'' izlazi od aprila 2009. godine.<br /></small> <small>'''**''' u 2010. godini</small> === Albumi === ==== Studijski albumi ==== {| class="wikitable" ! rowspan="2"| Godina ! rowspan="2"| Redni<br />broj ! rowspan="2"| Album ! colspan="1"| Pozicija ! rowspan="2"| Prodaja<br /><small><small>([[Oricon]])</small></small> ! rowspan="2"| Sertifikacija<br /><small><small>([[Recording Industry Association of Japan|RIAJ]])</small></small> |- style="font-size:smaller;" ! [[Oricon]]<br />Weekly<br />Albums<br />Chart<br /><ref name="oriconcdalbum">{{cite web|url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/385015/ranking/cd_album/|title=AKB48 no arubamu uriage rankingu|publisher=Oricon Inc.|accessdate = 24. 10. 2011.|language=japanski}}</ref> |- | align="center"|2008. | align="center"|1 | {{nihongo|''Set List ~Greatest Songs 2006–2007~''|SET LIST～グレイテストソングス 2006-2007～}} <small> * Objavljen: 1. novembar 2008. * Ponovo izdat 14. aprila 2010. kao ''Set List ~Greatest Songs~ Kanzenban'' * Izdavačka kuća: DefSTAR Records (DFCL-1429/30 (Limited), DFCL-1431 (Regular), DFCL-1653 (Kanzen)*) <!--* Formati: CD, digital--> </small> | align="center" | 29<br />2* | align="center" | 54&nbsp;000<br />160&nbsp;000* | align="center"| Platinasti (250&nbsp;000+)<ref name="riaj201106">{{cite web|url=http://www.riaj.or.jp/data/others/gold/201106.html|title=2011年6月度　認定作品|publisher=Recording Industry Association of Japan|accessdate = 24. 10. 2011.|language=japanski}}</ref> |- | align="center" | 2010. | align="center" | 2 | {{nihongo|''Kamikyokutachi''|神曲たち}} <small> * Objavljen: 7. april 2010. * Izdavačka kuća: King Records (KIZC-65/6 (Regular), NKCD-6512/3 (Theater)) <!--* Formati: CD, digital--> </small> | align="center" | 1 | align="center" | 534&nbsp;000 | align="center"| 2× Platinasti<ref>{{cite web|url=http://www.riaj.or.jp/data/others/gold/201012.html|title=2010年12月度　認定作品|publisher=Recording Industry Association of Japan|accessdate = 24. 10. 2011.|language=japanski}}</ref> |- | align="center" | 2011. | align="center" | 3 |{{nihongo|''Koko ni Ita Koto''|ここにいたこと}} <small> * Objavljen: 8. jun 2011. * Izdavačka kuća: King Records (KIZC-90117/8 (Limited), KIZC-117/8 (Regular), NKCD-6546 (Theater)) <!--* Formati: CD, digital--> </small> | align="center" | 1 | align="center" | 803&nbsp;000+ | align="center"| Milionski (1&nbsp;000&nbsp;000+)<ref name="riaj201106" /> |} <small>'''*''' reizdanje iz 2010. pod nazivom {{nihongo|''Set List ~Greatest Songs~ Kanzenban''|SET LIST～グレイテストソングス～完全盤}}</small> == Videografija == === Glazbeni video === {| class="wikitable" |- ! Broj ! Singl ! Izvođač ! Naziv ! Službeni video<br />na [[YouTube]]-u |- | align="center"| 10 | „Ōgoe Diamond” | align="center"| AKB48 | „Ōgoe Diamond” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=F32epua9VQs gledaj] |- | align="center"| 11 | „10nen Zakura” | align="center"| AKB48 | „10nen Zakura” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=iyn5uirg2j8 gledaj] |- | align="center"| 12 | „Namida Surprise!” | align="center"| AKB48 | „Namida Surprise!” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=pKQlKygAMrg gledaj] |- | align="center" rowspan="2"| 13 | rowspan="2"| „Iiwake Maybe” | align="center"| AKB48 | „Iiwake Maybe” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=qJ-Drv9tVjI gledaj] |- | align="center"| Under Girls | „Tobenai Agehachō” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=bUCoMByWzI0 gledaj] |- | align="center" rowspan="3"| 14 | rowspan="3"| „RIVER” | align="center"| AKB48 | „RIVER” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=bQqLKCg-UgA gledaj] |- | align="center"| Under Girls | „Kimi no Koto Suki Dakara” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=PjgyH3lVI18 gledaj] |- | align="center"| {{nowrap|Theater Girls}} | „Hikōkigumo (Theater Girls Ver.)” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=yBGwymXuhQ0 gledaj] |- | align="center" rowspan="4"| 15 | rowspan="4"| „Sakura no Shiori” | align="center"| AKB48 | „Sakura no Shiori” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=lhEK1mxOm-I gledaj] |- | align="center"| AKB48 | „Majisuka Rock 'n' Roll” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=Kc9cuqAjjhs gledaj] |- | align="center"| {{nowrap|Team PB}} | „Enkyori Poster” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=AFkT9fFTWvc gledaj] |- | align="center"| {{nowrap|Team YJ}} | „Choose me!” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=xM0VcWzaiGw gledaj] |- | align="center" rowspan="4"| 16 | rowspan="4"| „Ponytail to Chouchou” | align="center"| AKB48 | „Ponytail to Chouchou” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=SwXtaahxjls gledaj] |- | align="center"| Under Girls | „Nusumareta Kuchibiru” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=8NzfdEyo7x4 gledaj] |- | align="center"| {{nowrap|Theater Girls}} | „Boku no YELL” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=5gLSpFwl-dY gledaj] |- | align="center"| AKB48 | „Majijo Teppen Blues” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=_fcAEkH09_M gledaj] |- | align="center" rowspan="4"| 17 | rowspan="4"| „Heavy Rotation” | align="center"| AKB48 | „Heavy Rotation” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=lkHlnWFnA0c gledaj] |- | align="center"| Under Girls | „Namida no Seesaw Game” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=U1_7sqZa0wk gledaj] |- | align="center"| {{nowrap|Yasai Sisters}} | „Yasai Sisters” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=pizw3Wf8MHM gledaj] |- | align="center"| AKB48 | „Lucky Seven” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=GRFwFjgDmus gledaj] |- | align="center"| 18 | „Beginner” | align="center"| AKB48 | „Beginner” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=HDn_EK7VRwQ gledaj] |- | align="center"| 19 | „Chance no Junban” | align="center"| AKB48 | „Chance no Junban” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=s_2Uz2Z9IkA gledaj] |- | align="center"| 20 | „Sakura no Ki ni Narō” | align="center"| AKB48 | „Sakura no Ki ni Narō” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=n9hNT5ezcnc gledaj] |- | align="center" rowspan="2"| 21 | rowspan="2"| „Everyday, Katyusha” | align="center"| AKB48 | „Everyday, Katyusha” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=vEVq_Bx7_KY gledaj] |- | align="center"| AKB48 | „Kore kara Wonderland” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=O-TwpA5U80o gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="3"| 22 | rowspan="3"| „Flying Get” | align="center"| AKB48 | „Flying Get” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=ojXCC7SqDjM gledaj pregled] |- | align="center"| AKB48 | „Flying Get” (Dancing Version) | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=WdhMjzfg6-k gledaj] |- | align="center"| Under Girls | „Dakishimecha Ikenai” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=P9VLKXaQNMI gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="3"| 23 | rowspan="3"| „Kaze wa Fuiteiru” | align="center"| AKB48 | „Kaze wa Fuiteiru” | |- | align="center"| AKB48 | „Kaze wa Fuiteiru”<br />(DANCE! DANCE! DANCE! ver.) | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=fgESmgZ4ld8 gledaj] |- | align="center"| Under Girls | „Kimi no Senaka” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=twsL-qBix0g gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="2"| 24 | rowspan="2"| „Ue kara Mariko” | align="center"| AKB48 | „Ue kara Mariko” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=-7YJkt-4R1A gledaj] |- | align="center"| AKB48 | „Noël no Yoru” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=BhCYmRiYP8Y gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="2"| 25 | rowspan="2"| „GIVE ME FIVE!” | align="center"| AKB48 | „GIVE ME FIVE!” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=SuhiIItERLo gledaj] |- | align="center"| Selection 6 | „Sweet & Bitter” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=IQ8cXDgMR74 gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="2"| 26 | rowspan="2"| „Manatsu no Sounds good!” | align="center"| AKB48 | „Manatsu no Sounds good!” (Dance Ver.) | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=MBuJ5R2KBKo gledaj] |- | align="center"| AKB48 | „Gugutasu no Sora” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=ia1t-0RWcUo gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="3"| 27 | rowspan="3"| „Gingham Check” | align="center"| AKB48 | „Gingham Check” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=XHdcW2axwMk gledaj] |- | align="center"| AKB48 | „Yume no Kawa” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=xda7fk-lt84 gledaj pregled] |- | align="center"| AKB48 | „Nante Bohemian” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=C4Yd_JiI3G0 gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="2"| 28 | rowspan="2"| „UZA” | align="center"| AKB48 | „UZA” (Dance Ver.) | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=WIdWXhV33vs gledaj] |- | align="center"| AKB48 | „Tsugi no Season” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=TX7RxVlIPDo gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="2"| 29 | rowspan="2"| „Eien Pressure” | align="center"| AKB48 | „Eien Pressure” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=bBYvuuVJB8k gledaj pregled] |- | align="center"| NMB48 | „HA!” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=3h61H9MEx7c gledaj pregled] |- | align="center" rowspan="2"| 30 | rowspan="2"| „So long!” | align="center"| AKB48 | „So long!” | align="center"| [http://www.youtube.com/watch?v=LeLsjgbCoMI gledaj pregled] |} == Nagrade == Najvažnije nagrade grupi {| class="wikitable" ! Godina ! Ceremonija ! Nagrada ! Nominirano djelo ! Rezultat |- | rowspan="5" align="center"| 2011 | 53rd [[Japan Record Awards]]<ref name="mantan20111230">{{cite web|url=http://mantan-web.jp/2011/12/30/20111230dog00m200048000c.html|title=日本レコード大賞：AKB48涙の初栄冠「フライングゲット」　前田敦子号泣、秋元康も祝福 - MANTANWEB（まんたんウェブ）|date=30. 12. 2011.|accessdate=01. 04. 2012.|publisher=Mainichi Shimbun Digital Co., Ltd|language=Japans|archiveurl=https://archive.is/20121123180848/http://mantan-web.jp/2011/12/30/20111230dog00m200048000c.html|archivedate=2012-11-23|dead-url=no}}</ref> | Grand Prix | „Flying Get” |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | rowspan="4"| ''[[Billboard Japan]]'' Music Awards<ref name="billboard20120306">{{cite web|url=http://www.billboard.com/charts/youtube#/news/akb48-avril-lavigne-win-big-at-billboard-006361352.story|title=AKB48, Avril Lavigne Win Big at Billboard Japan Music Awards|publisher=Billboard|date = 06. 03. 2012.|accessdate = 01. 04. 2012.|language=Engels}}</ref> | Artist of the Year | |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | Top Pop Artists | |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | Hot 100 of the Year | „Everyday, Katyusha” |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | Hot 100 Single Sales of the Year | „Everyday, Katyusha” |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | rowspan="6" align="center"| 2012 | 14th [[Mnet Asian Music Awards]] | Best Asian Artist Japan | „Uza” |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | rowspan="4"| ''Billboard Japan'' Music Awards<ref name="billboard20121215">{{cite web|url=http://www.billboard-japan.com/d_news/detail/8998|title=AKB48がアーティスト・オブ・ザ・イヤー含む4冠を2年連続で達成│Daily News│Billboard JAPAN|publisher=[[Billboard Japan]]|date = 15. 12. 2012.|accessdate = 05. 02. 2013.|language=japanski}}</ref> | Artist of the Year | |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | Top Pop Artists | |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | Hot 100 of the Year | „Manatsu no Sounds good!” |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | Hot 100 Single Sales of the Year | „Manatsu no Sounds good!” |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |- | 54th Japan Record Awards<ref>{{cite web|url=http://www.sanspo.com/geino/news/20121230/akb12123021440001-n1.html|title=ＡＫＢ４８がレコ大連覇！“センター”まゆゆ号泣|publisher=[[Sankei Sports|SANSPO.COM]]|date=30. 12. 2012.|accessdate=05. 02. 2013.|language=japanski|archivedate=2013-01-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130101200856/http://www.sanspo.com/geino/news/20121230/akb12123021440001-n1.html|deadurl=yes}}</ref> | Grand Prix | „Manatsu no Sounds good!” |align="center" style="background: #ccffcc"|Dobitnik |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|AKB48}} * [http://www.youtube.com/AKB48 Zvanični kanal na Jutjubu] * [http://www.akb48.co.jp/ Zvanični sajt] [[Kategorija:Japanske muzičke grupe]] [[Kategorija:Pop-grupe]] [[Kategorija:Kratice-A|KB48]] 88uy4u0b53wumvdyjmdn0sa2ralqxd7 300 (film) 0 138567 41262544 41185680 2022-08-22T20:21:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film |naslov = 300 |slika= 300poster.box.jpg |alt = |opis = Originalni kino-poster |režija= [[Zack Snyder]] |producent= {{Unbulleted list|[[Mark Canton]]|Bernie Goldmann|Gianni Nunnari|Jeffrey Silver|[[Frank Miller (strip umjetnik)|Frank Miller]]}} |scenario = {{Unbulleted list|Zack Snyder|Kurt Johnstad|Michael B. Gordon}} |based on = ''[[300 (comics)|300]]'' by Frank Miller |narator = [[David Wenham]] |uloge = {{Unbulleted list|[[Gerard Butler]]|[[Lena Headey]]|[[David Wenham]]|[[Dominic West]]|[[Vincent Regan]]|[[Rodrigo Santoro]]}} |muzika = [[Tyler Bates]] |fotografija = [[Larry Fong]] |montaža = [[William Hoy]] |studio = [[Legendary Pictures]]<br />[[Virtual Studios]]<br />[[Cruel and Unusual Films]] |distributer = [[Warner Bros.|Warner Bros. Pictures]] |premijera = {{Film date|2006|12|9|df=y|[[Butt-Numb-A-Thon]]|2007|3|9|SAD}} |trajanje = 117 min. |zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} |jezik = engleski |budžet = 65 mil. $<ref>{{cite news |last=Corliss |first=Richard |url=http://www.time.com/time/arts/article/0,8599,1598977,00.html |title=7 Reasons Why ''300'' Is a Huge Hit |work=[[Time (magazin)|Time]] |date=March 14, 2007 |accessdate=18. XI 2008 |archivedate=2008-10-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081015045748/http://www.time.com/time/arts/article/0,8599,1598977,00.html |deadurl=yes }}</ref> |bruto = $456,068,181<ref>{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=300.htm |title=300 (2007) |work=[[Box Office Mojo]] |accessdate=8. III 2009}}</ref> }} '''''300-Bitka kod Termopila''''' je film iz [[2006]], adaptacija stripa ''[[300 (strip)|300]]'' [[Frenk Miler|Frenka Milera]] koji je inspirisan filmom [[Rudolf Mate|Rudolfa Matea]] ''[[300 Spartanaca]]'' iz [[1962]]. Režiser filma je [[Zak Snajder]], a Frenk Miler je bio [[izvršni producent]] i konsultant. U filmu se obrađuje [[istorija|istorijska]] [[Termopilska bitka|bitka kod Termopila]], a najvećim delom je sniman u tehnici [[plavi ekran|plavog ekrana]]. == Priča == {{spoiler}} Grupa [[Persijsko carstvo|persijskih]] glasnika dolazi u [[Sparta|Spartu]], zahtevajući spartansku pokornost kralju [[Kserks I od Persije|Kserksu]]. Ljut i uvređen tim zahtevom, kralj Leonida naređuje da se glasnici pobiju što dovodi do sukoba sa Persijancima. Leonida posećuje [[prorok|proročicu]], objašnjavajući joj svoj ratni plan protiv Persijanaca. Sveštenici, koje je Kserks već podmitio, namerno greše u interpretaciji poruku proročice govoreći da Sparta ne bi trebalo da ide u rat, kako ne bi pokvarila sveti [[Karnejski festival]]. Uprkos upozorenju, Leonida kreće u rat sa Persijancima skupivši 300 najboljih ratnika pri tom birajući samo one koji već imaju muške potomke. U toku marša ka severu pridružuje im se grupa [[Arkadija|Arkađana]] i drugih [[Grci|Grka]]. Stigavši u klanac [[Termopili|Termopile]] (u filmu ga nazivaju “vrele kapije”), naspram persijske armije grade zid kako bi sprečili napredovanje Persijanaca. [[Efijalt od Takije|Efijalt]], grbavi Spartanac, od Leonide traži dopuštenje da se priduži njegovoj vojsci kako bi u bici osvetio oca. Tom prilikom ga obaveštava o tajnom putu kojim bi Persijanci mogli da zađu iza leđa njegove vojske. Leonida ne dozvoljava [[Efijalt od Takije|Efijaltu]] da pridruži sa objašnjenjem da bi njegova nesposobnost pravilnog držanja štita mogla biti slaba tačka u njegovoj ratnoj formaciji. Uvređeni Efijalt odlazi Kserksu i nudi mu pomoć u ratu protiv Spartanaca koji su do tog trenutka uspešno odbijali napade Kserksove vojske nanoseći joj velike gubitke. == Glumačka ekipa == {{Spisak glumaca}} |- |[[Džerard Batler]]''' || '''[[Leonida I|Leonida]]''', kralj Spartanaca |- |[[Lina Hidi]]''' || '''[[Gorgo (Sparta)|Kraljica Gorgo]]''', Leonidina žena |- |[[Dejvid Venam]]''' || '''[[Aristodemus (Sparta)|Dilios]]''', narator i spartanski vojnik |- |[[Dominik Vest]]''' || '''Teron''', korumpirani spartanski političar |- |[[Majkl Fasbender]]''' || '''Stelios''', mladi spartanski vojnik |- |[[Vinsent Rigan]]''' || '''Artemis''', kapetan spartanske vojske i Leonidin odani prijatelj |- |[[Rodrigo Santoro]]''' || '''[[Kserks I]]''', kralj Persijanaca |- |[[Endru Tirnan]]''' || '''[[Efilijat od Trakije|Efilijat]]''', deformisani spartanski otpadnik |- |[[Endru Plivin]]''' || '''Daksos''', arkadijski vojnik |- |[[Tom Visdom]]''' || '''Astinos''', najstariji sin kapetana Artemisa |- |Đovani Čimino''' || '''[[Pleistarkus]]''', Leonidin sin |- |[[Piter Mensa]]''' || '''persijski glasnik''' |- |[[Keli Krejg]]''' || '''proročica''' |- |[[Tajler Najcel]]''' || '''mladi Leonida''' |- |[[Rober Maje]]''' || '''besmrtni Iber''' ''(Gigant)'' |} == Prijem == === Zarada === Premijerno prikazivanje filma ''300'' u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]] bilo je [[9. mart]]a [[2007]]. U prvom vikendu prikazivanja film je zaradio 28.106.731 [[američki dolar|dolara]]. Ukupna zarada je bila 456.068.181 dolara.<ref>[http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=300.htm 300 (2007) - Box Office Mojo<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> === Kritike === Od svetske premijere na [[Berlinski međunarodni filmski festival|Berlinskom međunarodni filmskom festivalu]] [[14. februar]]a [[2007]]. pred 1.700 gledalaca, “300” je dobio različite kritike. U Severnoj Americi kritičari su podeljeni. === Istorijska tačnost === === Opis Persijanaca === Od premijere, “300“ je bio na meti kritika zbog načina na koji predstavlja ljude iz Persijskog carstva. Razni kritičari, stručnjaci, novinari i iranski državnici, uključujući i predsednika [[Mahmud Ahmadinežad|Mahmuda Ahmadinežada]], osudili su film. U filmu “hiljadu nacija persijskog carstva”, su prikazani kao varvarske i demonske horde, a kralj Kserks je prikazan kao [[androgin]]. Glasogovorink Vorner brosa je izjavio: “Film 300-Bitka kod Termopila je fikcija inspirisana romanom Frenka Milera, a labavo bazirana na istorijskim događajima. Studio je napravio ovaj film čisto kao fikciju sa jedinom namerom da zabavi publiku; njegova svrha nije da ismejava neki narod ili kulturu, niti da šalje bilu kakvu političku poruku.” == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{imdb title|id=0416449|title=300}} * {{Official website|http://www.300ondvd.com/}} * {{IMDb title|0416449|300}} * {{Amg movie|334031|300}} * {{rotten-tomatoes|300|300}} * {{metacritic film|300|300}} * {{mojo title|300|300}} * {{PORT.rs-film|83461|300 - Bitka kod Termopila}} * {{cite web | url = http://www.chasingthefrog.com/reelfaces/300spartans.php | title = Questioning the Story | work = Chasing The Frog }} * {{cite web | author = Gerri Miller | url = http://entertainment.howstuffworks.com/inside-300.htm | title = Inside 300 | work = [[HowStuffWorks]] }} * [http://www.cinemareview.com/production.asp?prodid=3931 ''300'' production notes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121021080139/http://www.cinemareview.com/production.asp?prodid=3931 |date=2012-10-21 }} * {{cite web | url = http://www.filmschoolrejects.com/news/movie-buzz/interview-director-zach-snyder-talks-300.php | title = Interview: Director Zach Snyder talks 300 | author = Neil Miller | date = February 14, 2007 | access-date = 2011-12-06 | archive-date = 2008-05-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080515155513/http://www.filmschoolrejects.com/news/movie-buzz/interview-director-zach-snyder-talks-300.php | deadurl = yes }} * {{cite web | url = http://www.brightlightsfilm.com/57/300.html | title = 300 Lies? Give poetics a chance | author = David C. Ryan | date = August 2007 | issue = 57 | work = Bright Lights Film }} * {{cite web | url = http://timesonline.typepad.com/dons_life/2007/10/10-things-the-m.html | title = 10 things the makers of '300' got right | authorlink = Mary Beard (classicist) | first = Mary | last = Beard | date = October 3, 2007 | access-date = 2011-12-06 | archivedate = 2011-07-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110709221206/http://timesonline.typepad.com/dons_life/2007/10/10-things-the-m.html | deadurl = yes }} * {{cite web | url = http://www.victorhanson.com/articles/hanson032807.html | title = ''300'': Fact or Fiction? | author = [[Victor Davis Hanson]] | date = March 28, 2007 | publisher = Tribune Media Services | access-date = 2011-12-06 | archivedate = 2010-01-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100103071002/http://victorhanson.com/articles/hanson032807.html | deadurl = yes }} ;Ostali projekti {{Drugi projekti | commons = 300 (film) | wikinews = }} {{Dark Horse Comics - filmovi}} {{Frank Miller}} {{Zack Snyder}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Ratni filmovi]] [[Kategorija:Filmovi temeljeni na stripovima]] [[Kategorija:Authority control 2]] f5q03ld4xzunbrox2i93t487a6btlzd Aristodem iz Sparte 0 138581 41262793 41189082 2022-08-23T10:08:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki :''Za ostale ličnosti sa istim imenom, v. [[Aristodemus (razvrstavanje)]]'' '''Aristodem''' ({{lang-el|Αριστόδημος; ''Aristodemos''}}; {{lang-la|Aristodemus}}; {{fl.|480. pne. - 449. pne.}}) bio je [[Antička Sparta|spartanski]] vojnik poznat kao pripadnik odreda od 300 elitnih [[hoplit]]a koji je za vrijeme [[Grčko-perzijski ratovi|perzijske invauije]] godine 480. pne. pod kraljem [[Leonida od Sparte|Leonidom]] otišao na sjever kako bi se suprotstavio [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijskoj]] invaziji pod kraljem [[Kserkso]]m. Svi njegovi suborci, osim [[Pantit]]a koga je kralj tokom marša bio poslao u diplomatsko izaslanstvo u [[Tesalija|Tesaliju]] su izginuli u [[Bitka kod Termopila|termopilskoj bitci]]. Aristodem je preživio zato što mu se tokom marša inficiralo oko te mu je kralj, svjestan da od njega u borbi neće biti koristi, naredio da se vrati kući. Međutim, njegov suborac [[Eurit]], koji je isto tako obolio, se usprkos sljepoći vratio u Leonidove redove te je na kraju poginuo u bitci. Pantit, koji je u bitci nije sudjelovao zato što je u povratku sa misije zakasnio na bojište, se osjetio toliko osramoćen da se nakon povratka u Spartu, objesio. I Aristodem je bio izložen preziru i poruzi te su ga zvali Aristodem Kukavica. Zbog toga se u [[Bitka kod Plateje|bitci kod Plateje]] nastojao iskupiti tako što je samoubilački jurišao na Perzijance. Usprkos toga je preživio sve do kraja grčko-perzijskih ratova. Na Aristodemu se temelji lik Diliosa u filmu [[300 (film)|300]], koga tumači [[David Wenham]]. Iako kao i historijski lik, gubi oko u borbi, naređeno mu je da se vrati kako bi svojim [[orator]]skim vještinama prepričao bitku i tako potakao Grčku da nastavi pružati otpor Perzijancima. == Izvori == * ''[http://ebooks.adelaide.edu.au/h/herodotus/h4m/ The History of Herodotus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130405113535/http://ebooks.adelaide.edu.au/h/herodotus/h4m/ |date=2013-04-05 }}''. Translated into English by G. C. Macaulay. * {{Citation | last = Schmitz | first = Leonhard | contribution = Aristodemus | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]] | volume = 1 | pages = 304 | publisher = | place = | year = 1867 | contribution-url = http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0010.html | access-date = 2011-12-06 | archivedate = 2008-07-14 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080714093030/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0010.html | deadurl = yes }} {{DEFAULTSORT:Aristodem}} [[Kategorija:5. vijek pne.]] qwztk7cqihg8nqgdcvrwch2xzuzsaxo Abuja 0 143732 41262585 41096205 2022-08-22T22:46:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Abuja | ime_genitiv =Abuje | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Nigeriahouseofreps.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Nigerijski parlament | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Nigerija | slika_lokacijska_karta_opis =Abuja na karti Nigerije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =9 | širina-minute =4 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =7 | dužina-minute =29 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Nigerija}} | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Osnivanje | utemeljenje_datum =[[1991]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Ministar | ime_vođe =Adamu Aliero | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =713 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =480 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2010. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =590.400<ref name=stat/> | stanovništvo_gustoća =1092 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime =Procjena 2010. | stanovništvo_prazno1 =1 352 679 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://fct.gov.ng/fcta/ fct.gov.ng] | bilješke = }} '''Abuja''' ([[Fonetika|fonetski]]: Abudža) je novi [[glavni grad]] [[Nigerija|Nigerije]] od 590.400 stanovnika<ref name=stat>{{cite web | url =http://population.mongabay.com/population/nigeria | title =''The largest cities in Nigeria, ranked by population'' | accessdate = 5. 5. 2011 | language=engleski | publisher=Mongabay.com }}</ref> umjesto nekadašnjeg [[Lagos]]a. Abuja je planski izgrađen grad, koji je [[12. decembra]] [[1991]]. i službeno postao [[glavni grad]], on je nastao iz vrlo sličnih pobuda kao [[brazil]]ska [[Brazilija]]. Prema popisu iz [[2006]] godine, grad i njegov Federalni teritorij (Federal Capital Territory) imali su 778.567, a prema procjeni iz [[2010]]. čak 1,352.679 stanovnika.<ref>{{Cite web |title=Explore Abuja City |url=http://www.stayinabuja.com/aboutfct.php?c=explore |access-date=2012-01-07 |archivedate=2011-12-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111204213707/http://www.stayinabuja.com/aboutfct.php?c=explore |deadurl=yes }}</ref><ref name="WG">{{cite web|url=http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=wg&geo=-1&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&pt=c&va=&geo=-158|title=World Gazetteer - Nigeria: largest cities and towns and statistics of their population|archiveurl=https://archive.today/20121204170941/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=wg&geo=-1&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&pt=c&va=&geo=-158|archivedate=2012-12-04|access-date=2012-01-07|dead-url=yes}}</ref> Abuja i njen Federalni teritorij rastu nevjerojatno brzo, pojedini dijelovi od 20% do 30% na godinu.<ref name="WBC">{{cite web |url=http://www.citiesalliance.org/cdsdb.nsf/Attachments/South+Africa+roundtable/$File/African+Regional+Roundtable+on+Upgrading+Oct00.pdf |title=World Bank Conference: African Regional Roundtable on Upgrading Low-income Settlements |accessdate=5. 1. 2012 |work=www.citiesalliance.org |publisher=World Bank, 3–5 October 2000, Johannesburg, South Africa, str. 16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928045105/http://www.citiesalliance.org/cdsdb.nsf/Attachments/South+Africa+roundtable/$File/African+Regional+Roundtable+on+Upgrading+Oct00.pdf |archivedate=2007-09-28 |deadurl=yes }}</ref> Velik broj novih stanovnika, naseljava se u divljim naseljima, koja niču kao gljive poslije kiše. == Historija == Nigerijska vlada je odmah nakon stjecanja nezavisnosti [[1960]]. imala planove o preseljenju glavnog grada iz [[Lagos]]a, zbog velikih vjerskih i [[pleme]]nskih podjela u Nigeriji te nekotroliranog rasta Lagosa, pa se činilo da će se preseljenjem administracije smanjiti pritisak na njega. Nakon serije pobuna [[1960e|1960-ih]] i secesije [[Bijafra|Bijafre]] [[1967]]. i [[Nigerijski građanski rat|građanskog rata]] ([[1967]]. - [[1970]].) u zemlji koji je uslijedio nakon toga, odluka je ubrzano donešena na početku [[1970e|1970-ih]]. [[Datoteka:Zumarock.jpg|left|thumb|240px|Stijena Zuma]] Kao neutralno rješenje, koje je trebalo zadovoljiti sve plemenske i vjerske razmirice izabran je teritorij u središtu države [[1976]].<ref name=brit/> koji je po uzoru na [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i [[Brazil]] trebao biti izdvojen kao Savezni teritorij glavnog grada (Federal Capital Teritory) i na njemu je počela izgradnja novog glavnog grada. Posao je povjeren [[SAD|američkom]] konzorciju ''International Planning Associates'' (IPA) od tri kompanije, koje su izradile master plan, angažiran je i [[japan]]ski [[Urbanizam|urbanist]] [[Kenzo Tange]] u to vrijeme vodeći stručnjak na tom polju, koji je projektirao osnovnu urbanističku strukturu centra grada, koji je po prvobitnim planovima trebao imati 25 000 stanovnika i dvije zone.<ref name=brit/> Zbog velikih političkih previranja u zemlji, gradnja se otegnula tako da je najveći dio gradnje obavljen slijedeće dekade od [[1980]]. do [[1990]]. godine. U novi grad su seljena ministarstva, jedno po jedno, a i pojedine ambasade, za njima su ubrzo počeli dolaziti doseljenici, tako da se i on vrlo brzo širio. Abuja je nakon tog postala sjedište [[Ekonomska zajednica zapadnoafričkih zemalja|Ekonomske zajednice zapadnoafričkih zemalja]] (ECOWAS) i regionalno sjedište [[OPEC]]-a. == Geografija == Abuja je udaljena oko 480 km sjeveroistočno od [[Lagos]]a, leži u središnjem dijelu Nigerije u kraju zvanom brda Čukuku (Chukuku Hills) na nadmorskoj visini od 360 m.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/2397/Abuja | title =''Abuja'' | accessdate = 5. 1. 2012 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica }}</ref> To je [[savana|savanski]] kraj u kojem nema toliko šuma, već prevladava trava. [[Datoteka:AbujaNationalMosque.jpg|left|thumb|240px|Nacionalna džamija]] U centralnoj zoni grada nalaze se; [[Parlament]], Vijećnica i sve ostale vladine zgrade, u drugoj planiranoj zoni nalaze se stanovi, trgovine i svi ostali sadržaji neophodni za život stanovnika.<ref name=brit/> Abuja je grad parkova i zelenila, ima brojne potoke, jezera i manje riječice. Na zapadu grada nalazi se jezero Jabi sa svojim rekreacijskim centrom. [[Univerzitet]] Abuja osnovan je [[1988]]. godine, grad ima Međunarodni [[aerodrom]] Nnamdi Azikiwe, a sa brzim cestama povezan je sa svim ostalim važnijim nigerijskim gradovima. Visokonaponski dalekovod dug 75 km vodi do brane Široro na rijeci [[Niger (rijeka)|Niger]], jugozapadno od grada.<ref name=brit/> == Klima == Abuja ima jednu ugodniju verziju [[Tropska savanska klima|savanske klime]] po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], sa nešto manje vlage negoli primorski dijelovi zemlje, i generalno ugodnijom klimom. Sezona oborina traje od [[april]]a do [[oktobar]]a, tad su dnevne temperature između 28 - 30 ° C, a noćne između 22 - 23&nbsp;°C, u tom razdoblju padne prosječno 1 500 mm litara kiše. U ostatku godine za sušne sezone dnevne temperature znaju narasti na preko 40 ° C, ali noćne pasti na 12 ° C, tad često puše topli i suhi sjeverni vjetar [[harmatan]] iz [[Sahara|Sahare]] i donosi pustinjski pijesak. [[Datoteka:Catedral Nacional em Abuja, Nigéria.jpg|thumb|desno|280px|Nacionalna katedrala]] == Znamenitosti == Naveća znamenitost grada je stijena Zuma (Zuma Rock) na sjevernom ulazu u grad. Te je visoki kameni [[monolit]] koji mnogi uspoređuju s poznatim [[Australija|australskim]] monolitom [[Uluru]]. Na njemu je postoji reljef koji podsjeća na lice čovjeka. Od građevina se ističu Nacionalna džamija, Nacionalna katedrala i Milenijski toranj visok 170 m (drugi objekt po visini u [[Afrika|Africi]]). == Gradovi prijatelji == * {{flagicon|Brazil}} [[Brazilija]] * {{flagicon|SAD}} [[Detroit]] * {{flagicon|Indija}} [[Kanpur]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Abuja}} * [http://fct.gov.ng/fcta/ Službene stranice grada] {{en icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/2397/Abuja ''Abuja'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Glavni gradovi afričkih država}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi u Nigeriji]] [[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]] m7eru2ey2a1gfatra4qqlr1s4m7xa21 Šablon:Plainlist 10 145590 41262529 40699269 2022-08-22T19:29:56Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki <div class="plainlist {{{class|}}}" {{#if:{{{style|}}}{{{indent|}}}|style="{{#if:{{{indent|}}}|margin-left: {{#expr:{{{indent}}}*1.6}}em;}} {{{style|}}}"}}>{{#if:{{{1|}}}| {{{1}}} </div>}}<noinclude> {{documentation}} [[Kategorija:Pomoćni šabloni]] </noinclude> 1kfezennry0ycxaexgof6mexn2jvphj Anasazi 0 149108 41262757 41187864 2022-08-23T07:14:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:mesaverde cliffpalace 20030914.752.jpg|thumb|250px|Cliff Palace, [[Mesa Verde National Park|Nacionalni park Mesa Verde]]]] [[Datoteka:Canyon de Chelly1.jpg|thumb|250px|White House Ruins, [[Canyon de Chelly National Monument|Nacionalni spomenik Canyon de Chelly]]]] '''Drevni Pueblo narodi''' ili '''Predački Pueblo narodi''' je naziv koji se koristi za [[Indijanci u SAD|indijanske]] kulture koje su postojale u području [[SAD]] poznatom kao [[Four Corners]], a koje se sastoji od juga države [[Utah]], sjevera države [[Arizona]], sjeverozapada države [[New Mexico]] i juga države [[Colorado]]. Za njihove pripadnike je karakteristično da su živjeli u građevinama koje su se zvale pueblo (mn. pueblos), sagrađenim tako da se u njih uz pomoć ljestava može lako popeti za vrijeme neprijateljskih napada. Arheolozi za te drevne grupe koriste izraz '''Anasazi''', iako on nije popularan među suvremenim [[Pueblo narodi]]ma.<ref name=r12>Roberts 12</ref> Riječ ''Anaasází'' je [[Navajo jezik|navajo]] riječ za "Drevni" ili "Drevni neprijatelj".<ref name="UNCO" /> [[Arheologija|Arheolozi]] se danas spore kada se razvila ta zasebna [[kultura]]. Trenutni konsenzus, temeljen na terminologiji koju koristi [[Klasifikacija Pecos]], navodi da je nastala oko 12. vijeka pne. tokom periodu za koga arheolozi koriste izraz [[Rana era tvoraca košara II]]. Od početka prvih arheoloških istraživanja, pretpostavlja se da su drevni stanovnici Puebloa bili preci današnjih [[Pueblo narodi|Pueblo naroda]].<ref name="UNCO">[http://hewit.unco.edu/DOHIST/puebloan/begin.htm Hewit, "Puebloan Culture"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709073248/http://hewit.unco.edu/DOHIST/puebloan/begin.htm |date=2010-07-09 }}, University of Northern Colorado</ref> Te su tvrdnje također temeljene i u tradiciji današnjih Pueblo naroda. == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ancient Pueblo peoples}} * [http://www.nps.gov/history/museum/exhibits/band/overview.html Bandelier National Monument Virtual Museum Exhibit and Lesson Plans], from [[National Park Service]] * [http://www.nps.gov/history/museum/exhibits/chcu/index1.html Chaco Culture National Historic Park Virtual Museum Exhibit], from [[National Park Service]] * [http://www.cpluhna.nau.edu/People/anasazi.htm People of the Colorado Plateau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150828055734/http://www.cpluhna.nau.edu/People/anasazi.htm |date=2015-08-28 }} * [http://www.cpluhna.nau.edu/People/population_change.htm An Early Population Explosion on the Colorado Plateau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061205191339/http://cpluhna.nau.edu/People/population_change.htm |date=2006-12-05 }} * [http://www.desertusa.com/ind1/du_peo_ana.html The People of the Mountains, Mesas and Grasslands] * [http://www.valhallaphotos.com/Photos/Cliff-Palace.html Cliff Palace of the Anasazi Photo] * [http://www.astronomy.pomona.edu/archeo/outside/chaco/nebula.html 1054 Supernova Petrograph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130111200636/http://www.astronomy.pomona.edu/archeo/outside/chaco/nebula.html |date=2013-01-11 }} * [http://www.jqjacobs.net/southwest/chaco_meridian.html The Chaco Meridian] * [http://www.smithsonianmag.com/specialsections/lifelists/lifelist-mesa-verde.html Life Lists at SmithsonianMag.com: Mesa Verde] [[Kategorija:Pretkolumbovska era]] [[Kategorija:Indijanske kulture]] kivpu9li575sdduo1r36c5w5hybsszg Abd al-Rab Mansur al-Hadi 0 149238 41262578 40887191 2022-08-22T22:32:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |name = Abd Rabbuh Mansur Al-Hadi<br /><small>عبدربه منصور الهادي</small> |office = [[predsjednik Jemena]] |primeminister = [[Mohammed Basindawa]] |term_start = 25. februar 2012 |term_end = |image = Abdrabbuh Mansur Hadi.jpg |predecessor = [[Ali Abdullah Saleh]] |successor = |primeminister1 = [[Ali Muhammad Mujawar]] |term_start1 = 4. jun 2011 |term_end1 = 23. septembar 2011<br />23. novembar 2011 – 25. februar 2012<br /><small>[[vršilac dužnosti|v. d.]]</small> |predecessor1 = [[Ali Abdullah Saleh]] |successor1 = [[Ali Abdullah Saleh]] |office2 = potpredsjednik Jemena |president2 = [[Ali Abdullah Saleh]] |term_start2 = 3. oktobar 1994 |term_end2 = |predecessor2 = [[Ali Salim Al-Beidh]] |successor2 = |office3 = ministar obrane |primeminister3 = [[Haidar Abu Bakr al-Attas]] |term_start3 = 29. maj 1994 |term_end3 = 3. oktobar 1994 |predecessor3 = [[Haidar Abu Bakr al-Attas]] |successor3 = Muhammad Nasir Ahmad Ali |birth_date = {{birth year and age|1945}} |birth_place = [[Abyan (gubernija)|Abyan]], [[Adenski Protektorat]]<br /><small>(now [[Jemen]])</small> |death_date = |death_place = |party = [[Opći narodni kongres (Jemen)|Opći narodni kongres]] |religion = [[Sunitski Islam]] }} [[Feldmaršal]] '''Abd Rabbuh Mansur Al-Hadi''' ({{lang-ar|عبد ربه منصور الهادي}}; rođ. 1945<ref name="bigthink">{{cite web |url=http://bigthink.com/ideas/38738 |title=Yemen's New Acting President: Abd Rabu Who? |work=Waq al-Waq |first=Gregory |last=Johnsen |publisher=Big Think |date = 5. 06. 2011.}}</ref>) je [[jemen]]ski političar koji je služio kao [[predsjednik Jemena|potpredsjednik Jemena]] od 3. oktobra 1994.<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=V4tQ-He6bdYC&pg=PA688&lpg=PA688&dq=%22Abd+al-Rab+Mansur+al-Hadi%22&source=bl&ots=3Ou-jDB03A&sig=nmadnVunpEQGbTzLXpWSCOqcngE&hl=en&ei=70bSTIPFLpCO4gafpfHhDw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CBEQ6AEwADgK#v=onepage&q=%22Abd%20al-Rab%20Mansur%20al-Hadi%22&f=false |title=The CIA World Factbook 2008 |publisher=[[Central Intelligence Agency|CIA]] |publisher=[[Skyhorse Publishing]] |year=2007 |isbn=9781602390805 |page=688}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-y/yemen.html |title=Yemen |publisher=[[Central Intelligence Agency|CIA]] |access-date=2012-02-25 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629182752/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-y/yemen.html |dead-url=yes }}</ref> Od 4. juna do 23. septembra 2011. je služio kao v.d. [[predsjednik Jemena|predsjednika Jemena]] dok se [[Ali Abdullah Saleh]] liječio u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] od rana zadobivenih u napadu na predsjedničku palaču tokom [[Jemenski ustanak 2011|ustanka]].<ref>{{cite news |url=http://blogs.aljazeera.net/liveblog/yemen-jun-4-2011-2332 |title=Al-Hadi acting President of Yemen |publisher=Al Jazeera |date = 4. 06. 2011.}}</ref> 23. novembra Al-Hadi je ponovno postao v.d. nakon što je Saleh odustao od vlasti u zamjenu za imunitet od krivičnog progona. 21. februara 2012. su održani izbori na kojima je Al-Hadi bio jedini kandidat, i na kojima je formalno izabran za predsjednika. Na dužnost je stupio 25. februara 2012. == Reference == {{reflist}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Ali Salim al-Beidh]]}} {{s-ttl|title=potpredsjednik Jemena|years=1994–}} {{s-inc}} |- {{s-bef|rows=2|before={{nowrap|[[Ali Abdullah Saleh]]}}}} {{s-ttl|title=[[predsjednik Jemena]]<br /><small>v.d.</small>|years=2011}} {{s-aft|after={{nowrap|[[Ali Abdullah Saleh]]}}}} |- {{s-ttl|title=[[predsjednik Jemena]]<br /><small>v.d.: 2011–2012</small>|years=2011–}} {{s-inc}} {{s-end}} {{Lifetime|1945||Hadi, Abd Rabbuh Mansur al-}} [[Kategorija:Predsjednici Jemena]] [[Kategorija:Jemenski političari]] 7z5n7uzra1m7nv4xa2b18g3f0au50e9 Agramer Tagblatt 0 156253 41262622 4957072 2022-08-23T00:31:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Štampa | naziv = Agramer Tagblatt | image = | caption = | vrsta = dnevni list | format = | osnivanje = [[2. januar]] [[1885]]. | cena = | vlasnik = | izdavač = Jugoslovenska štampa | chiefeditor = Alois-Anton Fleischer<br />Ivan Kralj<br /> Josip Schlegel<br />Jakov Frank | jezik = [[njemački]] | zemlja = {{flag|Austro-Ugarska}}<br />{{flag|Kraljevina SHS}} | politika = | sedište = [[Zagreb]] | website = }} '''Agramer Tagblatt''' (''Zagrebački dnevnik'') bile su dnevne novine na [[Njemački jezik|njemačkom]] koje su izlazile u [[Zagreb]]u od [[1885]] do [[1922]]. <ref name=nsb>{{cite web |url =http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=416faf7b-6577-4b66-8a1c-c769f54be596 | title =''Agramer Zeitung'' | accessdate = 19. 05. 2012 | language=hrvatski | publisher=Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu }}</ref> Urednici novina bili su ; Alois-Anton Fleischer, Ivan Kralj, Josip Schlegel, Jakov Frank , a redakcija i štamparija bile su u Frankopanskoj ulici 26. == Historija izlaženja Agramer Tagblatta == U impresumu novina stajalo je da je to - ''Organ za politiku i narodnu privredu'' (Organ fuer Politik und Volkswirthschaft)<ref name=tag/>, Tagblatt bio je nastavljač - [[Agramer Zeitung]]a, prvih modernih zagrebačkih novina, koje su imale respektabilnu tradiciju od 82 godine kontinuiranog izlaženja. Tako da su u ''Agramer Tagblattu'' pisali brojni zagrebački intelektualci tog doba [[Izidor Kršnjavi]], [[Branko Gavella]] (kazališne kritike 1910.-1918)<ref name=gavela>{{cite web | url =http://www.gavella.hr/hr/o_kazalistu/dr_branko_gavella | title =''dr. Branko Gavella'' | author = Živko Prodanović | accessdate = 19. 05. 2012 | language=hrvatski | publisher=Dramsko kazalište Gavella }}</ref> , [[Vlaho Bukovac]], [[Hugo Badalić]], [[Andrija Mohorovičić]] (osvrt na zagrebački potres - Das Agramer Erdbeben) U ''Agramer Tagblattu'' je [[1887.]]. objavljen i roman (u nastavcima) '''Mathias Sandorf''' - [[Jules Verne|Julesa Vernea]] , svega dvije godine nakon prvog [[Francuska|francuskog]] izdanja. <ref name=parsek>{{cite web | url =http://sfera.hr/parsek/br79/njemacki.php | title =''Djela Julesa Vernea na njemačkom jeziku u hrvatskim novinama u XIX. stoljeću'' | author = Živko Prodanović | accessdate = 19. 05. 2012 | language=hrvatski | publisher=Parsek }}</ref> Nakon 37 godine izlaženja list je ugašen - [[1922]]., naslijedio ga je '''Zagreber Tagblatt''' koji je izlazio do [[1926]]., kad je preimenovan u [[Morgenblatt]] koji je izlazio do [[13. april]]a [[1941]]. <ref name=mor>{{cite web | url =http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&Jbmg=083240&Baza=1 | title =''Katalog HAZU'' | accessdate =19. 05. 2012 | language =hrvatski | publisher =Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti }}{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name=tag>{{cite web | url =http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/novine/novine.htm | title =''Novine 19. st. tiskane i sačuvane u Hrvatskoj'' | accessdate = 19. 05. 2012 | language=hrvatski | publisher=Hrvatsko knjižničarsko društvo }}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Literatura == * Fruk, Marina: Deutschsprachige Presse in Kroatien. // Zagreber germanistische Beitraege : Jahrbuch fuer Literatur- und Sprachwissenschaft. Beiheft. 7 (2004.) == Vanjske veze == * [http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=416faf7b-6577-4b66-8a1c-c769f54be596 Agramer Tagblatt (na portalu -Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu)] * [http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/novine/novine.htm Novine 19. st. tiskane i sačuvane u Hrvatskoj] [[Kategorija:Bivše novine u Hrvatskoj]] 8mncbiflagtl19cxu29b0tyurxu1iuv AACTA Awards 0 158476 41262657 41096054 2022-08-23T02:17:42Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Nagrada | ime = AACTA Awards | slika = Lara Bingle and Sam Worthington on 2014 AACTAS Awards red carpet (1).jpg | trenutne_nagrade = | opis = Izvrsnost u [[film]]skoj i [[Televizija|televizijskoj]] produkciji | dodeljuje = [[Australijska akademija za filmsku i televizijsku umjetnost|Australijska akademija filmske i televizijske umjetnosti]] (AACTA) | zemlja = {{flagcountry|AUS}} | mreža = [[Nine Network]] <small>(2005. – 2012.)</small><br />[[Network Ten]] <small>(2013. – )</small> | godina = [[1958]]. | veb-sajt = [http://www.aacta.org/ www.aacta.org] }} '''Nagrada Australijske akademije filmske i televizijske umjetnosti''' ({{jez-en|Australian Academy of Cinema and Television Arts Award}}), poznata i kao '''nagrada AACTA''' (ranije: nagrada Australijskog filmskog instituta ili nagrada AFI) je priznanje koje godišnje dodjeljuje [[Australijska akademija za filmsku i televizijsku umjetnost|Australijska akademija filmske i televizijske umjetnosti]] (AACTA). Nagrade se dodjeljuju najboljim ostvarenjima u [[kinematografija|filmskoj]] i [[Televizija|televizijskoj industriji]], uključujući režisere, glumce i scenariste. To je najprestižnija ceremonija dodjele nagrada na australijskom kontinentu. Dodjela nagrada prvi put je održana [[1958]]. i imala je 30 nominacija u šest kategorija. Od 1986. nagrade su počele da se dijele i za televizijska ostvarenja.<ref name="AFIHistory">{{cite web|url=http://www.afi.org.au/AM/ContentManagerNet/HTMLDisplay.aspx?ContentID=4593&Section=History_of_AFI|title=The Australian Film Institute – Celebrating 50 Years of Pride and Passion|last=|publisher=Australian Film Institute|accessdate=21. 5. 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090521123531/http://www.afi.org.au/AM/ContentManagerNet/HTMLDisplay.aspx?ContentID=4593&Section=History_of_AFI|archivedate=2009-05-21|deadurl=no}}</ref> Nagrada AFI dobila je novo ime u januaru 2012. kada je osnovana Australijska akademija filmske i televizijske umjetnosti.<ref>{{cite news|url=http://www.abc.net.au/news/2011-08-19/geoffrey-rush-australian-academy/2846536|title=Rush named president of Australian Oscars|publisher=Australian Broadcasting Corporationi|date=19. 8. 2011.}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|AACTA Awards}} * [http://www.aacta.org/ AACTA Awards] {{Filmske nagrade po državama}} [[Kategorija:Nagrade AACTA| ]] [[Kategorija:Nastanci 1958.]] [[Kategorija:Australijske filmske nagrade]] [[Kategorija:Televizijske nagrade]] 0cb612gkfa76utnj29ojukinfmvglih Šablon:Nagrada 10 158480 41262654 20211974 2022-08-23T02:14:56Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija | bodyclass = vevent | abovestyle = background-color: {{{bgcolour|#EEDD82}}} | aboveclass = summary | above = {{#if:{{{ime|}}}|{{{ime|}}}|<includeonly>{{IMESTRANICE}}</includeonly>}} | headerstyle = background-color: #EEDD82; | subheader = {{#if:{{{trenutne_nagrade|}}}|[[Datoteka:Gnome globe current event.svg|40p|link=|alt=]] ''[[{{{trenutne nagrade|}}}]]''}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|220px}}|alt={{{alt|}}}]]}} | caption = {{{naslov|}}} | label1 = Dodeljuje se za | data1 = {{{opis|}}} | label2 = Dodeljuje | data2 = {{{dodeljuje|}}} | label3 = Domaćin | data3 = {{{domaćin|}}} | label4 = Datum | data4 = {{{datum|}}} | label5 = Mesto | data5 = {{{mesto|}}} | label6 = Zemlja | data6 = {{{zemlja|}}} | label7 = Nagrada | data7 = {{{nagrada|}}} | label8 = Prvi put dodeljena | data8 = {{{godina|}}} | label9 = Poslednji put dodeljena | data9 = {{{godina2|}}} | label10 = Trenutni nosilac | data10 = {{{nosilac|}}} | label11 = Zvaničan sajt | data11 = {{{veb-sajt|}}} | header12 = {{#if:{{{mreža|}}}{{{trajanje|}}}{{{ocene|}}}|Televizijska pokrivenost}} | label13 = Mreža | data13 = {{{mreža|}}} | label14 = Trajanje | data14 = {{{trajanje|}}} | label15 = Gledanost | data15 = {{{ocene|}}} | data16 = {{#if:{{{prethodno|}}}{{{glavno|}}}{{{sledeće|}}}|<span /> {{{!}} style="width:100%; background-color: {{{bgcolour|#EEDD82}}};" {{!}} style="width: 30%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{#if:{{{prethodno|}}}|'''&nbsp;&lt; {{{prethodno}}}'''|&nbsp;}} {{!}} style="width: 40%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{#if:{{{glavno|}}}|'''{{{glavno}}}'''|&nbsp;}} {{!}} style="width: 30%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{#if:{{{sledeće|}}}|'''{{{sledeće}}} &gt;&nbsp;'''|&nbsp;}} {{!}}} }} }}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- kategorije i međuviki veze stavljajte na stranicu /dok, ne ovde --> </noinclude> 4dw6xbr574zvsqccwfzxeu347agouq3 41262655 41262654 2022-08-23T02:17:23Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Šablon:Nagrada (SR)]] na [[Šablon:Nagrada]]: Ne postoji glavni šablon tako da... wikitext text/x-wiki {{Infokutija | bodyclass = vevent | abovestyle = background-color: {{{bgcolour|#EEDD82}}} | aboveclass = summary | above = {{#if:{{{ime|}}}|{{{ime|}}}|<includeonly>{{IMESTRANICE}}</includeonly>}} | headerstyle = background-color: #EEDD82; | subheader = {{#if:{{{trenutne_nagrade|}}}|[[Datoteka:Gnome globe current event.svg|40p|link=|alt=]] ''[[{{{trenutne nagrade|}}}]]''}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|220px}}|alt={{{alt|}}}]]}} | caption = {{{naslov|}}} | label1 = Dodeljuje se za | data1 = {{{opis|}}} | label2 = Dodeljuje | data2 = {{{dodeljuje|}}} | label3 = Domaćin | data3 = {{{domaćin|}}} | label4 = Datum | data4 = {{{datum|}}} | label5 = Mesto | data5 = {{{mesto|}}} | label6 = Zemlja | data6 = {{{zemlja|}}} | label7 = Nagrada | data7 = {{{nagrada|}}} | label8 = Prvi put dodeljena | data8 = {{{godina|}}} | label9 = Poslednji put dodeljena | data9 = {{{godina2|}}} | label10 = Trenutni nosilac | data10 = {{{nosilac|}}} | label11 = Zvaničan sajt | data11 = {{{veb-sajt|}}} | header12 = {{#if:{{{mreža|}}}{{{trajanje|}}}{{{ocene|}}}|Televizijska pokrivenost}} | label13 = Mreža | data13 = {{{mreža|}}} | label14 = Trajanje | data14 = {{{trajanje|}}} | label15 = Gledanost | data15 = {{{ocene|}}} | data16 = {{#if:{{{prethodno|}}}{{{glavno|}}}{{{sledeće|}}}|<span /> {{{!}} style="width:100%; background-color: {{{bgcolour|#EEDD82}}};" {{!}} style="width: 30%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{#if:{{{prethodno|}}}|'''&nbsp;&lt; {{{prethodno}}}'''|&nbsp;}} {{!}} style="width: 40%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0.1em" {{!}} {{#if:{{{glavno|}}}|'''{{{glavno}}}'''|&nbsp;}} {{!}} style="width: 30%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{#if:{{{sledeće|}}}|'''{{{sledeće}}} &gt;&nbsp;'''|&nbsp;}} {{!}}} }} }}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- kategorije i međuviki veze stavljajte na stranicu /dok, ne ovde --> </noinclude> 4dw6xbr574zvsqccwfzxeu347agouq3 Atherton, California 0 163828 41262821 41103256 2022-08-23T11:54:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|Atherton}} {{Grad u SAD | naziv = Atherton | izvorni_naziv = | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = | savezna_država = {{flag|Kalifornija}} | okrug = | osnivanje = | stanovništvo = 6.914 | godina_stanovništvo = 2010. | gustina = | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | površina = | nadmorska_visina = | gšir = 37.45861 | gduž = -122.20000 | vremenska_zona = [[UTC-8]], leti [[UTC-7]] | dan_grada = | ZIP_kod = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 03092 | GNIS_kod = | veb-strana = | gradonačelnik = }} '''Atherton''' je [[gradić]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija]]. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 6.914 stanovnika.<ref>{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |title= California Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate= 4. 7. 2012. |work= |publisher= |date= |archivedate= 2012-12-24 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20121224011112/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |deadurl= yes }}</ref> Poznat je po velikom bogatstvu njegovih stanovnika. Prema podacima časopisa ''[[Forbes]]'' iz 2010. godine u njemu je srednja vrijednost prosječnog stambenog objekta iznosila 4,010.200 $<ref>{{cite news | url=http://www.forbes.com/2010/09/27/most-expensive-zip-codes-2010-lifestyle-real-estate-zip-codes-10-intro_slide_3.html | work=Forbes | title=America's Most Expensive ZIP Codes | archiveurl=https://archive.today/20120731022035/http://www.forbes.com/2010/09/27/most-expensive-zip-codes-2010-lifestyle-real-estate-zip-codes-10-intro_slide_3.html | archivedate=2012-07-31 | access-date=2012-08-24 | deadurl=no }}</ref> što ga čini drugim najskupljim gradom u SAD. Nastao je 1866. kao željeznička stanica Fair Oaks, na zemljištu koje je otkupio poduzetnik Felix Atherton šest godina ranije. Oko nje su bogati građani [[San Francisco|San Francisca]] sagradili kuće gdje su običavali provoditi ljeto. Kao grad je službeno inkorporiran 1923. Njegovi stanovnici - koji u pravilu pripadaju [[Kalifornija|kalifornijskoj]] poslovnoj, političkoj i kulturnoj eliti - su otada nastojali sačuvati njegov [[rezidencija]]lni karakter, odnosno spriječiti da se u njemu razviju komercijalne i industrijske aktivnosti. == Demografija == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Grupa''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2000.''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2010.''' |- | style="background:#f3fff3;" | Belci | align="right" | 6.022 (83,7%) | align="right" | 5.405 (78,2%) |- | style="background:#f3fff3;" | Crnci | align="right" | 50 (0,7%) | align="right" | 75 (1,1%) |- | style="background:#f3fff3;" | Azijati | align="right" | 704 (9,8%) | align="right" | 911 (13,2%) |- | style="background:#f3fff3;" | Hispanoamerikanci | align="right" | 200 (2,8%) | align="right" | 268 (3,9%) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 7.194 | align="right" | 6.914 |} == Znamenite ličnosti s prebivalištem u Athertonu == * [[Shirley Temple Black]], američka filmska glumica i diplomat * [[Ty Cobb]], igrač bejzbola * [[Eric E. Schmidt]], predsjednik [[Google]]a<ref name="NYTIMES">{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2005/08/08/technology/08google.html|title=Google's Chief Is Googled, to the Company's Displeasure |last=Hansell|first=Saul|date = 8. 08. 2005.|work=The [[The New York Times|New York Times]] |publisher=The New York Times Company |accessdate = 18. 01. 2009.}}</ref> * [[Meg Whitman]], predsjednica i generalni direktor [[Hewlett-Packard]]a, bivši direktor [[Ebay]]a, republikanska političarka .<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.riponsociety.org/Ripon%20Profile%20--%20Whitman.pdf |access-date=2012-08-24 |archivedate=2008-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081127050457/http://www.riponsociety.org/Ripon%20Profile%20--%20Whitman.pdf |deadurl=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}} * {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}} * {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}} * {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}} * {{KaneAmericanCounties2004}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Spisak gradova u SAD po broju stanovnika]] * [[Najveći gradovi u SAD po decenijama]] * [[Spisak saveznih država i teritorija SAD po broju stanovnika]] * [[Sjedinjene Američke Države]] * [[Amerikanci (nacija)]] * [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|SAD}} {{San Mateo County, California-lat}} {{Okruzi Kalifornije-lat}} {{Podjela SAD}} {{klica-grad-SAD}} {{Commonscat|Atherton, California}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] 6hel3elecwgcg3a180if4qipvzyo08c A.S. Roma 0 173939 41262573 41185727 2022-08-22T22:10:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = a4112d | tekst = f1ad18 | ime kluba = A.S. Roma | puno ime = Associazione Sportiva Roma S.p.A | slika = [[File:AS_Roma_logo_(2013).svg|180px]] | boje = {{color box|#a4112d}} {{color box|#f1ad18}} | mjesto = {{flagicon|ITA}} [[Rim]], [[Italija]] | savez = | liga = [[Serie A]] | godina osnivanja = [[7. lipnja]] [[1927.]] | godina raspuštanja = | nadimak = | igralište = [[Stadio Olimpico]] | kapacitet stadiona = 70 634 | direktor = {{flagicon|SAD}} [[James Pallotta]] | trener = {{flagicon|POR}} [[Paulo Fonseca]] | nastupi = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} [[Francesco Totti]] (750)}} | golovi = {{flagicon|ITA}} [[Francesco Totti]] (308) | kapetan = {{flagicon|ITA}} [[Daniele De Rossi]] | liga1 = [[Serie A]] | liga1N = 3 naslova | liga2 = [[Serie B]] | liga2N = 1 naslov | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = [[Coppa Italia]] | nacionalni kup1N = 9 naslova | nacionalni kup2 = [[Supercoppa Italiana]] | nacionalni kup2N = 2 naslova | nacionalni kup3 = | nacionalni kup3N = | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = ''drugoplasirani'' ([[1984.]]) | EL = ''drugoplasirani'' ([[1991.]]) | pattern_la1 = _roma1920h | pattern_b1 = _roma1920h | pattern_ra1 = _roma1920h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = _asr1920h | leftarm1 = 8E1111 | body1 = 8E1111 | rightarm1 = 8E1111 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = 8E1111 | pattern_la2 = _asroma1920a | pattern_b2 = _asr1920a | pattern_ra2 = _asroma1920a | pattern_sh2 = | pattern_so2 = _asr1920a | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = 8E1111 | socks2 = FFFFFF | pattern_la3 = _asroma1920t | pattern_b3 = _asr1920t | pattern_ra3 = _asroma1920t | pattern_sh3 = | pattern_so3 = _asr1920t | leftarm3 = 0E2149 | body3 = 0E2149 | rightarm3 = 0E2149 | shorts3 = 0E2149 | socks3 = 0E2149 }} '''FK Roma''' (Associazione Sportiva Roma - A.S. Roma) je fudbalski klub iz [[Rim|Rim]]a, u [[Italija|Italiji]]. Osnovan je [[1927]]. spajanjem rimskih klubova „Roman“, „Alba-Audače“ i „Fortitudo“, a takmiči se u prvoj italijanskoj ligi sve od osnivanja, sa izuzetkom sezone 1951/52, kada se takmičio u [[Serija B|Seriji B]]. Klub je osvajao [[Serie A|Seriju A]] u tri navrata: u sezonama 1941/42,1982/83 i [[Serija A 2000/01.|2000/01]], a [[Kup Italije u fudbalu|Kup Italije]] devet puta. U sezoni 1960/61. osvojen je [[Kup sajamskih gradova]] (preteča današnjeg [[UEFA liga Evrope|Kupa UEFA]]), a stizao je i do finala [[UEFA Liga šampiona|Kupa šampiona]] (1983/84) i [[UEFA Liga Evrope|Kupa UEFA]] (1990/91). Stadion fudbalskog kluba Roma se zove [[Stadion Olimpiko|Olimpiko]] i ima kapacitet od 72.698 mesta, a koristi ga i gradski rival [[FK Lacio|Lacio]]. Ovo je drugi najveći stadion u Italiji, posle [[Stadion Đuzepe Meaca|San Sira]], koji može da ugosti 80.000 navijača. == Istorija == === Od osnivanja do Drugog svetskog rata === Romu je na leto [[1927]]. godine osnovao Italo Foski, spajanjem tri rimska kluba: „Romana“, „Alba-Audačea“ i „Fortituda“. Cilj spajanja je bio da se stvori jak rimski klub koji bi mogao da konkuriše klubovima sa severa Italije, tada dominantnim u italijanskom fudbalu,<ref name=lastoria>{{cite news|url=http://www.asroma.it/DocList.aspx?Categoria=42|publisher=ASRoma.it|title=La Storia|date=24 jun 2007}}</ref> u borbi za titulu šampiona. Jedini veći rimski klub koji se nije pripojio Romi bio je [[FK Lacio|Lacio]], koji je već tada bio jaka fudbalska institucija.<ref>{{cite news|url=http://www.sslazio2000.net/sct_storia.asp|publisher=SSLazio2000.net|title=La storia laziale: da Luigi Bigiarelli ad oggi|date=24. 6. 2007.|access-date=2012-07-31|archivedate=2007-10-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071030142504/http://www.sslazio2000.net/sct_storia.asp|deadurl=yes}}</ref> Klub je u početku igrao na stadionu „Montovelodromo Apio“<ref>{{cite news|url=http://albionroad.com/club-profiles/roma.html|publisher=AlbionRoad.com|title=A.S. Roma|date=24 jun 2007}}</ref>, dok u novembru [[1929]]. nije izgrađen stadion „Kampo Testačo“ u industrijskom regionu [[Rim|Rim]]a, [[Testačo|Testaču]]. Prvi trener Rome bio je Englez Vilijam "Bili" Garbut, bivši igrač Arsenala (tada poznatog pod imenom Vulvič Arsenal). Garbut je pre Rome trenirao Đenovu i nekoliko francuskih niželigaških klubova. Već [[1931]]. godine Roma je uspela da sezonu završi na drugom mestu prve italijanske lige, iza [[FK Juventus|Juventus]]a. Najvažniji igrači kluba u ovom periodu bili su [[Atilio Feraris]], golman [[Gvido Maseti]], Fulvio Bernandini i Rodolfo Volk.<ref>{{cite news|url= http://www.asrtalenti.altervista.org/index.php?a=ferraris.htm|publisher=Viva la Roma|title=Attilio Ferraris|date=24 jun 2007}}</ref> Nakon pada forme i odlaska ključnih igrača tima, klub je rekonstruisao ekipu, dovođenjem golgetera kao što je [[Argentina|Argentinac]] [[Enrike Gvaita]].<ref name="stars">{{cite news|url=http://www.asrtalenti.altervista.org/index.php?a=calciatoriG.htm|publisher=Viva la Roma|title=Tutti i calciatori dell'A.S. Roma|date=24 jun 2007}}</ref> Sa [[Luiđi Barbesino|Luiđijem Barbesinom]] na klupi, Romi je šampionska titula izmakla za samo jedan bod, a [[FC Bologna|Bolonja]] je sezonu završila na tronu.<ref>{{cite news|url=http://www.asromaultras.it/35-36.html|publisher=ASRomaUltras.it|title=1935-'36: Io Faccio I Gol Non La Guerra!|date=24 jun 2007|access-date=2012-07-31|archivedate=2007-10-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071022183327/http://www.asromaultras.it/35-36.html|deadurl=yes}}</ref> Do kraja tridesetih klub ponovo doživljava pad forme, a onda u sezoni 1941/42, pod vođstvom trenera [[Alfred Šafer|Alfreda Šafera]], neočekivano dolazi do titule šampiona.<ref>{{cite news|url=http://www.asrtalenti.altervista.org/index.php?a=campionato4142.htm|publisher=ASRTalenti|title=Campionato 1941-42 - Roma campione d'Italia|date=24 jun 2007}}</ref> [[Amadeo Amadei]] je sa 18 postignutih golova u ovoj sezoni bio ključni igrač kluba na putu do „skudeta“. Inače, Italija je u to vreme učestvovala u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]], pa je klub domaće utakmice igrao na Stadionu nacionalfašističke partije ({{jez-it|Stadio del Partito Nazionale Fascista}}).<ref>{{cite news|url=http://www.asromaultras.it/soprannomi.html|publisher=ASRomaUltras.it|title=I Campi da Gioco|date=24 jun 2007|access-date=2012-07-31|archivedate=2007-08-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070807000057/http://www.asromaultras.it/soprannomi.html|deadurl=yes}}</ref> === Posleratni period i Serija B === U posleratnom periodu Roma nije uspela da povrati šampionsku formu, pa je sledećih pet sezona završavala u donjem delu tabele, a u sezoni 1950/51 ispali su u drugu italijansku ligu, [[Serija B|Seriju B]].<ref>{{cite news|url=http://www.rsssf.com/tablesi/ital52.html|publisher=RSSSF.com|title=Italy 1951-52 - Serie B|date=24 jun 2007}}</ref> U svojoj prvoj i jedinoj sezoni u Seriji B Roma nije ostala bez fanova; Naprotiv, u sezoni 1951/52, Roma je bila drugi klub u Italiji, računajući i prvoligaške ekipe, po prosečnom broju posetilaca na utakmicama. Zahvaljujući dobroj zaradi od prodaje ulaznica, klub je imao odlično finansijsko stanje za angažovanje novih igrača za predstojeću sezonu u Seriji A. Dovedeni su napadač Milana, Renosto, krilo Đenove, Acimonti, i dvojica reprezentativaca Italije Pjero Groso i Eđisto Pandolfini. Zvezda ovog prelaznog roka bio je [[Danska|Danac]] Helg Bronej. Takođe, u ovom prelaznom roku, golman Tesari se vratio sa pozajmice iz Fjorentine, a potpisao je i Lukezi. Igrači koji su napustili ekipu bili su Anderson, Rizorti, Akonča i Knut Nordahl, koji nije impresionirao trenera. U novembru 1952. Renato Saćerdoti se vratio na mesto predsednika kluba. Klub je preuzeo budući selektor [[Fudbalska reprezentacija Italije|reprezentacije Italije]], [[Đuzepe Vijani]], i Roma se već sledeće sezone vratila u prvu ligu. === Zvezde pedesetih === Nakon povratka u najviši rang italijanskog fudbala, Roma je stabilizovala formu i uspela da se vrati u vrh tabele. Sezona povratka u Seriju A završena je šestim mestom uz nekoliko sjajnih partija, kao što je pobeda nad [[FK Juventus|Juventus]]om od 3-0, kojom je Inter prestigao [[torino|torinski]] tim i osvojio titulu. Među omiljenim igračima navijača bio je [[Helg Bronej]] - izuzetan igrač, koji nije uvek igrao na svom nivou i koji je često pokazivao svoj temperament svađama sa saigračima i upravom kluba. U letnjem prelaznom roku [[1953]], predsednik Saćerdoti je doveo novu zvezdu: [[Urugvaj|Urugvaj]]skog krilnog igrača [[Alsides Điđa|Alsidesa Điđu]], svetski poznatog fudbalera po golu koji je postigao protiv Brazila u finalu Svetskog prvenstva 1950, kojim je Urugvaj došao do titule. Điđa je, iako ne previše fizički snažan, bio izuzetan tehničar i sjajan šuter desnom nogom. Stigao je u Romu sa 27 godina i u klubu proveo još 6 sezona, postigavši 21 gol, ali je prodat Milanu. Drugi put zaredom klub je završio sezonu kao šesti. Godina 1953. upamćena je u istoriji Rome i kao godina u kojoj je klub prvi put zaigrao na stadionu „Olimpiko“, na kojem igra i danas. Sledeći prelazni rok, 1954/55, doneo je klubu novog trenera, engleskog stručnjaka Džesija Karvera. U decembru 1954. italijanski skaut Montanari preporučio je fudbalskom klubu Bolonja tadašnjeg fudbalera Kremonezea, [[Đakomo Losi|Đakoma Losija]], ali je predsednik Bolonje odbio da angažuje ovog igrača zbog njegovog sitnog rasta (zahvaljujući kojem je dobio i nadimak ''Đakomino''), pa je ovaj igrač potpisao za Romu. Na svom debiju protiv Intera u martu 1955, doneo je svojoj ekipi pobedu od 3-0. Od tada, Losi je odigrao 452 utakmice za Romu, što je bio rekord kluba čitavih 38 godina, a bio je toliko posvećen klubu da je dobio nadimak ''Core de Roma'' - Srce Rima - iako nije bio rođeni Rimljanin. Ova sezona (1954/1955) završena je trećim mestom, iza Udinezea i Milana, ali je Udineze naknadno kažnjen zbog korupcije pa je Romi uračunato drugo mesto u ovoj sezoni. Tako se Roma prvi put od Drugog svetskog rata plasirala u neko evropsko takmičenje, a ovaj put to je bio Mitropa kup, u kome su eliminisani u četvrtfinalu od novosadske [[FK Vojvodina|Vojvodine]]. Na leto 1955. trener [[Džesi Karver]] odlučio je da napusti Romu zbog karijere u Engleskoj, ostavivši Rominu klupu Italijanu mađarskog porekla Đorđu Sarošiju. Saroši je u ovom prelaznom roku doveo zvezdu ekipe [[Dino da Košta|Dina da Koštu]], koji je dugo bio rekorder u broju golova postignutih u [[Derbi dela kapitale|derbijima]], 9 u tri sezone. Sezona je završena na šestom mestu zahvaljujući pobedi nad [[Fjorentina|Fjorentinom]]. U sledećoj sezoni klub je pojačan sjajnim Šveđaninom, [[Gunar Nordal|Gunarom Nordalom]] iz Milana, koji je postigao 13 golova tokom sezone (najbolji strelac bio je Da Košta sa 22), ali je klub ipak završio na 14. mestu u ligi koja je igrana u formatu od 18 klubova. Đorđo Saroši je bio prosečan trener, a odbrana je bila slaba, pa klub nije uspevao da pokaže svoj veliki napadački potencijal. U tom periodu sledi serija promena menadžera, pa je za pet godina na klupi Rome sedelo 6 različitih trenera. Saroši je otpušten, a doveden je, po drugi put, Gvido Maseti. Maseti sa petim mestom u ligi nije impresionirao čelnike kluba, pa je zamenjen, a doveden je ponovo Englez, Alen Stok, koji je zamenjen nakon samo četiri meseca. Na klupu je dovedena bivša zvezda tima Gunar Nordal, ali se ni on nije dokazao upravi kluba, pa je 1959 na klupu Rome ponovo seo Saroši, i ponovo je smenjen posle godinu dana. Marta 1958 predsednik Saćerdoti odlučio je da napusti klub, prepustivši funkciju Anasletu Đaniju. === Šezdesete i finansijska kriza === Klub tokom šezdesetih nije postizao veće uspehe u ligi, ali su u kupu bili nešto uspešniji. Prelazni rok pred sezonu 1960/61 obeležilo je nekoliko sjajnih poteza stratega Rome: pre svega, dovođenje Italijana urugvajskog porekla poznatog pod nadimkom „Sua Maestà“ - „vaše visočanstvo“ - Huana Alberta Skjafina, jednog od najsnažnijih fudbalera svih vremena, koji je u to vreme, sa 35 godina, bio na zalasku karijere. Doveden je Argentinac Fransisko Lođakono, koji je tokom karijere u Romi postigao 36 golova. Potpisom Romana Menikelija iz omladinskog pogona završen je ovaj prelazni rok za Romu. Igrači su se pokazali odlično, a tim je držao prvo mesto u ligi do polusezone, između ostalog i pobedama nad Laciom sa 4-0 i Juventusom sa 2-1, nakon čega je usledio pad forme i nekoliko uzastopnih remija. Tim je potražio novog trenera, a izbor je pao na Nerea Roka, jednog od najboljih trenera u istoriji italijanskog fudbala. Roko je želeo da pređe u Romu, ali pod uslovom da Alsides Điđa napusti klub. Điđa je bio izuzetno omiljen među igračima, pa je klub odbio Rokov uslov i do sporazuma nije došlo. Ovo se pokazalo kao velika greška uprave, jer je Nereo Roko u sledećoj sezoni prešao u Milan, osvojivši sa crveno-crnima sve klupske titule u Italiji i Evropi. Ipak, Roma je brzo izašla iz krize rezultata i počela novu pobedničku seriju - pobedivši Sampdoriju u utakmici u kojoj je Losi zaradio nadimak Srce Rima ({{jez-it|Core de sta città}}), kada je nakon povrede nastavio da igra i postigao pobedonosni gol. Do kraja takmičenja ekipa je ponovo izgubila pobednički tempo i završila je na petoj poziciji. Usledila je još jedna smena trenera, a Alfreda Fonija smenio je Luis Karnilja, trener generacije Real Madrida u kojoj su igrali Ferenc Puškaš, Đento i Di Stefano, što je bila jedna od najjačih ekipa svih vremena. Karnilja je odmah zapao u svađu sa Pedrom Manfredinijem i Fransiskom Lođakonom, pa je zatražio od uprave transfer Antonija Anđelilja, koji je igrao za Inter, i ovaj igrač je i potpisao ugovor. Karnilja je pred doveo i Serhija Karpanezija koji je od tada odigrao skoro 200 utakmica za Romu za šest godina koliko je nosio dres rimskog kluba, i sastav ekipe izgledao je ovako: Kudićini, Fontana, Korzini, Pestrin, Đakomo Losi, Karpanezi, Orlando Džonson, Pedro Manfredini, Anđeliljo, Lođakono. Ovo je tim koji je osvojio [[Kup sajamskih gradova]] pobedom nad [[Birmingem siti|Birmingem sitijem]] sa 4-2<ref>{{cite news|url=http://www.rsssf.com/ec/ec196061.html#icfc|publisher=RSSSF.com|title=Inter-Cities Fairs Cup 1960-61|date=24. 6. 2007.}}</ref>. Dve godine kasnije osvojen je i kup [[Italija|Italije]], minimalnom pobedom nad [[FK Torino|Torinom]]. Svoju drugu titulu u kupu osvojili su [[1969]], kada je to takmičenje igrano u poluligaškom formatu. [[Đakomo Losi]] je te godine postavio klupski rekord u ukupno odigranim utakmicama, sa 450 mečeva u dresu rimskog kluba. Rekord je oboren nakon 38 godina<ref>{{cite news|url=http://asroma.hunsport.hu/?us=23|publisher=ASRoma Hunsports|title=Rekordok, statisztikák|date=24. 6. 2007.}}</ref>. Roma [[1964]]. godine zapada u finansijsku krizu i čak dolazi na ivicu [[bankrot|bankrota]]. Finansijski deficit je bio toliki da klub nije mogao ni da isplati plate svojim igračima, koji su pretili štrajkom. Navijači su jednom prilikom, zajedno sa kontroverznim trenerom Huanom Lorencom, tadašnjim menadžerom ekipe, organizovali akciju prikupljanja sredstava za put na prvenstveno gostovanje na koje je tim trebalo da ide.<ref name="crono_roma">{{cite news|publisher=Newton&Compton - Francesco Valitutti, Massimo Izzi|title=Cronologia della grande Roma|year=2001}}</ref> Usledilo je nekoliko neizbežnih transfera najboljih igrača. Među njima je bio i Đankarlo De Sisti, poznat po nadimku Detlić ({{jez-it|Picchio}}). Predsednik Franko Evangelisti je [[1967]]. godine bio primoran da Romu pretvori u [[društvo sa ograničenom odgovornošću]]. Kasnih šezdesetih, tim je poveren iskusnom Heleniju Hereri, treneru koji je [[FK Inter Milano|Inter]] doveo do dve titule svetskog klupskog prvaka. Uprkos angažovanju novog trenera, retultati se nisu poboljšali. Roma je šampionat završila tek na osmom mestu, ali je ipak uspela da osvoji Kup Italije u junu [[1969]]. === Usponi i padovi tokom sedamdesetih === Roma je [[1972]]. godine dodala još jedan trofej u svoju kolekciju, pobedom nad [[Blekpul|Blekpulom]] 3-1 u finalu Anglo-Italijanskog kupa<ref>{{cite news|url=http://www.rsssf.com/tablesa/angloit72.html|publisher=RSSSF.com|title=Anglo-Italian Cup 1972|date=24 jun 2007}}</ref>. Ipak, sedamdesete godine prošlog veka obeležile su sporadične igre rimskog tima, a najbolji plasman koji su ostvarili u [[serie A|ligi]] u ovoj dekadi bilo je treće mesto, 1974/75. Klub su u ovom periodu predvodili vezni igrači [[Đankarlo de Sisti]] i [[Frančesko Roka]]. Pobeda penalima nad [[FK Torino|Torinom]] u finalu kupa [[Italija|Italije]] sezone 1979/80. označila je početak nove uspešne ere za Romu. Klub je ponovo postizao uspehe slične onim tokom četrdesetih godina, a trener tima je bio bivši igrač [[FK Milan|Milana]] [[Nils Lajdholm]]. Značajni igrači u ovo vreme su bili [[Bruno Konti]], [[Agostino Di Bartolomei]], [[Roberto Pruco]] i [[Falkao|Paulo Roberto Falkao]]. === Osamdesete i nova titula === Pod vođstvom predsednika Dina Viole i Šveđanina Nilsa Lajdholma, Roma je osvojila drugi [[serie A|skudeto]] posle 41 godine, što je ispraćeno velikim slavljem u gradu.<ref name=officialtitles>{{cite web | url=http://www.lega-calcio.it/ita/atim_albo.shtml| title=Campionato Serie A - Albo D'oro| work=Lega Calcio | accessdate=Avgust 2007}}</ref> Igrači koji su obeležili ovu eru bili su kapiten [[Agostino Di Bartolomei]], bek [[Carlo Ancelloti|Karlo Anćeloti]], Brazilac [[Falkao|Paolo Roberto Falcao]], štoper Pjetro Vjerkvud, centarfor Roberto Pruco, drugi najbolji strelac u istoriji kluba, krilni igrač Bruno Konti, bivši svetski šampion sa timom [[Italija|Italije]] u [[Španija|Španiji]] [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1982.|1982]] i igrač koji će voditi Romu kao trener u jednom kratkom periodu 2005. godine. Sledeća sezona takođe je bila uspešna za klub, sa drugim mestom u [[serie A|ligi]], titulom u kupu i finalom [[UEFA Liga šampiona|Kupa šampiona]], igranom na rimskom Olimpiku pred 70.000 navijača.<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/competitions/UCL/history/Season=1983/intro.html|publisher=UEFA.com|title=Kennedy spot on for Liverpool|date=21. 12. 2008.}}</ref> </br> ==== Finale Kupa šampiona ==== Ovo finale Kupa šampiona je jedino u istoriji koje je jedan klub igrao na svom stadionu, a Roma je do njega došla pobedama nad Goteburgom, CSKA Sofijom, Dinamom iz Berlina, i Dandi Junajtedom. Liverpul je poveo golom Fila Nila, a izjednačio je Pruco pred kraj prvog poluvremena. Rezultat je ostao nerešen do kraja utakmice, pa je pobednik odlučen izvođenjem penala. Konti i Gracijani su bili neprecizni sa 11 metara, pa je Liverpul osvojio svoju četvrtu titulu evropskog šampiona rezultatom 4-2 u penalima. Ovo izvođenje jedanaesteraca obeležio je golman Liverpula Brus Gobelar, koji je pri odbranama izvodio svoj čuveni „ples“ kako bi dekoncentrisao protivničke igrače, što je ponovio Jerži Dudek u finalu Lige šampiona 2004/05.<ref name="liverpoolfinal">{{cite news|url=http://www.europeancuphistory.com/euro84.html|publisher=European Cup History|title=Season 1983-84|date=24 jun 2007}}</ref> ==== Neverovatni poraz protiv Lećea ==== Nils Lajdholm je na kraju sezone 84/85 odlučio da napusti klub. Nakon jednog od najboljih perioda u istoriji kluba sa Lajdholmom, predsednik Dino Viola je odlučio da klupu prepusti još jednom Šveđaninu, Svenu-Goranu Eriksonu. Šveđanin je razočarao navijače sezonom koju je završio na sedmom mestu, ali je u sledećoj sezoni nadoknadio ovaj neuspeh; u sezoni 1985/86, Roma je zaostajala 9 bodova za prvoplasiranim Juventusom, ali je, između ostalog, pobedivši vođu tabele sa 3-0, do poslednjeg kola uspela da nadoknadi zaostatak i obezbedi sebi priliku da osvoji skudeto pobedom nad Lećeom u poslednjem kolu. Ipak, Leće, koji je izgubio sve šanse da opstane u prvoj ligi, uspeo je da pobedi Romu sa 3-2 golovima Barbasa (2) i Di Kijare i pokloni titulu Juventusu. Poslednji relativno dobar rezultat u ovoj dekadi ostvarili su 1987-88, trećim mestom u [[serie A|ligi]]. === Period 1990-2000 === Sledeća decenija počela je fantastičnom sezonom za klub, ali se do kraja decenije klub na tome i zaustavio. U sezoni 1990/91 igrali su u tri finala: Finale [[UEFA Liga Evrope|Kupa UEFA]] izgubili su od [[FK Inter Milano|Intera]] sa 2-1, Superkup [[Italija|Italije]] od [[FK Sampdorija|Sampdorije]], a osvojili su i svoju sedmu titulu šampiona kupa [[Italija|Italije]]. Sledećih 10 godina klub nije zabeležio naročite uspehe, izuzev četvrtog mesta u [[serie A|ligi]] 1997/98 i finala kupa protiv [[FK Torino|Torina]]. ==== Put do finala Kupa UEFA ==== U prvom kolu Roma se sastala sa Benfikom, koju je pobedila istim rezultatom i na domaćem terenu i u gostima, 1-0. U drugom kolu protivnik im je bila Valensija, koju su, nakon remija na Mestalji 1-1, pobedili kod kuće sa 2-1. Sledeći protivnik bio im je Bordo, koji su deklasirali ukupnim rezultatom 7-0, sa 5-0 na Olimpiku i 2-0 u gostima. U četvrtfinalu Roma je igrala protiv Anderlehta, takođe ubedljivo: 3-0 i 3-2. Rudi Feler je postizao [[het trik|het-trik]] u prvim utakmicama protiv Bordoa i Anderlehta. Za mesto u finalu izbacili su Brondbi, koji su, nakon remija u gostima, kod kuće savladali golom Felera u poslednjim minutima meča za 2-1; ovo je bio njegov deseti gol u takmičenju, čime je postao najbolji strelac u sezoni Kupa UEFA. U finalu ih je sačekao [[FK Inter Milano|Inter]], rival sa severa [[Italija|Italije]]. Finale se igralo u formatu dvomeča; Prva utakmica igrala se na stadionu Đuzepe Meaca, a Inter je pobedio sa 2-0. U 55. minutu Lotar Mateus je pogodio iz jedanaesterca, nakon faula Komijega nad Nikolom Bertimom. Deset minuta kasnije, Klinsman je asistirao Bertiju, koji je povisio vođstvo Intera na 2-0. Revanš se igrao 22. maja 1991. na Olimpiku; već u šestom minutu, Roma je imala šansu za gol, ali je Riciteli pogodio prečku. Đovani Trapatoni, trener Intera, postavio je defanzivnu formaciju, i Zenga, golman milanskog tima, je uspeo da ostane nesavladan do 88. minuta, kada se Riciteli iskupio za svoj rani promašaj; utakmica se završila minimalnom pobedom Rome, pa je Inter, sa ukupnim rezultatom 2-1, došao do titule šampiona Kupa UEFA.<ref name=RSSSF>{{cite news|url=http://www.rsssf.com/ec/ec199091.html|title=Champions' Cup 1990-91 |date=21. 12. 2008.}}</ref> === Novi milenijum === [[Datoteka:Coppa Italia 2008 Napolitano.jpg|levo|250px|mini|Igrači Rome posle pobede u finalu kupa nad [[FC Inter Milano|Interom]], predsednik [[Italija|Italije]] [[Đorđo Napolitano]]]] Sa novim milenijumom počele su i mnogo bolje sezone za Romu. Treći [[serie A|skudeto]] u istoriji kluba osvojen je [[2001]], i to u poslednjem kolu pobedom nad [[Parma Football Club|Parmom]]. Ključni igrač za osvajanje titule bio je kapiten [[Frančesko Toti]], koji je od tada oborio mnoge klupske rekorde zaradivši status klupske ikone. Ostali, ali ne manje važni igrači u ovom periodu bili su [[Aldair]], [[Kafu]], [[Gabrijel Batistuta]] i [[Vinčenco Montela]]<ref>{{cite news|url=http://www.italica.rai.it/principali/argomenti/altro/calcio/roma/roma.htm|publisher=Italica RAI|title=A.S. Roma 2000-2001|date=24. 6. 2007.}}</ref>. Proslava ove titule bila je još glamuroznija od prethodne; Romanisti su titulu proslavljali feštama po Rimu tačno nedelju dana, a proslava je vrhunac dostigla koncertom Antonija Venditija u rimskom parku ''Circo Massimo'', pred milion navijača. </br> Roma nije uspela da odbrani titulu, ali je sledeću sezonu završila kao drugoplasirana, sa samo bodom zaostatka nad [[FK Juventus|Juventusom]]. Od tada, klub je mnogo puta sezonu završavao kao drugi; Finale kupa [[2003]]. izgubili su od [[FK Milan|Milana]] sa 4-2, a iza istog rivala ostali su drugi u ligi sledeće sezone. Italijanski fudbal je [[2006]]. pogodio skandal vezan za nameštanje prvenstvenih utakmica, a Roma je bila jedan od klubova koji u njemu nisu učestvovali. Iako su sezonu završili kao petoplasirani u ligi, nakon izrečenih kazni [[Juventus F.C.|Juventusu]], [[A.F.C. Fiorentina|Fjorentini]] i [[A.C. Milan|Milanu]], dodeljeno im je drugo mesto<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/5215178.stm|publisher=BBC.co.uk|title=Punishments cut for Italian clubs|date=24. 6. 2007.}}</ref>. Iste sezone došli su i do finala kupa, gde su izgubili od [[F.C. Inter Milano|Intera]]<ref name="coppaitalia">{{cite news|url=http://www.vilacom.net/football/coppa.php|publisher=Vilacom Sports|title=TIM Cup - Coppa Italia|date=24. 6. 2007.}}</ref>. Sledeće dve sezone takođe su završavali na drugom mestu u ligi, što ovu deceniju čini najuspešnijom u istoriji kluba, jer su čak šest od osam sezona završili na jednoj od prve dve pozicije. ==== Evropski uspesi u novom milenijumu ==== Na evropskoj sceni takođe su postignuti zavidni uspesi, jer je klub u dva navrata dostizao četvrtfinale [[UEFA Champions League|Lige šampiona]]. Od devet evropskih sezona u ovoj deceniji, klub je šest puta nastupao u Ligi šampiona, i tri u Kupu UEFA. U sezoni 2000/01, klub je nastupao u UEFA kupu, koji se tada igrao po kup-sistemu, bez grupne faze. Sezona nije bila uspešna što se tiče evropske scene, jer je klub došao samo do osmine finala. Roma u prva tri kola nije imala posebno težak posao; u prvom kolu, izbačena je slovenačka Gorica, sa neverovatnom razlikom 11-1. Protiv Boaviste su igrali nerešeno u gostima, 1-1, a utakmicu na Olimpiku su rešili minimalnim rezultatom u svoju korist. U dvomeču sa Hamburgerom, Roma je slavila oba puta, 3-0 i 1-0. Ekipa je u osmini finala izbačena od Liverpula, sa ukupnim skorom 1-2 u korist Engleza. Roma je domaću utakmicu dobila sa 1-0, ali je u gostima poražena sa golom više, pa je Liverpul prošao dalje. Sledeću sezonu igrali su u Ligi šampiona. Ovo takmičenje takođe se igralo u drugačijem formatu nego danas. Igrane su dve grupne faze; U prvoj grupnoj fazi, prva dva kluba iz grupe su napredovala u drugu fazu. U drugoj fazi, prva dva kluba iz svake grupe, ukupno osam, išla su u četvrtfinale. Roma je uspela da dođe do druge faze, sa dve pobede iz šest utakmica u grupi sa Real Madridom, Anderlehtom i Lokomotivom iz Moskve. U sledećoj grupi, za protivnike su dobili Liverpul, Barselonu i Galatasaraj, a plasman među najboljih osam izmakao im je u poslednjem kolu; Liverpul se, pobedom nad Romom, izjednačio sa Rimljanima po broju bodova, ali je imao prednost zahvaljujući boljem odnosu u međusobnim susretima, pošto je prvi meč ovih ekipa završen nerešeno. Real Madrid je ponovo bio Romin rival u grupi Lige šampiona u sezoni 2002/03; osim Reala, u grupi C igrali su i AEK iz Atine i Rasing Genk. Real i Roma su posle šest kola imali isti broj bodova, ali je Real imao mnogo bolju gol razliku, sa čak devet golova više. Obe utakmice ova dva rivala u grupi završene su pobedama gostiju, 3-0 za Real i 1-0 za Romu. Žreb je Romi, kao rivale u drugoj fazi, dodelio [[FC Arsenal|Arsenal]], [[Valencia F.C.|Valensiju]] i [[AFC Ajax|Ajaks]]. Klub je u ovoj grupi doživeo sva tri poraza u prva tri kola, ali je u četvrtom kolu deklasirao Valensiju na Mestalji, i tako povratio nade za plasman u četvrtfinale. Ipak, u poslednja dva kola su remizirali, i tako ispustili sve šanse za prolaz dalje. Sa osmim mestom u ligi, klub se plasirao u Kup UEFA sezone 2003/04. Kao i tri godine ranije, krajnji domet je bio osmina finala. Protivnici Rome u prve tri runde bili su [[FK Vardar Skoplje|Vardar]], protiv kojeg su slavili ukupno 5-1, [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] iz [[Split|Split]]a, i turski Gazijantespor, protiv kojeg su bili bolji sa 2-1, kao i protiv Splićana. U četvrtoj rundi, za gol je od Rome bolji bio Viljareal; posle poraza 0-2 u gostima, Roma je na Olimpiku slavila sa 2-1, pa su Španci otišli u četvrtfinale. [[Datoteka:ChelseaRoma3.jpg|thumb|desno|200px|Igrači Rome na utakmici protiv Čelsija na Stamford Bridžu, 22. oktobra 2008]] Sledeću sezonu su ponovo igrali u Ligi šampiona, zahvaljujući drugom mestu u ligi. Još jednom, protivnik u grupi bio je madridski Real, zajedno sa Bajerom iz Leverkuzena i Dinamom iz Kijeva. Ovo je Romina najlošija evropska sezona u deceniji, pošto je grupu završila samo sa jednim bodom i gol-razlikom -12. Jedini tim od kojeg nisu poraženi je Bajer, sa kojim su remizirali u Rimu 1-1. Demoralisana ekipa sezonu u ligi završava na osmom mestu, koje je bilo dovoljno samo za nastup u UEFA kupu u sezoni 2005/06. Ovo je bila prva sezona Rome u Kupu UEFA kada se to takmičenje igralo po grupnom sistemu. Protivnici u grupi bili su [[FK Crvena zvezda|FK Crvena Zvezda]], Strazbur, [[FC Basel|Bazel]] i Tromzo. U prvom kolu, klub je pobedio Tromzo u Norveškoj sa 2-1. U drugom kolu su bili slobodni, a u trećem su remizirali sa Strazburom kod kuće. U četvrtom kolu Roma je gostovala [[FK Crvena zvezda|Crvenoj zvezdi]] na [[Beograd|beogradskoj]] Marakani. Rimljanima je i remi bio dovoljan za prolaz dalje, ali nisu uspeli da se vrate iz Beograda neporaženi. U poslednjem kolu, Roma je na domaćem terenu pobedila Bazel sa 3-1, i tako obezbedila drugo mesto u grupi. Pobednik grupe je bio Strazbur, koji je u poslednjim sekundama izjednačio protiv Crvene zvezde, izbacivši tako beogradski tim iz daljeg takmičenja. U šesnaestini finala, Roma je igrala protiv Briža, i dobila obe utakmice istim rezultatom - 2-1. Sledeći protivnik bio je Midlsbro, koji je Romu eliminisao zahvaljujući golu u gostima; Roma je kod kuće dobila sa 2-1, a u gostima izgubila sa 1-0. Ukupan rezultat bio je 2-2, ali je Midlsbro prošao dalje zahvaljujući golu u Rimu. Englezi su kasnije došli do finala, svog prvog evropskog, gde su izgubili od Sevilje. U sezoni 2006/07., klub je ponovo igrao u Ligi šampiona, zahvaljujući drugom mestu u Seriji A u prethodnoj sezoni. Klub je prvobitno trebalo da igra u UEFA kupu, ali je, nakon afere Kalčopoli i izrečenih kazni Juventusu, Milanu i Fjorentini, dobio šansu da direktno zaigra u najeltinijem evropskom fudbalskom takmičenju. Ovo je bila jedna od najboljih evropskih sezona rimskog tima, pošto su se plasirali među osam najboljih u Evropi. Žreb im je za protivnike u grupi dodelio [[Valencia F.C.|Valensiju]], Olimpijakos i Šahtjor iz Donjecka. Grupnu fazu završili su sa tri pobede i jednim remijem, uz dva poraza; Roma je uspela da pobedi Valensiju i Šahtjor kod kuće, ali je od istih timova poražena u gostima. Iz utakmica sa Olimpijakosom u ovoj grupi skor je bio jedna pobeda i jedan remi, tako da je Roma sa deset bodova završila kao druga u grupi. Na žrebu za osminu finala, Romi je za protivnika dodeljen [[FC Olimpquie Lyonnas|Olimpik Lion]]. Iako je posle prve runde Lion delovao kao blagi favorit za prolaz dalje, pošto je meč na Olimpiku završen bez golova, Roma nije imala previše težak posao, i pobedila je u revanšu na Žerlanu sa 2-0, golovima Totija i Mansinija. Sledeći protivnik bordozlatnih bio je [[Manchester United F.C.|Mančester junajted]]. Prva utakmica igrala se u Rimu, a engleski tim je meč počeo bolje i izgledalo je da će Roma teško doći do gola, kako je i bilo. Tek pri kraju prvog poluvremena Tadei dovodi Romu u vođstvo, a Runiju je trebalo samo petnaest minuta da poravna rezultat. Ipak, [[Mirko Vučinić|Mirko Vučinić]] je već u 67. minutu doneo domaćem timu novu prednost, 2-1, što je i bio konačan rezultat. Tradicija i bilans povreda Mančestera bili su na strani Rome pred revanš; Mančester je, do tada, samo jednom u istoriji uspeo da prođe dalje u nekoj rundi evropskog takmičenja kada je izgubio prvi meč. Takođe, [[Alex Ferguson|Aleks Ferguson]], trener Junajteda, nije mogao da računa na nekolicinu svojih standardnih igrača. Ipak, Mančester je odigrao jednu od najboljih evropskih utakmica ikada, i deklasirao Romu sa 7-1. U strelce se upisalo čak pet igrača engleskog tima – Kerik (2), Smit, Runi, Ronaldo (2) i Evra. Jedini strelac za Romu bio je De Rosi u 70. minutu. Ovaj meč je sudio slovački sudija [[Loubosh Mishel|Luboš Mišel]]. Mančester je izbačen u polufinalu od drugog italijanskog predstavnika, Milana. Još jedna dobra sezona u ligi obezbedila je klubu još jedno učešće u Ligi šampiona. Ove sezone, klub je imao nešto teži žreb nego prethode – protivnici su bili [[Manchester United F.C.|Mančester junajted]], portugalski [[FC Sporitng Lisbon de Portugal|Sporting]], i [[FK Dinamo Kijev|Dinamo]] iz Kijeva. Ipak, klub je grupnu fazu ove sezone odigrao bolje od prethodne, i završio na drugom mestu sa 11 bodova. Jedini poraz doživeli su na [[Old Trafford|Old Trafordu]], od Mančestera, a u ostalih pet utakmica triput su pobedili – Dinamo dvaput i Sporting jednom, i dva puta remizirali – sa Sportingom i Mančesterom. Još jednom, Roma se u evropskim takčmičenjima sastala sa Realom, i to u osmini finala. Real je imao prednost revanša na domaćem terenu, ali je nije iskoristio; obe utakmice Roma je rešila u svoju korist, i to istim rezultatom – 2-1. Na Olimpiku, u prvom meču, Real je rano poveo golom najboljeg strelca u istoriji ovog takmičenja, Raula, ali su Pizaro i Mansini preokrenuli rezultat na 2-1. U revanšu je ponovo poveo gost, u 73. minutu golom Tadeija. Raul ponovo postiže gol dva minuta kasnije za izjednačenje, 1-1, a Vučinić je u nadoknadi vremena samo povećao ukupnu prednost Rome, golom za 2-1. “Vučica” je tako dobila priliku da se u četvrtfinalu revanšira Mančesteru za prošlogodišnji poraz, ali to nije iskoristila. U prvoj utakmici u Rimu nije igrao povređeni Frančesko Toti, a zamenio ga je rezervni napadač Mirko Vučinić. Vučinić je već u prvom minutu stvorio sebi šansu za gol – uzeo je loptu Riju Ferdinandu u neposrednoj blizini šesnaesterca i šutirao pored gola. Još jednu šansu Vučinić je stvorio nakon prvog kornera, kada je nabacio loptu Panučiju, koji je šutirao zamalo pored gola. Ipak, Junajted je bio efikasniji, pa su Ronaldo, golom glavom pred kraj poluvremena, i Runi, u 66. minutu, postigli golove za 2-0. U revanšu, Roma je imala dobru priliku da povede, ali je De Rosi promašio penal u 30. minutu. [[Aleks Ferguson]] je odlučio da strelce iz prvog meča, Runija i Ronalda, odmori za sledeću utakmicu, a umesto njih je u napadu igrao [[Tevez]], koji je i postigao pobedonosni gol u 70. minutu za Mančester. Tako je Roma završila još jednu evropsku sezonu eliminacijom u četvrtfinalu Lige šampiona. Uprkos lošem startu u grupi u sezoni 2008/09, grupnu fazu [[UEFA Liga šampiona|Lige šampiona]] su završili na prvom mestu, ispred [[FK Čelsi|Čelsija]]. Roma se, odlukom žreba koji je održan [[19. 12.|19. decembra]] [[2008]]. u [[Nion|Nionu]](sedištu UEFA-e), u osmini finala Lige šampiona 2008/09 sastala sa engleskim [[FC Arsenal|Arsenalom]]. Obe utakmice ovog dvomeča završene su pobedama domaćina istim rezultatom (1-0, strelci Van Persi za Arsenal, i Žuan za Romu), pa je pobednik odlučen izvođenjem penala. Nakon što je Dijabi doneo prednost Arsenalu u penal-seriji, Toneto je promašio jedanaesterac, pa je Arsenal prošao dalje. U sezoni [[Serie A 2009/10.|2009/10.]] Roma po šesti put u poslednjih devet sezona završava na drugom mestu u Seriji A, sada samo 2 boda iza [[FK Inter Milano|Intera]]. Inter je bio koban po Romu i u finalu Kupa Italije, gde je poražena sa 1:0. Zbog šestog mesta u prethodnoj sezoni Serije A Roma je ove sezone igrala u [[UEFA Liga Europe 2009/10.|UEFA ligi Evrope]], gde je u šesnaestini finala izbačena od [[FK Panataikos|Panatinaikosa]] ukupnim rezultatom 6:4. === Kraj Sensi ere === U leto [[2010]]., porodica Sensi pristala je da se odrekne svoje kontrole nad FK Roma kao deo ugovora o poravnanju duga. Ovo je stavilo tačku na predsedničku vladavinu porodice Sensi, koja je upravljala klubom od [[1993]]. godine. Rozela Sensi je nastavila svoju ulogu predsednika do imenovanja novog. [[16. april]]a [[2011]]. potpisan je ugovor o preuzimanju kluba, od strane grupe američkih biznismena na čelu sa [[Tomas Di Benedeto|Tomasom Di Benedetom]] Tu prelaznu sezonu (2010/11) Roma je završila na šestom mestu u Seriji A, stigla do finala [[Superkup Italije u fudbalu|Superkupa]], a u [[Liga šampiona 2010/11.|Ligi šampiona]] do osmine finala. Iako je novi vlasnik doveo nekoliko skupljih pojačanja, Roma je završila sezonu 2011/12. sa dosta lošim rezultatima. U Seriji A zauzela je sedmo mesto, najslabiji rezultat u poslednji sedam sezona, dok je u [[UEFA liga Evrope 2011/12.|UEFA ligi Evrope]] neočekivano poražena od [[FK Slovan Bratislava|bratislavskog Slovana]] u plej-of fazi. == Igrači == === Trenutni sastav === ''Od [[28. 6.|28. jun]]a [[2012]].'' {{Ft početak}} {{f igrač|broj=1|ime=[[Bogdan Lobont]]|nac=RUM|poz=GK}} {{f igrač|broj=3|ime=[[Hose Anhel Valdes|Hose Anhel]]|nac=ŠPA|poz=DF}} {{f igrač|broj=4|ime=[[Žuan Silveira dos Santos|Žuan]]|nac=BRA|poz=DF}} {{f igrač|broj=5|ime=[[Gabrijel Hajnce]]|nac=ARG|poz=DF}} {{f igrač|broj=7|ime=[[Marko Antoni deo Matos Filjo|Markinjo]] (pozajmica iz [[FK Fluminense|Fluminensea]])|nac=BRA|poz=MF}} {{f igrač|broj=8|ime=[[Erik Lamela]]|nac=ARG|poz=MF}} {{f igrač|broj=9|ime=[[Pablo Danijel Osvaldo|Pablo Osvaldo]]|nac=ITA|poz=FW}} {{F igrač|broj=10|ime=[[Frančesko Toti]]|nac=ITA|poz=FW|ostalo=kapiten}} {{f igrač|broj=11|ime=[[Rodrigo Tadei]]|nac=BRA|poz=MF}} {{F igrač|broj=14|ime=[[Bojan Krkić]]|nac=ŠPA|poz=FW}} {{F igrač|broj=15|ime=[[Miralem Pjanić]]|nac=BIH|poz=MF}} {{F igrač|broj=16|ime=[[Danijele De Rosi]]|nac=ITA|poz=MF|ostalo=zamenik kapitena}} {{F igrač|broj=18|ime=[[Đanluka Kurči]]|nac=ITA|poz=GK}} {{Ft sredina}} {{f igrač|broj=20|ime=[[Simone Perota]]|nac=ITA|poz=MF}} {{f igrač|broj=21|ime=[[Loik Nego]]|nac=FRA|poz=DF}} {{f igrač|broj=23|ime=[[Leandro Greko]]|nac=ITA|poz=MF}} {{f igrač|broj=24|ime=[[Marten Stekelenburg]]|nac=HOL|poz=GK}} {{f igrač|broj=26|ime=[[Talo Gadži]]|nac=OBS|poz=FW}} {{f igrač|broj=29|ime=[[Nikolas Burdiso]]|nac=ARG|poz=DF}} {{f igrač|broj=30|ime=[[Fabio Simplisio]]|nac=BRA|poz=MF}} {{f igrač|broj=31|ime=[[Fabio Borini]]|nac=ITA|poz=FW}} {{f igrač|broj=77|ime=[[Marko Kaseti]]|nac=ITA|poz=DF}} {{f igrač|broj=87|ime=[[Aleandro Rosi]]|nac=ITA|poz=DF}} {{f igrač|broj=92|ime=[[Federiko Vivijani]]|nac=ITA|poz=MF}} {{f igrač|broj=94|ime=[[Valerio Vere]]|nac=ITA|poz=MF}} {{Ft kraj}} === Povučeni brojevi === <big>'''6'''</big> – {{flagicon|Brazil}} [[Aldair]], [[štoper]], 1990–2003<ref name="legends">{{cite news|url=http://www.laroma-online.com/3.html|publisher=LaRoma-Online.com|title=A.S. Roma Legends|date=24. 6. 2007.}}</ref> === Svetski šampioni koji su igrali za Romu === Spisak igrača koji su igrali za Romu, a sa reprezentacijom su osvojili Svetsko prvenstvo: {{flagicon|ITA|1861}} [[Atilio Feraris IV]] (1934) <br /> {{flagicon|ITA|1861}} [[Enriko Gvaita]] (1934) <br /> {{flagicon|ITA|1861}} [[Gvido Maseti]] (1934 i 1938)<br /> {{flagicon|ITA|1861}} [[Aldo Donati]] (1938)<br /> {{flagicon|ITA|1861}} [[Eraldo Monzeljo]] (1938)<br /> {{flagicon|ITA|1861}} [[Pjetro Serantoni]] (1938)<br /> {{flagicon|URU}} [[Edgardo Điđa]] (1950)<br /> {{flagicon|URU}} [[Huan Alberto Skjafino]] (1950)<br /> {{flagicon|ITA|1946}} [[Bruno Konti]] (1982)<br /> {{flagicon|NJE}} [[Rudi Feler]] (1990)<br /> {{flagicon|NJE}} [[Tomas Hesler]] (1990)<br /> {{flagicon|NJE}} [[Tomas Bertold]] (1990)<br /> {{flagicon|Brazil}} [[Aldair]] (1994)<br /> {{flagicon|FRA}} [[Vinsent Kandela]] (1998)<br /> {{flagicon|Brazil}} [[Kafu]] (1994 i 2002)<br /> {{flagicon|ITA}} [[Danijele De Rosi]] (2006)<br /> {{flagicon|ITA}} [[Frančesko Toti]] (2006)<br /> {{flagicon|ITA}} [[Simone Perota]] (2006)<br /> === Legende kluba === ==== Đakomo Losi (1955—1969) ==== [[Đakomo Losi]] je jedna od najvećih ikona kluba i odbrambeni igrač koji je 38 godina držao rekord u broju odigranih utakmica za Romu - 450. Često je nazivan po nadimku ''“Core de Roma”'' - srce [[Rim|Rima]], zbog svoje posvećenosti klubu i gradu, iako nije rođeni Rimljanin. Ovaj nadimak je dobio nakon utakmice sa Sampdorijom 1961. godine, kada je nakon povrede nastavio da igra i postigao pobednički gol. Losi je šutirao i levom i desnom nogom. Inače, Losi je, i pored svoje neverovatne snage, bio poznat kao izuzetno fer igrač, a u celoj svojoj 14-godišnjoj karijeri dobio je samo jedan žuti karton. ==== Franko Tankredi (1979—1990) ==== [[Franko Tankredi]] je golman koga navijači Rome smatraju najboljim u istoriji kluba. Sa Tankredijem među stativama, tim je došao do druge titule prvaka Italije 1983. godine. Odigrao je 228 utakmica za 11 godina koje je proveo u klubu. Trenutno radi kao trener golmana reprezentacije Engleske. ==== Sebastijano Nela (1981—1992) ==== [[Sebastijano Nela]] bio je brzi defanzivac koji je mogao da igra levog ili desnog beka. Bio je deo tima koji je [[1983]]. osvojio titulu prvaka, a odigrao je nešto više od 280 utakmica za rimski klub. ==== Aldair (1990—2003) ==== [[Datoteka:Cafu.JPG|thumb|desno|125px|Kafu]] [[Aldair]] je, u svoje vreme, smatran ne samo najtalentovanijim odbrambenim igračem u ekipi Rome, već i jednim od najtalentovanijih u svojoj generaciji. Odigrao je više od 400 utakmica za klub, a odigrao je važnu ulogu u osvajanju titule [[2001]]. godine. Romu je napustio 2003. godine, a klub je povukao dres sa njegovim brojem (6). Aldair je osvojio i titulu šampiona sveta sa Brazilom [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1994.|1994]]. ==== Kafu (1997—2003) ==== [[Markos Evangelista de Moraeš]], poznatiji kao Kafu (nadimak koji je dobio zbog sličnosti sa legendarnim brazilskim bekom [[Kafurinjo]]m, pre svega po brzini), odigrao je 163 utakmice za Romu i postigao 5 golova, i jedan je od igrača zaslužnih za Romin treći skudeto [[2001]]. Rekorder je po broju nastupa za reprezentaciju Brazila. ==== Frančesko Toti (1993—danas) ==== [[Datoteka:Coppa Italia 2008 premiazione.jpg|Toti sa peharom Kupa Italije 2008.|mini]] [[Frančesko Toti|Frančesko Toti]] je igrač koji je odigrao najviše utakmica i postigao najviše golova za Romu. U senirskom timu je debitova sa 16 godina dok je trener bio [[Vujadin Boškov|Vujadin Boškov]]. Sa Romom je osvojio prvenstvo Italije 2001, Kup Italije 2007. i dva Superkupa. Za reprezentaciju Italije je do sada (maj 2010) odigrao 58 utakmica i postigao 9 golova. Sa Italijom je osvojio [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000.]] i [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2006.|Svetsko prvenstvo 2006.]] == Poznati bivši igrači == * [[Bruno Conti]] * [[Amadeo Amadei]] * [[Sergio Santarini]] * [[Giacomo Losi]] * [[Roberto Pruzzo]] * [[Attilio Ferraris IV]] * [[Agostino Di Bartolomei]] * [[Giancarlo De Sisti]] * [[Juan Alberto Schiaffino]] * [[Amarildo]] * [[Dino da Costa]] * [[Gunnar Nordahl]] * [[Zbigniew Boniek]] * [[István Nyers]] * [[Francesco Rocca]] * [[Fulvio Bernardini]] * [[Franco Cordova]] * [[Rodolfo Volk]] * [[Guido Masetti]] * [[Fabio Capello]] * [[Franco Tancredi]] * [[Paulo Roberto Falcão]] * [[Toninho Cerezo]] * [[John Charles]] * [[Alberto Orlando]] * [[Fosco Risorti]] * [[Eraldo Monzeglio]] * [[Giuseppe Giannini]] * [[Enrique Guaita]] * [[Helge Bronée]] * [[Carlo Ancelotti]] * [[Rudi Völler]] * [[Thomas Häßler]] * [[Sergio Andreoli]] * [[Aldo Donati]] * [[Sebastiano Nela]] * [[Luigi Brunella]] * [[Aldo Bet]] * [[Pietro Serantoni]] * [[Arne Selmosson]] * [[Arcadio Venturini]] * [[Armando Tre Re]] * [[Alcides Ghiggia]] * [[Luciano Panetti]] * [[Thomas Berthold]] * [[Naim Kreziu]] * [[Egidio Guarnacci]] * [[Joaquín Peiró]] * [[Luis del Sol]] * [[Gabriel Batistuta]] * [[Vincenzo Montella]] * [[Pedro Manfredini]] * [[Cafu]] (Cafú) * [[Aldair]] * [[Claudio Caniggia]] * [[Damiano Tommasi]] * [[Marco Delvecchio]] * [[Daniele De Rossi]] * [[Walter Samuel]] * [[Christian Panucci]] * [[Émerson]] * [[Abel Balbo]] * [[Aleksandar Kolarov]] * [[Jonathan Zebina]] * [[Cicinho]] * [[Pietro Vierchowod]] * [[Francesco Moreiro]] * [[Nevio Scala]] * [[Vincent Candela]] * [[Antonio Cassano]] * [[Hidetoshi Nakata]] * [[Francisco Lima]] * [[Ruggiero Rizzitelli]] * [[Cristiano Lupatelli]] * [[Daniel Fonseca]] * [[Edin Džeko]] * [[John Arne Riise]] * [[Mirko Vučinić]] * [[Francesco Antonioli]] * [[Diego Fuser]] * [[Luca Toni]] * [[Antônio Carlos Zago]] * [[Luigi Di Biagio]] * [[Marcos Assunção]] * [[Maarten Stekelenburg]] * [[Samuel Kuffour]] * [[Leandro Cufré]] * [[Cristian Chivu]] * [[Amedeo Carboni]] * [[Matteo Brighi]] * [[Marco Amelia]] * [[Cristiano Zanetti]] * [[Omari Tetradze]] * [[Júlio Baptista]] * [[Simone Perotta]] * [[Alberto Aquilani]] * [[Iván Helguera]] * [[Fernando Gago]] * [[Siniša Mihajlović]] * [[Matteo Ferrari]] * [[Mancini]] * [[Traianos Dellas]] * [[Philippe Mexès]] * [[Roberto Muzzi]] * [[Ruben Buriani]] * [[John Carew]] * [[Doni]] * [[Juan]] * [[Alessio Cerci]] * [[Jérémy Ménez]] * [[Paulo Sérgio]] * [[Ivan Pelizzoli]] * [[Bojan Krkić]] * [[Max Tonetto]] * [[David Pizarro]] * [[Nicolás Burdisso]] * [[Shabani Nonda]] * [[Marquinho]] * [[Maicon]] * [[Gaetano D'Agostino]] * [[Ivan Tomić]] * [[Pablo Osvaldo]] * [[Martin Dahlin]] * [[Carmine Gautieri]] * [[Rodrigo Taddei]] * [[Marco Motta]] * [[Gianluca Curci]] * [[Ednilson]] * [[Mehdi Benatia]] * [[Michel Bastos]] * [[Miralem Pjanić]] * [[Gervinho]] * [[Bogdan Lobonț]] * [[Mattia Destro]] * [[Juan Manuel Iturbe]] * [[Iago Falque]] * [[Wojciech Szczęsny]] * [[Seydou Keita]] * [[Christian Wilhelmsson]] * [[Cesare Bovo]] * [[Marco Cassetti]] * [[Aleksandar Kolarov]] * [[Manuele Blasi]] * [[Fábio Simplício]] * [[Adem Ljajić]] * [[Rafael Tolói]] * [[Dodô]] * [[Houssine Kharja]] * [[Vasilis Torosidis]] * [[Stefano Okaka]] * [[Kevin Strootman]] * [[Łukasz Skorupski]] * [[Morgan De Sanctis]] * [[Radja Nainggolan]] * [[Érik Lamela]] * [[Mohamed Salah]] * [[Cengiz Ünder]] * [[Patrik Schick]] * [[Kostas Manolas]] * [[Stephan El Shaarawy]] * [[Alisson Becker]] * [[Juan Jesus]] * [[Lucas Digne]] * [[Lorenzo Pellegrini]] * [[Leandro Castán]] * [[Federico Balzaretti]] * [[Abel Xavier]] * [[Federico Fazio]] * [[Paolo Castellini]] * [[Tin Jedvaj]] * [[Marco Borriello]] * [[Alessandro Florenzi]] * [[Alessio Romagnoli]] * [[Maxime Gonalons]] * [[Diego Perotti]] * [[Grégoire Defrel]] * [[Bruno Peres]] * [[Steven Nzonzi]] * [[Jonathan Silva]] * [[Gerson]] * [[Seydou Doumbia]] * [[Luca Pellegrini]] * [[Mirko Antonucci]] * [[Rick Karsdorp]] * [[Petar Golubović]] * [[Elio Capradossi]] * [[Víctor Ibarbo]] * [[Federico Ricci]] * [[Mário Rui]] * [[Davide Astori]] * [[Norbert Gyömbér]] * [[Ervin Zukanović]] * [[Ezequiel Ponce]] * [[Daniele Verde]] * [[Marco Tumminello]] * [[Umar Sadiq]] * [[Moustapha Seck]] * [[Abdullahi Nura]] == Treneri == Klub je kroz istoriju promenio mnogo menadžera. Ovo su neki od najvažnijih u istoriji kluba. === Alfred Šafer (1939—1942) === [[Alfferd Shafer|Alfred Šafer]] je bio mađarski fudbaler i trener koji je u svojoj 15-godišnjoj igračkoj karijeri promenio čak 21 klub. Najveći trenerski uspesi su mu bili nacionalna titula sa Romom i finale Svetskog prvenstva 1938. sa Mađarskom. U Romi je proveo tri sezone. Trenirao je još i Nirnberg, Hertu, Ferencvaroš i Rapid Bukurešt. === Nils Lajdholm (1974—1977, 1980—1984, 1988, 1996) === [[Nils Lajdhhom|Nils Lajdholm]] je bio švedski fudbalski trener koji je Romu vodio u četiri navrata. Iako je poznatiji po igračkoj karijeri u dresu Milana, postizao je uspehe i kao trener, a u Romi je najuspešniji bio tokom svog drugog trenerskog mandata. U sezoni 1980/81 osvojio je drugo mesto u šampionatu Italije, a dve godine kasnije doveo je klub i do drugog [[serie A|skudeta]], koristeći zonski sistem odbrane, tada neuobičajen za italijanske ekipe. Sledeće sezone tim nije uspeo da odbrani titulu, završivši prvenstvo na drugom mestu, ali je stigao do finala Kupa šampiona, koje je na penale izgubio od Liverpula. Lajdholm je sa Romom osvojio i tri nacionalna kupa, [[1981]], [[1983]] i [[1984]]. Kao trener bio je poznat po insistiranju na profesionalizmu i fer-pleju kod igrača. Vodio je još i Veronu i Milan. === Fabio Kapelo (1999—2004) === [[Datoteka:CapelloMadrid.JPG|left|thumb|150px|Fabio Kapelo]] [[Fabio Cappello|Fabio Kapelo]] je sa Romom osvojio titulu prvaka Italije 2001. godine, a u sledeće dve sezone je klub osvajao drugo mesto u ligi. U timu je imao igrače kao što su Kafu, Aldair, Batistuta i Kandela, a forsirao je napadačku poziciju 3-4-1-2. Kapelo je, uprkos tome što je klubu doneo prvu nacionalnu titulu od 1983. godine, bio izuzetno omražen kod navijača. Osim što je bio u otvorenoj svađi sa kapitenom tima Frančeskom Totijem, navijači su ga optuživali da sabotira klub kada je prodao nekoliko ključnih igrača ekipe. Napustio je klub 2004. godine, a kada je prešao u Juventus, u svoj novi klub doveo je nekoliko Rominih igrača, čime je netrpeljivost navijača rimskog kluba prema bivšem menadžeru kulminirala. Trenirao je i Milan i Real Madrid, a trenutno je selektor reprezentacije Engleske. === Lučano Spaleti (2005) === [[Luchano Spaletti|Lučano Spaleti]] je Romu vodio Romu od 2005. do 2009., i, iako nije osvojio nijednu titulu prvaka Italije, bio je veoma popularan kod navijača, pre svega zahvaljujući lepoj, napadačkoj i modernoj igri ekipe. U svojoj prvoj sezoni u klubu, predvodio je tim do, tada rekordnih, 11 uzastopnih pobeda, zaradivši tako titulu trenera godine u Italiji. Sa klubom je stigao i do dva četvrtfinala Lige šampiona i dva druga mesta u Seriji A. Osvojio je dva Kupa Italije i jedan Superkup. === Spisak trenera === Kompletan spisak Rominih trenera: <div style="font-size:100%"> {| |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Zemlja !rowspan="1"|Period |- |[[William Garbutt|Vilijam Garbut]] |{{flagicon|ENG}} |1927–1929 |- |[[Guido Baccani|Gvido Bakani]] |{{flagicon|ITA|1861}} |1929–1930 |- |[[Herbert Burgess|Herbert Berdžes]] |{{flagicon|ENG}} |1930–1932 |- |[[János Baar|Laslo Bar]] |{{flagicon|MAĐ}} |1932–1933 |- |[[Lajos Kovács|Lajoš Kovač]] |{{flagicon|MAĐ}} |1933–1934 |- |[[Luigi Barbesino|Luiđi Barbezino]] |{{flagicon|ITA|1861}} |1934–1938 |- |[[Guido Ara|Gvido Ara]] |{{flagicon|ITA|1861}} |1938–1939 |- |[[Alfréd Schaffer|Alfred Šafer]] |{{flagicon|MAĐ}} |1939–1942 |- |[[Géza Kertész|Geza Kertes]] |{{flagicon|MAĐ}} |1942–1943 |- |[[Guido Masetti|Gvido Maseti]] |{{flagicon|ITA|1861}} |1943–1945 |- |[[Giovanni Degni|Đovani Denji]] |{{flagicon|ITA|1861}} |1945–1947 |- |[[Imre Senkey|Imre Šenkej]] |{{flagicon|MAĐ}} |1947–1948 |- |[[Luigi Brunella|Luiđi Brunela]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1948–1949 |- |[[Fulvio Bernardini|Fulvio Bernardini]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1949–1950 |- |[[Adolfo Baloncieri|Adolfo Balončeri]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1950 |- |[[Pietro Serantoni|Pjetro Serantoni]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1950 |- |[[Guido Masetti|Gvido Maseti]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1950–1951 |- |[[Giuseppe Viani|Đuzepe Vijani]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1951–1953 |- |[[Mario Varglien|Mario Varljen]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1953–1954 |- |[[Jesse Carver|Džesi Karver]] |{{flagicon|ENG}} |1954–1956 |- |[[György Sarosi|Đerđ Šaroši]] |{{flagicon|MAĐ}} |1956 |- |[[Guido Masetti|Gvido Maseti]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1956–1957 |- |[[Alec Stock|Alek Stok]] |{{flagicon|ENG}} |1957–1958 |- |[[Gunnar Nordahl|Gunar Nordal]] |{{flagicon|ŠVE}} |1958–1959 |- |[[György Sarosi|Đerđ Šaroši]] |{{flagicon|MAĐ}} |1959–1960 |- |[[Alfredo Foni|Alfredo Foni]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1960–1961 |- |[[Luis Carniglia|Luis Karnilja]] |{{flagicon|Argentina}} |1961–1963 |- |[[Naim Kryeziu|Naim Krijeziju]] |{{flagicon|Albanija}} |1963 |- |[[Alfredo Foni|Alfredo Foni]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1963–1964 |- |[[Luis Miró|Luis Miro]] |{{flagicon|ŠPA|1945}} |1964–1965 |- |[[Juan Carlos Lorenzo|Huan Karlos Lorenco]] |{{flagicon|Argentina}} |1965–1966 |- |[[Oronzo Pugliese|Oronco Puljeze]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1966–1968 |- |[[Helenio Herrera|Elenio Erera]] |{{flagicon|Argentina}} |1968–1970 |- |[[Luciano Tessari|Lučano Tesari]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1970 |- |[[Helenio Herrera|Elenio Erera]] |{{flagicon|Argentina}} |1971–1972 |- |[[Tonino Trebiciani|Tonino Trebičani]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1972–1973 |- |[[Nils Liedholm|Nils Lajdholm]] |{{flagicon|ŠVE}} |1974–1977 |- |[[Gustavo Giagnoni|Gustavo Đanjoni]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1978–1979 |- |[[Ferruccio Valcareggi|Feručo Valgaređi]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1979–1980 |- |[[Nils Liedholm|Nils Lajdholm]] |{{flagicon|ŠVE}} |1980–1984 |- |[[Sven-Göran Eriksson|Sven Goran Erikson]] |{{flagicon|ŠVE}} |1984–1986 |- |[[Angelo Sormani|Anđelo Zormani]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1986–1988 |- |[[Nils Liedholm|Nils Lajdholm]] |{{flagicon|ŠVE}} |1988 |- |[[Luciano Spinosi|Lučano Spinozi]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1988–1989 |- |[[Gigi Radice|Điđi Radiče]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1989–1990 |- |[[Ottavio Bianchi|Otavio Bjanki]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1990–1992 |- |[[Vujadin Boškov]] |{{flagicon|SRJ}} |1992–1993 |- |[[Carlo Mazzone|Karlo Macone]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1993–1996 |- |[[Carlos Bianchi|Karlos Bjanki]] |{{flagicon|Argentina}} |1996 |- |[[Nils Liedholm|Nils Lajdholm]] |{{flagicon|ŠVE}} |1996 |- |[[Ezio Sella|Ecio Sela]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1996 |- |[[Zdeněk Zeman|Zdenjek Zeman]] |{{flagicon|ČEŠ}} |1997–1999 |- |[[Fabio Capello|Fabio Kapelo]] |{{flagicon|ITA|1946}} |1999–2004 |- |[[Cesare Prandelli|Ćezare Prandeli]] |{{flagicon|ITA}} |2004 |- |[[Rudi Völler|Rudi Feler]] |{{flagicon|NJE}} |2004 |- |[[Luigi Delneri|Luiđi Del Neri]] |{{flagicon|ITA}} |2004–2005 |- |[[Bruno Conti|Bruno Konti]] |{{flagicon|ITA}} |2005 |- |[[Luciano Spalletti|Lučano Spaleti]] |{{flagicon|ITA}} |2005-2009 |- |[[Claudio Ranieri|Klaudio Ranijeri]] |{{flagicon|ITA}} |2009-2011 |- |[[Vincenzo Montella|Vićenco Montela]] |{{flagicon|ITA}} |2011 |- |[[Luis Enrique|Luis Enrike]] |{{flagicon|ŠPA}} |2011-2012 |- |[[Zdeněk Zeman|Zdenjek Zeman]] |{{flagicon|ČEŠ}} |2012-2013 |- |[[Aurelio Andreazzoli|Aurelio Andreacoli]] |{{flagicon|ITA}} |2013 |- |[[Rudi García|Rudi Garsija]] |{{flagicon|FRA}} |2013-2016 |- |[[Luciano Spalletti|Lučano Spaleti]] |{{flagicon|ITA}} |2016- |} |} </div> == Statistike i rekordi == [[Datoteka:Totti 2002.jpg|thumb|desno|200px|Frančesko Toti, kapiten Rome]] [[Francesco Totti|Frančesko Toti]] je rekorder kluba po ukupnim nastupima za klub, sa 641 utakmicom u dresu rimskog kluba u svim takmičenjima, od 1992. godine do danas. Takođe, drži rekord i u nastupima u [[Serie A|Seriji A]], sa 501 nastupom, ispred [[Giacomo Losi|Đakoma Losija]] sa 386. Toti je klupski rekorder i u ukupnim postignutim golovima, sa 270 golova od prvog nastupa za klub, a samo u [[Serie A|Seriji A]] postigao je 251, što je još jedan klupski rekord. Roberto Pruco je do [[1988|1988.]] godine bio najbolji strelac u istoriji kluba sa 138 golova, a Rodolfo Volk, sa 29 golova u sezoni 1930/31., drži rekord u postignutim golovima u jednoj sezoni. Prvu zvaničnu utakmicu Roma je odigrala protiv [[Livorno|Livorna]] [[1928]]. godine u italijanskom prvenstvu (pobedili su sa 2-0). Najveću pobedu u istoriji ostvarili su protiv [[Kremoneze|Kremonezea]] u sezoni [[1929/30]], a najveći rezultat kojim su izgubili je 7-1, što se dešavalo u tri navrata: protiv Juventusa, 1931/32, protiv Torina 1947/48 i protiv Mančester Junajteda, u četvrtfinalu [[UEFA Liga šampiona|Lige šampiona]] [[Liga šampiona 2006/07.|2006/07]]<ref>{{cite news|url=http://football.guardian.co.uk/news/matchreport/0,,2053680,00.html|publisher=Guardian Unlimited|title=Man Utd 7 - 1 Roma (Agg: 8 - 3)|date=24. 6. 2007.}}</ref>. Najduži niz pobeda upisali su u sezoni [[Serija A sezona 2005/06.|2005/06]], kada su pobedili na 11 uzastopnih utakmica, od pobede protiv [[Kjevo|Kjeva]] 4-0 do remija sa [[FK Inter Milano|Inter]]om 5. marta 2006. Ovo je bio i rekord [[Serie A|Serije A]], ali ga je [[FK Inter Milano|Inter]] oborio već [[Serija A sezona 2006/07.|sledeće sezone]], sa čak 17 uzastopnih pobeda. Niz od 24 utakmice bez poraza Roma je vezala [[Serija A sezona 2001/02.|2001/02]]. Najviše pobeda u jednoj sezoni zabeležili su [[Serija A sezona 2007/08.|2007/08]] i [[Serija A 2009/10.|2009/10]]: 24 pobede. Najmanje poraza u jednoj sezoni pretrpeli su šest godina ranije, [[Serija A sezona 2001/2002|2001/02]]: dva poraza tokom čitave sezone. Spisak igrača koji su odigrali najviše utakmica za Romu u Seriji A: ''Od [[28. 6.|28. jun]]a [[2012]].'' <div style="font-size:100%"> {| |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Nastupi |- |[[Francesco Totti|Frančesko Toti]]* |501 |- |[[Giacomo Losi|Đakomo Losi]] |386 |- |[[Sergio Santarini|Serđo Santarini]] |344 |- |[[Guido Masetti|Gvido Maseti]] |339 |- |[[Giuseppe Giannini|Đuzepe Đanini]] |318 |- |[[Aldair|Aldair]] |330 |- |[[Bruno Conti|Bruno Konti]] |304 |- |[[Franco Tancredi|Franko Tankredi]] |288 |- |[[Fulvio Bernardini|Fulvio Bernardini]] |286 |- |[[Sebastiano Nela|Sebastijano Nela]] |281 |} |} </div> <nowiki>*</nowiki> = ''trenutno igraju za Romu'' == Boje, grb i nadimci == Romine boje, bordo i zlatnožuta, su i tradicionalne boje [[rim|večnog grada]].<ref>{{cite news|url=http://www.comuni-italiani.it/058/091/stemma.html|publisher=Comuni-Italiani|title=Stemma Comune di Roma|date=24. 6. 2007.}}</ref> Zlatna boja je simbol boga kod [[katolička crkva|katolika]],<ref>{{cite news|url=http://www.newfoundationspubl.org/househld.htm|publisher=New Foundations|title=The Great Household of God|date=24. 6. 2007.}}</ref> dok je bordo simbol [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]].<ref>{{cite news|url=http://www.123football.com/clubs/italy/roma/index.htm|publisher=123football.com|title=A.S. Roma|date=24. 6. 2007.}}</ref> Otuda i nadimak ''i giallorossi'', što znači žuto-crveni.<ref>{{cite news|url=http://www.footballinitaly.com/roma.html|publisher=Football In Italy|title=A.S. Roma|date=24. 6. 2007.}}</ref> Igrači za domaće mečeve obično nose bordo dres, beli šorts i crne štucne, ali su u važnijim mečevima šorts i štucne obično u istoj boji kao i dres.<ref>{{cite news|url=http://www.viewimages.com/Search.aspx?mid=56943226&epmid=2&partner=Google|publisher=ViewImages.com|title=Roma - Lazio: February 2006|date=24. 6. 2007.}}</ref> Na gostujućim utakmicama, igrači obično nose belu opremu. Iste dresove nosili su i igrači fudbalskog kluba Roman, jednog od klubova čijim je spajanjem nastala Roma.<ref>{{cite news|url=http://www.asromaultras.it/roman.html|publisher=ASRomaUltras.it|title=Il Roman - La storia (tratta da "La Roma")|date=24. 6. 2007.}}</ref> Klub je kroz istoriju mnogo puta menjao [[grb]], ali se na njemu skoro uvek nalazila Kapitolina, bronzana statu koja simboliše grad Rim. Ova statua prikazuje vučicu Reu koja doji po legendi osnivače [[Rim|Rima]], braću Romula i Rema. Današnji grb je restilizovana verzija prvog grba. === Sponzori i proizvođači opreme === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Period !Proizvođač !Sponzor<ref>{{cite news|url= http://www.asromaultras.org/maglienuova.html |publisher= asromaultras.org |title= maglienuova|date=30. 4. 2008.}}</ref> |- |1970—1971 |rowspan=1|[[Lakoste]] |rowspan=5|''bez sponzora'' |- |1972—1976 |rowspan=1|''bez proizvođača'' |- |1977—1979 |rowspan=1|[[Adidas]] |- |1979—1980 |rowspan=1|Pouchain |- |1980—1981 |rowspan=2|Plejgraund |- |1981—1982 |rowspan=5|[[Barilla Group|Barila]] |- |1982—1983 |rowspan=1|Patrik |- |1983—1986 |rowspan=1|[[Kapa]] |- |1986—1991 |rowspan=1|NR |- |1991–1994 |rowspan=1|Adidas |- |1994—1995 |rowspan=2|[[Ejziks]] |rowspan=1|Nuova tirena |- |1995—1997 |rowspan=3|INA Azitalja |- |1997—2000 |rowspan=1|[[Dijadora]] |- |2000—2002 |rowspan=2|Kapa |- |2002—2003 |rowspan=2|[[Mazda]] |- |2003—2005 |rowspan=3|Dijadora |- |2005—2006 |rowspan=1|Banka italeaze |- |2006–—2007 |rowspan=1|''bez sponzora'' |- |2007. |rowspan=1|Kapa |rowspan=1|[[WIND]] |} == Navijači i rivalstva == [[Datoteka:Curva sud roma campione.jpg|desno|200px|mini|Navijači Rome]] {{citat|La Roma non si discute, si ama (o Romi se ne raspravlja, ona se voli) - Antonelo Venditi, italijanski pevač}} Roma je četvrti klub u [[Italija|Italiji]] po broju navijača; oko 6% italijanskih fudbalskih fanova navija za ovaj klub.<ref>{{cite news|url=http://espresso.repubblica.it/dettaglio-archivio/163496|publisher=L'Expresso|title=''L'altra metà del pallone'': Supporters of football clubs in Italy|date=april 2006}}</ref> Prva veća Romina organizovana navijačka grupa bili su [[levica|levičarski]] orijentisani ''[[Commando Ultrà Curva Sud]]''<ref>{{cite news|url=http://website.lineone.net/~view_from_the_terrace/italsce.html|publisher=lineone.net|title=''Italian Ultras Scene''|date=April 2006|archiveurl=https://web.archive.org/web/20010420104921/http://website.lineone.net/~view_from_the_terrace/italsce.html|archivedate=2001-04-20|access-date=2012-07-31|deadurl=no}}</ref>, poznatiji pod skraćenicom ''CUCS''; grupa je nastala spajanjem manjih navijačkih grupica, a raspala se tokom devedesetih. <!-- {{main|Commando Ultrà Curva Sud}} ne može se zaštititi od transliteracije, a trenutno članak ni ne postoji. Takođe, vjerovatno se eventualni članak neće ni zvati na italijanskom--> Od tada, južnu tribinu Olimpika kontrolišu [[desnica|desničarski]] orijentisane grupe: ''A.S. Roma Ultras, Boys, Giovinezza'' i ostale. Najstarija grupa, ''Fedayn'', nije politički opredeljena. Himna kluba je pesma [http://www.asromaultras.org/romaromaroma.mp3 ''Roma (non si discute, si ama)''] <ref>{{cite news|url=http://www.goal.com/en-US/Squadra.aspx?IdSquadra=7&SEOTeamName=AS+Roma|publisher=Goal.com|title=Roma Profile|date=April 2006}}</ref> rimskog pevača Antonela Venditija. Naziv ove pesme je i moto kluba, a može se prevesti kao „O Romi se ne raspravlja, ona se voli“. Ovu pesmu navijači Rome pevaju pred svaku utakmicu, a kada tim pobedi, na kraju utakmice obično se peva ''Grazie Roma'' od istog autora. Klub ima mnogo rivala u italijanskom fudbalu. Veliki rival rimskog kluba je [[FK Napoli|Napoli]]; ova dva kluba su najuspešnija u centralnoj i južnoj Italiji.<ref>{{cite news|url=http://www.footballderbies.com/index.php?country=2 |publisher=FootballDerbies.com|title= Football Derby matches in Italy|date=29. 6. 2007.}}</ref> Derbi ovih klubova naziva se Derbi Sunca ({{jez-ital|Derby del Sole}}). Veći rivali Rimljana su i [[FK Juventus|Juventus]], [[FK Milan|Milan]] i [[FK Inter Milano|Inter]]. === Rivalstvo sa Laciom === Najvećim Rominim rivalstvom smatra se ono sa [[FK Lacio|Laciom]], gradskim rivalom i klubom sa kojim dele stadion. Rivalstvo ovih klubova počelo je kada je uprava Lacija odbila pripajanje sa tri rimska kluba, Romanom, Alba-Audaćeom i Fortitudom, jer je Lacio već bio razvijeno sportsko društvo. Prvi duel ova dva tima odigran je u decembru 1929. godine i već tada se nazire netrpeljivost između navijača ovih klubova. Razlike između navijača dva najveća rimska kluba su prevashodno političko-teritorijalne i ekonomske. Roma je u početku igrala svoje utakmice u južnom, siromašnijem delu grada, dok se Laciov stadion nalazio na severu Rima, naseljenom nešto imućnijim građanima. Osim toga, jug Rima karakterisali su uglavnom levičarski opredeljeni građani, dok je sever naginjao ka desnici. Odatle i činjenica da navijačima Rome pripada južna tribina Olimpika, a „Lacijalima“ severna. Susreti ovih timova poznati su po rasističkim ispadima. Pošto rimski Jevreji uglavnom navijaju za Romu, česte su provokacije navijača Lacija na verskoj osnovi. Crni igrači Rome su takođe često na meti navijača Lacija. Na jednom transparentu lacijali su Romu nazvali „timom crnaca koje vode Jevreji“; Laciov zvanični stav je da je protiv ovakvih ispada huligana, koji čine mali deo navijača ovog kluba. {{main|Derbi dela kapitale}} Derbi ova dva kluba naziva se Derbi glavnog grada ({{jez-it|Derby della Capitale}}). Ovo rivalstvo ne samo da je jedno od najjačih rivalstava dva kluba u [[Italija|Italiji]], već i u svetu.<ref>{{cite web|url=http://edition.cnn.com/2008/SPORT/football/10/22/first11.derbies/index.html |title= Football First 11: Do or die derbies |publisher=[[CNN]] |date=22. 10. 2008. |accessdate=16. 11. 2008.}}</ref> Prepune tribine, incidenti, nasilje i rasistički transparenti karakteristični su za ove mečeve. Za vreme jedne od derbi utakmica tokom sezone 1979/80 ubijen je Vičenco Papareli, navijač [[FK Lacio|Lacija]]. Paparelija je jedan navijač Rome pogodio bakljom u glavu.<ref>{{cite news|url=http://www.ultraslazio.it/ukstory.htm|publisher=UltrasLazio.it|title=Ultras History|date=29. 6. 2007.}}</ref> Još jedan incident dogodio se tokom derbija 2004. godine, kada je utakmica prekinuta na zahtev predsednika lige [[Adriano Galliani|Adrijana Galijanija]]. Neredi su počeli kada su navijači raširili glasine da je jedan policijajac ubio dete u neposrednoj blizini stadiona. Na poluvremenu, tri navijača su ušla na teren da razgovaraju sa kapitenom Frančeskom Totijem, a Toti je kasnije na televiziji izjavio da mu je prećeno smrću. Kapiten Rome je zatražio da se utakmica zaustavi. Meč je prekinut, ali su novi problemi nastali na ulicama; u tuči između navijača i policije povređeno je oko 170 policajaca, kao i priličan broj navijača, a 13 osoba je privedeno. Nije jasno zašto su navijači želeli da prekinu meč, a nagađa se, između ostalog, da su jednostavno hteli da napadnu policiju.<ref>{{cite web |url=http://www.highbeam.com/doc/1P1-92494572.html |title=Soc: Rome soccer riot was planned, say politicians |publisher=www.highbeam.com |date=23. 3. 2004. |accessdate=17. 11. 2008. |archiveurl=https://archive.today/20130103025826/http://www.highbeam.com/Search?searchTerm=Soc+Rome+soccer+riot+was+planned+say+politicians&searchType=Article&currentPage=0&orderBy= |archivedate=2013-01-03 |dead-url=yes }}</ref> Meč je ponovljen nedelju dana kasnije, a Roma i Lacio su odigrali nerešeno, 1-1. Rimski rivali su do sada odigrali 170 utakmica, a ukupan odnos u pobedama je 63-47 u korist Rome. Inače, retki su igrači koji su igrali za oba rimska tima, a među njima je i [[Siniša Mihajlović]]. Vinčenco Montela je igrač koji je postigao najviše golova u jednom derbiju, čak četiri. [[Francesco Totti|Frančesko Toti]] je rekorder po broju odigranih derbija, sa 35. Najubedljiviju pobedu u jednom derbiju ostvarila je Roma, sa 5-0 u sezoni 1933/34. Najubedljiviju pobedu Lacio je zabeležio u sezoni 2006/07, sa 3-0. Ukupan odnos pobeda, poraza i nerešenih utakmica u međusobnim duelima: ''Od [[28. 6.|28. jun]]a [[2012]].'' {| class="wikitable" |- |- !rowspan=2 width=8%| !colspan=5| Serija A !colspan=5| Kup Italije !colspan=5| Ostale utakmice !colspan=5| Ukupno |- | width=4%|'''Pob.''' | width=4%|'''Ner.''' | width=4%|'''Por.''' | width=5%|'''Postignuti golovi''' | width=5%|'''Prim. golovi''' | width=4%|'''Pob.''' | width=4%|'''Ner.''' | width=4%|'''Por.''' | width=5%|'''Postignuti golovi''' | width=5%|'''Prim. golovi''' | width=4%|'''Pob.''' | width=4%|'''Ner.''' | width=4%|'''Por.''' | width=5%|'''Postignuti golovi''' | width=5%|'''Prim. golovi''' | width=4%|'''Pob.''' | width=4%|'''Ner.''' | width=4%|'''Por.''' | width=5%|'''Postignuti golovi''' | width=5%|'''Prim. golovi''' |- ||Roma ||48 ||54 ||36 ||168 ||132 ||9 ||3 ||5 ||21 ||16 ||6 ||3 ||6 ||20 ||19 ||'''63''' ||'''60''' ||'''47''' ||'''209''' ||'''167''' |- ||Lacio ||36 ||54 ||48 ||132 ||168 ||5 ||3 ||9 ||16 ||21 ||6 ||3 ||6 ||19 ||20 ||'''47''' ||'''60''' ||'''63''' ||'''167''' ||'''209''' |} === Sukobi sa engleskim navijačima === U poslednjih nekoliko godina više puta je dolazilo do konflikta između Rominih tifoza i navijača engleskih klubova, što je dovelo do svojevrsne netrpeljivosti prema engleskim navijačima kod Romanista. Jedan od razloga ovih sukoba je poraz Rome od Liverpula u finalu Kupa šampiona [[1984]] na Olimpiku, ispraćen nasiljem u okolini stadiona, kada je nekoliko fanova Liverpula izbodeno noževima. Od tada, nekoliko puta su engleski navijači napadani u Rimu, uključujući incidente 2001 - ponovo sa Liverpulovim navijačima, zatim [[2006]] - kada je Midlzbro gostovao, i [[2007]], prilikom meča sa Mančester junajtedom. Uoči gostovanja Arsenala na Olimpiku [[2009]], autobus sa navijačima Arsenala je napadnut kamenjem. Arsenal je čak dao zvanično saopštenje svojim navijačima kojim putevima se ne bi trebalo kretati u Rimu kako bi se izbegli Romini Ultrasi. == Olimpiko == {{main|Stadion Olimpiko}} [[Datoteka:OlimpicoRoma.JPG|levo|200px|mini|Olimpiko za vreme Romine utakmice]] Stadion Olimpiko, koji se nalazi u [[rim|rimskom]] sportskom kompleksu Foro Italiko, je najveći stadion u Rimu i drugi najveći u [[Italija|Italiji]]. Osim gradskih rivala Rome i [[FK Lacio|Lacija]], na ovom stadionu domaće utakmice igra i [[Fudbalska reprezentacija Italije|reprezentacija Italije]]. Otvoren je [[1937]]. godine, a nakon renoviranja [[2008]]. godine stadion ima kapacitet od 72.000 mesta. Severna i južna tribina stadiona, zbog svog lučnog oblika, poznatije su pod imenom ''Curva Nord'' i ''Curva Sud'' (''Curva'', [[italijanski jezik|ital.]] - luk, krivina). Severni deo stadiona pripada [[FK Lacio|Laciovim]] navijačima, dok je jug namenjen za Romine navijače. Na ovom stadionu održane su [[Letnje olimpijske igre 1960.|Olimpijske igre 1960.]] godine, kao i [[Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1987.|Svetsko prvenstvo u atletici 1987.]] i [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.]] godine, a stadion će ugostiti i finaliste [[Liga šampiona 2008/09.|Lige šampiona 2009.]] godine. Na ovom stadionu je održano finale [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1968.|Evropskog prvenstva u fudbalu 1968.]] u kom je [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] savladala [[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije|Jugoslaviju]]. Još jedan [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 1980.|evropsko prvenstvo]] je održano na ovom stadionu [[1980]]. U finalnoj utakmici na ovom stadioni reprezentacija Zapadne Nemačke je savladala Belgiju. == Il romanista == „Il romanista“ su Romine dnevne novine, prvi svetski dnevni list posvećen jednom fudbalskom klubu. List je nastao 2004, a prvi primerak je odštampan 10. septembra te godine. List se bavi temama vezanim ne samo za klub, već i za sva sportska dešavanja u Rimu. Jedna od rubrika u časopisu je i kolumna Frančeska Totija, u kojoj on odgovara na pisma navijača. == Predsednici == Roma je do danas promenila mnogo predsednika, od kojih su neki bili vlasnici kluba, a neki počasni predsednici. Poslednjih 15 godina na čelu kluba bio je [[Franco Sensi|Franko Sensi]], italijanski poslovni [[tajkun|magnat]]. Nakon njegove smrti, [[2008]]. godine, klub je preuzela njegova ćerka Rozela kao počasni predsednik. U leto [[2010]]., porodica Sensi pristala je da se odrekne svoje kontrole nad FK Roma kao deo ugovora o poravnanju duga. Ovo je stavilo tačku na predsedničku vladavinu porodice Sensi, koja je upravljala klubom od [[1993]]. godine. [[16. april]]a [[2011]]. potpisan je ugovor o preuzimanju kluba, od strane grupe američkih biznismena na čelu sa [[Thomas R. DiBenedetto|Tomasom Di Benedetom]]. Kompletan spisak predsednika Rome, po hronološkom redosledu<ref name=president>{{cite news|url=http://www.asrtalenti.altervista.org/index.php?a=presidenti.htm|publisher=Viva la Roma|title=I presidenti dell'A.S. Roma dall 1927 ad oggi|date=8. 6. 2007.}}</ref>: <div style="font-size:100%"> {| |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Period |- |Italo Foski |1927–1928 |- |Renato Saćerdoti |1928–1934 |- |Vitorio Sćalođa |1934–1936 |- |Iđino Betini |1936–1941 |- |Edgardo Bacini |1941–1943 |- |Pjetro Baldasare |1943–1949 |- |Pjer Karlo Restanjo |1949–1952 |- |Romolo Vazeli |1952 |- |Pjer Karlo Restanjo<br />Renato Saćerdoti |1952–1953 |- |Renato Saćerdoti |1953–1958 |- |Anasleto Đani |1958–1962 |- |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Ime !rowspan="1"|Period |- |Frančesko Marini-Detina |1962–1965 |- |Franko Evanđelisti |1965–1968 |- |Frančesko Ranući |1968–1969 |- |Alvaro Marčini |1969–1971 |- |Getano Ancalone |1971–1979 |- |Dino Viola |1979–1991 |- |Flora Viola |1991 |- |Đuzepe Ćarapiko |1991–1993 |-|- |Ćiro di Martino |1993 |- |Franko Sensi |1993–2008 |- |Rozela Sensi |2008–2011 |- |Tomas Di Benedeto |2011– |} |} </div> == Roma kao kompanija == Od 1999. godine Roma posluje u obliku akcionarskog društva. Od preuzimanja 2011., holding kompanija NEEP Roma Holding S.p.A. (zajedničko ulaganje DiBenedetto AS Roma LLC i Unicredit S.p.A. u odnosu 60-40) drži sve akcije koje su ranije pripadale porodici Sensi, što je prvobitno činilo 67.1%, ali je kupio dodatne akcije iz javnog sektora, čime NEEP sada drži 78.038%. Roma je jedan od tri italijanska fudbalska kluba koji posluju na italijanskoj berzi. Prema rankingu fudbalskih klubova po novčanim prihodima koje objavljuje britanska firma Delojt, Roma je trenutno deveti finansijski najuspešniji klub na svetu, sa 175 miliona evra prihoda u prethodnoj sezoni.<ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2009&mm=02&dd=12&nav_id=344584|publisher=B92 Sport|title=''Real Madrid najbogatiji tim Evrope''|date=Februar 2009}}</ref> U aprilu [[2008]] Rozela Sensi, predsednica kluba, je potvrdila da je Džordž Soroš, biznismen mađarskog porekla, poslao ponudu za kupovinu Rome. Porodica Sensi je odbila ovu ponudu. Franko Sensi, dugogodišnji predsednik Rome i otac Rosele Sensi, je preminuo [[17. 8.|17. avgusta]] [[2008]]. godine ostavivši ćerci Rozeli klub u nasledstvo. [[16. april]]a [[2011]]. je potpisan ugovor o preuzimanju 67.1% akcija, datum transakcije je prvo zakazan za [[31. jul]] [[2011]]., ali je odloženo za [[18. avgust]]. == Klubovi prethodnici == === Alba-Audače === {{glavni|FK Alba Audače}} '''Società Sportiva Alba-Audace''', ili '''Alba-Audače''', bio je rimski klub iz oblasti Flaminio, osnovan 1907. Poznat je po učešću u ranim formama italijanskog šampionata, sve do pripajanja fudbalskom klubu Roma 1927. godine. Klub je osnovan 1907. pod imenom SD Alba ([[italijanski jezik|ital.]] - ''Società Sportiva Alba'' – sportsko društvo Alba). U ranim godinama održavanja italijanske lige, samo klubovi sa severa Italije dobijali su šansu da učestvuju u takmičenju, pa je Alba tek u sezoni 1912/13 debitovala u ligi. Na kraju sezone 1925/26, fašistički režim je primorao klub da pripoji drugi rimski fudbalski klub, Audaće Romu, ali je Alba zadržala svoje tradicionalne boje. Klub je [[1945]]. ponovo formiran, i pripojen fudbalskom klubu Trastavere Roma. Pod imenom Alba Trastavere, ovaj klub je učestvovao u jednoj sezoni [[Serija B|Serije B]], nakon čega je prestao da postoji. === FK Roman === {{glavni|FK Roman}} '''Roman''' je bio fudbalski klub iz [[rim|rimske]] oblasti Parioli, a osnovan je [[1903]]. godine. Do [[1927]]. takmičio se u najvišem rangu italijanskog fudbalskog takmičenja, sa izuzetkom nekoliko sezona, a zatim se pripojio fudbalskom klubu Roma, koja je od ovog kluba i preuzela boje. Slično kao i tadašnji gradski rival [[FK Alba Audače|Alba]], Roman je tek u sezoni 1912/1913 debitovao u ligi Italije. Klubovi iz regiona [[Lacio]] su tada igrali u posebnoj diviziji, a Roman je svoju debi sezonu u diviziji Lacio završio u sredini tabele. Sledeću sezonu Roman je odigrao mnogo bolje, ali i dalje nije uspeo da se probije u nok-aut fazu takmičenja, zahvaljujući mnogo boljim rezultatima fudbalskog kluba [[FK Lacio|Lacio]]. Treća sezona je bila najbolja u istoriji kluba, pošto su završili kao prvi u diviziji, usput pobedivši Lacio sa 5-2. Ipak, sezona nije završena zbog početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]]. Nakon rata klub beleži serije loših rezultata, završivši u drugom stepenu takmičenja, danas poznatom kao [[Serija B]]. Do [[1927]]. godine klub nije uspeo da se vrati u prvu ligu, a zatim su se pripojili FK Roma, zajedno sa Fortitudom i Albom. === Fortitudo-Pro Roma === '''Fortitudo''' ({{jez-ital|Fortitudo-Pro Roma Società di Ginnastica e Scherma}}) bio je klub iz [[rim|rim]]skog predgrađa Rione Borđo, osnovan [[1908]]. Pripojio se klubu Pro Roma [[1926]]. godine, osnivajući Fortitudo-Pro Roma, a godinu dana kasnije i fudbalskom klubu Roma. Za ovaj klub igrao je čuveni Romin igrač [[Attilio Ferraris|Atiljo Feraris]]. == Uspesi == === Domaći === * [[Datoteka:Scudetto.svg|20 px]] '''[[Serie A|Serija A]]''': :* '''Šampioni''' (3): 1941/42; 1982/83; 2000/01 :* '''Drugo mesto''' (11): 1930/31; 1935/36; 1980/81; 1983/84; 1985/86; 2001/02; 2003/04; 2005/06; 2006/07; 2007/08, 2009/10 * [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|20 px]] '''[[Kup Italije u fudbalu|Kup Italije]]''': :* '''Osvajači''' (9): 1963/64; 1968/69; 1979/80; 1980/81; 1983/84; 1985/86; 1990/91; 2006/07; 2007/08 :* '''Finalisti''' (7): 1936/37; 1940/41; 1992/93; 2002/03; 2004/05; 2005/06, 2009/10 * [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|20 px]] '''[[Superkup Italije]]''': :* '''Osvajači''' (2): 2001; 2007 :* '''Finalisti''' (3): 1991; 2006; 2008; * [[Datoteka:Scudetto.svg|20 px]] '''[[Serija B]]''': :* '''Prvoplasirani''' (1): 1951/52 == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|AS Roma}} {{Serie A}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:A.S. Roma| ]] [[Kategorija:Nastanci 1927.]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni klubovi u Italiji|Roma]] [[Kategorija:Sport u Rimu]] tvnhvuxughph9396ustlvg0jcj6vq0v Antoine Bourdelle 0 174535 41262771 41000605 2022-08-23T08:26:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki :''za ostale upotrebe pogledajte [[Burdel (Razvrstavanje)]]'' {{Infokutija umjetnik | ime = Antoine Bourdelle | slika = Antoine Bourdelle-1925.jpg | opis = Portret Antoinea Bourdelle (1925) | datum_rođenja = {{birth date|1861|10|30|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Montauban]] | datum_smrti= {{dda|1929|10|1|1861|10|30|df=y}} | mjesto_smrti = [[Le Vésinet]] | nacionalnost = [[francuska]] | polje = [[kiparstvo]], [[slikarstvo]] | obrazovanje = [[École nationale supérieure des beaux-arts]] | znamenita_djela = [[Héraklès archer]]<br />Centaure mourant | uticaj_od = [[Auguste Rodin]] }} '''Emil Antoan Burdel''' ({{jez-fr|Émile Antoine Bourdelle}}; [[30. oktobar]] [[1861.]] [[Montoban]], [[1. oktobar]] [[1929.]] u Le Vesineu blizu [[Pariz]]a), francuski vajar i pedagog. == Delo == [[Datoteka:Le Monument à Mickiewicz - l'Epopée Polonaise au musée Bourdelle à Paris.JPG|mini|desno|Spomenik [[Adam Mickijevič|Adamu Mickijeviču]]]] U dobi od 24 godina, osvojio je stipendiju na Školi lepih umetnosti u [[Pariz]]u. Burdelovi vajarski radovi su evoluirali do impresionističkih radova i glavni izvor inspiracije su mu bili arhaične grčke skulpture. Karakteriše ga čvrsta skulptura i osećanje za ritam. Bio je učenik Rodena i uživao njegovo priznanje. [[1924.]] godine je dobio orden Legije časti. Bio je pokopan na groblju [[Monparnas]] u [[Pariz]]u. Tokom vremena je osvojio veliku prepoznatljivost svojih dela i pod njegovim vodstvom vaspitao je mnoge vajare iz celog sveta. Poznati [[Srbija|srpski]] skulptor akademik prof. dr [[Sreten S. Stojanović]] ([[1898.]] – [[1960.]]), bio je upravo njegov student. == Učenici == Među studentima Burdela ističu se posebno: * Tanasis Apartis, [[Grčka]] * Samjuel Kašvan, [[Ukrajina]]/[[SAD]] * Pablo Kuratela Manes, [[Argentina]] * Beni Ferenci, [[Mađarska]] * Alberto Đakometi, [[Švajcarska]] * Andžela Gregori, [[SAD]] * Oto Gutfrojnd, [[Čehoslovačka]] * Bror Hjort, [[Švedska]] * Rene Iše, [[Francuska]] * Raul Žose, [[Francuska]]/[[SAD]] * Emil Lahner, [[Mađarska]] * Aristid Mejo, [[Francuska]] * Vadim Meler, [[Ukrajina]] * Benčo Obreškov, [[Bugarska]] * Dadli Prat, [[SAD]] * Virdžinija Klaflin Prat, [[SAD]] * Žermen Rišije, [[Francuska]] * Marija Elena Vijeira da Silva, [[Portugal]] * [[Sreten Stojanović]], [[Srbija]] * Džozefina de Vaskonselos, [[Velika Britanija]] * Helen Vilson, [[SAD]] * Teodors Zalkalns, [[Litvanija]] == Galerija == <gallery> Antoine Bourdelle - Pénélope 1912 - Montauban.jpg|Emil Antoan Burdel Velika Penelopa bronza [[1912.]] [[Montauban]] Musée Ingres-Bourdelle - Buste d'Ingres 1908 - Bronze - Bourdelle - Joconde06070001137.jpg |Emil Antoan Burdel [[Žan Ogist Dominik Engr]] Gustave Eiffel Monument.jpg|Emil Antoan Burdel portret u bronzi-[[Gistav Ajfel]] Monumento_al_Gral_Carlos_M_Alvear_-_de_Antoine_Bourdelle_-_Buenos_Aires.JPG|Emil Antoan Burdel- Monumentalna skulptura generala Karlosa - [[Argentina]] </gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|Antoine Bourdelle}} * [http://www.pariserve.tm.fr/culture/musee/bourdelle.htm Musée Bourdelle] {{Webarchive|url=https://archive.is/20121218083500/http://www.pariserve.tm.fr/culture/musee/bourdelle.htm |date=2012-12-18 }} (in French) {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1861|1929|Bourdelle, Emile Antoine}} [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Francuski skulptori]] [[Kategorija:Art déco skulptori]] [[Kategorija:Biografije, Pariz]] q6dwuhy4uq6j6pcwqa401xftan2pyxv Milan Aćimović 0 174808 41262489 41262101 2022-08-22T16:26:51Z 87.116.163.192 /* Komesarska uprava */ wikitext text/x-wiki {{Političar (SR) | ime = Milan Aćimović | slika = Milan Aćimović.jpg | opis_slike = | datum_rođenja = [[31. maj]] [[1898]]. | mesto_rođenja = [[Pinosava]] | država_rođenja = [[Kraljevina Srbija]] | datum_smrti = maj [[1945]]. | mesto_smrti = [[Zelengora]] | država_smrti = | državljanstvo = | narodnost = | veroispovest = | partija = [[Srpska radikalna stranka (Milan Stojadinović)|Srpska radikalna stranka]]<br />[[Jugoslovenska radikalna zajednica]] | supružnik = | deca = | univerzitet = | profesija = | funkcija 1 = Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije | izbori 1 = | početak funkcije 1 = 21. avgust 1938 | kraj funkcije 1 = 5. februar 1939. | prethodnik 1 = [[Anton Korošec]] | naslednik 1 = [[Dragiša Cvetković]] | funkcija 2 = Ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa | izbori 2 = | početak funkcije 2 = | kraj funkcije 2 = 10. novembar 1942. | prethodnik 2 = | naslednik 2 = [[Tanasije Dinić]] }} '''Milan Aćimović''' ([[Pinosava]], [[31. 5.|31. maj]] [[1898]] — [[1945]]) je bio srpski [[političar]] i [[kolaboracija|saradnik]] nacista tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Bio je šef prve kvislinške uprave i komesar policije u okupiranoj Srbiji [[1941]]. godine. Pre rata bio je ministar unutrašnjih poslova u vladi [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]]. Tokom rata je bio ministar unutrašnjih poslova u vladi [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. == Predratna biografija == Aćimović je rođen u [[Pinosava|Pinosavi]] 31. maja 1898. Osnovnu školu je učio u rodnom mestu, a gimnaziju i Pravni fakultet u Beogradu. 1923. je počeo da radi u policiji kao pisar vračarskog sreza. Za pomoćnika šefa Opšteg odeljenja opšte policije Uprave grada Beograda (UGB) postavljen je je 4. oktobra 1924, a šef istog odseka je postao dve godine kasnije. Specijalizirao je u Nemačkoj ([[Berlin]], [[Štutgart]], [[Magdeburg]]), gde ga je tridesetih godina zavrbovala nemačka tajna služba. Godine 1931. postavljen je za okružnog inspektora u [[Maribor]]u, ali je ubrzo vraćen u Beograd. Bio je član [[Srpska radikalna stranka (Milan Stojadinović)|Radikalne stranke]] [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]]. U kabinetu Milana Stojadinovića bio je ministar unutrašnjih poslova od 21. avgusta 1938. do 5. februara 1939. Po Stojadinovićevom padu bio je interniran u [[Rogatica|Rogaticu]]. Aćimović je bio jedan od najrevnosnijih gonitelja [[KPJ|komunista]] pre aprila 1941. == Drugi svetski rat == Kao rezervni oficir u [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] bio je u Sremskoj diviziji. === Komesarska uprava === {{main|Komesarska uprava}} Milan Aćimović je sprovodio nemačku politiku u Srbiji po početku okupacije. Pored Aćimovića, nemačku politiku je sprovodio i [[Dimitrije Ljotić]] sa svojom političkom organizacijom [[Jugoslovenski narodni pokret Zbor|Zbor]]. Nemci su dali prednost Aćimoviću, kao stručnjaku za pitanja bezbednosti, čoveku praktičnijem u odnosu na ideološki opterećenog Ljotića.{{sfn|Petranović|1992|pp=134}} Komesarska vlada je obrazovana krajem aprila 1941. godine sa Aćimovićem kao predsednikom Saveta i komesarom unutrašnjim poslova. Na tu dužnost došao je na nagovor [[Hans Helm|Hansa Helma]], [[Karl Kraus|Karla Krausa]] i Gerharta Fajnea. Ova „vlada“ je predstavljala pomoćni izvršni organ Upravnog štaba nemačkog [[Vojna uprava u Srbiji|komandanta Srbije]].{{sfn|Petranović|1992|pp=135}} Srpska administrativna uprava je postavljena odlukom vojnog zapovednika [[Helmut Ferster|Helmuta Ferstera]]. Aćimovićevu vladu narod je primio kao tipičnu vazalnu tvorevinu.{{sfn|Petranović|1992|pp=146}} Prema Aćimovićevom stanovištu, [[Draža Mihailović]] je imao ulogu održavanja reda u šumi, kako mase ne bi pale pod uticaj komunista: {{citiranje| Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/209-210.</ref><ref>http://znaci.net/00001/9_4.htm</ref>}} Status okupirane Srbije nije bio međunarodno priznat. Aćimović je juna 1941. godine uputio memorandum nemačkom zapovedniku generalu Šrederu, u kojem je tražio bolji položaj Srbije u okviru „novog poretka“. Tražio je širenje Srbije pod nemačkim pokroviteljstvom (Kosovo i Skoplje, Crnu Goru, deo Sandžaka i Hrvatske kao i Bosnu). On je to pravdao kao vekovno etnografsko područje srpskog naroda. Na ovaj memorandum nije dobio odgovor što je samo pokazalo koliko nije shvatao svoju podređenu ulogu. Za vreme njegove vlade nemački okupator je otvorio [[logor Banjica]]. Takođe, u to vreme je veliki broj izbeglica Srba (prvenstveno iz [[NDH]]) i Slovenaca primljen u zemlju. Aćimović je na ovoj dužnosti ostao do avgusta 1941. godine, kada je „vlada“ poverena [[Milan Nedić|Milanu Nediću]]. Nemci nisu bili zadovoljni nemirnim stanjem u Srbiji, a uvideli su da je Aćimovićeva „komesarska vlada“ neprihvaćena u narodu, nesposobna i bez ikakvog autoriteta. Ipak, Aćimović je ušao i u [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Nedićevu vladu]] kao ministar unutrašnjih poslova.{{sfn|Petranović|1992|pp=219}} === Vlada narodnog spasa === {{main|Vlada narodnog spasa}} Januara 1942. godine ministar Aćimović je posetio srpske zarobljenike u logorima u Nemačkoj, o čemu je ostavio sledeće svedočenje: {{citat|…Naši vojnici su dobro obučeni. Odelo im je lepo očuvano i obuća. Većina radi i dobro se hrani. Svaki pored postelje ima i po tri dupla ćebeta… Ručao sam kod Komandanta logora… Opraštajući se sa našima, krio sam suze. Krili su ih i oni… Savladao sam se i rekao: ”Braćo, ja sada polazim” Glas me je izdao… Major g.fon Keler, moj ljubazni pratilac, stajao je kraj mene i sam duboko potresen. To uzbuđenje sam pročitao i na liku komandanta logora… Glasom u kome je bilo puno topline, puno čovečnosti, komandant logora mi kaže da će i dalje od srca, ulagati sve napore i svu svoju brigu da zarobljenicima bude dobro… <ref>Milan Aćimović, novinar Mića Dimitrijević, “Kolo”, 10. januar 1942.godine</ref>}} Skoro od samog početka četničkog pokreta [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]] postojali su kontakti između Mihailovićevih predstavnika i kolaboracionističke Aćimovićeve administracije u Srbiji. Kao šef komesarske vlade i kasnije kao ministar unutrašnjih poslova u Nedićevoj vladi, sam Aćimović potpuno je poznavao Mihailovićevu organizaciju u Beogradu i nije protiv nje preduzimao ništa.{{sfn|Tomasevich|1975|pp=197}} Čak je Nemcima savetovao da ne proganjaju odmetnute vojnike kako bi oni ostali pod Mihailovićevim, a ne pod komunističkim uticajem.{{sfn|Borković|1979b|pp=369}} Poslao je beogradskoj komandi [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] veću količinu novca i neke poverljive informacije. Od jeseni 1942. postao je aktivni saradnik JVuO i ujedno se distancirao od Nedićevog režima. Aćimović je 10. novembra 1942. na mestu ministra unutrašnjih poslova zamenjen pukovnikom [[Tanasije Dinić|Tanasijem Dinićem]], za koga se smatralo da će biti oštriji prema Mihailoviću. === Mihailovićeva veza sa Nemcima === {{main|Povlačenje kolaboracionista sa Nemcima}} Nakon proterivanja Nemaca iz Srbije u oktobru 1944. Aćimović je bio veza između Mihailovića i nemačkog izaslanika [[Herman Nojbaher|Hermana Nojbahera]]. U tu svrhu dolazio je u štab Dragoljuba Mihailovića dok se ovaj nalazio u Bosni.{{sfn|Borković|1979b|pp=369}} Poginuo je 1945. godine povlačeći se sa četnicima, tokom [[bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]] protiv Jugoslovenske armije. == Izvori == {{Izvori|2}} == Literatura == * {{Cite book|last= Tomasevich|first= Jozo|authorlink= Jozo Tomašević|coauthors= |title= War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|year= 1975|url= http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover|publisher= Stanford University Press|location= Stanford|id= ISBN 978-0-8047-0857-9 | ref = harv}} * {{Cite book|last= Borković|first= Milan|authorlink= Milan Borković|coauthors= |title= Kvinsliška uprava u Srbiji 1941-1944 (knjiga 1)|year= 1979a|url= http://znaci.net/00001/154.htm|publisher= |location= Beograd|id= | ref = harv}} * {{Cite book|last= Borković|first= Milan|authorlink= Milan Borković|coauthors= |title= Kvinsliška uprava u Srbiji 1941-1944 (knjiga 2)|year= 1979b|url= http://znaci.net/00001/155.htm|publisher= |location= Beograd|id= | ref = harv}} * {{Cite book|last= Petranović|first= Branko|authorlink= Branko Petranović|coauthors= |title= Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945|year= 1992|url= http://znaci.net/00001/92.htm|publisher= Vojnoizdavački i novinski centar|location= Beograd|id= |ref=harv}} * {{Cite book|last= Petranović|first= Branko|authorlink= Branko Petranović|coauthors= |title= Istorija Jugoslavije 1918-1988|year= 1988|url= |publisher= |location= Beograd|id=|ref=harv}} * {{Cite book|last= Ćirković|first= Simo C.|authorlink= Simo C. Ćirković|coauthors= |title= Ko je ko u Nedićevoj Srbiji 1941-1944|year= 2009|url= |publisher= Prosveta|location= Beograd|id= ISBN 978-86-07-01889-5 | ref = harv}} {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{DEFAULTSORT:Aćimović, Milan}} [[Kategorija:Rođeni 1898.]] [[Kategorija:Umrli 1945.]] [[Kategorija:Kvislinzi]] [[Kategorija:Srpski fašisti]] ljy7amd8rximvr4f895z5qkxd5eqdka Šablon:Kutijica 10 175063 41262665 1227158 2022-08-23T02:21:40Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Šablon:Infokutija]] wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Infokutija]] ko66z4454yhib0r2m4so18w9sjz87a7 Saradnja četnika sa Nedićevom vladom 0 176884 41262488 41262149 2022-08-22T16:15:22Z 87.116.163.192 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Saradnja [[četnici|četnika]] sa [[Milan Nedić|Nedićevom]] vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bilo je ujedinjenje "nacionalnih snaga" radi zajedničke "borbe protiv komunizma", odnosno protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. Saradnja Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije mnogi četnici su službeno postali naoružana vojna sila uključena u sistem okupacije. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, a oko 2000-3000 njih su bili Mihailovićevih četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127}} Na vrhuncu snage, sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik Saveta komesara, prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da nemački okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića u junu 1941: {{citiranje| Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=http://znaci.net/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na Zagrebačkom sveučilištu, koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Takođe, prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Mihailović je tokom leta 1941. imao kontakt sa kvislinškim režimom [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]].<ref>{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena tzv. Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba oponomućenog komandanta korpusa u Srbiji, general [[Harald Turner]], izvestio je 3. novembra 1941: {{citiranje| "Otprilike 3 dana posle stupanja na dužnost vlade (generala Nedića) pojavio se kod njega pukovnik Aleksandar Mišić (treba: major) sa još dva oficira po nalogu Mihailovića i izjavio da bi ovaj želeo da se sa predsednikom Nedićem bori protiv komunista, te moli naoružanje i opremu za 2.000 ljudi, a posebno obuću. Nedić je izjavio pukovniku Mišiću da mu ne može nabaviti cipele i predložio upotrebu opanaka. Između ostalog, ostavio je Mihailoviću da očisti oblast zapadno od Morave. Ovde treba naglasiti da je Nedić ove pregovore vodio uz moje odobrenje, pošto je u to vreme postojala nada da bi Nedić raspolagao velikim delom oficira koji se nalaze ne samo u Beogradu nego i u šumama."<ref name="znaci1981">[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{citiranje| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{citiranje| Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{citiranje|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{citiranje| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{citiranje| Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{citiranje|"Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca."<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{citiranje| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi Matl je izvestio 30. oktobra 1941: {{citiranje|"Pukovnik Pantić je po nalogu Draže Mihailovića izjavio da Mihailović jamči da će srpski prostor istočno i zapadno od Morave očistiti od komunističkih bandi. Zatim da se on ne povodi nikakvim političkim ciljem i da priznaje činjenicu da je zemlja pobeđena i da Nemci poseduju prava okupatora. Draža Mihailović očekuje da će od trenutka kada on izda odgovarajuće zapovesti svojim odredima biti obustavljene kaznene akcije protiv srpskog stanovništva i masovna streljanja na područjima na kojima se nalaze njegovi četnički odredi. Opšti cilj je da se uspostavi stanje mira i reda kakvi su u okupiranoj Srbiji bilo pre 28.6.41."<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{citiranje| Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbilil njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon pada partizanske Užičke republike i prelaska glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{citiranje| Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{citat|"Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba."<ref>{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa tzv. vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana Rakovićevi četnici su zamoljen, kako navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{citiranje| "Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'."<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{citiranje| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Prema nemačkim izvorima [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova kvislinške vlade i pukovnik [[Kosta Mušicki]], zapovednik kvislinške operativne grupe na području Šumadije i zapadne Srbije, pokušali su da obaveste Mihailovića o nemačkim namerama. "Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi."<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je "uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem".<ref>[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> Nemački napad na Mihailovićev štab i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četničkih odreda === [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{citiranje|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>| [[Stanislav Krakov]] o legalizaciji četnika Draže Mihailovića}} Početkom 1942. godine Mihailović je gonjen od strane Nemaca prešao u [[Sandžak]] pa u Crnu Goru, u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> U Srbiji su kod kvislinške uprave ostali legalizovani mnogi četnički komandanti: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u beogradskom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u Kosjeriću) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljuba Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u Zaječaru) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref>[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava logor na Metinom brdu.]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|Srpsku državnu stražu]] narastalo je i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali. Po riječima [[Branko Petranović|Branka Petranovića]]: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka."<ref>[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref> Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabeleženi su brojni primeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili legalizovani Mihailovićevi četnici, četnici [[Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpski dobrovoljački korpus]] i kvislinška žandarmerija ([[Srpska državna straža]]). Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u odredima Nedićeve vlade nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv komunista i da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{citiranje|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. [...] Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. Draža Mihailović je naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Par dana kasnije, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{citiranje|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>{{cite web|url=http://znaci.net/00001/114.htm |title=Izvod iz knjige poslatih depeša Draže Mihilovića u avgust 1942 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju organizacije Draže Mihailovića. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja četnika iz istočne Bosne sa Nedićem i Nemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u istočnu Bosnu gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Uspostavljanjem kvislinške vlade Milana Nedića, 29. avgusta 1941, Dangić započinje blisku saradnju sa Nedićem. U međuvremenu su Dangićevi četnici počeli da trpe poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa ustašama. Usled bojazni od uništenja Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobija preporuku za sastanak sa Nemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu nameru da se sastane sa Nemcima, što je odobrio.<ref>[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.], str. I/274-276.</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti i Dangiću kao savezniku: {{citiranje| Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa nemačkim pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch), načelnikom Operativnog štaba nemačkog oponomućenog komandanta u Srbiji, i Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni. Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Za uzvrat je tražio da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u Istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa [[Wehrmacht]]om. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{citiranje| Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu naimere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. [[2. 2.|2. februara]] [[1942|1942.]] nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{citiranje| Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 151-154.</ref> Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se štab Draže Mihailovića godinu dana, od maja 1942. do juna 1943, nalazio van teritorije Srbije, u okolini Kolašina. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{citiranje|Kraj kvislinških vlasti u Sopotu sedi komandant sreza kosmajskog, sa dugom kosom i bradom, a svoje komandante mesta i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. [...] Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz SDS-a. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati.<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde}} Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{citiranje| U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{citiranje| Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{citiranje|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/325.</ref> O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa četnicima Draže Mihailovića svedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen u listu ''Novo vreme'', 24. marta 1944. u kom se ističe jasan zaključak: {{citiranje| Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>Milan Borković, n.d., str. II/326.</ref>}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{citiranje|"U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu."<ref>{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/327.</ref> Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef fašističke organizacije [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa snagama Draže Mihailovića. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod Gornjeg Milanovca sa generalom Miroslavom Trifunovićem. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Kosta Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 380.</ref> Prethodno je ljotićevski list ''Srpski narod'' objavio je 6. maja 1944. tekst u kome se ističe spremnost na saradnju sa četnicima: {{citiranje|'''SKUPLJANJE NACIONALNIH SNAGA''' Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv Titovih bandi. Četnici se bore rame uz rame sa odredima Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja – boljševizma.}} Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{citiranje| Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM, nače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{citiranje|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50 000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web|url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisetio ovog sastanka: {{citiranje| Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{citiranje| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.<ref name="Saslušanje"/>}} === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u Topoli se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{citat|Politička usmerenost [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] i njegovog pokreta potpuno se izmenila. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage koje su protiv komunizma. Pokret Draže Mihailovića je spreman da u celosti ide u ovaj front. Glavni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, pokret Draže Mihailovića je spreman da se, po naređenju nemačkog vođstva, angažuje na Balkanu i svuda drugde.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944 Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]{{dead link}}</ref><ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{citiranje|1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. <br /><br /> 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. <br /><br /> 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. <br /><br /> 4. DM moli da sam ostane u ilegali. <br /><br /> 5. Pripadnici DM-pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1070.</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Nemački vođa [[Adolf Hitler]] smatrao je Mihailovića prevrtljivim i dopuštao samo taktičku saradnju.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{citiranje| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. <br /> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br /> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br /> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br /> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. <br /> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br /> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom". Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izveštaju sa sastanka naglašava se da treba pozdraviti "predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta". U izveštaju se zaključuje, povodom saradnje Mihailovića i Nedića: "Namera Draže Mihailovića da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna."<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref> Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{citiranje| Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} Uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihajlović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posledice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine Jugoslovenska izbeglička vlada priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade.<ref name="Živković"/> Na osnovu sporazuma sa Nedićem, Mihailoviću je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Početkom septembra na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija: SDS i SDK, sa predstavnicima JVuO, najpre u Beogradu 2. septembra 1944, potom u Pranjanima pokraj Čačka, u naredna dva dana, doneta je odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO. Na sastanku u Pranjanima prisustvovao je Mihailović.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 396-397.</ref> [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 211-212.</ref> U dogovoru sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Mihailovićevim komandantom Srbije, jedinice Srpske državne straže (SDS) i Srpske granične straže (SGS) [[6. 10.|6. oktobra]] [[1944]]. okupile su se u [[Jagodina|Jagodini]]. Tu je od tih jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general Stevan Steva Radovanović, za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS) a za načelnika štaba major Danilo Dača Stojanović. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi. Srpski udarni korpus se u sastavu Mihailovićeve vojske borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Ove formacije od 6. septembra 1944. nalaze se pod komandom štaba komandanta Srbije, generala Trifunovića. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]]. učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu Slovenije, preko teritorije Srema i Slavonije odnosno preko teritorije pod kontrolom NDH. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde su planirali da se povuku i Ljotićeve jedinice. Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i integrisali pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[http://www.znaci.net/00001/155_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> == Suđenje kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{citiranje|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} == Reference == {{reflist|2}} == Vidi još == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizovani četnici]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] sio0ipl1edn5uxmzytbb7h7wl2hvp4j Svetozar Vujković 0 196583 41262552 41084592 2022-08-22T20:29:00Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Biografija | ime = Svetozar | prezime = Vujković | slika = Svetozar Vujković i fašisti u okupiranom Beogradu.jpg | širina_slike = 300px | opis_slike = Svetozar Vujković (treći s leva) i italijanski fašisti u okupiranom Beogradu. | puno_ime = | dan_rođenja = | mesec_rođenja = | godina_rođenja = 1899. | mesto_rođenja = [[Smederevska Palanka]] | država_rođenja = [[Kraljevina Srbija]] | dan_smrti = | mesec_smrti = | godina_smrti = 1949. | mesto_smrti = | država_smrti = }} '''Svetozar Vujković - Toza''' ([[1899]] — [[1949]]) je bio predratni šef IV (antikomunističkog) odeljenja Opšte policije i upravnik [[Logor na Banjici|logora na Banjici]] za vreme [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. == Predratna biografija == Rođen je u Beogradu [[1898]]. U policijsku službu stupio je [[1924]]. kao agent Odeljena opšte policije Uprave grada Beograda. Imenovan je [[1935]]. za šefa IV (antikomunističkog) odseka Odeljenja opšte policije (politička policija) u Beogradu. Lično je isleđivao i mučio uhapšene komuniste. Pretpostavlja se da je odgovoran za smrt izvesnog broja uhapšenika.<ref name="Priručnik"/> Uz njegovog zamenika, Đorđa Kosmajca, ostao je upamćen kao najbeskrupulozniji i najbrutalniji agent političke policije u međuratnom Beogradu.<ref name="Priručnik"/> Krajem 1940. privremeno napušta službu. == U službi nacističkog okupatora == Ubrzo po okupaciji Jugoslaviji, Vujković je imenovan za upravnika logora na Banjici [[5. jul]]a 1941, na predlog [[Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Najodgovorniji je za zavođenje teškog režima u logoru. Lično je naređivao mučenja logoraša. Neposredno je određivao taoce za streljanje.<ref name="Priručnik"/> == Pokušaj atentata na Svetozara Vujkovića == Udarna grupa [[skoj]]evaca, petorica mladih metalskih radnika iz fabrika „Nestor“ i „Mikron“, organizovanih oko metalskog radnika Radomira Markovića Gembeša pripremila je u ranim jutarnjim časovima [[5. avgust]]a [[1941]]. atentat na upravnika logora Banjica Svetozara Vujkovića. Za izvršenje atentata određena je lokacija Šarene Ćuprije, koja se nalazila iznad današnjeg stadiona „Crvena zvezda“.<ref name="Priručnik"/> Izvršioci atentata pucali su na Vujkovića koji je motociklom dolazio iz grada na posao u logoru (bio je u prikolici motocikla). Kod Šarene Ćuprije put skreće, tako da je vozač morao da uspori vožnju. Omladinci su bacili bombu na vozilo, ali prerano. Jedan od omladinaca pokušao je da puca iz revolvera, ali se metak zaglavio u cevi. Vozač je poginuo u napadu, dok je Vujković teško ranjen. Izvršioci atentata su pomislili da je i Vujković ubijen, nakon čega su se udaljili.<ref name="Priručnik">{{Cite web |title=''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.'' |url=http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |access-date=2014-10-24 |archivedate=2014-12-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |dead-url=yes }}</ref> == Posleratno suđenje == U vreme borbi za oslobođenje Srbije, početkom oktobra [[1944]]. godine, Vujković je evakuisan iz Beograda zajedno sa pripadnicima kvislinške strukture. Nakon kapitulacije Trećeg Rajha, izručen je jugoslovenskim vlastima od strane saveznika 27. jula [[1945]].<ref name="Priručnik"/> Neuobičajeno dugo je proveo u istražnom zatvoru. Osuđen je na smrt 4. novembra [[1949]].<ref name="Priručnik"/> == Literatura == * Јован Марјановић, Србија у Народноослободилачкој борби: Београд, Београд, 1964. * Бањица, (ур. Вељко Купреша- нин), Београд, 1967. * Београд у рату и револуцији 1941–1945, I–II, Београд, 1984. * Бранислав Божовић, Београд између два светска рата, Београд, 1995. * Бранислав Божовић, Београд под комесарском управом 1941, Београд, 1998. * Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду, Београд, 2003. * Милан Леко, Београдске улице и тргови, 1872–2003, Београд, 2003. == Izvori == {{Izvori}} == Vidi još == * [[Logor Banjica]] {{DEFAULTSORT:Vujković, Svetozar}} [[Kategorija:Rođeni 1899.]] [[Kategorija:Umrli 1949.]] [[Kategorija:Biografije, Smederevska Palanka]] [[Kategorija:Kvislinzi]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Logor Banjica]] q14rjazbbjur0oqxrk6mzbxqar5hrmg 41262553 41262552 2022-08-22T20:29:19Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Biografija | ime = Svetozar | prezime = Vujković | slika = Svetozar Vujković i fašisti u okupiranom Beogradu.jpg | širina_slike = 300px | opis_slike = Svetozar Vujković (treći s leva) i italijanski fašisti u okupiranom Beogradu. | puno_ime = | dan_rođenja = | mesec_rođenja = | godina_rođenja = 1899. | mesto_rođenja = [[Smederevska Palanka]] | država_rođenja = [[Kraljevina Srbija]] | dan_smrti = | mesec_smrti = | godina_smrti = 1949. | mesto_smrti = | država_smrti = }} '''Svetozar Vujković - Toza''' ([[1899]] — [[1949]]) je bio predratni šef IV (antikomunističkog) odeljenja Opšte policije i upravnik [[Logor na Banjici|logora na Banjici]] za vreme [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. == Predratna biografija == Rođen je u Beogradu [[1898]]. U policijsku službu stupio je [[1924]]. kao agent Odeljena opšte policije Uprave grada Beograda. Imenovan je [[1935]]. za šefa IV (antikomunističkog) odseka Odeljenja opšte policije (politička policija) u Beogradu. Lično je isleđivao i mučio uhapšene komuniste. Pretpostavlja se da je odgovoran za smrt izvesnog broja uhapšenika.<ref name="Priručnik"/> Uz njegovog zamenika, Đorđa Kosmajca, ostao je upamćen kao najbeskrupulozniji i najbrutalniji agent političke policije u međuratnom Beogradu.<ref name="Priručnik"/> Krajem 1940. privremeno napušta službu. == U službi nacističkog okupatora == Ubrzo po okupaciji Jugoslaviji, Vujković je imenovan za upravnika logora na Banjici [[5. jul]]a 1941, na predlog [[Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Najodgovorniji je za zavođenje teškog režima u logoru. Lično je naređivao mučenja logoraša. Neposredno je određivao taoce za streljanje.<ref name="Priručnik"/> == Pokušaj atentata na Svetozara Vujkovića == Udarna grupa [[skoj]]evaca, petorica mladih metalskih radnika iz fabrika „Nestor“ i „Mikron“, organizovanih oko metalskog radnika Radomira Markovića Gembeša pripremila je u ranim jutarnjim časovima [[5. avgust]]a [[1941]]. atentat na upravnika logora Banjica Svetozara Vujkovića. Za izvršenje atentata određena je lokacija Šarene Ćuprije, koja se nalazila iznad današnjeg stadiona „Crvena zvezda“.<ref name="Priručnik"/> Izvršioci atentata pucali su na Vujkovića koji je motociklom dolazio iz grada na posao u logoru (bio je u prikolici motocikla). Kod Šarene Ćuprije put skreće, tako da je vozač morao da uspori vožnju. Omladinci su bacili bombu na vozilo, ali prerano. Jedan od omladinaca pokušao je da puca iz revolvera, ali se metak zaglavio u cevi. Vozač je poginuo u napadu, dok je Vujković teško ranjen. Izvršioci atentata su pomislili da je i Vujković ubijen, nakon čega su se udaljili.<ref name="Priručnik">{{Cite web |title=''Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.'' |url=http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |access-date=2014-10-24 |archive-date=2014-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141217232907/http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Prirucnik_za_citanje_Beograda_1941-44.pdf |dead-url=yes }}</ref> == Posleratno suđenje == U vreme borbi za oslobođenje Srbije, početkom oktobra [[1944]]. godine, Vujković je evakuisan iz Beograda zajedno sa pripadnicima kvislinške strukture. Nakon kapitulacije Trećeg Rajha, izručen je jugoslovenskim vlastima od strane saveznika 27. jula [[1945]].<ref name="Priručnik"/> Neuobičajeno dugo je proveo u istražnom zatvoru. Osuđen je na smrt 4. novembra [[1949]].<ref name="Priručnik"/> == Literatura == * Јован Марјановић, Србија у Народноослободилачкој борби: Београд, Београд, 1964. * Бањица, (ур. Вељко Купреша- нин), Београд, 1967. * Београд у рату и револуцији 1941–1945, I–II, Београд, 1984. * Бранислав Божовић, Београд између два светска рата, Београд, 1995. * Бранислав Божовић, Београд под комесарском управом 1941, Београд, 1998. * Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду, Београд, 2003. * Милан Леко, Београдске улице и тргови, 1872–2003, Београд, 2003. == Izvori == {{Izvori}} == Vidi još == * [[Logor Banjica]] {{DEFAULTSORT:Vujković, Svetozar}} [[Kategorija:Rođeni 1899.]] [[Kategorija:Umrli 1949.]] [[Kategorija:Biografije, Smederevska Palanka]] [[Kategorija:Kvislinzi]] [[Kategorija:Ratni zločini u Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Logor Banjica]] 510ypjn0t1e070tdqdkd2vjz2m290c7 Katedrala u Speyeru 0 196633 41262548 41221767 2022-08-22T20:24:04Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Katedrala u Speyeru |slika = Speyer---Cathedral---East-View---(Gentry).jpg |godina = [[1981.]] <small>(5. zasjedanje) |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/168 |država = {{flagcountry|NJE}} <br /> <center>{{Lokacijska karta|Njemačka|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Kraljevska katedrala u Speyeru|position=right |lat_deg=49|lat_min=19|lat_sec=72|lat_dir=N |lon_deg=8|lon_min=25|lon_sec=24|lon_dir=E }}<small>Lokacija Speyera u Njemačkoj</small></center> }} '''Kraljevska katedrala u Speyeru''', službenog imena ''Kraljevska katedralana bazilika uznesenja Svetog Stjepana'', na [[latinski|latinskom]]: ''Domus sanctae Mariae Spirae'' ([[njemački]]: ''Dom zu Unserer lieben Frau in Speyer'') u [[Speyer]]u, [[Falačko Porajnje]] ([[Njemačka]]), je sjedište katoličke Speyerske [[biskupija|biskupije]] koja je dio [[Bamberg|bambergške]] nadbiskupije. Katedrala, posvećena Svetoj Djevici Mariji, zaštitnici grada Speyera ("Patrona Spirensis") i Svetom Stjepanu je uglavnom poznata kao ''Kaiserdom zu Speyer'' (Kraljevska katedrala u Speyeru). <ref>[http://www.speyer.de/de/tourist/sehenswert/dom?switch_language=en speyer.de | Katedrala u Speyeru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060613074212/http://speyer.de/de/tourist/sehenswert/dom?switch_language=en |date=2006-06-13 }} {{en icon}}</ref> [[Papa Pio XI.]] je uzvisio katedralu u Speyeru na razinu manje bazilike [[Rimokatolička crkva|rimokatiličke crkve]] 1925. godine. Započeta [[1030.]] godine, pod upravom [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrada II.]], ova markantna trobrodna nadsvođena [[bazilika]] od crvenog [[pješčenjak]]a je "vrhunac dizajna koji je bio iznimno utjecajan u razvoju romaničke arhitekture tijekom 11. i 12. stoljeća". Kao grobno mjesto za [[Salijska dinastija|Salijsku dinastiju]], [[Hohenstaufen|obitelj Staufer]] i [[Habsburgovci|Habsburgovske]] careve i kraljeve, katedrala je predstavljala simbol carske moći.<ref>Máté Major, Geschichte der Architektur, Vol. 2, Akadémiai Kiadó, Budimpešta, 1979., njemačko izdanje 1988.</ref><ref>dtv-Atlas zur Baukunst, Vol. 2, 1981., Deutscher Taschenbuch Verlag, Munich, ISBN 3-423-03021-6</ref> Kako je [[Opatija Cluny|opatijom Cluny]] u ruševinama, ona predstavlja najveću [[Romanička arhitektura|romaničku]] crkvu.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.dom-speyer.de/daten/domspeyer/seiten/bauwerk.html |access-date=2012-12-15 |archive-date=2016-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160102083038/http://www.dom-speyer.de/daten/domspeyer/seiten/bauwerk.html |dead-url=yes }}</ref> Smatra se “prekretnicom u europskoj arhitekturi”<ref> Emily Cole, Bulfinch Press, Little, Brown and Co., 2002., Boston, SAD ISBN 0-8212-2774-2</ref>, i jednim od najvažnijih arhitektonskih spomenika svoga vremena <ref> Raymond Oursel i Henri Stierlin, Arhitektura svijeta, Vol. 4:Romanika, Benedikt Taschen Verlag Berlin/Editions Office Du Livre, Lausanne, str. 129.</ref> i jednim od najljepših romaničkih spomenika uopće<ref> Roger Stalley, Arhitektura rane romanike, Oxford University Press, Oxford, Velika Britanija, 1999., ISBN 0-19-210048-3, p.214-215</ref><ref>http://www.infoplease.com/ce6/world/A0860785.html</ref><ref>http://www.encyclopedia.com/doc/1E1-Romanesq.html</ref> Godine [[1981.]], katedrala je dodana na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] zbog svog kulturnog značaja kao "vodeći spomenik romaničke umjetnosti u Njemačkom carstvu".<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.dom-speyer.de/daten/domspeyer/seiten/kurzundknapp.html |access-date=2012-12-15 |archive-date=2015-12-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210184540/http://www.dom-speyer.de/daten/domspeyer/seiten/kurzundknapp.html |dead-url=yes }}</ref><ref>Dethard von Winterfeld, ''Romanika na Rajni'', Stuttgart 2001., str. 66</ref> <ref>[http://www.unesco-welterbe.de/en/ Welterbestätten Deutschland] ([[UNESCO]]va svjetska baština u Njemačkoj) [http://www.unesco-welterbe.de/en/index.html?staedte/bild_text/speyer.html~haupt Katedrala u Speyeru] {{en icon}}</ref> [[Datoteka:Speyerer Dom Mittelschiff.jpg|mini|lijevo|<center>Katedrala iznutra]] == Povijest == [[Datoteka:Speyer---Cathedral---South-View---(Gentry).jpg|mini|240px|<center>Katedrala u Speyeru s juga]] [[Datoteka:Speyer Siegel.jpg|mini|<center>Pečat grada [[Speyer]]a iz [[1293.]] s prikazom katedrale]] [[Datoteka:SpeyerCathedralDetail1.JPG|mini|<center>Detalj istočnog pročelja<center>]] Kraljevska katedrala u Speyeru, najznačajnija [[romanika|romanička]] građevina u [[Njemačka|Njemačkoj]], izgrađena je i posvećena kao posljednje počivalite careva [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] i kao simbol njihove moći. Gradnja je započela oko [[1030.]] godine, pod upravom [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva|Konrada II.]], a posvećena je [[1061.]] godine. Za vrijeme [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV.]] poduzete su obnova i nadogradnja. Speyerska katedrala je prva poznata građevina s [[galerija]]ma koje idu okolo cijele građevine. Sustav [[arkada]], dodan prilikom Henrikove obnove je također prvi takav u [[Povijest arhitekture|povijesti arhitekture]]. Upravo u Speyerskoj katedrali je [[27. prosinca]] [[1146.]] godine [[Konrad III., njemački kralj|Konrad III.]] objavio da ide u [[Drugi križarski rat]]. Na sastanku u Speyeru [[1529.]] godine [[luterani]] su zahtijevali od [[Rimokatolička Crkva|Rimske Crkve]] garanciju slobode savjesti, protestvujući protiv dotadašnje prakse Rimske Crkve[http://www.rkczg.hr/dznanosti/religijski.php?job=print]. U gradskom požaru [[1689.]] godine uništen je veći dio glavnog broda, ali je potpuno renoviran i vraćen i prijašnje stanje od [[1758.]] do [[1778.]] godine. [[Bavarska|Bavarski]] kralj [[Ludvig I.]] je naručio slike za interijer, te su od 1846.-53. god. slikari škola [[Johannes Schraudolph|J. Schraudolpha]] i [[Josef Schwarzmann|J. Schwarzmanna]] završili uređenje u [[Nazareni|nazarenskom]] stilu. Od 1854.-58. god. zapadno pročelje katedrale obnovio je [[Heinrich Hübsch]] u [[historicizam|neo-romaničkom stilu]]. Tijekom obnove 1950-ih, većina slika iz 19. stoljeća je uklonjena kako bi se otkrila veličanstvena arhitektura. Godine [[1981.]], katedrala je dodana na UNESCOv popis svjetske baštine, a Kraljevska katedrala sv. Djevice Marije i sv. Stjepana je sjedište [[Speyer]]ske [[nadbiskupija|nadbiskupije]] i [[papa|papinska]] [[bazilika]]. == Osobitosti == [[Datoteka:Dehio 48 Speyer.jpg|mini|upright|<center>Plan katedrale<center>]] Speyerska katedrala je uglavnom zadržala oblik i dimenzije crkve iz 11. stoljeća i, unatoč značajnim gubicima originalne građe i kasnijim restauracijama, predstavlja cjelovitu i jedinstvenu romaničku građevinu. Oblik uglavnom prati nacrt koji je ustanovljen na [[Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu|crkvi Sv. Mihovila]] u [[Hildesheim]]u i predstavlja standard koji je prihvaćen u [[Rajna|rajnskoj]] oblasti (Rhineland). On je kompromisno rješenje uzdužne crkve s visokim bačvastim [[svod]]om i centralne crkve s [[kupola|kupolom]] koja na svojim krakovima [[transept]]a završava [[apsida]]ma. Njeno stremljenje visini već najavljuje razvoj [[Gotička arhitektura|gotičke arhitekture]]. Veliki kameni plitki bazen kapaciteta 1560 litara stoji ispred ulaza u katedralu. Ova točka je nekada predstavljala granicu između ovlasti grada i nadbiskupije. Skulptura nazvana „Planina maslina“ nalazi se u južnom vrtu, a u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] je bila u središtu [[klaustar|klaustra]] katedrale. Ovu skupinu figura napravio je speyerski kipar, [[Gottfried Renn]], u 19. stoljeću, a zamijenila je originalnu skulpturu iz 15. st. koja je uništena. [[Kripta]] je osobito posebna jer je u potpunosti zadržala izvorni izgled. Kako je izgrađena kao grobno mjesto salijskih careva, tu je sahranjeno i osam njemačkih careva i kraljeva i četiri kraljice i brojni biskupi. === Dimenzije katedrale === * Ukupna dužina katedrale: 134 m (od stuba na ulazu do vanjskog zida apside) * Dužina broda: 37.62 m (od vanjskog do vanjskog zida) * Visina broda na krunama lukova svoda: 33 m * Visina istočnih tornjeva: 71.20 m * Visina zapadnih tornjeva: 65.60 m * Dimenzije kripte: duljina 35x46 m, visina oko 6.5 m == Znameniti ljudi pokopani u katedrali == * [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva]] (1039.) * Carica Gisela, žena Konrada II. (1043.) * [[Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva]] (1056.) * [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva]] (1111.) * [[Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva]] (1125.) * Carica Beatrix, druga žena [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]] (1184 .) * Agneza, kćerka Fridrika Barbarosse (1184 .) * [[Filip Švapski]], sin Fridrika Barbarosse (1216.) * [[Rudolf od Habsburga, njemački kralj]] (1291.) * [[Adolf od Nassaua, njemački kralj]] (1309.) == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Speyer Cathedral}} * [http://www.dom-speyer.de/ Službene stranice] – fotografije i povijest {{de icon}} * [http://www.welterbe-speyer.de/ Rhineland-Palatinate službene stranice Speyerske katedrale (njemački)] * [http://www.dombauverein-speyer.de/html_en/ Dombauverein Speyer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718231432/http://www.dombauverein-speyer.de/html_en/ |date=2011-07-18 }} – Družba izgradnje katedrale {{en icon}} * [http://www.speyer.de/de/tourist/sehenswert/dom?switch_language=en Speyer.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060613074212/http://speyer.de/de/tourist/sehenswert/dom?switch_language=en |date=2006-06-13 }} – opis i turističke informacije {{en icon}} {{coord|49.3172|N|8.4424|E|type:landmark|display=title}} {{Svjetska baština u Njemačkoj}} {{DEFAULTSORT:Speyer, katedrala u}} [[Kategorija:Romaničke katedrale]] [[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]] [[Kategorija:Katedrale u Njemačkoj]] ofulzh48asm27nroi7ybif06a1nevv0 Affligem 0 196701 41262608 41252804 2022-08-22T23:49:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Affligem | ime_genitiv =Affligema | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Bellekouter 1.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Gradska vijećnica]] u Affligemu | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =54 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =04 | dužina-minute =06 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Flandrija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija2_info =[[Flamanski Brabant]] | lokacija3_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija3_info =[[Halle-Vilvoorde (arondisman)|Halle-Vilvoorde]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Walter De Donder | dijelovi = | vrsta_dijelova = | površina_bilješke = | površina_ukupna =17.70 [[km²]]<ref name=city/> | površina_uža = | površina_šira = | visina =62<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2021]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =13,407<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =757.5 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =1790<ref name=city/> | pozivni_broj =053-02<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Affligem na karti Belgije | bilješke = }} '''Affligem''' je [[općina]] od 13,407 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/ | title =''Belgium: Vlaams-Brabant'' | accessdate =19.05.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u sredini [[Belgija|Belgije]] u [[Flandrija|flandrijskoj]] [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]]. == Geografske karakteristike == [[datoteka:Abdij Affligem 22-06-2019.jpg|thumb|left|260px|<center>[[Opatija Affligem]]]] Affligem se nalazi na trasi [[autoput]]a E40 [[Bruxelles]]-[[Gent]], udaljen 8 [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od [[Aalst]]a. [[Općina]] se sastoji od [[naselje|naselja]]; Essene, Teralfene i Hekelgem (Affligem), koji je centar općine. Sve do [[reforma|reforme]] [[državna uprava|državne uprave]] [[1977]]. Essene, Teralfene i Hekelgem bile su samostalne [[općina|općine]]. Tad su [[dekret]]om spojene pod [[ime]]nom '''Hekelgem''', koje je [[1980]]. promjenjeno u '''Affligem'''.<ref name=brit/> == Historija== Općina Affligem je [[selo|ruralan]] kraj, koji je bio [[feud]] [[benediktinci|benediktinske]] [[Opatija Affligem|Opatija Affligem]] (osnovana u [[11. vijek]]u) sve dok je [[Prva Francuska Republika]] [[aneksija|anekstirala]] [[1796]]. === Essene === Za [[Antički Rim|antike]] je na lokalitetu Moortel postojala [[Rimska vila]] ili vicus (selo) od kog nije ostalo puno. [[Srednji vijek|Srednjovjekovni]] Essene razvio se oko [[zamak|zamka]] Borcht koji potječe iz [[12. vijek]]a. Najstariji [[feudalizam|feudalni]] gospodari Essenea bili su iz [[Bruxelles]]a. Njihov [[feud]] je kasnije preuzela [[benediktinci|benediktinska]] [[Opatija Affligem]].<ref name=brit/> === Hekelgem === Hekelgem je je niknuo za [[Franačka|franačkih]] vremena, kad je u [[8. vijek]]u sv. Ursmar podigao [[kapela|kapelu]] uz koje je niklo [[selo]], koje je kasnije postalo [[feud]] [[benediktinci|benediktinske]] [[Opatija Affligem|Opatije Affligem]]. U Hekelgemu se nalazio [[zamak]] koji je potpuno je uništen [[1338]].<ref name=brit/> === Teralfen === Teralfen je nikao na [[raskršće|raskršću]] [[Antički Rim|antičkih]] [[put]]eva, od [[rijeka|rijeke]] [[Dender]] prema [[Geraardsbergen]]u, kao najmlađe naselje u općini. Od [[16. vijek]]a je često [[pljačka]]n i napadan, tako mu je za napada [[1652]]. spaljena i [[crkva]].<ref name=brit/> Kad je [[Prva Francuska Republika]] [[1795]]. [[aneksija|anektirala]] [[Austrijska Nizozemska|Austrijsku Nizozemsku]] Teralfen je postao općina.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.affligem.be/446_nl.html | title =''Geschiedenis van Affligem'' | accessdate =19.05.2022. | language =nizozemski | publisher =Affligem | archive-date =2008-02-02 | archive-url =https://web.archive.org/web/20080202234234/http://www.affligem.be/446_nl.html | dead-url = }}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Affligem}} *[https://www.affligem.be/%20(+) ''Affligem'' (službene stranice)] {{nl icon}} [[Kategorija:Opštine u Belgiji]] [[Kategorija:Flandrija]] 5g91vdb65g28b94outy6zq3z4kin1k0 Bojni brod Potemkin 0 197152 41262543 41253132 2022-08-22T20:21:43Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{For|znameniti film koji opisuje događaje na brodu|Oklopnjača Potemkin}} {| {{Infobox ship begin}} {{Infobox ship image | Ship image = [[Datoteka:Panteleimon, 1906.jpg|300px|''Potemkin'' na putu]] | Ship caption = ''Potemkin'' na putu }} {{Infobox ship career | Ship country = Rusija | Ship flag = [[Datoteka:Naval ensign of Russia.svg|100x35px|Ensign of the Russian Navy]] | Ship name = {{ubl | 1904: ''Knjaz Potemkin-Tavričeski''{{sfn|Miramar, Knyaz Potemkin Tavricheskiy}} | 1905: ''Pantelejmon'' | 1917: ''Potemkin-Tavricheskiy'' | 1917: ''Borec za svobodu'' }} | Ship namesake = {{ubl | 1904: [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin]] | 1905: [[Sveti Pantelejmon]] | 1917: Grigorij Aleksandrovič Potemkin }} | Ship ordered = | Ship builder = [[Nikolajevsko brodogradilište]] | Ship laid down = 8. oktobar 1898{{sfn|Miramar, Knyaz Potemkin Tavricheskiy}} | Ship launched = 9. oktobar 1900{{sfn|Miramar, Knyaz Potemkin Tavricheskiy}} | Ship commissioned = 1904 | Ship decommissioned = 1919 | Ship in service = | Ship out of service = | Ship struck = | Ship reinstated = | Ship honours = | Ship fate = uništen u [[Sevatostopolj]]u 1919; olupina [[prodaja u staro željezo|prodana u staro željezo]], 1922{{sfn|Miramar, Knyaz Potemkin Tavricheskiy}} | Ship status = | Ship notes = }} {{Infobox ship characteristics | Hide header = | Header caption = | Ship class = | Ship displacement = 12.500&nbsp;standardnih tona,<br />13.500 puni teret | Ship length = 115 m | Ship beam = 22,3 m | Ship draught = 8,2 m | Ship draft | Ship propulsion = {{ubl | 2 shaft VTE, | 22 Bellville kotlova na ugljen, | 11,300 hp }} | Ship speed = 16 čvorova (30 km/h) | Ship range = | Ship complement = 18 oficira i 763 mornara | Ship sensors = | Ship EW = | Ship armament = {{ubl | 4 × {{convert|305|mm|in|0|abbr=on}} topova u dvije turete, | 16 × {{convert|152|mm|in|0|abbr=on}} topova, | 14 × {{convert|75|mm|in|0|abbr=on}} topova, | drugi topovi manjih kalibara. | 5 × {{convert|380|mm|in|abbr=on}} torpednih cijevi }} | Ship armour = {{ubl | [[Kruppov oklop]] | 229 mm, pojas | 51–76 mm, paluba | 254 mm, turete | 107–254, barbete | 229 mm, toranj | 178 mm, pregrade }} | Ship notes = }} |} '''''Potemkin''''' ({{lang-ru |Князь Потёмкин Таврический, Knjaz Potemkin Tavričeski}}, ‘Knez Potemkin od [[Tavrija|Tauride]]’), [[Rusija|ruski]] [[bojni brod]] [[pre-drednot]] (''bronenosec'') u službi [[Ruska carska mornarica|carske]] [[Crnomorska flota|Crnomorske flote]]. Brod je postao poznat po tome što se u junu 1905. njegova posada [[pobuna|pobunila]] protiv oficira za vrijeme [[Ruska revolucija 1905|prve ruske revolucije]]. Taj je događaj kasnije tumačen kao prvi korak prema kasnijoj [[ruska revolucija 1917|ruskoj revoluciji]], te je postao ovjekovječen u slavnom [[nijemi film|nijemom filmu]] ''[[Oklopnjača Potemkin]]'' [[Sergej Ejzenštejn|Sergeja Ejzenštajna]] iz 1925. godine Nakon okončanja pobune 1905. godine, brod je dobio novo ime Pantelejmon (prema [[Sveti Pantelejmon|Svetom Pantelejmonu]]). Pod tim imenom je sudjelovao u [[prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. Nakon revolucije 1917. nove [[Ruska Republika|vlasti]] ponovno preimenovale u ''Potemkin Tavričeski'' prije nego što je u maju iste godine dobio konačno ime ''Borec za slobodu'' ("Borac za slobodu"). Pod njime je služio u novostvorenoj sovjetskoj mornarici prije nego što su ga u junu 1918. su ga zaplijenili [[Nemačko Carstvo|Nijemci]], a potom preuzeli [[Bijeli Rusi]], koji su ga u aprilu 1919. godine, za vrijeme [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] potopili u [[Sevastopolj]]u kako ne bi pao Crvenoj armiji u ruke. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Battleship Potemkin}} * {{cite web | title = Battleship "Kniaz Potemkin Tavricheskiy" | work = flot.sevastopol.info | url = http://flot.sevastopol.info/eng/ship/predreadnoughts/potemkin.htm | access-date = }} * {{cite web | title = Panteleimon | work = www.steelnavy.com | url = http://www.steelnavy.com/CombrigPanteleimon.htm | access-date = }} Aimed at model builders * {{cite web | title = Potemkin | work = ship.bsu.by | url = http://ship.bsu.by/main.asp?id= | access-date = | language = Russian }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite web | title = Potemkin sailor monument | work = 2odessa.com | url = http://www.2odessa.com/wiki/index.php?title=Potemkin_sailor_monument | accessdate = }} Monument in Odessa, explanation of the mutiny * {{cite web | title = Battleship "Kniaz Potemkin Tavricheskiy" | work = flot.sevastopol.info | url = http://flot.sevastopol.info/eng/ship/predreadnoughts/potemkin.htm | access-date = }} * {{cite web | title = Potemkin sailor monument | work = 2odessa.com | url = http://www.2odessa.com/wiki/index.php?title=Potemkin_sailor_monument | access-date = }} Monument in Odessa, explanation of the mutiny * {{cite web | title = The Latest News Report | work = www.marxists.org | url = http://www.marxists.org/archive/lenin/works/1905/jul/10d.htm | access-date = }} A First Hand News Article on the Mutiny * {{cite web | title = A meeting with the only living survivor of the Potemkin, Ivan Beshoff in Dublin, Ireland, 1987 | work = www.shostakovichinireland.com | url = http://www.shostakovichinireland.com/potemkin.htm | access-date = 2012-12-19 | archive-date = 2011-10-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111002192447/http://www.shostakovichinireland.com/potemkin.htm | dead-url = yes }} {{DEFAULTSORT:Potemkin}} [[Kategorija:Brodovi 1900.]] [[Kategorija:Ruski bojni brodovi]] [[Kategorija:Bojni brodovi Prvog svjetskog rata]] pqp74goy9ajefvcvoi33j9tw7wjm2wu Napad na Kravicu 0 197310 41262551 41254068 2022-08-22T20:28:34Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija napad na civile | naziv = Zločin u Kravici | slika = | opis_slike = | karta = | opis_karte = | lokacija = [[Kravica]], okolica [[Bratunac|Bratunca]] | meta = [[Srbi]] | koordinate = | datum = 7.1.1993. | vrijeme = | vremenska_zona = | tip = Strijeljanje | mrtvih = Bosanski izvori navode 35 srpskih vojnika i 12 civila <ref>{{cite web|url=http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|publisher=Istraživačko dokumentacioni centar (IDC)|title=The myth of Bratunac: The blatant numbers game|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070611104506/http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|date=2006|archive-date=2007-06-11|access-date=2013-09-22|dead-url=no}}</ref> dok prema srpskim izvorima poginulih je 49 Srba <ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=01&dd=06&nav_category=64&nav_id=675116 Bratunac: Parastos ubijenim Srbima]</ref>. | ranjenih = | počinitelji = ARBiH | počinitelj = | osumnjičenici = | osumnjičenik = | oružja = | broj_suučesnika = | suučesnici = | branitelji = | branitelj = }} {{Lokacijska karta|BiH|label=Kravica|lat=44.154|long=19.315|caption=Kravica}} '''Napad na Kravicu''' je bio iznenadni napad [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|armije Bosne i Hercegovine]] na selo [[Kravica]] naseljeno [[Srbi u Bosni i Hercegovini|Bosanskim Srbima]] i pod kontrolom [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Do napada je došlo na pravoslavni Božić 7.1.1993. kada je bosanskohercegovačka vojska iz zaštićene Srebreničke enklave pod opsadom napalo selo Kravica branjeno od seoskih straža i vojnika Republike Srpske. Tokom bitke će prema bosanskim izvorima poginuti 35 srpskih vojnika i 12 civila <ref>{{cite web|url=http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|publisher=Istraživačko dokumentacioni centar (IDC)|title=The myth of Bratunac: The blatant numbers game|archive-url=https://web.archive.org/web/20070611104506/http://www.idc.org.ba/project/the_myth_of_bratunac.html|date=2006|archive-date=2007-06-11|access-date=2013-09-22|dead-url=no}}</ref> dok će prema srpskim izvorima poginuti 49 Srba <ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=01&dd=06&nav_category=64&nav_id=675116 Bratunac: Parastos ubijenim Srbima]</ref>. Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini [[Naser Orić|Naseru Oriću]] zapovjedniku bosanskohercegovačke vojne jedinice koja je izvršila napad će se suditi za ratni zločin, ali će ga [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] proglasiti nevinim po svim točkama optužnice<ref name="oric">{{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/oric/tjug/en/ori-jud060630e.pdf |title=Prosecutor vs. Naser Orić - Judgement|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]|author=|date=30-06-2006|access-date=15-09-2010}}</ref>. Ovaj napad je predstavljao djelomičnu pobjedu vladinih snaga pošto su se zajedno s stanovništvom Srebrenice opskrbili hranom, ali je cilj stvaranja većeg slobodnog područja ubrzo propao u srpskoj protuofenzivi. == Uvod == U tom razdoblju, područje oko Srebrenice je neprekidno bilo izloženo vojnim napadima, uključujući topništvom, [[snajperska puška|snajperima]] i povremenim bombardiranjem iz borbenih zrakoplova.<ref name="oric"/> Pošto je vojska Republike Srpske bila oružano nadmoćna, Bošnjaci su pokrenuli gerilski način ratovanja i napadali okolna naselja nastanjena Srbima kako bi pronašli [[hrana|hranu]] i oružje. Te racije rezultirale su uništavanjem srpskih posjeda i civilnim žrtvama.<ref name="oric"/> Tim postupkom, zapovjednik [[Naser Orić]] uspio je proširiti srebreničku enklavu, no samo nakratko jer su bosanski Srbi ponovno zauzeli mnoga naselja do veljače 1993. Do ožujka 1993., veličina srebreničke enklave je smanjena na manje od promjera od 20 kilometara, sežući od naselja [[Potočari]] na sjeveru do Zelenog Jadra na jugu.<ref name="oric"/> Kao posljedica višegodišnje ofenzive bosanskih Srba na Srebrenicu, deseci tisuća bošnjačkih izbjeglica iz okolice je bježalo u Srebrenicu kako bi pronašli utočište. Već u prosincu 1992., oko 40.000 ljudi se gužvalo u enklavi.<ref name="oric"/> Vojska Republike Srpske je kontrolirala sve ceste te nije dopuštala prolaz [[međunarodna pomoć|međunarodne pomoći]] - poglavito hrane i [[lijek]]ova - u Srebrenicu. Nedostatak hrane doveo je do gladi čiji su najgori razmjeri dosegnuti tijekom zime 1992./1993. Mnogi su bili pothranjeni i bolesni.<ref name="oric"/> Samo su dva humanitarna konvoja [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih Naroda]] uspijela stići do enklave, u studenom i prosincu 1992.<ref name="oric"/> Ljudi u srebreničkoj enklavi su imali jedini izvor vode u maloj rijeci koja je bila zagađena a dobili su infekcije [[vaš|ušiju]] i buha. Pošto nisu imali električne struje, morali su se osloniti na maleni generator kraj poštanskog ureda i na svijeće.<ref name="oric"/> == Sudski nalazi == U presudi protiv Nasera Orića, [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) je utvrdio da je u Kravici bila vojna baza iz koje su bosanski Srbi napadali Srebrenicu i okolna bošnjačka naselja. Prema presudi, bošnjački protunapad na Kravicu 7. siječnja 1993. je rezultat srpske blokade humanitarne pomoći te stalnih napada na okolna bošnjačka sela, poglavito u prosincu 1992. Presuda je utvrdila: {{citiranje|U ranim jutarnjim satima 7. siječnja 1993., na pravoslavni Božić, Bošnjaci su napali Kravicu, Ježesticu i Šiljkoviće. Uvjerljivi dokazi navode da su stražari sela bili potpomognuti Vojskom Republike Srpske, a nakon bitke u ljeto 1992. dobili su i vojnu pomoć, uključujući oružje i vojnu obuku. Znatna količina oružja i municije se nalazila u Kravici i Šiljkovićima. Također, dokazi ukazuju da je u tom području izuzev stražara bila i vojna pristunost Srbije i bosanskih Srba. Sudsko vijeće ne može prihvatiti da su bili tamo samo zbog Bošnjaka. Dokazni materijali su nejasni oko broja kuća koje su uništili Bošnjaci u usporedbi sa onim kućama koji su uništili bosanski Srbi. Zbog te nejasnoće, Sudsko vijeće zaključuje da uništavanje imovine u Kravici 7. i 8. siječnja 1993. ne ispunjava uvjete za hirovito uništavanje gradova ili sela koji nisu opravdani vojnom neophodnošću.<ref name="oric"/>}} Naser Orić je isprva dobio dvije godine zatovra, no kasnije je pravomoćnom presudom oslobođen optužbe za ratne zločine i pušten na slobodu.<ref>{{cite web|url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/ponistena-osudjujuca-presuda-naseru-oricu.25.html?cat_id=1&news_id=1164 |title=Poništena osuđujuća presuda Naseru Oriću|publisher=Sense Agency|author=|date=3. srpnja 2008|access-date=15-09-2010}}</ref> == Civilno društvo == [[Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije BiH|Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije]] je jedina organizacija civilnog društva u BiH koja je do danas ([[2016]].) javno protestovala u [[Sarajevo|Sarajevu]] povodom ovog zločina, skretajući pažnju javnosti na nevino ubijene civile u ovom zločinu. UDIK je također, do danas, jedini predstavnik iz [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koji je posjetio Kravicu, odao poštu i izvinio se za taj zločin. Koordinator UDIK-a [[Edvin Kanka Ćudić]] je [[2015]]. u Kravici izjavio: "Svjesni smo razilaženja u pitanju svih ratnih zločina u BiH, ali smo isto tako svjesni svoje obaveze da obilježimo sva stradanja u BiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtava i da im na taj način odamo počast".<ref>{{cite web|url=http:http://www.lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=182612|title=UDIK: Obilježavanje 23 godine od stradanja Srba u Kravici|publisher=RTRS|author=|date=3. siječanj 2015|access-date=14-04-2016}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http ://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/predstavnici-udika-pozvali-na-odgovornost-za-zlocin-u-kravicama|title=Predstavnici UDIK-a pozvali na odgovornost za zločin u Kravici|publisher=OSLOBOĐENJE|author=|date=3. siječnja 2015|access-date=14-04-2016}}</ref> == Poveznice == * [[Rat u Bosni i Hercegovini]] * [[Masakr u Srebrenici|Genocid u Srebrenici]] == Izvori == {{izvori|2}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini|Kravica]] 2j5skvclef2d1inqd9lb8qon73kvblr Logor Heliodrom 0 197312 41262550 41222979 2022-08-22T20:26:25Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki :''Natuknica »Heliodrom« upućuje ovamo. Za tip aerodroma vidi [[helidrom]].'' {{Lokacijska karta|BiH|label=Logor Heliodrom|lat=43.26|long=17.77|caption=Logor Heliodrom}} '''Logor Heliodrom''' bio je [[koncentracioni logor|sabirni logor]] kojeg je vodila [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] kraj [[Rodoč]]a, južno od [[Mostar]]a, od rujna [[1992]]. do travnja [[1994]]. tijekom [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]] u sklopu [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].<ref>[http://books.google.hr/books?id=hq3XLZ9Nw68C&pg=PA315&lpg=PA315&dq=heliodrom+camp&source=bl&ots=Okznq9vwPZ&sig=2u7BRLe9k5O31Dcjb7CZCJmTR1k&hl=hr&ei=LMAMTOfeEYeWOOLE5c4P&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CCwQ6AEwBTgK#v=onepage&q=heliodrom%20camp&f=false ''The past in present times: the Yugoslav saga''], ISBN 978-0-7618-3647-6, Lajčo Klajn, str. 315</ref><ref name="unhcr">[[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]]: [http://www.unhcr.org/refworld/country,,,,BIH,,4b9e530fc,0.html ''2009 Country Reports on Human Rights Watch'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 11 March 2010, paragraf „Trial procedures“</ref><ref>Farquhar, Michael [http://www.iwpr.net/report-news/herceg-bosna-trial-hears-first-witness ''Herceg-Bosna Trial Hears First Witness - Prosecution calls Bosnian army secretary who spent months in Croat-run detention centres.'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Institute for War and Peace Reporting, 5 May 2006</ref> == Logor == [[Logor]] se nalazio kraj Rodoča, u [[Hercegovina|Hercegovini]], inače heliodrom HVO-a čija su [[helikopter]]ska skladišta i garaže prenamijenjena u zatvoreničke ćelije.<ref>{{Cite web |title=''LOGORI SMRTI MOSTAR'' |url=http://www.camo.ch/mostar_LS.htm |access-date=2012-12-20 |archive-date=2010-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301084243/http://www.camo.ch/mostar_LS.htm |dead-url=yes }}</ref> Prema optužnici [[međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY)]], pripadnici [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]]-a su počeli držati [[Bošnjaci|bošnjačke]] muškarce u logoru od 1992. do travnja 1994. Broj zarobljenika bio je otprilike oko 1.800 u svibnju 1993., da bi u lipnju spao na oko 500. Broj je bio najveći između srpnja i prosinca 1993., kada je HVO držala oko 6.000 Bošnjaka u zatvoru. Nakon toga, prosječan broj zatvorenika bio je znatno smanjen.<ref name="icty">[http://www.icty.org/x/cases/prlic/ind/en/prl-ii040304e.htm ''THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR THE FORMER YUGOSLAVIA; THE PROSECUTOR OF THE TRIBUNAL AGAINST JADRANKO PRLIC, BRUNO STOJIC, SLOBODAN PRALJAK, MILIVOJ PETKOVIC, VALENTIN CORIC and BERISLAV PUSIC - INDICTMENT''], paragraf 119-135</ref> Prema optužnici, HVO je uhapsila stotine bošnjačkih civila koji su živjeli u zapadnom Mostaru te ih odvela u Heliodrom, a s pogoršanjem Bošnjačko-hrvatskog sukoba uhićeno je još tisuću diljem Hercegovine. Iako su žene oslobođene, HVO nije razlikovao civilne od vojnih zatvorenika, kako bi se civili oslobodili. Stanje u logoru je općenito bilo slabo: vladala je prenapučenost, neprimjereni sanitarni i medicinski uvjeti, loša ventilacija, manjak vode i hrane te velike vručine tijekom ljeta. Zatvorenici su nekad spavali na betonskom podu zbog nedostatka deka. <ref name="icty"/> Zatvorenici su bili psihički i fizički matretirani. Stražari su ih tukli, osobito u skladu sa pogoršanjem sukoba sa Bošnjacima, a bilo je i slučajeva kada su psi čuvari pušteni na neke logoraše. Pojedini su zatvorenici odvedeni u Mostar kako bi vršili [[prisilni rad]], kao što je kopanje rovova ili gradnja vojnih utvrda, ali i skupljanje tijela mrtvih HVO vojnika. U najtežim slučajevima, prisiljeni su hodati ispred snaga HVO-a kao ljudski štit.<ref name="icty"/> Prema procjenama, najmanje 54 zatvorenika je poginulo u logoru, a 178 je ranjeno. Kriteriji HVO-a za puštanje zatvorenika na slobodu bili su brak sa Hrvaticom ili posjedovanje vize i pisma garancije da će napustiti BiH.<ref name="icty"/> Međunarodni promatrači i humanitarne organizacije u nekoliko navrata nisu imali pristup potpunoj informaciji i svim uvjetima postrojenja. 18. svibnja 1993., pripadnici međunarodnih organizacija koji su posjetili logor, nisu dobili dozvolu istražiti sve prostorije sa zatvorenicima. <ref name="icty"/> == Zatvaranje logora == Prema pisanju tjednika [[Nacional]] [[2001]]., postoje dokumenti koji jasno pokazuju da je vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne svojim odlukama utemeljila velike zatvore na Heliodromu, Gabeli, Dretelju, te druge logore u Hercegovini, i da je na njima potpis dr. Jadranka Prlića, nakon Daytonske mirovne konferencije dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova BiH. Takve su tvrdnje upućivale na izravnu odgovomost političara Herceg Bosne za [[ratni zločin]]. Prije svih na odgovornostpokojnog [[Mate Boban]]a i Prijelazne vlade Jadranka Prlića, proglašene u svibnju 1993., nakon dogovora o provedbi Vance-Owenova plana za BiH. No Prlić je više puta odlučno demantirao informacije o postojanju službenih dokumenata o logorima [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]]-a u Hercegovini i srednjoj Bosni te svojoj osobnoj odgovornosti. U [[Dnevni avaz|Dnevnom avazu]] od [[22. 8.|22. kolovoza]] [[2001]]. Prlić je izjavio: "''Vlada Herceg Bosne nikad nije izdala nalog za formiranje tih logora, ni ičega što bi na njih sličilo''."<ref name="Nacional">[http://www.hsp1861.hr/vijesti1/010828zr.htm ''TAJNI DOKUMENTI HERCEG-BOSNE POKAZUJU: OSNIVANJE LOGORA POTPISAO JE JADRANKO PRLIĆ, Napisao: Željko Rogoščić''], [[Nacional]], 28-08-2001</ref> [[CNN]] je objavio reportažu snimljenu u Drežnici, sjeverno od [[Mostar]]a, o stravičnim svjedočanstvima nekolicine Bošnjaka, upravo puštenih iz logora u Gabeli i Dretelju. Postojanje hrvatskih logora u Hercegovini, torture i teški uvjeti života tisuća logoraša u dvama najvećim logorima pod kontrolom HVO-a, tako su postali vijest dana. Samo zahvaljujući golemim diplomatskim naporima hrvatskog ministra vanjskih poslova [[Mate Granić]]a pokrenulo se njihovo zatvaranje. Granić je tada izravno razgovarao s Bobanom i Prlićem zahtijevajući žurno zatvaranje logora i prolaz za humanitarne konvoje, o čemu je sredinom srpnja 1993. u [[Makarska|Makarskoj]] s bošnjačkom stranom potpisan poseban sporazum. Dok je Boban postojanje logora opravdavao riječima da se radi o zatočeničkim središtima u koje je bošnjačko pučanstvo smješteno radi vlastite sigurnosti, Prlić je shvatio da se postojanje logora više ne može ni tajiti ni braniti. Prlić je otvoreno priznao postojanje logora te, svjestan svoje uloge u njihovu nastajanju, prvi od herceg-bosanskih političara prihvatio Granićeve zahtjeve.<ref name="Nacional"/> U tom je trenutku i Bobanu i Graniću i Prliću bilo poznato da je samo u trima bošnjačkim logorima - Jablanici, Konjicu i [[logor Bugojno|Bugojnu]] - nasilno zatočeno i torturi izloženo najmanje deset tisuća Hrvata. Preciznih podataka koliko je Hrvata zatočeno u bošnjačkim logorima u Zenici, Tarčinu i Krupanjskoj Rijeci, u tom trenutku nije bilo. Ali, čini se, samo je Graniću bilo jasno da je zatvaranje logora pod kontrolom HVO-a put kojim se zatočeni Hrvati mogu izbaviti iz bošnjačkog zatočeništva. <ref name="Nacional"/> Ubrzo su počele stizati optužbe na račun [[Zagreb]]a, State Department je najavio da bi [[NATO]] mogao bombardirati položaje HVO-a ako se ne bude propuštala humanitarna pomoć za Bošnjake zatočene u logorima u istočnom Mostaru. Granić je u Hercegovinu poslao tročlanu delegaciju, među njima i kasnijeg Tuđmanova savjetnika za humanitama pitanja dr. [[Slobodan Lang|Slobodana Langa]], da izvide situaciju kako bi od Vlade Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne mogao zatražiti poduzimanje energičnih mjera.<ref name="VL">[http://www.hsp1861.hr/vijesti1/010802zd.htm ''Dr. SLOBODAN LANG, BIVŠI PREDSJEDNIKOV SAVJETNIK ZA HUMANITARNA PITANJAO RATU U BiH - "Da nisam ušao u logore, Muslimani bi bili likvidirani"''], [[Večernji list]], 02-08-2001.</ref> Prva je bila pristup u logore djelatnicima Međunarodnog Crvenog križa. Potom je od predsjednika Tuđmana ishodio da zadnjih dana kolovoza ili prvih dana rujna 1993. Bobanu pošalje oštro pismo. Iako nevoljko, pred najavom prijetnji sankcijama prema Hrvatskoj, [[Franjo Tuđman]] je tada od Bobana zatražio da se logori odmah zatvore a zatočenici oslobode te da im se pruži sva potrebna pomoć i njega. <ref name="Nacional"/> Upornošću i ponovnim odlaskom Mate Granića u Mostar, humanitarni konvoj uspio se probiti na lijevu obalu Neretve. [[24. 9.|24. rujna]], zatvoren je Dretelj, potom je zatvorena Gabela, a do konca godine i svi hrvatski logori, osim Heliodroma u kojem su zatočenici ostali sve do potpisivanja [[Washingtonski sporazum|Washingtonskog sporazuma]] u proljeće 1994.<ref name="Nacional"/> == Suđenja == [[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Slobodan Praljak]], [[Milivoj Petković]], [[Valentin Corić]] i [[Berislav Pušić]] su optuženi da su protjerivali Bošnjake iz većinski hrvatskih dijelova Bosne i Hercegovine od studenog 1991. do travnja 1994. Optužnica navodi da su zajedno uspostavili nekoliko zatvoreničkih logora, među njima logor Heliodrom i logor Dretelj, kako bi uhapsili i zatvorili tisuće Bošnjaka. <ref name="icty" /> Državni sud BiH je 20. veljače [[2009]]. je donio presudu kojom se [[Marko Radić]], [[Dragan Sunjić]], [[Damir Brekalo]] i [[Mirko Vračević]] proglašavaju krivima za [[zločin protiv čovečnosti|zločin protiv čovječnosti]] u logoru Heliodromu. Bili su pripadnici 7. brigade HVO-a. Osuđeni su na 25, 21, 20 i 14 godina zatvora.<ref name="unhcr"/><ref>[http://www.vecernji.ba/vijesti/statusna-konferencija-predmetu-marko-radic-drugi-27-svibnja-clanak-146353 ''Statusna konferencija u predmetu Marko Radić i drugi 27. svibnja''], [[Večernji list]], 26-05-2010</ref> == Vidi također == * [[Logor Dretelj]] * [[Logor Keraterm]] * [[Logor Manjača]] * [[Logor Omarska|Koncentracijski logor Omarska]] * [[Logor Trnopolje]] * [[Logor Bugojno]] == Reference == {{izvori}} [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Logori]] a4hslvf6a6awxtueh2w8czyuisyn6vg Hearts of Iron 0 197337 41262542 41128141 2022-08-22T20:20:27Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{KVI (SR) |Naslov = Hearts of Iron |Slika = |Razvio = [[Paradox Interactive]] |Izdavač = [[Strategy First]] |Programer = [[Johan Anderskon]] |Objavljeno = [[2002]]. godina |Žanr = [[Strategija]] |Modovi = Za jednog igrača |Platforme = [[Majkrosoft vindouz|Microsoft Windows]] |Medijum = 1 CD-ROM |Potrebno = 64 MB RAM, 4X CD-ROM drive, DirectX 8.1, Windows 95 |Način kontrole = Tastatura, miš }} '''Hearts of Iron (HoI)''' je globalna [[strateška igra|strateška]] [[računar]]ska igra koju je razvila kompanija [[Paradox Entertainment]] i [[Strategy First]] čija se radnja odigrava između [[1936]]-[[1948]]. godine. U ovoj igri mogu da se vode sve države koje su u ovo doba postojale. Razvijena je za [[Majkrosoft vindouz|Windows]] kompatabilne platforme [[2002]]. godine. Glavni programer za razvoj igre bio je [[Johan Anderson]]. Nastavak igre ''[[Hearts of Iron 2]]'' iz 2005. doneo je mnoga poboljšanja i novitete, razvijenije tehničko stablo i bolju igrivost. Godine 2009. je izdan nastavak pod imenom ''[[Hearts of Iron III]]'', a 2016. i ''[[Hearts of Iron IV]]''. == Igračko okruženje == ''Hearts of Iron'' je zasnovan na [[Europa Universalis]] [[pokretač igre|endžineu]] ali uz mnoge promene: * detaljno tehničko stablo je podeljeno u 14 delova ([[pešadija]], [[artiljerija]], [[industrija]], [[oklopne jedinice]], [[ratna mornarica|mornarica]], itd) sa mnoštvom dostupnih tehnologija i mogućnostima za unapređenje svih jedinica * [[ekonomija]] je bazirana na 4 prirodna resursa: [[ugalj]], [[gvožđe (hemijski element)|gvožđe]], [[guma]] i [[nafta]] od kojih zavisi vaša vojska i industrija * mogu da se biraju politički i vojni lideri * mnoštvo vojnih jedinica od [[milicija|milicije]] do [[interkontinentalna raketa|interkontinentalnih raketa]] * simulacija vremenskih prilika od kojih zavisi kretanje i borbena efikasnost vaših jedinica. Kampanja se može započeti u različitom trenutku, a cilj je da država opstane i da se po mogućstvu uveća. U zavisnosti od poteza igrača međunarodna dešavanja se razvijaju ili onako kako se dogodilo u stvarnosti ili u nekom drugom smeru. Zbog ovog igra spada u grupu alternativno istorijskih igara. U igri postoje tri osnovne frakcije [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|Saveznici]] ({{jez-eng|Allies}}), [[Sile osovine|Osovina]] ({{jez-eng|Axis}}) i [[Kominterna]] ({{jez-eng|Comintern}}). Igrač može da igra u nekom od ovih saveza, ali može da ostane i van njih. Igra se završava kada preostane samo jedan savez, što se retko dešava. Scenario se takođe završava u ponoć [[30. decembar|30. decembra]] [[1947]], a pobednička strana se određuje na osnovu broja poena koje ima. Poene donose značajne provincije i gradovi (najviše [[Moskva]], [[Berlin]], [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Volgograd|Staljingrad]], [[London]], [[Pariz]] dok pustinjski predeli severne Afrike i prašumske teritorije Južne Amerike ne donose uopšte bodove). == Kontroverze == Igra je zabranjena u [[Kina|Kini]] zato što su [[Tibet]], [[Sinđang|Sinkjang]] i [[Mandžurija]] nezavisne države a [[Republika Kina|Tajvan]] je pod japanskom kontrolom. ''Paradox Interactive'' smatra da je igra istorijski tačna i da prikazuje vreme kada je Kina bila podeljena kao i mogućnost da [[Komunistička partija Kine]] ne pobedi u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]].<ref>{{Cite web |title=http://www.gamershell.com/articles/810.html |url=http://www.gamershell.com/articles/810.html |access-date=2012-12-20 |archive-date=2009-07-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090715092441/http://www.gamershell.com/articles/810.html |dead-url=yes }}</ref> == Izvori == {{reflist}} {{ParadoxInteractiveGames}} [[Kategorija:Videoigre 2002.]] [[Kategorija:Strategije u realnom vremenu]] [[Kategorija:Paradox Interactive]] n58gxhr85s0x225beqvvre3pti5km97 Izvanzemaljci 0 197735 41262546 41239186 2022-08-22T20:23:21Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{redirect|Vanzemaljac}} '''Izvanzemaljci''' (''vanzemaljci'', ''svemirci''), pojam je koji se koristi za označavanje [[organizam]]a čiji dom nije planet [[Zemlja (planet)|Zemlja]], već neki drugi dio [[svemir]]a. Danas se proučavanjem ovoga fenomena bavi [[egzobiologija]] koja do danas nije uspjela naći jedan autentičan dokaz postojanja [[život]]a izvan Zemlje. Pod ovim pojmom u znanstvenim se krugovima podrazumijeva bilo kakav oblik života u rasponu od najjednostavnijih [[bakterija]] do složenih organizama sličnih [[čovjek|ljudima]]. Dio znanstvenika na osnovi istraživanja smatra da je postojanje živih organizama izvan [[planeta]] Zemlje vrlo vjerojatno i da neki oblici života gotovo sigurno postoje u svemiru, dok pak zagovaraju [[hipoteza o rijetkoj Zemlji|hipotezu o rijetkoj Zemlji]], ali se svi slažu da ti oblici nisu stigli do planeta Zemlje. Kao moguća pogodna mjesta za razvoj života u svemiru, smatraju se tzv. nastanjivi planeti koje se nalaze na određenoj udaljenosti (sličnoj Zemljinoj) od središta svog zvjezdanog sustava da bi se na njoj razvio život i posjeduju ili su posjedovali tijekom svog razvoja [[voda|vodu]] na svojoj površini. Među najčešćim kandidatima spominju se planeti [[Venera (planeta)|Venera]], [[Mars]], [[Gliese 581 c]] i [[Gliese 581 d|d]], kao i prirodni sateliti [[Jupiter (planeta)|Jupitera]] i [[Saturn (planeta)|Saturna]], prvenstveno [[Europa (mjesec)|Europa]] zbog svojih oceana koji se nalaze ispod ledenog pokrivača, a zatim [[Encelad (mjesec)|Encelad]] i [[Titan (mjesec)|Titan]]. Izvanzemaljci, odnosno njihovo postojanje, zauzimaju središnje mjesto u djelima [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]], kao i među istraživačima [[NLO]]-a širom planeta. U prilog postojanja vanzemaljaca mogli bi ići fotografije i filmovi koji su procurili iz zone 51<ref>{{Cite web |title=Area 51 Conspiracy |url=http://conspirator.tv/portfolio/area-51-conspiracy/ |access-date=2012-12-22 |archive-date=2012-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120717201808/http://conspirator.tv/portfolio/area-51-conspiracy/ |dead-url=yes }}</ref>; <ref>[http://www.lasvegastourism.com/area51.htm Area 51]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://alien-ufo-research.com/alien_pictures/ Alien-UFO-Research] [[Kategorija:Ufologija]] [[Kategorija:Astrobiologija]] 1yu4xrpebling7am94ombmazub1k7ev Muzička produkcija i snimanje zvuka 0 197873 41262554 41224644 2022-08-22T20:30:07Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Intermediapost Recording Studio.jpg|thumb|Kontrolna soba tonskog studija.]] [[Datoteka:Engineer at audio console at Danish Broadcasting Corporation.png|right|thumb|'''Dizajner zvuka''' u tonskom studiju za [[mikspult]]om.]] '''Muzička produkcija i snimanje zvuka''' je novootvoreni odsek [[2004]]. godine pri jedinstvenoj srednjoškolskoj instituciji, u [[Muzička škola Kosta Manojlović|Muzičkoj školi Kosta Manojlović,]]<ref>[http://www.kostaman.rs/produkcija.php Muzička škola Kosta Manojlović, ''Muzička produkcija i snimanje zvuka'']</ref> koja na posebnom odseku obrazuje [[učenik]]e za obrazovni profil ''[[Dizajner]] [[zvuk]]a'' ({{jez-eng|Sound designer}}),<ref>[http://klarinetknjige.wordpress.com/o-autorima/vlastimir-pericic/ Vlastimir Peričić], [[Vlastimir Peričić#Knjige|''Višejezični rečnik muzičkih termina'']]</ref> koji je deficitaran kod nas. [[Datoteka:Behringer-Xenyx-1002FX.jpg|thumb|Mali '''audio mikser'''.]] Učenici ovog odseka pohađaju i novouvedene predmete kao što su ''Savremene harmonije sa improvizacijom i orkestracijom'' i ''Savremene MIDI kompozicije i produkcije'', što dovodi do osavremenjivanja već postojećih [[teorija muzike|teorijskih predmeta]] u [[Osnovna muzička škola|muzičkoj školi]]. Odsek ''Muzičke produkcije i snimanja zvuka'' obuku učenika vrši u profesionalanom [[ton]]skom [[studio|studiju]] sa režijskim stolom, visokokvalitetnim mikrofonima, dvokanalnim i osmokanalnim magnetofonom, umreženim [[kompjuter|računarima]], sintisajzerima, velikom bibliotekom muzičkih fontova i programa i svom potrebnom pratećom i neophodnom opremom. Studo je povezan sa [[koncert]]nom salom škole u kojoj se nalaze dva klavira, što daje ogromne mogućnosti snimanja solističke i kamerne muzike u dokumentacione, edukativne i izdavačke svrhe. U malom studiju moguća su nasnimavanja svih vrsta. [[Datoteka:SennMicrophone.jpg|right|thumb|'''Sennheiser''' mikrofon za snimanje.]] == Poslovi kojim mogu da se bave svršeni učenici == Svršene učenicike odseka za ''Muzičku produkciju i snimanje zvuka'' čeka čitava lepeza poslova koje mogu obavljati. Pomenimo samo neke: * [[muzički producent]] * [[muzički saradnik]] * [[tonski snimatelj]] * [[kompozitor]] kratkih formi za radio i televiziju. * [[aranžer]] == Moguđnosti daljeg usavršavanja == Učenici koji završe ovaj smer, imaju dalju prohodnost na sledeće visokoobrazovne institucije kod nas i u [[svijet|svetu]]: * [[Fakultet muzičke umetnosti]] ([[FMU]])<ref>[http://www.fmu.bg.ac.rs/ Fakultet muzičke umetnosti, FMU]</ref> * [[Факултет драмских уметности|Fakultet dramskih umetnosti]] (FDU)<ref>{{Cite web |title=Fakultet dramskih umetnosti, ''Katedra za snimanje i dizajn zvuka'' |url=http://www.fdu.edu.rs/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=83 |access-date=2012-12-29 |archive-date=2013-01-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130104122736/http://www.fdu.edu.rs/cms/index.php?option=com_content&view=article&id=68&Itemid=83 |dead-url=yes }}</ref> * [[Akademija umetnosti BK]] * [[Akademija lepih umetnosti]] (ALU) * [[Viša elektrotehnička škola]] * Mnogi [[univerzitet]]i u inostranstvu: # ''Berklee College of Modern Music-Paris, France''<ref>{{Cite web |title=Berklee College of Modern Music-Paris, France |url=http://www.rethink-music.com/en/News/Press-Releases/Berklee-College-Of-Music-And-Midem-Announce-Rethink-Music-2012-Conference/ |access-date=2012-12-23 |archive-date=2013-04-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130403193856/http://www.rethink-music.com/en/News/Press-Releases/Berklee-College-Of-Music-And-Midem-Announce-Rethink-Music-2012-Conference/ |dead-url=yes }}</ref> # ''Erich-Thienhaus institut-Detmold, Nemačka''<ref>[http://www.eti.hfm-detmold.de/ Erich-Thienhaus institut-Detmold, Nemačka ]</ref> # ''Robert Schumann College od Music-Dizeldorf, Nemačka'' # ''Institut fur Elektroniske Music und Akustik Grac, Austrija'' # ''Conservatoire de Paris, Francuska'' # ''Institut fur Elektroakustik, experimentelle und angewandte Music Beč, Austrija''<ref>[http://www.bildungundberuf.at/institut_207.html Institut fur Elektroakustik, experimentelle und angewandte Music Beč, Austrija]</ref> # ''SAE Institute-The School of Audio Engineering-USA, Evropa''.<ref>[http://newyork.sae.edu/en-us/home/ SAE, ''The School of Audio Engineering-USA'']</ref> == Povezano == * [[Muzička škola Kosta Manojlović]] * [http://www.kostaman.rs/ Zvanični sajt Muzičke škole ''Kosta Manojlović'', Zemun] * [http://www.kostaman.rs/onama.php Muzičke škole ''Kosta Manojlović'' Zemun, ''Muzička produkcija i snimanje zvuka''] * [[Muzičko školstvo u Srbiji]] * [[Osnovna muzička škola]] == Reference == {{izvori}} [[Kategorija:Muzička industrija]] [[Kategorija:Elektroakustika]] lt1ubg891lqkgii0fen9xwy8im0h46s Isaak Brodskij 0 200594 41262545 41220825 2022-08-22T20:22:58Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik |ime = Isaak Brodskij<br /><small>Исаак Израилевич Бродский</small> |pokret = [[socrealizam]] |slika = Isaak Brodsky by Ilya Repin (1910).jpg |širina_slike = 220px |opis = [[Ilja Repin]]: ''Portret slikara I.I. Brodskog'' ([[1910.]]) |datum_rođenja = [[6. siječnja]] [[1884.]]<br />{{flagicon|UKR}} [[Sofijevka]], [[Ukrajina]]<br /><small>(tada {{flag|Rusko Carstvo}})</small> |datum_smrti = {{nowrap|[[14. kolovoza]] [[1939]].<br />{{flagicon|RUS}} [[Lenjingrad]], [[Rusija]]<br /><small>(tada {{flagicon|SSSR}} [[Lenjingrad]], [[Sovjetski Savez]])}} |polje = [[slikarstvo]] |obrazovanje = Umjetnička akademija u [[Odesa|Odesi]]<br />[[Carska umjetnička akademija]] |uticaj_na = |uticaj_od = |djela = ''Dan ustava'' ([[1930.]])<br />''Lenjin i vojnici Crvene Armije na putu za Poljsku'' ([[1920.]])<br />''Lenjinov pogreb'' ([[1925.]]) }} '''Isaak Izrailevič Brodskij''' ([[ruski]]: '''Исаак Израилевич Бродский'''; [[Sofijevka]], [[6. siječnja]] [[1884.]] - [[Lenjingrad]], [[14. kolovoza]] [[1939]].) je bio poznati [[SSSR|sovjetski]] umjetnik koji se smatra jednim od najznačajnijih umjetnika [[socrealizam|socijalističkog realizma]]. Brodskij je poznat po svojim ikonskim portretima [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]] kao i po svojim idealiziranim i angažiranim prikazima događajima vezanim uz [[Ruska revolucija|revoluciju 1917.]] i [[Ruski građanski rat|građanski rat]]. Brodskij je rođen [[6. siječnja]] [[1884.]] u [[Ukrajina|ukrajinskom]] selu [[Sofijevka]], a školovao se na Umjetničkoj akademiji u [[Odesa|Odesi]] i [[Carska umjetnička akademija|Carskoj umjetničkoj akademiji]] u [[Petrograd]]u. Godine [[1916.]] pridružio se Židovskoj udruzi za poticanje umjetnosti. Kada je, jednom prilikom, Brodskij pitao [[Lenjin]]a da mu potpiše jednu sliku s ''Lenjin'', državnik je rekao: ''"Prvi puta potpisujem ono s čim se ne slažem."''<ref>{{Cite web |title=Stoletie.ru |url=http://www.stoletie.ru/cgi-bin/email.cgi?data=040914170030&rubrica=101 |access-date=2012-12-27 |archive-date=2007-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928001050/http://www.stoletie.ru/cgi-bin/email.cgi?data=040914170030&rubrica=101 |dead-url=yes }}</ref> Brodskij je bio u dobrim odnosima s vodećim ruskim umjetnicima, među kojima je bio i njegov mentor, [[Ilja Repin]]. Također je bio strastven kolekcionar te je donirao mnogo slika muzeija u rodnoj Ukrajini i drugdje. Među autore zastupljene u njegovoj kolekciji spadaju Repin, [[Vasilij Surikov]], [[Valentin Serov]], [[Isaak Levitan]], [[Mihail Vrubel]] i [[Boris Kustodijev]]. Nakon njegove smrti, Brodskijev je stan na Trgu umjetnosti u [[Lenjingrad]]u proglašen nacionalnim muzejem. Njegova zbirka umjetnina se i danas tu nalazi.<ref>[http://www.rah.ru/content/ru/main_menu_ru/section-museum_activity/section-museum_departments/museum-2005-02-02-13-44-10.html Webpage of the Isaak Brodsky Museum].</ref> Brodskij je proglašen Časnim umjetnikom [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]] i član Unije ruskih umjetnika. Postao je i prvi slikar nagrađen [[Orden Lenjina|Ordenom Lenjina]].<ref>{{Cite web |title=MJCC.ru |url=http://www.mjcc.ru/Galereia_MEOC/Brodskii_Isaak/index.html |access-date=2012-12-27 |archive-date=2007-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070504073810/http://www.mjcc.ru/Galereia_MEOC/Brodskii_Isaak/index.html |dead-url=yes }}</ref> Godine [[1934.]] postao je ravnatelj [[Carska umjetnička akademija|Sveruske umjetničke akademije]], Od [[1934.]] do [[1939.]] je vodio i ličnu umjetničku radionicu u kojoj su sudjelovali poznati sovjetski umjetnici kao što su [[Nikolaj Timkov]], [[Aleksandar Laktionov]], [[Jurij Neprincev]], [[Pjotr Belousov]], [[Pjotr Vasilijev]] i [[Mihail Kozell]].<ref>[[:ru:Ленинградская школа живописи|''The Leningrad School of painting. Historical outline. (russian).'']]</ref> Umro je [[14. kolovoza]] [[1939]]. u [[Lenjingrad]]u. Posthumno su izdani njegovi memoari. == Galerija == <gallery> File:Brodskiy's Lenin.jpg|''Portret Vladimira Lenjina'' (prije [[1925.]]) File:Maxim Gorky by Isaak Brodsky (1937, GTG).jpeg|''Portret Maksima Gorkog'' ([[1937.]]) File:Isaak Brodsky stalin02.jpg|''Portret Josifa Staljina'' (prije [[1939.]]) File:Lenin's funerals by I.Brodsky (1925) detail 01.jpg|''Lenjinov sprovod'' ([[1925.]]) File:Day of Constitution by Isaak Brodsky (1930).jpeg|''Dan ustava'' ([[1930.]]) </gallery> == Reference == {{reflist}} == Bibliografija == * ''Sergej V. Ivanov''. Nepoznati socijalistički realizam. Lenjingradska škola. - Sankt Petersburg: NP - tisak, 2007. - str. 450. ISBN 978-5-901724-21-7, ISBN 5-901724-21-6 {{Životni vijek|1884|1939|Brodskij, Isaak}} [[Kategorija:Ruski slikari]] [[Kategorija:Ukrajinski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] [[Kategorija:Jevreji]] 0inmlbue6kg76aa0claososw1fnr9at Adele (pjevačica) 0 205192 41262597 41186163 2022-08-22T23:27:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje2|Adele}} {{drugo značenje3|Adel}} {{Muzičar (SR) |ime = Adel |slika = Adele - Live 2016, Glasgow SSE Hydro 03.jpg |opis_slike = |širina_slike = 280p |pejzažno = |boja_pozadine = solista |ime_po_rođenju = Adel Lori Blu Adkins |alijas = |datum_rođenja = [[5. 5.|5. maj]] [[1988|1988.]] |mesto_rođenja = {{zas|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |država_rođenja = |datum_smrti = |mesto_smrti = |država_smrti = |instrument = [[vokal]], [[gitara]], [[klavir]], [[bas-gitara|bas gitara]], [[čelesta]], [[udaraljke]], [[sintesajzer|klavijature]] |žanr = [[Rhythm and blues|RnB]], [[soul]], [[blues|bluz]]<ref name="urlAdele: New Record is Quite Different | SPIN.com">{{cite web |url=http://www.spin.com/articles/adele-new-record-quite-different |title=Adele: New Record is 'Quite Different' &#124; SPIN.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref><ref name="urlAdele Unearths Country-Soul Gem » Cover Me">{{cite web |url=http://www.covermesongs.com/2011/01/adele-unearths-country-soul-gem.html |title=Adele Unearths Country-Soul Gem » Cover Me |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref> |zanimanje = [[kantautor]] |aktivni_period = 2006–današnjost |izdavačka_kuća = ''[[XL-Recordings]], [[Columbia Records]]'' |vezani_članci = |vebsajt = [http://adele.tv/ adele.tv] }} '''Adel Lori Blu Adkins'''<ref name="urlAdele Laurie Blue Adkins Discography at Discogs">{{cite web |url=http://www.discogs.com/artist/Adele+(3)?anv=Adele+Laurie+Blue+Adkins&filter_anv=1 |title=Adele Laurie Blue Adkins Discography at Discogs |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref> ({{jez-en|Adele Laurie Blue Adkins;}} rođena [[5. 5.|5. maja]] [[1988|1988.]]), poznatija pod svojim scenskim imenom '''Adel''', [[englezi|engleska]] je [[pjevač|pevačica]] i [[kompozitor]]. Godine [[2009]], Adel je osvojila dve [[Gremi|Gremi nagrade]]; za najboljeg novog izvođača, kao i za najbolju žensku vokalnu izvedbu godine.<ref name="urlBrits on top: Duffy, Adele and Coldplay clinch top awards as they lead British winners at Grammys | Mail Online">{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1139346/Brits-Duffy-Adele-Coldplay-clinch-awards-lead-British-winners-Grammys.html |title=Brits on top: Duffy, Adele and Coldplay clinch top awards as they lead British winners at Grammys &#124; Mail Online |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref><ref name="urlColdplay, Robert Plant, Radiohead, Duffy and Adele win at Grammy Awards after Rihanna pulls out of show - mirror.co.uk">{{cite web |url=http://www.mirror.co.uk/celebs/news/2009/02/09/coldplay-led-zepellin-s-robert-plant-radiohead-duffy-and-adele-win-at-grammy-awards-after-rihanna-pulls-out-of-show-115875-21109334/ |title=Coldplay, Robert Plant, Radiohead, Duffy and Adele win at Grammy Awards after Rihanna pulls out of show - mirror.co.uk |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref> Sa osvojenih šest nagrada — za album godine, pesmu godine, kompoziciju godine, najbolje pop izvođenje, pop vokal i najbolji spot — Adel je postala apsolutna pobednica dodele Gremi nagrada [[2012]]. godine.<ref name="urlBBC News - Grammy Awards 2012: Selected winners">{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-17007636 |title=BBC News - Grammy Awards 2012: Selected winners |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=15. 2. 2012.}}</ref><ref name="urlRTS :: Adel trijumfovala na dodeli Gremija">{{cite web |url=http://www.rts.rs/page/magazine/ci/story/421/%D0%9C%D1%83%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0/1043828/%D0%90%D0%B4%D0%B5%D0%BB+%D1%82%D1%80%D0%B8%D1%98%D1%83%D0%BC%D1%84%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BB%D0%B0+%D0%BD%D0%B0+%D0%B4%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%B8+%D0%93%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0.html |title=RTS :: Adel trijumfovala na dodeli Gremija |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=15. 2. 2012.}}</ref> Adel je privukla pažnju ''[[XL-Recordings]]'', nakon što je postavila tri demo pesme na [[Majspejs]], te je kasnije i potpisla ugovor sa tom izdavačkom kućom. Od svog prvog albuma, '' [[19 (album)|19]]'', dobila je mnogo pohvala i pozitivnih kritika, a album se popeo na prvo mesto i osvojio trostruki platinasti sertifikat u [[VB|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="urlAdele dominates UK album chart | Reuters">{{cite web |url=http://uk.reuters.com/article/2011/01/30/uk-britain-music-charts-idUKTRE70T34V20110130 |title=Adele dominates UK album chart &#124; Reuters |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121018015831/http://uk.reuters.com/article/2011/01/30/uk-britain-music-charts-idUKTRE70T34V20110130 |archivedate=2012-10-18 |quote= |accessdate=4. 9. 2011. |deadurl=yes }}</ref> Svoj drugi album, '' [[21 (album)|21]]'', Adel je izdala [[24. 1.|24. januara]] [[2011|2011.]] godine u Ujedinjenom Kraljevstvu i [[22. februara]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref name="urlAdele to Release 21 Sophomore Album in February | Billboard.com">{{cite web |url=http://www.billboard.com/news/adele-to-release-21-sophomore-album-in-february-1004125066.story?tag=hpfeed#/news/adele-to-release-21-sophomore-album-in-february-1004125066.story?tag=hpfeed |title=Adele to Release '21' Sophomore Album in February &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref> Album je postigao veliki komercijalni uspeh i sa 208.000 kopija u prvoj nedelji u Ujedinjenom Kraljevstvu zauzeo je prvu poziciju na ''UK Albums Chart'', listi albuma rangiranih po fizičkoj i digitaloj prodaji u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].<ref name="urlAdele dominates UK album chart | Reuters" /> Nakon nastupa na Brit nagradama [[2011|2011.]] godine, njena pesma ''[[Someone Like You]]'' dostigla je broj jedan na top-listama u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je album takođe dostigao prvo mesto, koje je držao četiri uzastopne nedelje.<ref name="urlAdele Ties Beatles Record on U.K. Charts, BRIT Awards Boost Winners | Billboard.com">{{cite web |url=http://www.billboard.com/news/adele-ties-beatles-record-on-u-k-charts-1005043412.story |title=Adele Ties Beatles Record on U.K. Charts, BRIT Awards Boost Winners &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref><ref name="urlAdele beats Lady Gaga to No 1 and matches The Beatles | Mail Online">{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1358907/Adele-beats-Lady-Gaga-No-1-matches-The-Beatles.html |title=Adele beats Lady Gaga to No 1 and matches The Beatles &#124; Mail Online |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref> Pesma se održala kao broj jedan 2 nedelje na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]],<ref name="urlRIANZ">{{cite web |url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |title=RIANZ |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://www.webcitation.org/5PkfqxTDF?url=http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |archivedate=2007-06-21 |quote= |accessdate=4. 9. 2011. |deadurl=yes }}</ref> te 5 nedelja takođe kao broj jedan u [[Australija|Australiji]].<ref name="urlTop 50 Singles Chart - Australian Record Industry Assocation">{{cite web |url=http://ariacharts.com.au/pages/charts_display_singles.asp?chart=1U50 |title=Top 50 Singles Chart - Australian Record Industry Assocation |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 4. 9. 2011.}}</ref> Zvanična kompanija za top-liste objavila je da je Adel prvi živi [[umetnik (muzika)|umetnik]] čija su se dva singla, kao i njena dva albuma našla među prvih pet u jednoj nedelji istovremeno, a to, do tada, niko nije postigao osim [[The Beatles|Bitlsa]] [[1964|1964.]] godine.<ref name=autogenerated7>{{cite web |url=http://www.billboard.com/news/adele-ties-beatles-record-on-u-k-charts-1005043412.story |title=Adele Ties Beatles Record on U.K. Charts, BRIT Awards Boost Winners &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref><ref name=autogenerated5>{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1358907/Adele-beats-Lady-Gaga-No-1-matches-The-Beatles.html |title=Adele beats Lady Gaga to No 1 and matches The Beatles &#124; Mail Online |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref><ref name="urlAdeles Someone Like You Tops UK Singles Chart | Adele | News | MTV UK">{{cite web |url=http://www.mtv.co.uk/news/adele/259080-adele-number-1-single-album-someone-like-you-brits |title=Adele's 'Someone Like You' Tops UK Singles Chart &#124; Adele &#124; News &#124; MTV UK |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref> Album 21 proveo je jedanaest uzastopnih nedelja na prvom mestu top-lista u Ujedinjenom Kraljevstvu, što je najduži vremenski period na prvom mestu od strane nekog ženskog izvođača ikada. Prethodni rekord držala je [[Madonna|Madona]] [[1990|1990.]] godine sa svojim kompilacijskim albumom ''[[The Immaculate Collection]]'', koji je na prvom mestu ostao 9 nedelja.<ref name="urlAdele breaks Madonnas album record and closes in on Bob Marley | Music | The Guardian">{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/music/2011/apr/04/adele-breaks-madonnas-album-record |title=Adele breaks Madonna's album record and closes in on Bob Marley &#124; Music &#124; The Guardian |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref><ref name="urlCBBC - Newsround - Adele makes music history again with album chart record">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/cbbcnews/hi/newsid_9440000/newsid_9446200/9446210.stm |title=CBBC - Newsround - Adele makes music history again with album chart record |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref> Do sada, u SAD album je proveo ukupno dvanaest nedelja na vrhu liste Bilbord 200, što je najviše nedelja na prvom mestu još od [[2000|2000.]] godine.<ref name="urlMusic News, Reviews, Articles, Information, News Online & Free Music | Billboard.com">{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/news/adele-s-21-notches-most-weeks-at-no-1-since-1005309992.story |title=Music News, Reviews, Articles, Information, News Online & Free Music &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref> Takođe, album drži rekord u Ujedinjenom Kraljevstvu kao najprodavaniji u digitalnoj prodaji.<ref name="urlAdele matches Madonna, Beatles records - Music News - Digital Spy">{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a311502/adele-matches-madonna-beatles-records.html |title=Adele matches Madonna, Beatles records - Music News - Digital Spy |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref> Od maja [[2011|2011.]] Adel je vredela 6 miliona [[funta|funti]], što ju je izjednačilo sa [[Lili Alen]] i [[Dafi]] na 9. mestu na listi najbogatijih britanskih i irskih muzičkih zvezda mlađih od 30 godina.<ref name="urlChart-topping Adele makes musics rich list with £6million fortune | News">{{cite web |url=http://www.thisislondon.co.uk/standard/article-23946990-chart-topping-adele-makes-musics-rich-list-with-pound-6million-fortune.do |title=Chart-topping Adele makes music's rich list with £6million fortune &#124; News |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110903071754/http://www.thisislondon.co.uk/standard/article-23946990-chart-topping-adele-makes-musics-rich-list-with-pound-6million-fortune.do |archivedate=2011-09-03 |quote= |accessdate=5. 9. 2011. |deadurl=yes }}</ref> == Biografija == === Detinjstvo === Dana [[5. 5.|5. maja]] [[1988]], samohrana maloletna majka rodila je Adel Lori Blu Adkins u Totenhemu, London, Engleska.<ref name="urlInterview: Adele Atkins, singer | Music | The Observer">{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/music/2008/jan/27/popandrock.britawards2008 |title=Interview: Adele Atkins, singer &#124; Music &#124; The Observer |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref><ref name="urlAdele: I have all the say; I have power over everything I do | Mail Online">{{cite web |url=http://www.dailymail.co.uk/home/you/article-1135182/Adele-I-say-I-power-I-do.html |title=Adele: 'I have all the say; I have power over everything I do' &#124; Mail Online |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref> Počela je da peva kada je imala četiri godine i tvrdi da je tada postala opsednuta glasovima.<ref name="urlExpress Night Out | Arts & Events | Singing Stronger Every Day: Adele">{{cite web |url=http://www.expressnightout.com/content/2009/01/singing_stronger_every_day_adele_stays_g.php |title=Express Night Out &#124; Arts & Events &#124; Singing Stronger Every Day: Adele |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110430225847/http://www.expressnightout.com/content/2009/01/singing_stronger_every_day_adele_stays_g.php |archivedate=2011-04-30 |quote= |accessdate=5. 9. 2011. |deadurl=yes }}</ref> Adel je navela [[Spajs gerls]] kao veliki uzor za njenu ljubav i strast prema muzici, navodeći da su one napravile osobu kakva je ona danas.<ref name="urlMusic: Chasing Adele | StarTribune.com">{{cite web |url=http://www.startribune.com/entertainment/music/37642734.html?elr=KArksD:aDyaEP:kD:aUg:oaEQDUiD3aPc:_Yyc:aUU |title=Music: Chasing Adele &#124; StarTribune.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 5. 9. 2011.}}</ref> Sa 11 godina, Adel i njena majka, koja je bila proizvođač [[namještaj|nameštaja]] i organizator aktivnosti za učenje odraslih,<ref name=autogenerated11>{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/music/2008/jan/27/popandrock.britawards2008 |title=Interview: Adele Atkins, singer &#124; Music &#124; The Observer |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2011.}}</ref> preselile su se u Zapadni Norvud, u južnom Londonu,<ref name="urlAdele-ation starts here - Times Online">{{cite web |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article3099702.ece |title=Adele-ation starts here - Times Online |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2011.}}</ref> Zapadni Norvud je bio inspiracija za njenu prvu pesmu, ''[[Hometown Glory]]'', koju je napisala kada je imala 16 godina.<ref name="urlAmy Who? Now, Adeles the One With the Buzz - washingtonpost.com">{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/story/2009/01/30/ST2009013003292.html |title=Amy Who? Now, Adele's the One With the Buzz - washingtonpost.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2011.}}</ref> Posle selidbe u južni London, zainteresovala se za [[Rhythm and blues|RnB]] muziku umetnika kao što su [[Aaliyah|Alija]], [[Destinis čajld]] i [[Meri Džej Blajdž]].<ref name="urlADELE: Up close and personal">{{cite web |url=http://www.bluesandsoul.com/feature/302/the_futures_looking_rosie_for_adele/ |title=ADELE: Up close and personal |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2011.}}</ref> Adel tvrdi da je jedan od najlepših trenutaka u svom životu doživela kada je imala oko 13 godina i gledala nastup [[Pink]] na Brikston akademiji sa pesmom ''[[Missundaztood]]''. Izjavila je, takođe, da je imala vrstu osećaja kao da je u [[aerotuneli|vazdušnom tunelu]], jer nikada nije čula da neko peva tako uživo, te da je bilo neverovatno.<ref name="urlAdele -- Defining Moments - Spinner">{{cite web |url=http://www.spinner.com/2010/12/23/adele-defining-moments/ |title=Adele -- Defining Moments - Spinner |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://archive.is/20130104194523/http://www.spinner.com/2010/12/23/adele-defining-moments/ |archivedate=2013-01-04 |quote= |accessdate=6. 9. 2011. |dead-url=no }}</ref> === Karijera === ==== Počeci karijere ==== [[Datoteka:Adele.jpg|thumb|desno|150px|Adel 2007.]] Adel je završila [[Londonska škola za izvođačke umetnosti i tehnologiju|Londonsku školu za izvođačke umetnosti i tehnologiju]] u maju [[2006|2006.]] godine,<ref name="urlAdele | The years hottest star | 19-year-old singer | The Sun |Showbiz|Something For The Weekend">{{cite web |url=http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/showbiz/sftw/article698887.ece |title=Adele &#124; The year's hottest star &#124; 19-year-old singer &#124; The Sun &#124;Showbiz&#124;Something For The Weekend |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2011.}}</ref><ref name="urlBBC NEWS | Entertainment | Soul singers top new talent list">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7169307.stm |title=BBC NEWS &#124; Entertainment &#124; Soul singers top new talent list |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2011.}}</ref> zajedno u klasi sa [[Liona Luis|Lionom Luis]].<ref name="urlBBC NEWS | Entertainment | The Brit Schools lessons in cool">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7250569.stm |title=BBC NEWS &#124; Entertainment &#124; The Brit School's lessons in cool |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 6. 9. 2011.}}</ref> Adel kaže da je škola najviše zaslužna za negovanje njenog talenta, iako nije htela da se bavi pevanjem već da traži talente i nadgleda njihov umetnički razvoj.<ref name="urlInterview: Adele - Singer and Songwriter - Blogcritics Music">{{cite web |url=http://blogcritics.org/archives/2008/07/16/084115.php |title=Interview: Adele - Singer and Songwriter - Blogcritics Music |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090404132447/http://blogcritics.org/archives/2008/07/16/084115.php |archivedate=2009-04-04 |quote= |accessdate=8. 9. 2011. |deadurl=yes }}</ref> Snimila je tri demo pesme za jedan projekat u školi i dala ih je prijatelju, koji ih je postavio na [[Majspejs]], gde su postale veoma uspešne, što je dovelo poziva od muzičke kuće ''[[XL-Recordings]]''.<ref name="urlAdele Biography & Lyrics - MusicLyricsNow.net">{{cite web |url=http://www.musiclyricsnow.net/a/adele/biography.php |title=Adele Biography & Lyrics - MusicLyricsNow.net |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 8. 9. 2011.}}</ref> Sumnjala je da je ponuda stvarna, jer jedina izdavačka kuća koja joj je bila poznata je ''Virgin Records'', pa je povela prijatelja sa njom na sastanak.<ref name="urlBillboard.com Homepage">{{cite web |url=http://video.billboard.com/services/player/bcpid1184417216?bctid=1612733606 |title=Billboard.com Homepage |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130927182437/http://video.billboard.com/services/player/bcpid1184417216?bctid=1612733606 |archivedate=2013-09-27 |quote= |accessdate=8. 9. 2011. |deadurl=yes }}</ref> Nik Hadžet iz ''XL-Recordings'' preporučuje Adel menadžera Džonatana Dikinsa, a u junu [[2006]], Dikins je postao njen zvanični predstavnik.<ref name="urlA&R, Record Label / Company, Music Publishing, Artist Manager and Music Industry Directory">{{cite web |url=http://www.hitquarters.com/index.php3?page=intrview/opar/intrview_Jonathan_Dickins_Interview.html |title=A&R, Record Label / Company, Music Publishing, Artist Manager and Music Industry Directory |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 8. 9. 2011.}}</ref> Adel je svoju debitantsku pesmu ''[[Hometown Glory]]'', objavila u oktobru [[2007|2007.]] godine, a postala je prvi dobitnik Brit nagrade u kategoriji izbora kritičara i proglašena je, od strane [[BBC|BBC-jeve]] ankete muzičkih kritičara, kao najočekivaniji proboj u [[2008|2008.]] godini.<ref name="url4Music - Artists - Adele">{{cite web |url=http://www.4music.com/artists/56/Adele |title=4Music - Artists - Adele |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 8. 9. 2011.}}</ref> ==== Album 19 ==== [[Datoteka:Adele July 2008.jpg|thumb|l|Adel 2008.]] Album '' [[19 (album)|19]]'' debitovao je na britanskoj top-listi kao broj jedan, a Enciklopedija moderne muzike magazina [[Tajms]] proglasio ga je suštinskim ''[[Blue-eyed soul|Blue-Eyed Soul]]'' snimkom.<ref name="urlBlue-eyed soul: Encyclopedia of Modern Music - Times Online">{{cite web |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article5597699.ece |title=Blue-eyed soul: Encyclopedia of Modern Music - Times Online |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> Svoj drugi singl, ''[[Chasing Pavements]]'', izdala je [[14. 1.|14. januara]] [[2008|2008.]] godine, dve nedelje pre svog debitantskog albuma. Najbolji plasman pesme na britanskoj top-listi bilo je drugo mesto, na kojem je ostala četiri nedelje.<ref name="urlThis Weeks Releases: 21 January 2008 | News | NME.COM">{{cite web |url=http://www.nme.com/news/lightspeed-champion/33736 |title=This Week's Releases: 21 January 2008 &#124; News &#124; NME.COM |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> Adel je bila nominovana za muzičku nagradu Merkuri [[2008|2008.]] godine<ref name="urlLiverpool Echo - Views & Blogs - Columnists - Echo columnists - Last Shadow Puppets tipped for Nationwide Mercury music prize">{{cite web |url=http://www.liverpoolecho.co.uk/views/liverpool-columnists/echo-columnists/2008/07/23/puppets-tipped-for-music-prize-100252-21388721/ |title=Liverpool Echo - Views & Blogs - Columnists - Echo columnists - Last Shadow Puppets tipped for Nationwide Mercury music prize |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> Osvojila je nagradu ''Urban Music Award'' u kategoriji najbolji džez akt.<ref name="urlWINNERS FOR THE 6TH ANNUAL URBAN MUSIC AWARDS ANNOUNCED : Urban Music Awards">{{cite web |url=http://urbanmusicawards.net/2011/07/a-6/ |title=WINNERS FOR THE 6TH ANNUAL URBAN MUSIC AWARDS ANNOUNCED : Urban Music Awards |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> Takođe, ''Q Awards'', dodelio joj je nominaciju u kategoriji najboljeg novog izvođača,<ref name="urlDuffy nominated for Q awards double - Wales News - News - WalesOnline">{{cite web |url=http://www.walesonline.co.uk/news/wales-news/2008/09/03/duffy-nominated-for-q-awards-double-91466-21662021/ |title=Duffy nominated for Q awards double - Wales News - News - WalesOnline |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> kao i nominaciju u kategoriji za najbolji ženski vokal Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref name="urlEstelle And Leona Lewis Lead 2008 Mobo Nominations | Gigwise">{{cite web |url=http://www.gigwise.com/news/45979/estelle-and-leona-lewis-lead-2008-mobo-nominations |title=Estelle And Leona Lewis Lead 2008 Mobo Nominations &#124; Gigwise |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> U martu [[2008]], Adel je potpisala ugovor sa ''[[Columbia Records]]'' i ''[[XL Recordings]]'', radi njenog probijanja na tržište u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], te je krenula na kratku [[Severna Amerika|severnoameričku]] turneju u istom mesecu.<ref name="urlAdele Inks U.S. Deal With Columbia | Billboard.com">{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1003727409 |title=Adele Inks U.S. Deal With Columbia &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://archive.today/20120722090657/http://www.billboard.com/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1003727409%23/bbcom/search/google/article_display.jsp?vnu_content_id=1003727409 |archivedate=2012-07-22 |quote= |accessdate=13. 9. 2011. |dead-url=no }}</ref> Svetsku turneju, ''[[An Evening with Adele]]'', započela je u maju 2008, a završila u junu [[2009|2009.]] godine. Kasnije je otkazala američku turneju kako bi bila sa bivšim dečkom. Za Najlon magazin u junu [[2009|2009.]] godine rekla je da je pila previše i da je to bio vid osnova njenog odnosa sa tim dečkom. Takođe je izjavila da nije mogla da podnese vreme bez njega, tako da je odlučila da otkaže turneju, izjavivši pritom da ne može da veruje da je to uradila, te da joj se to čini veoma nezahvalno prema publici.<ref name="urlAdele | Adele Explains 2008 Booze & Love Meltdown | Contactmusic">{{cite web |url=http://www.contactmusic.com/news/adele-explains-2008-booze-love-meltdown_1105845 |title=Adele &#124; Adele Explains 2008 Booze & Love Meltdown &#124; Contactmusic |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> U novembru se preselila u [[Noting Hil]], i iselivši se iz kuće njene majke, odlučila je da odustane od [[alkoholi|pića]].<ref name="urlBiography | Adele Fan">{{cite web |url=http://adele-adkins.net/about/biography/ |title=Biography &#124; Adele Fan |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> Album 19 pušten je u prodaju u SAD u junu,<ref name="urlMusic Week - Music Week - Music business magazine - Battle of the not-so-young ones at the top of the US charts">{{cite web |url=http://www.musicweek.com/story.asp?sectioncode=1&storycode=1035465&c=1 |title=Music Week - Music Week - Music business magazine - Battle of the not-so-young ones at the top of the US charts |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> ali do oktobra 2008, bilo je očigledno da pokušaj Adel da se probije na američko tržište nije uspeo.<ref name="urlBritish singer Adele is making a name in US - The Boston Globe">{{cite web |url=http://www.boston.com/ae/celebrity/articles/2009/01/12/19_going_on_superstar/ |title=British singer Adele is making a name in US - The Boston Globe |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 9. 2011.}}</ref> Dana [[18. 10.|18. oktobra]] bila je muzički gostu u emisiji ''Saturday Night Live''. Emisija je bila veoma gledana zbog pojavljivanja tada kandidata za potpredsednika SAD, [[Sarah Palin|Sare Pejlin]]. Sa 17 miliona gledalaca, emisija je bila najgledanija u svojih 14 godina prikazivanja, a Adel je izvela ''[[Chasing Pavements]]'' i ''[[Cold Shoulder]]''.<ref name="urlAdele | True talent">{{cite web |url=http://www.theage.com.au/entertainment/music/true-talent-20110721-1hqs2.html |title=Adele &#124; True talent |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 14. 9. 2011.}}</ref> Narednog dana, album 19 našao se na vrhu ''[[Apple iTunes|iTunes]]'' liste, a na sajtu ''[http://www.amazon.com/ amazon.com]'' dospeo na peto mesto, dok je ''[[Chasing Pavements]]'' ušao među prvih 25 hitova.<ref name="urlAdele enjoys an SNL bump">{{cite web |url=http://www.newsday.com/entertainment/music/backstage-pass-1.811987/adele-enjoys-an-snl-bump-1.832659 |title=Adele enjoys an "SNL" bump |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 17. 9. 2011.}}</ref> Na Bilbordovoj listi 200 album je dostigao 11. mesto, što je bio skok od 35 mesta u odnosu na prethodnu nedelju.<ref name="urlAC/DC Debuts At No. 1 With 784,000 | Billboard.com">{{cite web |url=http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1003878705 |title=AC/DC Debuts At No. 1 With 784,000 &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 17. 9. 2011.}}</ref> Od strane Američkog udruženja muzičkih industrija, u februaru 2009. godine, 19 je dobio zlatnu sertifikaciju, a do jula 2009. godine, album je prodat u 2,2 miliona primeraka širom sveta.<ref name="urlAdele puts career on hold for dog - Music News - Digital Spy">{{cite web |url=http://www.digitalspy.com/music/a166444/adele-puts-career-on-hold-for-dog.html |title=Adele 'puts career on hold for dog' - Music News - Digital Spy |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 17. 9. 2011.}}</ref> U julu [[2008|2008.]] godine, Adel je platila 8000 funti za sliku Stele Vajn u sklopu dobrotvorne aukcije u pomoć ''Keep a Child Alive'', dobrotvorne organizacije koja pomaže [[Afrika|afričkoj]] deci i njihovim porodicama koje žive sa [[HIV]]om ili [[SIDA|AIDSom]]. Adel je planirala da od Stele Vajn zatraži da naslika portret njene mame i nje.<ref name="urlwww.articlesnatch.com">{{cite web |url=http://www.articlesnatch.com/Article/Adele-Tickets---Adele-s-Voice-Is-Described-As-A-Sultry-Contralto/2816811 |title=www.articlesnatch.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=19. 9. 2011. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Na 51. dodeli Gremi nagrada [[2009|2009.]] godine, Adel je osvojila nagrade u kategorijama za najboljeg novog [[izvođač]]a, kao i za najbolju žensku vokalnu izvedbu godine.<ref name="urlWho Is Best New Artist Grammy Winner Adele? - Music, Celebrity, Artist News | MTV">{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1604571/who-best-new-artist-grammy-winner-adele.jhtml |title=Who Is Best New Artist Grammy Winner Adele? - Music, Celebrity, Artist News &#124; MTV |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 19. 9. 2011.}}</ref> Takođe je bila nominovana u kategorijama snimak godine i pesma godine.<ref name="urlAdele: Information from Answers.com">{{cite web |url=http://www.answers.com/topic/adele-singer |title=Adele: Information from Answers.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 19. 9. 2011.}}</ref> Adel je bila nominovana za tri Brit nagrade u kategorijama najbolji britanski ženski izvođač, najbolji britanski [[solista]], kao i u kategoriji najbolji britanski proboj.<ref name="urlBBC NEWS | Entertainment | Brit Awards 2009: Winners list">{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/7841069.stm |title=BBC NEWS &#124; Entertainment &#124; Brit Awards 2009: Winners list |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 19. 9. 2011.}}</ref> Britanski premijer [[Gordon Brown|Gordon Braun]] poslao je zahvalnicu Adel u kojoj je izjavio da u finansijskim nevoljama u kojim se zemlja nalazi, ona svetlost na kraju tunela.<ref name="urlAdele | Prime Minister Thanks Adele For Keeping Britain Happy In Dark Times | Contactmusic">{{cite web |url=http://www.contactmusic.com/news/prime-minister-thanks-adele-for-keeping-britain-happy-in-dark-times_1105885 |title=Adele &#124; Prime Minister Thanks Adele For Keeping Britain Happy In Dark Times &#124; Contactmusic |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 19. 9. 2011.}}</ref> Dana [[17. 9.|17. septembra]] [[2009|2009.]] godine, Adel je izvela u [[Brooklyn|Bruklinskoj]] muzičkoj akademiji, za televizijski kanal VH1, [[Koncert (muzička priredba)|koncert]] za prikupljanje novca za dobrotvornu fondaciju ''„Sačuvaj muziku“'',<ref name="urlVH-1 Divas returns with new batch | The Manila Bulletin Newspaper Online">{{cite web |url=http://www.mb.com.ph/articles/221489/vh1-divas-returns-with-new-batch |title=VH-1 Divas returns with new batch &#124; The Manila Bulletin Newspaper Online |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 21. 9. 2011.}}</ref><ref name="urlAdele, Leona Lewis and Kelly Clarkson for VH1 Divas | News | NME.COM">{{cite web |url=http://www.nme.com/news/adele/46246 |title=Adele, Leona Lewis and Kelly Clarkson for VH1 'Divas' &#124; News &#124; NME.COM |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 21. 9. 2011.}}</ref> dok je [[6. 12.|6. decembra]], četrdesetoominutnim koncertom, otvorila 2. godišnju dobrotvornu fondaciju Džona Majera, koja je održana u Nokia teatru u [[Los Angeles, California|Los Anđelesu]], [[Kalifornija]].<ref name="urlNOKIA Theatre L.A. LIVE">{{cite web |url=http://www.nokiatheatrelalive.com/detail.php?section=detail&page=120608_800 |title=NOKIA Theatre L.A. LIVE |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 21. 9. 2011.}}</ref> Godine [[2010]], Adele je dobila Gremi nominaciju u kategoriji za najbolju žensku pop vokalnu izvedbu za pesmu ''[[Hometown Glory]]''.<ref name="urlCBS RADIO - Press Center">{{cite web |url=http://www.cbsradio.com/press_center/releases/pressrelease140143-2-10-2011.html |title=CBS RADIO - Press Center |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111127161126/http://www.cbsradio.com/press_center/releases/pressrelease140143-2-10-2011.html |archivedate=2011-11-27 |quote= |accessdate=30. 9. 2011. |deadurl=yes }}</ref> U aprilu njena pesma ''[[My Same]]'' ušla je na nemačku top-listu nakon što ju je [[Lena Majer Landrut]] izvela na takmičenju ''[[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Unser Star für Oslo]]'', na kom je biran [[njemačka|nemački]] predstavnik za [[Pesma Evrovizije 2010.|Pesmu Evrovizije 2010.]]<ref name="urlEurovision Song Contest - Dusseldorf 2011 | News - Live: First heat in Germany">{{cite web |url=http://esctoday.com/news/read/14983 |title=Eurovision Song Contest - Dusseldorf 2011 &#124; News - Live: First heat in Germany |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://archive.is/20110710201519/http://esctoday.com/news/read/14983 |archivedate=2011-07-10 |quote= |accessdate=30. 9. 2011. |deadurl=yes }}</ref><ref name="urlDie ganze Musik im Internet: Charts, News, Neuerscheinungen, Tickets, Genres, Genresuche, Genrelexikon, Künstler-Suche, Musik-Suche, Track-Suche, Ticket-Suche - musicline.de">{{cite web |url=http://musicline.de/de/chartverfolgung_summary/title/Adele/My+Same/single |title=Die ganze Musik im Internet: Charts, News, Neuerscheinungen, Tickets, Genres, Genresuche, Genrelexikon, Künstler-Suche, Musik-Suche, Track-Suche, Ticket-Suche - musicline.de |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 30. 9. 2011.}}</ref> ==== Album 21 ==== [[Datoteka:Adele - Seattle, WA - 8.12.2011.jpg|thumb|d|Adel 2011.]] Svoj drugi studijski album, ''[[21 (album)|21]]'', Adel je izdala [[24. 1.|24. januara]] [[2011]]. u Ujedinjenom Kraljevstvu i [[22. februara]] u SAD.<ref name=autogenerated10>{{cite web |url=http://www.billboard.com/news/adele-to-release-21-sophomore-album-in-february-1004125066.story?tag=hpfeed#/news/adele-to-release-21-sophomore-album-in-february-1004125066.story?tag=hpfeed |title=Adele to Release '21' Sophomore Album in February &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 10. 2011.}}</ref><ref name="urlAdele announces second album details - Music News - Digital Spy">{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a285526/adele-announces-second-album-details.html |title=Adele announces second album details - Music News - Digital Spy |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 10. 2011.}}</ref> Pesme na albumu opisane su kao klasični i savremeni zvuci [[country|kantri muzike]]. Na promene u zvuku, za razliku od njenog prvog albuma, uticao je vozač autobusa koji je puštao samo kantri muziku kada je bila na turneji po američkom jugu.<ref name="url21 (Vinyl): Adele: Amazon.ca: Music">{{cite web |url=http://www.amazon.ca/21-Vinyl-Adele/dp/B004C6QDCW |title=21 (Vinyl): Adele: Amazon.ca: Music |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 13. 10. 2011.}}</ref> Za ''Spin magazin'' je izjavila da joj je bilo je zaista uzbudljivo da radi sa takvom vrstom muzike, jer nije odrasla uz nju.<ref name=autogenerated1>{{cite web |url=http://www.spin.com/articles/adele-new-record-quite-different |title=Adele: New Record is 'Quite Different' &#124; SPIN.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref> Naslov albuma predstavlja njene godine u kojima je pisala pesme.<ref name=autogenerated2>{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a285526/adele-announces-second-album-details.html |title=Adele announces second album details - Music News - Digital Spy |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref> Album ''21'' postao je broj 1 u 18 zemalja, uključujući Sjedinjene Države.<ref name="urlLupe Fiascos Lasers Blasts To Top Of Billboard 200 - Music, Celebrity, Artist News | MTV">{{cite web |url=http://www.mtv.com/news/articles/1660010/lupe-fiasco-lasers-billboard.jhtml |title=Lupe Fiasco's Lasers Blasts To Top Of Billboard 200 - Music, Celebrity, Artist News &#124; MTV |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref> Od juna [[2011]], Adele je prodala 2,5 miliona primeraka i 992.000 digitalnih kopija albuma ''21'' u Sjedinjenim Državama, što je najprodavaniji album u obe kategorije u prvoj polovini [[2011|2011.]] godine.<ref name="urlAdele Leads Record Industry to Sales Spike | Music News | Rolling Stone">{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/music/news/adele-leads-record-industry-to-sales-spike-20110707 |title=Adele Leads Record Industry to Sales Spike &#124; Music News &#124; Rolling Stone |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref> Prvi singl, ''[[Rolling in the Deep]]'' dostigao je broj 1 u 8 zemalja, uključujući i listu [[Billboard Hot 100|Bilbord hot 100]].<ref name="urlBritish soul singer Adele preps summer U.S. tour - latimes.com">{{cite web |url=http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2011/02/british-soul-singer-adele-preps-summer-us-tour.html |title=British soul singer Adele preps summer U.S. tour - latimes.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref><ref name=autogenerated8>{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/artist/adele/chart-history/810846?f=379&g=Singles |title=Music News, Reviews, Articles, Information, News Online & Free Music &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref> Dana [[21. 8.|21. avgusta]] [[2011]], pesma je prodana u 4,825 miliona digitalnih kopija u SAD, što je najviše prodanih digitalnih kopija jedne pesme ikada prodane u jednoj godini u SAD.<ref name="urlWeek Ending Aug. 21, 2011: Rolling To A Record - Chart Watch">{{cite web |url=http://new.music.yahoo.com/blogs/chart_watch/74403/week-ending-aug-21-2011-rolling-to-a-record/;_ylt=AvnQ2G.W4D1bxOXMVh1X_i8PwiUv |title=Week Ending Aug. 21, 2011: Rolling To A Record - Chart Watch |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 15. 10. 2011.}}</ref> U Ujedinjenom Kraljevstvu, gde je album takođe dostigao prvo mesto, prodato je 208.000 primeraka u prvoj nedelji što je najprodavaniji album izdat u januaru u poslednjih pet godina.<ref name="urlTickets For Amazing Adele Available - Artipot">{{cite web |url=http://www.artipot.com/articles/1012466/tickets-for-amazing-adele-available.htm |title=Tickets For Amazing Adele Available - Artipot |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=18. 10. 2011. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Sredinom februara [[2011]], nakon nastupa na Brit nagradama, njena pesma ''[[Someone Like You]]'' dostigla je broj jedan na top-listama u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je album takođe dostigao prvo mesto, koje je držao četiri uzastopne nedelje.<ref name="urlAdele Ties Beatles Record on U.K. Charts, BRIT Awards Boost Winners | Billboard.com" /><ref name="urlAdele beats Lady Gaga to No 1 and matches The Beatles | Mail Online" /> Zvanična kompanija za top-liste objavila je da je Adel prvi živi umetnik čija su se dva singla, kao i njena dva albuma našla među prvih pet u jednoj nedelji istovremeno, a to, do tada, niko nije postigao osim [[The Beatles|Bitlsa]] [[1964|1964.]] godine.<ref name=autogenerated7 /> Takođe, prvi put da su dva albuma od jednog muzičara držala prva dva mesta na top-listama u Ujedinjenom Kraljevstvu, još od [[Korsi|Korsa]], folk-rok muzičke grupe iz Irske [[1999|1999.]] godine.<ref name="urlAdele scores fifth week at album No.1 - Music News - Digital Spy">{{cite web |url=http://www.digitalspy.co.uk/music/news/a306142/adele-scores-fifth-week-at-album-no1.html |title=Adele scores fifth week at album No.1 - Music News - Digital Spy |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 1. 11. 2011.}}</ref><ref name="urlYahoo! News UK & Ireland - Latest World News & UK News Headlines">{{cite web |url=http://uk.news.yahoo.com/22/20110227/tuk-uk-britain-charts-fa6b408.html |title=Yahoo! News UK & Ireland - Latest World News & UK News Headlines |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 1. 11. 2011.}}</ref> Album je proveo 11 uzastopnih nedelja na prvom mestu, pre nego što ga je album ''Wasting Light'' grupe [[Fu Fajters]] skinuo sa broja jedan.<ref name="urlMusic Week - Music Week - Music business magazine - Adele heading back to number one">{{cite web |url=http://www.musicweek.com/story.asp?sectioncode=1&storycode=1044995 |title=Music Week - Music Week - Music business magazine - Adele heading back to number one |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 1. 11. 2011.}}</ref> Sledeće nedelje, album se vratio na prvo mesto, te tu poziciju držao još pet nedelja u nizu.<ref name="urlChart Stats - Adele - 21">{{cite web |url=http://www.chartstats.com/release.php?release=49903 |title=Chart Stats - Adele - 21 |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://archive.is/20120629202507/http://www.chartstats.com/release.php?release=49903 |archivedate=2012-06-29 |quote= |accessdate=1. 11. 2011. |dead-url=no }}</ref> U julu, njen singl ''[[Someone Like You]]'', postavio je još jedan rekord, postavši prva pesma koja je prodata u više od milion primeraka u Ujedinjenom Kraljevstvu u [[2010-e|ovoj deceniji]].<ref name="urlAdele Sets New Sales Record With Someone Like You | Adele | News | MTV UK">{{cite web |url=http://www.mtv.co.uk/news/adele/322468-adele-sets-new-sales-record-with-someone-like-you |title=Adele Sets New Sales Record With 'Someone Like You' &#124; Adele &#124; News &#124; MTV UK |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 11. 2011.}}</ref> U septembru, album je prodat u preko 3 miliona primeraka, a Adel je postala prvi umetnik u muzičkoj istoriji Ujedinjenog Kraljevstva koji je uspeo da proda 3 miliona kopija albuma u jednoj kalendarskoj godini.<ref name=autogenerated3>{{cite web |url=http://www.answers.com/topic/adele-singer |title=Adele: Information from Answers.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 7. 11. 2011.}}</ref> ''[[Someone Like You]]'' je postao njen drugi uzastopni broj jedan singl na listi ''Hot 100'', što je Adel učinilo da postane jedina britanska pevačica sa dva uzastopna broj jedan singla sa istog albuma. Takođe, pesma je ušla u istoriju sa najvećim skokom na broj 1 u 53-godišnjoj istoriji grafikona.<ref name="urlAdele Makes Billboard Hot 100 History With Someone Like You | Billboard.com">{{cite web |url=http://www.billboard.com/news/adele-makes-billboard-hot-100-history-with-1005345742.story |title=Adele Makes Billboard Hot 100 History With 'Someone Like You' &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 12. 11. 2011.}}</ref> Pesma je postala prva balada na vrhu [[Billboard Hot 100|Bilbord hot 100]] liste čija se kompozicija sastojala samo od [[glas]]a i [[klavir]]a.<ref name=autogenerated9>{{cite web |url=http://www.billboard.com/#/news/is-adele-s-someone-like-you-the-first-no-1005349692.story |title=Music News, Reviews, Articles, Information, News Online & Free Music &#124; Billboard.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 12. 11. 2011.}}</ref> Kako bi promovisala novi album, Adel je krenula na turneju nazvanu ''[[Adele Live]]'', koja je bila rasprodata u Severnoj Americi.<ref name="url| AHN">{{cite web |url=http://www.allheadlinenews.com/articles/7020819787?Adele%20Announces%20European%20Tour%20In%20Support%20Of%20%2221%22 |title=&#124; AHN |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111130132359/http://www.allheadlinenews.com/articles/7020819787?Adele%20Announces%20European%20Tour%20In%20Support%20Of%20%2221%22 |archivedate=2011-11-30 |quote= |accessdate=23. 11. 2011. |deadurl=yes }}</ref> Njena publika na koncertu u maju [[2011]]. u Bikon teatru u [[New York|Njujorku]] je opisana kao mešavina različitih osećanja, jer su na izlazima neki plakali, dok su drugi zviždali.<ref name="urlLive: Adele Dispenses Her Own Brand Of Comfort At The Beacon Theatre - New York Music - Sound of the City">{{cite web |url=http://blogs.villagevoice.com/music/2011/05/live_adele.php |title=Live: Adele Dispenses Her Own Brand Of Comfort At The Beacon Theatre - New York Music - Sound of the City |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 23. 11. 2011.}}</ref> U avgustovskom izdanju magazina ''Q'' Adel je otkrila da već radi na novom albumu i da je napisala sedam pesama za isti. Obećala je da će album biti mnogo intimniji i ogoljeniji nego prva dva. Rečima da album neće biti velike produkcije, dodala je da želi da to bude album koji će biti privrženiji akustičnim i klavirskim zvucima. Izjavila je da sve što napiše, kao i sve što izađe iz nje, želi da evidentira. Izjavu da će snimanje trećeg albuma trajati mnogo duže, objasnila je rečima kako želi da to uradi na svoj način.<ref name="urlAdele In Q Magazine: Fears Glastonbury, Refuses To Sell Out">{{cite web |url=http://www.huffingtonpost.com/2011/05/25/adele-in-q-magazine-fears-glastonbury_n_866633.html |title=Adele In Q Magazine: Fears Glastonbury, Refuses To Sell Out |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 23. 11. 2011.}}</ref> U oktobru 2011, Adel je bila primorana da otkaže dva koncerta zbog problema sa glasnim žicama. Objavila je izjavu rekavši da je potrebno duže vreme, kako bi se izbeglo trajno oštećenje njenog glasa.<ref name="urlAdele Cancels U.S. Tour Due to Illness | Music News | Rolling Stone">{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/music/news/adele-cancels-u-s-tour-due-to-illness-20111004 |title=Adele Cancels U.S. Tour Due to Illness &#124; Music News &#124; Rolling Stone |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> Dana [[28. 10.|28. oktobra]], Adel je izjavila da prolazi kroz niz operacije kako bi ublažila trenutne probleme sa grlom, dodajući kako nema apsolutno drugog izbora, nego da se oporavi pravilno i potpuno, ili će oštetiti svoj glas zauvek.<ref name="urlBBC News - Adele cancels all 2011 live dates">{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-15500431 |title=BBC News - Adele cancels all 2011 live dates |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> U prvoj nedelji novembra, otišla je na lasersku mikrohirurgiju u SAD.<ref name="urlAdele: Throat Operation Was A Success - Capital FM">{{cite web |url=http://www.capitalfm.com/artists/adele/news/throat-operation-was-success/ |title=Adele: "Throat Operation Was A Success" - Capital FM |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> U novembru 2011, sa albumom '' [[21 (album)|21]]'', Adel je postala prvi umetnik koji je uspeo da proda više od milion primeraka na evropskoj prodavnici sajta [[Ajtjuns]].<ref name="urlAdeles 21 Sets One Million Downloads Landmark on iTunes - Capital FM">{{cite web |url=http://www.capitalfm.com/artists/adele/news/21-one-million-downloads-landmark-itun/ |title=Adele's '21' Sets One Million Downloads Landmark on iTunes - Capital FM |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> ====Album 25==== == Umetnička delatnost i uticaj == Adelin glas kategorisan je kao [[kontraalt]].<ref name="urlMusic & nightlife | Singer-songwriter Adele brings introspection to Brit-soul scene | Seattle Times Newspaper">{{cite web |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/musicnightlife/2008669564_zmus26adele.html |title=Music & nightlife &#124; Singer-songwriter Adele brings introspection to Brit-soul scene &#124; Seattle Times Newspaper |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> U početku, kritičari su pisali kako je njen glas razvijeniji i intrigantniji od njenih pesama, sa čime se Adel složila.<ref name="urlDespite four Grammy nominations, Adele is figuring out how to be herself - Page 1 - Music - Denver - Westword">{{cite web |url=http://www.westword.com/2009-01-22/music/despite-four-grammy-nominations-adele-is-figuring-out-how-to-be-herself/ |title=Despite four Grammy nominations, Adele is figuring out how to be herself - Page 1 - Music - Denver - Westword |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090122204728/http://www.westword.com/2009-01-22/music/despite-four-grammy-nominations-adele-is-figuring-out-how-to-be-herself/ |archivedate=2009-01-22 |quote= |accessdate=27. 11. 2011. |deadurl=yes }}</ref> Žanr njenog prvog albuma je [[soul]], sa pesmama koje opisuju tešku tugu i odnos između dve osobe.<ref name=autogenerated4>{{cite web |url=http://blogcritics.org/archives/2008/07/16/084115.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404132447/http://blogcritics.org/archives/2008/07/16/084115.php |date=2009-04-04 }} |title=Interview: Adele - Singer and Songwriter - Blogcritics Music |solo pevača, a britanska štampa predstavila ju je kao novu [[Amy Winehouse|Ejmi Vajnhaus]].<ref name="urlwww.nicolefrehsee.com">{{cite web |url=http://www.nicolefrehsee.com/wp-content/uploads/2011/08/R1070Adele.pdf |title=Meet Adele, the U.K.'s Newest Soul Star |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> Ovo je opisano kao treća britanska muzička invazija SAD.<ref name="urlIssue #1026 | Magazine Archive | More | Entertainment Weekly">{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/inside/issue/0,,ewTax:1026,00.html |title=Issue #1026 &#124; Magazine Archive &#124; More &#124; Entertainment Weekly |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> Međutim, Adele je na poređenja između nje i ostalih soul pevačica odgovorila da su one [[Žena|žene]], a ne žanr.<ref name="urlQuestion time: Adele on being nominated for four Grammies, why she loves Duffy, and the worst thing she has read about herself this year | Music | The Guardian">{{cite web |url=http://www.guardian.co.uk/music/2008/dec/11/popandrock |title=Question time: Adele on being nominated for four Grammies, why she loves Duffy, and the worst thing she has read about herself this year &#124; Music &#124; The Guardian |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> Do početka 2009, slušaoci i kritičari počeli su da opisuju Adel kao jedinstvenu. Časopis ''AllMusic'' je napisao da je Adel jednostavno suviše magična da bi je upoređivali sa bilo kim.<ref name=autogenerated6>{{cite web |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/story/2009/01/30/ST2009013003292.html |title=Amy Who? Now, Adele's the One With the Buzz - washingtonpost.com |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> Za svoj četvrti album, [[4 (album)|4]], [[Beyoncé Knowles|Bijonse Nouls]] navela je Adel kao jedan od uzora.<ref name="urlBeyonce inspired by Adele and Florence And The Machine on new album ‘4’ | News | NME.COM">{{cite web |url=http://www.nme.com/news/beyonce/57054 |title=Beyonce inspired by Adele and Florence And The Machine on new album ‘4’ &#124; News &#124; NME.COM |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |pages= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 27. 11. 2011.}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commonscat = Adele (singer) }} * [http://adele.tv/ Zvaničan sajt — Adel] * {{IMDb ime|2233157}} {{Adel}} {{Lifetime|1988||Adele}} [[Kategorija:Engleske pjevačice]] bkq50j6a0i9tf7ate3cht2sej4ri6r0 Asteroidni pojas 0 208173 41262812 41103128 2022-08-23T11:37:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:InnerSolarSystem-en.png|300px|mini|Planetoidski pojas (prikazan bijelim točkicama) Nalazi se između putanja [[Mars]]a i [[Jupiter (planeta)|Jupitera]].]] [[datoteka:Asteroidsscale.jpg|mini|300px|desno|Usporedba veličina planetoida: [[4 Vesta]], [[21 Lutetia]], [[253 Mathilde]], [[243 Ida]] i njen prirodni satelit Dactyl, [[433 Eros]], [[951 Gaspra]], [[2867 Šteins]], [[25143 Itokawa]].]] [[datoteka:Ceres optimized.jpg|mini|300px|desno| [[HST|Hubble]]ove snimke [[1 Ceres]]a.]] [[datoteka:Galileo Gaspra Mosaic.jpg|mini|300px|desno|951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine.]] [[datoteka:Moon and Asteroids 1 to 10.svg|mini|300px|desno|Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s [[Mjesec]]om: [[1 Ceres]], [[2 Pallas]], [[3 Juno]], [[4 Vesta]], [[5 Astraea]], [[6 Hebe]], [[7 Iris]], [[8 Flora]], [[9 Metis]] i [[10 Hygiea]].]] [[datoteka:Vesta Cratered terrain with hills and ridges.jpg|mini|300px|desno|Površina planetoida [[4 Vesta]] izbrazdana [[krater]]ima.]] [[datoteka:(253) mathilde.jpg|mini|300px|desno|[[253 Mathilde]] je C - planetoid ili [[ugljik]]ov planetoid, duljine je ono 50 [[kilometar]]a, koji na sebi ima [[krater]] velik skoro polovicu duljine. [[Fotografija]] je snimljena 1997. sa [[svemirske letjelice]] ''NEAR Shoemaker''.]] [[datoteka:Kirkwood Gaps.svg|mini|300px|desno|Četiri značajne i očite [[Kirkwoodove zone|Kirkwoodove pukotine]] u [[Asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]].]] [[datoteka:Dawn-image-070911.jpg|mini|300px|desnot|[[4 Vesta]], uslikana sa [[Dawn (letjelica)|svemirske letjelice Dawn]].]] [[datoteka:PIA02475 Eros' Bland Butterscotch Colors.jpg|mini|300px|desno| Nekoliko pogleda na planetoid [[433 Eros]] u prirodnim bojama.]] [[datoteka:243 ida.jpg|mini|desno|300px| Asteroid [[243 Ida]] i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida.]] [[datoteka:masses of asteroids vs main belt.png|mini|300px|desno|[[Masa]] 12 najvećih poznatih planetoida, u usporedbi s masom ostalih planetoida u [[asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]] <ref name="Baer2011">[http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt "Recent Asteroid Mass Determinations"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090129152532/http://home.earthlink.net/~jimbaer1/astmass.txt |date=2009-01-29 }}. Maintained by Jim Baer. Last updated 2010-12-12.</ref>.]] '''Asteroidni pojas''' ili '''glavni planetoidni pojas''' je područje [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] između [[Mars]]ove i [[Jupiter]]ove putanje u kojem se gibaju [[patuljasti planet]] Cerera ili [[1 Ceres|Ceres]], oko 750 000 [[planetoid]]a ([[asteroid]]a) s [[promjer]]om većim od 1 [[kilometar]] (na primjer [[3 Juno|Junona]], [[4 Vesta|Vesta]], [[10 Hygiea|Higijeja]]) i milijuni manjih. U tom se pojasu ne nalaze planetoidi [[Amori]], [[Skupina Apollo|Apoloni]] i [[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]. Planetoidni pojas oblikovao se kad i ostali dijelovi Sunčeva sustava, a [[gravitacija|gravitacijski]] utjecaj Jupitera ([[plimna sila]]) onemogućio je stvaranje [[planet]]a, ograničio njegovu širinu i odredio pukotine u njemu ([[Kirkwoodove zone|Kirkwoodove pukotine]]). Smatra se da su u tom području postojala veća tijela koja su prvih 10 milijuna godina bila iznutra vruća. Ta su tijela bila izložena mnogobrojnim udarima pa su razmrvljena. Sadašnji planetoidni pojas sadrži samo malen dio [[masa|mase]] prvotnoga (oko 0,1%), a ostatak je [[Sunčev vjetar|Sunčevim vjetrom]] potisnut u [[svemir]]. <ref> '''glavni planetoidni pojas''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=68574] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Asteroidni pojas je područje s prosječnim udaljenostima od [[Sunce|Sunca]] između 1.7 i 4 [[astronomska jedinica|AJ]]. Većina asteroida u pojasu imaju [[ekscentricitet]]e od 0.1 do 0.2. Područje najveće gustoće putanja asteroida je između 2.2 i 3.3 AJ. == Historija otkrića == Planetoidi prestavljaju zanimljivu vrst [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] i zbog brojnosti i zbog svog posebnog smještaja u procijepu između [[Mars]]ove i [[Jupiter]]ove staze. Staze tih dvaju planeta toliko su odvojene da je već [[Johannes Kepler]] 1596. u knjizi ''Tajne kozmografije'', spekulirao o nebeskom tijelu koje se u tom prostoru giba. 1772. nađeno je matematičko pravilo koje do danas nije fizikalno potkrijepljeno, a kojim se veoma dobro određuju udaljenosti planeta. [[Johann Daniel Titius]] i [[Johann Elert Bode]] pronašli su jednostavnu zakonitost prema kojoj se mogu računati udaljenosti planeta od Sunca. Premda [[Titius-Bodeovo pravilo]] nije pouzdano fizički rastumačeno, a također ne daje dobre rezultate za daleke planete, ipak je nagovijestilo da se između putanja Marsa i Jupitera treba nalaziti neki planet. Ovo pravilo predviđa postojanje planeta na udaljenosti 2.8 [[AJ]] od Sunca. Pravilo je dano izrazom: ::<math>a = 0.4 + 0.15 \cdot 2^{n-1} </math> gdje je: ''n'' - redni broj planeta, ''a'' - udaljenost n-tog planeta do Sunca u astronomskim jedinicama ([[AJ]]). No prvi član niza znatno odstupa od udaljenosti koju ima [[Merkur]], ne uzme li se ''n'' = - ∞, što dakako, nije u [[Aritmetički niz|aritmetskom nizu]] s ostalim [[Eksponencijalna funkcija|eksponentima]]. To magično pravilo dobro je pretkazalo udaljenost [[Uran]]a, što ga je otkrio [[William Herschel]] 1781. Kasnije će se vidjeti da je osmi planet, [[Neptun]], prekobrojan, no jednakost jasno pokazuje da između Marsa i Jupitera ima mjesta za još jedan planet. Godine 1800. u potragu za "nedostajućim" planetom krenulo je 12 njemačkih astronoma. Potraga je dala rezultat u noći od 31. prosinca 1800. na 1. siječnja 1801. kada ih je preduhitrio Talijan [[Giuseppe Piazzi]] koji je u Palermu, tijekom rutinskog pretraživanja neba otkrio tijelo Sunčeva sustava koje je nazvano [[1 Ceres|Ceres]] (žensko ime Cerera). Iste je godine znameniti njemački matematičar [[Karl Friedrich Gauss]] proračunao elemente staze ovog tijela i pokazao da bi se moglo raditi o "nedostajućem" planetu. Astronome je zbunjivala veličina Ceresa (samo 940 km u promjeru), jer su očekivali mnogo veće tijelo. No, već nakon dvije godine [[Heinrich Wilhelm Olbers]] je otkrio [[2 Pallas|Pallas]] (žensko ime Palada), koje se giba sličnom stazom kojom i Ceres. Do 1807. godine su otkriveni [[3 Juno|Juno]] i [[4 Vesta|Vesta]], dva nebeska tijela malog sjaja i veličine, koja se dobro uklapaju u redoslijed planeta. Ubrzo se pokazalo da je [[Sunčev sustav]] prepun malih planeta koje danas zovemo planetoidi ili asteroidi. Koliko je time Titius-Bodeovo pravilo zadovoljeno, toliko je i dovedeno u pitanje. Otkuda dva planeta na mjestu jednoga? Olbers je stoga postavio hipotezu katastrofe praroditeljskog tijela, nekog zamišljenog planeta [[Faeton]]a. Odlomci tog planeta mora da lutaju stazama koje se približavaju i sijeku. Na hipotezu ga je potaknulo upravo to svojstvo staza Ceres i Pallas da se jako zbližavaju u dvije dijametralno suprotne točke. U jednom od područja zbližavanja našao je [[Karl Ludwig Harding]] 1. rujna 1804. treće tijelo, [[3 Juno]] (žensko ime Junona). Olbers je 29. ožujka 1807. otkrio i četvrto tijelo (4 Vesta). Otkrića ostalih planetoida nastavljena su tek 1845. Iako planetoida ima mnogo više, u više različitih skupina, Olbersova je hipoteza o nastanku malih planeta uvjetovala način gledanja na prirodu malih planeta. Među otkrivačima planetoida bilo je i dosta [[Amaterska astronomija|amatera]]. Do kraja 19. stoljeća bilo je poznato nekoliko stotina planetoida. Fotografske metode otkrivanja razvile su se poslije 1900. Ako staza nije dovoljno točno određena, planetoid se poslije otkrića može zagubiti i ponovo otkriti. To se događa i unatoč pomoći [[Računarstvo|računarske tehnike]]. Gubljenju pomaže promjenjivost planetoidnih staza. Danas planetoide izučava dvadesetak [[opservatorij]]a. Upisano je i imenovano više od 2 300 planetoida i određene su im staze. Istraživanje planetoida, a i ostalih tijela Sunčeva sustava, bilo je u prvoj polovici 19. stoljeća zanemareno na račun [[astrofizika|astrofizičkih]] ispitivanja. Istraživanje fizičkih osobina planetoida zahuktalo se poslije 1970., kada su otkriveni planetoidi vrlo malih i neobičnih staza; onih koji stižu u blizinu Sunca i Zemlje i među kojima se nalaze roditeljska tijela meteorita. Uznapredovala labaratorijska ispitivanja meteorita omogućila su sa svoje strane dublji uvid u fizički razvoj malih tijela Sunčeva sustava, u njihovu dob i evolucijske veze. Male dimenzije planetoida otežavaju ispitivanje njihova fizičkog stanja. Samo malobrojnim planetoidima vide se [[Kutni promjer|kutne dimenzije]]. Od 1970. uvedena su bolja instrumentalna pomagala, kao optičko - elektronski pojačivači slika, te novi postupci [[Optička astronomija|optičke interferometrije]]. Od klasičnih metoda primjenjuje se mjerenje moći odraza, višebojna fotometrija, mjerenja polarizacije svjetlosti, radiometrija (usporedba sjaja u vidljivom i [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]]) i metoda [[okultacija]]. Istodobnim promatranjima okultacija neke zvijezde, iz više zvjezdarnica na Zemlji, jednostavno se određuje oblik i veličina nebeskog tijela koje je zvijezdu zaklonilo. Tim su putem vrlo točno određene dimenzije nekolicini planetoida. Najveći broj planetoida dobio je ženska imena, najprije iz [[mitologija|mitologije]], zatim obična vlastita ženska imena, pa imena učenjaka u ženskom rodu, raznih naziva, omiljenih jela, literarnih junaka, te imena gradova, država, suvremenih ili mitoloških ličnosti, bez obzira na to da li su izvorni oblici u muškom ili ženskom rodu. Tako se među njima nalaze Ana, Marija, Bredihina, Vladilena (kovanica po Lenjinu), Filozofija, Geometrija, Papagena, Gagarina, Hermes, Sizif, Kecalkoatl. Prigodom otvaranja [[Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnog društva|Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva]] u [[Zagreb]]u dan je jednome i naziv [[589 Croatia]]. U [[Pula|Puli]] je u 19. stoljeću otkriveno dvadesetak planetoida, među kojima su [[143 Adria]], [[183 Istria]] i drugi. [[Korado Korlević]] poznati je hrvatski [[astronom]] iz [[Višnjan]]a u Istri. Prema podacima na stranici ''Minor Planet Discoverers'', 11. je najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. U periodu od 1996. do 2001. otkrio ih je 947, te bio suotkrivač kod još 110 asteroida. <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> == Grupiranje asteroida == Uobičajeno je da se asteroidi grupiraju prema [[planetarna putanja|orbitalnim]] karakteristikama i prema fotometrijskim i [[Spektroskopija|spektroskopskim]] svojstvima, koja ukazuju na razlike u strukturi. Staze planetoida su zbog različitih [[inklinacija]] i [[ekscentricitet]]a vrlo razbacane, pa njihova izravna snimka ne pokazuje nikakvih pravilnosti. No ako se staze srede tako da se na crtež unesu samo srednje udaljenosti ([[elipsa|velike poluosi]] staza ''a'', ili [[Zvjezdana godina|siderički period ophoda]] ''P'', ili srednje dnevno gibanje ''n''), tada se planetoidni prsten raslojava u podsisteme - u otprilike 7 prstenčića. Tako priređene staze nazivaju se srednjim stazama. Srednje dnevno gibanje određeno je kao: :<math> n (\frac{''}{dan} \,)=\, \frac{3548}{P (god.)} \, =\, \frac{3548}{(\frac{a}{AJ})^{3/2}} \!</math> To je u stvari [[kutna brzina]] ''ω = 2 π / P'', izraženo brojem [[Stupanj (kut)|kutnih sekundi]] koje tijelo prevali u prosjeku u jednom danu. Staze planetoida ovise o načinu na koji su planetoidi nastali i o stalnim poremećenjima. Čim se staza planetoida malo poremeti, bilo bliskim susretom ili direktnim srazom s drugim planetoidom, [[gravitacija|gravitacijski]] se utjecaj planeta odmah izražava pa dolazi do snažnog poremećenja, koje djeluje sve dok planetoid ne uđe u područje gdje je poremećenje slabije. Stoga planeti odlučujuće utječu na razmještaj planetoida, te ovi neka područja izbjegavaju, a u nekima se gomilaju. Dolazi do [[rezonancija]]. Utjecaj [[Jupiter]]a je odlučujući, zatim slijedi utjecaj [[Mars]]a i drugih planeta. Za rezonancije važan je odnos između perioda obilaska planetoida ''P'' i perioda obilaska planeta ''P<sub>P</sub>''. One staze za koje je omjer između tih perioda sumjerljiv imaju to svojstvo da je poremećenje ili veoma jako ili veoma slabo. Čistine u srednjim gibanjima planetoida uočio je [[Daniel Kirkwood]] 1866. Čistine odgovaraju omjerima perioda planetoida i Jupitera: :<math> \frac{P}{P_P} \, = \, \frac{1}{2} \, , \, \frac{1}{3} \, , \, \frac{1}{4} \, , \, \frac{2}{5} \, , \, \frac{2}{7} \, , \, \frac{3}{5} \, , \, \frac{3}{7} \, , \, \frac{5}{11} \, </math> te omjeru perioda planetoida i [[Mars]]a jednakom 2 : 1. Za neke pak omjere perioda planetoida i Jupitera staze su veoma stabilne, pa se tu oni baš okupljaju. To su rezonantni planetoidi. Za njih vrijedi: :<math> \frac{P}{P_P} \, = \, \frac{2}{3} \, , \, \frac{3}{4} \, , \, \frac{1}{1} \, </math> Prva grupa od nekoliko planetoida predvođena je [[153 Hilda|Hildom]]. Staze tih tijela stabilne su iako se zbog velikog ekscentriciteta pružaju blizu Jupiterove staze, ali se zbog zgodnog odnosa u broju obilazaka (komenzurabilnosti perioda) nikada istovremeno, na bliskom dijelu staza, ne nađu Jupiter i planetoidi. Zato ih Jupiter jako ne poremećuje. Druga grupa je manja (primjer [[279 Thule]]), a treću grupu čine znameniti [[Trojanci (astronomija)|Trojanci]]. === Trojanci === {{glavni|Trojanci (astronomija)}} Zanimljiva skupina planetoida dijeli putanju s [[Jupiter]]om, staza im se nalazi u rezonanciji 1 : 1 s Jupiterovom stazom. Trojanci čine povijesno prvi ustanovljeni primjer stabilnih rezonantnih putanja, a smješteni su u [[Lagrangeove točke|Lagrangeovim točkama]] L<sub>4</sub> i L<sub>5</sub>. Prvi od Trojanaca, [[588 Achilles|Ahilej]], otkriven je 1904. To su prilično krupni planetoidi; njih desetak veće je od 100 km. Ukupno ih ima više stotina; veći ih se broj nalazi u vodećoj točki, a manji na začelju. Planetoidi nose imena heroja, učesnika [[Trojanski rat|Trojanskog rata]]; otuda im je skupno ime. Oni koji su ispred Jupitera nose imena Grka (uz [[Ahilej]]a još [[Odisej]], [[Agamemnon]], [[Hektor]], [[Diomed]], Ajaks, [[Nestor]]), a oni koji su za Jupiterom nose imena [[Mala Azija|Maloazijaca]], branitelja Troje (Patroklo, [[Eneja]], [[Prijam]], Anhis, Troil). Zato ih i razlikuju kao "Grke" i "Trojance". Svi Trojanci ne mogu se smjestiti u istu točku. Uostalom, oni periodički titraju oko Lagrangeove točke kojoj pripadaju. Ta se [[libracija]] odvija u pruzi položenoj uzduž putanje. Do libracije dolazi na taj način da Jupiter izmjenično planetoidima oduzima i dodaje [[energija|energiju]]. Kada im je oduzima (a planetoid se nalazi ispred njega), dimenzija putanje nešto se smanji zajedno s periodom, pa planetoid zabrza ispred Jupitera; kada mu energiju dodaje, planetoid se uspori i približi Jupiteru. Zbog toga se međusobni odnos Trojanaca u svakoj grupi neprestano mijenja. Pruga kojom se gibaju po stazi dulja je nego šira, jer se tijela ubrzavaju relativno prema Jupiteru sve dok nisu točno na njegovoj stazi. Nije isključeno da pri većim libracijama planetoid napusti grupu, ali u grupu može biti zahvaćen i prolazni planetoid. Pretposavlja se da se Trojanci snabdijevaju planetoidima iz područja između Jupitera i [[Saturn]]a. === Hidalgo i Hiron === Planetoid [[944 Hidalgo|Hidalgo]] dugo je bio poznat kao najdalji. Otkriven je 1920. [[elipsa|Velika poluos]] staze je 5.8 [[AJ]], [[ekscentricitet]] je znatan, 0.66, a [[inklinacija]] je velika, od 42° do 43°. Period njegove revolucije od 13.7 godina dulji je od Jupiterove godine. Zbog izduženosti staze u [[perihel]]u priđe Suncu na 1.9 AJ, a u [[afel]]u udalji se na 9.7 AJ. Zbog velikog nagiba staza Hidalga ostaje svuda veoma daleko od Saturnove staze, nikada joj se ne približi na udaljenosti manju od 5.7 AJ. Rekord najveće staze izgubio je 1977. kada je otkriven [[2060 Chiron|Hiron]]. On mora imati promjer između 200 do 400 km, jer se samo velika tijela mogu vidjeti tako daleko. Zbog ekscentriciteta od 0.379 od Sunca se udalji na 18.9 AJ, a približi na 8.5 AJ. Velika poluos staze iznosi 13.7 AJ, a [[Ophodno vrijeme|period ophoda]] 50.7 godina. Nagib staze je malen, svega 7°. === Porodice planetoida === Među planetoidima dadu se izdvojiti oni koji su nastali od istog roditeljskog materijala; oni čine porodicu ([[Kijocugu Hirajama]], 1918. - 1919.). Na zajedničko ishodište članova porodice ukazuju elementi staza ispravljeni za vjekovna poremećenja, a i fizička svojstva tijela. Početne staze članova porodice moraju se ukrštavati na mjestu gdje se dogodio raspad roditeljskog tijela. Prepoznavanju "rođaka" pomaže činjenica da se [[ekscentricitet]] i [[inklinacija]] staze s vremenom malo mijenjaju, te elemente planetoidi "teško zaboravljaju". Danas je poznato više desetaka porodica. U velikom broju porodica jedan je planetoid mnogo krupniji od ostalih i s masom od 10 do 1 000 puta većom. Starost porodica procjenjuje se na milijun i više godina. Porodica nastaje prilikom neelastičnog sudara dvaju tijela. Produkti drobljenja ne dobivaju velike relativne brzine pa se ne mogu daljim sudarima međusobno drobiti. Mali odlomak radije će se vratiti i zabiti u površinske slojeve većeg odlomka. U toku vremena članovi se raspršuju uzduž staze, a mnogi napuštaju porodicu. Postojanje porodica svjedoči da se orbite planetoida ne mijenjaju samo zbog poremećenja, već i [[sudar]]ima. === Planetoidi koji zalaze unutar Marsove putanje === {{glavni|Zemlji bliski asteroidi}} Nađeno je nekoliko desetaka planetoida koji ili zbog male srednje udaljenosti, ili zbog velikog ekscentriciteta, prilaze Suncu mnogo bliže nego [[Mars]]. Prepoznate su 3 istaknute skupine. U skupinu [[Amori|Amora]] ulaze oni kojima se [[perihel]] nalazi u rasponu od 1.017 [[AJ]] do 1.310 AJ. U skupinu [[Apoloni|Apolona]] ulaze oni kojima je perihel Suncu bliži od 1.017 AJ. Planeti iz obje skupine imaju prosječnu udaljenost veću od 1 AJ. U trećoj skupini, prozvanoj po planetoidu [[2062 Aten|Aten]], za sada su nađena 4 planetoida kojima je srednja udaljenost od Sunca manja od 1 AJ. [[1221 Amor|Amor]] i [[1862 Apollo|Apolon]] otkriveni su 1932. Kao prvi iz skupine Amora, i najpoznatiji, otkriven je 1898. [[433 Eros|Eros]]. Više razloga čini ga interesantnim. Zemlji može prići na daljinu od 23 300 000 km. Velike se [[Opozicija (astronomija)|opozicije]] ponavljaju svakih 37 i 44 godina. U prošlom stoljeću su bile 1931. i 1975. Može se vidjeti i manjim teleskopom. Sjaj mu se zbog vrtnje mijenja u periodu od 5 sati i 16 minuta. Mjere su mu 13 km x 15 km x 36 km. Prije [[radar]]skog razdoblja služio je za određivanje veličine [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]], jer njegova dnevna [[paralaksa]] dostiže 60", što je više i od Marsove i od Venerine paralakse. Apolon ulazi unutar [[Venera|Venerine staze]]. U Apolone (skupinu Apolona) spadaju još [[2101 Adonis|Adonis]] otkriven 1932., [[69230 Hermes|Hermes]] otkriven 1937. i [[1566 Icarus|Ikar]] otkriven 1939. Hermes se približava Zemlji do na 580 000 km; tada u jednoj noći prevali polovicu neba. Ikar je planetoid koji se više od svih drugih približava Suncu jer mu je perihel na 0.186 AJ = 28 milijuna km; zađe čak unutar [[Merkur]]ove staze. Ekscentricitet njegove staze iznosi 0.83. U perihelu zagrije se na 1 000 K. Veoma je malen, od 1 do 1.5 km. Zemlji ne priđe bliže od 6 do 7 milijuna km. Putanja mu je veoma dobro ispitana. Prestavljao bi dobru bazu za svemirsku ekspediciju koja bi uz njegovu pomoć proputovala kroz razne predjele Sunčeva sustava. U [[afel]]u se udaljava nešto preko Marsove staze. Skupina planetoida Aten pripada Zemlji slično tome kako Trojanci pripadaju Jupiteru. Staze su im praktički kružne. Većina planetoida koji Suncu prilaze bliže od staze Marsa ima ekscentricitet veći od prosječnog. Oni su planetoidni pojas napustili razmjerno nedavno. Današnji je pojas ostatak oblaka tijela koji je prožimao čitav [[Sunčev sustav]] i o kojemu nepobitno svjedoče [[krater]]i utisnuti u tijelima planeta. Planetoidni pojas prestavlja "ostavu", u kojoj su planetoidi najmanje poremećeni. Oni pak planetoidi koji se dijelom ili u cjelini kreću unutar Marsove staze imaju veća poremećenja, te ne mogu ovdje duže opstati, pa među njima treba tražiti tijela odlomci kojih stignu do Zemlje kao [[meteorit]]i. U nekoliko slučajeva praćen je pad meteorita ([[Příbram]], [[Češka]], 1959.; [[Lost City, California]], [[SAD]], 1970.; [[Innisfree, Alberta]], [[Kanada]], 1977.), pa je ustanovljeno da su meteoriti stigli iz područja staza smještenih unutar Marsove putanje. == Asteroidi == * [[858 El Djezaïr]] * [[859 Bouzaréah]] * [[877 Walküre]] * [[925 Alphonsia]] * [[934 Thüringia]] * [[14361 Boscovich]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Main Belt asteroids}} * [http://www.space.com/16105-asteroid-belt.html Sažetak asteroidnog pojasa] [[Kategorija:Asteroidi]] 68b4uhmshuytncw6i53zbj3594orznr Acetilcistein 0 216084 41262589 41038260 2022-08-22T22:57:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{chembox-lat | Verifiedfields = | verifiedrevid = 477240285 | ImageFile = (R)-N-Acetylcysteine Structural Formulae.png | ImageFile_Ref = {{chemboximage|correct|}} | ImageSize = 160 | ImageName = Stereo, skeletal formula of acetylcysteine (R) with some implicit hydrogens shown, and one explicit hydrogen added | IUPACName = 2-Acetamido-3-sulfanilpropanoinska kiselina<ref>{{cite web|title=L-Cysteine, N-acetyl- - Compound Summary|url=http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?cid=581|work=PubChem Compound|publisher=National Center for Biotechnology Information|accessdate=9 January 2012|location=USA|date=25 March 2005|at=Identification}}</ref> | Section1 = {{chembox Identifiers-lat | CASNo = 7218-04-4 | CASNo_Ref = {{cascite|correct|}} | CASNo1 = 616-91-1 | CASNo1_Ref = {{cascite|correct|}} | CASNo1_Comment = <small>''R''</small> | CASNo2 = 26117-28-2 | CASNo2_Ref = {{cascite|correct|}} | CASNo2_Comment = <small>''S''</small> | PubChem = 581 | PubChem_Ref = {{pubchemcite|correct|pubchem}} | PubChem1 = 12035 | PubChem1_Ref = {{pubchemcite|correct|pubchem}} | PubChem1_Comment = <small>''R''</small> | PubChem2 = 94364 | PubChem2_Ref = {{pubchemcite|correct|pubchem}} | PubChem2_Comment = <small>''S''</small> | ChemSpiderID = 561 | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID1 = 11540 | ChemSpiderID1_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID1_Comment = <small>''R''</small> | ChemSpiderID2 = 85162 | ChemSpiderID2_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID2_Comment = <small>''S''</small> | UNII = WYQ7N0BPYC | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | EINECS = 230-609-9 | DrugBank = DB06151 | DrugBank_Ref = {{drugbankccite|correct|drugbank}} | KEGG = D00221 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}2 | MeSHName = Acetylcysteine | ChEBI = 28939 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 600 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | RTECS = HA1660000 <small>''R''</small> | ATCCode_prefix = R05 | ATCCode_suffix = CB01 | ATC_Supplemental = {{aTC|S01|XA08}}, {{aTC|V03|AB23}} | Beilstein = 1724426 <small>''R''</small> | Gmelin = 142554 <small>''R''</small> | 3DMet = | SMILES = CC(=O)NC(CS)C(O)=O | StdInChI = 1S/C5H9NO3S/c1-3(7)6-4(2-10)5(8)9/h4,10H,2H2,1H3,(H,6,7)(H,8,9) | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChIKey = PWKSKIMOESPYIA-UHFFFAOYSA-N | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} }} | Section2 = {{chembox Properties-lat | C = 5 | H = 9 | N = 1 | O = 3 | S = 1 | Appearance = Beli, neprozirni kristali | MeltingPtCL = 106 | MeltingPtCH = 108 | LogP = −0,696 | pKa = 3,252 | pKb = 10,745 }} | Section3 = {{chembox Pharmacology-lat | Bioavail = {{unbulleted list|6–10% <small>(oralno)</small>|<3% <small>(inhalaciono)</small>}} | AdminRoutes = {{unbulleted list|Inhalaciono|Intravenozno|Oralno}} | Metabolism = Hepatčki | HalfLife = {{unbulleted list|5,6 sati <small>(odrasli)</small>|11 sati <small>(novorođenčad)</small>}} | Excretion = Renal | Licence_US = ACETYLCYSTEINE | Legal_AU = Schedule 4 | Legal_US = Rx | PregCat_AU = B2 | PregCat_US = B }} | Section4 = {{chembox Hazards-lat | SPhrases = {{s22}}, {{s24/25}} | LD50 = 5,050 mg kg<sup>−1</sup> <small>(oralno, pacov)</small> }} | Section5 = {{chembox Related-lat | Function = alkanske kiseline | OtherFunctn = {{unbulleted list|[[Glicilglicin]]|[[Iminodisirćetna kiselina]]|[[Nitrilotrisirćetna kiselina]]|[[n-Oksalilglicin|''N''-Oksalilglicin]]|[[Tiopronin]]|[[Bucilamin]]|[[Oksalildiaminopropionska kiselina]]}} | OtherCpds = [[n-Acetilglicinamid|''N''-Acetilglicinamid]] }} }} '''Acetilcystein''' ('''''N''-acetil-L-cistein''', '''NAC'''), is a [[lek]] koji se koristi za lečenje [[Predoziranje|predoziranja]] [[paracetamol]]om (acetaminofenpm) i za razvodnjavanje guste [[mucus|sluzi]] kod obolelih od bronhopulmonarnih bolesti, poput [[pneumonia|zapaljenja pluća]] i [[bronchitis|bronhitisa]].<ref name=AHFS2015>{{cite web|title=Acetylcysteine|url=https://www.drugs.com/monograph/acetylcysteine.html|publisher=The American Society of Health-System Pharmacists|access-date=22 Aug 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923231013/http://www.drugs.com/monograph/acetylcysteine.html|archive-date=23 September 2015|df=dmy-all}}</ref> Može se primeniti [[intravenous|intravenski]], preko usta, ili inhalacijom.<ref name=AHFS2015/> Koristi se i kao [[Dijetetski suplementi|dodatak hrani]].<ref>{{cite book|last1=Talbott|first1=Shawn M.|title=A Guide to Understanding Dietary Supplements|date=2012|publisher=Routledge|isbn=9781136805707|page=469|url=https://books.google.com/books?id=9ZZrW_j9XrcC&pg=PA469|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170908143219/https://books.google.com/books?id=9ZZrW_j9XrcC&pg=PA469|archive-date=8 September 2017|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|title=Cysteine|url=http://www.umm.edu/health/medical/altmed/supplement/cysteine|website=University of Maryland Medical Center|access-date=23 June 2017|language=en|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170701184417/http://www.umm.edu/health/medical/altmed/supplement/cysteine|archive-date=2017-07-01|df=dmy-all|dead-url=}}</ref> Druge upotrebe uključuju sulfatno snabdevanje kod oboljenja kao što su autizam, gde cistein i srodne sumporne amino kiseline mogu da budu iscrpljene.<ref name="pm1">{{cite journal |last1=Geier |first1=David A. |last2=Geier |first2=Mark R. |title=A Clinical and Laboratory Evaluation of Methionine Cycle-Transsulfuration and Androgen Pathway Markers in Children with Autistic Disorders |journal=Hormone Research |volume=66 |issue=4 |pages=182–8 |year=2006 |pmid=16825783 |doi=10.1159/000094467}}</ref> Acetilcistein je derivat [[cistein]]a; jedna [[acetil]] grupa je vezana za atom azota. Ovo jedinjenje je u prodaji kao dijetetski suplement za koji se smatra da deluje kao antioksidans i da štiti jetru. On se koristi kao lek za kašalj jer raskida disulfidne veze u sluzi i utečnjava je, te se lakše iskašljava. To svojstvo je takođe koristno u redukovanju abnormalno guste sluzi kod obolelih od [[cistična fibroza|cistične]] i [[pulmonarna fibroza|pulmonarne fibroze]]. == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite journal |last1=Stanislaus |first1=Romesh |last2=Gilg |first2=Anne G |last3=Singh |first3=Avtar K |last4=Singh |first4=Inderjit |title=N-acetyl-L-cysteine ameliorates the inflammatory disease process in experimental autoimmune encephalomyelitis in Lewis rats. |journal=Journal of Autoimmune Diseases |volume=2 |issue=1 |pages=4 |year=2005 |pmid=15869713 |pmc=1097751 |doi=10.1186/1740-2557-2-4}} {{refend}} == Vanjske veze == * CIMS India database "[http://www.mimsonline.com/Page.aspx?menuid=mng&name=MUCOMELT-A+tab&h=mucomelt]" * N-acetylcysteine replenishes glutathione in HIV infection. "[http://nacsupplements.com/?p=11]" * British National Formulary 55, March 2008; ISBN 978-0-85369-776-3 * [http://druginfo.nlm.nih.gov/drugportal/dpdirect.jsp?name=Acetylcysteine U.S. National Library of Medicine: Drug Information Portal - Acetylcysteine] * [http://www.nutriline.org/article/80 Research based information on Acetylcysteine as a nutritional supplement] {{-}} {{Antioksidansi}} {{Medicinsko upozorenje}} [[Kategorija:Antioksidansi]] [[Kategorija:Antidoti]] [[Kategorija:Tioli]] [[Kategorija:Derivati aminokiselina]] [[Kategorija:Esencijalni lekovi Svetske zdravstvene organizacije]] [[Kategorija:Ekscipijensi]] [[Kategorija:Lečenje bipolarnog poremećaja]] [[Kategorija:Acetamidi]] lontjr1gl1v18ccu5rdiaf3rd1y7r3v Aerofotografija 0 218907 41262604 41096615 2022-08-22T23:46:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:royal.crescent.aerial.bath.arp.jpg|thumb|desno|[[Georgijanska arhitektura|Georgijanska]] terasa [[Royal Crescent]] ([[Bath, Somerset|Bath]], [[Engleska]]) viđena iz [[balon na vrući zrak|balona na vrući zrak]]]] '''Zračna fotografija''' ili '''aerofotografija''' je postupak snimanja [[fotografija]] na [[Zemlja|Zemlji]] s uzvišenog položaja. Termin se obično odnosi na snimke snimljene kamerom koja se ne nalazi na strukturi na zemlji. Kamere se mogu držati u ruci ili mogu biti na postolju, a fotografije može snimiti fotograf na daljinu ili automatski. Kao platforme za zračnu fotografiju mogu poslužiti [[letjelica|letjelice]] s fiksiranim krilima, [[helikopter]]i, [[balon]]i, [[cepelin]]i i [[dirižabl]]i, [[raketa|rakete]], [[zmaj (letjelica)|zmajevi]], motke i [[padobran]]i. == Povijest == Zračnu fotografiju prvi je izradio francuski fotograf i balonist Gaspard-Félix Tournachon poznat kao "[[Nadar]]" nad [[Pariz]]om 1858. godine.<ref>[http://www.papainternational.org/history.html History of Aerial Photography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110424061402/http://www.papainternational.org/history.html |date=2011-04-24 }} Professional Aerial Photographers Association (preuzeto 21. prosinca 2007.)</ref> Prva upotreba [[film]]ske kamere montirane na letjelicu težu od zraka dogodila se 24. travnja 1909. nad [[Rim]]om kada je snimljen nijemi film u trajanju od 3:28 pod nazivom ''[[Wilbur Wright und seine Flugmaschine]]''. Prvu specijalnu poluautomatsku zračnu kameru dizajnirao je [[1911]]. ruski vojni inženjer pukovnik V. F. Potte<ref name="Prva zračna kamera">[[Velika sovjetska enciklopedija]], članak ''"Аэрофотоаппарат"'' (hrv. ''zračna kamera'')</ref> Ova zračna kamera koristila se tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Uporabu zračne fotografije u vojne svrhe proširili su tijekom Prvog svjetskog rata mnogi avijatičari poput [[Fred Zinn|Freda Zinna]]. Jedna od prvih poznatih bitaka bila je ona kod [[bitka kod Neuve Chapellea]]. == Uporaba fotografije == [[Datoteka:Balloonreflection.jpg|thumb|Odraz u jezeru [[balon na vrući zrak|balona na vrući zrak]] djelomično zaklonjen molom, primjer niskovisinske zračne fotografije]] [[Datoteka:Spelterini Pyramids.jpg|thumb|[[Kompleks piramida u Gizi]] fotografiran iz balona [[Eduard Spelterini|Eduarda Spelterinija]] 21. studenog 1904.]] Zračna fotografija ili zračno snimanje koristi se u [[kartografija|kartografiji]] (posebice u [[fotogrametrija|fotogrametrijskim]] [[geosetska izmjera|izmjerama]] koje su često osnova [[topografska karta|topografskim kartama]]), planiranju uporabe zemljišta, [[arheologija|arheologiji]], [[filmska produkcija|filmskoj produkciji]], studijama o [[prirodni okoliš|okolišu]], [[videonadzor]]u, tržišnom [[oglašavanje|oglašavanju]] i umjetničkim projektima. U SAD-u zračni fotografi rade na projektima analize vlasništva. Zračni snimci često se obrađuju u sustavu [[GIS]]-a. Napredak u [[radio-kontrolirani model|radio-kontroliranim modelima]] omogućio je [[letjelica]]ma modelima obavljanje zračnog snimanja na malim visinama. To je doprinijelo oglašavanju [[nekretnina]] u kojem komercijalno i rezidencijalno vlasništvo čine fotografski subjekt. Velikim ekipiranim letjelicama zabranjeni su niski letovi nad naseljenim područjima.<ref>United States [[Federal Aviation Regulations]] FAR part 91 section 119(14CFR91.119)</ref> Modelne letjelice malih dimenzija nude povećan fotografski pristup prethodno zabranjenim područjima. Minijaturna vozila ne zamjenjuju velike letjelice jer su velike letjelice sposobne za dulja letenja, veće visine i nosidbu veće opreme. Minijaturna vozila ipak su korisna u svim situacijama u kojima bi velike letjelice bile opasne za djelovanje. Primjeri takvih situacija uključuju inspekciju transformatora na dalekovodima te spore i niske letove nad poljoprivrednim poljima, pa se to postiže radio-kontroliranim helikopterima velikih dimenzija. Profesionalne, žiroskopski stabilizirane platforme za kameru dostupne su za korištenje pod takvim modelima; veliki modelni helikopter s benzinskim motorom od 26&nbsp;cm³ može ponijeti teret od približno sedam kilograma. Budući da se u [[SAD]]-u sve vidljivo iz javnog prostora smatra izvan granica [[privatnost]]i, zračna se fotografija može legalno koristiti u dokumentiranju obilježja i pojava na privatnom vlasništvu.<ref>''[[California v. Ciraolo]]'', 476 U.S. 206 (1986)</ref> == Ortofoto == :''Glavni članak: [[ortofoto]]'' Vrlo uobičajena primjena zračne fotografije je stvaranje ortofota – fotografija koje su "ispravljene" tako da se mogu koristiti kao karte. Ortofoto(grafija) je simulacija fotografije snimljene s beskonačne udaljenosti koja gleda prema dolje. Perspektiva se očito mora ukloniti, a varijacije terena također se trebaju ispraviti. Mnogostruke geometrijske transformacije apliciraju se na snimak ovisno o perspektivi i potrebnim terenskim korekcijama na određenom dijelu snimka. Ortofoto se obično koriste u [[geografski informacijski sustav|geografskim informacijskim sustavima]] koje koriste kartografske agencije (npr. [[Državna geodetska uprava]]) za izradu karata. Jednom kad se snimci poredaju ili 'registriraju' s poznatim realnim koordinatama, oni mogu ući u široku primjenu. Veliki skupovi ortofotografija tipično dolaze iz mnogih izvora i podijeljeni su u "kvadrate" (veličina svakog je 256 x 256 piksela), te se široko koriste u mrežnim sustavima karata poput [[Google Maps]]a. [[OpenStreetMap]] nudi mogućnost uporabe sličnih ortofotografija za dobivanje novih kartografskih podataka. [[Google Earth]] aplicira ortofot na [[digitalni elevacijski model]] radi simulacije 3D krajobraza. == Istaknuti zračni fotografi == [[Datoteka:Mittelholzer-tschadsee.jpg|thumb|[[Lake Chad]] in 1930, photographed by [[Walter Mittelholzer]]]] * [[Roger Agache]] (* 1926) <ref>[http://www.numerique.culture.fr/mpf/pub-fr/document.html?id=FR-DC-ARR22_001&base=dcollection&hppage=10&totaldocs=1&pagename=http://www.numerique.culture.fr/mpf/pub-fr/resultats.html&qid=miKl-q&from1=rechsimple Fonds photographique du service régional de l'Archéologie Picardie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501120341/http://www.numerique.culture.fr/mpf/pub-fr/document.html?id=FR-DC-ARR22_001&base=dcollection&hppage=10&totaldocs=1&pagename=http%3A%2F%2Fwww.numerique.culture.fr%2Fmpf%2Fpub-fr%2Fresultats.html&qid=miKl-q&from1=rechsimple |date=2011-05-01 }} {{fra oznaka}}</ref> * [[Ladislaus Almásy]] (1895–1951) * [[Otto Braasch]] (* 1936) * [[Boris Carmi]] (1914–2002) * [[O. G. S. Crawford]] (1886–1957) * [[Antoine de Saint-Exupéry]] (1900–1944) * [[Georg Gerster]] (* 1928) * [[Roger Henrard]] (1900–1975) <ref>[http://www.numerique.culture.fr/mpf/pub-fr/resultats.html?q=henrard Patriomoine numérique] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090309073630/http://www.numerique.culture.fr/mpf/pub-fr/resultats.html?q=henrard |date=2009-03-09 }} {{fra oznaka}}</ref> * [[Gerhard Launer]] (* 1949) * [[Walter Mittelholzer]] (1894–1937) * [[Nadar]] (1820–1910) <ref>[http://www.numerique.culture.fr/mpf/pub-fr/document.html?id=FR-DC-SAP_006 Fonds photographique des ateliers Nadar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090309070642/http://www.numerique.culture.fr/mpf/pub-fr/document.html?id=FR-DC-SAP_006 |date=2009-03-09 }} {{fra oznaka}}</ref> * [[Irwin Scollar]] (* 1928) * [[Eduard Spelterini]] (1852–1931) == Izvori == {{reflist}} == Više informacija == * [[Zračna arheologija]] * [[Umjetnost zračnog krajolika]] * [[Avijacijska fotografija]] * [[Douglas Douglas-Hamilton, 14th Duke of Hamilton]] snimak leta iznad [[Mount Everest]]a iz 1932. * [[Fairchild K-20]] rana zračna kamera * [[National Monuments Record]] javni arhiv engleske baštine koji posjeduje jednu od najvećih zbirki zračnih fotografija Engleske * [[Astrocam]] * [[Oracle (raketa)|Oracle]] modelna fotografska raketa * [[Piktometrija]] * [[Fotogrametrija]] * [[Daljinska istraživanja]] * [[Satelitsko snimanje]] * [[Bespilotna letjelica]] * [[ViewGL]] * [[Bitka kod Neuve Chapellea]] * [[Federal Aviation Regulations]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Aerial photographs|zračna fotografija}} * [http://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/remote/remote_f.html Zračna fotografija i daljinska istraživanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141030095245/http://www.colorado.edu/geography/gcraft/notes/remote/remote_f.html |date=2014-10-30 }} * [http://www.papainternational.org/ PAPA] Professional Aerial Photographers Association * [http://rcapa.net/ RCAPA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090331133917/http://www.rcapa.net/ |date=2009-03-31 }} Remote Control Aerial Photography Association [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Kartografija]] [[Kategorija:Avijacija]] [[Kategorija:Daljinska istraživanja]] oamz7gne0p1fdw4nx9x6yatsu1adr8n Astma 0 219066 41262813 41103130 2022-08-23T11:38:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Bolest | naziv = Bronhijalna astma | latinski = Asthma bronchiale | slika = Two Peak Flow Meters.jpg | tekst uz sliku = Merači brzine protoka izdisanja | ICD10 = {{ICD10|J|45||j|40}} | ICD9 = {{ICD9|493}} | DiseasesDB = 7580 | ICDO = | OMIM = 600807 | MedlinePlus = 000141 | eMedicineSubj = article | eMedicineTopic = 806890 | eMedicine_mult = {{eMedicine2|article|796274}} {{eMedicine2|article|800119}} {{eMedicine2|article|137501}} {{eMedicine2|article|296301}} {{eMedicine2|article|1000997}} {{eMedicine2|article|353436}} {{eMedicine2|article|88849}} | MeshName = Asthma allergy | MeshNumber = C08.127.108 }} '''Astma''' (od grčkog ἅσθμα, ''ásthma'', „dahtanje“) je često [[Hroničan (medicina)|hronično]] upalno [[oboljenje]] [[bronhija|disajnih puteva]] koje karakterišu različiti i ponavljajući simtpomi, reverzibilna opstrukcija protoka vazduha i [[bronhospazam]].<ref name=NHLBI07p11-12>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=11–12}}</ref> U uobičajene simptome spadaju [[teško disanje]], [[kašalj]], stezanje u grudima i [[Dispneja|kratak dah]].<ref name=bts2009p4>{{harvnb|British Guideline|2009|p=4}}</ref> Smatra se da astmu izaziva kombinacija [[genetika|genetskih]] i faktora sredine.<ref name=Martinez_geneenvir>{{cite journal |author=Martinez FD |title=Genes, environments, development and asthma: a reappraisal |journal=Eur Respir J |volume=29|issue=1 |pages=179–84 |year=2007 |pmid=17197483 |doi=10.1183/09031936.00087906}}</ref> Dijagnoza se obično zasniva na obrascu simptoma, odgovoru na terapiju i [[spirometriji]].<ref name=lemanske>{{cite journal |author=Lemanske RF, Busse WW|title=Asthma: clinical expression and molecular mechanisms|journal=J. Allergy Clin. Immunol. |volume=125 |issue=2 Suppl 2 |pages=S95–102 |year=2010|month=February|pmid=20176271 |pmc=2853245 |doi=10.1016/j.jaci.2009.10.047 }}</ref> Klinički se klasifikuje na osnovu učestalosti simptoma, forsiranog ekspiratornog volumena u jednoj sekundi ([[spirometrija|FEV1]]) i [[najviši nivo ekspiratornog protoka|najvišeg nivoa ekspiratornog protoka]].<ref name=Yawn2008/> Astma se takođe može klasifikovati kao [[Atopija|atopijska]] (urođena) ili neatopijska (stečena)<ref name=RobbinsCotran2010/>, gde se atopija odnosi na predispoziciju prema razvoju reakcija [[hiperosetljivost tipa 1|hiperosetljivosti tipa 1]].<ref>{{Cite book | title=Stedman's Medical Dictionary | publisher=Lippincott Williams and Wilkins | edition=28 | year=2005 |isbn=978-0-7817-3390-8 }}</ref> Lečenje aktutnih simptoma se obično sprovodi inhaliranjem kratkodelujućih [[Beta 2-adrenergički agonisti|beta-2 agonista]] (kao što je [[salbutamol]]) i uzimanjem oralnih [[Kortikosteroidi|kortikosteroida]].<ref name=NHLBI07p214>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=214}}</ref> Kod veoma teških slučajeva potrebni su intravenski kortikosteroidi, [[magnezijum sulfat]] i hospitalizacija.<ref name=NHLBI07p373>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=373–375}}</ref> Simtomi se mogu sprečiti izbegavanjem pokretača, kao što su [[alergeni]]<ref name="NHLBI07p169">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=169–172}}</ref> i [[iritacija|iritanti]], kao i upotrebom inhalacionih kortikosteroida.<ref name=GINA_2011_page71>{{harvnb|GINA|2011|p=71}}</ref> [[Dugodelujući beta-adrenoceptorni agonist|Dugodelujući beta agonisti]] (LABA) ili [[leukotrinenski antagonist]]i se mogu koristiti zajedno sa inhalacionim kortikosteroidima ako se simptomi astme ne mogu kontrolisati.<ref name=GINA_2011_page33>{{harvnb|GINA|2011|p=33}}</ref> Prevalencija astme se znatno povećala od 1970-ih godina. Od 2011. godine, 235 – 300 miliona osoba širom sveta boluje,<ref name=WHO2011/><ref name=GINA_2011_page3/> od čega je preminulo oko 250.000 ljudi.<ref name=GINA_2011_page3>{{harvnb|GINA|2011|p=3}}</ref> {{TOC limit|limit=3}} == Znaci i simptomi == {{listen | filename = Wheeze2O noise reduced.ogg | title = Šištanje | description = Zvuk šištanja kao što se čuje pomoću stetoskopa. | format = [[Ogg]] }} Astmu karakterišu ponavljajuće epizode [[otežanog disanja]], [[Dispneja|kratkog daha]], stezanja u gurima i [[Kašalj|kašlja]].<ref name=GINA2011p2>{{harvnb|GINA|2011|pp=2–5}}</ref> Iz pluća kašljanjem može doći do pojave ispljuvka ali obično se teško iskašljava.<ref>{{Cite book|last=Jindal|first=editor-in-chief SK|title=Textbook of pulmonary and critical care medicine|publisher=Jaypee Brothers Medical Publishers|location=New Delhi|isbn=978-93-5025-073-0|url=http://books.google.ca/books?id=EvGTw3wn-zEC&pg=PA242|pages=242-}}</ref> Tokom oporavka od napada, ispljuvak može ličiti na gnoj zbog visokog nivoa belih krvnih zrnaca pod zvanih [[eozinofil]]i.<ref>{{Cite book|last=George|first=Ronald B.|title=Torakalna medicina : osnove pulmonalne i urgentne medicine|year=2005|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia, PA|isbn=978-0-7817-5273-2|url=http://books.google.ca/books?id=ZzlX2zJMbdgC&pg=PA62|pages=62|edition=5th ed.}}</ref> Simptomi su često snažniji noću i rano ujutru ili kada predstavljaju odgovor na vežbanje ili hladan vazduh.<ref name=bts2009p14>{{harvnb|British Guideline|2009|p=14}}</ref> Neke osobe sa astmom retko doživljavaju simptome, obično kao odgovor na pokretače, dok druge osobe mogu imati snažne i trajne simptome.<ref name=GINA2011_p8-9>{{harvnb|GINA|2011|pp=8–9}}</ref> === Povezana stanja === Veliki broj drugih medicinskih stanja se javljaju kod osoba obolelih od astme, uključujući: [[Gastroezofagealna refluksna bolest|gastroezofagealnu refluksnu bolest]] (GERB), [[Upala sinusa|rinosinusitis]] i [[Opstruktivna apneja tokom spavanja|opstruktivnu apneju tokom spavanja]].<ref name=Boulet2009>{{cite journal |author=Boulet LP |title=Influence of comorbid conditions on asthma |journal=Eur Respir J |volume=33 |issue=4 |pages=897–906 |year=2009|month=April |pmid=19336592 |doi=10.1183/09031936.00121308 }}</ref> Psihološki poremećaji su takođe česti<ref name=Boulay2011>{{cite journal|last=Boulet|first=LP|coauthors=Boulay, MÈ|title=Asthma-related comorbidities.|journal=Expert review of respiratory medicine|date=2011 |volume=5|issue=3|pages=377–93|pmid=21702660}}</ref> gde se [[anksiozni poremećaji]] javljaju kod između 16%–52% slučajeva, a [[Afektivni poremećaj|poremećaji ponašanja]] kod 14%–41% slučajeva.<ref name=Andrew2010>{{Cite book|last=editors|first=Andrew Harver, Harry Kotses,|title=Asthma, health and society a public health perspective|year=2010|publisher=Springer|location=New York|isbn=978-0-387-78285-0|url=http://books.google.ca/books?id=nkP8_h_ewLMC&pg=PA315|pages=315-}}</ref> Međutim, nije poznato da li astma izaziva psihološke probleme ili psihološki problemi dovode do astme.<ref>{{cite journal|last=Thomas|first=M|coauthors=Bruton, A; Moffat, M; Cleland, J|title=Asthma and psychological dysfunction.|journal=Primary care respiratory journal : journal of the General Practice Airways Group|date=2011 |volume=20|issue=3|pages=250–6|pmid=21674122}}</ref> == Uzroci == Asmtu izaziva kombinacija složenih genetskih interakcija i interakcija sredine koje se ne razumeju u celini.<ref name=Martinez_geneenvir/><ref>{{cite journal | last=Miller |first=RL | coauthors=Ho SM|title=Environmental epigenetics and asthma: current concepts and call for studies | journal=American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine| volume=177 | issue=6 | pages=567–573 | year=2008 | month=March | pmid=18187692|doi=10.1164/rccm.200710-1511PP | pmc=2267336 }}</ref> Ovi faktori utiču i na težinu i odgovor na lečenje.<ref>{{cite journal |author=Choudhry S, Seibold MA, Borrell LN "et al." |title=Dissecting complex diseases in complex populations: asthma in latino americans |journal=Proc Am Thorac Soc |volume=4 |issue=3 |pages=226–33|year=2007 |pmid=17607004 |doi=10.1513/pats.200701-029AW |pmc=2647623}}</ref> Smatra se da je nedavni rast broja obolelih od astme izazvan promenom [[Epigenetika|epigenetike]] ([[Heritabilnost|naslednih]] faktora osim onih koji se ne odnose na [[Sekvenca nukleinskih kiselina|sekvencu DNK]]) i životne sredine.<ref>{{cite journal|last=Dietert|first=RR|title=Maternal and childhood asthma: risk factors, interactions, and ramifications.|journal=Reproductive toxicology (Elmsford, N.Y.)|date=2011 |volume=32|issue=2|pages=198–204|pmid=21575714}}</ref> === Životna sredina === Mnogi faktori životne sredine su povezivani sa razvojem astme i njenim pogoršanjem, uključujući: alergene, zagađenje vazduha i druga hemijska jedinjenja u životnoj sredini.<ref>{{cite journal|last=Kelly|first=FJ|coauthors=Fussell, JC|title=Air pollution and airway disease.|journal=Clinical and experimental allergy : journal of the British Society for Allergy and Clinical Immunology|date=2011 |volume=41|issue=8|pages=1059–71|pmid=21623970}}</ref> [[Pušenje i trudnoća|Konzumacija cigareta tokom trudnoće]] i nakon porođaja je povezana sa povišenim rizikom od simptoma nalik astmi.<ref name=GINA2011_p6>{{harvnb|GINA|2011|p=6}}</ref> Nizak [[indeks kvaliteta vazduha|kvalitet vazduha]], zbog zagađenja od saobraćaja ili visokog nivoa [[ozon]]a,<ref name=GINA2011_p61>{{harvnb|GINA|2011|p=61}}</ref> se povezuje i sa razvojem astme i pogoršanjem stanja.<ref name=Gold>{{cite journal |author=Gold DR, Wright R |title=Population disparities in asthma |journal=Annu Rev Public Health|volume=26 |pages=89–113|year=2005 |pmid=15760282|doi=10.1146/annurev.publhealth.26.021304.144528 }}</ref> Izloženost [[Isparljivo organsko jedinjenje|isparljivim organskim jedinjenjima]] može izazvati astmu; na primer, izloženost [[formaldehid]]u ima pozitivnu vezu.<ref>{{cite journal|last=McGwin|first=G|coauthors=Lienert, J; Kennedy, JI|title=Formaldehyde exposure and asthma in children: a systematic review.|journal=Environmental health perspectives|date=2010 |volume=118|issue=3|pages=313–7|pmid=20064771}}</ref> Takođe, [[ftalati]] u [[Polivinil hlorid|PVC]] materijalima su povezani sa astmom kod dece i odraslih<ref>{{cite journal |author= Jaakkola JJ, Knight TL. |title= The role of exposure to phthalates from polyvinyl chloride products in the development of asthma and allergies: a systematic review and meta-analysis|journal= Environ Health Perspect |volume=116 |issue=7 |pages=845–53 |year=2008 |month=July |pmid= 18629304 |pmc= 2453150 |doi= 10.1289/ehp.10846 }}</ref><ref>{{cite journal|last=Bornehag|first=CG|coauthors=Nanberg, E|title=Phthalate exposure and asthma in children.|journal=International journal of andrology|date=2010 |volume=33|issue=2|pages=333–45|pmid=20059582}}</ref> kao i visoka izloženost [[endotoksin]]u.<ref>{{cite journal |author=Liu AH|title=Something old, something new: indoor endotoxin, allergens and asthma |journal=Paediatr Respir Rev|volume=5|issue=Suppl A |pages=S65–71 |year=2004 |pmid=14980246|doi=10.1016/S1526-0542(04)90013-9 }}</ref> <!--Алергени --> Astma je povezana sa izloženošću alergenima u zatvorenom prostoru.<ref>{{cite journal|last=Ahluwalia|first=SK|coauthors=Matsui, EC|title=The indoor environment and its effects on childhood asthma.|journal=Current opinion in allergy and clinical immunology|date=2011 |volume=11|issue=2|pages=137–43|pmid=21301330}}</ref> U česte alergene u zatvorenom prostoru spadaju: [[grinje]], [[bubašvabe]], životinjske dlake i buđ.<ref name=Arshad>{{cite journal|last=Arshad|first=SH|title=Does exposure to indoor allergens contribute to the development of asthma and allergy?|journal=Current allergy and asthma reports|date=2010 |volume=10|issue=1|pages=49–55|pmid=20425514}}</ref><ref>{{cite journal|last=Custovic|first=A|coauthors=Simpson, A|title=The role of inhalant allergens in allergic airways disease.|journal=Journal of investigational allergology & clinical immunology : official organ of the International Association of Asthmology (INTERASMA) and Sociedad Latinoamericana de Alergia e Inmunologia|year=2012|volume=22|issue=6|pages=393–401; qiuz follow 401|pmid=23101182}}</ref> Napori sa ciljem smanjivanja grinja su se pokazali kao neefikasni.<ref name=Gotzsche2008/> Određene virusne respiratorne infekcije mogu povećati rizik od razvoja astme kod mlade dece kao što su:<ref name=NHLBI07p11>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=11}}</ref> ''[[respiratorni sincicialni virus]]'' i ''[[rinovirus]]''.<ref name=M38/> Neke durge infekcije mogu smanjiti rizik.<ref name=M38/> ==== Higijenska hipoteza ==== [[Higijenska hipoteza]] je teorija koja pokušava da obasni globalno povećanje broja obolelih od astme kao direktan i slučajan rezultat smanjenog izlaganja osoba nezaraznim bakterijama i virusima tokom detinjstva.<ref>{{cite journal| last=Ramsey | first=CD |coauthors=Celedón JC | title=The hygiene hypothesis and asthma | journal=Current Opinion in Pulmonary Medicine| volume=11 | issue=1 | pages=14–20 | month=January | year=2005 |pmid=15591883 | doi=10.1097/01.mcp.0000145791.13714.ae }}</ref><ref>{{cite journal |last=Bufford | first=JD | coauthors=Gern JE | title=The hygiene hypothesis revisited |journal=Immunology and Allergy Clinics of North America | volume=25 | issue=2 |pages=247–262 | month=May |year=2005 | pmid=15878454 | doi=10.1016/j.iac.2005.03.005}}</ref> Smatra se da je razlog smanjene izloženosti bakterijama i virusima delom povećana čistoća i smanjeni broj članova porodica u modernom društvu.<ref name=Brook2013>{{cite journal|last=Brooks|first=C|coauthors=Pearce, N; Douwes, J|title=The hygiene hypothesis in allergy and asthma: an update.|journal=Current opinion in allergy and clinical immunology|date=2013 |volume=13|issue=1|pages=70–7|pmid=23103806}}</ref>Dokaz koji govori u prilog hipotrezi u vezi higijene obuhvata smanjeni broj astme na farmama i u domaćinstvima sa kućnim ljubimcima.<ref name=Brook2013/> Upotreba [[antibiotik]]a u ranom životnom dobu je povezana sa razvojem astme.<ref>{{cite journal|last=Murk|first=W|coauthors=Risnes, KR, Bracken, MB|title=Prenatal or early-life exposure to antibiotics and risk of childhood asthma: a systematic review.|journal=Pediatrics|date=2011 |volume=127|issue=6|pages=1125–38|pmid=21606151|doi=10.1542/peds.2010-2092}}</ref> Takođe, porođaj [[Carski rez|carskim rezom]] je povezan sa povećanim rizikom (procenjenim na 20%-80%) od pojave astme – ovaj povećani rizik se pripisuje nedostatku zdravih kolonija baterije koje novorođenče dobija prolaskom kroz porođajni kanal..<ref>{{harvnb|British Guideline|2009|p=72}}</ref><ref>{{cite journal|last=Neu|first=J|coauthors=Rushing, J|title=Cesarean versus vaginal delivery: long-term infant outcomes and the hygiene hypothesis.|journal=Clinics in perinatology|date=2011 |volume=38|issue=2|pages=321–31|pmid=21645799}}</ref> Postoji veza između astme i stepena materijalnog bogatstva.<ref>{{cite journal|last=Von Hertzen|first=LC|coauthors=Haahtela, T|title=Asthma and atopy -the price of affluence?|journal=Allergy|date=2004 |volume=59|issue=2|pages=124–37|pmid=14763924}}</ref> === Genetsko nasleđe === {| class="wikitable" style = "float: right; margin-left:15px; text-align:center" |+ -{''CD14''}--endotoksinska interakcija bazirana na -{''CD14 SNP C-159T''}-<ref name=Martinez_CD14 /> |- ! Nivoi endotoksina !! CC genotip !! TT genotip |- ! Visoka ekspozicija | Smanjen rizik || Povišen rizik |- ! Niska ekspozicija |Povišen rizik || Smanjen rizik |} Porodična istorija predstavlja faktor rizika za pojavu astme pri čemu uzimaju učešća različiti geni.<ref name=El2010>{{Cite book|last=Elward|first=Graham Douglas, Kurtis S.|title=Asthma|year=2010|publisher=Manson Pub. |location=London |isbn=978-1-84076-513-7|pages=27–29|url=http://books.google.ca/books?id=gS4BsugTBvoC&pg=PA27}}</ref> Ako jedan identičan blizanac ima astmu, verovatnoća da će drugi oboleti je oko 25%. <ref name=El2010/> Do kraja 2005. godine, 25 gena je povezano sa astmom kod šest ili više zasebnih populacija, između ostalih uključujući:''[[Glutacion S-transferaza Mu 1|GSTM1]]'', ''[[Interleukin 10|IL10]]'',''[[CTLA-4]]'', ''[[SPINK5]]'',''[[Leukotrien C4 sintaza|LTC4S]]'', ''[[Interleukin-4 receptor|IL4R]]'' i ''[[ADAM33]]''.<ref name=Hoffjan/> Mnogi od ovih gena su povezani sa imunim sistemom ili modulirajućim zapaljenjem. Čak i na ovoj listi gena koja je podržana ponovljenim studijama, rezultati nisu bili dosledni kod svih testiranih populacija.<ref name=Hoffjan /> 2006. godine preko 100 [[gen]]a je povezano sa astmom samo u jednoj studiji [[genetskog povezivanja]];<ref name=Hoffjan>{{cite journal|author=Ober C, Hoffjan S |title=Asthma genetics 2006: the long and winding road to gene discovery |journal=Genes Immun |volume=7 |issue=2 |pages=95–100 |year=2006 |pmid=16395390|doi=10.1038/sj.gene.6364284 }}</ref> i još mnogi treba da budu pronađeni.<ref>{{cite journal|last=Halapi|first=E|coauthors=Bjornsdottir, US|title=Overview on the current status of asthma genetics.|journal=The clinical respiratory journal|date=2009 |volume=3|issue=1|pages=2–7|pmid=20298365}}</ref> Neke genetske varijante mogu izazvati astmu samo kada se kombinuju sa određenim izloženostima u sredini.<ref name=Martinez_geneenvir /> Primer je specifični [[Jednonukleotidni polimorfizam|jednonukleotidni polimorfizmi]] u regionu [[CD14]] i izloženost [[endotoksin]]u (bakterijskom produktu). Izloženost endotoksinu može poteći iz nekoliko izvora iz okruženja uključujući i duvanski dim, pse i farme. U tom slučaju rizik za pojavu astme se određuje uz pomoć genetike i nivoa izloženosti endotoksinu.<ref name=Martinez_CD14>{{cite journal |author=Martinez FD |title=CD14, endotoxin, and asthma risk: actions and interactions |journal=Proc Am Thorac Soc |volume=4 |issue=3 |pages=221–5 |year=2007|pmid=17607003 |doi=10.1513/pats.200702-035AW |pmc=2647622}}</ref> === Medicinska stanja === Prisustvo [[atopijski ekcem|atopijskog ekcema]], [[alergijski rinitis|alergijskog rinitisa]] i astme se naziva atopija.<ref name="Bolognia"/> Najsnažniji faktor rizika za razvoj astme je istorija [[atopija|atopijskog oboljenja]];<ref name=NHLBI07p11/> gde se astma javlja u znatno većem broju kod onih koji imaju ili [[ekcem]] ili [[rinitis|polensku kijavicu]].<ref name=GINA2011_p4>{{harvnb|GINA|2011|p=4}}</ref> Astma je povezivana sa [[Čarg-Štrausov sindrom|Čarg-Štrausovim sindromom]], autoimunskom bolešću i [[vaskulitis]]om. Pojedinci sa određenim tipom [[Koprivnjača|urtikacije]] takođe mogu doživeti simptome astme.<ref name="Bolognia">{{Cite book |author=Rapini, Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L.|title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007|isbn=978-1-4160-2999-1 }}</ref> Postoji korelacija između [[gojaznost]]i i rizika od pojave astme od čega oba beleže povećanje poslednjih godina.<ref>{{cite journal |author=Beuther DA |title=Recent insight into obesity and asthma |journal=Curr Opin Pulm Med|volume=16 |issue=1 |pages=64–70|year=2010 |month=January |pmid=19844182 |doi=10.1097/MCP.0b013e3283338fa7}}</ref><ref name=holguin>{{cite journal |author=Holguin F, Fitzpatrick A |title=Obesity, asthma, and oxidative stress|journal=J. Appl. Physiol. |volume=108 |issue=3 |pages=754–9 |year=2010|month=March |pmid=19926826|doi=10.1152/japplphysiol.00702.2009 }}</ref> Nekoliko faktora mogu igrati ulogu uključujući smanjenu respiratornu funkciju usled nagomilavanja masnoće i činjenice da masno tkivo dovodi do pro-inflamatornog stanja.<ref name="Woods 2009">{{cite journal |author=Wood LG, Gibson PG |title=Dietary factors lead to innate immune activation in asthma |journal=Pharmacol. Ther.|volume=123 |issue=1 |pages=37–53 |year=2009|month=July |pmid=19375453|doi=10.1016/j.pharmthera.2009.03.015 }}</ref> [[Beta blokatori]] kao što je [[propranolol]] mogu pokrenuti astmu kod osoba koje su podložne.<ref>{{cite journal|author=O'Rourke ST |title=Antianginal actions of beta-adrenoceptor antagonists |journal=Am J Pharm Educ |volume=71|issue=5 |pages=95|year=2007 |month=October |pmid=17998992 |pmc=2064893 }}</ref> [[Beta blokator|Kardioselektivni beta blokatori]], međutim, se smatraju bezbednim kod osoba sa blagim ili umerenim oboljenjem.<ref>{{cite journal|last=Salpeter|first=S|coauthors=Ormiston, T; Salpeter, E|title=Cardioselective beta-blocker use in patients with reversible airway disease.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|year=2001|issue=2|pages=CD002992|pmid=11406056}}</ref> Drugi lekovi koji mogu izazvati probleme su [[ASA]], [[NSAID]], i [[Inhibitor angiotenzin konvertujućeg enzima|inhibitori angiontenzin-konvertujućeg enzima]].<ref>{{cite journal|last=Covar|first=RA|coauthors=Macomber, BA; Szefler, SJ|title=Medications as asthma trigers.|journal=Immunology and allergy clinics of North America|date=2005 |volume=25|issue=1|pages=169–90|pmid=15579370}}</ref> === Pogoršanje bolesti === Neki bolesnici će nedeljama pa i mesecima imati stabilno stanje, a onda, iznenada, zapadnu u period akutne astme. Različite osobe različito reaguju na različite faktore. Kod većine bolesnika može doći do ozbiljnog pogoršnja stanja usled izloženosti velikom broju agenasa. Agensi u kućnom okruženju mogu dovesti do pogoršanja stanja astmatičara. U njih spadaju [[prašina]], životinjska [[perut]] (naročito kod mačaka i pasa), [[alergani]] od bubašvaba i [[buđ]]. [[Parfem]]i spadaju u najčešće uzročnike akutnog astmatičnog napada kod žena i dece. Kako [[Virusi|virusne]], tako i bakterijske [[infekcije]] gornjeg respiratornog trakta mogu da pogoršaju bolest. Psihološki [[Stres (medicina)|stres]] može da pogorša simptome — smatra se da stres menja imuni sistem na taj način što pojačava inflamatorni odgovor disajnih organa na različite alergene i iritante.<ref name=Gold/> == Patofiziologija == [[Datoteka:Asthma .jpg|thumb|alt=Poprečni presek disajnog puta koji pokazuje zamrljani ružičasti zid i unutrašnjost koja je ispunjena belom sluzi| Opstrukcija lumena [[bronhiole]] sluzavim sekretom , [[metaplazija]] [[peharastih ćelija]], i epitelijalno zadebljana [[bazalne membrane]] kod pacijenta obolelog od astme.]] Astma nastaje kao rezultat hronične [[Zapaljenje|upale]] disajnih puteva što, sa svoje strane, dovodi do pojačanog grčenja [[Glatki mišić|glatkih mišića]] kojima je disajni put obavijen.<!-- <ref name=GINA2011p2/> --> Ovo, uz ostale činioce, dovodi do sužavanja disajnog protoka i klasičnih simptoma koji se ogledaju u šištavom disanju.<!-- <ref name=GINA2011p2/> --> Sužavanje je obično reverzibilni proces, bilo da postoji lečenje ili ne.<!-- <ref name=GINA2011p2/> -->Povremeno dolazi i do promena na samim disajnim putevima. <ref name=GINA2011p2/> U tipične promene na disajnim putevima spadaju uvećanje broja [[eozinofil]]a i zadebljanje [[retikularnog sloja ćelijske membrane]].<!-- <ref name=M38/> --> U hroničnim slučajevima glatki mišić koji obavija disajni put može da se uveća zajedno sa uvećanjem broja sluznih žlezda.<!-- <ref name=M38/> -->Ostali tipovi ćelija koji se pojavljuju obuhvataju: [[T limfocit]]e, [[makrofag]]e, i[[neutrofil]]e.<!-- <ref name=M38/> --> Tu mogu biti uključene i druge komponente [[Imunski sistem|imunskog sistema]] kao što su: [[citokin]]i, [[hemokin]]i, [[histamin]], [[leukotrien]]i i drugi.<ref name=M38/> == Dijagnoza == Iako astma predstavlja jasno prepoznatljivo stanje organizma, ipak, u vezi sa njom, ne postoji neka univerzalno prihvaćena definicija.<ref name=M38/> [[Globalna inicijativa za astmu]] je definiše kao "hronični upalni poremećaj disajnih puteva u kojem svoju ulogu imaju mnoge ćelije i ćelijski elementi. Hronična upala je povezana sa hiperreakcijom disajnih puteva koja dovodi do rekurentnih napada šištavog disanja, gubitka daha, stezanja u grudima i kašlja, naročito noću ili rano ujutru. Ovi napadi su obično povezani sa široko rasprostranjenim ali promenljivim opstrukcijama disajnih puteva u plućima, koje su često reverzibilne, bilo spontano, bilo usled lečenja ".<ref name=GINA2011p2 /> Trenutno ne postoji nijedan precizan test, sa dijagnozom tipično baziranom na jednom ustaljenom obrascu simptoma i na odgovoru na terapiju tokom vremena.<ref name=lemanske/><ref name=M38/> Na dijagnozu astme treba posumnjati, ukoliko postoji istorija: povratnog šištavog disanja, kašlja ili teškoće u disanju i ako se ovi simptomi pojavljuju ili se pogoršavaju usled fizičkog vežbanja, virusnih infekcija, alergena ili zagađenog vazduha. <ref name=NAEPP42>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=42}}</ref>Tada se, u cilju potvrđivanja dijagnoze, primenjuje [[spirometrija]].<ref name=NAEPP42/>Kod dece mlađe od 6 godina postavljanje dijagnoze je teže pošto su ona previše mlada da bi bila podvrgnuta spirometriji.<ref name=GINA2011p20>{{harvnb|GINA|2011|p=20}}</ref> === Spirometrija === [[Spirometrija]] se preporučuje u cilju dobijanja što pouzdanije dijagnoze i uspostavljanja adekvatnog lečenja.<ref name="AAAAIfive">{{Cite journal |author1 = American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology |date= |title=Five things physicians and patients should question |publisher=American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology |work=Choosing wisely: an initiative of the ABIM Foundation |page= |url=http://choosingwisely.org/wp-content/uploads/2012/04/5things_12_factsheet_AAAAI.pdf |accessdate =2012}}</ref><ref name="NIHasthmaguide">{{Cite book |author=Third Expert Panel on the Diagnosis and Management of Asthma |title=Guidelines for the diagnosis and management of asthma |year=2007 |publisher=National Heart, Lung, and Blood Institute (US) |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7232/ }}</ref> Ovo je najbolji test za astmu.<!-- <ref name=M38/> --> Ako se [[Spirometrija|FEV1]], izmeren ovom tehnikom, posle primene bronhodilatatora kao što je [[salbutamol]], poboljša više od 12%, to znači da je dijagnoza pouzdana.<!-- <ref name=M38/> --> Međutim, ovaj rezultat bi mogao biti normalan kod onih sa istorijom blage astme, koja se trenutno ne pogoršava.<!-- <ref name=M38/> -->[[Kapacitet difuzije daha]] može da pomogne u diferenciranju astma od [[Hronična opstruktivna bolest pluća|HOPB]].<ref name=M38/> Razumno je sprovoditi spirometriju svake ili svake druge godine kako bi se pratila uspešnost kontrolisanja astme. <ref name=NHLBI07p58>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=58}}</ref> === Ostalo === Test pod nazivom [[test metaholinskog izazova|metaholinski izazov]] podrazumeva inhalaciju povećane koncentracije supstance koja uzrokuje sužavanje disajnih puteva kod predisponiranih osoba.<!-- <ref name=M38/> --> Ako se ovaj test pokaže kao negativan, to znači da data osoba nema astmu; ako je pak pozitivan, on nije specifičan za tu bolest. <ref name=M38/> Ostali dodatni dokazi uključuju: ≥20% razlike u [[maksimalnoj stopi izdisajnog protoka vazduha]] tokom barem tri dana u nedelji najmanje dve nedelje, ≥20% poboljšanja maksimalnog protoka posle primene bilo salbutamola, udisanja kortikosteroida ili prednizona ili ≥20% smanjenja maksimalnog protoka posle izloženosti trigeru.<ref>{{cite journal |author=Pinnock H, Shah R |title=Asthma |journal=BMJ |volume=334 |issue=7598 |pages=847–50 |year=2007 |pmid=17446617 |doi=10.1136/bmj.39140.634896.BE |pmc=1853223}}</ref> Na žalost, testiranje maksimalnog izdisajnog protoka je varijabilnije od spirometrije, i zato se ne preporučuje za rutinsku dijagnozu.<!-- <ref name=NAEPP2007p59/> --> Ono može biti korisno za dnevno samostalno praćenje stanja kod onih sa umerenim ili ozbiljnim oboljenjem, kao i za proveru efikasnosti novih lekova.<!-- <ref name=NAEPP2007p59/> --> Ono takođe može biti od koristi kod vođenja lečenja kod onih sa akutnim pogoršanjem bolesti.<ref name=NAEPP2007p59>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=59}}</ref> === Klasifikacija === {| class=" wikitable " style = "float: right; margin-left:1em; text-align:center" |+ Klinička klasifikacija (≥ 12 godina starosti)<ref name=Yawn2008/> |- ! scope="col" style="width:6em;" | Ozbiljnost ! scope="col" style="width:4em;" | Frekvencija simptoma ! scope="col" style="width:4em;" | Noćni simptomi ! scope="col" style="width:4em;" | %FEV<sub>1</sub> od predviđenog ! scope="col" style="width:4em;" | FEV<sub>1</sub> Varijabilnost ! scope="col" style="width:4em;" | korišćenj SABA |- ! scope="row" | Sa prekidima | ≤2/nedelje | ≤2/meseca | ≥80% | <20% | ≤2 dana/nedelje |- ! scope="row" | Blaga istrajnost bolesti | >2/nedelje | 3–4/meseca | ≥80% | 20–30% | >2 dana/nedelje |- ! scope="row" | Umerena istrajnost bolesti | dnevno | >1/nedelje | 60–80% | >30% | dnevno |- ! scope="row" | Ozbiljna istrajnost | Neprekidno | Učestalo (7×/nedelji) | <60% | >30% | ≥dva puta/dan |} Astma se klinički klasifikuje u zavinosti od učestalosti simptoma, obima prinudnog izdisaja u jednoj sekundi ([[spirometrija|FEV <sub>1</sub>]]), i [[maksimalne stope izdisajnog protoka]].<ref name=Yawn2008>{{cite journal |author=Yawn BP |title=Factors accounting for asthma variability: achieving optimal symptom control for individual patients |journal=Primary Care Respiratory Journal |volume=17 |issue=3 |pages=138–147 |date=2008 |url=http://www.thepcrj.org/journ/vol17/17_3_138_147.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/5nySCf5x8?url=http://www.thepcrj.org/journ/vol17/17_3_138_147.pdf |archivedate=2010-03-04 |pmid=18264646 |doi=10.3132/pcrj.2008.00004 |access-date=2014-02-19 |dead-url=no }}</ref> Astma se takođe može klasifikovati kao atopična (ekstrinzična) ili topična (intrinzična), u zavisnosti od toga da li simptomi nastaju usled alergena (atopičnost) ili ne (neatopičnost ).<ref name="RobbinsCotran2010">{{Cite book |editor1-last=Kumar |editor1-first=Vinay |editor2-last=Abbas |editor2-first=Abul K |editor3-last=Fausto |editor3-first=Nelson |editor4-last=Aster |editor4-first=Jon |title=Robbins and Cotran pathologic basis of disease |publisher=Saunders |edition=8th |year=2010 |isbn=978-1-4160-3121-5 |page=688 |oclc=643462931 }}</ref> Dok se astma klasifikuju na osnovu ozbiljnosti stanja, za sada ne postoji pouzdan metod klasifikacije različitih podgrupa astme izvan ovog sistema.<ref name=Moore2010>{{cite journal |author=Moore WC, Pascual RM |title=Update in asthma 2009 |journal=American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine |volume=181 |issue=11 |pages=1181–7 |date=2010 |pmid=20516492 |doi=10.1164/rccm.201003-0321UP |pmc=3269238 }}</ref> Pronalaženje načina za identifikaciju podgrupa koje dobro reaguju na različite tipove lečenja jeste trenutno najvažniji cilj u istraživanju astme. <ref name=Moore2010/> Iako je astma hronično [[opstruktivne bolesti pluća|opstruktivno]] stanje, ipak se ne smatra da je ona jedan vid [[hronične opstruktivne bolesti pluća]] pošto se ovaj termin specifično odnosi na kombinaciju bolesti koje su ireverzibilne, kao što su [[bronhiektazija|bronhiektazije]], [[hronični bronhitis]], i [[emfizem pluća]].<ref name="Self, Timothy 2009">{{Cite book |editor=Mary Anne Koda-Kimble, Brian K Alldredge, et al. |author1=Self, Timothy |author2=Chrisman, Cary |author3=Finch, Christopher |title=Applied therapeutics: the clinical use of drugs |edition=9th |location=Philadelphia |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2009 |chapter=22. Asthma |oclc=230848069 }}</ref> Za razliku od ovih bolesti, opstrukcija disajnih puteva kod astme je obično reverzibilna; međutim, ako se ne leči, hronična upala izazvana astmom može dovesti do toga da opstrukcija u plućima postane ireverzibilna usled promena u vazdušnim putevima.<ref name=Delacourt2004>{{cite journal |last=Delacourt |first=C |title=Conséquences bronchiques de l'asthme non traité |trans_title=Bronchial changes in untreated asthma |journal=Archives de Pédiatrie |volume=11 |issue=Suppl. 2 |pages=71s–73s |date=2004 |pmid=15301800 |doi=10.1016/S0929-693X(04)90003-6}}</ref> Za razliku od [[emfizema]], astma deluje na bronhije, a ne na [[alveole]].<ref name=Schiffman2009>{{cite web |url=http://www.medicinenet.com/chronic_obstructive_pulmonary_disease_copd/article.htm |title=Chronic obstructive pulmonary disease |first=George |last=Schiffman |date=2009 |publisher=MedicineNet |accessdate=2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100828011049/http://www.medicinenet.com/chronic_obstructive_pulmonary_disease_copd/article.htm |archivedate=2010-08-28 |deadurl=no }}</ref> ==== Pogoršanje astme ==== {| class="wikitable" style = "float: right; margin-left:15px; text-align:center" |+ Ozbiljnost akutnog pogoršanja<ref name=BTS58/> |- ! style="border-top: 3px solid darkgray;" | Blizu fatalnog ishoda | colspan="2" style="border-top: 3px solid darkgray;" |Visoko prisustvo [[Gasne analize|PaCO<sub>2</sub>]] i/ili postoji potreba za mehaničkim provetravanjem disajnih puteva |- ! rowspan="9" style="border-top: 3px solid darkgray;" | Ugrožen život </br>(bilo koji) |- ! Klinički znak ! Merenje |- | Izmenjen [[nivo svesnosti]] | [[Maksimalni protok vazduha]] < 33% |- | Iscrpljenost | [[Zasićenost kiseonikom]] < 92% |- | [[Aritmija]] | [[ABG test|PaO<sub>2</sub>]] < 8 kPa |- | Nizak [[krvni pritisak]] | "Normalan" PaCO<sub>2</sub> |- | [[Cijanoza]] | |- | Tiha pluća | |- | Neznatan napor pri disanju | |- ! rowspan="5" style="border-top: 3px solid darkgray;" | Ozbiljno akutno stanje</br>(bilo koje) |- | colspan="2" | Maksimalni protok vazduha 33–50% |- | colspan="2" | Ritam disanja ≥ 25 udaha u minutu |- | colspan="2" | Srčani ritam ≥ 110 otkucaja u minutu |- | colspan="2" | Nesposobnost kompletiranja rečenice u jednom dahu |- ! rowspan="3" style="border-top: 3px solid darkgray; border-bottom: 3 px solid darkgray;"| Umereno | colspan="2" style="border-top: 3px solid darkgray;" | Pogoršanje simptoma |- | colspan="2" | Maksimalni protok vazduha 50–80% najbolji ili očekivani |- | colspan="2" style="border-bottom: 3 px solid darkgray;" | Nema znakova da postoji ozbiljno akutno stanje |} Akutno pogoršanje astme često je poznato pod nazivom „astmatični napad“. Klasični simptomi su [[Dispneja|nedostatak daha]], [[šištavo disanje|šištanje]], i [[Bol u grudima|stezanje u grudima]].<ref name=M38/> Iako su ovo primarni simptomi astme,<ref name=Barnes2008>{{Cite book|last=Barnes |first=PJ |chapter=Asthma |title=Harrison's Principles of Internal Medicine|editor1-last=Fauci|editor1-first=Anthony S |editor2-last=Braunwald |editor2-first=E, |editor3-last=Kasper|editor3-first=DL |location=New York |publisher=McGraw-Hill |year=2008 |edition=17th |isbn=978-0-07-146633-2|pages=1596–1607}}</ref> kod nekih pacijenata primarni simptom je [[kašalj]], a u ozbiljnim slučajevima, kretanje vazduha može biti toliko smanjeno da se ne čuje šištanje.<ref name=BTS58/> U znake koji se pojavljuju u toku astmatičnog napada spadaju korišćenje dodatnih [[mišić]]a za disanje ([[Sternokleidomastoidni mišić|sternokleidomastoidni]] i [[Skalenski mišići]] vrata), može doći do [[pulsus paradoksus|paradoksalnog pulsa]] (pulsa koji je slabiji tokom udisaja a snažniji tokom izdisaja), i do prekomernog nadimanja grudnog koša.<ref name=Maitre1995>{{cite journal |author=Maitre B, Similowski T, Derenne JP |title=Physical examination of the adult patient with respiratory diseases: inspection and palpation |journal=European Respiratory Journal |volume=8 |issue=9|pages=1584–93|date=1995 |pmid=8575588 |url=http://erj.ersjournals.com/content/8/9/1584.long}}</ref> [[Cijanoza|Plava boja]] kože i noktiju može nastati kao posledica nedostatka kiseonika.<ref name=Werner2001>{{cite journal|last=Werner |first=HA |title=Status asthmaticus in children: a review|journal=Chest |volume=119 |issue=6|pages=1596–1607 |date=2001|pmid=11399724 |doi=10.1378/chest.119.6.1913 }}</ref> Kod blagog pogoršanja [[stopa maksimalnog protoka vazduha pri izdisaju]] (PEFR) je ≥200&nbsp;L/min ili ≥50% od najbolje očekivanog.<ref name=Shiber2006>{{cite journal |author=Shiber JR, Santana J |title=Dyspnea |journal=Med. Clin. North Am. |volume=90|issue=3 |pages=453–79 |date=2006|pmid=16473100 |doi=10.1016/j.mcna.2005.11.006 }}</ref> Umereno stanje se definiše kao ono koje je između 80 i 200&nbsp;L/min ili 25% and 50% od najbolje očekivanog, dok se ozbiljno stanje definiše kao ono koje je ≤&nbsp;80 L/min ili ≤25% od najbolje očekivanog.<ref name=Shiber2006/> [[Ozbiljna akutna astma]], ranije poznata kao status astmatikus, jeste akutno pogoršanje astme koje ne reaguje na standardno lečenje bronhodilatatorima i kortikosteroidima.<ref name=Shah2012/> Polovina ovakvih slučajeva nastaje usled infekcija koje su, između ostalog, izazvane alergenima, zagađenjem vazduha ili nedovoljnom odnosno neodgovarajućom upotrebom lekova.<ref name=Shah2012>{{cite journal|last=Shah|first=R|coauthors=Saltoun, CA|title=Chapter 14: Acute severe asthma (status asthmaticus)|journal=Allergy and asthma proceedings : the official journal of regional and state allergy societies|date=2012 |volume=33 Suppl 1|issue=3|pages=S47–50|pmid=22794687|doi=10.2500/aap.2012.33.3547}}</ref> [[Krhka astma]] je vrsta astme koja se prepoznaje po rekurentnim, ozbiljnim napadima.<ref name=BTS58>{{harvnb|British Guideline|2009|p=54}}</ref> Tip 1 krhke astme, je bolest sa veoma velikom promenljivošću maksimalnog protoka vazduha, uprkos intenzivnoj primeni lekova. Tip 2 krhke astme, je dobro kontrolisana astma sa iznenadnim ozbiljnim pogoršanjima.<ref name=BTS58/> ==== Izazvana vežbanjem ==== {{Main|Bronhokonstrikcija izazvana vežbanjem}} Vežbanjem se može izazvati [[bronhokonstrikcija]], kako kod ljudi sa astmom tako i kod osoba koje nemaju astmu.<ref name=EIB2012>{{cite journal|last=Khan|first=DA|title=Exercise-induced bronchoconstriction: burden and prevalence.|journal=Allergy and asthma proceedings : the official journal of regional and state allergy societies|date=2012 |volume=33|issue=1|pages=1–6|pmid=22370526}}</ref> Do nje dolazi kod većine osoba sa astmom i do 20% ljudi koji nemaju astmu.<ref name=EIB2012/> Kada je reč o sportistima, ona se češće javlja kod vrhunskih sportista, pri čemu stope variraju od 3% kod [[bob]] trkača, 50% kada je u pitanju [[biciklizam]], do 60% za [[skijaško trčanje]].<ref name=EIB2012/> Mada se može javiti u bilo kojim vremenskim prilikama, do nje češće dolazi kada je vreme suvo i hladno.<ref name=GINA_2011_page17>{{harvnb|GINA|2011|p=17}}</ref> Izgleda da inhalirani beta-2 agonisti ne poboljšavaju sportske učinke kod osoba koje nemaju astmu,<ref>{{cite journal|last=Carlsen|first=KH|coauthors=Anderson, SD; Bjermer, L; Bonini, S; Brusasco, V; Canonica, W; Cummiskey, J; Delgado, L; Del Giacco, SR; Drobnic, F; Haahtela, T; Larsson, K; Palange, P; Popov, T; van Cauwenberge, P; European Respiratory, Society; European Academy of Allergy and Clinical, Immunology; GA(2)LEN,|title=Treatment of exercise-induced asthma, respiratory and allergic disorders in sports and the relationship to doping: Part II of the report from the Joint Task Force of European Respiratory Society (ERS) and European Academy of Allergy and Clinical Immunology (EAACI) in cooperation with GA(2)LEN.|journal=Allergy|date=2008 |volume=63|issue=5|pages=492–505|pmid=18394123}}</ref> međutim, oralne doze mogu povećati izdržljivost i snagu.<ref>{{cite journal|last=Kindermann|first=W|title=Do inhaled beta(2)-agonists have an ergogenic potential in non-asthmatic competitive athletes?|journal=Sports medicine (Auckland, N.Z.)|year=2007|volume=37|issue=2|pages=95–102|pmid=17241101}}</ref><ref>{{cite journal|last=Pluim|first=BM|coauthors=de Hon, O; Staal, JB; Limpens, J; Kuipers, H; Overbeek, SE; Zwinderman, AH; Scholten, RJ|title=β₂-Agonists and physical performance: a systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials.|journal=Sports medicine (Auckland, N.Z.)|date=2011 |volume=41|issue=1|pages=39–57|pmid=21142283}}</ref> ==== Profesionalna ==== {{Main|Profesionalna astma}} Astma kao posledica (ili pogoršanje usled) izloženosti radnim uslovima je [[profesionalno oboljenje]] koje se često pominje.<ref name=Baur2012/> Međutim, mnogi slučajevi se ne pominju ili ne prepoznaju kao astma.<ref>{{Cite book|last=Kunnamo|first=ed.-in-chief: Ilkka|title=Evidence-based medicine guidelines|year=2005|publisher=Wiley|location=Chichester|isbn=978-0-470-01184-3|url=http://books.google.ca/books?id=frYEiHYtOv0C&pg=PA214|pages=214-}}</ref><ref>{{Cite book|last=Kraft|first=editors, Mario Castro, Monica|title=Clinical asthma|year=2008|publisher=Mosby / Elsevier|location=Philadelphia|isbn=978-0-323-07081-2|pages=Chapter 42|url=http://books.google.ca/books?id=y9WYwLVn7pgC&pg=PT1185}}</ref> Procenjuje se da je 5-25% slučajeva astme kod odraslih vezano sa radnim uslovima.<!-- <ref name=Baur2012/> --> Nekoliko stotina različitih agenasa je obuhvaćeno, pri čemu su to najčešće: [[izocijanat]]i, drvna prašina, prašina od žitarica, [[kolofonijum]], [[fluks za lemljenje]], [[lateks]], životinje i [[aldehidi]].<!-- <ref name=Baur2012/> --> Zanimanja koja su povezana sa najvećim rizikom od bolesti uključuju:one koji [[aerosolna boja|farbaju sprejem]], pekare i osobe koje se bave proizvodnjom hrane, medicinske sestre, radnike hemijske struke, osobe koje rade sa životinjama, [[zavarivač]]e, frizere i radnike drvne struke.<ref name=Baur2012>{{cite journal|last=Baur|first=X|coauthors=Aasen, TB; Burge, PS; Heederik, D; Henneberger, PK; Maestrelli, P; Schlünssen, V; Vandenplas, O; Wilken, D; ERS Task Force on the Management of Work-related, Asthma|title=The management of work-related asthma guidelines: a broader perspective.|journal=European respiratory review : an official journal of the European Respiratory Society|date=2012|volume=21|issue=124|pages=125–39|pmid=22654084}}</ref> === Diferencijalna dijagnoza === Mnoga druga stanja mogu da izazovu simptome slične onima koji se javljaju kod astme.<!-- <ref name=NAEPP46/> --> Kod dece bi trebalo razmotriti neka druga oboljenja gornjih disajnih puteva, kao što su [[alergijski rinitis]] i [[sinuzitis]], a i neke druge uzročnike opstrukcije disajnih puteva, kao što su: [[Strano telo#disajni putevi|aspiracija stranog tela]], [[trahealna stenoza]] ili [[laringotraheomalacija]], [[vaskularni prsten]]ovi, uvećani [[limfni čvorovi]] ili mase na vratu.<!-- <ref name=NAEPP46> --> Kod odraslih, trebalo bi da se uzme u obzir [[HOBP]], [[Zatajenje srca|kongestivna srčana slabost]], mase disajnih puteva, kao i kašalj izazvan lekovima oji sadrže ACE inhibitore.<!-- <ref name=NAEPP46> --> U obe populacije [[disfunkcija glasnih žica]] se može prezentovati na sličan način.<ref name=NAEPP46>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=46}}</ref> [[Hronična opstruktivna bolest pluća]] može da koegzistira sa astmom, a može se javiti i kao komplikacija hronične astme. Posle 65-te godine većina ljudi sa opstruktivnom bolešću disajnih puteva imaće astmu i HOBP. U ovakvoj postavci, HOBP se može razlikovati na osnovu povećanja broja neutrofila u disajnim putevima, abnormalnog zadebljanja zidova i uvećanja glatkih mišića u bronhijama. Međutim, ovaj nivo ispitivanja se ne vrši iz tog razloga što su kod HOBP i astme slični principi nadzora: kortikosteroidi, beta agonisti sa produženim delovanjem i prestanak pušenja.<ref name=Gibson>{{cite journal |author=Gibson PG, McDonald VM, Marks GB |title=Asthma in older adults |journal=Lancet |volume=376|issue=9743 |pages=803–13 |year=2010 |month=September |pmid=20816547|doi=10.1016/S0140-6736(10)61087-2 }}</ref> Na osnovu simptoma veoma podseća na astmu, u korelaciji je sa većom izloženošću duvanskom dimu, starijim uzrastom, manjom reverzibilnošću simptoma nakon primene bronhodilatatora, kao i sa smanjenom verovatnoćom porodične istorije atopije.<ref name=Hargreave>{{cite journal |last1=FE|first1=Hargreave|last2=K|first2=Parameswaran|title=Asthma, COPD and bronchitis are just components of airway disease |journal=European Respiratory Journal |volume=28 |issue=2 |pages=264–267 |month=August |year=2006|url=http://erj.ersjournals.com/content/28/2/264.full |pmid=16880365|doi=10.1183/09031936.06.00056106 }}</ref><ref name="Applied Therapeutics 2009">{{Cite book|author=Diaz, P. Knoell |title=Applied therapeutics: the clinical use of drugs|edition=9th |location=Philadelphia |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2009|chapter=23. Chronic obstructive pulmonary disease }}</ref> == Prevencija == Dokazi o efikasnosti mera za sprečavanje razvoja astme su slabi.<ref name="NHLBI07p184"/> Neki su obećavajući, uključujući: ograničavanje izloženosti dimu i [[in utero]] i nakon porođaja, [[dojenje]], kao i povećanu izloženost vrtiću ili velikoj porodici, mada ništa od toga nije podržano u dovoljnoj meri da bi se preporučivalo za ovu indikaciju.<ref name="NHLBI07p184">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|pp=184–5}}</ref> Izlaganje kućnim ljubimcima u ranom uzrastu bi moglo biti korisno.<ref>{{cite journal|last=Lodge|first=CJ|coauthors=Allen, KJ; Lowe, AJ; Hill, DJ; Hosking, CS; Abramson, MJ; Dharmage, SC|title=Perinatal cat and dog exposure and the risk of asthma and allergy in the urban environment: a systematic review of longitudinal studies.|journal=Clinical & developmental immunology|year=2012|volume=2012|pages=176484|pmid=22235226}}</ref> Rezultati o izloženosti kućnim ljubimcima u nekim drugim prilikama su neubedljivi<ref>{{cite journal|last=Chen|first=CM|coauthors=Tischer, C; Schnappinger, M; Heinrich, J|title=The role of cats and dogs in asthma and allergy—a systematic review.|journal=International journal of hygiene and environmental health|date=2010 |volume=213|issue=1|pages=1–31|pmid=20053584}}</ref> i jedina preporuka je ukloniti ljubimce iz kuće ukoliko osoba ima simptome alergije na pomenutog ljubimca.<ref name=Au2005/> Ograničenja u ishrani tokom trudnoće i dojenja se nisu pokazala efikasnim, pa se zato ne preporučuju.<ref name=Au2005>{{cite journal|last=Prescott|first=SL|coauthors=Tang, ML; Australasian Society of Clinical Immunology and, Allergy|title=The Australasian Society of Clinical Immunology and Allergy position statement: Summary of allergy prevention in children.|journal=The Medical journal of Australia|date=2005 |volume=182|issue=9|pages=464–7|pmid=15865590}}</ref> Moglo bi biti delotvorno redukovanje ili eliminisanje jedinjenja iz radnog okruženja na koja su ljudi osetljivi.<ref name=Baur2012/> == Upravljanje == Mada ne postoji lek za astmu, simtomi se obično mogu poboljšati.<ref>{{Cite book|last=Ripoll|first=Brian C. Leutholtz, Ignacio|title=Exercise and disease management|publisher=CRC Press|location=Boca Raton|isbn=978-1-4398-2759-8|url=http://books.google.ch/books?id=eAn9-bm_pi8C&pg=PA100|pages=100|edition=2nd ed.}}</ref> Potrebno je napraviti specifičan prilagođen plan za proaktivno praćenje i upravljanje simptomima. U okviru ovog plana bi trebalo da bude smanjena izloženost alergenima, vršenje testiranja da bi se procenila težina simptoma, kao i upotreba lekova. Trebalo bi napisati plan za lečenje i dati savete za prilagođavanje lečenja u skladu sa promenama simptoma.<ref name=GINA_2011_page56>{{harvnb|GINA|2011|p=56}}</ref> Najefikasniji način lečenja astme je identifikovanje okidača, kao što su [[uticaj pušenja duvana na zdravlje|dim cigareta]], kućni ljubimci ili [[aspirin]], i otklanjanje izloženosti prethodno pomenutom. Ukoliko izbegavanje okidača nije dovoljno, preporučuje se upotreba medikamenata. Farmaceutski lekovi se biraju na osnovu, između ostalog, težine bolesti i učestalosti simptoma. Specifični lekovi za astmu su u širem smislu podeljeni na brzodelujuće i na one sa produženim delovanjem.<ref name=NHLBI07p213>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=213}}</ref><ref name=BGMA08>{{cite web|url=http://www.sign.ac.uk/pdf/sign101.pdf|title=British Guideline on the Management of Asthma|format=PDF|publisher=Scottish Intercollegiate Guidelines Network|year=2008|accessdate=2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080819203455/http://www.sign.ac.uk/pdf/sign101.pdf|archivedate=2008-08-19|deadurl=no}}</ref> [[Bronhodilatatori]] se preporučuju za kratkotrajno olakšanje simptoma.<!-- <ref name=NAEPP/> --> Kod onih sa napadima koji se javljaju povremeno, nije potreban ni jedan drugi lek.<!-- <ref name=NAEPP/> --> Ako je prisutan blaži oblik uporne bolesti (više od dva napada nedelj no), preporučuje se upotreba manjih doza inhalatornih [[kortikosteroid]]a ili kao alternativa, oralni [[leukotrienski antagonist]]i ili [[stabilizator mastocita|stabilizatori mastocita]].<!-- <ref name=NAEPP/> --> Kod onih koji imaju svakodnevne napade, primenjuju se veće doze inhalatornih kortikosteroida. Kod umerene ili teške egzacerbacije, pomenutim metodama lečenja se dodaju oralni kortikosteroidi.<ref name=NHLBI07p214 /> === Promene načina života === Izbegavanje okidača je ključna komponenta za poboljšanje kontrole i prevenciju napada. Najčešći okidači su [[alergen]]i, dim (duvan i drugo), zagađenost vazduha, [[beta blokator#neselektivni agensi|neselektivni beta blokatori]], kao i hrana koja sadrži [[sulfit]]e.<ref name=NAEPP2007p69>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=69}}</ref><ref name=thomson>{{cite journal |author=Thomson NC, Spears M |title=The influence of smoking on the treatment response in patients with asthma |journal=Curr Opin Allergy Clin Immunol|volume=5 |issue=1 |pages=57–63 |year=2005 |pmid=15643345|doi=10.1097/00130832-200502000-00011}}</ref> Pušenje cigareta i [[sekundarni dim]] (pasivni dim) može da smanji delotvornost medikamenata kao što su kortikosteroidi.<ref name=Stap2011>{{cite journal| author=Stapleton M, Howard-Thompson A, George C, Hoover RM, Self TH| title=Smoking and asthma. | journal=J Am Board Fam Med | year= 2011 | volume= 24| issue= 3 | pages= 313–22 | pmid=21551404 | doi=10.3122/jabfm.2011.03.100180}}</ref> Mere kontrole grinja iz prašine, uključujući filtriranje vazduha, hemijska sredstva za uništavanje grinja, usisavanje, prekrivači dušeka i ostale metode, nemaju uticaja na simptome astme.<ref name=Gotzsche2008>{{cite journal |author=Peter C. Gøtzsche, HK Johansen|title=House dust mite control measures for asthma|journal=Cochrane Database Syst Rev|issue=2 |pages=CD001187 |year=2008 |doi=10.1002/14651858.CD001187.pub3 |pmid=18425868|editor1-last=Gøtzsche |editor1-first=Peter C}}</ref> === Lekovi === Lekovi koji se koriste za lečenje astme se svrstavaju u dve opšte kategorije: lekovi za brzo olakšavanje tegoba koji se koriste kod lečenja akutnih simptoma i lekovi za dugoročnu kontrolu koji se koriste za sprečavanje dalje egzacerbacije.<ref name="automatski generisano1">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=560}}</ref> ;Brzodelujući [[Datoteka:Salbutamol2.JPG|thumb|alt=Okrugli kanister iznad plavog plastičnog držača|[[Salbutamol]] inhalator sa mernim dozerom koji se uobičajeno koristi za lečenje napada astme.]] * Kratkodelujući [[beta 2-adrenergički agonist|beta<sub>2</sub>-adrenergički agonisti]] ({{jez-eng|SABA}}), kao što je [[salbutamol]] (,, albuterol'' [[SAD usvojena imena|USAN]]) predstavljaju prvu liniju lečenja simptoma astme.<ref name="NHLBI07p214" /> * [[Antiholinergijski agens|Antiholinergički]] lekovi, kao što je [[ipratropijum|ipratropijum bromid]], pružaju dodatnu korist kada se upotrebljavaju u kombinaciji sa SABA kod osoba sa umerenim ili teškim simptomima.<ref name="NHLBI07p214" /> Antiholinergički bronhodilatatori se takođe mogu koristiti kada osoba ne podnosi SABA.<ref name="Self, Timothy 2009"/> * Stariji, manje selektivni [[adrenergički receptor|adrenergički agonisti]], kao što je inhalatorni [[epinefrin]], imaju sličnu delotvornost kao SABA.<ref name=Rodrigo>{{cite journal|author=Rodrigo GJ, Nannini LJ |title=Comparison between nebulized adrenaline and beta2 agonists for the treatment of acute asthma. A meta-analysis of randomized trials|journal=Am J Emerg Med |volume=24 |issue=2 |pages=217–22 |year=2006 |pmid=16490653|doi=10.1016/j.ajem.2005.10.008}}</ref> Međutim, oni se ne preporučuju zbog zabrinutosti u vezi sa prekomernom stimulacijom srca.<ref name="NHLBI07p351">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=351}}</ref> ;Dugoročna kontrola [[Datoteka:Fluticasone.JPG|thumb|alt=Okrugli kanister iznad narandžastog plastičnog držača |[[Flutikazon propionat]] inhalator sa mernim dozerom koji se obično koristi u dugoročnoj kontroli.]] * Kortikosteroidi se generalno smatraju najefikasnijim načinom lečenja za dugoročnu kontrolu.<ref name=NHLBI07p213/> Obično se koriste inhalatorni oblici, izuzev u slučaju teške i uporne bolesti kada bi mogla biti potrebna upotreba oralnih kortikosteroida.<ref name=NHLBI07p213/> Obično se preporučuje upotreba inhalatornih preparata jednom ili dvaput na dan, u zavisnosti od težine simptoma.<ref name="NHLBI07p218">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=218}}</ref> * [[Beta adrenoceptorni agonisti sa dugotrajnim dejstvom]] (LABA), kao što su [[salmeterol]] i[[formoterol]], mogu da poboljšaju kontrolu astme, barem kod odraslih, kada se daju u kombinaciji sa inhalatornim kortikosteroidima.<ref name=Ducharme2010>{{cite journal|last=Ducharme|first=FM|coauthors=Ni Chroinin, M; Greenstone, I; Lasserson, TJ|title=Addition of long-acting beta2-agonists to inhaled corticosteroids versus same dose inhaled corticosteroids for chronic asthma in adults and children.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date=2010|issue=5|pages=CD005535|pmid=20464739}}</ref> Kod dece je ova prednost neizvesna.<ref name=Ducharme2010/><ref>{{cite journal|last=Ducharme|first=FM|coauthors=Ni Chroinin, M; Greenstone, I; Lasserson, TJ|title=Addition of long-acting beta2-agonists to inhaled steroids versus higher dose inhaled corticosteroids in adults and children with persistent asthma.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date=2010|issue=4|pages=CD005533|pmid=20393943}}</ref> Kada se upotrebljavaju bez steroida, oni povećavaju rizik od pojave teških [[Kontraindikacija|neželjenih dejstava]],<ref name=Fanta2009>{{cite journal |author=Fanta CH|title=Asthma |journal=New England Journal of Medicine |volume=360|issue=10|pages=1002–14 |year=2009|month=March |pmid=19264689 |doi=10.1056/NEJMra0804579 }}</ref> mada je neznatno povećanje rizika moguće čak i u kombinaciji sa kortikosteroidima.<ref name=Cates2012>{{cite journal|last=Cates|first=CJ|coauthors=Cates, MJ|title=Regular treatment with formoterol for chronic asthma: serious adverse events.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date=2012|volume=4|pages=CD006923|pmid=22513944}}</ref><ref>{{cite journal|last=Cates|first=CJ|coauthors=Cates, MJ|title=Regular treatment with salmeterol for chronic asthma: serious adverse events.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date=2008|issue=3|pages=CD006363|pmid=18646149}}</ref> * [[Leukotrienski antagonist]]i (kao što su [[montelukast]] i [[zafirlukast]]) se mogu koristiti pored inhalatornih kortikosteroida, obično takođe u kombinaciji sa LABA.<ref name=NHLBI07p213/> Nema dovoljno dokaza koji bi podržali primenu kod akutnih egzacerbacija.<ref name=GINA_2011_page74>{{harvnb|GINA|2011|p=74}}</ref><ref>{{cite journal|last=Watts|first=K|coauthors=Chavasse, RJ|title=Leukotriene receptor antagonists in addition to usual care for acute asthma in adults and children.|journal=Cochrane database of systematic reviews (Online)|date=2012|volume=5|pages=CD006100|pmid=22592708}}</ref> Kod dece mlađe od pet godina oni su prioritetna dodatna terapija posle inhalatornih kortikosteroida.<ref name=bts2009p43>{{harvnb|British Guideline|2009|p=43}}</ref> * [[Stabilizatori mastocita]] (kao što je [[Kromoglicinska kiselina|natrijum kromolin]]) su još jedna neomiljena alternativa kortikosteroidima.<ref name=NHLBI07p213/> ;Načini upotrebe Medikamenti su obično dostupni kao [[inhalator sa mernim dozerom]] (MDI) u kombinaciji sa [[astma spejser]]om (komorom) ili kao [[inhalator za suvi prah]]. Spejser je plastični cilindar u kome se lek meša sa vazduhom, čineći na taj način lakšim uzimanje pune doze leka. Takođe se može koristiti i [[nebulizator]]. Nebulizatori i spejseri su podjednako efikasni kod osoba kod kojih su prisutni blagi do umereni simptomi, međutim, nema dovoljno dokaza da li postoji ili ne neka razlika kod osoba sa teškom simptomatologijom.<ref name="NHLBI07p250">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=250}}</ref> ;Neželjena dejstva Dugotrajna upotreba inhalatornih kortikosteroida u konvencionalnim dozama nosi mali rizik od neželjenih dejstava.<ref name=Safe09>{{cite journal|last=Rachelefsky|first=G|title=Inhaled corticosteroids and asthma control in children: assessing impairment and risk.|journal=Pediatrics|date=2009|volume=123|issue=1|pages=353–66|pmid=19117903|doi=10.1542/peds.2007-3273}}</ref> Rizik uključuje razvoj [[Katarakta|katarakte]], kao i blagu regresiju rasta.<ref name=Safe09/><ref>{{cite journal |author=Dahl R |title=Systemic side effects of inhaled corticosteroids in patients with asthma |journal=Respir Med |volume=100 |issue=8|pages=1307–17 |year=2006 |month=August |pmid=16412623 |doi=10.1016/j.rmed.2005.11.020}}</ref> === Drugi === Kada astma ne reaguje na uobičajene lekove, dostupne su i druge mogućnosti kako za hitnu intervenciju tako i za prevenciju razbuktavanja bolesti. Druge mogućnosti za hitnu intervenciju su: * [[Kiseonik]] za podizanje [[hipoksija]] ako [[zasićenost kiseonikom|saturacija]] padne ispod 92%.<ref name=rodrigo>{{cite journal |author=Rodrigo GJ, Rodrigo C, Hall JB |title=Akutna astma kod odraslih: pregleda |journal=Chest |volume=125|issue=3 |pages=1081–102 |year=2004 |pmid=15006973| doi = 10.1378/chest.125.3.1081}}</ref> * Intravenska terapija [[Magnezijum sulfat|magnezijum sulfatom]] je pokazala da dovodi do bronhodilatacionog efekta kada se koristi uz druge metode lečenja kod teških akutnih napada astme .<ref name="automatski generisano2">{{harvnb|NHLBI Smernice|2007|p=373}}</ref><ref>{{cite journal|journal=Grudi|volume=122 |issue=2 |pages=396–8 |date = 2002|doi=10.1378/chest.122.2.396 |title=Lečenje magnezijumom kod astme : Gde smo mi ? |last1=Noppen |first1=M. |pmid=12171805 }}</ref> * [[Helioks]], mešavina helijuma i kiseonika, se takođe može uzeti u obzir kod teških slučajeva koji je reagiju na terapiju.<ref name="NHLBI07p373"/> * Intravenski salbutamol nije potkrepljen dostupnim dokazom i zato se koristi samo u ekstremnim slučajevima.<ref name=rodrigo/ * [[Метилксантини]] (као [[теофилин]]) су се некад широко користили, али не доприносе значајно ефектима инхалаторних бета-агониста.<ref name=rodrigo/> Korišćenje kod akutnih egzacerbacija je kontroverzno.<ref name=GINA_2011_page37>{{harvnb|GINA|2011|p=37}}</ref> * Disocijativni anestetik [[ketamin]] je teoretski koristan ako je potrebna [[intubacija]] i [[mehanička ventilacija]] kod ljudi, kod kojih je blizu zastoj disanja; međutim, ne postoje dokazi kliničkih istraživanja koja to potkrepljuju.<ref name="NHLBI07p399">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=399}}</ref> Kod onih, sa teškom perzistentnom astmom, koja se ne kontroliše inhalatornim kortikosteroidima i DDBA (dugo delujućim beta-agonistima), [[bronhijalna termoplastika]] bi možda bila mogućnost.<ref name=Bronch10>{{cite journal|last=Castro|first=M|coauthors=Musani, AI, Mayse, ML, Shargill, NS|title=Bronhijalna termoplastika: nova tehnika lečenja teškog oblika astme.|journal=Terapeutski napreci kod respiratornih bolesti|date=2010 |volume=4|issue=2|pages=101–16|pmid=20435668|doi=10.1177/1753465810367505}}</ref> To uključuje davanje kontrolisane termalne energije na zid disajnog puta tokom serije [[bronhoskopija]].<ref name=Bronch10/> Iako to može da poveća učestalost egzacerbacija u prvih nekoliko meseci, izgleda da snižava stopu sledećih napada.<!-- <ref name=GINA_2011_page70> --> Efekti preko godinu dana su nepoznati.<ref name=GINA_2011_page70>{{harvnb|GINA|2011|p=70}}</ref> === Alternativna medicina === Mnogi ljudi sa astmom, kao i oni sa drugim hroničnim poremećajima, koriste [[alternativna medicina|alternativne tretmane]]; istraživanja pokazuju da oko 50% koristi neki oblik nekonvencionalne terapije.<ref name=blanc>{{cite journal |author=Blanc PD, Trupin L, Earnest G, Katz PP, Yelin EH, Eisner MD |title=Alternativne terapije među odraslima sa prijavljenom dijagnozom astme ili rinosinuzitisa : podaci iz istraživanja baziranog na populaciji |journal=Chest|volume=120 |issue=5 |pages=1461–7 |year=2001 |pmid=11713120| doi = 10.1378/chest.120.5.1461}}</ref><ref name=shenfield>{{cite journal |author=Shenfield G, Lim E, Allen H |title=Istraživanje o korišćenju dopunskih lekova i terapija kod dece sa astmom |journal=J Paediatr Child Health |volume=38 |issue=3 |pages=252–7|year=2002 |pmid=12047692| doi = 10.1046/j.1440-1754.2002.00770.x}}</ref> Postoji malo podataka koji mogu da podrže efikasnost većine od ovih terapija. Nedovoljno je dokaza da se podrži korišćenje vitamina C.<ref>{{cite journal | last=Kaur | first=B | title=Vitamin C suplementacija za astmu | journal=Cochrane Database Syst Rev | issue=1 | pages=CD000993| year=2009 | pmid=19160185 | doi=10.1002/14651858.CD000993.pub3 | coauthors=Rowe BH, Arnold E | editor1-last=Arnold | editor1-first=Elizabeth }}</ref> [[Akupunktura]] se ne preporučuje za lečenje, pošto nema dovoljno dokaza koji bi podržali njenu upotrebu.<ref name="NHLBI07p240"/><ref name=mccartney>{{cite journal |author=McCarney RW, Brinkhaus B, Lasserson TJ, Linde K|title=Akupunktura kod hronične astme |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=1|pages=CD000008 |year=2004 |pmid=14973944 |doi=10.1002/14651858.CD000008.pub2|editor1-last=McCarney |editor1-first=Robert W}}</ref> Za [[jonizatore vazduha]] nema dokaza da oni poboljšavaju simptome astme ili da su korisni za funkciju pluća ; ovo važi podjednako i za pozitivne i za negativne jonske generatore.<ref>{{cite journal|last=Blackhall|first=K|coauthors=Appleton, S; Cates, CJ|title=Jonizatori za hroničnu astmu.|journal=Kokranova baza podataka za sistematske preglede (onlajn)|date=2012 |volume=9|pages=CD002986|pmid=22972060}}</ref> O "manuelnim terapijama", uključujući [[osteopatija|osteopatične]], [[hiropraktika|hiropraktične]], [[fizikalna terapija|fizioterapeutske]] i [[respiratorna terapija|respiratorne terapeutske]] manevre, ima malo dokaza da bi se podržalo njihovo korišćenje u lečenju astme.<ref name=hondras>{{cite journal |author=Hondras MA, Linde K, Jones AP |title=Manuelna terapija astme |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=2 |pages=CD001002 |year=2005|pmid=15846609 |doi=10.1002/14651858.CD001002.pub2 |editor1-last=Hondras|editor1-first=Maria A}}</ref> [[Butejkova tehnika disanja]] za kontrolisanje hiperventilacije može dovesti do smanjenja korišćenja lekova, međutim, nema nikakvog uticaja na funkciju pluća.<ref name=BGMA08/> Prema tome, ekspertska komisija je smatrala da nema dovoljno dokaza da podrži njeno korišćenje.<ref name="NHLBI07p240">{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=240}}</ref> == Prognoza == [[Datoteka:Asthma world map - DALY - WHO2004.svg|thumb|alt=Mapa sveta, gde je Evropa obojena žuto, najveći deo Severne i Južne Amerike narandžasto, a Južna Afrika tamno crveno|[[Invaliditetu prilagođena godina života]] za astmu na 100.000&nbsp; stanovnika u 2004.godini.<ref>{{cite web|url=http://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_country/en/index.html|title=Svetska Zdravstvena Organizacija Procene bolesti i povreda zemlje|year=2009|work=World Health Organization|accessdate=2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091111101009/http://www.who.int/healthinfo/global_burden_disease/estimates_country/en/index.html|archivedate=2009-11-11|deadurl=no}}</ref> {{Multicol}} {{legend|#b3b3b3|no data}} {{legend|#ffff65|<100}} {{legend|#fff200|100–150}} {{legend|#ffdc00|150–200}} {{legend|#ffc600|200–250}} {{legend|#ffb000|250–300}} {{legend|#ff9a00|300–350}} {{Multicol-break}} {{legend|#ff8400|350–400}} {{legend|#ff6e00|400–450}} {{legend|#ff5800|450–500}} {{legend|#ff4200|500–550}} {{legend|#ff2c00|550–600}} {{legend|#cb0000|>600}} {{Multicol-end}}]] Prognoza astme je uopšteno dobra, naročito kod dece sa srednje teškim oblikom bolesti.<ref>{{Cite book |editor1-first=Allan B. |editor1-last=Wolfson |editor2-first=Ann|editor2-last=Harwood-Nuss |title=Harwood-Nuss' Clinical Praksa hitnih slučajeva Medicine|chapterurl=http://books.google.com/books?id=Idb0Z658lFQC&pg=PT465 |date=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-8943-1 |pages=432–|first1=Michelle J. |last1=Sergel |first2=Rita K. |last2=Cydulka |chapter=Ch. 75: Asthma|edition=5th}}</ref> Mortalitet je smanjen poslednjih nekoliko decenija zahvaljujući boljem prepoznavanju bolesti i poboljšanoj nezi.<ref name=NHLBI07p1>{{harvnb|NHLBI Guideline|2007|p=1}}</ref> Globalno izaziva srednji i teški oblik invaliditeta kod 19,4&nbsp; miliona ljudi u 2004. godine (od kojih je 16&nbsp;miliona u zemljama sa niskim ili srednjim prihodima).<ref>{{Cite book|last=Organization|first=World Health|title=The global burden of disease : 2004 update.|year=2008|publisher=World Health Organization|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-92-4-156371-0|edition=[Online-Ausg.]|pages=35-}}</ref> Dijagnostikovane astme tokom detinjstva, kod polovine slučajeva neće imati tu dijagnozu posle jedne decenije.<ref name=El2010/> Remodelovanje disajnih puteva je primećeno, ali je nepoznato da li to predstavlja štetne ili blagotvorne promene.<ref name=Maddox>{{cite journal |author=Maddox L, Schwartz DA |title=The pathophysiology of asthma |journal=Annu. Rev. Med. |volume=53|pages=477–98 |year=2002 |pmid=11818486 |doi=10.1146/annurev.med.53.082901.103921}}</ref> Rano lečenje kortikosteroidima izgleda sprečava ili poboljšava pad funkcije pluća.<ref name=beckett>{{cite journal |author=Beckett PA, Howarth PH|title=Farmakoterapija i remodeliranje disajnih puteva kod astme? |journal=Thorax |volume=58|issue=2 |pages=163–74 |year=2003 |pmid=12554904| doi = 10.1136/thorax.58.2.163|pmc=1746582}}</ref> == Epidemiologija == {{Main|Epidemiologija astme}} [[File:Prevalence of Clinical Asthma world map - GINA2004.svg|thumb|left|alt=Mapa sveta sa Evropom, Severnom Amerikom, Australijom i velikim delom Južne Amerike obojenim u crveno, veliki deo Azije je žut, a veći deo Afrike je siv|Stope astme u različitim zemljama od 2004. godine. {{Multicol}} {{legend|#e0e0e0|no data}} {{legend|#ffff65|<1%}} {{legend|#fff200|1-2%}} {{legend|#ffdc00|2-3%}} {{legend|#ffc600|3-4%}} {{legend|#ffb000|4-5%}} {{legend|#ff9a00|5-6%}} {{Multicol-break}} {{legend|#ff8400|6-7%}} {{legend|#ff6e00|7-8%}} {{legend|#ff5800|8-10%}} {{legend|#ff4200|10-12.5%}} {{legend|#ff2c00|12.5–15%}} {{legend|#cb0000|>15%}} {{Multicol-end}}]] Od 2011, 235–300 miliona ljudi širom sveta je pogođena astmom,<ref name=WHO2011>{{cite web|title=World Health Organization Fact Sheet Fact sheet No 307: Asthma|year=2011|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs307/en/|accessdate=2013|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629035454/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs307/en/|dead-url=}}</ref><ref name=GINA_2011_page3/> a približno 250,000 ljudi godišnje umire od ove bolesti.<ref name=GINA2011p2/> Stope variraju među zemljama, sa prevalencom od 1 do 18%.<ref name=GINA2011p2/> Češće su u [[razvijene zemlje|razvijenim]] nego u [[zemljama u razvoju]].<ref name=GINA2011p2/> Primećuje se manja stopa u Aziji, Istočnoj Evropi i Africi.<ref name=M38/> U razvijenim zemaljama češća je kod onih u ekonomski nepovoljnom položaju, nasuprot tome, u zemljama u razvoju, češća je kod bogatih.<ref name=GINA2011p2/> Razlog za ove razlike nije poznat.<ref name=GINA2011p2/> Zemlje sa niskim i srednjim prihodima čine više od 80% mortaliteta.<ref>{{cite web|author=World Health Organization|authorlink=World Health Organization|title=WHO: Asthma|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs307/en/|accessdate=2007.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071215181927/http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs307/en/|archivedate=2007-12-15|deadurl=no}}</ref> Dok je astma dva puta češća kod dečaka nego devojčica,<ref name=GINA2011p2/> teški oblici astme se javljaju u jednakoj meri kod oba.<ref name=Bush2009>{{cite journal|author=Bush A, Menzies-Gow A|title=Phenotypic differences between pediatric and adult asthma |journal=Proc Am Thorac Soc |volume=6|issue=8 |pages=712–9 |year=2009 |month=December |pmid=20008882|doi=10.1513/pats.200906-046DP }}</ref> Suprotno, kod odraslih žena je viša stopa astme nego kod muškaraca<ref name=GINA2011p2/> i češća je kod mlađih nego kod starih.<ref name=M38/> Globalna stopa astme se značajno povećala između 1960-tih i 2008. godine,<ref>{{cite journal |author=Grant EN, Wagner R, Weiss KB |title=Observations on emerging patterns of asthma in our society |journal=[[J Allergy Clin Immunol]] |year=1999 |month=August|volume=104 |pages=S1–S9 |pmid=10452783 |doi=10.1016/S0091-6749(99)70268-X |issue=2 Pt 2}}</ref><ref>{{cite journal |author=Anandan C, Nurmatov U, van Schayck OC, Sheikh A|title=Is the prevalence of asthma declining? Systematic review of epidemiological studies|journal=Allergy |volume=65 |issue=2 |pages=152–67 |year=2010 |month=February|pmid=19912154 |doi=10.1111/j.1398-9995.2009.02244.x }}</ref> gde je prepoznata kao veliki zdravstveni problem od 1970-tih.<ref name=M38>{{Cite book|first=John F. Murray|title=Murray and Nadel's textbook of respiratory medicine.|year=2010|publisher=Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=978-1-4160-4710-0|pages=Chapter 38|edition=5th ed.}}</ref> Stopa astme se zaustavila u razvijenim zemljama od sredine 1990-tih, sa nedavnim povećanjima prvenstveno u zemljama u razvoju.<ref>{{cite journal|last=Bousquet|first=J|coauthors=Bousquet, PJ; Godard, P; Daures, JP|title=The public health implications of asthma.|journal=Bulletin of the World Health Organization|date=2005|volume=83|issue=7|pages=548–54|pmid=16175830}}</ref> Astma pogađa otprilike 7% populacije Sjedinjenih Američkih Država<ref name=Fanta2009/> i 5% ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu.<ref name=Anderson2007>{{cite journal | last=Anderson | first=HR | coauthors=Gupta R, Strachan DP, Limb ES | title=50 years of asthma: UK trends from 1955 to 2004 |journal=Thorax | volume=62 | issue=1 | pages=85–90 |month=January |year=2007 |pmid=17189533 | doi=10.1136/thx.2006.066407 | pmc=2111282 }}</ref> Kanada, Australija i Novi Zeland imaju stope od oko 14–15%.<ref>{{Cite book|last=Masoli|first=Matthew|title=Global Burden of Asthma|year=2004|url=http://www.ginasthma.org/pdf/GINABurdenReport.pdf|pages=9-|access-date=2014-02-19|archive-date=2013-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502065938/http://www.ginasthma.org/pdf/GINABurdenReport.pdf|deadurl=yes}}</ref> == Istorija == Astma je prepoznata u [[Stari Egipat|Starom Egiptu]] i bila je lečena konzumiranjem mešavine [[tamjan]]a poznate kao [[kajfa]].<ref name="Manniche1999">{{Cite book | author = Manniche L |title =Sveti luksuzi: miris, aromaterapija i kozmetika u Starom Egiptu | pages =[http://books.google.com/books?id=ZCgVdm7UKhIC&pg=PA49 49] | year = 1999 | publisher =[[Cornell University Press]] | isbn=978-0-8014-3720-5 }}</ref> [[Hipokrat]] je zvanično nazvao specifičnim respiratornim problemom otprilike 450. p. n. e., grčkom rečju za "zadihan", koja čini bazu modernog naziva.<ref name=M38/> 200. p. n. e. se verovalo da je barem delimično vezana za emocije.<ref name=Andrew2010/> 1873. godine, jedan od prvih radova moderne medicine na tu temu je pokušao da objasni [[patofiziologiju]] bolesti, dok je jedan, [[1872]]. godine zaključio da se astma može izlečiti utrljavanjem na grudi [[J. B. H. liniment|tečne masti hloroforma]].<ref name="pmid20747287">{{cite journal | author = Thorowgood JC | title = O astmi| journal =[[British Medical Journal]] | volume = 2 | issue = 673 | pages = 600 | year = 1873 | month = November | pmid = 20747287| pmc = 2294647 |doi = 10.1136/bmj.2.673.600}}</ref><ref name="pmid20746575">{{cite journal | author = Gaskoin G | title = On the treatment of asthma | journal = [[British Medical Journal]] | volume = 1 | issue = 587 |pages = 339 | year = 1872 |month = March | pmid = 20746575 | pmc = 2297349 | doi = 10.1136/bmj.1.587.339 }}</ref> [[Lek|Medicinsko lečenje]] 1880. godine je uključivalo korišćenje [[Intravenozna terapija|intravenske]] doze leka zvanog [[pilokarpin]].<ref name="pmid20749537">{{cite journal | author = Berkart JB | title = The treatment of asthma| journal = [[British Medical Journal]] | volume = 1 | issue = 1016 | pages = 917–8 | year = 1880 | month = June| pmid = 20749537 | pmc = 2240555 | doi = 10.1136/bmj.1.1016.917}}<br />{{cite journal | author = Berkart JB | title = The treatment of asthma | journal =[[British Medical Journal]] | volume = 1 | issue = 1017 | pages = 960–2 | year = 1880 |month = June | pmid = 20749546 | pmc = 2240530 | doi = 10.1136/bmj.1.1017.960 }}</ref> 1886. godine, F. H. Bosvort je razvio teoriju o vezi između astme i [[Polenska groznica|polenske groznice]].<ref name="pmid21407325">{{cite journal | author = F. H. Bosfort| title = Polenska groznica, astma i pridodati uticaju | journal = Transactions of the Annual Meeting of the American Climatological Association | volume = 2 | pages = 151–70 | year = 1886 | pmid = 21407325 |pmc = 2526599}}</ref> [[Epinefrin]] je prvi put uveden za lečenje astme 1905. godine.<ref name="pmid18733372">{{cite journal |author = Doig RL | title = Epinephrin; especially in asthma | journal = California State Journal of Medicine | volume = 3 | issue = 2 | pages = 54–5 | year = 1905 | month = February | pmid = 18733372 | pmc = 1650334}}</ref> Oralni kortikosteroidi su počeli da se koriste kod ovih stanja 1950-tih, dok su inhalacioni kortikosteroidi i selektivni kratkotrajni beta agonisti široko ušli u primenu 1960-tih.<ref>{{cite journal|last=von Mutius|first=E|coauthors=Drazen, JM|title=Pacijent sa astmom traži medicinski savet 1828. godine, 1928. godine i 2012. godine.|journal=New England Journal of Medicine|date=2012|volume=366|issue=9|pages=827–34|pmid=22375974}}</ref><ref>{{cite journal|author=Crompton G |title=Kratka istorija inhalacione terapije kod astme tokom zadnjih pedeset godina|journal=Časopis primarne respiratorne nege : journal of the General Practice Airways Group|date=2006|volume=15|issue=6|pages=326–31|pmid=17092772}}</ref> Tokom [[1930e|1930-tih]] – [[1950e|50-tih]], astma je bila poznata kao jedna od "svetih sedam" [[Psihosomatska bolest|psihosomatskih bolesti]]. NJen uzrok je smatran psihološkim, sa lečenjem često baziranim na psihoanalizi i drugim [[Lečenje razgovorom|lečenjima razgovorom]].<ref name="pmid16185365"/> Pošto su psihoanalitičari interpretirali asmatično šištanje kao suprimirani plač deteta za majkom, smatrali su da je metoda lečenja depresije posebno važna za osobe sa astmom.<ref name="pmid16185365">{{cite journal |author=Opolski M, Wilson I |title=Astma i depresija: pragmatički pregled literature i preporuke za buduća istraživanja|journal=Clin Pract Epidemol Ment Health |volume=1 |page=18 |year=2005|month=September |pmid=16185365 |pmc=1253523 |doi=10.1186/1745-0179-1-18 }}</ref> == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|author = Manniche L |title =Sveti luksuzi: miris, aromaterapija i kozmetika u Starom Egiptu | pages =[http://books.google.com/books?id=ZCgVdm7UKhIC&pg=PA49 49] | year = 1999 | publisher =[[Cornell University Press]] | isbn=978-0-8014-3720-5 }} * {{Cite book |ref= harv|first=John F. Murray|title=Murray and Nadel's textbook of respiratory medicine.|year=2010|publisher=Saunders/Elsevier|location=Philadelphia, PA|isbn=978-1-4160-4710-0|pages=Chapter 38|edition=5th ed.}} * {{Cite book|ref=harv|last=Masoli|first=Matthew|title=Global Burden of Asthma|year=2004|url=http://www.ginasthma.org/pdf/GINABurdenReport.pdf|pages=9|access-date=2014-02-19|archive-date=2013-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502065938/http://www.ginasthma.org/pdf/GINABurdenReport.pdf|deadurl=yes}} * {{Cite book |ref=harv |editor1-first=Allan B. |editor1-last=Wolfson |editor2-first=Ann |editor2-last=Harwood-Nuss |title=Harwood-Nuss' Clinical Praksa hitnih slučajeva Medicine |chapterurl=http://books.google.com/books?id=Idb0Z658lFQC&pg=PT465 |year=2009 |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |isbn=978-0-7817-8943-1 |pages=432– |first1=Michelle J. |last1=Sergel |first2=Rita K. |last2=Cydulka |chapter=Ch. 75: Asthma |edition=5th }} * {{Cite book |ref= harv|last=Organization|first=World Health|title=The global burden of disease : 2004 update.|year=2008|publisher=World Health Organization|location=Geneva, Switzerland|isbn=978-92-4-156371-0|edition=[Online-Ausg.]|pages=35-}} * {{Cite book |ref= harv|author=Diaz, P. Knoell |title=Applied therapeutics: the clinical use of drugs|edition=9th |location=Philadelphia |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2009|chapter=23. Chronic obstructive pulmonary disease }} * {{Cite book|ref=harv|last=Ripoll|first=Brian C. Leutholtz, Ignacio|title=Exercise and disease management|publisher=CRC Press|location=Boca Raton|isbn=978-1-4398-2759-8|url=http://books.google.ch/books?id=eAn9-bm_pi8C&pg=PA100|pages=100|edition=2nd ed.}} * {{Cite book|ref=harv|last=Kunnamo|first=ed.-in-chief: Ilkka|title=Evidence-based medicine guidelines|year=2005|publisher=Wiley|location=Chichester|isbn=978-0-470-01184-3|url=http://books.google.ca/books?id=frYEiHYtOv0C&pg=PA214|pages=214}} * {{Cite book|ref=harv|last=Kraft|first=editors, Mario Castro, Monica|title=Clinical asthma|year=2008|publisher=Mosby / Elsevier|location=Philadelphia|isbn=978-0-323-07081-2|pages=Chapter 42|url=http://books.google.ca/books?id=y9WYwLVn7pgC&pg=PT1185}} * {{Cite book |ref= harv|editor=Mary Anne Koda-Kimble, Brian K Alldredge, et al. |author1=Self, Timothy |author2=Chrisman, Cary |author3=Finch, Christopher |title=Applied therapeutics: the clinical use of drugs |edition=9th |location=Philadelphia |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |year=2009 |chapter=22. Asthma |oclc=230848069 }} * {{Cite book |ref= harv|last=Barnes |first=PJ |chapter=Asthma |title=Harrison's Principles of Internal Medicine|editor1-last=Fauci|editor1-first=Anthony S |editor2-last=Braunwald |editor2-first=E, |editor3-last=Kasper|editor3-first=DL |location=New York |publisher=McGraw-Hill |year=2008 |edition=17th |isbn=978-0-07-146633-2|pages=1596–1607}} * {{Cite book |ref=harv |author=Third Expert Panel on the Diagnosis and Management of Asthma |title=Guidelines for the diagnosis and management of asthma |year=2007 |publisher=National Heart, Lung, and Blood Institute (US) |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK7232/ }} * {{Cite book |ref= harv|editor1-last=Kumar |editor1-first=Vinay |editor2-last=Abbas |editor2-first=Abul K |editor3-last=Fausto |editor3-first=Nelson |editor4-last=Aster |editor4-first=Jon |title=Robbins and Cotran pathologic basis of disease |publisher=Saunders |edition=8th |year=2010 |isbn=978-1-4160-3121-5 |page=688 |oclc=643462931 }} * {{Cite book|ref=harv|last=Elward|first=Graham Douglas, Kurtis S.|title=Asthma|year=2010|publisher=Manson Pub.|location=London|isbn=978-1-84076-513-7|pages=27–29|url=http://books.google.ca/books?id=gS4BsugTBvoC&pg=PA27}} * {{Cite book |ref= harv|last= Rapini|first= Ronald P.; Bolognia, Jean L.; Jorizzo, Joseph L.|title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007|isbn=978-1-4160-2999-1 }} * {{Cite book|ref=harv|last=George|first=Ronald B.|title=Torakalna medicina : osnove pulmonalne i urgentne medicine|year=2005|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|location=Philadelphia, PA|isbn=978-0-7817-5273-2|url=http://books.google.ca/books?id=ZzlX2zJMbdgC&pg=PA62|pages=62|edition=5th ed.}} * {{Cite book|ref=harv|last=editors|first=Andrew Harver, Harry Kotses,|title=Asthma, health and society a public health perspective|year=2010|publisher=Springer|location=New York|isbn=978-0-387-78285-0|url=http://books.google.ca/books?id=nkP8_h_ewLMC&pg=PA315|pages=315}} * {{Cite book |ref= harv|title=Stedman's Medical Dictionary | publisher=Lippincott Williams and Wilkins | edition=28 | year=2005 |isbn=978-0-7817-3390-8 }} * {{Cite book|ref=harv|last=Jindal|first=editor-in-chief SK|title=Textbook of pulmonary and critical care medicine|publisher=Jaypee Brothers Medical Publishers|location=New Delhi|isbn=978-93-5025-073-0|url=http://books.google.ca/books?id=EvGTw3wn-zEC&pg=PA242|pages=242}} * {{cite web | author=National Asthma Education and Prevention Program (NAEPP) | url=http://www.nhlbi.nih.gov/guidelines/asthma/asthgdln.pdf | title=Expert Panel Report 3: Guidelines for the Diagnosis and Management of Asthma | format=PDF | work=National Heart Lung and Blood Institute | year=2007 | ref={{harvid|NHLBI Guideline|2007}} }} * {{cite web| url=http://www.sign.ac.uk/pdf/sign101.pdf| format=PDF| title=British Guideline on the Management of Asthma| work=British Thoracic Society| year=2008 (revised 2012)| ref={{harvid|British Guideline|2009}}}} * {{cite web |url=http://www.ginasthma.org/uploads/users/files/GINA_Report2011_May4.pdf |format=PDF |title=Global Strategy for Asthma Management and Prevention |publisher=Global Initiative for Asthma |year=2011 |ref={{harvid|GINA|2011}} }} {{refend}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Asthma}} * [http://www.astma.rs Pobedi astmu] {{Medicinsko upozorenje}} [[Kategorija:Astma]] [[Kategorija:Respiratorne bolesti]] sns29fmwf07q1tln6qn0sddwkjowhz1 Muzej vazduhoplovstva — Beograd 0 230289 41262788 40852439 2022-08-23T09:42:58Z MareBG 97795 dodana kategorija [[:Kategorija:Opština Surčin|Opština Surčin]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija Muzej |ime = Muzej vazduhoplovstva |originalno_ime = Muzej vazduhoplovstva — Beograd |slika = Belgrade Aviation Museum.jpg |naslov = Muzej vazduhoplovstva — Beograd |država = {{zastava|Srbija}} |grad = [[Surčin]], [[Beograd]] |map_caption = |map_alt = |latitude = 44.498 |longitude = 20.177 |osnivanje = [[1957]]. |zatvaranje = |kolekcija = letelica |broj predmeta = preko 200 |površina = 6.000 m2 |posetioci = skoro 1.000.000 do 1989. |direktor = |predsednik = |kustos = |prevoz = |mreža = |veb = [http://www.muzejvazduhoplovstva.org.rs/ Muzej vazduhoplovstva — Beograd] |adresa = Aerodrom „Nikola Tesla“ Beograd }} [[Datoteka:Muzej vazduhoplovstva.jpg|Deo stalne postavke Muzeja vazduhoplovstva.|300px|thumb|right]] '''Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva''' (sada: '''Muzej vazduhoplovstva — Beograd''') osnovan je [[1957]]. godine, pri Komandi Ratnog vazduhoplovstva (RV i PVO). Od [[1989]]. godine smešten je u modernoj zgradi od stakla i betona na [[Aerodrom Nikola Tesla|beogradskom aerodromu]]. U zbirkama muzeja ima preko 200 letelica, od kojih posetioci mogu da vide 50 letelica u zgradi i desetak na platou oko zgrade. Neki od eksponata nalaze se u depou muzeja i čekaju na restauraciju. Među njima svakako najznačajnije mesto zauzima [[Lovački avion|lovac]] [[italija]]nske proizvodnje [[Fijat G-50]] koji predstavlja jedini sačuvani primerak na svetu. U muzeju se nalazi i replika letelice [[Sarić 1]] [[Ivan Sarić|Ivana Sarića]], pionira vazduhoplovstva iz [[Subotica|Subotice]]. On je ostvario prvi let na toj letelici, sopstvene proizvodnje, [[1910]]. godine. Od istorijskog značaja je [[Oluj 11]], to je prvi naoružani avion, korišćen u srpskoj vojsci. Izložen je i prvi avion proizveden u Srbiji, [[Fizir FN]], u prvoj fabrici aviona u Srbiji, [[Ikarus]].<ref name="ReferenceA">Večernje novosti, Ponedeljak, 3. april 2006. godine, intervju Petra Nedeljkovića, glavnog vodiča Muzeja vazduhoplovstva</ref> Među avionima vlastitog razvoja i proizvodnje, počasno mesto zauzima [[G-2 Galeb]], prvi domaći avion s [[mlazni motor|mlaznim motorom]] koji je serijski proizvođen i korišćen, pored našeg vazduhoplovstva, i u više vazduhoplovstava prijateljskih zemalja. U vreme svoga uvođenja u operativnu upotrebu je dobio nagradu na salonu Le Bourget u Parizu, kao najbolji avion u svojoj klasi.<ref name="ReferenceA"/> Pored aviona vlastitog razvoja i proizvodnje, zbirka sadrži i veliki broj aviona iz [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], različitog porekla, iz više zemalja učesnica. Među njima se nalaze [[Hoker hariken]], [[Spitfajer]], [[P-47 Tanderbolt|Tanderbolt]], [[Jak-3]], [[Il-2 Šturmovik]], [[Meseršmit Me 109]] G-2 i drugi. Nakon [[NATO]] bombardovanja SR Jugoslavije [[1999]]. godine Muzej vazduhoplovstva je sakupio značajan broj eksponata vezanih za ovaj događaj. Najznačajniji među ovim eksponatima, su delovi američkog tzv. ''nevidljivog'' bombardera [[F-117]] ''Noćni soko'' i američkog lovca bombardera [[F-16 fajting falkon]] koji su oboreni sa dejstvom PVO VJ. U Muzeju je dostupan veliki broj dokumenata i tekstova o vazduhoplovnim jedinicama i ustanovama.<ref name="Godišnjak srpskog vazduhoplovstva, 2008-2009, strana 43-45">Godišnjak srpskog vazduhoplovstva, 2008—2009, strana 43-45</ref> == Sačuvana vazduhoplovna sredstva == === Letelice === ==== [[Vazduhoplovna jedrilica|Jedrilice]] ==== {|border="2" align="center" cellpadding="2" |colspan="10" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:130%">'''Sačuvani, uskladišteni i izloženi primerci [[Vazduhoplovna jedrilica|jedrilica]] ''' |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |'''D.F.S./30 Kranić''' |'''D.F.S./66 </br>Grunao Bebi''' |'''D.F.S./68 Veih''' |'''D.F.S./68 Veih''' |'''D.F.S./68 Veih''' |'''D.F.S./70 Olimpija''' |'''20. maj Čavka''' |'''20. maj Ilindenka 1T''' |'''20. maj Ilindenka 1T''' |-valign="top" |'''Registracija''' |YU-5014 |YU-2113 |YU-4073 |YU-4089 |YU-4093 |YU-4106 |YU-2227 |YU-4108 |YU-4109 |-valign="top" |'''Serijski №''' |161 |151 |443 |492 |491 |33 | |3005 |3006 |-valign="top" |colspan="10" align="center"|<div class="NavHead" style=";text-align:center;font-size:110%"><math>\ \Updownarrow</math> |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |'''FAJ Jastreb Košava 2''' |'''FAJ Jastreb Vuk-T''' |'''Ikarus Košava 60''' |'''Ikarus/Letov </br>Orao Ilić''' |'''Ikarus Meteor 60''' |'''ILZS</br> Jastreb 54''' |'''VTRZ </br>Jastreb Roda''' |'''Letov Jastreb 54''' |'''Letov KB-5 Jadran''' |-valign="top" |'''Registracija''' | |YU-4422 |YU-5022 |YU-4096 |YU-4103 |YU-3056 |YU-5210 |YU-3029 |YU-6001 |-valign="top" |'''Serijski №''' |1 |346 |1 |185 |Prototip |251 |24 |195 |104 |-valign="top" |colspan="10" align="center"|<div class="NavHead" style=";text-align:center;font-size:110%"><math>\ \Updownarrow</math> |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |'''LIBIS 17''' |'''SVC Čavka''' |'''SVC Mačka''' |'''SVC </br>Vrabac A''' |'''Utva M/J1''' |'''VTC Cirus HS-64D''' |'''VTC </br>Delfin II''' |'''VTC Trener''' | |-valign="top" |'''Registracija''' |YU-5069 |YU-2127 |YU-4107 | |YU-UTVA |YU-5341 |YU-4138 | YU-4169 | |-valign="top" |'''Serijski №''' |319 | |3 | | |118 |45 |79 | |} ==== [[Helikopter]]i ==== {|border="2" align="center" cellpadding="2" |colspan="8" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:130%">'''Sačuvani, uskladišteni i izloženi primerci [[helikopter]]a ''' |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |<center>'''Hiler UH-12A'''</center> |<center>'''[[Kamov Ka 25]]'''</center> |'''[[Kamov Ka-27]]''' |'''Kamov Ka-27''' |<center>'''[[Mi-2]]'''</center> |<center>'''Mi-2'''</center> |<center>'''Mi-2'''</center> |-valign="top" |'''Poreklo''' |{{Zastava|SAD}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}}} |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}} |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}} |-valign="top" |'''Registracija''' |YU-HAB |11323 |11401 |11402 |12506 |12512 |12513 |-valign="top" |'''Serijski №''' |143 |4912519 |5235003720222 |5235003720223 |511103059 |511110059 |541307129 |-valign="top" |colspan="10" align="center"|<div class="NavHead" style=";text-align:center;font-size:110%"><math>\ \Updownarrow</math> |- bgcolor="#87CEEB" |'''Ime'''<math>\ \rightarrow</math> |<center>'''Mi-2'''</center> |<center>'''Mi-2'''</center> |'''[[Mi-4]]''' |'''[[Mi-8]]''' |'''WS-51 Dragonfli''' |'''Sikorski H-19''' | |-valign="top" |'''Poreklo''' |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}} |{{Zastava|SSSR}}/{{Zastava|Poljska}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|SSSR}} |{{Zastava|Velika Britanija}} |{{Zastava|SAD}} | |-valign="top" |'''Registracija''' |12514 |12515 |12013 |12208 |11503 |11714 | |-valign="top" |'''Serijski №''' |541327129 |541309129 |6103 |0915 |WA/H/97 |WA9-10-2319 | |} ==== Avioni sa klipnim motorima ==== {|border="2" align="center" cellpadding="2" width="950px" |rowspan="2" style=" background: #87CEEB; font-weight:normal" | <div class="NavHead" style="background: #87CEEB; text-align: center; font-size:115%">'''Avioni''' |colspan="5" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:110%">'''<big>Sačuvani, uskladišteni i izloženi avioni sa [[Klipni motor|klipnim motorom]]</big>'''' |- |- bgcolor="#87CEEB" !Poreklo !Registracija !Serijski broj !Komentar |----- | AAK BS-1 Student | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CKK | [[Prototip]] | |----- | [[An-2|An-2M]] | {{Zastava|SSSR}} / {{Zastava|Poljska}} | YU-BCE | 60404 | iz SSSR-a 16662 |----- | [[An-12|An-12B]] | {{Zastava|SSSR}} | 73311 / YU-AIC | 23448007 | Trenutno u Bugarskoj (LZ-SGA) |----- | ATZ CA-51 | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CMH | | |----- | ATZ CA-51 | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CMK | | |----- | ATZ V-55 | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CMR | Prototip | |----- | Boing Model 75 | {{Zastava|SAD}} | YU-BAD | 75-7614 | posle SAD N2S-3 BuAer 37993, posle-N5115N |----- | Boing Model PT-17-75 | {{Zastava|SAD}} | YU-BAI | 75-3047 | posle SAD PT-17 s/n 41-25540, posle-N5536O??? |----- | Buker Bu 133 | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 9102 | 1069 | posle-NDH 7706 |----- | DH 82 Tiger Mot | {{Zastava|Velika Britanija}} | NM-150 | 86-470 | nasleđen YU-CHX/0902 |----- | DH.104 Dove | {{Zastava|Velika Britanija}} | 72201 | 04432 | nasleđen YU-ABN/9751 |----- | DHC-2 Biver | {{Zastava|Kanada}} | 70101 | 587 | nasleđen 0672/672 |----- | [[Daglas C-47/R4D Skajtrejn]] | {{Zastava|SAD}} | YU-ABB | 13713 | nasleđen 42-93765 |----- | [[Daglas C-47/R4D Skajtrejn]] | {{Zastava|SAD}} | YU-ABG | 14035/25480 | nasleđen 43-48219, posle KG8030, posle G-AHLX |----- | [[Daglas C-47/R4D Skajtrejn]] | {{Zastava|SAD}} | 71214 | 16472/33220 |nasleđen 44-76888, posle KN586, posle 7323 |----- | Fijat G.50 | {{flag|Italija|1861}} | 8 | 249 | nasleđen-MM6197, posle-NDH 3505, rekonstruisan je |----- | [[Fi 156 Roda]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 9393 / YU-COE | 91 | |----- | [[Foke-Vulf Fw-190]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 3 | 930838 | |----- | Gruman Ag Ket | {{Zastava|SAD}} | YU-BEU | 498 N984X |----- | [[Hoker hariken]] | {{Zastava|Velika Britanija}} | LD975/O | 41H/368368,20-925 | nasleđen 9593 |----- | [[Aero-2]] | {{Zastava|SFRJ}} | 875 | YU-CVB | |----- | Ikarus Kurir | {{Zastava|SFRJ}} | 50157 / YU-CCB | 57 | |----- | Ikarus Kurir-L | {{Zastava|SFRJ}} | 50200 / YU-CBD | 100 | sa lajkomig motorom |----- | [[Ikarus S-49|Ikarus S-49A]] | {{Zastava|SFRJ}} | 2319 | 301118 | |----- | [[Ikarus S-49|Ikarus S-49C]] | {{Zastava|SFRJ}} | 2400 | 50 | |----- | [[Ikarus 214|Ikarus 214-P]] | {{Zastava|SFRJ}} | 61019/YU-ABP | 019 | |----- | [[Iljušin Il-2|Iljušin Il-2m3]] | {{Zastava|SSSR}} | 4154 | nasleđen 308331 | |----- | [[Iljušin Il-14|Iljušin Il-14P]] | {{Zastava|SSSR}} | 71301 | 146001121 | nasleđen 7401 |----- | [[Jak-3]] | {{Zastava|SSSR}} | 2252 | 8545 | |----- | [[Jak-9|Jak-9P]] | {{Zastava|SSSR}} | 2826 | 04-36 | |----- | [[Junkers Ju 52]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 7208 | 222 | nasleđen F-BBYB |----- | [[Junkers Ju 87]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 9801 | 0406 | rekonstruisan |----- | LIBIS KB-6 | {{Zastava|SFRJ}} | YU-CFD | 177 | |----- | Lisunov Li-2 | {{Zastava|SSSR}} | 7011 | 18422308 | Li-2 sa C-47A motorom |----- | [[P-38 Lajtning]] | {{Zastava|SAD}} | 9751 | 422-6790 | nasleđen 44-25786, rekonstruisan |----- | [[Meseršmit Bf 109]] | {{flagicon|Nemačka|Nazi}} [[Nacistička Nemačka]] | 9663 | 14792 | |----- | T-6 Teksan | {{Zastava|SAD}} | FT152 | 168-503 | nasleđen 50-1289 |----- | [[P-51 Mustang]] | {{Zastava|SAD}} | HL-L | 109-26911 | nasleđen 44-13278, rekonstruisan |----- | Niport 11 | {{Zastava|Francuska}} | 12 | 27 | nasleđen F-WZBC, replika |----- | [[Petljakov Pe-2]] | {{Zastava|SSSR}} | 6054 | 18-426 | |----- | [[Polikarpov Po-2]] | {{Zastava|SSSR}} | 0089 / YU-CNT | 01021 | |----- | [[Polikarpov Po-2|Polikarpov Po-2V]] | {{Zastava|Poljska}} | 0105 / YU-CNP | 01096 | |----- | [[P-47 Tanderbolt]] | {{Zastava|SAD}} | 13056 | 5609 | nasleđen 44-90464 |----- | [[Rogožarski R-100]] | {{Zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | 9251 | 23 | nekompletan |----- | [[Sarić br. 1|Sarić No I]] | {{zastava|Austrougarska}} | I | | Replika aviona iz [[1909]]. |----- | Šort Selend | {{Zastava|Velika Britanija}} | 0662 | SH.1567 | nasleđen G-AKLS, ex YU-CFK |----- | [[Avion 522]] | {{Zastava|SFRJ}} | 60132 | 32 | |----- | [[Avion 522]] | {{Zastava|SFRJ}} | 60157 | 57 | |----- | [[Avion 522]] | {{Zastava|SFRJ}} | 60204 | 04 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30002 | prototip | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30101 | 001 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30103 | 003 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30104 | 004 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30106 | 006 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30107 | 007 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30108 | 008 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30109 | 009 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30114 | 014 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30135 | 019 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30144 | 028 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30145 | 029 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30147 | 031 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30148 | 032 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30152 | 036 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30155 | 039 | |----- | [[J-20 Kraguj]] | {{Zastava|SFRJ}} | 30157 | 041 | |----- | [[Aero-3]] | {{Zastava|SFRJ}} | P | prototip | |----- | [[Aero-3]] | {{Zastava|SFRJ}} | 40186 / YU-CZA | 86 | |----- | [[Utva 65]] | {{Zastava|SFRJ}} | YU-BKI | 736 | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 51001 | prototip | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 51002 | prototip | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 51145 | 0854 | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 51221 | 0866 | |----- | [[Utva 66]] | {{Zastava|SFRJ}} | 52101 | 0822 | |----- | [[Utva 66|Utva 66H]] | {{Zastava|SFRJ}} | 52102 | 0823 | |----- | [[Utva 66|Utva 66H]] | {{Zastava|SFRJ}} | 52104 | 0831 | |----- | [[Avion 213|Avion 213-3]] | {{Zastava|SFRJ}} | 1352 | 92 | |----- | [[Avion Lasta]] | {{Zastava|SFRJ}} | 54153 | | 0 serija |----- | [[Supermarin Spitfajer]] | {{Zastava|Velika Britanija}} | JK808/B | CBAF-4690,17-545 | nasleđen VF-H,ex 9489, RAF serial JK448 |----- | M-18 Dromader | {{Zastava|Poljska}} | YU-BMX | 1Z-010-01 | nekompletan |----- | Zlin Z-XII | {{Zastava|Čehoslovačka}} | F-AQII | 194 | |----- | Zlin Z-526 | {{Zastava|Čehoslovačka}} | 41104 / YU-DIO | 102 | |----- | Zlin Z-37 | {{Zastava|Čehoslovačka}} | YU-BGL | 819 | |----- | [[Fizir FN]] | {{Zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | V | 9 | nasleđen YU-CAY/9009 |----- | [[Fizir FP-2]] | {{Zastava|Kraljevina Jugoslavija}} | | 15 | ex9308, uncomplete |----- | [[MQ-1 Predator]] | {{Zastava|SAD}} | | |olupina |----- |} ==== Avioni sa mlaznim motorima ==== {|border="2" align="center" cellpadding="2" width="950px" |rowspan="2" style=" background: #87CEEB; font-weight:normal" | <div class="NavHead" style="background: #87CEEB; text-align: center; font-size:115%">'''Avioni''' |colspan="5" align="center"|<div class="NavHead" style="background:#87CEEB;text-align:center;font-size:110%">'''<big>Sačuvani, uskladišteni i izloženi avioni sa [[Mlazni motor|mlaznim motorom]]</big>'''' |- |- bgcolor="#87CEEB" !Poreklo !Registracija !Serijski broj !Komentar |----- | [[T-33 Šuting star]] | {{Zastava|SAD}} | 10024 | 580-8189 | nasleđen 52-9958 |----- | [[F-84 Tanderdžet|F-84G-31-RE Tanderdžet]] | {{Zastava|SAD}} | 10501 | | nasleđen 52-2936 |----- | [[F-84 Tanderdžet|F-84G-31-RE Tanderdžet]] | {{Zastava|SAD}} | 10530 | | nasleđen 52-8435 |----- | [[F-84 Tanderdžet|F-84G-31-RE Tanderdžet]] | {{Zastava|SAD}} | 10525 | | nasleđen 52-2939 (recon) |----- | [[F-86 Sejbr|F-86E-15 (Kanader CL-13 Mk.IV) Sejbr]] | {{Zastava|SAD}}/{{Zastava|Kanada}} | 11025 | 756 | nasleđen 53-19856,exXB955 |----- | [[F-86 Sejbr|F-86E-15 (Kanader CL-13 Mk.IV) Sejbr]] | {{Zastava|SAD}}/{{Zastava|Kanada}} | 11054 | 439 | nasleđen 52-19539,exXB636 |----- | [[F-86 Sejbr|F-86E-15 (Kanader CL-13 Mk.IV) Sejbr]] | {{Zastava|SAD}}/{{Zastava|Kanada}} | 11088 | 638 | nasleđen 53-19738,exXB875 |----- | [[F-86 Sejbr|F-86D-50-NA Sejbr]] | {{Zastava|SAD}} | 14102 | 190-748 | nasleđen 52-10023A |----- | [[MiG-21|MiG-21F-13]] | {{Zastava|SSSR}} | 22532 | 741702 | |----- | [[MiG-21|MiG-21U]] | {{Zastava|SSSR}} | 22909 | 3416 | |----- | [[MiG-21|MiG-21PFM]] | {{Zastava|SSSR}} | 22735 | 8407 | |----- | [[MiG-21|MiG-21US]] | {{Zastava|SSSR}} | 22953 | 03685149 | |----- | [[MiG-21|MiG-21R]] | {{Zastava|SSSR}} | 26103 | 1707 | |----- | [[MiG-21|MiG-21R]] | {{Zastava|SSSR}} | 26105 | 1709 | |----- | [[MiG-21|MiG-21M]] | {{Zastava|SSSR}} | 22805 | 3007 | |----- | [[MiG-21|MiG-21M]] | {{Zastava|SSSR}} | 22818 | 3115 | |----- | [[MiG-21|MiG-21UM]] | {{Zastava|SSSR}} | 16152 | 516979071 | |----- | [[MiG-21|MiG-21UM]] | {{Zastava|SSSR}} | 16158 | 516995091 | |----- | [[MiG-21]]bis | {{Zastava|SSSR}} | 17402 | N75095222 | |----- | [[MiG-21]]bis | {{Zastava|SSSR}} | 17405 | 75095251 | |----- | [[MiG-21]]bis | {{Zastava|SSSR}} | 17409 | 75095293 | |----- | [[MiG-23|MiG-23MLD]] | {{Zastava|SSSR}} | 23269 | |{{Napomena|Irački avion je remontovan u Remontnom zavodu Zmaj u [[Zagreb]]u i pri raspadu Jugoslavije je preleteo na [[Aerodrom Batajnica]], u zavod Moma Stanojlović.<ref>[http://www.militaryphotos.net/forums/showthread.php?t=164112 Iraq to fetch MiG fighter planes from Serbia], Pristupljeno 13. 4. 2013.</ref>}} |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24001 | prototip | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24115 | 015 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24122 | 024 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24126 | 028 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24128 | 030 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24130 | 032 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24142 | 044 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24145 | 047 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24155 | 061 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24156 | 062 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24159 | 065 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24208 | 074 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24210 | 076 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24213 | 079 | |----- | [[J-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24214 | 080 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24401 | 001 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24404 | 004 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24405 | 005 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24410 | 010 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24415 | 015 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24418 | 018 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24421 | 021 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24454 | 034 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24456 | 036 | |----- | [[J-21 Jastreb|IJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 24457 | 037 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23502 | 005 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23505 | 008 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23506 | 009 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23507 | 010 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23511 | 012 | |----- | [[J-21 Jastreb|NJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23512 | 014 | |----- | [[J-21 Jastreb|INJ-21 Jastreb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23513 | 015 | |----- | [[J-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25001 | prototip | |----- | [[J-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25107 | 007 | |----- | [[J-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25120 | 045 | |----- | [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25719 | 019 | |----- | [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25721 | 021 | |----- | [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25723 | 023 | |----- | [[J-22 Orao|IJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25724 | 024 | |----- | [[J-22 Orao|INJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25606 | 006 | |----- | [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25505 | 014 | |----- | [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25506 | 015 | |----- | [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25509 | 018 | |----- | [[J-22 Orao|NJ-22 Orao]] | {{Zastava|SFRJ}} | 25511 | 020 | |----- | [[G-2 Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23001 | prototip | |----- | [[G-2 Galeb|G-2A Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23108 | 108 | |----- | [[G-2 Galeb|G-2A Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23154 | 154 | |----- | [[G-2 Galeb|G-2A Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23156 | 156 | |----- | [[G-4 Super Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23629 | 009 | predserijski |----- | [[G-4 Super Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23636 | 016 | predserijski |----- | [[G-4 Super Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23686 | 042 | predserijski |----- | [[G-4 Super Galeb]] | {{Zastava|SFRJ}} | 23733 | 065 | serijski |----- | [[Folant Gnat]] | {{Zastava|Velika Britanija}} | 11601 | FL-14(G-39-8) | |----- | [[Avion 451]] | {{Zastava|SFRJ}} | | 2 (prototipovi) | |----- | [[Avion 451|Avion 451M]] | {{Zastava|SFRJ}} | | prototip | |----- | [[Avion 451|Avion 451MM Matica]] | {{Zastava|SFRJ}} | 20001 | prototip | |----- | [[Avion 451|Avion 451MM Stršljen II]] | {{Zastava|SFRJ}} | 21002 | prototip | |----- | [[Karavela SE-210]] | {{Zastava|Francuska}} | YU-AHB ([[JAT]]) | 135 | nasleđen F-WJAK |----- | [[F-16 fajting falkon]] | {{Zastava|SAD}} | | 88-550 | Olupina, posle obaranja [[2. maj]]a [[1999]]. |----- | [[F-117 Noćni jastreb]] | {{Zastava|SAD}} | | 82-806 | Ostaci posle obaranja [[24. mart]]a [[1999]]. |----- | [[BGM-109 Tomahavk]] | {{Zastava|SAD}} | | | Olupina |----- | [[Boing 727|Boing 727-2H9]] | {{Zastava|SAD}} | YU-AKF ([[JAT]]) | 21038 | Priprema se za eksponat |----- |} === Raketna i radarska sredstva === * [[P-15]] * [[S-75 Dvina]] == Galerija == {|align="center" style=" background-color:#FFFFFF; border-style:solid; border-width:0px; border-color:#87CEEB; padding:8px" |- |[[Datoteka:Fizir FN.jpg|160px]]||[[Datoteka:Polikarpov Po 2.jpg|160px]]||[[Datoteka:Yu Hurricane.jpg|160px]]||[[Datoteka:Yu Yak-3.jpg|160px]]||[[Datoteka:Bf109 messerschmitt.JPG|160px]]||[[Datoteka:Utva 213.jpg|160px]] |- |[[Fizir FN]], prvi serijski</br>jugoslovenski avion.||[[Polikarpov Po-2|Po-2]], proslavljeni</br>[[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetski]] dvokrilac.|||[[Hoker hariken|Hoker hariken Mk IVrp]],</br>sa oznakama [[JRV]].||Jedini kompletan</br>primerak [[Jak-3]] u svetu.||[[Meseršmit Bf 109|Meseršmit Bf 109 G2]]</br>sa oznakama [[JRV]].||<center>[[Avion 213]]</center> |- |[[Datoteka:P-47 YU 01.jpg|160px]]||[[Datoteka:Belgr f84 thunderjet.JPG|160px]]||[[Datoteka:F-86D-Yu.jpg|160px]]||[[Datoteka:Mig-21 yu.JPG|160px]]||[[Datoteka:Folland Gnat YU.jpg|160px]]||[[Datoteka:Airplane J-22 orao.JPG|160px]] |- |<center>[[P-47 Tanderbolt|F-47D Tanderbolt]]</center>||<center>[[F-84 Tanderdžet]]</center>||<center>[[F-86 Sejbr|F-86D Sejbr]]</center>||<center>[[MiG-21|MiG-21F-13]]</center>||<center>[[Foland Net|Foland Gnat Mk.1]]</center>||<center>[[J-22 Orao]], [[prototip]]</center> |- |[[Datoteka:Kraguj.jpg|160px]]||[[Datoteka:Ju52 Luftfahrtmuseum am Flughafen Belgrad.jpg|160px]]||[[Datoteka:Caravelle yu.JPG|[[Jugoslovenski Aerotransport|JAT]] Karavela Sud-Aviation Se.210 Caravele|160px]]||[[Datoteka:Predator uav.JPG|160px]]||[[Datoteka:F-117 canopy.jpg|160px]]||[[Datoteka:F-16 tail.jpg|160px]] |- |<center>[[J-20 Kraguj]]</center>||<center>[[Junkers Ju 87]]</center>||<center>[[Karavela SE-210]], [[JAT]].</center>||<center>[[MQ-1 Predator]],</br>oborena tokom 1999.</center>||Poklopac kabine </br>[[F-117 Noćni jastreb]],</br>oborenog [[27. mart]]a 1999.||<center>Delovi aviona [[F-16 fajting falkon|F-16C]]</br>oborenog [[1999]].</center> |} == Povezano == * [[Spisak muzeja u Beogradu]] * [[Sava Mikić]], darodavac Muzeju == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflist}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Belgrade Aviation Museum}} * [http://www.360vr.rs/muzej/vazduhoplovstva.php Virtualna šetnja] 30 panoramskih fotografija uvezanih u virtuelnu šetnju kroz muzej * [http://www.discoverserbia.org/sr/beograd/muzej-vazduhoplovstva Muzej vazduhoplovstva] Kompletan vodič kroz Srbiju * [http://www.muzejvazduhoplovstva.org.rs '''Muzej vazduhoplovstva — Beograd'''] Zvanična internet prezentacija Muzeja vazduhoplovstva — Beograd * [http://www.aeronauticalmuseum.com '''Aeronautical Museum-Belgrade'''] Official internet presentation of Aeronautical Museum - Belgrade {{Muzeji u Beogradu}} [[Kategorija:Muzej vazduhoplovstva Beograd| ]] [[Kategorija:Nastanci 1957.]] [[Kategorija:Avijacija u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Vazduhoplovstvo u Srbiji]] [[Kategorija:Muzeji u Beogradu|Vazduhoplovstvo]] [[Kategorija:Jugoslavenska arhitektura]] [[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]] [[Kategorija:Opština Surčin]] f72azmy1n1ffj8oxpvtrpfhphsp734f 9gag 0 237558 41262572 41096044 2022-08-22T22:09:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | ime = 9GAG | slika = [[Datoteka:9gag logo.svg|200px]] | vrsta = | osnutak = [[2008.]]<ref name="findwebsitesworth.com">http://www.findwebsitesworth.com/values/domain-names/www-9gag-com/</ref> | prestala_postojati = | osnivači = Ray Chan, Chris Chan<ref>[http://angel.co/9gag 9GAG | AngelList<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> | sjedište = [[Hong Kong]] | sjedište_grad = | sjedište_država = | ključneosobe = | predsjednik = | konkurencija = | pokriveno_područje = | industrija = | proizvodi = | usluge = web stranica za zabavu | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | zaposleni = | holding = | divizije = | podruž = | vlasnik = | slogan = ''Just For Fun!'' | web = | dodatak = }} '''9GAG''' je [[web stranica]] za zabavu temeljena na slikama koje postavljaju korisnici, a koje su zbog svoje komičnosti prozvane ''[[geg]]ovima''. Stranica je u prosincu 2011. imala milijardu mjesečnih pregleda stranice.<ref name="d">[http://allthingsd.com/20120412/meet-9gag-the-community-comedy-site-thats-growing-like-crazy/ Meet 9GAG, the Community Comedy Site That's Growing Like Crazy - Liz Gannes - Social - AllThingsD<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> == Etimologija == U početku je naslovna stranica nosila po '''9''' posloženih slika-šala (engl. '''gag''') što je spojeno donijelo naziv stranici. Od veljače 2012. naslovna stranica nema ograničen broj slika, već se nove slike učitavaju pomicanjem stranice prema dolje. == Provedba == Ponavljajuća uporaba [[internetski fenomeni|internetskih fenomena]] i likova iz [[rage comic]]a najprepoznatljivije su značajke stranice.<ref>[http://www.ccaa.com.br/canalccaa/world-news/9gag-reune-os-melhores-memes-da-internet/#.UAmp3LQe7jI 9GAG reúne os melhores memes da internet] CCAA World News</ref> Ovi likovi obično su oskudno dizajnirani i crno-bijeli što je dijelom usredotočenosti na humor stranice.<ref>[http://noo.com.br/article?article_id=1504 A Cultura dos Memes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426012447/http://noo.com.br/article?article_id=1504 |date=2012-04-26 }} by Luana Salles, Noo Magazine</ref> Slično stranicama kao što su [[Reddit]] i [[Digg]], korisnici mogu komentirati i glasovati za slike putem [[Facebook]]a. Slike najprije dolaze na stranicu za glasovanje ''(Vote)'', zatim uz dovoljan broj glasova na stranicu "U trendu" ''(Trending)'', te naposlijetku na najistaknutiju, naslovnu stranicu koja se bavi "vrućim temama" ''(What`s hot)''. == Statistika == Do drugog dana kolovoza 2012. 9GAG je 266. najposjećenija internetska stranica.<ref>{{Cite web |title=9gag.com Site Overview<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://www.alexa.com/siteinfo/9gag.com |access-date=2013-08-03 |archive-date=2016-03-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160322024550/http://www.alexa.com/siteinfo/9gag.com |dead-url=yes }}</ref> Otprilike 7% posjetitelja je iz [[SAD]]-a (gdje je 9GAG 850. najposjećenija stranica), 6,5% iz [[Brazil]]a (150.), a ostale zemlje sa značajnim brojem posjetitelja su [[Portugal]] (55.), [[Filipini]] (74.), [[Rumunjska]] (43.). U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 9GAG trenutno zauzima mjesto 49. najposjećenije stranice, čime je Hrvatska zemlja s drugom najvećom unutardržavnom posjećenošću 9GAG-a, iza Rumunjske (43.).<ref>{{Cite web |title=Alexa - Top Sites in Croatia<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://www.alexa.com/topsites/countries;1/HR |access-date=2013-08-03 |archive-date=2012-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120602124053/http://www.alexa.com/topsites/countries;1/hr |dead-url=yes }}</ref> 9GAG-ova stranica na Facebooku trenutno se sviđa više od 4.813.940 osobe.<ref>http://www.facebook.com/9gag?sk=wall</ref> == Ostalo == 2012. godine 9GAG je objavio mobilnu aplikaciju za [[Apple iOS]].<ref>[http://www.marketwire.com/press-release/humor-website-9gag-ups-ante-fun-launches-new-mobile-app-receives-28-million-seed-funding-1684998.htm Press release "Humor Website 9GAG Ups the Ante for Fun, Launches New Mobile App and Receives $2.8 Million in Seed Funding"]</ref> Iako je sjedište 9GAG-a u Hong Kongu, zasniva se na poslužiteljima u [[Calgary]]u, [[Alberta|Alberti]] i [[Kanada|Kanadi]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://9gag.com/ Službena stranica] * [http://www.netokracija.com/9gag-vodic-meme-like-a-boss-4chan-reddit-25972/ Članak na netokracija.com] [[Kategorija:Nastanci 2008.]] [[Kategorija:Mrežna mjesta]] 0ysemkw99hb5ffiv9n1yakatus8jm8y Abomey 0 238742 41262582 40938503 2022-08-22T22:40:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Slično|gradu u departmanu Zou|grad u departmanu Atlantique, predgrađe [[Cotonou]]a|Abomey-Calavi}} {{Naselje | ime = Abomey | ime_genitiv = Abomeya | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama =Abomey.jpg | veličina_slike =270px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Benin | slika_lokacijska_karta_opis ={{PAGENAME}} na karti Benina | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =7 | širina-minute =11 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =1 | dužina-minute =59 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{flagcountry|BEN}} | lokacija1_ime = Departman | lokacija1_info = [[Zou]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 142 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =221 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =87.344 | stanovništvo_gustoća = 615.1/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 1615 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Abomey''' je grad u [[Benin]]u, glavni grad departmana Zou. Povijesna je prijestolnica kraljevstva [[Dahomej (kraljevstvo)|Dahomej]], koje je postojalo od [[1600.]] do [[1900.]] godine. Grad je bio okružen zemljanim zidinama, a kraljevske palače Abomeya (zapravo skupina zemljanih građevina koje je izgradio narod [[Fon (narod)|Fon]]) uvršene su na [[UNESCO]]-vu listu [[Popis mjesta svjetske baštine u Africi|svjetske kulturne baštine]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/323 Kraljevske palače u Abomeyu na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 16. listopada 2011.</ref>. . Iako danas Abomey nema toliko značenje kao nekad, popularno je [[Turizam|turističko]] odredište i centar malih [[obrt]]a. Abomey je zbratimljen s gradom [[Albi]] u [[Francuska|Francuskoj]], čije je povijesno središte također upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. [[Datoteka:The célébration at Abomey(1908). - The veteran amazones( AHOSI ) of the Fon king Béhanzin, Son of Roi Gélé.jpg|thumb|lijevo|<center>Fon ceremonija kralja Géléa, sina slavnog [[Béhanzin]]a, 1908. god.]] [[Datoteka:Abomey 2006 1.jpg|thumb|lijevo|<center>Kraljevske palače Abomeya 2006. god.]] == Povijest == Zapadnoafričko kraljevstvo Abomey (bivši [[Dahomej]]) osnovao je narod [[Fon]] 1625. godine i razvilo se u snažno vojno i trgovačko carstvo, jedno od najmoćnijih na zapadnoj obali Afrike. Dvanaest kraljeva Abomeya su vladali jedan iza drugoga od 1695. do 1900. godine. Do kraja 19. stoljeća njihov primarni izvor bogatstva bila je prodaje ratnih zarobljenika kao [[rob]]ova europskim trgovcima roblja za prijevoz preko [[Atlantik]]a u [[Novi Svijet]]. Svaki od dvanaest kraljeva izgradio je raskošno ukrašenu palaču na kraljevskom posjedu u Abomeyu, glavnom gradu, sve unutar istog [[klip]]ovima ograđenog prostora, u skladu s protorom i materijalima prethodnih palača. Kako bi se prkosili francuskoj okupaciji 1892. godine, kralj [[Behanzin]] je naredio da se grad (uključujući palače) spali. ''Salle des Bijoux'' ("Dvorana dragulja"), palača ranijih vladara, je bila jedna od rijetkih građevina koja je preživjela vatru i njezini bareljefi su od posebnog značaja kao povijesni zapis bogate Fon kulture. == Kraljevske palače Abomeyja == {{main|Kraljevske palače u Abomeyju}} == Stanovništvo == Prema popisu iz [[2002.]] godine, Abomey je brojao 59.672 stanovnika.<ref>[http://www.citypopulation.de/Benin.html Benin: City Population]</ref>, ali se u posljednje vrijeme broj stanovnika procjenjuje na skoro 90.000. {| class="wikitable" ! Godina ! Populacija<ref name="World Gazetteer">{{cite web|url=http://world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gpro&lng=en&des=wg&geo=-35&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&pt=c&va=&geo=346914209|title=Abomey|accessdate=19. prosinca 2009.|work=World Gazetteer|archiveurl=https://archive.today/20121209114926/http://world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gpro&lng=en&des=wg&geo=-35&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&pt=c&va=&geo=346914209|archivedate=2012-12-09|dead-url=no}}</ref> |- | 1860-ih | 24 000 |- | 1979. | 38 412 |- | 1992. | 65 725 |- | 2002. | 77 997 |- | 2008. (procjena) | 87 344 |} == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} == Vanjske veze == * [http://www.epa-prema.net/abomeyGB/index.html Povijesni muzej u Abomeyu] {{eng oznaka}} {{Authority control}} [[Kategorija:Gradovi u Beninu]] t06hwfoy4cevweejv9nfaii0lutowtw Alexander Moissi 0 244327 41262725 41100478 2022-08-23T05:13:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Other uses|Univerzitet Aleksandër Moisiu}} {{Infokutija glumac |slika = |opis = Aleksandër Moisiu u ulozi [[Princ Hamlet|Hamleta]] u [[Beč]]u 1925. godine |datum_rođenja = {{Birth date|1879|4|2|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Trst]], [[Austro-Ugarska]] |datum_smrti = {{Death date and age|1935|03|23|1879|04|02|df=yes}} |mjesto_smrti = [[Beč]], [[Austrija]] |ime_po_rođenju = Aleksandër Moisiu |nacionalnost= albanska |zanimanje = glumac |period= 1899–1935 |supružnik = Maria Moissi (razv.)<br />[[Johanna Terwin]] |djeca= Beate Moissi, [[Bettina Moissi]] |rodbina= [[Nicolas Berggruen]], [[Gedeon Burkhard]], [[Spiro Moisiu]], [[Alfred Moisiu]] }} '''Alexander Moissi''' ({{lang-de|Alexander Moissi}}, {{lang-it|Alessandro Moissi}}; {{lang-sq|Aleksandër Moisiu}}; 2. april 1879 &ndash; 23. mart 1935) bio je [[austrija|austrijski]] kazališni glumac [[albanci|albanskog]] porijekla. Rođen je u [[Trst]]u u porodici albanskog trgovca uljem iz [[Kavaja|Kavaje]]. Glumom se odlučio baviti kao mladić te je otišao u [[Beč]] zajedno sa dvije sestre. Ispočetka je odbijen u prestižnom [[Burgtheater]]u zbog teškog [[italijanski|italijanskog]] naglaska, te su mu povjeravane nijeme ulog. U sezoni 1899/1900. je nastupom u ''[[Tartuffe]]u'' privukao pažnju glavnog glumca [[Josef Kainz|Josefa Kainza]] koji je postao njegov mentor. Već 1903. se u [[Berlin]]u pridružio trupi [[Max Reinhardt|Maxa Reinhardta]], a potom sljedećih nekoliko godina nastupao po nizu evropskih pozornica, pri čemu se posebno istakao ulogom Feđe u '''[[Živi leš|Živom lešu]]'''. Nakon izbijanja [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] je zatražio njemačko državljanstvo kako bi se priključio njemačkog vojsci. Pred njegov kraj se, pak, opredijelio za [[marksizam]] te je početkom 1919. podržavao [[Spartakistički ustanak]]. Nakon nacističkog dolaska na vlast je protjeran iz Njemačke, a tada mu je kralj [[Zogu od Albanije]] ponudio albansko državljanstvo. Po njemu je nazvan niz ulica, trgova i kulturnih institucija u Albaniji. == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20091027123453/http://geocities.com/spiritofalbania/alexmoissi.htm Spirit of Albania biography]( 2009-10-25) * {{IMDb name|596218|Alexander Moissi}} * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=8538 Photographs of Alexander Moissi] * [http://www.78record.de/platten/sound/hamlet.mp3 Moissi speaks ''Hamlet'' soliloquy] {{de icon}} * [http://www.uamd.edu.al/index.php?lang=2 Aleksandër Moisiu University, Durrës] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140712043014/http://www.uamd.edu.al/index.php?lang=2 |date=2014-07-12 }} {{Lifetime|1879|1935|Moissi, Alexander}} {{commonscat|Alexander Moissi}} [[Kategorija:Austrijski teatarski glumci]] chofjh8jonv9on4w14p8z7ucij9psfz 1997. na filmu 0 246822 41262528 41092844 2022-08-22T19:28:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Titanic.jpg|desno|mini|250px|Filmska adaptacija [[Titanic]]a [[James Cameron|Jamesa Camerona]] slomila je sve rekorde gledanosti na kino blagajnama]] {{Godine na filmu}} '''1997. godina na filmu''' je uključivala neke značajne filmove, kao što su ''[[Titanic (1997 film)|Titanik]]'', ''[[Lost Highway (film)|Izgubljena cesta]]'', ''[[Abre los ojos|Otvori oči]]'', ''[[Djeca neba]]'', ''[[As Good as it Gets|Bolje ne može]]'', ''[[Boogie Nights|Kralj pornića]]'', ''[[Deconstructing Harry|Razarajući Harry]]'', ''[[Jackie Brown]]'', ''[[Dobri Will Hunting]]'', ''[[Starship Troopers (film)|Svemirski vojnici]]'', ''[[Chasing Amy|Proganjajući Amy]]'', ''[[L.A. Confidential|L.A. Povjerljivo]]'', ''[[Báječná léta pod psa|Sjajne zeznute godine]]'', ''[[The Sweet Hereafter (film)|Slatka budućnost]]'', ''[[Okus trešnje]]'', ''[[La vita è bella|Život je lijep]]'', ''[[Vor|Lopov]]'', ''[[Funny Games (1997 film)|Funny Games]]'', ''[[The Butcher Boy (1997 film)|Mesarov sin]]'' i ''[[Love and Death on Long Island|Ljubav i smrt na Long Islandu]]''. [[Anime]] filmovi također su doprinijeli sa nekoliko hvaljenih filmova, kao što su ''[[Princeza Mononoke]]'', ''[[The End of Evangelion]]'' i ''[[Perfect Blue]]''. Na području bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]], značajniji filmovi bili su ''[[Rusko meso]]'', ''[[Puška za uspavljivanje]]'' i ''[[Mondo Bobo]]''. == Događaji == * 24. januar - Počinje kino-prikazivanje filma ''[[Ratovi zvijezda (film)|Ratovi zvijezda]]'' u tzv. "specijalnom izdanju" kojim se nastoji obilježiti 20. obljetnica početka prikazivanja [[Star Wars|istoimene trilogije]]; taj i još dva filma iz trilogije (''[[Imperija uzvraća udarac]]'' i ''[[Povratak Jedija]]'' sadrže dodatne scene, kao i brojne scene u kojima su modernom [[CGI]] efektom poboljšani i osuvremenjeni [[specijalni efekti]]; projekt, kojim se, između ostalog, nastojalo dati dodatni publicitet prednastavku trilogije ''[[Phantom Menace|Fantomska prijetnja]]'' koji se iste godine počeo snimati, izaziva podvojene reakcije među obožavateljima, od kojih su mnogi bijesni na [[George Lucas|Georga Lucasa]] jer je izmijenio kontekst nekih scena i pokvario izvorni serijal.<ref>{{cite web|title=Star Wars, the Changes Part One||publisher=dvdactive.com|author=Chris Gould|accessdate=16. listopada 2013|url=http://www.dvdactive.com/editorial/articles/star-wars-the-changes-part-one.html}}</ref> * 1. mart - Na [[SAD|američkom]] tržištu počinje prodaja [[DVD]]-a na tržištu.<ref>{{cite web|publisher=Filmsite|url=http://www.filmsite.org/1997-filmhistory.html|title=Film History Milestones - 1997}}</ref> * maj - Na [[Kanski filmski festival 1997.|Kanskom festivalu]] prikazan ''[[Okus trešnje]]'', drama u režiji [[Abas Kijarstomi|Abasa Kijarostomija]] koji dobiva brojne pohvale, kao i [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]], čime [[iranska kinematografija]] prvi put dobiva međunarodno priznanje. * 20. jun - Premijerno prikazan ''[[Batman & Robin (film)|Batman & Robin]]'', četvrti film iz aerije filmova o [[Batman]]u; pažnju ispočetka izaziva što je [[Arnold Schwarzenegger]], ugovorivši astronomski visoki honorar od 25 milijuna $ za uloga zlikovca [[Mr. Freeze|Freezea]] u filmu , te postotak zarade od prihoda na blagajnama, razbija godinu dana star rekord [[Jim Carrey|Jima Carreya]] za najbolje plaćengo hollywoodskog glumca<ref>{{cite web|publisher=[[Los Angeles Times]]| title=Mr. Freeze Is Heating Up Hollywood's Money Race| date=15.7. 1996| author=Judy Brennan| url=http://articles.latimes.com/1996-07-15/entertainment/ca-24375_1_warner-bros}}</ref>; usprkos velikog publiciteta i agresivne promocije, film doživljava veliki fijasko na kino-blagajnama i predstavlja završetak dotada unosne serije filmova započete sa ''[[Batman (film, 1989)|Batmanom]]'' [[1989. na filmu|osam godina ranije]], a pri čemu šefovi studija [[Warner Bros.]] za slabu gledanost optužuju "zlobne" kritičare na [[Internet]]u, što je prvi takav slučaj u historiji filma. * 12. jul - U [[Japan]]u premijerno prikazan ''[[Princeza Mononoke]]'', [[anime]] film kojim se [[Hayao Miyazaki]] vraća na scenu nakon pet godina pauze; film će slomiti sve dotadašnje rekorde gledanosti iu Japanu i postati gledaniji od u drugim zemljama neprikosnovenog ''Titanika''. *18. jul - U [[San Diego|San Diegu]] na stripovskoj konvenciji [[San Diego Comic-Con International|Comic-Con]] premijerno prikazan ''[[Troops (film)|Troops]]'' [[kratki film|kratka]] [[science fiction film|science fiction]] [[mockumentary|pseudodokumentarna komedija]] koja u stilu popularne [[true crime]] TV-serije ''[[COPS]]'' parodira ''[[Star Wars (film)|Ratove zvijezda]]''; film izaziva pažnju zbog toga što je snimljen amaterski, odnosno od strane najzagriženijih fanova filma; zahvaljujući distribuciji preko Interneta brzo postaje jedno od najpoznatijih ostvarenja tzv. ''[[fan film]]a'' te daje poticaj stvaranju sličnih ostvarenja. * jul - Premijerno prikazan ''[[Perfect Blue]]'', animer [[triler]] film u režiji [[Satoshi Kan|Satoshija Kana]]; ostvarenje koje je sam Kan ispočetka zamislio kao konvencionalni [[igrani film]] dobiva brojna priznanja i pomaže stvaranju žanrovske raznovrnosti u svijetu animea. * 29. august - U [[SAD]] osnovan [[Netflix]], poduzeće za distribuciju [[DVD]]-izdanja koji se naručuju preko [[Internet]]a, a koji će sa radom započeti [[1998. na filmu|sljedeće godine]]. * 11. septembar - Na [[Toronto International Film Festival|Filmskom festivalu u Torontu]] prikazan ''[[Boogie Nights|Kralj pornića]]'', dramski film mladog režisera [[Paul Thomas Anderson|Paula Thomasa Andersona]] posvećen američkoj industriji [[pornografski film|pornografskih filmova]] [[1970-e na filmu|1970-ih]] u tzv. [[Zlatno doba pornografskog filma|Zlatnom dobu]]; film koji se ističe za [[mainstream]] hollywoodska rijetkom temom doživljava izuuetne pohvale, a posebno zbog stila i korištenja velikog broja likova, a koji kritičare podsjeća na opus [[Robert Altman|Roberta Altmana]] ; [[Burt Reynolds]] koji se pojavio u sporednoj ulozi umjetnički ambicioznog porno-režisera doživljava malu renesansu karijere.<ref>{{cite web|title=Boogie Nights (1997)|publisher=rogerebert.com|author=Roger Ebert|url=http://www.rogerebert.com/reviews/boogie-nights-1997|date=17. listopada 1997|accessdate=16. listopada 2013}}</ref> * 19. decembar - Premijerno prikazan ''[[Titanic (1997 film)|Titanik]]'', epsku drama [[James Cameron|Jamesa Camerona]] o potonuću [[RMS Titanic|istoimenog broda]]; film u kome glavne tumače [[Leonardo DiCaprio]] i [[Kate Winslet]], se zbog Cameronovog perfekcionizma, ali i korištenja [[CGI]] i drugih modernih tehnika rekonstrukcije katastrofe popeo na vrtoglavih 200 milijuna $, što ga je učinilo dotada najskupljim filmom u povijesti<ref>{{cite web|title=The $200-Million Lesson of 'Titanic'|author=Robert W. Welkos|url=http://articles.latimes.com/1998/feb/11/entertainment/ca-17727|date=11. veljače 1998|publisher=[[Los Angeles Times]]|access-date=2013-10-16|archive-date=2014-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20140502010308/http://articles.latimes.com/1998/feb/11/entertainment/ca-17727|deadurl=yes}}</ref>; iako su brojni komentatori očekivali propast, ''Titanik'' je zaradio 600,8 milijuna $ samo u američkim kinima, te 659 milijuna $ u inozemstvu, čime je postao prvi film koji je u svjetskim kinima zaradio preko milijardu $<ref>{{cite web|title=Titanic (1997)|publisher=Box Office Mojo|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=titanic.htm|accessdate=16. listopada 2013}}</ref>; nakon što sljedeće godine osvoji [[Oscar za najbolji film]] steći će reputaciju najuspješnijeg filma na kraju 20. vijeka. * 20. decembar - U Italiji premijerno prikazan ''[[Život je lijep (film, 1997)|Život je lijep]]'', komedija [[Roberto Benigni|Roberta Beningnija]] zahavljujući kojoj će Benigni, koji se također pojavljuje u glavnoj ulozi, dobiti brojne pohvale i prestižne nagrade, ali i izazvati kontroverze zbog toga što [[Holokaust]] prikazuje na humorističan i optimističan način. == Rođenja == {| cellspacing="0" cellpadding="4" border="1" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" | '''datum''' || '''ime''' || '''nacionalnost i zanimanje''' || '''godina smrti''' |- | 10. februar || [[Chloë Grace Moretz]] || američka glumica || |- | 1. april || [[Asa Butterfield]] || britanski glumac || |- | 15. april || [[Maisie Williams]] || britanska glumica || |- | 8. oktobar || [[Bella Thorne]] || američka glumica || |} == Smrti == {| cellspacing="0" cellpadding="4" border="1" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" | '''datum''' || '''ime''' || '''nacionalnost i zanimanje''' || '''godina rođenja''' |- || 14. januar || [[King Hu]] || tajvanski režiser || [[1932 na filmu|1932]] |- || 24. januar || [[Suzy Vernon]] || francuska glumica || [[1901 na filmu|1901]] |- || 8. mart || [[Alexander Salkind]] || američki producent || [[1921 na filmu|1921]] |- || 14. mart || [[Fred Zinnemann]] || austrijsko-američki režiser || [[1907 na filmu|1907]] |- || 1. maj || [[Bo Widerberg]] || švedski režiser || [[1930 na filmu|1930]] |- || 5. maj || [[Walter Gotell]] || njemački glumac || [[1924 na filmu|1924]] |- || 9. mart || [[Marco Ferreri]] || italijanski režiser || [[1930 na filmu|1930]] |- || 16. maj || [[Giuseppe De Santis]] || italijanski režiser || [[1917 na filmu|1917]] |- || 14. jun || [[Richard Jaeckel]] || američki glumac || [[1926 na filmu|1926]] |- || 24. jun || [[Brian Keith]] || američki glumac || [[1921 na filmu|1921]] |- || 25. jun || [[Jacques-Yves Cousteau]] || francuski režiser i istraživač || [[1910 na filmu|1910]] |- || 1. jul || [[Robert Mitchum]] || američki glumac || [[1917 na filmu|1917]] |- || 2. jul || [[James Stewart]] || američki glumac || [[1908 na filmu|1908]] |- || 9. septembar || [[Burgess Meredith]] || američki glumac || [[1908 na filmu|1908]] |- || 17. septembar || [[Red Skelton]] || američki glumac || [[1913 na filmu|1913]] |- || 30. oktobar || [[Samuel Fuller]] || američki režiser || [[1912 na filmu|1912]] |- || 24. decembar || [[Toshirō Mifune]] || japanski glumac || [[1920 na filmu|1920]] |} == Najkomercijalniji filmovi u kinima diljem svijeta == {| class="wikitable sortable" style="margin:auto; margin:auto;" |+ Najkomercijalniji filmovi u kinima diljem svijeta<ref>{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=worldwide&yr=1997&p=.htm |title=1997 Worldwide Grosses |work=[[Box Office Mojo]]|accessdate=14. listopada 2013}}</ref> |- ! Rang || Naslov || Studio || Režiser || Svjetska zarada |- | 1. | ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' | [[Paramount Pictures]]/[[20th Century Fox]] | [[James Cameron]] | '''$1,843,201,268''' |- | 2. | ''[[The Lost World: Jurassic Park]]'' | [[Universal Studios]] | [[Steven Spielberg]] | '''$618,638,999''' |- | 3. | ''[[Men in Black (film)|Men in Black]]'' | [[Columbia Pictures]] | [[Barry Sonnenfeld]] | '''$589,390,539''' |- | 4. | ''[[Tomorrow Never Dies]]'' | [[United Artists]] | [[Roger Spottiswoode]] | '''$333,011,068''' |- | 5. | ''[[Air Force One (film)|Air Force One]]'' | [[Columbia Pictures]] | [[Wolfgang Petersen]] | '''$315,156,409''' |- | 6. | ''[[As Good as It Gets]]'' | [[TriStar Pictures]] | [[James L. Brooks]] | '''$314,178,011''' |- | 7. | ''[[Liar Liar]]'' | [[Universal Studios]] | [[Tom Shadyac]] | '''$302,710,615''' |- | 8. | ''[[My Best Friend's Wedding]]'' | TriStar Pictures | [[P.J. Hogan]] | '''$299,288,605''' |- | 9. | ''[[The Fifth Element]]'' | [[Columbia Pictures]] | [[Luc Besson]] | '''$263,900,000''' |- | 10. | ''[[The Full Monty]]'' | [[Fox Searchlight Pictures|Fox Searchlight]] | [[Peter Cattaneo]] | '''$257,850,122''' |- | 11. | ''[[Star Wars Episode IV: A New Hope|Star Wars (Special Edition)]]'' | [[20th Century Fox]] | [[George Lucas]] | '''$256,900,000''' |- | 12. | [[Hercules (1997 film)|Hercules]] | [[Walt Disney Pictures]] | [[Ron Clements]], [[John Musker]] | '''$252,712,101''' |- | 13. | ''[[Bean (film)|Bean]]'' | [[PolyGram Filmed Entertainment]]/[[Gramercy Pictures]] | [[Mel Smith]] | '''$251,212,670''' |- | 14. | ''[[Face/Off]]'' | [[Paramount Pictures]] | [[John Woo]] | '''$245,676,146''' |- | 15. | ''[[Batman & Robin (film)|Batman & Robin]]'' | [[Warner Bros.]] | [[Joel Schumacher]] | '''$238,207,122''' |- | 16. | ''[[Good Will Hunting]]'' | [[Miramax Films]] | [[Gus Van Sant]] | '''$225,933,435''' |- | 17. | ''[[Con Air]]'' | [[Touchstone Pictures]] | [[Simon West]] | '''$224,012,234''' |- | 18. | ''[[Dante's Peak]]'' | [[Universal Pictures]] | [[Roger Donaldson]] | '''$178,127,760''' |- | 19. | ''[[Flubber (film)|Flubber]]'' | [[Walt Disney Pictures]] | [[Les Mayfield]] | '''$177,977,226''' |- | 20. | ''[[George of the Jungle (film)|George of the Jungle]]'' | [[Walt Disney Pictures]] | [[Sam Weisman]] | '''$174,463,257''' |} == Nagrade == {| class="wikitable" style="font-size: 90%;" |- ! rowspan="2" style="width:200px;"| Kategorija !! colspan="2" style="width:250px;"| [[Zlatni globus]]<br />1998. !! rowspan="2" style="width:250px;"| [[Oscar]]i<br />1998. !! rowspan="2" style="width:250px;"| [[Nagrade Udruženja njujorških filmskih kritičara]]<br />1998.!! rowspan="2" style="width:250px;"| [[BAFTA]]<br /> 1998. |- ! width=200| Drama !! style="width:200px;"| Mjuzikl ili komedija |- | Najbolji film || '''''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]''''' || '''''[[As Good as It Gets]]''''' || '''''Titanic'''''||'''''[[L.A. Confidential (film)|L.A. Confidential]]''''' || '''''[[The Full Monty]]''''' |- | Najbolji režiser || colspan=2| '''[[James Cameron]]'''<br />''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'' || '''James Cameron'''<br />''Titanic'' || '''[[Curtis Hanson]]'''<br />''[[L.A. Confidential (film)|L.A. Confidential]]'' || '''[[Baz Luhrmann]]'''<br />''[[Romeo + Juliet]]'' |- | Najbolji glumac || '''[[Peter Fonda]]'''<br />''[[Ulee's Gold]]'' || '''[[Jack Nicholson]]'''<br />''[[As Good as It Gets]]'' || '''Jack Nicholson'''<br />''As Good as It Gets'' || '''[[Peter Fonda]]'''<br />''[[Ulee's Gold]]'' ||'''[[Robert Carlyle]]'''<br />''[[The Full Monty]]'' |- | Najbolja glumica || '''[[Judi Dench]]'''<br />''[[Mrs. Brown]]'' || '''[[Helen Hunt]]'''<br />''[[As Good as It Gets]]'' || '''Helen Hunt'''<br />''As Good as It Gets'' || '''[[Julie Christie]]'''<br />''[[Afterglow (film)|Afterglow]]''|| '''Judi Dench'''<br />''Mrs. Brown'' |- | Najbolji sporedni glumac || colspan=2| '''[[Burt Reynolds]]'''<br />''[[Boogie Nights]]'' || '''[[Robin Williams]]'''<br />''[[Good Will Hunting]]'' ||'''[[Burt Reynolds]]'''<br />''[[Boogie Nights]]'' || '''[[Tom Wilkinson]]'''<br />''[[The Full Monty]]'' |- | Najbolja sporedna glumica || colspan=2| '''[[Kim Basinger]]'''<br />''[[L.A. Confidential (film)|L.A. Confidential]]'' || '''Kim Basinger'''<br />''L.A. Confidential''|| '''[[Joan Cusack]]'''<br />''[[In & Out]]''|| '''[[Sigourney Weaver]]'''<br />''[[The Ice Storm (film)|The Ice Storm]]'' |- | Najbolji adaptirani scenarij || rowspan=2 colspan=2| '''''[[Good Will Hunting]]'''''<br />[[Ben Affleck]], [[Matt Damon]] || '''''[[L.A. Confidential (film)|L.A. Confidential]]'''''<br />[[Brian Helgeland]], [[Curtis Hanson]] || - ||'''''[[Romeo + Juliet]]'''''<br />[[Baz Luhrmann]], [[Craig Pearce]] |- | Najbolji izvorni scenarij|| '''''[[Good Will Hunting]]'''''<br />[[Ben Affleck]], [[Matt Damon]] ||'''''[[L.A. Confidential (film)|L.A. Confidential]]'''''<br />[[Curtis Hanson]], [[Brian Helgeland]] || '''''[[Nil by Mouth (film)|Nil by Mouth]]'''''<br />[[Gary Oldman]] |- | Najbolji strani film || colspan=2| '''''[[Ma vie en rose|My Life in Pink]]'''''<br />(''Ma vie en rose'') || '''''[[Character (1997 film)|Character]]'''''<br />(''Karakter'') ||'''''[[Ponette]]'''''|| '''''[[Ridicule]]'''''<br />(''Ridicule'') |} '''[[Zlatna palma]], Cannes:''' :'''''[[Okus trešnje]]''''' (طعم گيلاس, Ta'm-e gilass), [[Abas Kijarostami]], {{flag|Iran}} / {{flag|Francuska}} :'''''[[Unagi (film)|Jegulja]]''''' (うなぎ, Unagi), [[Shōhei Imamura]], {{flag|Japan}} '''[[Zlatni lav]], Venecija:''' :'''''[[Hana-bi]]''''' (''Vatromet''), [[Takeshi Kitano]], {{flag|Japan}} '''[[Berlinale]], Berlin:''' :'''''[[The People vs. Larry Flynt]]''''', [[Miloš Forman]], {{flag|Sjedinjene Države}} '''Zlatna arena, [[Festival igranog filma u Puli]]:''' :'''''[[Mondo Bobo]]''''', [[Goran Rušinović]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|1997 in film}} * [http://www.imdb.com/Sections/Years/1997 1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070905134600/http://www.imdb.com/Sections/Years/1997/ |date=2007-09-05 }} na [[Internet Movie Database]] * [http://www.the-numbers.com/movies/year/1997 1997. na filmu] na Numbers * [http://www.rottentomatoes.com/top/bestofrt/?year=1997 100 najhvaljenijih filmova 1997.] na [[Rotten Tomatoes]] * [http://www.films101.com/y1997r.htm Najhvaljeniji filmovi] na Films101 [[Kategorija:1997. na filmu]] 6tilxuypir1kohyfulou6glzdgp8cic István Sándor 0 248383 41262571 41229499 2022-08-22T22:07:31Z CommonsDelinker 806 Datoteka/fajl 2_SANDOR_STEFANO.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na [[:commons:|Ostavi]] obrisao Ellywa sa razlogom: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files uploaded by Gombabandi|]] wikitext text/x-wiki {{Infokutija svetac |ime=Blaženi István Sándor |datum_rođenja={{birth date|1914|10|26|df=y}} |datum_smrti={{dda|1953|6|8|1914|10|26|df=y}} |datum_slave= [[8. juna]] |štovanje_u=[[Katolička crkva]] |slika= |širina_slike=200px |opis=Stjepan kao đak (1931) |mjesto_rođenja=[[Szolnok]] [[Mađarska]] |mjesto_smrti=[[Budimpešta]], [[Mađarska]] |titule=[[mučenik]] i [[salezijanci|salezijanac]] |datum_beatifikacije=[[19. oktobra]] [[2013]]. |mjesto_beatifikacije=[[Budimpešta]] [[Mađarska]] |mjesto_beatifikacije=[[Kardinal (katolicizam)|Kardinal]] [[Angelo Amato]] [[salezijanci|SDB]] |attributi=[[knjiga]], [[palme|palma]], [[radničko odijelo]] |zaštitništvo=[[učenik|učenici]], [[ministrant]]i [[radnik|radnici]], [[studenti]], [[Mađarska]] |glavno_svetište= }} '''István Sándor''' [íštvan šándor] (također '''Stjepan Šandor'''), [[Mađari|mađarski]] [[salezijanci|salezijanac]], [[mučenik]] i [[blaženik]], * [[26. oktobra]] [[1914]], [[Szolnok]], † [[8. juna]] [[1953]], [[Budimpešta]]. == Životopis == === Mladost === István Sándor se je rodio u prvoj godini [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], 26. oktobra 1914 u gradiću Szolnok u srednje-istočnom dijelu Mađarske. Otac Stjepan (István) Sándor je radio na željeznici, majka Marija (Mária) rođena Fekete pak je unatoč siromašnim prilikama brižno odgajala Stjepana i kasnije rođene brate Ladislava (László) i Ivana (János) <ref>izgovor: Szolnok (izg: solnok); Mária (izg: mária) = Marija; László (izg.: láslo) = Ladislav; János (izg.: jánoš) = Ivan</ref> Pučku školu je Stjepan polazio u Szolnoku od 1924 do 1928, srednju drvno-metalnu stručnu školu pak od 1928 do 1931 također u Szolnoku, gdje se je izučio za metalo-varioca i bakro-ljevača. Zatim je neko vrijeme radio kao običan radnik i željezo-strugar. === Djelovanje === Na početku 1936 otputova u [[Budimpešta|Budimpeštu]], da bi se osposobio za tiskara u [[salezijanci|salezijanskoj]] [[tiskarnica|tiskarnici]] u bližnjem gradu [[Rákospalota]] <ref> Rákospalota se 1950 spojila sa Budimpeštom i tvori danas njen XV. okrug.</ref>. Kao pripravnik (=aspirant) se je hitro uključio u salezijanski odgojni rad sa mladima, naročito sa [[ministrant]]ima. Za pola godine je zamolio za ulazak u [[novicijat]], koji je završio 8. septembra 1940 sa privremenim zavjetima.<ref>Ádám László szalézi tartományfőnök: ''Sándor István halotti levele'' (Salezijanski provincijal Ádám László: ''Posmrtno pismo o Stjepanu Sándoru''</ref> == Opasna vremena == === Drugi svjetski rat === [[Drugi svjetski rat]] već je počeo, a njime i razdoblje puno opasnosti. 1942 su bili salezijanska subraća-pomoćnici pozvani u vojsku – tako i on. Služio je kao vezista i telegrafista po raznim mjestima, među ostalim i u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Od tamo su ga poslali na [[Don]]ski front, gdje je u znak hrabrosti primio nekoliko priznanja. Po tamošnjem porazu je njegova jedinica počela povlačenje na zapad, gdje je konačno u [[Njemačka|Njemačkoj]] pao 1944 u američko zarobljeništvo. === [[Sovjetski Savez|Sovjetska]] [[okupacija]] === Ljeti 1945 se je sretno vratio kući, i nastavio raditi kao štampar u salezijanskoj tiskarnici. Ujedno je u Rákospaloti 24. jula 1946 položio vječne zavjete. Područje njegova djelovanja je bio Clarisseum, sjedište salezijanskog rada u novom dijelu Budimpešte zvanom [[Újpest]], kamo su salezijanci primali školarce iz najsiromašnijih radničkih obitelji, da bi im nudili stručnu, vjersku i moralnu naobrazbu. U proljeće 1950 su vlasti zabranile djelovanje većini ženskih i muških katoličkih redova, među ostalima i salezijancima. Stjepan je našao posao u župi kao sakristan – te je još i dalje odgajao mlade u [[Sveti Ivan Bosko|don Boskovu]] duhu. Priređivao je sastanke, izlete i razgovore, te ih poučavao u vjeronauci. Kad je tajna policija saznala već februara 1951 za njegovu vjersku djelatnost, počeli su ga nadzirati. Jedan od njegovih dobronamjernih povjerenika ga je o tome obavijestio; salezijansko vodstvo mu je zato ponudilo mogućnost, da se skloni u inostranstvo. Krivotvorenom putovnicom već se je bližio zapadnoj granici, kad se je iznenada predomislio. Odlučio je, da rađe pretrpi smrt kao [[mučenik]], nego da ostavi povjerenu mu omladinu. Vratio se u Budimpeštu; da bi izbjegao zatvor, počeo je raditi pod izmišljenim imenom kao Kiss István u tvornici Persil (Persil Művek) te neprijavljen živio u stanovanju svog su-redovnika. Zbog blagotvornog i odgojnog utjecaja u svojoj okolini dobio je od vodstva tvornice „priznanje narodnog odgojitelja”. 28 jula 1952 su ga zajedno sa drugovima i jednom drugaricom – među njima su bili također visoki članovi [[Komunistička partija|Komunističke partije]] - zatvorili. U zatvoru su ga zlostavljali i više puta pretukli; on je ipak ostao vjeran Bogu i nije se htio odreći katoličke vjere. Konačno su ga 23 mart 1953 osudili na temelju izmišljenih optužbi zajedno sa dvojicom drugova na smrt vješanjem – dok su ostali dobili dugogodišnju, također doživotnu robiju. Namješteno suđenje je poznato kao »odbrana partije« (pártőrség pere). == Smrt i štovanje == Stjepanovu molbu za pomilovanjem je partijski vrh odbacio te su presudu izvršili 8. juna 1953. Najvjerojatnije su njegov leš bacili u zajednički grob na javnom groblju u Rákoskeresztúru na parceli 301. Stjepanovu smrtnu presudu na montiranom procesu je sud u Budimpešti poslije demokratskih promjena i povlačenju Sovjeta iz Mađarske 1989 poništio godine 1994 te ga posmrtno rehabilitirao. 1999 je dobio posthumno i državno odlikovanje za hrabrost i odgojne zasluge.<ref>http://www.magyarkurir.hu/hirek/kiallitasok-szinielodasok-elozik-meg-sandor-istvan-boldogga-avatasat</ref> === Beatifikacija === [[Rimokatolička crkva|Katolička Crkva]] smatra Stjepana Sándora [[mučenik]]om, jer je pretrpio smrt zbog vjernosti Bogu i svome poslanju. 24 maja 2006 je počeo biskupski postupak za beatifikaciju, koji je završen 10 decembra 2007. Svi dokumenti su 2008 poslati u [[Rim]], gdje je nastavila postupak Kongregacija za kauze svetaca. [[Papa Franjo]] je potpisao 27 marta 2013 dekret o beatifikaciji.<ref>[http://www.magyarkurir.hu/hirek/papa-engedelyezte-sandor-istvan-vertanusagarol-szolo-dekretum-kihirdeteset A pápa engedélyezte Sándor István vértanúságáról szóló dekrétum kihirdetését, Magyar Kurír, 2013.03.28.]</ref>. Proglašenje blaženim je bilo u subotu 19 oktobra 2013 u Budimpešti.<ref> [http://www.magyarkurir.hu/hirek/kihirdettek-sandor-istvan-boldoggaavatasanak-idopontjat Kihirdették Sándor István boldoggáavatásának időpontját. Magyar Kurír, 2013.05.15.]</ref>Papinim ovlaštenjem ga je proglasio za blaženog prefekt kongregacije za kauze svetaca [[kardinal]] [[salezijanci|salezijanac]] [[Angelo Amato]]; misu je vodio i propovijedao mađarski primas i kardinal [[Péter Erdő]] – na platou ispred bazilike svetoga Stjepana kralja u Budimpešti. Suslavilo je sa njime oko 40 biskupa i 300 svećenika; vjernici su ispunili cijeli trg ispred bazilike, koji može primiti oko 10.000 ljudi. <br />Za vrijeme propovijedi [[papa|papin]] izaslanik je o novom blaženiku rekao i ovo: </blockquote>«Današnja beatifikacija salezijanskog redovnika, čije ime podsjeća na prvog kršćanskog mučenika, je dar Trojednom Bogu, mađarskom narodu, salezijanskoj družbi i čitavoj Crkvi. Mučenici svijetle kao zvijezde na tamnom nebu, da rasvjetljavaju putove ljubavi, kao i putove razumijevanja i uzajamnog poštovanja u suočavanju sa ljudskom zloćom. Ako vjerski progon stvara među ljudima provaliju, mučenici grade svojim žrtvama i bratstvom, praštanjem i prihvaćanjem mostove. Baština mučenika je ljubav, dar koji potiče od Boga u naša srca preko krštenja. Blaženi István Sándor šalje dakle salezijancima trostruku poruku:<br />''Prvo'', poziva vas, da budete '''pravi [[Sveti Ivan Bosko|don Boskovi]] sinovi''', koji ustraju vjerni posvećenom životu pridržavajući se radosti, radinosti i zajedničkog života. O Stjepanu smijemo kazati, da je volio knjige, oltar i oratorij. <br />''Druga njegova poruka'' je '''želja po odgoju'''. Blaženi Stjepan je bio vjeran salezijanskoj karizmi, a ujedno visoko stručno izvježbani štampar te učitelj kršćanskog života. Njegovi đaci se sa divljenjem sjećaju njegovih evanđeoskih poticaja i smjernica. Bio je uvjeren, da mladi tiskarski šegrti trebaju duhovni odgoj i vodstvo. Pomagao im je u korisnom provođenju rada i slobodnog vremena. Neumorno je priređivao igre. Vodio je grupu od pedesetak tiskarskih pripravnika, koji su se ugledavši se na njega pripremali za salezijansko zvanje. <br />''Treća poruka'' je '''mučeništvo'''. Za kršćanina znači mučeništvo najviši stepen svjedočanstva, otkrivenje nade i ljubavi. Redovnike salezijance novi blaženik podsjeća, da je Bogu posvećeni život jedno pravo, beskrvno mučeništvo, koje se ostvaruje dan na dan u vjernosti evanđelju i salezijanskoj karizmi. <br />Junaštvo se ne može potvoriti. Među svjedočanstvima u svetačkom postupku ih ima nekoliko, koja to potvrđuju. Stjepan je jednom spasio od sigurne smrti teško povrijeđenog momka, koji je upao pod kotače tramvaja. Stjepan je skinuo kaput te mu zaustavio krvarenje. Drugom zgodom je roditeljima obećao, da će dati svoju krv, ako može time spasiti život njihovom dječaku, koji je bolovao za tifusom. Za vrijeme [[komunizam|komunističke]] [[diktatura|diktature]] su ga zatvorili, mučili, optužili lažno za zločine, kojih nije nikada počinio, te ga najzad osudili na smrt i pogubili. Blaženi Stjepan je ostao postojan u vjeri. Radije je izabrao smrt, nego da bi se sklonio na sigurno u inostranstvo, ili da bi zatajio svoje redovničko zvanje. Stjepan Sándor je primjer čovjeka, koji je čvrstim duhom prihvatio životne kušnje, bez da bi igdje posrnuo. On nam daje primjer, kako je važan odgoj mladih u jednom svijetu, u kojem država prezire vrijednosti kao što su život, ljubav, radinost, praštanje i bratstvo. </blockquote><ref>http://www.magyarkurir.hu/hirek/angelo-amato-szavai-boldogga-avatasi-szertartas-utan</ref> == Galerija slika == <gallery> File:Bp-Stephen vigilia.jpg|Večernja u Bazilici sv. Stjepana za Božji blagoslov i mir među narodima File:Bp-Sandor choir.jpg|Vokalno-instrumentalni Daunerov zbor<ref>Ovaj vokalno-instrumentalni zbor je osnovao salezijanec János Dauner (1915-2002)</ref> pjeva i svira kod večernje 18 oktobar 2013 File:Bp-Sandor Chavez.jpg|Don Pasqual Chávez, vrhovni poglavar salezijanaca je došao iz Rima File:Bp-JP2 Chavez.jpg|Don Pasqual Chávez uz pratnju indijskog salezijanca u Budimpešti na svečanosti File:I-Sandor, Basilica of St. Stephen, 2013 Budapest.jpg|Zakrivena slika blaženoga Istvána Sándora na pročelju Bazilike File:Bp-people.jpg|Narod je ispunio trg pred Bazilikom sv. Stjepana u Budimpešti File:Bp-priests.jpg|Katolički svećenici za vrijeme pripreme na svečanu beatifikaciju </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Evropski dan sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma|Evropski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma]] * [[Crna knjiga komunizma]] * [[Koncentracijski logor Rečka]] * [[Miroslav Bulešić]] * [[Szilárd Bogdánffy]] * [[Lojze Grozde]] * [[József Mindszenty]] * [[Sveci]] == Literatura == * Flavio Depaula SDB: ''Beatificazione del Servo di Dio Stefano Sándor''. Új Ember, Debrecen 2013. * Erzsébet Lengyel: ''Szaléziak Magyarországon'', Don Bosco Kiadó, Budapest 2013, ISBN 978-963-9956-28-5 * Gyula Zsédely SDB: ''Sándor István SDB vértanú''. Don Bosco Kiadó, Budapest 2002, ISBN 963-8456-90-6 * János Szőke SDB: ''Sándor István vértanú'', Don Bosco Kiadó, Budapest 2011, ISBN 978-963-9956-18-6 == Eksterni linkovi == {{Commonscat|István Sándor}} * [http://www.mladi.hbk.hr/article.php?id=988 Salezijanac István Sándor – novi blaženik] * [http://www.glas-koncila.hr/portal.html/docs/cecilija/photos_portal/srednja/pretplata/mak/portal.html?catID=2&conID=34113&act=view Nedjeljni Angelus: Papa Franjo spomenuo 20 oktobar 2013 blaženog Istvána Sándora]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/honlapot-inditottak-sandor-istvan-szalezi-szerzetesrol Honlapot indítottak Sándor István szalézi szerzetesről (Otvorena internetna stranica o salezijanskom redovniku Stjepanu Sándoru)] * [http://www.magyarkurir.hu/cimke/S%C3%A1ndor%20Istv%C3%A1n%20boldogg%C3%A1%20avat%C3%A1sa Sándor István boldoggá avatása (Beatifikacija I. S.)] * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/kiallitasok-szinielodasok-elozik-meg-sandor-istvan-boldogga-avatasat Kiállítások, színielődások előzik meg Sándor István boldoggá avatását (Pred proglašenjem za blaženog možete posjetiti izložbu o Istvánu Sándoru)] * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/szolnokon-keszulnek-sandor-istvan-boldogga-avatasanak-kihirdetese-0 Szolnokon is készülnek Sándor István boldoggá avatásának kihirdetése (I u Szolnoku se pripravljaju na proglašenje Stjepana S. blaženim)] * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/clarisseum-nyomdasza A Clarisseum nyomdásza (Tiskara Clarisseum)] * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/kihirdettek-sandor-istvan-boldoggaavatasanak-idopontjat Kihirdették Sándor István boldoggá avatásának időpontját (Određen je datum proglašenje blaženim I. S.)] * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/papa-engedelyezte-sandor-istvan-vertanusagarol-szolo-dekretum-kihirdeteset A pápa engedélyezte Sándor István vértanúságáról szóló dekrétum kihirdetését (Papa Franjo je dozvolio proglasiti dekret o mučeništvu I. S.)] * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/magyar-szentek-es-boldogok-belyegen Magyar szentek és boldogok bélyegen (Mađarski sveci in blaženici na poštanskim markama)] * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/sandor-istvan-nepnevelo-kituntetest-kapott-persil-gyarban Sándor István: népnevelő kitüntetést kapott a Persil gyárban (I. S. je dobio „odlikovanje narodnog odgojitelja“ u tvornici Persil)] * [http://www.magyarkurir.hu/hirek/korutat-neveznek-el-sandor-istvan-vertanurol-szolnokon Körutat neveznek el Sándor István vértanúról Szolnokon (Po I. S. će dobiti ime obvoznica u Solnoku)] * [http://www.mindszenty.katolikus.hu/vh46/46_1.html Idézetek Sándor István leveleiből Sándor István szalézi testvér emlékére (Misli iz pisama I. S.; Molba za početak postupka za beatifikaciju I. S.; Uspomene na salezijanskoga subrata I. S.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131017021522/http://www.mindszenty.katolikus.hu/vh46/46_1.html |date=2013-10-17 }} {{lifetime|1914|1953|Sándor, István}} [[Kategorija:Rimokatolički redovnici]] [[Kategorija:Mučenici]] [[Kategorija:Žrtve komunizma]] [[Kategorija:Blaženici]] [[Kategorija:Sveci]] [[Kategorija:Biografije, Mađarska]] gusv6i9iukwcigi8z5765xzd2t20k92 Grammy 0 251262 41262658 40853041 2022-08-23T02:17:51Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Nagrada | ime = Nagrada Grammy | slika = | veličina_slike = 260px | alt = | naslov= Izgled nagrade Gramy (replika starinskog [[gramofon]]a) | opis_slike= Izgled nagrade Gramy (replika starinskog [[gramofon]]a) | trenutne_nagrade = | opis = Za doprinose u [[muzika|muzici]] i [[Diskografska kuća|diskografiji]] | dodeljuje =National Academy of Recording Arts and Sciences | zemlja = {{flag|Sjedinjene Američke Države}} | mreža = | godina = [[1958]]. | veb-sajt = http://www.grammy.com }} '''Nagrada Grammy''' ([[engleski]]: ''Grammy Award'') je zapravo skraćeni izvorni naziv nagrade koja se isprva zvala - ''Gramophone Awards'', to je godišnja nagrada za izuzetne doprinose u [[muzika|muzici]] i [[Diskografska kuća|diskografiji]], koju dodjeljuje ''Američka akademija za diskografsku umjetnost i nauku'', čiji je [[akronim]] - '''NARAS''' (od ''National Academy of Recording Arts & Sciences, Inc.''). Pobjednici se odabiru u više od 25 polja koja pokrivaju takve žanrove kao što su; [[pop]], [[Rock and Roll|rock]], [[hip hop]], [[Rhythm and blues]], [[country]], [[reggae]], [[Klasična muzika|klasična]], [[gospel]] i [[jazz]] [[muzika]], kao i za djela iz produkcije i postprodukcije, uključujući i ambalažu [[album]]a.<ref name=brit/> Četiri glavne nagrade Gramy, dodjeljuju se za najbolju snimku, album, pjesmu i najboljeg novog izvođača. Ali se po žanrovima dodjeli više od 75 nagrada. Dobitnici dobiju malu pozlaćenu repliku starinskog gramofona.<ref name=brit/> == Karakteristike i historija == Da bi se moglo kvalificirati za neku od grammyevih nagrada koju dodjeljuje - ''NARAS'', snimka ili [[muzički spot]] mora biti objavljena u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] u razdoblju od [[1. oktobar|1. oktobra]] (prošle) godine do ponoći [[30. septembar|30. septembra]] u godini kad se dodjeljuje nagrada. <ref name=brit/>Prijave mogu podnijeti diskografske kuće, kao i članovi Akademije, nakon tog se pregledava njihova valjanost. Pjesme kandidati zatim prolaze kroz postupak žiriranja, koju provodi akademijina komisija, preko serije glasanja, na kraju tog procesa ostaje po pet kandidata za svaku nagradu. O pobjednicima, odlučuje stručni žiri sastavljen od eksperata za tu vrst muzike, oni se proglašavaju na svečanosti koju prenosi [[televizija]].<ref name=brit/> Prva ceremonija dodjele Grammya, održana je [[1959]]. u [[Los Angeles]]u, na kojoj je dodjeljeno 28 nagrada. Među dobitnicima su bili [[Ella Fitzgerald]], [[Frank Sinatra]] i [[Kingston Trio]].<ref name=brit/> Kako je vremenom rastao broj muzičkih žanrova, rastao je i broj nagrada, tako je [[Rock and Roll|rock]] prvi put prepoznat kao poseban žanr - [[1980]]., a [[Hip hop]] [[1989]]. <ref name=brit/>Nagrada za najbolji [[Muzički spot]] prvi put je dodjeljena [[1982]]., to je bilo i priznanje Akademije za rastući utjecaj medija. Od [[2011]]. ''NARAS'' je radikalno reorganizirao čitav sistem Grammy kategorija, i smanjio ukupan broj nagrada od 109 na 78. Sve žanrovske kategorije su ukinute, kao i one koje su se bazirale na razlici između solista i sastava, uz redukciju kategorija u instrumentalnoj muzici. Stare nagrade koje su se dodjelivale za žanrovsku muziku, poput havajske, indijanske i zydeco muzike ujedinjene u jednu kategoriju nazvanu ''muzika regionalnih korijena'' i instrumentalne kategorije su drastično smanjivane.<ref name=brit/> Sa porastom popularnosti latinske muzike, ''NARAS'' je [[1997]]. kreirao nagradu - '''LARAS''', kao paralelni Gramy za tu vrst muzike. Da bi se kvalificiralo za latinski Grammy, jedini uvjet je da mora biti na [[španjolski jezik|španjolskom]] ili [[portugalski jezik|portugalskom]], a može biti objavljena (i napravljena) bilo gdje na svijetu, između [[1. jul]]a (prošle) do [[30. jun]]a u godini kad se kandidira. Prvi LARAS dodjeljen je [[2000]]. na ceremoniji u [[Los Angeles]]u, a među dobitnicima su bili [[Carlos Santan]]a i [[Shakira]].<ref name=brit/> Najviše Grammya su dobili [[Georg Solti]] (32), [[Quincy Jones]], [[Stevie Wonder]] i [[Chet Atkins]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/682989/Grammy-Award | title =''Grammy Award'' | accessdate = 22. 11. 2013 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Grammy Awards}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/682989/Grammy-Award ''Grammy Award'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} * [http://www.grammy.com Službene stranice] {{en icon}} [[Kategorija:Nagrada Grammy| ]] [[Kategorija:Nastanci 1958.]] [[Kategorija:Američke muzičke nagrade]] soo9c5cxwc814g2shdk8jj9a7vo0dna Aigrefeuille-sur-Maine 0 275821 41262641 41096775 2022-08-23T01:43:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Egrfej sir Men | originalni_naziv = Aigrefeuille-sur-Maine | slika = Eglise Aigrefeuille.jpg | opis_slike = | grb = Blason ville fr Aigrefeuille-sur-Maine (Loire-Atlantique).svg | država = {{FRA}} | region = Loara | departman = Loire-Atlantique | prefektura = Nant | kanton = Egrfej sir Men | gšir = 47.0775 | gduž = -1.39916666666667 | nadm visina = 43 | maksimalna_nadmorska_visina = 56 | minimalna_nadmorska_visina = 2 | površina-km = 14,58 | površina-he = 1.458 | stanovništvo = 3372<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 231,28 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 44002 | poštanski kod = 44140 }} '''Egrfej sir Men''' ({{jez-fra|Aigrefeuille-sur-Maine}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Loire|Loara]], u departmanu [[Departman Atlantska Loara u Francuskoj|Atlantska Loara]] koja pripada prefekturi Nant. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2151 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 147&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 14,58&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 43 metara (maksimalnoj 56 m, a minimalnoj 2 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=1076| 1968=1280| 1975=1489| 1982=1829| 1990=1987| 1999=2151| 2006=| 2011=3372| sansdoublescomptes= 1962}} == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Atlantska Loara]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aigrefeuille-sur-Maine}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.aigrefeuillesurmaine.com/ http://www.aigrefeuillesurmaine.com/] * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Egrfej sir Men na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=44&codecom=002 Egrfej sir Men na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.821657378651833&RadLong1=-0.024420065118801 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=440002 Položaj mesta Egrfej sir Men na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=47.0775&longitude=-1.39916666666667&zoom=8 Plan naselja Egrfej sir Men na mapi (Mapquest)] {{Departman Atlantska Loara u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|47_04_39_N_01_23_57_W_type:city_region:FR|47° 04' 39" SG Š, 01° 23' 57" ZGD}} ajdfhylut0ceipf07ba940vbwfbeeyv Alsting 0 275945 41262739 41232691 2022-08-23T05:57:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Alsting | originalni_naziv = Alsting | slika = Eglise Alsting 57.JPG | opis_slike = | grb = Blason ville fr Alsting 57.svg | država = {{FRA}} | region = Lorena | departman = Moselle | prefektura = Forbaš | kanton = Stiring Vendel | gšir = 49.1797222222222 | gduž = 6.99888888888889 | nadm visina = 280 | maksimalna_nadmorska_visina = 362 | minimalna_nadmorska_visina = 197 | površina-km = 5,73 | površina-he = 573 | stanovništvo = 2.638<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 460,38 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 57013 | poštanski kod = 57515 }} '''Alsting''' ({{jez-fra|Alsting}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Lorraine|Lorena]], u departmanu [[Departman Mozel u Francuskoj|Mozel]] koja pripada prefekturi Forbaš. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2664 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 464&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,73&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 280 metara (maksimalnoj 362 m, a minimalnoj 197 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=1734| 1968=1905| 1975=2017| 1982=2209| 1990=2574| 1999=2664| 2006=| 2011=2638| sansdoublescomptes= 1968}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:3600 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:2400 color:gray1 from:start till:end bar:1200 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,102)(84,110) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1734 1968: 1905 points:(84,110)(100,115) color:blue width:2 #1975: 2017 points:(100,115)(128,124) color:blue width:2 #1982: 2209 points:(128,124)(160,142) color:blue width:2 #1990: 2574 points:(160,142)(196,146) color:blue width:2 #1999: 2664 points:(196,146)(228,148) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Mozel]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Alsting na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=57&codecom=013 Alsting na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.858348078040176&RadLong1=0.12215365509893 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=570013 Položaj mesta Alsting na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=49.1797222222222&longitude=6.99888888888889&zoom=8 Plan naselja Alsting na mapi (Mapquest)] {{Departman Mozel u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|49_10_47_N_06_59_56_E_type:city_region:FR|49° 10' 47" SG Š, 06° 59' 56" IGD}}{{commonscat|Alsting}} cbqtpcxw4sw9xz8tzvjsf7xo0q5kyow Aigues-Vives, Gard 0 276541 41262645 41096789 2022-08-23T01:45:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Egu-Viv}} {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Egu-Viv | originalni_naziv = Aigues-Vives | slika = Aigues Vives D142 9221.JPG | opis_slike = | grb = | država = {{FRA}} | region = Langdok-Rusijon | departman = Gard | prefektura = Nim | kanton = Somjer | geografska_širina = 43.7402777777778 | geografska_dužina = 4.18111111111111 | gšir = 43.7402777777778 | gduž = 4.18111111111111 | nadm visina = 29 | maksimalna_nadmorska_visina = 87 | minimalna_nadmorska_visina = 10 | površina-km = 12 | površina-he = 1.200 | stanovništvo = 2999<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 249,92 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 30004 | poštanski kod = 30670 }} '''Egu-Viv''' ({{jez-fra|Aigues-Vives}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Languedoc-Roussillon|Langdok-Rusijon]], u departmanu [[Departman Gar u Francuskoj|Gar]] koja pripada prefekturi Nim. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 2331 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 194&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 29 metara (maksimalnoj 87 m, a minimalnoj 10 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=1367| 1968=1506| 1975=1611| 1982=1908| 1990=2101| 1999=2331| 2006=| 2011=2999| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:3300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:2200 color:gray1 from:start till:end bar:1100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,90)(84,98) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1367 1968: 1506 points:(84,98)(100,103) color:blue width:2 #1975: 1611 points:(100,103)(128,118) color:blue width:2 #1982: 1908 points:(128,118)(160,128) color:blue width:2 #1990: 2101 points:(160,128)(196,140) color:blue width:2 #1999: 2331 points:(196,140)(228,151) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Gar]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aigues-Vives (Hérault)}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.aiguesvives.fr http://www.aiguesvives.fr] * [http://www.cine-aiguesvives.org http://www.cine-aiguesvives.org] * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Egu-Viv na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=30&codecom=004 Egu-Viv na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.7634118630002&RadLong1=0.0729741552845331 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=300004 Položaj mesta Egu-Viv na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.7402777777778&longitude=4.18111111111111&zoom=8 Plan naselja Egu-Viv na mapi (Mapquest)] {{Departman Gar u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} dml5tsocwcsqs17ikygnjvg2b89ljnl Aigremont, Gard 0 276547 41262642 41096776 2022-08-23T01:43:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Egremon}} {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Egremon | originalni_naziv = Aigremont | slika = | opis_slike = | grb = Blason_de_la_ville_d'Aigremont_(30).svg | država = {{FRA}} | region = Langdok-Rusijon | departman = Gard | prefektura = Ales | kanton = Ledinjan | gšir = 43.9669444444444 | gduž = 4.12333333333333 | nadm visina = 140 | maksimalna_nadmorska_visina = 160 | minimalna_nadmorska_visina = 78 | površina-km = 12,55 | površina-he = 1.255 | stanovništvo = 666<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 53,07 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 30002 | poštanski kod = 30350 }} '''Egremon''' ({{jez-fra|Aigremont}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Languedoc-Roussillon|Langdok-Rusijon]], u departmanu [[Departman Gar u Francuskoj|Gar]] koja pripada prefekturi Ales. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 449 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 35&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 12,55&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 140 metara (maksimalnoj 160 m, a minimalnoj 78 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=238| 1968=256| 1975=241| 1982=243| 1990=313| 1999=449| 2006=| 2011=666| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:600 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:400 color:gray1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,98)(84,93) color:blue width:2 #1962 tot 1968 points:(84,93)(100,88) color:blue width:2 #1975 points:(100,88)(128,89) color:blue width:2 #1982 points:(128,89)(160,109) color:blue width:2 #1990 points:(160,109)(196,147) color:blue width:2 #1999 points:(196,147)(228,195) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Gar]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Egremon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=30&codecom=002 Egremon na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.767367942638266&RadLong1=0.071965742827771 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=300002 Položaj mesta Egremon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.9669444444444&longitude=4.12333333333333&zoom=8 Plan naselja Egremon na mapi (Mapquest)] {{Departman Gar u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|43_58_01_N_04_07_24_E_type:city_region:FR|43° 58' 01" SG Š, 04° 07' 24" IGD}} tsbsyp5gwa71toezjkh5xvt2bka6nkg Argentré-du-Plessis 0 277073 41262790 41188949 2022-08-23T09:50:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Aržantre di Plesi | originalni_naziv = Argentré-du-Plessis | slika = Argentré-du-Plessis (35) Église 01.jpg | opis_slike = | grb = Blason_ville_fr_Argentré-du-Plessis_(Ille-et-Vilaine).svg | država={{FRA}} | region = Bretanja | departman = Ille-et-Vilaine | prefektura = Ren | kanton = Aržantre di Plesi | gšir = 48.0580555555556 | gduž =-1.15277777777778 | nadm visina = 89 | maksimalna_nadmorska_visina = 163 | minimalna_nadmorska_visina = 67 | površina-km = 41,46 | površina-he = 4.146 | stanovništvo = 4233<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 102,1 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 35006 | poštanski kod = 35370 }} '''Aržantre di Plesi''' ({{jez-fra|Argentré-du-Plessis}}) je naselje i opština u severozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Bretanja]], u departmanu [[Departman Il i Vilen u Francuskoj|Il i Vilen]] koja pripada prefekturi Ren. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 3614 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 87&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 41,46&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 89 metara (maksimalnoj 163 m, a minimalnoj 67 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=2265| 1968=2422| 1975=2765| 1982=3045| 1990=3329| 1999=3614| 2006=| 2011=4233| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:5100 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:3400 color:gray1 from:start till:end bar:1700 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,95)(84,101) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 2265 1968: 2422 points:(84,101)(100,112) color:blue width:2 #1975: 2765 points:(100,112)(128,121) color:blue width:2 #1982: 3045 points:(128,121)(160,131) color:blue width:2 #1990: 3329 points:(160,131)(196,140) color:blue width:2 #1999: 3614 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Il i Vilen]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Argentré-du-Plessis}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.argentre-du-plessis.fr/ http://www.argentre-du-plessis.fr/] * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=35854 Aržantre di Plesi na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=35&codecom=006 Aržantre di Plesi na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&id=MERIMEEIA35021358 http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&id=MERIMEEIA35021358] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311114815/http://www4.culture.fr/patrimoines/patrimoine_architectural_et_mobilier/sribzh/main.xsp?execute=show_document&id=MERIMEEIA35021358 |date=2007-03-11 }} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.83877130159592&RadLong1=-0.0201197677671281 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=350006 Položaj mesta Aržantre di Plesi na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=48.0580555555556&longitude=-1.15277777777778&zoom=8 Plan naselja Aržantre di Plesi na mapi (Mapquest)] {{Departman Il i Vilen u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|48_03_29_N_01_09_10_W_type:city_region:FR|48° 03' 29" SG Š, 01° 09' 10" ZGD}} ppogdlywwc6hj1is4jdjax1plvr0urt Aingeville 0 277868 41262646 31628120 2022-08-23T01:51:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Enžvil | originalni_naziv = Aingeville | slika = Aingeville1(88).jpg | opis_slike = | grb = | država = {{FRA}} | region = Lorena | departman = Vosges | prefektura = Nefšato | kanton = Bilnjevil | geografska_širina = 48.2075 | geografska_dužina = 5.77083333333333 | gšir = 48.2075 | gduž = 5.77083333333333 | nadm visina = 330 | maksimalna_nadmorska_visina = 349 | minimalna_nadmorska_visina = 318 | površina-km = 5,77 | površina-he = 577 | stanovništvo = 75<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 13,0 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 88003 | poštanski kod = 88140 }} '''Enžvil''' ({{jez-fra|Aingeville}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Lorraine|Lorena]], u departmanu [[Vosges|Vogezi]] koja pripada prefekturi Nefšato. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 68 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 11,79&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,77&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 330 metara (maksimalnoj 349 m, a minimalnoj 318 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=99| 1968=83| 1975=80| 1982=73| 1990=67| 1999=68| 2006=| 2011=75| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,76)(84,67) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 99 1968: 83 points:(84,67)(100,65) color:blue width:2 #1975: 80 points:(100,65)(128,61) color:blue width:2 #1982: 73 points:(128,61)(160,58) color:blue width:2 #1990: 67 points:(160,58)(196,59) color:blue width:2 #1999: 68 points:(196,59)(228,57) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Vogezi]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aingeville}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Enžvil na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=88&codecom=003 Enžvil na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.84137959920043&RadLong1=0.100720042255925 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=880003 Položaj mesta Enžvil na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=48.2075&longitude=5.77083333333333&zoom=8 Plan naselja Enžvil na mapi (Mapquest)] {{Departman Vogezi u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} 20k4njaiwfbujr3ud4kn7flzloxon2j Alrance 0 278292 41262738 41187432 2022-08-23T05:56:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Alrans | originalni_naziv = Alrance | slika = Alrance1.jpg | opis_slike = | grb = | država = {{FRA}} | region = Središnji-Pirineji | departman = Aveyron | prefektura = Mijo | kanton = Sal Kiran | gšir = 44.1325 | gduž = 2.68416666666667 | nadm visina = 735 | maksimalna_nadmorska_visina = 971 | minimalna_nadmorska_visina = 719 | površina-km = 35,43 | površina-he = 3.543 | stanovništvo = 395<ref name="Insee">{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 11,15 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 12006 | poštanski kod = 12430 }} '''Alrans''' ({{jez-fra|Alrance}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Averon u Francuskoj|Averon]] koja pripada prefekturi Mijo. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 417 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 11&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 35,43&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 735 metara (maksimalnoj 971 m, a minimalnoj 719 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=548| 1968=625| 1975=550| 1982=528| 1990=468| 1999=417<ref name="Insee">{{Insee}}</ref>| 2006=| 2011=395| sansdoublescomptes= 1962}} {{DemografijaFR| 1962=548| 1968=625| 1975=550| 1982=528| 1990=468| 1999=417| 2006=| 2011=395| sansdoublescomptes= 1968}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:900 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:600 color:gray1 from:start till:end bar:300 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,153)(84,138) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 702 1968: 625 points:(84,138)(100,124) color:blue width:2 #1975: 550 points:(100,124)(128,120) color:blue width:2 #1982: 528 points:(128,120)(160,108) color:blue width:2 #1990: 468 points:(160,108)(196,99) color:blue width:2 #1999: 417 points:(196,99)(228,93) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Averon]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Alrance}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Alrans na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=12&codecom=006 Alrans na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.770257432177835&RadLong1=0.0468475460081347 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=120006 Položaj mesta Alrans na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.1325&longitude=2.68416666666667&zoom=8 Plan naselja Alrans na mapi (Mapquest)] {{Departman Averon u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|44_07_57_N_02_41_03_E_type:city_region:FR|44° 07' 57" SG Š, 02° 41' 03" IGD}} ddgrxn6eqw8boiu5eiewtgu7coftsgi Aigues-Vives, Ariège 0 280563 41262644 41096788 2022-08-23T01:45:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Egu-Viv}} {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Egu-Viv | originalni_naziv = Aigues-Vives | slika = Aigues-Vives and Leran.jpg | opis_slike = | grb = Blason ville fr Aigues-Vives (Ariège).svg | država = {{FRA}} | region = Središnji-Pirineji | departman = Ariège | prefektura = Pamje | kanton = Mirpoa | geografska_širina = 42.9975 | geografska_dužina = 1.87638888888889 | gšir = 42.9975 | gduž = 1.87638888888889 | nadm visina = 410 | maksimalna_nadmorska_visina = 621 | minimalna_nadmorska_visina = 391 | površina-km = 5,16 | površina-he = 516 | stanovništvo = 591<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 114,53 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 09002 | poštanski kod = 09600 }} '''Egu-Viv''' ({{jez-fra|Aigues-Vives}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Arjež u Francuskoj|Arjež]] koja pripada prefekturi Pamje. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 485 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 93&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,16&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 410 metara (maksimalnoj 621 m, a minimalnoj 391 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=166| 1968=188| 1975=197| 1982=339| 1990=462| 1999=485| 2006=| 2011=591| sansdoublescomptes= 1962}} {{DemografijaFR| 1962=166| 1968=188| 1975=197| 1982=339| 1990=462| 1999=485| 2006=| 2011=591| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:600 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:400 color:gray1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,79)(84,73) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 210 1968: 188 points:(84,73)(100,76) color:blue width:2 #1975: 197 points:(100,76)(128,116) color:blue width:2 #1982: 339 points:(128,116)(160,151) color:blue width:2 #1990: 462 points:(160,151)(196,157) color:blue width:2 #1999: 485 points:(196,157)(228,161) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Arjež]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aigues-Vives, Ariège}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Egu-Viv na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=09&codecom=002 Egu-Viv na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.750447945166633&RadLong1=0.0327491641607109 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=090002 Položaj mesta Egu-Viv na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=42.9975&longitude=1.87638888888889&zoom=8 Plan naselja Egu-Viv na mapi (Mapquest)] {{Departman Arijež u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} owjkuxic2inrpo44tgzqaln85waoqxg Aigrefeuille-d'Aunis 0 281831 41262640 41096774 2022-08-23T01:43:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Egrfej d Oni | originalni_naziv = Aigrefeuille-d'Aunis | slika = Mairie3Aigrefeuille17.jpg | opis_slike = | grb = Blason province fr Aunis.svg | država = {{FRA}} | region = Poatu-Šarant | departman = Charente-Maritime | prefektura = Rošfor | kanton = Egrfej d'Onis | geografska_širina = 46°07'00" SGŠ | geografska_dužina = 00°55'57" ZGD | gšir = 46.1167 | gduž = -0.9325 | nadm visina = 18 | maksimalna_nadmorska_visina = 38 | minimalna_nadmorska_visina = 12 | površina-km = 16,76 | površina-he = 1.676 | stanovništvo = 3715<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 221,66 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 17003 | poštanski_kod = 17290 | pozicijaX = 87 | pozicijaY = 165 }} '''Egrfej d Oni''' ({{jez-fra|Aigrefeuille-d'Aunis}}) je naselje i opština u zapadnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Poitou-Charentes|Poatu-Šarant]], u departmanu [[Departman Primorski Šarant u Francuskoj|Primorski Šarant]] koja pripada prefekturi Rošfor. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 3151 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 188 &nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 16,76&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 18 metara (maksimalnoj 38 m, a minimalnoj 12 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=1783| 1968=1940| 1975=2313| 1982=2843| 1990=2944| 1999=3151| 2006=| 2011=3715| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:4500 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:3000 color:gray1 from:start till:end bar:1500 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,87)(84,93) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 1783 1968: 1940 points:(84,93)(100,107) color:blue width:2 #1975: 2313 points:(100,107)(128,127) color:blue width:2 #1982: 2843 points:(128,127)(160,131) color:blue width:2 #1990: 2944 points:(160,131)(196,139) color:blue width:2 #1999: 3151 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Primorski Šarant]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.mairie-aigrefeuille.fr/web.htm http://www.mairie-aigrefeuille.fr/web.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619233307/http://www.mairie-aigrefeuille.fr/web.htm |date=2006-06-19 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Egrfeh d Oni na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=17&codecom=003 Egrfeh d Oni na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.804887673421352&RadLong1=0.0162751952757227 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=170003 Položaj mesta Egrfeh d Oni na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.sami-informatique.com/ http://www.sami-informatique.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101223083138/http://www.sami-informatique.com/ |date=2010-12-23 }} {{Departman Primorski Šarant u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|46_07_00_N_00_55_57_W_type:city_region:FR|46° 07' 00" SG Š, 00° 55' 57" ZGD}}{{commonscat|Aigrefeuille-d'Aunis}} sn3sxkwjn9d1cs2csftcqvvsantxuyq Aigremont, Haute-Marne 0 283980 41262643 41096777 2022-08-23T01:44:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Egremon}} {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Egremon | originalni_naziv = Aigremont | slika = | opis_slike = | grb = Blason de la ville de Aigremont (52).svg | država = {{FRA}} | region = Šampanj-Arden | departman = Haute-Marne | prefektura = Langr | kanton = Burbon le Ben | gšir = 48.0175 | gduž = 5.71805555555556 | nadm visina = 430 | maksimalna_nadmorska_visina = | minimalna_nadmorska_visina = | površina-km = 4,87 | površina-he = 487 | stanovništvo = 23<ref name="Insee">{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 4,72 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 52002 | poštanski kod = 52400 }} '''Egremon''' ({{jez-fra|Aigremont}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Gornja Marna u Francuskoj|Gornja Marna]] koja pripada prefekturi Langr. Po podacima iz [[2006]]. godine u opštini je živelo 23 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 3&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,87&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 430 metara. == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=42| 1968=44| 1975=31| 1982=23| 1990=19| 1999=18| 2006=23<ref name="Insee">{{Insee}}</ref>| 2011=23| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,44)(84,45) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 42 1968: 44 points:(84,45)(100,38) color:blue width:2 #1975: 31 points:(100,38)(128,33) color:blue width:2 #1982: 23 points:(128,33)(160,31) color:blue width:2 #1990: 19 points:(160,31)(196,30) color:blue width:2 #1999: 18 points:(196,30)(228,32) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Gornja Marna]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Egremon na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=52&codecom=002 Egremon na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.838063473621462&RadLong1=0.0997988962617668 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=520002 Položaj mesta Egremon na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=48.0175&longitude=5.71805555555556&zoom=8 Plan naselja Egremon na mapi (Mapquest)] {{Departman Gornja Marna u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|48_01_03_N_05_43_05_E_type:city_region:FR|48° 01' 03" SG Š, 05° 43' 05" IGD}} h472zd03edxe7il193028e9p61obln0 Aigny 0 284075 41262638 25598042 2022-08-23T01:43:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Eni | originalni_naziv = Aigny | slika = Maison commune pompier 06733.JPG | opis_slike = | grb = Blason Aigny.svg | država = {{FRA}} | region = Šampanj-Arden | departman = Marna | prefektura = Šalons an Šampanj | kanton = Šalons an Šampanj-2 | gšir = 49.0361111111111 | gduž = 4.20944444444444 | nadm visina = 77 | maksimalna_nadmorska_visina = | minimalna_nadmorska_visina = | površina-km = 11,24 | površina-he = 1.124 | stanovništvo = 211<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 21,71 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 51003 | poštanski kod = 51150 }} '''Eni''' ({{jez-fra|Aigny}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Marna u Francuskoj|Marna]] koja pripada prefekturi Šalons an Šampanj. Po podacima iz [[2004]]. godine u opštini je živelo 211 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 19&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 11,24&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 77 metara. == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=196| 1968=207| 1975=211| 1982=218| 1990=192| 1999=189| 2006=| 2011=244| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,131)(84,137) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 196 1968: 207 points:(84,137)(100,140) color:blue width:2 #1975: 211 points:(100,140)(128,144) color:blue width:2 #1982: 218 points:(128,144)(160,129) color:blue width:2 #1990: 192 points:(160,129)(196,127) color:blue width:2 #1999: 189 points:(196,127)(228,140) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Marna]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Eni na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=51&codecom=003 Eni na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.855841591308705&RadLong1=0.0734686652392915 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=510003 Položaj mesta Eni na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)] {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=49.0361111111111&longitude=4.20944444444444&zoom=8 Plan naselja Eni na mapi (Mapquest)] {{Departman Marna u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|49_02_10_N_04_12_34_E_type:city_region:FR|49° 02' 10" SG Š, 04° 12' 34" IGD}}{{commonscat|Aigny}} ak47qxdq7gznudbbdmdiwf0vhjamz2h Aigrefeuille 0 284700 41262639 41096773 2022-08-23T01:43:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Egrfej | originalni_naziv = Aigrefeuille | slika = | opis_slike = | grb = Blason ville fr Aigrefeuille (Haute-Garonne).svg | država = {{FRA}} | region = Središnji-Pirineji | departman = Haute-Garonne | prefektura = Tuluz | kanton = Lanta | gšir = 43.5686111111111 | gduž = 1.59111111111111 | nadm visina = 221 | maksimalna_nadmorska_visina = 230 | minimalna_nadmorska_visina = 151 | površina-km = 4,62 | površina-he = 462 | stanovništvo = 1099<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 237,88 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 31003 | poštanski kod = 31280 }} '''Egrfej''' ({{jez-fra|Aigrefeuille}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Gornja Garona u Francuskoj|Gornja Garona]] koja pripada prefekturi Tuluz. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 577 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 124&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,62&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 221 metar (maksimalnoj 230 m, a minimalnoj 151 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=99| 1968=124| 1975=135| 1982=172| 1990=245| 1999=577| 2006=| 2011=1099| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:900 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:600 color:gray1 from:start till:end bar:300 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,39)(84,43) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 99 1968: 124 points:(84,43)(100,45) color:blue width:2 #1975: 135 points:(100,45)(128,52) color:blue width:2 #1982: 172 points:(128,52)(160,66) color:blue width:2 #1990: 245 points:(160,66)(196,129) color:blue width:2 #1999: 577 points:(196,129)(228,171) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Gornja Garona]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Egrfej na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=31&codecom=003 Egrfej na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.760415714450782&RadLong1=0.0277701276554482 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=310003 Položaj mesta Egrfej na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.5686111111111&longitude=1.59111111111111&zoom=8 Plan naselja Egrfej na mapi (Mapquest)] {{Departman Gornja Garona u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|43_34_07_N_01_35_28_E_type:city_region:FR|43° 34' 07" SG Š, 01° 35' 28" IGD}} lhnpxqqexh2xtj4m6fo41gqmrpaolhk Adé, Hautes-Pyrénées 0 285806 41262601 41186213 2022-08-22T23:41:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Ade | originalni_naziv = Adé | slika = Mairie d'Adé (Hautes-Pyrénées, France).JPG | opis_slike = | grb = Blason de la ville d'Adé (65).svg | država = {{FRA}} | region = Središnji-Pirineji | departman = Hautes-Pyrénées | prefektura = Aržele Gazo | kanton = Lurd-zapad | gšir = 43.1347222222222 | gduž =-0.0261111111111111 | nadm visina = 428 | maksimalna_nadmorska_visina = 583 | minimalna_nadmorska_visina = 382 | površina-km = 7,24 | površina-he = 724 | stanovništvo = 748<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 103,31 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 65002 | poštanski kod = 65100 }} '''Ade''' ({{jez-fra|Adé}}) je naselje i opština u južnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Središnji-Pirineji]], u departmanu [[Departman Gornji Pirineji u Francuskoj|Gornji Pirineji]] koja pripada prefekturi Aržele Gazo. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 674 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 93&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 7,24&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 428 metara (maksimalnoj 583 m, a minimalnoj 382 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=394| 1968=445| 1975=465| 1982=514| 1990=637| 1999=674| 2006=| 2011=748| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:900 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:600 color:gray1 from:start till:end bar:300 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,94)(84,104) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 394 1968: 445 points:(84,104)(100,108) color:blue width:2 #1975: 465 points:(100,108)(128,117) color:blue width:2 #1982: 514 points:(128,117)(160,140) color:blue width:2 #1990: 637 points:(160,140)(196,147) color:blue width:2 #1999: 674 points:(196,147)(228,154) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Gornji Pirineji]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/20180606162103/http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087 Ade na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=65&codecom=002 Ade na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.752842924751443&RadLong1=-0.00045572486026748 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=650002 Položaj mesta Ade na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=43.1347222222222&longitude=-2.61111111111111E-02&zoom=8 Plan naselja Ade na mapi (Mapquest)] {{Departman Gornji Pirineji u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} pqirikbdl0eoxrj4py1e3nb5aki38me Anthy-sur-Léman 0 285980 41262768 31541867 2022-08-23T08:15:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Anti sir Leman | originalni_naziv = Anthy-sur-Léman | slika = Anthy-sur-Leman - Hotel de ville.JPG | opis_slike = | grb = Blason_ville_fr_Anthy-sur-Léman.svg | država={{FRA}} | region = Rona-Alpi | departman = Haute-Savoie | prefektura = Tonon le Ben | kanton = Tonon le Ben-zapad | geografska_širina = 46° 21' 21" SGŠ | geografska_dužina = 06° 25' 39" IGD | gšir = | gduž = | nadm visina = 425 | maksimalna_nadmorska_visina = 470 | minimalna_nadmorska_visina = 372 | površina-km = 4,62 | površina-he = 462 | stanovništvo = 1953<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 422,73 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 74013 | poštanski_kod = 74200 }} '''Anti sir Leman''' ({{jez-fra|Anthy-sur-Léman}}) je naselje i opština u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Rona-Alpi]], u departmanu [[Departman Gornja Savoja u Francuskoj|Gornja Savoja]] koja pripada prefekturi Tonon le Ben. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 1767 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 382&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 4,62&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 425 metara (maksimalnoj 470 m, a minimalnoj 372 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=494| 1968=579| 1975=896| 1982=1121| 1990=1383| 1999=1767| 2006=| 2011=1953| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:2400 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:1600 color:gray1 from:start till:end bar:800 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,55)(84,61) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 494 1968: 579 points:(84,61)(100,83) color:blue width:2 #1975: 896 points:(100,83)(128,99) color:blue width:2 #1982: 1121 points:(128,99)(160,118) color:blue width:2 #1990: 1383 points:(160,118)(196,145) color:blue width:2 #1999: 1767 points:(196,145)(228,152) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Vidi još == * [[Departmani Francuske]] * [[Spisak departmana Francuske po gustini naseljenosti]] * [[Spisak departmana Francuske po površini]] * [[Spisak departmana Francuske po broju stanovnika]] * [[Spisak opština u departmanu Gornja Savoja]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Anthy-sur-Léman}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.cc-baschablais.com/commune.php?site=anthy http://www.cc-baschablais.com/commune.php?site=anthy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061217000811/http://www.cc-baschablais.com/commune.php?site=anthy |date=2006-12-17 }} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=92445 Anti sir Leman na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=74&codecom=013 Anti sir Leman na stranici organizacije INSEE] {{fr}} {{Departman Gornja Savoja u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} {{Koordinate|46_21_21_N_06_25_39_E_type:city_region:FR|46° 21' 21" SG Š, 06° 25' 39" IGD}} b5ji1z4fdpkaew432gig9cpiaxgzmmk Šablon:Infokutija Nogometna utakmica 10 881778 41262649 4745656 2022-08-23T02:04:01Z Vipz 151311 <th style="text-align: center;"> wikitext text/x-wiki {{ infokutija | naslov = {{{naslov|<includeonly>{{PAGENAME}}</includeonly>}}} | slika = {{{slika|}}} | oznakastil = white-space: nowrap | oznaka1 = Događaj | podaci1 = {{{događaj|}}} | podaci2 = {{#if:{{{ekipa1|}}}{{{domaćin|}}}| <table style="background-color: inherit" width=100% class="nowraplinks"> <tr> <th width="50%" style="text-align: center;">{{#if:{{{ekipa1|}}}{{{domaćin|}}}}|{{{ekipa1|{{{domaćin|}}} }}} }}</th> <th width="50%" style="text-align: center;">{{#if:{{{ekipa2|}}}{{{gost|}}}|{{{ekipa2|{{{gost|}}} }}} }}</th> </tr><tr> <th style="text-align: center;">{{{ekipa1asocijacija|}}}</th> <th style="text-align: center;">{{{ekipa2asocijacija|}}}</th> </tr><tr> <th style="font-size:300%; line-height:100%; text-align: center;">{{{ekipa1rezultat|{{{rezultat1|{{{home_total|}}} }}} }}}</th> <th style="font-size:300%; line-height:100%; text-align: center;">{{{ekipa2rezultat|{{{rezultat2|{{{visitor_total|}}} }}} }}}</th> </tr> </table> }} | podaci3 = {{#if:{{{detalji|}}}|<small>{{{detalji|}}}</small>}} | zaglavlje4 = {{#if:{{{drugautakmica|}}}|{{{prvautakmica|}}} }} | podaci5 = {{#if:{{{drugautakmica|}}}| <table style="background-color: inherit" width=100% class="nowraplinks"> <tr> <th width=50%>{{{ekipa1|}}}</th> <th width=50%>{{{ekipa2|}}}</th> </tr><tr> <th width=50% style="font-size:150%; line-height:100%">{{{ekipa1rezultat1|}}}</th> <th width=50% style="font-size:150%; line-height:100%">{{{ekipa2rezultat1|}}}</th> </tr> </table> }} | podaci6 = {{#if:{{{detalji1|}}}|<small>{{{detalji1|}}}</small>}} | oznaka7 = Datum | podaci7 = {{{datum1|{{{datum|}}}}}} | oznaka8 = Stadion | podaci8 = {{{stadion|{{{stadion1|{{{sportskiobjekat|}}}}}}}}}{{#if:{{{grad1|}}}{{{grad|}}}|, {{{grad1|{{{grad|}}}}}} }} | oznaka9 = {{{igrač_utakmice1anaslov|}}} igrač utakmice | podaci9 = {{{igrač_utakmice1a|}}} | oznaka10 = {{{igrač_utakmice1bnaslov|}}} igrač utakmice | podaci10 = {{{igrač_utakmice1b|}}} | oznaka11 = Sudac | podaci11 = {{{sudija1|{{{sudija|}}}}}} | oznaka12 = Gledatelja | podaci12 = {{{gledalaca1|{{{gledalaca|}}}}}} | oznaka13 = Vremenske prilike | podaci13 = {{{vrijeme1|{{{vrijeme|}}}}}} | zaglavlje14 = {{#if:{{{drugautakmica|}}}|{{{drugautakmica|}}} }} | podaci15 = {{#if:{{{drugautakmica|}}}| <table style="background-color: inherit" width=100% class="nowraplinks"> <tr> <th width=50%>{{#ifeq: {{{drugautakmica}}} | Repriza | {{{ekipa1|}}} | {{{ekipa2|}}} }}</th> <th width=50%>{{#ifeq: {{{drugautakmica}}} | Repriza | {{{ekipa2|}}} | {{{ekipa1|}}} }}</th> </tr> <tr> <th width="50%" style="font-size:150%; line-height:100%">{{#ifeq: {{{secondleg}}} | Ponovljeno | {{{ekipa1rezultat2|}}} | {{{ekipa2rezultat2|}}} }}</th> <th width="50%" style="font-size:150%; line-height:100%">{{#ifeq: {{{secondleg}}} | Ponovljeno | {{{ekipa2rezultat2|}}} | {{{ekipa1rezultat2|}}} }}</th> </tr> </table> }} | podaci16 = {{#if:{{{detalji2|}}}|<small>{{{detalji2|}}}</small>}} | oznaka17 = Datum | podaci17 = {{{datum2|}}} | oznaka18 = Stadion | podaci18 = {{{psportskiobjekat2|{{{stadion2|}}}{{#if:{{{grad2|}}}|, {{{grad2|}}} }} }}} | oznaka19 = {{{igrač_utakmice2anaslov|}}} igrač utakmice | podaci19 = {{{igrač_utakmice2a|}}} | oznaka20 = {{{igrač_utakmice2bnaslov|}}} igrač utakmic | podaci20 = {{{igrač_utakmice2b|}}} | oznaka21 = Sudac | podaci21 = {{{sudija2|}}} | oznaka22 = Gledatelja | podaci22 = {{{gledalaca2|}}} | oznaka23 = Vremenske prilike | podaci23 = {{{vrijeme2|}}} | ispod = {{#if:{{{prethodna|}}}|{{poravnaj|lijevo|&larr; {{{prethodna|}}} }}}}{{#if:{{{sljedeća|}}}|{{poravnaj|desno|{{{sljedeća|}}} &rarr; }}}} }}<noinclude> [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni šabloni]] </noinclude> hzm50k8p87notb0zvxw3ljmkofl0o4x Šablon:Infobox vcard 10 1227893 41262685 3693991 2022-08-23T02:49:48Z Edgar Allan Poe 29250 Izmijenjen nivo zaštite za "[[Šablon:Infobox vcard]]" ([Uredi=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno) [Premještanje=Blokiraj neregistrovane korisnike.] (neograničeno)) wikitext text/x-wiki {{#ifeq:{{{child|}}}|yes||<table class="infobox vcard" cellspacing="2" style="font-size: 85%; border-spacing: 2px; width:22em; {{{bodystyle|}}}"><!-- Caption -->{{#if:{{{title|}}}|<caption class="{{{titleclass|}}}" style="{{{titlestyle|}}}">{{{title}}}</caption>}}<!-- Header -->{{#if:{{{above|}}}|<tr><th colspan=2 class="{{{aboveclass|}}}" style="text-align:center; font-size:125%; font-weight:bold; {{{abovestyle|}}}">{{{above}}}</th></tr>}} }}{{#ifeq:{{{child|}}}|yes|{{#if:{{{title|}}}|'''{{{title}}}'''}}}}<!-- Subheader1 -->{{#if:{{{subheader|{{{subheader1|}}}}}}|{{Infobox/row |data={{{subheader|{{{subheader1|}}}}}} |datastyle={{{subheaderstyle|{{{subheaderstyle1|}}}}}} |class={{{subheaderclass|}}} |rowclass={{{subheaderrowclass|{{{subheaderrowclass1|}}}}}} }} }}<!-- Subheader2 -->{{#if:{{{subheader2|}}}|{{Infobox/row |data={{{subheader2}}} |datastyle={{{subheaderstyle|{{{subheaderstyle2|}}}}}} |class={{{subheaderclass|}}} |rowclass={{{subheaderrowclass2|}}} }} }}<!-- Image1 -->{{#if:{{{image|{{{image1|}}}}}}|{{Infobox/row |data={{{image|{{{image1}}} }}}{{#if:{{{caption|{{{caption1|}}}}}}|<br /><span style="{{{captionstyle|}}}">{{{caption|{{{caption1}}}}}}</span>}} |datastyle={{{imagestyle|}}} |class={{{imageclass|}}} |rowclass={{{imagerowclass1|}}} }} }}<!-- Image2 -->{{#if:{{{image2|}}}|{{Infobox/row |data={{{image2}}}{{#if:{{{caption2|}}}|<br /><span style="{{{captionstyle|}}}">{{{caption2}}}</span>}} |datastyle={{{imagestyle|}}} |class={{{imageclass|}}} |rowclass={{{imagerowclass2|}}} }} }}<!-- -->{{Infobox/row |header={{{header1|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label1|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data1|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class1|}}} |rowclass={{{rowclass1|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header2|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label2|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data2|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class2|}}} |rowclass={{{rowclass2|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header3|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label3|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data3|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class3|}}} |rowclass={{{rowclass3|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header4|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label4|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data4|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class4|}}} |rowclass={{{rowclass4|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header5|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label5|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data5|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class5|}}} |rowclass={{{rowclass5|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header6|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label6|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data6|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class6|}}} |rowclass={{{rowclass6|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header7|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label7|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data7|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class7|}}} |rowclass={{{rowclass7|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header8|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label8|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data8|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class8|}}} |rowclass={{{rowclass8|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header9|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label9|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data9|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class9|}}} |rowclass={{{rowclass9|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header10|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label10|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data10|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class10|}}} |rowclass={{{rowclass10|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header11|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label11|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data11|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class11|}}} |rowclass={{{rowclass11|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header12|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label12|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data12|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class12|}}} |rowclass={{{rowclass12|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header13|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label13|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data13|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class13|}}} |rowclass={{{rowclass13|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header14|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label14|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data14|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class14|}}} |rowclass={{{rowclass14|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header15|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label15|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data15|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class15|}}} |rowclass={{{rowclass15|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header16|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label16|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data16|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class16|}}} |rowclass={{{rowclass16|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header17|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label17|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data17|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class17|}}} |rowclass={{{rowclass17|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header18|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label18|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data18|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class18|}}} |rowclass={{{rowclass18|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header19|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label19|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data19|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class19|}}} |rowclass={{{rowclass19|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header20|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label20|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data20|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class20|}}} |rowclass={{{rowclass20|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header21|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label21|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data21|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class21|}}} |rowclass={{{rowclass21|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header22|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label22|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data22|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class22|}}} |rowclass={{{rowclass22|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header23|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label23|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data23|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class23|}}} |rowclass={{{rowclass23|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header24|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label24|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data24|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class24|}}} |rowclass={{{rowclass24|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header25|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label25|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data25|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class25|}}} |rowclass={{{rowclass25|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header26|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label26|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data26|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class26|}}} |rowclass={{{rowclass26|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header27|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label27|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data27|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class27|}}} |rowclass={{{rowclass27|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header28|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label28|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data28|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class28|}}} |rowclass={{{rowclass28|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header29|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label29|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data29|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class29|}}} |rowclass={{{rowclass29|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header30|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label30|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data30|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class30|}}} |rowclass={{{rowclass30|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header31|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label31|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data31|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class31|}}} |rowclass={{{rowclass31|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header32|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label32|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data32|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class32|}}} |rowclass={{{rowclass32|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header33|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label33|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data33|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class33|}}} |rowclass={{{rowclass33|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header34|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label34|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data34|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class34|}}} |rowclass={{{rowclass34|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header35|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label35|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data35|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class35|}}} |rowclass={{{rowclass35|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header36|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label36|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data36|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class36|}}} |rowclass={{{rowclass36|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header37|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label37|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data37|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class37|}}} |rowclass={{{rowclass37|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header38|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label38|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data38|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class38|}}} |rowclass={{{rowclass38|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header39|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label39|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data39|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class39|}}} |rowclass={{{rowclass39|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header40|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label40|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data40|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class40|}}} |rowclass={{{rowclass40|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header41|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label41|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data41|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class41|}}} |rowclass={{{rowclass41|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header42|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label42|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data42|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class42|}}} |rowclass={{{rowclass42|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header43|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label43|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data43|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class43|}}} |rowclass={{{rowclass43|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header44|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label44|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data44|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class44|}}} |rowclass={{{rowclass44|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header45|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label45|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data45|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class45|}}} |rowclass={{{rowclass45|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header46|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label46|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data46|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class46|}}} |rowclass={{{rowclass46|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header47|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label47|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data47|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class47|}}} |rowclass={{{rowclass47|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header48|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label48|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data48|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class48|}}} |rowclass={{{rowclass48|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header49|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label49|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data49|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class49|}}} |rowclass={{{rowclass49|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header50|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label50|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data50|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class50|}}} |rowclass={{{rowclass50|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header51|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label51|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data51|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class51|}}} |rowclass={{{rowclass51|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header52|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label52|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data52|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class52|}}} |rowclass={{{rowclass52|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header53|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label53|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data53|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class53|}}} |rowclass={{{rowclass53|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header54|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label54|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data54|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class54|}}} |rowclass={{{rowclass54|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header55|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label55|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data55|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class55|}}} |rowclass={{{rowclass55|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header56|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label56|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data56|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class56|}}} |rowclass={{{rowclass56|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header57|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label57|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data57|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class57|}}} |rowclass={{{rowclass57|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header58|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label58|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data58|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class58|}}} |rowclass={{{rowclass58|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header59|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label59|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data59|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class59|}}} |rowclass={{{rowclass59|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header60|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label60|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data60|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class60|}}} |rowclass={{{rowclass60|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header61|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label61|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data61|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class61|}}} |rowclass={{{rowclass61|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header62|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label62|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data62|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class62|}}} |rowclass={{{rowclass62|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header63|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label63|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data63|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class63|}}} |rowclass={{{rowclass63|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header64|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label64|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data64|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class64|}}} |rowclass={{{rowclass64|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header65|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label65|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data65|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class65|}}} |rowclass={{{rowclass65|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header66|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label66|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data66|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class66|}}} |rowclass={{{rowclass66|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header67|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label67|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data67|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class67|}}} |rowclass={{{rowclass67|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header68|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label68|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data68|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class68|}}} |rowclass={{{rowclass68|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header69|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label69|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data69|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class69|}}} |rowclass={{{rowclass69|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header70|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label70|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data70|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class70|}}} |rowclass={{{rowclass70|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header71|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label71|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data71|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class71|}}} |rowclass={{{rowclass71|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header72|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label72|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data72|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class72|}}} |rowclass={{{rowclass72|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header73|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label73|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data73|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class73|}}} |rowclass={{{rowclass73|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header74|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label74|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data74|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class74|}}} |rowclass={{{rowclass74|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header75|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label75|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data75|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class75|}}} |rowclass={{{rowclass75|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header76|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label76|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data76|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class76|}}} |rowclass={{{rowclass76|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header77|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label77|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data77|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class77|}}} |rowclass={{{rowclass77|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header78|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label78|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data78|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class78|}}} |rowclass={{{rowclass78|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header79|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label79|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data79|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class79|}}} |rowclass={{{rowclass79|}}} }}{{Infobox/row |header={{{header80|}}} |headerstyle={{{headerstyle|}}} |label={{{label80|}}} |labelstyle={{{labelstyle|}}} |data={{{data80|}}} |datastyle={{{datastyle|}}} |class={{{class80|}}} |rowclass={{{rowclass80|}}} }}<!-- Below -->{{#if:{{{below|}}}|<tr><td colspan=2 class="{{{belowclass|}}}" style="text-align:center; {{{belowstyle|}}}">{{{below}}}</td></tr>}}<!-- Navbar -->{{#if:{{{name|}}}|<tr><td colspan=2 style="text-align:right">{{navbar|{{{name}}}|mini=1}}</td></tr>}} {{#ifeq:{{{child|}}}|yes||</table>}}{{#switch:{{lc:{{{italic title|¬}}}}} |¬|no = <!-- no italic title --> ||force|yes = {{italic title|force={{#ifeq:{{lc:{{{italic title|}}}}}|force|true}}}} }}<includeonly>{{#ifeq:{{{decat|}}}|yes||{{#if:{{{data1|}}}{{{data2|}}}{{{data3|}}}{{{data4|}}}{{{data5|}}}{{{data6|}}}{{{data7|}}}{{{data8|}}}{{{data9|}}}{{{data10|}}}{{{data11|}}}{{{data12|}}}{{{data13|}}}{{{data14|}}}{{{data15|}}}{{{data16|}}}{{{data17|}}}{{{data18|}}}{{{data19|}}}{{{data20|}}}{{{data21|}}}{{{data22|}}}{{{data23|}}}{{{data24|}}}{{{data25|}}}{{{data26|}}}{{{data27|}}}{{{data28|}}}{{{data29|}}}{{{data30|}}}{{{data31|}}}{{{data32|}}}{{{data33|}}}{{{data34|}}}{{{data35|}}}{{{data36|}}}{{{data37|}}}{{{data38|}}}{{{data39|}}}{{{data40|}}}{{{data41|}}}{{{data42|}}}{{{data43|}}}{{{data44|}}}{{{data45|}}}{{{data46|}}}{{{data47|}}}{{{data48|}}}{{{data49|}}}{{{data50|}}}{{{data51|}}}{{{data52|}}}{{{data53|}}}{{{data54|}}}{{{data55|}}}{{{data56|}}}{{{data57|}}}{{{data58|}}}{{{data59|}}}{{{data60|}}}{{{data61|}}}{{{data62|}}}{{{data63|}}}{{{data64|}}}{{{data65|}}}{{{data66|}}}{{{data67|}}}{{{data68|}}}{{{data69|}}}{{{data70|}}}{{{data71|}}}{{{data72|}}}{{{data73|}}}{{{data74|}}}{{{data75|}}}{{{data76|}}}{{{data77|}}}{{{data78|}}}{{{data79|}}}{{{data80|}}}||{{namespace detect|main=[[Kategorija:articles which use infobox templates with no data rows]]}}}}}}</includeonly><noinclude>{{documentation}}</noinclude> sgscuvxxd7rb1lrqigfrrnuy6t49pbv 41262705 41262685 2022-08-23T03:39:55Z Vipz 151311 Ne znam zašto je bila zaključana, ali ako bude problema, obavezno javi. wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Infokutija]] ko66z4454yhib0r2m4so18w9sjz87a7 Alenka Bratušek 0 1334311 41262723 41187056 2022-08-23T05:09:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |name = Alenka Bratušek |image = Alenka Bratušek 2013-06-10.jpg |office = [[premijer Slovenije]] |president = [[Borut Pahor]] |term_start = 20. mart 2013 |term_end = 18. septembra 2014 |predecessor = [[Janez Janša]] |successor = [[Miro Cerar]] |office1 = vođa [[Pozitivna Slovenija|Pozitivne Slovenije]] |term_start1 = 17. januar 2013 |term_end1 = 25. april 2014 |predecessor1 = [[Zoran Janković (političar)|Zoran Janković]] |successor1 = [[Zoran Janković (političar)|Zoran Janković]] |birth_date = {{birth date and age|1970|3|31|df=y}} |birth_place = [[Celje]], [[SR Slovenija]], [[SFRJ]]<br />{{small|(danas [[Slovenika]])}} |death_date = |death_place = |party = [[Liberalna demokracija Slovenije|Liberalna demokracija]] {{small|(2006–2008)}}<br />[[Zares]] {{small|(2008–2010)}}<br />[[Lista Hermine Krt]] {{small|(2010–2011)}}<br />[[Pozitivna Slovenija]] {{small|(2011–2014)}}<br />[[Savez Alenke Bratušek]] {{small|(2014–)}} |alma_mater = [[Univerzitet u Ljubljani]] |religion = [[rimokatolik]] }} '''Alenka Bratušek''' ({{jez-slv|Alenka Bratušek}}; [[Celje]], [[31. mart]] [[1970]]) [[Slovenija|slovenačka]] je [[politika|političarka]] i premijer Slovenije od [[20. mart]]a [[2013]]. godine. Prva je žena-premijer Slovenije. Od [[januar]]a 2013. do aprila 2014. bila je predsednica partije [[Pozitivna Slovenija]].<ref>[http://pozitivnaslovenija.si/novice/item/657-pozitivno-slovenijo-vodi-mag-alenka-bratu%C5%A1ek Positive Slovenia is led by Alenka Bratušek] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131014082451/http://pozitivnaslovenija.si/novice/item/657-pozitivno-slovenijo-vodi-mag-alenka-bratu%C5%A1ek |date=2013-10-14 }} (In Slovene: Pozitivno Slovenijo vodi mag. Alenka Bratušek), official website, news section, 17 January 2013</ref><ref>[http://www.delo.si/novice/politika/zoran-jankovic-ni-vec-predsednik-stranke.html Zoran Janković is not the party's president anymore] ("Zoran Janković ni več predsednik stranke"), [[Delo]], 17 January 2013</ref> Pred izvanredne izbore 2014. osnovala je novu stranku pod imenom [[Savez Alenke Bratušek]]. == Obrazovanje == Rođena je 1970. godine u [[Celje|Celju]]. Završila je Fakultet prirodnih nauka i tehnologije univerziteta u Ljubljani, nakon čega je magistrirala na Fakultetu socijalnih nauka. Posle toga je šest godina bila na čelu Direktorata za državni proračun u ministarstvu finansija. Marta 2013. anonimnom dojavom je bila optužena da je plagirala deo magistarskog rada,<ref>[http://www.delo.si/novice/politika/s-pinceto-nad-magisterij-alenke-bratusek.html With the tweezers over the Master's thesis by Alenka Bratušek] (In Slovene: "S pinceto nad magisterij Bratovškove"), [[Delo]], 26 February 2013</ref> nakon čega je njen fakultet pokrenuo istragu.<ref>{{cite web|url=http://www.fdv.uni-lj.si/o-fdv/za-medije/sporocila-za-javnost/odziv-fdv-na-domnevno-plagiatorstvo-alenke-bratu%C5%A1ek-6.-3.-2013 |title=Odziv FDV na domnevno plagiatorstvo Alenke Bratušek, 6. 3. 2013 |publisher=FDV.uni-lj.si |date=}}</ref> == Politička karijera == Godine [[2008]]. se bezuspešno kandidovala za slovenačku skupštinu. Na parlamentarnim izborima [[2011]]. bila je izabrana na listi Pozitivne Slovenije. Od 2011. je predsednica skupštinskog Komiteta za kontrolu proračuna. Bratušekova je [[13. januar]]a 2013. izabrana za predsednicu Pozitivne Slovenije, nakon što je ovu funkciju napustio njen prethodnik [[Zoran Janković (političar)|Zoran Janković]] zbog istraga oko optužbi za korupciju.<ref>[http://pozitivnaslovenija.si/ekipa/alenka-bratusek-1 Alenka Bratušek]</ref> Sa te je funkcije otišla nakon što je Janković 25. aprila pobedio na stranačkim izborima. Ustanovila je svoju stranku - [[Zavezništvo Alenke Bratušek]] === Premijerka === Dana [[27. februar]]a 2013, Alenka Bratušek odabrana je da formira novu slovenačku vladu.<ref>http://www.globaltimes.cn/content/764822.shtml|Alenka Bratusek elected as Slovenia's new PM</ref> Funkciju premijerke zvanično je preuzela 20. marta. == Porodica == Trenutno živi u [[Kranj]]u. U braku je i ima sina i ćerku.<ref name="Interview_with_AB_by_Siol_2011">[https://web.archive.org/web/20130225052125/http://www.siol.net/novice/rubrikon/sprosceno_s_siolom/2012/04/alenka_bratusek.aspx Interview with Alenka Bratušek], [[Siol.net]], 11 March 2012, accessed 28 January 2013, archived by [[WebCite]] at</ref> == Izvori == {{reflist|2}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Alenka Bratušek}} * [http://alenkabratušek.si Zvanična stranica]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Predsednici Vlade Republike Slovenije}} {{Lifetime|1970||Bratušek, Alenka}} [[Kategorija:Premijeri Slovenije]] [[Kategorija:Slovenski političari]] 182rl8p3alnx87lrs570g4v2damkk9s Ješci 0 1350891 41262808 41136871 2022-08-23T11:24:12Z 2400:ADC1:10C:C000:E97F:6097:1ED9:599E Added backlink wikitext text/x-wiki '''[https://etosha-app.com/ Ješci]''' (Tachyglossidae) su [[porodica (biologija)|porodica]] životinja iz reda [[jednootvorni]]h. Četiri vrste iz ovog reda su, uz [[čudnovati kljunaš|čudnovatog kljunaša]], jedine preostale vrste iz reda [[jednootvorni]]h, te jedini preostali sisavci koji legu jaja. <ref name=nwf03>{{cite web |author=Stewart, Doug |title=The Enigma of the Echidna |date=April/May 2003 |publisher=National Wildlife |url=http://www.nwf.org/News-and-Magazines/National-Wildlife/Animals/Archives/2003/The-Enigma-of-the-Echidna.aspx |accessdate=October 2005}}</ref> Prehrana im se uglavnom sastoji od [[mravi|mrava]] i [[termiti|termita]]. Žive u [[Australija|Australiji]] i [[Papua Nova Gvineja|Papui Novoj Gvineji]]. Nazvani su "Echidna" prema [[Ehidna|Majci čudovišta]] iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]. Riječ također može potjecati od '' echinus '', [[latinske]] riječi za "[[jež]]", zbog zapanjujuće sličnosti s izgledom bodlji na tijelu, posebno kada je sklupčana u lopta kad se prijeti. == Razdioba == * Rod ''[[Tachyglossus]]'' ** ''[[Tachyglossus aculeatus|T. aculeatus]]'' * Rod ''[[Zaglossus]]'' <br /> ** ''[[Zaglossus attenboroughi|Z. attenboroughi]]''<br /> ** ''[[Zaglossus bruijnii|Z. bruijnii]]''<br /> ** ''[[Zaglossus bruijnii|Z. bartoni]]''<br /> ** †''[[Zaglossus hacketti|Z. hacketti]]''<br /> ** {{Taksokvir | boja = #C2B280 | naziv = Ješci | slika = Long-beakedEchidna.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''[[Zaglossus bruijni]]'' | raspon_fosila = [[Miocen]] - [[recentna vrsta|Recentni]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Jednootvorni|Monotremata]] | familia = '''Tachyglossidae''' | familia_autorstvo = [[Theodore Nicholas Gill|Gill]], 1872 | razdioba_stupanj = [[Rod]]ovi | razdioba = ''[[Tachyglossus]]''<br /> ''[[Zaglossus]]''<br /> †''[[Megalibgwilia]]''<br /> : vidi i [[#Razdioba|tekst]] }}†''[[Zaglossus robustus|Z. robustus]]''<br /> * Rod †''[[Megalibgwilia]]''<br /> ** †''[[Megalibgwilia ramsayi|M. ramsayi]]''<br /> ** †''[[Megalibgwilia robusta|M. robusta]]'' == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commons|Tachyglossidae|Echidna}} {{Wikispecies|Tachyglossidae}} * [http://www.abc.net.au/science/articles/2000/06/01/2688596.htm Echidna Love Trains] – [[ABC Science]]: ''In Depth – Nature Feature'' by Janet Parker<!--{{cite web |author=Parker, J. |title=Echidna Love Trains |date=01 June 2000 |work=ABC Science |publisher=Australian Broadcasting Corporation |url=http://www.abc.net.au/science/articles/2000/06/01/2688596.htm}}--> * {{cite web|author=Rismiller, Peggy|title=Echidna research, Kangaroo island|year=2005|publisher=Pelican Lagoon Research & Wildlife Centre|url=http://www.echidna.edu.au/monotremes/echidna_research.html|access-date=2014-04-29|archivedate=2015-02-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150221201703/http://www.echidna.edu.au/monotremes/echidna_research.html|deadurl=yes}} {{mrva-život}} [[Kategorija:Jednootvorni]] prgk12gwc8in73tuyboimgkyzxqlnlj Glatten 0 1363120 41262518 31936267 2022-08-22T18:50:16Z SteveK 111758 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Glatten.png]] → [[File:DEU Glatten COA.svg]] Replace with current used SVG-Version wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Glaten | izvorni_naziv = ''Glatten'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Glatten COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Baden-Virtemberg]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.366<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 152 | aglomeracija = | površina = 15,5 | gšir = 48.44306 | gduž = 8.51278 | nadmorska_visina = 515-660 | registarska_oznaka = FDS | pozivni_broj = 07443 | poštanski_kod = 72293 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.glatten.de/ www.glatten.de] | gradonačelnik = ''Tore-Derek Pfeifer'' | stranka = | ije = da }} '''Glaten''' ({{jez-nem|Glatten}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]]. Jedno je od 16 opštinskih središta okruga [[Okrug Frojdenštat|Frojdenštat]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.366 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 8237030. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Karte Glatten.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Frojdenštat]] Glaten se nalazi u saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]] u okrugu Frojdenštat. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 515-660 metara. Površina opštine iznosi 15,5&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.366 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 152 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vidi još == {{refbegin|2}} * [[Njemačka]] * [[Njemačke pokrajine]] * [[Popis gradova u Njemačkoj]] * [[Nemački jezik]] * [[Nemci]] * [[Institucije Savezne Republike Nemačke]] {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Glatten}} * [http://www.glatten.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Frojdenštat}} 7lp3f4wqfcovmig7fkfue9sbsb5wqmt ArXiv 0 1411028 41262779 41101859 2022-08-23T09:05:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infobox Website-lat |name = arXiv |logo = |screenshot = |caption = |url = [http://arXiv.org/ arXiv.org] |alexa = {{IncreaseNegative}} 10,364 (jul [[2012]])<ref name="alexa">{{cite web |url= http://www.alexa.com/siteinfo/arxiv.org |title= Arxiv.org Site Info |publisher= Alexa Internet |accessdate= 02. 07. 2012. |archive-date= 2018-12-24 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181224184945/https://www.alexa.com/siteinfo/arxiv.org |dead-url= yes }}</ref> |commercial = Ne |type = Nauka |language = Engleski |registration = |owner = Kornelska univerzitetska biblioteka |author = [[Pol Ginsparg]] |launch date = 1991 |current status = Online |revenue = |slogan = }} '''arXiv''' je arhiv za elektronske [[preprint]]e [[Akademsko izdavaštvo|naučnih članaka]] u oblastima [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[astronomija|astronomije]], [[računarstvo|računarstva]], kvantitativne [[biologija|biologije]], [[statistika|statistike]], i kvantitativnih [[Finansije|finansija]] koji su dostupni onlajn. U mnogim poljima matematike i fizike, skoro svi naučni članci su [[samoarhiviranje|samoarhivirani]] u arXiv. arXiv.org je imao više od pola miliona članaka [[3. oktobar|3. oktobra]] [[2008]].<ref>[http://news.library.cornell.edu/content/online-scientific-repository-hits-milestone Online Scientific Repository Hits Milestone – With 500,000 Articles, arXiv Established as Vital Library Resource]</ref> Arhiva preprinta je bila 20 godina stara avgusta [[2011]].<ref>{{cite arXiv |last=Ginsparg |first=Paul |eprint=1108.2700 |title=It was twenty years ago today .. |class= cs.DL|year=2011 |version= }}</ref> Do [[2012]]. brzina rasta je dostigla nivo od 6000 članaka mesečno.<ref>[http://arxiv.org/show_monthly_submissions arXiv monthly submission rate statistics]</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * {{cite journal | last = Butler | first = Declan | year = 2003 | title = Biologists Join Physics Preprint Club | url = http://www.nature.com/nature/journal/v425/n6958/full/425548b.html | journal = Nature | volume = 425 | issue = 6958 | pages = 548 | doi = 10.1038/425548b | pmid = 14534551 }} * {{cite journal | last = Choi | first = Charles Q. | year = 2003 | title = Biology's New Online Archive | journal = The Scientist | url = http://www.biomedcentral.com/news/20030930/03/ | bibcode = | pmid = }} * {{cite journal | last = Giles | first = Jim | year = 2003 | title = Preprint Server Seeks Way to Halt Plagiarists | url = http://www.nature.com/nature/journal/v426/n6962/full/426007a.html | journal = Nature | volume = 426 | issue = 6962 | pages = 7 | pmid = 14603280 | doi = 10.1038/426007a }} * {{cite journal | last = Ginsparg | first = Paul | year = 1997 | title = Winners and Losers in the Global Research Village | url = http://arxiv.org/blurb/pg96unesco.html | journal = The Serials Librarian | volume = 30 | issue = 3–4 | pages = 83–95 | doi = 10.1300/J123v30n03_13 }} * {{cite journal | last = Halpern | first = Joseph Y. | year = 1998 | title = A Computing Research Repository | url = http://www.dlib.org/dlib/november98/11halpern.html | journal = D-Lib Magazine | volume = 4 | issue = 11 | doi = 10.1045/november98-halpern }} * {{cite journal | last = Halpern | first = Joseph Y. | year = 2000 | title = CoRR: A Computing Research Repository | journal = Journal of Computer Documentation | volume = 24 | issue = 2 | pages = 41–48 | arxiv = cs.DL/0005003 | bibcode = }} * {{cite journal | last = Luce | first = Richard E. | year = 2001 | title = E-Prints Intersect the Digital Library: Inside the Los Alamos arXiv | url = http://www.istl.org/01-winter/article3.html | journal = Issues in Science and Technology Librarianship | issue = 29 | arxiv = | bibcode = }} * {{cite journal | last = McKiernan | first = Gerry | year = 2000 | title = arXiv.org: The Los Alamos National Laboratory E-Print Server | url = http://www.public.iastate.edu/~gerrymck/arXiv.org.pdf | journal = The International Journal on Grey Literature | volume = 1 | issue = 3 | pages = 127–138 | arxiv = | bibcode = | doi = 10.1108/14666180010345564 | access-date = 2014-06-20 | archive-date = 2005-05-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20050505044157/http://www.public.iastate.edu/~gerrymck/arXiv.org.pdf | dead-url = yes }} * {{cite journal | last = Pinfield | first = Stephen | year = 2001 | title = How Do Physicists Use an E-Print Archive? Implications for Institutional E-Print Services | journal = D-Lib Magazine | volume = 7 | issue = 12 | arxiv = | bibcode = | doi = 10.1045/december2001-pinfield }} * {{cite journal | last = Quigley | first = Brian | year = 2000 | title = Physics Databases and the Los Alamos e-Print Archive | url = http://www.allbusiness.com/technology/internet-search-engines/1149636-1.html | journal = EContent | volume = 23 | issue = 5 | pages = 22–26 | arxiv = | bibcode = }} * {{cite journal | last = Taubes | first = Gary | year = 1993 | title = Publication by Electronic Mail Takes Physics by Storm | journal = Science | volume = 259 | issue = 5099 | pages = 1246–1248 | bibcode = 1993Sci...259.1246T | doi = 10.1126/science.259.5099.1246 | pmid = 17732237 }} * {{cite arxiv | last = Warner | first = Simeon | year = 2001 | title = Open Archives Initiative Protocol Development and Implementation at arXiv | class= cs | eprint = cs/0101027 }} * {{cite journal | year = 2004 | title = What Is q-bio? | url = http://www.biomedcentral.com/openaccess/www/?issue=19 | journal = Open Access Now | arxiv = | bibcode = | pmid = }} {{Refend}} == Spoljašnje veze == * {{Zvanična veb lokacija-lat}} * {{cite news |first=James |last=Glanz |title=The World of Science Becomes a Global Village; Archive Opens a New Realm of Research |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C05E7D71F39F932A35756C0A9679C8B63 |work=New York Times |date = 1. 5. 2001. }} [[Kategorija:Akademsko izdavaštvo]] [[Kategorija:Elektronski dokumenti]] 5l1t1i3ge6oyfxxym4gq8m8uwz4t1gp Sultanija Hatidže (1496-1538) 0 1413897 41262482 41259992 2022-08-22T15:49:55Z Inokosni organ 160059 Inokosni organ je premjestio stranicu [[Sultanija Hatidže]] na [[Sultanija Hatidže (1496-1538)]]: preciznije ovako, jer zapravo Hatice Sultan bi bilo nesto kao "Gospa Julija", u historiji ima ih 1000 wikitext text/x-wiki {{Vladar | ime = Hatidže | datum_rođenja = [[1496]] | mesto_rođenja = [[Istanbul]] | država_rođenja = [[Osmansko carstvo]] | datum_smrti = [[1538]] | mesto_smrti = [[Istanbul]] | država_smrti = [[Osmansko carstvo]] | dinastija = [[Osmanlije]] | otac = [[Selim I]] | funkcija = [[Spisak sultanija Osmanskog carstva|sultanija Osmanskog carstva]] | majka = [[Sultanija Ajše Hafsa|Ajše Hafsa]] | supružnik = [[Ibrahim-paša Pargalija|Ibrahim-paša]] | deca = [[Hanim sultanija]]<br>[[Fulani sultanija]] | grb = | opis_grba = }} '''Sultanija Hatidže''' ({{jez-tur|Hatice Sultan}}) je rođena 1496. godine a umrla je 1538. godine. Bila je ćerka Turskog [[sultan]]a [[Selim I|Selima I]] sa njegovom prvom suprugom [[sultanija Ajše Hafse|sultanijom Ajše Hafse]], sestra je [[sultan]]a Sulejmana I Veličanstvenog, sultanije Šah, sultanije Bejhan, sultanije Fatme,a tetka [[sultan]]a Selima II. Ime je dobila po prvoj Poslanikovoj ženi. == Biografija == Godine [[1518]]. ona je udata za Iskender Pašu, ali ubrzo posle njihovog venčanja je umro i Hatidže se vratila da živi sa majkom. Kada je [[1520]]. godine posle smrti svog oca Sultan Sulejman nasledio presto ona se zajedno sa Majkom Sultanijom Ajše Hafsom preselila u [[Istanbul]] u Palatu Topkapi. Godine 1524. Hatidže se udaje ze Velikog Vezira [[Ibrahim Pašu]]. Venčanje je bilo veoma bujno trajalo je 15. dana i za njegove pripreme potrošeno je mnogo novca. Ovo je izazvalo ogorčenje među janičarima i navelo ih na pobunu Sultan Sulejman je mladencima dodelio ogromnu Palatu u Istanbulu. Hatidže je Ibrahimu rodila troje dece ali je prvo dete umrlo nakon rođenja. 1536. Ibrahim Paša je bio pogubljen po naredbi Sultana Sulejmana. == Porodica == Hatidžin prvi sin bio je Mehmet ali je ubrzo umro. Postoje informacije da su Hatidže i Ibrahim kasnije dobili još dve ćerke Sultaniju Hanim i Sultaniju Fulani. Telo sultanije Hanim leži u grobnici sultanije Hurem. == Smrt == Sultanija Hatidže je svog muža nadživela za dve godine umrla je 1538. godini. Uzrok smrti i mesto sahrane nisu poznati. Najverovatnije ona počiva pored majke i oca u grobnici džamije Selima Javuza II. Veruje se da ju je sultan tada udao, i da je popila otrov, zabeleženo je da je bila u beloj haljini. U ruci je držala prsten koji joj je dao [[Ibrahim-paša Pargalija]]. == Zanimljivosti == Za nju kruže glasine da je bila najlepša sultanija posle sultanije Mihrimah. U mladosti je bila povučena, često je viđana kako bere ruže u vrtu. Bila je visoka i pomršava. Posle smrti svog muža počela je da se bavi „crnom magijom“. Za njegovu smrt okrivila je [[Hurem sultanija|Hurem sultaniju]]. I na nju je bacala crnu magiju. Kada je Hurem to saznala pronalazi Hatidže i isprebija je kao osvetu. Hatidže se požalila sultanu, koji joj nije poverovao. Hurem sultanija je rekla da je Hatidže sama sebi napravila rane kako bi joj se osvetila. == "Veličanstveno stoleće" == Popularna hit serija govori o životu na dvoru sultana Sulejmana Veličanstvenog. Ulogu sultanije Hatidže glumi Selma Ergeč. U seriji je predstavljeno da ima ćerku i sina blizance to jest, sultaniju Huridžihan i princa (sultanzade) Osman, ali to nema uporišta u istoriji. {{Lifetime|1496|1538|Hatidže Sultanija}} [[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]] sfgmsboveuspu93rppfetc8qbqjyk37 41262484 41262482 2022-08-22T15:53:11Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {{Vladar | ime = Hatidže | datum_rođenja = [[1496]] | mesto_rođenja = [[Istanbul]] | država_rođenja = [[Osmansko carstvo]] | datum_smrti = [[1538]] | mesto_smrti = [[Istanbul]] | država_smrti = [[Osmansko carstvo]] | dinastija = [[Osmanlije]] | otac = [[Selim I]] | funkcija = [[Lista sultanija Osmanskog carstva|sultanija Osmanskog carstva]] | majka = [[Sultanija Ajše Hafsa|Ajše Hafsa]] | supružnik = [[Ibrahim-paša Pargalija|Ibrahim-paša]] | deca = [[Hanim sultanija]]<br>[[Fulani sultanija]] | grb = | opis_grba = }} '''Sultanija Hatidže''' ({{jez-tur|Hatice Sultan}}) je rođena 1496. godine a umrla je 1538. godine. Bila je ćerka Turskog [[sultan]]a [[Selim I|Selima I]] sa njegovom prvom suprugom [[sultanija Ajše Hafse|sultanijom Ajše Hafse]], sestra je [[sultan]]a Sulejmana I Veličanstvenog, sultanije Šah, sultanije Bejhan, sultanije Fatme,a tetka [[sultan]]a Selima II. Ime je dobila po prvoj Poslanikovoj ženi. == Biografija == Godine [[1518]]. ona je udata za Iskender Pašu, ali ubrzo posle njihovog venčanja je umro i Hatidže se vratila da živi sa majkom. Kada je [[1520]]. godine posle smrti svog oca Sultan Sulejman nasledio presto ona se zajedno sa Majkom Sultanijom Ajše Hafsom preselila u [[Istanbul]] u Palatu Topkapi. Godine 1524. Hatidže se udaje ze Velikog Vezira [[Ibrahim Pašu]]. Venčanje je bilo veoma bujno trajalo je 15. dana i za njegove pripreme potrošeno je mnogo novca. Ovo je izazvalo ogorčenje među janičarima i navelo ih na pobunu Sultan Sulejman je mladencima dodelio ogromnu Palatu u Istanbulu. Hatidže je Ibrahimu rodila troje dece ali je prvo dete umrlo nakon rođenja. 1536. Ibrahim Paša je bio pogubljen po naredbi Sultana Sulejmana. == Porodica == Hatidžin prvi sin bio je Mehmet ali je ubrzo umro. Postoje informacije da su Hatidže i Ibrahim kasnije dobili još dve ćerke Sultaniju Hanim i Sultaniju Fulani. Telo sultanije Hanim leži u grobnici sultanije Hurem. == Smrt == Sultanija Hatidže je svog muža nadživela za dve godine umrla je 1538. godini. Uzrok smrti i mesto sahrane nisu poznati. Najverovatnije ona počiva pored majke i oca u grobnici džamije Selima Javuza II. Veruje se da ju je sultan tada udao, i da je popila otrov, zabeleženo je da je bila u beloj haljini. U ruci je držala prsten koji joj je dao [[Ibrahim-paša Pargalija]]. == Zanimljivosti == Za nju kruže glasine da je bila najlepša sultanija posle sultanije Mihrimah. U mladosti je bila povučena, često je viđana kako bere ruže u vrtu. Bila je visoka i pomršava. Posle smrti svog muža počela je da se bavi „crnom magijom“. Za njegovu smrt okrivila je [[Hurem sultanija|Hurem sultaniju]]. I na nju je bacala crnu magiju. Kada je Hurem to saznala pronalazi Hatidže i isprebija je kao osvetu. Hatidže se požalila sultanu, koji joj nije poverovao. Hurem sultanija je rekla da je Hatidže sama sebi napravila rane kako bi joj se osvetila. == "Veličanstveno stoleće" == Popularna hit serija govori o životu na dvoru sultana Sulejmana Veličanstvenog. Ulogu sultanije Hatidže glumi Selma Ergeč. U seriji je predstavljeno da ima ćerku i sina blizance to jest, sultaniju Huridžihan i princa (sultanzade) Osman, ali to nema uporišta u istoriji. {{Lifetime|1496|1538|Hatidže Sultanija}} [[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]] l8kd4hqsv90r76qhia7bdkp4bo97tlx Amos 'n' Andy 0 1414095 41262751 41187791 2022-08-23T06:54:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Amos & Andrew}} {{Infokutija radio emisija | naziv_emisije = Amos 'n' Andy | slika =Freeman Gosden Charles Correll Amos n Andy.JPG | širina_slike = 250px | opis = Charles Correll i Freeman Godsen kao Amos i Andy na promotivnoj fotografiji 1940-ih | druga_imena = ''The Amos 'n' Andy Show''<br /> 1943–1955<br />''Amos 'n' Andy's Music Hall''<br />1955–1960 | format = | runtime = | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = engleski | home_station = WMAQ AM<br />[[NBC]]<br />[[CBS]] | syndicates = | televizija = ''The Amos 'n' Andy Show''<br />1951–1953 | presenter = | nastupaju = Charles Correll<br />Freeman Gosden | najavljivač = Bill Hay<ref>{{cite web|url=http://www.midcoast.com/~lizmcl/aapics9.html|title=Amos 'n' Andy Illustrated|publisher=Midcoast|accessdate=5. III 2011|archive-date=2004-12-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20041216004315/http://www.midcoast.com/~lizmcl/aapics9.html|dead-url=}}</ref><br />Dell Sharbutt<br />[[Harlow Wilcox (spiker)|Harlow Wilcox]]<br />Carleton KaDell<br />Art Gilmore<br />John Lake<br />Ken Carpenter<br />Ken Niles<ref name="Radio"/> | kreator = Charles Correll<br />Freeman Gosden | scenario = Charles Correll<br />Freeman Gosden<br />Joe Connally<br />Bob Mosher | početak = 19. mart 1928 | kraj = 25. novembar 1960 | uvodna_tema = "The Perfect Song" | othertheme = | endtheme = | sponzor = Pepsodent Toothpaste<br />Campbell's Soup<br />Rinso<br />Rexall Drugs }} '''''Amos 'n' Andy''''' ({{jez-sh|Amos i Andy}}) je [[SAD|američka]] humoristička [[radio serija]] koja se emitirala od 1928. do 1960. godine, te koja uživa status jedne od najstarijih, najdugovječnijih ali i danas najkontroverznijih emisija tog tipa. Radnjom je bila smještena u [[Harlem (Njujork)|Harlem]], [[Afroamerikanci|crnačku]] četvrt [[New York]]a, a naslovni protagonisti su bila dva prijatelja - Amos Jones i Andrew Hogg Brown. Njih su glas posuđivali tvorci serije - [[Bijeli Amerikanci|bijeli]] zabavljači [[Charles Correll]] i [[Freeman Godsen]] - koji su likove i radnju stvorili dijelom na temelju vlastitih iskustava kao zabavljača u [[minstrel show]]ovima gdje su nastupali u [[blackface]]u (našminkani u crnce). Serija je uživala veliku popularnost, koja se odrazila kroz razne medije, ali i izazivala kontroverze zbog podilaženja tada vladajućim [[rasizam|rasističkim]] stereotipovima. Kada je [[NBC]] godine 1951. emitirala televizijsku verziju, inače prvu gdje su glavne uloge tumačili crni glumci, zbog protesta i prijetnji bojkotom od strane američke crnačke organizacije [[NAACP]] ju je bila prisiljena skinuti sa programa dvije godine kasnije. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commons category}} * {{IMDb title|0043175|The Amos 'n Andy Show}} * [http://www-rohan.sdsu.edu/~mfreeman/resources.php?content_id=27 ''Amos 'n' Andy'': Past as Prologue?] * [http://xroads.virginia.edu/~1930s/RADIO/amos/meet/meet.html Meet Amos 'n' Andy] * [http://xroads.virginia.edu/~1930s/RADIO/amos/film/film.html Rechecking ''Check and Double Check''] * [http://www.richsamuels.com/nbcmm/amosandy.html Rich Samuels' Broadcasting in Chicago: 1921-1989] * [http://www.thevintageplayhouse.com/Articles.asp?ID=132 ''Amos 'n' Andy'' History of the 1950s TV Show] === Audio === * [http://blogfiles.wfmu.org/LG/Amos_n_Andy_-_Presidential_Election.mp3 Amos 'n' Andy discuss the Presidential election] * [http://way-back-when.net/shows/comedy/amos-and-andy Amos & Andy Show on Way Back When] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131017141658/http://way-back-when.net/shows/comedy/amos-and-andy |date=2013-10-17 }} * [http://www.archive.org/details/amosandy1 Archive.org ''Old Time Radio – Amos 'n' Andy''] * [http://www.oldtimeradiofans.com/template.php?show_name=Amos%20and%20Andy OTR Fans: ''Amos and Andy'' (23 episodes)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928050526/http://www.oldtimeradiofans.com/template.php?show_name=Amos%20and%20Andy |date=2007-09-28 }} * [http://www.freeotrshows.com/otr/a/Amos_and_Andy.html Amos 'n' Andy – OTR – Old Time Radio (108 episodes)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212000055/http://www.freeotrshows.com/otr/a/Amos_and_Andy.html |date=2007-12-12 }} * [http://www.otr.net/?p=amnd OTR Network Library: ''Amos 'n' Andy'' (219 episodes)] * [http://www.vintageradioplace.com/ra/heritage050821.ram Tom Heathwood interviews broadcast historian Elizabeth McLeod] * [http://outlaw16151.3owl.com/index.php?act=game&id=27 Outlaws Old Time Radio Corner]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} === Video === * [http://www.imdb.com/video/hulu/vi914555673/ ''Amos 'n' Andy: Anatomy of a Controversy'' at Internet Movie Database-Video by Hulu] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121216103222/http://www.imdb.com/video/hulu/vi914555673/ |date=2012-12-16 }} * [http://www.archive.org/details/TheLionTamer_645 1934 Amos 'n' Andy Cartoon, The Lion Tamer, at Internet Archive] == References == <references /> {{DEFAULTSORT:Amos 'N' Andy}} [[Kategorija:Američke radio-emisije]] [[Kategorija:Sitkomi]] jgpqajn27uljl1wsb2v02t0z122wgls Abdel Fattah al-Sisi 0 1414197 41262579 41232024 2022-08-22T22:32:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Abdel Fatah al-Sisi | datum_rođenja = {{datum rođenja|19|11|1954|god=da}} | mesto_rođenja = [[Kairo]] | država_rođenja = [[Egipat]] [[Datoteka:Flag of Egypt.svg|20px]] | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = | narodnost = | slika = Abdel Fattah el-Sisi September 2017.jpg | širina_slike = | opis = | partija = [[Nezavisni (politika)|Nezavisan]] | supružnik = Intisar Amer | deca= Mustafa, Mahmud, Hasan, Aja | funkcija 1 = Šesti predsednik Egipta | prethodnik 1 = [[Adli Mansur]] (v. d.) | naslednik 1 = | početak funkcije 1 = [[8. jun]] [[2014]] | kraj funkcije 1 = | funkcija 2 = Zamenik premijera Egipta | prethodnik 2 = Mumtaz el Said | naslednik 2 = upražnjeno mesto | početak funkcije 2 = [[16. jul]] [[2013]] | kraj funkcije 2 = [[26. mart]] [[2014]] | funkcija 3 = 44. ministar odbrane | prethodnik 3 = Mohamed Husein Tantavi | naslednik 3 = Sidki Subhi | početak funkcije 3 = [[12. avgust]] [[2012]] | kraj funkcije 3 = [[26. mart]] [[2014]] | funkcija 4 = Vrhovni komandant egipatskih oružanih snaga | prethodnik 4 = Mohamed Husein Tantavi | naslednik 4 = Sidki Subhi | početak funkcije 4 = [[12. avgust]] [[2012]] | kraj funkcije 4 = [[26. mart]] [[2014]] | veroispovest = [[Islam]] | profesija = Političar | potpis = }} '''Abdel Fatah Said Husein Halil al-Sisi''' (arapski: عبد الفتاح سعيد حسين خليل السيسي ʿAbd al-Fattāḥ Saʿīd Ḥusayn Ḫalīl as-Sīsī; rođen 19. novembra 1954) je šesti predsednik Egipta, stupio na dužnost 8. juna 2014.<ref>{{cite news|url=http://english.ahram.org.eg/News/103147.aspx|title=El-Sisi sworn in as Egypt president|date=8. 6. 2014|accessdate=13. 6. 2014|publisher=Ahram Online}}</ref> Ranije je bio Vrhovni komandant egipatskih oružanih snaga, kao i ministar odbrane, od 12. avgusta 2012 do 26. marta 2014.<ref name=ao26mar>{{cite web|url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/64/97612/Egypt/Politics-/Egypts-ElSisi-bids-military-farewell,-says-he-will.aspx|title=Egypt's El-Sisi bids military farewell, says he will run for presidency|publisher=Ahram Online|date=26. 3. 2014.|accessdate=13. 6. 2014.}}</ref> Kao šef oružanih snaga, on je igrao vodeću ulogu u svrgavanju islamističkog predsednik [[Muhamed Mursi|Muhameda Mursija]] nakon masovnih protesta protiv [[Muslimanska braća|Muslimanskog bratstva]] i njegove vlade. Sisi je nakon toga imenovan za zamenika premijera, dok je nastavio sa obavljanjem dužnosti ministra odbrane. Sisi je podneo ostavku na vojne dužnosti 26. marta 2014, najavljujući da će se kandidovati na predsedničkim izborima 2014.<ref name=ao26mar/> Izbori, održani između 26. i 28. maja 2014, rezultirali su snažnom al-Sisijevom pobedom.<ref name="EgyptianElection">{{cite news|title=Former army chief scores landslide victory in Egypt presidential polls|url=http://www.egyptnews.net/index.php/sid/222436239/scat/d7006824400aaac1/ht/Former-army-chief-scores-landslide-victory-in-Egypt-presidential-polls|accessdate=29. 5. 2014.|publisher=''Egypt News.Net''|archivedate=2014-05-31|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140531124018/http://www.egyptnews.net/index.php/sid/222436239/scat/d7006824400aaac1/ht/Former-army-chief-scores-landslide-victory-in-Egypt-presidential-polls|deadurl=yes}}</ref> == Detinjstvo i vojno obrazovanje == Sisi je rođen 19. novembra 1954. u [[Kairo|Kairu]].<ref name=bbc21>{{cite news|title=Profile: Egypt armed forces chief Abdul Fattah al-Sisi|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-19256730|accessdate=14. 6. 2014.|publisher=BBC|date=21. 8. 2012.}}</ref> Odrastao je u Gamaliji, u blizini džamije Al-Azhar, u kvartu u kome zajedno žive [[muslimani]], [[Jevreji]] i [[hrišćani]], gde je svakodnevno slušao crkvena zvona i gledao Jevreje koji nesmetano hrle u [[Sinagoga|sinagogu]]. Njegova porodica, poreklom iz [[Minufija (guvernorat)|oblasti Minufije]]<ref>[http://www.thepost.co.il/news/new.aspx?pn6Vq=E&0r9VQ=EMDIM אילו חלומות מכוננים עיצבו את דרכו של א-סיסי בדרך לנשיאות מצרים?], The Post, 12. 2. 2014.</ref>, bila je poznata po svojoj revnosti, disciplini i bogatstvu. On je bio drugo od osmoro dece (njegov otac je kasnije dobio još šestoro dece sa drugom ženom). Njegov otac, konzervativan, ali ne radikalni musliman<ref>{{cite news|title=General Al-Sisi: The Man Who Now Runs Egypt|url=http://www.newsweek.com/2013/08/16/general-al-sisi-man-who-now-runs-egypt-237852.html|accessdate=14. 6. 2014.|work=Newsweek|date=16. 8. 2013.}}</ref>, imao je antikvarnicu u istorijskom bazaru Han el-Halili. Često opisivan kao disciplinovan, tih i pobožan, Sisi se radije koncentrisao na studije ili pomaganje ocu, nego na igranje fudbala sa decom iz komšiluka. On i njegova braća su učili u obližnjoj biblioteci na univerzitetu Al-Azhar. Za razliku od svoje braće - od kojih je jedan viši sudija, a drugi državni službenik - Sisi je pohađao lokalnu srednju školu pod vojnom upravom. U to vreme, počeo je da se zabavlja sa Intisar Amer, rođakom njegove majke. Oni su se venčali 1977. godine.<ref>{{cite news|title=Popular wave may lift Egypt's Sisi to office|url=http://www.news24.com/Africa/News/Popular-wave-may-lift-Egypts-Sisi-to-office-20140130|accessdate=14. 5. 2014.|work=News 24|date=30. 1. 2014.}}</ref><ref>{{cite news|title=In the heartland of the al-Sisi cult|url=http://en.qantara.de/content/presidential-election-in-egypt-in-the-heartland-of-the-al-sisi-cult|accessdate=25 May 2014|work=Qantara|date=16. 8. 2013.}}</ref><ref>{{cite news|title=Sisi strikes back at Islamists with ‘correct’ apolitical Islam|url=http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/2014/May-10/255945-sisi-strikes-back-at-islamists-with-correct-apolitical-islam.ashx#axzz32d2Z1xLD|accessdate=14. 6. 2014.|work=Reuters|date=10. 5. 2014.}}</ref><ref>{{cite news|title=Abdel Fatah al-Sisi: behind the public face of Egypt's soon-to-be president|url=http://www.theguardian.com/world/2014/may/22/abdel-fatah-al-sisi-egypt-president|accessdate=14. 6. 2014.|work=Guardian|date=22. 5. 2014.}}</ref><ref>{{cite news|title=Egyptian presidential candidates' wives in the spotlight|url=http://www.ansa.it/ansamed/en/news/nations/egypt/2014/05/13/egyptian-presidential-candidates-wives-in-the-spotlight_a315ce2d-6d01-4f0a-a5a0-96cb39e85e17.htmll|accessdate=14. 6. 2014.|work=Ansa|date=13. 5. 2014.}}</ref> <ref>[http://english.alarabiya.net/en/variety/2014/06/02/Egypt-s-next-First-Daughter-Meet-Aya-al-Sisi-.html]</ref><ref>[http://www.dailynewsegypt.com/2014/06/08/first-ladys-style-conservative-yet-trendy/]</ref> Ranije iste godine je diplomirao na egipatskoj Vojnoj akademiji. == Karijera == Sisi je primio svoj prvi čin vojnog oficira 1977. godine, služeći u oklopnoj pešadiji, specijalizovanoj za [[Artiljerijsko oruđe|protiv-tenkovsko naoružanje]] i [[Minobacač|minobacače]]. Postao je komandant severnog vojnog regiona u Aleksandriji 2008. godine, a zatim direktor izviđačke i Vojno-obaveštajne službe. Sisi je bio najmlađi član Vrhovnog saveta oružanih snaga Egipta. Na dužnosti člana Vrhovnog saveta, izneo je kontroverzne izjave u vezi sa optužbama da su egipatski vojnici izlagali žene demonstrante na prisilni test nevinosti. On je izjavio u egipatskim državnim novinama da je „procedura testiranja nevinosti urađena da bi zaštitila devojke od [[Silovanje|silovanja]], kao i da zaštiti vojnike i oficire od optužbi o silovanju.“<ref name=bbc21/> On je bio prvi član Vrhovnog saveta Oružanih snaga koji je priznao da su invazivni testovi sprovođeni.<ref>[http://www.bbc.co.uk/arabic/middleeast/2011/06/110627_egypt_amnesty_virginity.shtml Egypt amnesty virginity] BBC. 16. 06. 2014.</ref> === Glavne komande pozicije === * Komandant, 509. mehanizovani pešadijski bataljon * Načelnik štaba, 134. mehanizovana pešadijska brigada * Komandant, 16. mehanizovana pešadijska brigada * Načelnik štaba, 2. mehanizovana pešadijska divizija * Načelnik štaba, Severna vojna zona * Zamenik direktora, Vojno-obaveštajno i izviđačko odeljenje === Ministar odbrane === [[Datoteka:EgyptianArmyInsignia-FieldMarshal.svg|mini|100px|levo|Epolete maršala Egipta]] Dana 12. avgusta 2012, egipatski predsednik Muhamed Mursi doneo je odluku da smeni Muhameda Huseina Tantavija, šefa egipatskih oružanih snaga, i na njegovo mesto postavi Sisija, i promoviše ga u čin [[General|generala]].<ref>{{cite news|title=Morsy assumes power: Sacks Tantawi and Anan, reverses constitutional decree and reshuffles SCAF|url=http://www.dailynewsegypt.com/2012/08/12/morsy-assumes-power-sacks-tantawi-and-anan-reverses-constitutional-decree-and-reshuffles-scaf/|accessdate=16. 6. 2014|newspaper=Daily News Egypt|date=12. 8. 2012}}</ref> Sisi je takođe dobio mesto ministra odbrane u vladi Hišama Kandila. Nakon što je Sisi imenovan za ministra odbrane, 12. avgusta 2012, javnost u Egiptu bila je zabrinuta u vezi sa glasinama da je general Sisi bio doušnik Muslimanskog bratstva u vojsci, iako je Sisi uvek izjavljivao da egipatska vojska stoji na strani egipatskog naroda. Dana 28. aprila 2013, tokom proslave Dana oslobođenja Sinaja, Sisi je rekao da, „ruka koja povredi makar jednog Egipćanina mora biti odsečena.“<ref name="Al-Sisi : The hand that harm any egyptian must be cut">{{cite news|title=Al-Sisi: The hand that harm any egyptian must be cut|url=http://www.youtube.com/watch?v=SSpNU7cxKKA}}</ref> Ovu izjavu su protivnici Mursija tumačili kao pojašnjenje da je vojska uz narod. Međutim, Mursijeve pristalice su izjavu tumačile kao upozorenje njegovim protivnicima da Sisi ne bi dozvolio rušenje vlade. On je ostao na poziciji pod novom vladom formiranom nakon svrgavanja predsednika Mursija, a koju je predvodio Hazim al-Beblavi. On je takođe imenovan za potpredsednika egipatske Vlade. Dana 27. januara 2014, unapređen je u čin [[Maršal|feldmaršala]].<ref>{{cite web|url=http://www.abc.net.au/news/2014-01-28/egypt27s-military-council-meets-to-decide-sisi27s-political-a/5221486|title=Egypt's army chief Abdel Fattah al-Sisi receives a promotion ahead of likely presidency bid|date=27. 1. 2014|accessdate=16. 6. 2014|publisher=Australian Broadcasting Corporation}}</ref> == Protesti 2013. godine i svrgavanje Muhameda Mursija s vlasti == [[Datoteka:Anti Morsi protest march at 28th June 2013.jpg|mini|desno|Protestni marš radi svrgavanja predsednika Mursija, 28. juna 2013.]] Dana 30. juna 2013, kao odgovor na pokret Tamarod (pokret otpora), masovne demonstracije održane su na [[Trg Tahrir|trgu Tahrir]] i pred palatom Heliopolis u [[Kairo|Kairu]], kao i u drugim egipatskim gradovima, uključujući [[Aleksandrija|Aleksandriju]], [[Port Said]] i [[Suec]]. Sukobi su izbijali širom Egipta. Ubrzo posle toga, egipatska vojska je izdala 48-časovni ultimatum koji je emitovan na televiziji, koji je dao političkim partijama u zemlji rok do 3. jula da ispuni zahteve demonstranata protiv Mursija. Egipatska vojska je takođe zapretila da će intervenisati ako spor ne bude rešen do tada.<ref name="alprofile">{{cite news|title=Profile: General Abdel Fattah Al Sisi|url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2013/07/201373112752442652.html|accessdate=17. 6. 2014|publisher=Al Jazeera|date=3. 7. 2013}}</ref> Dana 2. jula 2013, predsedništvo je odbacilo 48-časovni ultimatum egipatske vojske i predsednik Mursi je održao govor, izjavljujući da će „braniti legitimnost funkcije na koju je izabran svojim životom i da se neće povući.“ Dana 3. jula 2013, egipatska vojska je izjavila da, s obzirom na to da političke partije nisu uspele da se dogovore pre isteka roka, i Mursi nije uspeo da osnuje nacionalni konsenzus za njegovo vođstvo, mora doći do Mursijevog svrgnuća. Egipatska vojska je zatim postavila [[Adli Mansur|Adlija Mansura]] na mesto privremenog šefa države umesto njega, i naredila hapšenje mnogih članova [[Muslimanska braća|Muslimanskog bratstva]] po optužbama za "izazivanje nasilja i remećenja opšte bezbednosti i mira".<ref name="businessinsider">{{cite news|title=Egypt Orders Mass Arrests of Muslim Brotherhood Members|url=http://www.businessinsider.com/egypt-orders-mass-arrests-of-muslim-brotherhood-members-2013-7|accessdate=21. 6. 2014|publisher=Al Jazeera|date=3. 7. 2013}}</ref> Sisi je saopštio na državnoj televiziji da predsednik „nije ispunio zahteve naroda Egipta“ i objavio da će ustav biti suspendovan, što je naišlo na prihvatanje od strane demonstranata protiv Mursijeve vlasti i osudu Mursijevih pristalica na trgu Raba'a al-Adavija. Mnogi [[Islamizam|islamistički]] pokreti, poput Muslimanskog bratstva, al-Vasat partije i al-Gama'a al-Islamija, odbacili su promenu režima i karakterisali je kao vojni puč, koji su opisali kao „nelegitiman“ i „anti-demokratski“.<ref>{{cite news|title=Egypt's Muslim Brotherhood rejects "military coup" against Morsi|url=http://news.xinhuanet.com/english/world/2013-07/05/c_124959617.htm|accessdate=21. 6. 2014|agency=Xinhua News Agency |date=5. 7. 2013}}</ref> Tokom svog govora na vojnoj paradi 24. jula 2013, general Sisi je pozvao na masovne demonstracije, da bi odobrio egipatskoj vojsci i policiji "mandat" da stane na put terorizmu.<ref>{{cite news|title=Showdown in Cairo: Egyptian general demands permission to take on the ‘terrorists’|url=http://www.independent.co.uk/news/world/africa/showdown-in-cairo-egyptian-general-demands-permission-to-take-on-the-terrorists-8729903.html|accessdate=24. 6. 2014|newspaper=[[The Independent]]|date=24. 7. 2013|location=London|first=Alastair|last=Beach}}</ref> Neki su ovo protumačili kao Sisijevo ohrabrivanje potrebe naroda da dokažu svetu da to nije bio puč, već volja građana, dok su drugi ovo videli kao kontradiktornost obećanja vojske da će predati vlast civilima posle zbacivanja Mursija i kao ukazivanje na neposrednu akciju protiv islamista.<ref name=NewYorkTimes>{{cite news|title=Egyptian General Calls for Mass Protests|url=http://www.nytimes.com/2013/07/25/world/middleeast/egypt.html|accessdate=26. 7. 2013|newspaper=[[The New York Times]]|date=24. 7. 2013|first1=Kareem|last1=Fahim}}</ref><ref name=BBC>{{cite news|title=Army chief's rally call finds backing in Egypt press |url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-23451119|accessdate=24. 6. 2014|publisher=[[BBC]]|date=25. 7. 2013}}</ref> Reakcije na Sisijevu objavu oscilovale su u rasponu od otvorene podrške egipatskog predsedništva<ref>{{cite news|title=Egypt's presidency calls for protests against 'terrorism'|url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/0/77314/Egypt/0/Egypts-presidency-calls-for-protests-against-terro.aspx|accessdate=24. 6. 2014|work=Ahram online|date=24. 7. 2013}}</ref> i pokreta Tamarod,<ref>{{cite news|title='Rebel' endorses el-Sisi's call for Friday demos|url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/64/77348/Egypt/Politics-/Rebel-endorses-ElSisis-call-for-Friday-demos.aspx|accessdate=24. 6. 2014|work=[[Al-Ahram|Ahram online]]|date=25. 7. 2013}}</ref> do negodovanja, ne samo od strane Muslimanskog bratstva,<ref name=NewYorkTimes /> već i salafitske partije al-Nur,<ref name=Nour>{{cite news|title=Egypt's Nour Party and 6 April reject El-Sisi's call for Friday rallies|url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/0/77309/Egypt/0/Egypts-Nour-Party-and--April-reject-ElSisis-call-f.aspx|accessdate=24. 6. 2014|work=Ahram online|date=24. 7. 2013}}</ref> Partije Snažan Egipat,<ref>{{cite news|title=Egypt's Abol Fotouh warns against army-called rally|url=http://www.chicagotribune.com/news/sns-rt-us-egypt-protests-abolfotouh-20130724,0,7656397.story|accessdate=24. 6. 2014|newspaper=Chicago Tribune|date=24. 7. 2013|archiveurl=https://archive.today/20130726173524/http://www.chicagotribune.com/news/sns-rt-us-egypt-protests-abolfotouh-20130724,0,7656397.story|archivedate=2013-07-26|deadurl=no}}</ref> revolucionarnog pokreta mladih 6. april<ref>{{cite news|title=6 April Youth Movement to stay off the streets on Friday|url=http://www.dailynewsegypt.com/2013/07/26/6-april-youth-movement-to-stay-off-the-streets-on-friday/|accessdate=24. 6. 2014|newspaper=Daily News Egypt|date=26. 7. 2013}}</ref> i egipatskih grupa za ljudska prava.<ref>{{cite news|title=Egypt rights groups voice misgiving about army's call for rallies|url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/64/77394/Egypt/Politics-/Egypt-rights-groups-voice-misgiving-about-armys-ca.aspx|accessdate=24. 6. 2014|work=Ahram online|date=26. 7. 2013}}</ref> Međutim, 26. jula 2013, milioni ljudi okupili su se širom Egipta, odazivajući se na Sisijev poziv, na skupu koji je opisan kao "najveći skup za 2 ½ godine revolucije" i u još većim brojevima od 30. juna.<ref>{{cite news|title=Egypt rights groups voice misgiving about army's call for rallies|url=http://news.yahoo.com/millions-rally-egypt-responding-army-call-224759545.html|accessdate=24. 6. 2014|agency=Associated Press|date=26. 7. 2013}}</ref> [[Datoteka:Anti-coup sit-in at Rabaa Adiweya mosque 2013.jpg|mini|desno|Trg ispred džamije Raba'a al-Adavija.]] Tokom egipatskih racija u avgustu 2013, egipatska vojska pod komandom Sisija se udružila sa nacionalnom policijom radi uklanjanja protestnih kampova pristalica Muslimanskog bratstva koji su bili uspostavljeni širom zemlje. Ova akcija rezultirala je brzom eskalacijom nasilja koje je na kraju dovelo do smrti 638 ljudi, od kojih su 595 bili civili i 43 policajaca, sa najmanje 3.994 povređenih. Neki liberalni aktivisti koji su podržavali svrgavanje Mursija, javno su izrazili svoju zabrinutost: „Nisam srećan kada koriste nasilje i brinem se da će ga koristiti ponovo,“ rekao je Gamal Eid, poznati aktivista za ljudska prava.<ref>{{cite news|title=Army embrace starts to worry some Egyptians|url=http://www.reuters.com/article/2013/07/15/us-egypt-protests-army-idUSBRE96E0GS20130715|accessdate=24. 6. 2014|agency=Reuters|date=15. 7. 2013|archivedate=2013-07-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130718033039/http://www.reuters.com/article/2013/07/15/us-egypt-protests-army-idUSBRE96E0GS20130715|deadurl=yes}}</ref><ref name="ahram1">{{cite news|url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/64/79160/Egypt/Politics-/Death-toll-from-Egypt-violence-rises-to--Health-mi.aspx|title=Death toll from Egypt violence rises to 638: Health ministry|work=Al-Ahram|date=15. 8. 2013|accessdate=24. 6. 2014|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Iz59yzxP?url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/64/79160/Egypt/Politics-/Death-toll-from-Egypt-violence-rises-to--Health-mi.aspx|archivedate=2013-08-19|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/08/16/world/middleeast/egypt.html|title=Islamists Debate Their Next Move in Tense Cairo|author=David D. Kirkpatrick|newspaper=The New York Times|date=15. 8. 2013|accessdate=24. 6. 2014|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Iz5NjzyN?url=http://www.nytimes.com/2013/08/16/world/middleeast/egypt.html?_r=0|archivedate=2013-08-19|deadurl=no}}</ref> Robert Fisk je opisao generala Sisija kao čoveka na gubitku, ali da će masakr ući u istoriju kao sramotan.<ref>{{cite news|last=Fisk|first=Robert|authorlink=Robert Fisk|title=In Egypt General al-Sisi is at a loss – but a massacre on Eid would bring too much infamy|work=The Independent|date=8. 8. 2013|url=http://www.independent.co.uk/voices/commentators/in-egypt-general-alsisi-is-at-a-loss--but-a-massacre-on-eid-would-bring-too-much-infamy-8750836.html|location=London}}</ref> Li Smit je zaključio da „novi lider Egipta je nesposoban da vlada“.<ref>{{cite news|last= Smith|first=Lee|authorlink=Lee Smith (journalist)|title=Viewpoint: Egypt’s New Leader Is Unfit to Rule|url=http://ideas.time.com/2013/08/20/viewpoint-egypts-new-leader-is-unfit-to-rule|work=Time|date=20. 8. 2013|url=http://ideas.time.com/2013/08/20/viewpoint-egypts-new-leader-is-unfit-to-rule/}}</ref> U izveštaju objavljenom od strane Državnog Informativnog Servisa, vlada je objasnila napade, tvrdeći da je policija upotrebla silu da bi rasterala demonstrante 14. avgusta 2013, sa najmanje moguće štete, uzrokujući da stotine civila i policije stradaju kao žrtve, dok su pristalice Muslimanskog bratstvs nametnule blokadu 46 dana protiv stanovnika oko trgova al-Nahde i Raba'a al-Adavije, gde su desetine demonstranata na ulici svakodnevno ometale život Egipćana, izazivajući nemire i smrt ili povredu mnogih žrtava, kao i oštećenje javne i privatne imovine.<ref>{{cite news|url=http://www.sis.gov.eg/En/Templates/Articles/tmpArticles.aspx?CatID=2674| title=Sit in Dispersal| author =State Information Services|work=State Information Services|date=15. 8. 2013|accessdate=24. 6. 2014}}</ref> Anketa egipatskog Centra za istraživanje javnog mnjenja pokazalo je kasnije da je 67% Egipćana bilo zadovoljno u pogledu načina na koji su trgovi Raba'a al-Adavija i al-Nahda raščišćeni.<ref>{{cite web|title=Poll: 67% of Egyptians satisfied about method of ending pro-Morsy sit-ins|url=http://www.egyptindependent.com/news/poll-67-egyptians-satisfied-about-method-ending-pro-morsy-sit-ins}}</ref><ref>{{cite web|title=Egyptian opinion on sit-in dispersals: Finding truth in reported facts|url=http://www.dailynewsegypt.com/2013/08/26/egyptian-opinion-on-sit-in-dispersals-finding-truth-in-reported-facts/|work=Daily News Egypt|date=26. 8. 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=67% of Egyptians are satisfied with dispersal of Brotherhood sit-ins: Baseera |url=http://english.ahram.org.eg/NewsContent/1/64/79701/Egypt/Politics-/-of-Egyptians-are-satisfied-with-dispersal-of-Brot.aspx|work=Ahram online}}</ref> == Reference == {{Reflist|2}} {{Commonscat|Abd El-Fattah El-Sisi}} {{Čelnici Afričke unije}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1954||Sisi}} [[Kategorija:Predsjednici Egipta]] [[Kategorija:Egipatski političari]] [[Kategorija:Egipatski vojskovođe]] [[Kategorija:Biografije, Kairo]] t1a2blhzmgovybs4g2uect9rxi1gkz5 Abu Bakr al-Bagdadi 0 1427220 41262583 41185879 2022-08-22T22:45:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 5 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Političar (SR) | ime = Abu Bakr el Bagdadi | slika = Mugshot of Abu Bakr al-Baghdadi, 2004.jpg | opis_slike = | puno_ime = Ibrahim Avad Ibrahim Ali el Badri el Samarai | datum_rođenja = {{bda|1971|7|28|df=y}} | mesto_rođenja = [[Samarra|Samara]] | država_rođenja = Irak | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | otac = | majka = | supružnik = | deca = | državljanstvo = | narodnost = [[Arapi]]n | veroispovest = [[salafizam]], nastao iz [[sunizam|sunitskog islama]] | partija = | supružnik = | deca = | univerzitet = | profesija = | funkcija 1 = 1. samoproglašeni "Emir Islamske Države Iraka i Levanta" | izbori 1 = | početak funkcije 1 = 16. maj 2010. | kraj funkcije 1 = 29. jun 2014. | prethodnik 1 = Abu Omarfa el Bagdadija | naslednik 1 = | funkcija 2 = 1. samoproglašeni "[[Kalif|Halif]] [[Islamska Država|Islamske Države Iraka i Levanta]]" | izbori 2 = | početak funkcije 2 = 29. jun 2014. | kraj funkcije 2 = | prethodnik 2 = | naslednik 2 = }} '''Ibrahim ibn Avad ibn Ibrahim Ali ibn Muhamed el Badri el Samarai''' ({{jez-ar|إبراهيم ابن عواد ابن إبراهيم ابن علي ابن محمد البدري السامرائي}} [[DIN 31635|DIN]]: 'ibrahīm 'ibn ʿawād 'ibn 'ibrahīm 'ibn ʿalī 'ibn muḥammad al-badri as-sāmarā'iyy), ranije takođe poznat kao '''dr Ibrahim''' i '''Abu Dua''' ({{jez-ar|أبو دعاء}} [[DIN 31635|DIN]]: 'abū duʿā'),<ref name="announcement">{{cite web |url= http://www.rewardsforjustice.net/index.cfm?page=dua |title= Wanted: Abu Du'a - Up to $10 Million |publisher= Rewards for Justice Program |date= |accessdate= 8. 10. 2011. |archive-date= 2014-03-11 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140311213045/http://www.rewardsforjustice.net/index.cfm?page=dua |dead-url= yes }}</ref> najpoznatiji po svom ratnom nadimku '''Abu Bakr el Bagdadi''' ({{jez-ar|أبو بكر البغدادي}} [[DIN 31635|DIN]]: 'abū bakr al-baġdādī),<ref name="Abu"/> i u pokušaju da se prikaže kao potomak proroka [[Muhamed]]a, kao '''Abu Bakr el Bagdadi el Huseini el [[Hašemiti|Hašimi]] el Kuraši''' ({{jez-ar|أبو بكر البغدادي الحسيني الهاشمي القرشي}} [[DIN 31635|DIN]]: 'abū bakr al-baġdādī al-ḥusainy al-hāšimiyy al-qurašiyy)<ref>{{cite news|last1=Anjarini|first1=Suhaib|title=Al-Baghdadi following in bin Laden's footsteps|url=http://english.al-akhbar.com/node/20400|accessdate=20. 7. 2014.|work=Al Akhbar|date=2. 7. 2014.|archivedate=2014-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140728085201/http://english.al-akhbar.com/node/20400|deadurl=yes}}</ref> i kao '''[[Vođa pravovernih]] Halif Ibrahim'''<ref name="Abraham">{{cite news|last1=Rubin|first1=Alissa J.|title=Militant Leader in Rare Appearance in Iraq|url=http://www.nytimes.com/2014/07/06/world/asia/iraq-abu-bakr-al-baghdadi-sermon-video.html|accessdate = 20. 7. 2014.|publisher=''The New York Times''|date = 5. 7. 2014.}}</ref><ref name="Ibrahim"/> ({{jez-ar|أمير المؤمنين الخليفة إبراهيم}} [[DIN 31635|DIN]]: 'amīr al-mu'minīn al-ẖalīfa 'ibrahīm), vođa je terorističke organizacije, koji je imenovan za "[[kalif|halifa]]" samoproglašene terorističke države pod nazivom "[[Islamska Država]]" koja okupira delove zapadnog [[Irak]]a i severoistočne [[Sirija|Sirije]]. Bivši je vođa organizacije [[Islamska Država|Islamske države Iraka i Levanta]] (ISIL) poznate i pod nazivom Islamska država Iraka i Sirije (ISIS).<ref name="names">{{cite web|url=http://www.state.gov/r/pa/prs/ps/2014/05/226067.htm|title= Terrorist Designations of Groups Operating in Syria |publisher=United States Department of State |date = 14. 5. 2014. |accessdate = 13. 6. 2014.}}</ref> Dana 4. oktobra 2011, [[Stejt department]] Sjedinjenih Država je postavio El Bagdadija na spisak globalnih terorista, objavio nagradu do 10 miliona dolara za informaciju koja bi dovela do njegovog hvatanja ili smrti.<ref name="state">{{cite web |url= http://www.state.gov/r/pa/prs/ps/2011/10/174971.htm |title= Terrorist Designation of Ibrahim Awwad Ibrahim Ali al-Badri |publisher= United States Department of State |date= 4. 10. 2011. |accessdate= 8. 10. 2011. |archive-date= 2018-06-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20180630105640/https://www.state.gov/r/pa/prs/ps/2011/10/174971.htm |dead-url= yes }}</ref> Jedino je za [[Ajman el Zavahri|Ajmana el Zavahirija]], vođu globalne [[Al Kaida|Al Kaide]] obećana veća nagrada (25 miliona).<ref name="ayman">{{cite news|title=IRAQ: U.S. offers $10-million reward for Al Qaeda in Iraq leader|url=http://latimesblogs.latimes.com/world_now/2011/10/iraq-us-al-qaeda-reward.html|accessdate=8. 10. 2011.|agency=WorldNow|work=Los Angeles Times|date=7. 10. 2011.|archivedate=2018-07-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180708192041/http://latimesblogs.latimes.com/world_now/2011/10/iraq-us-al-qaeda-reward.html|deadurl=yes}}</ref> == Istorijat == Veruje se da je El Bagdadi rođen blizu [[Samarra|Samare]] u [[Irak]]u, 1971. godine.<ref name = "Graun bio">{{Cite news |last=Chulov|first = Martin |date = 6. 7. 2014. |title = Abu Bakr al-Baghdadi emerges from shadows to rally Islamist followers |url = http://www.theguardian.com/world/2014/jul/06/abu-bakr-al-baghdadi-isis |work = [[Gardijan|The Guardian]] |accessdate = 6. 7. 2014.}}</ref> Izveštaji sugerišu da je bio svešteno lice u džamiji Imama Ahmada ibn Hanbala u Samari u vreme američke [[Invazija na Irak (2003)|invazije na Irak]].<ref name=bbc31July14>{{cite web|title=Abu Bakr al-Baghdadi: Islamic State's driving force|url=http://www.bbc.com/news/world-middle-east-28560449|publisher=BBC World News|date = 31. 7. 2014.|accessdate = 1. 8. 2014.}}</ref><ref name="Abu">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-27801676 |title=Profile: Abu Bakr al-Baghdadi |publisher=BBC News|date = 5. 7. 2014.|accessdate = 20. 7. 2014.}}</ref> Završio je master i doktorske islamske studije na Univerzitetu islamskih nauka u bagdadskom predgrađu [[Azamija]].<ref name = "Graun bio"/><ref>{{cite news|last1=Carter, Chelsea|first1= Hamdi, Alkhshali|title=Does video show ISIS leader? Iraq works to find out|url=http://edition.cnn.com/2014/07/06/world/meast/iraq-crisis/index.html|accessdate = 8. 7. 2014.|publisher=CNN|date = 6. 7. 2014.}}</ref><ref>{{cite news|last1=Lister|first1=Tim|title=ISIS: The first terror group to build an Islamic state?|url=http://edition.cnn.com/2014/06/12/world/meast/who-is-the-isis/index.html?hpt=imi_t4|accessdate = 14. 7. 2014.|work=''CNN''|date = 13. 6. 2013.}}</ref> == Militantne aktivnosti == Nakon američke [[Invazija na Irak (2003)|invazije na Irak 2003]], El Bagdadi je učestvovao u osnivanju militantne grupe „Vojska sunitskog naroda i zajednice“ ({{jez-ar|جيش اهل السنة والجماعة}} [[DIN 31635|DIN]]: ğayš ahl as-sunna wal-ğamāʿa), u kojoj je služio kao vođa [[šerijat]]skog komiteta.<ref name=bbc31July14/> Al-Bagdadi i njegova grupa su se pridružili [[Mudžahedinski šura savet (Irak)|Mudžahedinskom šura savetu]] (MSC) 2006, u kome je takođe služio kao deo šerijatskog komiteta. Nakon što je MSC preimenovan u [[Islamska Država|Islamska država Iraka]] (ISI) 2006, el Bagdadi je postao generalni supervizor šerijatskog komiteta i član višeg konsultativnog saveta.<ref name=bbc31July14/><ref name="guardian12june">{{cite news|last1=Beaumont|first1=Peter|title=Abu Bakr al-Baghdadi: The ISIS chief with the ambition to overtake al-Qaida|url=http://www.theguardian.com/world/2014/jun/12/baghdadi-abu-bakr-iraq-isis-mosul-jihad|accessdate = 14. 6. 2014.|work=The Guardian|date = 1. 8. 2014.}}</ref> Sudeći po podacima Ministarstva odbrane SAD, El Bagdadi je držan u američkom vojnom [[Kamp Buka|kampu Buka]] kao „internirani civil“ od februara do decembra 2004, kada je pušten. Odbor koji je odlučivao o njegovom puštanju je predložio „bezuslovno oslobađanje“ El Bagdadija i ne postoje podaci da je bio zatvaran u nekom drugom periodu.<ref name = "fact check">{{cite web |date = 14. 6. 2014. |title = Fox's Pirro: Obama set ISIS leader free in 2009 |url = http://www.politifact.com/punditfact/statements/2014/jun/19/jeanine-pirro/foxs-pirro-obama-set-isis-leader-free-2009/ |publisher=''Tampa Bay Times''|date = 19. 6. 2014.|work = PolitiFact.com |accessdate = 20. 6. 2014.}}</ref><ref name=bbc31July14/> Sa druge strane, u više novina je objavljeno da je el Bagdadi bio zatvoren od 2005 do 2009.<ref>{{cite web|title=How ISIS leader Abu Bakr al-Baghdadi became the world’s most powerful jihadist leader|url=http://www.washingtonpost.com/news/morning-mix/wp/2014/06/11/how-isis-leader-abu-bakr-al-baghdadi-became-the-worlds-most-powerful-jihadi-leader/|website=The Washington Post}}</ref><ref>{{cite web|title=Iraq crisis: the jihadist behind the takeover of Mosul - and how America let him go|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iraq/10891700/Iraq-crisis-the-jihadist-behind-the-takeover-of-Mosul-and-how-America-let-him-go.html|website=The Telegraph}}</ref> [[Datoteka:Mugshot of Abu Bakr al-Baghdadi.jpg|mini|levo|Zatvorska fotografija El Bagdadija tokom boravka u kampu Buka]] === Vođa Islamske države Iraka === [[Islamska Država|Islamska država Iraka]] (ISI), poznata i kao Al Kaida Iraka je bila irački ogranak međunarodne islamističke organizacije [[Al Kaida]]. Dana 16. maja 2010. objavljeno je da je El Bagdadi postao vođa ISI nakon smrti njegovog prethodnika [[Abu Omar el Bagdadi|Abu Omara el Bagdadija]] u napadu mesec dana ranije.<ref name="ISI">{{cite web|last=Shadid|first=Anthony|url= http://atwar.blogs.nytimes.com/2010/05/16/iraqi-insurgent-group-names-new-leaders/?_php=true&_type=blogs&_r=0 |title= Iraqi Insurgent Group Names New Leaders |publisher=''The New York Times'' |date = 16. 5. 2010. |accessdate = 13. 6. 2014.}}</ref> Kao vođa ISI, El Bagdadi je bio odgovoran za organizovanje i upravljanje velikim operacijama kao što je napad na Um el Kura [[Džamija|džamiju]] u [[Bagdad]]u 28. avgusta 2011, u kome je ubijen poznati [[sunizam|sunitski]] pravnik Halid el Fahdavi.<ref name="state" /> Između marta i aprila 2011, ISI je preuzela odgovornost za 23 napada južno od Bagdada, za koje se tvrdi da su izvršeni pod El Bagdadijevom komandom.<ref name="state" /> Nakon američke akcije 2. maja 2011. u [[Abotabad]]u u [[Pakistan]]u, u kojoj je ubijen vođa Al Kaide, [[Osama bin Laden]], El Bagdadi je izdao saopštenje u kome je slavio Bin Ladena i zapretio nasilnom odmazdom za njegovu smrt.<ref name="state" /> 5. maja 2011, El Bagdadi je preuzeo odgovornost za napad u gradu [[Hila|Hili]] u kome je ubijeno 24 policajca i ranjeno 72 ljudi.<ref name="state" /><ref name=NCTC-calendar>{{cite web|title=Counterterrorism 2014 Calendar|url=http://www.nctc.gov/site/profiles/dua.html|publisher=The National Counterterrorism Center|accessdate = 15. 7. 2014.}}</ref> Dana 15. avgusta 2011, talas samoubilačkih napada ISI je započet u [[Mosul]]u, koji je doveo do smrti 70 ljudi.<ref name="state" /> Ubrzo potom, ISI je na svom sajtu obećala da će izvršiti 100 napada širom Iraka u znak odmazde za ubistvo Bin Ladena.<ref name="state" /> Rečeno je da će ova kampanja biti sprovedena na više različitih načina koji uključuju samoubilačke napade, bombe pored puta i druge vidove napada u svim gradovima i ruralnim oblastima širom Iraka.<ref name="state" /> Dana 22. decembra 2011, serija koordinisanih napada automobilima bombama i improvizovanim eksplozivnim napravama je izvršena u desetak krajeva širom Bagdada. U ovim napadima su poginule najmanje 63 osobe, a ranjeno je 180; napad je usledio samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države završile povlačenje svojih trupa iz Iraka.<ref name="22DEC">{{cite web |url= http://www.longwarjournal.org/archives/2011/12/al_qaeda_in_iraq_cla_1.php |title= Al Qaeda in Iraq claims Baghdad suicide attack, bombings |publisher= ''The Long War Journal'' |date= 27. 12. 2011. |accessdate= 29. 12. 2011. |archive-date= 2017-05-17 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170517004156/http://www.longwarjournal.org/archives/2011/12/al_qaeda_in_iraq_cla_1.php |dead-url= yes }}</ref> 26. decembra, ISI je izdala saopštenje na [[džihadizam|džihadističkim]] internet forumima, u kojima preuzima odgovornost za ovu operaciju i istakla da su mete bagdadskih napada „detaljno pregledane i istražene“ i da su „operacije bile distribuisane između ciljanja bezbednosnih štabova, vojnih patrola i mesta okupljanja prljavih iz El Dadžal armije“, što se odnosi na [[Mahdi armija|Mahdi armiju]] [[šiizam|šiitskog]] ratnog vođe [[Muktada el Sadr|Muktade el Sadra]].<ref name="22DEC" /> Dana 2. decembra 2012, irački zvaničnici su tvrdili da su zarobili El Bagdadija u Bagdadu nakon dvomesečne operacije hvatanja. Zvaničnici su tvrdili da su takođe zaplenili i spisak sa imenima i lokacijama drugih operativaca Al Kaide.<ref>{{cite web|url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2012/12/201212214201962755.html|title=Iraq's 'al-Qaeda chief' arrested |publisher=Aljazeera|date = 2. 12. 2012.|accessdate = 2. 12. 2012.}}</ref><ref>{{cite news|last=Tawfeeq|first=Mohammed |url=http://edition.cnn.com/2012/12/02/world/meast/iraq-al-qaeda-arrest/|title=High-ranking al Qaeda in Iraq figure arrested, officials say|publisher=CNN|date = 3. 12. 2012.|accessdate = 20. 7. 2014.}}</ref> Međutim, ISI je odbacila ove navode.<ref name=longwar>{{cite news|title=Islamic State of Iraq denies its emir captured|url=http://www.longwarjournal.org/archives/2012/12/islamic_state_of_ira_2.php|accessdate = 7. 12. 2012.|newspaper=The Long War Journal|date = 7. 12. 2012.}}</ref> U intervjuu datom [[Al Džazira|Al Džaziri]] 7. decembra 2012, vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Iraka je rekao da uhapšeni čovek nije El Bagdadi već vođa odseka zadužen za oblast od severnih predgrađa Bagdada do distrikta Tadži severno od Bagdada.<ref>{{cite web|last=Arraf|first=Jane|url=http://www.aljazeera.com/news/middleeast/2012/12/2012127123914466937.html|title=Detained man is not al-Qaeda in Iraq leader |publisher=Ajazeera|date = 7. 12. 2012.|accessdate = 20. 7. 2014.}}</ref> === Vođa Islamske države Iraka i Levanta === El Bagdadi je ostao vođa ISI do njegovog formalnog širenja u Siriju 2013, kada je u izjavi 8. aprila proglasio formiranje [[Islamska Država|Islamske države Iraka i Levanta]] (ISIL) (u alternativnom prevodu sa arapskog Islamska država Iraka i Sirije {{jez-ar|الدولة الإسلامية في العراق والشام}} [[DIN 31635|DIN]]: ad-dawla al-'islāmiyya fī al-ʿirāq waš-šām).<ref name="memri">{{cite web|url=http://www.memri.org/report/en/0/0/0/0/0/0/7119.htm|title=ISI Confirms That Jabhat Al-Nusra Is Its Extension in Syria, Declares 'Islamic State of Iraq And Al-Sham' As New Name Of Merged Group|publisher=MEMRI|date = 8. 4. 2013.|accessdate = 16. 6. 2014.}}</ref> Kao vođa ISIL, El Bagdadi je preuzeo komandu nad svim aktivnostima organizacije u Iraku i Siriji. Kada je najavio formiranje ISIL, El Bagdadi je rekao da je džihadistička frakcija umešana u [[Građanski rat u Siriji]], [[Front el Nusra]], bila proširenje ISI u Siriji, i da će sada biti spojena sa ISIS.<ref name="memri"/><ref>{{cite web|url=http://jihadology.net/category/islamic-state-of-iraq-and-al-sham/ |title=Category Archives: Islamic State of Iraq and al-Shām|publisher=''JIHADOLOGY''|accessdate = 8. 12. 2013.}}</ref> Vođa Fronta el Nusra, Abu Muhamed el Džavlani, osporio je da će doći do spajanja dve grupe i pozvao emira Al Kaide, Ajmana el Zavahirija da se oglasi po ovom pitanju. El Zavahiri je izdao saopštenje da ISIL treba da bude ukinuta i da El Bagdadi treba da ograniči aktivnosti svoje grupe na Irak.<ref>{{cite news|last1=Mroue|first1=Bassem|title=Syria And Iraq Al Qaeda Merger Annulment Announced By Ayman Al Zawahri|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/06/10/syria-iraq-al-qaeda-merger-annulment_n_3415138.html|accessdate=13. 7. 2014.|work=The Huffington Post|date=11. 6. 2013.|archivedate=2013-06-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130611193925/http://www.huffingtonpost.com/2013/06/10/syria-iraq-al-qaeda-merger-annulment_n_3415138.html|deadurl=}}</ref> El Bagdadi je, međutim, odbacio El Zavahirijevu odluku i preuzeo kontrolu nad navodnih 80% stranih boraca fronta El Nusre.<ref>{{cite news|last1=Abdul-Ahad|first1=Ghaith|title=Syria's al-Nusra Front – ruthless, organised and taking control|url=http://www.theguardian.com/world/2013/jul/10/syria-al-nusra-front-jihadi|accessdate = 8. 12. 2013.|work=The Guardian|date = 10. 7. 2013.}}</ref> U januaru 2014, ISIL je izbacila Front el Nusra iz sirijskog grada [[Raka|Ar-Raka]], a istog meseca su sukobi između dve grupe u Siriji dovele do smrti stotina boraca i raseljavanja desetina hiljada civila.<ref name=NusraClash>{{cite news|last1=Holmes|first1=Oliver|title=This disowned Al Qaeda branch is killing more Al Qaeda fighters in Syria than anyone else|url=http://www.globalpost.com/dispatch/news/regions/middle-east/syria/140512/disowned-al-qaeda-isil-killing-al-qaeda-fighters-syria|accessdate=13. 6. 2014.|publisher=Thomson Reuters GlobalPost|date=12. 5. 2014.|archivedate=2014-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140513034547/http://www.globalpost.com/dispatch/news/regions/middle-east/syria/140512/disowned-al-qaeda-isil-killing-al-qaeda-fighters-syria|deadurl=yes}}</ref> U februaru 2014, Al Kaida se odrekla svih odnosa sa ISIL.<ref name=AlQaedaTiesEnd>{{cite web|last=Sly|first=Liz |url=http://www.washingtonpost.com/world/middle_east/al-qaeda-disavows-any-ties-with-radical-islamist-isis-group-in-syria-iraq/2014/02/03/2c9afc3a-8cef-11e3-98ab-fe5228217bd1_story.html |title=Al-Qaeda disavows any ties with radical Islamist ISIS group in Syria, Iraq |publisher=''The Washington Post'' |date = 3. 2. 2014. |accessdate = 14. 6. 2014.}}</ref> Prema nekolicini zapadnih izvora, El Bagdadi i ISIL su primali finansijsku podršku od građana [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Katar]]a, i regrutovali su borce u okviru kampanja, naročito u Saudijskoj Arabiji.<ref>{{cite news|last1=Aymenn Jawad Al-Tamimi|title=Bay'ah to Baghdadi: Foreign Support for Sheikh Abu Bakr al-Baghdadi and the Islamic State of Iraq and ash-Sham|url=http://www.meforum.org/3593/sheikh-abu-bakr-al-baghdadi|accessdate = 6. 7. 2014.|publisher=Middle East Forum|date = 22. 8. 2013.}}</ref><ref>{{cite news|last1=Hauslohner|first1=Abigail|title=Jihadist Expansion in Iraq puts Persian Gulf states in a tight spot|url=http://www.washingtonpost.com/world/jihadist-expansion-in-iraq-puts-persian-gulf-states-in-a-tight-spot/2014/06/13/e52e90ac-f317-11e3-bf76-447a5df6411f_story.html|accessdate = 6. 7. 2014.|publisher=''The Washington Post''|date = 13. 6. 2014.}}</ref><ref>{{cite news|last1=Keating|first1=Joshua|title=Why the Iraq Mess Is So Awkward for Saudi Arabia|url=http://www.slate.com/blogs/the_world_/2014/06/16/the_saudis_helped_create_a_monster_they_can_t_control_in_iraq.html|accessdate = 6. 7. 2014.|publisher=''Slate''|date = 16. 6. 2014.}}</ref><ref>{{cite news|title=ISIL targets Saudi Arabia in recruitment drive|url=http://www.thenational.ae/world/middle-east/isil-targets-saudi-arabia-in-recruitment-drive|accessdate = 6. 7. 2014.|publisher=''The National''|date = 16. 6. 2014.}}</ref> === Halif Islamske države === Dana 29. juna 2014, ISIL je objavila uspostavljanje [[kalifat|halifata]], i proglašenje El Bagdadija za [[kalif|halifa]], koji će od sada biti poznat kao Halif Ibrahim, a Islamska država Iraka i Levanta je preimenovana u „Islamsku državu“.<ref name="newname">{{cite news|last1=Withnall|first1=Adam|title=Iraq crisis: Isis changes name and declares its territories a new Islamic state with 'restoration of caliphate' in Middle East|url=http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/isis-declares-new-islamic-state-in-middle-east-with-abu-bakr-albaghdadi-as-emir-removing-iraq-and-syria-from-its-name-9571374.html|date = 30. 6. 2014.|website=The Independent|accessdate = 30. 6. 2014.}}</ref><ref name="Ibrahim">{{cite news|url=http://news.siteintelgroup.com/Jihadist-News/isis-spokesman-declares-caliphate-rebrands-group-as-islamic-state.html|title=ISIS Spokesman Declares Caliphate, Rebrands Group as "Islamic State"|date = 29. 6. 2014.|accessdate = 29. 6. 2014.|publisher=SITE Institute}}</ref> Širom muslimanskog sveta su usledile brojne debate o legitimitetu ovih poteza. Proglašenje halifata su žestoko kritikovale bliskoistočne vlade i druge džihadističke grupe,<ref>{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/news/theyre-delusional-rivals-ridicule-isis-declaration-of-islamic-state |title="They're delusional": Rivals ridicule ISIS declaration of Islamic state |publisher=CBS News |date = 30. 6. 2014. |accessdate = 4. 7. 2014.}}</ref> kao i sunitski teolozi i istoričari. [[Jusuf el Karadavi]], poznati učenjak koji živi u Kataru je rekao: „Proglašenje izdato od strane Islamske države je ništavno po šerijatu i ima opasne posledice po sunite u Iraku i po pobunu u Siriji“, dodajući da zvanje halifa može „dati samo ceo muslimanski narod“, a ne pojedinačna grupa.<ref name="Caliph address">{{cite news|last=Strange|first=Hannah|title=Islamic State leader Abu Bakr al-Baghdadi addresses Muslims in Mosul|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/iraq/10948480/Islamic-State-leader-Abu-Bakr-al-Baghdadi-addresses-Muslims-in-Mosul.html|accessdate = 6. 7. 2014.|publisher=''The Telegraph''|date = 5. 7. 2014.}}</ref> U audio poruci, El Bagdadi je najavio da će ISIL marširati na [[Rim]] kako bi uspostavila Islamsku državu od Bliskog istoka pa širom Evrope, istakavši da će osvojiti i Rim i Španiju u ovom pohodu. Takođe je pozvao muslimane širom sveta da emigriraju u novu Islamsku državu.<ref name="ISIS Head Abu Bakr al-Baghdadi Warns 'We Will Conquer Rome' ">{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2014/07/02/rome-conquer-islam_n_5550646.html?utm_hp_ref=mostpopular|title=ISIS Head Abu Bakr al-Baghdadi Warns 'We Will Conquer Rome'|publisher=''The Huffington Post''| date = 2. 7. 2014.|accessdate = 3. 7. 2014.|author=Elgot, Jessica}}</ref> Dana 5. jula 2014. objavljen je video koji izgleda da prikazuje El Bagdadija kako drži govor u Velikoj džamiji el Nuri u [[Mosul]]u na severu Iraka. Predstavnik iračke vlade je izjavio da se na snimku ne nalazi El Bagdadi, nazvavši ga „farsom“<ref name="Caliph address"/> Međutim, i [[Bi-Bi-Si|BBC]]<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.com/news/world-middle-east-28178272|title=Isis video 'shows al-Baghdadi alive' after death rumours|publisher=BBC News|date = 5. 7. 2014.|accessdate = 6. 7. 2014.}}</ref> i [[Asošijeted pres]]<ref>{{cite news |last1=Lucas|first1=Ryan|last2=Hadid|first2=Diaa|url=http://bigstory.ap.org/article/sunni-extremists-destroy-holy-sites-iraq|title=Video purportedly shows extremist leader in Iraq| publisher=[[Asošijeted pres|Associated Press]]|date = 5. 7. 2014.|accessdate = 6. 7. 2014.}}</ref> su citirali neimenovane iračke zvaničnike koji su rekli da veruju da čovek na snimku zaista jeste El Bagdadi. El Bagdadi se u govoru proglasio vođom svih muslimana, i pozvao muslimane širom sveta da ga podrže.<ref name="WorldLeader">{{cite news|title=ISIS leader calls for global Muslim obedience|url=http://www.middleeaststar.com/index.php/sid/223540031/scat/940f2bfd509e743b/ht/ISIS-leader-calls-for-global-Muslim-obedience|date=5. 7. 2014.|accessdate=7. 7. 2014.|publisher=''Middle East Star''|archivedate=2014-07-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140714201922/http://www.middleeaststar.com/index.php/sid/223540031/scat/940f2bfd509e743b/ht/ISIS-leader-calls-for-global-Muslim-obedience|deadurl=yes}}</ref> == Reference == {{reflist|30em}} {{Commonscat|Abu Bakr al-Baghdadi}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1971||Abu Bakr al-Bagdadi}} [[Kategorija:Biografije, Irak]] [[Kategorija:Islamska Država Irak i Levant]] [[Kategorija:Al-Kaida]] [[Kategorija:Biografije, Samarra]] kxba6thvkep26byfoaqf2r22pdsf8m9 Gradska opština Golubovci 0 1448747 41262498 40851494 2022-08-22T17:01:45Z SrpskiAnonimac 101643 wikitext text/x-wiki '''Golubovci''' su opština u sastavu [[Glavni grad Podgorica|glavnog grada Podgorice]]. == Naseljena mesta == [[Balabani]], [[Berislavci]], [[Bijelo Polje (Podgorica)|Bijelo Polje]], [[Bistrice]], [[Botun (Podgorica)|Botun]], [[Vukovci]], [[Vranjina]], [[Golubovci]], [[Goričani (Podgorica)|Goričani]], [[Gostilj (Podgorica)|Gostilj]], [[Donja Cijevna]], [[Kurilo]], [[Ljajkovići]], [[Mataguži]], [[Mahala (Podgorica)|Mahala]], [[Mitrovići (Podgorica)|Mitrovići]], [[Mojanovići]], [[Ponari]], [[Srpska (Golubovci)|Srpska]] i [[Šušunja]].<ref>[http://www.sllistcg.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={93EBF99F-C6F5-4ED5-8B6A-9AD226D50C93} Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.] Sl. list Crne Gore 54/2011</ref> == Istorija == Donošenjem Zakona o Glavnom gradu 2005. godine bivša opština Podgorica postaje ''Glavni grad Podgorica'' na čijoj se teritoriji formiraju gradske opštine Golubovci i [[Gradska opština Tuzi|Tuzi]]. Izmjenama Zakona o Glavnom gradu iz 2016.godine, gradske opštine dobijaju veci stepen samostalnosti i status "opštine u sastavu Glavnog grada" == Sport == Iz Golubovaca je [[FK Zeta|fudbalski klub Zeta]]. == Demografija == Prema posljednjem popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva 2011. u Crnoj Gori|2011]]. godine, gradska opština Golubovci ima 16.231 stanovnika u 19 naseljenih mesta. === Etnička struktura (2011) === * [[Crnogorci]] - 10.574 (65,15%) * [[Srbi]] - 4.190 (25,81%) * ostali i neopredeljeni - 1.467 (9,04%) == Reference == {{reflist}} {{Opštine Crne Gore}} [[Kategorija:Opštine u Crnoj Gori|Golubovci]] [[Kategorija:Podgorica]] s63dxrpl1pme7o8abtkula2mv3vvpae 41262500 41262498 2022-08-22T17:03:20Z SrpskiAnonimac 101643 wikitext text/x-wiki '''Golubovci''' su gradska opština u sastavu [[Glavni grad Podgorica|glavnog grada Podgorice]]. == Naseljena mesta == [[Balabani]], [[Berislavci]], [[Bijelo Polje (Podgorica)|Bijelo Polje]], [[Bistrice]], [[Botun (Podgorica)|Botun]], [[Vukovci]], [[Vranjina]], [[Golubovci]], [[Goričani (Podgorica)|Goričani]], [[Gostilj (Podgorica)|Gostilj]], [[Donja Cijevna]], [[Kurilo]], [[Ljajkovići]], [[Mataguži]], [[Mahala (Podgorica)|Mahala]], [[Mitrovići (Podgorica)|Mitrovići]], [[Mojanovići]], [[Ponari]], [[Srpska (Golubovci)|Srpska]] i [[Šušunja]].<ref>[http://www.sllistcg.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={93EBF99F-C6F5-4ED5-8B6A-9AD226D50C93} Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.] Sl. list Crne Gore 54/2011</ref> == Istorija == Donošenjem Zakona o Glavnom gradu 2005. godine bivša opština Podgorica postaje ''Glavni grad Podgorica'' na čijoj se teritoriji formiraju gradske opštine Golubovci i [[Gradska opština Tuzi|Tuzi]]. Izmjenama Zakona o Glavnom gradu iz 2016.godine, gradske opštine dobijaju veci stepen samostalnosti i status "opštine u sastavu Glavnog grada" == Sport == Iz Golubovaca je [[FK Zeta|fudbalski klub Zeta]]. == Demografija == Prema posljednjem popisu stanovništva iz [[Popis stanovništva 2011. u Crnoj Gori|2011]]. godine, gradska opština Golubovci ima 16.231 stanovnika u 19 naseljenih mesta. === Etnička struktura (2011) === * [[Crnogorci]] - 10.574 (65,15%) * [[Srbi]] - 4.190 (25,81%) * ostali i neopredeljeni - 1.467 (9,04%) == Reference == {{reflist}} {{Opštine Crne Gore}} [[Kategorija:Opštine u Crnoj Gori|Golubovci]] [[Kategorija:Podgorica]] s2dddt74rglkoo05yeq5xlx7ylimvgm Opština Tuzi 0 1448748 41262495 40863199 2022-08-22T16:59:22Z SrpskiAnonimac 101643 wikitext text/x-wiki '''Tuzi''' su gradska opština [[Glavni grad Podgorica|glavnog grada Podgorice]]. == Istorija == Donošenjem Zakona o Glavnom gradu 2005. godine bivša opština Podgorica postaje ''[[glavni grad Podgorica]]'' na čijoj se teritoriji formiraju gradske opštine ''Tuzi'' i ''[[Opština Zeta|Golubovci]]''. == Naseljena mesta == U gradskoj opštini se nalazi 40 naselja. Pored naselja: [[Arza (Podgorica)|Arza]], [[Barlaj]], [[Benkaj]], [[Budza]], [[Vladni]], [[Vranj]], [[Vuksanlekići]], [[Gornji Milješ]], [[Gurec]], [[Delaj]], [[Dinoša]], [[Donji Milješ]], [[Drešaj]], [[Drume]], [[Dušići]], [[Kotrabudan]], [[Koći]], [[Krševo]], [[Rakića Kuće]] (novi naziv Kuće Rakića), [[Lovka]], [[Mužeška]] (novi naziv Mužečka), [[Nabon]] (novi naziv Nabojin), [[Nikmaraš]] (novi naziv Nik Maraš), [[Omerbožovići]], [[Pikalj]], [[Podhum (Podgorica)|Podhum]] (novi naziv Pothum), [[Prifti]], [[Skorać]], [[Spinja]], [[Stjepovo]], [[Sukuruć]], [[Trabojin]] (novi naziv Traboin), [[Tuzi]], [[Helmnica]] (novi naziv Helmica)i [[Cijevna (Podgorica)|Cijevna]] formirana su i nova naselja i to: od ukinutog naselja [[Selište (Podgorica)|Selište]]- [[Gornja Selišta]] i [[Donja Selišta]]; a od delova drugih naselja: [[Zatrijebač]], [[Pankala]] i [[Šipčanik]]<ref>[http://www.sllistcg.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={93EBF99F-C6F5-4ED5-8B6A-9AD226D50C93} Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.] Sl. list Crne Gore 54/2011</ref>. Po inicijalnoj verziji opština je trebalo da obuhvata i naseljena mesta: [[Rudine (Podgorica)|Rudine]], [[Poprat]] i [[Fundina]], ali ona nisu ušla u sastav gradske opštine. == Reference == {{reflist}} {{Opštine Crne Gore}} [[Kategorija:Opštine u Crnoj Gori|Tuzi]] [[Kategorija:Podgorica]] 61qtzj9dmoil6ijev5rp92hnu1o8rvj 41262501 41262495 2022-08-22T17:03:50Z SrpskiAnonimac 101643 wikitext text/x-wiki '''Tuzi''' su gradska opština u sastavu [[Glavni grad Podgorica|glavnog grada Podgorice]]. == Istorija == Donošenjem Zakona o Glavnom gradu 2005. godine bivša opština Podgorica postaje ''[[glavni grad Podgorica]]'' na čijoj se teritoriji formiraju gradske opštine ''Tuzi'' i ''[[Opština Zeta|Golubovci]]''. == Naseljena mesta == U gradskoj opštini se nalazi 40 naselja. Pored naselja: [[Arza (Podgorica)|Arza]], [[Barlaj]], [[Benkaj]], [[Budza]], [[Vladni]], [[Vranj]], [[Vuksanlekići]], [[Gornji Milješ]], [[Gurec]], [[Delaj]], [[Dinoša]], [[Donji Milješ]], [[Drešaj]], [[Drume]], [[Dušići]], [[Kotrabudan]], [[Koći]], [[Krševo]], [[Rakića Kuće]] (novi naziv Kuće Rakića), [[Lovka]], [[Mužeška]] (novi naziv Mužečka), [[Nabon]] (novi naziv Nabojin), [[Nikmaraš]] (novi naziv Nik Maraš), [[Omerbožovići]], [[Pikalj]], [[Podhum (Podgorica)|Podhum]] (novi naziv Pothum), [[Prifti]], [[Skorać]], [[Spinja]], [[Stjepovo]], [[Sukuruć]], [[Trabojin]] (novi naziv Traboin), [[Tuzi]], [[Helmnica]] (novi naziv Helmica)i [[Cijevna (Podgorica)|Cijevna]] formirana su i nova naselja i to: od ukinutog naselja [[Selište (Podgorica)|Selište]]- [[Gornja Selišta]] i [[Donja Selišta]]; a od delova drugih naselja: [[Zatrijebač]], [[Pankala]] i [[Šipčanik]]<ref>[http://www.sllistcg.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={93EBF99F-C6F5-4ED5-8B6A-9AD226D50C93} Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.] Sl. list Crne Gore 54/2011</ref>. Po inicijalnoj verziji opština je trebalo da obuhvata i naseljena mesta: [[Rudine (Podgorica)|Rudine]], [[Poprat]] i [[Fundina]], ali ona nisu ušla u sastav gradske opštine. == Reference == {{reflist}} {{Opštine Crne Gore}} [[Kategorija:Opštine u Crnoj Gori|Tuzi]] [[Kategorija:Podgorica]] 20t4i4bzbi1f9ztrdvwu72e14bpse78 Mavrovski Hanovi 0 1453632 41262492 5782803 2022-08-22T16:46:37Z SrpskiAnonimac 101643 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Маврови Анови |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Mavrovski Anovi}}</small> |grb = Coat of arms of Mavrovi Anovi Municipality.png |slika = Mavrovi-Hanove-Church-02.jpg |opis_slike = Crkva Svetih Ćirila i Metodija u Mavrovskim Hanovima |opština = Mavrovo i Rostuša |populacija = 167 |nadm visina = 1.270 |gšir = 41.7006 |gduž = 20.7556 |pozivni broj = (+389) 45 |poštanski kod = 1256 |registarska oznaka =GV }} '''Mavrovski Hanovi''' ({{jez-mak|Маврови Анови}}) su naseljeno mesto u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severozapadnom delu države. Mavrovski Hanovi pripadaju [[Opština Mavrovo i Rostuša|opštini Mavrovo i Rostuša]]. Mavrovski Hanovi su bili sedište istoimene opštine do [[2004]]. godine, kada je ona pripojena [[Opština Mavrovo i Rostuša|opštini Mavrovo i Rostuša]]. Danas su Mavrovski Hanovi važno [[Turizam|turističko]] naselje u okviru veće visokoplaninske turističke oblasti [[Mavrovo (oblast)|Mavrova]]. == Geografski položaj == Naselje Mavrovski Hanovi je smešteno u severozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Gostivar]]a, naselje je udaljeno 26 km jugozapadno. Mavrovski Hanovi se nalaze u okviru visokoplaninske oblasti [[Mavrovo (oblast)|Mavrovo]]. Naselje je položeno visoko, na južnim visovima planine [[Vraca (planina)|Vraca]], koja se severno nastavlja na [[Šar-planina|Šar-planinu]]. Južno se protezala [[Mavrovska visoravan]], koje [[1947]]. godine, podizanjem brane, pretvoreno u [[Mavrovsko jezero]]. Nadmorska visina naselja je približno 1.270 metara. Klima u naselju je oštra [[Planinska klima|planinska]]. Mavrovski Hanovi se danas nalaze u najvećem [[Nacionalni park|nacionalnom parku]] u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], [[Nacionalni park Mavrovo|Nacionalnom parku „Mavrovo“]]. == Istorija == == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2002]]. godine Mavrovski Hanovi su imali 167 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (82%), a u manjini su [[Turci]] (10%). Većinska veroispovest u naselju je [[pravoslavlje]]. == Vidi još == * [[Opština Mavrovo i Rostuša]] * [[Spisak sela u republici Makedoniji]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Mavrovi Anovi}} * [http://www.mavrovoirostuse.gov.mk/ www.mavrovoirostuse.gov.mk Zvanična stranica Opštine Mavrovo i Rostuša] {{Opština Mavrovo i Rostuša}} [[Kategorija:Opština Mavrovo i Rostuša]] jmuzd0b97ya3nqqa0nkj3t0dygxjh4y Marijan Blažić 0 1467605 41262581 41147635 2022-08-22T22:35:11Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki '''Otac Marijan Blažić''' ([[Kastav]], [[25. ožujka]] [[1897.]] – [[Daksa]], [[25. listopada]] [[1944.]]), [[Katolička crkva|katolički]] [[prezbiter]], [[franjevac]], pedagog, publicist i mučenik, žrtva [[Pokolj na otoku Daksi|Pokolja na Daksi]]. Stupio je u [[Red manje braće]], u [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|Franjevačku provinciju sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri]], [[1912.]] godine. [[gimnazija|Gimnaziju]] je pohađao na [[Košljun]]u i u [[Zadar|Zadru]], a [[teologija|teologiju]] je studirao u Zadru i Dubrovniku. Nakon ređenja za [[prezbiter]]a 20. ožujka [[1920.]] godine, pohađa [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofski fakultet]] u [[Zagreb]]u, pa sluša predavanja u [[Firenca|Firenci]] i [[München]]u. Profesorski ispit polaže iz prirodoslovne skupine predmeta. Potom je nastavnik u franjevačkoj gimnaziji na [[Badija|Badiji]], pa u Dubrovniku (1929. – 1944.), gdje predaje i [[filozofija|filozofiju]] na Teološkom studiju (1942 . – 1944.). Bio je više puta [[definitor]], a od 1942. godine je provincijalni delegat za južnu Dalmaciju. Mnogo je [[propovijed]]ao, crkve su često bile premalene za brojne slušatelje, koji bi dolazili i iz udaljenijih mjesta. U propovijedi je unosio nove načine argumentiranja i uspostavljanja kontakta sa slušateljstvom. U dubrovačkom [[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Samostanu male braće]] se od davnine davalo [[siromah|siromasima]] sve što bi preostalo od obroka, a za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i posebno se je kuhalo za njih. O. Blažić vodio je brigu za siromahe: za njih je ostavljao svoj kruh (slično bi radila i ostala braća), a znao je dijeliti i brašno i šećer najbjednijima. Kad se u rujnu 1942. godine pojavio [[tifus]] među [[klerik|klericima]], osobno je brinuo za njih. Premda je gajio nadu da će preživjeti rat, duhovno se pripremio napustiti ovaj svijet. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Partizani]] su ga [[pokolj na otoku Daksi|ubili]] na [[Daksa|Daksi]], po dolasku u Dubrovnik, skupa s ostalim mučenicima. == Djela == * ''Evolucija i postanak čovjeka'', Logos, Zagreb, 1939. * ''Osnovne pojave života: Pučka biologija'', Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1942. == Literatura == * [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=64182 "Fra Marijan Blažić mučenik s Dakse", IKA 04.11.2003] * [http://www.zupa-viskovo.org/blazic.html "Mučenik Fra Marijan Blažić", Župa Sveti Matej - Viškovo, Pristupljeno 20.10.2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020201726/http://www.zupa-viskovo.org/blazic.html |date=2013-10-20 }} * [http://www.rozat.org/index.php/zbor/povijest/109-dubrovacki-mucenici "DUBROVAČKI MUČENICI", Župa Rožat, 01.11.2012.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131021115607/http://www.rozat.org/index.php/zbor/povijest/109-dubrovacki-mucenici |date=2013-10-21 }} * Ivo Omrčanin, Kroatische Priester ermordet von Tschetniken und Kommunisten, München 1959., str. 36 * Šematizam Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, Zadar, 1990., str. 182 * Anto Baković, Stradanja Crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu : Svećenici žrtve raća i poraća, Zagreb 1994., str. 165 * Jozo Sopta, Mučenik s Dakse - fra Marijan Blažić, Hrvatska obzorja (Split), II (1994.) 4, 901-910 * Dubrave hrid (Dubrovnik), II (1995.) 5, 31 * Krešimir Vukić, Religioni et bonis artibus, Dubrovnik 1996., str. 197 * Augustin Franić, Svećenici mučenici, Dubrovnik, 1996., str. 16-17 * Jozo Sopta, Mučenik s Dakse, Dometi (Rijeka), 8 (1998.) 1-6, str. 96-112 * Fra Marijan Blažić – mučenik s Dakse, uredio Goran Crnković, Volosko: Hrvatsko katoličko bratstvo "Branimir", 1998., 70 str. * Petar Bezina, Progoni biskupa, svećenika i redovnika, Split 2000., str. 244. * Nekrologij Provincije sv. Jeronima u Dalmacji i Istri, Dubrovnik, 2006., str. 313. {{DEFAULTSORT:Blažić, Marijan}} {{lifetime|1897|1944|Blažić, Marijan}} [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] [[Kategorija:Zločini partizana u Drugom svetskom ratu]] 4lxtngr5lvd35yqrdl41n2l1z7h6wux Petar Galauner 0 1468798 41262576 8901790 2022-08-22T22:19:23Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki '''Petar Galauner''' ([[Tomašanci]], [[2. travnja]] [[1929.]]) je hrvatski svećenik, isusovac, profesor, duhovnik, [[rektor]] Dječačkoga sjemeništa na Šalati, [[provincijal]] [[Hrvaska pokrajina Družbe Isusove|Hrvatske pokrajine Družbe Isusove]] te regionalni asistent Slavenske asistencije u generalnoj kuriji Družbe Isusove u Rimu. ==Biografija== Rodio se je 1929. u Tomašancima. Zaredio se u olovnim godinama poraća Drugog svjetskog rata. 1946. je prišao isusovcima. 19. srpnja 1957. u Zagrebu zaredio se je za svećenika. Obnašao je razne visoke dužnosti u Družbi Isusovoj i u Crkvi u Hrvata. Obnašao je dužnost rektora Dječačkoga sjemeništa na Šalati. Bio je [[provincijal]] Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. U Rimu je bio regionalni asistent Slavenske asistencije u generalnoj kuriji Družbe Isusove u Rimu. Bio je predavač i dužnosnik u u malim sjemeništima u Dubrovniku i Zagrebu. Zadnje desetljeće komunizma u Europi proveo je u Rimu. Nakon toga se vratio u Zagreb, gdje je na Šalati 1990. godine preuzeo službu ravnatelja [[Nadbiskupska klasična gimnazija|Nadbiskupske klasične gimnazije]]. Ona je postala ustanovom s pravom javnosti i vraćen joj je status koji joj je [[državni ateizam]] u Jugoslaviji bio oduzeo - postala je ravnopravna svim sličnim obrazovnim ustanovama. U samostalnoj Hrvatskoj aktivno je sudjelovao u osnivanju Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. Suradnja s prosvjetnim vlastima, ravnateljima srednjih škola i nastavnicima dala je ploda i Udruga je osnovana 1994., a Galauner je postao prvi predsjednik. 1998. godine uprava Nadbiskupske klasične gimnazije prešla je u ruke dijecezanskog svećenstva, nakon čega je pater Galauner otišao u Osijek gdje je osnovao [[Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku|Isusovačku klasičnu gimnaziju]]. Bio je ravnatelj te gimnazije ] od 1998. do 2001. godine. U mirovinu je otišao 2003. godine. I nakon toga nastavio je raditi. U Beogradu je preuzeo službu superiora u rimokatoličkoj župi sv. Petra. Pratio je sve crkvene događaje u tim krajevima, među ostalim "[[Loyola Gimnasium]]a" te internata u [[Prizren]]u za 800 učenika i učenica, a koje je utemeljio njemački isusovac [[Walter Happel]]. Odlikovan je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske]] s likom Antuna Radića (1995.).<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_928.html Odluka kojom se odlikuju redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića], [[Narodne novine]] br. 46, 28. svibnja 1995. </ref> == Izvori == *[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=95856 Zlatomisnički jubilej o. Petra Galaunera], [[IKA]] V - 95856/8 , 9. kolovoza 2007. {{izvori}} {{Lifetime|1929||Galauner, Petar}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Isusovci]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Biografije, Osijek]] [[Kategorija:Obrazovanje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Crkveno školstvo]] o6po9xwjury0usadqyg0ka2ivgp9lu2 Alen Bokšić 0 1469429 41262722 41187054 2022-08-23T05:09:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Alen Bokšić | slika = | puno ime = Alen Bokšić | visina = | nadimak = | datum rođenja = [[21. siječnja]] [[1970.]] | mjesto rođenja = [[Makarska]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = u mirovini | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = | juniorski klubovi = [[HNK Zmaj Makarska]] | godina = [[1987.]] - [[1991.]]<br>[[1991.]] - [[1992.]]<br>[[1992.]] - [[1993.]]<br>[[1993.]] - [[1996.]]<br>[[1996.]] - [[1997.]]<br>[[1997.]] - [[2000.]]<br>[[2000.]] - [[2003.]] | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split]]<br>[[AS Cannes]]<br>[[Olympique de Marseille|Marseille]]<br>[[SS Lazio]]<br>[[Juventus Torino|Juventus]]<br>[[SS Lazio]]<br>[[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}95 {{0}}{{0}}(27)<br>{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}49 {{0}}{{0}}(26) <br>{{0}}{{0}}67 {{0}}{{0}}(17)<br>{{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(3)<br>{{0}}{{0}}48 {{0}}{{0}}(14)<br>{{0}}{{0}}68 {{0}}{{0}}(22) | godine u reprezentaciji = [[1990.]]<br>[[1993.]] - [[2002.]] | reprezentacija = {{flag|JUG}} Jugoslavija do 21<br>{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<!--traži se izvor za još utakmica ako je igrao u kval. i kasnije--><ref name="rsssf.com"/><br>{{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(10) | godine treniranja = [[2012.]] - | klubovi = {{NogRep|HRV}} (pom. trener) | napomena = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje EP}} {{medalje srebro| [[UEFA Europsko U-21 prvenstvo|Rusija 1990.]] | [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija do 21]] }} | napomena = | ažurirano = 25. kolovoza 2012. }} '''Alen Bokšić''', ([[Makarska]], [[21. siječnja]] [[1970.]]), bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš. Bio je jedan od ponajboljih svjetskih napadača u [[1990.]]-ima.<ref name="LZMK">{{cite web|url=http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=233|title=Bokšić, Alen|publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|LZMK]]|accessdate=25. kolovoza 2012}}</ref> Trenutačno je član stručnog [[stožer]]a [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].<ref name="hns">{{cite web|url=http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&w=vijesti&d=a_reprezentacija&id=3971|title=Štimac predstavio stručni stožer i objavio popis igrača|publisher=[[Hrvatski nogometni savez|HNS]]|accessdate=25. kolovoza 2012}}</ref> ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Nogomet je počeo igrati u podmlatku makarskog [[HNK Zmaj Makarska|Zmaja]].<ref name="LZMK"/> Bokšić je svoju uspješnu i bogatu karijeru počeo u [[split]]skom [[HNK Hajduk|Hajduku]] kojem donosi trofej pobjednika posljednjeg nogometnog kupa Jugoslavije [[1991.]] godine. I to pogotkom novopečenom prvaku Europe, [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvenoj zvezdi]] na stadionu [[FK Partizan Beograd|Partizana]] (ondašnjem stadionu JNA). U Hajduku je sveukupno odigrao 174 utakmice i postigao 60 pogodaka.<ref name="LZMK"/> Kasnije karijeru nastavlja u klubovima [[AS Cannes|Cannes]], [[Olympique Marseille]] (1992./1993. je bila najuspješnija Bokšićeva sezona, postigao je 23 gola u francuskom prvenstvu i s klubom osvojio naslov prvaka Francuske i Lige prvaka), [[S.S. Lazio|Lazio]], [[Juventus Football Club Torino|Juventus]] i [[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]]. {{Statistika u Hajduku |95|27 |15|3 |0|0 |0|0 |0|0 |110|30 |64|30 |174|60}} Prvi nastup za Hajduk ima protiv [[NK Čelik Zenica|Čelika]] u [[zenica|Zenici]] [[14. lipnja]] [[1987.]], koju je Hajduk sa [[Zoran Varvodić|Varvodićem]] na branki izgubio sa '''3:1''', a gol za Bile postigao je [[Jerko Tipurić|Tipurić]] ===Reprezentativna karijera=== Bokšić je bio u sastavu reprezentacije Jugoslavije na svjetskom prvenstvu [[1990.]] u Italiji, ali nije igrao ni na jednoj utakmici. Nakon osamostaljenja je nastupao za reprezentaciju Hrvatske, te je kao njezin član bio na europskom prvenstvu [[1996.]] u Engleskoj, te na SP [[2002.]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. Iako je Bokšić pomogao kvalificiranju reprezentacije na SP u Francuskoj 1998. odlučujućim golom protiv Ukrajine u dokvalifikacijama, ozljeda ga je spriječila u nastupu na samom prvenstvu, gdje je reprezentacija Hrvatske postigla svoj najveći uspjeh u povijesti – 3. mjesto. Koliko je Bokšić bio važan član u reprezentaciji govori i činjenica da je postigao i odlučujući gol u posljednjoj utakmici kvalifikacija za SP 2002., kada je Hrvatska u Zagrebu pobijedila Belgiju s 1:0. ==Trenerska karijera== Od srpnja [[2012.]] godine član je stručnog stožera [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] zadužen za napad i ofenzivne savjete.<ref name="hns"/> 2012. godine upisao je Akademiju HNS-a te dok je ne završi posao u stručnom stožeru reprezentacije obavlja volonterski.<ref>{{cite web|url=http://sportske.jutarnji.hr/jeftiniji-od-slavena-stimcu-dvogodisnji-ugovor-i-70-000-kuna-place--boksicu-volontira/1048271/|title=Jeftiniji od Bilića. Štimcu dvogodišnji ugovor i 70.000 kuna plaće, Bokšić volontira|publisher=[[Sportske novosti]]|accessdate=25. kolovoza 2012|archivedate=2012-08-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120821161337/http://sportske.jutarnji.hr/jeftiniji-od-slavena-stimcu-dvogodisnji-ugovor-i-70-000-kuna-place--boksicu-volontira/1048271/|deadurl=yes}}</ref> ==Nogometno administrativna karijera== U travnju [[2007.]] godine preuzeo je funkciju dopredsjednika splitskoga Hajduka kao legitimni nasljednik [[Branko Grgić|Branka Grgića]], no Grgićevim odlaskom napustio je klub. ==Priznanja== ===Individualna=== * Najbolji strijelac Francuske lige u sezoni 1992./93. (23 pogotka)<ref>{{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.footballdatabase.eu/football.joueurs.alen.boksic.5403.en.html|title=Alen Boksic|publisher=footballdatabase.eu|accessdate=25. kolovoza 2012}}</ref> * Najbolji strani igrač u Francuskoj: 1993. * "[[Večernji list]]", Igrač godine: 1993. * Onze d'Or, Srebro, 1998. ===Klupska=== '''[[Hajduk Split]]''' * [[Kup maršala Tita]] '''(1)''' : ''1991.'' '''[[Olympique de Marseille|Marseille]]''' * [[UEFA Liga prvaka]] '''(1)''' : ''1992./93.'' '''[[Juventus Torino|Juventus]]''' * [[Serie A]] '''(1)''' : ''1996./97.'' * [[UEFA superkup]] '''(1)''' : ''1996.'' * [[Interkontinentalni kup]] '''(1)''' : ''1996.'' '''[[SS Lazio]]''' * [[Serie A]] '''(1)''' : ''1999./00.'' * [[Coppa Italia|Talijanski kup]] '''(2)''' : ''1997./98.'', ''1999./00.'' * [[Kup pobjednika kupova]] '''(1)''' : ''1998./99.'' * [[UEFA superkup]] '''(1)''' : ''1999.'' ===Reprezentativna=== '''[[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]]''' * Srebrna medalja, UEFA Europsko do 21 Rusija 1990.<ref name="rsssf.com">{{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/eur-u21-90.html|title=Europe U-21 Championship 1990|publisher=rsssf.com|accessdate=25. kolovoza 2012}}</ref> == Zanimljivost == * Kada je prešao u [[Middlesbrough F.C.|Middlesbrough]] bio je u to vrijeme najplaćeniji igrač na svijetu.<ref name="LZMK"/> ==Izvori== {{reflist}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&w=statistike&repka=A&id=109085 Alen Bokšić, statistika na HNS-u] * {{eng oznaka}} [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=155689/index.html Alen Bokšić, statistika na Fifa.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130208040502/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=155689/index.html |date=2013-02-08 }} * {{eng oznaka}} [http://www.footballdatabase.eu/football.joueurs.alen.boksic.5403.en.html Alen Bokšić na footballdatabase.eu] {{Sastav SFRJ 1990 SP}} {{Sastav Hrvatska 1996 EP}} {{Sastav Hrvatska 2002 SP}} {{Najbolji strijelci Ligue 1}} {{Životni vijek|1970||Bokšić, Alen}} [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Hajduka|Bokšić, Alen]] [[Kategorija:Biografije, Makarska|Bokšić, Alen]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri ili nogometaši|Bokšić, Alen]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Juventusa|Boksšicć, Alen]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Olympique Marseillea|Boksšicć, Alen]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Lazija]] [[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri ili nogometaši]] dnhog5s8gm8mar9p76dwjbucw3ypodt Aljoša Asanović 0 1469828 41262732 41187208 2022-08-23T05:33:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Aljoša Asanović | slika = | puno ime = Aljoša Asanović | visina = | nadimak = ''Vatreni lakat'' | datum rođenja = [[14. prosinca]] [[1965]]. | mjesto rođenja = [[Split]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = veznjak | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = [[1984]]. <br> [[1984]]. - [[1990]]. <br> [[1990]]. - [[1991]]. <br> [[1991]]. - [[1992]]. <br> [[1992]]. - [[1994]]. <br> [[1994]]. - [[1995]]. <br> [[1995]]. <br> [[1996]]. - [[1997]]. <br> [[1997]]. - [[1998]]. <br> [[1998]]. - [[2000]]. <br> [[2000]]. <br> [[2001.]] <br> [[2001.]] - [[2002]]. | profesionalni klubovi = [[RNK Split]] <br> [[HNK Hajduk Split]] <br> [[F.C. Metz]] <br> [[AS Cannes]] <br> [[Montpellier HSC]] <br> [[HNK Hajduk Split]] <br> [[Real Valladolid]] <br> [[Derby County F.C.]] <br> [[SSC Napoli]] <br> [[Panathinaikos Atena]] <br> [[Austria Beč]] <br> [[Sydney United]] <br> [[HNK Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = <br> {{0}}116 {{0}}{{0}}(28) <br> {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}(13) <br> {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(9) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[1987.]] - [[1988.]]<br>[[1990]]. - [[2000]]. | reprezentacija = {{NogRep|JUG}} <br> {{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}62 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = [[2004.]] - [[2005.]]<br>[[2006.]] - [[2012.]]<br>[[2012.]] - [[2013.]] | klubovi = {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] (pom. trener)<br> {{NogRep|HRV}} (pom. trener) <br> [[FK Lokomotiv Moskva|Lokomotiv Moskva]] (pom. trener) | napomena = | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}} | napomena = | ažurirano = 28. veljače 2014. }} '''Aljoša Asanović''' ([[Split]], [[14. prosinca]] [[1965]].), bivši [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]] i sadašnji [[trener]]. Rođeni Splićanin prvi nastup za [[split]]ske Bile imao je [[1984.]] na Trofeju Marjana, popularnom klupskom turniru koji se svake godine održavao na [[Stadion Poljud|Poljudu]].<ref name="Vecernji list">[http://www.vecernji.hr/biografije/aljosa-asanovic-456 Aljoša Asanović, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821163943/http://www.vecernji.hr/biografije/aljosa-asanovic-456 |date=2014-08-21 }}, preuzeto 28. veljače 2014.</ref> ==Igračka karijera== Bio je vezni igrač, a najviše se isticao sjajnim dodavanjima i nepredvidljivim zadnjim pasom od kojih se pamti dodavanje [[Davor Šuker|Davoru Šukeru]] u polufinalu Svjetskog prvenstva [[1998.]] protiv [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuske]] kada je prebacio cijelu obranu kasnijih svjetskih prvaka i asistirao za pogodak. ===Igračke karakteristike=== Izniman kreator igre s neočekivanim rješenjima u napadačkim akcijama. Poznat po umješnom građenju lopte.<ref name="leksikon">[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2501 Nogometni leksikon: Asanović, Aljoša], preuzeto 7. siječnja 2012.</ref> ===Klupska karijera=== Aljoša Asanović igrao je u sveukupno 11 klubova. Nogometnu karijeru započeo je u [[split]]skom Hajduku, a prvi put za Hajduk zaigrao je na [[Trofej Marjana|Trofeju Marjana]] [[1984.]] godine. U sezoni 1983./84. proveo je 6 mjeseci na posudbi u tadašnjemu drugoligašu [[RNK Split|Splitu]].<ref name="leksikon" /> Vrativši se u Hajduk tu ostaje do [[1990.]] godine, nakon toga po jednu sezonu odigrao u francuskim klubovima Metzu (1990./91.) i Cannesu (1991./92.). Od [[1992.]] do [[1994.]] godine igra u Montpellieru. U Hajduk se ponovno vratio [[1994.]] i povratak obilježio izvrsnim igrama u Ligi prvaka te osvojivši hrvatsko prvenstvo i kup. Slijedeću sezonu provodi u španjolskom klubu Valladolidu (1995.), nakon toga igra dvije sezone u engleskom klubu Derby Countyju (1996.-98.), zatim 6 mjeseci u Napoliju (1998.) i još 2 sezone u grčkom klubu Panathinaikosu (1999.-2000.). Godine [[2000.]] prešao je u bečku Austriju, ali je ugovor raskida zbog ozljede. Zadnju utakmicu u karijeri, za inozemni klub, odigrao je za klub [[Australija|australskih]] Hrvata, [[Sydney United]]. Nogometnu karijeru završio je u dresu [[split]]skog [[Hajduk]]a iz kojeg je ponikao i gdje se čak tri puta vraćao. ===Reprezentativna karijera=== Za A reprezentaciju Jugoslavije između [[1987.]] i [[1988.]]<ref name="leksikon" /> odigrao je 3 utakmice.<ref name="leksikon" /><ref name="hns">[http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&w=statistike&repka=A&id=106353 HNS: Statistike - Nastupi: Aljoša Asanović], preuzeto 7. siječnja 2012.</ref></ref> Bio je jedan od najboljih i svakako najvažnijih [[Hrvatska nogometna reprezentacija|reprezentativaca]] za vrijeme najvećih uspjeha Hrvatske u nogometu. Sakupio je 62 utakmice u dresu reprezentacije, a postigao je 3 zgoditka,<ref name="hns" /> od kojih je njegov prvijenac bio i prvi zgoditak obnovljene Hrvatske nogometne reprezentacije, na utakmici protiv SAD-a [[1990]]. Nastupio je na europskom prvenstvu [[1996]]., te [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|svjetskom prvenstvu 1998.]] kada se okitio brončanom medaljom. Posljednju utakmicu u nacionalnom dresu odigrao je protiv Francuske [[28. lipnja]] [[2000.]] godine. Od velikh prvenstava nastupio na EP-u u Engleskoj [[1996.]] i SP-u u Francuskoj [[1998.]] gdje je osvojio brončanu medalju. ==Trenerska karijera== Trenersku karijeru počeo je kao pomoćni trener u hrvatskoj U-21 reprezentaciji. Samostalno je kao trener bio za kormilom hrvatske U-21 momčadi, koju je preuzeo nakratko kako bi zamijenio [[Slaven Bilić|Slavena Bilića]] koji zbog operacije nije mogao voditi momčad. Igralo se doigravanje za put na europsko prvenstvo protiv [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]], a Hrvatska je poražena 3:1 u [[Beograd]]u, te 2:1 u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]. Asanović je bio kažnjen zbog svađe sa sucem u Beogradu, te je uzvratni susret pratio sa tribina. Godine [[2007.]] postao je vlasnikom UEFA-Pro licence.<ref>[http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&w=&w=akademija&id=105 HNS: 11.12.2007. Aljoša Asanović, vlasnik UEFA-Pro licence], preuzeto 7. siječnja 2012.</ref> Radio je kao pomoćni trener u stožeru hrvatske reprezentacije vođene [[Slaven Bilić|Slavenom Bilićem]]. ==Nagrade i priznanja== ===Individualna=== * Dobitnik je nagrade [[Vatrena krila|Ponos navijača]] za [[2011.]] godinu, koju dodjeljuje [[Uvijek vjerni|Klub navijača hrvatske nogometne reprezentacije "Uvijek vjerni"]] za izniman doprinos reprezentaciji. ===Klupska=== '''[[Hajduk Split]]''' * [[Kup maršala Tita]] '''(1)''' : ''[[1987.]]'' * [[Prva HNL|Prvak Hrvatske]] '''(1)''' : ''[[1. HNL 1994./95.|1994./95.]]'' * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1)''' : ''[[Hrvatski nogometni kup 1994./95.|1995.]]'' ===Reprezentativna=== '''[[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]''' * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Francuska 1998.|Francuska 1998.]] - Bronca * Kao član reprezentacije [[1998.]] dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport "Franjo Bučar"]]. ==Zanimljivosti== * Aljoša Asanović jedan je od svjetskih igrača koji su svojoj nogometnoj karijeri igrali za dvije ili više reprezentacija.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/miscellaneous/double-caps.html rsssf: Players Appearing for Two or More Countries], preuzeto 7. siječnja 2012.</ref> * Knjiga ''Vatreni lakat - sjećanja Aljoše Asanovića'', priča o deset godina hrvatske nogometne reprezentacije, koju je ispričao Aljoša Asanović a koju je napisao novinar [[Vjesnik]]a [[Andrija Kačić-Karlin]] imala je promociju u 17 zemalja diljem svijeta.<ref>[http://www.glasdalmacije.hr/?article=6192&show=0 Glas Dalmacije: U splitskim knjižarama nogomet nije najvažnija sporedna stvar na svijetu], preuzeto 7. siječnja 2012.</ref> == Statistika u Hajduku == {| class="wikitable" border="1" style="text-align:center" |- !style="text-align:left" | Natjecanje !Nastupi !Zgodici |- | style="text-align:left" | Prvenstvo || 176 || 42 |- | style="text-align:left" |Kup || 24 || 8 |- | style="text-align:left" |Superkup || 1 || 0 |- | style="text-align:left" |Međunarodne || 30 || 5 |- | style="text-align:left" |Splitski podsavez || 0 || 0 |- ! style="text-align:left" |'''''Ukupno''''' || '''''231''''' || '''''55''''' |- | style="text-align:left" |Prijateljske || 125 || 53 |- ! style="text-align:left" |'''Sveukupno''' || '''356''' || '''108''' |} Prvi nastup u prvoj momčadi Hajduka bio mu je u Splitu protiv [[FK Vojvodina|Vojvodine iz Novog Sada]], u prvenstvenoj utakmici [[19. kolovoza]] [[1984.]]. Nastupio je u početnom sastavu. Utakmica je završila sa visokih 5:1 za Hajduk pogocima [[Zlatko Vujović|Zlatka Vujovića]] (2), [[Dragutin Čelić|Čelića]], [[Zoran Vujović|Zorana Vujovića]] i [[Ivan Gudelj|Gudelja]]. ==Izvori== {{reflist}} ==Vanjske poveznice== * {{eng oznaka}} [http://www.premierleague.com/en-gb/players/profile.overview.html/aljosa-asanovic Premier League: Player Profile | Aljosa Asanovic]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{eng oznaka}} [http://www.rsssf.com/miscellaneous/asanovic-intl.html rsssf: Aljosa Asanovic - International Appearances] * {{eng oznaka}} [http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=155686/index.html FIFA: Player Statistics: Aljosa Asanovic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110901081219/http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/players/player=155686/index.html |date=2011-09-01 }} {{Sastav Hrvatska 1996 EP}} {{Sastav Hrvatska 1998 SP}} {{Životni vijek|1965||Asanović, Aljoša}} {{commonscat|Aljoša Asanović}} [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši RNK Splita]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri ili nogometaši]] rvrotlxffi2ysgt4q07oicbgfwx0uqq Ahmad Sharbini 0 1470029 41262635 41186426 2022-08-23T01:22:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Ahmad Sharbini | slika = [[Datoteka:Ahmad Sharbini.jpg|200px]] | opis slike = | država = | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[21. veljače]] [[1984.]] | mjesto rođenja = [[Rijeka]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 181 cm | težina = 77 kg | trenutačni klub = [[NK Jedinstvo Bihać]] | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne_pozicije#Igrači_u_napadu|napadač]] | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[NK Grobničan]] | godina = 2003.-2007.<br>2007.-2008.<br>2007.-2008.<br>2008.–2009.<br>2009.-2012.<br>2012.-2013.<br>2013.- | profesionalni klubovi = [[HNK Rijeka]]<br>[[Al-Wahda FC]]<br>[[FC Luzern]]<br>[[HNK Rijeka]]<br>[[HNK Hajduk Split]]<br>[[NK Istra 1961]]<br>[[NK Jedinstvo Bihać]] | nastupi(golovi) = 85 (40)<br>7 (5)<br> 3 (0)<br> 26 (10) <br> 34 (11) <br> 17(8)<br> 0(0) <!-- LIGAŠKI NASTUPI I GOLOVI--> | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 29. travnja 2009 }} '''Ahmad Sharbini''' ([[Rijeka]], [[21. veljače]] [[1984.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] [[Palestina|palestinskih]] korijena, koji trenutačno igra za [[NK Jedinstvo Bihać]]. Stariji je brat [[Anas Sharbini|Anasa Sharbinija]]. Ahmad je sin palestinskog izbjeglice iz [[Sirija|Sirije]] Jamala Sharbinija i majke Ranke iz [[Grobnik]]a, a po ocu je dobio i [[jordan]]sko državljanstvo.<ref>[http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&w=a_reprezentacija&d=igraci&id=8 Hrvatski nogometni savez]</ref> Nakon Rijekine omladinske škole Sharbini je uvršten u prvu momčad te je do [[2007.]] godine postigao 49 pogodaka (40 u [[HNL]]-u), čime je postao drugi najbolji klupski strijelac u povijesti HNL-a.<ref>{{Cite web |title=HNK Rijeka: Igrač Ahmad Sharbini |url=http://www.nk-rijeka.hr/igrac.asp?igrac=58 |access-date=2014-07-26 |archivedate=2009-08-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090805075509/http://www.nk-rijeka.hr/igrac.asp?igrac=58 |deadurl=yes }}</ref> Dana [[13. kolovoza]] [[2009.]] potpisao je za [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]], gdje je dobio dres s brojem 9. <ref>[http://www.24sata.hr/sport/cirkus-na-poljudu-kerum-vikao-sharbiniji-potpisali/130540/ Cirkus na poljudu: Kerum vikao, Sharbiniji potpisali] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127024835/http://www.24sata.hr/sport/cirkus-na-poljudu-kerum-vikao-sharbiniji-potpisali/130540/ |date=2010-01-27 }}, 24sata.hr</ref> [[24. srpnja]] [[2012.]] raskida ugovor sa [[HNK Hajduk Split]] i odlazi u [[NK Istra 1961]].<ref>Ahmad Sharbini potpisao za NK Istru 1961, HINA, 24. srpnja 2012., [http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Ahmad-Sharbini-potpisao-za-NK-Istru-1961 novilist.hr]</ref> == Trofeji == * {{flag|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2004./05.]] * {{flag|HRV}} [[Hrvatski nogometni kup 2005./06.]] == Izvori == {{reflist}} {{Mrva-biog-nogomet-hrvatska}} {{DEFAULTSORT:Sharbini, Ahmad}} [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Rijeke]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši NK Istre 1961]] 0r42in2n3dhw0egxqm7brs94sty6szs Mladen Pavković 0 1470529 41262491 41235968 2022-08-22T16:37:37Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41233229 [[Special:Contributions/93.136.169.1|korisnika 93.136.169.1]] ([[User talk:93.136.169.1|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Mladen Pavković | slika = | veličina = 220px | opis slike = Mladen Pavković | pseudonim = | rođenje = [[22. rujna]] [[1951.]] | smrt = | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[novinar]] i [[publicist]] }} '''Mladen Pavković''', ([[Ludbreg]], [[22. rujna]] [[1951.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[novinar]] i [[publicist]] aktivan u [[hrvatski branitelji|braniteljskim]] udrugama. Bivši je redovni suradnik tjednika ''[[Hrvatsko slovo]]'', u kojem je imao svoju stalnu rubriku "Da se ne zaboravi". == Životopis == Mladen Pavković rodio se u Ludbregu 1951. godine. Suradnikom je više listova i časopisa.Bio je zaposlen u listu i radio postaji Međimurje u Čakovcu, urednik Radio Novog Marofa, novinar u listu i radio postaji Vrbovec te do 2013. novinar-komentator u listu Podravka u Koprivnici. Bio je sudionikom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] kao dragovoljac. Bio pripadnikom 117. brigade Hrvatske vojske i 145. taktičke grupe "Jastrebovi" Hrvatske vojske. Pričuvni je natporučnik Hrvatske vojske. U vrijeme Domovinskoga rata bio je, uz ostalo, inicijatorom i organizatorom brojnih ratnih izložbi, tribina, likovnih kolonija, radio emisija, a zahvaljujući njemu objavljeni su i brojni ratni plakati, od kojih poglavito treba istaknuti plakat iz 1991. "Hrvatska Vas zove", koji je osmislio zajedno s [[Vladimir Kostjuk|Vladimirom Kostjukom]]. Dosad je napisao više od tri tisuće članaka u svezi Domovinskoga rata. Dvanaest godina bio je predsjednikom Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR),,<ref>Zvonimir Markač/VLM, [http://www.vecernji.hr/regije/mladen-pavkovic-osniva-novu-udrugu-ratnih-novinara-clanak-509283 ''Mladen Pavković osniva novu udrugu - ratnih novinara''], ''[[Večernji list]]'', 12. veljače 2013., preuzeto 7. srpnja 2013.</ref> jedne od najaktivnijih Udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, a sada je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91), čiji je počasni predsjednik Mile Dedaković-Jastreb. Nakon održanih samostalnih izložbi, darovao je Muzeju Grada Koprivnice (1979. i 2010.) 513 crno-bijelih fotografija na temu "poznati i popularni". Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori HAZUD (Basel, Švicarska),Hrvatskog novinarskog društva (HND) te Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.O književno-publicističkom radu Mladena Pavkovića objavljena je i monografija s naslovom "Pobjednik ostaje sam" (Ogranak Matice Hrvatske, Koprivnica, 2010.) te monografija akademika Josipa Pečarića "Mladen Pavković" (2020.) Glavnim je i odgovornim urednikom listova: "[[Magnum]]" (1990.-1991.), "[[Gardist]]" (1991.-1993), koji je prvi vojni list u neovisnoj državi Hrvatskoj, "[[Podravski tjednik]]" (1992.), "[[Za dom]]" (1993.-1994), list Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreb, "[[Hrvatski književni list]]" (1994.- 1999.), kojeg je obnovio s književnikom [[Zlatko Tomčić|Zlatkom Tomičićem]], "[[Hrvatski branitelj]]" (1998.- 1999.), "Rat i mir" (2013.-). Redovitim je suradnikom tjednika ''[[Hrvatsko slovo]]'', u kojem ima svoju stalnu rubriku, ''Da se ne zaboravi''.<ref>[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=775:da-se-ne-zaboravi-pie-mladen-pavkovi-&catid=49:kolumne ''Hrvatsko slovo''. Da se ne zaboravi - Piše: Mladen Pavković], preuzeto 7. srpnja 2013.</ref> O njegovu radu Hrvatska radiotelevizija (HRT) snimila je i dokumentarni film "Zlatno srce Mladena Pavkovića" scenariste i redatelja [[Darko Dvoranić|Darka Dovranića]], (2001.)Objavio je najmanje novine na svijetu "Hrvatski branitelj",3x2,5cm, (2004.), CD "Zlatko Crnković govori Goloba", CD "Najljepše pjesme Božice Jelušić u odabiru Mladena Pavkovića", CD "Najljepše pjesme Zvonimira Goloba u odabiru Mladena Pavkovića" i dr. Zahvaljujući njemu dosad je u [[Koprivnica|Koprivnici]], [[Knin]]u, [[Vukovar]]u, [[Varaždin|Zagrebu, Ludbregu, Varaždin]]u i drugdje podignuto tridesetak spomen - obilježja i Spomen križeva poginulim hrvatskim braniteljima Predsjednik je Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) Mladen Pavković pravomoćno je osuđen 2016. godine na 7 mjeseci uvjetnog zatvora zbog napastvovanja osamnaestogodišnjakinje.<ref name="epodravina">{{cite web |url=https://epodravina.hr/mladen-pavkovic-dobio-sedam-mjeseci-uvjetnog-zatvora-zbog-bludne-radnje-nad-djevojkom/ |title=Mladen Pavković dobio sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludne radnje nad djevojkom |date=13. ožujka 2017 |publisher=ePodravina.hr |access-date=17. listopada 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/mladen-pavkovic-optuzen-zbog-bludne-radnje-nad-18-godisnjakinjom-909843 |title=Mladen Pavković optužen zbog bludne radnje nad djevojkom (18) |date=18. prosinca 2013 |access-date=22. kolovoza 2022 |wesbite=[[Večernji list]]}}</ref> == Scenarist, autor dokumentarnih filmova == Bio je scenaristom četiri dokumentarna filma Hrvatske radio televizije (HRT) u režiji [[Marijan Hodak|Marijana Hodaka]] (urednik [[Miroslav Mikuljan]]): * "Koprivnica u Domovinskom ratu" * "Rukometna lopta svjetskog sjaja" * "Virovitica u Domovinskom ratu" * "Mara Bareza - koprivnička darovateljica" Autor je dokumentarnih filmova: * "Hrvatski Domovinski rat" * "Zločinci" * "[[Zlatko Crnković]]" * "Kata Šoljić" (tri filma, od kojih je jedan snimio [[Vedran Šamanović]]) * "Dr. [[Hrvoje Šošić]]" (snimatelj Vedran Šamanović) * "Priča o Zainulu Abidinu Gaji" * "Tako je govorila [[Vesna Parun]]" * "Dr. [[Marko Veselica]]-hrvatski Mandela" (snimatelj Vedran Šamanović) i dr. == Pokretač, organizator, inicijator == * Otvorenje Prve hrvatske galerije iz Domovinskog rata "Bili su prvi kad je trebalo" * Akcija "2500 kilometara diljem Hrvatske" (veća skupina branitelja obišla je najistaknutija spomen - obilježja Hrvatske, jedni u osobnim automobilima, (u suradnji s Klubom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata INA-Naftaplin), a drugi vodom, tj. u čamcima rijekama Dravom i Dunavom od Botova do Vukovara) * Inicijator je književno - publicističkog natječaja za najbolju knjigu iz Domovinskog rata ([[nagrada Bili smo prvi kad je trebalo]]) * Niza humanitarnih koncerta "Od srca srcu za vukovarsku bolnicu" * Prve Likovne kolonije u Vukovaru, te niza drugih * Organizirao je I. smotru dokumentarnih filmova iz Domovinskoga rata, najveću izložbu ratnih karikatura (Trg bana Jelačića u Zagrebu) * Organizator je Festivala ratnih filmova (prvi u svijetu) * Organizator je jedinstvene akcije u svijetu - Dočeka Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru (održavala se desetak godina). * Organizator i glavni urednik festivala zabavne glazbe - Koprivnica "Od srca srcu", na kojem su već nastupala najveća imena hrvatske zabavne glazbe. * Organizator je Hrvatskog festivala šansone "Zvonimir Golob" * Osmislio je i u ime UBIUDR poslao Gradu Vukovaru najveću čestitku "Sretan Božić i Nova 2009.",(veličine 20 i širine 1,5 metara), 2008. * Inicijator dodjele priznanja Junak hrvatskog Domovinskoga rata * Organizator stotinjak i više humanitarnih akcija * Organizator je Natječaja za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu "Zvonimir Golob" * U vrijeme kad su generali Gotovina i Markač bili na robiji u Haagu organizirao je oko 150 tribina, te napisao oko 300 članaka o njihovoj nevinosti == Priređivač izložbi == Priredio je oko osamdesetak samostalnih (i skupnih) izložbi fotografija na temu "poznati i popularni",(prvu u Gradskom muzeju Grada Varaždina), ali i iz Domovinskoga rata: Varaždin, [[Čakovec]] (1976.), Varaždin (1977.), Koprivnica (1979.), Koprivnica (1983.), Varaždin, [[Zagreb]], [[Đurđevac]], Čakovec, Zagreb (1984.), Varaždin (1985.), [[Vrbovec]] (1987.), Varaždin (1996.), Koprivnica, [[Karlovac]] (1999.), Koprivnica, Zagreb, Knin, [[Osijek]], [[Križevci]], [[Delnice]] (2000.), Pečuh, Mohač (2001.) i ini. Izlagao je zajedno s [[Ivan Lacković - Croata|Ivanom Lackovićem - Croatom]] i [[Josip Generalić|Josipom Generalićem]] na više skupnih izložbi: Zagreb, Kumrovec, Zlatar, Marija Bistrica, Dugo Selo, Zabok, Vukovar. == Djela == * "Iskreno govoreći", knjiga u obliku novina,(1982.) * monografija "Stolnik", u suradnji s E. Fišerom, (1985.) * mini-monografije: ** "Martinović" (1990.) ** "Oman" (1990.) ** "Dombaj" (1990.) ** "Gregurić" (1990.) ** "Šabarić" (1990.) * "Sliku tvoju ljubim" (1990.) * "Vraćam život otpisanima - Slavko Stolnik" (1990., dva izdanja) * "Krug novog života" (1990.) * "Misterij Stolnik" (1991.) * "Ona i oni" (1991.) * "Hrvatski mučenici" (1991.) * "Hrvatski vitezovi Domovinskoga rata" (1992.) * "Živjela Hrvatska s Hrvatskom na čelu" (1992.) * "Kalnik" (1993.) * "Ja sam general -Ivan Generalić" (1994.) * "Dnevnik pakla ili 135 sati pada Bosanskog Broda" (1994.) * "Istinom protiv sile" (1994.) * "Napad je najbolja obrana" (1995.) * "Dok je srca bit će i Croatie" (1995.) * "Od srca srcu za Hrvatsku" (1995., 1998. i 2001., tri izdanja) * "Hrvatski Orfej - razgovori sa Zlatkom Tomičićem" (1995.) * "Zemlja rata i zlata" (1995.) * "Svitanje" (1996.) * "Tako je i tako nije" (1998.) * "Bili smo prvi kad je trebalo" (1997. i 1998., dva izdanja) * monografija "Braća Slavko i Stjepan Stolnik" (1998., zajedno s Josipom Paladom) * "Na rubu grada, na rubu života" (1999.) * "Jadnici bez maske", roman, (1999.) * "Pisma" (2000.) * "Dnevnik pakla", knjiga i kazeta na brajičnom pismu za slijepe,(2000.) * "Razgovori" (2000.) * "Domovinski rat 1990.-1996.", format 5 x 3,7 cm (2000.) * "Bili su prvi kad je trebalo" (2001.) * "Da se ne zaboravi - 1449 Hrvata" (2001.) * "Sveto ime Vukovar" (2002.) * "Sliku tvoju ljubim", fotografije, (2003.) * "Popis Hrvata za Den Haag" (2004.) * "Kata Šoljić" (2004.) * "Hrvatska početnica hrvatskog Domovinskog rata" (2004.) * monografija "Zlatko Crnković" (2005.) * "Koprivnički policajci" (2005.) * "Vukovar" (2006.) * Slobodan Milošević "Balkanski krvnik" (2006.) * "Članovi udruženog zločinačkog poduhvata" (2006.) * "Razgovori s Josipom Pečarićem" (2006.) * "Oni su Hrvatska njima je dugujemo" (2007.) * "Nisu krivi što su živi", fotografije djece Roma, (2007.) * "Bili su prvi kad je trebalo", antologija hrvatske ratne karikature,(2007.) * "Hrvatska se srcem brani", antologija hrvatske domoljubne poezije, (2008.) * "Zar smo se za to borili" (2011.) * "Registar hrvatskih branitelja, izdajica,dezertera i ratnih profitera" (2012.) * "Slavko i Stjepan Stolnik" (2012.) * "Svakim nas je danom sve manje" (2012.) * "Ivan Generalić-osobno" (2012.) * "Traži se živ ili mrtav" (2012.) * "Zaboravljeni", u suradnji s J. Paladom,(2013.) * "Kad umreš, više nisi branitelj", objavljena u jedan primjerak, (2013.) * "Vukovarsko cvijeće", objavljena u jedan primjerak, (2013.) * monografija "Jakov Sedlar" (2013.) * "Fragmenti svemira" Nada Dombaj, monografija,(2014.) * Božica Jelušić "Život kao knjiga" (2014.) * "Nisam kriv-Veljko Marić", dva izdanja, (2014.) * "Zajedno, ali sam ili tako je govorio Arsen Dedić" (2015.) * "Josip Friščić"- spomen monografija (2016.) * "Srcem protiv čelika" (2016.) * "Najljepše su oči moje majke" ,antologija pjesama o hrvatskim majkama, (2018.) *"Razgovori s Perom Zlatarom - Milijunaš bez milijuna" (2018.) *Fotomonografija "Braća Stolnik" (2020.) *"Junakinje Domovinskog rata", Kata Šoljić, Eva Šegarić, Marija Jović (2021.) *"Razgovori Mladena Pavkovića s Antunom Gustavom Matošem" (2021.) *"Razgovori s Josipom Pečarićem" (2021.) *"Josip Friščić- pet godina poslije"(2021.) *"Zbrda - zdola ili tako je govorio Igor Mandić" (2021.) *"Ružičnjak-moji razgovori s poznatima" (2021.) i dr. === Priređivač i urednik knjiga === * [[Ante Bruno Bušić]]. "Svjedok pomirbe" (1995.) * Otto Reisinger: "Rat i mir" (1995.) * [[Branko Borković]] - Mladi Jastreb: "Rušitelj ustavnog poretka" (1995.) * [[Otto Reisinger]]: "Pero" (1997.) * [[Damir Mejovšek]]: "Pakao u obećanom raju" (2000.) * "Ante Gotovina", tri izdanja, (2000.) * [[Josip Palada (pjesnik)|Josip Palada]]: "Mogila" (dva izdanja) (2001.) * [[Marija Peakić-Mikuljan]]: "Nešto kao herbarij" (2001.) * [[Zvonimir Golob]] "Dušo moja", izbor pjesama, (2003.) * "Apeli dr. Vesne Bosanac", dva izdanja, ("2002.) * Franjo M. Fuis "Tajna svjetionika sv. Luke" (2003.) * Franjo M. Fuis "Podzemni Zagreb" (2003.) * [[Miroslav Krleža]]: "Pismo iz Koprivnice" (2003.) * [[Miroslav Mikuljan]]: Generalova priča-Zvonimir Červenko" (2004.) * Franjo M. Fuis "Zakon rieke" (2004.) * Željka Jurić "Moja rijeka suza" (2004.) * S. Knaipp "Liječenje vodom"(2004.) * Dr. [[Milan Vuković]] "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima", dva izdanja, (2004.) * Dr. Đ. Šterk "Liječnik u hrvatskom Domovinskom ratu" (2006.) * "Tako je govorio dr. Franjo Tuđman" (2008.) * Dr. Milan Vuković "Obrana nije zločin" (2009.) * "Mladen Markač", dva izdanja, (2012.) * "Dario Kordić", u suradnji s M. Piplicom, tri izdanja,(2012.) * Dr. Ljubomir Radovančević "Na stratištu rata" (2012.) * Damir Mejovšek "Anegdothalie" (2013.) * [[Zlatko Tomičić]]: "Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor" (2013.) * Dragan Hazler "Sve onako naopako" (2013.) *"Iz arhive Općinskog komiteta SK" (2020.) *Don Anđelko Kaćunko "Optimist, ali "teški" realist", dva izdanja, 2020. *Ana Bogdanić "Ljubav bez Tebe" (2021.) i dr. == Nagrade i priznanja == * 1995. Plaketa Tigar i Zahvalnica, 1. gardijske brigade Tigrovi * http://www.dhkhb.org/clan/229 * 1995. Zahvalnica, Zapovjedništva HV Zbornog mjesta Varaždin. * 2000. Zahvalnica, HVIDR-a Knin, Kninski muzej, Dom HV "Kralj Zvonimir", Knin. * [[2002.]]: Diploma - Koprivničko-križevačke županije - za doprinos ugledu i promociji Koprivničko-križevačke županije u zemlji i svijetu.(Preuzeto: Glas Podravine i Prigorja, 19.4.2002.) * 2007. Povelja, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, za izuzetan doprinos razvitku žrtvoslovlja u Hrvatskoj. * 2008. Priznanje, Udruge umirovljenika MUP-a Vukovarskih branitelja Domovinskog rata Vukovar * 2008. Velika plaketa, Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991. * 2012. Povelja prijateljstva Austrijsko-Hrvatske zajednice za kulturu i šport, za velike zasluge u Domovinskom ratu, Beč, Austrija. * [[2003.]]: Dodijeljeno mu je priznanje Grb grada [[Knin]]a.<ref>[http://www.knin.hr/stranice/gradska_uprava/nagrade_priznanja.asp Grad Knin: Nagrade i priznanja Grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709215325/http://www.knin.hr/stranice/gradska_uprava/nagrade_priznanja.asp |date=2010-07-09 }}, preuzeto 7. travnja 2013.</ref> * 2013.: "Veliko zlatno srce-Mladenu Pavkoviću", dodjelila mu je UBDR "Zagrebački velesajam" u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Pavković, Mladen}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Biografije, Ludbreg]] [[Kategorija:Authority control]] g0ru2cj6n1ukssoz064vh7wa7p0xlcq 41262494 41262491 2022-08-22T16:52:28Z Vipz 151311 /* Životopis */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Mladen Pavković | slika = | veličina = 220px | opis slike = Mladen Pavković | pseudonim = | rođenje = [[22. rujna]] [[1951.]] | smrt = | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[novinar]] i [[publicist]] }} '''Mladen Pavković''', ([[Ludbreg]], [[22. rujna]] [[1951.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[novinar]] i [[publicist]] aktivan u [[hrvatski branitelji|braniteljskim]] udrugama. Bivši je redovni suradnik tjednika ''[[Hrvatsko slovo]]'', u kojem je imao svoju stalnu rubriku "Da se ne zaboravi". == Životopis == Mladen Pavković rodio se u Ludbregu 1951. godine. Suradnikom je više listova i časopisa.Bio je zaposlen u listu i radio postaji Međimurje u Čakovcu, urednik Radio Novog Marofa, novinar u listu i radio postaji Vrbovec te do 2013. novinar-komentator u listu Podravka u Koprivnici. Bio je sudionikom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] kao dragovoljac. Bio pripadnikom 117. brigade Hrvatske vojske i 145. taktičke grupe "Jastrebovi" Hrvatske vojske. Pričuvni je natporučnik Hrvatske vojske. U vrijeme Domovinskoga rata bio je, uz ostalo, inicijatorom i organizatorom brojnih ratnih izložbi, tribina, likovnih kolonija, radio emisija, a zahvaljujući njemu objavljeni su i brojni ratni plakati, od kojih poglavito treba istaknuti plakat iz 1991. "Hrvatska Vas zove", koji je osmislio zajedno s [[Vladimir Kostjuk|Vladimirom Kostjukom]]. Dosad je napisao više od tri tisuće članaka u svezi Domovinskoga rata. Dvanaest godina bio je predsjednikom Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR),,<ref>Zvonimir Markač/VLM, [http://www.vecernji.hr/regije/mladen-pavkovic-osniva-novu-udrugu-ratnih-novinara-clanak-509283 ''Mladen Pavković osniva novu udrugu - ratnih novinara''], ''[[Večernji list]]'', 12. veljače 2013., preuzeto 7. srpnja 2013.</ref> jedne od najaktivnijih Udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, a sada je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.(UHBDR91), čiji je počasni predsjednik Mile Dedaković-Jastreb. Nakon održanih samostalnih izložbi, darovao je Muzeju Grada Koprivnice (1979. i 2010.) 513 crno-bijelih fotografija na temu "poznati i popularni". Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u diaspori HAZUD (Basel, Švicarska),Hrvatskog novinarskog društva (HND) te Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.O književno-publicističkom radu Mladena Pavkovića objavljena je i monografija s naslovom "Pobjednik ostaje sam" (Ogranak Matice Hrvatske, Koprivnica, 2010.) te monografija akademika Josipa Pečarića "Mladen Pavković" (2020.) Glavnim je i odgovornim urednikom listova: "[[Magnum]]" (1990.-1991.), "[[Gardist]]" (1991.-1993), koji je prvi vojni list u neovisnoj državi Hrvatskoj, "[[Podravski tjednik]]" (1992.), "[[Za dom]]" (1993.-1994), list Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreb, "[[Hrvatski književni list]]" (1994.- 1999.), kojeg je obnovio s književnikom [[Zlatko Tomčić|Zlatkom Tomičićem]], "[[Hrvatski branitelj]]" (1998.- 1999.), "Rat i mir" (2013.-). Redovitim je suradnikom tjednika ''[[Hrvatsko slovo]]'', u kojem ima svoju stalnu rubriku, ''Da se ne zaboravi''.<ref>[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=775:da-se-ne-zaboravi-pie-mladen-pavkovi-&catid=49:kolumne ''Hrvatsko slovo''. Da se ne zaboravi - Piše: Mladen Pavković], preuzeto 7. srpnja 2013.</ref> O njegovu radu Hrvatska radiotelevizija (HRT) snimila je i dokumentarni film "Zlatno srce Mladena Pavkovića" scenariste i redatelja [[Darko Dvoranić|Darka Dovranića]], (2001.)Objavio je najmanje novine na svijetu "Hrvatski branitelj",3x2,5cm, (2004.), CD "Zlatko Crnković govori Goloba", CD "Najljepše pjesme Božice Jelušić u odabiru Mladena Pavkovića", CD "Najljepše pjesme Zvonimira Goloba u odabiru Mladena Pavkovića" i dr. Zahvaljujući njemu dosad je u [[Koprivnica|Koprivnici]], [[Knin]]u, [[Vukovar]]u, [[Varaždin|Zagrebu, Ludbregu, Varaždin]]u i drugdje podignuto tridesetak spomen - obilježja i Spomen križeva poginulim hrvatskim braniteljima Predsjednik je Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) Mladen Pavković pravomoćno je osuđen 2016. godine na 7 mjeseci uvjetnog zatvora zbog napastvovanja osamnaestogodišnjakinje.<ref name="epodravina">{{cite web |url=https://epodravina.hr/mladen-pavkovic-dobio-sedam-mjeseci-uvjetnog-zatvora-zbog-bludne-radnje-nad-djevojkom/ |title=Mladen Pavković dobio sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludne radnje nad djevojkom |date=13. ožujka 2017 |publisher=ePodravina.hr |access-date=17. listopada 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/mladen-pavkovic-optuzen-zbog-bludne-radnje-nad-18-godisnjakinjom-909843 |title=Mladen Pavković optužen zbog bludne radnje nad djevojkom (18) |date=18. prosinca 2013 |access-date=22. kolovoza 2022 |publisher=[[Večernji list]]}}</ref> == Scenarist, autor dokumentarnih filmova == Bio je scenaristom četiri dokumentarna filma Hrvatske radio televizije (HRT) u režiji [[Marijan Hodak|Marijana Hodaka]] (urednik [[Miroslav Mikuljan]]): * "Koprivnica u Domovinskom ratu" * "Rukometna lopta svjetskog sjaja" * "Virovitica u Domovinskom ratu" * "Mara Bareza - koprivnička darovateljica" Autor je dokumentarnih filmova: * "Hrvatski Domovinski rat" * "Zločinci" * "[[Zlatko Crnković]]" * "Kata Šoljić" (tri filma, od kojih je jedan snimio [[Vedran Šamanović]]) * "Dr. [[Hrvoje Šošić]]" (snimatelj Vedran Šamanović) * "Priča o Zainulu Abidinu Gaji" * "Tako je govorila [[Vesna Parun]]" * "Dr. [[Marko Veselica]]-hrvatski Mandela" (snimatelj Vedran Šamanović) i dr. == Pokretač, organizator, inicijator == * Otvorenje Prve hrvatske galerije iz Domovinskog rata "Bili su prvi kad je trebalo" * Akcija "2500 kilometara diljem Hrvatske" (veća skupina branitelja obišla je najistaknutija spomen - obilježja Hrvatske, jedni u osobnim automobilima, (u suradnji s Klubom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata INA-Naftaplin), a drugi vodom, tj. u čamcima rijekama Dravom i Dunavom od Botova do Vukovara) * Inicijator je književno - publicističkog natječaja za najbolju knjigu iz Domovinskog rata ([[nagrada Bili smo prvi kad je trebalo]]) * Niza humanitarnih koncerta "Od srca srcu za vukovarsku bolnicu" * Prve Likovne kolonije u Vukovaru, te niza drugih * Organizirao je I. smotru dokumentarnih filmova iz Domovinskoga rata, najveću izložbu ratnih karikatura (Trg bana Jelačića u Zagrebu) * Organizator je Festivala ratnih filmova (prvi u svijetu) * Organizator je jedinstvene akcije u svijetu - Dočeka Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru (održavala se desetak godina). * Organizator i glavni urednik festivala zabavne glazbe - Koprivnica "Od srca srcu", na kojem su već nastupala najveća imena hrvatske zabavne glazbe. * Organizator je Hrvatskog festivala šansone "Zvonimir Golob" * Osmislio je i u ime UBIUDR poslao Gradu Vukovaru najveću čestitku "Sretan Božić i Nova 2009.",(veličine 20 i širine 1,5 metara), 2008. * Inicijator dodjele priznanja Junak hrvatskog Domovinskoga rata * Organizator stotinjak i više humanitarnih akcija * Organizator je Natječaja za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu "Zvonimir Golob" * U vrijeme kad su generali Gotovina i Markač bili na robiji u Haagu organizirao je oko 150 tribina, te napisao oko 300 članaka o njihovoj nevinosti == Priređivač izložbi == Priredio je oko osamdesetak samostalnih (i skupnih) izložbi fotografija na temu "poznati i popularni",(prvu u Gradskom muzeju Grada Varaždina), ali i iz Domovinskoga rata: Varaždin, [[Čakovec]] (1976.), Varaždin (1977.), Koprivnica (1979.), Koprivnica (1983.), Varaždin, [[Zagreb]], [[Đurđevac]], Čakovec, Zagreb (1984.), Varaždin (1985.), [[Vrbovec]] (1987.), Varaždin (1996.), Koprivnica, [[Karlovac]] (1999.), Koprivnica, Zagreb, Knin, [[Osijek]], [[Križevci]], [[Delnice]] (2000.), Pečuh, Mohač (2001.) i ini. Izlagao je zajedno s [[Ivan Lacković - Croata|Ivanom Lackovićem - Croatom]] i [[Josip Generalić|Josipom Generalićem]] na više skupnih izložbi: Zagreb, Kumrovec, Zlatar, Marija Bistrica, Dugo Selo, Zabok, Vukovar. == Djela == * "Iskreno govoreći", knjiga u obliku novina,(1982.) * monografija "Stolnik", u suradnji s E. Fišerom, (1985.) * mini-monografije: ** "Martinović" (1990.) ** "Oman" (1990.) ** "Dombaj" (1990.) ** "Gregurić" (1990.) ** "Šabarić" (1990.) * "Sliku tvoju ljubim" (1990.) * "Vraćam život otpisanima - Slavko Stolnik" (1990., dva izdanja) * "Krug novog života" (1990.) * "Misterij Stolnik" (1991.) * "Ona i oni" (1991.) * "Hrvatski mučenici" (1991.) * "Hrvatski vitezovi Domovinskoga rata" (1992.) * "Živjela Hrvatska s Hrvatskom na čelu" (1992.) * "Kalnik" (1993.) * "Ja sam general -Ivan Generalić" (1994.) * "Dnevnik pakla ili 135 sati pada Bosanskog Broda" (1994.) * "Istinom protiv sile" (1994.) * "Napad je najbolja obrana" (1995.) * "Dok je srca bit će i Croatie" (1995.) * "Od srca srcu za Hrvatsku" (1995., 1998. i 2001., tri izdanja) * "Hrvatski Orfej - razgovori sa Zlatkom Tomičićem" (1995.) * "Zemlja rata i zlata" (1995.) * "Svitanje" (1996.) * "Tako je i tako nije" (1998.) * "Bili smo prvi kad je trebalo" (1997. i 1998., dva izdanja) * monografija "Braća Slavko i Stjepan Stolnik" (1998., zajedno s Josipom Paladom) * "Na rubu grada, na rubu života" (1999.) * "Jadnici bez maske", roman, (1999.) * "Pisma" (2000.) * "Dnevnik pakla", knjiga i kazeta na brajičnom pismu za slijepe,(2000.) * "Razgovori" (2000.) * "Domovinski rat 1990.-1996.", format 5 x 3,7 cm (2000.) * "Bili su prvi kad je trebalo" (2001.) * "Da se ne zaboravi - 1449 Hrvata" (2001.) * "Sveto ime Vukovar" (2002.) * "Sliku tvoju ljubim", fotografije, (2003.) * "Popis Hrvata za Den Haag" (2004.) * "Kata Šoljić" (2004.) * "Hrvatska početnica hrvatskog Domovinskog rata" (2004.) * monografija "Zlatko Crnković" (2005.) * "Koprivnički policajci" (2005.) * "Vukovar" (2006.) * Slobodan Milošević "Balkanski krvnik" (2006.) * "Članovi udruženog zločinačkog poduhvata" (2006.) * "Razgovori s Josipom Pečarićem" (2006.) * "Oni su Hrvatska njima je dugujemo" (2007.) * "Nisu krivi što su živi", fotografije djece Roma, (2007.) * "Bili su prvi kad je trebalo", antologija hrvatske ratne karikature,(2007.) * "Hrvatska se srcem brani", antologija hrvatske domoljubne poezije, (2008.) * "Zar smo se za to borili" (2011.) * "Registar hrvatskih branitelja, izdajica,dezertera i ratnih profitera" (2012.) * "Slavko i Stjepan Stolnik" (2012.) * "Svakim nas je danom sve manje" (2012.) * "Ivan Generalić-osobno" (2012.) * "Traži se živ ili mrtav" (2012.) * "Zaboravljeni", u suradnji s J. Paladom,(2013.) * "Kad umreš, više nisi branitelj", objavljena u jedan primjerak, (2013.) * "Vukovarsko cvijeće", objavljena u jedan primjerak, (2013.) * monografija "Jakov Sedlar" (2013.) * "Fragmenti svemira" Nada Dombaj, monografija,(2014.) * Božica Jelušić "Život kao knjiga" (2014.) * "Nisam kriv-Veljko Marić", dva izdanja, (2014.) * "Zajedno, ali sam ili tako je govorio Arsen Dedić" (2015.) * "Josip Friščić"- spomen monografija (2016.) * "Srcem protiv čelika" (2016.) * "Najljepše su oči moje majke" ,antologija pjesama o hrvatskim majkama, (2018.) *"Razgovori s Perom Zlatarom - Milijunaš bez milijuna" (2018.) *Fotomonografija "Braća Stolnik" (2020.) *"Junakinje Domovinskog rata", Kata Šoljić, Eva Šegarić, Marija Jović (2021.) *"Razgovori Mladena Pavkovića s Antunom Gustavom Matošem" (2021.) *"Razgovori s Josipom Pečarićem" (2021.) *"Josip Friščić- pet godina poslije"(2021.) *"Zbrda - zdola ili tako je govorio Igor Mandić" (2021.) *"Ružičnjak-moji razgovori s poznatima" (2021.) i dr. === Priređivač i urednik knjiga === * [[Ante Bruno Bušić]]. "Svjedok pomirbe" (1995.) * Otto Reisinger: "Rat i mir" (1995.) * [[Branko Borković]] - Mladi Jastreb: "Rušitelj ustavnog poretka" (1995.) * [[Otto Reisinger]]: "Pero" (1997.) * [[Damir Mejovšek]]: "Pakao u obećanom raju" (2000.) * "Ante Gotovina", tri izdanja, (2000.) * [[Josip Palada (pjesnik)|Josip Palada]]: "Mogila" (dva izdanja) (2001.) * [[Marija Peakić-Mikuljan]]: "Nešto kao herbarij" (2001.) * [[Zvonimir Golob]] "Dušo moja", izbor pjesama, (2003.) * "Apeli dr. Vesne Bosanac", dva izdanja, ("2002.) * Franjo M. Fuis "Tajna svjetionika sv. Luke" (2003.) * Franjo M. Fuis "Podzemni Zagreb" (2003.) * [[Miroslav Krleža]]: "Pismo iz Koprivnice" (2003.) * [[Miroslav Mikuljan]]: Generalova priča-Zvonimir Červenko" (2004.) * Franjo M. Fuis "Zakon rieke" (2004.) * Željka Jurić "Moja rijeka suza" (2004.) * S. Knaipp "Liječenje vodom"(2004.) * Dr. [[Milan Vuković]] "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima", dva izdanja, (2004.) * Dr. Đ. Šterk "Liječnik u hrvatskom Domovinskom ratu" (2006.) * "Tako je govorio dr. Franjo Tuđman" (2008.) * Dr. Milan Vuković "Obrana nije zločin" (2009.) * "Mladen Markač", dva izdanja, (2012.) * "Dario Kordić", u suradnji s M. Piplicom, tri izdanja,(2012.) * Dr. Ljubomir Radovančević "Na stratištu rata" (2012.) * Damir Mejovšek "Anegdothalie" (2013.) * [[Zlatko Tomičić]]: "Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor" (2013.) * Dragan Hazler "Sve onako naopako" (2013.) *"Iz arhive Općinskog komiteta SK" (2020.) *Don Anđelko Kaćunko "Optimist, ali "teški" realist", dva izdanja, 2020. *Ana Bogdanić "Ljubav bez Tebe" (2021.) i dr. == Nagrade i priznanja == * 1995. Plaketa Tigar i Zahvalnica, 1. gardijske brigade Tigrovi * http://www.dhkhb.org/clan/229 * 1995. Zahvalnica, Zapovjedništva HV Zbornog mjesta Varaždin. * 2000. Zahvalnica, HVIDR-a Knin, Kninski muzej, Dom HV "Kralj Zvonimir", Knin. * [[2002.]]: Diploma - Koprivničko-križevačke županije - za doprinos ugledu i promociji Koprivničko-križevačke županije u zemlji i svijetu.(Preuzeto: Glas Podravine i Prigorja, 19.4.2002.) * 2007. Povelja, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, za izuzetan doprinos razvitku žrtvoslovlja u Hrvatskoj. * 2008. Priznanje, Udruge umirovljenika MUP-a Vukovarskih branitelja Domovinskog rata Vukovar * 2008. Velika plaketa, Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991. * 2012. Povelja prijateljstva Austrijsko-Hrvatske zajednice za kulturu i šport, za velike zasluge u Domovinskom ratu, Beč, Austrija. * [[2003.]]: Dodijeljeno mu je priznanje Grb grada [[Knin]]a.<ref>[http://www.knin.hr/stranice/gradska_uprava/nagrade_priznanja.asp Grad Knin: Nagrade i priznanja Grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709215325/http://www.knin.hr/stranice/gradska_uprava/nagrade_priznanja.asp |date=2010-07-09 }}, preuzeto 7. travnja 2013.</ref> * 2013.: "Veliko zlatno srce-Mladenu Pavkoviću", dodjelila mu je UBDR "Zagrebački velesajam" u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Pavković, Mladen}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Biografije, Ludbreg]] [[Kategorija:Authority control]] i01q8ljcrxbp8qgu0oj814pl0lv7lya 41262503 41262494 2022-08-22T17:15:09Z Vipz 151311 /* Životopis */ duplicirani tekst, manje izmjene, linkovi wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Mladen Pavković | slika = | veličina = 220px | opis slike = Mladen Pavković | pseudonim = | rođenje = [[22. rujna]] [[1951.]] | smrt = | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[novinar]] i [[publicist]] }} '''Mladen Pavković''', ([[Ludbreg]], [[22. rujna]] [[1951.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[novinar]] i [[publicist]] aktivan u [[hrvatski branitelji|braniteljskim]] udrugama. Bivši je redovni suradnik tjednika ''[[Hrvatsko slovo]]'', u kojem je imao svoju stalnu rubriku "Da se ne zaboravi". == Životopis == Mladen Pavković rodio se u Ludbregu 1951. godine. Suradnik je više listova i časopisa. Bio je zaposlen u listu i radio postaji Međimurje u Čakovcu, urednik Radio Novog Marofa, novinar u listu i radio postaji Vrbovec te do 2013. novinar-komentator u listu Podravka u Koprivnici. Bio je sudionikom [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]] kao dragovoljac. Bio je pripadnikom 117. brigade i 145. taktičke grupe "Jastrebovi" u [[Hrvatska vojska|Hrvatskoj vojsci]]. U vrijeme Domovinskoga rata bio je, uz ostalo, inicijatorom i organizatorom brojnih ratnih izložbi, tribina, likovnih kolonija, radio emisija, a zahvaljujući njemu objavljeni su i brojni ratni plakati, od kojih poglavito treba istaknuti plakat iz 1991. "Hrvatska Vas zove" kojeg je osmislio zajedno s [[Vladimir Kostjuk|Vladimirom Kostjukom]]. Dosad je napisao više od tri tisuće članaka u svezi Domovinskoga rata. Dvanaest godina bio je predsjednikom Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR),<ref>Zvonimir Markač/VLM, [http://www.vecernji.hr/regije/mladen-pavkovic-osniva-novu-udrugu-ratnih-novinara-clanak-509283 ''Mladen Pavković osniva novu udrugu - ratnih novinara''], ''[[Večernji list]]'', 12. veljače 2013., preuzeto 7. srpnja 2013.</ref> jedne od najaktivnijih Udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, a sada je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91), čiji je počasni predsjednik Mile Dedaković-Jastreb. Nakon održanih samostalnih izložbi, darovao je Muzeju Grada Koprivnice (1979. i 2010.) 513 crno-bijelih fotografija na temu "poznati i popularni". Član je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori]] (HAZUD; Basel, Švicarska), Hrvatskog novinarskog društva (HND) te Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. O književno-publicističkom radu Mladena Pavkovića objavljena je i monografija s naslovom "Pobjednik ostaje sam" (Ogranak Matice Hrvatske, Koprivnica, 2010.) te monografija akademika Josipa Pečarića "Mladen Pavković" (2020). Glavni je i odgovorni urednik listova: "[[Magnum]]" (1990.-1991.), "[[Gardist]]" (1991.-1993), koji je prvi vojni list u neovisnoj državi Hrvatskoj, "[[Podravski tjednik]]" (1992.), "[[Za dom]]" (1993.-1994), list Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreb, "[[Hrvatski književni list]]" (1994.- 1999.), kojeg je obnovio s književnikom [[Zlatko Tomčić|Zlatkom Tomičićem]], "[[Hrvatski branitelj]]" (1998.- 1999.), "Rat i mir" (2013.-). Redovitim je suradnikom tjednika ''[[Hrvatsko slovo]]'', u kojem ima svoju stalnu rubriku, ''Da se ne zaboravi''.<ref>[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=775:da-se-ne-zaboravi-pie-mladen-pavkovi-&catid=49:kolumne ''Hrvatsko slovo''. Da se ne zaboravi - Piše: Mladen Pavković], preuzeto 7. srpnja 2013.</ref> O njegovu radu Hrvatska radiotelevizija (HRT) snimila je i dokumentarni film "Zlatno srce Mladena Pavkovića" scenariste i redatelja [[Darko Dvoranić|Darka Dovranića]], (2001.)Objavio je najmanje novine na svijetu "Hrvatski branitelj",3x2,5cm, (2004.), CD "Zlatko Crnković govori Goloba", CD "Najljepše pjesme Božice Jelušić u odabiru Mladena Pavkovića", CD "Najljepše pjesme Zvonimira Goloba u odabiru Mladena Pavkovića" i dr. Zahvaljujući njemu dosad je u [[Koprivnica|Koprivnici]], [[Knin]]u, [[Vukovar]]u, [[Varaždin|Zagrebu, Ludbregu, Varaždin]]u i drugdje podignuto tridesetak spomen - obilježja i Spomen križeva poginulim hrvatskim braniteljima. Mladen Pavković pravomoćno je osuđen 2016. godine na 7 mjeseci uvjetnog zatvora zbog napastvovanja osamnaestogodišnjakinje.<ref name="epodravina">{{cite web |url=https://epodravina.hr/mladen-pavkovic-dobio-sedam-mjeseci-uvjetnog-zatvora-zbog-bludne-radnje-nad-djevojkom/ |title=Mladen Pavković dobio sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludne radnje nad djevojkom |date=13. ožujka 2017 |publisher=ePodravina.hr |access-date=17. listopada 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/mladen-pavkovic-optuzen-zbog-bludne-radnje-nad-18-godisnjakinjom-909843 |title=Mladen Pavković optužen zbog bludne radnje nad djevojkom (18) |date=18. prosinca 2013 |access-date=22. kolovoza 2022 |publisher=[[Večernji list]]}}</ref> == Scenarist, autor dokumentarnih filmova == Bio je scenaristom četiri dokumentarna filma Hrvatske radio televizije (HRT) u režiji [[Marijan Hodak|Marijana Hodaka]] (urednik [[Miroslav Mikuljan]]): * "Koprivnica u Domovinskom ratu" * "Rukometna lopta svjetskog sjaja" * "Virovitica u Domovinskom ratu" * "Mara Bareza - koprivnička darovateljica" Autor je dokumentarnih filmova: * "Hrvatski Domovinski rat" * "Zločinci" * "[[Zlatko Crnković]]" * "Kata Šoljić" (tri filma, od kojih je jedan snimio [[Vedran Šamanović]]) * "Dr. [[Hrvoje Šošić]]" (snimatelj Vedran Šamanović) * "Priča o Zainulu Abidinu Gaji" * "Tako je govorila [[Vesna Parun]]" * "Dr. [[Marko Veselica]]-hrvatski Mandela" (snimatelj Vedran Šamanović) i dr. == Pokretač, organizator, inicijator == * Otvorenje Prve hrvatske galerije iz Domovinskog rata "Bili su prvi kad je trebalo" * Akcija "2500 kilometara diljem Hrvatske" (veća skupina branitelja obišla je najistaknutija spomen - obilježja Hrvatske, jedni u osobnim automobilima, (u suradnji s Klubom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata INA-Naftaplin), a drugi vodom, tj. u čamcima rijekama Dravom i Dunavom od Botova do Vukovara) * Inicijator je književno - publicističkog natječaja za najbolju knjigu iz Domovinskog rata ([[nagrada Bili smo prvi kad je trebalo]]) * Niza humanitarnih koncerta "Od srca srcu za vukovarsku bolnicu" * Prve Likovne kolonije u Vukovaru, te niza drugih * Organizirao je I. smotru dokumentarnih filmova iz Domovinskoga rata, najveću izložbu ratnih karikatura (Trg bana Jelačića u Zagrebu) * Organizator je Festivala ratnih filmova (prvi u svijetu) * Organizator je jedinstvene akcije u svijetu - Dočeka Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru (održavala se desetak godina). * Organizator i glavni urednik festivala zabavne glazbe - Koprivnica "Od srca srcu", na kojem su već nastupala najveća imena hrvatske zabavne glazbe. * Organizator je Hrvatskog festivala šansone "Zvonimir Golob" * Osmislio je i u ime UBIUDR poslao Gradu Vukovaru najveću čestitku "Sretan Božić i Nova 2009.",(veličine 20 i širine 1,5 metara), 2008. * Inicijator dodjele priznanja Junak hrvatskog Domovinskoga rata * Organizator stotinjak i više humanitarnih akcija * Organizator je Natječaja za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu "Zvonimir Golob" * U vrijeme kad su generali Gotovina i Markač bili na robiji u Haagu organizirao je oko 150 tribina, te napisao oko 300 članaka o njihovoj nevinosti == Priređivač izložbi == Priredio je oko osamdesetak samostalnih (i skupnih) izložbi fotografija na temu "poznati i popularni",(prvu u Gradskom muzeju Grada Varaždina), ali i iz Domovinskoga rata: Varaždin, [[Čakovec]] (1976.), Varaždin (1977.), Koprivnica (1979.), Koprivnica (1983.), Varaždin, [[Zagreb]], [[Đurđevac]], Čakovec, Zagreb (1984.), Varaždin (1985.), [[Vrbovec]] (1987.), Varaždin (1996.), Koprivnica, [[Karlovac]] (1999.), Koprivnica, Zagreb, Knin, [[Osijek]], [[Križevci]], [[Delnice]] (2000.), Pečuh, Mohač (2001.) i ini. Izlagao je zajedno s [[Ivan Lacković - Croata|Ivanom Lackovićem - Croatom]] i [[Josip Generalić|Josipom Generalićem]] na više skupnih izložbi: Zagreb, Kumrovec, Zlatar, Marija Bistrica, Dugo Selo, Zabok, Vukovar. == Djela == * "Iskreno govoreći", knjiga u obliku novina,(1982.) * monografija "Stolnik", u suradnji s E. Fišerom, (1985.) * mini-monografije: ** "Martinović" (1990.) ** "Oman" (1990.) ** "Dombaj" (1990.) ** "Gregurić" (1990.) ** "Šabarić" (1990.) * "Sliku tvoju ljubim" (1990.) * "Vraćam život otpisanima - Slavko Stolnik" (1990., dva izdanja) * "Krug novog života" (1990.) * "Misterij Stolnik" (1991.) * "Ona i oni" (1991.) * "Hrvatski mučenici" (1991.) * "Hrvatski vitezovi Domovinskoga rata" (1992.) * "Živjela Hrvatska s Hrvatskom na čelu" (1992.) * "Kalnik" (1993.) * "Ja sam general -Ivan Generalić" (1994.) * "Dnevnik pakla ili 135 sati pada Bosanskog Broda" (1994.) * "Istinom protiv sile" (1994.) * "Napad je najbolja obrana" (1995.) * "Dok je srca bit će i Croatie" (1995.) * "Od srca srcu za Hrvatsku" (1995., 1998. i 2001., tri izdanja) * "Hrvatski Orfej - razgovori sa Zlatkom Tomičićem" (1995.) * "Zemlja rata i zlata" (1995.) * "Svitanje" (1996.) * "Tako je i tako nije" (1998.) * "Bili smo prvi kad je trebalo" (1997. i 1998., dva izdanja) * monografija "Braća Slavko i Stjepan Stolnik" (1998., zajedno s Josipom Paladom) * "Na rubu grada, na rubu života" (1999.) * "Jadnici bez maske", roman, (1999.) * "Pisma" (2000.) * "Dnevnik pakla", knjiga i kazeta na brajičnom pismu za slijepe,(2000.) * "Razgovori" (2000.) * "Domovinski rat 1990.-1996.", format 5 x 3,7 cm (2000.) * "Bili su prvi kad je trebalo" (2001.) * "Da se ne zaboravi - 1449 Hrvata" (2001.) * "Sveto ime Vukovar" (2002.) * "Sliku tvoju ljubim", fotografije, (2003.) * "Popis Hrvata za Den Haag" (2004.) * "Kata Šoljić" (2004.) * "Hrvatska početnica hrvatskog Domovinskog rata" (2004.) * monografija "Zlatko Crnković" (2005.) * "Koprivnički policajci" (2005.) * "Vukovar" (2006.) * Slobodan Milošević "Balkanski krvnik" (2006.) * "Članovi udruženog zločinačkog poduhvata" (2006.) * "Razgovori s Josipom Pečarićem" (2006.) * "Oni su Hrvatska njima je dugujemo" (2007.) * "Nisu krivi što su živi", fotografije djece Roma, (2007.) * "Bili su prvi kad je trebalo", antologija hrvatske ratne karikature,(2007.) * "Hrvatska se srcem brani", antologija hrvatske domoljubne poezije, (2008.) * "Zar smo se za to borili" (2011.) * "Registar hrvatskih branitelja, izdajica,dezertera i ratnih profitera" (2012.) * "Slavko i Stjepan Stolnik" (2012.) * "Svakim nas je danom sve manje" (2012.) * "Ivan Generalić-osobno" (2012.) * "Traži se živ ili mrtav" (2012.) * "Zaboravljeni", u suradnji s J. Paladom,(2013.) * "Kad umreš, više nisi branitelj", objavljena u jedan primjerak, (2013.) * "Vukovarsko cvijeće", objavljena u jedan primjerak, (2013.) * monografija "Jakov Sedlar" (2013.) * "Fragmenti svemira" Nada Dombaj, monografija,(2014.) * Božica Jelušić "Život kao knjiga" (2014.) * "Nisam kriv-Veljko Marić", dva izdanja, (2014.) * "Zajedno, ali sam ili tako je govorio Arsen Dedić" (2015.) * "Josip Friščić"- spomen monografija (2016.) * "Srcem protiv čelika" (2016.) * "Najljepše su oči moje majke" ,antologija pjesama o hrvatskim majkama, (2018.) *"Razgovori s Perom Zlatarom - Milijunaš bez milijuna" (2018.) *Fotomonografija "Braća Stolnik" (2020.) *"Junakinje Domovinskog rata", Kata Šoljić, Eva Šegarić, Marija Jović (2021.) *"Razgovori Mladena Pavkovića s Antunom Gustavom Matošem" (2021.) *"Razgovori s Josipom Pečarićem" (2021.) *"Josip Friščić- pet godina poslije"(2021.) *"Zbrda - zdola ili tako je govorio Igor Mandić" (2021.) *"Ružičnjak-moji razgovori s poznatima" (2021.) i dr. === Priređivač i urednik knjiga === * [[Ante Bruno Bušić]]. "Svjedok pomirbe" (1995.) * Otto Reisinger: "Rat i mir" (1995.) * [[Branko Borković]] - Mladi Jastreb: "Rušitelj ustavnog poretka" (1995.) * [[Otto Reisinger]]: "Pero" (1997.) * [[Damir Mejovšek]]: "Pakao u obećanom raju" (2000.) * "Ante Gotovina", tri izdanja, (2000.) * [[Josip Palada (pjesnik)|Josip Palada]]: "Mogila" (dva izdanja) (2001.) * [[Marija Peakić-Mikuljan]]: "Nešto kao herbarij" (2001.) * [[Zvonimir Golob]] "Dušo moja", izbor pjesama, (2003.) * "Apeli dr. Vesne Bosanac", dva izdanja, ("2002.) * Franjo M. Fuis "Tajna svjetionika sv. Luke" (2003.) * Franjo M. Fuis "Podzemni Zagreb" (2003.) * [[Miroslav Krleža]]: "Pismo iz Koprivnice" (2003.) * [[Miroslav Mikuljan]]: Generalova priča-Zvonimir Červenko" (2004.) * Franjo M. Fuis "Zakon rieke" (2004.) * Željka Jurić "Moja rijeka suza" (2004.) * S. Knaipp "Liječenje vodom"(2004.) * Dr. [[Milan Vuković]] "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima", dva izdanja, (2004.) * Dr. Đ. Šterk "Liječnik u hrvatskom Domovinskom ratu" (2006.) * "Tako je govorio dr. Franjo Tuđman" (2008.) * Dr. Milan Vuković "Obrana nije zločin" (2009.) * "Mladen Markač", dva izdanja, (2012.) * "Dario Kordić", u suradnji s M. Piplicom, tri izdanja,(2012.) * Dr. Ljubomir Radovančević "Na stratištu rata" (2012.) * Damir Mejovšek "Anegdothalie" (2013.) * [[Zlatko Tomičić]]: "Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor" (2013.) * Dragan Hazler "Sve onako naopako" (2013.) *"Iz arhive Općinskog komiteta SK" (2020.) *Don Anđelko Kaćunko "Optimist, ali "teški" realist", dva izdanja, 2020. *Ana Bogdanić "Ljubav bez Tebe" (2021.) i dr. == Nagrade i priznanja == * 1995. Plaketa Tigar i Zahvalnica, 1. gardijske brigade Tigrovi * http://www.dhkhb.org/clan/229 * 1995. Zahvalnica, Zapovjedništva HV Zbornog mjesta Varaždin. * 2000. Zahvalnica, HVIDR-a Knin, Kninski muzej, Dom HV "Kralj Zvonimir", Knin. * [[2002.]]: Diploma - Koprivničko-križevačke županije - za doprinos ugledu i promociji Koprivničko-križevačke županije u zemlji i svijetu.(Preuzeto: Glas Podravine i Prigorja, 19.4.2002.) * 2007. Povelja, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, za izuzetan doprinos razvitku žrtvoslovlja u Hrvatskoj. * 2008. Priznanje, Udruge umirovljenika MUP-a Vukovarskih branitelja Domovinskog rata Vukovar * 2008. Velika plaketa, Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991. * 2012. Povelja prijateljstva Austrijsko-Hrvatske zajednice za kulturu i šport, za velike zasluge u Domovinskom ratu, Beč, Austrija. * [[2003.]]: Dodijeljeno mu je priznanje Grb grada [[Knin]]a.<ref>[http://www.knin.hr/stranice/gradska_uprava/nagrade_priznanja.asp Grad Knin: Nagrade i priznanja Grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709215325/http://www.knin.hr/stranice/gradska_uprava/nagrade_priznanja.asp |date=2010-07-09 }}, preuzeto 7. travnja 2013.</ref> * 2013.: "Veliko zlatno srce-Mladenu Pavkoviću", dodjelila mu je UBDR "Zagrebački velesajam" u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Pavković, Mladen}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Biografije, Ludbreg]] [[Kategorija:Authority control]] lnves9p2gq80w2mjci5u4fxurxlx70i 41262504 41262503 2022-08-22T17:15:52Z Vipz 151311 /* Životopis */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Mladen Pavković | slika = | veličina = 220px | opis slike = Mladen Pavković | pseudonim = | rođenje = [[22. rujna]] [[1951.]] | smrt = | nacionalnost = [[Hrvat]] | poznat_po = | zanimanje = [[novinar]] i [[publicist]] }} '''Mladen Pavković''', ([[Ludbreg]], [[22. rujna]] [[1951.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[novinar]] i [[publicist]] aktivan u [[hrvatski branitelji|braniteljskim]] udrugama. Bivši je redovni suradnik tjednika ''[[Hrvatsko slovo]]'', u kojem je imao svoju stalnu rubriku "Da se ne zaboravi". == Životopis == Mladen Pavković rodio se u Ludbregu 1951. godine. Suradnik je više listova i časopisa. Bio je zaposlen u listu i radio postaji Međimurje u Čakovcu, urednik Radio Novog Marofa, novinar u listu i radio postaji Vrbovec te do 2013. novinar-komentator u listu Podravka u Koprivnici. Bio je sudionikom [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]] kao dragovoljac. Bio je pripadnikom 117. brigade i 145. taktičke grupe "Jastrebovi" u [[Hrvatska vojska|Hrvatskoj vojsci]]. U vrijeme Domovinskoga rata bio je, uz ostalo, inicijatorom i organizatorom brojnih ratnih izložbi, tribina, likovnih kolonija, radio emisija, a zahvaljujući njemu objavljeni su i brojni ratni plakati, od kojih poglavito treba istaknuti plakat iz 1991. "Hrvatska Vas zove" kojeg je osmislio zajedno s [[Vladimir Kostjuk|Vladimirom Kostjukom]]. Dosad je napisao više od tri tisuće članaka u svezi Domovinskoga rata. Dvanaest godina bio je predsjednikom Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR),<ref>Zvonimir Markač/VLM, [http://www.vecernji.hr/regije/mladen-pavkovic-osniva-novu-udrugu-ratnih-novinara-clanak-509283 ''Mladen Pavković osniva novu udrugu - ratnih novinara''], ''[[Večernji list]]'', 12. veljače 2013., preuzeto 7. srpnja 2013.</ref> jedne od najaktivnijih Udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, a sada je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91), čiji je počasni predsjednik Mile Dedaković-Jastreb. Nakon održanih samostalnih izložbi, darovao je Muzeju Grada Koprivnice (1979. i 2010.) 513 crno-bijelih fotografija na temu "poznati i popularni". Član je [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori]] (HAZUD; Basel, Švicarska), Hrvatskog novinarskog društva (HND) te Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. O književno-publicističkom radu Mladena Pavkovića objavljena je i monografija s naslovom "Pobjednik ostaje sam" (Ogranak Matice Hrvatske, Koprivnica, 2010.) te monografija akademika Josipa Pečarića "Mladen Pavković" (2020). Glavni je i odgovorni urednik listova: "[[Magnum]]" (1990.-1991.), "[[Gardist]]" (1991.-1993), koji je prvi vojni list u neovisnoj državi Hrvatskoj, "[[Podravski tjednik]]" (1992.), "[[Za dom]]" (1993.-1994), list Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Zagreb, "[[Hrvatski književni list]]" (1994.- 1999.), kojeg je obnovio s književnikom [[Zlatko Tomčić|Zlatkom Tomičićem]], "[[Hrvatski branitelj]]" (1998.- 1999.), "Rat i mir" (2013.-). Bivši je redoviti je suradnik tjednika ''[[Hrvatsko slovo]]'', u kojem je imao svoju stalnu rubriku ''Da se ne zaboravi''.<ref>[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=775:da-se-ne-zaboravi-pie-mladen-pavkovi-&catid=49:kolumne ''Hrvatsko slovo''. Da se ne zaboravi - Piše: Mladen Pavković], preuzeto 7. srpnja 2013.</ref> O njegovu radu Hrvatska radiotelevizija (HRT) snimila je i dokumentarni film "Zlatno srce Mladena Pavkovića" scenariste i redatelja [[Darko Dvoranić|Darka Dovranića]], (2001.)Objavio je najmanje novine na svijetu "Hrvatski branitelj",3x2,5cm, (2004.), CD "Zlatko Crnković govori Goloba", CD "Najljepše pjesme Božice Jelušić u odabiru Mladena Pavkovića", CD "Najljepše pjesme Zvonimira Goloba u odabiru Mladena Pavkovića" i dr. Zahvaljujući njemu dosad je u [[Koprivnica|Koprivnici]], [[Knin]]u, [[Vukovar]]u, [[Varaždin|Zagrebu, Ludbregu, Varaždin]]u i drugdje podignuto tridesetak spomen - obilježja i Spomen križeva poginulim hrvatskim braniteljima. Mladen Pavković pravomoćno je osuđen 2016. godine na 7 mjeseci uvjetnog zatvora zbog napastvovanja osamnaestogodišnjakinje.<ref name="epodravina">{{cite web |url=https://epodravina.hr/mladen-pavkovic-dobio-sedam-mjeseci-uvjetnog-zatvora-zbog-bludne-radnje-nad-djevojkom/ |title=Mladen Pavković dobio sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludne radnje nad djevojkom |date=13. ožujka 2017 |publisher=ePodravina.hr |access-date=17. listopada 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/mladen-pavkovic-optuzen-zbog-bludne-radnje-nad-18-godisnjakinjom-909843 |title=Mladen Pavković optužen zbog bludne radnje nad djevojkom (18) |date=18. prosinca 2013 |access-date=22. kolovoza 2022 |publisher=[[Večernji list]]}}</ref> == Scenarist, autor dokumentarnih filmova == Bio je scenaristom četiri dokumentarna filma Hrvatske radio televizije (HRT) u režiji [[Marijan Hodak|Marijana Hodaka]] (urednik [[Miroslav Mikuljan]]): * "Koprivnica u Domovinskom ratu" * "Rukometna lopta svjetskog sjaja" * "Virovitica u Domovinskom ratu" * "Mara Bareza - koprivnička darovateljica" Autor je dokumentarnih filmova: * "Hrvatski Domovinski rat" * "Zločinci" * "[[Zlatko Crnković]]" * "Kata Šoljić" (tri filma, od kojih je jedan snimio [[Vedran Šamanović]]) * "Dr. [[Hrvoje Šošić]]" (snimatelj Vedran Šamanović) * "Priča o Zainulu Abidinu Gaji" * "Tako je govorila [[Vesna Parun]]" * "Dr. [[Marko Veselica]]-hrvatski Mandela" (snimatelj Vedran Šamanović) i dr. == Pokretač, organizator, inicijator == * Otvorenje Prve hrvatske galerije iz Domovinskog rata "Bili su prvi kad je trebalo" * Akcija "2500 kilometara diljem Hrvatske" (veća skupina branitelja obišla je najistaknutija spomen - obilježja Hrvatske, jedni u osobnim automobilima, (u suradnji s Klubom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata INA-Naftaplin), a drugi vodom, tj. u čamcima rijekama Dravom i Dunavom od Botova do Vukovara) * Inicijator je književno - publicističkog natječaja za najbolju knjigu iz Domovinskog rata ([[nagrada Bili smo prvi kad je trebalo]]) * Niza humanitarnih koncerta "Od srca srcu za vukovarsku bolnicu" * Prve Likovne kolonije u Vukovaru, te niza drugih * Organizirao je I. smotru dokumentarnih filmova iz Domovinskoga rata, najveću izložbu ratnih karikatura (Trg bana Jelačića u Zagrebu) * Organizator je Festivala ratnih filmova (prvi u svijetu) * Organizator je jedinstvene akcije u svijetu - Dočeka Nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav u Vukovaru (održavala se desetak godina). * Organizator i glavni urednik festivala zabavne glazbe - Koprivnica "Od srca srcu", na kojem su već nastupala najveća imena hrvatske zabavne glazbe. * Organizator je Hrvatskog festivala šansone "Zvonimir Golob" * Osmislio je i u ime UBIUDR poslao Gradu Vukovaru najveću čestitku "Sretan Božić i Nova 2009.",(veličine 20 i širine 1,5 metara), 2008. * Inicijator dodjele priznanja Junak hrvatskog Domovinskoga rata * Organizator stotinjak i više humanitarnih akcija * Organizator je Natječaja za najljepšu neobjavljenu ljubavnu pjesmu "Zvonimir Golob" * U vrijeme kad su generali Gotovina i Markač bili na robiji u Haagu organizirao je oko 150 tribina, te napisao oko 300 članaka o njihovoj nevinosti == Priređivač izložbi == Priredio je oko osamdesetak samostalnih (i skupnih) izložbi fotografija na temu "poznati i popularni",(prvu u Gradskom muzeju Grada Varaždina), ali i iz Domovinskoga rata: Varaždin, [[Čakovec]] (1976.), Varaždin (1977.), Koprivnica (1979.), Koprivnica (1983.), Varaždin, [[Zagreb]], [[Đurđevac]], Čakovec, Zagreb (1984.), Varaždin (1985.), [[Vrbovec]] (1987.), Varaždin (1996.), Koprivnica, [[Karlovac]] (1999.), Koprivnica, Zagreb, Knin, [[Osijek]], [[Križevci]], [[Delnice]] (2000.), Pečuh, Mohač (2001.) i ini. Izlagao je zajedno s [[Ivan Lacković - Croata|Ivanom Lackovićem - Croatom]] i [[Josip Generalić|Josipom Generalićem]] na više skupnih izložbi: Zagreb, Kumrovec, Zlatar, Marija Bistrica, Dugo Selo, Zabok, Vukovar. == Djela == * "Iskreno govoreći", knjiga u obliku novina,(1982.) * monografija "Stolnik", u suradnji s E. Fišerom, (1985.) * mini-monografije: ** "Martinović" (1990.) ** "Oman" (1990.) ** "Dombaj" (1990.) ** "Gregurić" (1990.) ** "Šabarić" (1990.) * "Sliku tvoju ljubim" (1990.) * "Vraćam život otpisanima - Slavko Stolnik" (1990., dva izdanja) * "Krug novog života" (1990.) * "Misterij Stolnik" (1991.) * "Ona i oni" (1991.) * "Hrvatski mučenici" (1991.) * "Hrvatski vitezovi Domovinskoga rata" (1992.) * "Živjela Hrvatska s Hrvatskom na čelu" (1992.) * "Kalnik" (1993.) * "Ja sam general -Ivan Generalić" (1994.) * "Dnevnik pakla ili 135 sati pada Bosanskog Broda" (1994.) * "Istinom protiv sile" (1994.) * "Napad je najbolja obrana" (1995.) * "Dok je srca bit će i Croatie" (1995.) * "Od srca srcu za Hrvatsku" (1995., 1998. i 2001., tri izdanja) * "Hrvatski Orfej - razgovori sa Zlatkom Tomičićem" (1995.) * "Zemlja rata i zlata" (1995.) * "Svitanje" (1996.) * "Tako je i tako nije" (1998.) * "Bili smo prvi kad je trebalo" (1997. i 1998., dva izdanja) * monografija "Braća Slavko i Stjepan Stolnik" (1998., zajedno s Josipom Paladom) * "Na rubu grada, na rubu života" (1999.) * "Jadnici bez maske", roman, (1999.) * "Pisma" (2000.) * "Dnevnik pakla", knjiga i kazeta na brajičnom pismu za slijepe,(2000.) * "Razgovori" (2000.) * "Domovinski rat 1990.-1996.", format 5 x 3,7 cm (2000.) * "Bili su prvi kad je trebalo" (2001.) * "Da se ne zaboravi - 1449 Hrvata" (2001.) * "Sveto ime Vukovar" (2002.) * "Sliku tvoju ljubim", fotografije, (2003.) * "Popis Hrvata za Den Haag" (2004.) * "Kata Šoljić" (2004.) * "Hrvatska početnica hrvatskog Domovinskog rata" (2004.) * monografija "Zlatko Crnković" (2005.) * "Koprivnički policajci" (2005.) * "Vukovar" (2006.) * Slobodan Milošević "Balkanski krvnik" (2006.) * "Članovi udruženog zločinačkog poduhvata" (2006.) * "Razgovori s Josipom Pečarićem" (2006.) * "Oni su Hrvatska njima je dugujemo" (2007.) * "Nisu krivi što su živi", fotografije djece Roma, (2007.) * "Bili su prvi kad je trebalo", antologija hrvatske ratne karikature,(2007.) * "Hrvatska se srcem brani", antologija hrvatske domoljubne poezije, (2008.) * "Zar smo se za to borili" (2011.) * "Registar hrvatskih branitelja, izdajica,dezertera i ratnih profitera" (2012.) * "Slavko i Stjepan Stolnik" (2012.) * "Svakim nas je danom sve manje" (2012.) * "Ivan Generalić-osobno" (2012.) * "Traži se živ ili mrtav" (2012.) * "Zaboravljeni", u suradnji s J. Paladom,(2013.) * "Kad umreš, više nisi branitelj", objavljena u jedan primjerak, (2013.) * "Vukovarsko cvijeće", objavljena u jedan primjerak, (2013.) * monografija "Jakov Sedlar" (2013.) * "Fragmenti svemira" Nada Dombaj, monografija,(2014.) * Božica Jelušić "Život kao knjiga" (2014.) * "Nisam kriv-Veljko Marić", dva izdanja, (2014.) * "Zajedno, ali sam ili tako je govorio Arsen Dedić" (2015.) * "Josip Friščić"- spomen monografija (2016.) * "Srcem protiv čelika" (2016.) * "Najljepše su oči moje majke" ,antologija pjesama o hrvatskim majkama, (2018.) *"Razgovori s Perom Zlatarom - Milijunaš bez milijuna" (2018.) *Fotomonografija "Braća Stolnik" (2020.) *"Junakinje Domovinskog rata", Kata Šoljić, Eva Šegarić, Marija Jović (2021.) *"Razgovori Mladena Pavkovića s Antunom Gustavom Matošem" (2021.) *"Razgovori s Josipom Pečarićem" (2021.) *"Josip Friščić- pet godina poslije"(2021.) *"Zbrda - zdola ili tako je govorio Igor Mandić" (2021.) *"Ružičnjak-moji razgovori s poznatima" (2021.) i dr. === Priređivač i urednik knjiga === * [[Ante Bruno Bušić]]. "Svjedok pomirbe" (1995.) * Otto Reisinger: "Rat i mir" (1995.) * [[Branko Borković]] - Mladi Jastreb: "Rušitelj ustavnog poretka" (1995.) * [[Otto Reisinger]]: "Pero" (1997.) * [[Damir Mejovšek]]: "Pakao u obećanom raju" (2000.) * "Ante Gotovina", tri izdanja, (2000.) * [[Josip Palada (pjesnik)|Josip Palada]]: "Mogila" (dva izdanja) (2001.) * [[Marija Peakić-Mikuljan]]: "Nešto kao herbarij" (2001.) * [[Zvonimir Golob]] "Dušo moja", izbor pjesama, (2003.) * "Apeli dr. Vesne Bosanac", dva izdanja, ("2002.) * Franjo M. Fuis "Tajna svjetionika sv. Luke" (2003.) * Franjo M. Fuis "Podzemni Zagreb" (2003.) * [[Miroslav Krleža]]: "Pismo iz Koprivnice" (2003.) * [[Miroslav Mikuljan]]: Generalova priča-Zvonimir Červenko" (2004.) * Franjo M. Fuis "Zakon rieke" (2004.) * Željka Jurić "Moja rijeka suza" (2004.) * S. Knaipp "Liječenje vodom"(2004.) * Dr. [[Milan Vuković]] "Dr. Franjo Tuđman u sudskim dosjeima", dva izdanja, (2004.) * Dr. Đ. Šterk "Liječnik u hrvatskom Domovinskom ratu" (2006.) * "Tako je govorio dr. Franjo Tuđman" (2008.) * Dr. Milan Vuković "Obrana nije zločin" (2009.) * "Mladen Markač", dva izdanja, (2012.) * "Dario Kordić", u suradnji s M. Piplicom, tri izdanja,(2012.) * Dr. Ljubomir Radovančević "Na stratištu rata" (2012.) * Damir Mejovšek "Anegdothalie" (2013.) * [[Zlatko Tomičić]]: "Pisma na koja nisam nikad dobio odgovor" (2013.) * Dragan Hazler "Sve onako naopako" (2013.) *"Iz arhive Općinskog komiteta SK" (2020.) *Don Anđelko Kaćunko "Optimist, ali "teški" realist", dva izdanja, 2020. *Ana Bogdanić "Ljubav bez Tebe" (2021.) i dr. == Nagrade i priznanja == * 1995. Plaketa Tigar i Zahvalnica, 1. gardijske brigade Tigrovi * http://www.dhkhb.org/clan/229 * 1995. Zahvalnica, Zapovjedništva HV Zbornog mjesta Varaždin. * 2000. Zahvalnica, HVIDR-a Knin, Kninski muzej, Dom HV "Kralj Zvonimir", Knin. * [[2002.]]: Diploma - Koprivničko-križevačke županije - za doprinos ugledu i promociji Koprivničko-križevačke županije u zemlji i svijetu.(Preuzeto: Glas Podravine i Prigorja, 19.4.2002.) * 2007. Povelja, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, za izuzetan doprinos razvitku žrtvoslovlja u Hrvatskoj. * 2008. Priznanje, Udruge umirovljenika MUP-a Vukovarskih branitelja Domovinskog rata Vukovar * 2008. Velika plaketa, Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca Domovinskog rata 1990.-1991. * 2012. Povelja prijateljstva Austrijsko-Hrvatske zajednice za kulturu i šport, za velike zasluge u Domovinskom ratu, Beč, Austrija. * [[2003.]]: Dodijeljeno mu je priznanje Grb grada [[Knin]]a.<ref>[http://www.knin.hr/stranice/gradska_uprava/nagrade_priznanja.asp Grad Knin: Nagrade i priznanja Grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709215325/http://www.knin.hr/stranice/gradska_uprava/nagrade_priznanja.asp |date=2010-07-09 }}, preuzeto 7. travnja 2013.</ref> * 2013.: "Veliko zlatno srce-Mladenu Pavkoviću", dodjelila mu je UBDR "Zagrebački velesajam" u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Pavković, Mladen}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Biografije, Ludbreg]] [[Kategorija:Authority control]] 774o0nzbade7a8ejvdsn7olm9wymdfe Spomenik Palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu 1914. - 1918. 0 1470941 41262592 41175126 2022-08-22T23:13:36Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu Mirogoj.jpg|mini|250px|Spomenik Palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu 1914. - 1918. na Mirogoju]] '''Spomenik Palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu 1914.-1918.''' rad je dvojice kipara, [[Vanja Radauš|Vanje Radauša]] i [[Joza Turkalj|Joze Turkalja]]<ref>[http://www.galerija-lavalnugent.com/turkalj-joza-1890-1943 Galerija Laval Nugent: Turkalj, Joza (1890.-1943.)], preuzeto 7. kolovoza 2012.</ref> iz [[1939.]] godine. Nalazi se na [[zagreb]]ačkom groblju [[Mirogoj]]u. Spomenik je prvotno postavljen [[1919.]] godine, a skulptura dvojice kipara izrađena je 1939. godine.<ref>[http://www.zagrebacki.info/2012/08/spomenik-hrvatskim-vojnicima-u-prvom.html Zagrebacki.info: Spomenik hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu 1914-1918.], preuzeto 7. kolovoza 2012.</ref> Natpis "''Palim Hrvatskim vojnicima...''" u srpnju [[1945.]] izbrisale su vlasti [[KPH]], a [[spomenik]] je ostao bez natpisa sve do [[1995]]. godine, kada ga je obnovila [[Udruga]] ratnih [[veteran]]a "[[Hrvatski domobran]]".<ref>[http://www.hic.hr/aktualno-svi-Sveti.htm HIC: 31. listopada 2011. U susret Svim Svetima. Hrvatski ratnici na Mirogoju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110524212718/http://www.hic.hr/aktualno-svi-Sveti.htm |date=2011-05-24 }}, preuzeto 7. kolovoza 2012.</ref> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Spomenici u Zagrebu]] 6dno0e8sbv3o8bti6kfo9nxu60gsvnz Artur Dubravčić 0 1471814 41262805 40826825 2022-08-23T11:00:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Artur Dubravčić | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = | datum rođenja = [[15. rujna]] [[1894.]] | mjesto rođenja = [[Vrbovsko]] | država rođenja = | datum smrti = [[14. ožujka]] [[1969.]] | mjesto smrti = [[Zagreb]] | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[nogometne pozicije|vezni red]] | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = | profesionalni klubovi = Olimpija (Karlovac)<br>[[HŠK Concordia|Concordia]] (Zagreb) | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = 1920.-1924. | reprezentacija = [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 9 (1) | godine treniranja = | klubovi = }} '''Artur Dubravčić''' ([[Vrbovsko]], [[15. rujna]] [[1894.]] – [[Zagreb]], [[14. ožujka]] [[1969.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] nogometaš, nogometni reprezentativac, [[nogometni sudac]] i [[športski novinar]]. ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Kao srednjoškolac sa skupinom je ljudi osnovao u Karlovcu [[ŠK Olimpija Karlovac|Olimpiju]] za koju je igrao. Tijekom prvog svjetskog rata preselio se u Zagreb i pridružio [[HŠK Concordia|Concordiji]] gdje je proveo veći dio svoje profesionalne karijere. === Reprezentativna karijera === Za [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] odigrao je devet utakmica i postigao jedan pogodak.<ref>[http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres20.html RSSSF] Yugoslavia National Team List of Results 1920-1929</ref><ref>[http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres30.html RSSSF] Yugoslavia National Team List of Results 1930-1940</ref> Bio je povijesnim prvim kapetanom nogometne reprezentacije Jugoslavije u njenoj prvoj utakmici, porazu od 0:7 protiv [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačke]] 28. kolovoza 1920. godine na [[OI 1920.]]. <ref>[http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197008/matches/match=32275/report.html FIFA.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120913194638/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197008/matches/match=32275/report.html |date=2012-09-13 }} Izvješće s utakmice</ref> Dubravčić je bio još po nečemu osobit: igrač je koji je prvi postigao pogodak za Jugoslaviju, na utakmici protiv [[egipatska nogometna reprezentacija|Egipta]], 2. rujna 1920. Postigao je prvi pogodak za reand he also scored their first ever goal (against Egypt, five days later).<ref>[http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres20.html RSSSF] Yugoslavia National Team List of Results 1920-1929</ref> U svih devet utakmica koje je odigrao bio je kapetanom jugoslavenske reprezentacije. Sudjelovao je na [[OI 1920.]] godine u Antwerpenu, a od hrvatskih nogometaša s njim su igrali za reprezentaciju Jugoslavije [[Dragutin Vrđuka]], [[Vjekoslav Župančić]], [[Jaroslav Schiffer]], [[Rudolf Rupec]], [[Dragutin Vragović]], [[Slavin Cindrić]], [[Emil Perška]] i [[Josip Scholz]]. Bio je među pozvanima na [[OI 1924.]] u Parizu, ali nije igrao nijednu utakmicu, a od hrvatskih nogometaša s njim su bili u izabranom sastavu [[Dragutin Babić]], [[Slavin Cindrić]], [[Stjepan Bocak]], [[Dragutin Friedrich]], [[Andrija Kujundžić]], [[Antun Pavleković]], [[Alfons Pažur]], [[Adolf Percl]], [[Dragutin Vragović]], [[Dragutin Vrđuka]], [[Branko Zinaja]], [[Emil Perška]], [[Eugen Dasović]], [[Emil Plazzeriano]], [[Janko Rodin]], [[Marijan Marjanović]], [[Rudolf Rupec]], [[Stjepan Vrbančić]] i [[Vladimir Vinek]]. == Poslije igračke karijere == Nakon što je prestao aktivno igrati, bio je [[nogometni sudac]], nogometni dužnosnik i [[športski novinar|športsko novinarstvo]]. Pisao je za [[Sportske novosti]] i bio je dopisnikom [[Politika (novine)|Politike]]. Umro je iznenada 1969., nekoliko dana prije nego što je trebao primiti nagradu za životno djelo, a povodom 50. obljetnice Nogometnog saveza Jugoslavije. == Izvori == {{izvori}} {{DEFAULTSORT:Dubravčić, Artur}} [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Zagrebu]] [[Kategorija:Fudbalski ili nogometni suci]] [[Kategorija:Hrvatski sportski novinari]] 1l1s6zj3m8dw8imlzcmz3hcktjwok68 Antun Pavleković 0 1471854 41262772 40826835 2022-08-23T08:37:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Antun Pavleković | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1920-te | profesionalni klubovi = [[1. HŠK Građanski Zagreb|1. HŠK Građanski]] (Zagreb) | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = 1920-ih (pričuva) | reprezentacija = [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 0 (0) | godine treniranja = | klubovi = }} '''Antun Pavleković''', bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]], pričuvni nogometni reprezentativac. ==Nogometaška karijera== ===Klupska karijera=== Sa zagrebačkim [[1. HŠK Građanski Zagreb|Građanskim]] je osvojio prvo [[prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1923.|prvenstvo Kraljevine SHS]] koje se odigralo 1923. godine. === Reprezentativna karijera === Za [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] nije odigrao nijednu utakmicu, <ref>[http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres20.html RSSSF] Yugoslavia National Team List of Results 1920-1929</ref><ref>[http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres30.html RSSSF] Yugoslavia National Team List of Results 1930-1939</ref> no bio je među pričuvama. Bio je među pozvanima na [[OI 1924.]] u Parizu, a od hrvatskih nogometaša s njim su bili u izabranom sastavu [[Dragutin Babić]], [[Slavin Cindrić]], [[Artur Dubravčić]], [[Stjepan Bocak]], [[Andrija Kujundžić]], [[Dragutin Friedrich]], [[Alfons Pažur]], [[Adolf Percl]], [[Dragutin Vragović]], [[Dragutin Vrđuka]], [[Branko Zinaja]], [[Emil Perška]], [[Eugen Dasović]], [[Emil Plazzeriano]], [[Janko Rodin]], [[Marijan Marjanović]], [[Rudolf Rupec]], [[Stjepan Vrbančić]] i [[Vladimir Vinek]]. <ref>{{citiranje weba |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/teams/team=43975.html |title=Olympic Football Tournament Paris 1924, Yugoslavia squad |publisher=[[FIFA]].com |date= |accessdate=8. veljače 2010. |archivedate=2011-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624002937/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament%3D512/edition%3D197020/teams/team%3D43975.html }}</ref> Igrao za [[Zagrebačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] s kojom je osvojio [[Kup kralja Aleksandra 1925.]] godine == Izvori == {{izvori}} * [[Roman Garber]], ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.] {{DEFAULTSORT:Pavleković, Antun}} [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Zagrebu]] akwgz3rpgpq7axwd636wg71ovpqn911 Alfons Pažur 0 1471855 41262727 40826836 2022-08-23T05:19:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Alfons Pažur | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1920-te | profesionalni klubovi = [[HŠK Concordia]] (Zagreb) | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = 1925. | reprezentacija = [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 1 (0) | godine treniranja = | klubovi = }} '''Alfons Pažur''', bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]] i nogometni reprezentativac. ==Nogometaška karijera== ===Klupska karijera=== Igrao je za zagrebačku [[HŠK Concordia|Concordiju]]. === Reprezentativna karijera === Za [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] odigrao je jednu utakmicu. Bilo je to u utakmici protiv [[talijanska nogometna reprezentacija|Italije]] 4. studenoga 1925. u Padovi.<ref>[http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres20.html RSSSF] Yugoslavia National Team List of Results 1920-1929</ref> Bio je među pozvanima na [[OI 1924.]] u Parizu, a od hrvatskih nogometaša s njim su bili u izabranom sastavu [[Dragutin Babić]], [[Slavin Cindrić]], [[Artur Dubravčić]], [[Stjepan Bocak]], [[Andrija Kujundžić]], [[Dragutin Friedrich]], [[Antun Pavleković]], [[Adolf Percl]], [[Dragutin Vragović]], [[Dragutin Vrđuka]], [[Branko Zinaja]], [[Emil Perška]], [[Eugen Dasović]], [[Emil Plazzeriano]], [[Janko Rodin]], [[Marijan Marjanović]], [[Rudolf Rupec]], [[Stjepan Vrbančić]] i [[Vladimir Vinek]]. <ref>{{citiranje weba |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/teams/team=43975.html |title=Olympic Football Tournament Paris 1924, Yugoslavia squad |publisher=[[FIFA]].com |date= |accessdate=8. veljače 2010. |archivedate=2011-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624002937/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament%3D512/edition%3D197020/teams/team%3D43975.html }}</ref> Nije odigrao ni jednu utakmicu na turniru, nego je bio među pričuvama. == Izvori == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Pažur, Alfons}} [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Zagrebu]] fegs44wuyymeljs6igz1frtlqcvzl6a Adolf Percl 0 1471857 41262600 40826838 2022-08-22T23:35:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Adolf Percl | slika = | puno ime = | visina = | nadimak = | datum rođenja = | mjesto rođenja = | država rođenja = | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1920-te | profesionalni klubovi = [[HŠK Concordia]] (Zagreb) | nastupi(golovi) = | godine u reprezentaciji = 1926.-27. | reprezentacija = [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1943).svg|20px]] [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = 3 (2) | godine treniranja = | klubovi = }} '''Adolf Percl''' je bio [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]] i nogometni reprezentativac. == Nogometaška karijera == === Klupska karijera === Igrao je za zagrebačku [[HŠK Concordia|Concordiju]]. === Reprezentativna karijera === Za [[jugoslavenska nogometna reprezentacija|reprezentaciju]] odigrao je tri utakmice. Prva je bila 28. lipnja 1926. u Zagrebu u utakmici protiv [[čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačke]], druga protiv [[rumunjska nogometna reprezentacije|Rumunjske]] u Zagrebu 3. listopada 1926. kad je postigao dva pogotka za preokret, a zadnja 10. travnja 1927. u Budimpešti protiv [[mađarska nogometna reprezentacija|Mađarske]].<ref>[http://rsssf.com/tablesj/joeg-intres20.html RSSSF] Yugoslavia National Team List of Results 1920-1929</ref> Bio je među pozvanima na [[OI 1924.]] u Parizu, a od hrvatskih nogometaša s njim su bili u izabranom sastavu [[Dragutin Babić]], [[Slavin Cindrić]], [[Artur Dubravčić]], [[Stjepan Bocak]], [[Andrija Kujundžić]], [[Dragutin Friedrich]], [[Antun Pavleković]], [[Alfons Pažur]], [[Dragutin Vragović]], [[Dragutin Vrđuka]], [[Branko Zinaja]], [[Emil Perška]], [[Eugen Dasović]], [[Emil Plazzeriano]], [[Janko Rodin]], [[Marijan Marjanović]], [[Rudolf Rupec]], [[Stjepan Vrbančić]] i [[Vladimir Vinek]]. <ref>{{citiranje weba |url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/teams/team=43975.html |title=Olympic Football Tournament Paris 1924, Yugoslavia squad |publisher=[[FIFA]].com |date= |accessdate=8. veljače 2010. |archivedate=2011-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110624002937/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament%3D512/edition%3D197020/teams/team%3D43975.html }}</ref> Nije odigrao ni jednu utakmicu na turniru, nego je bio među pričuvama. == Izvori == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Percl, Adolf}} [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri ili nogometaši]] [[Kategorija:Fudbal ili nogomet u Zagrebu]] jqx9jgsnu4f8kwwm6hpoy9xhwlwb0di Miroslav Brandt 0 1471871 41262584 29620982 2022-08-22T22:45:18Z Vipz 151311 /* Polemike i autobiografija */ wikitext text/x-wiki '''Miroslav Brandt''' ([[Cerić]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]], [[2. ožujka]] [[1914]]. - [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[2002]]),<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=13242 Proleksis enciklopedija: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[pisac]], [[publicistika|publicist]], [[prevoditelj]] i kulturolog. Opseg djelatnosti Miroslava Brandta, kao i njegov utjecaj, golemi su. Velika erudicija, sistematičnost, te polivalentnost interesa omogućili su mu da ostvari kapitalna djela u više područja, te ostavi snažan pečat na raznorodnim, naizgled nepovezanim granama djelatnosti. == Biografija == Miroslav Brandt rodio se u Ceriću kod Vinkovaca [[1914.]] godine ali već iduće godine s obitelji seli u Zagreb gdje završava pučku školu te [[1932.]] godine realnu gimnaziju.<ref name="Pavličević">[http://hrcak.srce.hr/file/78375 Dragutin Pavličević: ''Prof. dr. Miroslav Btandt. Uz 80. obljeticu života (1914-1994)''], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Zagrebačkoga sveučilišta]] je diplomirao [[1948.]] godine na predmetima [[povijest]], [[zemljopis]] i [[latinski jezik]], gdje je i doktorirao [[1954.]], tezom naslova ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u [[Split]]u do kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]''. Radio je kao knjižničar [[NSK|Sveučilišne knjižnice]] (1946.), zatim kao kustos Muzeja NOB-a ([[Povijesni muzej|Povijesnog muzeja]]) (1946.-1947.), asistent u Povijesnom institutu [[HAZU|JAZU/HAZU]] (1949.-1952.), te kao dugogodišnji profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1952.-1984.),<ref name="proleksis"/> gdje je bio i [[prodekan]]. Bio je i potpredsjednik Matice hrvatske (1959.–1971.).<ref name="proleksis"/> Po 5 godina bio je gost-profesor na Filozofskom odnosno Pedagoškom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] i [[Osijek]]u a 10 godina je bio predavač i voditelj medievalnih studija na Sveučilišnom Centru za poslijediplomske studije u [[Dubrovnik]]u.<ref name="Pavličević"/> == Povijest, religija i književnost == Djelo Miroslava Brandta obuhvaća velika sintetska djela, polemičko-publicističke spise i književne ostvaraje. U prvoj kategoriji nezaobilazna je monumentalna (oko 800 stranica) studija ''[[srednji vijek|Srednjovjekovno]] doba povijesnoga razvitka'', koja detaljni rasprava više stoljeća (počev od [[3. stoljeće|3. stoljeća]]) europske i [[Sredozemlje|mediteranske]] povijesti, s naglaskom na velikim civilizacijskim krugovima: [[zapadno kršćanstvo|zapadnokršćanskom]], [[bizant]]skom, [[islam]]skom i ostalim azijskima (autor je uključio i mezoameričke kulture). Taj pravi magnum opus obiluje raščlanama o gospodarstvu, kulturi, jeziku, umjetnosti, demografiji... To je pravo sintetsko djelo u rangu najboljih radova suvremenih povijesnih škola. Godine [[1989]]. izašla je i opsežna knjiga ''Izvori zla: dualističke teme'', u kojoj je [[auktor]] sabrao mnoštvo radova predočenih prije na međunarodnim i domaćim simpozijima. U toj je knjizi, bogatoj spoznajama i idejama, veoma vidljiv piščev interes za [[gnosticizam|gnostičko]]-[[dualizam (filozofija)|dualističke]] religijskopovijesne teme, tako da u njoj nalazimo i detaljnu analizu [[biblija|biblijskih]] knjiga (mit o stvaranju, Propovjednik), minucioznu raščlanu [[Tolteci|toltečke]] religije, [[Wycliff]]ove hereze, te domaćih heretičkih gibanja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosna|Bosni]]. Od ostalih opsežnijih povijesničarskih radova valja spomenuti i Brandtovu knjigu o [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rus'i]]. Sva ta djela odlikuje moderan kritički i polivalentni pristup u kojem se isprepliću arheologija, paleografija, povijest umjetnosti i druge pomoćne historiografske discipline. No, autorov angažman je sezao daleko preko medievalističkih i religijskofilozofskih studija. Prevodio je književna i znanstvena djela s njemačkog i francuskog jezika.<ref name="proleksis"/> Kao prevoditelj dijela [[Marcel Proust|Proustova]] ciklusa ''U traganju za izgubljenim vremenom'', Brandt je pokazao senzibilitet za književne i jezične pojave. Stoga nije čudo da je upravo on bio među sedmoricom sastavljača ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika]]'' (po svemu sudeći, izgleda da je sam Brandt osobno sastavio i napisao tekst ''Deklaracije''), [[1967]]. Onemogućivan poslije toga, ipak nije bio podvrgnut težim represalijama (uostalom, kao ni ostali autori ''Deklaracije''), nego mu je sužavano polje aktivnosti, te je gotovo dva desetljeća bio isključen iz javnog života<ref name="Pavličević"/>. == Polemike i autobiografija == Najznačajniji Brandtov povijesno-polemički spis je svakako ''[[Antimemorandum]]'', tekst u kojem žestoko i argumentirano pobija teze tzv. ''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'', temeljnoga dokumenta novije [[Velika Srbija|velikosrpske]] ideologije. Kasnije je pisac bio glavnim pokretačem objavljivanja kompendija ''Izvori velikosrpske agresije'', [[1991]]., prevedenom i na engleski i francuski, u kojem je objavljen i njegov ''Antimemorandum''. Autor je u poznim autobiografskim zapisima naziva ''Život sa suvremenicima'' dao pesimističku sliku svoga života, s ne baš laskavim ocjenama svojih kolega, poglavito iz povjesničarske struke - prije svega [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]] i [[Nada Klaić|Nade Klaić]]. Brandtovu tvrdnju da se zbog svoga građanskoga podrijetla, razvijene nacionalne samosvijesti i nekomunističkoga svjetonazora nije uklapao u kompartijski ideološki okvir, koji je bio potpuna protimba svemu onom što je Miroslav Brandt bio, nije lako provjeriti ili vrijednosno ocijeniti. Kako god bilo, u njegovim sjećanjima se nalazi objašnjenje zašto se nije bavio hrvatskim temama, nego je svoju erudiciju i interes usmjerio na europsku i svjetsku povijest. Brandtova polemička teza da je hrvatska historiografija u doba [[SFRJ]] svjesno reducirana na nacionalni minimalizam, navodno rušenje mitova i kritičku povjesnicu koju je reprezentirala [[Nada Klaić]]. Potkraj života Brandt se okrenuo književnosti. Osim spomenutih autobiografskih zapisa, napisao je i povijesno-politički [[traktat]] ''Triptih'',<ref name="Pavličević"/> u kojem obračunava s komunističkim totalitarizmom. Brandt je posljednje godine života proveo u rezignaciji i pesimizmu. Ni ostvarenje hrvatske državne samostalnosti, kojoj je toliko pridonio i za kojom je toliko čeznuo, nije ga, po dostupnim podatcima, izvuklo iz gliba letargije i osjećaja promašenosti kojim upravo zrače njegovi autobiografski zapisi. Uza sve rečeno, Miroslav Brandt ostaje jednim od najznačajnijih hrvatskih povjesničara i [[polihistor]]a, te vjerojatno polemičar čiji su tekstovi najviše utjecali na promjenu položaja hrvatskoga naroda. == Djela == * ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u Splitu do kraja 14. stoljeća'', 1954. * ''Wyclifova hereza i socijalni pokreti u Splitu krajem XIV. st.'', 1955. * ''Kijevska Rusija: Ruske zemlje u Srednjem vijeku od XII. stoljeća do Ivana Groznog'', Zagreb, 1962. * ''Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka'', knj. 1, Zagreb, 1980., (2. izd. 1995.) * ''Povijest Rusije u srednjem vijeku'', Zagreb, 1981. * ''Izvori zla: dualističke teme'', 1989. * ''Izvori velikosrpske agresije'', Zagreb, 1991., (engl. izd. 1993.), (suautori [[Bože Čović]], [[Slaven Letica]], [[Radovan Pavić]], [[Zdravko Tomac]], [[Mirko Valentić]] i [[Stanko Žuljić]]) * ''Triptih'', Zagreb, 1992. * ''Doba očaja'', Zagreb, 1995. * ''Život sa suvremenicima: Političke uspomene i svjetonazor'', Zagreb 1996. * ''Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: građa za povijest Deklaracije'', Zagreb, 1997., (suautori [[Jelena Hekman]] [[Dalibor Brozović]], [[Stjepan Babić]], [[ Mladen Čaldarović]], [[Josip Pavičić]], [[Antun Šoljan]], [[Sineva Pasini]], [[Vlatko Pavletić]], [[Zvonimir Majdak]], [[Petar Šegedin]], [[Nataša Bašić]], [[Lovro Županović]]), (pripremila Jelena Hekman)<ref>[http://koha.ffzg.unizg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=au:Brandt,Miroslav Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> === Prijevodi === * Marcel Proust, ''Put k Swannu 1, Combray'', Zagreb, 1952. * [[Roger Martin du Gard]], ''Porodica Thibault: knjiga prva'', 1952. * Roger Martin du Gard, ''Porodica Thibault: knjiga druga'', 1953. * [[Henri Pirenne]], ''Povijest Evrope : od seobe naroda do XVI stoljeća'', Zagreb, 1956. * [[Josef Kulischer]], ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 1, Srednji vijek'', Zagreb, 1957. * Josef Kulischer, ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 2, Novi vijek'', Zagreb, 1957. * [[Marc Bloch]], ''Feudalno društvo'', Zagreb, 1958., 2001. * [[André Maurois]], ''Povijest Sjedinjenih Američkih Država: 1492-1954'', Zagreb, 1960. * Marcel Proust, ''Combray'', Zagreb, 1977. == Izvori == {{izvori}} {{Lifetime|1914|2002|Brandt, Miroslav}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Authority control]] dq45o6qpkc9iszjsorp5kxawd7vdapi 41262587 41262584 2022-08-22T22:46:28Z Vipz 151311 /* Polemike i autobiografija */ wikitext text/x-wiki '''Miroslav Brandt''' ([[Cerić]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]], [[2. ožujka]] [[1914]]. - [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[2002]]),<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=13242 Proleksis enciklopedija: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[pisac]], [[publicistika|publicist]], [[prevoditelj]] i kulturolog. Opseg djelatnosti Miroslava Brandta, kao i njegov utjecaj, golemi su. Velika erudicija, sistematičnost, te polivalentnost interesa omogućili su mu da ostvari kapitalna djela u više područja, te ostavi snažan pečat na raznorodnim, naizgled nepovezanim granama djelatnosti. == Biografija == Miroslav Brandt rodio se u Ceriću kod Vinkovaca [[1914.]] godine ali već iduće godine s obitelji seli u Zagreb gdje završava pučku školu te [[1932.]] godine realnu gimnaziju.<ref name="Pavličević">[http://hrcak.srce.hr/file/78375 Dragutin Pavličević: ''Prof. dr. Miroslav Btandt. Uz 80. obljeticu života (1914-1994)''], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Zagrebačkoga sveučilišta]] je diplomirao [[1948.]] godine na predmetima [[povijest]], [[zemljopis]] i [[latinski jezik]], gdje je i doktorirao [[1954.]], tezom naslova ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u [[Split]]u do kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]''. Radio je kao knjižničar [[NSK|Sveučilišne knjižnice]] (1946.), zatim kao kustos Muzeja NOB-a ([[Povijesni muzej|Povijesnog muzeja]]) (1946.-1947.), asistent u Povijesnom institutu [[HAZU|JAZU/HAZU]] (1949.-1952.), te kao dugogodišnji profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1952.-1984.),<ref name="proleksis"/> gdje je bio i [[prodekan]]. Bio je i potpredsjednik Matice hrvatske (1959.–1971.).<ref name="proleksis"/> Po 5 godina bio je gost-profesor na Filozofskom odnosno Pedagoškom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] i [[Osijek]]u a 10 godina je bio predavač i voditelj medievalnih studija na Sveučilišnom Centru za poslijediplomske studije u [[Dubrovnik]]u.<ref name="Pavličević"/> == Povijest, religija i književnost == Djelo Miroslava Brandta obuhvaća velika sintetska djela, polemičko-publicističke spise i književne ostvaraje. U prvoj kategoriji nezaobilazna je monumentalna (oko 800 stranica) studija ''[[srednji vijek|Srednjovjekovno]] doba povijesnoga razvitka'', koja detaljni rasprava više stoljeća (počev od [[3. stoljeće|3. stoljeća]]) europske i [[Sredozemlje|mediteranske]] povijesti, s naglaskom na velikim civilizacijskim krugovima: [[zapadno kršćanstvo|zapadnokršćanskom]], [[bizant]]skom, [[islam]]skom i ostalim azijskima (autor je uključio i mezoameričke kulture). Taj pravi magnum opus obiluje raščlanama o gospodarstvu, kulturi, jeziku, umjetnosti, demografiji... To je pravo sintetsko djelo u rangu najboljih radova suvremenih povijesnih škola. Godine [[1989]]. izašla je i opsežna knjiga ''Izvori zla: dualističke teme'', u kojoj je [[auktor]] sabrao mnoštvo radova predočenih prije na međunarodnim i domaćim simpozijima. U toj je knjizi, bogatoj spoznajama i idejama, veoma vidljiv piščev interes za [[gnosticizam|gnostičko]]-[[dualizam (filozofija)|dualističke]] religijskopovijesne teme, tako da u njoj nalazimo i detaljnu analizu [[biblija|biblijskih]] knjiga (mit o stvaranju, Propovjednik), minucioznu raščlanu [[Tolteci|toltečke]] religije, [[Wycliff]]ove hereze, te domaćih heretičkih gibanja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosna|Bosni]]. Od ostalih opsežnijih povijesničarskih radova valja spomenuti i Brandtovu knjigu o [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rus'i]]. Sva ta djela odlikuje moderan kritički i polivalentni pristup u kojem se isprepliću arheologija, paleografija, povijest umjetnosti i druge pomoćne historiografske discipline. No, autorov angažman je sezao daleko preko medievalističkih i religijskofilozofskih studija. Prevodio je književna i znanstvena djela s njemačkog i francuskog jezika.<ref name="proleksis"/> Kao prevoditelj dijela [[Marcel Proust|Proustova]] ciklusa ''U traganju za izgubljenim vremenom'', Brandt je pokazao senzibilitet za književne i jezične pojave. Stoga nije čudo da je upravo on bio među sedmoricom sastavljača ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika]]'' (po svemu sudeći, izgleda da je sam Brandt osobno sastavio i napisao tekst ''Deklaracije''), [[1967]]. Onemogućivan poslije toga, ipak nije bio podvrgnut težim represalijama (uostalom, kao ni ostali autori ''Deklaracije''), nego mu je sužavano polje aktivnosti, te je gotovo dva desetljeća bio isključen iz javnog života<ref name="Pavličević"/>. == Polemike i autobiografija == Najznačajniji Brandtov povijesno-polemički spis je svakako ''[[Antimemorandum]]'', tekst u kojem žestoko i argumentirano pobija teze tzv. ''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'', temeljnoga dokumenta novije [[Velika Srbija|velikosrpske]] ideologije. Kasnije je pisac bio glavnim pokretačem objavljivanja kompendija ''Izvori velikosrpske agresije'', [[1991]]., prevedenom i na engleski i francuski, u kojem je objavljen i njegov ''Antimemorandum''. Autor je u poznim autobiografskim zapisima naziva ''Život sa suvremenicima'' dao pesimističku sliku svoga života, s ne baš laskavim ocjenama svojih kolega, poglavito iz povjesničarske struke - prije svega [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]] i [[Nada Klaić|Nade Klaić]]. Brandtovu tvrdnju da se zbog svoga građanskoga podrijetla, razvijene nacionalne samosvijesti i nekomunističkoga svjetonazora nije uklapao u kompartijski ideološki okvir, koji je bio potpuna protimba svemu onom što je Miroslav Brandt bio, nije lako provjeriti ili vrijednosno ocijeniti. Kako god bilo, u njegovim sjećanjima se nalazi objašnjenje zašto se nije bavio hrvatskim temama, nego je svoju erudiciju i interes usmjerio na europsku i svjetsku povijest. Brandtova polemička teza da je hrvatska historiografija u doba [[SFRJ]] svjesno reducirana na nacionalni minimalizam, navodno rušenje mitova i kritičku povjesnicu koju je reprezentirala [[Nada Klaić]]. Potkraj života Brandt se okrenuo književnosti. Osim spomenutih autobiografskih zapisa, napisao je i povijesno-politički [[traktat]] ''Triptih'',<ref name="Pavličević"/> u kojem obračunava s komunističkim totalitarizmom. Brandt je posljednje godine života proveo u rezignaciji i pesimizmu. Ni ostvarenje hrvatske državne samostalnosti, kojoj je toliko pridonio i za kojom je toliko čeznuo, nije ga, po dostupnim podatcima, izvuklo iz gliba letargije i osjećaja promašenosti kojim upravo zrače njegovi autobiografski zapisi. Uza sve rečeno, Miroslav Brandt ostaje jednim od najznačajnijih hrvatskih povjesničara i [[polihistor]]a, te vjerojatno polemičar čiji su tekstovi najviše utjecali na promjenu položaja hrvatskoga naroda u Jugoslaviji. == Djela == * ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u Splitu do kraja 14. stoljeća'', 1954. * ''Wyclifova hereza i socijalni pokreti u Splitu krajem XIV. st.'', 1955. * ''Kijevska Rusija: Ruske zemlje u Srednjem vijeku od XII. stoljeća do Ivana Groznog'', Zagreb, 1962. * ''Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka'', knj. 1, Zagreb, 1980., (2. izd. 1995.) * ''Povijest Rusije u srednjem vijeku'', Zagreb, 1981. * ''Izvori zla: dualističke teme'', 1989. * ''Izvori velikosrpske agresije'', Zagreb, 1991., (engl. izd. 1993.), (suautori [[Bože Čović]], [[Slaven Letica]], [[Radovan Pavić]], [[Zdravko Tomac]], [[Mirko Valentić]] i [[Stanko Žuljić]]) * ''Triptih'', Zagreb, 1992. * ''Doba očaja'', Zagreb, 1995. * ''Život sa suvremenicima: Političke uspomene i svjetonazor'', Zagreb 1996. * ''Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: građa za povijest Deklaracije'', Zagreb, 1997., (suautori [[Jelena Hekman]] [[Dalibor Brozović]], [[Stjepan Babić]], [[ Mladen Čaldarović]], [[Josip Pavičić]], [[Antun Šoljan]], [[Sineva Pasini]], [[Vlatko Pavletić]], [[Zvonimir Majdak]], [[Petar Šegedin]], [[Nataša Bašić]], [[Lovro Županović]]), (pripremila Jelena Hekman)<ref>[http://koha.ffzg.unizg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=au:Brandt,Miroslav Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> === Prijevodi === * Marcel Proust, ''Put k Swannu 1, Combray'', Zagreb, 1952. * [[Roger Martin du Gard]], ''Porodica Thibault: knjiga prva'', 1952. * Roger Martin du Gard, ''Porodica Thibault: knjiga druga'', 1953. * [[Henri Pirenne]], ''Povijest Evrope : od seobe naroda do XVI stoljeća'', Zagreb, 1956. * [[Josef Kulischer]], ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 1, Srednji vijek'', Zagreb, 1957. * Josef Kulischer, ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 2, Novi vijek'', Zagreb, 1957. * [[Marc Bloch]], ''Feudalno društvo'', Zagreb, 1958., 2001. * [[André Maurois]], ''Povijest Sjedinjenih Američkih Država: 1492-1954'', Zagreb, 1960. * Marcel Proust, ''Combray'', Zagreb, 1977. == Izvori == {{izvori}} {{Lifetime|1914|2002|Brandt, Miroslav}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Authority control]] 6oa2utrzmy7xnaplm84hzz6iifamrd2 41262588 41262587 2022-08-22T22:55:55Z Vipz 151311 /* Polemike i autobiografija */ wikitext text/x-wiki '''Miroslav Brandt''' ([[Cerić]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]], [[2. ožujka]] [[1914]]. - [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[2002]]),<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=13242 Proleksis enciklopedija: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[pisac]], [[publicistika|publicist]], [[prevoditelj]] i kulturolog. Opseg djelatnosti Miroslava Brandta, kao i njegov utjecaj, golemi su. Velika erudicija, sistematičnost, te polivalentnost interesa omogućili su mu da ostvari kapitalna djela u više područja, te ostavi snažan pečat na raznorodnim, naizgled nepovezanim granama djelatnosti. == Biografija == Miroslav Brandt rodio se u Ceriću kod Vinkovaca [[1914.]] godine ali već iduće godine s obitelji seli u Zagreb gdje završava pučku školu te [[1932.]] godine realnu gimnaziju.<ref name="Pavličević">[http://hrcak.srce.hr/file/78375 Dragutin Pavličević: ''Prof. dr. Miroslav Btandt. Uz 80. obljeticu života (1914-1994)''], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Zagrebačkoga sveučilišta]] je diplomirao [[1948.]] godine na predmetima [[povijest]], [[zemljopis]] i [[latinski jezik]], gdje je i doktorirao [[1954.]], tezom naslova ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u [[Split]]u do kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]''. Radio je kao knjižničar [[NSK|Sveučilišne knjižnice]] (1946.), zatim kao kustos Muzeja NOB-a ([[Povijesni muzej|Povijesnog muzeja]]) (1946.-1947.), asistent u Povijesnom institutu [[HAZU|JAZU/HAZU]] (1949.-1952.), te kao dugogodišnji profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1952.-1984.),<ref name="proleksis"/> gdje je bio i [[prodekan]]. Bio je i potpredsjednik Matice hrvatske (1959.–1971.).<ref name="proleksis"/> Po 5 godina bio je gost-profesor na Filozofskom odnosno Pedagoškom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] i [[Osijek]]u a 10 godina je bio predavač i voditelj medievalnih studija na Sveučilišnom Centru za poslijediplomske studije u [[Dubrovnik]]u.<ref name="Pavličević"/> == Povijest, religija i književnost == Djelo Miroslava Brandta obuhvaća velika sintetska djela, polemičko-publicističke spise i književne ostvaraje. U prvoj kategoriji nezaobilazna je monumentalna (oko 800 stranica) studija ''[[srednji vijek|Srednjovjekovno]] doba povijesnoga razvitka'', koja detaljni rasprava više stoljeća (počev od [[3. stoljeće|3. stoljeća]]) europske i [[Sredozemlje|mediteranske]] povijesti, s naglaskom na velikim civilizacijskim krugovima: [[zapadno kršćanstvo|zapadnokršćanskom]], [[bizant]]skom, [[islam]]skom i ostalim azijskima (autor je uključio i mezoameričke kulture). Taj pravi magnum opus obiluje raščlanama o gospodarstvu, kulturi, jeziku, umjetnosti, demografiji... To je pravo sintetsko djelo u rangu najboljih radova suvremenih povijesnih škola. Godine [[1989]]. izašla je i opsežna knjiga ''Izvori zla: dualističke teme'', u kojoj je [[auktor]] sabrao mnoštvo radova predočenih prije na međunarodnim i domaćim simpozijima. U toj je knjizi, bogatoj spoznajama i idejama, veoma vidljiv piščev interes za [[gnosticizam|gnostičko]]-[[dualizam (filozofija)|dualističke]] religijskopovijesne teme, tako da u njoj nalazimo i detaljnu analizu [[biblija|biblijskih]] knjiga (mit o stvaranju, Propovjednik), minucioznu raščlanu [[Tolteci|toltečke]] religije, [[Wycliff]]ove hereze, te domaćih heretičkih gibanja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosna|Bosni]]. Od ostalih opsežnijih povijesničarskih radova valja spomenuti i Brandtovu knjigu o [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rus'i]]. Sva ta djela odlikuje moderan kritički i polivalentni pristup u kojem se isprepliću arheologija, paleografija, povijest umjetnosti i druge pomoćne historiografske discipline. No, autorov angažman je sezao daleko preko medievalističkih i religijskofilozofskih studija. Prevodio je književna i znanstvena djela s njemačkog i francuskog jezika.<ref name="proleksis"/> Kao prevoditelj dijela [[Marcel Proust|Proustova]] ciklusa ''U traganju za izgubljenim vremenom'', Brandt je pokazao senzibilitet za književne i jezične pojave. Stoga nije čudo da je upravo on bio među sedmoricom sastavljača ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika]]'' (po svemu sudeći, izgleda da je sam Brandt osobno sastavio i napisao tekst ''Deklaracije''), [[1967]]. Onemogućivan poslije toga, ipak nije bio podvrgnut težim represalijama (uostalom, kao ni ostali autori ''Deklaracije''), nego mu je sužavano polje aktivnosti, te je gotovo dva desetljeća bio isključen iz javnog života<ref name="Pavličević"/>. == Polemike i autobiografija == Najznačajniji Brandtov povijesno-polemički spis je svakako ''[[Antimemorandum]]'', tekst u kojem žestoko i argumentirano pobija teze tzv. ''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'', temeljnoga dokumenta novije [[Velika Srbija|velikosrpske]] ideologije. Kasnije je pisac bio glavnim pokretačem objavljivanja kompendija ''Izvori velikosrpske agresije'', [[1991]]., prevedenom i na engleski i francuski, u kojem je objavljen i njegov ''Antimemorandum''. Autor je u poznim autobiografskim zapisima naziva ''Život sa suvremenicima'' dao pesimističku sliku svoga života, s ne baš laskavim ocjenama svojih kolega, poglavito iz povjesničarske struke - prije svega [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]] i [[Nada Klaić|Nade Klaić]]. Brandtovu tvrdnju da se zbog svoga građanskoga podrijetla, razvijene nacionalne samosvijesti i nekomunističkoga svjetonazora nije uklapao u kompartijski ideološki okvir, koji je bio potpuna protimba svemu onom što je Miroslav Brandt bio, nije lako provjeriti ili vrijednosno ocijeniti. Kako god bilo, u njegovim sjećanjima se nalazi objašnjenje zašto se nije bavio hrvatskim temama, nego je svoju erudiciju i interes usmjerio na europsku i svjetsku povijest. Brandtova polemička teza je da je hrvatska historiografija u doba [[SFRJ]] svjesno reducirana na nacionalni minimalizam, navodno rušenje mitova i kritičku povjesnicu kakvu je reprezentirala [[Nada Klaić]]. Potkraj života Brandt se okrenuo književnosti. Osim spomenutih autobiografskih zapisa, napisao je i povijesno-politički [[traktat]] ''Triptih'',<ref name="Pavličević"/> u kojem obračunava s komunističkim totalitarizmom. Brandt je posljednje godine života proveo u rezignaciji i pesimizmu. Ni ostvarenje hrvatske državne samostalnosti, kojoj je toliko pridonio i za kojom je toliko čeznuo, nije ga, po dostupnim podatcima, izvuklo iz gliba letargije i osjećaja promašenosti kojim upravo zrače njegovi autobiografski zapisi. Uza sve rečeno, Miroslav Brandt ostaje jednim od najznačajnijih hrvatskih povjesničara i [[polihistor]]a, te vjerojatno polemičar čiji su tekstovi najviše utjecali na promjenu položaja hrvatskoga naroda u Jugoslaviji. == Djela == * ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u Splitu do kraja 14. stoljeća'', 1954. * ''Wyclifova hereza i socijalni pokreti u Splitu krajem XIV. st.'', 1955. * ''Kijevska Rusija: Ruske zemlje u Srednjem vijeku od XII. stoljeća do Ivana Groznog'', Zagreb, 1962. * ''Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka'', knj. 1, Zagreb, 1980., (2. izd. 1995.) * ''Povijest Rusije u srednjem vijeku'', Zagreb, 1981. * ''Izvori zla: dualističke teme'', 1989. * ''Izvori velikosrpske agresije'', Zagreb, 1991., (engl. izd. 1993.), (suautori [[Bože Čović]], [[Slaven Letica]], [[Radovan Pavić]], [[Zdravko Tomac]], [[Mirko Valentić]] i [[Stanko Žuljić]]) * ''Triptih'', Zagreb, 1992. * ''Doba očaja'', Zagreb, 1995. * ''Život sa suvremenicima: Političke uspomene i svjetonazor'', Zagreb 1996. * ''Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: građa za povijest Deklaracije'', Zagreb, 1997., (suautori [[Jelena Hekman]] [[Dalibor Brozović]], [[Stjepan Babić]], [[ Mladen Čaldarović]], [[Josip Pavičić]], [[Antun Šoljan]], [[Sineva Pasini]], [[Vlatko Pavletić]], [[Zvonimir Majdak]], [[Petar Šegedin]], [[Nataša Bašić]], [[Lovro Županović]]), (pripremila Jelena Hekman)<ref>[http://koha.ffzg.unizg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=au:Brandt,Miroslav Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> === Prijevodi === * Marcel Proust, ''Put k Swannu 1, Combray'', Zagreb, 1952. * [[Roger Martin du Gard]], ''Porodica Thibault: knjiga prva'', 1952. * Roger Martin du Gard, ''Porodica Thibault: knjiga druga'', 1953. * [[Henri Pirenne]], ''Povijest Evrope : od seobe naroda do XVI stoljeća'', Zagreb, 1956. * [[Josef Kulischer]], ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 1, Srednji vijek'', Zagreb, 1957. * Josef Kulischer, ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 2, Novi vijek'', Zagreb, 1957. * [[Marc Bloch]], ''Feudalno društvo'', Zagreb, 1958., 2001. * [[André Maurois]], ''Povijest Sjedinjenih Američkih Država: 1492-1954'', Zagreb, 1960. * Marcel Proust, ''Combray'', Zagreb, 1977. == Izvori == {{izvori}} {{Lifetime|1914|2002|Brandt, Miroslav}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Authority control]] rzi0obv6xzd7et7q6579gqz19sz2usb 41262591 41262588 2022-08-22T23:03:16Z Vipz 151311 /* Polemike i autobiografija */ wikitext text/x-wiki '''Miroslav Brandt''' ([[Cerić]] kod [[Vinkovci|Vinkovaca]], [[2. ožujka]] [[1914]]. - [[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[2002]]),<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=13242 Proleksis enciklopedija: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[pisac]], [[publicistika|publicist]], [[prevoditelj]] i kulturolog. Opseg djelatnosti Miroslava Brandta, kao i njegov utjecaj, golemi su. Velika erudicija, sistematičnost, te polivalentnost interesa omogućili su mu da ostvari kapitalna djela u više područja, te ostavi snažan pečat na raznorodnim, naizgled nepovezanim granama djelatnosti. == Biografija == Miroslav Brandt rodio se u Ceriću kod Vinkovaca [[1914.]] godine ali već iduće godine s obitelji seli u Zagreb gdje završava pučku školu te [[1932.]] godine realnu gimnaziju.<ref name="Pavličević">[http://hrcak.srce.hr/file/78375 Dragutin Pavličević: ''Prof. dr. Miroslav Btandt. Uz 80. obljeticu života (1914-1994)''], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> Na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Zagrebačkoga sveučilišta]] je diplomirao [[1948.]] godine na predmetima [[povijest]], [[zemljopis]] i [[latinski jezik]], gdje je i doktorirao [[1954.]], tezom naslova ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u [[Split]]u do kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]''. Radio je kao knjižničar [[NSK|Sveučilišne knjižnice]] (1946.), zatim kao kustos Muzeja NOB-a ([[Povijesni muzej|Povijesnog muzeja]]) (1946.-1947.), asistent u Povijesnom institutu [[HAZU|JAZU/HAZU]] (1949.-1952.), te kao dugogodišnji profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1952.-1984.),<ref name="proleksis"/> gdje je bio i [[prodekan]]. Bio je i potpredsjednik Matice hrvatske (1959.–1971.).<ref name="proleksis"/> Po 5 godina bio je gost-profesor na Filozofskom odnosno Pedagoškom fakultetu u [[Zadar|Zadru]] i [[Osijek]]u a 10 godina je bio predavač i voditelj medievalnih studija na Sveučilišnom Centru za poslijediplomske studije u [[Dubrovnik]]u.<ref name="Pavličević"/> == Povijest, religija i književnost == Djelo Miroslava Brandta obuhvaća velika sintetska djela, polemičko-publicističke spise i književne ostvaraje. U prvoj kategoriji nezaobilazna je monumentalna (oko 800 stranica) studija ''[[srednji vijek|Srednjovjekovno]] doba povijesnoga razvitka'', koja detaljni rasprava više stoljeća (počev od [[3. stoljeće|3. stoljeća]]) europske i [[Sredozemlje|mediteranske]] povijesti, s naglaskom na velikim civilizacijskim krugovima: [[zapadno kršćanstvo|zapadnokršćanskom]], [[bizant]]skom, [[islam]]skom i ostalim azijskima (autor je uključio i mezoameričke kulture). Taj pravi magnum opus obiluje raščlanama o gospodarstvu, kulturi, jeziku, umjetnosti, demografiji... To je pravo sintetsko djelo u rangu najboljih radova suvremenih povijesnih škola. Godine [[1989]]. izašla je i opsežna knjiga ''Izvori zla: dualističke teme'', u kojoj je [[auktor]] sabrao mnoštvo radova predočenih prije na međunarodnim i domaćim simpozijima. U toj je knjizi, bogatoj spoznajama i idejama, veoma vidljiv piščev interes za [[gnosticizam|gnostičko]]-[[dualizam (filozofija)|dualističke]] religijskopovijesne teme, tako da u njoj nalazimo i detaljnu analizu [[biblija|biblijskih]] knjiga (mit o stvaranju, Propovjednik), minucioznu raščlanu [[Tolteci|toltečke]] religije, [[Wycliff]]ove hereze, te domaćih heretičkih gibanja u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Bosna|Bosni]]. Od ostalih opsežnijih povijesničarskih radova valja spomenuti i Brandtovu knjigu o [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rus'i]]. Sva ta djela odlikuje moderan kritički i polivalentni pristup u kojem se isprepliću arheologija, paleografija, povijest umjetnosti i druge pomoćne historiografske discipline. No, autorov angažman je sezao daleko preko medievalističkih i religijskofilozofskih studija. Prevodio je književna i znanstvena djela s njemačkog i francuskog jezika.<ref name="proleksis"/> Kao prevoditelj dijela [[Marcel Proust|Proustova]] ciklusa ''U traganju za izgubljenim vremenom'', Brandt je pokazao senzibilitet za književne i jezične pojave. Stoga nije čudo da je upravo on bio među sedmoricom sastavljača ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskog književnog jezika]]'' (po svemu sudeći, izgleda da je sam Brandt osobno sastavio i napisao tekst ''Deklaracije''), [[1967]]. Onemogućivan poslije toga, ipak nije bio podvrgnut težim represalijama (uostalom, kao ni ostali autori ''Deklaracije''), nego mu je sužavano polje aktivnosti, te je gotovo dva desetljeća bio isključen iz javnog života<ref name="Pavličević"/>. == Polemike i autobiografija == Najznačajniji Brandtov povijesno-polemički spis je svakako ''[[Antimemorandum]]'', tekst u kojem žestoko i argumentirano pobija teze tzv. ''[[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]]'', temeljnoga dokumenta novije [[Velika Srbija|velikosrpske]] ideologije. Kasnije je pisac bio glavnim pokretačem objavljivanja kompendija ''Izvori velikosrpske agresije'', [[1991]]., prevedenom i na engleski i francuski, u kojem je objavljen i njegov ''Antimemorandum''. Autor je u poznim autobiografskim zapisima naziva ''Život sa suvremenicima'' dao pesimističku sliku svoga života, s ne baš laskavim ocjenama svojih kolega, poglavito iz povjesničarske struke - prije svega [[Jaroslav Šidak|Jaroslava Šidaka]] i [[Nada Klaić|Nade Klaić]]. Brandtovu tvrdnju da se zbog svoga građanskoga podrijetla, razvijene nacionalne samosvijesti i nekomunističkoga svjetonazora nije uklapao u kompartijski ideološki okvir, koji je bio potpuna protimba svemu onom što je Miroslav Brandt bio, nije lako provjeriti ili vrijednosno ocijeniti. Kako god bilo, u njegovim sjećanjima se nalazi objašnjenje zašto se nije bavio hrvatskim temama (osim marginalno), nego je svoju erudiciju i interes usmjerio na europsku i svjetsku povijest. Brandtova polemička teza je da je hrvatska historiografija u doba [[SFRJ]] svjesno reducirana na nacionalni minimalizam, navodno rušenje mitova i kritičku povjesnicu kakvu je reprezentirala [[Nada Klaić]]. Potkraj života Brandt se okrenuo književnosti. Osim spomenutih autobiografskih zapisa, napisao je i povijesno-politički [[traktat]] ''Triptih'',<ref name="Pavličević"/> u kojem obračunava s komunističkim totalitarizmom. Brandt je posljednje godine života proveo u rezignaciji i pesimizmu. Ni ostvarenje hrvatske državne samostalnosti, kojoj je toliko pridonio i za kojom je toliko čeznuo, nije ga, po dostupnim podatcima, izvuklo iz gliba letargije i osjećaja promašenosti kojim upravo zrače njegovi autobiografski zapisi. Uza sve rečeno, Miroslav Brandt ostaje jednim od najznačajnijih hrvatskih povjesničara i [[polihistor]]a, te vjerojatno polemičar čiji su tekstovi najviše utjecali na promjenu položaja hrvatskoga naroda u Jugoslaviji. == Djela == * ''Razvoj privrednih i društvenih odnosa u Splitu do kraja 14. stoljeća'', 1954. * ''Wyclifova hereza i socijalni pokreti u Splitu krajem XIV. st.'', 1955. * ''Kijevska Rusija: Ruske zemlje u Srednjem vijeku od XII. stoljeća do Ivana Groznog'', Zagreb, 1962. * ''Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka'', knj. 1, Zagreb, 1980., (2. izd. 1995.) * ''Povijest Rusije u srednjem vijeku'', Zagreb, 1981. * ''Izvori zla: dualističke teme'', 1989. * ''Izvori velikosrpske agresije'', Zagreb, 1991., (engl. izd. 1993.), (suautori [[Bože Čović]], [[Slaven Letica]], [[Radovan Pavić]], [[Zdravko Tomac]], [[Mirko Valentić]] i [[Stanko Žuljić]]) * ''Triptih'', Zagreb, 1992. * ''Doba očaja'', Zagreb, 1995. * ''Život sa suvremenicima: Političke uspomene i svjetonazor'', Zagreb 1996. * ''Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: građa za povijest Deklaracije'', Zagreb, 1997., (suautori [[Jelena Hekman]] [[Dalibor Brozović]], [[Stjepan Babić]], [[ Mladen Čaldarović]], [[Josip Pavičić]], [[Antun Šoljan]], [[Sineva Pasini]], [[Vlatko Pavletić]], [[Zvonimir Majdak]], [[Petar Šegedin]], [[Nataša Bašić]], [[Lovro Županović]]), (pripremila Jelena Hekman)<ref>[http://koha.ffzg.unizg.hr/cgi-bin/koha/opac-search.pl?q=au:Brandt,Miroslav Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Brandt, Miroslav], preuzeto 5. travnja 2012.</ref> === Prijevodi === * Marcel Proust, ''Put k Swannu 1, Combray'', Zagreb, 1952. * [[Roger Martin du Gard]], ''Porodica Thibault: knjiga prva'', 1952. * Roger Martin du Gard, ''Porodica Thibault: knjiga druga'', 1953. * [[Henri Pirenne]], ''Povijest Evrope : od seobe naroda do XVI stoljeća'', Zagreb, 1956. * [[Josef Kulischer]], ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 1, Srednji vijek'', Zagreb, 1957. * Josef Kulischer, ''Opća ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, Sv. 2, Novi vijek'', Zagreb, 1957. * [[Marc Bloch]], ''Feudalno društvo'', Zagreb, 1958., 2001. * [[André Maurois]], ''Povijest Sjedinjenih Američkih Država: 1492-1954'', Zagreb, 1960. * Marcel Proust, ''Combray'', Zagreb, 1977. == Izvori == {{izvori}} {{Lifetime|1914|2002|Brandt, Miroslav}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Authority control]] e4kvsnuhegfeqsm07t57gujr8u498g7 Kerubin Šegvić 0 1472193 41262574 41138495 2022-08-22T22:12:09Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki '''Kerubin Šegvić''' ([[Split]], [[23. veljače]] [[1867]]. – [[Zagreb]], [[30. srpnja]] [[1945]].), hrvatski [[povjesničar]], [[književni kritičar]], [[političar]], katolički svećenik i profesor [[filologija|filologije]], pogubljen nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. == Životopis == Rođen je u Splitu, u seljačkoj obitelji kao Matej-Marin Šegvić. Pohodio je [[zadar]]ski Teološki fakultet, gdje je i doktorirao. Zaredio se je [[1889.]], ali je kasnije napustio [[franjevci|franjevački red]] i ostao samo biskupski svećenik. Od [[1890]]. do [[1891]]. i od [[1895]]. do [[1898]]. studirao je [[Filologija|filologiju]] u [[Zagreb]]u, a nakon toga arheologiju u Beču. U Splitu i [[Kotor|Kotoru]] Šegvić je radio kao srednjoškolski profesor hrvatskog jezika, povijesti, grčkog i latinskog. Nakon umirovljenja Šegvić se posvetio potpuno intelektualnoj djelatnosti, pišući brojne članke i knjige. Na otoku [[Šolta|Šolti]] od 1914. do 1918. bio je na svećeničkoj službi, a od 1918. živio je i djelovao uglavnom u Zagrebu. Nešto kasnije imenovan je i ravnateljem crkvice Ranjenog Isusa na Jelačićevom trgu. == Povjesničar, književnik i intelektualni djelatnik == Šegvić je od [[1906.]] godine uređivao [[Hrvatski dnevnik (povremenik, Sarajevo)|Hrvatski dnevnik]] iz Sarajeva, sve dok ga zbog njegovih nacionalističkih stajališta nisu protjerali natrag u Zagreb. Šegvić je bio pokretač i urednik [[Hrvatski list (dnevni list, Osijek)|Hrvatskog lista]] u [[Osijek]]u [[1918.]], a od [[1923.]] lista [[Hrvatska riječ (Split)|Hrvatska riječ]] u [[Split]]u te list Hrvatske zajednice [[Hrvat (list)|Hrvat]].<ref>Mladen Švab, „ŠEGVIĆ, Kerubin“, ''Tko je tko u NDH'', Zagreb: Minerva, 1997., 378. </ref> Godine [[1933.]] osnovao je list [[Hrvatska smotra|Hrvatsku smotru]]. Hrvatska smotra predstavljala je časopis koji je okupljao hrvatske intelektualce na desnici, od onih umjerenijih do radikalnijih, poput [[Stjepan Buć|Stjepana Buća]] i [[Vilko Rieger|Vilka Riegera]]. Časopis je, naročito u prvim brojevima, zagovarao žestok sukob s [[marksizam|marksizmom]], obrušivši se tako na lijevo orijentirane pisce u Hrvatskoj poput [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] Kao [[povjesničar]], pokušao je na temelju radova kroničara [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] i njegovog dijela [[Historia Salonitana]] objasniti [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|Gotsku teoriju o podrijetlu Hrvata]]. Također je autor jedne od prvih biografija o [[Ante Starčević|Anti Starčeviću]] ([[1911.]]), te studija o životu [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]] ([[1921.]]). U Zagrebu je [[1907.]] u dva sveska objavio i navodne dnevničke zapise Eugena Kvaternika pod naslovom ''Prvo [[progonstvo]] Eugena Kvaternika'', koji su u historiografiji dugo izazivali brojne zablude i pogreške, budući da se Šegvić odlučio redigirati zapise, te ih je tako kratio, preformulirao i iskrivio.<ref>Jaroslav Šidak, „Eugen Kvaternik u historiografiji“, ''ČSP'' 4/1972, br. 1, 8-9.</ref> Šegvić je također pisao o [[Frankapani|Frankapanima]] i [[Zrinski|Zrinskima]], [[Sveti Jeronim|Svetom Jeronimu]], [[Grgur Ninski|Grguru Ninskom]], [[Grga Martić|Grgi Martiću]], [[Frane Bulić|Frani Buliću]], [[Mihovil Pavlinović|Mihovilu Pavlinoviću]], [[Petar Preradović|Petru Preradoviću]] i mnogim drugim osobama i temama. Godine [[1927.]] Šegvić objavljuje svoju knjigu ''Toma Splićanin – državnik i pisac – 1200.-1268. – njegov život i djelo''. Iako danas možemo o Tomi reći više, osobito s obzirom na utjecaje vremena, mjesta i ljudi u kojima i s kim živi i obrazuje se, kao i nakon provedene analize djela uzimajući u obzir povijesna istraživanja obavljena u međuvremenu, ipak temelji za sva nova istraživanja o Tomi nalaze se u monografiji Kerubina Šegvića.<ref>Mirjana Matijević Sokol, ''Toma Arhiđakon i njegovo djelo'', Jastrebarsko: Naklada slap, 2002., 18.</ref> Kerubin Šegvić autor je i povijesnih [[roman]]a ''Posliednji Kotromanići ili propast bosanske državne nezavisnosti'' i ''Na solinskih ruševinah. Pripoviest iz staro-kršćanske dobe u Solinu'', ilustrirane zbirke ''pripovijedaka Božić bana Borka i druge pripovijetke'', te niza drugih [[pripovijetka|pripovjedaka]]. Pod pseudonimom Pierre Lucki objavio je „povjestničku pripoviest iz dubrovačke okolice“ ''Lopudska sirotica'' prema nedovršenom epu [[Petar Preradović|Petra Preradovića]]. Ostale [[pripovijest]]i su mu: ''Boj na Grahovcu: pripovijest iz dobe hercegovačkih ustanaka'', ''Jača od smrti: četiri pripovijesti'', ''Junačka djela senjskih Uskoka'', ''S mora: pripovijesti''. Kao [[književni kritičar]] i povjesničar napisao je [[1911.]] "Kratku povijest hrvatske (srpske) književnosti od njenih početaka do g. 1900" te studiju života i djela [[Luka Botić|Luke Botića]] ([[1930.]]). Osim književnih pokušaja, priredio je nekoliko klasika hrvatske književnosti. Tu prednjače Gundulićeva djela: ''Dubravka'', ''Suze sina razmetnog'' i ''Osman'' u suradnji s [[Ivan Broz|Ivanom Brozom]]. Također, preveo je sa i na talijanski nekoliko članaka i knjiga. == Političko djelovanje Kerubina Šegvića == Pripadao je ovim strankama: dalmatinskoj Čistoj stranci prava, Hrvatskoj stranci prava (članici Hrvatsko-srpske koalicije), Starčevićevoj stranci prava (milinovci) te za vrijeme južnoslavenske države, Hrvatskoj zajednici i Hrvatskoj federalističkoj seljačkoj stranci.<ref>[http://www.hdpz.htnet.hr/broj231/Kaldana.htm HDPZ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707111254/http://www.hdpz.htnet.hr/broj231/Kaldana.htm |date=2011-07-07 }} Mladen Kaldana: Kronologija pravaštva (IV.), Politički zatvorenik, br. 231</ref> Kronologija je išla ovako: izvorno je bio [[pravaši|pravaški usmjeren]]. Podržavao je isprva pravašku struju [[Josip Frank|Josipa Franka]], no nakon tzv. [[Aneksijska kriza|Aneksijske krize]] u Austro-Ugarskoj, Šegvić se okrenuo [[Mile Starčević|Mili Starčeviću]] i tako sudjelovao u raskolu stranke prava.<ref>Mirjana Gross, ''Povijest pravaške ideologije'', Zagreb: Institut za hrvatsku povijest, 1973., 351-353. </ref> Potom je postao član [[Starčevićeva stranka prava|Starčevićeve stranke prava]]. a kada je 1918. proglašen raspad Austro-Ugarske pridružio se građanskoj [[Hrvatska zajednica|Hrvatskoj zajednici]] pod vodstvom [[Matko Laginja|Matka Laginje]]. Od 1919. do 1923. bio je zastupnik [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]] u [[Beograd]]skoj Skupštini.<ref>Hrvoje Matković, ''Studije iz novije hrvatske povijesti'', Zagreb: Golden Marketing-Tehnička knjiga, 2004., 56-58. </ref> Beogradski [[režim]] ga je uhitio [[1925.]] (vidi članke u [[Hrvatski borac|Hrvatskom borcu]]), tri mjeseca nakon čega se povukao iz aktivnoga političkog života. U zatvoru je zadržan čitavih šest mjeseci. Tijekom Kraljevine Jugoslavije Šegvić je uglavnom zauzimao oporbeni stav naspram vlasti u Beogradu, nije glasovao u skupštini za [[Vidovdanski ustav]] niti prisegnuo, a kritizirao je i [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Međutim, zauzimao se je realistične političke stavove, a nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] kao i mnogi hrvatski političari i intelektualci nadao se u boljitak zemlje i rješenje Hrvatskog pitanja.<ref>Ivan Peršić, ''Kroničarski spisi'', Zagreb: Državni arhiv u Zagrebu, 2002., 229.</ref> Premda se je Šegvić zalagao za samostalnu Hrvatsku državu i pozdravio [[1941.]] proglašenje [[NDH]], nije bio član [[ustaše|ustaškog pokreta]]. Dapače, iako nije gubio vjeru u nezavisnu Hrvatsku bio je kritičan prema ustaškom režimu, napose prema [[Rimski ugovori|Rimskom ugovoru]], za koji je napisao: ''Pratio sam to sve najvećom bolju u duši i bio sretan, što nisam u broju onih, koji bijahu pratili Poglavnika u Rim''.<ref>Kerubin Šegvić, ''U prvim mjesecima stvaranja N.D.H. Moje poslanje u Italiju 7. IX.-24. IX. 1941.'', Zagreb, Tiskara Merkantile, 1941., 4</ref> Ipak, agresivan i nacionalistički ton njegovih polemika stekao mu je mnoge neprijatelje, a misija u službi NDH koju je 1941. poduzeo u Italiju i Vatikan na kojoj se susreo između ostalih i s papom [[Pio XII.|Pijom XII.]], [[Benito Mussolini|Benitom Mussolinijem]], Giovannijem Montinijem - budućim papom [[Pavao VI.|Pavlom VI.]] i designiranim hrvatskim kraljem [[Tomislav II.|Tomislavom II.]],<ref>Hrvoje Matković, ''Designirani hrvatski kralj Tomislav II. vojvoda od Spoleta'', Zagreb: P.I.P. Pavičić, 2007., 148-159.</ref> dovela je Šegvića u izravnu vezu sa ustaškim režimom. Ipak, potrebno je napomenuti kako nakon te misije 1941. u Italiji Šegvić više nije služio državnim zadacima, njegov je dnevnički zapis s tog putovanja cenzurom zabranjen, a sam se Šegvić ograničio na pisanje kraćih članaka i priloga za brojne časopise i glasila. == O gotskoj teoriji == Kao povjesničar imao je nekoliko teza koje je pokušao znanstvenom logikom potkrijepiti. Jedna od njegovih [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|teorija]] je bila da Hrvati nisu slavenskog nego [[goti|gotskog]] podrijetla. Iako se oslanjao na tekstove [[Ludwig Gumplowitz|Ludwiga Gumplowitza]]<ref>Ludwig Gumplowitz, „Le origini storiche dei Serbi e dei Croati“, ''Revista italiana di sociologia'' 6/1902., br. 4, 402-414</ref> s početka 20. stoljeća u kojima se pokušalo dokazati neslavensko podrijetlo Hrvata, do teorije je postupno došao vlastitim istraživanjima. Pritom je Šegvić kao glavne dokaze (vrela) iznosio zapise [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] u Salonitanskoj kronici i [[Ljetopis popa Dukljanina]].<ref>Cherubin Šegvić, „Die gotische Abstammung der Kroaten“, ''Nordische Welt'' 1935., br. 9-12, 3-11 </ref> U članku „Hrvat, Got, Slav“ izdanom 1932. Kerubin Šegvić izdvaja navode iz Tomine kronike u kojima se spominju Goti i uglavnom prepričava vrelo bez prevelikog teoretiziranja, ali ipak zaključuje: ''Nemoguće je dakle u Tominu djelu poreći ovu sinonimnost: Chroati, Gothi, Sclavi za Hrvate''.<ref>Kerubin Šegvić, „Hrvat, Got, Slav u djelu Tome Splićanina“, ''Nastavni vjesnik'' 1931./1932., knj. XL, 22.</ref> Nakon 1940. Šegvić je objavio nekoliko [[populizam|populističkih]] prikaza povijesti Hrvatske na njemačkom i talijanskom jeziku, u kojima također zastupa gotsku teoriju, a ubrajaju se u njegova najslabija djela. Budući da je teorija tako izravno Hrvate odjeljivala od Slavena i Srba, postala je izuzetno pogodna u propagandne svrhe ustaškog režima i ideologije, naročito dijelu ustaške vlasti koji se zalagao za bližu suradnju s Hitlerom, a ne Italijom.<ref>Nevenko Bartulin, „Ideologija nacije i rase: ustaški režim i politika prema Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945.“, ''Radovi zavoda za hrvatsku povijest'' 2007., br. 39., 221</ref> Gotska teorija navedena je u optužnici Kerubina Šegvića 1945. i bila je jedan od glavnih razloga zbog kojeg je osuđen na smrt nakon rata. Osudio ga je vojni sud II. armije na smrt zbog "''teorije o neslavenskom podrijetlu Hrvata, odnosno zbog raspirivanja međunacionalne mržnje''"<ref>Vjesnik 30. VII. 1945.</ref> Iako i danas postoje povjesničari koji zagovaraju tu tezu, uglavnom je složno odbačena. Pojam "Goti" kod Popa Dukljanina predstavlja vjerojatno tek posuđenicu od drugih povjesničara koja je preseljena u "''imaginarno južnoslavensko kraljevstvo''", a da Toma rabi ime Goti samo u pogrdnom obliku, za slavensko stanovništvo zaleđa.<ref>Neven Budak, ''Prva stoljeća Hrvatske'', Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994., 11. </ref> == Šegvićeva smrt == Ubrzo nakon uspostave [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] Šegvić je uhićen i već u lipnju [[1945.]] pogubljen, iako nije poznato kako. Prema službenoj verziji je obješen,<ref>Vjesnik 30. VII. 1945., 2.</ref> iako [[Bogdan Radica]] navodi kako je Šegvić ubijen kasnije u nekom samostanu.<ref>Bogdan Radica, ''Hrvatska 1945'', München-Barcelona: Knjižnica Hrvatske revije, 1974., 120</ref> == Opus == * 1911. - ''Dr. Ante Starčević: njegov život i njegova djela'', Zagreb: Tiskara Hrvatske stranke prava. * 1911. - ''Kratka povijest hrvatske (srpske) književnosti od prvih početaka do god. 1900.'', Zagreb: Tisak i naklada St. Kugli. * 1921. - ''O životu i radu hrvatskog politika i revolucionara Eugena Kvaternika'', Zagreb: Tiskara Kuzma Rožmanić. * 1924. - ''Književne studije'', Zagreb: Tisak i naklada St. Kugli. * 1927. - ''Gramatika talijanskog jezika u dvadeset i pet lekcija sa praktičnim dodatkom'', Zagreb: Tisak i naklada St. Kugli. * 1927. - ''Toma Splićanin: državnik i pisac 1200.-1268.'', Zagreb: Matica hrvatska. * 1930. - ''Borba za hrvatsko bogoslužje i Grgur Ninski ili shizma u Hrvatskoj i Dalmaciji 1035–75'', Zagreb: Tisak nadbiskupske tiskare. * 1930. - ''Luka Botić: njegov život i njegova djela'', Zagreb: Matica hrvatska. * 1936. - „Die gotische Abstammung der Kroaten“, ''Nordische Welt'', br. 9-12. * 1937. - ''Eugen Kumičić, pisac i političar : 1850-1904.'', Zagreb: Tisak i naklada St. Kugli. * 1938. - „Glagolica i njezino podrijetlo“, ''Hrvatska smotra'', br. 9. * 1940. - ''Hrvatski jezik u katoličkom bogoštovlju'',Zagreb: Tisak i naklada St. Kugli. * 1941. - ''Die Kroaten und ihre Mission während dreizehn Jahrhunderte der Geschichte'', Zagreb: vlastita naklada. * 1941. - ''I Croati: La loro missione storica durante tredici secoli'', Roma: Istituto Grafico Tiberino. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * [[Šimun Jurišić]], ''Zaboravljeni svećenici. Životopisi 1882–1941'', Split: Vlastita naklada, 1995. * [[Živan Bezić]], „Don Kerubin Šegvić: život, smrt i djelo“, ''Hrvatska obzorja'' 4/1996., br. 1, 81-88 (prvi dio); ''Hrvatska obzorja'' 4/1996. br. 2, 357-370 (drugi dio). * [[Nikica Mihaljević]], Za vratima domovine: sudbine i pogledi hrvatskih intelektualaca u emigraciji od 1945. do 1990., Zagreb, P.I.P. Pavičić, 2011., 30-34. == Vanjske veze == * [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_S/Segvic_Matej-Marin_1867_1945.xml Biographien.ac.at, njemački jezik, Str. 114] {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1867|1945|Šegvić, Kerubin}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski teolozi]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]] [[Kategorija:Hrvatski franjevci]] [[Kategorija:Filolozi]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] jn5gx8s8o2vg8rd8u6s4kpjxlgwjowb 15. venecijanski filmski festival 0 1562997 41262509 41092278 2022-08-22T18:16:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''15. izdanje [[Venecijanski filmski festival|Međunarodne smotre filmske umjetnosti u Veneciji]]''' ({{jez-it|15ª edizione della Mostra internazionale d'arte cinematografica di Venezia}}) je bio [[filmski festival]] održan u [[Venecija|Veneciji]] od 22. augusta do 7. septembra 1954. godine. [[Zlatni lav|Veliku nagradu]] za najbolji film je osvojila britansko-italijanska drama ''[[Romeo and Juliet (1954 film)|Romeo and Juliet]]'' u režiji [[Renato Castellani|Renata Castellanija]]. [[Srebrni lav]] za najbolju režiju su podijelila četiri režisera, među njima i [[Kenji Mizoguchi]] koji je istu nagradu dobio na prethodnom festivalu. Glumačku nagradu [[Kup Volpi]] je osvojio francuski glumac [[Jean Gabin]] za svoj nastup u filmu ''[[Air of Paris|L'air de Paris]]''. == Nagrade == * [[Zlatni lav|Velika međunarodna nagrada Venecije]] ** Najbolji film - ''[[Romeo and Juliet (1954 film)|Romeo and Juliet]]'' ([[Renato Castellani]]) * [[Srebrni lav|Srebrni lav za najbolju režiju]] ** ''[[On the Waterfront]]'' by ([[Elia Kazan]]) ** ''[[Intendant Sansho]]'' ([[Kenji Mizoguchi]]) ** ''[[Sedam samuraja]]'', rež. ([[Akira Kurosawa]]) ** ''[[La strada]]'', rež. ([[Federico Fellini]]) * [[Kup Volpi]] ** Najbolji glumac - ''[[Air of Paris|L'air de Paris]]'' ([[Jean Gabin]]) * Nagrada OCIC ** ''[[On the Waterfront]]'' ([[Elia Kazan]]) * Nagrada Pasinetti ** ''[[On the Waterfront]]'' ([[Elia Kazan]]) * Apsolutna velika nagrada ** ''The Back of Beyond'' ([[John Heyer]]) * Specijalna nagrada ** ''[[Executive Suite]]'' (glumački ansambl) == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.imdb.com/Sections/Awards/Venice_Film_Festival/1954 Mostra del Cinema di Venezia ed. 19 - 1954]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131027051055/http://www.imdb.com/event/ev0000681/1954 |date=2013-10-27 }} sull'[[Internet Movie Database]] * {{it}} [http://www.labiennale.org/it/cinema/storia/anni50.html?back=true Sito ufficiale della Mostra del Cinema di Venezia] {{Venecijanski filmski festival}} [[Kategorija:Venecijanski filmski festival|15]] [[Kategorija:1954. na filmu|Venecija]] cf6nzi6aadnf9fptbjxf0u7f62u33ym Aeroput MMS-3 0 1857408 41262606 40892766 2022-08-22T23:47:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Civilni avion (SR) |ime =Aeroput MMS-3 |slika =Avion aeroput mms-3.jpg |širina_slike = 290px |opis_slike = Aeroput MMS-3 |namena =Putnički, aviotaksi, avion za vezu i obuku |posada = 1 pilot |broj_putnika = 3 putnika |poreklo = |proizvođač =[[Aeroput|A. D. Aeroput]], Zemun, Beograd, Jugoslavija |probni_let =januar 1936. |uveden_u_upotrebu =[[1935]]. (prototip) |povučen_iz_upotrebe = |status = |prvi_korisnik = |broj_primeraka = |dužina =7,42 |visina =2,25 |razmah_krila =11,56 |površina_krila =16,00 |širina_trupa = |prazan =630 |poletna = |maksimalna_težina =1030 |motori = |broj_motora = 2 motora |tip = |promjer_rotora = |potisak = |snaga = |TMM = |TMMpot = |RM = |RMpot = |TEM = |TEMsnaga = |KEM = Pobdžoj Nijagara |KEMsnaga = 2 x 66 |KEMsnaga_KS = 2 x 90 |najveća_brzina = 235 |ekonomska_brzina =215 |brzina0 = |radijus_kretanja = |dolet =600 |plafon_leta =6000 |uspon =390 }} '''Aeroput MMS-3''' je prvi srpski dvomotorni laki putnički avion trosed koga je proizvela vazduhoplovnotehnička služba Aeroputa za svoje potrebe [[1935]]-te godine. Glavni projektant je bio vazduhoplovni inženjer Milenko Mitrović - Spirta, tehnički direktor [[Aeroput]]a. == Razvoj == Rad na projektovanju aviona Aeroput MMS-3 je obavljen [[1934]]. godine, projektant je bio vazduhoplovni inženjer Milenko Mitrović - Spirta, po čijim inicijalima je avion dobio oznaku MMS (takav je tada bio običaj među konsrtuktorima jugoslovenskih aviona). Brojna oznaka 3 predstavlja trosedi avion za 3 putnika. Gospodin Milenko Mitrović - Spirta je tada bio tehnički direktor [[Aeroput]]-a i predložio je Upravnom odboru da na osnovu njegovog projekta, koji je u martu mesecu [[1934]]. godine testiran u Ajfelovom [[Aerotuneli|aerotunelu]] u [[Pariz]]u, Aeroput u svojoj radionici za popravku aviona napravi avion koji bi se koristio kao aviotaksi za kojim se osećala velika potreba. U toku 1935. godine napravljen je prototip koji je poleteo januara meseca [[1936]]. godine. Probni let i testiranje aviona je izvršio pilot [[Vladimir Striževski]] šef saobraćajnih pilota Aeroputa. S obzirom da je avion pokazao dobre karakteristike već iste sezone 1936. godine uključen je u saobraćaj.<ref>Janić, Čedomir; Simšić, Jovo (2007). Više od letenja - osam decenija Aeroputa i JAT-a (na ((sr))). Beograd: JAT Airways. ISBN 978-86-7086-004-9.</ref> == Tehnički opis == Avion MMS-3 je dvomotorni visokokrilac, sa strukturom od drveta, trup je obložen šperom a krila sa platnom, namenjen prvenstveno za avionsko taksiranje. Imao je dva engleska radijalna 7-mo cilindrična, vazduhom hlađena, motora Pobdžoj Nijagara ({{jez-eng|Pobjoy Niagara|el}}) snage 66kW (90 KS).<ref>{{Cite web |url=http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1937/1937%20-%200183html |title= Flight - Airline Industry news, aviation jobs & airline recruitment|accessdate= 14. 9. 2011. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=www.flightglobal.com}}</ref> Ove motore je karakterisala niska potrošnja goriva i veoma tih rad što je omogućilo veću udobnost putnika. Avion su pokretale dve dvokrake drvene elise fiksnog koraka. Za tadašnje vreme avion je bio neuobičajene koncepcije, umesto klasičnog trupa avion je u produžetku motora imao dva nosača repnih peraja (dvotrupac). Rezervoari za gorivom su bili smešteni u krilu između dva motora. Kabine [[pilot]]a i putnika predstavljaju jednu celinu, koja se kao gondola nalazi ispod krila aviona. Kabina je imala velike prozorske površine koje su omogućavale izvanrednu preglednost kako pilotu tako i putnicima. Ovo ga je činilo izvanrednim avionom za panoramske letove. Imao je fiksni [[stajni trap vazduhoplova|stajni trap]] konvencionalnog tipa, repni točak je bio smešten na zadnjem delu trupa gondole dok su glavni točkovi bili pričvršćeni sa jedne strane za trup gondole a sa druge za nosač motora. Glavni točkovi su imali aerodinamičke blatobrane.<ref>{{Cite web |url=http://www.samoloty.ow.pl/str372.htm |title=Mitrović MMS-3 |accessdate=14. 9. 2011. |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher=www.samoloty.ow.pl |archive-date=2010-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100410033302/http://www.samoloty.ow.pl/str372.htm |dead-url= }}</ref> Godine [[1940]], MMS-3 je korišćen za testiranje kućišta sa prednjim točkom.<ref>https://archive.is/20120711131126/img403.imageshack.us/img403/4021/mms3.jpg</ref> Tokom ovog vremena inženjer Mitrović i prof. Dr. Ing. Miroslav Nenadović zajedno su radili na projektu dvomotornog lakog bombardera koji je radno nazvan ''Nemi'', i koji je trebao da ima sličan raspored koji se koristio u aerodinamci MMS-3, ali sa kućištem sa triciklom sa prednjim točkom. Ovaj projekat nikada nije realizovan. Svojom pojavom avion Aeroput MMS-3, zbog svojih izvanrednih aerodinamičkih osobina, izazvao je veliko interesovanje u [[Francuska|Francuskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], [[Nemačka|Nemačkoj]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Vođeni su preliminarni pregovori za prodaju licence, ali nažalost do toga nije došlo. Ostalo se samo na ovom jednom [[prototip]]skom primerku. == Operativno korišćenje == [[Datoteka:1941-Milenko.jpg|mini|Milenko Mitrović i poslednji momenti aviona MMS-3]] Avion Aeroput MMS-3 je u leto [[1936]]. godine dobio sertifikat i registrovan je pod oznakom YU-SAR. Korišćen je na saobraćajnim pravcima od Beograda ka [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Podgorica|Podgorici]], [[Skoplje|Skoplju]], prevozio je taksi putnike, novine i poštu. Tokom leta na liniji [[Beograd]] - [[Podujevo]] - [[Skoplje]] [[15. 09.]]1936. godine avion je zbog kvara na motoru prinudno sleteo i malo je bio oštećen. Oštećenje je brzo otklonjeno tako da je avion do kraja [[1937]]. godine imao 65 sati naleta, [[1938]]. - 79 sati a [[1939]]. - 102 sata. Pored toga korišćen je za obuku i trenažu saobraćajnih pilota Aeroputa. Ovaj avion je korišćen takođe za propagandne letove, vozeći na aero-mitinzima po minimalnim cenama posetioce što je doprinosilo popularizaciji [[Vazduhoplovstvo|vazduhoplovstva]] i vazdušnog saobraćaja u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Avion je imao još jednu prednost, vrlo lako su se mogla skidati putnička sedišta iz kabine i avion se pretvarao u transportni (prvi jugoslovenski cargo avion). Neposredno pred rat [[1941]]. godine avion je uključen u trenažnu eskadrilu Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (JKRV), uništen je pri povlačenju na aerodromu [[Grab (Trebinje)|Grab]] kod [[Trebinje|Trebinja]] ([[Hercegovina]]). Prema drugim izvorima, u martu 1941, uoči napete međunarodne situacije oko Jugoslavije, avion MMS-3 je preuzelo Jugoslovensko kraljevsko ratno vazduhoplovstvo (JKRV) i rasporedilo ga u 603-ću Pomoćnu Eskadrilu, gde mu je zadatak bio da se koristi kao avion za vezu, razmeštanje i za kurirske potrebe. Prema izveštajima očevidaca, nakon nemačkog napada na Jugoslaviju u aprilu 1941, avion je uništila posada na [[aerodrom Valjevo|aerodromu]] u blizini sela [[Divci (Valjevo)|Divci]] u [[Valjevo|Valjevskom]] regionu da ne bi pao u ruke neprijatelju. Milenko Mitrović Spirta (15.2.1905 Novi Sad, Srbija - 23.8.1986 Peterboro, NH, SAD) je lično odvezao avion iz Zemuna aprila 1941. Slikao se sa avionom, pre nego sto ga je zapalio. U svojoj kuci je do smrti imao na zidu uramljenu poslednju sliku sa avionom MMS-3. Milenko Mitrović, diplomirani inženjer vazduhoplovne akademije u Parizu, 1945. nije mogao da dobije posao u struci, osim da "čisti piste", zato što je za vreme rata bio u Beogradu, a ne sa partizanima. To je nateralo bračni par Mitrović da se, sa dvoje male dece, ubrzo isele u Ameriku. == Osobine aviona Aeroput MMS-3 == === Opšte karakteristike === * '''Motor''' - 2 x 66 kW (2 x 90 [[Konjska snaga|KS]]) Pobdžoj Nijagara ({{jez-eng|Pobjoy Niagara|el}}), * '''Elise''' - dvokrake, * '''Razmah krila''' - 11,56 m, * '''Površina krila''' - 16,00 m<sup>2</sup>, * '''Dužina aviona''' - 7,42 m, * '''Visina aviona''' - 2,25 m, * '''Težina praznog aviona''' - 630 kg, * '''Težina punog aviona''' -1.030 kg, * '''Kapacitet''' - 3 putnika, * '''Posada''' - 1 član. === Performanse === * '''Maksimalna brzina''' - 235 km/h, * '''Putna brzina''' - 215 km/h, * '''Brzina penjanja''' - 390 m/min, * '''Najveći dolet''' - 600 km, * '''Plafon leta''' - 6.000 m. == Vidi još == * [[Aeroput|Društvo za vazdušni saobraćaj A. D. Aeroput]] * [[Vladimir Striževski]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last = Janić | first = Čedomir| authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Simšić, Jovo | title = Više od letenja - osam decenija Aeroputa i JAT-a | date = 2007 | publisher = JAT Airways | location = Beograd | language = {{sr}} | id = ISBN 978-86-7086-004-9}} * {{Cite book |ref= harv|last = Janić | first = Čedomir| authorlink = Čedomir Janić| coauthors = Petrović, Ognjan; | title = Vek avijacije u Srbiji 1910—2010, 225 značajnih letelica |year=2010 | publisher = Aerokomunikacije | location = Beograd | language = {{sr}} | id = ISBN 978-86-913973-0-2}} * {{Cite book |ref= harv|last = JAT | first =-ov| coauthors = | title = JAT Kalendar za 2010. godinu |year=2009 | publisher = JAT | location = Beograd | language = {{sr}},{{en}} | id = }} * {{Cite book |ref= harv|last = Janić | first = Čedomir| coauthors = Ognjan Petrović| title = The Century of Sport Aviation in Serbia | date = 2011 | publisher = Aerokomunikacije | location = Beograd | language = {{en}} | id = }} * Tonković, Radmila; Aeroput (drugi deo), Naša Krila br.37,2003.Beograd ISSN 0354-5121 == Spoljašnje veze == * {{Cite web|url=http://img403.imageshack.us/img403/4021/mms3.jpg|title=Fotgrafija aviona MMS-3 1940-te godine tokom testiranja tricikl stajnog trapa sa prednjim točkom|accessdate=6. 6. 2010.|publisher=img403.imageshack.us|language={{en}}|archiveurl=https://archive.today/20120711131126/http://img403.imageshack.us/img403/4021/mms3.jpg|archivedate=2012-07-11|dead-url=no}} * {{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1937/1937%20-%200183html | title = Komercijalni avioni u koje je ugrađivanmotor Pobdžoj Niagara | accessdate = 6. 6. 2010. | publisher = www.flightglobal.com | language = {{en}} }} * {{Cite web | url = http://www.goldenyears.ukf.net/reg_YU-.htm | title = Golden Years of Aviation - Civil Aircraft Register - Yugoslavia | accessdate = 6. 6. 2010. | publisher = www.goldenyears.ukf.net/reg_YU | language = {{en}} }} * {{Cite web |url = http://www.samoloty.ow.pl/str372.htm |title = Mitrović MMS-3:JUGOSŁAWIA, Dwusilnikowy samolot dyspozycyjny, kurierski i łącznikowy |accessdate = 6. 6. 2010. |publisher = www.samoloty.ow.pl |language = {{pl}} |archive-date = 2010-04-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20100410033302/http://www.samoloty.ow.pl/str372.htm |dead-url = }} {{Avioni Jugoslavije i Srbije}} [[Kategorija:Jugoslavenski i srpski avioni]] [[Kategorija:Civilni avioni 1930-ih]] [[Kategorija:Teretni avioni]] qmhszd7cywklkeoics8dyu03s5mpv9k At Last 0 2133102 41262816 29796913 2022-08-23T11:41:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Single | Naziv = At Last | Omot = At Last Etta James.jpg | Veličina omota = | Caption = | Artist = [[Etta James]] | sa albuma = [[At Last]] | Strana A =At Last | Strana B = ''I Just Want to Make Love to You'' | Datum = [[15. novembar]] [[1960]]. | Format = [[Gramofonska ploča|Singl]] ( 45 o/m) | Snimanje = | Žanr = [[blues]] | Trajanje = (3:05) | Label = Argo | Tekst =[[Mack Gordon]] & [[Harry Warren]]<ref name=last/> | Kompozitor = Mack Gordon & Harry Warren | Produkcija = Phil Chess, Leonard Chess | Sertifikat = | Mesto na top listama = | Prethodni = "Spoonful" (1960) | Ovaj singl = At Last (1960) | Naredni singl = "Don't Cry Baby" (1961) | Misc = }} '''At Last''' je pjesma koju su [[1941]]. napisali [[SAD|američki]] [[kompozitor]]sko-[[tekstopisac|tekstopisački]] duo - [[Mack Gordon]] i [[Harry Warren]] za muzički film ''Sun Valley Serenade''.<ref name=last>{{cite web | url =http://www.last.fm/music/Etta+James/_/At+Last | title ='' At Last (3:05)'' | accessdate = 15. 09. 2014. | language=engleski | publisher=Last.fm}}</ref> Prvu instrumentralnu verziju te pjesme snimio je te iste [[1941]]. - [[Glenn Miller]] sa svojim [[orkestar|orkestrom]], kuriozum je da se verzija pjesme sa [[vokal]]ima koje su otpjevali u duetu Ray Eberle i Pat Friday nije iskoristila. I drugu verziju pjesme, kao temu koja se provlači kroz čitav [[film]] Orkestra Wives, snimio je Miller sa orkestrom, u filmu glume [[George Montgomery (glumac)|George Montgomery]] i [[Ann Rutherford]]. I slijedeću verziju pjesme snimio je ponovno Glenn Miller sa svojim orkestrom u [[Chicago|Chicagu]] [[20. maj]]a [[1942]]., a objavio RCA Victor Records kao [[Gramofonska ploča|singlicu]] od 78 okretaja (na B strani bila je "(I've Got a Gal In) Kalamazoo"). Ploča se popela na #9 [[Billboard]]ove top ljestvice [[1942]]., zadržavši se 9 tjedana na ljestvicama, da bi kasnije postala [[evergrin]]. Nakon Glenn Millerovog orkestra pjesmu je snimio i njegov bivši [[truba]]č Ray Anthony, ona se u njegovoj izvedbi popela na #2 [[SAD|američke]] [[Billboard]]ove top liste - [[1952]]. Ipak pravu popularnost pjesma je doživjela tek [[1961]]., kad ju je otpjevala pjevačica [[blues]]a [[Etta James]] u novom aranžmanu Riley Hamptona. Etta ju je snimala kao naslovnu pjesmu za svoj istoimeni album - ''At Last'', koji je [[1999]]. uvršten u [[Grammy]]evu kuću slavnih.<ref name=grami>{{cite web |url=http://www.grammy.com/Recording_Academy/Awards/Hall_Of_Fame/ |title=Grammy Hall of Fame Database |publisher=Replay.waybackmachine.org |date=2009 |accessdate=15. 09. 2014 |archive-date=2009-04-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090420055756/http://www.grammy.com/Recording_Academy/Awards/Hall_Of_Fame/ |dead-url= }}</ref> Pjesma je postala zaštitni znak Ette James, treći u nizu hitova koji je snimila za [[Chess Records]] na svom debi [[album]]u ''At Last''. Ona se u [[april]]u [[1961]]. popela na #2 u kategoriji [[R&B]] [[hit]]ova (kao njen drugi #2 hit) a nakon radijskih emitiranja dospjela je i na #47 [[Billboard]]ove Hot 100. Iako se dakle nije popela na #1, pjesma se godinama stalno emitirala kao evergrin, pa se ploča vremenom popela na #40 po ukupnom broju prodanih primjeraka. U dekadama nakon 1961. i Ettine izvedbe, pjesma je izvedena u 403 verzije<ref name=last/>, ali je upravo Ettina izvedba, strastvenog vokala i nježne violinske pratnje, ostala ona koju su brojni američki mladenci birali sebi za vjenčanje. Verzija Ette James postala je još slavnija, nakon što je uvrštena kao muzička podloga za [[hit]] [[film]]ove [[Rain Man]], [[American Pie]] i TV seriju [[Northern Exposure]]. == Ostale verzije pjesme== Neobičnu verziju pjesme objavio je [[1961]]. Percy Faith pod naslovom ''Theme From 'The Last Time I Saw Archie'' ona se popela na # 91 [[SAD|američkih]] top lista. Verzija koju je snimio Gene Watson, popela se na # 61 na Billboardovoj listi singlica u kategoriji [[country]] muzike [[1991]]. Pjesmu je snimila i legendarna R&B grupa [[The Temptations]] na svom albumu iz [[1995]]. For Lovers Only. ''At Last'' je snimila i [[Cyndi Lauper]] - [[2003]]. na albumu At Last, koji je te iste godine nominiran za nagradu [[Grammy]]. Pjesmu je izvela i [[Beyoncé Knowles|Beyoncé]] na inauguraciji [[predsjednik]]a [[Barack Obama|Barack Obama]] [[20. januar]]a [[2009]].<ref>{{cite web |first1=Russell |last1=Goldman |first2=Luchina |last2=Fisher |title=At Last! Obama Dances Into History at 10 Balls |url=http://abcnews.go.com/Politics/Inauguration/obamas-dance-inaugural-balls-beyonce/story?id=6694753 |publisher=ABC News |date=2012. |accessdate=15. 09. 2014 |archive-date=2012-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120118000130/http://abcnews.go.com/Politics/Inauguration/obamas-dance-inaugural-balls-beyonce/story?id=6694753 |dead-url= }}</ref>}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.last.fm/music/Etta+James Etta James na portalu last.fm] {{en icon}} [[Kategorija:Pjesme 1960.]] [[Kategorija:Singlice 1960.]] [[Kategorija:Authority control 2]] 4ijd0dub87mcaucz877etm9cns7f9k6 Alžirski rat za nezavisnost 0 2441363 41262746 41187593 2022-08-23T06:20:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{redirect|Alžirski rat}} {{Infokutija vojni sukob | sukob = Alžirski rat za nezavisnost | dio = | slika = Semaine des barricades Alger 1960 Haute Qualité.jpg | opis_slike = Barikade u Alžiru (januar 1960.) | datum = [[1. novembar]] [[1954]]. – [[19. mart]] [[1962]]. | mjesto = [[Francuski Alžir]] | teritorija = | rezultat = [[Evianski sporazum]]: * nezavisnost Alžira * egzodus ''[[pieds-noir]]a'' | strana1 = {{flagicon|Alžir}} [[Front nacionalnog oslobođenja (Alžir)|FLN]] ([[Armée de Libération Nationale|ALN]])<br />{{flagicon|Alžir}} [[Mouvement national algérien|MNA]] | strana2 = {{flag|Francuska}} | strana3 = {{flagicon|Francuska}} [[Front Algérie Française|FAF]] {{small|(1960–1961)}}<br />{{flagicon image|Oas logo public.svg}} [[Organisation de l'armée secrète|OAS]] {{small|(1960–1961)}} | komandant1 = [[Saadi Yacef|S. Yacef]]<br />[[Mustapha Benboulaïd|M. Benboulaïd]]{{KIA}}<br />[[Ferhat Abbas|F. Abbas]]<br />[[Houari Boumedienne|H. Boumedienne]]<br />[[Hocine Aït Ahmed|H. A. Ahmed]]<br />[[Ahmed Ben Bella|A. Ben Bella]]<br />[[Krim Belkacem|K. Belkacem]]<br />[[Frantz Fanon|F. Fanon]]<br />[[Larbi Ben M'Hidi|L. Ben M'Hidi]]{{KIA}}<br />[[Rabah Bitat|R. Bitat]]<br />[[Mohamed Boudiaf|M. Boudiaf]]<br />[[Ali La Pointe|A. La Pointe]]{{KIA}} | komandant2 = [[Paul Cherrière|P. Cherrière]] {{small|(1954–1955)}}<br />[[Henri Lorillot|H. Lorillot]] {{small|(1955–1956)}}<br />[[Raoul Salan|R. Salan]] {{small|(1956–1958)}}<br />[[Jacques Massu|J. Massu]] {{small|(1956–1960)}}<br />[[Paul Aussaresses|P. Aussaresses]]<br />[[Maurice Challe|M. Challe]] {{small|(1958–1960)}}<br />[[Jean Crepin|J. Crepin]] {{small|(1960–1961)}}<br />[[Fernand Gambiez|F. Gambiez]] {{small|(1961)}} | komandant3 = [[Pierre Lagaillarde|P. Lagaillarde]]<br />[[Raoul Salan|R. Salan]]<br />[[Edmond Jouhaud|E. Jouhaud]]<br />[[Jean-Jacques Susini|J.-J. Susini]]<br />[[Said Boualam|S. Boualam]] | snaga1 = 300.000 ratnika<br />40.000 civila | snaga2 = do 470.000<br />90.000 [[harki]]ja | snaga3 = 3000 (OAS) | gubici1 = 241.000 mrtvih | gubici2 = 25.600 mrtvih<br />65.000 ranjenih | gubici3 = 100 mrtvih (OAS)<br />2000 zatvorenih (OAS) | napomene = <center>Ukupno 400.000 – 1,500.000 mrtvih }} '''Alžirski rat za nezavisnost''' označava borbu [[Alžir]]aca za nezavisnost od [[Francuski Alžir|francuske vlasti]]. Rat je trajao od [[1. 11.]] [[1954]]. do [[19. 3.]] [[1962]]. godine. Dekolonijalistički rat karakterizirali su [[Gerila|gerilsko ratovanje]], obostrani [[teror]] i nasilje nad [[civili]]ma. Na rat su utjecali rastući [[arapski nacionalizam]], [[Hladni rat]] u pozadini, širenje [[Komunizam|komunizma]], raspad [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] i pokušaji [[Francuski kolonijalni imperij|kolonijalnih sila]] da očuvaju svoje pozicije. == Pozadina == [[Datoteka:DamascusabdulKader.jpg|mini|lijevo|200px|[[Abd el-Kader]], vođa alžirske pobune sredinom [[19. vijek]]a]] Francuska je započela invaziju na [[Alžir]] još [[1830]]. godine. Zemlju su osvajali korak po korak, sve dok im se [[Abd el-Kader]] nije sprostavio. Otpor Alžiraca u zapadnom Alžiru počeo je [[1832]]. i pod njegovim vodstvom bio je vrlo uspješan. Francuzima je bilo potrebno čak 17 godina da slome otpor el-Kaderove vojske. Godine [[1848]]. Alžiru je ukinut status [[Kolonija|kolonije]] i usvojen je kao integralni dio [[Francuska|Francuske]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] došlo je do teških nemira i masakra nad Alžircima, koji su nakon 9 godina prerasli u rat za nezavisnost. Odnos Francuske prema Alžiru nije bio isti kao prema drugim kolonijama u svijetu. Političko rukovodstvo i francuski nacionalisti su Alžir doživljavali kao integralni dio Francuske i zbog toga su osamostaljenju Alžira pružali veliki otpor. Odnos Francuske prema Alžiru je cijepao francusko društvo između nacionalista, koji su smatrali da je Francuska kolonijalna sila, i novih generacija koje su smatrale da Alžir treba da dobije svoju samostalnost. Alžirsko društvo je karakterizirao visoki [[natalitet]] i nezadovoljstvo zbog odnosa Francuske prema njima. Broj Alžiraca u trenutku osvajanja [[1830]]. godine je bio 1,500.000 ljudi, a u trenutku izbijanja rata za nezavisnost oko 10,000.000. Ovakav rast broja stanovnika stvarao je veliku nervozu [[Muslimani (vjernici)|muslimanskom stanovništvu]] jer je udio mladih bio izuzetno veliki, a socijalna i ekonomska situacija očajna. Broj francuskih doseljenika [[1960-ih]] bio je oko 800.000. Oni su dobili najbolja i imanja na sjeveru Alžira i živjeli u mnogo boljim uvjetima nego starosjedilački [[Arapi]] i [[Berberi]]. == Tok rata == Budući da nakon Drugog svjetskog rata Francuska još uvijek nije priznavala nezavisnost Alžira, zbog činjenice da je tada u Alžiru živelo 800.000 francuskih doseljenika, alžirski [[Front nacionalnog oslobođenja (Alžir)|Front nacionalnog oslobođenja]] ({{jez-fr|Front de Libération Nationale}}, FLN) je [[1. 11.]] [[1954]]. počeo oružanu bitku za nezavisnost. Ovaj datum je posle postao nacionalni praznik. Sukob se širio, budući da je Alžir dobivao podršku [[Tunis|Tunisa]] i tada ''[[de facto]]'' nezavisnog [[Maroko|Maroka]]. Francuske trupe su se vremenom pojačale na 500.000 vojnika. Veliki doprinos francuskoj regularnoj vojsci dala je i poznata [[Legija stranaca]]. Nakon pojačanja Fancuzi su uspjeli doći do djelomičnih uspjeha. Tako su [[1957]]. predvođeni [[General|generalom]] [[Jacques Massu|Massuom]] porazili FLN. Iako je Francuska bila mnogo jača nije bilo moguće da osvoji i uspostavi vlast nad čitavim Alžirom. Organizirane su mnoge demonstracije, ali Francuzi su sve ustanke gušili silom. Masakri i ubijanja civila su bili prisutni na objema stranama. Jedan od ključnih događaja rata je širenje informacija o francuskim [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] među samim [[Francuzi|francuskim narodom]] koji je ubrzo reagirao i tražio prekid rata odnosno prihvaćanje alžirske nezavisnosti. Dana [[8. 1.]] [[1961]]. na organizovanom referendumu 78% stanovnika Francuske izjasnilo se za prekid i povlačenje francuskih vojnika iz Alžira. Međutim, to nije bio kraj rata, budući da takvu odluku nisu podržavali francuski useljenici u Alžiru i jedan dio vojske. Neuspješno vođenje rata u Alžiru dovelo je do državnog udara kojim se [[1. 6.]] [[1958]]. na vlast vratio general [[Charles de Gaulle]]. To je bio i kraj četvrte republike čime kreću pripreme za donošenje novog ustava. Dana [[21. 4.]] [[1961]]. francuski generali nezadovoljni politikom tajnih pregovora sa FNL-om pokušavaju provesti tzv. „puč generala“ s ciljem smijene de Gaullea. Međutim, puč nije uspio tako da je vlada nastavila da traži put izlaska iz Alžira. Drugi referendum za samostalnost Alžira organiziran je juna [[1962]]. i tada je za nezavisnost glasalo 91% stanovništva Francuske. Francuski useljenici osnovali su tajnu organizaciju [[OAS]], koja je vršila mnoge [[Terorizam|terorističke]] napade na Alžirce, koji su na teror odgovarali protuterorom. Dana [[17. 10.]] [[1961]]. FNL je organizirala protest u [[Pariz]]u na kojem je učestvovalo 30.000 Alžiraca. [[Policija]] u Parizu je spriječila protest, tako što je pucala u masu. Tog dana ubijeno je od 40 do 200 Alžiraca, čija su tijela bacana u [[Seine|Seinu]], a 14.000 bilo je uhapšeno i dopremljeno na sportske stadione. == Kraj rata == Nakon dugih pregovora francuski predsednik [[Charles de Gaulle]] je [[18. 3.]] [[1962]]. potpisao [[Evianski sporazum]] kojim je Alžircima dozvoljeno samoodređenje. Kad su to čuli Francuzi u Alžiru, krenulo je masovno iseljavanje u Francusku, iako su im sva prava bila zagarantirana. Dana [[1. 7.]] [[1962]]. Alžirci su na referendumu odlčili za [[nezavisnost]] Alžira. Oko 99% odlučilo se za potpunu samostalnost i stvaranje [[Alžir|Narodne Demokratske Republike Alžir]]. Dana [[3. 7.]] nezavisnost je priznala i [[Francuska]]. == Žrtve == Prema francuskim podacima: * 17.459 francuskih vojnika * 350.000 alžirskih muslimana (civili) * 162.000 alžirskih vojnika Prema alžirskim podacima: * 300.000 alžirskih vojnika * 1,500.000 alžirskih muslimana (civila) == Vanjske veze == {{Commonscat|Algerian War}} * {{en icon}} "[http://www.time.com/time/archive/collections/0,21428,c_algerian_war,00.shtml TIME Collection French-Algerian War]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130524001324/http://www.time.com/time/archive/collections/0,21428,c_algerian_war,00.shtml |date=2013-05-24 }}" ''[[Time (časopis)|Time]]''. * {{en icon}} [http://www.usfca.edu/fac-staff/webberm/algeria.htm ''Algerian War Reading''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050415041553/http://www.usfca.edu/fac-staff/webberm/algeria.htm |date=2005-04-15 }} * {{en icon}} [http://www.marxists.org/history/algeria/index.htm Alžirski rat za nezavisnost na Marxists.org] * {{fr icon}} [http://www.ecpad.fr/tag/fonds-guerre-dalgerie Fotografije Alžirskog rata za nezavisnost] (ECPAD) * {{en icon}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/war/algeria.htm ''Algerian National Liberation''] * {{fr icon}} [http://www.ina.fr/archivespourtous/index.php?full=guerre%20d'algérie&action=ft&x=0&y=0 Deklasificirani dokumenti i multimedijalni sadržaji Nacionalnog instituta] (stotine slobodnih videa: naslovnice, intervjui, službeni govori, retrospektive, itd.) [[Kategorija:Alžirski rat za nezavisnost| ]] [[Kategorija:1950-e]] [[Kategorija:1960-e]] [[Kategorija:Alžirska vojna historija|Rat za nezavisnost]] [[Kategorija:Francuski ratovi]] [[Kategorija:Četvrta Francuska Republika]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Africi]] 3ozz6t2mdf1mexnkne8324001mql95p Antemurale mit 0 2625168 41262766 41101583 2022-08-23T08:13:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[File:Bastion (PSF).jpg|thumb|right|Ilustracija bedema]] '''Antemurale mit''' ili '''Mit o bedemu''' je nacionalistički mit kojim se određenoj naciji pripisuje uloga bedema prema drugim religijama, nacijama ili ideologijama. == Etimologija == Antemurale je reč izvedena iz reči latinskog jezika ''ante'' (pre nečega) i ''murale'' (zid). == Karakteristike == Antemurale mit se razlikuje od ostalih nacionalističkih mitova po tome što ne insistira na jedinstvenosti određene društvene grupe, već je uključuje u širi kulturni entitet navodno superioriorniji od drugih društvenih grupa koje mu ne pripadaju.<ref>{{Citation |last= Kolstø |first=Pål |authorlink= |coauthors= Ivo Žanić, Ivo Goldstein, Srečko M. Džaja, Vjekoslav Perica, Bojan Aleksov, Ana Antić, Zoran Terzić, Ulf Brunnbauer, Albena Hranova |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Myths and boundaries in south-eastern Europe |url=http://www.worldcat.org/title/myths-and-boundaries-in-south-eastern-europe/oclc/62314611&referer=brief_results |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |origyear= |year=2005 |publisher=Hurst & Co. |location= |language= |isbn=978-1-85065-772-9 |oclc=62314611 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= |pages= |nopp= |at= |chapter=Assessing the Role of Historical Myths in Modern Society |chapterurl= http://books.google.com/books?id=KQkXAQAAIAAJ&q=%22antemurale+myth%22&dq=%22antemurale+myth%22&hl=en&ei=KlocTuriNs_Lswagw6D4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA|quote=Typologically, this myth is very different from the one discussed above. Rather than insisting on the uniqueness of the group, the group is now included into some larger and allegedly superior cultural entity that enhances its status vis-à-vis other groups who do not belong to it. |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> Osnovne karakteristike antemurale mita su:<ref>{{cite book|last=Emden|first=Christian|title=Imagining the City: The politics of urban space|year=2006|publisher=Peter Lang|location=Bern|isbn=3-03910-533-7|url=http://books.google.com/books?id=Pbv6UIISqMMC&pg=PA322&dq=%22bulwark+myth%22&hl=en&ei=woMdTqWXM87Mswb3l9WyDQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA#v=onepage&q=%22bulwark%20myth%22&f=false|author2=Catherine Keen |author3=David R. Midgley |accessdate=13 July 2011|page=323|quote=They are always to be found in areas with mixed ethnic groups and religions, areas which denote a transition to a different (Christian) religion and a different culture ..Thus the concept also contains a commitment to something, to that which the bulwark is supposed to protect... an avowal to one's own religion or confession, to one's own culture and civilization.}}</ref> * Različitost – Uvek se nalazi u područjima u kojima su prisutne određene različitosti, na primer različite etničke ili verske grupe. * Razgraničenost – Implicira potrebu za razgraničavanjem različitosti. * Odbrana – Implicira da je ono što je različito takve prirode da je potrebno braniti se od toga. * Očuvanje – Implicira potrebu za očuvanjem sopstvenog života ili životnog stila od onih koji se razlikuju. * Posvećenost – Rezultira stvaranjem percepcije da je određena društvena grupa posvećena zaštiti šireg kulturnog entiteta (n. pr. religije, kulture ili civilizacije) koje navodno treba braniti. Konstitutivni element Antemurale mita je demarkacija t.j. bedem kojim se preuveličavaju razlike u odnosu na odabranu susednu društvenu grupu a istovremeno ignorišu razlike u odnosu na druge.<ref>{{Citation |last= Kolstø |first=Pål |authorlink= |coauthors= Ivo Žanić, Ivo Goldstein, Srečko M. Džaja, Vjekoslav Perica, Bojan Aleksov, Ana Antić, Zoran Terzić, Ulf Brunnbauer, Albena Hranova |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Myths and boundaries in south-eastern Europe |url=http://www.worldcat.org/title/myths-and-boundaries-in-south-eastern-europe/oclc/62314611&referer=brief_results |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |origyear= |year=2005 |publisher=Hurst & Co. |location= |language= |isbn=978-1-85065-772-9 |oclc=62314611 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= |pages= |nopp= |at= |chapter=Assessing the Role of Historical Myths in Modern Society |chapterurl= http://books.google.com/books?id=KQkXAQAAIAAJ&q=%22antemurale+myth%22&dq=%22antemurale+myth%22&hl=en&ei=KlocTuriNs_Lswagw6D4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA|quote= the differences that distinguishes the group from one neighbour are magnified out of all proportion, while boundaries in other directions are de-emphasized. |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> Impliciranjem da odabrana društvenaa grupa pripada širem, navodno superiornom, identitetu Antemurale mit je suprotan Sui generis mitu koji ističe unikatnost određene društvene grupe.<ref>{{Citation |last= Kolstø |first=Pål |authorlink= |coauthors= Ivo Žanić, Ivo Goldstein, Srečko M. Džaja, Vjekoslav Perica, Bojan Aleksov, Ana Antić, Zoran Terzić, Ulf Brunnbauer, Albena Hranova |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Myths and boundaries in south-eastern Europe |url=http://www.worldcat.org/title/myths-and-boundaries-in-south-eastern-europe/oclc/62314611&referer=brief_results |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |origyear= |year=2005 |publisher=Hurst & Co. |location= |language= |isbn=978-1-85065-772-9 |oclc=62314611 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= |pages= |nopp= |at= |chapter=Assessing the Role of Historical Myths in Modern Society |chapterurl= http://books.google.com/books?id=KQkXAQAAIAAJ&q=%22antemurale+myth%22&dq=%22antemurale+myth%22&hl=en&ei=KlocTuriNs_Lswagw6D4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA|quote=In a sense, the ante murale mechanism seems to negate the sui generis myth: we are not unique after all, instead, we are a small part of a larger whole.... A skilful myth-maker may succeed in explaining that sui generis and ante murale belong to different levels of identity, as it were. |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> == Antemurale Christianitatis == Jedna od verzija ovog mita povezanih sa religijom je i [[Antemurale Christianitatis]] koji implicira da je misija određene nacije da bude prva Evropska odbrambena linija prema Islamu. [[Athleta Christi]] ({{lang-lat|Athleta Christi}}) je počasna titula koju su pape počev od 15 veka dodeljivale pojedincima koji su predvodili vojne pohode protiv Osmanskog Carstva. Među onima kojima je dodeljena nalaze se [[Janoš Hunjadi]], [[Skenderbeg]] i [[Stefan Veliki]]. U 16 veku je "odbrana od Turaka" postala centralna tema u Istočnoj, Centralnoj i Jugoistočnoj Evropi. Upotrebljena je kao oruđe propagande kako bi se mobilisala religiozna osećanja stanovnika.<ref>{{cite web|last=Maner|first=Hans–Christian|title=The "Repelling of the great Turk" in Southeast European Historiography|url=http://geocities.com/marin_serban/maner2004.html|publisher=University of Mainz|quote=...“Defence against the Turks”, that had already become central topics in East Central and Southeast Europe in the sixteenth century, ... was also put to functional use... also a propaganda function, .... mobilising religious feelings|accessdate=31 March 2011|archive-date=2009-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20091022064721/http://geocities.com/marin_serban/maner2004.html|dead-url=}}</ref> Ljudi koji su učestvovali u kampanjama protiv Osmanskog Carstva su nazivani ''“antemurale Christianitatis”'' (odbrambeni bedem Hrišćanstva).<ref>{{cite web|last=Maner|first=Hans–Christian|title=The "Repelling of the great Turk" in Southeast European Historiography|url=http://geocities.com/marin_serban/maner2004.html|publisher=University of Mainz|quote=...Contemporary accounts already used the topos of the defence of Christian Europe...others claimed the title, too...''antemurale Christianitatis''|accessdate=31 March 2011|archive-date=2009-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20091022064721/http://geocities.com/marin_serban/maner2004.html|dead-url=}}</ref> == Jugoistočna Evropa == Antemurale mit je postao arhetipski nacionalistički mit u Jugoistočnoj Evropi..<ref>{{cite book|last=A. Byrnes|first=Timothy|title=Religion in an expanding Europe|year=2006|publisher=Cambridge|url=http://books.google.com/books?id=gKkA3GdCM78C&pg=PA179&dq=%22antemurale+myth%22&hl=en&ei=KlocTuriNs_Lswagw6D4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=8&ved=0CEkQ6AEwBw#v=onepage&q=%22antemurale%20myth%22&f=false|author2=Peter J. Katzenstein|accessdate=12 July 2011|page=180|quote=This ''antemurale myth'' thus became one archetypal myth of nationhood in Southeastern Europe.}}</ref> Nacionalisti su razvili narative o tome da su njihove nacije [[Antemurale Christianitatis]] koji štiti Zapad od invazije Islama dok Zapad nezahvalno zaboravlja ovu činjenicu.<ref>{{cite book|last=Weaver|first=Eric Beckett|title=National Narcissism: The intersection of the nationalist cult and gender in Hungary|year=2006|isbn=978-0-8204-7989-7|url=http://books.google.com/books?id=5CQ3verpakQC&pg=PA65&dq=%22antemurale+myth%22&hl=en&ei=KlocTuriNs_Lswagw6D4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CDsQ6AEwBA#v=onepage&q=%22antemurale%20myth%22&f=false|accessdate=12 July 2011|page=65|quote=Thus, like nationalists of several of the nations around Hungary, nationalist Hungarian historians have developed narratives of how their nation was an antemurale christianitatis, the last bastion of Christianity, protecting the West for centuries from the onslaught of Islam, and that an ungrateful West forgotten this fact.}}</ref> Skoro sve nacije jugoistočne Evrope neguju percepciju i nacionalni mit o tome da su bedem određenog univerzalnog sistema vrednosti (hrišćanstva, islama...).<ref>{{Citation |last=Revel |first=Jacques |authorlink= |coauthors= Giovanni Levi |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Political uses of the past: the recent Mediterranean experience |url=http://books.google.com/books?id=fo57ctHYds4C&pg=PA47&dq=bulwark+myth+nation&hl=en&ei=iMchToPgMM3s-gbo8vSuAw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=10&ved=0CFQQ6AEwCQ#v=onepage&q=bulwark%20myth%20nation&f=false |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |origyear= |year=2002 |publisher=Franc Cass and Company Limited |location= London |language= |isbn=0-7146-5271-7 |oclc= |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page=47 |pages= |nopp= |at= |chapter= |chapterurl= |quote=...almost every nation in southeastern Europe is represented in its self-perception and national myth as the bulwark of a particular universal system of values (Christianity. Islam. and so on). |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> === Albanija === [[File:Gjergj Kastrioti.jpg|thumb|right|130px|[[Skanderbeg]] je sastavni deo Antemurale mita]] {{See also|Mit o Skenderbegu}} Antemurale mit predstavlja Albance kao bedem civilizacije i zaštitnike religijske tolerancije u Evropi i na Balkanu. Pre nego što su Albanci bili Islamizirani, antemurale mit ih je predstavljao kao Antemurale Christianitatis. U albanskim nacionalističkim mitovima Skenderbeg je sastavni deo Antemurale mitologije. Ovaj mit predstavlja Albance, ujedinjene od strane Skenderbega, kao zaštitnike Albanske nacije i hrišćanstva od "invazije Turaka".<ref>{{Citation |last=|first= |author= |authorlink= |author-separator= |editor=Oliver Jens Schmitt |editorn-last= |editorn-first= |editor-link=Oliver Jens Schmitt |editorn-link= |others= |title=Religion und Kultur im albanischsprachigen Südosteuropa |url= http://books.google.com/books?id=aCdYHU9PtiIC&pg=PA249&dq=%22myth+about+skanderbeg%22&hl=en&ei=IsqNTf2IBoaWswa3_qGMCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCkQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= 4 |year=2010 |origyear= |publisher= |location=Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien |language= |isbn= 978-3-631-60295-9 |oclc= |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page=249 |pages= |nopp= |at= |chapter= |chapterurl= |quote=The ''antemurale'' myth and Skanderbeg: A built-in part of ''antemurale'' myth complex is Skanderbeg... united Albanians in the fight against invading Turks and that his primary motive was defence of the nation (although the churchmen equate that with defence of the Christendom) |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> Kada je Osmansko Carstvo uvelo islam u Albaniju javlja se druga vrsta Antemurale mita. Islamski verski poglavari prestavljaju većinski islamizirane Albance bedemom onih koji su civilizovaniji, verski tolerantni i demokratski, nasuprot nedemokratskim Grcima i Srbima koji su ostali pravoslavni.<ref>{{Citation |last=|first= |author= |authorlink= |author-separator= |editor=Oliver Jens Schmitt |editorn-last= |editorn-first= |editor-link=Oliver Jens Schmitt |editorn-link= |others= |title=Religion und Kultur im albanischsprachigen Südosteuropa |url= http://books.google.com/books?id=aCdYHU9PtiIC&pg=PA249&dq=%22myth+about+skanderbeg%22&hl=en&ei=IsqNTf2IBoaWswa3_qGMCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCkQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false|archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= 4 |year=2010 |origyear= |publisher= |location=Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Wien |language= |isbn= 978-3-631-60295-9 |oclc= |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page=249 |pages= |nopp= |at= |chapter= |chapterurl= |quote=The myth of the Albanians as the natural born protectors of religious tolerance in Europe and Balkans is but one example. Another is ulama's depiction of Islam....implemented during Ottoman rule, ... opposed to ... undemocratic..."Greeks" and the "Serbs" |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> === Bosna === Važna posledica islamizacije stanovništva Bosne je stvaranje predstave o Bosni kao bedemu islama. Granice Bosne se predtavljaju kao granice islama prema "neprijatelju vere". Kada je Austrijska armija napala Bosnu, Bosanski muslimani su svoju armiju smatrali "Islamskom armijom" izabranih vojnika islamske granice koji "čuvaju granicu islama".<ref>{{Citation |last= Kolstø |first=Pål |authorlink= |coauthors= Ivo Žanić, Ivo Goldstein, Srečko M. Džaja, Vjekoslav Perica, Bojan Aleksov, Ana Antić, Zoran Terzić, Ulf Brunnbauer, Albena Hranova |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Myths and boundaries in south-eastern Europe |url=http://www.worldcat.org/title/myths-and-boundaries-in-south-eastern-europe/oclc/62314611&referer=brief_results |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |origyear= |year=2005 |publisher=Hurst & Co. |location= |language= |isbn=978-1-85065-772-9 |oclc=62314611 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |pages=42, 44|nopp= |at= |chapter=Assessing the Role of Historical Myths in Modern Society |chapterurl= http://books.google.com/books?id=KQkXAQAAIAAJ&q=%22antemurale+myth%22&dq=%22antemurale+myth%22&hl=en&ei=KlocTuriNs_Lswagw6D4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA|quote= ... consequence of Islamisation in Bosnia was acceptance of idea ....in which fighting for the Ottoman Empire was identical with fighting for the Islam. This was behind the meaning of Bosnia as the ''bulwark of Islam''....The Austrian army, that 'enemy of the faith', attacked Bosnia, the 'bulwark of Islam'; the army to which they belong is an 'Islamic army', they are 'chosen soldiers of the Islamic border' and they 'guard the Islamic borders' ... |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> === Hrvatska === Papa Leo X je Hrvatsku smatrao za [[Antemurale Christianitatis]] u 1519 zbog doprinosa vojnicima iz Hrvatske borbi protiv Turaka. Ideja o Zapadu koji se brani od Istoka je dokazano suštinske važnosti za definisanje samoidentifikaciju Hrvata. Hrvati imaju predstavu da su branioci zapada od varvarskog istoka. Prvobitni oblici antemurale koncepta su bile usmerene protiv Osmanskog Carstva a kasnije protiv Srba koji su predstavljani kao "poslednji varvari" koji pokušavaju da izvrše invaziju na Evropu. Isticanje teritorijalna prava Hrvata na zemlju unutar granica Hrvatske naseljenu Srbima je za opravdanje imalo rasnu diferencijaciju između Hrvata i takvih Srba. Postojali su i pokušaji da se u pogledu etničke pripadnosti Srbi koji su živeli u Krajini odvoje od ostalih Srba tvrdnjama da oni i nisu Slovenskog porekla, već Vlasi naseljeni u Hrvatsku tokom 16 veka.<ref>{{Citation |last=MacDonald |first= David B.|author= |authorlink=David B. MacDonald |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Balkan holocausts?: Serbian and Croatian victim-centred propaganda and the war in Yugoslavia |url=http://books.google.com/books?id=kBjrJyen4FEC&pg=PA118&dq=%22Antemurale+myth%22+serbia&hl=en&ei=lSAkTvGXCYap8AOP75G7Aw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CDUQ6AEwAg#v=onepage&q=%22Antemurale%20myth%22%20serbia&f=false |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |origyear= |year=2002 |publisher= Manchester University Press |location= Oxford |language= |isbn=0-7190-6466-X |oclc= |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= |pages=118, 119, 123 |nopp= |at= |chapter= |chapterurl= |quote= This idea of East versus West proved to be of fundamental importance in defining Croatian self-identity. ...expanded upon the Antemurale myth...conveyed the image of a Croatia protecting the West from a barbarous East, with the Serbs trying to invade Europe, in a manner reminiscent of Ottoman invasion, against which the Antemurale was first established. ...this racial differentiation concerned Croatian territorial rights.... Croats and Serbs were presented as having different racial origins,...The Krajina Serbs were to be ethnically separated from the rest of Serbian population....Krajina Serbs were "non-Slavic Vlachs... who supposedly settled as farmers in Croatia in the 16th century |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> Hrvatski antemurale mit je određen percepcijom katoličanstva i njegove pozicije prema ostalim veroispovestima na način opisan u konceptu "nesting orientalism". Zbog toga što su primili katoličanstvo Hrvati su predstavljeni kao miroljubiviji, pošteniji, civilizovaniji, demokratskiji i Evropejskiji od Srba koji su primili pravoslavlje, pošto je pravoslavlje istočnije u smislu koncepta nesting orientalism.<ref>{{cite book|last=Sundhaussen|first=Holm|title=Geschichte Serbiens: 19.-21. Jahrhundert|year=2007|publisher=Bohlau Verlag|location=Wien, Keln, Weinmar|isbn=978-3-205-77660-4|url=http://books.google.com/books?id=5fBOPsQLt_0C&pg=PA449&dq=Antemurale+myth+Serbia&hl=en&ei=d4ckTpOKJcSx8gPl2fHMAw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCcQ6AEwADgU#v=onepage&q=antemurale&f=false|accessdate=18 July 2011|pages=449, 450|quote=the (Croat) myth of the Antemurale Christianitatis .... Their adoption of Roman Catholicism made them more peace-loving, more honest...This implied that Croats were chosen as more Western, more civilized, more democratic, better educated and more European than the Serbs, who were relegated to the East.}}</ref> === Srbija === Antemurale mit je jedan od najvažnijih Srpskih nacionalističkih mitova<ref>{{cite book|last=Christians Associated for Relationships with Eastern Europe (U.S.)|title=Religion in Eastern Europe|year=2006|publisher=Ecumenical Press|url=http://books.google.com/books?ei=xoYkTrLdONDs-gbCxJS1Aw&ct=result&id=D7dBAQAAIAAJ&dq=Antemurale+myth+Serbia&q=%22Antemurale+myth%22#search_anchor|accessdate=18 July 2011|page=50|quote=antemurale myth, one of the most influential among Serbian myths}}</ref> i ima veoma dugu tradiciju u istoriografiji u Srbiji i poltičkom diskursu koji prikazuju Srbe kao branioce hrišćanske evropske civilizacije.<ref>{{Citation |last= Kolstø |first=Pål |authorlink= |coauthors= Ivo Žanić, Ivo Goldstein, Srečko M. Džaja, Vjekoslav Perica, Bojan Aleksov, Ana Antić, Zoran Terzić, Ulf Brunnbauer, Albena Hranova |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Myths and boundaries in south-eastern Europe |url=http://www.worldcat.org/title/myths-and-boundaries-in-south-eastern-europe/oclc/62314611&referer=brief_results |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |origyear= |year=2005 |publisher=Hurst & Co. |location= |language= |isbn=978-1-85065-772-9 |oclc=62314611 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page=191 |pages= |nopp= |at= |chapter=Assessing the Role of Historical Myths in Modern Society |chapterurl= http://books.google.com/books?id=KQkXAQAAIAAJ&q=%22antemurale+myth%22&dq=%22antemurale+myth%22&hl=en&ei=KlocTuriNs_Lswagw6D4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA|quote= The antemurale myth has had a very long tradition in various schools of Serbian historiography. In Serbian academic and political discourse, Serbs have been depicted as the defenders of Christian European civilization |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> Antemurale mit u Srbiji se ne odnosi samo na srednjovekovnu istoriju i događaje poput [[Bitka na Kosovu|Bitke na Kosovu]] u kojoj su Srbi predstavljeni kao altruisti koji brane čitavu zapadnu civilizaciju od Osmanlija. [[NATO bombardovanje Jugoslavije]] 1999 se interpretira kroz antemurale koncept u kojem Jugoslavija herojski brani svet od Američke dominacije.<ref>{{cite book|last=Dutceac Segesten|first=Anamaria|title= Myth, identity and conflict: A Comparative Analysis of Romanian and Serbian Textboks|year=2009|url=http://drum.lib.umd.edu/bitstream/1903/9168/1/DutceacSegesten_umd_0117E_10267.pdf |editor=Vladimir Tismaneanu|accessdate=18 July 2011|page=179|quote=Both Romanians and Serbs feel they have played the role of last line of defense against the plundering attacks initiated by the Ottomans not only against the Balkans but against the entire civilization of the West. Echoes of this defensive myth permeate the academic and political discourse in Serbia, where some have argued that the motivation behind the sacrifice of the Serbian soldiers during the Kosovo Battle was not self-centered but altruistic: to defend Christianity itself. Even the US policy towards Yugoslavia in the 1980s and the recent NATO campaigns of 1999 have been interpreted through the prism of the antemurale version of history. In this new version of the myth, the infidels of old are replaced by the Americans, and the Yugoslav heroic defense puts a stop to the process of world domination initiated and conducted by the USA.}}</ref> == Centralna Evropa == U centralnoj Evropi je antemurale mit evoluirao od misije zaštite zapada od Turaka i Kozaka u srednjevekovnom periodu, ili od Rusije u 19 veku i na kraju od komunizma u 20 veku.<ref>{{cite book|last=Klocek di Biasio|first=Beata|title=European Identity and the Myth of Europe in Art|year=2010|publisher=Adam Marszałek Publishing House|location=Toruń|url=http://euc.org.pl/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=155|editor=Bohdan Michalski|accessdate=12 July 2011|page=14|quote=The antemurale evolved from the seventeenth-century anti-Turkish and anti-Cossack stand to its anti-Russian successor (nineteenth century); in the twentieth century it signified the protection of Western civilisation against communism.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Poljska === Antemurale koncept u Poljskoj potiče od njene geopolitičke pozicije.<ref>{{cite book|last=Emden|first=Christian|title=Imagining the City: The politics of urban space|year=2006|publisher=Peter Lang|location=Bern|isbn=3-03910-533-7|url=http://books.google.com/books?id=Pbv6UIISqMMC&pg=PA322&dq=%22bulwark+myth%22&hl=en&ei=woMdTqWXM87Mswb3l9WyDQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA#v=onepage&q=%22bulwark%20myth%22&f=false |author2=Catherine Keen |author3=David R. Midgley |accessdate=13 July 2011|page=323|quote=The concept owes its origins to the geopolitical position of Poland at the eastern border of the Slavic region of settlement}}</ref> U početku je ovaj mit korišćen da opravda odbranu katoličke Evrope od Turaka, Tatara ili pravoslavnih Rusa a kasnije protiv komunizma ili fašizma.<ref>{{cite book|last=Hosking|first=Geoffrey|title=Myths and nationhood|year=1997|publisher=C. Hurst & Co.|location=London|isbn=1-85065-333-X|url=http://books.google.com/books?id=hhbkVsc2u_IC&pg=PA145&dq=antemurale+myth&hl=en&ei=YoMmTv7jJIiv8gPokYjjCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CFMQ6AEwCA#v=onepage&q=antemurale%20myth&f=false |author2=George Schöpflin|accessdate=20 July 2011|page=145|quote=The myth of Poland's role as the 'Bulwark of Christendom', the antemurale christianitatis, had a very long career. Initially inspired by the wars against Turks and Tartars, it was later employed to justify Poland's defence of Catholic Europe against Orthodox Muscovites, and later against communism and fascism.}}</ref> Počev od sredine 15 veka, nacionalna svesnost i politička misao u Poljskoj je bila pod uticajem predstave o Poljskoj kao delu civilizovanog zapada na granici prema ne-Evropskim varvarskim paganima na istoku.<ref>{{cite book|last=Gastinger|first=Markus|title=Hopes and Fears Associated with Poland’s Accession to the European Union|year=2009|publisher=GRIN Verlag|isbn=978-3-640-27774-2|url=http://books.google.com/books?id=uZPHlpj_nJMC&pg=PA1&dq=%22myth+of+Antemurale%22&hl=en&ei=72EdTuiGJ8iRswbWwrWyDQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA#v=onepage&q=%22myth%20of%20Antemurale%22&f=false |accessdate=13 July 2011|page=1|quote=Poland perceives itself as... 'West', ... Europe, ..., .. Christian, ... at the border to the East, to the non-European parts of the world, where barbaric pagans rule, mostly Muslims. This conviction can be traced back to the mid-fifteenth century.}}</ref> U kasnom 17 veku kralj [[Poljsko-Litvanski komonvelt|Poljsko-Litvanskog komonvelta]], [[Jan III Sobjeski]] se udružio sa Leopoldom I kako bi srušio Osmansko Carstvo. Bitka za Beč 1683 je označila konačnu prekretnicu u borbi protiv islamskog Osmanskog Carstva. Zbog svoje viševekovne pozicije protivnika muslimanskom napredovanju komonvelt je stekao ime ''Antemurale Christianitatis'' (bedem hrišćanstva).<ref name="Gella" >Aleksander Gella, ''Development of Class Structure in Eastern Europe: Poland and Her Southern Neighbors'', SUNY Press, 1998, ISBN 0-88706-833-2, [http://books.google.com/books?ie=UTF-8&vid=ISBN0887068332&id=8keIXDyF_EoC&pg=PA13&lpg=PA13&dq=Polish-Lithuanian+Commonwealth+%22federation%22+Gella&sig=7scGhSOWNHxZm7xKeUimB9Cr4D0 Google Print, p13]</ref><ref>[http://www.archive.org/stream/polandknightamon00vannuoft/polandknightamon00vannuoft_djvu.txt Poland, the knight among nations], Louis Edwin Van Norman, New York: 1907, p. 18</ref> Dodatna verzija percepcije Poljske kao bedema se javila u 20 veku. Pojedini poljski ideolozi, poput Romana Dmovskog, su videli Poljsku kao partnera Rusije u kontroli Nemačke.<ref>{{cite book|last=Prizel|first=Ilya|title=National identity and foreign policy: nationalism and leadership in Poland|year=1998|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-57157-X|url=http://books.google.com/books?id=fE2quB852jcC&printsec=frontcover&dq=National+identity+and+foreign+policy:+nationalism+and+leadership+in+Poland&hl=en&ei=lUAlTsPcEoSX8QOFk8n1Cg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA#v=snippet&q=antemurale%20myth&f=false|accessdate=19 July 2011|page=68|chapter=Polish identity 1795 - 1944|quote=Dmowski viewed Poland as partner of Russia in containing Germany.}}</ref> Antemurale mit je oživeo u Poljskoj tokom 1980-ih, usponom [[Solidarnost|Solidarnosti]], u obliku koji predstavlja Poljsku kao branioca evropskih zemalja od ateističkog komunizma.<ref>{{cite book|last=Gastinger|first=Markus|title=Hopes and Fears Associated with Poland’s Accession to the European Union|year=2009|publisher=GRIN Verlag|isbn=978-3-640-27774-2|url=http://books.google.com/books?id=uZPHlpj_nJMC&pg=PA1&dq=%22myth+of+Antemurale%22&hl=en&ei=72EdTuiGJ8iRswbWwrWyDQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA#v=onepage&q=%22myth%20of%20Antemurale%22&f=false|accessdate=13 July 2011|page=1|quote=The rising of Solidarity in the 80s revived the myth of antemurale, where Poland had to combat atheistic communism for the sake of all European countries}}</ref> Jedna od posledica Antemurale mita u Poljskoj je zaključak Poljske elite da Poljska ima pravo da bude "spašena" od strane civilizovanog sveta zbog toga što veruju da je Poljska stvar u suštini stvar čitavog civilizovanog sveta.<ref>{{cite book|last=Prizel|first=Ilya|title=National identity and foreign policy: nationalism and leadership in Poland|year=1998|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-57157-X|url=http://books.google.com/books?id=fE2quB852jcC&printsec=frontcover&dq=National+identity+and+foreign+policy:+nationalism+and+leadership+in+Poland&hl=en&ei=lUAlTsPcEoSX8QOFk8n1Cg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA#v=snippet&q=antemurale%20myth&f=false|accessdate=19 July 2011|page=41|chapter=Polish identity 1795 - 1944|quote=Poland was destined to battle the Tatars, Turks and Russians acting like Christian rampart (Antemurale Christianitis) of Western civilisation....Because the Polish elite tirelessly clung to the belief that Poland's cause was the cause of the entire civilized world, they concluded that a "rescue" by the civilized world was Poland's right.}}</ref> U pesničkim vizijama, progon i patnje Poljaka su spasle druge progonjene nacije, kao što je Isus raspet da bi izbavio čovečanstvo.<ref>[http://www.sciaga.pl/tekst/834-1-mesjanizm_narodowy_w_widzeniu_ks_piotra "Polska Chrystusem narodów"] at www.sciaga.pl</ref> Takvo viđenje je rezultiralo sloganom - Poljska Hrist Nacija ("''Polska Chrystusem narodów''"). == Izvori == {{Reflist|2}} == Dodatni izvori == * {{Citation |last=Kolarz |first=Walter |url=http://en.wikipedia.org/wiki/Walter_Kolarz |title=Myths and Realities in Eastern Europe |year=1946 |publisher=Lindsay Drummond |location=London }} * {{Citation |last=Chadwick |first=H. Munro |url=http://en.wikipedia.org/wiki/Hector_Munro_Chadwick |title=The Nationalities of Europe and the growth of national ideologies |year=1945 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge }} * {{Citation |last= Kolstø |first=Pål |authorlink= |coauthors= Ivo Žanić, [[Ivo Goldstein]], Srečko M. Džaja, Vjekoslav Perica, Bojan Aleksov, Ana Antić, Zoran Terzić, Ulf Brunnbauer, Albena Hranova |author-separator= |editor= |editorn= |editorn-last= |editorn-first= |editor-link= |editorn-link= |others= |title=Myths and boundaries in south-eastern Europe |url=http://www.worldcat.org/title/myths-and-boundaries-in-south-eastern-europe/oclc/62314611&referer=brief_results |archiveurl= |archivedate= |format= |accessdate= |edition= |series= |volume= |origyear= |year=2005 |publisher=Hurst & Co. |location= |language= |isbn=978-1-85065-772-9 |oclc=62314611 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= |pages= |nopp= |at= |chapter=Assessing the Role of Historical Myths in Modern Society |chapterurl= http://books.google.com/books?id=KQkXAQAAIAAJ&q=%22antemurale+myth%22&dq=%22antemurale+myth%22&hl=en&ei=KlocTuriNs_Lswagw6D4Bg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCgQ6AEwAA|quote= |laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }} {{wiktionary|Antemurale}} [[Kategorija:Nacionalizam]] [[Kategorija:Propaganda]] hmgp7njg6meif8ab47ww7sqr0vmznwc 1990-e na filmu 0 2888856 41262526 27288044 2022-08-22T19:25:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''''1990-e na filmu''''' su trajale od [[1990. na filmu|1990.]] do [[1999. na filmu|1999.]] te su obuhvatile razne pamtljive filmove, te razne događaje koji su obilježili to desetljeće, poglavito pojavu [[DVD]]-a koji će polako postati konkurencija [[Videotraka|video industriji]], masovno povećanje proračuna [[hollywood]]skih filmova, usavršavanje [[kompjuterska animacija|kompjuterske animacije]] pri dočaravanju [[vizualni učinci|vizualnih učinaka]] te uspostava [[anime]] filmova na tržištu Zapada. {{Godine na filmu}} == Događaji i trendovi == * [[Kompjuterska animacija]] se napokon usavršava pri dočaravanju [[vizualni učinci|vizualnih učinaka]] te dovodi do nekoliko spektakularnih rezultata u filmovima kao što su ''[[Terminator 2]]'', ''[[Memoari nevidljivog čovjeka (film)|Memoari nevidljivog čovjeka]]'', ''[[Forrest Gump]]'' i ''[[Jurski park]]'', gdje su dočarani živi [[dinosauri]]. 1995., pojavljuje i prvi potpuno računalno animirani dugometražni film u povijesti, ''[[Priča o igračkama]]''. * Javlja se ogromno povećanje proračuna u nekim američkim filmovima. 1991., ''Terminator 2'' postaje prvi američki film čiji se proračun popeo na preko 100 milijuna $.<ref>{{cite web|url=http://www.filmsite.org/1991-filmhistory.html|title=Film History Milestones - 1991|publisher=Filmsite}}</ref> 1995., ''[[Vodeni svijet]]'' već je progutao 175 milijuna $, ali zbog tako ogromne računice nije bio isplativ u kino i video distribuciji..<ref>{{cite news|title= Waterworld Sails to No. 1 : Movies: The $175-million production takes in $21.6 million in its first weekend. But unless it enlarges its appeal, it will probably gross about half its cost.|publisher= [[The Los Angeles Times]]|date=31. srpnja 1995|url= http://articles.latimes.com/1995-07-31/entertainment/ca-29840_1|accessdate=15. listopada 2013|first=Richard|last=Natale}}</ref> Ipak, [[James Cameron]] već 1997. nadmašuje vlastitog ''Terminatora 2'' kada snima ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]'' za 200 milijuna $,<ref>{{cite web|title=The $200-Million Lesson of 'Titanic'|author=Robert W. Welkos|url=http://articles.latimes.com/1998/feb/11/entertainment/ca-17727|date=11.2. 1998|publisher=[[Los Angeles Times]]|access-date=2014-11-11|archive-date=2014-12-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20141227074150/http://articles.latimes.com/1998/feb/11/entertainment/ca-17727|deadurl=yes}}</ref> što neočekivano postaje vrlo isplativo kada isti slama sve rekorde gledanosti i zarađuje preko milijardu $ u svjetskim kinima. Time se uspostavlja trend filmova sa visokim proračunom u [[Hollywood]]u. Istodobno, i plaće glumcima rastu u astronomske visine: 12-godišnji [[Macaulay Culkin]] dobiva 8 milijuna $ za ulogu u nastavku ''[[Sam u kući 2]]'', što je tada bio najveći isplaćeni honorar za maloljetnog glumca u povijesti,<ref name="filmsite"/> dok komičar [[Jim Carrey]] postaje prvi glumac u povijesti kojemu je isplaćeno 20 milijuna $ za jedan filmski nastup, u crnoj komediji ''[[The Cable Guy]]''.<ref>{{cite web|title=Star-Salaries: The Back-End Deal|url=http://www.hollywood.com/static/Star-SalariesThe-BackEnd-Deal|publisher=Hollywood.com}}</ref> * Nasuprot sve većem proračunu filmova u Hollywoodu, javlja se i kontrapokret u obliku uspona [[nezavisni film|nezavisnog filma]]: filmski entuzijasti [[Quentin Tarantino]], [[Kevin Smith]] i [[Robert Rodriguez]] snimaju hvaljene niskobudžetne filmove ''[[Reservoir Dogs]]'', ''[[Clerks]]'' i ''[[El Mariachi]]'' (potonji je snimljen za samo 7.000 $)<ref name="filmsite">{{cite web|url=http://www.filmsite.org/1992-filmhistory.html|title=Film History Milestones - 1992|publisher=Filmsite}}</ref> koji postaju uspješni i komercijalno i kritičarski. Neki nezavisni redatelji filmovima čak uspijevaju obnoviti karijere nekih posrnulih glumaca ([[Burt Reynolds]] u filmu ''[[Boogie Nights]]'' koji je režirao [[Paul Thomas Anderson]]; [[Bill Murray]] u filmu ''[[Rushmore (film)|Rushmore]]'' koji je režirao [[Wes Anderson]]) * [[Jane Campion]] je prva žena koja je osvojila [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]], za dramu ''[[The Piano|Glasovir]]''. * ''[[Super Mario Bros. (film)|Super Mario Bros.]]'' i ''[[Street Fighter (1994 film)|Street Fighter]]'' se puštaju u kino distribuciju 1993. i 1994., što je prvi puta da se [[video igre]] adaptiraju za veliki ekran. Međutim, ne uspijevaju privući publiku. * 1995. pojavljuje se novi format na tržištu, [[DVD]], koji će postati konkurencija [[Videotraka|videotraci]] zbog raznih mogućnosti (odabir gledanja formata nekog filma; titlovi; posebni dodaci kao što je audio komentar režisera). * Danski redatelji [[Lars von Trier]] i [[Thomas Vinterberg]] osnivaju pokret [[Dogme 95]], prema kojem se filmovi snimaju prirodno, bez ikakvih umjetnih rasvjeta, efekata, glazbe ili većih post-produkcijskih zahvata, kako bi što uvjerljivije prenijeli stvarnost života na film. * Anime filmovi i serije postižu veliki uspjeh i proboj na Zapadu. Glavni su predstavnici [[Satoshi Kon]] (''[[Perfect Blue]]''), [[Mamoru Oshii]] (''[[Ghost in the Shell]]''), [[Isao Takahata]] (''[[Only Yesterday (anime)|Only Yesterday]] '') i [[Hayao Miyazaki]] (''[[Princeza Mononoke]]''). * [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] uništavaju kreativni zamah kinematografije na području bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] te dovode do zastoja filmske industrije općenito. [[Poslednji valcer u Sarajevu]] se smatra posljednjim filmom zajedničke kinematografije SFRJ, ali je zbog [[opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] i općenitog kaosa ostao u bunkeru te je dovršen dočekao premijeru tek 2007. Kriza je najgore zahvatila kinematografiju [[Hrvatska|Hrvatske]], gdje su nacionalizam i depresivne socijalne drame zamijenili kvalitetne naslove zbog čega se 1990-e smatraju mračnim razdobljem hrvatskog filma. Ipak, bilo je i iznimaka: [[Vinko Brešan]] snima popularne komedije ''[[Kako je počeo rat na mom otoku]]'' i ''[[Maršal (film)|Maršal]]''; [[Emir Kusturica]] filmom ''[[Podzemlje (film)|Podzemlje]]'' osvaja drugu [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] u [[Cannes]]u dok je makedonski film ''[[Prije kiše]]'' nominiran za [[Oscar za najbolji strani film|Oscara za najbolji strani film]]. == Najkomercijalniji filmovi 1990-ih == Na ljestvici 10 najkomercijalnijih filmova [[1990-ih]] prvo mjesto zauzeo je ''Titanic'', koji je ujedno osvojio Oscara i [[Zlatni globus za najbolji film - drama|Zlatni globus za najbolji film]]. Netipično za jedno desetljeće, jedan nastavak − ''[[Priča o igračkama 2]]'' − zaradio je više novaca na kino blagajnama nego njen prethodnik. To je ujedno prvi računalno animirani film na ljestvici, dok je još jedan klasično animirani film zastupljen na popisu, ''Kralj lavova''. Redatelj Steven Spielberg ponovno je zastupljen jednim filmom - ''Jurskim parkom'' - dok je glumac [[Tom Hanks]] nastupio u čak dva filma na ljestvici: ''Priča o igračkama 2'' i ''Forrest Gump''. {| class="sortable wikitable" style="font-size:100%;" |- ! width=10% | Rang ! width=25% | Film ! width=15% | Zarada ! width=15% | Zarada prilagođena po inflaciji (2010.) |- | 1. || ''[[Titanic (1997)|Titanic]]'' || 600.788.188 $<ref name="all time">{{cite web| publisher=Box Office Mojo| url=http://boxofficemojo.com/alltime/adjusted.htm| title=''All Time Box Office Adjusted for Inflation''}}</ref> || 1.028.050.500 $<ref name="all time"/> |- | 2. || ''[[Ratovi zvijezda I: Fantomska prijetnja]]'' || 431.088.301 $<ref name="all time"/> || 679.454.700 $<ref name="all time"/> |- | 3. || ''[[Jurski park]]'' || 357.067.947 $<ref name="all time"/> || 690.508.800 $<ref name="all time"/> |- | 4. || ''[[Forrest Gump (1994)|Forrest Gump]]'' || 329.694.499 $<ref name="all time"/> || 629.150.400 $<ref name="all time"/> |- | 5. || ''[[Kralj lavova]]'' || 328.541.776 $<ref name="all time"/> || 618.626.700 $<ref name="all time"/> |- | 6. || ''[[Dan nezavisnosti (1996)|Dan nezavisnosti]]'' || 306.169.268 $<ref name="all time"/> || 554.843.700 $<ref name="all time"/> |- | 7. || ''[[Šesto čulo (1999)|Šesto čulo]]'' || 293.506.292 $<ref name="all time"/> || 461.208.800 $<ref name="all time"/> |- | 8. || ''[[Sam u kući]]'' || 285.761.243 $<ref name="all time"/> || 542.550.900 $<ref name="all time"/> |- | 9. || ''[[Ljudi u crnom]]'' || 250.690.539 $<ref name="all time"/> || 437.479.600 $<ref name="all time"/> |- | 10. || ''[[Priča o igračkama 2]]'' || 245.852.179 $<ref name="all time"/> || 383.170.500 $<ref name="all time"/> |- |} == Značajniji filmovi == * '''1990.''' - ''[[GoodFellas]]'', ''[[An Angel at My Table]]'', ''[[Edward Scissorhands]]'', ''[[Miller's Crossing]]'', ''[[Dances with Wolves]]'' * '''1991.''' - ''[[The Silence of the Lambs (film)|The Silence of the Lambs]]'', ''[[JFK (film)|JFK]]'', ''[[A Brighter Summer Day]]'', ''[[Reservoir Dogs]]'', ''[[Thelma & Louise]]'' * '''1992.''' - ''[[Unforgiven]]'', ''[[The Player]]'', ''[[Orlando (film)|Orlando]]'', ''[[The Long Day Closes (film)|The Long Day Closes]]'', ''[[Lessons of Darkness]]'' * '''1993.''' - ''[[Schindler's List]]'', ''[[The Piano]]'', ''[[Groundhog Day (film)|Groundhog Day]]'', ''[[Jurassic Park (film)|Jurassic Park]]'', ''[[Three Colors: Blue]]'' * '''1994''' - ''[[Chungking Express]]'', ''[[Sátántangó]]'', ''[[Pulp Fiction (film)|Pulp Fiction]]'', ''[[The Usual Suspects (film)|The Usual Suspects]]'', ''[[The Shawshank Redemption]]'', ''[[The Lion King]]'', ''[[Three Colors: Red]]'', ''[[Forrest Gump]]'' * '''1995.''' - ''[[Fargo (film)|Fargo]]'', ''[[Braveheart]]'', ''[[Toy Story]]'', ''[[Heat (1995 film)|Heat]]'', ''[[A Moment of Innocence]]'', ''[[Underground (film)|Underground]]'' * '''1996.''' - ''[[Breaking the Waves]]'', ''[[Trainspotting (film)|Trainspotting]]'', ''[[Independence Day (film)|Independence Day]]'', ''[[Crash (1996 film)|Crash]]'', ''[[Flirting with Disaster (film)|Flirting with Disaster]]'' * '''1997.''' - ''[[Boogie Nights]]'', ''[[Okus trešnje]]'', ''[[Hana-bi]]'', ''[[Titanic (1997 film)|Titanic]]'', ''[[L.A. Confidential (film)|L.A. Confidential]]'' * '''1998.''' - ''[[The Big Lebowski]]'', ''[[Beau travail]]'', ''[[The Truman Show]]'', ''[[The Thin Red Line]]'', ''[[Rushmore (film)|Rushmore]]'' * '''1999.''' - ''[[The Matrix]]'', ''[[All About My Mother]]'', ''[[Fight Club (film)|Fight Club]]'', ''[[Magnolia (film)|Magnolia]]'', ''[[Eyes Wide Shut]]'', ''[[Being John Malkovich]]'' == Galerija == <gallery> file:Kevin Costner -Dances with Wolves.jpg|<center>''[[Ples s vukovima]]'' file:Long_Beach_Comic_%26_Horror_Con_2011_-_Edward_Scissorhands_(6301706636).jpg|<center>''[[Edward Škaroruki]]'' file:Groundhog Day, Punxsutawney, 2013-1.jpg|<center>''[[Beskrajni dan]]'' |<center>''[[Jurski park]]'' file:TomHanksForrestGump94.jpg|<center>''[[Forrest Gump]]'' file:Dortmund-Graffiti-IMG_6604.JPG|<center>''[[Pakleni šund]]'' file:Toy Story.svg|<center>''[[Priča o igračkama]]'' file:Truman.jpg|<center>''[[Trumanov show]]'' file:Moore_and_Bridges_Lebowskifest.jpg|<center>''[[Veliki Lebowski]]'' file:The.Matrix.glmatrix.1.png|<center>''[[The Matrix]]'' file:PL_Podziemny_krag_okladka.jpg|<center>''[[Klub boraca (film)|Klub boraca]] file:John Malkovich.jpg|<center>''[[Biti John Malkovich]]'' </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.filmsite.org/90sintro.html 1990-e na filmu] Filmsite [[Kategorija:1990-e na filmu]] j68t5g580884tygzpqga2bx18kod1yv Nagrada Empire 0 2921806 41262659 15515657 2022-08-23T02:18:02Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Nagrada | ime = Nagrada Empajer | trenutne nagrade = | slika = Daniel Radcliffe.jpg | veličina_slike = 220px | alt = | naslov = [[Danijel Radklif]] na dodeli nagrada 2006. | opis = kinematografska dostignuća | dodeljuje = [[Empajer (filmski časopis)|fimksi časopis Empajer]] | domaćin = | datum = <!-- {{Start date|DD|MM|YYYY}} --> | mesto = [[London]] | zemlja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | nagrada = | godina = 1996. | godina2 = 2015. | nosilac = | veb-sajt = [http://www.empireonline.com/awards2014/ Empajer Onlajn] | mreža = | trajanje = | ocene = | prethodno = | glavno = | sledeće = }} '''Nagrada Empajer''' je priznanje koje dodeljuje [[Empajer (filmski časopis)|Empajer]], najprodavaniji filmski časopis u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], za dostignuća u britanskom i svetskom filmu. Dobitnike nagrada biraju čitaoci magazina. Dodeljuju se jednom godišnje na ceremoniji koja može da se prati na sajtu magazina, a nekada se emituje i putem televizije. Sponzor nagrada između 8. i 13. dodele bio je [[Soni mobajl komjunikejšn|Soni Erikson]],<ref>http://www.empireonline.com/awards2003/default.asp</ref> a od 14. dodele tu ulogu je preuzeo [[Džejmson|Džejmson Ajriš viski]].<ref>http://www.empireonline.com/awards2009/</ref> Prva dodela nagrada održana je 1996, a odala su se priznanja filmskim ostvarenjima iz 1995. Poslednja ceremonija održana je 29. marta 2015. u hotelu Grouvner haus u [[London]]u.<ref>{{cite news |last1=Ojomu |first1=Nola |last2=Leyfield |first2=James |title=Tom Cruise cuts a dapper figure in an immaculate navy suit as he is named Legend Of Our Lifetime at the 2014 Empire Film awards |url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2592878/Tom-Cruise-cuts-dapper-figure-navy-suit-named-The-Legend-Of-Our-Lifetime-Empire-Film-awards.html |work=[[Mail Online]] |publisher=[[Associated Newspapers Ltd]] |date=30. 3. 2014 }}</ref> == Kategorije == === Aktuelne kategorije === * [[Nagrada Empajer za najbolji film|Najbolji film]]: od 1996. * [[Nagrada Empajer za najbolji britanski film|Najbolji britanski film]]: od 1996. * [[Nagrada Empajer za najboljeg režisera|Najbolji režiser]]: od 1996. * [[Nagrada Empajer za najboljeg glumca|Najbolji glumac]]: od 1996. * [[Nagrada Empajer za najbolju glumicu|Najbolja glumica]]: od 1996. * [[Nagrada Empajer za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]: od 2014. * [[Nagrada Empajer za najbolju glumicu u sporednoj ulozi|Najbolja glumica u sporednoj ulozi]]: od 2014. * [[Nagrada Empajer za najbolju komediju|Najbolja komedija]]: od 2006. * [[Nagrada Empajer za najbolji horor|Najbolji horor]]: od 2006. * [[Nagrada Empajer za najbolji naučnofantastični film|Najbolji naučno fantastični film]]: od 2006. * [[Nagrada Empajer za najbolji triler|Najbolji triler]]: od 2006. * [[Nagrada Empajer za najboljeg novajliju|Najbolji novajlija]]: od 1996; dodeljivana pod nazivom ''Najbolji debitant'' od 1996 do 2002; 2007. bila je podeljena u kategorije ''Najbolji muški novajlija'' i ''Najbolji ženski novajlija'' * Done In 60 Seconds: od 2008. === Nekadašnje kategorije === * [[Nagrada Empajer za najboljeg britanskog glumca|Najbolji britanski glumac]]: 1996-2005 * [[Nagrada Empajer za najbolju britansku glumicu|Najbolja britanska glumica]]: 1996-2005 * [[Nagrada Empajer za najboljeg britanskog režisera|Najbolji britanski režiser]]: 1997-2001; 2005 == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Empire Awards}} {{Nagrade Empire}} [[Kategorija:Nagrade Empire| ]] [[Kategorija:Nastanci 1996.]] [[Kategorija:Britanske filmske nagrade|Empire]] fw11dtducae0j6r8bfue87y6xg7y1l6 Arad 0 3555806 41262783 40995855 2022-08-23T09:14:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Arad | ime_genitiv =Arada | izvorno_ime = | slika_panorama =Arad_Rathaus_3940-43.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=Centralni trrg | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država = Rumunjska | širina-stupnjevi = 46 | širina-minute = 10 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =21 | dužina-minute =19 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Rumunjska}} | lokacija1_ime =[[Rumunjski okruzi|okrug]] | lokacija1_info =[[Arad (okrug)|Arad]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = [[gradonačelnik]] | ime_vođe = Gheorghe Falcă | površina_bilješke = | površina_ukupna =252.85 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2011]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =159,074<ref name=mam/> | stanovništvo_gustoća= 629.1<ref name=mam/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | vremenska_zona=[[UTC+2]] | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =31xxx | pozivni_broj= (+40) 02 57 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.primariaarad.ro/index.php?op=modload&name=fpg&file=index&newlang=eng&theme=th1-eng www.primariaarad] | bilješke = }} '''Arad''' je grad na [[zapad]]u [[Rumunjska|Rumunjske]] od 159,074 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/romania-arad.php?cityid=009262 | title =Arad | accessdate = 20. 02. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref>par dekada prije ([[1992]].) imao je 190,114, ali mu odtada broj stanovnika rapidno opada. Arad je [[glavni grad|administrativni centar]] istoimenog okruga (județ) [[Arad (okrug)|Arad]].<ref name=brit/> == Geografija == Arad leži u donjem [[sliv|toku]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Moriš]], blizu [[mađarska|mađarske]] [[granica|granice]] udaljen oko 50 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Temišvar]]a.<ref name=brit/> U gradu živi značajna [[Mađari|mađarska]] [[Nacionalna manjina|manjina]], točnije njih 15 396.<ref name=etnie>{{cite web |url=http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |title=Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune |publisher=National Institute of Statistics |date=5.07. 2013 |accessdate=20. 02. 2015 |archive-date=2016-01-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160118131243/http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |dead-url=yes }}</ref> == Historija == Za [[Rimljani|rimskih]] vremena u dijelu grada - Aradu Nou (Novi Arad) na drugoj južnoj obali [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] se nalazila njihova [[fortifikacija]].<ref name=brit/> Prvi dokumentirani zapis o Aradu datira iz [[1131]].<ref name=brit/> Arad je pao u [[Osmansko Carstvo|osmanske]] ruke, i ostao pod njihovom vlašću (uz kraće prekide) od oko [[1550]]. do [[1700]]. Nakon tog je podpao pod [[Habsburška monarhija|Habsburšku monarhiju]]. U vrijeme [[Mađari|mađarske]] [[buna|bune]] [[1848]]. - [[1849]]. [[Mađari]] su zauzeli Arad - [[1. jul]]a [[1849]]. i pretvorili ga u [[štab]]. svoje pobune. Kad je pobuna slomljena uz pomoć [[Rusko Carstvo|ruske]] vojske, u Aradu je [[6. oktobar|6. oktobra]] [[1849]]. pogubljeno 13 mađarskih [[general]]a, oni su kasnije nazvani Mučenici Arada.<ref name=brit/> Arad je postao dio Rumunjske tek nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], a [[1919]]. postao je [[glavni grad|prijestolnica]] novoosnovanog okruga.<ref name=brit/> == Privreda i kultura == Arad je [[industrija|industrijsko]] - [[trgovina|trgovački]] centar i važno [[željeznica|željezničko]] čvorište. U gradu djeluje [[mlin]], [[destilacija|destilerija]], [[tvornica|tvornice]] [[alat]]nih [[stroj]]eva, [[željeznica|željezničkih]] vozila, [[tekstil]]a i [[pilana]].<ref name=brit/> Grad ima [[teatar]], [[simfonijski orkestar]] i kulturni centar s [[Biblioteka|bibliotekom]] i [[muzej]]om.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31833/Arad | title =''Arad'' | accessdate = 19. 02. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Gradovi prijatelji == {| class="wikitable |- | * {{flag|Izrael}}, [[Atlit]] * {{flag|Kina}}, [[Fushun]] * {{flag|Mađarska}}, [[Gyula]] * {{flag|Mađarska}}, [[Hódmezővásárhely]] * {{flag|Izrael}}, [[Givatayim]] * {{flag|Srbija}}, [[Zrenjanin]] * {{flag|Mađarska}}, [[Pécs]] | * {{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}, [[Kirklees]] * {{flag|Njemačka}}, [[Ditzingen]] * {{flag|Njemačka}}, [[Würzburg]] * {{flag|Slovačka}}, [[Trenčín]] * {{flag|Mađarska}}, [[Tatabánya]] |} == Izvori == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * ''[http://books.google.com/?id=sfHsgNIZum0C&pg=PA215&lpg=PA215&dq=herodotus+dacians+darius|Herodotus: The Ancient History of Herodotus]'' (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson. * ''[http://www.ccel.org/p/pearse/morefathers/eutropius_breviarium_2_text.htm Eutropius, Abridgment of Roman History]'' (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons. * {{cite book |last=Hitchins |first=Keith |title=A Concise History of Romania |publisher=Cambridge University Press |year=2014 |pages=|ISBN=9780521872386|ref=harv}} * {{GearyManufacturingMiddleAges}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Arad, Romania}} * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/country_profiles/1057466.stm Country Profile] from [[BBC News]]. * [http://www.balkaninsight.com/en/article/counrty-profile-romania Romania Profile] from Balkan Insight. * {{CIA World Factbook link|ro|Romania}} * [http://www.state.gov/p/eur/ci/ro/ Romania] information from the United States Department of State. * [http://www.loc.gov/rr/international/european/romania/ro.html Portals to the World] from the United States Library of Congress.www\.loc\.gov * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/romania.htm Romania] at ''UCB Libraries GovPubs''. * {{dmoz|Regional/Europe/Romania}} * {{wikiatlas|Romania}} * [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=RO Key Development Forecasts for Romania] from International Futures. * [http://www.dreptonline.ro/resurse/resource.php Romanian Law and Miscellaneous – English] * [http://www.cjarges.ro/ Službene stranice okruga] {{ro icon}} * [http://adevarul.ro/cultura/istorie/istoria-numelor-judetelor-romania-provine-denumirea-regiunii-locuiti-1_50efe43356a0a6567e69a536/index.html Istoria numelor județelor din România] {{ro icon}} * [http://www.primariaarad.ro/index.php?op=modload&name=fpg&file=index&newlang=eng&theme=th1-eng ''Službene stranice grada''] {{en icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31833/Arad ''Arad'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Glavni gradovi rumunjskih okruga}} [[Kategorija:Arad| ]] [[Kategorija:Gradovi u Rumunjskoj]] [[Kategorija:Četveroslovnik-A|rad]] [[Kategorija:Wikiprojekat geografija/Naselja u Rumuniji]] 27nrq8i93lfmhpl3qtfhl9ftpvjwmzz Alba (okrug) 0 3557412 41262712 20194072 2022-08-23T04:35:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime = Alba | ime_genitiv= Albe | slika = Alba_in_Romania.svg | slika_opis= Pozicija Albe na karti [[Rumunjska|Rumunjske]] | nalazi_se_u_sastavu= [[Rumunjska|Rumunjske]] | upravni_oblik= [[Okruzi Rumunjske|okrug]] | službeni_jezik= | glavni_grad= [[Alba Iulia]] | vladar = Ion Dumitrel | titula_vladara= predsjednik | površina=6242 | stanovnika=342376 | pozivni_broj = | web=www.cjalba.ro | komentar = |}} '''Alba''' (znači ''Bijela'') ([[rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Județul Alba'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Fehér megye'', [[njemački]]: ''Kreis Karlsburg'') je jedan od 41 [[Okruzi Rumunjske|rumunjskih okruga]] (județa / jedinica lokalne uprave) u centru [[Rumunjska|Rumunjske]] u [[Transilvanija|Transilvaniji]]. ==Geografske karakteristike== Mureş [[granica|graniči]] sa okruzima; [[Cluj (okrug)|Cluj]] sa [[sjever]]a, [[Sibiu (okrug)|Sibiom]] i [[Mureş (okrug)|Mureşom]] sa [[istok]]a, [[Hunedoara (okrug)|Hunedoarom]] sa [[jugozapad]]a i [[Bihor (okrug)|Bihorom]] i [[Arad (okrug)|Aradom]] sa [[zapad]]a. Okrug Alba leži u [[Karpati|Zapadnim Karpatima]], u [[planina|planinskom]] kraju prošaranim [[dolina]]ma, u kojem je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Moriš]] najvažniji vodotok.<ref name=brit/> [[glavni grad|Administrativni centar]] je [[grad]] - [[Alba Iulia]], on je i [[kultura|kulturni]], [[transport]]ni i [[industrija|industrijski]] centar okruga.<ref name=brit/> Okrug Alba ima površinu od 6,242 [[km²]]<ref name=brit/> a po popisu stanovništva iz [[2011]]. imao je 342,376 stanovnika<ref name=broj/>, od toga 291,850 [[Rumunji|Rumunja]], 14,849 [[Mađari|Mađara]] i 14,292 [[Romi|Roma]], svih ostalih ima zanemarivo malo.<ref name=broj>{{cite web |url = http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |title = Recensamantul Populatiei si Locuintelor 2011: Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune |accessdate = 28. 02. 2015 |language = rumunjski |publisher = Asseco |archive-date = 2016-01-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160118131243/http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |dead-url = yes }}</ref> ==Privreda i atrakcije== Alba je [[poljoprivreda|poljoprivredni]] kraj, u kom se [[kukuruz]] uzgaja na [[jug]]u, [[pšenica]] na [[sjever]]u, a [[vinograd]]i u dolini [[Moriš]]a.<ref name=brit/> [[Živa]], [[zlato]], [[srebro]] i druge [[Prelazni metali|obojeni metali]] kopaju se na [[zapad]]u okruga, kao i [[bazalt]].<ref name=brit/> [[industrija|Industrijski]] pogoni smješteni su po gradovima, u kojima se proizvode [[stroj]]evi, [[kemikalije]], [[tekstil]], [[papir]] i proizvodi od [[drvo (materijal)|drva]] i [[koža|kože]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12424/Alba | title =''Alba'' | accessdate = 01. 03. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> [[Neolit]]ski artefakti pronađeni su u [[Alba Iulia|Alba Iuliji]], i po drugim naseljima oblasti. Kod [[Aiud]]a je otkriveno [[kelti|keltsko]] naselje iz [[3. vijek pne.|3. vijeka pne.]], a kod [[Sebeş]]a, [[Alba Iulia|Alba Iulije]] i [[Aiud]]a ostatci [[Dačani|dačko]] - [[Antički Rim|rimskih]] naselja.<ref name=brit/> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Alba County}} * [http://www.cjalba.ro/ Službene stranice okruga] {{ro icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12424/Alba ''Alba'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Okruzi Rumunjske}} {{stub}} [[Kategorija:Okruzi u Rumuniji]] psjvsnz1goha0opaaoc4h8rgmunqg91 Arad (okrug) 0 3557547 41262784 20194073 2022-08-23T09:14:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime =Arad | ime_genitiv= Arada | slika =Arad_in_Romania.svg | slika_opis= Pozicija Arada na karti [[Rumunjska|Rumunjske]] | nalazi_se_u_sastavu= [[Rumunjska|Rumunjske]] | upravni_oblik= [[Okruzi Rumunjske|okrug]] | službeni_jezik= | glavni_grad= [[Arad]] | vladar = Nicolae Ioțcu | titula_vladara= predsjednik | površina=7754 | stanovnika=430629 | pozivni_broj = | web=www.cjarad.ro | komentar = |}} '''Arad''' ([[rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Județul Arad'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Arad megye'', [[njemački]]: ''Kreis Arad'', [[srpski]]: ''Округ Арад'') je jedan od 41 [[Okruzi Rumunjske|rumunjskih okruga]] (județa / jedinica lokalne uprave) na [[zapad]]u [[Rumunjska|Rumunjske]] u [[historija|historijskoj]] regiji [[Krišana]]. ==Geografske karakteristike== Arad [[granica|graniči]] sa [[zapad]]u sa [[Mađarska|Mađarskom]] i sa četiri rumunjska okruga; [[Alba (okrug)|Albom]] i [[Hunedoara (okrug)|Hunedoarom]] sa [[istok]]a, sa [[Timiș (okrug)|Timișom]] sa [[jug]]a i sa [[Bihor (okrug)|Bihorom]] sa [[sjever]]a. Zapadni dio Okruga Arad je ravničarski kraj, jer tu teku [[Rijeka (vodotok)|rijeke]], [[Moriš]] i [[Crişul Alb]], dok je istočni dio [[brdo|brdoviti]] kraj jer se tu protežu [[Karpati|Zapadni Karpati]], uključujući [[planinski masiv|masive]] [[Zărand (masiv)|Zărand]] i [[Codru-Moma (masiv)|Codru-Moma]]. Naselja leže po nizinama i [[planina|planinskim]] [[kotlina]]ma.<ref name=brit/> [[glavni grad|Administrativni centar]] je [[grad]] - [[Arad]], koji je tokom svoje burne [[historija|historije]] bio [[Antički Rim|rimski]], [[Tatari|tatarski]], [[Osmansko Carstvo|osmanski]] i [[Mađarska|mađarski]].<ref name=brit/> Okrug Arad ima površinu od 7,754 [[km²]]<ref name=brit/> a po popisu stanovništva iz [[2011]]. imao je 430,629 stanovnika<ref name=broj/>, od toga 340,670 [[Rumunji|Rumunja]], 36,568 [[Mađari|Mađara]], 16,475 [[Romi|Roma]] i 2,909 [[Nijemci|Nijemaca]].<ref name=broj>{{cite web |url = http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |title = Recensamantul Populatiei si Locuintelor 2011: Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune |accessdate = 04. 03. 2015 |language = rumunjski |publisher = Asseco |archive-date = 2016-01-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160118131243/http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |dead-url = yes }}</ref> ==Privreda i atrakcije== Okrug Arad je [[ratarstvo|ratarsko]] - [[stočarstvo|stočarski]] kraj, poznat po uzgoju [[žito|žitarica]], [[voće|voću]] i [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]].<ref name=brit/> Grad [[Şiria]] izgrađen je na temeljima [[Antički Rim|rimskog]] naselja, današnja [[Pecica]] bila je [[Dačani|dački]] grad opasan [[bedem]]ima još za [[kralj]]a [[Burebista|Burebiste]] (vladao od [[82. pne.|82.]] - [[44. pne.|44.]]).<ref name=brit/> Grad [[Lipova, Arad|Lipova]] poznat je po građevini iz [[14. vijek]]a koja je pretvorena u [[džamija|džamiju]] za vrijeme dok su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] vladale gradom između [[1552]]. - [[1699]]. U [[Savârşin]]u se nalazi [[zamak]] iz [[15. vijek]]a i [[Prirodni rezervat|park prirode]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31832/Arad | title =''Arad'' | accessdate = 04. 03. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Arad County}} * [http://www.cjarad.ro/ Službene stranice okruga] {{ro icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/31832/Arad ''Arad'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Okruzi Rumunjske}} {{stub}} [[Kategorija:Okruzi u Rumuniji]] h7vcss6rbdl9faa1k840tnni3waxjcd Argeș (okrug) 0 3557999 41262791 40664481 2022-08-23T09:50:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime =Argeş | ime_genitiv=Argeşa | slika =Arges_in_Romania.svg | slika_opis= Pozicija Argeşa na karti [[Rumunjska|Rumunjske]] | nalazi_se_u_sastavu= [[Rumunjska|Rumunjske]] | upravni_oblik= [[Okruzi Rumunjske|okrug]] | službeni_jezik= | glavni_grad= [[Piteşti]] | vladar =Constantin Nicolescu | titula_vladara= predsjednik | površina=6826 | stanovnika=612431 | pozivni_broj = | web=www.cjarges.ro | komentar = |}} '''Argeş ''' čita se '''Arđeš''' ([[rumunjski jezik|rumunjski]]: ''Județul Argeş '' je jedan od 41 [[Okruzi Rumunjske|rumunjskih okruga]] (județa / jedinica lokalne uprave) na [[jug]]u [[Rumunjska|Rumunjske]].<ref name=brit/> ==Geografske karakteristike== Okrug Argeş [[granica|graniči]] sa [[Dâmboviţa (okrug)|Okrugom Dâmboviţa]] na [[istok]]u, sa okruzima [[Vrancea (okrug)|Vrancea]] i [[Olt (okrug)|Olt]] sa [[zapad]]a, sa [[Sibiu (okrug)|Sibiom]] i [[Braşov (okrug)|Braşovom]] sa [[sjever]]a i sa [[Teleorman (okrug)|Okrugom Teleorman]] sa [[jug]]a. Okrug Argeş leži u [[Transilvanijske Alpe|Transilvanijskim Alpama]], a sa istoka ga oplakuju [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Argeş]], [[Cotmeana (rijeka)|Cotmeana]] i [[Teleorman (rijeka)|Teleorman]].<ref name=brit/> Argeş ima površinu od 6,826 [[km²]]<ref name=brit/> a po popisu stanovništva iz [[2011]]. imao je 612,431 stanovnika, od toga 571,149 [[Rumunji|Rumunja]], 16,476 [[Romi|Roma]].<ref name=broj>{{cite web |url = http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |title = Recensamantul Populatiei si Locuintelor 2011: Populația stabilă după etnie – județe, municipii, orașe, comune |accessdate = 07. 03. 2015 |language = rumunjski |publisher = Asseco |archive-date = 2016-01-18 |archive-url = https://web.archive.org/web/20160118131243/http://www.recensamantromania.ro/wp-content/uploads/2013/07/sR_Tab_8.xls |dead-url = yes }}</ref> Teritorij Okruga Argeş bio je tokom svoje [[historija|historije]] dio [[feudalizam|feudalne]] [[Kneževina Vlaška|Kneževine Vlaške]].<ref name=brit/> ==Privreda== [[glavni grad|Administrativni centar]] je grad [[Piteşti]], poznat kao grad [[rafinerija nafte|rafinerije nafte]]. U [[Piteşti]]ju i ostalim gradovima okruga proizvode se [[stroj]]evi, [[tekstil]] i [[papir]]. <ref name=brit/> [[Ugljen]] se kopa sjeverno od Mihăieştija, a [[sol]] se iskapala kod Apa Sărată, od kad su [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] zavladali [[Rimska Dacija|Dakijom]] sve do [[12. vijek]]a.<ref name=brit/> Na [[Akumulaciono jezero|akumulacionom jezeru]] [[Vidraru]] podignuta je [[brana]], za potrebe [[Hidroelektrana|hidroelektrane]] visoka 165 [[metar|m]], duga 307 metara.<ref name=brit/> Okrug Argeş je i [[ratarstvo|ratarsko]] - [[stočarstvo|stočarski]] kraj, poznat po [[vinograd]]ima, [[voće|voću]] i [[stoka|stoci]].<ref name=brit/> ==Atrakcije== Grad [[Curtea de Argeş]] ima [[crkva|crkvu]] iz [[16. vijek]]a, u čijim je zidovima pokopana (prema lokalnoj [[legenda|legendi]]) žena [[arhitekt]]a koji je podigao crkvu.<ref name=brit/> Grad [[Câmpulung]], nekadašnje [[Rimsko Carstvo|rimsko]] [[fortifikacija|utvrđeno]] naselje, ima [[manastir]] iz [[13. vijek]]a, a gradić Goleşti poznat je po [[dvorac|dvorcu]] iz [[17. vijek]]a koji je nekada pripadao porodici Goleseu. Gradić Namaeşti, poznat je po [[kamen]]oj crkvi iz [[16. vijek]]a, [[manastir]]u i kući [[pjesnik]]a [[George Topîrceanu|Georga Topîrceanua]] ([[1886]]. - [[1937]].), a [[Topoloveni]] je poznat po [[zadruga|zadruzi]] koja proizvodi tradicionalne [[Narodna nošnja|narodne nošnje]] i rezbarije.<ref name=brit/> Ipak najveća atrakcija Okruga Argeş je [[zamak]] [[Poenari (zamak)|Poenari]] iz [[15. vijek]]a, izgrađen iznad doline [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Argeş]], do kojeg vodi stepenište od 1.400 stepenica. Podigao ga je [[Vlad III. Cepeš]] (Vlad Nabijač ili Vlad Drakula), [[knez]] poznat po silnoj okrutnosti (navodno je svoje neprijatelje dao nabijati na kolac kao životinje). On je vjerojatno bio prototip [[Bram Stoker|Bramu Stokeru]] za lik [[grof]]a [[Drakula|Drakule]] u istoimenom [[Drakula|romanu]] objavljenom - [[1897]].<ref name=brit/> Ostale manje atrakcije okruga su ''Arboretum'' ([[šuma]]rska eksperimentalna stanica), i ''Rezervat [[srna]]'' pored Mihăieştija, i ''[[antika|Antički]] [[kamenolom]]'' pored Albeştija, proglašen spomenikom prirode. Tu je i dionica ceste između [[Piteşti]]ja i [[Câmpulung]]a, koja leži na [[Rimski putevi|rimskoj cesti]] [[Rimska Dacija|Stare Dakije]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/33827/Arges | title =''Argeş'' | accessdate = 07. 03. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Argeş County}} * [http://www.cjarges.ro/ Službene stranice okruga] {{ro icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/33827/Arges ''Argeş '' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Okruzi Rumunjske}} {{stub}} [[Kategorija:Okruzi u Rumuniji]] j7uulwmfq5igfva4003xfsz6j4skr51 Grande Île 0 3558107 41262797 41219515 2022-08-23T10:27:35Z CommonsDelinker 806 Bot: Menjam datoteku/fajl Maison_Kammerzell_00018u.jpg sa Strassburg_um_1900.jpg. wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Grande Île u Strasbourgu |slika = Cathédrale Strasbourg.jpg |godina = [[1988]]. <small>(12. zasjedanje) |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/495 |država = {{flag|Francuska}} }} '''Grande Île''' (dosl. veliki otok) ili '''Ellipse insulaire''' (dosl. eliptični otok), povijesno središte [[Strasbourg]]a u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno [[otok]] na rijeci [[Ill]] koji je prvo središte jednog grada koje je dospjelo na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]], već [[1988.]] godine. Internacionalno vijeće za spomenike i mjesta navelo je kako je Grand Île ''"stara četvrt koja je pravi primjer srednjovjekovnog grada"''<ref>[http://whc.unesco.org/archive/advisory_body_evaluation/495.pdf Strasbourg ­Grand ile UNESCO br. 495 (pdf)]</ref>. Pored ''Stražburške katedrale'', šeste najviše crkve na svijetu i krunskog primjera [[gotička arhitektura|gotičke arhitekture]] 15. stoljeća, u Grand Îleu se nalazi još drevnih crkava: ''Crkva Svetog Tome (Église Saint-Thomas ), Stara crkva Svetog Petra (St. Pierre-le-Vieux), Nova crkva Svetog Petra (St. Pierre-le-Jeune)'' i crkva'' St. Étienne''; ali i srednjovjekovni ''trg Kleber''; stambena četvrt s očuvanom srednjovjekovnom arhitekturom, napose ''kućom Kammerzell''; i 22 stara mosta kojima je povezan s gradom. Upravo su na njima postavljene 22 [[mjed]]ene ploče na kojima se navodi njegov status svjetske baštine<ref>https://web.archive.org/web/20051029080207/http://www.ot-strasbourg.fr/htm_uk/pages/patrimoine.php Turistički ured Strasbourga, 29. svibnja 2005.</ref>. {{Široka slika|Strasbourg - Ponts Couverts vus de la terrasse panoramique.jpg|750px|<center>Panorama '''Grande Île''' sa ''Vaubanove utvrde (Barrage Vauban)''; ispred se vidi srednjovjekovni most ''Ponts Couverts'' (četvrti toranj je skriven iza drveća lijevo), a iza se vidi katedrala u daljini|40%|left}} {{coord|48|34|58.8|N|7|44|52.8|E|region:FR_type:isle|display=inline}} == Katedrala Notre-Dame u Strasbourgu == [[Datoteka:Strasbourg_Cathedral.jpg|mini|<center>Pogled na katedralu]] [[Datoteka:Absolute Cathedrale Strasbourg interieur 01.JPG|mini|<center>Interijer prema oltaru]] Stražburška katedrala ili Katedrala naše Gospe od Strasbourga ([[francuski]]: ''Cathédrale Notre-Dame-de-Strasbourg'', [[njemački]]: ''Liebfrauenmünster zu Straßburg'') je [[katoličanstvo|katolička]] [[katedrala]] u [[Strasbourg]]u, čiji su brojni dijelovi [[romanička arhitektura]], ali je poznata kao primjer visoke ili kasne [[gotička arhitektura|gotičke arhitekture]]. Za veliki dio njezine izgradnje od [[1277.]] do svoje smrti, [[1318.]] godine, zaslužan je [[Erwin von Steinbach]]. Godine [[1015.]], biskup [[Werner von Habsburg]] je započeo gradnju nove katedrale preko ruševina [[Karolinška renesansa|Karolinške]] [[bazilika|bazilike]] iz [[778.]] godine. Veličanstvena romanička građevina s drvenim krovom je izgorjela 1176. godine. Od [[1176.]] do [[1439.]] obnavljala se i tijekom tog razdoblja građevinari iz [[Chartres]]a su potpuno promijenili njen izgled, osim kora i južnog [[portal]]a. Novi gotički zapadni portal, s tisućama figura, je najveličanstveniji, a sjeverni [[toranj]] (1439.), dugo najviša građevina na svijetu, je zahvaljujući umijeću majstora vrhunac linearnosti u kamenu. Na južnom transeptu katedrale nalazi se 18 metara visok astronomski sat, jedan od najvećih na svijetu. S visinom od 142 metra, ona je od [[1647.]] do [[1874.]] godine bila [[Najviše građevine na svijetu|najviša građevina a svijetu]], kada ju je premašila [[Crkva Svetog Nikole u Hamburgu]], a danas je šesta najviša crkva na svijetu. [[Victor Hugo]] ju je opisao kao ''"divovsko čudo delikatnosti"'' (''"Prodige du gigantesque et du délicat"'')<ref>Prijevod s [http://www.trekearth.com/gallery/Europe/France/photo40308.htm TrekEarth.com]</ref>. Katedrala je vidljiva širom ravnica [[Alsace]]a i može se vidjeti čak s planina [[Vosges]] i iz [[Schwarzwald|Crne šume]] s druge strane [[Rajna|Rajne]]. Francuska i njemačka [[policija]] je spriječila [[Al-Qaeda|Al-Qaedine]] islamske militante koji su planirali postaviti bombu na božićnu tržnicu, odmah uz katedralu, [[2000.]] godine<ref>{{Cite web |title=CBS.com |url=http://www.cbsnews.com/stories/2004/12/16/terror/main661554.shtml |access-date=2015-03-10 |archivedate=2013-11-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131101214357/http://www.cbsnews.com/stories/2004/12/16/terror/main661554.shtml |deadurl=yes }}</ref> <gallery> Image:Choeur - Cathedrale de Strasbourg.jpg|<center>Romanički kor Image: Central portal of the western facade.jpg|<center>Zapadni portal sa skulpturama Image:Rosace cathedrale strasbourg.jpg|<center>Vitraj na rozeti Image:Strassburg_Rose_exterior.jpg|<center>Rozeta izvana Image: Cathedrale de Strasbourg - Horloge Astronomique.jpg|<center>Astronomski sat Image:Orgue - Cathedrale de Strasbourg.jpg|<center>Glavne orgulje </gallery> == Crkva sv. Tome == [[Datoteka:Eglise St Thomas - Strasbourg.JPG|mini|lijevo|<center>''Crkva Svetog Tome''<center>]] [[Datoteka: Straßburg Denkmal des Marschals Moritz von Sachsen um 1900.jpg|mini|<center>Grobnica maršala Moritsa u crkvi]] '''''Crkva Svetog Tome''''' ([[francuski]]: ''Église Saint-Thomas'', [[njemački]]: ''Thomaskirche'') je glavna [[protestantizam|protestantska]] crkva u Strasbourgu otkad je francuskom aneksijom grada Strazburška katedrala ponovno postala [[katolicizam|rimokatoličkom]] [[1681.]] godine. Zovu je i "Protestantska katedrala" (''la cathédrale du Protestantisme alsacien'', ''Kathedrale der Protestanten'') ili ''Stara dama (Die alte Dame)''<ref>http://www.saint-thomas-strasbourg.org/index_f.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070701052340/http://www.saint-thomas-strasbourg.org/index_f.html |date=2007-07-01 }} Službene stranice opatije</ref>, i jedini je primjer dvoranske crkve u pokrajini [[Alsace]]. Na današnjoj lokaciji crkve postojalo je mjesto štovanja [[Sveti Toma Apostol|Svetog Tome Apostola]], još od 6. stoljeća, a pod pokroviteljstvom biskupa Adelochusa podignuta je veličanstvena crkva sa školom. Obje građevine su izorile u požarima [[1007.]] i [[1144.]] godine. Godine [[1196.]], započeta je izgradnja nove crkve u obliku utvrde s fasadom u [[romanička arhitektura|romaničkom stilu]] s impozantnim [[zvonik]]om. Nakon što je nekoliko puta gradnja bila prekinuta, završena je [[1521.]] godine u stilu kasne [[gotička arhitektura|gotičke arhitekture]]. Crkva Svetog Tome je peterobrodna dvoranska crkva dugao oko 65, široka 30 i visoka 22 metra. [[Kupola]] joj je visoka 30 metara, a ima galeriju iznad lijevog broda i [[kapela|kapele]] s obje strane [[apsida|apside]]. [[Datoteka:Strassburg Kleberplatz 1900.jpg|mini|lijevo|<center>Trg Kléber 1900. godine.]] == Trg Kleber == Trg Kleber, najveći trg u Strasbourgu, nalazi se u samom središtu gradske trgovačke zone. Ime je dobio po slavnom generalu Jean-Baptisteu Kléberu, koji je rođen u Strasbourgu [[1753.]] godine. U središtu trga nalazi se Kléberova skulptura ispod koje je škrinja s njegovim tijelom. Na sjevernoj strani trga je tzv. ''Aubette'' (Orderly Room), koju je izgradio Blondel od [[1765.]] do [[1772.]] godine. == Kuća Kammerzell == [[Datoteka:Strassburg um 1900.jpg|mini|<center>Kammerzellhüs prije 1900. godine.<center>]] Kuća Kammerzell ([[alzaški]]: ''Kammerzellhüs'', [[francuski]]: ''Maison Kammerzell'', [[njemački]]: ''Kammerzellhaus'') je jedna od najveličanstvenijih i najbolje očuvanih [[Srednji vijek|srednjovjekovnih]] kuća ukrašenih u [[gotika|kasnogotičkom]] stilu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u [[Strasbourg]]u. Nalazi se na katedralskom trgu (''Place de la Cathédrale''), sjeverozapadno od Stražburške katedrale, a svojom crvenkastom bojom se ističe od ostalih u slikovitoj ulici. Izgrađena je [[1427.]] godine i dvaput je renovirana, [[1467.]] i [[1589.]], u stilu [[Renesansa na sjeveru|njemačke renesanse]] i stilski je bliskija kućama [[Rajna|Rajnske oblasti]] s crnim i bijelim drvenim okvirovima rezerviranim za stambene građevine (za razliku od upravnih, službenih ili plemićkih kuća). Fasada kuće sadrži brojne izrezbarine od drveta. Kao i ''Kuća Tanneurs'', kuća Kammerzell prikazuje veliku sklonost uokviravanja prozora u to vrijeme. Osim drveta, u to je vrijeme bila popularna i [[opeka]], najoriginalnija ciglena zgrada izgrađena u to vrijeme je ''Trgovačka komora''. Kuća duguje ime trgovcu Jean-Françoisu Kammerzellu koji ju je kupio u 19. stoljeću. Kuća je iznutra bogato oslikana [[freska]]ma alzaškog slikara [[Léo Schnug|Léa Schnuga]] (1878.-1933.), a danas se u njoj nalazi restoran. == Bilješke == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Grande Île, Strasbourg}} * [http://whc.unesco.org/en/list/495 UNESCO] * [http://maps.msn.se/map.aspx?C=48.582,7.74655&L=EUR&A=3.25&S=800,740 Mapa lokacije s MSNa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090406041215/http://maps.msn.se/(0cgxfauny3aqmb45pncjx255)/map.aspx?C=48.582,7.74655&L=EUR&A=3.25&S=800,740 |date=2009-04-06 }} * [http://www.maison-kammerzell.com/maison-kammerzell-article20.html Službene stranice kuće Kammerzell] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070128200135/http://www.maison-kammerzell.com/maison-kammerzell-article20.html |date=2007-01-28 }} {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ade u Francuskoj]] [[Kategorija:Građevine u Francuskoj]] [[Kategorija:Gotička arhitektura]] [[Kategorija:Geografija Strasbourga]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] n6tqfa7qxqkwmk5cr88y47m8d7y57i2 Halime Hatun 0 4027727 41262485 41242230 2022-08-22T15:57:58Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {{Vladar | ime = Halime Hatu | slika = Halime Hatun'un mezarı.JPG | opis_slike = Grob Halime Hatun | datum_rođenja = | mesto_rođenja = | država_rođenja = [[Seldžučko carstvo]] | datum_smrti = [[1281]] | mesto_smrti = [[Sogut]] | država_smrti = {{zastava|Osmansko carstvo}} | sahranjen = [[Ertugrulova bašta]] | funkcija = | vladavina = | prethodnik = | naslednik = | dinastija = | otac = | majka = | supružnik = [[Ertugrul|Ertugrul Gazi]] | deca = [[Osman I]] <br /> [[Savci-Beg]] <br /> [[Gunduz Beg]] | grb = | opis_grba = }} '''Halime (Halima) Hatun''' ([[Osmanski turski jezik|osm.]] ''حلیمہ خاتون'', [[Turski jezik|tur.]] ''Halime Hatun''; ? — [[1281]], [[Sogut]]) je bila [[Ertugrul|Ertugrulova]] supruga i majka [[Osman I|Osmana I]], osnivača [[Osmansko carstvo|Osmanskog imperija]]. == Biografija == Halime je poreklom iz [[Seldžučka Monarhija|Seldžučkog carstva]], pripadala je plemićkoj porodici koja je proterana. Halime je [[Erthogrul|Ertugrulu]] podarila tri sina: [[Osman I|Osmana]], Gunduza i Savdži-Bega. Halimin grob se nalazi u bašti koja je podignuta u čast njenog supruga. ==Vidi== * [[Lista sultanija Osmanskog carstva|Majke sultana Osmanskog carstva]] [[Kategorija:Umrli 1281.]] [[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]] frxlqgbfvgzi04tb7xdd453kbh814k9 Airbus A320 0 4032256 41262648 41186569 2022-08-23T01:59:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |subtemplate= |ime=Airbus A320 |tip=[[Linijski putnički avion]] |proizvođač= EADS Airbus |slika=File:Lufthansa Airbus A320-211 D-AIQT 01.jpg |opis slike= Airbus A320-200 |dizajn= |probni let= 22.02.1987. |uveden u uporabu= mart 1988. |proizveden= |povučen= |status= U upotrebi |prvotni korisnik= Adria Airways, Air France |više korisnika= <!--maksimalno tri korisnika--> |broj primjeraka=6.243 (31. augusta 2014.) |pojedinačna cijena= }} '''Airbus A-320''' je moderni [[Uskotrupni avion|uskotrupni]] putnički [[avion]] srednjeg doleta. Poznat je i kao prvi [[linijski putnički avion]] u koji je ugrađena napredna "[[Komande leta|fly-by-wire]]" tehnologija uz pomoću koje se avionom upravlja putem elektronskih impulsa. Upravljanje se vrši preko "Joysticka" koji je [[pilot]]u s lijeve a kopilotu s desne strane. Prvi let bio je [[22. februara]] [[1987.]] godine. == Historijski razvoj == Nakon početnog uspjeha [[Airbus A300|A300]], [[Airbus]] je počeo razvijati novi model koji bi trebao zamijeniti jedan od najpopularnijih aviona tog vremena, [[Boeing 727]]. Planiran je [[avion]] iste veličine ali ekonomičniji i s verzijama koje bi prevozile različiti broj putnika. Digitalna tehnologija A320 za dvije generacije nadmašuje staru, analognu tehnologiju ugrađenu u B727. Naprednim dizajn uključuje: "fly-by-wire" upravljanje avionom, izradu primarnih dijelova konstrukcije od kompozitnih materijala, kontrolu centra težišta pomoću razmještaja [[Kerozin|goriva]], [["Glass cockpit" pilotska kabina]] s EFIS sustavom i dvočlana posada pilotske kabine. S navedenom modernizacijom A320 troši i do 50% manje goriva od B727. Dijelovi aviona proizvedeni u više Airbusovih tvornica prevoze se na završno sklapanje u [[Hamburg]] Finkenwerder (A318, A319, A321) ili u [[Toulouse]] Blagnac (A320). Dijelovi se prevoze posebnim transportnim avionom [[Airbus Beluga|A300-600ST "Beluga"]]. A320 i njegove verzije su najproizvođeniji komercijalni avioni. Kako bi kompanija održala zadane rokove planira se proizvodnja od 30 aviona mjesečno krajem [[2006.]], 32 početkom [[2007.]] 34 od marta [[2008.]], 36 od prosinca 2008. do čak 40 sredinom [[2009.]] godine. == Verzije A320 == === A319 === [[Datoteka:Germanwings A319 D-AKNO STR.jpg|mini|220px|desno|A319-100]] A319 je kraća verzija A320 s doletom od 7200 km. U dvije klase može smjestiti 124 putnika. Zajedno s A320 najpopularnije su verzije ove skupine aviona.<ref>"[http://www.airbus.com/aircraftfamilies/passengeraircraft/a320family/a319/specifications/ Specifications Airbus A319]". Airbus. pristuljeno 13. februara 2012.</ref> 2003. godine [[easyJet]] kompanija preuzela je A319 avione s manjim prostorom kabinske kuhinje što je omogućilo povećanje broja sjedišta na 156. Radi sigurnosnih zahtjeva na te avione su iznad krila ugrađeni dodatni izlazi u slučaju opasnosti. EasyJet-ova narudžba od 120 aviona A319s plus još 120 aviona u planu, najveći je zaključeni prodajni ugovor aviona tijekom tog vremena. ====A319CJ==== :A319CJ je poslovna podverzija. S dodatno ugrađenim spremnicima za gorivo unutar cargo odjeljka dolet aviona dostiže 12.000 km. Avion ima 39 sjedišta.<ref>[http://www.airbus.com/fileadmin/media_gallery/files/tech_data/jetFamily/media_object_file_ACJ_Specifications.pdf ACJ Specifications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131008153336/http://www.airbus.com/fileadmin/media_gallery/files/tech_data/jetFamily/media_object_file_ACJ_Specifications.pdf |date=2013-10-08 }}, airbus.com</ref><ref>"ACJ Analysis" Business & Commercial Aviation Magazine&nbsp;– July 2002, Page 44</ref> Od poznatijih korisnika ovog aviona su [[DaimlerChrysler]] i [[Reliance Industries]]. Dodatna prednost aviona je i mogućnost preinake sjedišta u bilo koju A319 standardnu konfiguraciju kao i micanje dodatnih spremnika za gorivo kako bi se povećao prostor za korisni teret. Na avion su ugrađeni isti motori kao i na A320. ====A319LR==== :A319LR standardni je A319 avion s preuzetim nekim prednostima kao i dodatnim spremnicima s A319CJ. Airbus je ponudio avion sa standardnom [[Putnička kabina aviona|putničkom kabinom]] s mogučnošću preinake na 48 sjedišta predviđenih za ekskluzivnu poslovnu klasu na interkontinentalnim letovima. Za razliku od 6 dodatnih spremnika za gorivo na A319CJ, A319LR ih ima 4. Dolet aviona je 8.300 km. === A321 === :[[Datoteka:Swiss.a321-112.hb-ioh.750pix.jpg|mini|220px|lijevo|A321-100]] Za razliku od A319 koji je skraćena verzija A320, kod A321 trup aviona je produžen. Dio trupa ispred [[Krilo aviona|krila]] produžen je za 4,27 m a iza krila za 2,67 m. Radi povećane težine morali su se ojačati svi noseći dijelovi konstrukcije što je opet omogućilo ugradnju jačih motora. Modificirani su i [[Sustav za gorivo|sustav za gorivo]], [[Podvozje aviona|podvozje]] (veći kotači i jače [[kočnice]]) i [[komande leta]].<ref>/http://www.airbus.com/aircraftfamilies/passengeraircraft/a320family/a321/specifications {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150502202751/http://www.airbus.com/aircraftfamilies/passengeraircraft/a320family/a321/specifications/ |date=2015-05-02 }} Specifications Airbus A321". Airbus. pristupljeno 13. februara 2012.</ref> Avion je prvi put predstavljen u studenom 1989. godine a prvi promotivni let bio je [[11. marta]] [[1993.]] Iste godine dobio je i uporabnu dozvolu. Dolet mu je 4.352 km. === A318 === :[[Datoteka:Airbus_A318_FGUGC.jpg|mini|220px|lijevo|Air France Airbus A318]] A318 najkraća je verzija iz A320 serije aviona. A318 je šest metara kraći te četiri tone lakši od A320, a zbog stabilnosti uslijed kraćeg trupa vertikalni stabilizator mu je 80 cm viši. Avion je nastao na osnovi programa EA31X koji je Airbus razvijao zajedno s ''Avic of China'' i ''Singapore Technologies''. U programu su bili AE316 s 95 sjedala i AE317 s 115 do 125 sjedala). 1998. godine Airbus odustaje od programa radi neekonomičnosti. I prije otkazivanja EA31X programa Airbus je vodio zasebno istraživanje za izradu aviona do 100 sjedala koji se sastojao od skračivanja trupa A319 što je i objavljeno 1998.godine. Prvi korisnici A318 od 2003. godine bili su Frontier Airlines i Air France. Avion može prevoziti 107 putnika. Do 2007. godine je naručeno 92 aviona a isporućeno 37. A318 je prvotno imao Pratt & Whitney PW6000 turboventilatorske motore, ali radi njihove veće potrošnje od očekivane kompanije su u svoje naruđbe unosile efikasniji i štedljiviji CFM56 motor. == Isporuka == Pregled svih isporuka kroz historiju te trenutni status narudžbi (na dan 31. augusta 2014.):<ref name="Airbus_Orders">{{Cite web |url=http://www.airbus.com/company/market/orders-deliveries/?eID=dam_frontend_push&docID=40336 |title=Airbus Orders and Deliveries |work=Airbus |date=31. august 2014. |format= |accessdate=19. oktobra 2014. |archivedate=2014-09-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140929214842/http://www.airbus.com/company/market/orders-deliveries/?eID=dam_frontend_push&docID=40336 |deadurl=yes }} [http://www.airbus.com/company/market/orders-deliveries/?eID=dam_frontend_push&docID=40336 spreadsheet with details] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140929214842/http://www.airbus.com/company/market/orders-deliveries/?eID=dam_frontend_push&docID=40336 |date=2014-09-29 }}</ref><ref name="Airbus_Hist_OD">{{cite web |url=http://www.airbus.com/fileadmin/media_gallery/files/reports_results_reviews/Summary_Historial_Orders_Deliveries_1974-2009.xls |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101223223239/http://www.airbus.com/fileadmin/media_gallery/files/reports_results_reviews/Summary_Historial_Orders_Deliveries_1974-2009.xls |archivedate=2010-12-23 |title=Historical Orders and Deliveries 1974–2009 |work=Airbus |date=January 2010 |format=Microsoft Excel |accessdate=10. prosinca 2012. |deadurl=no }}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:right; font-size:96%;" |- ! !!colspan="2"|Naručeno!!colspan="28"|Isporučeno |- !Tip!!Ukupno!!Naručeno!!Ukupno!!2014.!!2013.!!2012.!!2011.!!2010.!!2009.!!2008. |- !A318 |79||0||79||''0''||1||2||2||2||6||13 |- !A319 |1.465||45||1.420||''25''||38||38||47||51||88||98 |- !A320 |4.640||877||3.763||''219''||352||332||306||297||221||209 |- !A321 |1.535||554||981||''104''||102||83||66||51||87||66 |- !Ukupno |7.640||1.476||6.243||''348''||493||455||421||401||402||386 |} {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | Tip ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 2007 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 2006 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 2005 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 2004 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 2003 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 2002 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 2001 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 2000 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1999 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1998 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1997 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1996 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1995 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1994 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1993 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1992 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1991 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1990 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1989 ! style="color:#fff;font-weight:bold;background-color:#069;padding:0.3em" | 1988 |- !A318 |''17'' |8 |9 |10 |8 | | | | | | | | | | | | | | | |- |- !A319 |''105'' |137 |142 |87 |72 |85 |89 |112 |88 |53 |47 |18 | | | | | | | | |- |- !A320 |''194'' |164 |121 |101 |119 |116 |119 |101 |101 |80 |58 |38 |34 |48 |71 |111 |119 |58 |58 |16 |- |- !A321 |''51'' |30 |17 |35 |33 |35 |49 |28 |33 |35 |22 |16 |22 |16 | | | | | | |- |- !Ukupno |''367'' |339 |289 |233 |232 |236 |257 |241 |222 |168 |127 |72 |56 |64 |71 |111 |119 |58 |58 |16 |- |} == Usporedba == {| style="text-align: center; font-size:100%; color:black" |- bgcolor="#87CEEB" !Verzija: !A318 !A319 !A320-200 !A321 |-bgcolor="#EEEEEE" | Prvi let |15.01.2002. |25.08.1995. |22.02.1987. |11.03.1993. |-bgcolor="#EEEEEE" | Najveća brzina ([[Mach|M]]) | colspan="4" align="center"| 0,82 |-bgcolor="#EEEEEE" | Ekonomska brzina (M) | colspan="4" align="center"| 0,79 |-bgcolor="#EEEEEE" | Dolet (km) |5.950 |6.800 |4.843 |5.600 |-bgcolor="#EEEEEE" | Razmah krila (m) | colspan="4" align="center"| 34,1 |-bgcolor="#EEEEEE" | Dužina (m) | 31,45 | 33,84 | 37,57 | 44,51 |-bgcolor="#EEEEEE" | Visina (m) | 12,56 | colspan="3" align="center"| 11,76 |-bgcolor="#EEEEEE" | Masa (Kg) | 39.300 | 40.600 | 42.400 | 48.200 |-bgcolor="#EEEEEE" | [[MTOW]] (Kg) | 68.000 | 75.500 | 77.000 | 93.500 |-bgcolor="#EEEEEE" | Snaga motora ([[Newton|kN]]) |104,5 |120,1 |133,4 |105,9 |-bgcolor="#EEEEEE" | U upotrebi | ( ) | ( ) | ( ) | ( ) |} == Vanjske veze == {{commonscat|Airbus A320 family}} [http://bs.wikipedia.org/wiki/Adria_Airways Adria Airways] <br> [http://en.wikipedia.org/wiki/Air_France Air France] <br> [http://en.wikipedia.org/wiki/Airbus Airbus] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Putnički avioni]] [[Kategorija:Airbus]] cdnbktx11fhhc4r0bhchnuu1kg3b1rh Najstariji ljudi 0 4478514 41262510 41261478 2022-08-22T18:32:24Z Дејан2021 163233 /* Najstariji živući ljudi */Ažuriranje (preminula Tekla Juniewicz) wikitext text/x-wiki Ovo je popis najstarijih ljudi čija je dob zabilježena. Starosnim rekordima bave se Gerontološka istraživačka skupina (''Gerontology Research Group'' - GRG) i ''[[Guinnessova knjiga rekorda]] na svjetskom nivou, dok Evropska Superstogodišnja Organizacija, (European Supercentenarian Organization - ESO), verifikuje superstogodišnjake poreklom iz evropskih zemalja.'' Najdugovječnija osoba dosad je Francuskinja [[Jeanne Calment]] koja je živjela 122 godine i 164 dana. U dobi od 12 ili 13 godina srela je [[Vincent van Gogh|Vincenta van Gogha]].<ref>[https://www.nytimes.com/1997/08/05/world/jeanne-calment-world-s-elder-dies-at-122.html Jeanne Calment, World's Elder, Dies at 122], Objavljeno 5. kolovoza 1997.</ref> Najdugovječniji muškarac u povijesti je Japanac [[Jiroemon Kimura]] koji je živio 116 godina i 54 dana.<ref>[https://www.24sata.hr/news/preminuo-najstariji-covjek-na-svijetu-imao-je-cak-116-godina-318970 Preminuo najstariji čovjek na svijetu, imao je čak 116 godina],Objavljeno 12. lipnja 2013.</ref> Najstarija osoba rođena u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] bila je [[Jelisaveta Veljković]]. Rođena je u [[Ravna Gora (općina)|Ravnoj Gori]] kod [[Gorski kotar|Gorskog Kotara]], [[18. 7.|18. srpnja]] [[1904]]., a umrla u [[Beograd|Beogradu]] [[20. 10.|20. listopada]] [[2016]]. godine u dobi od 112 godina i 94 dana<ref>[https://www.novilist.hr/regija/goranka-cenka-jedna-od-najstarijih-zena-na-svijetu/ Goranka Cenka jedna od najstarijih žena na svijetu], Objavljeno 8. svibnja 2016</ref>. Dana [[5. 3.|5. ožujka]] [[2021|2021.]] iz nasela [[Selce]] kod [[Crikvenica|Crikvenice]] je u dobi od 109 godina i 85 dana umro najstariji Hrvat [[Josip Kršul]].<ref>[https://www.novilist.hr/rijeka-regija/novi-vinodolski-crikvenica/josip-krsul-marinac-iz-selca-slavi-109-rodendan-ujutro-kava-i-novine-ponekad-i-rakija/ Josip Kršul, marinac iz Selca slavi 109. rođendan: “Ujutro kava i novine, ponekad i rakija…], Objavljeno 20. prosinca 2020.</ref> ==Najstariji ljudi dosad== {{legend2|#F9F9F9|pokojni|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#99FF99|živi|border=1px solid #AAAAAA}} {| class=wikitable |- !Broj !Ime !Spol !Nadnevak rođenja !Nadnevak smrti !Dob !Država |- |1. |[[Jeanne Calment]] |align=center|Ž |21. veljače 1875. |4. kolovoza 1997. |122 godine, 164 dana |Francuska |- |2. |Kane Tanaka |align=center|Ž |2. siječnja 1903. |19. travnja 2022. |119 godina, 107 dana |Japan |- |3. |Sarah Knauss |align=center|Ž |24. rujna 1880. |30. prosinca 1999. |119 godina, 97 dana |SAD |- {{obojani okvir|#99FF99}} |4. |Lucile Randon |align=center|Ž |11. veljače 1904. |Živuća |{{age in years and days|1904|2|11}} |Francuska |- |5. |Nabi Tajima |align=center|Ž |4. kolovoza 1900. |21. travnja 2018. |117 godina, 260 dana |Japan |- |6. |Marie-Louise Meilleur |align=center|Ž |29. kolovoza 1880. |16. travnja 1998. |117 godina, 230 dana |Kanada |- |7. |Violet Brown |align=center|Ž |10. ožujka 1900. |15. rujna 2017. |117 godina, 189 dana |Jamajka |- |8. |Emma Morano |align=center|Ž |29. studenog 1899. |15. travnja 2017. |117 godina, 137 dana |Italija |- |9. |Chiyo Miyako |align=center|Ž |2. svibnja 1901. |22. srpnja 2018. |117 godina, 81 dan |Japan |- |10. |Misao Okawa |align=center|Ž |5. ožujka 1898. |1. travnja 2015. |117 godina, 27 dana |Japan |} ==Najstariji muškarci dosad== {| class=wikitable |- !Broj !Ime !Nadnevak rođenja !Nadnevak smrti !Dob !Država |- |1. |[[Jiroemon Kimura]] |19. travnja 1897. |12. lipnja 2013. |116 godina, 54 dana |Japan |- |2. |Christian Mortensen |16. kolovoza 1882. |25. travnja 1998. |115 godina, 252 dana |SAD (rođen u Danskoj) |- |3. |Emiliano Mercado del Toro |21. kolovoza 1891. |24. siječnja 2007. |115 godina, 156 dana |Portoriko |- |4. |Mathew Beard |9. srpnja 1870. |16. veljače 1985. |114 godina, 222 dana |SAD |- |5. |Walter Breuning |21. rujna 1896. |14. travnja 2011. |114 godina, 205 dana |SAD |- |6. |Yukichi Chuganji |23. ožujka 1889. |28. rujna 2003. |114 godina, 189 dana |Japan |- |7. |Joan Riudavets |15. prosinca 1889. |5. ožujka 2004. |114 godina, 81 dan |Španija |- |9. |Fred H. Hale, Sr. |1. prosinca 1890. |19. studenog 2004. |113 godina, 354 dana |SAD |- |10. |Yisrael Kristal |15. rujna 1903. |11. kolovoza 2017. |113 godina, 330 dana |Izrael |} ==Najstariji živući ljudi== (stanje [[22. 8.]] [[2022]].) {| class="wikitable" |- !Broj !Ime !Spol !Nadnevak rođenja !Država |- |1 |Lucile Randon<ref name=":0">[https://grg.org/WSRL/TableE.aspx GRG World Supercentenarian Rankings List] Gerontology Research Group</ref> |align=center|Ž |11. veljače 1904. |[[Francuska]] |- |2 |María Brañas Morera<ref name=":0"/> |align=center|Ž |4. ožujka 1907. |[[Španija]] |- |3 |Fusa Tatsumi<ref name=":0"/> |align=center|Ž |25. travnja 1907. |[[Japan]] |- |4 |Bessie Hendricks<ref name=":0"/> |align=center|Ž |7. studenoga 1907. |[[Sjedinjene Američke države]] |- |5 |Edie Ceccarelli<ref name=":0"/> |align=center|Ž |5. veljače 1908. |[[Sjedinjene Američke države]] |} <small> a{{note|Juniewicz}}Juniewicz je rođena u Krupskom kod [[Lavov|Lavova]], tada u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], sada u [[Ukrajina|Ukrajini]].</small> ==Vidi još== *[[Superstogodišnjaci]] ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Demografija]] [[Kategorija:Gerontologija]] [[Kategorija:Superstogodišnjaci| ]] [[Kategorija:Dugovječnost]] nmfj6p934eajf3ef8futmjxvxfich47 Alžir na Olimpijskim igrama 2012. 0 4498014 41262745 41100812 2022-08-23T06:20:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Alžir na olimpijadama |flagcaption=[[Zastava Alžira]] |games=Letnje olimpijske igre 2012. |competitors=39 |sports=12 |flagbearer= [[Abdelhafid Benčalba]] |officials= |gold=1 |silver= |bronze= |total= 1 |rank=50 }} [[Datoteka:olympic flag.svg|levo|100px]] '''[[Alžir]]''' je na '''[[Letnje olimpijske igre 2012.|Olimpijskim igrama u Londonu 2012.]]''' učestvovao dvanaesti put kao samostalna zemlja. Boje Alžira na [[Letnje olimpijske igre 2012.|Olimpijskim igrama u Londonu 2012.]] branilo je 39 sportista u 12 sportova, 11 pojedinačnih i 1 ekipnom a u olimpijskom timu se nalazilo se 21 sportista i 18 sportistkinja. Zastavu Alžira na ceremoniji otvaranja nosio je [[bokser]] [[Abdelhafid Benčalba]]. Predstavnici Alžira su po prvi put nastupili u [[Streljaštvo|streljaštvu]] i [[Tekvondo|tekvondou]]. == Osvajači medalja == {| class="wikitable sortable" |- ! Medalja ! Olimpijac ! Sport ! Disciplina |- | [[Datoteka:Gold medal olympic.svg|20px]] '''Zlato''' || [[Taufik Mahlufi|Taufik Maklufi]] || [[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|Atletika]] || [[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — 1.500 metara za muškarce|1.500 metara za muškarce]] |} == Učesnici po sportovima == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" ! width=180|Sport ! width=55|Muškarci ! width=55|Žene ! width=55|Ukupno |- | align=left|[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Atletika'']] | 5 || 1 || 6 |- | align=left|[[Biciklizam na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Biciklizam'']] | 1|| 0 || 1 |- | align=left|[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Boks'']] | 8 || 0 || 8 |- | align=left|[[Veslanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Veslanje'']] | 0|| 1 || 1 |- | align=left|[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Dizanje tegova'']] | 1|| 0 || 1 |- | align=left|[[Mačevanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Mačevanje'']] | 0|| 2 || 2 |- | align=left|[[Odbojka na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Odbojka'']] | 0 || 12 || 12 |- | align=left|[[Plivanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Plivanje'']] | 1|| 0 || 1 |- | align=left|[[Rvanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Rvanje'']] | 3 || 0 || 3 |- | align=left|[[Streljaštvo na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Streljaštvo'']] | 1 || 0 || 1 |- | align=left|[[Tekvondo na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Tekvondo'']] | 1 || 0 || 1 |- | align=left|[[Džudo na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|''Džudo'']] | 0 || 2 || 2 |-class="sortbottom" ! 12 sportova || 21|| 18|| 39 |} ==[[Datoteka:Athletics pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Atletika]]== {{main|Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} === Muškarci === {|class=wikitable style="font-size:90%; text-align:center;" |- !rowspan="2"|Atletičar !rowspan="2"|Disciplina !colspan="2"|Grupa !colspan="2"|Četvrtfinale !colspan="2"|Polufinale !colspan="2"|Finale !rowspan="2"|Detalji |- !Rezultat !Mesto !Rezultat !Mesto !Rezultat !Mesto !Rezultat !Mesto |- | align=left|[[Raba Abud]] |[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — 5.000 metara za muškarce|5.000 metara]] |13:28,38 |14 u gr. 2 |colspan=4 bgcolor=wheat | | bgcolor=wheat|''Nije se plasirao'' |'''21 /43 |[https://archive.is/20121208212521/www.london2012.com/athletics/event/men-5000m/phase=atm050900/index.html] |- | align=left|[[Mohamed Belabas]] |[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — 3.000 metara prepreke za muškarce|3.000 metara prepone]] |8:22,32 '''{{tooltip|LRS|Najbolje lično vreme sezone - lični rekord sezone}}''' |6 u gr 3 |colspan=4 bgcolor=wheat | |bgcolor=wheat|''Nije se plasirao'' |'''16 / 39 |[https://archive.is/20121208224448/www.london2012.com/athletics/event/men-3km-steeplechase/phase=atm033900/index.html] |- | align=left|[[Tajeb Filali]] |[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — maraton za muškarce|Maraton]] |colspan=6 bgcolor=wheat | |colspan=2 bgcolor=wheat|''Nije završio trku'' |[https://archive.is/20121205001424/www.london2012.com/athletics/event/men-marathon/index.html] |- |align=left rowspan=2| '''[[Taufik Mahlufi|Taufik Maklufi]]''' |[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — 800 metara za muškarce|800 m]] |colspan=2 bgcolor=wheat|''Nije završio trku'' |colspan=2 bgcolor=wheat| |colspan=4 bgcolor=wheat|''Nije se plasirao'' |[https://archive.is/20121209070812/www.london2012.com/athletics/event/men-800m/phase=atm008900/index.html] |- |[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — 1.500 metara za muškarce|1.500 m]] |3:35,15 |1 u gr 1 '''{{tooltip|KV|automatski kvalifikovan}}''' |colspan=2 bgcolor=wheat| |3:42,24 |1 u gr 1 '''{{tooltip|KV|automatski kvalifikovan}}''' |3:34,08 |[[Datoteka:Gold medal olympic.svg|25px]] |[https://archive.is/20130427002555/www.london2012.com/athletics/event/men-1500m/phase=atm015100/index.html] |- | align=left|[[Isam Nima]] |[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — troskok za muškarce|Troskok]] |16,50 |7 u gr. B |colspan=4 bgcolor=wheat| |bgcolor=wheat|''Nije se plasirao'' |''' 15 / 27 |[https://web.archive.org/web/20120502090352/http://www.london2012.com/athletics/event/men-triple-jump/phase=atm062900/index.html] |} === Žene === {|class=wikitable style="font-size:90%; text-align:center;" |- !rowspan="2"|Atletičar !rowspan="2"|Disciplina !colspan="2"|Grupa !colspan="2"|Četvrtfinale !colspan="2"|Polufinale !colspan="2"|Finale !rowspan="2"|Detalji |- !Rezultat !Mesto !Rezultat !Mesto !Rezultat !Mesto !Rezultat !Mesto |- |[[Suad Ait Salem]] |[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — maraton za žene|Maraton]] |colspan=6 bgcolor=wheat| |2:31,15 |'''37 /118 |[https://archive.is/20121205024038/www.london2012.com/athletics/event/women-marathon/index.html] |} ==[[Datoteka:Cycling pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Biciklizam]]== {{glavni|Biciklizam na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} === [[Datoteka:Cycling (road) pictogram.svg|20px|Biciklizam]] [[Drumski biciklizam]] === {|class=wikitable style="font-size:90%; text-align:center;" |- !Biciklista !Disciplina !Vreme !Plasman !Detalji |- |[[Azedine Lagab]] |[[Biciklizam na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — drumska trka za muškarce|Drumska trka]] |colspan=2 bgcolor=wheat|''Nije završio trku'' |[https://archive.is/20121205083505/www.london2012.com/cycling-road/event/men-road-race/index.html] |} ==[[Datoteka:Boxing pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Boks]]== {{Glavni članak|Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} {| class="wikitable" border="1" style="font-size:90%" |- !rowspan=2|Sportista !rowspan=2|Disciplina !Runda 32 !1/8 finala !1/4 finale !Polufinale !colspan=2|Finale !rowspan=2|Detalji |- !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Plasman |- |[[Mohamed Flisi]] |[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 49 kg za muškarce|papir (do 49 kg)]] | {{zas|TAJ}} [[Kaeo Pongprayoon|Pongprayoon]]<br /> '''izg''' 11-19 |colspan=5 bgcolor=wheat align=center| ''Nije se plasirao'' | [https://web.archive.org/web/20120801034207/http://www.london2012.com/boxing/event/men-light-fly-49kg/match=bxm049514/index.html] |- |[[Samir Brahimi]] |[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 52 kg za muškarce|muva (do 52 kg)]] | {{zas|AUS}} [[Džekson Daren Vuds|Vuds]]<br /> '''pob''' 14-12 | {{zas|RUS}} [[Miša Aloian|Aloian]]<br /> '''izg''' 9-14 | colspan=4 bgcolor=wheat align=center| ''Nije se plasirao'' | [https://web.archive.org/web/20130402090258/http://www.london2012.com/boxing/event/men-fly-52kg/match=bxm052401/index.html] |- |[[Mohamed Amin Vadahi|Mohamed Vadahi]] |[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 56 kg za muškarce|bantam (do 56 kg)]] | {{zas|GRU}} [[Merab Turkadze]]<br /> '''pob''' predaja b.b. | {{zas|DOM}} [[Vilijam Alkantara Enkarnasion|Alkantara]]<br /> '''pob''' 16-10 | {{zas|JAP}} [[Satoši Šimizu|Šimizu]]<br />'''izg''' 15-17 | colspan=3 bgcolor=wheat align=center| ''Nije se plasirao'' | [https://web.archive.org/web/20130408081707/http://www.london2012.com/boxing/event/men-bantam-56kg/match=bxm056304/index.html] |- |[[Abdelkader Čadi]] |[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 60 kg za muškarce|laka (do 60 kg)]] | {{zas|TUR}} [[Fatih Keleš|Keleš]]<br /> '''izg''' 8-15 | colspan=5 bgcolor=wheat align=center| ''Nije se plasirao'' | [https://web.archive.org/web/20120801033700/http://www.london2012.com/boxing/event/men-light-60kg/match=bxm060512/index.html] |- |[[Iljaš Abadi]] |[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 69 kg za muškarce|velter (do 69 kg)]] | {{zas|VB}} [[Fredi Evans|Evans]]<br /> '''izg''' 10-18 | colspan=5 bgcolor=wheat align=center| ''Nije se plasirao'' | [https://web.archive.org/web/20120801033744/http://www.london2012.com/boxing/event/men-welter-69kg/match=bxm069507/index.html] |- |[[Abdelmalek Rahu]] |[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — 75 kg za muškarce|srednja (do 75 kg)]] | {{zas|AUS}} [[Džesi Ros|Ros]]<br /> '''pob''' 13-11 | {{zas|JAP}} [[Riota Murata|Murata]]<br /> '''izg''' 12-21 | colspan=4 bgcolor=wheat align=center| ''Nije se plasirao'' | [https://web.archive.org/web/20130404064700/http://www.london2012.com/boxing/event/men-middle-75kg/match=bxm075408/index.html] |- |[[Abdelhafid Benčalba]] |[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 81 kg za muškarce|poluteška (do 81 kg)]] | slobodan | {{zas|NEM}} [[Enriko Koling|Koling]]<br /> '''pob''' 12-9 | {{zas|UKR}} [[Oleksandr Gvoždik|Gvoždik]]<br />'''izg''' 17-19 | colspan=3 bgcolor=wheat align=center| ''Nije se plasirao'' | [https://web.archive.org/web/20130402062903/http://www.london2012.com/boxing/event/men-light-heavy-81kg/match=bxm081304/index.html] |- |[[Čuaib Buludinats]] |[[Boks na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 91 kg za muškarce|teška (do 91 kg)]] | bgcolor=wheat align=center| | {{zas|ARG}} [[Jara Džamil Peralta|Peralta]]<br /> '''izg''' 5-13 | colspan=4 bgcolor=wheat align=center| ''Nije se plasirao'' | [https://web.archive.org/web/20130402173813/http://www.london2012.com/boxing/event/men-heavy-91kg/match=bxm091404/index.html] |} == [[Datoteka:Rowing_pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Veslanje]] == {{main|Veslanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} {|class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%" |- !rowspan="2"|Veslač !rowspan="2"|Disciplina !colspan="2"|Kvalifikacije !colspan="2"|Repesaž !colspan="2"|Polufinale !colspan="2"|Finale !rowspan="2"|Detalji |- !Vreme !Mesto !Vreme !Mesto !Vreme !Mesto !Vreme !Mesto |- |[[Amina Ruba]] |[[Veslanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — skif za žene|Skif za žene]] |align=center|8:15,94 |align=center|5 u gr. 5 |align=center|8:12,83 |align=center|4 u gr. 1 |align=center colspan=2 bgcolor=wheat| |align=center|8:42,23 |align=center| 26 |[https://archive.is/20130103204646/www.london2012.com/rowing/event/women-single-sculls/phase=row012100/index.html] |} == [[Datoteka:Weightlifting pictogram.svg|30px]] [[Dizanje tegova]] == {{main|Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- !rowspan="2"|Dizač !rowspan="2"|Disciplina !colspan="2"|Trzaj !colspan="2"|Izbačaj !rowspan="2"|Ukupno !rowspan="2"|Plasman !rowspan="2"|Detalji |-style="font-size:95%" !Rez. !Plas. !Rez. !Plas. |- |[[Valid Bidani]] |[[Dizanje tegova na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 105 kg za muškarce|do 105 kg]] |align=center|160 |align=center|13 |align=center|180 |align=center|14 |align=center|340 |align=center|14 |align=center|[https://archive.is/20121208144615/www.london2012.com/weightlifting/event/men-105kg/index.html] |} == [[Datoteka:Fencing pictogram.svg|30px]] [[Mačevanje]] == {{main|Mačevanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} {| class="wikitable" style="font-size:90%;" |- !rowspan="2"|Mačevalac !rowspan="2"|Disciplina !Runda 64 !Runda 32 !1/8 finala !Četvrtfinale !Polufinale !colspan=2|Finale !rowspan="2"|Detalji |-style="font-size:95%" !Protivnik<br /> Rezultat !Protivnik<br /> Rezultat !Protivnik<br /> Rezultat !Protivnik<br /> Rezultat !Protivnik<br /> Rezultat !Protivnik<br /> Rezultat !Plasman |- |[[Anisa Helfaui]] |[[Mačevanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — floret za žene|floret za žene]] | {{zas|UKR}} [[Olga Lelejko|Lelejko]]<br /> '''izg''' 4-15 |colspan=6 align=center bgcolor=wheat|''Nije se plasirala'' |[https://web.archive.org/web/20130403225336/http://www.london2012.com/fencing/event/women-foil/match=few001602/index.html] |- |[[Melisa Lea Mutusami]] |[[Mačevanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — sablja za žene|sablja za žene]] | align=center bgcolor=wheat| | {{zas|RUS}} [[Sofija Velikaja|Velikaja]]<br /> '''izg''' 6-15 | colspan=5 align=center bgcolor=wheat|''Nije se plasirala'' |[https://web.archive.org/web/20130404125107/http://www.london2012.com/fencing/event/women-sabre/match=few003516/index.html] |} ==[[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Odbojka]]== {{Glavni članak|Odbojka na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} ; Sastav reprezentacije: {| class="wikitable sortable" style="font-size:{{{fs|100}}}%; text-align:center;" |- !№ !style="width:12em"|Ime !Poz. !style="width:5em"|Visina !style="width:9em"|Datum rođenja !style="width:14em"|Klub u 2012. |- |{{sort|01|1}}||align=left|[[Šerin Henaui]]||tehničar||1,72||align=right|1. oktobar 1988.||align=left|{{zas|FRA}} [[Le Hainaut VB Women]] |- |{{sort|02|2}}||align=left|[[Merva Dalal Ačur]]||primač ||1,75||align=right|3. novembar 1994.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[ESF Mouzaia]] |- |{{sort|03|3}}||align=left|[[Salima Hamuč]]||libero||1,58||align=right|17. januar 1984.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[GS Pétroliers]] |- |{{sort|04|5}}||align=left|[[Amel Kamtače]]||primač||1,81||align=right|4. maj 1981.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[GS Pétroliers]] |- |{{sort|05|8}}||align=left|[[Zohra Bensalem]]||korektor||1,78||align=right|5. april 1990.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[GS Pétroliers]] |- |{{sort|06|9}}||align=left|[[Sara Belhocin]]||tehničar||1,76||align=right|18. septembar 1994.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[GS Pétroliers]] |- |{{sort|07|11}}||align=left|[[Muni Abderahim]]||srednji bloker||1,71||align=right|19. novembar 1985.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[ASW Bejaia]] |- |{{sort|08|12}}||align=left|[[Safija Bukima]]||korektor||1,76||align=right|10. januar 1991.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[GS Pétroliers]] |- |{{sort|09|13}}||align=left|[[Naval Mansuri]]||libero||1,74||align=right|1. avgust 1985.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[GS Pétroliers]] |- |{{sort|10|17}}||align=left|[[Lidija Ulmu]] kap.||srednji bloker||1,86||align=right|2. februar 1986.||align=left|{{zas|FRA}} [[Istres Volleyball]] |- |{{sort|11|18}}||align=left|[[Tassadit Aissou]]||srednji bloker||1,84||align=right|19. jun 1989.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[Nedjmet Chlef]] |- |{{sort|12|19}}||align=left|[[Selija Burian]]||primač||1,77||align=right|22, januar 1995.||align=left|{{zas|ALŽ}} [[NC Bejaia]] |} ::'''Selektor:''' {{zas|POLJ}} [[George Štrumilo]] ;Grupa A {|class="toccolours" style="margin: 0;background:#ffffff;" |-bgcolor=#AAAAFF !rowspan=2|Datum !rowspan=2|Vreme !rowspan=2 <center>width=35px|Utakmica</center> !rowspan=2 width=35px|Rezultat !colspan=5|Set !colspan=2 rowspan=2 width=70px|Ukupno<br />poena !rowspan=2 width=35px|Trajanje !rowspan=2 width=35px|Gled. !rowspan=2 width=35px|Detalji |-bgcolor=#AAAAFF !width=35px|1 !width=35px|2 !width=35px|3 !width=35px|4 !width=35px|5 |-align=center bgcolor=#E6E6E6 |[[28. jul]] ||9:30 ||align=center| {{flagicon|ALŽ}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Alžira|Alžir]] - '''[[Ženska odbojkaška reprezentacija Japana|Japan]]''' {{flagicon|JAP}} || '''0:3'''||15:25||14:25||7:25||-||-||36||75||57||13.000||[http://www.fivb.org/vis_web/volley/WOG2012/pdf/P2-001.pdf Detalji] |-align=center bgcolor=#D2D2D2 |[[30. jul]] || 22:00 ||align=center| '''{{flagicon|UK}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]''' - [[Ženska odbojkaška reprezentacija Alžira|Alžir]] {{flagicon|ALŽ}} || '''3:2'''||22:25||25:19||23:25||25:19||15:8||110||96||2:04||14.000||[http://www.fivb.org/vis_web/volley/WOG2012/pdf/P2-012.pdf Detalji] |-align=center bgcolor=#E6E6E6 |[[1. avgust]] || 11:30 ||align=center| {{flagicon|ALŽ}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Alžira|Alžir]] - '''[[Ženska odbojkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] {{flagicon|RUS}}''' || '''0:3'''||7:25||14:25||15:25||-||-||36||75||1:03||9.000||[http://www.fivb.org/vis_web/volley/WOG2012/pdf/P2-014.pdf Detalji] |-align=center bgcolor=#D2D2D2 |[[3. avgust]] || 22:00 ||align=center| {{flagicon|ALŽ}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Alžira|Alžir]] - '''[[Ženska odbojkaška reprezentacija Italije|Italija]] {{flagicon|ITA}}''' || '''0:3 '''||11:25||12:25||17:25||-||-||40||75||1:05||11.000||[http://www.fivb.org/vis_web/volley/WOG2012/pdf/P2-024.pdf Detalji] |-align=center bgcolor=#E6E6E6 |[[5. avgust]] ||9:30 ||align=center| {{flagicon|ALŽ}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Alžira|Alžir]] - '''[[Ženska odbojkaška reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]] {{flagicon|Dominikanska Republika}}''' || '''0:3 '''||15:25||16:25||13:25||-||-||44||75||1:15||11.000||[http://www.fivb.org/vis_web/volley/WOG2012/pdf/P2-025.pdf Detalji] |} {| class="wikitable" style="text-align:center" |-align=center bgcolor="#AAAAFF" !rowspan=2 width=35px|Br !rowspan=2|Reprezentacija !colspan=3|Utakmice !colspan=3|Setovi !colspan=3|Poeni !rowspan=2 <center>width=35px|Bodovi</center> |-bgcolor="#AAAAFF" !width=35px|igrali !width=35px|dobili !width=35px|izgubili !width=35px|dobili !width=35px|izgubili !width=35px|Set Količnik !width=35px|pos. poeni !width=35px|izg. poeni !width=35px|Poen količnik |- bgcolor="#ccffcc" |align="center"|1 |align=left|{{flagicon|RUS}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] |align="center"|5 |align="center"|5 |align="center"|0 |align="center"|15 |align="center"|4 |align="center"|3,750 |align="center"|459 |align="center"|352 |align="center"|1,304 |align="center"|'''14''' |- bgcolor="#ccffcc" |align="center"|2 |align=left|{{flagicon|ITA}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Italije|Italija]] |align="center"|5 |align="center"|4 |align="center"|1 |align="center"|14 |align="center"|5 |align="center"|2,800 |align="center"|442 |align="center"|368 |align="center"|1,201 |align="center"|'''13''' |- bgcolor="#ccffcc" |align="center"|3 |align=left|{{flagicon|JAP}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Japana|Japan]] |align="center"|5 |align="center"|3 |align="center"|2 |align="center"|11 |align="center"|6 |align="center"|1,833 |align="center"|401 |align="center"|335 |align="center"|1,197 |align="center"|'''9''' |- bgcolor="#ccffcc" |align="center"|4 |align=left|{{flagicon|DOM}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Dominikanske Republike|Dominikanska Republika]] |align="center"|5 |align="center"|2 |align="center"|3 |align="center"|8 |align="center"|9 |align="center"|0,889 |align="center"|374 |align="center"|362 |align="center"|1,033 |align="center"|'''6''' |- bgcolor=#ffaaaa |align="center"|4 |align=left|{{flagicon|UK}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]] |align="center"|5 |align="center"|1 |align="center"|4 |align="center"|3 |align="center"|14 |align="center"|0,214 |align="center"|295 |align="center"|396 |align="center"|0,745 |align="center"|'''2''' |- bgcolor=#ffaaaa |align="center"|6 |align=left|{{flagicon|ALŽ}} [[Ženska odbojkaška reprezentacija Alžira|Alžir]] |align="center"|5 |align="center"|0 |align="center"|5 |align="center"|2 |align="center"|15 |align="center"|0,133 |align="center"|252 |align="center"|410 |align="center"|0,615 |align="center"|'''1''' |} == [[Datoteka:Swimming pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Plivanje]] == {{main|Plivanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} ; Muškarci {|class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%" |- !rowspan="2"|Plivač !rowspan="2"|Disciplina !colspan="2"|Grupa !colspan="2"|Polufinale !colspan="2"|Finale !rowspan="2"|Detalji |- !Vreme !Plasman !Vreme !Plasman !Vreme !Plasman |- |[[Nabil Kebab]] |[[Plivanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — 100 metara slobodno za muškarce|100 m slobodno]] | 50,37 | 33 |colspan=4 bgcolor=wheat|''Nije se plasirao'' | [https://archive.is/20121204171938/www.london2012.com/swimming/event/men-100m-freestyle/phase=swm011900/index.html] |} == [[Datoteka:Wrestling pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Rvanje]] == {{main|Rvanje na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} === Slobodni stil za muškarce === {|class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%" |- !rowspan="2"|Rvač !rowspan="2"|Disc. !Kvalifikacije !Kolo 16 !Četvrtfinale !Polufinale !1. kolo repasaža !2. kolo repasaža !Finale !rowspan="2"|Plas. !rowspan="2"|Det. |- !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat |- |align=left|[[Mohamed Luafi]] |[[Rvanje na Letnjim olimpijskim igram 2012 — slobodni stil do 84 kg za muškarce|do 84 kg]] |bgcolor=wheat|''slob.'' |{{zas|BLR}} [[Soslan Gatcijev|Gatcijev]]<br />'''IZG''' 1:3 |align=center bgcolor=wheat colspan=6|''Nije se plasirao'' |[https://archive.is/20130411071324/www.london2012.com/wrestling/event/men-freestyle-84kg/match=wrm284403/index.html] |} === Grčko-rimski stil za muškarce === {|class=wikitable style="text-align:center; font-size:90%" |- !rowspan="2"|Rvač !rowspan="2"|Disc. !Kvalifikacije !Kolo 16 !Četvrtfinale !Polufinale !1. kolo repasaža !2. kolo repasaža !Finale !rowspan="2"|Plas. !rowspan="2"|Det. |- !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat |- |align=left|[[Tarek Benajsa]] |[[Rvanje na Letnjim olimpijskim igram 2012 — grčko-rimski stil do 60 kg za muškarce|do 60 kg]] |bgcolor=wheat|''slob.'' |{{zas|RUS}} [[Zaur Kurmagomedov|Kurmagomedov]]<br />'''IZG''' 0:3 |align=center bgcolor=wheat colspan=6|''Nije se plasirao'' |[https://archive.is/20130411070335/www.london2012.com/wrestling/event/men-greco-roman-60kg/match=wrm160404/index.html] |- |align=left|[[Mohamed Serir]] |[[Rvanje na Letnjim olimpijskim igram 2012 grčko-rimski stil do 60 kg za muškarce|do 60 kg]] |{{zas|LIT}} [[Edgaras Venckaitis|Venckaitis]]<br />'''IZG''' 1:3 |align=center bgcolor=wheat colspan=7|''Nije se plasirao'' |[https://archive.is/20130216100418/www.london2012.com/wrestling/event/men-greco-roman-66kg/match=wrm166515/index.html] |} ==[[Datoteka:Shooting pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Streljaštvo]]== {{main|Streljaštvo na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" |- !rowspan="2"|Strelac !rowspan="2"|Disciplina !colspan="2"|Kvalifikacije !colspan="2"|Finale !rowspan="2"|Plasman !rowspan="2"|Detalji |- !Rezultat !Plasman !Rezultat !Ukupno |- |align=left |[[Fatih Zijadi]] |align=left|[[Streljaštvo na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — vazdušni pištolj 10 metara za muškarce|Vazdušni pištolj 10 m]] | 562 | 43 |align=center bgcolor=wheat colspan=2|''Nije se plasirao'' | '''43/44''' |[https://archive.is/20130103184444/www.london2012.com/shooting/event/men-10m-air-pistol/phase=shm203900/index.html] |} ==[[Datoteka:Taekwondo pictogram.svg|30px|alt=|link=]] [[Tekvondo]]== {{Glavni članak|Tekvondo na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" !rowspan="2"|Takmičar !rowspan="2"|Disciplina !Grupa 16 !Četvrtfinale !Polufinale !Repasaž <br /> polufinale !Repasaž <br /> finale !Finale !rowspan="2"|Mesto !rowspan="2"|Detalji |- !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat |- |[[Mohdad El-Jamine]] |[[tekvondo na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 58 kg za muškarce|do 58 kg]] |align=center| {{zas|KOL}} [[Oskar Munjoz|O. Munjoz]] <br />'''IZG''' 1:8 |align=center colspan=6 bgcolor=wheat|''Nije se plasirao'' |align=center| [https://web.archive.org/web/20120502092012/http://www.london2012.com/taekwondo/event/men-less-than-58kg/phase=tkm058200/index.html] |} == [[Datoteka:Judo pictogram.svg|30px]] [[Džudo]] == {{main|Džudo na Letnjim olimpijskim igrama 2012.}} {| class="wikitable" style="font-size:90%" !rowspan="2"|Džudista !rowspan="2"|Disciplina !1. kolo !1/8 finala !1/4 finala !Polufinale !Finale !Repasaž 1 !Repasaž <br />1/4 finale !Repasaž<br />polufinale !Borba za<br />bronzu !rowspan="2"|Poz. !rowspan="2"|Detalji |- !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat !Protivnik<br />Rezultat |- |[[Soraja Hadad]] |[[Džudo na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — do 52 kg za žene|do 52 kg]] |align=center|{{zas|RUM}} [[Andrea Kitu|A. Kitu]] <br /> '''IZG''' 000H-100 |align=center colspan=9 bgcolor=wheat|''Nije se plasirala'' ![https://web.archive.org/web/20130404135429/http://www.london2012.com/judo/event/women-less-than-52kg/match=juw052505/index.html] |- |[[Sonja Aselah]] |[[Džudo na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — preko 78 kg za žene|preko 78 kg]] |align=center|{{zas|VB}} [[Karina Brajant|K. Brajant]] <br /> '''IZG''' 0001-100 |align=center colspan=9 bgcolor=wheat|''Nije se plasirala'' ![http://www.london2012.com/judo/event/women-more-than-78kg/match=juw178514/index.html?v=20120812-012430151]{{Dead link|date=August 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |} == Povezano == * [[Alžir na Olimpijskim igrama]] == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Algeria at the 2012 Summer Olympics}} * [http://www.comiteolympiquealgerien.com/index6.html Olimpijski komitet Alžira] * [http://www.olympic.org/ Međunarodni olimpijski komitet] * [http://www.london2012.com/ London 2012.] * [http://web.archive.org/web/20120801022226/http://www.london2012.com/country/algeria/index.html Profil Alžira na zvaničnom veb-sajtu] * [http://www.sports-reference.com/olympics/countries/ALG/summer/2012/ Alžir na sports-reference.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121111064045/http://www.sports-reference.com/olympics/countries/ALG/summer/2012/ |date=2012-11-11 }} {{LOI2012-zemlje}} [[Kategorija:Alžir na Olimpijskim igrama|2012]] [[Kategorija:Države na Olimpijskim igrama 2012.]] m3szlgt5jsi2p9spx4uich0t9urv9h9 Šablon:Str sub old 10 4538134 41262688 19474295 2022-08-23T02:55:03Z Vipz 151311 [[Kategorija:Pomoćni šabloni]] wikitext text/x-wiki <includeonly>{{{{{|safesubst:}}}#invoke:String|sublength|s={{{1}}}|i={{{2|0}}}|len={{{3|0}}}}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} [[Kategorija:Pomoćni šabloni]] </noinclude> abijfjgqq28dre9zjfogltnv2jhn0un Šablon:Snježana Kordić 10 4538442 41262561 41248543 2022-08-22T21:05:23Z Vipz 151311 Po dvije slike s desne strane, da se na prosječnom ekranu odjeljci vizualno ne odvajaju jedni od drugih. wikitext text/x-wiki {{Navbox |name=Snježana Kordić |state=collapsed |titlestyle = background:#f5deb3; |title=Lingvistička djela čiji je autor [[Snježana Kordić]] |listclass = hlist |image=[[Datoteka:Snjezana Kordic, Relativna recenica, 1995.JPG|55px]][[Datoteka:Title page of Rijeci na granici punoznacnosti by Snjezana Kordic.JPG|55px]][[Datoteka:Jezik i nacionalizam.JPG|55px]][[Datoteka:Snjezana Kordic, Serbo-Croatian, 2nd pub. 2006.JPG|55px]][[Datoteka:Snjezana Kordic, Der Relativsatz im Serbokroatischen, 2nd pub. 2002.JPG|55px]][[Datoteka:Snjezana Kordic - Woerter im Grenzbereich von Lexikon und Grammatik im Serbokroatischen.JPG|55px]] |imagestyle=min-width: 120px; |group1=[[Knjiga|Knjige]] |list1= {{Navbox subgroup |groupstyle=width:6em; font-weight:normal; |liststyle=width:auto; |group1=[[Monografija|Monografije]] |list1= * [[Relativna rečenica|''Relativna rečenica'' <small>(1995)</small>]] * [[Riječi na granici punoznačnosti|''Riječi na granici punoznačnosti'' <small>(2002)</small>]] * [[Jezik i nacionalizam|''Jezik i nacionalizam'' <small>(2010)</small>]] |group2=[[Gramatika srpskohrvatskog jezika|Gramatike]] i [[Udžbenik|udžbenici]] |list2= * ''Serbo-Croatian'' <small>(1997)</small> * ''Kroatisch-Serbisch: ein Lehrbuch für Fortgeschrittene mit Grammatik'' <small>(1997)</small> }} |group2=[[Publikacije|Članci]] na<br />[[Njemački jezik|njemačkom]] |list2= {{Navbox subgroup |groupstyle=width:6em; font-weight:normal; |liststyle=width:auto; |group1=[[Gramatika|Gramatički]] |list1= * Genitiv/Akkusativ-Synkretismus beim kroatisch-serbischen Relativpronomen <small>(1995)</small> * Possessivitätsausdruck durch Relativpronomen im Kroatisch-Serbischen <small>(1995)</small> * Pronomina im Antezendenten und Restriktivität/Nicht-Restriktivität von Relativsätzen im Kroatoserbischen und Deutschen <small>(1996)</small> * Existenzsätze in den südslavischen Sprachen <small>(1998)</small> * Personal- und Reflexivpronomina als Träger von Personalität <small>(1999)</small> * Kausalität und Gradation in derselben Konstruktion <small>(1999)</small> * Aktuelle Europäisierung südslavischer Sprachen <small>(2000)</small> * Nominale Variationen in Sätzen mit ''evo/eto/eno'' im Kroatisch-Serbischen <small>(2000)</small> * Die grammatische Kategorie des Numerus <small>(2001)</small> * Demonstrativpronomina in den slavischen Sprachen <small>(2002)</small> * Das verallgemeinernde ''čovjek'' ‘man’ im Kroatoserbischen <small>(2002)</small> * Ändert sich das serbokroatische System der Lokaladverbien? <small>(2003)</small> * Kann man Schmetterlinge zählen? <small>(2008)</small> * Komplexe Satzmuster <small>(2009)</small> |group2=[[Sociolingvistika|Sociolingvistički]] |list2= * Pro und kontra: ‘Serbokroatisch’ heute <small>(2004)</small> * Die aktuelle Sprachzensur in Kroatien <small>(2004)</small> * Sprache und Nationalismus in Kroatien <small>(2006)</small> * Nationale Varietäten der serbokroatischen Sprache <small>(2008)</small> * Plurizentrische Sprachen, Ausbausprachen, Abstandsprachen und die Serbokroatistik <small>(2009)</small> * Moderne Nationalbezeichnungen und Texte aus vergangenen Jahrhunderten <small>(2010)</small> * Sprachpolitik in Jugoslavien und welche Erfahrungen Europa daraus gewinnen kann <small>(2013)</small> }} |group3=Srodne teme |list3= * [[Policentrični standardni jezik]] * [[Gramatika srpskohrvatskog jezika]] * [[Sintaksa]] * [[Lingvistika teksta]] * [[Korpusna lingvistika]] * [[Kvantitativna lingvistika]] * [[Pragmatika]] * [[Sociolingvistika]] * [[Deklaracija o zajedničkom jeziku]] | below = [[File:{{{image|{{{2|Commons-logo.svg}}}}}}|x16px|]] [[Commons:Category:Books by Snježana Kordić|'''Commons''']] • [[File:{{{image|{{{2|Wikidata-logo.svg}}}}}}|x10px|]] [[Wikidata:Q442048|'''Wikidata''']] • {{Icon|Category}} [[:Kategorija:Djela Snježane Kordić|'''Kategorija''']] }}<noinclude> {{collapsible option}} {{DEFAULTSORT:Kordić, Snježana}} [[Kategorija:Šabloni za pisce]] [[Kategorija:Snježana Kordić‎]] </noinclude> m4slvxr4jdi63d69fb5w6mf4kf7xs1t Ariš 0 4538831 41262795 41224765 2022-08-23T10:10:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{ Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Ariš'' | slika = Mélèze en Automne.JPG | slika_širina = 240px | slika_opis = | regnum = [[biljke|Plantae]] | phylum = [[Pinophyta]] | classis = [[Pinopsida]] | ordo = [[Pinales]] | familia = [[Borovke|Pinaceae]] | genus = '''''Larix''''' | genus_autorstvo = [[Philip Miller|Miller]] | razdioba_stupanj = [[vrste]] | razdioba = ''vidi [[#Vrste|tekst]]'' }} '''Ariš''' ({{jez-lat|Larix}}) je [[rod (biologija)|rod]] drveta iz porodice [[Pinaceae]]. U ovom rodu postoji 10—14 [[vrsta]]<ref>[[Mala enciklopedija Prosveta]] - Opšta Enciklopedija (A-Lj). Izdavačko preduzeće „Prosveta“, Beograd 1959.</ref> biljaka od kojih se u [[Evropa|Evropi]] i [[severna Azija|severnoj Aziji]] nalazi oko sedam. [[Fosil]]na istorija roda je veoma bogata i kazuje da su ariši bili veoma rasprostranjeni tokom čitavog [[tercijar]]a. Najstariji fosilni nalaz roda je vrsta ''-{Larix altoborealis}-'' <small>-{LePage & Basinger}-</small>, česta od sredine [[eocen]]a<ref>J-{agels, R., LePage, B.A., Jiang, M. Eocene ''Larix'' from arctic Canada. IAWA Journal, Vol. '''22''' (1), 2001: 73–83}-</ref>. Najpoznatiji predstavnik ovog roda je [[evropski ariš]] (''-{Larix europaea}-''). Ariši se javljaju u hladnom i umerenom pojasu severne polulopte. Najrasprostranjenije su u [[Rusija|Rusiji]] ([[tajga|tajge]]) i [[Kanada|Kanadi]]. Ariši su interesantni jer su, iako [[četinari]], [[listopadna biljka|listopadne biljke]]. == Osobine == Biljke iz ovog roda imaju pravo i visoko [[stablo]], visine od 15 do 50 metara, a izuzetno i do 80 metara. Glavna osobina nosi nepravilno, pršenasto raspoređene grane. Biljke iz ovog roda imaju dve vrste [[izdanak]]a: kratke i duge. [[List|Lišće]] je igličasto i opada svake jeseni. Na dugačkim izdancima lišće je spiralno raspoređeno, a na kratkim skupljeno u čuperke. Ariši poseduju [[šišarka|šišarke]], koje su okrenute na gore. == Klasifikacija i vrste == [[Datoteka:Larix decidua0.jpg|mini|250p|desno|Šišarke Evropskog ariša]] Ranije se rod ariša delio na dve sekcije na osnovu dužine zaštitnih ljuspi ([[brakteja]]) u [[šišarka]]ma: -{sect.}- ''-{Larix}-'' je sadržala vrste sa malim i slabo primetnim zažtitnim ljuspama, dok su u -{sect.}- ''-{Multiserialis}-'' bile vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama<ref>-{Bobrov, E. G. 1972. Kratkiy obzor vidov Listvennits - Synopsis specierum generis ''Larix'' Miller. Novit. Syst. Pl. Vasc. '''9''': 4-15.}-</ref><ref>-{LePage, Ben A. and James F. Basinger. 1995. The evolutionary history of the genus Larix (Pinaceae). pp.19-29 in Schmidt, W.C. and K.J. McDonald (compilers). Ecology and management of ''Larix'' forests: a look ahead; proceedings of an international symposium; Whitefish, Montana, U.S.A., October 5-9, 1992. Ogden, UT: U.S.D.A. Forest Service General Technical Report GTR-INT-319.}-</ref>. Genetička istraživanja (-{Gernandt & Liston}- 1999) <ref>-{Gernandt, D. S., & Liston, A. 1999. Internal transcribed spacer region evolution in Larix and Pseudotsgua (Pinaceae). ''Amer. J. Bot''. '''86''': 711-723.}- [http://www.amjbot.org/cgi/reprint/86/5/711.pdf dostupno u .pdf formatu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090927035828/http://www.amjbot.org/cgi/reprint/86/5/711.pdf |date=2009-09-27 }}.</ref> nisu podržala ovu podelu, već ukazuju na razlike između vrsta Starog Sveta i vrsta Novog Sveta. Prema njihovim rezultatima, dužine šišarke i zaštitnih ljuspi u njima su prosto adaptacije na klimatske uslove. Po još novijim istraživanjima (Wei and Wang 2003, 2004) <ref>-{Wei, X-X and X-Q Wang. 2003. Phylogenetic split of Larix: evidence from paternally inherited cpDNA trnT-trnF region. Plant Systematics and Evolution. '''239''': 67–77.}- [http://www.springerlink.com/index/EL841EJF4MP639FV.pdf dostupno u .pdf formatu]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> prisutne su tri monofiletske [[kladistika|klade]] unutar roda ''-{Larix}-'': jedna koja obuhvata severnoameričke vrste, jedna koja obuhvata evroazijske vrste sa kratkim zaštitnim ljuspama, i jedna koja obuhvata evroazijske vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama (izuzetak je vrsta ''-{Larix sibirica}-'' koja ima kratke ljuspe a nalazi se u kladi sa vrstama dugih ljuspi). Postoji 10-14 vrsta ariša. One obeležene asteriskom (*) u donjem spisku nisu prihvaćene od svih autora kao posebne vrste. ;[[Evroazija|evroazijske]] vrste sa kratkim zaštitnim ljuspama u šišarkama * ''[[Evropski ariš]]'' ({{jez-lat|L. europaea}}). Planine centralne Evrope. * ''-{L. dahurica, L. olgensis}-''. Šume istočnog [[Sibir]]a. * ''[[Japanski ariš]]'' ({{jez-lat|L. leptolepis}}). Planine centralnog [[Japan]]a. * ''-{Larix principis-rupprechtii}-''*. Planine severne [[Kina|Kine]]. ;evroazijske vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama u šišarkama * ''[[Kineski ariš]]'' ({{jez-lat|Larix potaninii}}). Planine jugozapadne Kine. * ''-{Larix himalaica}-''*. Centralni [[Himalaji]]. * ''-{Larix mastersiana}-''. Planine zapadne Kine. * ''-{Larix speciosa}-''*. Planine jugozapadne Kine. * ''[[Himalajski ariš]]'' ({{jez-lat|L. griffithiana}}). Istočni Himalaji. * ''[[Sibirski ariš]]'' ({{jez-lat|L. sibirica}}). Zapadni [[Sibir]]. ;[[Severna Amerika|severnoameričke vrste]] * ''-{Larix laricina}-''. Šume Severne Amerike. * ''-{Larix lyallii}-''. Visoke planine na severozapadu [[Sjedinjene Američke Države|SADi]] jugozapadu [[Kanada|Kanade]]. * ''-{Larix occidentalis}-''. Niže planine na severozapadu [[Sjedinjene Američke Države|SADi]] jugozapadu [[Kanada|Kanade]]. Većina ovih vrsti može se ukrštati u uzgoju; najpoznatiji hibrid je ''-{Larix × marschlinsii}-'', koji je nastao u [[Švajcarska|Švajcarskoj]] i [[Škotska|Škotskoj]] ukrštanjem ariša koji su uzgajani zajedno. == Izvori == {{reflist}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Larix decidua}} * [http://www.botanik.uni-bonn.de/conifers/pi/la/index.htm -{Gymnosperm Database - Larix}-] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041207053954/http://www.botanik.uni-bonn.de/conifers/pi/la/index.htm |date=2004-12-07 }} [[Kategorija:Pinales]] [[Kategorija:Larix]] tql4r2gq4h6nya4xr8zvbcm0p3vsw8b Ashley Madison 0 4539674 41262809 41103066 2022-08-23T11:25:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija web stranica | ime = Ashley Madison | logo = [[File:Ashley Madison logo.jpg|200px]] | url =[http://www.ashleymadison.com/ www.AshleyMadison.com] | komercijalan = da | tip = [[Online dating servis]]<br>[[servis društvene mreže]] | language = danski, engleski, finski, francuski, grčki,hebrejski, italijanski, japanski, kineski (pojednostavljeni i tradicionalni), korejski, nizozemski,norveški, portugalski, španski, švedski | registracija = da | vlasnik = [[Noel_Biderman|Avid Life Media]] | ključni_ljudi = [[Noel Biderman]] | slogan = Life is short. Have an affair. | datum_lansiranja = 2001<ref name=beginning/> | trenutni status = aktivan | br_korisnika =više od 37 miliona (jul 2015)<ref name=mypapersg/> | revenue = | alexa = 1102 (jul 2015)<ref name="alexa">{{cite web |url= http://www.alexa.com/siteinfo/ashleymadison.com |title= AshleyMadison.com Site Info |publisher= [[Alexa Internet]] |accessdate= July 22, 2015 |archive-date= 2016-04-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160421012745/http://www.alexa.com/siteinfo/ashleymadison.com |dead-url= yes }}</ref> }} '''Ashley Madison''' je [[Kanada|kanadski]] [[online dating servis]] i [[servis društvene mreže]] namijenjen osobama koje su u braku ili [[intimni odnos|stalnoj vezi]]. Njegov slogan je "Život je kratak. Imajte [[afera|aferu]]."<ref name=latime>{{cite web| last= Daum| first= Meghan| date= 2001-01-10| url= http://www.latimes.com/news/opinion/commentary/la-oe-daum10-2009jan10,0,7649415.column| title= Ashley Madison's secret success| work= [[Los Angeles Times]]| accessdate= 2010-01-06| archiveurl= https://web.archive.org/web/20100215103316/http://www.latimes.com/news/opinion/commentary/la-oe-daum10-2009jan10,0,7649415.column| archivedate= 2010-02-15| deadurl= no}}</ref> Vebsajt je pokrenut 2001.<ref name=beginning>{{cite web| last= Pearson| first= Patricia| url= http://www.torontolife.com/features/two-timers-club/?pageno=2| title= The Two-Timers Club| work= Toronto Life| accessdate= 2009-01-21| archiveurl= https://web.archive.org/web/20090121132848/http://www.torontolife.com/features/two-timers-club/?pageno=2| archivedate= 2009-01-21| deadurl= no}}</ref><ref name= DarrenMogenstern>{{cite web| publisher= [[ABC News]]| url= http://abcnews.go.com/Primetime/story?id=187204&page=1| title= When Cheating On Your Spouse Is Business| accessdate= 2004-10-21| archiveurl= https://web.archive.org/web/20041109094103/http://abcnews.go.com/Primetime/story?id=187204&page=1| archivedate= 2004-11-09| deadurl= no}}</ref> Ime je stranica dobila po dvama [[Popis najpopularnijih imena|popularnim ženskim imenima]], "[[Ashley (ime)|Ashley]]" i "[[Madison (ime)|Madison]]".<ref name=latime/> Prema [[SimilarWeb]], kompaniji za [[web analiza|web analizu]], sajt je godine 2015. imao preko 125 miliona posjeta mjesečno,<ref>{{cite web|url=http://www.similarweb.com/website/ashleymadison.com|title=AshleyMadison.com Analytics|publisher= SimilarWeb|accessdate=12 July 2015}}</ref> te se nalazi na 18. mjestu među web-stranicama za odrasle.<ref>{{cite web|url=http://www.similarweb.com/category/adult |title=Top 50 sites in the world for Adult|publisher= SimilarWeb|accessdate=12 July 2015}}</ref> Kompanija je dobila izuzetnu pažnju javnosti nakon što su 15. jula 2015. [[hakeri]] [[Provala podataka Ashley Madison|ukrali sve podatke o korisnicima]] — uključujući imena, adrese, seksualne fantazije i podatke o kreditnim karticama — te zaprijetili kako će ih objaviti ukoliko se Ashley Madison i srodne stranice Avid Life Media i EstablishedMen.com trajno ne zatvore. 22. jula su hakeri objavili prva imena korisnika,<ref name="cbs72215">{{cite news|title=Hackers expose first Ashley Madison users|url=http://www.cbsnews.com/news/hackers-expose-first-ashley-madison-users/|accessdate=July 23, 2015|publisher=[[CBS News]]|date=July 22, 2015}}</ref> dok su ostali podaci o korisnicima objavljeni 18. augusta. Još podataka (uključujući interne E-mailove kompanijih direktora) su objavljeni 20. augusta. Objavljeni podaci se odnose i na osobe koji su platili 19 $ kako bi svoje podatke potpuno izbrisali.<ref>[http://www.wired.com/2015/08/happened-hackers-posted-stolen-ashley-madison-data/?mbid=social_twitter Hackers Finally Post Stolen Ashley Madison Data], wired, 2015-08-18.</ref> == Izvori == {{reflist|2|refs= <ref name=mypapersg>{{cite web| title= Business of ruining marriages| url= http://mypaper.sg/news/business-ruining-marriages-20131023| first= Jacqueline| last= Woo| date= October 23, 2013| work= [[My Paper]]| accessdate= 2013-10-24| quote= The dating website that facilitates extramarital affairs between married individuals plans for a launch in Singapore next year, My Paper understands. The Canada-based website has over 21 million users worldwide. Its slogan: "Life is short. Have an affair." Ashley Madison has already expanded to other Asian countries and territories such as Japan, and, more recently, Hong Kong in August.| archivedate= 2013-10-27| archiveurl= https://web.archive.org/web/20131027110920/http://mypaper.sg/news/business-ruining-marriages-20131023| deadurl= yes}}</ref> }} == Vanjske veze == * [https://www.ashleymadison.com/ Ashley Madison] [[Kategorija:Nastanci 2001.]] [[Kategorija:Kanadske kompanije]] [[Kategorija:Virtualne zajednice]] tw0r1543wsqg01y7wnk3aua15ieu5zn Alger Hiss 0 4539918 41262729 41187140 2022-08-23T05:24:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Alger Hiss | slika =Alger Hiss (1950).jpg | opis =Alger Hiss prilikom svjedočenja pred Kongresom | datum_rođenja = {{Birth date|1904|11|11|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Baltimore]], [[Maryland]], [[SAD]] | datum_smrti = {{Death date and age|1996|11|15|1904|11|11|df=y}} | mjesto_smrti = [[New York]], [[SAD]] | poznat_po = predsjedanju osnivačkoj konferenciji UN u San Francisco<br>osudi za krivoklestvo i optužbama za [[špijunaža|špijunažu]] u korist [[SSSR]] | obrazovanje =[[Baltimore City College]] high school<br />[[Johns Hopkins University]]<br />[[Harvard Law School]] | poslodavac = [[State Department]] (1936 - 1946)<br>[[GRU]] (navodna) | zanimanje = diplomat<br>obavještajac (navodna) | supružnik ={{marriage|Priscilla Fenster Hobson (1903–1984)|1929|1984}}<br />{{marriage|Isabel Johnson|1985|1996}} | rodbina =Bosley Hiss, brat<br />[[Donald Hiss]], brat<br />Anna Hiss, sestra<br />Mary Ann Hiss, sestra | djeca = Tony Hiss | roditelji =Mary Lavinia Hughes<br />Charles Alger Hiss }} '''Alger Hiss''' (11. novembar 1904 - 5. novembar 1996) bio je [[SAD|američki]] advokat i diplomat, poznat po tome što je 1945. predsjedao [[Konferencija u San Franciscu|konferenciji u San Franciscu]] na kojoj su osnovani [[Ujedinjeni narodi]], ali još više zbog toga što je nekoliko godina kasnije, na početku [[Hladni rat|Hladnog rata]] pred [[HUAC|kongresnim odborom]] raskrinkan kao prikriveni [[komunizam|komunist]] i agent [[SSSR|sovjetskih]] obavještajnih službi. Hiss je suđenje za špijunažu izbjegao zahvaljujući [[zastara|zastari]], ali ne i za [[krivokletstvo]], zbog koga je 1950. godine osuđen, te je nekoliko godina proveo u zatvoru. Do kraja je života opovrgavao optužbe o špijunaži, a sa njime se složio dio, prije svega liberalne i [[ljevica|lijevo]] orijentirane američke javnosti, koji ga drži [[mučenik]]om i nedužnom žrtvom [[makartizam|makartističkih]] progona. Hissov lik, odnosno njegovo razotkrivanje pred kongresnim odborom, je američkom novinaru [[Allen Drury|Allenu Druryju]] poslužilo kao inspiracija za zaplet njegovog znamenitog romana ''[[Advise and Consent]]''. ==Vanjske veze== {{Commons category}} * [http://www.fbi.gov/news/stories/2013/january/a-byte-out-of-history-the-alger-hiss-story/a-byte-out-of-history-the-alger-hiss-story The Alger Hiss Story] FBI official site * [https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/vol44no5/html/v44i5a01p.htm The Alger Hiss Case] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190520032949/https://www.cia.gov/library/center-for-the-study-of-intelligence/kent-csi/vol44no5/html/v44i5a01p.htm |date=2019-05-20 }} CIA Official Site * [https://files.nyu.edu/th15/public/home.html The Alger Hiss Story] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024172437/https://files.nyu.edu/th15/public/home.html |date=2012-10-24 }} Hosted by New York University * [http://www.britishpathe.com/video/algar-hiss-interview Algar Hiss Interview, 1970] [[Pathé News|British Pathé]] Online Archive * John Beresford, [https://networks.h-net.org/node/6077/discussions/12150/youtube-videos-about-hiss-chambers-case "YouTube Videos About Hiss-Chambers Case"], Historians of American Communism, H-Net, Feb. 26, 2014. {{Lifetime|1904|1996|Hiss, Alger}} [[Kategorija:Američki pravnici]] [[Kategorija:Američki diplomati]] [[Kategorija:Authority control]] g282irlnotge89kbvuhljy1qfn33zea Atlantis (HSK 2) 0 4540019 41262822 41103278 2022-08-23T11:58:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {|{{Infobox ship begin}} {{Infobox ship image |Ship image=[[File:Hilfskreuzer Atlantis.jpg|300px|Hilfskreuzer Atlantis]] |Ship caption=''Atlantis'' }} {{Infobox ship career |Hide header= |Ship country=[[Nacistička Njemačka|Njemačka]] |Ship flag={{shipboxflag|Treći Reich|civil}} |Ship name=''Goldenfels'' |Ship namesake= |Ship owner=[[DDG Hansa]] |Ship operator=DDG Hansa |Ship registry=[[Bremen]] |Ship route= |Ship ordered= |Ship awarded= |Ship builder=[[Bremer Vulkan]] |Ship original cost= |Ship yard number= |Ship way number= |Ship laid down= |Ship launched=1937 |Ship sponsor= |Ship christened= |Ship completed= |Ship acquired= |Ship maiden voyage= |Ship identification=[[kodna slova]] DOTP<br>{{ICS|Delta}}{{ICS|Oscar}}{{ICS|Tango}}{{ICS|Papa}} |Ship in service= |Ship out of service= |Ship renamed= |Ship refit= |Ship struck= |Ship homeport= |Ship motto= |Ship nickname= |Ship honors= |Ship fate=rekviriran od ''[[Kriegsmarine]]'', 1939 |Ship status= |Ship notes= |Ship badge= }} {{Infobox ship career |Hide header= |Ship country=Njemačka |Ship flag={{shipboxflag|Nacistička Njemačka|naval}} |Ship name= |Ship namesake= |Ship owner= |Ship operator=''[[Kriegsmarine]]'' |Ship ordered= |Ship awarded= |Ship builder=[[DeSchiMAG]] |Ship original cost= |Ship yard number=2 |Ship way number= |Ship laid down= |Ship launched= |Ship sponsor= |Ship christened= |Ship completed= |Ship acquired= |Ship commissioned=30. novembra 1939 |Ship recommissioned= |Ship decommissioned= |Ship maiden voyage= |Ship in service= |Ship out of service= |Ship renamed=''Atlantis'', 1939 |Ship reclassified=[[pomoćna krstarica]], 1939 |Ship refit= |Ship struck= |Ship homeport= |Ship motto= |Ship nickname=HSK-2<br/>Schiff 16<br/>Raider-C |Ship honors= |Ship fate=potopljena 22. novembra 1941. u Južnom Atlantiku |Ship status= |Ship notes= |Ship badge= }} {{Infobox ship characteristics |Hide header= |Header caption=<ref>''Conway's All the World's Fighting Ships 1922-1946''</ref> |Ship class= |Ship type=[[krstaričko ratovanje|rejder (trgovačkih brodova)]] |Ship tonnage={{GRT|7,862|disp=long}}<br>{{NRT|4,845}} |Ship displacement={{convert|17600|t|LT|abbr=on}} |Ship length={{Convert|155|m|ft|abbr=on}} |Ship beam={{Convert|18.7|m|ft|abbr=on}} |Ship draught={{Convert|8.7|m|ft|abbr=on}} |Ship power={{Convert|7600|hp|kW|lk=in|abbr=on}} |Ship propulsion=2 × 6-cilindirična [[diesel motor]]a<br/>1 × ispust |Ship speed={{Convert|17.5|kn|lk=in}} |Ship range={{Convert|60000|nmi|lk=in|abbr=on}} pri {{Convert|10|kn|mph km/h|abbr=on}} |Ship endurance=250 dana |Ship capacity= |Ship complement=349-351 |Ship armament=6 × topova {{convert|150|mm|in|abbr=on}}<br/>1 × top {{convert|75|mm|in|abbr=on}}<br/>2 × dvostruika [[protivavionska artiljerija|protivavionska]] topa 37 mm<br/>2 × dvostruka topa 20 mm<br/>4 × {{convert|533|mm|in|0|abbr=on}} [[torpedna cijev|torpedne cijevi]]<br/>92 × [[morska mina|morske mine]] |Ship aircraft=2 × [[Heinkel He 114]]C |Ship aircraft facilities= |Ship notes= }} |} Njemačka [[pomoćna krstarica]] '''''Atlantis''''' (službena oznaka '''HKS 2''', u britanskim dokumentima navođena kao '''''Raider-C''''') bila je jedan od brodova koje je [[nacistička Njemačka]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] koristila za [[krstaričko ratovanje]] protiv [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] na svjetskim morima. Sagrađen je 1937. kao civilni [[teretni brod]] pod imenom ''Goldenfels'', a nakon izbijanja rata 1939. godine ga je rekvirirala [[Kriegsmarine]] te mu dodala ne samo naoružanje nego i posebnu opremu zahvaljujući kojoj je mogao mijenjati izgled kako bi nalikovao teretnim brodovima neutralnih zemalja. U proljeće 1940. je pod zapovijedanjem [[Bernhard Rogge|Bernharda Roggea]] isplovio na krstarenje, tokom koga je u 602 dana prešao oko 100.000 milja (161.000 km) te potopio ili zaplijenio 22 saveznička broda s ukupnom istisninom 144.384 tona. Među njima je vjerojatno najvažniji bio britanski brod ''[[SS Automedon]]'' potopljen nedaleko od [[Sumatra|Sumatre]] u novembru 1940. godine, prilikom čega je Rogge došao u posjed niza povjerljivih dokumenata o britanskim planovima i efektivima za obranu kolonijalnih posjeda na [[Daleki istok|Dalekom istoku]]; ti su podaci ubrzo proslijeđeni [[Japan]]cima koji su na temelju njih donijeli odluku o početku [[Rat na Pacifiku|rata na Pacifiku]]. U novembru 1941. je ''Atlantis'' u Južnom Atlantiku potopila britanska krstarica ''[[HMS Devonshire (39)|HMS Devonshire]]'', pri čemu se najveći dio posade, uključujući Roggea, spasio i uz pomoć njemačkih i italijanskih podmornica sretno vratio u baze. ''Atlantis'' je bio drugi najuspješniji njemački rejder po potopljenoj tonaži, kao i najdugovječniji njemački rejder u oba svjetska rata. O krstarenju ''Atlantisa'' je [[1960]]. godine snimljen italijansko-američki igrani film ''[[Under Ten Flags]]'', gdje je lik kapetana Roggea tumačio [[Van Heflin]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.bismarck-class.dk/hilfskreuzer/atlantis.html Hilfskreuzer Atlantis]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111010064306/http://bismarck-class.dk/hilfskreuzer/atlantis.html |date=2011-10-10 }} [[Kategorija:Brodovi 1937.]] [[Kategorija:Njemačke krstarice]] 1qc7xlgkm9reda7u0mkvjzakwe2lego MTV-jeva filmska i televizijska nagrada 0 4542125 41262660 40836762 2022-08-23T02:18:16Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Nagrada | ime = MTV filmska nagrada | trenutne nagrade = | slika = Tom Cruise and Cameron Diaz 2010 (cropped).jpg | veličina_slike = | alt = | naslov = [[Tom Kruz]] i [[Kameron Dijaz]] na dodeli nagrada 2010. | opis = | dodeljuje = [[MTV]] | domaćin = | datum = | mesto = | zemlja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nagrada = | godina = [[1992]]. | godina2 = | nosilac = | veb-sajt = [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/ www.mtv.com] | mreža = [[MTV]] | trajanje = | ocene = | prethodno = | glavno = | sledeće = }} '''''MTV filmska nagrada''''' ({{Jez-eng|MTV Movie Awards}}) priznanje je koje jednom godišnje dodeljuje televizijska mreža [[MTV]]. Producenti i rukovodioci MTV-ja odlučuju ko će biti nominovan za nagrade, a javnost bira pobednike putem glasanja na stranici ''-{movieawards.mtv.com}-'' na zvaničnom sajtu MTV-ja. == Aktuelne kategorije == {{div col|2}} * [[MTV filmska nagrada za najbolji film]] * [[MTV filmska nagrada za najbolju ulogu|MTV filmska nagrada za najboljeg glumca]] * [[MTV filmska nagrada za najbolju ulogu|MTV filmska nagrada za najbolju glumicu]] * [[MTV filmska nagrada za najveće glumačko otkriće]] * [[MTV filmska nagrada za najbolji filmski duo]] * [[MTV filmska nagrada za najboljeg negativca]] * [[MTV Movie Award for Best WTF Moment|MTV filmska nagrada za najšokantniji trenutak]] * [[MTV filmska nagrada za najbolju ulogu u komediji]] * [[MTV filmska nagrada za najbolju filmsku pesmu]] * [[MTV filmska nagrada za najbolji poljubac]] * [[MTV filmska nagrada za najbolju tuču]] * [[MTV filmska nagrada za najboljeg heroja]] * [[MTV Movie Award for Best Scared-As-S**t Performance|MTV filmska nagrada za najstrašniju izvedbu]] {{div col end}} == Počasne nagrade == ==== MTV filmska nagrada za životno delo ==== ''MTV nagrada za životno delo'' bilo je satirično priznanje koje se dodeljivalo filmskim ličnostima koje su značajno uticale na popularnu kulturu. Dobitnici nagrade bili su filmski likovi Džejson Vurhiz, Tri bitange, Godzila i Čubaka, kao i glumci [[Ričard Raundtri]], [[Džeki Čen]] i [[Klint Hauard]]. Nagrada je ukinuta 1998. godine, nakon što je Klint Hauard previše ozbiljno shvatio svoju pobedu. ==== MTV filmska nagrada za zvezdu generacije ==== ''MTV filmska nagrada za zvezdu generacije'' je priznanje koje se dodeljuje „umetnicima koji su tumačili niz impresivnih uloga i pokazali fenomenalan nivo ličnog i profesionalnog talenta.“<ref>[http://www.hitfix.com/in-contention/jamie-foxx-to-receive-the-mtv-generation-award-at-the-2013-mtv-movie-awards Jamie Foxx to receive the MTV Generation Award at the 2013 MTV Movie Awards]</ref> Nagrada se dodeljuje od 2005. godine i dosadašnji dobitnici su [[Tom Kruz]], [[Džim Keri]], [[Majk Majers]], [[Adam Sandler]], [[Ben Stiler]], [[Sandra Bulok]], [[Ris Viderspun]], [[Džoni Dep]], [[Džejmi Foks]] i [[Mark Volberg]]. ==== MTV nagrada Silver Bucket of Excellence ==== ''MTV nagrada Silver Bucket of Excellence'' je priznanje koje se dodeljuje filmovima koji su imali trajan uticaj na filmsku publiku i gledaoce MTV-ja.<ref>[http://www.thefutoncritic.com/news/2006/06/01/2006-mtv-movie-awards-to-honor-jim-carrey-with-coveted-mtv-generation-award-and-spike-lees-epic-do-the-right-thing-with-silver-bucket-of-excellence--21471/20060601mtv01/ '2006 MTV Movie Awards' to Honor Jim Carrey with Coveted 'MTV Generation Award' & Spike Lee's Epic 'Do the Right Thing' with 'Silver Bucket of Excellence']</ref> Dodeljena je 2005. i 2006. filmovima ''[[Jutarnji klub]]'' i ''[[Uradi pravu stvar]]'' ==== MTV nagrada Trailblazer ==== ''MTV nagrada Trailblazer'' je priznanje koje se dodeljuje mladim glumcima koji su svojim raznolikim glumačkim portfoliom i besprekornom reputacijom u očima javnosti uspeli da inspirišu druge.<ref>[http://www.justjaredjr.com/2013/04/14/emma-watson-mtv-movie-awards-2013/ Emma Watson -- MTV Movie Awards 2013]</ref> Dodeljuje se od 2012. godine, a dosadašnji dobitnici su [[Ema Votson]], [[Ema Stoun]] i [[Čening Tejtum]]. == Izvori == {{reflist}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|MTV Movie Awards}} {{div col|3}} * [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2014/ MTV filmske nagrade 2014.] * [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2013/ MTV filmske nagrade 2013.] * [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2012/ MTV filmske nagrade 2012.] * [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2011/ MTV filmske nagrade 2011.] * [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2010/ MTV filmske nagrade 2010.] * [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2009/ MTV filmske nagrade 2009.] * [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/2008/ MTV filmske nagrade 2008.] * [http://www.mtv.com/ontv/movieawards/ MTV filmske nagrade - Arhiva] {{div col end}} {{MTV-jeve filmske nagrade}} [[Kategorija:MTV-jeve filmske nagrade| ]] [[Kategorija:Nastanci 1992.]] [[Kategorija:Američke filmske nagrade]] [[Kategorija:MTV|Filmske nagrade]] j5opj9v37xs905huv2gzmhruvqw2hcv Nagrade Satellite 0 4542620 41262661 40812453 2022-08-23T02:18:23Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Nagrada | ime = Nagrada Satelit | trenutne nagrade = | slika = | veličina_slike = 100p | alt = | naslov = | opis = | dodeljuje = Međunarodna novinarska akademija | domaćin = | datum = <!-- {{Start date|DD|MM|YYYY}} --> | mesto = [[Los Anđeles]] | zemlja = [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | nagrada = | godina = 1997. | godina2 = | nosilac = | veb-sajt = [http://www.pressacademy.com/ www.pressacademy.com] | mreža = | trajanje = | ocene = | prethodno = | glavno = | sledeće = }} '''''Nagrada Satelit''''' ({{Jez-eng|Satellite Award}}) priznanje je koje jednom godišnje dodeljuje „Međunarodna novinarska akademija“ ({{Jez-eng|International Press Academy}}). Ova organizacija, osnovana [[1996]], okuplja novinare iz oblasti industrije zabave, sa fokusom na film, televiziju, radio i nove medije.<ref>[http://www.pressacademy.com/about/ About International Press Academy], www.pressacademy.com</ref> == Filmske nagrade == * [[Nagrada Satelit za najbolji film]] * [[Nagrada Satelit za najbolji strani film]] * [[Nagrada Satelit za najbolji animirani film]] * [[Nagrada Satelit za najbolji dokumentarni film]] * [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u glavnoj ulozi]] * [[Nagrada Satelit za najbolju glumicu u glavnoj ulozi]] * [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u sporednoj ulozi]] * [[Nagrada Satelit za najbolju glumicu u sporednoj ulozi]] * [[Nagrada Satelit za najbolju glumačku postavu (film)]] * [[Nagrada Satelit za najboljeg režisera]] * [[Nagrada Satelit za najbolji adaptirani scenario]] * [[Nagrada Satelit za najbolji originalni scenario]] * [[Nagrada Satelit za najbolju originalnu muziku]] * [[Nagrada Satelit za najbolju originalnu pesmu]] * [[Nagrada Satelit za najbolju fotografiju]] * [[Nagrada Satelit za najbolju scenografiju]] * [[Nagrada Satelit za najbolju kostimografiju]] * [[Nagrada Satelit za najbolje vizuelne efekte]] * [[Nagrada Satelit za najbolju montažu]] * [[Nagrada Satelit za najbolji zvuk]] == Televizijske nagrade == * [[Nagrada Satelit za najbolju TV seriju (drama)]] * [[Nagrada Satelit za najbolju TV seriju (mjuzikl ili komedija)]] * [[Nagrada Satelit za najbolju mini-seriju]] * [[Nagrada Satelit za najbolji TV film]] * [[Nagrada Satelit za najbolju mini-seriju ili TV film]] * [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u TV seriji (drama)]] * [[Nagrada Satelit za najbolju glumicu u TV seriji (drama)]] * [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u TV seriji (mjuzikl ili komedija)]] * [[Nagrada Satelit za najbolju glumicu u TV seriji (mjuzikl ili komedija)]] * [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u mini-seriji ili TV filmu|Nagrada Satelit za najboljeg glumca u mini-seriju ili TV filmu]] * [[Nagrada Satelit za najbolju glumicu u mini-seriju ili TV filmu]] * [[Nagrada Satelit za najboljeg sporednog glumica u TV seriji]] * [[Nagrada Satelit za najbolju sporednu glumicu u TV seriji]] * [[Nagrada Satelit za najbolju sporednu glumicu u TV seriji]] * [[Nagrada Satelit za najbolju glumačku postavu (televizija)]] == Izvori == {{reflist}} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Satellite Awards}} * [http://www.pressacademy.com/ Zvanična prezentacija] {{Nagrade Satelit}} [[Kategorija:Nagrade Satellite| ]] [[Kategorija:Nastanci 1997.]] [[Kategorija:Američke filmske nagrade|Satellite]] [[Kategorija:Američke televizijske nagrade|Satellite]] js65mdq49cyr5j7eqsn1fj00enyqwh2 Aponogetonaceae 0 4544437 41262774 20256778 2022-08-23T08:53:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Aponogetonaceae | slika = Aponogeton_distachyos.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''[[Aponogeton distachyos]]'' | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Skrivenosjemenice|Magnoliophyta]] | classis = [[Monokotiledoni|Liliopsida]] | ordo = [[Alismatales]] | familia = '''Aponogetonaceae''' | familia_autorstvo = J.Agardh | razdioba_stupanj = [[Rod (biologija)|Rodovi]] | razdioba = '''''Aponogeton'''''&nbsp;<small>L.f.</small> }} '''Aponogetonaceae''' je [[Familija (biologija)|familija]] [[Monokotiledoni|monokotiledonih]] [[skrivenosemenica]] iz reda [[Alismatales]]. Jedna biljka iz ove familije, [[madagaskarski vodeni klas]] (''Aponogeton madagascariensis''), jeste omiljena vrsta među akvaristima širom sveta. Status familije priznat je u većini klasifikacionih sistema<ref name="APG II">Angiosperm Phylogeny Group (2003). An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II. ''Botanical Journal of the Linnean Society'' 141: 399-436. [http://www.blackwell-synergy.com/links/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x/full/ Available online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222063800/http://www.blackwell-synergy.com/links/doi/10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x/full/ |date=2007-12-22 }}.</ref><ref name="Takhtajan">Takhtajan, A. 1997. Diversity and Classification of Flowering Plants. Columbia University Press, New York.</ref>, ali taksonomska pozicija (pripadnost [[Red (taksonomija)|redu]]) varira od sistema do sistema. Smatra se da je najsrodnija sa familijama [[Hydrocharitaceae]] i [[Potamogetonaceae]]. Familija Aponogetonaceae obuhvata samo jedan savremeni [[Rod (taksonomija)|rod]], ''Aponogeton'', sa 50 [[Vrsta (biologija)|vrsta]]<ref name="mobot">[http://www.mobot.org/mobot/research/APweb/orders/alismatalesweb.htm#Aponogetonaceae Aponogetonaceae]</ref> [[areal|rasprostranjenih]] u podsaharskoj [[Afrika|Africi]], jugoistočnoj [[Azija|Aziji]] i [[Australija|Australiji]]. [[Paleobotanika|Paleobotanička]] istraživanja ukazuju da je rasprostranjenje familije u ranijim [[Geološki period|geološkim periodama]] bilo drugačije – jedinstveni [[polen]] ove familije nalažen je u sedimentima na zapadnom [[Grenland]]u i u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]]<ref name="mobot"/>. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Aponogetonaceae |wikivrste = Aponogetonaceae }} [[Kategorija:Alismatales]] 7vald2tv9xmki1jcleuxrf3htv15g9t Ahmad Vahidi 0 4544587 41262636 41262336 2022-08-23T01:23:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime = Ahmad Vahidi |datum rođenja = {{birth date and age|1958|6|27|df=yes}} |mjesto rođenja = [[Širaz]], [[Fars]], [[Iran]] |datum smrti = |mjesto smrti = |slika = Ahmad Vahidi 1401 (cropped).jpeg |veličina = |opis slike = |stranka = |potpis = |supruga = |položaj = Čelnik [[Istraživački centar za obrambenu strategiju|MTRD]]-a |mandat_start = [[27. 9.]] [[2013]]. |mandat_kraj = &nbsp; |podpredsjednik1 = |podpremijer1 = |zamjenik1 = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Ali Šamhani]] |nasljednik = |čin2 = Predsjedatelj vojnog odjela [[Vijeće probitačnosti|Vijeća probitačnosti]] |mandat_start2 = [[14. 3.]] [[2012]]. |mandat_kraj2 = &nbsp; |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Husein Dehgan]] |nasljednik2 = |čin3 = [[Ministarstvo obrane i oružane logistike Irana|Ministar obrane Irana]] |mandat_start3 = [[3. 9.]] [[2009]]. |mandat_kraj3 = [[15. 8.]] [[2013]]. |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = [[Mahmud Ahmadinežad]] |prethodnik3 = [[Mustafa Muhamed-Nadžar]] |nasljednik3 = [[Husein Dehgan]] |čin4 = Zamjenik [[Ministarstvo obrane i oružane logistike Irana|ministra obrane Irana]] |mandat_start4 = [[9. 8.]] [[2005]]. |mandat_kraj4 = [[9. 8.]] [[2009]]. |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = [[Mahmud Ahmadinežad]] |prethodnik4 = [[Ali-Reza Asgari]] |nasljednik4 = [[Asadolah Imami]] |zanimanje = inženjer elektrotehnike, doktor strateških studija, brigadni general |vjera = [[šijitizam]] }} '''Ahmad Vahidi''' ({{jez-per|احمد وحیدی}}, [[Širaz]], [[27. 6.]] [[1958]]), [[iran]]ski vojni komandant, političar i bivši ministar. Studirao je [[Elektrotehnika|elektrotehniku]] i [[Industrija|industriju]], a titulu [[Doktor (titula)|doktora nauka]] stekao je na području [[Strategija|strateških studija]]. Većinu karijere proveo je u [[Oružane snage Irana|iranskoj vojsci]], osobito elitnoj [[Iranska revolucionarna garda|Revolucionarnoj gardi]] i [[Specijalne jedinice|specijalnim jedinicama]] [[Sepah-e Kods]]a, stekavši čin [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Političku karijeru izgradio je u [[Mahmud Ahmadinežad|Ahmadinežadovoj]] vladi služeći prvo od [[2005]]. do [[2009]]. kao zamjenik [[Ministarstvo obrane i oružane logistike Irana|ministra obrane]], a potom sam obnaša istu dužnost naredne četiri godine. Godine [[2012]]. dobio je petogodišnji mandat predsjedatelja obrambenog odjela [[Vijeće probitačnosti|Vijeća probitačnosti]], dok je godinu kasnije postavljen i na čelo [[Istraživački centar za obrambenu strategiju|Istraživačkog centra za obrambenu strategiju (MTRD)]]. Oženjen je i ima dvije kćeri i jednog sina. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://www.mod.ir/content/%D8%B3%D8%B1%D8%AF%D8%A7%D8%B1-%D8%B3%D8%B1%D8%AA%DB%8C%D9%BE-%D9%BE%D8%A7%D8%B3%D8%AF%D8%A7%D8%B1%D8%A7%D8%AD%D9%85%D8%AF-%D9%88%D8%AD%DB%8C%D8%AF%DB%8C Ahmad Vahidi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151020070011/http://www.mod.ir/content/%D8%B3%D8%B1%D8%AF%D8%A7%D8%B1-%D8%B3%D8%B1%D8%AA%DB%8C%D9%BE-%D9%BE%D8%A7%D8%B3%D8%AF%D8%A7%D8%B1%D8%A7%D8%AD%D9%85%D8%AF-%D9%88%D8%AD%DB%8C%D8%AF%DB%8C |date=2015-10-20 }} na stranicama [[Ministarstvo obrane i oružane logistike Irana|MODAFL]]-a {{Iranski ministri obrane}} {{Lifetime|1957||Vahidi, Ahmad}} [[Kategorija:Iranski političari]] [[Kategorija:Iranski vojskovođe]] [[Kategorija:Ministri Irana]] odavyjd5vlqgo4wu19zzbat0kb0pjit Alberto Korda 0 4549195 41262715 41186905 2022-08-23T04:47:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik | ime = Alberto Korda | pokret = [[umjetnička fotografija]] | slika = | opis_slike = | veličina = | rodno_ime = Alberto Díaz Gutiérrez | datum_rođenja = [[14. rujna]] [[1928.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|KUB}} [[Havana]], [[Kuba]] | datum_smrti = [[25. svibnja]] [[2001.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]] | počivalište = [[Groblje Cristóbala Colóna]]<br><small>{{flagicon|KUB}} [[Havana]], [[Kuba]]</small> | pseudonim = Korda | državljanstvo = {{flagicon|KUB}} [[kuba]]nsko | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | zanimanje = fotograf | polje = [[umjetnička fotografija]], [[podvodna fotografija]], [[monokromna fotografija]] | pokrovitelji = | mentori = | učenici = | suradnici = | postignuća = | djela = <div> * ''[[El Quijote de la farola]]'' (fotografija, 1959.) * ''[[Fidel in Washington]]'' (fotografija, 1959.) * ''[[Guerrillero Heroico]]'' (fotografija, 1960.) </div> | nagrade = | utjecaj_od = | utjecaj_na = | potpis = }} '''Alberto Díaz Gutiérrez''', poznatiji kao '''Alberto Korda''' ili samo '''Korda''' ([[Havana]], [[14. rujna]] [[1928.]] – [[Pariz]], [[25. svibnja]] [[2001.]]) je bio [[kuba]]nski [[umjetnička fotografija|fotograf]], najpoznatiji po svojim fotografijama revolucionarne historije [[Kuba|Kube]], među kojima se posebno ističe kultni portrer [[Che Guevara|Che Guevare]] naslovljen ''[[Guerrillero Heroico]]''. Rođen je u [[Havana|Havani]] [[1928.]] godine, a prvo iskustvo s fotografijom stekao je kada je uzeo očev [[Kodak 35 Rangefinder|Kodak 35mm]] i njime fotografirao svoju djevojku. Njegov je otac bio zaposlen na željeznici, a sam Korda je bio prisiljen raditi različite poslove prije nego je postao fotografski asistent. Karijeru je započeo radeći kao fotograf na banketima, vjenčanjima i zabavama, a imao je običaj odraditi snimanje, odjuriti do studija i razviti slike, a onda odmah trčati natrag i prodavati slike kao suvenire. Međutim, kvaliteta njegovih ranih radova je bila jako loša - fotografije su, nakon samo par mjeseci, postajale mutne, a papir bi požutio. Kada je otvorio svoj prvi studio, imao je priliku naučiti iz vlastitih grešaka te je koristio prave kemikalije kako bi spriječio požućivanje papira i gubljenje na kvaliteti. Godine [[1953.]], Korda otvara svoj prvi samostalni studio, Korda Studios, zajedno s fotografom [[Luis Korda|Luisom Pierceom]]. Isprva su se njih dvojica bavili različitim poslovima, od mode do reklama. Većinu fotografija izrađivao je Pierce, a novac od poslova je Kordi omogućio da razvije svoj vlastiti fotografski stil, karakterističan po promatranju slike iz drugačijeg kuta, različitog od onog kojeg su koristili ostali fotografi. Studios Korda je ubrzo postao poznat upravo po tom karakterističnom fotografskom stilu. Njegov najznačajniji rani interes bila je moda te je Korda ubrzo postao glavni kubanski modni fotograf. U svom je radu odbijao umjetnu svjetlost, nazivajući ju "travestijom stvarnosti", te je koristio samo prirodno svjetlo u studiju. Ubrzo je postao majstor [[monokromna fotografija|monokromne fotografije]], tražeći savršenu kompoziciju u svom djelu. Korda je posjedovao jedinstvenu umjetničku ambiciju koju je iskoristio kako bi se izdigao iznad nemaštovite kulturne perspektive tradicionalne kubanske fotografije, a ta je jedinstvena kreativnost dovela do toga da Korda Studios nije više bio samo profitabilni biznis, već umjetnički atelje. Pedesete godine su bile izrazito turbulentne za [[Kuba|Kubu]], a Korda je taj period obilježio cijelom serijom revolucionarnih fotografija. Imao je vrlo blizak odnos s [[Fidel Castro|Fidelom Castrom]], s kojim je bio blizak prijatelj, a njihov odnos nikad nije bio onaj šefa i radnika, što je omogućilo Kordi da opušteno obavlja svoj posao. Na taj je način svaka njegova fotografija bila simbol revolucije, a ne tek dokumentirani prikaz njezina tijeka. Može se reći kako je [[Kubanska revolucija]] bila prekretnica u Kordinoj karijeri. Opčinjen revolucionarnim idealima, Korda je, uvijek radeći vlastitim tempom, započeo fotografirati revolucionarne vođe. Pratio je Castra na njegovim putovanjima, posjetivši tako cijelu [[Kuba|Kubu]], [[SAD|Sjedinjene Države]] i [[Sovjetski Savez]]. Neke od njegovih najznačajnijih fotografija iz ovog perioda su ona koja prikazuje Castrov posjet [[Lincolnov memorijal|Lincolnovom memorijalu]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]] [[1959.]] godine te serija fotografija Castra i [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] iz [[1963.]] godine, koja jednako vjerno ilustrira razlike između dvojice vođa kao i njihovo političko djelovanje. Također, tokom [[1959.]] godine, boravio je na planinama [[Sierra Maestra]], gdje je pratio početne napade revolucionarne vojske na snage [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]]. Dana [[5. ožujka]] [[1960.]] godine, radeći kao fotograf za novine ''Revolución'', Korda je napravio seriju fotografija na kojima se našao i ikonski portret [[Che Guevara|Che Guevare]], znan kao ''[[Guerrillero Heroico]]''. Fotografija je ubrzo postala globalni simbol revolucije i pobune. Korda nikada nije dobio tantijeme od djela jer Castro nije priznavao [[Bernska konvencija|Bernsku konvenciju o zaštiti književnih i umjetničkih djela]], mada je [[2000.]] godine dobio [[američki dolar|$]]50,000 u izvansudskoj nagodbi sa [[Smirnoff]]om, koje je donirao kubanskom zdravstvu, a sve zbog tužbe za neovlašteno korištenje fotografije (Korda je smatrao da korištenje Cheove fotografije za promoviranje alkohola, smatrajući da to uništava njegovu reputaciju i ostavštinu). Nakon revolucije, Korda je 10 godina bio Castrov osobni fotograf, prateći ga na brojnim putovanjima i susretima sa stranim državnicima. U tom su periodu nastale fotografije poput one gdje Castro promatra [[tigar|tigra]] u [[New York (grad)|njujorškom]] [[zoološki vrt|zoou]], gdje igra golf i peca sa Che Guevarom, gdje skija i lovi u [[Rusija|Rusiji]] te gdje se druži s [[Ernest Hemingway|Ernestom Hemingwayjem]]. Fotografirao je i druge društvene događaje, a jedna od najznačajnijih fotografija iz te serije znana je kao ''Don Quixote od ulične lampe'', koja prikazuje Kubanca sa slamnatim šeširom, naslonjenog na stup ulične lampe u suprotnosti s masom ljudi tokom parade. Od [[1968.]] do [[1978.]] se intenzivno bavio [[podvodna fotografija|podvodnom fotografijom]], međutim tada je jedna izložba u [[Japan]]u potakla međunarodni interes za njegovo djelo. Godine [[1999.]] se kratko pojavio na početku [[Wim Wenders|Wendersova]] dokumentarca ''[[Buena Vista Social Club (film)|Buena Vista Social Club]]'', međutim nije kreditiran. Preminuo je [[2001.]] godine od [[srčani udar|srčanog udara]] dok je u [[Pariz]]u predstavljao vlastitu izložbu. Pokopan je na [[Groblje Cristóbala Colóna|groblju Cristóbala Colóna]] u [[Havana|Havani]]. ==Poznata djela== * ''La Nina de la Muneca de Palo'' (1958)<ref>[http://www.arthistoryarchive.com/arthistory/photography/images/AlbertoKorda-La-Nina-de-la-Muneca-de-Palo-1958.jpg ''La Nina de la Muneca de Palo''] by Alberto Korda</ref> * ''Entrada de Fidel a La Habana'' (1959)<ref>[http://www.arthistoryarchive.com/arthistory/photography/images/AlbertoKorda-Entrada-de-Fidel-a-La-Habana-1959.jpg ''Entrada de Fidel a La Habana''] by Alberto Korda</ref> * ''[[El Quijote de la farola]]'' (1959)<ref>[http://www.arthistoryarchive.com/arthistory/photography/images/AlbertoKorda-El-Quijote-de-la-farola-1959.jpg ''El Quijote de la farola''] by Alberto Korda</ref> * ''[[Fidel in Washington]]'' (1959)<ref>[http://www.arthistoryarchive.com/arthistory/photography/images/AlbertoKorda-Fidel-in-Washington-1959.jpg ''Fidel in Washington''] by Alberto Korda</ref> * ''[[Guerrillero Heroico]]'' (1960)<ref>[http://www.arthistoryarchive.com/arthistory/photography/images/AlbertoKorda-Guerrillero-Heroico-V1-1960.jpg ''Guerrillero Heroico''] by Alberto Korda</ref> * ''Miliciana'' (1962)<ref>[http://www.arthistoryarchive.com/arthistory/photography/images/AlbertoKorda-Miliciana-1962.jpg ''Miliciana''] by Alberto Korda</ref> <center>'''Galerija'''</center> <gallery mode=packed> File:Núñez-Beauvoir-Sartre-Che Guevara.jpg|Fotografija iz [[1960.]] godine koja prikazuje (s lijeva na desno) Antonija Núñeza, [[Simone de Beauvoir]], [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]] i [[Che Guevara|Che Guevaru]]. File:KordaOfCheWalking.jpg|[[Che Guevara]] i njegova supruga, [[Aleida March]], u [[Havana|Havani]] [[1960.]] godine. File:CheyFidel.jpg|[[Che Guevara]] i [[Fidel Castro]] [[1961.]] godine. File:Heroico1.jpg|''[[Guerrillero Heroico]]'' File:CheFishing.jpg|[[Che Guevara]] tokom pecanja s [[Fidel Castro|Castrom]]. Originalni dokaz ove fotografije je [[2010.]] godine prodan za čak [[britanska funta|£]]6,600. File:KordaFilmRollChe.jpg|Originalna filmska rola Kordinog fotoaparata od [[5. ožujka]] [[1960.]] godine, na kojoj se, između ostalih, nalazi i ''[[Guerrillero Heroico]]''. </gallery> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjske poveznice== {{Commons category|Alberto Korda}} *[http://www.blythe.org/korda/ Photographs by Alberto Korda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707183100/http://www.blythe.org/korda/ |date=2011-07-07 }} *[http://artscenecal.com/ArticlesFile/Archive/Articles1998/Articles1198/AKordaA.html Alberto Korda, by Bill Lasarow] *BBC: [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/1352650.stm News report on Korda's death] *BBC: [http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/926577.stm ''"Guevara's Image Saved from Drink"'', September 15, 2000] *Frontline: [http://www.hinduonnet.com/fline/fl1925/stories/20021220000306600.htm On Alberto Korda, the photographic chronicler of the Cuban revolution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426151834/http://www.hinduonnet.com/fline/fl1925/stories/20021220000306600.htm |date=2007-04-26 }} *Guerrillero Heroico - [http://www.alistairscott.com/korda/ A discussion on Korda's best-known photograph] *[http://www.pix.dk/korda2.htm The story of Korda's Che Guevara Image] *[http://www.lapatriagrande.net/03_paises/cuba/che_guevara.htm Korda's Che Guevara Image. Che Guevara aniverary in "La Patria Grande Caracas] * Sun Sentinel: [http://www.sun-sentinel.com/news/local/cuba/sfl.ro.kordaexhibit.pg,0,2032074.photogallery?index=sfl-cubakordaexhibition20080918154238 Exhibit: "Korda, Known. Unknown" now in Havana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211210835/http://www.sun-sentinel.com/news/local/cuba/sfl.ro.kordaexhibit.pg,0,2032074.photogallery?index=sfl-cubakordaexhibition20080918154238 |date=2009-02-11 }} November 10, 2008 *Washington Post: [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/photo/galleries/091506/korda/index.html Cuba by Korda] - Photo Collection * [http://www.modkraft.dk/spip.php?article5648 History of a portrait] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090817054053/http://www.modkraft.dk/spip.php?article5648 |date=2009-08-17 }} Articles on Alberto Korda picture of Che, taken March 5, 1960 * [http://news.bbc.co.uk/local/gloucestershire/hi/people_and_places/arts_and_culture/newsid_8739000/8739835.stm Korda Photos of Fidel Castro and Che Guevara] - slideshow by ''[[BBC News]]'' * [http://www.havana-cultura.com/EN/visual-art/photographer/alberto-korda.html#/3389 Photos of early days of Cuban Revolution by Alerto Korda] {{Životni vijek|1928|2001|Korda, Alberto}} [[Kategorija:Kubanski fotografi]] [[Kategorija:Fotoreporteri]] [[Kategorija:Komunisti]] [[Kategorija:Pseudonimi]] nwi4z5pz6o5t08q21rrv4atvif6qzcw 7800° Fahrenheit 0 4549398 41262569 41095852 2022-08-22T21:55:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album | naslov = 7800° Fahrenheit | tip = studio | izvođač = [[Bon Jovi]] | omot = Bon Jovi – 7800° Fahrenheit.jpg | izdan = 27. ožujka 1985. | sniman = siječnja – ožujka 1985.<br> The Warehouse,<br>[[Philadelphia]], [[Pennsylvania]] | žanr = [[hard rock]], [[heavy metal]], [[glam metal]]<ref>{{cite web|url=http://www.allmusic.com/album/7800%C2%B0-fahrenheit-mw0000189199|title=7800° Fahrenheit|author=Johnny Loftus|work=AllMusic|accessdate=8. siječnja 2016}}</ref> | trajanje = 47:10 | izdavač = [[Mercury Records]] <small>([[Sjedinjene Američke Države|SAD]])</small><br />[[Vertigo Records]] <small>([[Europa]])</small> | producent = Lance Quinn | Recenzije = | raniji album = ''[[Bon Jovi (album)|Bon Jovi]]''<br />(1984.) | ovaj album = '''''7800° Fahrenheit'''''<br />(1985.) | kasniji album = ''[[Slippery When Wet]]''<br />(1986.) }} '''''7800° Fahrenheit''''' je drugi studijski [[album]] [[Sjedinjene Američke Države|američkog]] [[hard rock]] sastava [[Bon Jovi]], koga je objavila diskografska kuća [[Mercury Records]] [[27. ožujka]] [[1985]]. Naziv albuma upućivao je na navodnu točku topljenja stijena (7800° F). Album je predstavio klasični Bon Jovijev logo iz 1980-ih koji će kasnije koristiti za albume ''[[Slippery When Wet]]'' i ''[[New Jersey (album)|New Jersey]]''. Album je snimljen za šest tjedana – od siječnja do ožujka 1985. u Warehouse Studios u [[Philadelphia|Philadelphiji]], [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. Bio je zadnja suradnja Bon Jovija i producenta Lancea Quinna. Također je njihov jedini album sa pisačkim doprinosima čak četiri člana sastava. "Secret Dreams" je do danas jedina pjesma za koju je bubnjar Tico Torres naveden kao tekstopisac. ''7800° Fahrenheit'' se popeo na 37. mjesto na ljestvici ''[[Billboard 200]]'' i bio je prvi album da dobije zlatnu certifikaciju u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Na ljestvici je ostao 85 tjedana, te je dobio platinumsku certifikaciju [[19. veljače]] [[1987]].<ref>{{cite web|url=http://www.allmusic.com/?p=amg&sql=p3734/charts-awards/billboard-albums|title=AllMusic|work=AllMusic|accessdate=8. siječnja 2016}}</ref> Singlovi "[[In and Out of Love]]" i "[[Only Lonely]]" pojavili su se na ljestvici ''[[Billboard Hot 100|Billboard]]'' [[Billboard Hot 100|''Hot 100'']]. Iako se svidio obožavateljima, sastav je bio nezadovoljan sa zvukom albuma i u biti ga se odrekao za nekoliko godina kad su dobili status velikih rock zvijezda uz pomoć albumâ ''[[Slippery When Wet]]'' i ''[[New Jersey (album)|New Jersey]]. ''Izuzevši uživo izvođenje pjesme "Tokyo Road" u [[Japan|Japanu]] i "Only Lonely" nekoliko puta tijekom turneje 2010., nijedna pjesma s ovog albuma nije izvođena uživo od kraja 1980-ih. == Popis pjesama == {{tracklist | headline = Prva strana | writing_credits = yes | title1 = [[In and Out of Love (pjesma Bon Jovija)|In and Out of Love]] | writer1 = [[Jon Bon Jovi]] | length1 = 4:26 | title2 = The Price of Love | writer2 = Bon Jovi | length2 = 4:14 | title3 = [[Only Lonely]] | writer3 = Bon Jovi, [[David Bryan]] | length3 = 5:02 | title4 = King of the Mountain | writer4 = Bon Jovi, [[Richie Sambora]] | length4 = 3:54 | title5 = [[Silent Night (pjesma Bon Jovija)|Silent Night]] | writer5 = Bon Jovi | length5 = 5:08 }} {{tracklist | headline = Druga strana | writing_credits = yes | title6 = Tokyo Road | writer6 = Bon Jovi, Sambora | length6 = 5:42 | title7 = [[The Hardest Part Is the Night]] | writer7 = Bon Jovi, Bryan, Sambora | length7 = 4:25 | title8 = Always Run to You | writer8 = Bon Jovi, Sambora | length8 = 5:00 | title9 = (I Don't Wanna Fall) To the Fire | writer9 = Bon Jovi, Bryan, Sambora | length9 = 4:28 | title10 = Secret Dreams | writer10 = Bon Jovi, Sambora, [[Tico Torres]], Bill Grabowski | length10 = 4:54 }} {{tracklist | headline = Dodatan CD PHCR-90013/4 posebnog izdanja iz 1998. | writing_credits = yes | collapsed = yes | title11 = Tokyo Road <small>(uživo u Japanu, 1985.)</small> | writer11 = Bon Jovi, Sambora | title12 = In and Out of Love <small>(uživo u Japanu, 1985.)</small> | writer12 = Bon Jovi | title13 = The Hardest Part Is the Night <small>(uživo u Japanu, 1985.)</small> | writer13 = Bon Jovi, Bryan, Sambora | title14 = Silent Night <small>(uživo u Japanu, 1985.)</small> | writer14 = Bon Jovi | title15 = Only Lonely <small>(uživo u Japanu, 1985.)</small> | writer15 = Bon Jovi, Bryan | title16 = Tokyo Road <small>(uživo u Riou de Jeneirou, 1990.)</small> | writer16 = Bon Jovi, Sambora }} {{tracklist | headline = Dodatne pjesme posebnog izdanja iz 2010. | writing_credits = yes | collapsed = yes | title11 = In and Out of Love <small>(inačica uživo)</small> | writer11 = Bon Jovi | title12 = Only Lonely <small>(inačica uživo)</small> | writer12 = Bon Jovi, Bryan | title13 = Tokyo Road <small>(inačica uživo)</small> | writer13 = Bon Jovi, Sambora | title14 = Silent Night <small>(uživo)</small> | note14 = dostupno jedino u vidu preuzimanja s vault.bonjovi.com | writer14 = Bon Jovi }} == Osoblje == === Bon Jovi === * [[Jon Bon Jovi]] – [[Pjevanje|vokali]], [[gitara]] * [[Richie Sambora]] – gitare, prateći vokali * [[Alec John Such]] – [[bas gitara]], prateći vokali * [[Tico Torres]] – [[bubnjevi]], [[udaraljke]], prateći vokali * [[David Bryan]] – [[klavijature]], prateći vokali === Dodatno osoblje === * Larry Alexander – aranžer * Phil Hoffer – prateći vokali * Tom Mandel – [[klavijature]] * Obie O'Brien – aranžer * Jim Salamone – [[programer]] * Bill Scheniman – aranžer == Ljestvice == {{col-start}} {{col-2}} === Najviše mjesto === {|class="wikitable sortable plainrowheaders" style="text-align:center;" |- !Ljestvica (1985.) !Mjesto na ljestvici |- !scope="row"|Australian Albums Chart<ref>{{cite web |url=http://pandora.nla.gov.au/pan/23790/20080220-0000/issue935.pdf |format=PDF |accessdate=19. kolovoza 2012 |title=The ARIA Report - Week Commencing ~ 28th January 2008 ~ Issue #935 |publisher=Australian Recording Industry Association / Pandora.nla.gov.au}}</ref> |28. |- !scope="row"|Finnish Albums Chart |6. |- !scope="row"|German Albums Chart<ref>{{cite web |url=http://www.officialcharts.de/album.asp?artist=Bon+Jovi&title=7800%B0+Fahrenheit&country=de |publisher=Charts.de |accessdate=19. kolovoza 2012 |title=Album - Bon Jovi, 7800° Fahrenheit}}</ref> |40. |- !scope="row"|Japanese Album Chart<ref name=oricon>{{cite web |url=http://www7a.biglobe.ne.jp/~yamag/album/al_bonjovi.html |title=Yamachan Land – Japanese Chart Archives > Bon Jovi |accessdate=13. siječnja 2010 |archivedate=2012-02-08 |archiveurl=https://archive.is/20120208074039/http://www7a.biglobe.ne.jp/~yamag/album/al_bonjovi.html |deadurl=yes }}</ref> |5. |- !scope="row"|New Zealand Albums Chart<ref>{{cite web |url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Bon+Jovi&titel=7800%B0+Fahrenheit&cat=a |title=New Zealand Charts - Bon Jovi - 7800 Fahreheit (album) |publisher=Charts.org.nz. Hung Medien |accessdate=19. kolovoza 2012 |archivedate=2012-07-07 |archiveurl=https://archive.is/20120707203141/http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Bon+Jovi&titel=7800%B0+Fahrenheit&cat=a |deadurl=yes }}</ref> |48. |- !scope="row"|Swedish Albums Chart<ref>{{cite web |url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Bon+Jovi&titel=7800%B0+Fahrenheit&cat=a |title=Swedish Charts - Bon Jovi - 7800 Fahreheit (album) |publisher=Swedishcharts.com. Hung Medien |accessdate=19. kolovoza 2012}}</ref> |10. |- !scope="row"|Swiss Albums Chart<ref name="swisscharts1">{{cite web |url=http://www.swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Bon+Jovi&titel=7800%B0+Fahrenheit&cat=a |title=Swiss Charts - Bon Jovi - 7800 Fahreheit (album) |publisher=Swisscharts.com. Hung Medien |accessdate=19. kolovoza 2012}}</ref> |11. |- !scope="row"|UK Albums Chart<ref>{{cite web|url=http://www.theofficialcharts.com/search-results-album/_/7800+Fahrenheit#album|title=The Official Charts Company - 7800 Fahrenheit by Bon Jovi Search |date=6. svibnja 2013|publisher=The Official Charts Company}}</ref> |28. |- !scope="row"|US Billboard 200<ref>{{cite web |url=http://www.billboard.com/artist/296092/bon+jovi/chart?f=305| publisher=Billboard.com |accessdate=19. kolovoza 2012 |title=Bon Jovi Album & Song Chart History - Billboard 200}}</ref> |37. |} {{col-2}} ===Godišnje ljestvice=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" !scope="col"|Ljestvica (1987.) !scope="col"|Mjesto na ljestvici |- !scope="row"|U.S. Billboard Year-End<ref>{{cite web|url=http://www.billboard.biz/bbbiz/charts/archivesearch/article_display/855248|archiveurl=https://archive.today/20120802034725/http://www.billboard.biz/bbbiz/charts/archivesearch/article_display/855248|title=Top Pop Albums of 1987|publisher=billboard.biz|accessdate=1. svibnja 2014|archivedate=2012-08-02|dead-url=no}}</ref> |72. |} {{col-end}} == Izvori == {{reflist|2}} [[Kategorija:Albumi 1985.]] [[Kategorija:Albumi Bon Jovija]] [[Kategorija:Authority control 2]] 6cdp0ijgvwnlob3elz05wrtnm8rm8l6 Britanska nagrada nezavisnog filma 0 4565090 41262662 40793595 2022-08-23T02:18:32Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{Nagrada | ime = Britanske nezavisne filmske nagrade | trenutne nagrade = | slika = BIFAtrophy.jpg | veličina_slike = | alt = | naslov = | opis = najbolje britanske filmove nezavisne produkcije | dodeljuje = | domaćin = | datum = <!-- {{Start date|DD|MM|YYYY}} --> | mesto = | zemlja = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | nagrada = | godina = [[1998]]. | godina2 = | nosilac = | veb-sajt = [http://www.bifa.org.uk/ www.bifa.org.uk] | mreža = | trajanje = | ocene = | prethodno = | glavno = | sledeće = }} '''Britanska nezavisna filmska nagrada''' ({{jez-eng|The British Independent Film Awards}}, BIFA) priznanje je koje se dodeljuje od [[1998]]. godine najboljim [[nezavisni film|nezavisnim filmovima]] [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] produkcije.<ref>[http://www.bifa.org.uk/about-bifa About BIFA]</ref> Spisak nominovanih se obično objavljuje početkom novembra, dok se nagrade dodeljuju krajem novembra ili početkom decembra. === Kategorije === * [[Britanska nezavisna filmska nagrada za najbolji film|Najbolji britanski nezavisni film]] * [[Britanska nezavisna filmska nagrada za najbolji strani film|Najbolji strani nezavisni film]] * Najbolji reditelj britanskog nezavisnog filma * Nagrada Daglas Hikoks (Najbolji debitantski reditelj) * Najbolji scenario * [[Britanska nezavisna filmska nagrada za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]] * [[Britanska nezavisna filmska nagrada za najbolju glumicu u glavnoj ulozi|Najbolja glumica u glavnoj ulozi]] * [[Britanska nezavisna filmska nagrada za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]] * [[Britanska nezavisna filmska nagrada za najbolju glumicu u sporednoj ulozi|Najbolja glumica u sporednoj ulozi]] * Glumac koji najviše obećava * Najbolja produkcija * Nagrada Rejndens * Najbolji tehničko dostignuće * Najbolji dokumentarac * Najbolji kratki film * [[Nagrada Ričard Haris]] * Nagrada Varajeti * Specijalna nagrada žirija == Povezano == * [[BAFTA]] == Izvori == {{reflist}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|BIFA Awards}} * [http://www.bifa.org.uk/ Zvanična prezentacija] * [http://www.imdb.com/event/ev0000127/overview Britanske nezavisne filmske nagrade na [[IMDb]]-u] [[Kategorija:Britanske nagrade nezavisnog filma| ]] [[Kategorija:Nastanci 1998.]] [[Kategorija:Britanske filmske nagrade|Nezavisnog]] t24ymmroxhpw8jnykoxf8llwrl7mpot Jim Jones 0 4566754 41262682 30226471 2022-08-23T02:42:55Z FMSky 160067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Jim Jones | slika = Rev. Jim Jones, 1977 (cropped)2.jpg | širina_slike = 230px | alt = | opis = | ime_po_rođenju = James Warren Jones | datum_rođenja = {{birth date|1931|5|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Crete, Indiana|Crete]], [[Indiana]], [[SAD]] | datum_smrti = {{death date and age|1978|11|18|1931|5|13|df=y}} | mjesto_smrti = [[Jonestown]], [[Gvajana]] | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = [[samoubojstvo]] | počivalište = | počivalište_koordinate = <!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --> | rezidencija = | nacionalnost = [[Amerikanci (nacija)|Amerikanci]] | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = vođenju sekte [[Hram naroda]] | obrazovanje = | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = | suparnici = | odbori = | religija = [[kršćanstvo]]; [[ateizam]] | supružnik = Marceline Baldwin Jones | partner = | djeca = 7 | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = | potpis = | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Jim Jones''' (rođen kao James Warren Jones; [[Crete, Indiana|Crete]], [[13. 5.]] [[1931]]. – [[Jonestown]], [[18. 11.]] [[1978]]) bio je osnivač [[Sekta|sekte]] [[Hram naroda]], a postao je poznat tako što je odveo u [[smrt]] 914 svojih sljedbenika od čega 276 [[Djeca|djece]], nakon što su ispili voćne sokove pomiješane s [[cijanid]]om. Članovi koji su odbili popiti napitak ubijani su [[Vatreno oružje|vatrenim oružjem]], a ljude se u sektu privuklo porukama o rasnoj harmoniji i socijalnoj pravdi.<ref>http://www.pravo.hr/_download/repository/%5B12%5D/Presentation1.ppt</ref> Rodio se kao sin jednog pripadnika [[Ku Klux Klan]]a u Lynnu u Indiani. Njegova je majka, kako je tvrdio, bila pripadnica indijanskog plemena [[Cherokee]]. Ta činjenica nije nikada potvrdena. Kao dijete bez nadzora, Jonesa je crkva fascinirala u vrlo ranoj dobi. Već [[1963]]. imao je vlastitu zajednicu u [[Indianapolis]]u: ''The People's Temple Full Gospel Church''. Bila je to međurasna zajednica, što je u to vrijeme u Indiani bilo nečuveno. Mladi je Jim Jones neumorno i žestoko zagovarao [[Afroamerikanci|Afroamerikance]] i njihova prava. Zalagao se za pomoć najslabijim članovima društva bez obzira na rasu i tako razvio izrazito socijalistička i komunistička stajališta, uz ismijavanje licemjerja "bjelačkog" kršćanstva. Uzor u [[Philadelphia|Philadelphiji]] bio mu je crni propovjednik [[Father Divine]] pa je i sam članove svoje zajednice poticao da ga nazivaju "Ocem", a od sljedbenika je tražio i da ga smatraju utjelovljenjem [[Isus]]a i [[Bog]]a, upozoravajući pri tome na skori dolazak [[Fašizam|fašizma]], međurasnog rata i [[Nuklearni holokaust|nuklearnog holokausta]]. Kad su poreznici [[1973]]. godine posjetili Hram naroda zbog sumnje da taji [[porez]], Jim Jones je počeo stvarati drugu zajednicu u [[Džungla|džungli]] [[Gvajana|Gvajane]], a prijestolnicu je sebi u čast nazvao [[Jonestown]]. U godinu dana tamo je doveo oko 1000 onih koji su slijepo vjerovali u [[Utopija|utopijsku]] priču o skladnoj međurasnoj grupi i životu od [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]. == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{refbegin}} * Chidester, David, ''Salvation and Suicide: Jim Jones, the People's Temple and Jonestown (Religion in North America)'', 2nd rev.ed., Indiana University Press, 2004. ISBN 978-0-253-21632-8 * {{Citation | last = Hall | first = John R. | title = Gone from the Promised Land, 2nd ed. with a new introduction | publisher = Transaction Publishers | year = 2004 | isbn =978-0-7658-0587-4}} * [[Sikivu Hutchinson|Hutchinson, Sikivu]]. ''White Nights, Black Paradise''. Infidel Books, 2015. ISBN 978-0692267134 * Klineman, George and Sherman Butler. ''The Cult That Died''. G.P. Putnam's Sons, 1980. ISBN 0-399-12540-X. * {{Citation | last = Layton | first = Deborah | title = [[Seductive Poison]] | publisher = Anchor Books | year = 1999 | ISBN = 0-385-48984-6}} * {{Citation | last = Levi | first = Ken | title = Violence and Religious Commitment | publisher = | year = 1982 | isbn =}} * Maaga, Mary McCormick. ''Hearing the voices of Jonestown''. [[Syracuse University]] Press, 1998. ISBN 0-8156-0515-3. * [[Shiva Naipaul|Naipaul, Shiva]]. ''Black & White''. Hamish Hamilton, London, 1980. ISBN 0-241-10337-1. * {{Citation | last1 = Reiterman | first1 = Tom | last2 = Jacobs | first2 = John |title=[[Raven (book)|Raven: The Untold Story of Rev. Jim Jones and His People]] |publisher=Dutton |year=1982 |isbn=0-525-24136-1}} * {{Citation | last = Wessinger | first = Catherine | title = How the Millennium Comes Violently: From Jonestown to Heaven's Gate | publisher = Seven Bridges Press | year = 2000 | isbn = 978-1-889119-24-3}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Jim Warren Jones}} * {{en icon}} [http://jonestown.sdsu.edu/ The Jonestown Institute] {{Lifetime|1931|1978|Jones, Jim}} [[Kategorija:Američki kriminalci]] [[Kategorija:Američki svećenici]] [[Kategorija:Američki ateisti]] [[Kategorija:Biseksualne osobe]] [[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]] 544trte5sgd92ymijxru3fyo1e5ka0o Antestor 0 4568218 41262767 41101588 2022-08-23T08:13:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Antestor | Img = Lars Stokstad & Thor Georg Buer EoR2011.jpg | Img_capt = [[Thor Georg Buer]] i [[Lars Stokstad|Vemod]] na festivalu Elements of Rock 2011. godine. | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Crush Evil | Osnivanje = [[1989.]] | Mjesto = [[Jessheim]],[[Norveška]] | Prebivalište = | Žanr = [[unblack metal]], [[death metal]], [[doom metal]] | Djelatno_razdoblje = 1989. - 1993. (kao ''Crush Evil''), 1993. - 2007., 2010. - danas | Producentska_kuća = [[Cacophonous Records]]<br/>[[Endtime Productions]]<br/>Bombworks Records | Angažman = [[Vaakevandring]] | URL = [http://www.antestor.com/ www.antestor.com] | Sadašnji članovi = [[Lars Stokstad|Vemod]]<br>[[Stig Rolfsen|Erkebisp]]<br>[[Ronny Hansen|Vrede]]<br>[[Jo Henning Børven]]<br>[[Erik Normann Aanonsen]] | Bivši članovi = [[Øyvind Haugland]]<br>[[Tom W. Holm Paulsen|Paul W]]<br>[[Vegard Undal|Gard]]<br>[[Svein Sander|Armoth]]<br>[[Erling Jørgensen|Pilgrim]]<br>[[Kjetil Molnes|Martyr]]<br>[[Ole Børud]]<br>[[Morten Sigmund Magerøy|Sygmoon]]<br>[[Thor Georg Buer]]<br>[[Robert Bordevik]]<br>[[Nickolas Main Henriksen]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Antestor''' je [[Norveška|norveški]] [[ekstremni metal]] sastav osnovan 1989. godine u [[Jessheim]]u. Zaslužan za nastanak sjevernoeuropske kršćanske metal scene<ref name=Bryzak >Bryzak, Michael. Tekstovi s albuma ''The Defeat of Satan''. 2003. Endtime Productions</ref>, Antestor je jedini [[unblack metal]] sastav čiji je album objavila [[diskografska kuća]] [[Cacophonous Records]] (koja je također objavljivala i albume [[black metal]] sastava kao što su [[Dimmu Borgir]], [[Sigh]] i [[Cradle of Filth]]). Jedini sastavov album kojeg je objavio Cacophonous Records, ''[[The Return of the Black Death]]'', potaknuo je razvoj pokreta [[unblack metal|kršćanskog black metala]] te je prodan u preko 10.000 primjeraka. U kasnim devedesetim godinama dvadesetog stoljeća sastav svojem glazbenom stilu daje naziv "sorrow metal" te odbacuje naziv [[black metal]] zato što je black metal pokret u očima javnosti bio povezan sa [[sotonizam|sotonizmom]] u [[Norveška|Norveškoj]]. Prema časopisu ''[[HM (časopis)|HM]]'', progresivni elementi na sastavovom albumu ''[[Martyrium]]'' bili su daleko ispred njihova vremena u norveškoj ekstremnoj metal sceni.<ref name="HM">{{cite web |url=http://www.hmmagazine.com/reviews/cd/archives/000416.php |title=Antestor - Martyrium |accessdate=10. svibnja 2008. |author=Lee Rake, Jamie |year=2000 |work=[[HM Magazine]] |publisher=Open Publishing |archive-date=2003-08-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20030818163130/http://www.hmmagazine.com/reviews/cd/archives/000416.php |dead-url= }}</ref> Sastav je prošao kroz mnoge promjene članova tokom godina; danas postavu grupe čine vokalist, gitarist i osnivač sastava [[Lars Stokstad|Vemod]], gitarist [[Stig Rolfsen|Erkebisp]], vokalist [[Ronny Hansen|Vrede]], bubnjar [[Jo Henning Børven]] i basist [[Erik Normann Aanonsen]]. Originalni vokalist sastava [[Kjetil Molnes|Martyr]] napustio je sastav 2000. godine, dok je izvorni bubnjar sastava [[Svein Sander|Armoth]] napustio sastav 2003. godine. Ubrzo nakon toga sastavu se priključilo nekoliko članova [[black metal]] sastava [[Vaakevandring]]. ==Biografija== ===Crush Evil (1989. - 1993.)=== Sastav nastaje 1989. godine u [[Jessheim]]u, [[Norveška|Norveškoj]] pod izvornim imenom "Crush Evil"; osnivači sastava bili su [[Lars Stokstad|Vemod]], [[Kjetil Molnes|Martyr]], Øyvind Haugland<ref>[http://www.metal-archives.com/bands/Crush_Evil/38564 Crush Evil na metal-archives.com] Pristupljeno 12. svibnja 2016.</ref> i [[Erling Jørgensen|Pilgrim]]. Paul W im se kasnije pridružio kao bubnjar. U to je doba sastavova glazba bila spoj [[death metal]]a, [[doom metal]]a i [[thrash metal]]a.<ref name="Ryhanen_2">{{cite web |author=Ryhänen, Pekka |title=Antestor - The Defeat of Satan |publisher=Imperiumi.net |date=9. ožujka 2003. |url=http://imperiumi.net/alb_2.php?id=1258 |accessdate=29. kolovoza 2007.|language=Finski jezik}}</ref> Sastav 1991. godine snima i objavljuje svoj prvi demo uradak, ''[[The Defeat of Satan]]'', koji se sastoji od tri pjesme i outra. Antestor je tokom svoje karijere mnogo puta zadobio prijetnje smrću zbog [[kršćanstvo|kršćanske]] vjeroispovjesti članova sastava.<ref>{{cite web |author=Lucas |title=Antestor |publisher=Godcore.com |date=8. kolovoza 2004. |url=http://www.godcore.com/music/bands/review.php?bid=728 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927033102/http://www.godcore.com/music/bands/review.php?bid=728 |archivedate=2007-09-27 |accessdate=29. kolovoza 2007. |deadurl=no }}</ref> Samo postojanje sastava izazivalo je polemike u podzemnoj metal sceni. Primjerice, početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća, [[Bård Faust]] (bubnjar sastava [[Emperor]]) spomenuo je sastav u raspravi sa [[Øystein Aarseth|Euronymousom]] (gitaristom black metal sastava [[Mayhem]]) u svojem fanzinu Orcustus koji se bavio tematikom norveške black metal scene.<ref name="Orcustus"/> Faust je pitao: "Ne misliš li da je nešto stvarno pošlo po zlu kada je došlo čak do toga da postoji kršćanski "death metal" sastav (Crush Evil)? Imaš li kakav savjet kako da ih pobijemo?"<ref name="Orcustus"/> Euronymous mu je odgovorio: "Već je dovoljno loše što postoji nekoliko društvenih sastava, ali kršćanski sastav je ipak previše. No ne brini se. Neće nastaviti još dugo vremena."<ref name="Orcustus">{{cite web|author = Eithun, Bård G. "Faust"|title = Mayhem Interview|work = Orcustus zine|publisher = Blackmetal.nu|date = |url = http://www.www.blackmetal.nu/~ubc/files/euroint.htm|accessdate = 29. kovovoza 2007.|archiveurl = https://web.archive.org/web/20070927043510/http://www.www.blackmetal.nu/~ubc/files/euroint.htm|archivedate = 2007-09-27|deadurl = yes}}</ref> Međutim, sastav je nastavio postojati unatoč ovim prijetnjama. Antestor nikad nije bio primoran na raskid te je gotovo u ironičnom preokretu sudbine [[Jan Axel Blomberg]] (bolje znan kao [[Jan Axel Blomberg|Hellhammer]], bubnjar Mayhema) bio Antestorov studijski bubnjar na [[EP]]-u ''[[Det tapte liv]]'' i albumu ''[[The Forsaken]]''. ===''Martyrium '' (1993. – 1996.)=== Sastav 1993. godine mijenja svoje ime iz Crush Evil u Antestor, ime koje u prijevodu s [[latinski jezik|latinskog jezika]] znači "svjedočiti". Iste godine sastavu se pridružuju [[Vegard Undal|Gard]] kao basist i [[Svein Sander|Armoth]] kao bubnjar. <ref>{{cite web |title=Antestor |work=The Christian Underground Zine Issue 4 |publisher=Open Publishing |year=2000 |url=http://www.tcu.sjr.fi/zinearkisto/z4/antestor.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928094618/http://www.tcu.sjr.fi/zinearkisto/z4/antestor.html |archivedate=2007-09-28 |accessdate=29. kolovoza 2007. |quote=Antestor: 'Ime na latinskom znači svjedok. Naše staro ime nije nam više dobro zvučalo i budući da smo promijenili postavu sastava, odlučili smo promijeniti ime.’ |deadurl=yes }} (Prevedeno s finskog)</ref> Prvi Antestorov demo uradak, ''Despair'', izlazi iste godine; demo počinje i završava obradom stare norveške himne imena ''Jesus, Jesus, ver du hjå meg'' ("Isuse, Isuse, budi sa mnom"). Diskografska kuća [[Strawberry Records]] objavila je 600 primjeraka demo uratka. <ref name="Antestorbiography">{{cite web |title=Antestor Biography |work=Antestorband.com - an unofficial Brasilian Antestor page |publisher=Open Publishing |date=30. travnja 2005. |url=http://www.antestorband.com/bios.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070824130740/http://www.antestorband.com/bios.html |archivedate=2007-08-24 |accessdate=29. kolovoza 2007. |deadurl=yes }}</ref> U prosincu 1994. Antestor snima svoj prvi studijski album ''[[Martyrium]]''. Diskografska kuća [[Arctic Serenades Records]] je izvorno trebala objaviti album, no zbog nepoznatih razloga to nikad nije učinila te je radi toga sastav pokušao pronaći drugog izdavača koji bi objavio album. Tek će 1997. godine američka diskografska kuća [[Morphine Records]] objaviti ograničen broj bootleg inačice albuma, <ref name="MorphineRecords">Martyrium (Pre-Release Cassette). Glen Allen, VA: Morphine Records. 1997.</ref> dok će [[Endtime Productions]] službeno objaviti album 2000. godine. U jednom je intervjuu bubnjar Armoth izjavio: "...bili smo u kontaktu sa diskografskom kućom Morphine Records. No to je bilo samo u vezi potpisivanja ugovora za album ''Martyrium''. Budući da nikad nismo službeno s njima potpisali ugovor, Burrito (vlasnik izdavačke kuće) je napravio nekoliko promotivnih snimaka i svaku je od njih prodao ilegalno jer nismo potpisali ugovor."<ref name="Art_for_the_Ears"/> Međutim, primjerci snimaka kružile su uokolo do svojeg petog objavljivanja te se tako i povećavao broj obožavatelja sastava. <ref name=Bryzak/> ''Martyrium'' je bio jedini sastavov [[death/doom]] album.<ref name="Ryhanen_2"/> Antestor se 3. lipnja 1994. pojavljuje u lokalnoj televizijskoj emisiji "BootlegTV"; emisija je bila namijenjena mladeži i svima onima koji su htjeli iskusiti i uvježbati umijeće snimanja i video produkcije. U emisiji su uglavnom nastupali lokalni sastavi iz Osla te je emisiju emitirala TV postaja [[TVNorge]]. Tijekom trajanja emisije Antestor je nastupio sa pet pjesama sa albuma ''Martyrium''.<ref name="Antestor_Movies"/> Antestor se 6. lipnja 1995. godine pojavljuje i u članku norveškog tjednika ''[[Morgenbladet]]'' koji je govorio o fenomenu kršćanskog black metala te raspravljao o kontroverzama koje su okruživale album ''[[Hellig Usvart]]'' [[Australija|australskog]] unblack metal sastava [[Horde (sastav)|Horde]]. U članku, vokalist Martyr objašnjava sastavov stav oko pitanja može li kršćanski sastav svirati black metal: "Mi se identificiramo kao black metal sastav u glazbenom smislu, a ne kao black metal sastav po ideologiji ili vjerovanjima. "<ref name="Morgenbladet">{{cite web |title=MusikkOpp-ned oppnedkors! |work=Morgenbladet |publisher=Oslonett |date=6. veljače 1995. |url=http://www.oslo.net/historie/MB/utg/9521/kultur/13.html |accessdate=19. prosinca 2007. |language=Norwegian |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080101122447/http://www.oslo.net/historie/MB/utg/9521/kultur/13.html |archivedate=2008-01-01 |deadurl=yes }}</ref> ===''The Return of the Black Death'' (1997. – 1998.)=== Antestor 1997. godine objavljuje promo CD ''[[Kongsblod]]'' koji je privukao pozornost [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] [[diskografska kuća|diskografske kuće]] [[Cacophonous Records]], jedne od najvećih diskografskih kuća s iskustvom u području black metal stila te koja je pripomogla poznatim sastavima kao što su [[Cradle of Filth]] i [[Dimmu Borgir]] pri započinjanju karijere.<ref name="Art_for_the_Ears">{{cite web |title=Antestor interview |work=Art for the Ears |publisher=Open Publishing |date=12. prosinca 1998.|url=http://www.artfortheears.nl/NL/r/i/antestor.htm |accessdate=17. svibnja 2008.}}</ref> Cacophonous je ubrzo potpisao ugovor za objavu dva albuma sa grupom. Cacophonous 1998. godine objavljuje album ''Kongsblod'' pod drugačijim imenom — ''[[The Return of the Black Death]]'' te također mijenja i naslovnicu albuma (koja je izvorno preuzeta sa poznate norveške slike), zamjenjujući ju naslovnicom koju je naslikao poznati tvorac naslovnica za heavy metal albume [[Joe Petagno]]. Heavy metal sceni privukla je pažnju činjenica da je Cacophonous (koja je sekularno orijentirana diskografska kuća) objavio glazbeni materijal kršćanskog sastava. U intervjuu sa webzinom ''Art for the Ears Webzine'' koji je objavljen 12. prosinca 1998., Armoth je izjavio: "Poslali smo [im] CD i kratku biografiju. Htjeli su s nama potpisati ugovor isključivo radi glazbe i to je bilo upravo ono što smo htjeli."<ref name="Art_for_the_Ears"/> Dvije godine kasnije, u intervjuu sa [[Finska|finskim]] fanzinom ''The Christian Underground Zine'', novinar fanzina upitao je sastav: "Međutim, potpisali ste ugovor za objavu albuma sa Cacophonous Records-om (ex-Cradle of Filth, Bal-Sagoth). Kakva ste iskustva stekli iz tog doba?" Sastav je odgovorio: "Vrlo loša, ustvari. Ne mogu reći da su učinili išta drugo osim što su objavili album. Nije tu bilo nikakvih novaca, nikakvog honorara, ničega."<ref name="TCUzine"/> Novinar je također upitao: "Je li diskografska kuća postavila kakve zahtjeve u pogledu vašeg imidža?" Antestor je odgovorio: "Ništa takvog tipa. Samo su rekli da nam nije preporučljivo baš svugdje izjavljivati da smo kršćanski sastav te su cenzurirali riječi 'Lord' (Gospodin) i 'Jesus' (Isus) na našim tekstovima. Čak smo i sami maknuli nekoliko tekstova jer nismo htjeli nepotrebno provocirati."<ref name="TCUzine">{{cite journal |title=Antestor: turskamusiikkia turskain luvatusta maasta |place=Stockholm, Sweden, 24 - 26, March 2000 |publication-place=Finland |journal=The Christian Underground Zine |volume=4 |year=2000 |publisher=The Christian Underground ry. |quote=Interviewer: 'However, you had a record deal with Cacophonous Records (ex-Cradle of Filth, Bal-Sagoth). What kind of experiences did you get from that?' Antestor: 'Pretty bad, actually. I can't say they did anything else than publish the album. No money, no royalties, no anything.' Interviewer: 'Did the record company set any demands concerning your image?' Antestor: 'Nothing like that, they just said that it's not recommendable for us proclaim everywhere that we're a Christian band, and they censored the words "Lord" and "Jesus" from our lyrics sheet. We ourselves removed a few texts because we did not want to provoke unnecessarily.’}} (Translated from Finnish)</ref> ''The Return of the Black Death'' je zadobio uglavnom pozitivne kritike od strane glazbenih kritičara te kršćanskih i nekršćanskih black metal obožavatelja. Primjerice, britanski metal časopisi ''[[Kerrang!]]'' i ''[[Terrorizer]]'' dali su albumu 4 od 5 bodova. S glazbenog je gledišta ''The Return of the Black Death'' mješavina [[black metal]]a i [[doom metal]]a. Album karakterizira hipnotička i hladna atmosfera te prikazuje utjecaje norveške folklorne glazbe, što je dovelo do toga da neki obožavatelji sastava opisuju Antestor kao [[viking metal]] sastav. Za razliku od prethodnih sastavovih izjava, otprilike u doba objave ''The Return of the Black Deatha'' sam je sastav izjavio kako se članovi dvoume oko toga može li kršćanski sastav svirati black metal, pošto je pokret black metala još uvijek bio strogo povezan sa sotonizmom. Bubnjar Armoth izjavljuje u intervjuu iz 1998. godine: {{citat|Mi čak niti ne nazivamo svoju glazbu black metalom... Nazivamo ju atmosferičnim sorrow (tužnim) metalom. To je više neutralno. U tom slučaju ljudi ne govore, "oh, vi svirate black metal, vi ste sotonisti". U našoj glazbi stvarno je prisutan žalostan i tužan zvuk. I [naša je glazba] na neki način hladna, zimska, na neki način i nordijska.<ref name="Art_for_the_Ears"/>}} ===''The Forsaken '' (2000. – 2009.)=== [[Image:Borgundstavkirke.jpg|thumb|left|upright|[[Crkva Borgund Stave]] prikazana je na naslovnici sastavovog EP-a ''[[Det tapte liv]]'' iz 2004. godine.]] Antestor 2000. godine potpisuje ugovor sa [[Endtime Productions]], diskografskom kućom koja je također pripomogla započeti karijeru norveškog metal sastava [[Extol]]. Izvorni je vokalist, Kjetil Molnes (Martyr), iste godine napustio sastav. Međutim, raspad je jednog drugog kršćanskog norveškog metal sastava, [[Vaakevandring]]a, dovelo do toga da se nekoliko nekadašnjih članova Vaakevandringa priključilo Antestoru; poimence, sastavu su se pridružili vokalist [[Ronny Hansen]] (koji je prihvatio novi pseudonim Vrede) te klavijaturist [[Morten Sigmund Mageroy]] (u sastavu znan kao Sygmoon). Sastavu se kao studijska vokalistica na neko vrijeme pridružila i [[Ann-Mari Edvardsen]], koja je ujedno bila i pjevačica norveške [[gothic metal]] grupe [[The Third and the Mortal]].<ref>{{cite web |author=Kemman, Max |title=Antestor |work=Jesus Metal |publisher=Open Publishing |date=10. rujna 2003.|url=http://members.ziggo.nl/kemman/interview8.htm |accessdate=29. kolovoza 2007.}}</ref> Po prvi puta u svojoj karijeri, članovi Antestora počeli su koristiti [[corpse paint]] za potrebe koncerata i cjelokupnog imidža.<ref name="Tcu_corpsepaint">{{cite journal |title=Antestor: turskamusiikkia turskain luvatusta maasta |place=Stockholm, Sweden, 24 - 26, ožujak 2000. |publication-place=Finland |journal=The Christian Underground Zine |volume=4 |year=2000 |publisher=The Christian Underground ry.}}</ref> Iste godine Endtime Productions službeno objavljuje album ''Martyrium'', čiju je naslovnicu naslikao poznati [[Švedska|švedski]] slikar naslovnica heavy metal albuma [[Kristian Wåhlin|Necrolord]]. Također, Antestor iste godine odlazi na turneju u SAD zajedno sa grupom Extol, nastupajući najprije u manjim mjestima te na kraju nastupajući na festivalu [[Cornerstone Festival|Cornerstone]].<ref name="Antestor_Movies">{{cite web |title=Antestor Movies |publisher=Antestor.net |year=2007 |url=http://www.antestor.net/Movies.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070827113802/http://www.antestor.net/Movies.html |archivedate=2007-08-27 |accessdate=29. kolovoza 2007. |deadurl=no }}</ref> Nekoliko je predstojećih godina sastav bio tih; Antestor nije objavljivao nikakva glazbena izdanja sve do 2003. kada su ponovno objavljena njihova prva dva demo uratka na jednom CD-u imena ''[[The Defeat of Satan]]''. Bubnjar Armoth iste godine napušta sastav te Antestor dugo vremena neće naći novog bubnjara koji bi se ujedno i pridružio sastavu ([[Jo Henning Børven]], trenutni sastavov bubnjar, pridružuje se grupi tek 2010. godine). Antestor 2004. godine mijenja svoj prethodni glazbeni stil u moderniji black metal,<ref name="Ryhanen_1">{{cite web |author=Ryhänen, Pekka |title=Antestor - Det Tapte Liv |publisher=Imperiumi.net |date=29. travnja 2004. |url=http://imperiumi.net/alb_2.php?id=2033 |accessdate=29. kolovoza 2007. |language=Finski}} Prevedeni citat: "[Njihov se] stari, mračni i spor sorrow metal promijenio u moderniji, umjetničkiji i brži black metal."</ref> te objavljuju nekoliko novih pjesama na EP-u ''[[Det tapte liv]]'' ("Izgubljeni život"). ''Det tapte liv'' se manje usredotočio na obilježja sastavovog black metal stila te se koncentrirao više na instrumentalne pjesme. Međutim, EP je suptilno pokazao i kakav će glazbeni stil obitavati na sastavovom sljedećem studijskom albumu, ''[[The Forsaken]]'', objavljenom početkom 2005. godine. Naslovnice za EP i album ponovno je naslikao Kristian Wåhlin (Necrolord) te naslovnica EP-a prikazuje crkvu [[Crkva Borgund Stave|Borgund Stave]]. [[Jan Axel Blomberg|Hellhammer]] je svirao bubnjeve na oba glazbena izdanja kao studijski bubnjar. U intervjuu sa [[Rusija|ruskom]] metal web-stranicom Metal Library 7. siječnja 2007. godine, novinari su upitali Hellhammera što su njegovi kolege iz [[Mayhem]]a i diskografska kuća mislili o njegovom sudjelovanju u Antestoru; on je odgovorio: "Da budem iskren, bio je to jedan veliki 'jebite se!' svima njima. Opet ponavljam da ja odlučujem što ću raditi i stoga ne sviram samo u black metal grupama."<ref name="Hellhammer interview">{{cite web |author=Skogtroll |title=Hellhammer (Jan Axel Blomberg): "У меня просто замечательные воспоминания о вашей стране!" |trans-title=Hellhammer (Jan Axel Blomberg): 'I just have wonderful memories of your country!' |work=Metal Library |publisher=Open Publishing |date=7. siječnja 2007. |url=http://www.metallibrary.ru/articles/interviews/96.html |accessdate=24. lipnja 2008. |language=Ruski }}</ref> Sastav je također zamolio Hellhammera da svira s njima na koncertima, ali je on odbio. Hellhammer je kasnije još izjavio: "Po mom mišljenju, danas je black metal samo glazba. Reći ću vam da niti ja niti ostali članovi Mayhema zapravo nikad nismo bili protiv religije ili nečeg drugog. Glavni nam je interes glazba."<ref name="Hellhammer interview"/> U vezi Hellhammerovog sudjelovanja u sastavu, Ronny Hansen je komentirao: {{Citat|Kao prvo, Jan Axel "Hellhammer" je potpuni profesionalac. Započeo je svoj rad u sekularnim i gorim [glazbenim] scenama (smijeh) ali ga nije briga je li sekularna ili kršćanska. Znao je što Antestor predstavlja. I možda ako se ukaže prilika, više smo nego voljni da ga ponovno iskoristimo. Jer njegovo je bubnjanje izvanredno. Mislim da je on najbolji bubnjar scene i imali smo mnogo sreće što smo uspjeli posuditi njegovu briljantnost.<ref>Kemman, Max. [http://members.ziggo.nl/kemman/interview16.htm Antestor interview]. Jesus Metal. Retrieved 30. listopada 2007..</ref>}} [[Image:Antestor Endtime festival.jpg|thumb|250px|Antestor na festivalu Endtime 2007. godine.]] Novi se bubnjar Tony Kirkemo pridružio sastavu 2005. godine kao koncertni bubnjar. Sastav je rijetko nastupao te izričito na festivalima kršćanske glazbe. Neki od primjera sastavovih nastupa početkom 21. stoljeća uljučuju koncert na Bobfestu 2000. godine u [[Stockholm]]u<ref name="bob2000">{{cite web |url=http://www.bobfest.org/bobfest2000/ |title=Homepage of ''Bobfest'' 2000 |accessdate=8. svibnja 2008. |publisher=Bobfest.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080510135430/http://www.bobfest.org/bobfest2000/ |archivedate=2008-05-10 |deadurl=yes }}</ref> te nastupe u [[Linköping]]u<ref name="bob2004">{{cite web |url=http://www.bobfest.org/bobfest2004/ |title=Homepage of ''Bobfest'' 2004 |accessdate=2008-05-08 |publisher=Bobfest.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080509133045/http://www.bobfest.org/bobfest2004/ |archivedate=2008-05-09 |deadurl=yes }}</ref> i festivalu Nordic Fest u [[Oslo|Oslu]] 2004. godine.<ref name="nord2004">{{cite web |url=http://www.xenoworld.org/nf2k4/ |title=Homepage of ''Nordic Fest'' 2004 |accessdate=8. svibnja 2008. |work=Xenoworld |publisher=Open Publishing |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071223094719/http://www.xenoworld.org/nf2k4/ |archivedate=2007-12-23 |deadurl=no }}</ref> Neki su članovi još uvijek svirali u black metal sastavu Vaakevandring, koji je održao koncert ujedinjenja zajedno s Antestorom na festivalu Endtime koji se održao krajem ožujka 2007. godine u [[Halmstad]]u.<ref name="end2007">{{cite web |url=http://www.endtime-festival.com/ |title=Homepage of ''Endtime Festival'' |accessdate=8. svibnja 2008. |publisher=Endtime-festival.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080509084611/http://www.endtime-festival.com/ |archivedate=2008-05-09 |deadurl=no }}</ref> Antestor je na koncertu nastupio s nekoliko koncertnih članova te su na tom istom koncertu izjavili kako će im to neko vrijeme biti posljednji nastup. === ''Omen'' (2010. – danas) === Nakon tri godine pauze u radu, sastav 29. siječnja 2010. otvara svoju službenu [[Facebook]] stranicu. Nakon tog čina najavljuju nove članove sastava: basista [[Thor Georg Buer|Thora Georga Buera]] (iz grupe [[Grave Declaration]]), gitarista [[Robert Bordevik|Roberta Bordevika]] (iz sastava [[Grievance]] i [[Vardøger]]), bubnjara [[Jo Henning Børven|Joa Henninga Børvena]] (iz skupina [[Grave Declaration]] i [[Morgenroede]]) te klavijaturista [[Nickolas Main Henriksen|Nickolasa Maina Henriksena]] (iz grupa [[Aspera]] i [[Desdemon]]). S ovom je postavom sastav nastupio na festivalu Nordic Fest 2010. godine u Oslu. Sastav 4. studenog 2010. godine objavljuje svoje potpisivanje ugovora sa diskografskom kućom [[Bombworks Records]] s kojom su dogovorili objavu novog albuma i EP-a. Nakon nekoliko promjena u postavi sredinom 2011. godine, sastavu se pridružio basist [[Erik Normann Aanonsen]] dok se Buer prebacio na sviranje gitare; sastav je s tom postavom održao koncert na norveškom festivalu Seaside. Sastav je završio sa snimanjem svojeg novog albuma sredinom 2012. godine u Norveškoj te su miksanje i mastering albuma bili izvršeni u Švedskoj iste godine. Guitarist Buer 2012. godine napušta sastav kako bi se usredotočio na svoje visokoškolsko obrazovanje, no izjavljuje kako bi se mogao vratiti sastavu ako se ukaže prilika. Sastavov četvrti studijski album, ''[[Omen]]'', objavljen je u studenom iste godine. Kako bi promovirao album, sastav je najavio kako početkom 2013. godine odlazi na turneju u [[Brazil]]. Kad je nastupao u gradu [[Belo Horizonte]], sastav su napali antikršćanski nastrojeni radikalni black metal koji su osporavali mogućnost da kršćanski black metal sastav nastupi u gradu.<ref name="riot">{{cite web|title=Antestor: polícia, tiros e tumulto no show de Belo Horizonte|url=http://whiplash.net/materias/news_831/171794-antestor.html|publisher=Whiplash.net|accessdate=23. siječnja 2013.|language=Portuguese|date=22. siječnja 2013.}}</ref><ref name="Dagen">{{Cite news |author= Haddeland, Erlend |title= Dette er Norges mest kontroversielle metallband |trans_title= This is Norway's most controversial metal band |url= http://www.dagen.no/2013/01/25/kultur/kristenliv/erik_normann_aanonsen/metal-band/105683 |newspaper= [[Dagen (novine)|Dagen]] |location= Oslo, Norway |language= Norwegian |date= 25. siječnja 2013. |page= 18f.}}</ref> Budući da su prosvjednici prethodno već najavili svoje namjere preko interneta, lokalna je policijska postaja angažirala privatnog policajca<ref name="Dagen" /> kao dodatak pristunoj tridesetorici zaštitara<ref>{{Cite news |author= Nipen, Kjersti |title= Kristent metallband angrepet av rasende mobb |trans_title= Christian metal band attacked by furious mob |url= http://www.aftenposten.no/kultur/Kristent-metallband-angrepet-av-rasende-mobb-7097221.html |newspaper= [[Aftenposten]] |location= Oslo, Norway |date= 21. siječnja 2013. |language= Norveški}}</ref> kako bi pomogao osigurati nastup. U jednom je trenutku policajac čak trebao ispucati nekoliko metaka u zrak kako bi se moglo lakše kontrolirati prosvjednike.<ref name="riot" /> Jedan je video postavljen na YouTube prikazao grupu radikala kako vrište "Fuck You Antestor!" (Jebi se, Antestore!) izvan koncertnog mjesta te kako je lokalna policija ispratila članove sastava.<ref>{{cite web|last=Oliveira|first=Talita Fernanda de Souza|title=War against white- Belo Horizonte, Brazil|url=http://www.youtube.com/watch?v=K8bOx41x9dI&feature=player_embedded|publisher=[[YouTube]]|accessdate=23. siječnja 2013.|language=Portugalski, engleski|date=20. siječnja 2013.}}</ref> [[File:Antestor-BoE-2012-2.jpg|left|thumb|Ronny Hansen na festivalu Blast of Eternity u [[Neckarsulm]]u, [[Njemačka]], 2012. godine]] Nakon nastupa, sastav je na svojoj Facebook stranici postavio javnu izjavu u vezi incidenta, u njoj zahvaljujući svojim obožavateljima na dolasku unatoč pristunim rizicima, te blagoslivljajući prosvjednike: "''Ponosni smo što vas možemo zvati svojom braćom i sestrama u Kristu. Zadnje ali ne najmanje važno, moramo zahvaliti zaštitarima na koncertu i policiji Belo Horizontea što su nas izveli kroz ljutu rulju. [...] Ne mrzimo ljutu rulju koja je došla da nas ozlijedi. Zapravo, poruka naših nastupa je da se ljubi neprijatelje. Pa zato neka Bog blagoslovi svakoga tko je stajao vani i skandirao: "Jebi se, Antestore!". Nadamo se da ćemo jednog dana moći razgovarati kao razumni ljudi i piti svježe iscjeđeni sok. Dodatni specijalni pozdrav našim obožavateljima koji su imali muda doći na naš koncert iako su znali da bi takav čin mogao biti opasan. Antestor vam salutira i blagoslivlja vas.''"<ref>{{cite web|title=Public statement|url=https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10151450051854073&set=a.10150393521419073.409999.312509509072&type=1|publisher=Facebook|accessdate=23. siječnja 2013.|date=20. siječnja 2013.}}</ref> U intervjuu sa norveškim kršćanskim novinama ''[[Dagen (novine)|Dagen]]'' dva dana nakon sastavovog povratka u Norvešku, basist Erik Normann Aanonsen izjavio je kako se pripremio za najgori mogući scenarij — da bi turneja mogla završiti smrću te ponavlja sastavovu zahvalnost agresivnim brazilskim sotonistima izjavljujući: "Sada smo dvostruko veći (poznatiji) u Brazilu nego što smo bili prije svog dolaska."<ref name=Dagen/> ==Stil== ===Glazba=== Iako je sastavov izvorni glazbeni stil na prvim glazbenim izdanjima uglavnom pripadao u žanr [[death/doom]]a sa odgovarajućim sporim pjesama i [[death growl|growlanjem]], grupa je počela svirati black metal 1998. godine sa objavom albuma ''The Return of the Black Death''. Na tom su albumu predstavljeni vrišteći vokali, gitaristički tremolo rifovi i brzi bubnjarski ritmovi tipični za black metal žanr. Klavijature su također dobile bitnu ulogu u grupi, dok su one u black metal žanru uglavnom korištene kako bi se izveli epski interludiji i kako bi dominirale zvukovljem. Primjerice, tokom prve tri minute pjesme "Sorg" pjesmu vodi isključivo klavijaturistička melodija. Na trećem albumu ''The Forsaken'' sastav razvija tehnikalniji stil, kao što je primjetljivo u razlici tog albuma i albuma ''The Return of the Black Death''. Sastavov je glazbeni razvoj rezultirao tako da se na ''The Forsakenu'' pojavilo nekoliko solističkih gitarističkih dionica. Također, u usporedbi sa ''The Return of the Black Deathom'', i produkcija albuma se poboljšala. Nakon priključivanja dva bivša člana grupe [[Vaakevandring]], sastavov je glazbeni stil postao melodičniji i atmosferičniji. ===Tekstovi=== Tekstovi sastava uglavnom govore o nadi i očaju, ali i o osobnoj kršćanskoj vjeri članova sastava; zbog toga mnogi obožavatelji [[heavy metal|metal]] glazbe odbijaju klasificirati Antestorov glazbeni stil kao black metal pošto su sastavovi tekstovi često suprotni izvornoj black metal ideologiji. Tekstovi su usto najčešće pisani [[engleski jezik|engleskim]] dok su nešto rjeđe pisani [[norveški jezik|norveškim jezikom]] (iako su na albumu ''The Return of the Black Death'' uglavnom prevladavali norveški tekstovi). Na albumu ''The Return of the Black Death'' samo je dio tekstova ispisan u knjižici albuma; riječi koje su se direktno odnosile na Isusa Krista i Boga bile su izostavljene. Primjerice, pjesma "A Sovereign Fortress" govori o priznavanju Boga koji štiti i podupire pjesnika od rođenja. Poruka pjesme prikazana je u refrenu koji u prijevodu s engleskog glasi: {{citat|Ti si moja nada, o Gospode, moje povjerenje, o Gospode, od dječaštva<br/>Od rođenja učio sam po Tebi<br/>Zaštitnik si moj od izlaska mog iz majčine utrobe<br/><small>(Antestor: ''The Return of the Black Death'', pjesma 2.: "A Sovereign Fortress"; Cacophonous Records, 1998.)</small>}} "Sorg" (norveški: žalost, jad, tuga) se međutim bavi temom tuge i potrage za nadom; pjesmu karakterizira mračna slikovitost te tekstovi koji se ne bave isključivo kršćanskom tematikom, ali na koncu nisu niti potpuno negativni. Primjer teksta (u norveškom originalu) glasi: {| |- | style="width:55%;" | {{citat|Hvordan Skal Jeg Kunne Leve<br/>Min Sjel Så Høyt Forhatt<br/>Sorg Er Hva Jeg Føler<br/>Alt Så Ensomt Og Forlatt<br/><small>(Antestor: ''The Return of the Black Death'', song 4: "Sorg"; Cacophonous, 1998)</small>}} | style="width:45%;" | {{citat|Kako da živim<br/>Moja je duša tako prezrena<br/>Tuga je ono što osjećam<br/>Sve je tako napušteno i ostavljeno<br/><small>(Prijevod s originala)</small>}} |} Još jedna pjesma koja je mračna, ali ovoga puta sadrži kršćansku tematiku u tekstu je "Ancient Prophecy". Tekst govori o tome kako je čovjek bio grešan i da nitko ne može izbjeći Božji sud. Antestor u svojim tekstovima raspravlja i o [[samoubojstvo|samoubojstvu]], izražava sumnju u sigurnost [[spasenje|spasenja]] te želju za smrću — sve su navedene teme rijetke u tekstovima kršćanskih sastava. Ovako glasi prevedeni primjer iz teksta pjesme "Betrayed" sa albuma ''The Forsaken'': {{citat|Hoće li samoubojstvo slomiti krug prokletstva<br/>Ili tamo čeka još jedan pakao<br/>Hoće li samoubojstvo slomiti krug prokletstva<br/>Sutra me neće biti, stoga me ne traži<br/><small>(Antestor: ''The Forsaken'', pjesma 6.: "Betrayed"; Endtime Productions, 2005.)</small>}} ===Pojava=== [[File:Lars Stokstad EoR2011.jpg|thumb|left|Lars Stokstad, festival Elements of Rock 2011. godine]] [[File:Robert Bordevik EoR2011.jpg|thumb|Robert Bordevik, festival Elements of Rock 2011. godine]] Antestor je jedan od rijetkih kršćanskih sastava koji na svojim nastupima i službenim fotografijama koristi [[corpse paint]]. Jedan je primjer prikazan na fotografijama u knjižici albuma ''The Return of the Black Death'' na kojima su članovi sastava bili odjeveni u staronordijsku odjeću, nosili crno-bijele boje na licu i nalazili se na određenom snijegom prekrivenom norveškom planinskom području. Sastav nekad koristi i [[krvna plazma|umjetnu krv]], kao što ju je primjerice koristio privremeni sastavov basist Ravn Furfjord na festivalu Bobefest 2004. godine. Sastav objašnjava kako im nošenje corpse painta "dođe na isto kao maskiranje glumcima ili pantomimičarima; [to je] jedan od načina na koji izražavamo određene osjećaje u [ovoj] bitci u kojoj sudjelujemo. Ono što je najbitnije jest da se treba usredotočiti na Boga i ne se previše zamarati usputnim problemima ovakve vrste."<ref name="Tcu_corpsepaint"/> ==Recenzije== Prema riječima vokalista Vredea u intervjuu sa ''Intense Radiom'' 13. prosinca 2007. godine, "prema raznim izvorima, ''The Return of the Black Death'' je prodan u više od 10.000 primjeraka te se još uvijek prodaje"<ref name="Intense_Interview">{{cite web |url=http://web.mac.com/sanctuaryintl/PB/Intense_Broadcast/Entries/2007/12/13_Antestor.html |title=Antestor |accessdate=23. kolovoza 2008.|author=Beeman, Bob |date=13. prosinca 2007.|work=Intense Radio |publisher=Free Publishing}}</ref> Malo je objavljenih recenzija za albume sastava, no one koje postoje većinom su pozitivne, često dobre i poneke čak odlične. U knjižici albuma ''The Defeat of Satan / Despair'' Michael Bryzak piše da je, iako nije bio službeno objavljen do 2000. godine, "''Martyrium'' je s pravom smatran kultnim klasičnim albumom." <!-- The group's position in the Norwegian metal scene was controversial from the beginning. Bryzak writes that "standing up for their faith in Life and Hope, Antestor received serious death threats during this time from some of the major bands and key players of the scene." When asked if the band ever played with other groups in the black metal scene, Antestor said in a 2000 interview with ''Tcu zine'': "We played with some early form of the band [[Old Man's Child]] once. Apparently they expressed their opinion of us with their legs and walked out of the venue during our set. It was their way of saying 'screw you Christians.'"<ref name="TCUzine"/> In the liner notes of ''Martyrium'', Antestor corresponds in a slightly bitter tone: "For those of you who despised us, disbelieved in us and misplaced your anger upon us, may God have mercy on your poor souls!" --> U pogledu Antestorovih postignuća Bryzak piše da zasluga za "Rođenje sjevernoeuropske kršćanske ekstremne metal scene može biti pripisana samo jednom sastavu, Antestoru." Godine 2010. ''[[HM (časopis)|HM]]'' postavlja ''The Return of the Black Death'' na redno mjesto pod brojem 40 na svojoj ljestici Najboljih 100 kršćanskih metal albuma svih vremena te novinar Beck u vezi albuma izjavljuje kako je "Razorno mračan, ''TRBD'' je postavio standarde za kršćanski black metal."<ref name="HM_Top_100_Metal">{{cite journal |last=Van Pelt |first=Doug |authorlink=Doug Van Pelt |date=August 2010 |title=Top 100 Christian metal albums of all time |journal=[[HM (magazine)|HM Magazine]] |ISSN= 1066-6923 }}</ref> Jamie Lee Rake iz časopisa ''HM Magazine'' govori o albumu ''Martyrium'' te raspravlja o tezi jesu li progresivni elementi koji su prisutni na albumu učinili sastav neprimjećenim inovatorom u ranoj norveškoj ekstremnoj metal sceni: {{citat|Tokom Martyriumovih devet pjesama naziru se doticaji s progresivnijom žestinom: klavir i ostale klavijature, gotovo operni ženski vokali, itd. Neki su od tih doticaja postali gotovo uobičajeni među Antestorovim metal rivalima kao što su [[Emperor]] i njegovi sporedni glazbeni projekti. Je li mogao Antestor biti sastav vjernika koji su zapravo (nemojte se sad uznemiriti) inovirali u svojoj sceni?<ref name="HM"/>}} ==Članovi sastava== [[File:Ronny Hansen EoR2011.jpg|thumb|right|240px|Ronny Hansen na festivalu Elements of Rock 2011. godine.]] ;Trenutna postava * [[Ronny Hansen]] (Vrede) — vokali <small>(2000. – danas)</small> * [[Lars Stokstad]] (aka Vemod) — gitara, vokali <small>(1993. – danas)</small>, klavijature <small>(1993. – 2000.)</small> * [[Erik Normann Aanonsen]] — bas-gitara <small>(2011. – danas)</small> * [[Jo Henning Børven]] — bubnjevi <small>(2010. – danas)</small> * Stig Rolfsen (Erkebisp) — gitara <small>(1995. - 1997., 2015. - danas)</small>, koncertna gitara <small>(2004.)</small> ;Bivši članovi * Vegard Undal (Gard) — bas-gitara <small>(1993. - 2004.)</small> * Svein Sander (Armoth) — bubnjevi <small>(1993. - 2003.)</small> * Erling Jørgensen (Pilgrim) — gitara <small>(1993. - 1995.)</small> * Kjetil Molnes (Martyr) — vokali <small>(1993. - 2000.)</small> * [[Ole Børud]] — gitara <small>(1996. - 1997.)</small> * Morten Sigmund Magerøy (Sygmoon) — klavijature <small>(2000. - 2007.)</small> * [[Thor Georg Buer]] — programiranje <small>(2010. - 2012.)</small>, bas-gitara <small>(2010. - 2011.)</small>, gitara <small>(2011. - 2012.)</small> * [[Robert Bordevik]] — gitara <small>(2010. - 2011.)</small>, prateći vokali, gitara <small>(2012. - 2015.)</small> * [[Nickolas Main Henriksen]] — sintesajzer <small>(2010. - 2013.)</small> ;Bivši koncertni članovi * Fionnghuala — ženski vokali <small>(2000., 2007.)</small> * Pål Dæhlen (Savn) — bubnjevi <small>(2001. - 2003.)</small> * Ravn Furfjod (Jokull) — vokali, bas-gitara <small>(2002. - 2005.)</small> * Tony Kirkemo — bubnjevi <small>(2004. - 2005.)</small> * Trond Bjørnstad — bas-gitara <small>(2007.)</small> * Gustav Elowson (Gurra) — bubnjevi <small>(2007.)</small> ==Diskografija== ;Studijski albumi * ''[[The Return of the Black Death]]'' (1998.) * ''[[Martyrium]]'' (2000.) * ''[[The Forsaken]]'' (2005.) * ''[[Omen]]'' (2012.) ;EP-i * ''[[Det tapte liv]]'' (2004.) ;Split albumi * ''[[Northern Lights]]'' (1996.) ;Kompilacije * ''[[The Defeat of Satan]]'' (2003.) ;Demo uratci * ''Despair'' (1993.) * ''Kongsblod'' (1997.) ==Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Antestor |commonscathr = Antestor |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.antestor.com/ Službene mrežne stranice sastava Antestor] * [[Discogs|Discogs.com]] – [https://www.discogs.com/artist/347458-Antestor Antestor] (diskografija) [[Kategorija:Norveške heavy metal grupe]] [[Kategorija:Black metal grupe]] qkqjsdvti18wx315l4b0u9xdzdannkv Deklaracija o zajedničkom jeziku 0 4580331 41262630 41259980 2022-08-23T00:47:05Z Vipz 151311 /* Tekst */ Izdvojio potpisnike u novi odjeljak /* Potpisnici deklaracije */ wikitext text/x-wiki {{italic title}} [[Datoteka:Press conference about the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|220px|[[Novinska konferencija|Konferencija za medije]] u povodu predstavljanja ''Deklaracije'' 30. III. 2017.]] [[Datoteka:Television cameras at Press conference in Sarajevo.jpg|thumb|right|220px|Veliki [[Mediji|medijski]] [[Publicitet|interes]] na predstavljanju ''Deklaracije''.]] '''''Deklaracija o zajedničkom jeziku''''', programatsko-protestni tekst o [[srpskohrvatski jezik|zajedničkom jeziku]] koji se govori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], pripremljen krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima [[lingvist|lingvistâ]] i drugih eksperata iz sve četiri države i [[Publikacija|predstavljen]] 30. III. 2017. s potpisima preko dvjesto istaknutih bosanskohercegovačkih, crnogorskih, hrvatskih i srpskih intelektualaca.<ref>{{cite web|first=Jakov |last=Avram |title=Jezik, Deklaracija i politika |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezik-deklaracija-i-politika |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |archivedate=31. III. 2017 |archiveurl=https://www.youtube.com/watch?v=aOR5VWn5EMs&t=25s |deadurl=no |accessdate=2. VI. 2019}} minuta 0.25</ref><ref>{{cite book|last=Šipka |first=Danko |year=2019 |title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages |trans_title=Leksički slojevi identiteta: riječi, značenje i kultura u slavenskim jezicima |language=engleski |location=New York |publisher=Cambridge University Press |page=168 |doi=10.1017/9781108685795 |isbn=978-953-313-086-6 |lccn=2018048005 |oclc=1061308790 |quote=2017, a group of over 200 intellectuals (mostly writers, actors, but also numerous linguists) published a declaration on the common language, which, among others, claimed that Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin are not separate languages but rather variants of the common language.}}</ref><ref>{{cite web |last=Bakotin |first=Jerko |date=15. V. 2017 |title=Petković ili o kenjaži |url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuKsrgv?url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=8. IX. 2018 }}</ref> Na tragu [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije'' iz 1967.]],<ref>{{cite web |first=Miloš |last=Kovačević |date=30. III. 2017 |title=Deklaracija napad na Srbe i srpski jezik |url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |publisher=''Faktor'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfzKWWG2?url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |deadurl=no |accessdate=4. X. 2017 |quote=Ova Deklaracija je mnogo povoljnija za Hrvate jer im sad omogućava sve što su uzeli od Srba, ali i Muslimanima i Crnogorcima. Ova deklaracija je napravljena u starom komunističkom stilu da su svi ravnopravni u svemu i svi podjednako krivi u svemu. To je perfidno propagiranje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|hrvatske deklaracije iz 1967.]] ... opasno je to što se kaže da nijedna varijanta nije vrednija od druge. Prema njima, bosanska ili crnogorska varijanta srpskog nije manje vrijedna od naše čisto srpske }}</ref><ref>{{cite web|first=Ivana |last=Bodrožić |authorlink=Ivana Bodrožić |date=30. III. 2017 |title=Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu (minuta 1:47) |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/bodrozic-ne-stvaramo-jugoslavenski-jezik-1159780 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |archivedate=20. III. 2017 |archiveurl=https://www.youtube.com/watch?v=7FQe5p3NFIo&t=107s |deadurl=no |accessdate=4. VI. 2019 |quote=znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|deklaraciji donesenoj prije pedeset godina]] – ustvrdila je [[Ivana Bodrožić|Bodrožić]].}}</ref> a pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' ukazuje na goruće teme vezane za [[standardni jezik|jezik]].<ref name="MiaDuhacek"/> == Sadržaj ''Deklaracije'' == ''Deklaracija'' konstatira da [[Bošnjaci]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]] govore zajedničkim [[Policentrični standardni jezik|policentričnim standardnim jezikom]].<ref>{{cite web|title=Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku |work=emisija Vesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=ZKsSwZXw0pE |publisher=''[[B92]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. VIII. 2018}} minuta 0.13</ref><ref>{{cite web |first1=Jean-Arnault |last1=Dérens |first2=Simon |last2=Rico |date=1. VII. 2017 |page=18 |title=La langue sans nom des Balkans |trans_title=Neimenovani jezik Balkana |language=francuski |url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |publisher=''Le Monde diplomatique'' |archivedate=2017-07-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6rdBVargA?url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |deadurl=no |location=Pariz |issn=0026-9395 |accessdate=9. XI . 2017 }}</ref> Podsjeća da se komunikacija tečno odvija i da je to bit svakog jezika.<ref>{{cite web |last=Slavenka |first=Drakulić |authorlink=Slavenka Drakulić |title=U tranziciji pisci su gubitnici (intervju vodio Vladimir Matković) |url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zABsFaN7?url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=30. III. 2018 |accessdate=4. V. 2019 }}</ref><ref>{{cite web|last=Bahrer |first=Manuel |date=1. X. 2018 |title=Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/965944.Intervju-Kosmo-2018.png |publisher=''Kosmo'' |location=Beč |accessdate=7. XI. 2018}}</ref> Nadalje, konstatira da je jezična politika naglašavanja [[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|razlika]] dovela do niza negativnih pojava<ref>{{cite web|last=J. |first=T. |date=10. IV. 2017 |title=Is Serbo-Croatian a language? |trans_title=Je li srpskohrvatski jezik? |language=engleski |url=http://www.economist.com/blogs/economist-explains/2017/04/economist-explains-4 |publisher=''[[The Economist]]''|archivedate=10. IV. 2017 |archiveurl=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&mm=04&dd=10&nav_category=12&nav_id=1248942 |deadurl=no |location=London |issn=0013-0613 |accessdate=6. VII. 2017}}</ref><ref>{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=26. II. 2018 |title=Dan materinskog jezika (intervju vodila Ines Baždalić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935897.Intervju_SK_BH_radio_26-2-2018-Ines_Badali-Epicentar.WAV |work=emisija Epicentar |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=4. IV. 2019 |id={{CROSBI|935897}}}}, minuta 26:12</ref><ref>{{cite web |first=Nikola |last=Vučić |authorlink=Nikola Vučić |title=Bosanski, srpski, hrvatski i "logika sirovog nacionalizma" |work=emisija Dnevnik u 19 |url=http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=14. XII. 2018 |accessdate=4. I. 2019 |archivedate=2018-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181120031155/http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |deadurl=yes }} 2:13 minuta</ref> u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij [[Etnički identitet|nacionalne pripadnosti]] i sredstvo iskazivanja [[Politika|političke]] lojalnosti.<ref>{{cite web |first=Paula |last=Bobanović |date=14. IV. 2018 |title=Chomsky: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore isti jezik |url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |publisher=''Express.hr'' |location=Zagreb |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAC0M0b0?url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |deadurl=no |accessdate=4. V. 2018 }}</ref><ref>{{cite web|first=Dan |last=Nosovitz |date=11. II 2019 |title=What Language Do People Speak in the Balkans, Anyway? |trans_title=Koji jezik govore ljudi na Balkanu? |language=engleski |url=https://www.atlasobscura.com/articles/what-language-is-spoken-in-the-balkans |publisher=''[[:en:Atlas Obscura|Atlas Obscura]]'' |archivedate=12. II 2019 |deadurl=no |archiveurl=http://www.webcitation.org/768H1caqI |accessdate=8. VII 2019}}</ref> U ''Deklaraciji'' stoji da se [[jezik]] i [[narod]] ne moraju podudarati, da svaki nacionalni [[Kolektivizam|kolektiv]] može svoju [[Varijanta (lingvistika)|varijantu]] samostalno normirati i da su one međusobno ravnopravne.<ref>{{cite web|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavljena u Sarajevu |work=emisija Vijesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=cAjm5pbRwaQ&t=67s |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. IX. 2017}} minuta 1.07</ref> Dokument poziva na prestanak razdvajanja djece po [[nacionalnost|nacionalnoj]] osnovi u školama u ime toga što navodno govore drugim jezikom.<ref name="MiaDuhacek">{{cite web|first1=Goran |last1=Duhaček|first2=Mija |last2=Pavliša |date=28. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku uzbunit će duhove; evo što kažu njeni potpisnici |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-uzbunit-ce-duhove-evo-sto-kazu-njeni-potpisnici-20170328 |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfzR9hwy |deadurl=no |accessdate=6. VII. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last=Zanelli |first=Aldo |year=2018 |title=Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 |trans_title=Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997. |language=njemački |series=Studien zur Slavistik ; 41 |location=Hamburg |publisher=Dr. Kovač |pages=83 |isbn=978-3-8300-9773-0 |lccn=|oclc=1023608613 |id={{CROSBI|935754}}. {{NSK-zapis|id=001013945}}}} <small>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=385977 (FFZG)]</small>.</ref> Potpisnici se u ''Deklaraciji'' zalažu za slobodu jezičnog izražavanja svakog pojedinca.<ref>{{cite web|first=Amir |last=Zukić |authorlink=Amir Zukić |title=Gošća Pressinga Snježana Kordić |work=emisija Pressing |url=https://www.youtube.com/watch?v=Lwvedwnv24U&t=3195s |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=29. III. 2017 |accessdate=11. V. 2019 |id={{CROSBI|935979}}}} 53:15 minuta</ref> == Regionalni projekt Jezici i nacionalizmi == {{double image|right|Jezik i nacionalizam.JPG|114|Poster Languages and Nationalisms.jpg|250|Knjiga [[Snježana Kordić|S. Kordić]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'' (''lijevo'') poslužila je kao [[inspiracija]] za regionalni projekt Jezici i nacionalizmi (''desno'').}} ''Deklaraciji'' je prethodio regionalni [[projekt]] Jezici i nacionalizmi,<ref>{{cite web |first=Goran |last=Duhaček |date=14. IV. 2017 |title=Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftz82DE?url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |deadurl=no |accessdate=3. VII. 2018 }}</ref><ref>{{cite web|first=Tina |last=Barbarić |date=24. X. 2017 |title=Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=25. X. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171025182952/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |deadurl=no |accessdate=4. XI. 2017}}</ref> koji je realiziran uz potporu dvije [[Njemačka|njemačke]] [[Zaklada|zaklade]]: [[:de:Forum Ziviler Friedensdienst|Forum Ziviler Friedensdienst ]] i [[:de:Allianz Kulturstiftung|Allianz Kulturstiftung]]. U okviru projekta su se tokom 2016. odvijale konferencije u četiri države, čime je na terenu dobiven uvid u aktualno stanje i probleme.<ref>{{cite web |title=Konferencija ''Jezici i nacionalizmi'' |work=emisija Novi dan |url=http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=22. XI. 2016 |accessdate=14. V. 2019 |archivedate=2016-12-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161228221004/http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |deadurl=yes }} 15. minuta</ref><ref>{{cite web |date=28. III. 2017 |title=Serbokroatisch/Kroatoserbisch: neue Deklaration über gemeinsame Sprache |trans_title=Srpskohrvatski/hrvatskosrpski: nova Deklaracija o zajedničkom jeziku |language=njemački |url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2017-05-26 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qkMVr6rS?url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=9. VIII. 2017 }}</ref> Projekt je [[inspiracija|inspiraciju]] imao u knjizi ''[[Jezik i nacionalizam]]'',<ref>{{cite journal|last=Bugarski |first=Ranko|authorlink=Ranko Bugarski|title="The Declaration on the Common Language": A View from the Inside |trans_title="Deklaracija o zajedničkom jeziku": pogled iznutra |language=engleski |journal= Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics |volume=2 |issue=2 |page=23 |year=2019 |doi=10.12681/awpel.22595 |issn=2858-2801 |id={{S2CID|216297674}} |url=https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/awpel/article/view/22595/19212 |deadurl=no |accessdate=17. VII. 2022 |quote=The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called "Jezici i nacionalizmi" [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010). }}</ref><ref>{{cite web |title=Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom |work=emisija N1 na jedan |url=http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=21. XI. 2016 |accessdate=1. IV. 2018 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201043043/http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |deadurl=yes }} 25. minuta</ref><ref>{{YouTube|cAek_v71bLE|Tribina "Čiji je naš jezik?", minuta 25}}</ref> a organizirala su ga četiri [[Nevladina organizacija|nevladina udruženja]] iz svake od uključenih zemalja: [[P.E.N.]] Centar u [[BiH]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], udruga Kurs iz [[Split]]a, KROKODIL iz [[Beograd]]a te Centar za građansko obrazovanje iz [[Podgorica|Podgorice]].<ref>{{cite web |title=Regionalne ekspertske konferencije: Jezici i nacionalizmi |url=http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |publisher=''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' |location=Podgorica |issn=1450-6181 |date=1. IV. 2016 |accessdate=3. IX. 2017 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201040852/http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |deadurl=yes }}</ref> Organizirana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija održana u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz [[lingvist|lingviste]] sudjelovali i [[književnik|književnici]], [[novinar]]i, [[antropolog|antropolozi]] i dr.<ref>{{cite web |title=Uzdizanje čistog govora vodi u lingvicizam |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=329337&title=Uzdizanje+%C4%8Distog+govora+vodi+u+lingvicizam |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2. III. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of7iCYEa |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=7. X. 2016 |accessdate=2. V. 2019}}</ref><ref>{{cite web |first=Dragan |last=Banjac |title=Kradu li nacionalisti jezik? |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of7n6xk5?url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |deadurl=no |date=9. X. 2016. |accessdate=7. VI. 2017 }}</ref> Velik značaj dat je i uključivanju brojne publike.<ref>{{cite web |last=Duilo |first=Dražen |title=A što ako Srbi i Hrvati imaju zajednički jezik? |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8K4C8u?url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |deadurl=no |location=Split |issn=0350-4662 |date=19. V. 2016. |accessdate=14. VIII. 2018 }}</ref><ref>{{cite web |first=Dušan |last=Komarčević |title=Čiji je naš jezik? |url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8Q0SSM?url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |deadurl=no |date=6. X. 2016. |accessdate=9. IV. 2017 }}</ref> Naslovi debatnih krugova u okviru konferencijâ bili su: {| class="wikitable" |- ! colspan="3" | Serija regionalnih ekspertskih konferencija Jezici i nacionalizmi |- ! Mjesto ! Naziv debatnog kruga ! Datum |- | rowspan="2" | [[Podgorica]] | Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom? | 21. IV. 2016. |- | Kakav je smisao povećavanja jezičkih razlika? | 22. IV. 2016. |- | rowspan="2" | [[Split]] | Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti? | 19. V. 2016. |- | Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik? | 20. V. 2016. |- | rowspan="2" | [[Beograd]] | Ko kome krade jezik? | 5. X. 2016. |- | Ideologija ispravnog jezika | 6. X. 2016. |- | rowspan="2" | [[Sarajevo]] | Političke manipulacije temom jezika | 23. XI. 2016. |- | Lektori kao utjerivači nacionalnosti | 24. XI. 2016. |} == Sastavljanje teksta ''Deklaracije'' == [[Datoteka:Collecting signatures for the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|230px|''Deklaracija'' je za nekoliko dana dobila preko 8.000 potpisa]] U sastavljanju teksta ''Deklaracije'' sudjelovalo je preko trideset eksperata, od čega su polovinu činili lingvisti,<ref>{{YouTube|mpCCM4OTFgY|Emisija o Deklaraciji na BN-TV 2017, minuta 20:02}}</ref> iz sve četiri države,<ref>{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=23. II. 2018 |title=Jezik kao sredstvo ideološke propagande (intervju vodila Bojana Marić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935893.Intervju_SK_BH_radio_23-2-2018-Bojana_Mari_Otvoreni_studio.WAV |work=emisija Otvoreni studio |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=9. IV. 2018 |id={{CROSBI|935893}}}}, minuta 3:00</ref> različitih nacionalnosti, a proces pisanja trajao je više mjeseci.<ref name="VLDerk"/> Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu kada je grupa mladih ljudi u tom gradu,<ref>{{cite web|first=Rajka |last=Glušica |title=Glušica: Ako se dobro razumijemo – govorimo jednim jezikom |work=emisija Novi dan (voditeljica Minela Jašar) |url=http://ba.n1info.com/a145947/Vijesti/Vijesti/Glusica-Ako-se-dobro-razumijemo-govorimo-jednim-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. V. 2019 |quote=Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, već se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predložila grupa mladih ljudi.}} minuta 1.50</ref><ref>{{cite web |last=Vlašić |first=Nela |date=31. III. 2017 |title=Mali jezik, velika larma roda moga |url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuDKlmj?url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=19. IX. 2018 }}</ref><ref>{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas |work=emisija Novi dan (voditeljica Alma Dautbegović-Voloder) |url=http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=27. II. 2018 |accessdate=2. V. 2018 |id={{CROSBI|935896}} |quote=Kao prvo da spomenem ipak, jer smo u Sarajevu, da je to bila inicijativa mladih ljudi iz Sarajeva i onda se proširila na intelektualce iz sve četiri države. |archivedate=2018-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180807125437/http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |deadurl=yes }} minuta 9.44</ref> koji su obrazovanje prošli kroz takozvane "dvije škole pod jednim krovom",<ref name="Posteno">{{cite web |first=Duška |last=Jurišić |title=O provokaciji ili dekontaminaciji |work=emisija Pošteno |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |publisher=''[[Federalna televizija]]'' |date=3. IV. 2017 |accessdate=4. VIII. 2017 |archivedate=2017-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411221148/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |deadurl=yes }} minuta 14.00</ref> došla na ideju da sastave tekst kojim bi potaknuli na promjenu jezične politike u sve četiri zemlje,<ref name="Lasic">{{cite web |last=Lasić |first=Igor |title=Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika |url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=16–17 |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6oepFXjTa?url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=13. I. 2017. |accessdate=2. VI. 2019 }}</ref> a naslovili su ga ''Deklaracija o zajedničkom jeziku''.<ref name="Grozdanic">{{cite web |last=Grozdanić |first=Dragan |title=Bez tlake na jeziku |url=http://www.portalnovosti.com/bez-tlake-na-jeziku |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=4–6 |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=31. III. 2017 |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg0lirOn |deadurl=no |accessdate=5. X. 2017}}</ref> Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su daljnju doradu profesionalnim [[lingvist]]ima,<ref name="VLDerk">{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=6–7 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=28. III. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qg0sFVHO?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |deadurl=no |accessdate=10. VII. 2018 }}</ref> tako da je sljedećih mjeseci ''Deklaracija'' dorađivana u [[Zagreb]]u pa se stoga može zvati i "zagrebačkom ''Deklaracijom''".<ref>{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Lokalni političari iz zajedničkog stvorili četiri nova jezika |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=31. III. 2017 |archivedate=2017-08-18 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6snlActZS?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |deadurl=no |accessdate=4. X . 2018 }}</ref> Odlučeno je da izrada ''Deklaracije'' bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. godini potpisalo je na individualno upućen poziv četrdeset istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neočekivano brojan odaziv kao i nekoliko sugestija u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaključak da u društvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom. Nastavljen je rad formiranjem odbora eksperata različitih nacionalnosti iz sve četiri zemlje koji su 16. i 17. I. 2017. u Zagrebu radili na konačnoj verziji ''Deklaracije''.<ref name="Lasic"/> Nakon sastanka je tekst upućen i na [[recenzija|kritičku procjenu]] dvadesetak konzultanata čiji neki prijedlozi su potom ugrađeni u završnu formu teksta.<ref>{{YouTube|-od7fL44o8g|Okrugli stol o Deklaraciji na Subverzivnom festivalu u Zagrebu 2017, minuta 5-7}}</ref> ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' s više od dvjesto potpisa istaknutih intelektualaca<ref>{{cite web |last=Puhovski |first=Žarko |authorlink=Žarko Puhovski |title=Politika u RH je najgluplje i najhisteričnije reagirala |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |date=7. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfu5YL7a?url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |deadurl=no |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=5. VII. 2019 }}</ref> iz [[Hrvatska|Hrvatske]],<ref>{{cite web |last=Savičević Ivančević |first=Olja |title=Predsjednik društva pisaca tuži novinara: Petkovića pozivaju na ostavku. "To je bijedno i kukavički!" |url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |publisher=''Lupiga'' |archivedate=2017-11-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6v9xTF7dj?url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3831 |date=16. XI. 2017 |accessdate=22. IX. 2018 }}</ref> [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]] istovremeno je predstavljena javnosti 30. III. 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je upriličena i [[Pres-konferencija|konferencija za medije]] i dvije panel diskusije za javnost s naslovima "Šta je zajednički jezik?" i "Jezik i budućnost". Potom je ''Deklaracija'' ponuđena za daljnje [[Peticija|potpisivanje]] svima zainteresiranima.<ref>{{cite web|author=[[P.E.N.]] |date=27. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=http://penbih.ba/2017/03/deklaracija-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''P.E.N. BiH'' |location=Sarajevo |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg1186Q1 |deadurl=no |accessdate=8. VII. 2017}}</ref> Sljedećih dana ju je potpisalo preko 8.000 ljudi.<ref>{{cite web|first=Martin |last=Sander|date=23. V. 2017 |title=Nationalistisch geprägte Sprache? |trans_title=Nacionalistički obilježen jezik? |language=njemački |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935988.Deutschlandradio_SK_23-5-2017.mp3 |publisher=''Njemački radio'' |location=Berlin |accessdate=19. XI. 2018}}</ref> Održan je okrugli stol o ''Deklaraciji'' i u Zagrebu u okviru 10. [[Subverziv festival]]a pod naslovom "Jezik i nacionalizam".<ref>{{cite web|date=19. V. 2017 |title=Okrugli stol: Jezik i nacionalizam |url=http://subversivefestival.com/sf17/okrugli-stol-jezik-i-nacionalizam/ |publisher=''[[Subversive Festival|10. Subversive Festival]]'' |location=Zagreb |archivedate=24. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rSHTTHVu |deadurl=no |accessdate=1. X. 2017}}</ref><ref>{{YouTube|ZlyXyJtu_KQ|Okrugli stol: Jezik i nacionalizam (traje sat i pol)}}</ref> Zatim je održana debata<ref>{{YouTube|2VsRa2kfAwk|Isječak iz debate (Teofil Pančić), traje 2 minute}}</ref> na književnom Festivalu Krokodil u Beogradu pod naslovom "O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima".<ref>{{cite web|author=[[Tanjug]] |date=19. VI. 2017 |title=Ljudi, nemojmo da se zafrkavamo, svi govorimo istim jezikom |url=http://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=19&nav_category=1864&nav_id=1273654 |publisher=''[[B92]]'' |location=Beograd |archivedate=24. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rSHdFiuT |deadurl=no |accessdate=30. VIII. 2018}}</ref><ref>{{cite web|last=Ćirić |first=Sonja |date=22. VI. 2017 |title=Ptičica koja ide okolo i smeta |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1509828 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=30. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rbpJ2HuD |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. II. 2019}}</ref> Nakon toga je u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održana na festivalu [[EXIT|Exit]] tribina "Čiji je naš jezik?"<ref>{{YouTube|pJxjTonO67I|Prilog sa tribini "Čiji je naš jezik?", traje 7 minuta}}</ref><ref>{{cite web |title=Svi govorimo naš jezik |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=350623&title=%E2%80%9CSvi+govorimo+NA%C5%A0+jezik%E2%80%9D |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=14. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rx0DYCWD |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=9. VII. 2017 |accessdate=15. VIII. 2018}}</ref><ref>{{cite web|date=9. VII. 2017 |title=Tribina: Deklaracijom o zajedničkom jeziku protiv nacionalizma |url=http://www.autonomija.info/tribina-deklaracijom-o-zajednickom-jeziku-protiv-nacionalizma.html |publisher=''Autonomija'' |archivedate=15. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6ry6Ll2rL |deadurl=no |location=Novi Sad |accessdate=10. III. 2019}}</ref> i na Regionalnoj književnoj konferenciji Book Talk panel "Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku".<ref>{{YouTube|975YLk0XONE|Panel o Deklaraciji na Book Talk, traje 56 minuta}}</ref> I u Crnoj Gori održan je okrugli stol o Deklaraciji u okviru 7. [[Njegoš]]evih dana.<ref>{{YouTube|yEDBscF80IM|Najava okruglog stola o Deklaraciji na TV Vijestima, traje 14 minuta}}</ref><ref>{{cite web|date=2. IX. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku na Njegoševim danima |url=http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |publisher=''Radio Kotor'' |archivedate=28. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190928164939/http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |deadurl=no |location=Kotor |accessdate=29. IX. 2019}}</ref> Krajem iste kalendarske godine u okviru 6. Otvorenog univerziteta u Sarajevu održana je rasprava "Šta da se radi s jezikom: ko (ne) govori zajednički?".<ref>{{cite web |first=Hana |last=Sokolović |title=Šta da se radi s jezikom? |work=emisija Dnevnik |url=http://ba.n1info.com/a226040/Video/Info/Sta-da-se-radi.-s-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=10. XI. 2017 |accessdate=22. IV. 2018 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 1:48 minuta</ref> {| class="wikitable" |- ! colspan="4" | Serija tribina o Deklaraciji u 2017. |- ! Mjesto ! Naziv tribine ! Manifestacija ! Datum |- | rowspan="3" | [[Sarajevo]] | Šta je zajednički jezik?{{Ref label|a|a|none}} | rowspan="2" | Predstavljanje Deklaracije | rowspan="2" | 30. III. 2017. |- | Jezik i budućnost{{Ref label|b|b|none}} |- | Ko (ne) govori zajednički?{{Ref label|c|c|none}} | Otvoreni univerzitet | 10. XI. 2017. |- | [[Zagreb]] | Jezik i nacionalizam{{Ref label|d|d|none}} | [[Subversive Festival]] | 19. V. 2017. |- | [[Beograd]] | O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima{{Ref label|e|e|none}} | [[:en:Krokodil Literary Festival|Festival Krokodil]] | 18. VI. 2017. |- | rowspan="2" | [[Novi Sad]] | Čiji je naš jezik?{{Ref label|f|f|none}} | [[EXIT|Festival Exit]] | 8. VII. 2017. |- | Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku?{{Ref label|g|g|none}} | Book Talk | 29. IX. 2017. |- | | [[Kotor]] | Deklaracija o zajedničkom jeziku{{Ref label|h|h|none}} | [[Njegoš]]evi dani | 1. IX. 2017. |- |} [[Datoteka:Snjezana Kordic keynote presentation Hokkaido University.jpg|thumb|left|360px|[[Snježana Kordić]] [[govor]]i o ''Deklaraciji'' u plenarnom [[prezentacija|predavanju]] na [[kongres|konferenciji]] u [[Japan]]u 2018.<ref name="KordJapan"/>]]Naredne 2018. godine održan je niz plenarnih [[prezentacija|predavanja]] o ''Deklaraciji'' na [[znanost|znanstvenim]] [[kongres|konferencijama]] na [[sveučilište|sveučilištima]] raznih [[Evropska unija|EU zemalja]],<ref>{{cite web |date=25. IX. 2018 |title=U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74dd8zfAo?url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=3. I. 2019 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |date=21. X. 2018 |title=U Pragu konferencija o jeziku |url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddGrZjW?url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku |accessdate=26. XII. 2018 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |date=17. VI. 2018 |title=U Poznanju održana debata o jezicima i identitetima |url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddMJUYR?url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima |accessdate=2. I. 2019 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |title=Borba protiv nacionalizma: priznanje Snježani Kordić za osobu godine |url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |date=30. XII. 2018 |archivedate=2019-01-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/75AQjlB3w?url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. I. 2019 }}</ref> a potom i na sveučilištima u [[Japan]]u.<ref name="KordJapan">{{cite web |date=19. XII. 2018 |title=U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-21 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74pZzBl1m?url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=27. XII. 2018 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web|date=10. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Tokiju |url=http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/jp/seminors/src/Document/2018/181210presym.pdf |location=Tokio |publisher=''Waseda sveučilište'' |archivedate=13. XII. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/74deKKLaE |accessdate=3. I. 2019}}</ref><ref>{{cite web |date=13. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Sapporu |url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |location=Sapporo |publisher=''[[Univerzitet na Hokkaidu]]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddzezJR?url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |accessdate=25. XII. 2018 |deadurl=yes }}</ref> Povodom druge obljetnice također su održane tribine:<ref name="Wien">{{cite web |date=25. III. 2019 |title=Novi Bečki dogovor? |url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2019-04-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/77dteohoj?url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |accessdate=3. V. 2019 |deadurl=no }}</ref> u [[Beč]]u promocija ''Deklaracije'' - naslov tribine bio je "Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?"<ref>{{YouTube|1mBDgUMvplM|Promocija Deklaracije u Beču, traje 2 sata}}</ref> i u Zagrebu pod naslovom "Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku", u organizaciji Saveza studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta]],<ref>{{cite web|title=Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku |url=https://www.facebook.com/SavezStudentskihUdruga/videos/306274900055880 |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |date=28. III. 2019 |accessdate=5. VII. 2019}} traje 2 sata</ref> a potom i plenarno predavanje o ''Deklaraciji''.<ref>{{cite web|date=26. IV. 2019 |title=Plakat konferencije u Zagrebu |url=https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |archivedate=26. IV. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426111901/https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE |accessdate=3. VI. 2019}}</ref> == Tekst == {{quote box | width = 100% | fontsize = 100% | quote = Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo <center>'''DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU'''</center> Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan. Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost. Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika. Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti. ;Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da * činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama; * svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika; * sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; * policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika; * činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi; * između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena; * standardne, dijalektalne i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika. ;Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na * ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama; * zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika; * prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti; * izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja; * slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti; * jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima; * slobodu dijalektalne i regionalne upotrebe; * i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika. U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. III. 2017. }} Izvor: ''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]''<ref name="Grozdanic"/> ==Potpisnici deklaracije== [[Datoteka:Noam Chomsky portrait 2017.jpg|thumb|right|140px|[[Noam Chomsky]] 2017. (potpisnik ''Deklaracije'')]] Ugledni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Sociolingvistika|sociolingvist]] [[:en:Peter Trudgill|Peter Trudgill]] zapaža da „''lingvisti su dobro zastupljeni na listi potpisnika''“.<ref>{{cite web|author=[[:en:Peter Trudgill|Trudgill, Peter]] |date=30. XI. 2017 |page=46 |title=Time to make four into one |trans_title=Vrijeme da četiri budu jedan |language=engleski |url=https://archive.org/details/PeterTrudgillTimeToMakeFourIntoOne2017 |publisher=''[[:en:The New European|The New European]]'' |accessdate=17. XII . 2017 |quote=linguists are well represented on the list of signatories}}</ref> Posebno je [[Publicitet|odjeknulo]] da je i najpoznatiji lingvist u svijetu „''[[Noam Chomsky]] potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku''“<ref>{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |title=Noam Chomsky potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |date=27. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACChzKy?url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. V. 2018 }}</ref> „''zajedno s preko pedeset drugih lingvista, među kojima su Anders Ahlqvist, Ronelle Alexander, Nadira Aljović, Bojan Anđelković, Boban Arsenijević, John Frederick Bailyn, Josip Baotić, Ranka Bijeljac-Babić, Ranko Bugarski, Vesna Bulatović, Daniel Bunčić, Costas Canakis, Greville Corbett, Oliver Czulo, Natalia Długosz, Ljiljana Dolamic, Nicholas Evans, Rajka Glušica, Radmila Gorup, Senahid Halilović, Camiel Hamans, Mirjana Jocić, Jagoda Jurić-Kappel, Dunja Jutronić, Dejan Karavesović, Jana Kenda, Ivan Klajn, Snježana Kordić, Svetlana Kurteš, Igor Kusin, Zineta Lagumdžija, Igor Lakić, Gordana Lalić-Krstin, Mia Mader Skender, Alisa Mahmutović, Olga Mišeska Tomić, Vladimir Miličić, Spiros Moschonas, Joachim Mugdan, Zoran Nikolovski, Miloš Okuka, Tatjana Paunović, Dušan-Vladislav Pažđerski, Mira Peter, Tanja Petrović, Enisa Pliska, Milena Podolšak, Luka Raičković, Katarina Rasulić, Marija Runić, Svenka Savić, Marko Simonović, Ljiljana Subotić, Danko Šipka, Dušanka Točanac, Neda Todorović, Aleksandar Trklja, Peter Trudgill, Mladen Uhlik, Hanka Vajzović, Vera Vasić, Elvira Veselinović, Đorđe Vidanović, Ana Ždrale, Jelena Živojinović.''“<ref>{{cite journal |first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |title=Aldo Zanelli: ''Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift'' Jezik ''von 1991 bis 1997'' (prikaz knjige) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935754.Politicka_misao_1_2018_129_133_Kordic-prikaz-Zanelli.pdf |journal=Politička misao |issn=0032-3241 |oclc=1032613668 | volume=55 |issue=1, 2018 |pages=131–132 |location=Zagreb |id={{CROSBI|935754}}. {{CEEOL|672926}}. {{ZDB (DE)|862437-9}}}}</ref> ''Neki od potpisnika ''Deklaracije'' o kojima postoji članak na ovoj Wikipediji:'' <table style="width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse"> <tr> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ivana Bodrožić]] [[Mirjana Karanović]] [[Rajko Grlić]] [[Željko Komšić]] [[Bora Ćosić]] [[Snježana Banović]] [[Svetislav Basara]] [[Ivan Ivanji]] [[Igor Grubić]] [[Filip David]] [[Vladimir Arsenijević]] [[Janko Baljak]] [[Asmir Kujović]] [[Štefica Galić]] [[Rade Dragojević]] [[Vili Matula]] [[Ivan Čolović]] [[Edvin Kanka Ćudić]] [[Pjer Žalica]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Snježana Kordić]] [[Dubravka Ugrešić]] [[Ante Tomić]] [[Noam Chomsky]] [[Boris Dežulović]] [[Dejan Tiago Stanković]] [[Dragan Markovina]] [[Enver Kazaz]] [[Svetlana Lukić]] [[Viktor Ivančić]] [[Nihad Hasanović]] [[Ognjen Sviličić]] [[Teofil Pančić]] [[Srđan Srdić]] [[Nikola Vučić]] [[Nikša Butijer]] [[Ivan Klajn]] [[Borka Pavićević]] [[Dunja Jutronić]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ranko Bugarski]] [[Daša Drndić]] [[Rade Šerbedžija]] [[Svenka Savić]] [[Biljana Srbljanović]] [[Predrag Lucić]] [[Dubravka Stojanović]] [[Slobodan Šnajder]] [[Nenad Veličković]] [[Borka Rudić]] [[Dritan Abazović]] [[Goran Kljajić]] [[Nemanja Cvijanović]] [[Milan Rakovac]] [[Elvedin Nezirović]] [[Tatjana Šojić]] [[Dragan Velikić]] [[Jasmila Žbanić]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ella Dvornik]] [[Vesna Pešić]] [[Ivana Sajko]] [[Dejan Čavić]] [[Dragana Varagić]] [[Goran Marković]] [[Dušan-Vladislav Pažđerski]] [[Feđa Stojanović]] [[Isidora Žebeljan]] [[Dragoljub Mićunović]] [[Marija Perović]] [[Goran Dević]] [[Igor Galo]] [[Srđan Karanović]] [[Dejan Đokić]] [[Željko Ivanković]] [[Srbijanka Turajlić]] [[Lana Barić]] </td> </tr> </table> == Potpisnici o ''Deklaraciji'' == {{div col start|cols=2}} *{{cite web|first=Boban |last=Arsenijević |date=15. IV. 2017 |title=Policentrični zajednički jezik i deklaracija o tome izazvali burne reakcije (intervju vodili Nemanja Stevanović i Vladimir Đorđević) |url=http://mediareform.rs/policentricni-zajednicki-jezik-i-deklaracija-o-tome-izazvali-burne-reakcije/ |publisher=''Media & Reform centar'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfq8KBym |deadurl=no |location=Niš |accessdate=4. II. 2018}} *{{cite web|first=Boban |last=Arsenijević |date=18. V. 2017 |title=Deklaracija je uzdrmala temelj nacionalističke zloupotrebe jezika (intervju vodio Vladislav Stojičić) |url=http://www.p-portal.net/boban-arsenijevic-deklaracija-je-uzdrmala-temelj-nacionalisticke-zloupotrebe-jezika/ |publisher=''P-portal'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqJCQch |deadurl=no |location=Zagreb |accessdate=4. VII. 2019}} *{{cite web|author1=Arsenijević, Vladimir |author1link=Vladimir Arsenijević |author2=Klajn, Ivan |author2link=Ivan Klajn |date=8. IV. 2017 |title=Govore li Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci isti jezik? (pripremila Kristina Šarić) |url=http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/govore-li-srbi-hrvati-bosnjaci-i-crnogorci-isti-jezik_815058.html |work=emisija Vojvođanski dnevnik |publisher=''[[Radio-televizija Vojvodine]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqXx05x |deadurl=no |location=Novi Sad |accessdate=5. XI. 2018}} *{{cite web |last=Bahr |first=Manuel |date=31. III. 2017 |title=Deklaration: B/K/M/S ist eine Sprache – „Ich habe unterschrieben!“ |trans_title=Deklaracija: B/H/C/S je jedan jezik – „Ja sam potpisao!“ |language=njemački |url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACNDOvJ?url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=4. V. 2018 }} *{{cite web|first=Milena |last=Bogavac |date=8. VII. 2017 |title=Kako sam potpisala da nisam poliglota |url=https://noizz.rs/kontra/milena-bogavac-kako-sam-potpisala-da-nisam-poliglota/jd895w0 |publisher=''Noizz'' |archivedate=14. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rxDbrTqx |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=15. X. 2017}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=5. IV. 2017 |title=Dobronameran apel javnosti (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1488752 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqkH98O |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. III. 2019}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=13. IV. 2017 |title=Deklaracija nije politička platforma (intervju vodila Mirjana Mitrović) |url=https://www.ekspres.net/drustvo/intervju-ranko-bugarski-lingvista-deklaracija-nije-politicka-platforma |publisher=''Ekspres'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqsT54W |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=1. VII. 2019}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=7. V. 2017 |title=Mali katalog promašaja |url=http://www.danas.rs/nedelja.26.html?news_id=345109&title=Mali+katalog+proma%C5%A1aja |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=24. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qhNt1vGy |deadurl=no |location=Beograd |issn= 1450-538X |accessdate=9. IX. 2017}} *{{cite web|first=Ivan |last=Cingel |date=14. IV. 2017 |title=Drevni i volšebni jeziče Hrvata |url=http://www.forum.tm/vijesti/drevni-i-volsebni-jezice-hrvata-5523 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrJcFws |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=5. II. 2018}} *{{cite web|first=Ivan |last=Cingel |date=27. IV. 2017 |title=Ovo nije još jedan tekst o Deklaraciji |url=http://www.forum.tm/vijesti/ovo-nije-jos-jedan-tekst-o-deklaraciji-5597 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrQIJlP |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=6. X. 2017}} *{{cite web|last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=1. IV. 2017 |title=Riba ribi grize jezik |url=https://www.dnevnik.si/1042767518/mnenja/kolumne/boris-dezulovic-riba-ribi-grize-jezik |publisher=''Dnevnik'' |language=slovenski |archivedate=24. I. 2019 |archiveurl=http://www.webcitation.org/75fGLrGlN |deadurl=no |location=Ljubljana |issn=1581-3037 |accessdate=8. VII. 2019}} *{{cite web|last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=9. IV. 2017 |title=Hapsus linguae |url=http://www.portalnovosti.com/hapsus-linguae |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrV3Oxm |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=28. V. 2018}} *{{cite web|last=Glušica |first=Rajka |date=20. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1492562 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrangvh |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=15. VIII. 2017}} *{{cite web|last=Gudžević |first=Sinan |date=18. IV. 2017 |title=Reklaracija |url=http://www.portalnovosti.com/reklaracija |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrfNJmE |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=13. VI. 2019}} *{{cite web|last=Gudžević |first=Sinan |date=2. V. 2017 |title=Pismo kardinalu Bozaniću |url=http://www.portalnovosti.com/pismo-kardinalu-bozanicu |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrkFVoK |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=2. VI. 2018}} *{{cite web|last=Halilović |first=Senahid |title=Halilović za N1: Dužni smo osluškivati javnu riječ |work=emisija N1 na jedan (voditelj Nikola Vučić) |url=https://www.youtube.com/watch?v=Zg3DRGByMok |date=26. IV. 2018 |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=7. V. 2017}} minuta 53:27 *{{cite web|last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=8. IV. 2017 |title=Novi Novi list |url=http://www.portalnovosti.com/novi-novi-list |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrpUbs9 |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=4. IX. 2018}} *{{cite web|last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=17. IV. 2017 |title=Kako ne biti Jugoslaven? |url=http://proletter.me/portfolio/kako-ne-biti-jugoslaven/ |publisher=''Proletter'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg3qh71p |deadurl=no |location=Podgorica |accessdate=18. VI. 2019}} *{{cite web|last=Kazaz |first=Enver |authorlink=Enver Kazaz |date=27. IV. 2017 |title=Jezik nije mentalni kazamat (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1495167 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfruyoeb |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=7. VII. 2018}} *{{cite web|last=Kljajić |first=Jagoda |date=3. IV. 2017 |title=Potpišite Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=https://prozaonline.com/2017/04/03/jagoda-kljaic-potpisite-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/comment-page-1/ |publisher=''Prozaonline'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrzdPxr |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=1. VIII. 2017}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate (intervju vodio Denis Derk) |url=https://www.vecernji.hr/kultura/neki-srbi-misle-da-deklaracija-favorizira-hrvate-1160790 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=36–37 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=4. IV. 2017 |archivedate=26. V. 2017 |archiveurl= http://www.webcitation.org/6qkA9cuOL |deadurl=no |accessdate=13. IX. 2018 |id={{CROSBI|935899}}}} *{{cite web|last= Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=5. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo, kako god zoveš jezik |url=http://www.dw.com/sr/%C4%8Ditaj-pa%C5%BEljivo-kako-god-zove%C5%A1-jezik/a-38301233 |publisher=''Deutsche Welle'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfs6YNTI |deadurl=no |location=Bonn |accessdate=9. VII. 2017 |id={{CROSBI|936014}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=13. IV. 2017 |title=Jezik više naroda (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1490801 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsDNfjx |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. VI. 2019 |id={{CROSBI|936009}}}} *{{cite web |author1=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |author2=Ibrahimović, Nedžad |title=O Deklaraciji o zajedničkom jeziku |work=emisija Globalno [[Boris Malagurski|Borisa Malagurskog]] |url=http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |date=3. V. 2017 |archivedate=2017-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171022133212/http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |deadurl=yes |publisher=''[[Radio-televizija BN]]'' |accessdate=3. VIII. 2017 }} minuta 84:14 *{{cite web|last= Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=10. I. 2018 |title=Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |publisher=''Slobodni Filozofski'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACakabc |deadurl=no |location=Zagreb |accessdate=4. V. 2018 |id={{CROSBI|935894}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=30. III. 2018 |title=Čistoća naroda i jezika ne postoji (intervju vodila Gordana Sandić-Hadžihasanović) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic/29135311.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACjWbZU |deadurl=no |location=Prag |accessdate=7. III. 2019 |id={{CROSBI|935824}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Deklaracija ruši i posljednji tabu (intervju vodila Maja Abadžija) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935790.Intervju-Oslobodjenje-2018.JPG |publisher=''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' |pages=18–19 |location=Sarajevo |issn=0351-3904 |date=26. II. 2018 |archivedate=26. II. 2018 |archiveurl= https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/deklaracija-rusi-i-posljednji-tabu |deadurl=no |accessdate=7. IV. 2018 |id={{CROSBI|935790}}}} *{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Njegoševi dani 7: zbornik radova s međunarodnog naučnog skupa, Kotor 30.8.-3.9.2017 |publisher=Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet |pages=145–152 |chapter=Reakcije na Deklaraciju o zajedničkom jeziku |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |deadurl=no |location=Nikšić |year=2019 |isbn=978-86-7798-062-7 |ssrn=3452730 |id={{CROSBI|1019779}}. {{S2CID|231517900}} |archivedate=27. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190927141935/http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |accessdate=24. VII. 2022}} *{{cite web|last=Krajišnik |first=Đorđe |date=18. IV. 2017 |title=Zašto ciče bardovi nacional-lingvistike |url=http://www.xxzmagazin.com/zasto-cice-bardovi-nacional-lingvistike |publisher=''XXZ regionalni portal'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsJRZ4d |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=18. VI. 2017}} *{{cite web |last=Lucić |first=Predrag |date=3. IV. 2017 |title=Deklaracija o SAO Rijeci |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfsW18Ld?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=5. X. 2020}} *{{cite book|last=Lukić|first=Marija|title=¿A quién partenece (nuestra) lengua? La lucha para la paz lingüística en los Balcanes. El serbocroata entre el recuerdo, el rechazo y el anhelo|language=španjolski|trans_title=Kome pripada (naš) jezik? Borba za jezični mir na Balkanu. Srpskohrvatski između sjećanja, odbijanja i čežnje|chapter=Declaración sobre la langua común|trans_chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://digibug.ugr.es/bitstream/handle/10481/62376/52925.pdf?sequence=4&isAllowed=y|url-status=live|format=PDF|publisher=Universidad de Granada|series=tesis doctoral|pages=168–182|location=Granada|year=2020|accessdate=22. VII. 2022}} *{{cite book|last=Mader Skender|first=Mia|title=Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache|language=njemački |trans_title=Hrvatski standardni jezik na putu da postane ausbau jezik|chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|url-status=live|format=PDF|publisher=Universität Zürich, Philosophische Fakultät, Slavisches Seminar|series=UZH Dissertationen|pages=81–84|location=Zürich|year=2022|doi=10.5167/uzh-215815|accessdate=3. VI. 2022}} *{{cite web|last=Markovina |first=Dragan |authorlink=Dragan Markovina |date=30. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/dragan-markovina-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''Telegram'' |archivedate=30. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qqoT5zO6 |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-7667 |accessdate=8. VIII. 2018}} *{{cite web|last=Methadžović |first=Almir |date=2. IV. 2018 |title=Chomsky u autobusu |url=http://www.tacno.net/novosti/chomsky-u-autobusu/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACrRJpz |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=9. X. 2018}} [[Datoteka:Cigarette packet warning signs from Bosnia and Herzegovina.jpg|thumb|right|130px|Triput identično ispisano upozorenje, dvaput latinično i jedanput ćirilično, često se navodi kao ''[[reductio ad absurdum]]'' za tvrdnju o postojanju tri jezika.<ref>{{cite web |first=Viktor |last=Ivančić |date=27. VII. 2017 |title=Dnevnik čitanja: O općeprihvatljivim umorstvima |url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |publisher=''Analiziraj.ba'' |archivedate=2017-08-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6sXhzdpIH?url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |deadurl=yes |accessdate=8. XI. 2017 }}</ref>]] *{{cite web|first=Sven |last=Milekić |date=30. III. 2017 |title=Post-Yugoslav 'Common Language' Declaration Challenges Nationalism |trans_title=Postjugaslavenska deklaracija o 'zajedničkom jeziku' baca rukavicu u lice nacionalizmu |language=engleski |url=http://www.balkaninsight.com/en/article/post-yugoslav-common-language-declaration-challenges-nationalism-03-29-2017 |publisher=''BalkanInsight'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsdHMJ0 |deadurl=no |location=London |accessdate=4. VII. 2019}} *{{cite web |last=Mustafić |first=Dino |title=Mustafić za N1: Govorimo jedan jezik, razumijemo se |work=emisija Novi dan (voditeljica Merima Šemić) |url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |date=31. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAD7W4Re?url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |deadurl=yes |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=2. XI. 2018 }} minuta 17:36 *{{cite web|last=Nezirović |first=Elvedin |authorlink=Elvedin Nezirović |date=30. III. 2017 |title=Predstavljanje Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=31. III. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200331053441/https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=31. III. 2022}} *{{cite web|last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=30. III. 2017 |title=1, 2, 3, 4 jezika... 4, 3, 2, 1 jezik |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1486611 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsvnQUv |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=23. X. 2017}} *{{cite web|last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=4. V. 2017 |title=Mučno, zabavno i poučno |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1496883 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qft0FPFE |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. VIII. 2018}} *{{cite web |last=Pavelić |first=Boris |date=30. III. 2017 |title=Provokacija zdravim razumom |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfspHY5F?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=12. IV. 2019 }} *{{cite web|last=Pilsel |first=Drago |date=6. IV. 2017 |title=Zašto Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=https://www.ekspres.net/kolumne/kolumna-pilsel-zasto-deklaracija-o-zajednickom-jeziku |publisher=''Ekspres'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftAvtzp |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=9. VI. 2019}} *{{cite web|last=Pilsel |first=Drago |date=17. IV. 2017 |title=Bozanić opet prijeti: ne zazivamo Jugoslaviju niti prijeti novi rat! |url=http://www.autograf.hr/bozanic-opet-prijeti-ne-zazivamo-jugoslaviju-niti-zelimo-novi-rat/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftLQbUa |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=5. XI. 2017}} *{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |title=Bozanić čestita samo sviti i vjernicima koji su u katedrali |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |date=17. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfulnbuU?url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |deadurl=yes |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=17. VIII. 2018 }} minuta 13:00 *{{cite web|last=Slapšak |first=Svetlana |date=19. IX. 2017 |title=Okolina jezika |url=http://pescanik.net/okolina-jezika/ |publisher=''[[Peščanik]]'' |archivedate=22. IX. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170922183627/http://pescanik.net/okolina-jezika/ |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=8. XI. 2017}} *{{cite web|last=Tomičić |first=Ladislav |date=31. III. 2017 |title=Provokacija! |url=https://www.vecer.com/provokacija-6254430?mView=1&tmpl=component |publisher=''Večer'' |language=slovenski |archivedate=24. I. 2019 |archiveurl=http://www.webcitation.org/75fGZV5gk |deadurl=no |location=Maribor |issn=0350-4972 |accessdate=4. VI. 2019}} *{{cite web |last=Tomičić |first=Ladislav |date=15. IV. 2017 |title=Račvasti jezik kardinala Bozanića |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftVN3ZV?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=4. VII. 2018 }} *{{cite web|last=Tomić |first=Ante |authorlink=Ante Tomić |date=29. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.jutarnji.hr/komentari/pise-ante-tomic-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-hrvata-srba-bosnjaka-i-crnogoraca/5829027/ |publisher=''[[Jutarnji list]]''|archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfute4qc |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1331-5692 |accessdate=18. X. 2017}} *{{cite web|author1=Tomić, Ante |author1link =Ante Tomić |author2=Ilić, Saša |date=16. IV. 2017 |title=Na kom jeziku razgovaraju Grabar-Kitarović i Vučić? (intervju vodio Omer Karabeg) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/most-jezik-hrvatska-srbija/28432373.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftkxP4Y |deadurl=no |location=Prag |accessdate=9. VIII. 2018}} *{{cite book |last=Tripunovski |first=Stiven |editor1-last=Grunert |editor1-first=Heiner |editor2-last=Kührer-Wielach |editor2-first=Florian, eds |title=Grenzen im Fluss |publisher=Regensburg Schnell et Steiner |pages=30–31 |chapter=Gemeinsamkeit wider Willen? Sprache im südslawischen Raum |url=http://www.academia.edu/35250263/Gemeinsamkeit_wider_Willen_Sprache_im_s%C3%BCdslawischen_Raum_in_Grunert_Heiner_K%C3%BChrer-Wielach_Florian_Hg._Grenzen_im_Fluss._Regensburg_2017_S._30-31 |location=Regensburg |language=njemački |year=2017 |isbn=978-3-7917-2940-4 |oclc=1011631323 |accessdate=4. II. 2018}} *{{cite web|author1=Vajzović, Hanka |author2=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |title=Jezičke nesuglasice |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezicke-nesuglasice |date=20. III. 2018 |archivedate=20. III. 2018 |archiveurl= https://www.youtube.com/watch?v=u_Tveagn9qA |deadurl=no |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |accessdate=3. V. 2019}} minuta 15:47 *{{cite web|last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |date=7. V. 2017 |title=Reagiranje na tekst Nikole Petkovića o jeziku |url=http://www.autograf.hr/reagiranje-na-tekst-nikole-petkovica-o-jeziku/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftsN0Io |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=12. XI. 2017}} {{div col end}} == Vidi još == {{multicol}} * [[srpskohrvatski jezik]] * [[policentrični standardni jezik]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * [[sociolingvistika]] * [[standardni jezik]] {{multicol-break}} * [[povijest hrvatskosrpskog jezika]] * [[Novosadski dogovor]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[pravopis hrvatskosrpskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] {{multicol-end}} ==Bilješke== {{refbegin}} '''a.''' {{Note label|a|a|none}} Govornici: [[Borka Pavićević]], Rajka Glušica i [[Snježana Kordić]] ; moderirala: Sandra Zlotrg '''b.''' {{Note label|b|b|none}} Govornici: [[Ivana Bodrožić]], Balša Brković i Asim Mujkić ; moderirao: Igor Štiks '''c.''' {{Note label|c|c|none}} Govornici: Nerzuk Ćurak i [[Vladimir Arsenijević]] ; moderirala: Žarka Radoja '''d.''' {{Note label|d|d|none}} Govornici: Tomislav Longinović, [[Viktor Ivančić]], Snježana Kordić, [[Boris Buden]] i [[Mate Kapović]] ; moderirala: [[Katarina Peović Vuković]] '''e.''' {{Note label|e|e|none}} Govornici: [[Teofil Pančić]], [[Dragan Markovina]], Snježana Kordić i Igor Štiks ; moderirali: Vladimir Arsenijević i Ana Pejović '''f.''' {{Note label|f|f|none}} Govornici: [[Dragan Bjelogrlić]], Snježana Kordić, Marko Šelić Marčelo, Vladimir Arsenijević i Vlatko Sekulović ; moderirala: Milena Bogavac Minja '''g.''' {{Note label|g|g|none}} Govornici: Ivan Ivanji, Goran Miletić, Mirjana Đurđević, [[:en:Srđan V. Tešin|Srđan Tešin]] i Pero Zlatar ; moderirala: Eržika Pap Reljin '''h.''' {{Note label|h|h|none}} Govornici: Rajka Glušica, Ivo Pranjković, Snježana Kordić, [[Ranko Bugarski]], Vladimir Arsenijević i Svein Mønnesland ; moderirao: [[Nikola Vučić]] {{refend}} == Izvori == {{izvori|2}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Declaration on the Common Language|Deklaracija o zajedničkom jeziku}} * [http://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/ Lista svih potpisnika Deklaracije + '''mogućnost potpisivanja'''] * [http://www.tacno.net/novosti/snjezana-kordic-pedeset-godina-od-deklaracije-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika/ Kritička analiza stare Deklaracije] * {{YouTube|9OU3WkvKLwk|Press konferencija povodom objavljivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku}} * {{YouTube|VJFBqZVXROM|Snimak konferencije ''Jezici i nacionalizmi'' u Beogradu}} {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} [[Kategorija:Dokumenti]] [[Kategorija:Protesti]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Hrvatska kultura]] [[Kategorija:Srpska kultura]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]] [[Kategorija:Crnogorska kultura]] [[Kategorija:Volonterstvo]] [[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] [[Kategorija:Srpski jezik]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Crnogorski jezik]] [[Kategorija:Sociolingvistika]] [[Kategorija:Serbokroatistika]] [[Kategorija:Nastanci 2017.]] jt1j3bnqu2npjnw3xd8vesy6ltcet8t 41262631 41262630 2022-08-23T00:49:04Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki {{italic title}} [[Datoteka:Press conference about the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|220px|[[Novinska konferencija|Konferencija za medije]] u povodu predstavljanja ''Deklaracije'' 30. III. 2017.]] [[Datoteka:Television cameras at Press conference in Sarajevo.jpg|thumb|right|220px|Veliki [[Mediji|medijski]] [[Publicitet|interes]] na predstavljanju ''Deklaracije''.]] '''''Deklaracija o zajedničkom jeziku''''', programatsko-protestni tekst o [[srpskohrvatski jezik|zajedničkom jeziku]] koji se govori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], pripremljen krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima [[lingvist|lingvistâ]] i drugih eksperata iz sve četiri države i [[Publikacija|predstavljen]] 30. III. 2017. s potpisima preko dvjesto istaknutih bosanskohercegovačkih, crnogorskih, hrvatskih i srpskih intelektualaca.<ref>{{cite web|first=Jakov |last=Avram |title=Jezik, Deklaracija i politika |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezik-deklaracija-i-politika |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |archivedate=31. III. 2017 |archiveurl=https://www.youtube.com/watch?v=aOR5VWn5EMs&t=25s |deadurl=no |accessdate=2. VI. 2019}} minuta 0.25</ref><ref>{{cite book|last=Šipka |first=Danko |year=2019 |title=Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages |trans_title=Leksički slojevi identiteta: riječi, značenje i kultura u slavenskim jezicima |language=engleski |location=New York |publisher=Cambridge University Press |page=168 |doi=10.1017/9781108685795 |isbn=978-953-313-086-6 |lccn=2018048005 |oclc=1061308790 |quote=2017, a group of over 200 intellectuals (mostly writers, actors, but also numerous linguists) published a declaration on the common language, which, among others, claimed that Serbian, Croatian, Bosnian, and Montenegrin are not separate languages but rather variants of the common language.}}</ref><ref>{{cite web |last=Bakotin |first=Jerko |date=15. V. 2017 |title=Petković ili o kenjaži |url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuKsrgv?url=http://www.portalnovosti.com/petkovic-ili-o-kenjazi |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=8. IX. 2018 }}</ref> Na tragu [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|''Deklaracije'' iz 1967.]],<ref>{{cite web |first=Miloš |last=Kovačević |date=30. III. 2017 |title=Deklaracija napad na Srbe i srpski jezik |url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |publisher=''Faktor'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfzKWWG2?url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |deadurl=no |accessdate=4. X. 2017 |quote=Ova Deklaracija je mnogo povoljnija za Hrvate jer im sad omogućava sve što su uzeli od Srba, ali i Muslimanima i Crnogorcima. Ova deklaracija je napravljena u starom komunističkom stilu da su svi ravnopravni u svemu i svi podjednako krivi u svemu. To je perfidno propagiranje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|hrvatske deklaracije iz 1967.]] ... opasno je to što se kaže da nijedna varijanta nije vrednija od druge. Prema njima, bosanska ili crnogorska varijanta srpskog nije manje vrijedna od naše čisto srpske }}</ref><ref>{{cite web|first=Ivana |last=Bodrožić |authorlink=Ivana Bodrožić |date=30. III. 2017 |title=Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu (minuta 1:47) |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/bodrozic-ne-stvaramo-jugoslavenski-jezik-1159780 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |archivedate=20. III. 2017 |archiveurl=https://www.youtube.com/watch?v=7FQe5p3NFIo&t=107s |deadurl=no |accessdate=4. VI. 2019 |quote=znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|deklaraciji donesenoj prije pedeset godina]] – ustvrdila je [[Ivana Bodrožić|Bodrožić]].}}</ref> a pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' ukazuje na goruće teme vezane za [[standardni jezik|jezik]].<ref name="MiaDuhacek"/> == Sadržaj ''Deklaracije'' == ''Deklaracija'' konstatira da [[Bošnjaci]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci]] govore zajedničkim [[Policentrični standardni jezik|policentričnim standardnim jezikom]].<ref>{{cite web|title=Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku |work=emisija Vesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=ZKsSwZXw0pE |publisher=''[[B92]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. VIII. 2018}} minuta 0.13</ref><ref>{{cite web |first1=Jean-Arnault |last1=Dérens |first2=Simon |last2=Rico |date=1. VII. 2017 |page=18 |title=La langue sans nom des Balkans |trans_title=Neimenovani jezik Balkana |language=francuski |url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |publisher=''Le Monde diplomatique'' |archivedate=2017-07-01 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6rdBVargA?url=http://www.monde-diplomatique.fr/2017/07/DERENS/57651 |deadurl=no |location=Pariz |issn=0026-9395 |accessdate=9. XI . 2017 }}</ref> Podsjeća da se komunikacija tečno odvija i da je to bit svakog jezika.<ref>{{cite web |last=Slavenka |first=Drakulić |authorlink=Slavenka Drakulić |title=U tranziciji pisci su gubitnici (intervju vodio Vladimir Matković) |url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zABsFaN7?url=https://www.danas.rs/kultura/u-tranziciji-pisci-su-gubitnici/ |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=30. III. 2018 |accessdate=4. V. 2019 }}</ref><ref>{{cite web|last=Bahrer |first=Manuel |date=1. X. 2018 |title=Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/965944.Intervju-Kosmo-2018.png |publisher=''Kosmo'' |location=Beč |accessdate=7. XI. 2018}}</ref> Nadalje, konstatira da je jezična politika naglašavanja [[Usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|razlika]] dovela do niza negativnih pojava<ref>{{cite web|last=J. |first=T. |date=10. IV. 2017 |title=Is Serbo-Croatian a language? |trans_title=Je li srpskohrvatski jezik? |language=engleski |url=http://www.economist.com/blogs/economist-explains/2017/04/economist-explains-4 |publisher=''[[The Economist]]''|archivedate=10. IV. 2017 |archiveurl=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2017&mm=04&dd=10&nav_category=12&nav_id=1248942 |deadurl=no |location=London |issn=0013-0613 |accessdate=6. VII. 2017}}</ref><ref>{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=26. II. 2018 |title=Dan materinskog jezika (intervju vodila Ines Baždalić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935897.Intervju_SK_BH_radio_26-2-2018-Ines_Badali-Epicentar.WAV |work=emisija Epicentar |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=4. IV. 2019 |id={{CROSBI|935897}}}}, minuta 26:12</ref><ref>{{cite web |first=Nikola |last=Vučić |authorlink=Nikola Vučić |title=Bosanski, srpski, hrvatski i "logika sirovog nacionalizma" |work=emisija Dnevnik u 19 |url=http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=14. XII. 2018 |accessdate=4. I. 2019 |archivedate=2018-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181120031155/http://ba.n1info.com/a297253/Vijesti/Vijesti/Izjasnjavanje-roditelja-o-jeziku-u-sarajevskim-skolama.html |deadurl=yes }} 2:13 minuta</ref> u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij [[Etnički identitet|nacionalne pripadnosti]] i sredstvo iskazivanja [[Politika|političke]] lojalnosti.<ref>{{cite web |first=Paula |last=Bobanović |date=14. IV. 2018 |title=Chomsky: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore isti jezik |url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |publisher=''Express.hr'' |location=Zagreb |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAC0M0b0?url=https://www.express.hr/kultura/chomsky-hrvati-srbi-i-bosnjaci-govore-isti-jezik-14973 |deadurl=no |accessdate=4. V. 2018 }}</ref><ref>{{cite web|first=Dan |last=Nosovitz |date=11. II 2019 |title=What Language Do People Speak in the Balkans, Anyway? |trans_title=Koji jezik govore ljudi na Balkanu? |language=engleski |url=https://www.atlasobscura.com/articles/what-language-is-spoken-in-the-balkans |publisher=''[[:en:Atlas Obscura|Atlas Obscura]]'' |archivedate=12. II 2019 |deadurl=no |archiveurl=http://www.webcitation.org/768H1caqI |accessdate=8. VII 2019}}</ref> U ''Deklaraciji'' stoji da se [[jezik]] i [[narod]] ne moraju podudarati, da svaki nacionalni [[Kolektivizam|kolektiv]] može svoju [[Varijanta (lingvistika)|varijantu]] samostalno normirati i da su one međusobno ravnopravne.<ref>{{cite web|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavljena u Sarajevu |work=emisija Vijesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=cAjm5pbRwaQ&t=67s |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. IX. 2017}} minuta 1.07</ref> Dokument poziva na prestanak razdvajanja djece po [[nacionalnost|nacionalnoj]] osnovi u školama u ime toga što navodno govore drugim jezikom.<ref name="MiaDuhacek">{{cite web|first1=Goran |last1=Duhaček|first2=Mija |last2=Pavliša |date=28. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku uzbunit će duhove; evo što kažu njeni potpisnici |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-uzbunit-ce-duhove-evo-sto-kazu-njeni-potpisnici-20170328 |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfzR9hwy |deadurl=no |accessdate=6. VII. 2018}}</ref><ref>{{cite book|last=Zanelli |first=Aldo |year=2018 |title=Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 |trans_title=Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997. |language=njemački |series=Studien zur Slavistik ; 41 |location=Hamburg |publisher=Dr. Kovač |pages=83 |isbn=978-3-8300-9773-0 |lccn=|oclc=1023608613 |id={{CROSBI|935754}}. {{NSK-zapis|id=001013945}}}} <small>[https://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=385977 (FFZG)]</small>.</ref> Potpisnici se u ''Deklaraciji'' zalažu za slobodu jezičnog izražavanja svakog pojedinca.<ref>{{cite web|first=Amir |last=Zukić |authorlink=Amir Zukić |title=Gošća Pressinga Snježana Kordić |work=emisija Pressing |url=https://www.youtube.com/watch?v=Lwvedwnv24U&t=3195s |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=29. III. 2017 |accessdate=11. V. 2019 |id={{CROSBI|935979}}}} 53:15 minuta</ref> == Regionalni projekt Jezici i nacionalizmi == {{double image|right|Jezik i nacionalizam.JPG|114|Poster Languages and Nationalisms.jpg|250|Knjiga [[Snježana Kordić|S. Kordić]] ''[[Jezik i nacionalizam]]'' (''lijevo'') poslužila je kao [[inspiracija]] za regionalni projekt Jezici i nacionalizmi (''desno'').}} ''Deklaraciji'' je prethodio regionalni [[projekt]] Jezici i nacionalizmi,<ref>{{cite web |first=Goran |last=Duhaček |date=14. IV. 2017 |title=Izložba 'Izbor političkih performansa u Hrvatskoj od 2000. do danas' |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftz82DE?url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/izlozba-izbor-politickih-performansa-u-hrvatskoj-od-2000-do-danas-20170414 |deadurl=no |accessdate=3. VII. 2018 }}</ref><ref>{{cite web|first=Tina |last=Barbarić |date=24. X. 2017 |title=Ovi politički performansi obilježili su noviju hrvatsku povijest |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |publisher=''T-portal'' |location=Zagreb |issn=1334-3130 |archivedate=25. X. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171025182952/https://www.tportal.hr/kultura/clanak/evo-koji-su-politicki-perfrormansi-obiljezili-modernu-hrvatsku-povijest-foto-20171023 |deadurl=no |accessdate=4. XI. 2017}}</ref> koji je realiziran uz potporu dvije [[Njemačka|njemačke]] [[Zaklada|zaklade]]: [[:de:Forum Ziviler Friedensdienst|Forum Ziviler Friedensdienst ]] i [[:de:Allianz Kulturstiftung|Allianz Kulturstiftung]]. U okviru projekta su se tokom 2016. odvijale konferencije u četiri države, čime je na terenu dobiven uvid u aktualno stanje i probleme.<ref>{{cite web |title=Konferencija ''Jezici i nacionalizmi'' |work=emisija Novi dan |url=http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=22. XI. 2016 |accessdate=14. V. 2019 |archivedate=2016-12-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161228221004/http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |deadurl=yes }} 15. minuta</ref><ref>{{cite web |date=28. III. 2017 |title=Serbokroatisch/Kroatoserbisch: neue Deklaration über gemeinsame Sprache |trans_title=Srpskohrvatski/hrvatskosrpski: nova Deklaracija o zajedničkom jeziku |language=njemački |url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2017-05-26 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qkMVr6rS?url=http://www.kosmo.at/serbo-kroatisch-neue-deklaration-ueber-gemeinsame-sprache/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=9. VIII. 2017 }}</ref> Projekt je [[inspiracija|inspiraciju]] imao u knjizi ''[[Jezik i nacionalizam]]'',<ref>{{cite journal|last=Bugarski |first=Ranko|authorlink=Ranko Bugarski|title="The Declaration on the Common Language": A View from the Inside |trans_title="Deklaracija o zajedničkom jeziku": pogled iznutra |language=engleski |journal= Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics |volume=2 |issue=2 |page=23 |year=2019 |doi=10.12681/awpel.22595 |issn=2858-2801 |id={{S2CID|216297674}} |url=https://ejournals.epublishing.ekt.gr/index.php/awpel/article/view/22595/19212 |deadurl=no |accessdate=17. VII. 2022 |quote=The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called "Jezici i nacionalizmi" [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010). }}</ref><ref>{{cite web |title=Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom |work=emisija N1 na jedan |url=http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=21. XI. 2016 |accessdate=1. IV. 2018 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201043043/http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |deadurl=yes }} 25. minuta</ref><ref>{{YouTube|cAek_v71bLE|Tribina "Čiji je naš jezik?", minuta 25}}</ref> a organizirala su ga četiri [[Nevladina organizacija|nevladina udruženja]] iz svake od uključenih zemalja: [[P.E.N.]] Centar u [[BiH]] iz [[Sarajevo|Sarajeva]], udruga Kurs iz [[Split]]a, KROKODIL iz [[Beograd]]a te Centar za građansko obrazovanje iz [[Podgorica|Podgorice]].<ref>{{cite web |title=Regionalne ekspertske konferencije: Jezici i nacionalizmi |url=http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |publisher=''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' |location=Podgorica |issn=1450-6181 |date=1. IV. 2016 |accessdate=3. IX. 2017 |archivedate=2017-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201040852/http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |deadurl=yes }}</ref> Organizirana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija održana u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz [[lingvist|lingviste]] sudjelovali i [[književnik|književnici]], [[novinar]]i, [[antropolog|antropolozi]] i dr.<ref>{{cite web |title=Uzdizanje čistog govora vodi u lingvicizam |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=329337&title=Uzdizanje+%C4%8Distog+govora+vodi+u+lingvicizam |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=2. III. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of7iCYEa |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=7. X. 2016 |accessdate=2. V. 2019}}</ref><ref>{{cite web |first=Dragan |last=Banjac |title=Kradu li nacionalisti jezik? |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of7n6xk5?url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |deadurl=no |date=9. X. 2016. |accessdate=7. VI. 2017 }}</ref> Velik značaj dat je i uključivanju brojne publike.<ref>{{cite web |last=Duilo |first=Dražen |title=A što ako Srbi i Hrvati imaju zajednički jezik? |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8K4C8u?url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |deadurl=no |location=Split |issn=0350-4662 |date=19. V. 2016. |accessdate=14. VIII. 2018 }}</ref><ref>{{cite web |first=Dušan |last=Komarčević |title=Čiji je naš jezik? |url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6of8Q0SSM?url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |deadurl=no |date=6. X. 2016. |accessdate=9. IV. 2017 }}</ref> Naslovi debatnih krugova u okviru konferencijâ bili su: {| class="wikitable" |- ! colspan="3" | Serija regionalnih ekspertskih konferencija Jezici i nacionalizmi |- ! Mjesto ! Naziv debatnog kruga ! Datum |- | rowspan="2" | [[Podgorica]] | Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom? | 21. IV. 2016. |- | Kakav je smisao povećavanja jezičkih razlika? | 22. IV. 2016. |- | rowspan="2" | [[Split]] | Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti? | 19. V. 2016. |- | Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik? | 20. V. 2016. |- | rowspan="2" | [[Beograd]] | Ko kome krade jezik? | 5. X. 2016. |- | Ideologija ispravnog jezika | 6. X. 2016. |- | rowspan="2" | [[Sarajevo]] | Političke manipulacije temom jezika | 23. XI. 2016. |- | Lektori kao utjerivači nacionalnosti | 24. XI. 2016. |} == Sastavljanje teksta ''Deklaracije'' == [[Datoteka:Collecting signatures for the Declaration on the Common Language.jpg|thumb|right|230px|''Deklaracija'' je za nekoliko dana dobila preko 8.000 potpisa]] U sastavljanju teksta ''Deklaracije'' sudjelovalo je preko trideset eksperata, od čega su polovinu činili lingvisti,<ref>{{YouTube|mpCCM4OTFgY|Emisija o Deklaraciji na BN-TV 2017, minuta 20:02}}</ref> iz sve četiri države,<ref>{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=23. II. 2018 |title=Jezik kao sredstvo ideološke propagande (intervju vodila Bojana Marić) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935893.Intervju_SK_BH_radio_23-2-2018-Bojana_Mari_Otvoreni_studio.WAV |work=emisija Otvoreni studio |publisher=''[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]'' |location=Sarajevo |accessdate=9. IV. 2018 |id={{CROSBI|935893}}}}, minuta 3:00</ref> različitih nacionalnosti, a proces pisanja trajao je više mjeseci.<ref name="VLDerk"/> Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu kada je grupa mladih ljudi u tom gradu,<ref>{{cite web|first=Rajka |last=Glušica |title=Glušica: Ako se dobro razumijemo – govorimo jednim jezikom |work=emisija Novi dan (voditeljica Minela Jašar) |url=http://ba.n1info.com/a145947/Vijesti/Vijesti/Glusica-Ako-se-dobro-razumijemo-govorimo-jednim-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=30. III. 2017 |accessdate=2. V. 2019 |quote=Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, već se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predložila grupa mladih ljudi.}} minuta 1.50</ref><ref>{{cite web |last=Vlašić |first=Nela |date=31. III. 2017 |title=Mali jezik, velika larma roda moga |url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfuDKlmj?url=http://www.autograf.hr/mali-jezik-velika-larma-roda-moga/ |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=19. IX. 2018 }}</ref><ref>{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas |work=emisija Novi dan (voditeljica Alma Dautbegović-Voloder) |url=http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=27. II. 2018 |accessdate=2. V. 2018 |id={{CROSBI|935896}} |quote=Kao prvo da spomenem ipak, jer smo u Sarajevu, da je to bila inicijativa mladih ljudi iz Sarajeva i onda se proširila na intelektualce iz sve četiri države. |archivedate=2018-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180807125437/http://ba.n1info.com/a245836/Video/Kordic-Nacionalizam-se-zahuktava-i-danas.html |deadurl=yes }} minuta 9.44</ref> koji su obrazovanje prošli kroz takozvane "dvije škole pod jednim krovom",<ref name="Posteno">{{cite web |first=Duška |last=Jurišić |title=O provokaciji ili dekontaminaciji |work=emisija Pošteno |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |publisher=''[[Federalna televizija]]'' |date=3. IV. 2017 |accessdate=4. VIII. 2017 |archivedate=2017-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411221148/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |deadurl=yes }} minuta 14.00</ref> došla na ideju da sastave tekst kojim bi potaknuli na promjenu jezične politike u sve četiri zemlje,<ref name="Lasic">{{cite web |last=Lasić |first=Igor |title=Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika |url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=16–17 |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6oepFXjTa?url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=13. I. 2017. |accessdate=2. VI. 2019 }}</ref> a naslovili su ga ''Deklaracija o zajedničkom jeziku''.<ref name="Grozdanic">{{cite web |last=Grozdanić |first=Dragan |title=Bez tlake na jeziku |url=http://www.portalnovosti.com/bez-tlake-na-jeziku |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |pages=4–6 |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=31. III. 2017 |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg0lirOn |deadurl=no |accessdate=5. X. 2017}}</ref> Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su daljnju doradu profesionalnim [[lingvist]]ima,<ref name="VLDerk">{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=6–7 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=28. III. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qg0sFVHO?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |deadurl=no |accessdate=10. VII. 2018 }}</ref> tako da je sljedećih mjeseci ''Deklaracija'' dorađivana u [[Zagreb]]u pa se stoga može zvati i "zagrebačkom ''Deklaracijom''".<ref>{{cite web |last=Derk |first=Denis |title=Lokalni političari iz zajedničkog stvorili četiri nova jezika |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |publisher=''[[Večernji list]]'' |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=31. III. 2017 |archivedate=2017-08-18 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6snlActZS?url=https://www.vecernji.hr/vijesti/lokalni-politicari-iz-zajednickog-stvorili-cetiri-nova-jezika-1159671 |deadurl=no |accessdate=4. X . 2018 }}</ref> Odlučeno je da izrada ''Deklaracije'' bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. godini potpisalo je na individualno upućen poziv četrdeset istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neočekivano brojan odaziv kao i nekoliko sugestija u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaključak da u društvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom. Nastavljen je rad formiranjem odbora eksperata različitih nacionalnosti iz sve četiri zemlje koji su 16. i 17. I. 2017. u Zagrebu radili na konačnoj verziji ''Deklaracije''.<ref name="Lasic"/> Nakon sastanka je tekst upućen i na [[recenzija|kritičku procjenu]] dvadesetak konzultanata čiji neki prijedlozi su potom ugrađeni u završnu formu teksta.<ref>{{YouTube|-od7fL44o8g|Okrugli stol o Deklaraciji na Subverzivnom festivalu u Zagrebu 2017, minuta 5-7}}</ref> ''Deklaracija o zajedničkom jeziku'' s više od dvjesto potpisa istaknutih intelektualaca<ref>{{cite web |last=Puhovski |first=Žarko |authorlink=Žarko Puhovski |title=Politika u RH je najgluplje i najhisteričnije reagirala |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |date=7. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfu5YL7a?url=http://hr.n1info.com/a189788/Vijesti/Politika-u-RH-je-najgluplje-i-najhistericnije-reagirala.html |deadurl=no |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=5. VII. 2019 }}</ref> iz [[Hrvatska|Hrvatske]],<ref>{{cite web |last=Savičević Ivančević |first=Olja |title=Predsjednik društva pisaca tuži novinara: Petkovića pozivaju na ostavku. "To je bijedno i kukavički!" |url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |publisher=''Lupiga'' |archivedate=2017-11-22 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6v9xTF7dj?url=http://www.lupiga.com/vijesti/predsjednik-drustva-pisaca-tuzi-novinara-petkovica-pozivaju-na-ostavku-to-je-bijedno-i-kukavicki |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3831 |date=16. XI. 2017 |accessdate=22. IX. 2018 }}</ref> [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]] istovremeno je predstavljena javnosti 30. III. 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je upriličena i [[Pres-konferencija|konferencija za medije]] i dvije panel diskusije za javnost s naslovima "Šta je zajednički jezik?" i "Jezik i budućnost". Potom je ''Deklaracija'' ponuđena za daljnje [[Peticija|potpisivanje]] svima zainteresiranima.<ref>{{cite web|author=[[P.E.N.]] |date=27. III. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=http://penbih.ba/2017/03/deklaracija-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''P.E.N. BiH'' |location=Sarajevo |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg1186Q1 |deadurl=no |accessdate=8. VII. 2017}}</ref> Sljedećih dana ju je potpisalo preko 8.000 ljudi.<ref>{{cite web|first=Martin |last=Sander|date=23. V. 2017 |title=Nationalistisch geprägte Sprache? |trans_title=Nacionalistički obilježen jezik? |language=njemački |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935988.Deutschlandradio_SK_23-5-2017.mp3 |publisher=''Njemački radio'' |location=Berlin |accessdate=19. XI. 2018}}</ref> Održan je okrugli stol o ''Deklaraciji'' i u Zagrebu u okviru 10. [[Subverziv festival]]a pod naslovom "Jezik i nacionalizam".<ref>{{cite web|date=19. V. 2017 |title=Okrugli stol: Jezik i nacionalizam |url=http://subversivefestival.com/sf17/okrugli-stol-jezik-i-nacionalizam/ |publisher=''[[Subversive Festival|10. Subversive Festival]]'' |location=Zagreb |archivedate=24. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rSHTTHVu |deadurl=no |accessdate=1. X. 2017}}</ref><ref>{{YouTube|ZlyXyJtu_KQ|Okrugli stol: Jezik i nacionalizam (traje sat i pol)}}</ref> Zatim je održana debata<ref>{{YouTube|2VsRa2kfAwk|Isječak iz debate (Teofil Pančić), traje 2 minute}}</ref> na književnom Festivalu Krokodil u Beogradu pod naslovom "O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima".<ref>{{cite web|author=[[Tanjug]] |date=19. VI. 2017 |title=Ljudi, nemojmo da se zafrkavamo, svi govorimo istim jezikom |url=http://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2017&mm=06&dd=19&nav_category=1864&nav_id=1273654 |publisher=''[[B92]]'' |location=Beograd |archivedate=24. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rSHdFiuT |deadurl=no |accessdate=30. VIII. 2018}}</ref><ref>{{cite web|last=Ćirić |first=Sonja |date=22. VI. 2017 |title=Ptičica koja ide okolo i smeta |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1509828 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=30. VI. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rbpJ2HuD |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. II. 2019}}</ref> Nakon toga je u [[Novi Sad|Novom Sadu]] održana na festivalu [[EXIT|Exit]] tribina "Čiji je naš jezik?"<ref>{{YouTube|pJxjTonO67I|Prilog sa tribini "Čiji je naš jezik?", traje 7 minuta}}</ref><ref>{{cite web |title=Svi govorimo naš jezik |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=350623&title=%E2%80%9CSvi+govorimo+NA%C5%A0+jezik%E2%80%9D |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=14. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rx0DYCWD |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=9. VII. 2017 |accessdate=15. VIII. 2018}}</ref><ref>{{cite web|date=9. VII. 2017 |title=Tribina: Deklaracijom o zajedničkom jeziku protiv nacionalizma |url=http://www.autonomija.info/tribina-deklaracijom-o-zajednickom-jeziku-protiv-nacionalizma.html |publisher=''Autonomija'' |archivedate=15. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6ry6Ll2rL |deadurl=no |location=Novi Sad |accessdate=10. III. 2019}}</ref> i na Regionalnoj književnoj konferenciji Book Talk panel "Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku".<ref>{{YouTube|975YLk0XONE|Panel o Deklaraciji na Book Talk, traje 56 minuta}}</ref> I u Crnoj Gori održan je okrugli stol o Deklaraciji u okviru 7. [[Njegoš]]evih dana.<ref>{{YouTube|yEDBscF80IM|Najava okruglog stola o Deklaraciji na TV Vijestima, traje 14 minuta}}</ref><ref>{{cite web|date=2. IX. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku na Njegoševim danima |url=http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |publisher=''Radio Kotor'' |archivedate=28. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190928164939/http://www.radiokotor.info/radio/index.php/ovo-nema-nide/78-lokalne-vijesti/16145-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-na-njegosevim-danima |deadurl=no |location=Kotor |accessdate=29. IX. 2019}}</ref> Krajem iste kalendarske godine u okviru 6. Otvorenog univerziteta u Sarajevu održana je rasprava "Šta da se radi s jezikom: ko (ne) govori zajednički?".<ref>{{cite web |first=Hana |last=Sokolović |title=Šta da se radi s jezikom? |work=emisija Dnevnik |url=http://ba.n1info.com/a226040/Video/Info/Sta-da-se-radi.-s-jezikom.html |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |date=10. XI. 2017 |accessdate=22. IV. 2018 }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} 1:48 minuta</ref> {| class="wikitable" |- ! colspan="4" | Serija tribina o Deklaraciji u 2017. |- ! Mjesto ! Naziv tribine ! Manifestacija ! Datum |- | rowspan="3" | [[Sarajevo]] | Šta je zajednički jezik?{{Ref label|a|a|none}} | rowspan="2" | Predstavljanje Deklaracije | rowspan="2" | 30. III. 2017. |- | Jezik i budućnost{{Ref label|b|b|none}} |- | Ko (ne) govori zajednički?{{Ref label|c|c|none}} | Otvoreni univerzitet | 10. XI. 2017. |- | [[Zagreb]] | Jezik i nacionalizam{{Ref label|d|d|none}} | [[Subversive Festival]] | 19. V. 2017. |- | [[Beograd]] | O Deklaraciji o zajedničkom jeziku i drugim demonima{{Ref label|e|e|none}} | [[:en:Krokodil Literary Festival|Festival Krokodil]] | 18. VI. 2017. |- | rowspan="2" | [[Novi Sad]] | Čiji je naš jezik?{{Ref label|f|f|none}} | [[EXIT|Festival Exit]] | 8. VII. 2017. |- | Koji su dometi Deklaracije o zajedničkom jeziku?{{Ref label|g|g|none}} | Book Talk | 29. IX. 2017. |- | | [[Kotor]] | Deklaracija o zajedničkom jeziku{{Ref label|h|h|none}} | [[Njegoš]]evi dani | 1. IX. 2017. |- |} [[Datoteka:Snjezana Kordic keynote presentation Hokkaido University.jpg|thumb|left|360px|[[Snježana Kordić]] [[govor]]i o ''Deklaraciji'' u plenarnom [[prezentacija|predavanju]] na [[kongres|konferenciji]] u [[Japan]]u 2018.<ref name="KordJapan"/>]]Naredne 2018. godine održan je niz plenarnih [[prezentacija|predavanja]] o ''Deklaraciji'' na [[znanost|znanstvenim]] [[kongres|konferencijama]] na [[sveučilište|sveučilištima]] raznih [[Evropska unija|EU zemalja]],<ref>{{cite web |date=25. IX. 2018 |title=U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74dd8zfAo?url=https://www.tacno.net/kultura/u-austriji-odrzana-konferencija-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=3. I. 2019 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |date=21. X. 2018 |title=U Pragu konferencija o jeziku |url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddGrZjW?url=https://www.tacno.net/nasi-u-svijetu/u-pragu-konferencija-o-jeziku |accessdate=26. XII. 2018 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |date=17. VI. 2018 |title=U Poznanju održana debata o jezicima i identitetima |url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddMJUYR?url=https://www.tacno.net/kultura/u-poznanju-odrzana-debata-o-jezicima-i-identitetima |accessdate=2. I. 2019 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web |title=Borba protiv nacionalizma: priznanje Snježani Kordić za osobu godine |url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |date=30. XII. 2018 |archivedate=2019-01-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/75AQjlB3w?url=http://ba.n1info.com/Kultura/a306670/Borba-protiv-nacionalizma-Priznanje-Snjezani-Kordic-za-osobu-godine.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. I. 2019 }}</ref> a potom i na sveučilištima u [[Japan]]u.<ref name="KordJapan">{{cite web |date=19. XII. 2018 |title=U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu |url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2018-12-21 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74pZzBl1m?url=https://www.tacno.net/kultura/u-japanu-konferencije-o-jeziku-i-nacionalizmu/ |accessdate=27. XII. 2018 |deadurl=no }}</ref><ref>{{cite web|date=10. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Tokiju |url=http://src-h.slav.hokudai.ac.jp/jp/seminors/src/Document/2018/181210presym.pdf |location=Tokio |publisher=''Waseda sveučilište'' |archivedate=13. XII. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/74deKKLaE |accessdate=3. I. 2019}}</ref><ref>{{cite web |date=13. XII. 2018 |title=Plakat konferencije u Sapporu |url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |location=Sapporo |publisher=''[[Univerzitet na Hokkaidu]]'' |archivedate=2018-12-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/74ddzezJR?url=http://src-home.slav.hokudai.ac.jp/sympo/2018winter/images/2018winterposter.pdf |accessdate=25. XII. 2018 |deadurl=yes }}</ref> Povodom druge obljetnice također su održane tribine:<ref name="Wien">{{cite web |date=25. III. 2019 |title=Novi Bečki dogovor? |url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |location=Mostar |publisher=''[http://tacno.net/ Tačno.net]'' |archivedate=2019-04-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/77dteohoj?url=https://www.tacno.net/kultura/novi-becki-dogovor/ |accessdate=3. V. 2019 |deadurl=no }}</ref> u [[Beč]]u promocija ''Deklaracije'' - naslov tribine bio je "Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?"<ref>{{YouTube|1mBDgUMvplM|Promocija Deklaracije u Beču, traje 2 sata}}</ref> i u Zagrebu pod naslovom "Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku", u organizaciji Saveza studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta]],<ref>{{cite web|title=Jedan jezik ili više jezika: rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku |url=https://www.facebook.com/SavezStudentskihUdruga/videos/306274900055880 |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |date=28. III. 2019 |accessdate=5. VII. 2019}} traje 2 sata</ref> a potom i plenarno predavanje o ''Deklaraciji''.<ref>{{cite web|date=26. IV. 2019 |title=Plakat konferencije u Zagrebu |url=https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE |location=Zagreb |publisher=''Savez studentskih udruga [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]]'' |archivedate=26. IV. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190426111901/https://drive.google.com/file/d/15IA04I2FMg4-E9Pi6XiWEzzXQnkTH7gi/view?fbclid=IwAR0pfNhIMyQSvYH9ZBbNo7P6MkkXMSIvzpzfgmtQJypkxwkJQ2-OcFnJ7JE |accessdate=3. VI. 2019}}</ref> == Tekst ''Deklaracije'' == {{quote box | width = 100% | fontsize = 100% | quote = Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo <center>'''DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU'''</center> Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan. Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost. Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika. Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti. ;Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da * činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama; * svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika; * sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika; * policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika; * činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi; * između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena; * standardne, dijalektalne i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika. ;Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na * ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama; * zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika; * prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti; * izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja; * slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti; * jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima; * slobodu dijalektalne i regionalne upotrebe; * i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika. U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. III. 2017. }} Izvor: ''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]''<ref name="Grozdanic"/> {{clear}} ==Potpisnici ''Deklaracije''== [[Datoteka:Noam Chomsky portrait 2017.jpg|thumb|right|140px|[[Noam Chomsky]] 2017. (potpisnik ''Deklaracije'')]] Ugledni [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[Sociolingvistika|sociolingvist]] [[:en:Peter Trudgill|Peter Trudgill]] zapaža da „''lingvisti su dobro zastupljeni na listi potpisnika''“.<ref>{{cite web|author=[[:en:Peter Trudgill|Trudgill, Peter]] |date=30. XI. 2017 |page=46 |title=Time to make four into one |trans_title=Vrijeme da četiri budu jedan |language=engleski |url=https://archive.org/details/PeterTrudgillTimeToMakeFourIntoOne2017 |publisher=''[[:en:The New European|The New European]]'' |accessdate=17. XII . 2017 |quote=linguists are well represented on the list of signatories}}</ref> Posebno je [[Publicitet|odjeknulo]] da je i najpoznatiji lingvist u svijetu „''[[Noam Chomsky]] potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku''“<ref>{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |title=Noam Chomsky potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |date=27. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACChzKy?url=http://ba.n1info.com/a250910/Vijesti/Vijesti/Noam-Chomsky-potpisao-Deklaraciju-o-zajednickom-jeziku.html |deadurl=no |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=4. V. 2018 }}</ref> „''zajedno s preko pedeset drugih lingvista, među kojima su Anders Ahlqvist, Ronelle Alexander, Nadira Aljović, Bojan Anđelković, Boban Arsenijević, John Frederick Bailyn, Josip Baotić, Ranka Bijeljac-Babić, Ranko Bugarski, Vesna Bulatović, Daniel Bunčić, Costas Canakis, Greville Corbett, Oliver Czulo, Natalia Długosz, Ljiljana Dolamic, Nicholas Evans, Rajka Glušica, Radmila Gorup, Senahid Halilović, Camiel Hamans, Mirjana Jocić, Jagoda Jurić-Kappel, Dunja Jutronić, Dejan Karavesović, Jana Kenda, Ivan Klajn, Snježana Kordić, Svetlana Kurteš, Igor Kusin, Zineta Lagumdžija, Igor Lakić, Gordana Lalić-Krstin, Mia Mader Skender, Alisa Mahmutović, Olga Mišeska Tomić, Vladimir Miličić, Spiros Moschonas, Joachim Mugdan, Zoran Nikolovski, Miloš Okuka, Tatjana Paunović, Dušan-Vladislav Pažđerski, Mira Peter, Tanja Petrović, Enisa Pliska, Milena Podolšak, Luka Raičković, Katarina Rasulić, Marija Runić, Svenka Savić, Marko Simonović, Ljiljana Subotić, Danko Šipka, Dušanka Točanac, Neda Todorović, Aleksandar Trklja, Peter Trudgill, Mladen Uhlik, Hanka Vajzović, Vera Vasić, Elvira Veselinović, Đorđe Vidanović, Ana Ždrale, Jelena Živojinović.''“<ref>{{cite journal |first=Snježana |last=Kordić |authorlink=Snježana Kordić |title=Aldo Zanelli: ''Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift'' Jezik ''von 1991 bis 1997'' (prikaz knjige) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935754.Politicka_misao_1_2018_129_133_Kordic-prikaz-Zanelli.pdf |journal=Politička misao |issn=0032-3241 |oclc=1032613668 | volume=55 |issue=1, 2018 |pages=131–132 |location=Zagreb |id={{CROSBI|935754}}. {{CEEOL|672926}}. {{ZDB (DE)|862437-9}}}}</ref> ''Neki od potpisnika ''Deklaracije'' o kojima postoji članak na ovoj Wikipediji:'' <table style="width: 100%; margin-left: -1px; border-collapse: collapse"> <tr> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ivana Bodrožić]] [[Mirjana Karanović]] [[Rajko Grlić]] [[Željko Komšić]] [[Bora Ćosić]] [[Snježana Banović]] [[Svetislav Basara]] [[Ivan Ivanji]] [[Igor Grubić]] [[Filip David]] [[Vladimir Arsenijević]] [[Janko Baljak]] [[Asmir Kujović]] [[Štefica Galić]] [[Rade Dragojević]] [[Vili Matula]] [[Ivan Čolović]] [[Edvin Kanka Ćudić]] [[Pjer Žalica]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Snježana Kordić]] [[Dubravka Ugrešić]] [[Ante Tomić]] [[Noam Chomsky]] [[Boris Dežulović]] [[Dejan Tiago Stanković]] [[Dragan Markovina]] [[Enver Kazaz]] [[Svetlana Lukić]] [[Viktor Ivančić]] [[Nihad Hasanović]] [[Ognjen Sviličić]] [[Teofil Pančić]] [[Srđan Srdić]] [[Nikola Vučić]] [[Nikša Butijer]] [[Ivan Klajn]] [[Borka Pavićević]] [[Dunja Jutronić]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ranko Bugarski]] [[Daša Drndić]] [[Rade Šerbedžija]] [[Svenka Savić]] [[Biljana Srbljanović]] [[Predrag Lucić]] [[Dubravka Stojanović]] [[Slobodan Šnajder]] [[Nenad Veličković]] [[Borka Rudić]] [[Dritan Abazović]] [[Goran Kljajić]] [[Nemanja Cvijanović]] [[Milan Rakovac]] [[Elvedin Nezirović]] [[Tatjana Šojić]] [[Dragan Velikić]] [[Jasmila Žbanić]] </td> <td align="left" valign="top" style="padding-left"> [[Ella Dvornik]] [[Vesna Pešić]] [[Ivana Sajko]] [[Dejan Čavić]] [[Dragana Varagić]] [[Goran Marković]] [[Dušan-Vladislav Pažđerski]] [[Feđa Stojanović]] [[Isidora Žebeljan]] [[Dragoljub Mićunović]] [[Marija Perović]] [[Goran Dević]] [[Igor Galo]] [[Srđan Karanović]] [[Dejan Đokić]] [[Željko Ivanković]] [[Srbijanka Turajlić]] [[Lana Barić]] </td> </tr> </table> == Potpisnici o ''Deklaraciji'' == {{div col start|cols=2}} *{{cite web|first=Boban |last=Arsenijević |date=15. IV. 2017 |title=Policentrični zajednički jezik i deklaracija o tome izazvali burne reakcije (intervju vodili Nemanja Stevanović i Vladimir Đorđević) |url=http://mediareform.rs/policentricni-zajednicki-jezik-i-deklaracija-o-tome-izazvali-burne-reakcije/ |publisher=''Media & Reform centar'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfq8KBym |deadurl=no |location=Niš |accessdate=4. II. 2018}} *{{cite web|first=Boban |last=Arsenijević |date=18. V. 2017 |title=Deklaracija je uzdrmala temelj nacionalističke zloupotrebe jezika (intervju vodio Vladislav Stojičić) |url=http://www.p-portal.net/boban-arsenijevic-deklaracija-je-uzdrmala-temelj-nacionalisticke-zloupotrebe-jezika/ |publisher=''P-portal'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqJCQch |deadurl=no |location=Zagreb |accessdate=4. VII. 2019}} *{{cite web|author1=Arsenijević, Vladimir |author1link=Vladimir Arsenijević |author2=Klajn, Ivan |author2link=Ivan Klajn |date=8. IV. 2017 |title=Govore li Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci isti jezik? (pripremila Kristina Šarić) |url=http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/govore-li-srbi-hrvati-bosnjaci-i-crnogorci-isti-jezik_815058.html |work=emisija Vojvođanski dnevnik |publisher=''[[Radio-televizija Vojvodine]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqXx05x |deadurl=no |location=Novi Sad |accessdate=5. XI. 2018}} *{{cite web |last=Bahr |first=Manuel |date=31. III. 2017 |title=Deklaration: B/K/M/S ist eine Sprache – „Ich habe unterschrieben!“ |trans_title=Deklaracija: B/H/C/S je jedan jezik – „Ja sam potpisao!“ |language=njemački |url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |publisher=''Kosmo'' |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zACNDOvJ?url=https://www.kosmo.at/deklaration-bkms-ist-eine-sprache-ich-habe-unterschrieben/ |deadurl=no |location=Beč |accessdate=4. V. 2018 }} *{{cite web|first=Milena |last=Bogavac |date=8. VII. 2017 |title=Kako sam potpisala da nisam poliglota |url=https://noizz.rs/kontra/milena-bogavac-kako-sam-potpisala-da-nisam-poliglota/jd895w0 |publisher=''Noizz'' |archivedate=14. VII. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6rxDbrTqx |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=15. X. 2017}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=5. IV. 2017 |title=Dobronameran apel javnosti (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1488752 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqkH98O |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. III. 2019}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=13. IV. 2017 |title=Deklaracija nije politička platforma (intervju vodila Mirjana Mitrović) |url=https://www.ekspres.net/drustvo/intervju-ranko-bugarski-lingvista-deklaracija-nije-politicka-platforma |publisher=''Ekspres'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfqsT54W |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=1. VII. 2019}} *{{cite web|last=Bugarski |first=Ranko |authorlink=Ranko Bugarski |date=7. V. 2017 |title=Mali katalog promašaja |url=http://www.danas.rs/nedelja.26.html?news_id=345109&title=Mali+katalog+proma%C5%A1aja |publisher=''[[Danas (novine)|Danas]]'' |archivedate=24. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qhNt1vGy |deadurl=no |location=Beograd |issn= 1450-538X |accessdate=9. IX. 2017}} *{{cite web|first=Ivan |last=Cingel |date=14. IV. 2017 |title=Drevni i volšebni jeziče Hrvata |url=http://www.forum.tm/vijesti/drevni-i-volsebni-jezice-hrvata-5523 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrJcFws |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=5. II. 2018}} *{{cite web|first=Ivan |last=Cingel |date=27. IV. 2017 |title=Ovo nije još jedan tekst o Deklaraciji |url=http://www.forum.tm/vijesti/ovo-nije-jos-jedan-tekst-o-deklaraciji-5597 |publisher=''Forum.tm'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrQIJlP |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-3874 |accessdate=6. X. 2017}} *{{cite web|last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=1. IV. 2017 |title=Riba ribi grize jezik |url=https://www.dnevnik.si/1042767518/mnenja/kolumne/boris-dezulovic-riba-ribi-grize-jezik |publisher=''Dnevnik'' |language=slovenski |archivedate=24. I. 2019 |archiveurl=http://www.webcitation.org/75fGLrGlN |deadurl=no |location=Ljubljana |issn=1581-3037 |accessdate=8. VII. 2019}} *{{cite web|last=Dežulović |first=Boris |authorlink=Boris Dežulović |date=9. IV. 2017 |title=Hapsus linguae |url=http://www.portalnovosti.com/hapsus-linguae |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrV3Oxm |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=28. V. 2018}} *{{cite web|last=Glušica |first=Rajka |date=20. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1492562 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrangvh |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=15. VIII. 2017}} *{{cite web|last=Gudžević |first=Sinan |date=18. IV. 2017 |title=Reklaracija |url=http://www.portalnovosti.com/reklaracija |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrfNJmE |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=13. VI. 2019}} *{{cite web|last=Gudžević |first=Sinan |date=2. V. 2017 |title=Pismo kardinalu Bozaniću |url=http://www.portalnovosti.com/pismo-kardinalu-bozanicu |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrkFVoK |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=2. VI. 2018}} *{{cite web|last=Halilović |first=Senahid |title=Halilović za N1: Dužni smo osluškivati javnu riječ |work=emisija N1 na jedan (voditelj Nikola Vučić) |url=https://www.youtube.com/watch?v=Zg3DRGByMok |date=26. IV. 2018 |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=7. V. 2017}} minuta 53:27 *{{cite web|last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=8. IV. 2017 |title=Novi Novi list |url=http://www.portalnovosti.com/novi-novi-list |publisher=''[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrpUbs9 |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=4. IX. 2018}} *{{cite web|last=Ivančić |first=Viktor |authorlink=Viktor Ivančić |date=17. IV. 2017 |title=Kako ne biti Jugoslaven? |url=http://proletter.me/portfolio/kako-ne-biti-jugoslaven/ |publisher=''Proletter'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qg3qh71p |deadurl=no |location=Podgorica |accessdate=18. VI. 2019}} *{{cite web|last=Kazaz |first=Enver |authorlink=Enver Kazaz |date=27. IV. 2017 |title=Jezik nije mentalni kazamat (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1495167 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfruyoeb |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=7. VII. 2018}} *{{cite web|last=Kljajić |first=Jagoda |date=3. IV. 2017 |title=Potpišite Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=https://prozaonline.com/2017/04/03/jagoda-kljaic-potpisite-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/comment-page-1/ |publisher=''Prozaonline'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfrzdPxr |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=1. VIII. 2017}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate (intervju vodio Denis Derk) |url=https://www.vecernji.hr/kultura/neki-srbi-misle-da-deklaracija-favorizira-hrvate-1160790 |publisher=''[[Večernji list]]'' |pages=36–37 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=4. IV. 2017 |archivedate=26. V. 2017 |archiveurl= http://www.webcitation.org/6qkA9cuOL |deadurl=no |accessdate=13. IX. 2018 |id={{CROSBI|935899}}}} *{{cite web|last= Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=5. IV. 2017 |title=Čitaj pažljivo, kako god zoveš jezik |url=http://www.dw.com/sr/%C4%8Ditaj-pa%C5%BEljivo-kako-god-zove%C5%A1-jezik/a-38301233 |publisher=''Deutsche Welle'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfs6YNTI |deadurl=no |location=Bonn |accessdate=9. VII. 2017 |id={{CROSBI|936014}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=13. IV. 2017 |title=Jezik više naroda (intervju vodila Sonja Ćirić) |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1490801 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsDNfjx |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=4. VI. 2019 |id={{CROSBI|936009}}}} *{{cite web |author1=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |author2=Ibrahimović, Nedžad |title=O Deklaraciji o zajedničkom jeziku |work=emisija Globalno [[Boris Malagurski|Borisa Malagurskog]] |url=http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |date=3. V. 2017 |archivedate=2017-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171022133212/http://www.rtvbn.com/arhiva/emisija/2280 |deadurl=yes |publisher=''[[Radio-televizija BN]]'' |accessdate=3. VIII. 2017 }} minuta 84:14 *{{cite web|last= Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=10. I. 2018 |title=Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |publisher=''Slobodni Filozofski'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACakabc |deadurl=no |location=Zagreb |accessdate=4. V. 2018 |id={{CROSBI|935894}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=30. III. 2018 |title=Čistoća naroda i jezika ne postoji (intervju vodila Gordana Sandić-Hadžihasanović) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-snjezana-kordic/29135311.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACjWbZU |deadurl=no |location=Prag |accessdate=7. III. 2019 |id={{CROSBI|935824}}}} *{{cite web|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Deklaracija ruši i posljednji tabu (intervju vodila Maja Abadžija) |url=http://bib.irb.hr/datoteka/935790.Intervju-Oslobodjenje-2018.JPG |publisher=''[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]'' |pages=18–19 |location=Sarajevo |issn=0351-3904 |date=26. II. 2018 |archivedate=26. II. 2018 |archiveurl= https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/deklaracija-rusi-i-posljednji-tabu |deadurl=no |accessdate=7. IV. 2018 |id={{CROSBI|935790}}}} *{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Njegoševi dani 7: zbornik radova s međunarodnog naučnog skupa, Kotor 30.8.-3.9.2017 |publisher=Univerzitet Crne Gore, Filološki fakultet |pages=145–152 |chapter=Reakcije na Deklaraciju o zajedničkom jeziku |chapterurl=http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |deadurl=no |location=Nikšić |year=2019 |isbn=978-86-7798-062-7 |ssrn=3452730 |id={{CROSBI|1019779}}. {{S2CID|231517900}} |archivedate=27. IX. 2019 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190927141935/http://bib.irb.hr/datoteka/1019779.REAKCIJE_NA_DEKLARACIJU.PDF |accessdate=24. VII. 2022}} *{{cite web|last=Krajišnik |first=Đorđe |date=18. IV. 2017 |title=Zašto ciče bardovi nacional-lingvistike |url=http://www.xxzmagazin.com/zasto-cice-bardovi-nacional-lingvistike |publisher=''XXZ regionalni portal'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsJRZ4d |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=18. VI. 2017}} *{{cite web |last=Lucić |first=Predrag |date=3. IV. 2017 |title=Deklaracija o SAO Rijeci |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfsW18Ld?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Trafika-Predraga-Lucica/Deklaracija-o-SAO-Rijeci |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=5. X. 2020}} *{{cite book|last=Lukić|first=Marija|title=¿A quién partenece (nuestra) lengua? La lucha para la paz lingüística en los Balcanes. El serbocroata entre el recuerdo, el rechazo y el anhelo|language=španjolski|trans_title=Kome pripada (naš) jezik? Borba za jezični mir na Balkanu. Srpskohrvatski između sjećanja, odbijanja i čežnje|chapter=Declaración sobre la langua común|trans_chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://digibug.ugr.es/bitstream/handle/10481/62376/52925.pdf?sequence=4&isAllowed=y|url-status=live|format=PDF|publisher=Universidad de Granada|series=tesis doctoral|pages=168–182|location=Granada|year=2020|accessdate=22. VII. 2022}} *{{cite book|last=Mader Skender|first=Mia|title=Die kroatische Standardsprache auf dem Weg zur Ausbausprache|language=njemački |trans_title=Hrvatski standardni jezik na putu da postane ausbau jezik|chapter=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://www.zora.uzh.ch/id/eprint/215815/|url-status=live|format=PDF|publisher=Universität Zürich, Philosophische Fakultät, Slavisches Seminar|series=UZH Dissertationen|pages=81–84|location=Zürich|year=2022|doi=10.5167/uzh-215815|accessdate=3. VI. 2022}} *{{cite web|last=Markovina |first=Dragan |authorlink=Dragan Markovina |date=30. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku |url=http://www.telegram.hr/politika-kriminal/dragan-markovina-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''Telegram'' |archivedate=30. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qqoT5zO6 |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-7667 |accessdate=8. VIII. 2018}} *{{cite web|last=Methadžović |first=Almir |date=2. IV. 2018 |title=Chomsky u autobusu |url=http://www.tacno.net/novosti/chomsky-u-autobusu/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=4. V. 2018 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6zACrRJpz |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=9. X. 2018}} [[Datoteka:Cigarette packet warning signs from Bosnia and Herzegovina.jpg|thumb|right|130px|Triput identično ispisano upozorenje, dvaput latinično i jedanput ćirilično, često se navodi kao ''[[reductio ad absurdum]]'' za tvrdnju o postojanju tri jezika.<ref>{{cite web |first=Viktor |last=Ivančić |date=27. VII. 2017 |title=Dnevnik čitanja: O općeprihvatljivim umorstvima |url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |publisher=''Analiziraj.ba'' |archivedate=2017-08-07 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6sXhzdpIH?url=http://analiziraj.ba/2017/07/27/dnevnik-citanja-o-opceprihvatljivim-umorstvima/ |deadurl=yes |accessdate=8. XI. 2017 }}</ref>]] *{{cite web|first=Sven |last=Milekić |date=30. III. 2017 |title=Post-Yugoslav 'Common Language' Declaration Challenges Nationalism |trans_title=Postjugaslavenska deklaracija o 'zajedničkom jeziku' baca rukavicu u lice nacionalizmu |language=engleski |url=http://www.balkaninsight.com/en/article/post-yugoslav-common-language-declaration-challenges-nationalism-03-29-2017 |publisher=''BalkanInsight'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsdHMJ0 |deadurl=no |location=London |accessdate=4. VII. 2019}} *{{cite web |last=Mustafić |first=Dino |title=Mustafić za N1: Govorimo jedan jezik, razumijemo se |work=emisija Novi dan (voditeljica Merima Šemić) |url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |date=31. III. 2018 |archivedate=2018-05-04 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6zAD7W4Re?url=http://ba.n1info.com/a251842/Vijesti/Vijesti/Mustafic-za-N1-Govorimo-jedan-jezik-razumijemo-se-vrlo-dobro.html |deadurl=yes |location=Sarajevo |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=2. XI. 2018 }} minuta 17:36 *{{cite web|last=Nezirović |first=Elvedin |authorlink=Elvedin Nezirović |date=30. III. 2017 |title=Predstavljanje Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |publisher=''[[Tačno.net]]'' |archivedate=31. III. 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200331053441/https://www.tacno.net/novosti/predstavljanje-deklaracije-o-zajednickom-jeziku/ |deadurl=no |location=Mostar |accessdate=31. III. 2022}} *{{cite web|last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=30. III. 2017 |title=1, 2, 3, 4 jezika... 4, 3, 2, 1 jezik |url=http://www.vreme.co.rs/cms/view.php?id=1486611 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfsvnQUv |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=23. X. 2017}} *{{cite web|last=Pančić |first=Teofil |authorlink=Teofil Pančić |date=4. V. 2017 |title=Mučno, zabavno i poučno |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1496883 |publisher=''[[Vreme]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qft0FPFE |deadurl=no |location=Beograd |issn=0353-8028 |accessdate=6. VIII. 2018}} *{{cite web |last=Pavelić |first=Boris |date=30. III. 2017 |title=Provokacija zdravim razumom |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfspHY5F?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Pronadena-zemlja-Borisa-Pavelica/Provokacija-zdravim-razumom |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=12. IV. 2019 }} *{{cite web|last=Pilsel |first=Drago |date=6. IV. 2017 |title=Zašto Deklaracija o zajedničkom jeziku |url=https://www.ekspres.net/kolumne/kolumna-pilsel-zasto-deklaracija-o-zajednickom-jeziku |publisher=''Ekspres'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftAvtzp |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=9. VI. 2019}} *{{cite web|last=Pilsel |first=Drago |date=17. IV. 2017 |title=Bozanić opet prijeti: ne zazivamo Jugoslaviju niti prijeti novi rat! |url=http://www.autograf.hr/bozanic-opet-prijeti-ne-zazivamo-jugoslaviju-niti-zelimo-novi-rat/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftLQbUa |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=5. XI. 2017}} *{{cite web |last=Pilsel |first=Drago |title=Bozanić čestita samo sviti i vjernicima koji su u katedrali |work=emisija Novi dan (voditelj Tihomir Ladišić) |url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |date=17. IV. 2017 |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qfulnbuU?url=http://hr.n1info.com/a191645/Vijesti/Bozanic-cestita-samo-sviti-i-vjernicima-koji-su-u-Katedrali.html |deadurl=yes |location=Zagreb |publisher=''[[N1 (televizija)]]'' |accessdate=17. VIII. 2018 }} minuta 13:00 *{{cite web|last=Slapšak |first=Svetlana |date=19. IX. 2017 |title=Okolina jezika |url=http://pescanik.net/okolina-jezika/ |publisher=''[[Peščanik]]'' |archivedate=22. IX. 2017 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170922183627/http://pescanik.net/okolina-jezika/ |deadurl=no |location=Beograd |accessdate=8. XI. 2017}} *{{cite web|last=Tomičić |first=Ladislav |date=31. III. 2017 |title=Provokacija! |url=https://www.vecer.com/provokacija-6254430?mView=1&tmpl=component |publisher=''Večer'' |language=slovenski |archivedate=24. I. 2019 |archiveurl=http://www.webcitation.org/75fGZV5gk |deadurl=no |location=Maribor |issn=0350-4972 |accessdate=4. VI. 2019}} *{{cite web |last=Tomičić |first=Ladislav |date=15. IV. 2017 |title=Račvasti jezik kardinala Bozanića |url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=2017-05-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6qftVN3ZV?url=http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Ladovina-Ladislava-Tomicica/Racvasti-jezik-kardinala-Bozanica |deadurl=yes |location=Rijeka |issn=1334-1545 |accessdate=4. VII. 2018 }} *{{cite web|last=Tomić |first=Ante |authorlink=Ante Tomić |date=29. III. 2017 |title=Zašto sam potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.jutarnji.hr/komentari/pise-ante-tomic-zasto-sam-potpisao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-hrvata-srba-bosnjaka-i-crnogoraca/5829027/ |publisher=''[[Jutarnji list]]''|archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qfute4qc |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1331-5692 |accessdate=18. X. 2017}} *{{cite web|author1=Tomić, Ante |author1link =Ante Tomić |author2=Ilić, Saša |date=16. IV. 2017 |title=Na kom jeziku razgovaraju Grabar-Kitarović i Vučić? (intervju vodio Omer Karabeg) |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/most-jezik-hrvatska-srbija/28432373.html |publisher=''[[Radio Slobodna Evropa]]'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftkxP4Y |deadurl=no |location=Prag |accessdate=9. VIII. 2018}} *{{cite book |last=Tripunovski |first=Stiven |editor1-last=Grunert |editor1-first=Heiner |editor2-last=Kührer-Wielach |editor2-first=Florian, eds |title=Grenzen im Fluss |publisher=Regensburg Schnell et Steiner |pages=30–31 |chapter=Gemeinsamkeit wider Willen? Sprache im südslawischen Raum |url=http://www.academia.edu/35250263/Gemeinsamkeit_wider_Willen_Sprache_im_s%C3%BCdslawischen_Raum_in_Grunert_Heiner_K%C3%BChrer-Wielach_Florian_Hg._Grenzen_im_Fluss._Regensburg_2017_S._30-31 |location=Regensburg |language=njemački |year=2017 |isbn=978-3-7917-2940-4 |oclc=1011631323 |accessdate=4. II. 2018}} *{{cite web|author1=Vajzović, Hanka |author2=[[Snježana Kordić|Kordić, Snježana]] |title=Jezičke nesuglasice |work=emisija Kontekst |url=http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-jezicke-nesuglasice |date=20. III. 2018 |archivedate=20. III. 2018 |archiveurl= https://www.youtube.com/watch?v=u_Tveagn9qA |deadurl=no |publisher=''[[Al Jazeera Balkans]]'' |accessdate=3. V. 2019}} minuta 15:47 *{{cite web|last=Vučić |first=Nikola |authorlink=Nikola Vučić |date=7. V. 2017 |title=Reagiranje na tekst Nikole Petkovića o jeziku |url=http://www.autograf.hr/reagiranje-na-tekst-nikole-petkovica-o-jeziku/ |publisher=''Autograf.hr'' |archivedate=23. V. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6qftsN0Io |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1849-143X |accessdate=12. XI. 2017}} {{div col end}} == Vidi još == {{multicol}} * [[srpskohrvatski jezik]] * [[policentrični standardni jezik]] * ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' * [[sociolingvistika]] * [[standardni jezik]] {{multicol-break}} * [[povijest hrvatskosrpskog jezika]] * [[Novosadski dogovor]] * [[Bečki književni dogovor]] * [[pravopis hrvatskosrpskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] {{multicol-end}} ==Bilješke== {{refbegin}} '''a.''' {{Note label|a|a|none}} Govornici: [[Borka Pavićević]], Rajka Glušica i [[Snježana Kordić]] ; moderirala: Sandra Zlotrg '''b.''' {{Note label|b|b|none}} Govornici: [[Ivana Bodrožić]], Balša Brković i Asim Mujkić ; moderirao: Igor Štiks '''c.''' {{Note label|c|c|none}} Govornici: Nerzuk Ćurak i [[Vladimir Arsenijević]] ; moderirala: Žarka Radoja '''d.''' {{Note label|d|d|none}} Govornici: Tomislav Longinović, [[Viktor Ivančić]], Snježana Kordić, [[Boris Buden]] i [[Mate Kapović]] ; moderirala: [[Katarina Peović Vuković]] '''e.''' {{Note label|e|e|none}} Govornici: [[Teofil Pančić]], [[Dragan Markovina]], Snježana Kordić i Igor Štiks ; moderirali: Vladimir Arsenijević i Ana Pejović '''f.''' {{Note label|f|f|none}} Govornici: [[Dragan Bjelogrlić]], Snježana Kordić, Marko Šelić Marčelo, Vladimir Arsenijević i Vlatko Sekulović ; moderirala: Milena Bogavac Minja '''g.''' {{Note label|g|g|none}} Govornici: Ivan Ivanji, Goran Miletić, Mirjana Đurđević, [[:en:Srđan V. Tešin|Srđan Tešin]] i Pero Zlatar ; moderirala: Eržika Pap Reljin '''h.''' {{Note label|h|h|none}} Govornici: Rajka Glušica, Ivo Pranjković, Snježana Kordić, [[Ranko Bugarski]], Vladimir Arsenijević i Svein Mønnesland ; moderirao: [[Nikola Vučić]] {{refend}} == Izvori == {{izvori|2}} == Eksterni linkovi == {{Commonscat|Declaration on the Common Language|Deklaracija o zajedničkom jeziku}} * [http://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/ Lista svih potpisnika Deklaracije + '''mogućnost potpisivanja'''] * [http://www.tacno.net/novosti/snjezana-kordic-pedeset-godina-od-deklaracije-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika/ Kritička analiza stare Deklaracije] * {{YouTube|9OU3WkvKLwk|Press konferencija povodom objavljivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku}} * {{YouTube|VJFBqZVXROM|Snimak konferencije ''Jezici i nacionalizmi'' u Beogradu}} {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} [[Kategorija:Dokumenti]] [[Kategorija:Protesti]] [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Hrvatska kultura]] [[Kategorija:Srpska kultura]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]] [[Kategorija:Crnogorska kultura]] [[Kategorija:Volonterstvo]] [[Kategorija:Prosvjedi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] [[Kategorija:Srpski jezik]] [[Kategorija:Bosanski jezik]] [[Kategorija:Crnogorski jezik]] [[Kategorija:Sociolingvistika]] [[Kategorija:Serbokroatistika]] [[Kategorija:Nastanci 2017.]] py7gh0qhddtekvod4hms8u5douvi3gk Altrincham 0 4581484 41262742 40700303 2022-08-23T06:12:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Altrincham | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Goose_Green_-_Altrincham,_Cheshire_-_geograph.org.uk_-_1608511.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =53 | širina-minute =23 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =2 | dužina-minute =21 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|UK}} | lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Jugoistočna Engleska]] | lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] | lokacija2_info =[[Greater Manchester]] | lokacija3_ime =[[Metropolitanski borough]] | lokacija3_info =[[Trafford (borough)|Trafford]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =14.025 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_uža = | površina_šira = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2015]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =54,837<ref name=mam/> | stanovništvo_gustoća =3,909.9 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+0]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =WA14 & WA15 | pozivni_broj =0161 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Engleska | veličina_karte =280px | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Pozicija Altrinchama na karti [[Engleska|Engleske]] | bilješke = }} '''Altrincham''' je [[grad]] od 54,837 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url=https://www.citypopulation.de/php/uk-england-northwestengland.php | title =United Kingdom: North West England | accessdate = 17. 04. 2017 | language=engleski | publisher=City population}}</ref>na [[sjeverozapad]]u [[Engleska|Engleske]] u [[Greater Manchester|Grofoviji Greater Manchester]]. [[državna uprava|Administrativno]] podpada pod [[Trafford (borough)|Metropolitanski borough Trafford]]. == Geografske karakteristike == Altrincham leži na [[jug|južnoj]] [[obala|obali]] [[Mersey|Rijeke Mersey]], udaljen oko 13 [[km]] [[jugozapad]]no od centra [[Manchester]]a i oko 5 [[km]] [[jugozapad]]no od [[glavni grad|administrativnog centra]] [[Sale, Greater Manchester|Salea]]. == Historija == Altrincham je izrastao u [[7. vijek]]u kao [[Anglosasi|anglosaksonsko]] [[selo]].<ref name=his/> Tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] dobio je status [[trgovište|trgovišta]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.communigate.co.uk/chesh/althistsoc/index.phtml | title =History | accessdate =17.04. 2017. | language =engleski | publisher =Altrincham History Society | archive-date =2013-05-30 | archive-url =https://web.archive.org/web/20130530190931/http://www.communigate.co.uk/chesh/althistsoc/index.phtml | dead-url = }}</ref> Nakon prokapanja [[Kanal]]a Bridgewater [[1765]]. počeo se [[industrija|industrijski]] razvijati.<ref name=his/> Altrincham je od [[1885]]. do [[1970e|1970-ih]] bio je [[industrija|industrijski]] grad poznat po [[mašinska industrija|mašinogradnji]].<ref name=his>{{cite web | url =http://althistsoc.users.btopenworld.com/history.html | title =Altrincham History | accessdate =17.04. 2017. | language =engleski | publisher =Altrincham History Society | archive-date =2007-08-11 | archive-url =https://web.archive.org/web/20070811212049/http://althistsoc.users.btopenworld.com/history.html | dead-url = }}</ref> Današnji Altrincham je jedno od [[predgrađe|predgrađa]] [[Manchester]]a. == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Altrincham}} * [https://web.archive.org/web/20130530190931/http://www.communigate.co.uk/chesh/althistsoc/index.phtml Altrincham History Society] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Greater Manchester]] 0j5za4x7t8lc3jrnho5ndq8c2gbnfiq Arheološka nalazišta na Glasincu 0 4599244 41262792 41102294 2022-08-23T09:55:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[File:Prehistoric Illyrians Sites & Cultures by Wilkes.png|mini|desno|Glasinac na mapi nalazišta iz perioda V-I stoljeća pne.]] '''Arheološka nalazišta na Glasincu''' su na području opština [[Sokolac]], [[Rogatica]], [[Pale]], [[Pale-Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]. Iz [[Praistorija|praistorijskog]] vremena, još iz vremena [[Neolit|neolita]], ali prvenstveno iz doba [[Iliri|Ilira]] i plemena [[Autarijati]], je veliki broj [[Gradine (praistorijska naselja)|gradina]] i na hiljade [[Tumuli|tumula]]. Po velikom broja nalaza sa ovih nalazišta, najizrazitija grupa [[Bronzano doba|bronzanog]] i [[Željezno doba|željeznog doba]], koja se rasprostirala u istočnoj Bosni i Hercegovini, jugozapadnoj [[Srbija|Srbiji]] i sjevernim dijelovima [[Crna Gora|Crne Gore]], nazvana je [[Glasinačka kultura]].<ref name="Basler">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/doc/177015405/Kulturna-Istorija-BiH |title=Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE |work=Veselin Masleša, Sarajevo, 1966 |accessdate=9. 2. 2016 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>Nosioci glasinačke kulture su pripadnici [[Iliri|ilirskog]] plemena [[Autarijati]]. <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22187 Hrvatska enciklopedija – Glasinac]</ref> Površina Glasinca je 22 km<sup>2</sup>, na nadmorskoj visini iznad 800 metara. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom od tvrdih nepropustljivih stijena. Okružen je četinarskim šumama i vrhovima [[Romanija|Romanije]], [[Bogovićka planina|Bogovićke planine]], Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja. == Gradine == Prvi popis gradina napravio je [[Ćiro Truhelka]], a kasnije je spisak proširivan novim otkrićima. '''Klisura-Kadića brdo''' je arheološki lokalitet sa gradinom iz ranog željeznog doba, polukružnog oblika 77x32 m. Otkrivena je 1880, kada je prvi put istraživana. Tokom 1980 i 1988 ponovo je iskopavana <ref name="Kadića Brdo"> {{Cite web |url= https://www.researchgate.net/figure/285598028_fig1_Fig-1-Map-of-Eastern-Bosnia-Glasinac-Plateau-showing-location-of-Kadica-Brdo-based|title=Gradina Kadića Brdo |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Nalazi sa ovog lokaliteta značajni su za razumijevanje ekonomije planinskog regiona Glasinac iz doba Glasinačke kulture. Ovdje je pronađen znatan broj dobro očuvanih arheozooloških nalaza prikupljenih tokom iskopavanja 1988. god, pa se ostaci životinjskih kostiju mogu iskoristiti za rekonstrukciju prethistorijske ekonomike ovog naselja. Procentualno gledajući udio divljači je zanemarljiv. Iznenađujući su nalazi koji ukazuju na postojanje ribolova u ovom visinskom naselju. Svrha uzgoja domaćih životinja razlikovala su od vrste do vrste. Važnost proizvodnje vune i mlijeka potvrđuje veliki broj pršljenova za tkanje (različitih veličina i oblika) pronađenih na lokalitetu. Njihova prisutnost bez sumnje ukazuje na proces predenja i tkanja vune. Neki od keramičkih oblika (kao što su sita – cjediljke ) su vjerovatno korišteni u proizvodnji mliječnih proizvoda. <ref name="Kadića B"> {{Cite web |url= https://www.researchgate.net/profile/Haskel_Greenfield/publication/285598028_The_zooarchaeological_remains_from_Early_Iron_Age_hill-top_fortress_at_Klisura-_Kadica_Brdo_eastern_Bosnia_a_taphonomic_assessment/links/5661be0708ae4931cd5b0b0b/The-zooarchaeological-remains-from-Early-Iron-Age-hill-top-fortress-at-Klisura-Kadica-Brdo-eastern-Bosnia-a-taphonomic-assessment.pdf |title= Haskel J. Greenfield, Manitoba with a contribution by Elizabeth Arnold, CalgaryThe zooarchaeological remains from Early Iron Age hill-top fortress at Klisura- Kadića Brdo, eastern Bosnia: a taphonomic assessment |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Analize jasno pokazuje da je sitna stoka uzgajana nomadski. Ove životinje su tokom zime preseljavane u mjesta nizinskih ispaša koja su bila zaštićena od oštrih vremenskih uslova ovog visinskog kraja. Girsko brdo 2– Borovac 3– Ilijak-Zagrađe 4– Križevac - Berkovići – Bukovik – Liješće – Pediše – Bijela voda – Šahinski Grad – Vitez - Pohovac (otkrivena 1890, iskopavana 1977) – Pliješ – [[Bjelosavljevići]] – Velika gradina Novoseoci (otkrivena (1890) – Mala gradina [[Novoseoci]] – Buljukovina – Vitanj – Loznik (otkrivena 1893, iskopavana 1979.) – Miošići – [[Tumuli na Ilijaku|Ilijak-Vinogradi]] (Otkrivena je 1893, iskopavana 1893 i 1981) – Prisoje I – Prisoje II – Zidina Košutica – Vjetrenik Košutica – Margetići – [[Sokolac]] – Staro selo – Šuke-[[Kusače]] – Kusače I – Kusače II - Dolovi –Amovići – Hreljin Grad – Mlađ – Šenkovići I – Šenkovići II – Vrbarje – Vrlazije (otkrivena 1894, iskopavana 1978) – Kramer selo – Vuškovići – Golubovići I – Golubovići II – Kovanje – Gulija – Kopljevići – Gradina Dumanjići – Pračšići – Laznica – Ilijak-Sjeversko – Gradac-Osovo – Kik-Osovo – Ilića kuća-Osovo - Rujnik <ref name="Glasinačka kultura"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-2.pdf |title=Blagoje Govedarica: Otkriće Glasinačke kulture- Gradine |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> [[File:Glasinačka kolica 600 BC.jpg|mini|desno|Glasinačka kolica]] == Tumuli == Tumuli se javljaju u tri oblika: pokriveni zemljom, pokriveni kamenjem i zaravnjeni i kružnog ili elipsastog presjeka. Prva iskopavanja tumula obavio je 1880. godine [[Austro-Ugarska|austro-ugarski]] poručnik Johan Leksa kada je i pronašao čuvena '''Glasinačka kolica''' (1055 gr.) - kadionicu, koja su i danas u Prirodnoistorijskom muzeju u Beču. Sastoje se od poveće ptice, na kojoj je manja ptica kao poklopac, smještene na četiri točka. Istraživanja su nastavili [[Ćiro Truhelka]], [[Đorđe Stratimirović]] i [[Franjo Fiala]]. Ukupno u XIX vijeku iskopano je 1234 humki, oko 250 praznih.<ref name="Glasinački tumuli"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title=Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Tumuli |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> U [[tumuli]]ma ima i skeletnih i paljevinskih grobova, u kojima su nađeni mnogobrojni grobni prilozi (metalno oruđe, oružje i nakit, keramika).<ref name="Glasinac Vasić"> {{Cite web |url= http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/balcanica/balcanica%2035/03%20Vasic.pdf |title= Rastko Vasić: Beleške o Glasincu - Autarijati |work=Arheološki institut - Beograd |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Kod tih priloga radi se pretežno o domaćim proizvodima, sa lokalnim karakteristikama. === Tumuli na Ilijaku === Tumuli na Ilijaku su skupina [[Tumuli|tumula]] pored ilirske [[Gradine (praistorijska naselja)|gradine]] Ilijak, udaljene 3 km. od Hrenovice, opština [[Prača]], [[Bosna i Hercegovina]]. Naziv Ilijak se koristi u stručnoj literaturi, dok lokalno stanovništvo koristi naziv Vinograd-Gornja Vinča. Brzi društveni razvitak [[Autarijati|autarijatskih]] zajednica tokom VIII. i posebno u VII. st. p. n. e. ogleda se prvenstveno u jačanju moći i stabilizaciji položaja i autoriteta pojedinih lokalnih, ''kneževskih dinastija'',<ref name="ČovićAutarijati">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/document/89882458/Godišnjak-Centra-za-balkanološka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |title= Borivoje Čović – O IZVORIMA ZA ISTORIJU AUTARIJATA, s.116 |work= ANUBIH, Godišnjak 1967 |accessdate= 9. 2. 2017 |archivedate= 2020-07-14 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20200714004000/https://www.scribd.com/document/89882458/Godi%C5%A1njak-Centra-za-balkanolo%C5%A1ka-ispitivanja-Akademije-nauka-i-umjetnosti-BiH-knjiga-5-1967 |deadurl= yes }}</ref> koje nameću svoj autoritet na pojedinim područjima. O tom procesu najbolje svjedočanstvo pružaju u nauci poznati [[Ilirski tumuli|kneževski grobovi]], sa bogatim i raznovrsnim materijalom pronađenim u njima.<ref name="Historija Autarijata">{{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2016-03-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160321104842/http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |dead-url= yes }}</ref> ==== Istraživanja ==== Tokom 1893. i 1894. godine Franjo Fiala je u okolini Ilijaka i na Rajinom Brdu, istražio 36 tumula, od kojih su neki bili kneževski grobovi. Najviše nalaza je dala grupa od pet tumula, smještenih veoma blizu ulaza u gradinu. U toj grupi su iskopana dva kneževska groba (Ilijak II, 1 i III, 9) čiji nastanak se datira u drugu polovinu VII. st. p. n. e. U grobu II, 1 je pronađen veliki broj [[bronza]]nih toka, bronzane knemide, dvosjekli željezni mač s bronzanim lijepo ukrašenim balčakom, mnogobrojni šiljci željeznih kopalja, žezlo, jantarska ogrlica, narukvice, pojasne kopče. Pronađene su bronzane posude uvezene iz južne Italije od kojih je posebno zanimljiva rebrasta zdjela koja je vjerojatno korištena u svrhu kulta, kao posuda za izlijevanje tečnih žrtava. U drugom grobu III, 9 sahranjen je pojedinac koji se sigurno nalazio u veoma bliskim vezama sa pokojnikom iz groba II, 1. U ovom grobu umjesto žezla pronađene su dvije ratne sjekire, dva dvosjekla željezna mača i na čuvene bronzane knemide sa prikazima brodova. Pored ratne opreme u III, 9 se nailazi i na kopču za pojas, 2 mala zemljana pehara za piće, i na vrlo malo nakita (dijadema i narukvice). U istom tumulu je sahranjeno još osam osoba, od kojih 2 žene s dosta bogatim grobnim prilozima sastavljenim od nakita i 1 dijete. Na Rajinom Brdu kneževski grob je pronađen u tumulu koji je Fiala označio kao Ilijak XIII,1 i njegov nastanak se datira na prijelaz VII. u VI. st. p. n. e. I ovaj kneževski grob je pored bogatih priloga nakita, ofanzivnog oružja (dvosjekli mač, dugačko koplje i više fragmenata od koplja i jednog noža), defanzivnog oružja (brončane knemide sa prikazima jelena) i bronzanih posuda sadržavao i žezlo, sličnog oblika kao i u ona pronađena u nekropoli Ilijak. Područje oko Ilijaka uslovno se u literatiri naziva ''Ilijačka kneževina'', vladajući sloj ''Ilijačka dinastija''. Na cjelokupnom području [[Glasinačka kultura|Glasinačke kulture]] (ili plemena Autarijata) bilo je sedam kneževina. === Arareva gromila === Arareva gromila na Glasincu je [[Tumuli|tumul]] znatne veličine i bogatog i sadržaja, nađen kod Čavarina. Ime se izvodi iz riječi ''arar'' koja se očuvala u [[Albanski jezik|albanskom jeziku]] i označava humku. Gromilu je otkrio Ćiro Truhelka 1890 godine. Prije njega gromilu su prekopavali tragači za blagom. Promjer joj je 22 metra, visina 1,8 metra. Po nađenom sadržaju, zaključeno je da je to bila grobnica otmjenog velikaša (kneževski grobovi, vladarski tumuli).<ref name="Glasinac"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-5.pdf |title=Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura – V. Glasinački kneževi |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Nađeno je mnoštvo predmeta od bronze, poredanih uz južni rub gromile na dubini od 0,5 metara. Istočni kraj bio je prepun komadića ugljena i pepela. Kosti su bile na pola spaljene. To govori da je mrtvac spaljen na lomači, pa je potom sazidana gromila od kamena. Uz ovo garište nađen je očuvani kostur, nešto jednostavnijeg nakita i željeznog oružja: usko dugo koplje, drugo manje koplje, bojna sjekira sa oštricom na obe strane. Od nakita nađeni su: 10 dugmeta oblika dvostrukog krsta, nekoliko okruglig dugmeta sa dugačkim drškom i nekoliko bombaka. Predpostavlja se da je to vojnik koji je poginuo zajedno sa svojim vođom, pa je uz njega i sahranjen, ili možda sluga koji je pošao za svojim gospodarem da mu služi i na onom svijetu i oružje čuva. Arareva gromila nije dio ni jedne veće nekropole tumula, i ako ih ima nekoliko u njenoj blizini. To govori da se u vrijeme nastanka ove grobnice vladari počinju odvajati od običnih kneževa i da su im grobnice na posebnom i izdvojenom mjestu. Sadržaj grobnice govori o njihovom bogatstvu i izdvojenosti od ostalog stanovništva.<ref name="Kneževski tumuli"> {{Cite web |url= http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0350-0241/2009/0350-02410959109V.pdf |title= Rastko Vasić: Beleške o Glasincu – Hronologija kneževskih grobova |work=Arheološki institut – Beograd, 2009 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Slično je, sa manje sadržaja, i u gromilama u [[Osovo|Osovu]], [[Brezje|Brezju]], [[Čitluci]]ma, [[Pilatovići]]ma. Ostali lokaliteti su: Taline, Vratnice, Laze, Crvena Lokva, Kusače, Luburić polje, Kovačev do, Hreljin grad, Duboki do, Hrastovača, Vrlazije, Plješevica, Zagorica... == Literatura == * [[Ivo Bojanovski]], Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA == Reference == {{reference|2}} == Vanjski linkovi == [[Kategorija:Pale]] [[Kategorija:Pale-Prača]] [[Kategorija:Sokolac]] [[Kategorija:Rogatica]] [[Kategorija:Ilirska arheološka nalazišta u Bosni i Hercegovini|G]] [[Kategorija:Autarijati]] [[Kategorija:Glasinačka kultura]] p78y4pafionvuzdeh1cxecqd3ojk7fd Akihiro Endo 0 4607277 41262678 40782518 2022-08-23T02:36:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš |imenogometaša=Akihiro Endo |slika= |punoime=Akihiro Endo |datumrođenja={{birth date and age|1975|9|18|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}}[[Prefektura Kagoshima|Kagoshima]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[Japan|japansko]] |pozicija=Vezni igrač |trenutniklub= |brojnadresu= |godine1=1994-2005 |klubovi1={{flagicon|JPN}}[[Yokohama F. Marinos]] |nastupi(golovi)1= |godine2=2005-2007 |klubovi2={{flagicon|JPN}}[[Vissel Kobe]] |nastupi(golovi)2= |nacionalnegodine1= |nacionalneekipe1= |nacionalninastupi(golovi)1= }} '''Akihiro Endo''' ([[18. septembar]] [[1975]].) je [[Japan|japanski]] [[Fudbal|nogometaš]]. Nastupao je na [[Olimpijada 1996]].<ref>{{Cite web |title=FIFA |url=http://www.fifa.com/fifa-tournaments/players-coaches/people=162626/index.html |access-date=2017-11-23 |archive-date=2017-11-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171116185714/http://www.fifa.com/fifa-tournaments/players-coaches/people=162626/index.html |dead-url=yes }}</ref> ==Reference== {{Izvori}} {{Stub}} {{Životni vijek|1975||Endo, Akihiro}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri ili nogometaši]] irzu2p469wwpuu61we4g3sck635nac2 Šablon:Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku 10 4619817 41262632 41259982 2022-08-23T00:50:35Z Vipz 151311 [[Dunja Jutronić]] linkana. wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku |title = Potpisnici [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] |state = collapsed |listclass = hlist |image = [[File:Collecting signatures for the Declaration on the Common Language.jpg|100px]] |group1= [[Lingvist]]i |list1 = *Anders Ahlqvist *Ronelle Alexander *Nadira Aljović *Bojan Anđelković *[[Boban Arsenijević]] *John Frederick Bailyn *[[Josip Baotić|Josip Baotić]] *Ranka Bijeljac-Babić *[[Ranko Bugarski]] *Costas Canakis *Vesna Bulatović *Daniel Bunčić *[[Noam Chomsky]] *Dragana Cvetanović *Luna Filipović *Ádám Galac *[[Greville G Corbett|Greville Corbett]] *Oliver Czulo *Natalia Długosz *Ljiljana Dolamic *[[Nicholas Evans (linguist)|Nicholas Evans]] *Rajka Glušica *Radmila Gorup *[[Senahid Halilović|Senahid Halilović]] *Camiel Hamans *Dejan Ivković *Jagoda Jurić-Kappel *[[Dunja Jutronić]] *Mirjana Jocić *Dejan Karavesović *Jana Kenda *[[Ivan Klajn]] *[[Snježana Kordić]] *Svetlana Kurteš *[[Igor Kusin]] *Zineta Lagumdžija *Igor Lakić *Gordana Lalić-Krstin *Mia Mader Skender *Alisa Mahmutović *Olga Mišeska Tomić *Vladimir Miličić *Spiros Moschonas *Joachim Mugdan *Zoran Nikolovski *[[Miloš Okuka|Miloš Okuka]] *Tatjana Paunović *[[Dušan-Vladislav Pažđerski]] *Mira Peter *Tanja Petrović *Enisa Pliska *Milena Podolšak *Luka Raičković *Katarina Rasulić *Marija Runić *[[Svenka Savić]] *Marko Simonović *Ljiljana Subotić *[[Danko Sipka|Danko Šipka]] *Dušanka Točanac *Neda Todorović *Aleksandar Trklja *[[Peter Trudgill|Peter Trudgill]] *Mladen Uhlik *Hanka Vajzović *Vera Vasić *Elvira Veselinović *Đorđe Vidanović *Ana Ždrale *Jelena Živojinović |group2= [[Pisac|Pisci]] i<br/>[[Znanost o književnosti|književni<br/>povjesničari]] |list2 = *Sava Anđelović *[[Vladimir Arsenijević]] *[[Vladislav Bajac|Vladislav Bajac]] *Ivica Baković *Ljiljana Banjanin *[[Svetislav Basara]] *Tatjana Đurišić-Bečanović *Nikola Bertolino *Anna Bodrova *[[Ivana Bodrožić]] *[[Marica Bodrožić|Marica Bodrožić]] *Tomislav Bogdan *[[Balša Brković|Balša Brković]] *Đurđica Čilić Škeljo *[[Bora Ćosić]] *[[Filip David]] *Marko Dejanović *[[Daša Drndić]] *[[Ferida Duraković|Ferida Duraković]] *Vladislava Gordić Petković *[[Tatjana Gromača|Tatjana Gromača]] *Sinan Gudžević *[[Nihad Hasanović]] *Jonel Hedjan *[[Maja Herman Sekulić|Maja Herman Sekulić]] *[[Oto Horvat|Oto Horvat]] *Aleksandar Hut Kono *[[Nedžad Ibrahimović|Nedžad Ibrahimović]] *[[Saša Ilić (pisac)|Saša Ilić]] *[[Ivan Ivanji]] *[[Željko Ivanković]] *[[Damir Karakaš|Damir Karakaš]] *[[Enver Kazaz]] *Marija Kleut *[[Goran Kljajić]] *Maša Kolanović *Dinko Kreho *Višnja Krstić *[[Asmir Kujović]] *[[Pero Kvesić|Pero Kvesić]] *Slađan Lipovec *Tomislav Longinović *Neva Lukić *Željko Milanović *Mirjana Miočinović *Marija Mitrović *Elvedin Nezirović *[[Aleksandar Novaković]] *[[Teofil Pančić]] *[[Jurica Pavičić|Jurica Pavičić]] *Marko Pogačar *[[Edo Popović|Edo Popović]] *[[Milan Rakovac]] *Nenad Rizvanović *[[Vedrana Rudan|Vedrana Rudan]] *[[Ivana Sajko]] *[[Olja Savičević|Olja Savičević Ivančević]] *[[Hedina Sijerčić]] *[[Roman Simić|Roman Simić]] *[[Mima Simić|Mima Simić]] *[[Biljana Srbljanović]] *[[Srđan Srdić]] *[[Jasna Šamić|Jasna Šamić]] *[[Faruk Šehić|Faruk Šehić]] *[[Slobodan Šnajder]] *Ljiljana Šop *Davor Špišić *[[Igor Štiks|Igor Štiks]] *[[Srđan V. Tešin|Srđan V. Tešin]] *[[Dejan Tiago Stanković]] *Davor Špišić *Dinko Telećan *[[Ante Tomić]] *[[Dubravka Ugrešić]] *Radenko Vadanjel *[[Nenad Veličković]] *[[Dragan Velikić]] *[[Bogusław Zieliński]] *[[Zdravko Zima|Zdravko Zima]] *[[Alojzija Zupan Sosič|Alojzija Zupan Sosič]] *Miodrag Zupanc |group3= [[Novinari]] |list3 = *Nikola Bajto *Željko Bodrožić *Marinko Čulić *Velimir Ćurgus *[[Boris Dežulović]] *Zlatko Dizdarević *[[Rade Dragojević]] *Heni Erceg *Toni Gabrić *[[Štefica Galić]] *Dinko Gruhonjić *[[Viktor Ivančić]] *[[Tomislav Jakić|Tomislav Jakić]] *Duška Jurišić *Mirko Klarin *Vesela Laloš *Gordana Logar *Ante Lešaja *[[Predrag Lucić]] *[[Svetlana Lukić]] *[[Vesna Mališić|Vesna Mališić]] *Vladimir Matijanić *Sergej Novosel Vučković *Petar Panjkota *Boris Pavelić *[[Drago Pilsel|Drago Pilsel]] *Boris Postnikov *Srećko Pulig *[[Borka Rudić]] *Dževad Sabljaković *[[Nedim Sejdinović]] *[[Vildana Selimbegović]] *Grujica Spasović *Hari Štajner *Mira Šuvar *Marko Tomaš *Ladislav Tomičić *Nela Vlašić *Marijan Vogrinec *[[Nikola Vučić]] |group4= [[Pravnik|Pravnici]],<br/>[[Sociologija|sociolozi]] i<br/>[[Politologija|politolozi]] |list4 = *[[Dritan Abazović]] *Esad Bajtal *Antonija Čuvalo *[[Nerzuk Ćurak|Nerzuk Ćurak]] *[[Zdravko Grebo|Zdravko Grebo]] *Božidar Jakšić *[[Dejan Jović|Dejan Jović]] *Danica Juričić Spasović *Aleksej Kišjuhas *[[Željko Komšić]] *Zlatan Krajina *[[Todor Kuljić|Todor Kuljić]] *Aneta Lalić *[[Sinisa Malesevic|Siniša Malešević]] *Aleksandar Maršavelski *Snježana Milivojević *Jelica Minić *[[Rastko Močnik|Rastko Močnik]] *Vukašin Pavlović *Vuk Perišić *[[Vesna Pešić]] *Tanja Petovar *Helena Popović *Dušan Reljić *Melita Richter *[[Nikola Visković (pravnik)|Nikola Visković]] |group5= [[Filozofi]],<br/>[[Antropologija|antropolozi]] i<br/>[[Kulturna teorija|kulturolozi]] |list5 = *[[Nadežda Čačinovič|Nadežda Čačinovič]] *[[Ivan Čolović]] *[[Milena Dragićević Šešić|Milena Dragićević Šešić]] *Robert Hayden *Darja Hoenigman *[[Srećko Horvat|Srećko Horvat]] *[[Rada Iveković|Rada Iveković]] *[[Hrvoje Jurić|Hrvoje Jurić]] *[[Dragoljub Mićunović]] *Nina Mihaljinac *[[Asim Mujkić|Asim Mujkić]] *[[Svetlana Slapšak|Svetlana Slapšak]] *[[Viktorija Šimon Vuletić|Viktorija Šimon Vuletić]] *Nebojša Zelić |group6= [[Povjesničar]]i |list6 = *Milica Bakić Hayden *[[Florian Bieber|Florian Bieber]] *[[Dejan Đokić]] *[[Dževad Juzbašić|Dževad Juzbašić]] *Olga Manojlović Pintar *Reinhard Markner *[[Dragan Markovina]] *[[Dubravka Stojanović]] *Irina Subotić *Ljubinka Trgovčević *Hrvoje Volner *Radina Vučetić |group7= Iz drugih<br/>[[struka]] |list7 = *[[Arheologija|arheologinja]] Anemari Bugarski Mesdjian *[[Psihologija|psiholog]] Renko Đapić *[[Teatarska zanimanja|teatrologinja]] Ljubica Anđelković Džambić *[[teolog]] Drago Bojić *[[inženjer]] i potpredsjednik [[Federacija BiH|Federacije BiH]] [[Milan Dunović]] *[[arhitekt]] Živojin Kara-Pešić *[[matematičar]] Zoran Lučić *inž. [[elektrotehnika|elektrotehnike]] [[Srbijanka Turajlić]] *inženjer Saša Zelenika |group8= [[Glumci]] i<br/>[[redatelj]]i |list8 = *[[Izudin Bajrović|Izudin Bajrović]] *[[Janko Baljak]] *[[Snježana Banović]] *[[Lana Barić]] *Boris Barukčić *[[Milena Minja Bogavac|Milena Bogavac]] *[[Ermin Bravo|Ermin Bravo]] *[[Nikša Butijer]] *[[Dejan Čavić]] *[[Goran Dević]] *[[Jasna Diklić]] *[[Varja Đukić|Varja Đukić]] *[[Stevan Filipović|Stevan Filipović]] *[[Igor Galo]] *[[Rajko Grlić]] *Nermin Hamzagić *[[Zvonimir Jurić|Zvonimir Jurić]] *[[Mirjana Karanović]] *[[Srđan Karanović]] *Haid Kurić *[[Goran Marković]] *[[Damir Markovina|Damir Markovina]] *[[Vili Matula]] *[[Dino Mustafić|Dino Mustafić]] *Zlatko Paković *[[Borka Pavićević]] *Katarina Pejović *[[Marija Perović]] *Ines Pletikos *[[Iso Porović]] *Matija Radeljak *Selma Spahić *[[Feđa Stojanović]] *[[Ognjen Sviličić]] *[[Rade Šerbedžija]] *[[Tatjana Šojić]] *[[Radmila Tomović|Radmila Tomović]] *[[Dragana Varagić]] *Željka Udovičić Peština *[[Lenka Udovicki|Lenka Udovički]] *[[Pjer Žalica]] *[[Jasmila Žbanić]] |group9= [[Umjetnik|Umjetnici]] |list9 = *[[Tatiana Bezjak|Tatjana Bezjak]] *[[Nemanja Cvijanović]] *[[Ella Dvornik]] *[[Igor Grubić]] *Igor Jurinić *Tonći Kožul *[[Denis Krašković|Denis Krašković]] *Dejan Kršić *Vahida Ramujkić *[[Vladimir Veličković|Vladimir Veličković]] *[[Aleksandar Zograf|Aleksandar Zograf]] *[[Isidora Žebeljan]] |group10= [[Mirotvorci|Mirovni<br/>aktivisti]] |list10 = *Sandra Benčić *Alen Budaj *[[Edvin Kanka Ćudić]] *Mirjana Mikić Zeitoun *[[Nela Pamuković]] *Sanja Sarnavka *[[Vesna Teršelič]] *[[Staša Zajović]] }}<noinclude> {{collapsible option}} [[Kategorija:Srpskohrvatski šabloni]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački šabloni]] [[Kategorija:Crnogorski šabloni]] [[Kategorija:Hrvatski šabloni]] [[Kategorija:Srpski šabloni]] [[Kategorija:Jezični šabloni]] </noinclude> tr09r3kj79ho6c34kx4ln04af8s7v26 Ajahn Chah 0 4622270 41262653 41009197 2022-08-23T02:14:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Biografija | ime = Ađan | prezime = Ča | slika = AjahnChahSangha.jpg | širina_slike = 250p | opis_slike = Ađan Ča | puno_ime = | dan_rođenja = 17. | mesec_rođenja = jun | godina_rođenja = 1918. | mesto_rođenja = [[Ubon Ratčatani]] | država_rođenja = [[Tajland]] | dan_smrti = 16. | mesec_smrti = januar | godina_smrti = 1992. | mesto_smrti = [[Ubon Ratčatani]] | država_smrti = [[Tajland]] }} '''Ađan Ča''' ({{jez-taj|Ajahn Chah|el}}; [[Ubon Ratčatani]], [[17. jun]] [[1918]] — [[Ubon Ratčatani]], [[16. januar]] [[1992]]) je bio učitelj [[theravada|teravada]] meditacije. Preko milion ljudi je prisustvovalo sahrani Ađan Ča [[1992]]. godine, uključujući Tajlandsku kraljevsku porodicu.<ref>{{Cite web |url= http://www.abhayagiri.org/index.php/main/community_member/303/ |archiveurl= https://archive.today/20120730132336/http://www.abhayagiri.org/index.php/main/community_member/303/ |archivedate= 2012-07-30 |deadurl= yes |title= Ajahn Pasanno (Abbot) |accessdate= 20. 8. 2012 |last= |first= |coauthors= |date= |work= |publisher= }}</ref> == Život == Postao je monah još kao vrlo mlad, ali se ubrzo zasitio monotonog života u konvencionalnom manastiru. Tako je postao lutajući monah, živo u šumi i vreme provodio u meditaciji. Posle mnogo godina se skrasio u šumskoj isposnici, koja se kasnije razvila u manastir, i tu počeo da privlači one zainteresovane za meditaciju. Ajahn Chah je postao dobro poznat po svojoj ljudskoj toplini, humoru i naročito praktičnom, direktnom i spontanom pristupu meditaciji. 70-tih godina prošlog veka počeo je da privlači i niz učenika sa Zapada, od kojih su neki kasnije i sami osnovali svoje manastire i centre za meditaciju na Zapadu. Iako sam nije nikad ništa napisao, neki od njegovih govora, izreka i anegdota su zabeleženi i objavljeni, te su od tada postali vrlo popularni. Ajahn Chah je umro [[1992]]. godine, posle duže bolesti izazvane moždanim udarom. __SADRŽAJ__ == Reference == {{reflist}} == Spoljašnje veze == * [https://web.archive.org/web/20090606073419/http://www.yu-budizam.com/adoz/index.html Budizam od A do Z] * [https://web.archive.org/web/20170113071301/http://www.watnongpahpong.org/aboutajahnchah.php Kratka biografija i slike]. * [http://www.ajahnchah.org/videos.htm Video: detaljna biografija Ađan Čaa] {{DEFAULTSORT:Ča, Ađan}} [[Kategorija:Rođeni 1918.]] [[Kategorija:Umrli 1992.]] [[Kategorija:Budisti]] 19q2dreqqsan435fv5tzqb4s1ac7h4b Ant-Man and the Wasp 0 4622480 41262764 41101548 2022-08-23T08:08:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Ant-Man and the Wasp | slika = Ant-Man and The Wasp.jpg | director = [[Peyton Reed]] | producer = {{Plainlist| * [[Kevin Feige]] * Stephen Broussard }} | writer = {{Plainlist| * [[Chris McKenna (pisac)|Chris McKenna]] * Erik Sommers * [[Paul Rudd]] * Andrew Barrer * Gabriel Ferrari }} | based on = {{Plainlist| * {{based on|''[[Ant-Man]]''|[[Stan Lee]]|[[Larry Lieber]]|[[Jack Kirby]]}} * {{based on|''[[Wasp (strip)|Wasp]]''|Stan Lee|[[Ernie Hart]]|Jack Kirby}} }} | starring = {{Plainlist|<!-- Order per billing block --> * <!--Please do not add a link here. It is an OVERLINK as Rudd is credited as a writer and linked above. Thank you!-->Paul Rudd<!--Please do not add a link here. It is an OVERLINK as Rudd is credited as a writer and linked above. Thank you!--> * [[Evangeline Lilly]] * [[Michael Peña]] * [[Walton Goggins]] * [[Bobby Cannavale]] * [[Judy Greer]] * [[T.I.|Tip "T.I." Harris]] * [[David Dastmalchian]] * [[Hannah John-Kamen]] * [[Abby Ryder Fortson]] * [[Randall Park]] * [[Michelle Pfeiffer]] * [[Laurence Fishburne]] * [[Michael Douglas]] }} | music = [[Christophe Beck]] | cinematography = [[Dante Spinotti]] | editing = {{Plainlist| * Dan Lebental<ref name="PressKit" /> * [[Craig Wood (film editor)|Craig Wood]]<ref name="PressKit" /> }} | studio = [[Marvel Studios]] | distributor = [[Walt Disney Studios Motion Pictures|Walt Disney Studios<br />Motion Pictures]] | released = {{Film date|2018|6|25|[[El Capitan Theatre]]|df=y}} | runtime = 118 min.<!-- Theatrical runtime: 117:58 --><ref name="BBFC"/> | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | language = engleski | budget = 162–195 mil. $<ref name="DeadlineWknd1" /><ref name="Wknd1Total" /> | gross = 364,3&nbsp;mil. $<ref name="BOM">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=ant-manandthewasp.htm |title=''Ant-Man and the Wasp'' (2018) |publisher=[[Box Office Mojo]] |accessdate=27. VII 2018}}</ref> | prethodi = ''[[Ant-Man (film)|Ant-Man]]'' (2015) }} '''''Ant-Man and the Wasp''''' ({{jez-sh|Antmen i Osa}}) je [[SAD|američki]] [[science fiction film|science fiction]] [[akcijski film]] snimljen [[2018. na filmu|2018.]] godine u režiji [[Peyton Reed|Peytona Reeda]]. Predstavlja nastavak filma ''[[Ant-Man (film)|Ant-Man]]'', odnosno drugi film u seriji temeljenoj na [[Ant-Man|istoimenom]] stripu u izdanju [[Marvel Comic]]a, te koji je likovima i radnjom povezan sa [[Marvelov filmski univerzum|Marvelovim filmskim univerzumom]]. U njemu [[Paul Rudd]] ponavlja ulogu Scotta Langa, inženjera i bivšeg robijaša koji je stekao moć smanjivanja i sada nastoji pomiriti karijeru [[superheroj]]a sa roditeljskim dužnostima. Radnja prikazuje kako se udružuje sa [[Wasp (strip)|Hope Van Dyne]] (čiji lik tumači [[Evangeline Lilly]]) kako bi njenu majku pokušao izvući iz kvantnog područja. == Uloge == {{Spisak glumaca}} |- | [[Pol Rad]] || Skot Lang / ''[[Antmen (strip)|Antmen]]'' |- | [[Evandželin Lili]] || Houp van Dajn / ''[[Osa (strip)|Osa]]'' |- | [[Majkl Penja]] || Luis |- | [[Volton Gogins]] || Soni Berč |- | [[Bobi Kanavali]] || Pekston |- | [[Džudi Grir]] || Megi |- | [[Tip Haris]] || Dejv |- | [[Dejvid Dasmolčan]] || Kurt |- | [[Hana Džon Kejman]] || Ava Star |- | [[Abi Rajder Fortson]] || Kasandra Lang |- | [[Randal Park]] || Džimi Vu |- | [[Mišel Fajfer]] || Džanet van Dajn |- | [[Lorens Fišbern]] || Bil Foster |- | [[Majkl Daglas]] || [[Henk Pim]] |- |} ==Izvori== {{izvori|refs= <ref name="PressKit">{{cite journal|url=http://www.wdsmediafile.com/media/AntManAndTheWasp/writen-material/AntManAndTheWasp5b3149f365d93.pdf|title=Ant-Man and the Wasp Press Kit|publisher=[[Walt Disney Studios Motion Pictures]]|accessdate=4. VII 2018|archiveurl=https://www.webcitation.org/70eqXRxQa?url=http://www.wdsmediafile.com/media/AntManAndTheWasp/writen-material/AntManAndTheWasp5b3149f365d93.pdf|archivedate=2018-07-04|deadurl=no|date=}}</ref> <ref name="BBFC">{{cite web|url=https://www.bbfc.co.uk/releases/ant-man-and-wasp-film-1|title=Ant-Man and the Wasp (2018)|publisher=[[British Board of Film Classification]]|accessdate=2. VII 2018}}</ref> <ref name="DeadlineWknd1">{{cite web|url=https://deadline.com/2018/07/ant-man-and-the-wasp-opening-box-office-overperform-marvel-1202422128/|title=‘Ant-Man And The Wasp’ Shrinks A Tick To $76M Opening, But Still 33% Bigger Than Original – Sunday Final|last=D'Alessandro|first=Anthony|work=[[Deadline Hollywood]]|date=July 8, 2018|accessdate=9. VII 2018|archiveurl=https://www.webcitation.org/70mxcaG7r?url=https://deadline.com/2018/07/ant-man-and-the-wasp-opening-box-office-overperform-marvel-1202422128/|archivedate=2018-07-09|deadurl=no}}</ref> <ref name="Wknd1Total">{{cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-07-08/-ant-man-swarms-theaters-with-76-million-take-for-walt-disney|title=‘Ant-Man’ Swarms Theaters With $75.8 Million for Walt Disney|last=Golum|first=Rob|website=[[Bloomberg L.P.]]|date=July 9, 2018|accessdate=19. VII 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180720000354/https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-07-08/-ant-man-swarms-theaters-with-76-million-take-for-walt-disney|archivedate=2018-07-20|deadurl=yes}}</ref> }} ==Vanjske veze== * {{Official Website|http://marvel.com/movies/movie/245/ant-man_and_the_wasp}} * {{IMDb title|5095030}} {{Marvel Comics - filmovi}} {{Peyton Reed}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:SF-filmovi]] [[Kategorija:Akcije (filmovi)]] [[Kategorija:Filmske komedije]] [[Kategorija:Filmovi potjere]] [[Kategorija:Pljačkaški filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o superherojima]] [[Kategorija:Filmovi temeljeni na stripovima]] 97bykxsit18pzkf9ldcctg8o9vh6wp7 Atenska povelja 0 4626632 41262818 40855428 2022-08-23T11:48:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[File:Pruitt-igoeUSGS02.jpg|mini|desno|Naselje The Pruitt–Igoe u Sent Luisu, Misuri. Podignuto je 1954. God, u skladu sa idealima Funkcionalnog grada. Kasnih 60-ih godina mjesto postaje žarište kriminala i rasnih sukoba. Od 1972. – 1976. god vlasti su eksplozivnim napravama srušili kompletno naselje, sastavljeno od 33 zgrade sa 11 spratova (2870 stanova). Historičar [[Postmogerna arhitektura|Postmoderne arhitekture]] Charles Jencks nazvao je ovo rušenje - ''dan umiranja moderne arhitekture''.]] [[File:Bežanijski Blokovi.jpg|mini|desno|Bežanija - stambeno naselje u Novom Beogradu, izgrađeno po principima Atenske povelje o podjeli grada na zone]] '''Atenska povelja''' je zbir preporuka iz oblasti [[Urbanizam|urbanizma]] kojima se uređuje izgradnja gradova. == CIAM i zaključci== Na IV Međunarodnom Kongresu Moderne arhitekture -[[CIAM]], (tema: Funkcionalni grad), održanom 1933. godine, dati su prijedlozi za rješavanje urbanističkih problema. U zaključçima je naglašaeno da grad treba biti sastavljen od normiranih objekata a prostor striktno podijeljen na funkcionalne zone. Pet osnovnih funkcija grada su: stanovanje, rad, slobodno vrijeme, saobraćaj i istorijsko naslijeđe. <ref name="Urbanizam">{{Cite web|url= http://memo.fr/article.asp?ID=THE_ENV_004|title= Les théories de l'urbanisme|work= |accessdate= 13. 9. 2018|archive-date= 2011-01-04|archive-url= https://web.archive.org/web/20110104155253/http://memo.fr/article.asp?ID=THE_ENV_004|dead-url= }}</ref> Kongres je održan na brodu Patris II koji je plovio Sredozemnim morem od [[Marselj]]a do [[Atena|Atene]].<ref name="Grad">{{Cite web |url=http://www.open.edu/openlearn/history-the-arts/history/heritage/ciam-congres-internationaux-darchitecture-moderne |title= CIAM (Congres Internationaux d'Architecture Moderne) |work=History & The Arts |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> Među članovi CIAM-a bili su njemački arhitekti Ludvig Mis van der Roe i Valter Gropijus, osnivači [[Bauhaus]]a, njemački urbanista Ludvig Hilbersajmer, holanđani Kornelius van Besteren, Jakob Oud, Gerit Ritveld, švajcarac [[Le Corbusier|Le Korbizje]], belgijanac Viktor Burgerios, brazilac Lučio Kosta, španac Hose Luis Sert, Mojsej Ginsburg iz Sovjetskog Saveza i grupa arhitekata konstruktivizma.<ref name="Atena">{{Cite web |url= http://portal.uur.cz/pdf/charter-of-athens-1933.pdf |title= Charter of Athens (1933) |work=HARVARD UNIVERSITY - THE LIBRARY OF THE GRADUATE SCHOOL OF DESIGN |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> Zaključci zasjedanja CIAM 4 do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], imali su veoma snažan uticaj na [[Arhitektura|arhitekture]] niza zemalja: Švicarska, Francuska, Engleska, Njemačka, Austrija, Belgija, Mađarska, Holandija, Italija, Španija, Grčka, Finska, Danska, Norveška, Poljska, Čehoslovačka, Jugoslavija, Brazil i Kanada. U izvdbi ''Funkcionalni Grad'' urađeni su naselja u [[Holandija|Holandiji]] i [[Engleska|Engleskoj]] i zgrade u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Prema zamisli funkcionalista prostorni aranžman treba da preoblikuje i definiše toliko priželjkivane idealne društvene odnose. Ovakav stav baziran je na vjerovanju da ukoliko se čovek postavi u odgovarajuće okruženje, on će se ponašati na onaj način kako to stvaralac okruženja (utopije) veruje da bi on to trebalo da čini. Stanovnici su ti koji moraju da se formiraju po stanju grada, a ne obrnuto.<ref name=“Marković">{{Cite web |url= https://www.arhitektura.rs/rubrike/gradovi/716-novi-beograd-izgubljeni-identitet |title= Dragan Marković --Novi Beograd - izgubljeni identitet |work= |accessdate= 13. 9. 2018}}</ref> Le Corbusier je 1943. godine objavio tekst pod nazivom ''Atenska povelja'', zasnovan na zaključcima zasjedanja CIAM 4. == Uticaj povelje u Jugoslaviji == Na savjetovanju arhitekata i urbanista Jugoslavije u Dubrovniku 1950. god, zauzet je stav da [[Moderna arhitektura]] treba da predstavlja osnovni pravac djelovanja. Politički vrh je bezrezervno podržavao ovakvo opredjeljenje. U narednih tridesetak godina cjelokupna gradnja u Jugoslaviji bila je na osnovama moderne arhitektura, a urbanistički planovi bili su na osnovama Atenske povelje. Skoro u svakom gradu Jugoslavije danas postoje naselja, građena po principima povelje: Alipašino polje i Ciglane u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Vukovarska ulica]] i [[Novi Zagreb]] u [[Zagreb]]u i brojna druga. [[Novi Beograd]] je potpuno novi grad, podignut na praznom prostoru, zbog čega je izložen i dodatnim nedostacima (prazan predimenzionisani prostor, nedostatak istorijskih sadržaja). Sva ova naselja popularno su nazvana zajedničkim imenom - ''spavaonica''. == Posljedice i novi kritički stav == Oblici ''Funkcionalnog grada'' po modelu Atenske povelje pokazali su se kao sistemi prisile i ograničenja. U njima se prinuda prvenstveno vrši krutošću unapred određenog prostornog okvira na osnovu jednog te istog modela, da oni isključuju bilo kakvu mogućnost varijanti ili prilagođavanja posebnim okolnostima. Odnosno, “zgrade su, upravo kao i gradovi u cjelini, prototipovi određeni jednom za svagda“. Nedostatak (ili njihova predimenzionisanost) slobodnih prostora, morfološka monotonost objekata, gubitak humanih dimenzija prostora, predeterminisana i kruta fizička struktura, skupa su doveli do otuđenja ljudi i grada, odnosno do konstatacije da novoizgrađena stambena naselja, najčešće, nezadovoljavaju potrebe i želje svojih stanara. Danas postoje mišljenja i stavovi o tome da se u mislima priželjkivana socijalna integracija stanovništva u jednome novom naselju ne može postići aranžiranjima fizičkog oblika, nego da do eventualne "socijabilnosti" dolazi postupno, stvaranjem socijalne zajednice stanovništva kroz aktivan život u naselju. Ovaj kritički stav je usmeren protiv funkcionalističkog okruženja, nedostatka urbanog identiteta i gubljenja ljudske razmere u naprednom industrijskom gradu. Na XIII svjetskom kongresu arhitekata (UIA), usvojeni su savremeni urbanistički principi, objavljeni u [[Maču Piču povelja|Maču Piču povelji]] iz 1977. godine. U ovj povelji se navodi da se Le Korbizijeovo insistiranje na strogom geometrijskom redu i potpunom razdvajanju gradskih funkcija, pokazalo kao pogrešno. U Maču Piču povelji se insistira upravo na aktivnoj ulozi gradskih stanovnika (korisnika gradova) i iskazivanju njihovih različitih ukusa i interesa. U oblasti izgradnje, udeo korisnika je još važniji i konkretniji (nego u umetnosti). Taj princip znači da društvo treba da učestvuje aktivno i stvaralački u svakoj fazi projektovanja, što će korisnicima omogućavati identifikaciju sa delom arhitekte. Tako nedovršen pristup ne smanjuje prestiž ni urbanisti ni arhitekti. == Reference == {{reference}} == Literatura == * {{cite book |last = Le Corbusier |first = |title = Atinska povelja |url= https://www.kupindo.com/Tehnicke-nauke/32796261_LE-CORBUSIER-Atinska-Povelja |publisher = Klub mladih arhitekata, Beograd, 1965 |year = 1965 |isbn = }} [[Kategorija:Knjige 1943.]] [[Kategorija:Historija arhitekture]] [[Kategorija:Urbanizam]] tvl6dxle9jck86t4z7ydpy83zi7811v Dukađin 0 4628556 41262537 40862287 2022-08-22T19:54:06Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Dukagjini_(late_14th_century).png|thumb|right|390px|<center>Zemlje porodice Dukađin u 14. vijeku.</center>]] '''Dukađin''' (''Dukagjin'') ili '''Dukađini''' (''Dukagjini'') se može odnositi na: * [[Dukađin (Maljzi)]] <small>([[:sq:Dukagjin (Malzi)|sq]])</small> ili ''Dukađinija'', selo u opštini Maljzi <small>([[:sq:Komuna Malzi|sq]])</small>, [[oblast Kukes]], Albanija * [[Dukađin (Derjan)]] ili ''Dukađinija'' <small>([[:sq:Dukagjini (Derjan)|sq]])</small>, selo u opštini Derjan <small>([[:sq:Komuna Derjan|sq]])</small>, [[oblast Mat]], Albanija ili: * [[Metohija]], oblast na Kosovu i Metohiji, Srbija * [[Porodica Dukađini]], albanska feudalna porodica * [[Kneževina Dukađini]], kneževina u srednjovekovnoj Albaniji ==Vidi još== * [[Dukađinska visoravan]] (en), planinska oblast u [[Oblast Skadar|oblasti Skadar]] na severu Albanije * [[Dukađinija]] (razvrstavanje) (''Dukagjini'') {{razvrstavanje}} 9dkbzef7xql647vqwnrb4lrw9d0ju9o Aktivan, pasivan i univerzalan 0 4630765 41262681 40870520 2022-08-23T02:39:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wiki-anal_missionary.png|desno|mini|250px|Muškarac sa desne strane je "aktivan", a muškarac sa leve "pasivan"]] U [[Ljudska seksualnost|ljudskoj seksualnosti]], termini '''aktivan, pasivan''' i '''univerzalan''' (skraćeno: '''akt, pas''' i '''uni''') opisuju [[Seksualna pozicija|seksualne pozicije]] tokom [[Seks|seksualne aktivnosti]], uglavnom između dva muškarca. Aktivna je uglavnom osoba koja [[Seksualna penetracija|penetrira]], a pasivna je osoba koja biva penetrirana, dok univerzalna osoba učestvuje u obe aktivnosti. Ovi termini mogu biti elementi [[Identifikacija (psihologija)|samoidentifikacije]] kojima osoba ukazuje svoju uobičajenu preferenciju, ali mogu i opisivati šire [[Seksualni identitet|seksualne identitete.]] <ref name=":0">{{Cite book| url = https://books.google.rs/books?id=i4wRl0_8NuUC&pg=PA4&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q&f=false| title = Gay Men and Anal Eroticism: Tops, Bottoms, and Versatiles| last = Underwood| first = Steven Gregory| year = 2003| publisher = Psychology Press| isbn = 9781560233756| location = | language = en}}</ref> Termini aktivan, pasivan i univerzalan se takođe koriste i u BDSM-u da opišu razne druge identitete i ponašanja. == Aktivan == Aktivnom se obično naziva osoba koja ima penetrativnu ulogu tokom seksa.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite news| url = https://www.optimist.rs/vodic-kroz-cari-gej-seksa/| title = Vodič kroz čari gej seksa| last = Azdejković| first = Predrag| date = 1. 2. 2012| work = Vodič kroz gej Srbiju| accessdate = 11. 9. 2018|archive-url=|archive-date=|dead-url=| language = en-US}}</ref> Za [[Muškarci koji imaju seks sa muškarcima|muškarce koji imaju seks sa muškarcima (MSM)]], ovo uglavnom podrazumeva penetraciju [[Penis|penisom]] tokom [[Analni seks|analnog]] ili [[Oralni seks|oralnog seksa]]. U [[Sleng|govoru]] se koristi i skraćenica ''akt'', kao i reč ''aktivac''. Termin aktivan može opisati i širi [[Identitet (psihologija)|lični identitet]] koji označava dominantnog partnera u [[Romantična veza|romantičnoj]] ili [[Seksualna veza|seksualnoj vezi]]; ipak, ova odredba nije neophodan element identiteta aktivne osobe.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> == Pasivan == Pasivnim se naziva receptivni partner tokom seksualne penetracije.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Uglavnom se odnosi na MSM koji bivaju oralno ili analno penetrirani tokom seksualnog odnosa. U [[Žargon|žargonu]] se koristi i skraćenica ''pas'', kao i reč ''pasivac''. Termin ''pasivuša'' generalno se smatra uvredljivim.<ref>{{Cite news| url = https://www.optimist.rs/muskarci-koji-mrze-zene/| title = Muškarci koji mrze žene| date = 1. 9. 2013| work = Vodič kroz gej Srbiju| accessdate = 11. 9. 2018| language = en-US}}</ref> == Univerzalan == Univerzalna osoba je ona koja uživa i u aktivnoj i u pasivnoj ulozi tokom seksualnog odnosa.<ref name=":0" /> Neki smatraju i da je univerzalnost ne samo seksualna uloga, nego i [[Životni stil|životni stil.]] <ref>{{Cite book| url = | title = Gay Macho: The Life and Death of the Homosexual Clone| last = P. Levine| first = Martin| last2 = Kimmel| first2 = Michael| year = 1998| publisher = NYU Press| isbn=9780814746950| edition = First Edition| location = New York| language = English}}</ref> Univerzalnost, po njima, nije ograničena samo na seksualno ponašanje, nego i na jednaku podelu obaveza i odgovornosti u vezi.<ref>{{Cite book| url = https://www.worldcat.org/oclc/4504235| title = The gay report : lesbians and gay men speak out about sexual experiences and lifestyles| last=Karla| first = Jay| year = 1979| publisher = Summit Books| others = Young, Allen, 1941-| isbn=978-0-671-40013-2| location = New York| oclc = 4504235| pages = }}</ref> <blockquote>Recipročni scenario, u kom se oba muškarca smenjuju u jebanju jedan drugog, često se upražnjava kao proslavljanje jednakosti. Šta ovaj scenario razlikuje od ostalih je upravo univerzalnost učesnika. Univerzalnost je jedinstvena i bitna odlika muškog analnog seksa. Neki je smatraju oslobađajućom; ... Univerzalnost za njih je poput govorenja dva jezika. Zahteva posebnu vrstu razigranosti, kreativnoti, znatiželje i koordinacije. — Stiven G. Andervud, ''Gej muškarci i analni eroticizam: aktivni, pasivni i univerzalni'', Harington Park Pres, 2003</blockquote>MSM u svom predstavljanju koriste i termine poput ''uni-akt'' ili ''uni-pas'', koji označavaju da je osoba univerzalna u seksualnom odnosu, ali u većoj ili manjoj meri preferira aktivnu ili pasivnu ulogu.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> == Pojašnjenje razlike između seksualne uloge i fizičke aktivnosti == U nekim seksualnim aktivnostima partner koji penetrira može biti manje fizički aktivan od partnera koji biva penetriran. Ipak, pošto se termini ''aktivan, pasivan'' i ''univerzalan'' odnose isključivo na penetrativnu ulogu, bez obzira na fizičku aktivnost partnera tokom seksa, i dalje se smatra da je partner koji penetrira - ''aktivan'', a partner koji biva penetriran - ''pasivan''.<ref name=":0" /><ref>{{Cite news| url = https://www.liveabout.com/are-you-a-top-or-bottom-heres-how-to-find-out-1410715| title = Are You a Top or Bottom? Here's How to Find Out| work = LiveAbout| accessdate = 11. 9. 2018}}</ref> == Prevalenca == Još uvek nema naučnih studija koje ukazuju na to koji postotak MSM populacije preferira ove uloge. Popularno mišljenje je da većina MSM preferira pasivnu ulogu, te da su aktivni muškarci u manjini. Podaci sa sajta gay.com, na osnovu 55.464 profila korisnika iz SAD, pokazali su da se 26,46% korisnika izjasnilo da preferira aktivnu, 31,92% pasivnu, a 41,62% univerzalnu ulogu.<ref>{{Cite web| url = http://www.straightacting.com/phpbb3/viewtopic.php?p=222697| title = Straightacting.com - Best states for tops, bottoms, versatiles| last = | first = | date = 25. 1. 2012| website = | archive-url = https://web.archive.org/web/20120125003836/http://www.straightacting.com/phpbb3/viewtopic.php?p=222697| archive-date = 2012-01-25| dead-url = | accessdate = 11. 9. 2018}}</ref> == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book | ref = harv | url = https://books.google.rs/books?id=i4wRl0_8NuUC&pg=PA4&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q&f=false| title = Gay Men and Anal Eroticism: Tops, Bottoms, and Versatiles| last = Underwood| first = Steven Gregory| year = 2003| publisher = Psychology Press| isbn = 9781560233756| location = | language = en}} * {{Cite book | ref = harv | last = Easton| first = Dossie| last2 = Hardy| first2 = Janet W.| title = The New Topping Book.| location = |publisher=Greenery Press | year = 2003| isbn=978-1-890159-36-8}} * Person, Ethel S. / Terestman, Nettie / Myers, Wayne A. / Goldberg, Eugene L. / Salvadori, Carol: Gender differences in sexual behaviors and fantasies in a college population, 1989, erschienen in: Journal of Sex and Marital Therapy, Bd. 15, Nr. 3, 1989, P. 187–198 * Janus, Samuel S. / Janus, Cynthia L., 1993 The Janus Report on Sexual Behavior, Wiley, New York * Charles Moser, in Journal of Social Work and Human Sexuality 1988, (7;1, P.43–56) {{refend}} {{DEFAULTSORT:Top And Bottom}} {{portal|LGBT}} {{LGBT sleng}} [[Kategorija:Homoseksualnost]] [[Kategorija:LGBT]] [[Kategorija:Seksologija]] 279o0j66q9sztbo0loioyz33a1qegij Anguiano 0 4637411 41262761 40894176 2022-08-23T07:49:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Anguiano | ime_genitiv =Anguiana | izvorno_ime = | slika_panorama =Anguiano20130925192601P1170963.jpg | opis_slike =Pogled na Anguiano | slika_lokacijska_karta_država =Španjolska | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Anguiana u Španjolskoj | nadimak = | širina-stupnjevi =42 | širina-minute =15 | širina-oznaka=N | dužina-stupnjevi =2 | dužina-minute =45 | dužina-oznaka=W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flagicon|Španjolska}} | lokacija1_ime =[[Španske autonomne pokrajine|Autonomna pokrajina]] | lokacija1_info =[[La Rioja]] | lokacija2_ime =[[Španjolske provincije|Provincija]] | lokacija2_info =[[La Rioja]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe= | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =90.9 [[km²]]<ref name=city/> | visina =663 <ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2018]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =509<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=5.600 stan / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =26322 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Anguiano''' je [[selo]] od 509 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/spain-larioja.php | title =''Spain: La Rioja'' | accessdate =4. 6. 2019 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[sjeverozapad]]u [[Španjolska|Španjolske]] u [[Španske autonomne pokrajine|Autonomnoj pokrajini]] [[La Rioja]]. == Geografske karakteristike == ''Anguiano'' leži u [[Iberijsko gorje|Iberijskom gorju]] u [[dolina|dolini]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Najerilla]], udaljen četrdesetak [[km]] [[jugozapad]]no od svog [[glavni grad|administrativnog centra]] [[Logroño|Logroña]]. U [[Španjolska|Španjolskoj]] je poznat po [[jelo|jelu]] od [[grah]]a ''Caparrones'', koji se servira sa lokalnim [[Kobasica|kobasicama]]. == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Anguiano}} * [https://web.archive.org/web/20090902192550/http://www.geocities.com/urunuela11/anguiano/anguiano.htm ''Danzadores de Anguiano''] {{es icon}} [[Kategorija:La Rioja]] [[Kategorija:Naselja u Španiji]] f2j4wmej9rqioeuxzmavwl37lcvnpcf Lackov 0 4646857 41262752 41262286 2022-08-23T07:05:21Z Akul59 131397 oprava wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Lackov |originalni_naziv = Lackov |slika = |opis_slike = |kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] |okrug = [[Okrug Krupina|Krupina]] |populacija = 95<ref name="populacija" /> |nadm visina = 483 |poštanski_kod = 962 44 (pošta Litava) |pozivni_broj = (+421) 45 |registarska_oznaka = KA |gšir = 48.3206 |gduž = 19.1866 |popis = 1.1.2021 }} '''Lackov''' je naseljeno mjesto u [[okrug Krupina|okrugu Krupina]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 95 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0325/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2022-08-19}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Krupina}} [[Kategorija:Okrug Krupina]] [[Kategorija:Banskobistrički kraj]] 8cbsj40v7597560eonos8v5zarpwbfi Ladzany 0 4646858 41262753 40940108 2022-08-23T07:06:52Z Akul59 131397 populacija, pozivni broj, normativna kontrola wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Ladzany |originalni_naziv = Ladzany |slika = Ladzany - okr. Krupina - 2015.JPG |opis_slike = |kraj = [[Banskobistrički kraj|Banskobistrički]] |okrug = [[Okrug Krupina|Krupina]] |populacija = 258<ref name="populacija" /> |nadm visina = 216 |poštanski_kod = 962 65 (pošta Hontianske Nemce) |pozivni_broj = (+421) 45 |registarska_oznaka = KA |gšir = 48.2644 |gduž = 18.9048 |popis = 1.1.2021 }} '''Ladzany''' je naseljeno mjesto u [[okrug Krupina|okrugu Krupina]], u [[Banskobistrički kraj|Banskobistričkom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 258 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0325/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2022-08-19}}</ref> }} == Spoljašnje veze == {{Commonscat|Ladzany}} * [https://www.ladzany.sk Ladzany] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Krupina}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Krupina]] [[Kategorija:Banskobistrički kraj]] 9mozizlv7qkbnblnr268v1kw44cj3rd Asuan 0 4657773 41262815 41005333 2022-08-23T11:40:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Asuan | ime_genitiv =Asuana | izvorno_ime =أسوان‎ | slika_panorama =Aswan,NE.jpg | opis_slike =Panorama grada | slika_lokacijska_karta_država =Egipat | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Asuana u Egiptu | nadimak = | širina-stupnjevi =24 | širina-minute =05 | širina-oznaka=N | dužina-stupnjevi =32 | dužina-minute =59 | dužina-oznaka=E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Egipat}} | lokacija1_ime =[[Egipatske muhafaze|Muhafaza]] | lokacija1_info = [[Asuan (muhafaza)|Asuan]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe= | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 375 [[km²]]<ref name=city/> | visina =99<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2018]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =337,472<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=899.6 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj =(+20) 97 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Asuan''' ([[Arapski jezik|arapski]]: أسوان / Aswān, [[Staroegipatski jezik|staroegipatski]]: ''Suene'', [[starogrčki jezik|starogrčki]]: Συήνη / ''Sijena'') je [[grad]] od 337,472 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/en/egypt/cities/ | title =''Egypt, Arab Republic of Egypt'' | accessdate =30.6. 2020. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jug]]u [[Egipat|Egipta]] u [[muhafaza|muhafazi]] [[Asuan (muhafaza)|Asuan]] u kojoj je i [[glavni grad|administrativni centar]]. == Geografske karakteristike == [[datoteka:مدينة_الاقصر_ليلا.JPG|thumb|left|240px|<center>[[Luka]] na [[Nil]]u u noći]] [[datoteka:Elephantine_by_Zureks.jpg|thumb|left|240px|<center>[[Otok]] [[Elefantina]]]] Asuan leži na [[istok|istočnoj]] [[obala|obali]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Nil]], nešto [[sjever]]nije od prvog [[Katarakti na Nilu|katarakta]]. [[Nil]] je od njega nizvodno plovan u dužini od preko 1100 [[km]]<ref name=his/> pa je grad i velika [[luka]]. [[Nil]] kod Asuana ima brojne [[otok]]e, među njima je najpoznatiji [[Elefantina]], na kom se nalaze ruševine [[Antika|antičkog]] Jeba.<ref name=brit/> == Historija == [[Antički Egipat|Antičko]] [[ime]] grada bilo je Suene što je na [[Staroegipatski jezik|staroegipatskom]] značilo [[trgovište]], iz tog imena izvedeno je i [[starogrčki jezik|grčko]] ime grada ''Sijena''.<ref name=brit/> Još od vremena [[Staro kraljevstvo|Starog kraljevstva]] - ''Suene'' je označavao [[jug|južnu]] [[granica|granicu]] [[Antički Egipat|Antičkog Egipta]]. Svo vrijeme [[Antički Egipat|Faraonskog Egipta]] bio je snažan [[vojska|vojni]] [[garnizon]] i centar za [[trgovina|trgovinu]] sa [[Nubija|Nubijom]] i ostalom [[Afrika|Afrikom]]. Grad u kom se plaćala [[carina]] za prolaz [[brod]]ova.<ref name=his/> [[Kamenolom]]i pored grada bili su glavni izvor [[granit]]a za brojne [[Antički Egipat|egipatske]] [[spomenik]]e, koji još i danas gotovo neokrnjeni postoje.<ref name=brit/> Za vladavine [[Ptolemeidi|Ptolomejske dinastije]] Asuan je zbog svog strateškog položaja odabran za prvu [[glavni grad|prijestolnicu]] [[Gornji Egipat|Gornjeg Egipta]], a korišten je i kao [[vojna baza|baza]] za [[vojna kampanja|kampanje]] u [[Nubija|Nubiju]].<ref name=his/> U kasnijim vremenima Asuan je egzistirao kao po[[granica|granični]] [[garnizon]] [[Rimljani|Rimljanima]], [[Osmanlije|Osmanlijama]] i [[Britanci|Britancima]].<ref name=brit/> Današnji Asuan je [[državna uprava|administrativni]] i [[trgovina|trgovački]] centar za promet sa [[Sudan]]om i poznati [[zima|zimski]] [[resort]]. On je snažni [[industrija|industrijski]] centar sa velikim [[metalurgija|metalurškim]] pogonom za proizvodnju [[bakar|bakra]] i [[čelik]]a, [[Hemijska industrija|kemijskim]] kombinatom za proizvodnju [[Đubrivo|gnojiva]], [[cementara|cementarom]], [[šećerana|šećeranom]] i još uvijek brojnim [[kamenolom]]ima po okolici koji proizvode [[granit]] ([[sijenit]]) i [[mramor]].<ref name=brit/> Asuan je i velik [[obrazovanje|obrazovni]] centar sa [[univerzitet]]om sa šest [[fakultet]]a, osnovanim [[2012]].<ref name=uni>{{cite web |url=https://www.omicsonline.org/universities/Aswan_University/ |title = ''Aswan University'' |publisher = Omics online |language =engleski |accessdate = 30.6. 2020.}}</ref> Asuan je još od kraja [[19. vijek]]a poznata [[turistička destinacija]], kad je bio posljednja [[željeznički kolodvor|stanica]] na [[željeznička pruga|pruzi]] [[Kairo]] - Asuan. Još od tih vremena ima brojne luksuzne [[hotel]]e, kao mjesto iz kog [[Turizam|turisti]] obilaze slavne [[spomenik]]e na [[otok]]u [[File]] i po gradu, i odlaze na izlet u nedaleki [[Luksor]]. Brojni se turisti odlučuju za vožnju [[brod]]om do [[Kairo|Kaira]] i [[Aleksandrija|Aleksandrije]] koje traje od 21 do 28 dana po povoljnom vremenu.<ref name=his/> [[datoteka:Assuan_2016-03-24u.jpg|thumb|right|280px|<center>Pogled na grad i [[brod]]ove na [[Nil]]u]] [[datoteka:Aswan,Corniche.jpg|thumb|right|280px|<center>[[Promenada]] uz [[Nil]]]] Grad ima i Internacionalni [[aerodrom]]<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Aswan-Egypt |title = ''Aswān, Egypt'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language =engleski |accessdate = 30.6. 2020.}}</ref> ([[IATA]]: ASW, [[ICAO]]: HESN) udaljen 18 km od centra grada. == Znamenitosti == Na [[Elefantina|Elefantini]] se pored ruševina Jeba, nalazi i [[muzej]] sa [[artefakt]]ima iz [[muhafaza|muhafaze]].<ref name=brit/> Na [[zapad]]noj (suprotnoj) obali [[Nil]]a na visokim [[klif]]ovima nalazi se [[nekropola]] sa [[grobnica|grobnicama]] [[faraon]]a [[klesarstvo|uklesanim]] u [[stijena|stijenu]] koje datiraju iz doba [[Staro kraljevstvo|Starog kraljevstva]].<ref name=his>{{cite web |url = http://aldokkan.com/geography/aswan.htm |title = ''Ancient Aswan City'' |publisher = Aldokkan |language = engleski |accessdate = 30.6. 2020. |archive-date = 2011-07-07 |archive-url = https://web.archive.org/web/20110707104222/http://aldokkan.com/geography/aswan.htm |dead-url = }}</ref> Atrakcije grada su i Stara Asuanska brana (dovršena [[1902]].) koja se nalazi 5 [[km]] južno od grada, i nova [[Asuanska brana]] (dovršena [[1970]].) koja se nalazi 11 [[km]] južno od centra grada.<ref name=brit/> == Pobratimski gradovi == * {{flagicon|SAD}} [[Sonoma, California]], [[Sjedinjene Američke Države]] * {{flagicon|Kina}} [[Chongqing]], [[Kina]] == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Aswan}} * [https://web.archive.org/web/20110707104222/http://aldokkan.com/geography/aswan.htm ''Ancient Aswan City''] {{en icon}} * [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4329 ''Asuan''] {{hr icon}} [[Kategorija:Gradovi u Egiptu]] ns53c3g4s2z9zkcct9egropsh5jwwmf Abukir 0 4660455 41262586 41185885 2022-08-22T22:46:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Abukir | ime_genitiv =Abukira | izvorno_ime =أبو قير‎ | slika_panorama =AbuQirBeach.jpg | opis_slike =[[Pejzaž]] grada i [[plaža]] uz [[more]] | slika_lokacijska_karta_država =Egipat | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Abukira u Egiptu | nadimak = | širina-stupnjevi =31 | širina-minute =19 | širina-oznaka=N | dužina-stupnjevi =30 | dužina-minute =04 | dužina-oznaka=E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Egipat}} | lokacija1_ime =[[Egipatske muhafaze|Muhafaza]] | lokacija1_info = [[Aleksandrija (muhafaza)|Aleksandrija]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe= | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2006]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =37 997<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Abukir''' ([[Arapski jezik|arapski]]: أبو قير /''Abu Qir'', [[koptski]]: ''Apakyri'') je [[grad]] od 37 997 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.webcitation.org/69rYKbGvU | title =''Abu Qir'' | accessdate =17.9. 2020. | language =engleski | publisher =WebCite | archive-date =2021-01-08 | archive-url =https://web.archive.org/web/20210108045945/https://www.webcitation.org/69rYKbGvU | dead-url =yes }}</ref> na [[sjeverozapad]]u [[Egipat|Egipta]] u [[muhafaza|muhafazi]] [[Aleksandrija (muhafaza)|Aleksandrija]]. == Geografske karakteristike == Abukir leži udaljen 23 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od centra [[Aleksandrija|Aleksandrije]], sa kojom je povezan [[Laka gradska željeznica|lakom gradskom željeznicom]]. == Historija == Za [[Antički Egipat|antičkih]] vremena nedaleko od današnjeg grada nalazila se važna [[luka]] - [[Kanopus (Egipat)|Kanopus]], od koje ništa nije ostalo, jer je potopljena [[voda]]ma [[Abu Kir|Zaljeva Abu Kir]].<ref name=arh>{{cite web | url =https://www.nature.com/articles/533466a | title =''Archaeology: Soaked in history'' | accessdate =17.9. 2020. | language=engleski | publisher=Springer Nature}}</ref> [[datoteka:AbuQirNahdaMosque.jpg|thumb|left|240px|<center>Centar grada]] Današnji Abukir niknuo je uz istoimenu [[fortifikacija|utvrdu]] podignutu za [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mameluka]]. Ona je proširena za vladavine [[Muhamed Ali od Egipta|Muhameda Alija]], a njegov nasljednik [[Egipatski Kedivat|kediv]] [[Abas II od Egipta|Abas II]] dogradio je uz nju i [[bolnica|bolnicu]].<ref name=his>{{cite web |url=https://docs.google.com/viewer?url=http%3A%2F%2Fyadda.icm.edu.pl%2Fyadda%2Felement%2Fbwmeta1.element.baztech-26ae3eae-e0b7-4358-b3c1-155d845c5e3f%2Fc%2FSharaf.pdf&fname=Sharaf.pdf&pdf=true |title = ''Abu Qir fortresses'' |publisher =Journal of Heritage Conservation |language =engleski |accessdate =17.9.2020.}}</ref> [[Ime]] je dobio po [[Kopti|koptskom]] [[ranokršćanstvo|raonokršćanskom]] [[martir]]u (kasnijem [[svetac|svecu]]) - Kiru (Abu Kir znači [[svetac|sveti]] Kir). U [[Abu Kir|Zaljevu]] se [[1798]]. odvila [[Pomorska bitka|pomorska]] [[Bitka za Nil]], u kojoj [[Royal Navy|britanska]] [[flota]] pod zapovjedništvom [[admiral]]a [[Horatio Nelson|Nelsona]] uništila [[Prva Francuska Republika|francusku]] Mediteransku flotu.<ref name=neli>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Abu-Qir-Bay |title= ''Abū Qīr Bay, Egypt'' |publisher= Encyclopaedia Britannica |language=engleski |accessdate = 18.9. 2020.}}</ref> Današnji Abukir je [[industrija|industrijsko]] [[predgrađe]] [[Aleksandrija|Aleksandrije]], mjesto velike [[termoelektrana|termoelektrane]], snage 1300 [[Vat|MW]]<ref name=ter>{{cite web |url = https://www.orascom.com/our-capabilities/case-studies/abu-qir-thermal-power-plant/ |title = ''Abu Qir Thermal Power Plant'' |publisher = Orascom |language = engleski |accessdate = 18.9.2020. |archivedate = 2020-09-29 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20200929064118/https://orascom.com/our-capabilities/case-studies/abu-qir-thermal-power-plant/ |deadurl = yes }}</ref> i velike [[tvornica|tvornice]] [[Đubrivo#Anorganska_đubriva_(vještačka_đubriva)|umjetnih gnojiva]].<ref name=fer>{{cite web |url=http://abuqir.net/about/about_comp |title = ''Abuqir In Brief '' |publisher =Abuqir |language =engleski |accessdate =18.9.2020.}}</ref> On je i [[pomorska baza]] egipatske [[Ratna mornarica|ratne mornarice]] i [[luka]] za [[fosfat]]e za potrebe [[tvornica|tvornice]] [[Đubrivo#Anorganska_đubriva_(vještačka_đubriva)|gnojiva]].<ref name=port>{{cite web |url=https://shipnext.com/port/abu-qir-egaki-egy |title = ''Abu Qir port'' |publisher =Shipnext |language =engleski |accessdate =18.9.2020.}}</ref> U Abukiru se nalazi i Pomorska akademija i [[Kineziologija|kineziološki]] [[fakultet]]. == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Abu Qir}} * [https://mapcarta.com/13070254 ''Abu Qir''] {{en icon}} [[Kategorija:Aleksandrija]] [[Kategorija:Gradovi u Egiptu]] c0ifctt1tll4u9nxqaly47ozxnhkfbt Aisén 0 4661097 41262650 41021995 2022-08-23T02:08:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Aysén | drugo_ime = | slika =Río Aysén desde el puente.JPG | slika_širina = 260px | slika_opis = | kontinenti= [[Južna Amerika]] | regije = [[Aysén (regija)|Aysén]] | države = {{flag|Čile}} | pokrajine = | gradovi =[[Puerto Aysén]] | izvor =spoj Mañihualesa i Simpsona<ref name=brit/> | izvor_visina = | izvor_koord =45° 24′ 43″ S, 72° 36′ 15″ W | ušće =kod [[Puerto Aysén]]a u [[Tihi ocean|pacički]] [[fjord]] | ušće_visina =0 | ušće_koord =45° 24′ 40″ S, 72° 49′ 0″ W | ušće_vrsta =[[Estuarij]] | dužina =26<ref name=brit/> | pritoke=Mañihuales, Simpson, Blanco, Los Palos | prot_jezera = | vodopadi = | ade = | protok_sred =628 | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Tihi ocean|pacifički]] | površina =11427<ref name=brit/> | ulijeva_se_u =[[Tihi ocean|Pacifik]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta=Cuenca-113-B.svg | karta_širina = | karta_opis =[[Sliv]] [[rijeka|rijeke]] }} '''Aysén''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[zapad]]u [[Patagonija|Patagonije]], na [[jug]]u [[Čile]]a duga 26 [[km]].<ref name=brit/> == Hidrologija== Aysén se formira kad se spoje rijeke Mañihuales i Simpso, ankon tog teče prema [[zapad]]u protiče pored [[Puerto Aysén]]a i nakon 4 [[km]] uvire u [[fjord]] [[Tihi ocean|Pacifika]]. [[Sliv]] rijeke velik je 11427 [[km²]].<ref name=brit>{{cite web |url =http://ww2.educarchile.cl/portal.herramientas/nuestros_sitios/bdrios/sitio/ |title =Río Aysen |publisher =EducarChile |language =španjolski |accessdate =6.10. 2020 |archive-date =2016-03-04 |archive-url =https://web.archive.org/web/20160304044121/http://ww2.educarchile.cl/portal.herramientas/nuestros_sitios/bdrios/sitio/ |dead-url = }}</ref> Rijeka godišnje donosi na hiljade [[tona]] [[sediment]]a, i zatrpava svoje [[riječno korito|korito]] i nakon tog [[poplava|plavi]].<ref name=brit/> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Aysén River}} * [https://web.archive.org/web/20160304044121/http://ww2.educarchile.cl/portal.herramientas/nuestros_sitios/bdrios/sitio ''Río Aysen''] {{en icon}} [[Kategorija:Rijeke u Čileu]] ee29y43i7m6chg6enqno85s408oyv2h Alina Eremia 0 4662924 41262730 41100550 2022-08-23T05:31:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Alina Eremia | Img = Alina_Eremia_(cropped).png | Img_capt = Eremia (2019) | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = {{birth date and age|1993|12|15}} | Mjesto rođenja = [[Buftea]], [[Rumunija]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|''vokal'']], [[klavir]] | Žanr = [[pop]], [[dance|dens]] | Zanimanje = pjevačica, TV ličnost, glumica | Djelatno_razdoblje = 1997–danas | Producentska_kuća = Scandalos Music / MusicExpertCompany <small>(2013–14)</small>,<br>MediaPro Music <small>(do 2019)</small>,<br>[[Global Records]] <small>(od 2019)</small> | URL = [https://web.archive.org/web/20051030091912/http://www.alinaeremia.com/ www.alinaeremia.com] | nagrade = ''v. [[#Takmičenja i priznanja]]'' }} '''Alina Eremia''' (rođena 15. decembra 1993)<ref>[https://web.archive.org/web/20160828174502/http://www.abcmuzical.ro/artisti/alina-eremia/biografie abcmuzical.ro]</ref> rumunska je pjevačica, TV ličnost i glumica. Njena najslušanija pjesma je "A fost o nebunie", sa oko 50 miliona pregleda na [[YouTube|YouTube-u]].<ref name="yt1">[https://www.youtube.com/watch?v=A2MWK7KjIKw&ab_channel=MediaProMusic A fost o nebunie], YouTube</ref> ==Biografija== ===Djetinjstvo i počeci=== Rođena je 15. decembra 1993. godine u [[Buftea|Buftei]]. Njeni roditelji su Daniela i Nicușor Eremia. Ima mlađeg brata Mirceu.<ref>[https://stirileprotv.ro/show-buzz/entertainment/cum-arata-fratele-alinei-eremia-lumea-nu-a-stiut-asta-despre-tanarul-mircea.html stirileprotv.ro]</ref> Bila je učenica Nacionalnog koledža George Coșbuc.<ref>[https://www.click.ro/comunitate/romanesti/interviu-alina-eremia-lala-band-n-am-timp-de-iubire-sunt-foarte-ocupata-cu-0 click.ro, intervju 2: "INTERVIU Alina Eremia (LaLa Band): «N-am timp de iubire, sunt foarte ocupată cu şcoala»"]</ref><ref>[http://www.protv.ro/stiri/andra-sore-si-marius-moga-au-luat-note-mari-la-bac-cu-ce-medii-se-mandresc-vedetele-si-politicienii.html protv.ro 1]</ref> Godine 2013. godine primljena je na [[UNATC|Nacionalni univerzitet teatra i kina "Ion Luca Caragiale"]].<ref>[http://www.protv.ro/stiri/vlad-si-alina-din-lala-band-premianti-si-la-admitere.html protv.ro 2]</ref> U muzici je debitovala sa pet godina, nakon što su roditelji primijetili njen talenat. Prvo takmičenje na kojem je sudjelovala bilo je Abracadabra.<ref name="protv.ro 2012-10-11">[http://www.protv.ro/stiri/alina-eremia-mica-pariu-cu-viata-lala-band.html protv.ro 3]</ref> ===Karijera=== Članica je benda LaLa, koji je predstavljao Rumuniju na [[Dječji Eurosong|Dječjem Eurosongu]] [[Dječji Eurosong 2005.|2005.]]<ref>{{Cite web |title=egirl.ro |url=http://www.egirl.ro/stiri/mondene/Eurovision-Junior-vine-la-noi-in-tara-s2005100816.html |access-date=2012-09-04 |archive-date=2012-09-04 |archive-url=https://archive.today/20120904141738/http://www.egirl.ro/stiri/mondene/Eurovision-Junior-vine-la-noi-in-tara-s2005100816.html |dead-url=no }}</ref> pjesmom "Țurai".<ref>[http://www.hotnews.ro/stiri-arhiva-1605140-alina-eremia-favorita-eurovision-junior-2005.htm hotnews.ro]</ref> Glumila je Ioanu u tinejdžerskom [[sitcom|sitkomu]] ''Pariu cu viața''.<ref>[https://www.click.ro/comunitate/romanesti/interviu-de-craciun-actrita-alina-eremia-imi-plac-baietii-care-au-un-ras click.ro, intervju 1: "INTERVIU DE CRĂCIUN: Actriţa Alina Eremia: «Îmi plac băieții care au un râs colorat»"]</ref><ref>[https://www.imdb.com/title/tt2071140/ imdb.com]</ref> Od 2014. je učestvovala u rumunskoj verziji ''Plesa sa zvijezdama''<ref>[https://web.archive.org/web/20160819033333/http://danseazaprintrestele.a1.ro/concurenti/alina-eremia-iuri-ribac danseazaprintrestele.a1.ro]</ref> na kanalu Antena 1 i bila u žiriju ''Next Stara''. Radila je za '[[Disney]] Romania' kao glasovna glumica, dublirajući pjevački glas [[Pocahontas|Pokahontasa]] u animiranim filmovima ''[[Pocahontas (film, 1995)|Pocahontas]]'' (2008) i ''[[Pocahontas II: Journey to a New World|Pokahontas II: Putovanje u novi svijet]]'' (2009); dublirala je i govorni i pjevački glas Belle u nastavcima animiranog filma ''[[Beauty and the Beast (film, 1991)|Ljepotica i zvijer]]'': ''[[Beauty and the Beast: The Enchanted Christmas]]'' i ''[[Belle's Magical World]]'' (2010). Bila je članica ansambla Miracol iz [[Bukurešt]]a preko šest godina.<ref name="rtrs"/> Tokom ovog perioda, takođe je studirala klavir u Muzičkoj i likovnoj školi u istom gradu.<ref name="protv.ro 2012-10-11"/> U Rumuniji je relativno popularna i prepoznata kao pjevačica; njena pjesma "It was a madness" bila je jedna od najslušanijih u ovoj zemlji godine 2015.<ref>[https://1music.ro/news/muzica/un-nou-proiect-muzical-domg-lanseaza-dont-worry-about-it-feat-alina-eremia/ 1music.ro]</ref> Godine 2016. snimila je parodiju svoje pjesme "A fost o nebunie", u saradnji sa Andreijem Ciobanuom i [[Sergiu Floroaia|Sergiuom Floroaiaom]].<ref>[https://www.kissfm.ro/article/6923/Sergiu-Andrei-i-Alina-Eremia-au-lansat-Dorm-n-sufragerie-parodie-dup-piesa-A-fost-o-nebunie kissfm.ro]</ref> Hitovi Eremie sa više od 20 miliona pregleda na [[YouTube|YouTube-u]] su: "A fost o nebunie",<ref name="yt1"/> "Cum se face",<ref name="yt2">[https://www.youtube.com/watch?v=nI8go7dpooI&ab_channel=MediaProMusic Cum se face], YouTube</ref> "Poarta-ma",<ref name="yt3">[https://www.youtube.com/watch?v=wzDoXVJLVoM&ab_channel=MediaProMusic Poarta-ma], YouTube</ref> "Ilegal",<ref name="yt4">[https://www.youtube.com/watch?v=aC3a44EzN-s&ab_channel=MediaProMusic Ilegal], YouTube</ref> "Cand luminile se sting",<ref name="yt5">[https://www.youtube.com/watch?v=OfYGI73wx9Y&ab_channel=MediaProMusic Cand luminile se sting], YouTube</ref> "Dulce Amar".<ref name="yt6">[https://www.youtube.com/watch?v=nscbSN5UXU0&ab_channel=CatMusic Dulce Amar], YouTube</ref> ==Diskografija== * 2017: ''360'' * 2021: ''Déjà Vu'' ===Singlovi=== ; Album ''360'' {{colbegin|2}} * 2014: "Cum se face" * 2014: "A fost o nebunie" * 2015: "De ce ne îndrăgostim" * 2017: "Poartă-mă" * 2017: "Nanana" * 2017: "Îmi dai curaj" (ft Grasu XXL) * 2017: "Out of my mind" (ft Novaspace) * 2017: "Îmbrăcați Sau Goi" (ft Vunk) {{colend}} ; Album ''The Session'' * 2019: "3 Luni" * 2019: "Foi de adio" ; Album ''?'' * 2020: "Aripi de vis" * 2020: "BRB" (ft Nane) ; Ne na albumu {{colbegin|2}} * 2010: "Deep in love" * 2012: "With or without you" /početak solo karijere, saradnja sa Mister Z-om/<ref>[https://www.profm.ro/stiri/pro-fm/alina-eremia-a-lansat-la-profm-prima-ei-piesa-solo-with-or-without-you-asculta-single-ul-si-vezi-un-super-cover-dupa-adele-rolling-in-the-deep-video-20455 profm.ro]</ref> * 2013: "Tu ești vara mea" /komponovao [[Adrian Sînă]]/ * 2014: "Cand luminile se sting" * 2015: "Played you", "Original" * 2016: "Rujul Meu", "Vorbe pe dos" * 2018: "Doar noi", "Aș Da", "Tatuaj", "69" * 2019: "Filme cu noi", "De sticlă", "Printre cuvinte", "Foi de adio", "3 luni", "Enchante", "promite-mi", "Love & Lover", "You Light Up The Night", "dragoste nu-i", "Anotimpuri" {{colend}} ===Spotovi=== * 2013: "Tu esti vara mea", "In Dreapta Ta" [ft Vescan] * 2014: "Cum se face", "Cand luminile se sting" * 2015: "Played You", "Ilegal" [ft Mircea Eremia], "A fost o nebunie", "Filme" [ft Rashid], "Original" * 2016: "Dulce Amar" [ft DJ Sava & What's UP], "De ce ne indragostim", "Rujul meu", "Vorbe pe dos" * 2017: "Poarta-ma", "NaNaNa", "Imbracati sau goi" [ft Vunk], "Out of My Mind" [ft Novaspace], "Imi dai curaj" [ft Grasu XXL] * 2018: "Freeze" [ft Monoir], "Doar Noi" [ft Mark Stam], "A Fost Sa Fie", "Don't Shut Me Down", "In Doi", "Cineva", "AS DA", "Tatuaj", "69" * 2019: "Filme cu Noi" [ft NOSFE], "Love & Lover" [ft Rudenko & Dominique Young Unique], "De Sticla", "Promite-mi" [ft Dirty Nano], "Enchante" [ft Faydee & Raluka], "Printre Cuvinte", "Foi De Adio", "3 Luni" * 2020: "Aripi De Vis", "BRB", "Noi" ==Filmografija== [[Datoteka:Alina Eremia at the Junior Eurovision Song Contest 2005.jpg|thumb|Eremia na Dječjem Eurosongu '05]] ===Filmovi=== {| class="wikitable" |- ! God. ! Naslov ! Uloga ! Napomene |- | 2008 | ''[[Pocahontas (1995 film)|Pocahontas]]'' |rowspan="2" | Pocahontas | rowspan="5"| dubliranje na rumunskom |- | 2009 | ''[[Pocahontas II: Journey to a New World]]'' |- |rowspan="3" | 2010 |''[[Beauty and the Beast (1991 film)|Beauty and the Beast]]'' |rowspan="3"| Belle |- | ''[[Beauty and the Beast: The Enchanted Christmas]]'' |- | ''[[Beauty and the Beast: Belle's Magical World]]'' |} ===Serije=== {| class="wikitable" |- ! God. ! Naslov ! Uloga ! Mreža ! Napomene |- | 2011–2013 || ''[[Pariu cu viața]]'' || Ioana Popa || [[Pro TV]] || glavna uloga |- | 2014 || ''O Noua viata'' || Ioana Popa || [[Acasă]] || glavna uloga |} ===Emisije=== {| class="wikitable" |- ! God. ! Naslov ! Mreža ! Napomene |- | 2014 || ''[[Ples sa zvijezdama (Rumunija)|Ples sa zvijezdama]]'', 1. sezona || [[Antena 1 (Rumunija)|Antena 1]] || takmičar |- | 2015 || ''[[Te cunosc de undeva!]]'', 7. sezona || Antena 1 || takmičar |- | 2016–2017 || ''[[Next Star (Rumunija)|Next Star]]'', sezone 6–8 || Antena 1 || član žirija |} ==Takmičenja i priznanja== {| |- | style="width:35px;"| 1997: | 3. mjesto, Abracadabra, Rumunija |- | 1998: | 2. mjesto na muzičkom takmičenju Tara u Rumuniji |- | 1999: | 1. mjesto i glavna nagrada na dječjem TV takmičenju Tip Top Mini Top u Bukureštu, Rumunija |- | 2001: | učesnik, Estrellas lluvia, Rumunija |- | 2002: | 2. nagrada na međunarodnom muzičkom festivalu za djecu Ti Amo u [[Opština Onești, Bacău|Onestiju]], Rumunija |- | rowspan="9" |2003: | finalista međunarodnog festivala pjesme za djecu Nile u [[Kairo|Kairu]], Egipat |- | 1. nagrada na nacionalnom festivalu za djecu Flori De Ghiata u Rumuniji |- | 1. mjesto na dječjem muzičkom festivalu Oso de Oro, Rumunija |- | 1. mjesto na međunarodnom muzičkom festivalu za djecu Ti Amo, Rumunija |- | 1. mjesto na dječjem muzičkom festivalu Zlatni delfin u [[Opština Năvodari, Constanța|Navodariju]], Rumunija |- | 1. mjesto na nacionalnom muzičkom konkursu za djecu El azufre estrellas, Rumunija |- | 1. mjesto na nacionalnom muzičkom festivalu za djecu Flores de hielo, Rumunija |- | 1. mjesto na takmičenju Zlatni mali medvjed<ref name="rtrs"/> |- | 1. mjesto na takmičenju Ledeno cvijeće<ref name="rtrs"/> |- | 2004: | nagrada za popularnost na [[Golden Star International Song Contest|međunarodnom takmičenju u pjevanju Zlatna zvijezda]] za djecu i tinejdžere u Bukureštu, Rumunija |- | rowspan="6" |2005: | specijalna nagrada žirija na međunarodnom festivalu pjesme za djecu Nile u Kairu, Egipat |- | 1. mjesto na međunarodnom festivalu muzike za djecu Đurđevdanski, BiH<ref name="rtrs">[https://web.archive.org/web/20200921065209/https://djeca.rtrs.tv/ucesnici-festivala-2005/ djeca.rtrs.tv], [https://archive.is/ZU5HV#selection-1963.0-1963.12 arh. (alt.)]</ref> |- | 3. mjesto na umjetničkom festivalu Slavianska Bazaar, Bjelorusija |- | 2. mjesto na nacionalnom festivalu stvaranja i interpretacije Mamaia niños, Rumunija |- | 1. nagrada na [[Golden Cross International Song Contest|međunarodnom takmičenju u pjevanju Zlatni krst]] na [[Malta|Malti]]<ref>{{Cite web |url=http://www.independent.com.mt/articles/2005-09-01/news/golden-cross-winner-to-represent-romania-at-the-junior-eurovision-song-contest-80620/ |title=Golden Cross Winner to represent Romania at the Junior Eurovision Song Contest |access-date=2016-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160818004840/http://www.independent.com.mt/articles/2005-09-01/news/golden-cross-winner-to-represent-romania-at-the-junior-eurovision-song-contest-80620/ |archive-date=2016-08-18 |deadurl=yes |archivedate=2016-08-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160818004840/http://www.independent.com.mt/articles/2005-09-01/news/golden-cross-winner-to-represent-romania-at-the-junior-eurovision-song-contest-80620/ }}</ref> |- | 5. mjesto, predstavnik Rumunije na [[Dječji Eurosong|Dječjem Eurosongu]] 2005 u [[Hasselt|Haseltu]], Belgija<ref>{{cite web |url=http://www.junioreurovision.tv/page/participant-profile?song=24622 |title=Junior Eurovision: participant profile, song 24622 |accessdate=2015-08-25 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141024141146/http://www.junioreurovision.tv/page/participant-profile?song=24622 |archivedate=2014-10-24 }}</ref> |- | 2007: | nagrada "Radio Rumanía" za mlade |- | 2008: | nagrada "Radio Rumanía" za mlade |- | 2009: | 2. nagrada, [[International Pop Music Festival "George Gregoriou"|međunarodni festival zabavne muzike "George Gregoriou"]] |} ==Vidi takođe== *[[Feli (pjevačica)|Feli]] ==Reference== {{reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20051030091912/http://www.alinaeremia.com/ Zvanični veb-sajt] <small>(arhiva)</small> * {{discogs artist|3607122-Alina-Eremia-2}} * {{YouTube|channel=UCfuFmKmtny4iQmDK6wREP4w}} * {{IMDb ime|2148631}} {{S-start}} {{Succession box| | before=[[Noni Răzvan Ene]] | title={{nowrap|[[Rumunija]] na [[Dječji Eurosong|Dječjem Eurosongu]]}} | years=2005 | after=[[New Star Music]] }} {{S-end}} {{Authority control}} {{Lifetime|1993||Eremia, Alina}} [[Kategorija:Biografije, Rumunija]] [[Kategorija:Rumunski pjevači]] [[Kategorija:Pop-pjevači]] my8gfb5m3rrzcsppdyiht1itp1lxrm2 Filenida 0 4663330 41262624 41067375 2022-08-23T00:33:41Z Igor Windsor 550 wikitext text/x-wiki [[Slika:Griechen31.png|thumb|upright=1.3|Filenida je navodno napisala [[priručnik za spolne odnose]] koji sadrži opise različitih položaja u seksu.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Ovaj [[kylix]] [[crvenofiguralni stil|crvenofiguralnog stila]] iz oko 480–470. pne. prikazuje muškarca koji ima [[spolni odnos]] s [[Hetera|heterom]], svojevrsnom [[Prostitucija u staroj Grčkoj|starogrčkom prostitutkom]].]] '''Filenida sa Samosa''' ({{lang-grc|Φιλαινίς ἡ Σαμία|''Philaenis''}}) bila je navodna autorica jednog drevnog [[Seksualni priručnik|priručnika za seksualne odnose]]. Prema jednom sačuvanom fragmentu iz spisa u kome se tvrdi da ga je napisala Filenida, ona je bila sa [[Samos]]a, a otac joj se zvao Okimen (''Ocymenes''). Međutim, mnogi moderni [[klasična filologija|filolozi]] smatraju "Filenidu" izmišljenim likom čiju su ''[[persona|personu]]'' možda prihvatili razni erotski pisci. Dva satirična grčka [[epigram]]a iz ''[[Palatinska antologija|Palatinske antologije]]'' koja su napisali pjesnici [[Eshrion sa Samosa]] i [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorid]] kao da žele obraniti Filenidinu reputaciju te inzistiraju na tome da ona nije napisala spis koji joj se pripisuje. Eshrion umjesto toga inzistira na tome da je taj spis napisao atenski [[sofist]] [[Polikrat (sofist)|Polikrat]]. Navodni Filenidini spisi bili su dobro poznati tijekom [[antika|antike]], a filolozi vjeruju da su možda utjecali na [[Ovidije]]vo djelo ''[[Ars amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)''. U kasnijim vremenima Filenidu se pamtilo po njezinoj reputaciji razuzdanosti. Izmišljeni lik po imenu Filenida pojavljuje se u ''Epigramima'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]] [[Marcijal]]a kao muškobanjasta žena poznata po tome što upražnjava [[Lezbejka|spolne odnose sa ženama]]. Kršćanski pisci [[Justin Filozof]], [[Tacijan]] i [[Klement Aleksandrijski]] osuđuju spise koji se pripisuju Filenidi kao izopačene i nemoralne. Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' spominje kako Filenida koristi [[strapon]] za seks sa ženama. Upravo je kroz ove kasnije aluzije Filenida bila najpoznatija tijekom modernog doba, a spominje se u radovima engleskih autora [[Thomas Heywood|Thomasa Heywooda]] i [[John Donne|Johna Donnea]], koji su je oboje karakterizirali kao seksualno devijantnu. Godine 1972. objavljena su tri kratka fragmenta iz spisa koji je navodno napisala Filenida, a koja su prethodno bila otkrivena u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]]. ==Prvi spomeni== [[Slika:2011 Dimos Samou.png|thumb|upright=1|Filenida je navodno potjecala s otoka [[Samos]]a,{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} koji je u antici bio poznat po prostituciji.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}}]] Filenida je najčešće spominjana od svih žena u antici kojima se pripisivao neki spis erotske tematike, a spominje se u desetak drevnih izvora.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}} Prema jednom od sačuvanih fragmenata spisa iz Oksirinha, djelo je napisala "Filenida Samljanka, kći Okimenova",<ref>P. Oxy. 2891.</ref> premda je [[Atenej]] naziva "[[Lefkada|Lefkađankom]]".{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Ime njezine majke ponekad se navodi kao Gilina (''Gyllina'').{{sfn|Plant|2004|loc= str. 45}} Suvremeni ispitivači uglavnom vjeruju da je Filenida izmišljeni lik kojeg je nekoliko pisaca erotske literature koristilo kao svoju ''[[Persona|personu]]''.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Boehringer|2014}} Moderni ispitivači uglavnom pretpostavljaju da je Filenidina "persona" bila [[kurtizana]].{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Prema Ianu Michaelu Plantu, čini se da su ime "Filenida" ''(Philaenis)'' – umanjenica od ''philaina'', što je ženski oblik grčke riječi ''philos'', koja znači "ljubav"{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 192}} – često upotrebljavale [[Prostitucija u staroj Grčkoj|prostitutke u drevnoj Grčkoj]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Njezino povezivanje sa Samosom također je prikladno za prostitutku, budući da je u antici taj otok bio poznat po skupim [[Hetera|heterama]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}} D. W. Thomson Vessey navodi da je Filenida izmišljeni lik koji predstavlja "prototipsku bludnicu".{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80–81}} Sandra Boehringer žestoko odbacuje stav da Filenida predstavlja kurtizanu, inzistirajući na tome da nema dokaza koji potkrepljuju argument da je ime ''Philaenis'' na bilo koji način bilo "ime za kurtizanu" ili da je itko ikad u antici pomišljao na Filenidu kao na kurtizanu, umjesto toga tvrdeći da su je drevni samo smatrali seksualno razuzdanom.{{sfn|Boehringer|2014}} ===''Palatinska antologija''=== Dvije pjesme u ''[[Palatinska antologija|Palatinskoj antologiji]]'' – jedna [[Eshrion sa Samosa|Eshriona sa Samosa]] i druga pjesnika [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorida]] iz 3. stoljeća prije n.e. – nastoje opovrgnuti da je Filenida napisala djelo koje joj se pripisuje.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Eshrion postavlja svoj [[epigram]] kao [[epitaf]] na Filenidinu grobnicu uz more, ali ne precizira gdje se grobnica nalazi.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} U epigramu je sama Filenida prikazana kako se izravno obraća "besciljnom mornaru" (μάταιος ναύτης), ali adresat nije izričito identificiran kao "stranac" (ξένος).{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} Mornari su u antici bili su na zlu glasu zbog svoje nepristojnosti i ženskarenja, pa je Eshrion možda namjeravao da adresat epigrama bude ironičan.{{sfn|Vessey|1976|page=78}} Eshrion prikazuje Filenidukako žestoko inzistira na tome da nikada nije napisala knjigu koja joj se pripisuje.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Umjesto toga, to djelo pripisuje čovjeku po imenu Polikrat,{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} koji najvjerojatnije predstalja [[Atena (polis)|atenskog]] [[Polikrat (sofist)|sofista pod tim imenom]], iako to nije sigurno.{{sfn|Vessey|1976|page=82}} Dioskoridova pjesma također žestoko poriče da je Filenida doista napisala spis koji joj se pripisuje,{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} ali, za razliku od Eshrionive, ne pokušava sugerirati drugu osobu kao autora.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Prema D. W. Thomsonu Vesseyu, moguće je da je Dioskorid ovu obranu shvatao kao prešutnu potvrdu Eshrionive atribucije spisa Polikratu.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Također za razliku od Eshriona, Dioskorid izričito identificira Filenidu kao Samljanku.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Ni jedan od ova dva epigrama ne pokušava osporiti postojanje dotičnog spisa.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Tsantsanolou se slaže s Eshrionovim pripisivanjem djela Polikratu, tvrdeći da je to u skladu s onim što je poznato o njegovom stilu.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Boehringer tvrdi da su Eshrionovi i Dioskoridovi epigrami satirični i, daleko od toga da brane Filenidu, oni zapravo propagiraju njezinu negativnu reputaciju; napominje i da je, iako se o Eshrionu ništa ne zna, sačuvano preko četrdeset epigrama Dioskorida, od kojih su mnogi otvoreno satirični; konstrukciju epigrama, u kojoj je Filenida prikazana kako opširno opisuje ono što ona navodno nije, a ne ono što ona "zapravo" jest, vidi kao dokaz ironične namjere pjesama.{{sfn|Boehringer|2014}} ===Spis iz Oksirinha=== Fragmenti djela za koje se tvrdi da ga je napisala Filenida otkriveni su u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]] i objavljeni 1972. kao ''P. Oxy. 2891''. Iako se prije vjerovalo da je knjiga bila monografija o [[Seksualni položaji|seksualnim položajima]],{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} otkriveni fragmenti sugeriraju da je opseg djela bio mnogo širi;{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} prema [[Edgar Lobel|Edgaru Lobelu]], čini se da je to bilo prilično "sustavno izlaganje "ljubavog umijeća" ''(ars amatoria)''.{{sfn|Tsantsanoglou|1973|page=183}} Čini se da djelo nije bilo zamišljeno kao ozbiljan priručnik s uputama, već kao [[parodija]] na taj žanr.{{sfn|Plant|2004|page=45}} Djelo je pisano jasnim, [[Vernakular|svakodnevnim jezikom]]{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} i ne pokušava dosegnuti [[književni stil]].{{sfn|Montserrat|2011|page=114}} Bilo je podijeljeno u dobro organizirane odjeljke, od kojih se svaki bavio određenom temom.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} Iako je Filenida, navodna autorica djela, bila sa Samosa, sačuvani dio ovog djela sadrži vrlo malo [[jonski dijalekt| jonskih]] oblika.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} To je možda rezultat činjenice da je do 4. stoljeća prije n.e., kada je djelo vjerojatno napisano, ''[[koine]]'' počeo prevladavati u oblastima u kojima se ranije govorilo jonskim dijalektom.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Prema drugom obrazloženju, budući da je "Filenida" vjerojatno samo [[pseudonim]] za pravog autora, vjerojatnije je da bilo je potrebno samo nekoliko jonskih oblika koji će djelu pružiti vjerodostojnost.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Sačuvana su tri fragmenta priručnika u Oksirinhijskim papirusima koji se pripisuju Filenidi.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Svi su izuzetno kratki{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} i rukopis na njima je ponegdje jedva čitljiv;{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} u drugom fragmentu mogu se sigurno prepoznati samo pet slova.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45–47}} Fragmenti potječu sa samog početka [[Svitak|svitka]] [[Papirus|papirusa]], koji je bio podijeljen u dva paralelna stupca.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} Prvi stupac započinje uvodom koji opisuje Filnidino djelo:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|Filenida Samljanka, kći Okimena, sastavila je ovu knjigu za one koji žele živjeti svoj život naučno stečenim znanjem, a ne ameterski. Mučila se ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Drugi i treći fragment nalaze se na početk drugog stupca na svitku:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|''O zavođenju'': Sad, zavodnik mora ženi doći neuredan i neočešljan, tako da žena ne pomisli da je on neki muškarac koji se mnogo trudi briga... [''O zavođenju'']: ...s namjerom..., dok on govori da je ona ... nalik božici, da nju, koja je ružna, krasi [[Afrodita|Afroditina]] ljepota i da ona, koja je starija od [[Reja|Reje]]... ''O ljubljenju'': ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Boehringer navodi da otkriće ovih fragmenata samo dokazuje da je u [[Antika|antici]] postojao žanr seksualnih spisa i naglašava da ovaj spis ne dokazuje da je sama Filenida bila stvarna osoba ili da je ikada postoja "originalni" priručnik za seks koji je onanapisala.{{sfn|Boehringer|2014}} ==Kasniji spomeni== ===Rimska književnost=== Struktura spisa koja se pripisuje Filenidi nalikuje strukturi kasnijeg pjesničkog djela ''[[Ars Amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]],{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} i općenito se smatra je Ovidije vjerojatno koristio i taj spis kao izvor inspiracije.{{sfn|Ostler|2007|loc=str. 75}} Starim Rimljanima Filenida i njezino djelo simbolizirali su [[Nemoralnost|razuzdanost]] grčkih gradova u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].{{sfn|Perrottet|2002|loc=str. 211}} Filenida se spominje u ''[[Priapeia|Prijapskim pjesmama]]'', zbirci latinskih pjesama izvorno povezanih s kultnim kipovima boga [[Prijap]]a i kasnije prikupljenih tijekom 1. stoljeća nove ere.{{sfn|Boehringer|2014}} U jednoj od ovih pjesama, koju u prvom licu izgovara sam Prijap, bog navodi svoje nesreće:{{sfn|Boehringer|2014}} <blockquote>Uz sve ove stvari, dolazi i znak besramnosti, ovaj obelisk koji je podigao moj razvratni ud. Upravo do njega, djevojka ''(puella)'' – umalo joj ne spomenuh ime – voli dolaziti sa svojim jebačem ''(cum suo fututore)'' i, ako nije odradila sve pozicije koje Filenida opisuje ''(tot figuris, quas Philaenis enarrat)'', odlazi a još uvijek je svrbi ''(pruriosa)''.{{sfn|Boehringer|2014}}</blockquote> Boehringer smatra da ova pjesma ukazuje na to da su djevojke, tj. ''puellae'' na latinskom, možda čitale neku vrstu spisa ili trektata koji se pripisuju Filenidi. Ovaj odlomak Filenodu također povezuje sa znanjem i o seksu i o seksualnoj prekomjernosti.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Slika:Marcial. Epigrammata. 1490.jpg|thumb|upright=1.3|Latinsko izdanje [[Marcijal]]ovih ''Epigrama'' iz 1490, koji su, prije otkrića papirusa ''P. Oxy. 2891'', predstavljali jedan od glavnih izvora informacija o Filenidi.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}]] Rimski [[epigram|epigramatičar]] [[Marcijal]], koji je pisao krajem 1. stoljeća n.e., u svojim satiričnim pjesmama koristi izmišljeni lik po imenu Filenida,{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}}{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} koji se djelom možda temelji na na ličnosti Filenide sa Samosa.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}} Marcijalova Filnida prikazana je kao lik njemu suvremenog vremena, a ne kao osoba iz daleke prošlosti.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} Opisana je kao [[stereotip|stereotipna]] muškobanjasta [[lezbijka]] ''(tribas)'', koja [[Pegging|sodomizira]] dječake, ima spolne odnose sa ženama, prakticira [[kunilingus]] i [[Dizanje tegova|diže tegove]].{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} U epigramu VII, 67, Marcijal predstavlja Filenidu, izjavljujući:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Pudicat pueros tribas Philaenis et tentigine saevior mariti undenas dolat in die puellas.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Siluje dječake muškasta lezbijka Filenida, i s većom žestinom no muž kad mu se ukruti požuda trpa po jedanaest djevojčica svakoga dana.{{sfn|Andreadis|2001|loc. str.=44}} </poem> |} Epigram VII, 70 ismijeva Filenidu zbog njezine neprikladne muškobanjosti:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ipsarum tribadum tribas, Philaeni, recte quam futuis, vocas amicam.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ti, Filenido, najmuškija od svih lezbijki, s pravom onu koju jebeš zoveš prijateljicom.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |} Marcijal [[Ironija|ironično]] opisuje kako Filenida odbija izvesti [[felacio]] jer to "nije muški", ali ipak prakticira kunilingus, aktivnost koju Marcijal smatra toliko krajnje ženskom da bi je samo najdementnija osoba smatrala muževnom.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} Marcijal naglašava Filenidin grčki karakter preljevajući svoje epigrame grčkim izrazima i posuđenicama, kao što su ''harpasto'' ("lopta"), ''haphe'' ("žuti pijesak"), ''halteras'' ("utezi"), ''palaestra'' ("hrvački ring") i ''colyphia'' ("jela od mesa").{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 261–262}} Njegovi opisi Filenide i drugih muškobanjastih žena imaju dosta sličnosti s opisima koji se nalaze u spisima rimskog fiozofa [[Seneka Mlađi|Seneke Mlađeg]], koji je živio oko jedne generacije prije Marcijala, i ukazuju na to da je Marcijal vjerojatno crpio nadahnuće ili od samog Seneke ili od iste tradicije iz koje je Seneka također crpio svoju inspiraciju.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} ===Pozna antika=== [[Slika:Pompeii-wall painting.jpg|thumb|upright=1.3|Erotična zidna slika otkrivena u maloj sobi kraj kuhinje u [[Kuća Vetija|Kući Vetija]] u [[Pompeji]]ma. [[Crkveni oci|Crkveni otac]] [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji su u svojim domovima izlagali slike seksualnih činova nadahnutih Filenidinim spisom.{{sfn|Boehringer|2014}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}}]] U dona [[Pozna antika|pozne antike]] Filenida je postala predmet prezira i neodobravanja [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Crkveni oci|crkvenih otaca]].{{sfn|Boehringer|2014}} U 2. stoljeću nove ere kršćanski [[Apologetika|apologeta]] [[Justin Filozof]] spominje Filenidin spis kao primjer djela koja ljudima pružaju sramotni odgoj, a teolog [[Tacijan]] spominje djela Filenide i [[Elefantida|Elefantide]] kao primjere užasnih tvorevina.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji u kućama izlažu slike nadahnute Filenidinim djelom kao da su portreti [[Heraklo| Heraklovih]] muka.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Prema Vesseyju, Klementovo poistovjećivanje Filenidinih seksualnih položaja s Heraklovim mukama implicira da je vjerovao da samo gimnastičarka s "herkulskim moćima" može pralticirati seksualne položaje koje je ona opisala.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' navodi Filenidu kao primjer "[[tribadizam|tribadističke]] razuzdanosti"{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc. str.=80}} te tvrdi da je ona upotrebljavala [[strapon]] radi upražnjavanja "[[lezbijstvo|androgene ljubavi]]".{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedna [[sholija]] vezana za taj dio napominje da je Filokrat, [[Grčka komedija|atenski komediograf]], za Filenidu rekao da je bila ''[[Seksualnost u starom Rimu|hetairistria]]'' i ''[[tribadizam|tribada]]''.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Ovo je inače jedini poznat spomen komediografa ovoga imena.{{sfn|Vessey|1976|page=80}} ===Moderno doba=== Tijekom [[Rani novi vijek|ranog modernog razdoblja]] Filenida je bila maglovito zapamćena po svojoj reputaciji nemoralne žene.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} U svom djelu ''Gynaikeio ili Devet knjiga iz raznovrsne povijesti o ženama'' (1624. g.), engleski autor [[Thomas Heywood]] opisuje Filenidu kao "[[Prostitucija|prostitutku]] sa [[Lefkada|Lefkade]]"{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} i pripisuje joj zaslugu što je izmislila ''kataklysis'' ([[Klistiranje|klizmu]]).{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Heywood izostavlja spomen nepristojnih seksualnih aktivnosti za koje je Filenida bila optuživana, jer je ''Gynaikeion''pisao za žensku publiku, pa je smatrao je da su takve bezobraznosti neprikladne da žene o njima čitaju.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} Umjesto toga, čitatelja upućuje na djela talijanskog znanstvenika [[Giglio Gregorio Giraldi|Giraldija]] za daljnje informacije, znajući da će ih malo njegovih čitateljica pokušati potražiti.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Giraldi, pak, čitatelja upućuje na Marcijala, čiji su tekstovi bili dostupni samo na latinskom jeziku, a budući da su latinski jezik učili samo muškarci, to je značilo da će ih i moći čitati samo muškarci.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} [[John Donne]] napisao je erotsku [[Poslanica|poslanicu]] ''Sapfa Filenidi''; napisana je kao ljubavno pismo,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} u kojem [[Lezbos|lezbljanska]] [[Lirika|lirska pjesnikinja]] [[Sapfa]] [[anahronizam|anahrono]] ispovijeda svoju ljubav prema Filenidi,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} odbijajući naklonosti svog muškog ljubavnika [[Faon]]a.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} ==Reference== {{reflist|4}} ==Literatura== * {{citation|last=Andreadis|first=Harriette|date=2001|title=Sappho in Early Modern England: Female Same-Sex Literary Erotics, 1550-1714|url=https://books.google.com/books?id=68c-gxtYR3kC&q=Philaenis&pg=PA44|location=Chicago, Illinois|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-02009-9|ref=harv}} * {{citation|last=Boehringer|first=Sandra|date=2014|chapter=What is Named by the Name "Philaenis"? Gender, function and authority of an antonomastic figure|title=Sex in Antiquity: Exploring Gender and Sexuality in the Ancient World|chapter-url=https://books.google.com/books?id=JFG2BQAAQBAJ&q=Clement+of+Alexandria+Philaenis&pg=PT546|series=Rewriting Antiquity|editor1-last=Masterson|editor1-first=Mark|editor2-last=Nancy Sorkin|editor2-first=Rabinowitz|editor3-last=Robson|editor3-first=James|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0415519410|ref=harv}} * {{citation|last=Hallett|first=Judith P.|date=1997|chapter=Ten: Female Homosexualities|title=Roman Sexualities|chapter-url=https://books.google.com/books?id=1ZPC3TqBZEQC&q=Philaenis&pg=PA262|editor1-last=Hallett|editor1-first=Judith P.|editor2-last=Skinner|editor2-first=Marilyn B.|location=Princeton, New Jersey|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01178-3|ref=harv}} * {{citation|last=McKeown|first=J. C.|title=A Cabinet of Greek Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the Cradle of Western Civilization|date=2013|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, England|isbn=978-0-19-998210-3|page=40|ref=harv}} * {{citation|last=Montserrat|first=Dominic|date=2011|orig-year=1963|title=Sex and Society in Græco-Roman Egypt|url=https://books.google.com/books?id=ciXCT-5XqRsC&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA113|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0-7103-0530-5|ref=harv}} * {{citation|last=Ostler|first=Nicholas|date=2007|title=Ad Infinitum: A Biography of Latin|url=https://books.google.com/books?id=YpOeQjTW1E0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA75|location=New York City, New York|publisher=Walker & Company|isbn=978-0-8027-1515-9|ref=harv}} * {{citation|last=Penrose|first=Walter Duvall|date=2016|title=Postcolonial Amazons: Female Masculinity and Courage in Ancient Greek and Sanskrit Literature|url=https://books.google.com/books?id=9jpADQAAQBAJ&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA64|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-953337-4|ref=harv}} * {{citation|last=Perrottet|first=Tony|date=2002|title=Pagan Holiday: On the Trail of Ancient Roman Tourists|url=https://books.google.com/books?id=dJY8HvKIVZ0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA211|location=New York City, New York|publisher=Random House Trade Paperbacks|isbn=978-0-375-75639-9|ref=harv}} * {{citation|last=Plant|first=Ian Michael|title=Women Writers of Ancient Greece and Rome: An Anthology|date=2004|publisher=University of Oklahoma Press|isbn=978-0-8061-3622-6|pages=45–47|url=https://books.google.com/books?id=uYGay_yqBLUC&q=Philaenis&pg=PA45|ref=harv}} * {{citation|last=Traill|first=Ariana|date=2008|title=Women and the Comic Plot in Menander|url=https://books.google.com/books?id=C-b7_UKGRzcC&q=Samos+hetaira&pg=PA86|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521882262|ref=harv}} * {{citation|last=Tsantsanoglou|first=K.|title=The Memoirs of a Lady from Samos|jstor=20180553|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|year=1973|volume=12|pages=183–195|ref=harv}} * {{citation|last=Vessey|first=D. W. Thomson|date=1976|title=Philaenis|journal=Revue Belge de Philologie et d'Histoire|url=https://www.persee.fr/doc/rbph_0035-0818_1976_num_54_1_3079|volume=1|pages=76–82|ref=harv}} * {{citation|last=West|first=M. L.|title=Erinna|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|location=Bonn, Germany|publisher=Dr. Rudolf Habelt GmbH|volume=25|year=1977|page=118|ref=harv}} [[Kategorija:Starogrčki pisci]] [[Kategorija:Kurtizane]] dup7h7y7cbsh9344z72c6be7f7kcu2c 41262625 41262624 2022-08-23T00:36:17Z Igor Windsor 550 /* Palatinska antologija */ wikitext text/x-wiki [[Slika:Griechen31.png|thumb|upright=1.3|Filenida je navodno napisala [[priručnik za spolne odnose]] koji sadrži opise različitih položaja u seksu.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Ovaj [[kylix]] [[crvenofiguralni stil|crvenofiguralnog stila]] iz oko 480–470. pne. prikazuje muškarca koji ima [[spolni odnos]] s [[Hetera|heterom]], svojevrsnom [[Prostitucija u staroj Grčkoj|starogrčkom prostitutkom]].]] '''Filenida sa Samosa''' ({{lang-grc|Φιλαινίς ἡ Σαμία|''Philaenis''}}) bila je navodna autorica jednog drevnog [[Seksualni priručnik|priručnika za seksualne odnose]]. Prema jednom sačuvanom fragmentu iz spisa u kome se tvrdi da ga je napisala Filenida, ona je bila sa [[Samos]]a, a otac joj se zvao Okimen (''Ocymenes''). Međutim, mnogi moderni [[klasična filologija|filolozi]] smatraju "Filenidu" izmišljenim likom čiju su ''[[persona|personu]]'' možda prihvatili razni erotski pisci. Dva satirična grčka [[epigram]]a iz ''[[Palatinska antologija|Palatinske antologije]]'' koja su napisali pjesnici [[Eshrion sa Samosa]] i [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorid]] kao da žele obraniti Filenidinu reputaciju te inzistiraju na tome da ona nije napisala spis koji joj se pripisuje. Eshrion umjesto toga inzistira na tome da je taj spis napisao atenski [[sofist]] [[Polikrat (sofist)|Polikrat]]. Navodni Filenidini spisi bili su dobro poznati tijekom [[antika|antike]], a filolozi vjeruju da su možda utjecali na [[Ovidije]]vo djelo ''[[Ars amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)''. U kasnijim vremenima Filenidu se pamtilo po njezinoj reputaciji razuzdanosti. Izmišljeni lik po imenu Filenida pojavljuje se u ''Epigramima'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]] [[Marcijal]]a kao muškobanjasta žena poznata po tome što upražnjava [[Lezbejka|spolne odnose sa ženama]]. Kršćanski pisci [[Justin Filozof]], [[Tacijan]] i [[Klement Aleksandrijski]] osuđuju spise koji se pripisuju Filenidi kao izopačene i nemoralne. Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' spominje kako Filenida koristi [[strapon]] za seks sa ženama. Upravo je kroz ove kasnije aluzije Filenida bila najpoznatija tijekom modernog doba, a spominje se u radovima engleskih autora [[Thomas Heywood|Thomasa Heywooda]] i [[John Donne|Johna Donnea]], koji su je oboje karakterizirali kao seksualno devijantnu. Godine 1972. objavljena su tri kratka fragmenta iz spisa koji je navodno napisala Filenida, a koja su prethodno bila otkrivena u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]]. ==Prvi spomeni== [[Slika:2011 Dimos Samou.png|thumb|upright=1|Filenida je navodno potjecala s otoka [[Samos]]a,{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} koji je u antici bio poznat po prostituciji.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}}]] Filenida je najčešće spominjana od svih žena u antici kojima se pripisivao neki spis erotske tematike, a spominje se u desetak drevnih izvora.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}} Prema jednom od sačuvanih fragmenata spisa iz Oksirinha, djelo je napisala "Filenida Samljanka, kći Okimenova",<ref>P. Oxy. 2891.</ref> premda je [[Atenej]] naziva "[[Lefkada|Lefkađankom]]".{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Ime njezine majke ponekad se navodi kao Gilina (''Gyllina'').{{sfn|Plant|2004|loc= str. 45}} Suvremeni ispitivači uglavnom vjeruju da je Filenida izmišljeni lik kojeg je nekoliko pisaca erotske literature koristilo kao svoju ''[[Persona|personu]]''.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Boehringer|2014}} Moderni ispitivači uglavnom pretpostavljaju da je Filenidina "persona" bila [[kurtizana]].{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Prema Ianu Michaelu Plantu, čini se da su ime "Filenida" ''(Philaenis)'' – umanjenica od ''philaina'', što je ženski oblik grčke riječi ''philos'', koja znači "ljubav"{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 192}} – često upotrebljavale [[Prostitucija u staroj Grčkoj|prostitutke u drevnoj Grčkoj]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Njezino povezivanje sa Samosom također je prikladno za prostitutku, budući da je u antici taj otok bio poznat po skupim [[Hetera|heterama]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}} D. W. Thomson Vessey navodi da je Filenida izmišljeni lik koji predstavlja "prototipsku bludnicu".{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80–81}} Sandra Boehringer žestoko odbacuje stav da Filenida predstavlja kurtizanu, inzistirajući na tome da nema dokaza koji potkrepljuju argument da je ime ''Philaenis'' na bilo koji način bilo "ime za kurtizanu" ili da je itko ikad u antici pomišljao na Filenidu kao na kurtizanu, umjesto toga tvrdeći da su je drevni samo smatrali seksualno razuzdanom.{{sfn|Boehringer|2014}} ===''Palatinska antologija''=== Dvije pjesme u ''[[Palatinska antologija|Palatinskoj antologiji]]'' – jedna [[Eshrion sa Samosa|Eshriona sa Samosa]] i druga pjesnika [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorida]] iz 3. stoljeća prije n.e. – nastoje opovrgnuti da je Filenida napisala djelo koje joj se pripisuje.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Eshrion postavlja svoj [[epigram]] kao [[epitaf]] na Filenidinu grobnicu uz more, ali ne precizira gdje se grobnica nalazi.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} U epigramu je sama Filenida prikazana kako se izravno obraća "besciljnom mornaru" (μάταιος ναύτης), ali adresat nije izričito identificiran kao "stranac" (ξένος).{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} Mornari su u antici bili su na zlu glasu zbog svoje nepristojnosti i ženskarenja, pa je Eshrion možda namjeravao da adresat epigrama bude ironičan.{{sfn|Vessey|1976|page=78}} Eshrion prikazuje Filenidukako žestoko inzistira na tome da nikada nije napisala knjigu koja joj se pripisuje.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Umjesto toga, to djelo pripisuje čovjeku po imenu Polikrat,{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} koji najvjerojatnije predstavlja [[Atena (polis)|atenskog]] [[Polikrat (sofist)|sofista pod tim imenom]], iako to nije sigurno.{{sfn|Vessey|1976|page=82}} Dioskoridova pjesma također žestoko poriče da je Filenida doista napisala spis koji joj se pripisuje,{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} ali, za razliku od Eshrionive, ne pokušava sugerirati drugu osobu kao autora.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Prema D. W. Thomsonu Vesseyu, moguće je da je Dioskorid ovu obranu shvatao kao prešutnu potvrdu Eshrionive atribucije spisa Polikratu.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Također za razliku od Eshriona, Dioskorid izričito identificira Filenidu kao Samljanku.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Ni jedan od ova dva epigrama ne pokušava osporiti postojanje dotičnog spisa.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Tsantsanolou se slaže s Eshrionovim pripisivanjem djela Polikratu, tvrdeći da je to u skladu s onim što je poznato o njegovom stilu.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Boehringer tvrdi da su Eshrionovi i Dioskoridovi epigrami satirični i, daleko od toga da brane Filenidu, oni zapravo propagiraju njezinu negativnu reputaciju; napominje i da je, iako se o Eshrionu ništa ne zna, sačuvano preko četrdeset epigrama Dioskorida, od kojih su mnogi otvoreno satirični; konstrukciju epigrama, u kojoj je Filenida prikazana kako opširno opisuje ono što ona navodno nije, a ne ono što ona "zapravo" jest, vidi kao dokaz ironične namjere pjesama.{{sfn|Boehringer|2014}} ===Spis iz Oksirinha=== Fragmenti djela za koje se tvrdi da ga je napisala Filenida otkriveni su u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]] i objavljeni 1972. kao ''P. Oxy. 2891''. Iako se prije vjerovalo da je knjiga bila monografija o [[Seksualni položaji|seksualnim položajima]],{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} otkriveni fragmenti sugeriraju da je opseg djela bio mnogo širi;{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} prema [[Edgar Lobel|Edgaru Lobelu]], čini se da je to bilo prilično "sustavno izlaganje "ljubavog umijeća" ''(ars amatoria)''.{{sfn|Tsantsanoglou|1973|page=183}} Čini se da djelo nije bilo zamišljeno kao ozbiljan priručnik s uputama, već kao [[parodija]] na taj žanr.{{sfn|Plant|2004|page=45}} Djelo je pisano jasnim, [[Vernakular|svakodnevnim jezikom]]{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} i ne pokušava dosegnuti [[književni stil]].{{sfn|Montserrat|2011|page=114}} Bilo je podijeljeno u dobro organizirane odjeljke, od kojih se svaki bavio određenom temom.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} Iako je Filenida, navodna autorica djela, bila sa Samosa, sačuvani dio ovog djela sadrži vrlo malo [[jonski dijalekt| jonskih]] oblika.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} To je možda rezultat činjenice da je do 4. stoljeća prije n.e., kada je djelo vjerojatno napisano, ''[[koine]]'' počeo prevladavati u oblastima u kojima se ranije govorilo jonskim dijalektom.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Prema drugom obrazloženju, budući da je "Filenida" vjerojatno samo [[pseudonim]] za pravog autora, vjerojatnije je da bilo je potrebno samo nekoliko jonskih oblika koji će djelu pružiti vjerodostojnost.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Sačuvana su tri fragmenta priručnika u Oksirinhijskim papirusima koji se pripisuju Filenidi.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Svi su izuzetno kratki{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} i rukopis na njima je ponegdje jedva čitljiv;{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} u drugom fragmentu mogu se sigurno prepoznati samo pet slova.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45–47}} Fragmenti potječu sa samog početka [[Svitak|svitka]] [[Papirus|papirusa]], koji je bio podijeljen u dva paralelna stupca.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} Prvi stupac započinje uvodom koji opisuje Filnidino djelo:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|Filenida Samljanka, kći Okimena, sastavila je ovu knjigu za one koji žele živjeti svoj život naučno stečenim znanjem, a ne ameterski. Mučila se ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Drugi i treći fragment nalaze se na početk drugog stupca na svitku:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|''O zavođenju'': Sad, zavodnik mora ženi doći neuredan i neočešljan, tako da žena ne pomisli da je on neki muškarac koji se mnogo trudi briga... [''O zavođenju'']: ...s namjerom..., dok on govori da je ona ... nalik božici, da nju, koja je ružna, krasi [[Afrodita|Afroditina]] ljepota i da ona, koja je starija od [[Reja|Reje]]... ''O ljubljenju'': ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Boehringer navodi da otkriće ovih fragmenata samo dokazuje da je u [[Antika|antici]] postojao žanr seksualnih spisa i naglašava da ovaj spis ne dokazuje da je sama Filenida bila stvarna osoba ili da je ikada postoja "originalni" priručnik za seks koji je onanapisala.{{sfn|Boehringer|2014}} ==Kasniji spomeni== ===Rimska književnost=== Struktura spisa koja se pripisuje Filenidi nalikuje strukturi kasnijeg pjesničkog djela ''[[Ars Amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]],{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} i općenito se smatra je Ovidije vjerojatno koristio i taj spis kao izvor inspiracije.{{sfn|Ostler|2007|loc=str. 75}} Starim Rimljanima Filenida i njezino djelo simbolizirali su [[Nemoralnost|razuzdanost]] grčkih gradova u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].{{sfn|Perrottet|2002|loc=str. 211}} Filenida se spominje u ''[[Priapeia|Prijapskim pjesmama]]'', zbirci latinskih pjesama izvorno povezanih s kultnim kipovima boga [[Prijap]]a i kasnije prikupljenih tijekom 1. stoljeća nove ere.{{sfn|Boehringer|2014}} U jednoj od ovih pjesama, koju u prvom licu izgovara sam Prijap, bog navodi svoje nesreće:{{sfn|Boehringer|2014}} <blockquote>Uz sve ove stvari, dolazi i znak besramnosti, ovaj obelisk koji je podigao moj razvratni ud. Upravo do njega, djevojka ''(puella)'' – umalo joj ne spomenuh ime – voli dolaziti sa svojim jebačem ''(cum suo fututore)'' i, ako nije odradila sve pozicije koje Filenida opisuje ''(tot figuris, quas Philaenis enarrat)'', odlazi a još uvijek je svrbi ''(pruriosa)''.{{sfn|Boehringer|2014}}</blockquote> Boehringer smatra da ova pjesma ukazuje na to da su djevojke, tj. ''puellae'' na latinskom, možda čitale neku vrstu spisa ili trektata koji se pripisuju Filenidi. Ovaj odlomak Filenodu također povezuje sa znanjem i o seksu i o seksualnoj prekomjernosti.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Slika:Marcial. Epigrammata. 1490.jpg|thumb|upright=1.3|Latinsko izdanje [[Marcijal]]ovih ''Epigrama'' iz 1490, koji su, prije otkrića papirusa ''P. Oxy. 2891'', predstavljali jedan od glavnih izvora informacija o Filenidi.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}]] Rimski [[epigram|epigramatičar]] [[Marcijal]], koji je pisao krajem 1. stoljeća n.e., u svojim satiričnim pjesmama koristi izmišljeni lik po imenu Filenida,{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}}{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} koji se djelom možda temelji na na ličnosti Filenide sa Samosa.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}} Marcijalova Filnida prikazana je kao lik njemu suvremenog vremena, a ne kao osoba iz daleke prošlosti.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} Opisana je kao [[stereotip|stereotipna]] muškobanjasta [[lezbijka]] ''(tribas)'', koja [[Pegging|sodomizira]] dječake, ima spolne odnose sa ženama, prakticira [[kunilingus]] i [[Dizanje tegova|diže tegove]].{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} U epigramu VII, 67, Marcijal predstavlja Filenidu, izjavljujući:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Pudicat pueros tribas Philaenis et tentigine saevior mariti undenas dolat in die puellas.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Siluje dječake muškasta lezbijka Filenida, i s većom žestinom no muž kad mu se ukruti požuda trpa po jedanaest djevojčica svakoga dana.{{sfn|Andreadis|2001|loc. str.=44}} </poem> |} Epigram VII, 70 ismijeva Filenidu zbog njezine neprikladne muškobanjosti:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ipsarum tribadum tribas, Philaeni, recte quam futuis, vocas amicam.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ti, Filenido, najmuškija od svih lezbijki, s pravom onu koju jebeš zoveš prijateljicom.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |} Marcijal [[Ironija|ironično]] opisuje kako Filenida odbija izvesti [[felacio]] jer to "nije muški", ali ipak prakticira kunilingus, aktivnost koju Marcijal smatra toliko krajnje ženskom da bi je samo najdementnija osoba smatrala muževnom.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} Marcijal naglašava Filenidin grčki karakter preljevajući svoje epigrame grčkim izrazima i posuđenicama, kao što su ''harpasto'' ("lopta"), ''haphe'' ("žuti pijesak"), ''halteras'' ("utezi"), ''palaestra'' ("hrvački ring") i ''colyphia'' ("jela od mesa").{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 261–262}} Njegovi opisi Filenide i drugih muškobanjastih žena imaju dosta sličnosti s opisima koji se nalaze u spisima rimskog fiozofa [[Seneka Mlađi|Seneke Mlađeg]], koji je živio oko jedne generacije prije Marcijala, i ukazuju na to da je Marcijal vjerojatno crpio nadahnuće ili od samog Seneke ili od iste tradicije iz koje je Seneka također crpio svoju inspiraciju.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} ===Pozna antika=== [[Slika:Pompeii-wall painting.jpg|thumb|upright=1.3|Erotična zidna slika otkrivena u maloj sobi kraj kuhinje u [[Kuća Vetija|Kući Vetija]] u [[Pompeji]]ma. [[Crkveni oci|Crkveni otac]] [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji su u svojim domovima izlagali slike seksualnih činova nadahnutih Filenidinim spisom.{{sfn|Boehringer|2014}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}}]] U dona [[Pozna antika|pozne antike]] Filenida je postala predmet prezira i neodobravanja [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Crkveni oci|crkvenih otaca]].{{sfn|Boehringer|2014}} U 2. stoljeću nove ere kršćanski [[Apologetika|apologeta]] [[Justin Filozof]] spominje Filenidin spis kao primjer djela koja ljudima pružaju sramotni odgoj, a teolog [[Tacijan]] spominje djela Filenide i [[Elefantida|Elefantide]] kao primjere užasnih tvorevina.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji u kućama izlažu slike nadahnute Filenidinim djelom kao da su portreti [[Heraklo| Heraklovih]] muka.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Prema Vesseyju, Klementovo poistovjećivanje Filenidinih seksualnih položaja s Heraklovim mukama implicira da je vjerovao da samo gimnastičarka s "herkulskim moćima" može pralticirati seksualne položaje koje je ona opisala.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' navodi Filenidu kao primjer "[[tribadizam|tribadističke]] razuzdanosti"{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc. str.=80}} te tvrdi da je ona upotrebljavala [[strapon]] radi upražnjavanja "[[lezbijstvo|androgene ljubavi]]".{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedna [[sholija]] vezana za taj dio napominje da je Filokrat, [[Grčka komedija|atenski komediograf]], za Filenidu rekao da je bila ''[[Seksualnost u starom Rimu|hetairistria]]'' i ''[[tribadizam|tribada]]''.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Ovo je inače jedini poznat spomen komediografa ovoga imena.{{sfn|Vessey|1976|page=80}} ===Moderno doba=== Tijekom [[Rani novi vijek|ranog modernog razdoblja]] Filenida je bila maglovito zapamćena po svojoj reputaciji nemoralne žene.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} U svom djelu ''Gynaikeio ili Devet knjiga iz raznovrsne povijesti o ženama'' (1624. g.), engleski autor [[Thomas Heywood]] opisuje Filenidu kao "[[Prostitucija|prostitutku]] sa [[Lefkada|Lefkade]]"{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} i pripisuje joj zaslugu što je izmislila ''kataklysis'' ([[Klistiranje|klizmu]]).{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Heywood izostavlja spomen nepristojnih seksualnih aktivnosti za koje je Filenida bila optuživana, jer je ''Gynaikeion''pisao za žensku publiku, pa je smatrao je da su takve bezobraznosti neprikladne da žene o njima čitaju.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} Umjesto toga, čitatelja upućuje na djela talijanskog znanstvenika [[Giglio Gregorio Giraldi|Giraldija]] za daljnje informacije, znajući da će ih malo njegovih čitateljica pokušati potražiti.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Giraldi, pak, čitatelja upućuje na Marcijala, čiji su tekstovi bili dostupni samo na latinskom jeziku, a budući da su latinski jezik učili samo muškarci, to je značilo da će ih i moći čitati samo muškarci.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} [[John Donne]] napisao je erotsku [[Poslanica|poslanicu]] ''Sapfa Filenidi''; napisana je kao ljubavno pismo,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} u kojem [[Lezbos|lezbljanska]] [[Lirika|lirska pjesnikinja]] [[Sapfa]] [[anahronizam|anahrono]] ispovijeda svoju ljubav prema Filenidi,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} odbijajući naklonosti svog muškog ljubavnika [[Faon]]a.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} ==Reference== {{reflist|4}} ==Literatura== * {{citation|last=Andreadis|first=Harriette|date=2001|title=Sappho in Early Modern England: Female Same-Sex Literary Erotics, 1550-1714|url=https://books.google.com/books?id=68c-gxtYR3kC&q=Philaenis&pg=PA44|location=Chicago, Illinois|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-02009-9|ref=harv}} * {{citation|last=Boehringer|first=Sandra|date=2014|chapter=What is Named by the Name "Philaenis"? Gender, function and authority of an antonomastic figure|title=Sex in Antiquity: Exploring Gender and Sexuality in the Ancient World|chapter-url=https://books.google.com/books?id=JFG2BQAAQBAJ&q=Clement+of+Alexandria+Philaenis&pg=PT546|series=Rewriting Antiquity|editor1-last=Masterson|editor1-first=Mark|editor2-last=Nancy Sorkin|editor2-first=Rabinowitz|editor3-last=Robson|editor3-first=James|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0415519410|ref=harv}} * {{citation|last=Hallett|first=Judith P.|date=1997|chapter=Ten: Female Homosexualities|title=Roman Sexualities|chapter-url=https://books.google.com/books?id=1ZPC3TqBZEQC&q=Philaenis&pg=PA262|editor1-last=Hallett|editor1-first=Judith P.|editor2-last=Skinner|editor2-first=Marilyn B.|location=Princeton, New Jersey|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01178-3|ref=harv}} * {{citation|last=McKeown|first=J. C.|title=A Cabinet of Greek Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the Cradle of Western Civilization|date=2013|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, England|isbn=978-0-19-998210-3|page=40|ref=harv}} * {{citation|last=Montserrat|first=Dominic|date=2011|orig-year=1963|title=Sex and Society in Græco-Roman Egypt|url=https://books.google.com/books?id=ciXCT-5XqRsC&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA113|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0-7103-0530-5|ref=harv}} * {{citation|last=Ostler|first=Nicholas|date=2007|title=Ad Infinitum: A Biography of Latin|url=https://books.google.com/books?id=YpOeQjTW1E0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA75|location=New York City, New York|publisher=Walker & Company|isbn=978-0-8027-1515-9|ref=harv}} * {{citation|last=Penrose|first=Walter Duvall|date=2016|title=Postcolonial Amazons: Female Masculinity and Courage in Ancient Greek and Sanskrit Literature|url=https://books.google.com/books?id=9jpADQAAQBAJ&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA64|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-953337-4|ref=harv}} * {{citation|last=Perrottet|first=Tony|date=2002|title=Pagan Holiday: On the Trail of Ancient Roman Tourists|url=https://books.google.com/books?id=dJY8HvKIVZ0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA211|location=New York City, New York|publisher=Random House Trade Paperbacks|isbn=978-0-375-75639-9|ref=harv}} * {{citation|last=Plant|first=Ian Michael|title=Women Writers of Ancient Greece and Rome: An Anthology|date=2004|publisher=University of Oklahoma Press|isbn=978-0-8061-3622-6|pages=45–47|url=https://books.google.com/books?id=uYGay_yqBLUC&q=Philaenis&pg=PA45|ref=harv}} * {{citation|last=Traill|first=Ariana|date=2008|title=Women and the Comic Plot in Menander|url=https://books.google.com/books?id=C-b7_UKGRzcC&q=Samos+hetaira&pg=PA86|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521882262|ref=harv}} * {{citation|last=Tsantsanoglou|first=K.|title=The Memoirs of a Lady from Samos|jstor=20180553|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|year=1973|volume=12|pages=183–195|ref=harv}} * {{citation|last=Vessey|first=D. W. Thomson|date=1976|title=Philaenis|journal=Revue Belge de Philologie et d'Histoire|url=https://www.persee.fr/doc/rbph_0035-0818_1976_num_54_1_3079|volume=1|pages=76–82|ref=harv}} * {{citation|last=West|first=M. L.|title=Erinna|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|location=Bonn, Germany|publisher=Dr. Rudolf Habelt GmbH|volume=25|year=1977|page=118|ref=harv}} [[Kategorija:Starogrčki pisci]] [[Kategorija:Kurtizane]] eg5xv0vp7fs795vjfr2i8whkdvc5bnk 41262626 41262625 2022-08-23T00:38:38Z Igor Windsor 550 /* Spis iz Oksirinha */ wikitext text/x-wiki [[Slika:Griechen31.png|thumb|upright=1.3|Filenida je navodno napisala [[priručnik za spolne odnose]] koji sadrži opise različitih položaja u seksu.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Ovaj [[kylix]] [[crvenofiguralni stil|crvenofiguralnog stila]] iz oko 480–470. pne. prikazuje muškarca koji ima [[spolni odnos]] s [[Hetera|heterom]], svojevrsnom [[Prostitucija u staroj Grčkoj|starogrčkom prostitutkom]].]] '''Filenida sa Samosa''' ({{lang-grc|Φιλαινίς ἡ Σαμία|''Philaenis''}}) bila je navodna autorica jednog drevnog [[Seksualni priručnik|priručnika za seksualne odnose]]. Prema jednom sačuvanom fragmentu iz spisa u kome se tvrdi da ga je napisala Filenida, ona je bila sa [[Samos]]a, a otac joj se zvao Okimen (''Ocymenes''). Međutim, mnogi moderni [[klasična filologija|filolozi]] smatraju "Filenidu" izmišljenim likom čiju su ''[[persona|personu]]'' možda prihvatili razni erotski pisci. Dva satirična grčka [[epigram]]a iz ''[[Palatinska antologija|Palatinske antologije]]'' koja su napisali pjesnici [[Eshrion sa Samosa]] i [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorid]] kao da žele obraniti Filenidinu reputaciju te inzistiraju na tome da ona nije napisala spis koji joj se pripisuje. Eshrion umjesto toga inzistira na tome da je taj spis napisao atenski [[sofist]] [[Polikrat (sofist)|Polikrat]]. Navodni Filenidini spisi bili su dobro poznati tijekom [[antika|antike]], a filolozi vjeruju da su možda utjecali na [[Ovidije]]vo djelo ''[[Ars amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)''. U kasnijim vremenima Filenidu se pamtilo po njezinoj reputaciji razuzdanosti. Izmišljeni lik po imenu Filenida pojavljuje se u ''Epigramima'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]] [[Marcijal]]a kao muškobanjasta žena poznata po tome što upražnjava [[Lezbejka|spolne odnose sa ženama]]. Kršćanski pisci [[Justin Filozof]], [[Tacijan]] i [[Klement Aleksandrijski]] osuđuju spise koji se pripisuju Filenidi kao izopačene i nemoralne. Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' spominje kako Filenida koristi [[strapon]] za seks sa ženama. Upravo je kroz ove kasnije aluzije Filenida bila najpoznatija tijekom modernog doba, a spominje se u radovima engleskih autora [[Thomas Heywood|Thomasa Heywooda]] i [[John Donne|Johna Donnea]], koji su je oboje karakterizirali kao seksualno devijantnu. Godine 1972. objavljena su tri kratka fragmenta iz spisa koji je navodno napisala Filenida, a koja su prethodno bila otkrivena u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]]. ==Prvi spomeni== [[Slika:2011 Dimos Samou.png|thumb|upright=1|Filenida je navodno potjecala s otoka [[Samos]]a,{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} koji je u antici bio poznat po prostituciji.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}}]] Filenida je najčešće spominjana od svih žena u antici kojima se pripisivao neki spis erotske tematike, a spominje se u desetak drevnih izvora.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}} Prema jednom od sačuvanih fragmenata spisa iz Oksirinha, djelo je napisala "Filenida Samljanka, kći Okimenova",<ref>P. Oxy. 2891.</ref> premda je [[Atenej]] naziva "[[Lefkada|Lefkađankom]]".{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Ime njezine majke ponekad se navodi kao Gilina (''Gyllina'').{{sfn|Plant|2004|loc= str. 45}} Suvremeni ispitivači uglavnom vjeruju da je Filenida izmišljeni lik kojeg je nekoliko pisaca erotske literature koristilo kao svoju ''[[Persona|personu]]''.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Boehringer|2014}} Moderni ispitivači uglavnom pretpostavljaju da je Filenidina "persona" bila [[kurtizana]].{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Prema Ianu Michaelu Plantu, čini se da su ime "Filenida" ''(Philaenis)'' – umanjenica od ''philaina'', što je ženski oblik grčke riječi ''philos'', koja znači "ljubav"{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 192}} – često upotrebljavale [[Prostitucija u staroj Grčkoj|prostitutke u drevnoj Grčkoj]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Njezino povezivanje sa Samosom također je prikladno za prostitutku, budući da je u antici taj otok bio poznat po skupim [[Hetera|heterama]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}} D. W. Thomson Vessey navodi da je Filenida izmišljeni lik koji predstavlja "prototipsku bludnicu".{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80–81}} Sandra Boehringer žestoko odbacuje stav da Filenida predstavlja kurtizanu, inzistirajući na tome da nema dokaza koji potkrepljuju argument da je ime ''Philaenis'' na bilo koji način bilo "ime za kurtizanu" ili da je itko ikad u antici pomišljao na Filenidu kao na kurtizanu, umjesto toga tvrdeći da su je drevni samo smatrali seksualno razuzdanom.{{sfn|Boehringer|2014}} ===''Palatinska antologija''=== Dvije pjesme u ''[[Palatinska antologija|Palatinskoj antologiji]]'' – jedna [[Eshrion sa Samosa|Eshriona sa Samosa]] i druga pjesnika [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorida]] iz 3. stoljeća prije n.e. – nastoje opovrgnuti da je Filenida napisala djelo koje joj se pripisuje.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Eshrion postavlja svoj [[epigram]] kao [[epitaf]] na Filenidinu grobnicu uz more, ali ne precizira gdje se grobnica nalazi.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} U epigramu je sama Filenida prikazana kako se izravno obraća "besciljnom mornaru" (μάταιος ναύτης), ali adresat nije izričito identificiran kao "stranac" (ξένος).{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} Mornari su u antici bili su na zlu glasu zbog svoje nepristojnosti i ženskarenja, pa je Eshrion možda namjeravao da adresat epigrama bude ironičan.{{sfn|Vessey|1976|page=78}} Eshrion prikazuje Filenidukako žestoko inzistira na tome da nikada nije napisala knjigu koja joj se pripisuje.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Umjesto toga, to djelo pripisuje čovjeku po imenu Polikrat,{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} koji najvjerojatnije predstavlja [[Atena (polis)|atenskog]] [[Polikrat (sofist)|sofista pod tim imenom]], iako to nije sigurno.{{sfn|Vessey|1976|page=82}} Dioskoridova pjesma također žestoko poriče da je Filenida doista napisala spis koji joj se pripisuje,{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} ali, za razliku od Eshrionive, ne pokušava sugerirati drugu osobu kao autora.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Prema D. W. Thomsonu Vesseyu, moguće je da je Dioskorid ovu obranu shvatao kao prešutnu potvrdu Eshrionive atribucije spisa Polikratu.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Također za razliku od Eshriona, Dioskorid izričito identificira Filenidu kao Samljanku.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Ni jedan od ova dva epigrama ne pokušava osporiti postojanje dotičnog spisa.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Tsantsanolou se slaže s Eshrionovim pripisivanjem djela Polikratu, tvrdeći da je to u skladu s onim što je poznato o njegovom stilu.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Boehringer tvrdi da su Eshrionovi i Dioskoridovi epigrami satirični i, daleko od toga da brane Filenidu, oni zapravo propagiraju njezinu negativnu reputaciju; napominje i da je, iako se o Eshrionu ništa ne zna, sačuvano preko četrdeset epigrama Dioskorida, od kojih su mnogi otvoreno satirični; konstrukciju epigrama, u kojoj je Filenida prikazana kako opširno opisuje ono što ona navodno nije, a ne ono što ona "zapravo" jest, vidi kao dokaz ironične namjere pjesama.{{sfn|Boehringer|2014}} ===Spis iz Oksirinha=== Fragmenti djela za koje se tvrdi da ga je napisala Filenida otkriveni su u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]] i objavljeni 1972. kao ''P. Oxy. 2891''. Iako se prije vjerovalo da je knjiga bila monografija o [[Seksualni položaji|seksualnim položajima]],{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} otkriveni fragmenti sugeriraju da je opseg djela bio mnogo širi;{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} prema [[Edgar Lobel|Edgaru Lobelu]], čini se da je to bilo prilično "sustavno izlaganje "ljubavog umijeća" ''(ars amatoria)''.{{sfn|Tsantsanoglou|1973|page=183}} Čini se da djelo nije bilo zamišljeno kao ozbiljan priručnik s uputama, već kao [[parodija]] na taj žanr.{{sfn|Plant|2004|page=45}} Djelo je pisano jasnim, [[Vernakular|svakodnevnim jezikom]]{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} i ne pokušava dosegnuti [[književni stil]].{{sfn|Montserrat|2011|page=114}} Bilo je podijeljeno u dobro organizirane odjeljke, od kojih se svaki bavio određenom temom.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} Iako je Filenida, navodna autorica djela, bila sa Samosa, sačuvani dio ovog djela sadrži vrlo malo [[jonski dijalekt| jonskih]] oblika.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} To je možda rezultat činjenice da je do 4. stoljeća prije n.e., kada je djelo vjerojatno napisano, ''[[koine]]'' počeo prevladavati u oblastima u kojima se ranije govorilo jonskim dijalektom.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Prema drugom obrazloženju, budući da je "Filenida" vjerojatno samo [[pseudonim]] za pravog autora, vjerojatnije je da bilo je potrebno samo nekoliko jonskih oblika koji će djelu pružiti vjerodostojnost.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Sačuvana su tri fragmenta priručnika u Oksirinhijskim papirusima koji se pripisuju Filenidi.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Svi su izuzetno kratki{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} i rukopis na njima je ponegdje jedva čitljiv;{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} u drugom fragmentu mogu se sigurno prepoznati samo pet slova.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45–47}} Fragmenti potječu sa samog početka [[Svitak|svitka]] [[Papirus|papirusa]], koji je bio podijeljen u dva paralelna stupca.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} Prvi stupac započinje uvodom koji opisuje Filnidino djelo:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|Filenida Samljanka, kći Okimena, sastavila je ovu knjigu za one koji žele živjeti svoj život naučno stečenim znanjem, a ne ameterski. Mučila se ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Drugi i treći fragment nalaze se na početku drugog stupca na svitku:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|''O zavođenju'': Sad, zavodnik mora ženi doći neuredan i neočešljan, tako da žena ne pomisli da je on neki muškarac koji se mnogo trudi briga... [''O zavođenju'']: ...s namjerom..., dok on govori da je ona ... nalik božici, da nju, koja je ružna, krasi [[Afrodita|Afroditina]] ljepota i da ona, koja je starija od [[Reja|Reje]]... ''O ljubljenju'': ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Boehringer navodi da otkriće ovih fragmenata samo dokazuje da je u [[Antika|antici]] postojao žanr seksualnih spisa i naglašava da ovaj spis ne dokazuje da je sama Filenida bila stvarna osoba ili da je ikada postoja "originalni" priručnik za seks koji je onanapisala.{{sfn|Boehringer|2014}} ==Kasniji spomeni== ===Rimska književnost=== Struktura spisa koja se pripisuje Filenidi nalikuje strukturi kasnijeg pjesničkog djela ''[[Ars Amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]],{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} i općenito se smatra je Ovidije vjerojatno koristio i taj spis kao izvor inspiracije.{{sfn|Ostler|2007|loc=str. 75}} Starim Rimljanima Filenida i njezino djelo simbolizirali su [[Nemoralnost|razuzdanost]] grčkih gradova u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].{{sfn|Perrottet|2002|loc=str. 211}} Filenida se spominje u ''[[Priapeia|Prijapskim pjesmama]]'', zbirci latinskih pjesama izvorno povezanih s kultnim kipovima boga [[Prijap]]a i kasnije prikupljenih tijekom 1. stoljeća nove ere.{{sfn|Boehringer|2014}} U jednoj od ovih pjesama, koju u prvom licu izgovara sam Prijap, bog navodi svoje nesreće:{{sfn|Boehringer|2014}} <blockquote>Uz sve ove stvari, dolazi i znak besramnosti, ovaj obelisk koji je podigao moj razvratni ud. Upravo do njega, djevojka ''(puella)'' – umalo joj ne spomenuh ime – voli dolaziti sa svojim jebačem ''(cum suo fututore)'' i, ako nije odradila sve pozicije koje Filenida opisuje ''(tot figuris, quas Philaenis enarrat)'', odlazi a još uvijek je svrbi ''(pruriosa)''.{{sfn|Boehringer|2014}}</blockquote> Boehringer smatra da ova pjesma ukazuje na to da su djevojke, tj. ''puellae'' na latinskom, možda čitale neku vrstu spisa ili trektata koji se pripisuju Filenidi. Ovaj odlomak Filenodu također povezuje sa znanjem i o seksu i o seksualnoj prekomjernosti.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Slika:Marcial. Epigrammata. 1490.jpg|thumb|upright=1.3|Latinsko izdanje [[Marcijal]]ovih ''Epigrama'' iz 1490, koji su, prije otkrića papirusa ''P. Oxy. 2891'', predstavljali jedan od glavnih izvora informacija o Filenidi.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}]] Rimski [[epigram|epigramatičar]] [[Marcijal]], koji je pisao krajem 1. stoljeća n.e., u svojim satiričnim pjesmama koristi izmišljeni lik po imenu Filenida,{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}}{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} koji se djelom možda temelji na na ličnosti Filenide sa Samosa.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}} Marcijalova Filnida prikazana je kao lik njemu suvremenog vremena, a ne kao osoba iz daleke prošlosti.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} Opisana je kao [[stereotip|stereotipna]] muškobanjasta [[lezbijka]] ''(tribas)'', koja [[Pegging|sodomizira]] dječake, ima spolne odnose sa ženama, prakticira [[kunilingus]] i [[Dizanje tegova|diže tegove]].{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} U epigramu VII, 67, Marcijal predstavlja Filenidu, izjavljujući:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Pudicat pueros tribas Philaenis et tentigine saevior mariti undenas dolat in die puellas.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Siluje dječake muškasta lezbijka Filenida, i s većom žestinom no muž kad mu se ukruti požuda trpa po jedanaest djevojčica svakoga dana.{{sfn|Andreadis|2001|loc. str.=44}} </poem> |} Epigram VII, 70 ismijeva Filenidu zbog njezine neprikladne muškobanjosti:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ipsarum tribadum tribas, Philaeni, recte quam futuis, vocas amicam.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ti, Filenido, najmuškija od svih lezbijki, s pravom onu koju jebeš zoveš prijateljicom.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |} Marcijal [[Ironija|ironično]] opisuje kako Filenida odbija izvesti [[felacio]] jer to "nije muški", ali ipak prakticira kunilingus, aktivnost koju Marcijal smatra toliko krajnje ženskom da bi je samo najdementnija osoba smatrala muževnom.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} Marcijal naglašava Filenidin grčki karakter preljevajući svoje epigrame grčkim izrazima i posuđenicama, kao što su ''harpasto'' ("lopta"), ''haphe'' ("žuti pijesak"), ''halteras'' ("utezi"), ''palaestra'' ("hrvački ring") i ''colyphia'' ("jela od mesa").{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 261–262}} Njegovi opisi Filenide i drugih muškobanjastih žena imaju dosta sličnosti s opisima koji se nalaze u spisima rimskog fiozofa [[Seneka Mlađi|Seneke Mlađeg]], koji je živio oko jedne generacije prije Marcijala, i ukazuju na to da je Marcijal vjerojatno crpio nadahnuće ili od samog Seneke ili od iste tradicije iz koje je Seneka također crpio svoju inspiraciju.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} ===Pozna antika=== [[Slika:Pompeii-wall painting.jpg|thumb|upright=1.3|Erotična zidna slika otkrivena u maloj sobi kraj kuhinje u [[Kuća Vetija|Kući Vetija]] u [[Pompeji]]ma. [[Crkveni oci|Crkveni otac]] [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji su u svojim domovima izlagali slike seksualnih činova nadahnutih Filenidinim spisom.{{sfn|Boehringer|2014}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}}]] U dona [[Pozna antika|pozne antike]] Filenida je postala predmet prezira i neodobravanja [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Crkveni oci|crkvenih otaca]].{{sfn|Boehringer|2014}} U 2. stoljeću nove ere kršćanski [[Apologetika|apologeta]] [[Justin Filozof]] spominje Filenidin spis kao primjer djela koja ljudima pružaju sramotni odgoj, a teolog [[Tacijan]] spominje djela Filenide i [[Elefantida|Elefantide]] kao primjere užasnih tvorevina.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji u kućama izlažu slike nadahnute Filenidinim djelom kao da su portreti [[Heraklo| Heraklovih]] muka.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Prema Vesseyju, Klementovo poistovjećivanje Filenidinih seksualnih položaja s Heraklovim mukama implicira da je vjerovao da samo gimnastičarka s "herkulskim moćima" može pralticirati seksualne položaje koje je ona opisala.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' navodi Filenidu kao primjer "[[tribadizam|tribadističke]] razuzdanosti"{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc. str.=80}} te tvrdi da je ona upotrebljavala [[strapon]] radi upražnjavanja "[[lezbijstvo|androgene ljubavi]]".{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedna [[sholija]] vezana za taj dio napominje da je Filokrat, [[Grčka komedija|atenski komediograf]], za Filenidu rekao da je bila ''[[Seksualnost u starom Rimu|hetairistria]]'' i ''[[tribadizam|tribada]]''.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Ovo je inače jedini poznat spomen komediografa ovoga imena.{{sfn|Vessey|1976|page=80}} ===Moderno doba=== Tijekom [[Rani novi vijek|ranog modernog razdoblja]] Filenida je bila maglovito zapamćena po svojoj reputaciji nemoralne žene.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} U svom djelu ''Gynaikeio ili Devet knjiga iz raznovrsne povijesti o ženama'' (1624. g.), engleski autor [[Thomas Heywood]] opisuje Filenidu kao "[[Prostitucija|prostitutku]] sa [[Lefkada|Lefkade]]"{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} i pripisuje joj zaslugu što je izmislila ''kataklysis'' ([[Klistiranje|klizmu]]).{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Heywood izostavlja spomen nepristojnih seksualnih aktivnosti za koje je Filenida bila optuživana, jer je ''Gynaikeion''pisao za žensku publiku, pa je smatrao je da su takve bezobraznosti neprikladne da žene o njima čitaju.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} Umjesto toga, čitatelja upućuje na djela talijanskog znanstvenika [[Giglio Gregorio Giraldi|Giraldija]] za daljnje informacije, znajući da će ih malo njegovih čitateljica pokušati potražiti.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Giraldi, pak, čitatelja upućuje na Marcijala, čiji su tekstovi bili dostupni samo na latinskom jeziku, a budući da su latinski jezik učili samo muškarci, to je značilo da će ih i moći čitati samo muškarci.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} [[John Donne]] napisao je erotsku [[Poslanica|poslanicu]] ''Sapfa Filenidi''; napisana je kao ljubavno pismo,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} u kojem [[Lezbos|lezbljanska]] [[Lirika|lirska pjesnikinja]] [[Sapfa]] [[anahronizam|anahrono]] ispovijeda svoju ljubav prema Filenidi,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} odbijajući naklonosti svog muškog ljubavnika [[Faon]]a.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} ==Reference== {{reflist|4}} ==Literatura== * {{citation|last=Andreadis|first=Harriette|date=2001|title=Sappho in Early Modern England: Female Same-Sex Literary Erotics, 1550-1714|url=https://books.google.com/books?id=68c-gxtYR3kC&q=Philaenis&pg=PA44|location=Chicago, Illinois|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-02009-9|ref=harv}} * {{citation|last=Boehringer|first=Sandra|date=2014|chapter=What is Named by the Name "Philaenis"? Gender, function and authority of an antonomastic figure|title=Sex in Antiquity: Exploring Gender and Sexuality in the Ancient World|chapter-url=https://books.google.com/books?id=JFG2BQAAQBAJ&q=Clement+of+Alexandria+Philaenis&pg=PT546|series=Rewriting Antiquity|editor1-last=Masterson|editor1-first=Mark|editor2-last=Nancy Sorkin|editor2-first=Rabinowitz|editor3-last=Robson|editor3-first=James|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0415519410|ref=harv}} * {{citation|last=Hallett|first=Judith P.|date=1997|chapter=Ten: Female Homosexualities|title=Roman Sexualities|chapter-url=https://books.google.com/books?id=1ZPC3TqBZEQC&q=Philaenis&pg=PA262|editor1-last=Hallett|editor1-first=Judith P.|editor2-last=Skinner|editor2-first=Marilyn B.|location=Princeton, New Jersey|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01178-3|ref=harv}} * {{citation|last=McKeown|first=J. C.|title=A Cabinet of Greek Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the Cradle of Western Civilization|date=2013|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, England|isbn=978-0-19-998210-3|page=40|ref=harv}} * {{citation|last=Montserrat|first=Dominic|date=2011|orig-year=1963|title=Sex and Society in Græco-Roman Egypt|url=https://books.google.com/books?id=ciXCT-5XqRsC&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA113|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0-7103-0530-5|ref=harv}} * {{citation|last=Ostler|first=Nicholas|date=2007|title=Ad Infinitum: A Biography of Latin|url=https://books.google.com/books?id=YpOeQjTW1E0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA75|location=New York City, New York|publisher=Walker & Company|isbn=978-0-8027-1515-9|ref=harv}} * {{citation|last=Penrose|first=Walter Duvall|date=2016|title=Postcolonial Amazons: Female Masculinity and Courage in Ancient Greek and Sanskrit Literature|url=https://books.google.com/books?id=9jpADQAAQBAJ&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA64|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-953337-4|ref=harv}} * {{citation|last=Perrottet|first=Tony|date=2002|title=Pagan Holiday: On the Trail of Ancient Roman Tourists|url=https://books.google.com/books?id=dJY8HvKIVZ0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA211|location=New York City, New York|publisher=Random House Trade Paperbacks|isbn=978-0-375-75639-9|ref=harv}} * {{citation|last=Plant|first=Ian Michael|title=Women Writers of Ancient Greece and Rome: An Anthology|date=2004|publisher=University of Oklahoma Press|isbn=978-0-8061-3622-6|pages=45–47|url=https://books.google.com/books?id=uYGay_yqBLUC&q=Philaenis&pg=PA45|ref=harv}} * {{citation|last=Traill|first=Ariana|date=2008|title=Women and the Comic Plot in Menander|url=https://books.google.com/books?id=C-b7_UKGRzcC&q=Samos+hetaira&pg=PA86|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521882262|ref=harv}} * {{citation|last=Tsantsanoglou|first=K.|title=The Memoirs of a Lady from Samos|jstor=20180553|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|year=1973|volume=12|pages=183–195|ref=harv}} * {{citation|last=Vessey|first=D. W. Thomson|date=1976|title=Philaenis|journal=Revue Belge de Philologie et d'Histoire|url=https://www.persee.fr/doc/rbph_0035-0818_1976_num_54_1_3079|volume=1|pages=76–82|ref=harv}} * {{citation|last=West|first=M. L.|title=Erinna|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|location=Bonn, Germany|publisher=Dr. Rudolf Habelt GmbH|volume=25|year=1977|page=118|ref=harv}} [[Kategorija:Starogrčki pisci]] [[Kategorija:Kurtizane]] 54xo5hbirb9p7c9oa5wjc6grin2pa2l 41262627 41262626 2022-08-23T00:39:31Z Igor Windsor 550 /* Spis iz Oksirinha */ wikitext text/x-wiki [[Slika:Griechen31.png|thumb|upright=1.3|Filenida je navodno napisala [[priručnik za spolne odnose]] koji sadrži opise različitih položaja u seksu.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Ovaj [[kylix]] [[crvenofiguralni stil|crvenofiguralnog stila]] iz oko 480–470. pne. prikazuje muškarca koji ima [[spolni odnos]] s [[Hetera|heterom]], svojevrsnom [[Prostitucija u staroj Grčkoj|starogrčkom prostitutkom]].]] '''Filenida sa Samosa''' ({{lang-grc|Φιλαινίς ἡ Σαμία|''Philaenis''}}) bila je navodna autorica jednog drevnog [[Seksualni priručnik|priručnika za seksualne odnose]]. Prema jednom sačuvanom fragmentu iz spisa u kome se tvrdi da ga je napisala Filenida, ona je bila sa [[Samos]]a, a otac joj se zvao Okimen (''Ocymenes''). Međutim, mnogi moderni [[klasična filologija|filolozi]] smatraju "Filenidu" izmišljenim likom čiju su ''[[persona|personu]]'' možda prihvatili razni erotski pisci. Dva satirična grčka [[epigram]]a iz ''[[Palatinska antologija|Palatinske antologije]]'' koja su napisali pjesnici [[Eshrion sa Samosa]] i [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorid]] kao da žele obraniti Filenidinu reputaciju te inzistiraju na tome da ona nije napisala spis koji joj se pripisuje. Eshrion umjesto toga inzistira na tome da je taj spis napisao atenski [[sofist]] [[Polikrat (sofist)|Polikrat]]. Navodni Filenidini spisi bili su dobro poznati tijekom [[antika|antike]], a filolozi vjeruju da su možda utjecali na [[Ovidije]]vo djelo ''[[Ars amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)''. U kasnijim vremenima Filenidu se pamtilo po njezinoj reputaciji razuzdanosti. Izmišljeni lik po imenu Filenida pojavljuje se u ''Epigramima'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]] [[Marcijal]]a kao muškobanjasta žena poznata po tome što upražnjava [[Lezbejka|spolne odnose sa ženama]]. Kršćanski pisci [[Justin Filozof]], [[Tacijan]] i [[Klement Aleksandrijski]] osuđuju spise koji se pripisuju Filenidi kao izopačene i nemoralne. Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' spominje kako Filenida koristi [[strapon]] za seks sa ženama. Upravo je kroz ove kasnije aluzije Filenida bila najpoznatija tijekom modernog doba, a spominje se u radovima engleskih autora [[Thomas Heywood|Thomasa Heywooda]] i [[John Donne|Johna Donnea]], koji su je oboje karakterizirali kao seksualno devijantnu. Godine 1972. objavljena su tri kratka fragmenta iz spisa koji je navodno napisala Filenida, a koja su prethodno bila otkrivena u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]]. ==Prvi spomeni== [[Slika:2011 Dimos Samou.png|thumb|upright=1|Filenida je navodno potjecala s otoka [[Samos]]a,{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} koji je u antici bio poznat po prostituciji.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}}]] Filenida je najčešće spominjana od svih žena u antici kojima se pripisivao neki spis erotske tematike, a spominje se u desetak drevnih izvora.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}} Prema jednom od sačuvanih fragmenata spisa iz Oksirinha, djelo je napisala "Filenida Samljanka, kći Okimenova",<ref>P. Oxy. 2891.</ref> premda je [[Atenej]] naziva "[[Lefkada|Lefkađankom]]".{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Ime njezine majke ponekad se navodi kao Gilina (''Gyllina'').{{sfn|Plant|2004|loc= str. 45}} Suvremeni ispitivači uglavnom vjeruju da je Filenida izmišljeni lik kojeg je nekoliko pisaca erotske literature koristilo kao svoju ''[[Persona|personu]]''.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Boehringer|2014}} Moderni ispitivači uglavnom pretpostavljaju da je Filenidina "persona" bila [[kurtizana]].{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Prema Ianu Michaelu Plantu, čini se da su ime "Filenida" ''(Philaenis)'' – umanjenica od ''philaina'', što je ženski oblik grčke riječi ''philos'', koja znači "ljubav"{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 192}} – često upotrebljavale [[Prostitucija u staroj Grčkoj|prostitutke u drevnoj Grčkoj]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Njezino povezivanje sa Samosom također je prikladno za prostitutku, budući da je u antici taj otok bio poznat po skupim [[Hetera|heterama]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}} D. W. Thomson Vessey navodi da je Filenida izmišljeni lik koji predstavlja "prototipsku bludnicu".{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80–81}} Sandra Boehringer žestoko odbacuje stav da Filenida predstavlja kurtizanu, inzistirajući na tome da nema dokaza koji potkrepljuju argument da je ime ''Philaenis'' na bilo koji način bilo "ime za kurtizanu" ili da je itko ikad u antici pomišljao na Filenidu kao na kurtizanu, umjesto toga tvrdeći da su je drevni samo smatrali seksualno razuzdanom.{{sfn|Boehringer|2014}} ===''Palatinska antologija''=== Dvije pjesme u ''[[Palatinska antologija|Palatinskoj antologiji]]'' – jedna [[Eshrion sa Samosa|Eshriona sa Samosa]] i druga pjesnika [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorida]] iz 3. stoljeća prije n.e. – nastoje opovrgnuti da je Filenida napisala djelo koje joj se pripisuje.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Eshrion postavlja svoj [[epigram]] kao [[epitaf]] na Filenidinu grobnicu uz more, ali ne precizira gdje se grobnica nalazi.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} U epigramu je sama Filenida prikazana kako se izravno obraća "besciljnom mornaru" (μάταιος ναύτης), ali adresat nije izričito identificiran kao "stranac" (ξένος).{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} Mornari su u antici bili su na zlu glasu zbog svoje nepristojnosti i ženskarenja, pa je Eshrion možda namjeravao da adresat epigrama bude ironičan.{{sfn|Vessey|1976|page=78}} Eshrion prikazuje Filenidukako žestoko inzistira na tome da nikada nije napisala knjigu koja joj se pripisuje.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Umjesto toga, to djelo pripisuje čovjeku po imenu Polikrat,{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} koji najvjerojatnije predstavlja [[Atena (polis)|atenskog]] [[Polikrat (sofist)|sofista pod tim imenom]], iako to nije sigurno.{{sfn|Vessey|1976|page=82}} Dioskoridova pjesma također žestoko poriče da je Filenida doista napisala spis koji joj se pripisuje,{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} ali, za razliku od Eshrionive, ne pokušava sugerirati drugu osobu kao autora.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Prema D. W. Thomsonu Vesseyu, moguće je da je Dioskorid ovu obranu shvatao kao prešutnu potvrdu Eshrionive atribucije spisa Polikratu.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Također za razliku od Eshriona, Dioskorid izričito identificira Filenidu kao Samljanku.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Ni jedan od ova dva epigrama ne pokušava osporiti postojanje dotičnog spisa.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Tsantsanolou se slaže s Eshrionovim pripisivanjem djela Polikratu, tvrdeći da je to u skladu s onim što je poznato o njegovom stilu.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Boehringer tvrdi da su Eshrionovi i Dioskoridovi epigrami satirični i, daleko od toga da brane Filenidu, oni zapravo propagiraju njezinu negativnu reputaciju; napominje i da je, iako se o Eshrionu ništa ne zna, sačuvano preko četrdeset epigrama Dioskorida, od kojih su mnogi otvoreno satirični; konstrukciju epigrama, u kojoj je Filenida prikazana kako opširno opisuje ono što ona navodno nije, a ne ono što ona "zapravo" jest, vidi kao dokaz ironične namjere pjesama.{{sfn|Boehringer|2014}} ===Spis iz Oksirinha=== Fragmenti djela za koje se tvrdi da ga je napisala Filenida otkriveni su u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]] i objavljeni 1972. kao ''P. Oxy. 2891''. Iako se prije vjerovalo da je knjiga bila monografija o [[Seksualni položaji|seksualnim položajima]],{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} otkriveni fragmenti sugeriraju da je opseg djela bio mnogo širi;{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} prema [[Edgar Lobel|Edgaru Lobelu]], čini se da je to bilo prilično "sustavno izlaganje "ljubavog umijeća" ''(ars amatoria)''.{{sfn|Tsantsanoglou|1973|page=183}} Čini se da djelo nije bilo zamišljeno kao ozbiljan priručnik s uputama, već kao [[parodija]] na taj žanr.{{sfn|Plant|2004|page=45}} Djelo je pisano jasnim, [[Vernakular|svakodnevnim jezikom]]{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} i ne pokušava dosegnuti [[književni stil]].{{sfn|Montserrat|2011|page=114}} Bilo je podijeljeno u dobro organizirane odjeljke, od kojih se svaki bavio određenom temom.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} Iako je Filenida, navodna autorica djela, bila sa Samosa, sačuvani dio ovog djela sadrži vrlo malo [[jonski dijalekt| jonskih]] oblika.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} To je možda rezultat činjenice da je do 4. stoljeća prije n.e., kada je djelo vjerojatno napisano, ''[[koine]]'' počeo prevladavati u oblastima u kojima se ranije govorilo jonskim dijalektom.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Prema drugom obrazloženju, budući da je "Filenida" vjerojatno samo [[pseudonim]] za pravog autora, vjerojatnije je da bilo je potrebno samo nekoliko jonskih oblika koji će djelu pružiti vjerodostojnost.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Sačuvana su tri fragmenta priručnika u Oksirinhijskim papirusima koji se pripisuju Filenidi.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Svi su izuzetno kratki{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} i rukopis na njima je ponegdje jedva čitljiv;{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} u drugom fragmentu mogu se sigurno prepoznati samo pet slova.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45–47}} Fragmenti potječu sa samog početka [[Svitak|svitka]] [[Papirus|papirusa]], koji je bio podijeljen u dva paralelna stupca.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} Prvi stupac započinje uvodom koji opisuje Filnidino djelo:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|Filenida Samljanka, kći Okimena, sastavila je ovu knjigu za one koji žele živjeti svoj život naučno stečenim znanjem, a ne ameterski. Mučila se ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Drugi i treći fragment nalaze se na početku drugog stupca na svitku:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|''O zavođenju'': Sad, zavodnik mora ženi doći neuredan i neočešljan, tako da žena ne pomisli da je on neki muškarac koji se mnogo trudi briga... [''O zavođenju'']: ...s namjerom..., dok on govori da je ona ... nalik božici, da nju, koja je ružna, krasi [[Afrodita|Afroditina]] ljepota i da ona, koja je starija od [[Reja|Reje]]... ''O ljubljenju'': ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Boehringer navodi da otkriće ovih fragmenata samo dokazuje da je u [[Antika|antici]] postojao žanr seksualnih spisa i naglašava da ovaj spis ne dokazuje da je sama Filenida bila stvarna osoba ili da je ikada postojao "originalni" priručnik za seks koji je onanapisala.{{sfn|Boehringer|2014}} ==Kasniji spomeni== ===Rimska književnost=== Struktura spisa koja se pripisuje Filenidi nalikuje strukturi kasnijeg pjesničkog djela ''[[Ars Amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]],{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} i općenito se smatra je Ovidije vjerojatno koristio i taj spis kao izvor inspiracije.{{sfn|Ostler|2007|loc=str. 75}} Starim Rimljanima Filenida i njezino djelo simbolizirali su [[Nemoralnost|razuzdanost]] grčkih gradova u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].{{sfn|Perrottet|2002|loc=str. 211}} Filenida se spominje u ''[[Priapeia|Prijapskim pjesmama]]'', zbirci latinskih pjesama izvorno povezanih s kultnim kipovima boga [[Prijap]]a i kasnije prikupljenih tijekom 1. stoljeća nove ere.{{sfn|Boehringer|2014}} U jednoj od ovih pjesama, koju u prvom licu izgovara sam Prijap, bog navodi svoje nesreće:{{sfn|Boehringer|2014}} <blockquote>Uz sve ove stvari, dolazi i znak besramnosti, ovaj obelisk koji je podigao moj razvratni ud. Upravo do njega, djevojka ''(puella)'' – umalo joj ne spomenuh ime – voli dolaziti sa svojim jebačem ''(cum suo fututore)'' i, ako nije odradila sve pozicije koje Filenida opisuje ''(tot figuris, quas Philaenis enarrat)'', odlazi a još uvijek je svrbi ''(pruriosa)''.{{sfn|Boehringer|2014}}</blockquote> Boehringer smatra da ova pjesma ukazuje na to da su djevojke, tj. ''puellae'' na latinskom, možda čitale neku vrstu spisa ili trektata koji se pripisuju Filenidi. Ovaj odlomak Filenodu također povezuje sa znanjem i o seksu i o seksualnoj prekomjernosti.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Slika:Marcial. Epigrammata. 1490.jpg|thumb|upright=1.3|Latinsko izdanje [[Marcijal]]ovih ''Epigrama'' iz 1490, koji su, prije otkrića papirusa ''P. Oxy. 2891'', predstavljali jedan od glavnih izvora informacija o Filenidi.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}]] Rimski [[epigram|epigramatičar]] [[Marcijal]], koji je pisao krajem 1. stoljeća n.e., u svojim satiričnim pjesmama koristi izmišljeni lik po imenu Filenida,{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}}{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} koji se djelom možda temelji na na ličnosti Filenide sa Samosa.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}} Marcijalova Filnida prikazana je kao lik njemu suvremenog vremena, a ne kao osoba iz daleke prošlosti.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} Opisana je kao [[stereotip|stereotipna]] muškobanjasta [[lezbijka]] ''(tribas)'', koja [[Pegging|sodomizira]] dječake, ima spolne odnose sa ženama, prakticira [[kunilingus]] i [[Dizanje tegova|diže tegove]].{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} U epigramu VII, 67, Marcijal predstavlja Filenidu, izjavljujući:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Pudicat pueros tribas Philaenis et tentigine saevior mariti undenas dolat in die puellas.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Siluje dječake muškasta lezbijka Filenida, i s većom žestinom no muž kad mu se ukruti požuda trpa po jedanaest djevojčica svakoga dana.{{sfn|Andreadis|2001|loc. str.=44}} </poem> |} Epigram VII, 70 ismijeva Filenidu zbog njezine neprikladne muškobanjosti:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ipsarum tribadum tribas, Philaeni, recte quam futuis, vocas amicam.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ti, Filenido, najmuškija od svih lezbijki, s pravom onu koju jebeš zoveš prijateljicom.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |} Marcijal [[Ironija|ironično]] opisuje kako Filenida odbija izvesti [[felacio]] jer to "nije muški", ali ipak prakticira kunilingus, aktivnost koju Marcijal smatra toliko krajnje ženskom da bi je samo najdementnija osoba smatrala muževnom.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} Marcijal naglašava Filenidin grčki karakter preljevajući svoje epigrame grčkim izrazima i posuđenicama, kao što su ''harpasto'' ("lopta"), ''haphe'' ("žuti pijesak"), ''halteras'' ("utezi"), ''palaestra'' ("hrvački ring") i ''colyphia'' ("jela od mesa").{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 261–262}} Njegovi opisi Filenide i drugih muškobanjastih žena imaju dosta sličnosti s opisima koji se nalaze u spisima rimskog fiozofa [[Seneka Mlađi|Seneke Mlađeg]], koji je živio oko jedne generacije prije Marcijala, i ukazuju na to da je Marcijal vjerojatno crpio nadahnuće ili od samog Seneke ili od iste tradicije iz koje je Seneka također crpio svoju inspiraciju.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} ===Pozna antika=== [[Slika:Pompeii-wall painting.jpg|thumb|upright=1.3|Erotična zidna slika otkrivena u maloj sobi kraj kuhinje u [[Kuća Vetija|Kući Vetija]] u [[Pompeji]]ma. [[Crkveni oci|Crkveni otac]] [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji su u svojim domovima izlagali slike seksualnih činova nadahnutih Filenidinim spisom.{{sfn|Boehringer|2014}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}}]] U dona [[Pozna antika|pozne antike]] Filenida je postala predmet prezira i neodobravanja [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Crkveni oci|crkvenih otaca]].{{sfn|Boehringer|2014}} U 2. stoljeću nove ere kršćanski [[Apologetika|apologeta]] [[Justin Filozof]] spominje Filenidin spis kao primjer djela koja ljudima pružaju sramotni odgoj, a teolog [[Tacijan]] spominje djela Filenide i [[Elefantida|Elefantide]] kao primjere užasnih tvorevina.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji u kućama izlažu slike nadahnute Filenidinim djelom kao da su portreti [[Heraklo| Heraklovih]] muka.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Prema Vesseyju, Klementovo poistovjećivanje Filenidinih seksualnih položaja s Heraklovim mukama implicira da je vjerovao da samo gimnastičarka s "herkulskim moćima" može pralticirati seksualne položaje koje je ona opisala.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' navodi Filenidu kao primjer "[[tribadizam|tribadističke]] razuzdanosti"{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc. str.=80}} te tvrdi da je ona upotrebljavala [[strapon]] radi upražnjavanja "[[lezbijstvo|androgene ljubavi]]".{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedna [[sholija]] vezana za taj dio napominje da je Filokrat, [[Grčka komedija|atenski komediograf]], za Filenidu rekao da je bila ''[[Seksualnost u starom Rimu|hetairistria]]'' i ''[[tribadizam|tribada]]''.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Ovo je inače jedini poznat spomen komediografa ovoga imena.{{sfn|Vessey|1976|page=80}} ===Moderno doba=== Tijekom [[Rani novi vijek|ranog modernog razdoblja]] Filenida je bila maglovito zapamćena po svojoj reputaciji nemoralne žene.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} U svom djelu ''Gynaikeio ili Devet knjiga iz raznovrsne povijesti o ženama'' (1624. g.), engleski autor [[Thomas Heywood]] opisuje Filenidu kao "[[Prostitucija|prostitutku]] sa [[Lefkada|Lefkade]]"{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} i pripisuje joj zaslugu što je izmislila ''kataklysis'' ([[Klistiranje|klizmu]]).{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Heywood izostavlja spomen nepristojnih seksualnih aktivnosti za koje je Filenida bila optuživana, jer je ''Gynaikeion''pisao za žensku publiku, pa je smatrao je da su takve bezobraznosti neprikladne da žene o njima čitaju.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} Umjesto toga, čitatelja upućuje na djela talijanskog znanstvenika [[Giglio Gregorio Giraldi|Giraldija]] za daljnje informacije, znajući da će ih malo njegovih čitateljica pokušati potražiti.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Giraldi, pak, čitatelja upućuje na Marcijala, čiji su tekstovi bili dostupni samo na latinskom jeziku, a budući da su latinski jezik učili samo muškarci, to je značilo da će ih i moći čitati samo muškarci.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} [[John Donne]] napisao je erotsku [[Poslanica|poslanicu]] ''Sapfa Filenidi''; napisana je kao ljubavno pismo,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} u kojem [[Lezbos|lezbljanska]] [[Lirika|lirska pjesnikinja]] [[Sapfa]] [[anahronizam|anahrono]] ispovijeda svoju ljubav prema Filenidi,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} odbijajući naklonosti svog muškog ljubavnika [[Faon]]a.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} ==Reference== {{reflist|4}} ==Literatura== * {{citation|last=Andreadis|first=Harriette|date=2001|title=Sappho in Early Modern England: Female Same-Sex Literary Erotics, 1550-1714|url=https://books.google.com/books?id=68c-gxtYR3kC&q=Philaenis&pg=PA44|location=Chicago, Illinois|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-02009-9|ref=harv}} * {{citation|last=Boehringer|first=Sandra|date=2014|chapter=What is Named by the Name "Philaenis"? Gender, function and authority of an antonomastic figure|title=Sex in Antiquity: Exploring Gender and Sexuality in the Ancient World|chapter-url=https://books.google.com/books?id=JFG2BQAAQBAJ&q=Clement+of+Alexandria+Philaenis&pg=PT546|series=Rewriting Antiquity|editor1-last=Masterson|editor1-first=Mark|editor2-last=Nancy Sorkin|editor2-first=Rabinowitz|editor3-last=Robson|editor3-first=James|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0415519410|ref=harv}} * {{citation|last=Hallett|first=Judith P.|date=1997|chapter=Ten: Female Homosexualities|title=Roman Sexualities|chapter-url=https://books.google.com/books?id=1ZPC3TqBZEQC&q=Philaenis&pg=PA262|editor1-last=Hallett|editor1-first=Judith P.|editor2-last=Skinner|editor2-first=Marilyn B.|location=Princeton, New Jersey|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01178-3|ref=harv}} * {{citation|last=McKeown|first=J. C.|title=A Cabinet of Greek Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the Cradle of Western Civilization|date=2013|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, England|isbn=978-0-19-998210-3|page=40|ref=harv}} * {{citation|last=Montserrat|first=Dominic|date=2011|orig-year=1963|title=Sex and Society in Græco-Roman Egypt|url=https://books.google.com/books?id=ciXCT-5XqRsC&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA113|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0-7103-0530-5|ref=harv}} * {{citation|last=Ostler|first=Nicholas|date=2007|title=Ad Infinitum: A Biography of Latin|url=https://books.google.com/books?id=YpOeQjTW1E0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA75|location=New York City, New York|publisher=Walker & Company|isbn=978-0-8027-1515-9|ref=harv}} * {{citation|last=Penrose|first=Walter Duvall|date=2016|title=Postcolonial Amazons: Female Masculinity and Courage in Ancient Greek and Sanskrit Literature|url=https://books.google.com/books?id=9jpADQAAQBAJ&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA64|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-953337-4|ref=harv}} * {{citation|last=Perrottet|first=Tony|date=2002|title=Pagan Holiday: On the Trail of Ancient Roman Tourists|url=https://books.google.com/books?id=dJY8HvKIVZ0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA211|location=New York City, New York|publisher=Random House Trade Paperbacks|isbn=978-0-375-75639-9|ref=harv}} * {{citation|last=Plant|first=Ian Michael|title=Women Writers of Ancient Greece and Rome: An Anthology|date=2004|publisher=University of Oklahoma Press|isbn=978-0-8061-3622-6|pages=45–47|url=https://books.google.com/books?id=uYGay_yqBLUC&q=Philaenis&pg=PA45|ref=harv}} * {{citation|last=Traill|first=Ariana|date=2008|title=Women and the Comic Plot in Menander|url=https://books.google.com/books?id=C-b7_UKGRzcC&q=Samos+hetaira&pg=PA86|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521882262|ref=harv}} * {{citation|last=Tsantsanoglou|first=K.|title=The Memoirs of a Lady from Samos|jstor=20180553|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|year=1973|volume=12|pages=183–195|ref=harv}} * {{citation|last=Vessey|first=D. W. Thomson|date=1976|title=Philaenis|journal=Revue Belge de Philologie et d'Histoire|url=https://www.persee.fr/doc/rbph_0035-0818_1976_num_54_1_3079|volume=1|pages=76–82|ref=harv}} * {{citation|last=West|first=M. L.|title=Erinna|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|location=Bonn, Germany|publisher=Dr. Rudolf Habelt GmbH|volume=25|year=1977|page=118|ref=harv}} [[Kategorija:Starogrčki pisci]] [[Kategorija:Kurtizane]] tumla1x0x1b2btnlpfrdz7uhpg4xsbn 41262628 41262627 2022-08-23T00:39:49Z Igor Windsor 550 /* Spis iz Oksirinha */ wikitext text/x-wiki [[Slika:Griechen31.png|thumb|upright=1.3|Filenida je navodno napisala [[priručnik za spolne odnose]] koji sadrži opise različitih položaja u seksu.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Ovaj [[kylix]] [[crvenofiguralni stil|crvenofiguralnog stila]] iz oko 480–470. pne. prikazuje muškarca koji ima [[spolni odnos]] s [[Hetera|heterom]], svojevrsnom [[Prostitucija u staroj Grčkoj|starogrčkom prostitutkom]].]] '''Filenida sa Samosa''' ({{lang-grc|Φιλαινίς ἡ Σαμία|''Philaenis''}}) bila je navodna autorica jednog drevnog [[Seksualni priručnik|priručnika za seksualne odnose]]. Prema jednom sačuvanom fragmentu iz spisa u kome se tvrdi da ga je napisala Filenida, ona je bila sa [[Samos]]a, a otac joj se zvao Okimen (''Ocymenes''). Međutim, mnogi moderni [[klasična filologija|filolozi]] smatraju "Filenidu" izmišljenim likom čiju su ''[[persona|personu]]'' možda prihvatili razni erotski pisci. Dva satirična grčka [[epigram]]a iz ''[[Palatinska antologija|Palatinske antologije]]'' koja su napisali pjesnici [[Eshrion sa Samosa]] i [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorid]] kao da žele obraniti Filenidinu reputaciju te inzistiraju na tome da ona nije napisala spis koji joj se pripisuje. Eshrion umjesto toga inzistira na tome da je taj spis napisao atenski [[sofist]] [[Polikrat (sofist)|Polikrat]]. Navodni Filenidini spisi bili su dobro poznati tijekom [[antika|antike]], a filolozi vjeruju da su možda utjecali na [[Ovidije]]vo djelo ''[[Ars amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)''. U kasnijim vremenima Filenidu se pamtilo po njezinoj reputaciji razuzdanosti. Izmišljeni lik po imenu Filenida pojavljuje se u ''Epigramima'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]] [[Marcijal]]a kao muškobanjasta žena poznata po tome što upražnjava [[Lezbejka|spolne odnose sa ženama]]. Kršćanski pisci [[Justin Filozof]], [[Tacijan]] i [[Klement Aleksandrijski]] osuđuju spise koji se pripisuju Filenidi kao izopačene i nemoralne. Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' spominje kako Filenida koristi [[strapon]] za seks sa ženama. Upravo je kroz ove kasnije aluzije Filenida bila najpoznatija tijekom modernog doba, a spominje se u radovima engleskih autora [[Thomas Heywood|Thomasa Heywooda]] i [[John Donne|Johna Donnea]], koji su je oboje karakterizirali kao seksualno devijantnu. Godine 1972. objavljena su tri kratka fragmenta iz spisa koji je navodno napisala Filenida, a koja su prethodno bila otkrivena u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]]. ==Prvi spomeni== [[Slika:2011 Dimos Samou.png|thumb|upright=1|Filenida je navodno potjecala s otoka [[Samos]]a,{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} koji je u antici bio poznat po prostituciji.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}}]] Filenida je najčešće spominjana od svih žena u antici kojima se pripisivao neki spis erotske tematike, a spominje se u desetak drevnih izvora.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}} Prema jednom od sačuvanih fragmenata spisa iz Oksirinha, djelo je napisala "Filenida Samljanka, kći Okimenova",<ref>P. Oxy. 2891.</ref> premda je [[Atenej]] naziva "[[Lefkada|Lefkađankom]]".{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Ime njezine majke ponekad se navodi kao Gilina (''Gyllina'').{{sfn|Plant|2004|loc= str. 45}} Suvremeni ispitivači uglavnom vjeruju da je Filenida izmišljeni lik kojeg je nekoliko pisaca erotske literature koristilo kao svoju ''[[Persona|personu]]''.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Boehringer|2014}} Moderni ispitivači uglavnom pretpostavljaju da je Filenidina "persona" bila [[kurtizana]].{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Prema Ianu Michaelu Plantu, čini se da su ime "Filenida" ''(Philaenis)'' – umanjenica od ''philaina'', što je ženski oblik grčke riječi ''philos'', koja znači "ljubav"{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 192}} – često upotrebljavale [[Prostitucija u staroj Grčkoj|prostitutke u drevnoj Grčkoj]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Njezino povezivanje sa Samosom također je prikladno za prostitutku, budući da je u antici taj otok bio poznat po skupim [[Hetera|heterama]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}} D. W. Thomson Vessey navodi da je Filenida izmišljeni lik koji predstavlja "prototipsku bludnicu".{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80–81}} Sandra Boehringer žestoko odbacuje stav da Filenida predstavlja kurtizanu, inzistirajući na tome da nema dokaza koji potkrepljuju argument da je ime ''Philaenis'' na bilo koji način bilo "ime za kurtizanu" ili da je itko ikad u antici pomišljao na Filenidu kao na kurtizanu, umjesto toga tvrdeći da su je drevni samo smatrali seksualno razuzdanom.{{sfn|Boehringer|2014}} ===''Palatinska antologija''=== Dvije pjesme u ''[[Palatinska antologija|Palatinskoj antologiji]]'' – jedna [[Eshrion sa Samosa|Eshriona sa Samosa]] i druga pjesnika [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorida]] iz 3. stoljeća prije n.e. – nastoje opovrgnuti da je Filenida napisala djelo koje joj se pripisuje.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Eshrion postavlja svoj [[epigram]] kao [[epitaf]] na Filenidinu grobnicu uz more, ali ne precizira gdje se grobnica nalazi.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} U epigramu je sama Filenida prikazana kako se izravno obraća "besciljnom mornaru" (μάταιος ναύτης), ali adresat nije izričito identificiran kao "stranac" (ξένος).{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} Mornari su u antici bili su na zlu glasu zbog svoje nepristojnosti i ženskarenja, pa je Eshrion možda namjeravao da adresat epigrama bude ironičan.{{sfn|Vessey|1976|page=78}} Eshrion prikazuje Filenidukako žestoko inzistira na tome da nikada nije napisala knjigu koja joj se pripisuje.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Umjesto toga, to djelo pripisuje čovjeku po imenu Polikrat,{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} koji najvjerojatnije predstavlja [[Atena (polis)|atenskog]] [[Polikrat (sofist)|sofista pod tim imenom]], iako to nije sigurno.{{sfn|Vessey|1976|page=82}} Dioskoridova pjesma također žestoko poriče da je Filenida doista napisala spis koji joj se pripisuje,{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} ali, za razliku od Eshrionive, ne pokušava sugerirati drugu osobu kao autora.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Prema D. W. Thomsonu Vesseyu, moguće je da je Dioskorid ovu obranu shvatao kao prešutnu potvrdu Eshrionive atribucije spisa Polikratu.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Također za razliku od Eshriona, Dioskorid izričito identificira Filenidu kao Samljanku.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Ni jedan od ova dva epigrama ne pokušava osporiti postojanje dotičnog spisa.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Tsantsanolou se slaže s Eshrionovim pripisivanjem djela Polikratu, tvrdeći da je to u skladu s onim što je poznato o njegovom stilu.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Boehringer tvrdi da su Eshrionovi i Dioskoridovi epigrami satirični i, daleko od toga da brane Filenidu, oni zapravo propagiraju njezinu negativnu reputaciju; napominje i da je, iako se o Eshrionu ništa ne zna, sačuvano preko četrdeset epigrama Dioskorida, od kojih su mnogi otvoreno satirični; konstrukciju epigrama, u kojoj je Filenida prikazana kako opširno opisuje ono što ona navodno nije, a ne ono što ona "zapravo" jest, vidi kao dokaz ironične namjere pjesama.{{sfn|Boehringer|2014}} ===Spis iz Oksirinha=== Fragmenti djela za koje se tvrdi da ga je napisala Filenida otkriveni su u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]] i objavljeni 1972. kao ''P. Oxy. 2891''. Iako se prije vjerovalo da je knjiga bila monografija o [[Seksualni položaji|seksualnim položajima]],{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} otkriveni fragmenti sugeriraju da je opseg djela bio mnogo širi;{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} prema [[Edgar Lobel|Edgaru Lobelu]], čini se da je to bilo prilično "sustavno izlaganje "ljubavog umijeća" ''(ars amatoria)''.{{sfn|Tsantsanoglou|1973|page=183}} Čini se da djelo nije bilo zamišljeno kao ozbiljan priručnik s uputama, već kao [[parodija]] na taj žanr.{{sfn|Plant|2004|page=45}} Djelo je pisano jasnim, [[Vernakular|svakodnevnim jezikom]]{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} i ne pokušava dosegnuti [[književni stil]].{{sfn|Montserrat|2011|page=114}} Bilo je podijeljeno u dobro organizirane odjeljke, od kojih se svaki bavio određenom temom.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} Iako je Filenida, navodna autorica djela, bila sa Samosa, sačuvani dio ovog djela sadrži vrlo malo [[jonski dijalekt| jonskih]] oblika.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} To je možda rezultat činjenice da je do 4. stoljeća prije n.e., kada je djelo vjerojatno napisano, ''[[koine]]'' počeo prevladavati u oblastima u kojima se ranije govorilo jonskim dijalektom.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Prema drugom obrazloženju, budući da je "Filenida" vjerojatno samo [[pseudonim]] za pravog autora, vjerojatnije je da bilo je potrebno samo nekoliko jonskih oblika koji će djelu pružiti vjerodostojnost.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Sačuvana su tri fragmenta priručnika u Oksirinhijskim papirusima koji se pripisuju Filenidi.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Svi su izuzetno kratki{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} i rukopis na njima je ponegdje jedva čitljiv;{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} u drugom fragmentu mogu se sigurno prepoznati samo pet slova.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45–47}} Fragmenti potječu sa samog početka [[Svitak|svitka]] [[Papirus|papirusa]], koji je bio podijeljen u dva paralelna stupca.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} Prvi stupac započinje uvodom koji opisuje Filnidino djelo:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|Filenida Samljanka, kći Okimena, sastavila je ovu knjigu za one koji žele živjeti svoj život naučno stečenim znanjem, a ne ameterski. Mučila se ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Drugi i treći fragment nalaze se na početku drugog stupca na svitku:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|''O zavođenju'': Sad, zavodnik mora ženi doći neuredan i neočešljan, tako da žena ne pomisli da je on neki muškarac koji se mnogo trudi briga... [''O zavođenju'']: ...s namjerom..., dok on govori da je ona ... nalik božici, da nju, koja je ružna, krasi [[Afrodita|Afroditina]] ljepota i da ona, koja je starija od [[Reja|Reje]]... ''O ljubljenju'': ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Boehringer navodi da otkriće ovih fragmenata samo dokazuje da je u [[Antika|antici]] postojao žanr seksualnih spisa i naglašava da ovaj spis ne dokazuje da je sama Filenida bila stvarna osoba ili da je ikada postojao "originalni" priručnik za seks koji je ona napisala.{{sfn|Boehringer|2014}} ==Kasniji spomeni== ===Rimska književnost=== Struktura spisa koja se pripisuje Filenidi nalikuje strukturi kasnijeg pjesničkog djela ''[[Ars Amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]],{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} i općenito se smatra je Ovidije vjerojatno koristio i taj spis kao izvor inspiracije.{{sfn|Ostler|2007|loc=str. 75}} Starim Rimljanima Filenida i njezino djelo simbolizirali su [[Nemoralnost|razuzdanost]] grčkih gradova u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].{{sfn|Perrottet|2002|loc=str. 211}} Filenida se spominje u ''[[Priapeia|Prijapskim pjesmama]]'', zbirci latinskih pjesama izvorno povezanih s kultnim kipovima boga [[Prijap]]a i kasnije prikupljenih tijekom 1. stoljeća nove ere.{{sfn|Boehringer|2014}} U jednoj od ovih pjesama, koju u prvom licu izgovara sam Prijap, bog navodi svoje nesreće:{{sfn|Boehringer|2014}} <blockquote>Uz sve ove stvari, dolazi i znak besramnosti, ovaj obelisk koji je podigao moj razvratni ud. Upravo do njega, djevojka ''(puella)'' – umalo joj ne spomenuh ime – voli dolaziti sa svojim jebačem ''(cum suo fututore)'' i, ako nije odradila sve pozicije koje Filenida opisuje ''(tot figuris, quas Philaenis enarrat)'', odlazi a još uvijek je svrbi ''(pruriosa)''.{{sfn|Boehringer|2014}}</blockquote> Boehringer smatra da ova pjesma ukazuje na to da su djevojke, tj. ''puellae'' na latinskom, možda čitale neku vrstu spisa ili trektata koji se pripisuju Filenidi. Ovaj odlomak Filenodu također povezuje sa znanjem i o seksu i o seksualnoj prekomjernosti.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Slika:Marcial. Epigrammata. 1490.jpg|thumb|upright=1.3|Latinsko izdanje [[Marcijal]]ovih ''Epigrama'' iz 1490, koji su, prije otkrića papirusa ''P. Oxy. 2891'', predstavljali jedan od glavnih izvora informacija o Filenidi.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}]] Rimski [[epigram|epigramatičar]] [[Marcijal]], koji je pisao krajem 1. stoljeća n.e., u svojim satiričnim pjesmama koristi izmišljeni lik po imenu Filenida,{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}}{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} koji se djelom možda temelji na na ličnosti Filenide sa Samosa.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}} Marcijalova Filnida prikazana je kao lik njemu suvremenog vremena, a ne kao osoba iz daleke prošlosti.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} Opisana je kao [[stereotip|stereotipna]] muškobanjasta [[lezbijka]] ''(tribas)'', koja [[Pegging|sodomizira]] dječake, ima spolne odnose sa ženama, prakticira [[kunilingus]] i [[Dizanje tegova|diže tegove]].{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} U epigramu VII, 67, Marcijal predstavlja Filenidu, izjavljujući:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Pudicat pueros tribas Philaenis et tentigine saevior mariti undenas dolat in die puellas.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Siluje dječake muškasta lezbijka Filenida, i s većom žestinom no muž kad mu se ukruti požuda trpa po jedanaest djevojčica svakoga dana.{{sfn|Andreadis|2001|loc. str.=44}} </poem> |} Epigram VII, 70 ismijeva Filenidu zbog njezine neprikladne muškobanjosti:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ipsarum tribadum tribas, Philaeni, recte quam futuis, vocas amicam.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ti, Filenido, najmuškija od svih lezbijki, s pravom onu koju jebeš zoveš prijateljicom.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |} Marcijal [[Ironija|ironično]] opisuje kako Filenida odbija izvesti [[felacio]] jer to "nije muški", ali ipak prakticira kunilingus, aktivnost koju Marcijal smatra toliko krajnje ženskom da bi je samo najdementnija osoba smatrala muževnom.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} Marcijal naglašava Filenidin grčki karakter preljevajući svoje epigrame grčkim izrazima i posuđenicama, kao što su ''harpasto'' ("lopta"), ''haphe'' ("žuti pijesak"), ''halteras'' ("utezi"), ''palaestra'' ("hrvački ring") i ''colyphia'' ("jela od mesa").{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 261–262}} Njegovi opisi Filenide i drugih muškobanjastih žena imaju dosta sličnosti s opisima koji se nalaze u spisima rimskog fiozofa [[Seneka Mlađi|Seneke Mlađeg]], koji je živio oko jedne generacije prije Marcijala, i ukazuju na to da je Marcijal vjerojatno crpio nadahnuće ili od samog Seneke ili od iste tradicije iz koje je Seneka također crpio svoju inspiraciju.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} ===Pozna antika=== [[Slika:Pompeii-wall painting.jpg|thumb|upright=1.3|Erotična zidna slika otkrivena u maloj sobi kraj kuhinje u [[Kuća Vetija|Kući Vetija]] u [[Pompeji]]ma. [[Crkveni oci|Crkveni otac]] [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji su u svojim domovima izlagali slike seksualnih činova nadahnutih Filenidinim spisom.{{sfn|Boehringer|2014}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}}]] U dona [[Pozna antika|pozne antike]] Filenida je postala predmet prezira i neodobravanja [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Crkveni oci|crkvenih otaca]].{{sfn|Boehringer|2014}} U 2. stoljeću nove ere kršćanski [[Apologetika|apologeta]] [[Justin Filozof]] spominje Filenidin spis kao primjer djela koja ljudima pružaju sramotni odgoj, a teolog [[Tacijan]] spominje djela Filenide i [[Elefantida|Elefantide]] kao primjere užasnih tvorevina.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji u kućama izlažu slike nadahnute Filenidinim djelom kao da su portreti [[Heraklo| Heraklovih]] muka.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Prema Vesseyju, Klementovo poistovjećivanje Filenidinih seksualnih položaja s Heraklovim mukama implicira da je vjerovao da samo gimnastičarka s "herkulskim moćima" može pralticirati seksualne položaje koje je ona opisala.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' navodi Filenidu kao primjer "[[tribadizam|tribadističke]] razuzdanosti"{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc. str.=80}} te tvrdi da je ona upotrebljavala [[strapon]] radi upražnjavanja "[[lezbijstvo|androgene ljubavi]]".{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedna [[sholija]] vezana za taj dio napominje da je Filokrat, [[Grčka komedija|atenski komediograf]], za Filenidu rekao da je bila ''[[Seksualnost u starom Rimu|hetairistria]]'' i ''[[tribadizam|tribada]]''.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Ovo je inače jedini poznat spomen komediografa ovoga imena.{{sfn|Vessey|1976|page=80}} ===Moderno doba=== Tijekom [[Rani novi vijek|ranog modernog razdoblja]] Filenida je bila maglovito zapamćena po svojoj reputaciji nemoralne žene.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} U svom djelu ''Gynaikeio ili Devet knjiga iz raznovrsne povijesti o ženama'' (1624. g.), engleski autor [[Thomas Heywood]] opisuje Filenidu kao "[[Prostitucija|prostitutku]] sa [[Lefkada|Lefkade]]"{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} i pripisuje joj zaslugu što je izmislila ''kataklysis'' ([[Klistiranje|klizmu]]).{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Heywood izostavlja spomen nepristojnih seksualnih aktivnosti za koje je Filenida bila optuživana, jer je ''Gynaikeion''pisao za žensku publiku, pa je smatrao je da su takve bezobraznosti neprikladne da žene o njima čitaju.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} Umjesto toga, čitatelja upućuje na djela talijanskog znanstvenika [[Giglio Gregorio Giraldi|Giraldija]] za daljnje informacije, znajući da će ih malo njegovih čitateljica pokušati potražiti.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Giraldi, pak, čitatelja upućuje na Marcijala, čiji su tekstovi bili dostupni samo na latinskom jeziku, a budući da su latinski jezik učili samo muškarci, to je značilo da će ih i moći čitati samo muškarci.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} [[John Donne]] napisao je erotsku [[Poslanica|poslanicu]] ''Sapfa Filenidi''; napisana je kao ljubavno pismo,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} u kojem [[Lezbos|lezbljanska]] [[Lirika|lirska pjesnikinja]] [[Sapfa]] [[anahronizam|anahrono]] ispovijeda svoju ljubav prema Filenidi,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} odbijajući naklonosti svog muškog ljubavnika [[Faon]]a.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} ==Reference== {{reflist|4}} ==Literatura== * {{citation|last=Andreadis|first=Harriette|date=2001|title=Sappho in Early Modern England: Female Same-Sex Literary Erotics, 1550-1714|url=https://books.google.com/books?id=68c-gxtYR3kC&q=Philaenis&pg=PA44|location=Chicago, Illinois|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-02009-9|ref=harv}} * {{citation|last=Boehringer|first=Sandra|date=2014|chapter=What is Named by the Name "Philaenis"? Gender, function and authority of an antonomastic figure|title=Sex in Antiquity: Exploring Gender and Sexuality in the Ancient World|chapter-url=https://books.google.com/books?id=JFG2BQAAQBAJ&q=Clement+of+Alexandria+Philaenis&pg=PT546|series=Rewriting Antiquity|editor1-last=Masterson|editor1-first=Mark|editor2-last=Nancy Sorkin|editor2-first=Rabinowitz|editor3-last=Robson|editor3-first=James|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0415519410|ref=harv}} * {{citation|last=Hallett|first=Judith P.|date=1997|chapter=Ten: Female Homosexualities|title=Roman Sexualities|chapter-url=https://books.google.com/books?id=1ZPC3TqBZEQC&q=Philaenis&pg=PA262|editor1-last=Hallett|editor1-first=Judith P.|editor2-last=Skinner|editor2-first=Marilyn B.|location=Princeton, New Jersey|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01178-3|ref=harv}} * {{citation|last=McKeown|first=J. C.|title=A Cabinet of Greek Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the Cradle of Western Civilization|date=2013|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, England|isbn=978-0-19-998210-3|page=40|ref=harv}} * {{citation|last=Montserrat|first=Dominic|date=2011|orig-year=1963|title=Sex and Society in Græco-Roman Egypt|url=https://books.google.com/books?id=ciXCT-5XqRsC&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA113|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0-7103-0530-5|ref=harv}} * {{citation|last=Ostler|first=Nicholas|date=2007|title=Ad Infinitum: A Biography of Latin|url=https://books.google.com/books?id=YpOeQjTW1E0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA75|location=New York City, New York|publisher=Walker & Company|isbn=978-0-8027-1515-9|ref=harv}} * {{citation|last=Penrose|first=Walter Duvall|date=2016|title=Postcolonial Amazons: Female Masculinity and Courage in Ancient Greek and Sanskrit Literature|url=https://books.google.com/books?id=9jpADQAAQBAJ&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA64|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-953337-4|ref=harv}} * {{citation|last=Perrottet|first=Tony|date=2002|title=Pagan Holiday: On the Trail of Ancient Roman Tourists|url=https://books.google.com/books?id=dJY8HvKIVZ0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA211|location=New York City, New York|publisher=Random House Trade Paperbacks|isbn=978-0-375-75639-9|ref=harv}} * {{citation|last=Plant|first=Ian Michael|title=Women Writers of Ancient Greece and Rome: An Anthology|date=2004|publisher=University of Oklahoma Press|isbn=978-0-8061-3622-6|pages=45–47|url=https://books.google.com/books?id=uYGay_yqBLUC&q=Philaenis&pg=PA45|ref=harv}} * {{citation|last=Traill|first=Ariana|date=2008|title=Women and the Comic Plot in Menander|url=https://books.google.com/books?id=C-b7_UKGRzcC&q=Samos+hetaira&pg=PA86|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521882262|ref=harv}} * {{citation|last=Tsantsanoglou|first=K.|title=The Memoirs of a Lady from Samos|jstor=20180553|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|year=1973|volume=12|pages=183–195|ref=harv}} * {{citation|last=Vessey|first=D. W. Thomson|date=1976|title=Philaenis|journal=Revue Belge de Philologie et d'Histoire|url=https://www.persee.fr/doc/rbph_0035-0818_1976_num_54_1_3079|volume=1|pages=76–82|ref=harv}} * {{citation|last=West|first=M. L.|title=Erinna|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|location=Bonn, Germany|publisher=Dr. Rudolf Habelt GmbH|volume=25|year=1977|page=118|ref=harv}} [[Kategorija:Starogrčki pisci]] [[Kategorija:Kurtizane]] 6lyan65xkx14uwltyir2ybi7rkannug 41262629 41262628 2022-08-23T00:40:33Z Igor Windsor 550 /* Rimska književnost */ wikitext text/x-wiki [[Slika:Griechen31.png|thumb|upright=1.3|Filenida je navodno napisala [[priručnik za spolne odnose]] koji sadrži opise različitih položaja u seksu.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Ovaj [[kylix]] [[crvenofiguralni stil|crvenofiguralnog stila]] iz oko 480–470. pne. prikazuje muškarca koji ima [[spolni odnos]] s [[Hetera|heterom]], svojevrsnom [[Prostitucija u staroj Grčkoj|starogrčkom prostitutkom]].]] '''Filenida sa Samosa''' ({{lang-grc|Φιλαινίς ἡ Σαμία|''Philaenis''}}) bila je navodna autorica jednog drevnog [[Seksualni priručnik|priručnika za seksualne odnose]]. Prema jednom sačuvanom fragmentu iz spisa u kome se tvrdi da ga je napisala Filenida, ona je bila sa [[Samos]]a, a otac joj se zvao Okimen (''Ocymenes''). Međutim, mnogi moderni [[klasična filologija|filolozi]] smatraju "Filenidu" izmišljenim likom čiju su ''[[persona|personu]]'' možda prihvatili razni erotski pisci. Dva satirična grčka [[epigram]]a iz ''[[Palatinska antologija|Palatinske antologije]]'' koja su napisali pjesnici [[Eshrion sa Samosa]] i [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorid]] kao da žele obraniti Filenidinu reputaciju te inzistiraju na tome da ona nije napisala spis koji joj se pripisuje. Eshrion umjesto toga inzistira na tome da je taj spis napisao atenski [[sofist]] [[Polikrat (sofist)|Polikrat]]. Navodni Filenidini spisi bili su dobro poznati tijekom [[antika|antike]], a filolozi vjeruju da su možda utjecali na [[Ovidije]]vo djelo ''[[Ars amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)''. U kasnijim vremenima Filenidu se pamtilo po njezinoj reputaciji razuzdanosti. Izmišljeni lik po imenu Filenida pojavljuje se u ''Epigramima'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]] [[Marcijal]]a kao muškobanjasta žena poznata po tome što upražnjava [[Lezbejka|spolne odnose sa ženama]]. Kršćanski pisci [[Justin Filozof]], [[Tacijan]] i [[Klement Aleksandrijski]] osuđuju spise koji se pripisuju Filenidi kao izopačene i nemoralne. Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' spominje kako Filenida koristi [[strapon]] za seks sa ženama. Upravo je kroz ove kasnije aluzije Filenida bila najpoznatija tijekom modernog doba, a spominje se u radovima engleskih autora [[Thomas Heywood|Thomasa Heywooda]] i [[John Donne|Johna Donnea]], koji su je oboje karakterizirali kao seksualno devijantnu. Godine 1972. objavljena su tri kratka fragmenta iz spisa koji je navodno napisala Filenida, a koja su prethodno bila otkrivena u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]]. ==Prvi spomeni== [[Slika:2011 Dimos Samou.png|thumb|upright=1|Filenida je navodno potjecala s otoka [[Samos]]a,{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} koji je u antici bio poznat po prostituciji.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}}]] Filenida je najčešće spominjana od svih žena u antici kojima se pripisivao neki spis erotske tematike, a spominje se u desetak drevnih izvora.{{sfn|Boehringer|2014|loc=str. 374}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 76–82}} Prema jednom od sačuvanih fragmenata spisa iz Oksirinha, djelo je napisala "Filenida Samljanka, kći Okimenova",<ref>P. Oxy. 2891.</ref> premda je [[Atenej]] naziva "[[Lefkada|Lefkađankom]]".{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Ime njezine majke ponekad se navodi kao Gilina (''Gyllina'').{{sfn|Plant|2004|loc= str. 45}} Suvremeni ispitivači uglavnom vjeruju da je Filenida izmišljeni lik kojeg je nekoliko pisaca erotske literature koristilo kao svoju ''[[Persona|personu]]''.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Boehringer|2014}} Moderni ispitivači uglavnom pretpostavljaju da je Filenidina "persona" bila [[kurtizana]].{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Prema Ianu Michaelu Plantu, čini se da su ime "Filenida" ''(Philaenis)'' – umanjenica od ''philaina'', što je ženski oblik grčke riječi ''philos'', koja znači "ljubav"{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 192}} – često upotrebljavale [[Prostitucija u staroj Grčkoj|prostitutke u drevnoj Grčkoj]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Njezino povezivanje sa Samosom također je prikladno za prostitutku, budući da je u antici taj otok bio poznat po skupim [[Hetera|heterama]].{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Traill|2008|loc=str. 86}} D. W. Thomson Vessey navodi da je Filenida izmišljeni lik koji predstavlja "prototipsku bludnicu".{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80–81}} Sandra Boehringer žestoko odbacuje stav da Filenida predstavlja kurtizanu, inzistirajući na tome da nema dokaza koji potkrepljuju argument da je ime ''Philaenis'' na bilo koji način bilo "ime za kurtizanu" ili da je itko ikad u antici pomišljao na Filenidu kao na kurtizanu, umjesto toga tvrdeći da su je drevni samo smatrali seksualno razuzdanom.{{sfn|Boehringer|2014}} ===''Palatinska antologija''=== Dvije pjesme u ''[[Palatinska antologija|Palatinskoj antologiji]]'' – jedna [[Eshrion sa Samosa|Eshriona sa Samosa]] i druga pjesnika [[Dioskorid (pjesnik)|Dioskorida]] iz 3. stoljeća prije n.e. – nastoje opovrgnuti da je Filenida napisala djelo koje joj se pripisuje.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Eshrion postavlja svoj [[epigram]] kao [[epitaf]] na Filenidinu grobnicu uz more, ali ne precizira gdje se grobnica nalazi.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} U epigramu je sama Filenida prikazana kako se izravno obraća "besciljnom mornaru" (μάταιος ναύτης), ali adresat nije izričito identificiran kao "stranac" (ξένος).{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78}} Mornari su u antici bili su na zlu glasu zbog svoje nepristojnosti i ženskarenja, pa je Eshrion možda namjeravao da adresat epigrama bude ironičan.{{sfn|Vessey|1976|page=78}} Eshrion prikazuje Filenidukako žestoko inzistira na tome da nikada nije napisala knjigu koja joj se pripisuje.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} Umjesto toga, to djelo pripisuje čovjeku po imenu Polikrat,{{sfn|West|1977|loc=str. 118}}{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 78–79}} koji najvjerojatnije predstavlja [[Atena (polis)|atenskog]] [[Polikrat (sofist)|sofista pod tim imenom]], iako to nije sigurno.{{sfn|Vessey|1976|page=82}} Dioskoridova pjesma također žestoko poriče da je Filenida doista napisala spis koji joj se pripisuje,{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} ali, za razliku od Eshrionive, ne pokušava sugerirati drugu osobu kao autora.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Prema D. W. Thomsonu Vesseyu, moguće je da je Dioskorid ovu obranu shvatao kao prešutnu potvrdu Eshrionive atribucije spisa Polikratu.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Također za razliku od Eshriona, Dioskorid izričito identificira Filenidu kao Samljanku.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Ni jedan od ova dva epigrama ne pokušava osporiti postojanje dotičnog spisa.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 79}} Tsantsanolou se slaže s Eshrionovim pripisivanjem djela Polikratu, tvrdeći da je to u skladu s onim što je poznato o njegovom stilu.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Boehringer tvrdi da su Eshrionovi i Dioskoridovi epigrami satirični i, daleko od toga da brane Filenidu, oni zapravo propagiraju njezinu negativnu reputaciju; napominje i da je, iako se o Eshrionu ništa ne zna, sačuvano preko četrdeset epigrama Dioskorida, od kojih su mnogi otvoreno satirični; konstrukciju epigrama, u kojoj je Filenida prikazana kako opširno opisuje ono što ona navodno nije, a ne ono što ona "zapravo" jest, vidi kao dokaz ironične namjere pjesama.{{sfn|Boehringer|2014}} ===Spis iz Oksirinha=== Fragmenti djela za koje se tvrdi da ga je napisala Filenida otkriveni su u [[Oksirinh]]u među [[Oksirinhijski papirusi|Oksirinhijskim papirusima]] i objavljeni 1972. kao ''P. Oxy. 2891''. Iako se prije vjerovalo da je knjiga bila monografija o [[Seksualni položaji|seksualnim položajima]],{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} otkriveni fragmenti sugeriraju da je opseg djela bio mnogo širi;{{sfn|Tsantsanoglou|1973|loc=str. 183}} prema [[Edgar Lobel|Edgaru Lobelu]], čini se da je to bilo prilično "sustavno izlaganje "ljubavog umijeća" ''(ars amatoria)''.{{sfn|Tsantsanoglou|1973|page=183}} Čini se da djelo nije bilo zamišljeno kao ozbiljan priručnik s uputama, već kao [[parodija]] na taj žanr.{{sfn|Plant|2004|page=45}} Djelo je pisano jasnim, [[Vernakular|svakodnevnim jezikom]]{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} i ne pokušava dosegnuti [[književni stil]].{{sfn|Montserrat|2011|page=114}} Bilo je podijeljeno u dobro organizirane odjeljke, od kojih se svaki bavio određenom temom.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} Iako je Filenida, navodna autorica djela, bila sa Samosa, sačuvani dio ovog djela sadrži vrlo malo [[jonski dijalekt| jonskih]] oblika.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} To je možda rezultat činjenice da je do 4. stoljeća prije n.e., kada je djelo vjerojatno napisano, ''[[koine]]'' počeo prevladavati u oblastima u kojima se ranije govorilo jonskim dijalektom.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 191}} Prema drugom obrazloženju, budući da je "Filenida" vjerojatno samo [[pseudonim]] za pravog autora, vjerojatnije je da bilo je potrebno samo nekoliko jonskih oblika koji će djelu pružiti vjerodostojnost.{{sfn|Tsantsanogolou|1973|loc=str. 194}} Sačuvana su tri fragmenta priručnika u Oksirinhijskim papirusima koji se pripisuju Filenidi.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45}} Svi su izuzetno kratki{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}}{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} i rukopis na njima je ponegdje jedva čitljiv;{{sfn|McKeown|2013|loc=str. 40}} u drugom fragmentu mogu se sigurno prepoznati samo pet slova.{{sfn|Plant|2004|loc=str. 45–47}} Fragmenti potječu sa samog početka [[Svitak|svitka]] [[Papirus|papirusa]], koji je bio podijeljen u dva paralelna stupca.{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} Prvi stupac započinje uvodom koji opisuje Filnidino djelo:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|Filenida Samljanka, kći Okimena, sastavila je ovu knjigu za one koji žele živjeti svoj život naučno stečenim znanjem, a ne ameterski. Mučila se ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Drugi i treći fragment nalaze se na početku drugog stupca na svitku:{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 113}} {{Quote|''O zavođenju'': Sad, zavodnik mora ženi doći neuredan i neočešljan, tako da žena ne pomisli da je on neki muškarac koji se mnogo trudi briga... [''O zavođenju'']: ...s namjerom..., dok on govori da je ona ... nalik božici, da nju, koja je ružna, krasi [[Afrodita|Afroditina]] ljepota i da ona, koja je starija od [[Reja|Reje]]... ''O ljubljenju'': ...{{sfn|Plant|2004|loc=str. 46}}}} Boehringer navodi da otkriće ovih fragmenata samo dokazuje da je u [[Antika|antici]] postojao žanr seksualnih spisa i naglašava da ovaj spis ne dokazuje da je sama Filenida bila stvarna osoba ili da je ikada postojao "originalni" priručnik za seks koji je ona napisala.{{sfn|Boehringer|2014}} ==Kasniji spomeni== ===Rimska književnost=== Struktura spisa koja se pripisuje Filenidi nalikuje strukturi kasnijeg pjesničkog djela ''[[Ars Amatoria|Ljubavno umijeće]]'' ''(Ars amatoria)'' [[Rimska književnost|rimskog pjesnika]] [[Ovidije|Ovidija]],{{sfn|Montserrat|2011|loc=str. 114}} i općenito se smatra je Ovidije vjerojatno koristio i taj spis kao izvor inspiracije.{{sfn|Ostler|2007|loc=str. 75}} Starim Rimljanima Filenida i njezino djelo simbolizirali su [[Nemoralnost|razuzdanost]] grčkih gradova u [[Mala Azija|Maloj Aziji]].{{sfn|Perrottet|2002|loc=str. 211}} Filenida se spominje u ''[[Priapeia|Prijapskim pjesmama]]'', zbirci latinskih pjesama izvorno povezanih s kultnim kipovima boga [[Prijap]]a i kasnije prikupljenih tijekom 1. stoljeća nove ere.{{sfn|Boehringer|2014}} U jednoj od ovih pjesama, koju u prvom licu izgovara sam Prijap, bog navodi svoje nesreće:{{sfn|Boehringer|2014}} <blockquote>Uz sve ove stvari, dolazi i znak besramnosti, ovaj obelisk koji je podigao moj razvratni ud. Upravo do njega, djevojka ''(puella)'' – umalo joj ne spomenuh ime – voli dolaziti sa svojim jebačem ''(cum suo fututore)'' i, ako nije odradila sve pozicije koje Filenida opisuje ''(tot figuris, quas Philaenis enarrat)'', odlazi a još uvijek je svrbi ''(pruriosa)''.{{sfn|Boehringer|2014}}</blockquote> Boehringer smatra da ova pjesma ukazuje na to da su djevojke, tj. ''puellae'' na latinskom, možda čitale neku vrstu spisa ili trektata koji se pripisuju Filenidi. Ovaj odlomak Filenodu također povezuje sa znanjem i o seksu i o seksualnoj prekomjernosti.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Slika:Marcial. Epigrammata. 1490.jpg|thumb|upright=1.3|Latinsko izdanje [[Marcijal]]ovih ''Epigrama'' iz 1490, koji su, prije otkrića papirusa ''P. Oxy. 2891'', predstavljali jedan od glavnih izvora informacija o Filenidi.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}]] Rimski [[epigram|epigramatičar]] [[Marcijal]], koji je pisao krajem 1. stoljeća n.e., u svojim satiričnim pjesmama koristi izmišljeni lik po imenu Filenida,{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}}{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} koji se djelom možda temelji na na ličnosti Filenide sa Samosa.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}} Marcijalova Filnida prikazana je kao lik njemu suvremenog vremena, a ne kao osoba iz daleke prošlosti.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} Opisana je kao [[stereotip|stereotipna]] muškobanjasta [[lezbijka]] ''(tribas)'', koja [[Pegging|sodomizira]] dječake, ima spolne odnose sa ženama, prakticira [[kunilingus]] i [[Dizanje tegova|diže tegove]].{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} U epigramu VII, 67, Marcijal predstavlja Filenidu, izjavljujući:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Pudicat pueros tribas Philaenis et tentigine saevior mariti undenas dolat in die puellas.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Siluje dječake muškasta lezbijka Filenida, i s većom žestinom no muž kad mu se ukruti požuda trpa po jedanaest djevojčica svakoga dana.{{sfn|Andreadis|2001|loc. str.=44}} </poem> |} Epigram VII, 70 ismijeva Filenidu zbog njezine neprikladne muškobanjosti:{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}}{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} {| class="wikitable" |- |'''Marcijalov izvorni latinski'''||'''Srpskohrvatski prijevod''' |- |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ipsarum tribadum tribas, Philaeni, recte quam futuis, vocas amicam.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |<poem lang="gmh" style="font-style:italic;"> Ti, Filenido, najmuškija od svih lezbijki, s pravom onu koju jebeš zoveš prijateljicom.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} </poem> |} Marcijal [[Ironija|ironično]] opisuje kako Filenida odbija izvesti [[felacio]] jer to "nije muški", ali ipak prakticira kunilingus, aktivnost koju Marcijal smatra toliko krajnje ženskom da bi je samo najdementnija osoba smatrala muževnom.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262}} Marcijal naglašava Filenidin grčki karakter preljevajući svoje epigrame grčkim izrazima i posuđenicama, kao što su ''harpasto'' ("lopta"), ''haphe'' ("žuti pijesak"), ''halteras'' ("utezi"), ''palaestra'' ("hrvački ring") i ''colyphia'' ("jela od mesa").{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 261–262}} Njegovi opisi Filenide i drugih muškobanjastih žena imaju dosta sličnosti s opisima koji se nalaze u spisima rimskog fiozofa [[Seneka Mlađi|Seneke Mlađeg]], koji je živio oko jedne generacije prije Marcijala, i ukazuju na to da je Marcijal vjerojatno crpio nadahnuće ili od samog Seneke ili od iste tradicije iz koje je Seneka također crpio svoju inspiraciju.{{sfn|Hallett|1997|loc=str. 262–263}} ===Pozna antika=== [[Slika:Pompeii-wall painting.jpg|thumb|upright=1.3|Erotična zidna slika otkrivena u maloj sobi kraj kuhinje u [[Kuća Vetija|Kući Vetija]] u [[Pompeji]]ma. [[Crkveni oci|Crkveni otac]] [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji su u svojim domovima izlagali slike seksualnih činova nadahnutih Filenidinim spisom.{{sfn|Boehringer|2014}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}}]] U dona [[Pozna antika|pozne antike]] Filenida je postala predmet prezira i neodobravanja [[Kršćanstvo|kršćanskih]] [[Crkveni oci|crkvenih otaca]].{{sfn|Boehringer|2014}} U 2. stoljeću nove ere kršćanski [[Apologetika|apologeta]] [[Justin Filozof]] spominje Filenidin spis kao primjer djela koja ljudima pružaju sramotni odgoj, a teolog [[Tacijan]] spominje djela Filenide i [[Elefantida|Elefantide]] kao primjere užasnih tvorevina.{{sfn|Boehringer|2014}} [[Klement Aleksandrijski]] žali se na ljude koji u kućama izlažu slike nadahnute Filenidinim djelom kao da su portreti [[Heraklo| Heraklovih]] muka.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Prema Vesseyju, Klementovo poistovjećivanje Filenidinih seksualnih položaja s Heraklovim mukama implicira da je vjerovao da samo gimnastičarka s "herkulskim moćima" može pralticirati seksualne položaje koje je ona opisala.{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedan [[Lukijan|pseudo-Lukijanov]] dijalog iz 4. stoljeća n.e. pod naslovom ''[[Ljubavi (Lukijan)|Ljubavi]]'' navodi Filenidu kao primjer "[[tribadizam|tribadističke]] razuzdanosti"{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc. str.=80}} te tvrdi da je ona upotrebljavala [[strapon]] radi upražnjavanja "[[lezbijstvo|androgene ljubavi]]".{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Jedna [[sholija]] vezana za taj dio napominje da je Filokrat, [[Grčka komedija|atenski komediograf]], za Filenidu rekao da je bila ''[[Seksualnost u starom Rimu|hetairistria]]'' i ''[[tribadizam|tribada]]''.{{sfn|Penrose|2016|loc=str. 64}}{{sfn|Vessey|1976|loc=str. 80}} Ovo je inače jedini poznat spomen komediografa ovoga imena.{{sfn|Vessey|1976|page=80}} ===Moderno doba=== Tijekom [[Rani novi vijek|ranog modernog razdoblja]] Filenida je bila maglovito zapamćena po svojoj reputaciji nemoralne žene.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} U svom djelu ''Gynaikeio ili Devet knjiga iz raznovrsne povijesti o ženama'' (1624. g.), engleski autor [[Thomas Heywood]] opisuje Filenidu kao "[[Prostitucija|prostitutku]] sa [[Lefkada|Lefkade]]"{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} i pripisuje joj zaslugu što je izmislila ''kataklysis'' ([[Klistiranje|klizmu]]).{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Heywood izostavlja spomen nepristojnih seksualnih aktivnosti za koje je Filenida bila optuživana, jer je ''Gynaikeion''pisao za žensku publiku, pa je smatrao je da su takve bezobraznosti neprikladne da žene o njima čitaju.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} Umjesto toga, čitatelja upućuje na djela talijanskog znanstvenika [[Giglio Gregorio Giraldi|Giraldija]] za daljnje informacije, znajući da će ih malo njegovih čitateljica pokušati potražiti.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44}} Giraldi, pak, čitatelja upućuje na Marcijala, čiji su tekstovi bili dostupni samo na latinskom jeziku, a budući da su latinski jezik učili samo muškarci, to je značilo da će ih i moći čitati samo muškarci.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 44–45}} [[John Donne]] napisao je erotsku [[Poslanica|poslanicu]] ''Sapfa Filenidi''; napisana je kao ljubavno pismo,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} u kojem [[Lezbos|lezbljanska]] [[Lirika|lirska pjesnikinja]] [[Sapfa]] [[anahronizam|anahrono]] ispovijeda svoju ljubav prema Filenidi,{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} odbijajući naklonosti svog muškog ljubavnika [[Faon]]a.{{sfn|Andreadis|2001|loc=str. 47}} ==Reference== {{reflist|4}} ==Literatura== * {{citation|last=Andreadis|first=Harriette|date=2001|title=Sappho in Early Modern England: Female Same-Sex Literary Erotics, 1550-1714|url=https://books.google.com/books?id=68c-gxtYR3kC&q=Philaenis&pg=PA44|location=Chicago, Illinois|publisher=The University of Chicago Press|isbn=978-0-226-02009-9|ref=harv}} * {{citation|last=Boehringer|first=Sandra|date=2014|chapter=What is Named by the Name "Philaenis"? Gender, function and authority of an antonomastic figure|title=Sex in Antiquity: Exploring Gender and Sexuality in the Ancient World|chapter-url=https://books.google.com/books?id=JFG2BQAAQBAJ&q=Clement+of+Alexandria+Philaenis&pg=PT546|series=Rewriting Antiquity|editor1-last=Masterson|editor1-first=Mark|editor2-last=Nancy Sorkin|editor2-first=Rabinowitz|editor3-last=Robson|editor3-first=James|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0415519410|ref=harv}} * {{citation|last=Hallett|first=Judith P.|date=1997|chapter=Ten: Female Homosexualities|title=Roman Sexualities|chapter-url=https://books.google.com/books?id=1ZPC3TqBZEQC&q=Philaenis&pg=PA262|editor1-last=Hallett|editor1-first=Judith P.|editor2-last=Skinner|editor2-first=Marilyn B.|location=Princeton, New Jersey|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-01178-3|ref=harv}} * {{citation|last=McKeown|first=J. C.|title=A Cabinet of Greek Curiosities: Strange Tales and Surprising Facts from the Cradle of Western Civilization|date=2013|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, England|isbn=978-0-19-998210-3|page=40|ref=harv}} * {{citation|last=Montserrat|first=Dominic|date=2011|orig-year=1963|title=Sex and Society in Græco-Roman Egypt|url=https://books.google.com/books?id=ciXCT-5XqRsC&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA113|location=New York City, New York and London, England|publisher=Routledge|isbn=978-0-7103-0530-5|ref=harv}} * {{citation|last=Ostler|first=Nicholas|date=2007|title=Ad Infinitum: A Biography of Latin|url=https://books.google.com/books?id=YpOeQjTW1E0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA75|location=New York City, New York|publisher=Walker & Company|isbn=978-0-8027-1515-9|ref=harv}} * {{citation|last=Penrose|first=Walter Duvall|date=2016|title=Postcolonial Amazons: Female Masculinity and Courage in Ancient Greek and Sanskrit Literature|url=https://books.google.com/books?id=9jpADQAAQBAJ&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA64|location=Oxford, England|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-953337-4|ref=harv}} * {{citation|last=Perrottet|first=Tony|date=2002|title=Pagan Holiday: On the Trail of Ancient Roman Tourists|url=https://books.google.com/books?id=dJY8HvKIVZ0C&q=Philaenis+of+Samos&pg=PA211|location=New York City, New York|publisher=Random House Trade Paperbacks|isbn=978-0-375-75639-9|ref=harv}} * {{citation|last=Plant|first=Ian Michael|title=Women Writers of Ancient Greece and Rome: An Anthology|date=2004|publisher=University of Oklahoma Press|isbn=978-0-8061-3622-6|pages=45–47|url=https://books.google.com/books?id=uYGay_yqBLUC&q=Philaenis&pg=PA45|ref=harv}} * {{citation|last=Traill|first=Ariana|date=2008|title=Women and the Comic Plot in Menander|url=https://books.google.com/books?id=C-b7_UKGRzcC&q=Samos+hetaira&pg=PA86|location=Cambridge, England|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0521882262|ref=harv}} * {{citation|last=Tsantsanoglou|first=K.|title=The Memoirs of a Lady from Samos|jstor=20180553|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|year=1973|volume=12|pages=183–195|ref=harv}} * {{citation|last=Vessey|first=D. W. Thomson|date=1976|title=Philaenis|journal=Revue Belge de Philologie et d'Histoire|url=https://www.persee.fr/doc/rbph_0035-0818_1976_num_54_1_3079|volume=1|pages=76–82|ref=harv}} * {{citation|last=West|first=M. L.|title=Erinna|journal=Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik|location=Bonn, Germany|publisher=Dr. Rudolf Habelt GmbH|volume=25|year=1977|page=118|ref=harv}} [[Kategorija:Starogrčki pisci]] [[Kategorija:Kurtizane]] n2ju61uwmdgapfzqy2exy2d858bhzr1 Andrzej Zawada 0 4664204 41262758 41045562 2022-08-23T07:34:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{Sportista | ime = Andrzej Zavada | nadimak = | slika = Andrzej Zawada 1980.jpg | slika_širina = | slika_opis = Kao vođa ekspedicije na [[Mount Everest]] 1980. | puno_ime = Maria Andrzej Zawada | datum_rođenja = 16.07.1928. | mesto_rođenja = {{zas|Poljska}} [[Poljska]] | država_rođenja = | datum_smrti = 21.08.2000. | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = | visina = | težina = | pozicija = | vebsajt = | sport = [[Planinarstvo]] | disciplina = [[Alpinizam]] | karijera = | lični_rekord = Prvi zimski uspon na vrhove preko 7000 ([[Noshaq]]) i 8000 m (Lhotse). | klub = | reprezentacija = | nagrade = | medalje = }} '''Andrzej Zawada''' (16.07.1928 – 21.08.2000.) bio je [[Zlatno doba poljskog alpinizma|poljski]] [[planinar]] i prvi organizator i vođa [[ekspedicija]] u zimskim uslovima na vrhove preko 8000 m. u [[Himalaji]]ma. Autor je brojnih zapisa i fotografija sa raznih ekspedicija i jedan od pisaca ''Knjige o alpinizmu''. Bio je počasni član [[Velika Britanija|britanskog]] i [[Francuska|francuskog]] alpinističkog društva i [[SAD|američkog društva]] istraživača (The Explorers Club). Među penjačima je bio poznat po svojoj frazi: ''Reci mi šta si zimi uradio u Tatrama, i ja ću ti reći kakav si penjač.''<ref name="Zawada">{{Cite web |url= http://alpinizm.pl/pismo/gia/nekrzaw.htm |title= Andrzej Zawada, lider |work= web.archive.org |accessdate= 13. 9. 2020 |archive-date= 2007-09-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20070927185021/http://alpinizm.pl/pismo/gia/nekrzaw.htm |dead-url= }}</ref> Studirao je fiziku i geofiziku u [[Wroclaw|Vroclavu]] i [[Warsaw|Varšavi]], oblast [[seizmologija]]. Od 1955–1993 radio je u Institutu za geofiziku Poljske akademije za nauku. == Pripreme za zimske uspone u Himalajima == * Godine 1959. vodio je prvu zimsku ekspediciju koja je prošla čitavom dužinom glavnog grebena [[Tatre|Tatri]] u trajanju od 19 dana. * Počevši od 1960-ih, [[Poljaci]] su pažnju usmjerili na [[Hindukuš]], posebno u [[Afganistan]]u. Slali su tamo nekoliko ekspedicija i ispenjali brojne rute. Osvojili su i najviši vrh masiva [[Khunyang Chhish]] (7852 m.). Kao vođa ekspedicije Zawada je takođe bio na vrhu. Godine 1973, 13 februara, Andrzej Zawada i partner [[Tadeusz Piotrowski]] popeli su se na vrh [[Noshaq]] (7.492 m.), drugi vrh po visini, pri temperaturi od -40 stepeni C. Bio je to prvi zimski uspon na neki vrh preko 7.000 m, koji nikad nije ponovljen. Time su najavili i uspone na vrhove od 8000 m.<ref name="Noshaq">{{Cite web |url= http://publications.americanalpineclub.org/articles/12197421702/Asia-Pakistani-Afghan-Frontier-Area-Noshaq-First-Winter-Ascent |title=Noshaq, Prvi zimski uspon |work=American Alpine Club |accessdate= 13. 10. 2020}}</ref> Legendarna [[Wanda Rutkiewicz]] je ostvarila prvi ženski uspon na ovaj vrh. * Godine 1974. Zawada i partner [[Zygmunt Heinrich]] pokušali su uspon na [[Lhotse]]u ali nisu uspjeli zbog nevremena. Dospjeli su do visine 8.250 m. Bio je to prvi uspon na visinu preko 8.000 m. u zimskim uslovima. Zbog toga se Zawada vratio sa ubjeđenjem da je uspon na vrhove preko 8.000 m. sasvim moguć.<ref name="Wielickiever">{{Cite web |url= https://blog.theclymb.com/out-there/ice-warriors-polands-golden-alpine-generation/ |title=Ledeni ratnici: Poljska zlatna alpinistička generacija |work=blog.theclymb.com - 02.03.2020 |accessdate= 13. 10. 2020}}</ref> U to vrijeme već je bila izrasla generacija vrsnih penjača: [[Wanda Rutkiewicz]], [[Jerzy Kukuczka]], [[Krzysztof Wielicki]], [[Wojciech Kurtyka]] i dr, koje će Zawada predvoditi u zimskim usponima. == Himalaji == * Sedamnaestog februara 1980. [[Leszek Cichy]] i [[Krzysztof Wielicki]] izveli su prvi zimski uspon na [[Mount Everest]].<ref name="Wielicki">{{Cite web |url= https://sport.onet.pl/alpinizm/35-lat-temu-leszek-cichy-i-krzysztof-wielicki-jako-pierwsi-zdobyli-zima-mount-everest/mnchc |title=Leszek Cichy i Krzysztof Wielicki - prije 35 godina osvojili Mount Everest |work=sport.onet.pl - 16.07.2015 |accessdate= 13. 10. 2020}}</ref> Ekspediciju je vodio Andrzej Zawade. * Istovremeno dok je trajala ekspedicija Zawada je pravio plan za slijedeći uspon. Nakon samo mjesec dana trajanja priprema u Poljskoj, doveo je novu ekspediciju. [[Andrzej Czok]] i [[Jerzy Kukuczka]] osvojili su Everest 19. maja, 1980. penjući se novom rutom po [[Jugozapadna strana (Mount Everest)|Jugozapadnoj strani]] (Pillar strana).<ref name="Kukuška">{{Cite web |url= http://winterclimb.com/climbing-base/item/3-jerzy-kukuczka |title=Jerzy Kukuczka: Biografija |work=www.tvp.info |accessdate= 13. 10. 2020}}</ref><ref name="Wand">{{Cite web |url= https://www.tvp.info/25894910/wygladala-jakby-wrocila-z-ksiezyca-30-lat-temu-rutkiewicz-stanela-na-k2/ |title=Wanda Rutkiewicz – 30 god od kada je Wanda Rutkiewicz stala na K" |work=www.tvp.info |accessdate= 13. 10. 2020}}</ref> * U februaru 1985 [[Maciej Berbeka]] i [[Maciej Pawlikowski]] izveli su prvi zimski uspon na [[Cho Oyu]]. Zawada je vodio ekspediciju. * Krajem 1988. god. Zawada je sa Leszek Cichyem i Krzysztof Wielickim učestvovao u [[Belgija|belgijskoj]] ekspediciji na Mount Everest. Ekspedicija nije ostvarila uspon, ali je 31. decembra 1988 [[Krzysztof Wielicki]] ostvario prvi zimski uspon na [[Lhotse]]. * Tokom zime 1987/88. organizovao je [[Kanada|kanadsko]]-poljsku neuspješnu ekspediciju na K2. == Reference == {{reference}} {{DEFAULTSORT:Zawada, Andrzej}} [[Kategorija:Poljski planinari]] [[Kategorija:Rođeni 1928.]] tca3rix5bjeyavewkob9jlgp1mp0612 Astronomija (Manilije) 0 4664467 41262814 41234671 2022-08-23T11:39:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Infokutija knjiga | naslov = Astronomija | slika = [[Datoteka: Astronomica.png|200px]] | opis_slike = Prva stranica ''Astronomije'', rukopis iz 1461. godine | autor = [[Marko Manilije]] | naslov_orig = Astronomica | naslov_prev = | prijevod = | ilustrator = | dizajn_korica = | zemlja = [[Rimsko Carstvo]] | jezik = [[latinski]] | serija = | tema = [[astronomija]], [[astrologija]] | žanr = [[didaktična književnost]] | izdavač = | datum_izdanja = oko 30-40. g. n.e. | datum_SH_izdanja = | medij_tip = | stranica = | veličina_masa = | isbn = | oclc = | dewey = | congress = | prethodi = | slijedi = }} '''''Astronomija''''' ({{lang-lat|Astronomica}} ili ''Astronomicon'') [[Stari Rim|rimski]] je [[Didaktička književnost|didaktični]] [[Epika|spev]] o nebeskim pojavama, pisan [[Heksametar|heksametrima]] i podeljen u pet knjiga.{{#tag:ref|Iako se, kako objašnjava Katharina Volk, "u historijama rimske književnosti, Manilije obično obrađuje u odjeljku o didaktičnoj književnosti",<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 174.</ref> postoji nedoumica oko toga treba li ''Astronomiju'' smatrati "epom" ili "didaktičnom pesmom".<ref>[[#Campbell 2004|Campbell (2004)]], str. 209.</ref> Nekoliko izvora ovo delo nazivaju jednostavno epom; na primer, Alison Keith u svojoj knjizi ''A Latin Epic Reader: Selections from Ten Epics'' piše da "Manilije sa svojom ''Astronomijom'' predstavlja najraniji izraz carske epike",<ref name="keithxix" /> dok [[Anthony Grafton]], [[Glenn W. Most]] i Salvatore Settis u ''The Classical Tradition'' primećuju da "najraniji potpuni astrološki tekst koji nam je sačuvan iz antike jeste Manilijev latinski ep ''Astronomija'' (oko 25. g. n.e.)".<ref>[[#AnthonyMostSettis 2010|Anthony, Most, & Settis (2010)]], str. 85.</ref> Drugi izvori ''Astronomiju'' nazivaju "didaktičnom pesmom", kao npr. web stranica [[Loebova klasična biblioteka|Loebove klasične biblioteke]] za prevod G. P. Goolda iz 1977. godine.<ref name="harvardloeb" /> Prema Victoriji Moul, "u antičkoj i ranoj novovekovnoj kritici didaktična se književnost vrlo retko smatra posebnim žanrom odvojenim od epike".<ref name="moul">[[#Moul 2017|Moul 2017]].</ref> Volk kaže i da su "didaktične pesme [npr. ''De natura rerum'' i ''Astronomica''] ... često smatrane (svojevrsnom) epskom poezijom".<ref name="voolk2009175">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], p. 179.</ref> Istovremeno, Volk naglašava da "postoje ... određene značajne razlike između didaktičnog pesništva i narativne epike zbog kojih didaktičnu književnost vredi posmatrati kao zaseban žanr".<ref name="voolk2009175" />|group="nb"}} ''Astronomiju'' je oko 30–40. g. nove ere napisao rimski pesnik čije je ime verovatno bilo [[Marko Manilije]]. O Maniliju je malo poznato i, premda ima dokaza da su ''Astronomiju'' verovatno čitali mnogi drugi rimski autori, nijedno sačuvano delo ne citira eksplicitno ovu pesmu. ''Astronomija'', koja se sastoji od 4.200 stihova, predstavlja najstarije delo o astrologiji koje je obimno, razumljivo i sačuvano uglavnom netaknuto. Pesma obrađuje nebeske pojave, a posebno [[zodijak]] i [[Astrologija|astrologiju]]. Pesma – koju je, kako se čini, inspirisala [[Lukrecije|Lukrecijeva]] [[Epikurejstvo|epikurejska]] pesma ''[[De rerum natura|O prirodi]]'' ''(De rerum natura)'' – zastupa [[Stoicizam|stoičko]], [[Determinizam|determinističko]] poimanje svemira, koji nadgleda [[bog]] i kojim upravlja [[razum]]. Peta knjiga sadrži [[Lakuna (filologija)|laukunu]], koja je dovela do rasprave o izvornom obimu pesme; neki naučnici tvrde da su čitave knjige izgubljene, dok drugi veruju da nedostaje samo mali deo speva. Pesmu je oko 1416–1417. godine ponovo otkrio italijanski [[Renesansni humanizam|humanista]] i učenjak [[Poggio Bracciolini]], koji je napravio kopiju iz koje potiče savremeni tekst. Nakon toga, ''Astronomiju'' su čitali, komentarisali i objavljivali brojni [[Klasična filologija|filolozi]]. Ipak, ovaj ep nije uspeo da postane toliko popularan kao druge klasične rimske pesme i vekovima je bio zanemaren. Ovo se počelo menjati početkom 20. veka, kada je, između 1903. i 1930. godine, klasičar [[Alfred Edward Housman|A. E. Housman]] objavio hvaljeno kritičko izdanje pesme u pet knjiga. Housmanov rad pratio je 1977. godine cenjeni prevod G. P. Goolda na engleski jezik. Danas, ispitivači za ovaj ep smatraju da je izuzetno tehničke prirode, da je komplikovan i mestimično kontradiktoran. Istovremeno, mnogi hvale Manilijevu sposobnost da visoko tehničke astronomske koncepte i složene matematičke proračune prenese u poeziju. ==Autorstvo i datiranje== {{multiple image| total_width = 500|image2=Statue-Augustus.jpg|alt2=Kip Oktavijana Avgusta|image1=TiberiusLouvre.jpg|alt1=Bista Tiberija|footer=Naučnici su raspravljali da li se "Cezar" u pesmi odnosi na [[Tiberije|Tiberija]] ''(levo)'' ili na [[Avgust (rimski car)|Avgusta]] ''(desno)''.}} Budući da nijedan suvremeni rimski izvor ne spominje njegovo ime, tačan identitet autora ''Astronomije'' predstavlja teško pitanje, no ime mu je verovatno bilo [[Marko Manilije]].<ref name="volk1">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], p. 1.</ref><ref name="Chisholm" />{{#tag:ref|U rukopisu poznatom kao M, ime autora je tri puta spomenuto u genitivskom obliku kao "M[arcus]. Manili", "M. Manlii" i "M. Milnili"; "Manlii" i "Milnili" verovatno su iskvareni oblici [[Rimska imena|imena]] "Manlii", što bi značilo da je ime autora bilo "Marcus Manlius" ("Marci Manlii" u genitivu).<ref>[[#Gain|Gain (1970)]], str. 130.</ref>|group="nb"}} Ova neizvesnost dovela je do toga da se Marko Manilije tokom vremena mešao sa Manilijem Antiohom (fl. oko 100. pne., koga [[Plinije Stariji]] spominje u svom ''[[Naturalis historia|Poznavanju prirode]]''), sa [[Flavije Manlije Teodor|Flavijem Manlijem Teodorom]] (fl. oko 376–409, [[Rimski konzul|konzul]] 399. godine) i [[Boetije|Boetijem]] (rimskim senatorom iz 6. veka i autorom ''[[Uteha filozofije|Utehe filozofije]]'', čije je puno ime bilo Anicije Manlije Severin Boetije).<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 2, 4.</ref><ref name="m&gxi" /> Iako pesma sugeriše da je njen autor bio građanin i stanovnik Rima, neki tvrde da Manilije nije bio Rimljanin; prema Katharini Volk, klasičarki koja se specijalizovala za Manilija, ovo uverenje uglavnom se zasniva ili na "pesnikovom navodno inferiornom latinitetu" ili na "želji da se Manilije predstavi kao član grčkog intelektualnog miljea u Rimu".<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 162.</ref> [[Fridericus Jacobs]], klasični filolog iz 19. veka, i [[Paul Monceaux]], istoričar iz 19-20. veka, tvrdili su da je Manilije bio Afrikanac, a tu su tvrdnju uglavnom temeljili na njegovom stilu pisanja, za koji kažu da podseća na stil rimskih pisaca iz Afrike.<ref name="Chisholm">[[#Chisholm|Chisholm (1911)]], str. 580–581.</ref><ref name="brock1911">[[#Brock|Brock (1911)]], str. 180.</ref> Volk se suprotstavlja ovom stavu, tvrdeći da Manilije piše "iz ... konvencionalne rimske perspektive" i "pribegava rimskoj istoriji da bi ilustrovao [[Astrologija|astrološke]] činjenice o kojima raspravlja".<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 162–163.</ref> Raspravljalo se i o vremenu nastanka ''Astronomije''. Jedini istorijski događaj na koji se jasno upućuje jeste [[bitka u Teutoburškoj šumi]] – u kojoj je Rim pretrpeo veliki poraz, što ga je nateralo da se povuče iz [[Germanija|Velike Germanije]] – 9. godine nove ere.<ref name="Volk 2009 p. 138">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 138.</ref> Razmatrajući vreme nastanka pesme, naučnici su predložili tri hipoteze: da je u celini napisana u doba [[Avgust (rimski car)|Avgusta]] (koji je vladao od 27. pne. do 14. n.e.), pod vladavinom Avgusta i Tiberija (koji je vladao od 14. do 37. godine) ili da je cela nastala u [[Tiberije|Tiberijevo]] vreme. Prva je pretpostavka imala najviše pristalica od [[Renesansa|renesanse]] do 19. veka, kada [[Karl Lachmann]] ustvrdio da spominjanje cara u pesmi ima više smisla ako se ono odnosi na Tiberija.<ref name="Volk 2009 p. 138" /> Na početku 20. veka, naučnici poput [[Alfred Edward Housman|A. E. Housmana]] počeli su da se priklanjaju idejiu da su prve dve knjige napisane pod Avgustom, poslednje dve pod Tiberijem, a da se treća "ne može tačno datirati".<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 138–139.</ref>{{#tag:ref|Ova se teorija zasniva na činjenici da se u prvoj knjizi pominje bitka u Teutoburškoj šumi (što upućuje na Avgustovo doba), u drugoj se tvrdi da je car rođen u znaku [[Jarac (znak)|jarca]] (što ukazuje na to da je ova knjiga napisana pod Avgustom), a u četvrtoj se spominje [[Vaga (znak)|vaga]] kao natalni znak vođe (što sugeriše da je ova knjiga napisana pod Tiberijem). Treću i petu knjigu teško je datirati, ali pretpostavlja se da je peta knjiga napisana pod Tiberijem jer je nastala nakon (tiberijske) četvrte knjige.<ref name="m&gxi">[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. xii.</ref>|group="nb"}} Ova rasprava nije rešena,<ref name="Volk 2009 p. 139">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 139.</ref> iako Volk tvrdi da pesmu treba datirati u razdoblje između 10. i 20. g. nove ere.<ref name="volk1" /> ==Sadržina== [[Datoteka:Cellarius ptolemaic system c2.jpg|thumb|alt=Karta svemira iz 17. veka, sa horoskopskim znakovima i Zemljom u centru.|Svemir, kako je opisao Manilije, sastoji se od dve sfere: jedne čvrste (Zemlja) i druge šuplje (nebeskog svoda), slične ovoj slici iz 17. veka u delu ''[[Harmonia Macrocosmica]]'' [[Andreas Cellarius|Andreasa Cellariusa]].]] Prema Volk, Manilijeva ''Astronomija'' najstarije je delo o astrologiji koje je obimno, razumljivo i sačuvano uglavnom u celini.<ref name="volk5" /> Volk je napisala da, budući da se pesma bavi zvezdanim pojavama, to je "indikativno za veliku fascinaciju ... koju su zvezde izazivale kod Rimljana u Manilijevo vreme".<ref>[[#Volk2011|Volk (2011)]], str. 6.</ref> ===Sažetak=== ''Astronomija'', koja je napisana u [[Heksametar|heksametrima]], počinje Manilijevom tvrdnjom da je on "prvi koji peva o astrologiji".<ref name="gooldxvii" /> Takođe kaže da je bog Merkur podstakao njegovo zanimanje za nebeska tela.<ref name="gooldxvii">[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. xvii.</ref> U prvoj knjizi Manilije govori o poreklu kosmosa, razmatrajući teorije koje su dali [[Ksenofan]], [[Hesiod]], [[Leukip]], [[Heraklit]], [[Tales]] i [[Empedokle]], a potom tvrdi da je [[svemir]] nastao od [[Osnovni elementi|četiri elementa]] i da njima upravlja božanski duh.<ref>Manilije, ''Astronomija'', I, 118–254.</ref><ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. xviii, xx.</ref><ref name="book1_volk" /> Prema Maniliju, svemir se sastoji od dve sfere: jedna je čvrsta ([[Zemlja (planet)|Zemlja]]), a druga je šuplja ("zvezdana sfera" ili "nebeski svod", poznat i kao [[firmament]]). [[Sazviježđe|Sazvežđa]] su fiksirana na nebeskom svodu; Zemlja je nepokretna i zvezdana se sfera okreće oko nje, što objašnjava kretanje zvezda. [[Planete]], [[Mesec (astronomija)|Mesec]] i [[Sunce]] takođe se kreću oko Zemlje u ogromnom prostoru između njene površine i ruba nebeskog svoda.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 25.</ref> Budući da se Zemlja nalazi [[Geocentrični sistem|u središtu svemira]], ona je na jednakoj udaljenosti od nebeskog svoda i stoga ne "pada" ni u jednom određenom pravcu.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 31.</ref> Prema Maniliju, svemirom vlada bog (''conspirat deus'') a upravlja razum (''ratione gubernat'').<ref>Manilije, ''Astronomija'', I, 251.</ref><ref name="godreasonuniverse" />{{#tag:ref|Volk piše da je Manilije nejasan po pitanju toga kako su bog, svemir i razum povezani jedno s drugim.<ref name="godreasonuniverse">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 34.</ref> Manilije povremeno ove ključne pojmove tretira kao zasebne koncepte, a povemeno kao međusobne sinonime, što dodatno komplikuje značenje u kojem se koriste.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 61, beleška 8.</ref>|group="nb"}} Manilije potom govori o sazvežđima u zvezdama,<ref name="book1_volk" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', I, 255–560.</ref> kao i o [[Nebeske sfere|nebeskim sferam]]a.<ref name="book1_volk" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', I, 561–804.</ref> Pesnik značaj deo ovog odeljka posvećuje raspravi o [[Mlečni put|Mlečnom putu]],<ref name="book1_volk" /><ref> Manilije, ''Astronomija'', I, 684–804.</ref> za koji, nakon što je razmotrio nekoliko hipoteza o njegovom postojanju,{{#tag:ref|Uključujući hipoteze da je Mlečni put: mesto na nebu gde se dve hemisfere spajaju ili razilaze; put kojim je nekada išlo Sunce; put kojim je [[Faetont]] išao kada je vozio [[Helije]]ve sunčane kočije; mleko iz dojke [[Junona (mitologija)|Junone]]; ili, pak, grozd malih zvezda.<ref name="marmanmilky">Manilije, ''Astronomija'', I, 718–761.</ref><ref name="gooldxxxv">[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. xxxv.</ref> |group="nb"}} zaključuje da najverovatnije predstavlja nebesko prebivalište mrtvih heroja.<ref name="book1_volk">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 266.</ref><ref name="marmanmilky" /><ref name="gooldxxxv" /><ref name="book1summary">[[#Manilius & Goold|Manilius & Goold (1997) [1977]]], str. 3.</ref> Prva knjiga završava se ispitivanjem kometa, koje Manilije vidi kao predznake nesreće ili velike katastrofe.<ref>[[#Heilen|Heilen (2011)]], str. 282.</ref><ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 266–267.</ref> [[Datoteka:Zodiac Horologiographia Munster.tif|thumb|left|400px|alt=Ilustracija znakova zodijaka|Treća knjiga govori o [[Astrološki znak|znakovima zodijaka]], koji su prikazani u ovom rukopisu iz 16. veka.]] Druga i treća knjiga većinom se bave detaljima zodijaka.<ref name="book23">[[#Volk 2014|Volk (2014)]], str. 95.</ref> Druga knjiga počinje predgovorom, u kome Manilije daje kratku istoriju heksametarskog pesništva i naročito ističe [[Homer|Homera]] i [[Hesiod|Hesioda]]. Cilj je ovoga, tvrdi Volk, naglasiti jedinstvenost njegove vlastite pesme u poređenju s drugim pre nego uvrsititi se u ovu pesničku tradiciju. Prema Maniliju, "svakom stazom koja vodi na [[Helikon (planina)|Helikon]] već se putovalo" (''omnis ad accessus Heliconos semita trita est''; sve druge teme već su obrađene) te on za svoju poeziju mora naći "nedotaknute livade i vode" (''integra'' ... ''prata'' ... ''undamque''): astrologiju.<ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 50; II, 53 – 54.</ref><ref>[[#Volk 2010|Volk (2010)]], str. 187 – 188.</ref> Zaključujući ovaj predgovor, Manilije kaže "da se božanski svemir svojevoljno ukazuje celom čovečanstvu, a naročito pesniku" te da se on izdvaja od mnoštva jer je njegovu pesničku misiju odobrila sudbina.<ref>[[#Volk 2003|Volk (2003)]], str. 628.</ref><ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 60–149.</ref><ref name="book2summary" /> Pesnik potom počinje s objašnjavanjem prvog astrološki zanačajnog kruga: samog zodijaka.{{napomena|'''Zodijak''': "zamišljeni pojas na sferi fiksnih zvezda pod uglom od 23,5 stepeni prema nebeskom ekvatoru, koji čini pozadinu orbita sedam planeta oko Zemlje".<ref name="volk274">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 274.</ref>}}<ref name="book2summary" /><ref name="threecircles">{{cite book|title=Rules of Fate|pages=58–126|publisher=[[Oxford University Press]]|doi=10.1093/acprof:oso/9780199265220.003.0003|year=2009|last1=Volk|first1=Katharina|isbn=978-0199265220}}</ref> Prvo obrađuje [[Astrološki znakovi|znakove zodijaka]] (to su: [[Ovan (znak)|Ovan]], [[Bik (znak)|Bik]], [[Blizanci (znak)|Blizanci]], [[Rak (znak)|Rak]], [[Lav (znak)|Lav]], [[Devica (znak)|Devica]], [[Vaga (znak)|Vaga]], [[Škorpija (znak)|Škorpija]], [[Strelac (znak)|Strelac]], [[Jarac (znak)|Jarac]], [[Vodolija (znak)|Vodolija]] i [[Ribe (znak)|Ribe]]),<ref name="book2summary" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 150–269.</ref> a potom raspravlja o aspektima i odnosima između znakova i drugih predmeta.<ref name="book2summary" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 270–692.</ref> U ovom delu pesnik sažeto obrađuje znakove zodijaka, olimpska božanstva koja predstavljaju njihove zaštitnike, kao i odnos između znakova i [[Zodijački čovek|delova ljudskog tela]].<ref name="book2summary" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 433–465.</ref> Zatim se u pesmi obrađuje ''[[dodecatemoria]]'',{{napomena|'''''Dodecatemoria''''': podela svakog znaka zodijaka na dvanaest segmenata.<ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. li.</ref>}}<ref name="book2summary" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 693–749.</ref><ref name="mg1977">[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. xxxviii–liv.</ref> a onda pesnik ostavlja zodijak i prelazi na raspravu o [[Didaktička književnost|didaktičnoj metodi]].<ref name="book2summary" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', II,750–787.</ref> Knjiga se završava obradom drugog astrološki značajnog kruga, naime fiksiranog kruga posmatrača.{{napomena|'''Fiksirani krug posmatrača''': "zamišljeni krug oko posmatrača, koji definišu četiri kardinalne tačke, kroz koje se kreću zodijak i planete".<ref name="volk272">[[#Volk 2003|Volk (2003)]], str. 272.</ref>}}<ref name="book2summary">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 267–268.</ref><ref name="threecircles" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 788–970.</ref> U poslednjih nekoliko stihova ukratko se obrađuje [[Kuća (astrologija)|''dodecatropos'']].{{napomena|'''''Dodecatropos''''': "'(Sistem od) dvanaest jedinica': podela ''fiksiranog kruga posmatrača'' na dvanaest mesta [tj. kuća] ... od kojih svako upravlja određenim aspektom života".<ref name="volk272" />}}<ref name="volk268" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 856–970.</ref> Treća knjiga – koja se uglavnom usredsređuje na "određivanje stepena [[Ekliptika|ekliptike]] koja se diže iznad horizonta u trenutku" nečijeg rođenja – počinje tako što Manilije ponavlja koliko je njegovo delo originalno.<ref name="book3summary" /><ref name="ennius">[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. lxii.</ref> Budući da je tematika koju obražuje složena i teška, pesnik saopšatava čitaocima da mogu "očekivati istinu, ali ne lepotu".<ref name="volk268" /> Potom obrađuje treći astrološki značajan krug, [[Arabljanske partije|partije]],{{napomena|'''Partije''': "Tačke na natalnoj karti koje imaju posebno značenje. Kod Manilija, partije ... su podele od 30° "zodijaka", čiji se položaj na "zodijaku" menja vremenom u skladu s položajem [Sunca i Mjeseca]".<ref name="volk272" />}}<ref name="threecircles" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', III, 43–202-</ref> koje predstavljaju tačke na nečijoj natalnoj karti,{{napomena|'''Natalna karta''': specifičan položaj nebeskih tela u trenutku nečijeg rođenja. Ponekad se umesto "natalne karte" upotrebljava termin "[[horoskop]]".<ref name="volk271" />}} koje nose posebno značenje.<ref name="volk272" /> Daljni stihovi objašnjavaju kako izračunati [[ascendent]],{{napomena|'''Ascendent''': "točka zodijaka koja se diže iznad horizonta na istoku".<ref name="volk271" /> Ponekad se zove i ''horoscopus''.<ref name="volk271" />}} [[horoskop]],{{#tag:ref|U stihovima 218–224, Manilije opisuje "vulgarnu" metodu izračuna ascendenta, koju – prema Pierre Brind'Amour-u – naziva "sumnjivim računanjem" ''(dubia ... ratione)''.<ref>Manilije, ''Astronomija'', III, 389.</ref><ref>[[#Brind'Amour|Brind'Amour (1983)]], str. 144.</ref> U stihovima 225–482, Manilije se protivi vulgarnoj metodi, objašnjavajući "kako geografska širina utiče na dužinu dana u različitim godišnjim dobima i na porast vremena znakova", pruža odgovarajuću šemu za izračunavanje ascendenta i objašnjava "metodu pomoću koje se može izračunati dužina dana tokom godine za bilo koju određenu lokaciju".<ref name="ba198314445">[[#Brind'Amour|Brind'Amour (1983)]], str. 144–145.</ref> Počev od stiha 483 i zaključno sa stihom 509, "događa se nešto vrlo neobično. Pesnik iznenada najavljuje drugu metodu za izračunavanje ascendenta, a ono što nastavlja da objašnjava ... potpuno je ista vulgarna metoda koju je prethodno opisao i osudio".<ref name="ba1983148" /> Neki naučnici, poput A. E. Housmana, G. P. Goolda i [[Auguste Bouché-Leclercq|Augusta Bouché-Leclercqa]] smatraju da je Manilije jednostavno pogrešio, dok Pierre Brind'Amour misli da stihovi 483–509 nisu originalno Manilijevi.<ref name="ba1983148">[[#Brind'Amour|Brind'Amour (1983)]], str. 148.</ref>|group="nb"}}<ref>Manilije, ''Astronomija'', III, 203–509.</ref> and hronokratore;{{napomena|'''Hronokratori''': "nebeske karakteristike ... koje upravljaju individualnim delovima nečijeg života".<ref name="volk271">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 271.</ref>}}<ref>Manilije, ''Astronomija'', III, 510–559.</ref> te kako izračunati projektovanu dužinu nečijeg života.<ref>Manilije, ''Astronomija'', III, 560–617.</ref> Treća knjiga završava se diskusijom o tropskim znakovima,{{napomena|'''Troski znakovi''': Rak, Jarac, Bik i Vaga; oni "udomljuju solsticije i ravnodnevnice".<ref name="tropic">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 94.</ref> Oni se nazivaju "tropskim znakovima" zato što "oni (ili u svakom slučaju Rak i Jarac) predstavljaju prekretnice sunčevog godišnjeg puta".<ref name="tropic" />}}<ref name="volk268">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 268.</ref><ref>Manilije, ''Astronomija'', III, 618–682.</ref> koji, mada nisu previše značajni za astrološku tematiku treće knjige, omogućuju Maniliju da tu knjigu završi "pesničkom notom".<ref name="book3summary" /> Većina ispitivača treću knjigu smatra visoko tehničkom; prema Gooldu, ona je "najmanje poetična od svih pet knjiga i većim delom pokazuje Manilijevu veštinu da brojeve i aritmetičke proračune izrazi u heksametrima".<ref name="book3summary">[[#Manilius & Goold|Manilius & Goold (1997) [1977]]], str. 161.</ref> Sličnu, ali manje povoljnu ocenu daje i Green, koji piše da se u ovoj knjizi "najočiglednije oseća sukob između tematike i sredstva kojim se ona izlaže, [jer] su složeni matematički proračuni ograničeni na heksametar i zamračeni poetskom perifrazom".<ref>[[#Green|Green (2014)]], str. 57.</ref> [[Datoteka:Persus_and_Andromeda_by_Joachim_Wtewael.jpg|thumb|alt=Slika iz 16. veka s predstavom vojnika na letećem konju koji spašava okovanu ženu|Većina pete knjige dela bavi se mitom o [[Andromeda (mitologija)|Andromedi]] (''levo''), [[Perzej (mitologija)|Perseju]] (''gore desno'') i morskom čudovištu (''dole desno'').]] Četvrta i peta knjiga uglavnom se bave "efektima pojedinih nebeskih pojava na novorođeno biće".<ref name="book23" /> Četvrta knjiga obrađuje mnoge teme koje su potekle u Egiptu, zbog čega Goold kaže da je Manilije svoje delo temeljio na nekom egipatskom izvoru.<ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. lxxxiv.</ref> Prvi deo knjige velikim delom obrađuje [[Dekanati (astrologija)|dekanate]]{{napomena|'''Dekanati''': podele zodijaka koje mere deset stepeni; svaki znak zodijaka sastoji se od tri dekanata i upravlja njima.<ref name="volk272" />}}<ref name="Astronomica 4.294">Manilije, ''Astronomija'', IV, 294–386.</ref> i ''partes damnandae'',{{napomena|'''''Partes damnandae''''': latinski za "stepene koje treba odbaciti"; ovaj termin označava određene stepene zodijaka koji se smatraju štetnim ili lošim.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 273.</ref>|name=|group=}}<ref>Manilije, ''Astronomija'', IV, 308–501.</ref> a obe teme pružaju Maniliju još jednu priliku da matematičke i astrološke tablice prenese u pesničke stihove.<ref name="book4summary">[[#Manilius & Goold|Manilius & Goold (1997) [1977]]], str. 221.</ref> Kratki opis porasta pojedinih zodijačkih stepeni praćen je sveobuhvatnijim pregledom zodijačke geografije.{{napomena|'''Zodijačka geografija''': pripisivanje određenih zemalja, regiona ili delova zemljišta pod upravu određenih znakova zodijaka.<ref name="volk274" />}}<ref>Manilija, ''Astronomija'', IV, 502–817.</ref><ref name="book4summary" /> Pri kraju knjige, Manilije piše o ekliptičnim znakovima.{{napomena|'''Ekliptični znakovi''': zodijački znakovi u kojima se sunce ili mesec nalaze tokom eklipse.<ref name="volk272" />}}<ref>Manilije, ''Astronomija'', IV, 818–865.</ref><ref name="volk269" /> To izlaganje u stihovima IV, 387–407 i IV, 866–935 prekidaju "podsticaji posustalom čitaocu", gde se žalbama da je astrologija teška a priroda sakrivena suprotstavljaju izjave da "cilj istraživanja nije ništa manje do bog" (i sjedinjenje s njim) i da "svemir (mikrokosmos) želi da se otkrije čoveku".<ref name="volk269">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 269.</ref> Većina pete, poslednje knjige sastoji se iz rasprave o ''[[paranatellonta]]'',{{napomena|'''''Paranatellonta''''': "sazvežđa, njihovi delovi … ili posebno sjajne zvezvde, koje postaju vidljive ili nevidljive u isto vreme na osređenom stepenu ili dekanatskim odeljcima … ekliptike".<ref>[[#Hübner|Hübner (2006)]].</ref>}} koje se prrikazuju putem mita o [[Andromeda (mitologija)|Andromedi]] i [[Persej (mitologija)|Perseju]].<ref name="digression_p_a">Manilije, ''Astronomija'', V, 538–618.</ref> Manilije se priseća kako su Andromedu njeni roditelji, [[Kefej (Belov sin)|Kefej]] i [[Kasiopeja]], odabrali da bude žrtvovana morskom čudovištu. Andromeda je bila prikovana za stenu da bi ju je čudovište moglo progutati, no stigao je Persej, koji je upravi uništio Meduzu. Odmah se zaljubio u Andromedu, ubio morsku neman i devojci spasao život.<ref name="green46" /><ref name="digression_p_a" /> Prema Greenu, ova digresija, koja je daleko najduža u epu, "veoma je dobro izabrana, jer nijedna druga mitološka priča ne uključuje toliko mnogo budućih sazvežđa koja istovremeno deluju jedno na drugo; Andromena (npr. V, 544), Persej (npr. V, 67), morsko čudovište – odnosno, [[Kit (zviježđe)|Ket]] (cf. V, 600), ali češće u narativu zvan jednostavno "neman" ''(belua)'' (V, 544, 608) i "čudovište" ''(monstrum)'' (V, 581) – Meduzina glava (npr. V, 567) te Andromedini roditelji, Kefej i Kasiopeja".<ref name="green46" /> Prema Greenu, ova je priča savršena za Manilija: on je upotrebljava da bi opravdao međusobnu blizinu sazvežđa i njihov večni raspored, kako je već ustvrdio ranije u stihovima I, 354–360.<ref name="green46">[[#Green|Green (2014)]], str. 46.</ref> S druge strane, Housman je priču uporedio s [[Ovidije|Ovidijevom]] verzijom i Manilijevu nazvao "našivenom zakrpom koja je daleko od najbolje ljubičaste boje" (''purpurae non sane splendidissimae adsutus pannus'').<ref>[[#Manilius & Housman Vol. 5|Manilius & Housman (1930)]], str. 70.</ref> Sličnu je ocenu dao i [[Arthur Woollgar Verrall]], klasični filolog s Univerziteta u Cambridgeu, koji je napisao da, premda je ova epizoda zamišljena kao "pokazno delo", ipak se doživljava kao "slaba mešavina detinjaste retorike i običnih banalnosti".<ref name="verrall1913">[[#Verrall|Verrall (1913)]], str. 630.</ref> Između stihova V, 709–710 nalazi se velika [[Lakuna (filologija)|lakuna]], što znači da bar neki deo originalnog teksta nedostaje,<ref name="volk5" /> a potom se poslednjih nekolik stihova knjige bave zvezdama i drugim zvezdanim pojavama. Knjiga se završava poređenjem sa "zvedanom ''državom''" (''res publica'').<ref name="Astronomica 4.294" /><ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 109–110.</ref><ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 270.</ref> Ovaj odeljak – u kojem Manilije sugeriše da zvezde predstavljaju složen i organizovan sistem, koji je definisan hijerarhijom koja sprečava "kosmičku katastrofu" – predstavlja, kako se čini, način na koji Manilije analogijom opravdava legitimitet rimske države.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 110.</ref> ===Pogled na svet=== Prema Volk, "osnovna postavka onoga što možemo nazvati Manilijevom filozofijom prirode jeste ideja da je kosmos božanski".<ref name="volk217" /> No, dodaje Volk, Manilije nije dosledan po pitanju položaja ovog božanstva. Na primer, u prvoj knjizi Manilije tvrdi da savršeno pravilno kretanje Sunca, Meseca, planeta i zvezda predstavlja dokaz tvrdnje da je svemir [[Teološki argument|produkt nekog boga]]; takođe kaže da je sam svemir bog (''mundum ... ipsum esse deum'').<ref name="volk217">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 217.</ref><ref>Manilije, ''Astronomija'', I, 484–485.</ref> Kasnije u istoj knjizi, Manilije ponovo kaže da je kosmos "delo velikog božanstva" (''magni ... numinis ordo'').<ref name="volk217" /><ref>Manilije, ''Astronomija'', I, 531.</ref> U vezi s ovim kolebanjem, Volk navodi: "Jasno je da postoji određeni stepen fleksibilnosti u Manilijevom konceptu božanske prirode kosmosa … Je li svetom jednostavno vlada neki ''divinum numen'' (cf. I, 484) ili je sam svet taj ''deus'' (cf. I, 485).<ref name="volk218">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 218.</ref> Volk odgovara da u kosmologiji ''Astronomije'', "bog se može shvatiti kao duh ili dah … prisutan u svetu [a] pošto ovaj božanski entitet u potpunosti prožima kosmos, istovremena ima dosta smisla sam taj kosmos smatrati bogom".<ref name="volk219">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 219.</ref> Prema Volk, ovo tumačenje svemira, koje kaže da svemir poseduje neku vrstu razuma i da deluje na uređeni način, omogućava Maniliju da tvrdi istovremeno i da postoji neprekinuti uzročno-posledični lanac koji dotiče svakoga u kosmosu i da svime vlada sudbina.<ref name="volk220">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 220.</ref> Volk primećuje da se '''Astronomija'' oslanja na nekoliko filozofskih škola, uključujući [[hermetizam]], [[platonizam]] i [[pitagorejstvo]],<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 234–251.</ref> ali među komentatorima preovlađuje mišljenje da Manilije u ovom epu pre svega izlaže [[Stoicizam|stoički]] pogled na svet.<ref name="volk226first">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 226.</ref> Poređenje između Manilijevih uverenja i uverenja drugih stoičara otkriva paralele koje su, prema Volk, "odmah očigledne".<ref name="volk227">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 227.</ref> Na primer, stoičari i Manilije slažu se oko božanske prirode svemire; teološkog argumenta ("argumenta iz dizajna"); tvrdnje da je vrhovni bog i tvorac univerzuma i aktivna sila u njemu; međusobne povezanosti svega; razumevanja da su ljudi blisko povezani povezani sa kosmosom; važnosti istraživanja nebeskih pojava; te vere u neizbežnu sudbinu koja vlada nad svima.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 227–230.</ref> Saglasnost oko ove poslednje tačke od posebne je važnosti jer je, prema Volk, verovanje u sudbinu "jedan od najpoznatijoh odlika stoičkog sistema".<ref name="volk228">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 228.</ref> Međutim, oznaka ''Astronomije'' kao stoičke pesme nije univerzalno prihvaćena.<ref name="MacGregor 2005 p. 41">[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 41.</ref><ref name="volk226">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 226, beleška 13.</ref> Godine 1887, nasuprot opštem mišljenju savremenih naučnika, [[Gustave Lanson]] prigovorio je tezi da je ova pesma stoička.<ref name="volk226" /> Alexander MacGregor je 2015. rekao da, iako savremeni naučnici kao Goold i Volk čitaju Manilija kao stoičara,<ref name="MacGregor 2005 p. 41" /> ''Astronomija'' se zapravo na nekoliko mesta odvaja od stoičke tradicije ili joj protivreči.<ref name="MacGregor 2005 p. 65">[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 65.</ref> Manilije veliča [[Platon|Platona]], [[Sokrat|Sokrata]] i [[Pitagora|Pitagoru]];<ref>[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 47–49.</ref><ref>[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 51.</ref> predlaže platonovski dokaz postojanja boga;<ref>[[#MacGregor|MacGregor 2005]], str. 52.</ref> poriče [[Ekpiroza|ekpirozu]] (važno stoičko verovanje u propast sveta u ognju svake [[Platonova godina|velike godine]] i [[Palingeneza|stalno rađanje]] iz njega);<ref>[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 53.</ref> nikad ne raspravlja o [[Paradoxa Stoicorum|šest stoičkih paradoksa]] koje obrađuje [[Ciceron]];<ref name="macg54">[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 54.</ref> te ignoriše važnost kontrole nad dušom.<ref name="macg54" /> Manilije se usredsređuje i na nekoliko pitagorejskih načela: pitagorejski poredak planata,<ref name="macg56">[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 56.</ref> važnost geometrije i brojeva<ref name="macg56" /><ref>[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 57–59.</ref> te značaj [[tetraksis]]a ([[Trougaoni broj|trougaonih brojeva]] sačinjenih od deset tačaka koje su raspoređenje u četiri reda.<ref>[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 59–65.</ref> Ne nakoliko važnih mesta Manilije se koristi i ne-stoičarima kao što su [[Eudoks sa Knida]] i Ciceron.<ref>[[#MacGregor|MacGregor (2005)]], str. 57.</ref> S obzirom na sve ove činioce, MacGregor zaključuje da Manilija treba smatrati [[Idealizam|idealističkim]] pitagorejcem ili platoničarem pre nego stoičarem.<ref name="MacGregor 2005 p. 65" /> ===Stil=== {| class="toccolours" style="float: right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 100%; background:#c6dbf7; color:black; width:25em; max-width: 40%;" cellspacing="5" | style="text-align: left;" | Ko bi mogao nebo da spozna sem nebeskim darom,</br> boga ko otkriti može, sem ko je sâm bogova deo? |- | style="text-align: left;" | — [[Marko Manilije|Manilije]], ''Astronomija'', II, 115—116.<ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 115–116, prev. Radmila Šalabalić.</ref> |} Mnogi smatraju ''Astronomiju'' delom koje odlikuje erudicija, elegancija i strast.<ref name="harvardloeb" /> Scaliger i Bentley hvalili su način na koji je Manilije obradio brojeve u stihovima,<ref>[[#Housman Vol. 4|Manilius & Housman (1920)]], str. 51.</ref> a [[Harvard University Press]] kasnije je ponovio ovu pojvalu, napisavši da Manilije "pokazuje veliku veštinu u predstavljanju matematičkih tablica i dijagrama u stihovanom obliku",<ref name="harvardloeb" /> kao i da pesnik "piše s određenim stepenom strasti o svojim stoičkim uverenjima te pokazuje dosta smisla za humor kad slika karaktere osoba rođenih pod određenom zvdezdom.<ref name="harvardloeb">{{cite web|title=Astronomica – Manilius|url=http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780674995161|publisher=[[Harvard University Press]]|access-date=17.05.2016}}</ref> S druge strane, Housman naziva Manilija "površnim i frivolnim", no ipak za njega kaže da je "jedini rimski autor koji je nadmašio čak i Ovidija u doteranosti izraza".<ref>[[#Housman Vol. 3|Housman (1916)]], str. xix.</ref><ref>[[#Housman Vol. 1|Housman (1903)]], str. xxi.</ref> Premda metrički tačna, pesma je zapažena po tehničkom jeziku i neobičnom izboru reči.<ref name="Chisholm" /><ref>[[#Hatch|Hatch (2007)]], str. 735.</ref> Prema klasičnom filologu [[Arthur Woollgar Verrall|Arthuru Woollgaru Verrallu]], "premda nas u svojim najboljim trenucima Manilije može podsetiti na Lukrecija", ipak "metrika [koju koristi] ima pravilan i monotoni tok karaterističan za to doba".<ref name="verrall1913" /> Jacobs, Monceaux i drugi pripisuju ovakve osobenosti ''Astronomije'' Manilijevom navodnom afričkom poreklu; prema njihovom mišljenju, Manilije je pisao i govorio nekim oblikom afričkog lanititeta ''([[Africitas]])'' – pretpostavljenim afričkim dijalektom latinskog jezika" sa snažno izraženim osobenostima u rečniku, sintaksi, strukturi rečenice i stilu – što bi trebalo da objasni neobičnosti izraza u pesmi.<ref name="brock1911" /><ref>[[#Wilfrid|Wilfrid (1928)]], str. 73.</ref> Međutim, osim sumnjivo pretpostavljenog prisustva "afričkog" lanititeta u pesmi, [[Dorothy Brock]] smatra da ima vrlo malo dokaza pretpostavke da je Manilije bio iz Afrike.<ref name="brock1911" /> Pored stilskih osobenosti, ''Astronomija'' sadrži i neke unutrašnje nedoslednosti. Prema Greenu, pesma je "prožeta konfuzijom i kontradiktornošću"; on posebno ističe njen "prikaz nekompatibilnih sistema astrološkog računanja, preopterećenost informacijama, odlaganje značenja i kontradiktorna učenja".<ref name="green56" /> Istovremeni, Green primećuje da slične probleme imaju i druga astrološka dela sastavljena između 1. i 3. veka nove ere.<ref name="green56">[[#Green|Green (2014)]], str. 56.</ref> Prema Carolini Stark, Manilije paradoksalno tvrdi da pojedinci mogu steži astrološko znanje i da to znanje može biti samo božanski dar.<ref name="g&v267">[[#Stark|Stark (2011)]], str. 267.</ref> Prema T. Bartonu, Manilije je ove protivrečne i složen tvrdnje uključio u pesmu kako bi ga čitalac-početnik video kao "čoveka nedostižnog znanja".<ref name="green56" /> Green ne isključuje ovu hipotezu, ali smatra da Manilija verovatno nije motivisala "želja da sebi izdejstvuje položaj moći u novom imperijalnom svetu stručnjaka", kako kaže Barton.<ref name="green56" /> Umesto toga, Green kaže da je Manilije – zbog "ponosa na svoju pesničku inovativnost" i iz "poštovanja … prema caru" – nastojao "sebe predstaviti kao odanog delatnika carstva, koji namerava proizvesti kreativno pesničko delo koje će trasirati vlastiti put kroz stupnjeve prihvatljivog zvezdanog diskursa u ranom carstvu"<ref name="green56" /> [[David Pingree]] zaključuje da je "osnovna namena pesme, kako se čini, bila oduševiti publiku poezijom i izazvati divljenje prema pesniku i njegovoj pameti".<ref>[[#Pingree|Pingree (1980)]], str. 263.</ref> ===Celovitost=== Nije poznato da li je ''Astronomija'' do nas došla potpuna; velika lakuna (tj. praznina) između stihova V, 709 i V, 710 predstavlja problem u raspravi o ovom pitanju.<ref name="volk5" /> Prema Housmanu, kad se u obzir uzme samo saržina ''Astronomije'', nije moguće sastaviti potpuni horoskop jer nedostaju neophodne informacije – kao što je detaljan pregled planeta i učinka koji sazvežđa i u okviru zodijaka i van njega vrše na svoje okruženje.<ref name="volk5" /><ref name="mhlxxii">[[#Housman Vol. 1|Housman (1903)]], str. lxxii.</ref> Prema Volk, nedostatak dubinskog razmatranja planeta prilično je zagonetno jer Manilije nekoliko puta tvrdi da će ispitati njihovu zodijačku prirodu.<ref name="volk5">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], p. 5.</ref> Goold piše da "didaktična pesma retko predstavlja iscrpnu obradu" neke teme i tvrdi da je Manilije verovatno pružio "besprekorni prikaz prirode planeta u velikoj lakuni [a zatim] smatrao da su njegove obaveze uredno ispunjene".<ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. xiv.</ref> Drugi pretpostavljaju da je ep originalno bio duži, a neki sugrišu da se sastojao od osam knjiga.<ref name="mhlxxii" /><ref name="goold5not8" /> Ovi ispitivači svoje teze temelje na jednom pismu iz 983. godine, koje je [[Silvestar II (papa)|Gerbert Aurillac]] (kasnije papa Silvestar II) uputio nadbiskupu Rheimsa i u kojem izveštava ovoga da je nedavno pronašao "osam Boetijevih knjiga o astrologiji" (''VIII volumina Boetii de astrologia'') u opatiji u [[Bobbio|Bobbiju]].<ref name="goold5not8" /> Boetija su često mešali s Manilijem jer je jedno od njegovih imena bilo "Manlius".<ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. xi.</ref> Oni koji podržavaju ideju da je pesma nekada bila duža tvrde da je rukopis u Bobbiju pogrešno pripisava verzija "Astronomije" od osam knjiga. Goold odbacuje ovu hipotezu, napominjući da je u katalogu u Bobbiju navedeno delo na koje se Gerbert verovatno pozivao, a čine ga "tri Boetijeve knjige o aritmetici i ostalo [tj. pet] o astronomiji" (''libros Boetii III de aritmetica {{sic}} et alterum de astronomia'').<ref name="goold5not8" /> Prema Gooldu, ovo je dokaz da je Gerbert pronašao jedan rukopis koji se sadržao i Boetijevu ''Aritmetiku'' i Manilijevu ''Astronomiju'', a ne neku verziju ''Astronomije'' od osam knjiga.<ref name="goold5not8">[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. cviii.</ref> Volk je, razmatrajući problem celovitosti dela, predložila nekoliko hipoteza: delo je uglavnom kompletno, ali interno nedosledno o tome koje teme će obraditi a koje neće; lakuna u petoj knjizi možda je prvobitno sadržala informacije koje nedostaju; lakuna je možda relativno mala i delo je nedovršeno; ili su čitave knjige možda prvobitno postojale, ali su vremenom izgubljene tokom "rizičnog procesa predaje teksta".<ref name="volk5" /> ==Uzori== [[Datoteka:Lucretius drawn by Michael Burghers.png|thumb|left|alt=Gravura rimskog pesnika i filozofa Lukrecija|Premda je inspirisana Lukrecijevim epikurejskim epom ''O prirodi'' (''na slici''), ''Astronomija'' prihvata stoicizam.]] Manilije često oponaša [[Lukrecije|Lukrecija]], koji je napisao didaktični ep ''[[De rerum natura|O prirodi]]'' (''De rerum natura)''. Neki su klasični filolozi sugerisali da je Manilije možda nastojao imitirati Lukrecija i napisati šest knjiga, ali dokazi za ovu tvrdnju su vrlo siromašni, i to ostaje samo kao spekulacija.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 120, beleška 138.</ref> Dok Lukrecijev ep izlaže [[Epikurejstvo|epikurejsku]] filozofiju (koja naglašava [[materijalizam]] i [[Religijski skepticizam|skepticizam prema praznoverju i božanskoj intervenciji]]), Manilijevo delo velikim je delom stoičko te promoviše grčko-rimsko shvatanje kreacionizma i [[Fatalizam|fatalističkog]] [[Determinizam|determinizma]].<ref name="keithxix">[[#Keith|Keith (2013)]], str. xix.</ref><ref name="volk192" /><ref name="steele325" /> I Volk i David Butterfield, proučavalac Lukrecija, tvrde da Manilije na mnogo načina predstavlja "anti-Lukrecija", pri čemu Volk tvrdi da "predstava uređenog kosmosa u ''Astronomiji'', kojim vlada sudbina, predstavlja direktan napad na slučajni svemir koji opisuje [Manilijev] prethodnik".<ref name="volk192">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 192.</ref><ref>[[#Butterfield|Butterfield (2013)]], str. 48, beleška 9.</ref> Manilije ponekad svoje filozofsko ubeđenje prenosi čitaocima putem gramatike: za razliku od Lucilija, koji često koristi [[Pasivno glagolsko stanje|pasivno glagolsko stanje]] kako bi opisao svoje shvatanje prirode, Manilije upotrebljava [[Aktivno glagolsko stanje|aktivne]] gramatičke strukture kako bi opisao svrhovitost koju vidi u stvaranju (npr. "bog i razum, koji vlada svime, vode zemaljska bića nebeskim znacima", ''deus et ratio quae cuncta gubernat ducit ab aeternis terrena animalia signis'').<ref>[[#Steele|Steele (1932)]], str. 326.</ref><ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 107–108.</ref> Nadalje, dok Lukrecije u spevu ''O prirodi'' predstavlja ateističku verziju stvaranja, Manilije "je pre bio kreacionista nego materijalistički evolucionista" te se stoga u njegovom spevu stalno spominju "jedan duh" (''unus spiritus'', II, 64), "božanska moć " (''divina potentia'', III, 90), "stvoritelj" (''auctor'', III, 681) i "bog" (''deus'', II, 475).<ref name="steele325">[[#Steele|Steele (1932)]], str. 325.</ref> Na ''Astronomiju'' su uticala [[Ovidije|Ovidijeva]] ''[[Metamorfoze|Preobrženja]]'', [[Vergilije|Vergilijeva]] ''[[Eneida]]'', [[Enije|Enijevi]] ''Anali'' i grčki didaktični pesnik [[Arat]].<ref name="keithxix" /><ref name="ennius" /><ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 184.</ref> Posebno je primetan Aratov uticaj i čini se verovatnim da je Manilije veliki deo svoje prve knjige temeljio na delovima Aratovog speva ''Pojave'' ''(Phaenomena)''.<ref name="godreasonuniverse" /><ref>[[#Volk 2014|Volk (2014)]], str. 106.</ref> I pored svog duga Aratu, Manilije odstupa od Aratovog shvatanja kosmosa; Arat se usredređuje na mitologiju i "grafičko opisivanje", dok Manilije naglašava naučne aspekte svog dela.<ref>[[#Abry|Abry (2007)]], str. 1, 8–9.</ref> Nije utvrđeno da li je Manilije neposredno poznavao tekst Aratove pesme ili je koristio jedan od tri latinska prevoda, koja su sastavili [[Ciceron]], Ovidije i [[Germanik]].<ref>[[#Abry|Abry (2007)]], str. 2, note 5.</ref><ref name="volknote">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 189, beleška 29.</ref> Nekoliko ispitivača u 21. veku zastupa ovu drugu tezu, kao što su Dora Liuzzi i Emma Gee.<ref name="volknote" /><ref>[[#Gee|Gee (2013)]], str. 117.</ref> U vezi s pesnikovim odnosom s Germanikovim prevodom, Wolfgang Hübner piše: "Ono malo odjeka Germanikovog prevoda Arata nedovoljno je da bismo utvrdili ko je od njih dvojice uticao na onog drugoga ili su možda dva dela sastavljena nezavisno jedno od drugoga".<ref name="Hubner2" /> ''Astronomija'' direktno spominje [[Homer|Homera]] (kao "najvećeg pesnika", ''maximus vates''), kao i [[Hesiod|Hesioda]] (za koga kaže da je "najbliži [Homeru]", ''proximus illi''),<ref>Manilije, ''Astronomija'', II, 1, II, 11.</ref><ref>[[#Steele|Steele (1932)]], str. 320.</ref> a aludira i na brojne druge grčke pesnike i pisce kao što su [[Apolonije Rođanin]], [[Heril iz Ijasa]], [[Heril sa Samosa]] i [[Eshil]].<ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. 366, 369, 434.</ref> U pesmi se nalazi i jedna direktna aluzija na Enijeve ''Anale'', što, prema Gooldu, predstavlja "jedini osvrt na rimsku književnost" u ''Astronomiji''.<ref name="ennius" /> ==Istorija teksta== [[Datoteka:Gianfrancesco Poggio Bracciolini - Imagines philologorum.jpg|thumb|left|alt=Gravura Poggia Bracciolinija u srednjem dobu|''Astronomiju'' je ponovo otkrio [[Poggio Bracciolini]] oko 1416–1417. godine.]] Premda postoji više od trideset [[Manuskript|rukopisa]] ''Astronomije'', njen tekst, kakav je do nas došao, proizlazi iz tri ključna rukipisa: ''Codex Gemblacensis'' (G), ''Codex Lipsiensis'' (L) i ''Codex Matritensis'' (M).{{#tag:ref|Housman je 1903. rekao da moderna verzija ''Astronomije'' zavisi od četiri rukopisa: G, L, M i V.<ref name="m&hviiviii" /> On je prvobitno sugerisao da V – kao većinom i M – potiče od rukopisa β (rukopisa koji je prvi otkrio italijanski humanista i učenjak Poggio Bracciolini početkom 15. veka), ali 1930. je preispitao ovu hipotezu i umesto toga ustvrdio da je V jedan od mnogih "izdanaka rukopisa M".<ref name="m&hviiviii" /><ref name="astrofivehous" />|group="nb"}} Ova tri rukopisa, pak, pripadaju dvema različitim rukopisnim porodicama: "α" (u koju spadaju G i L) i "β" (u koju spada M).<ref name="astrofivehous" /><ref name="cvi">[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. cvi.</ref> O ove dve porodice Robinson Ellis je zapisao: "[α] sadrži tačniji tekst, ali lošije [[Interpolacija (filologija)|interpolacije]]; [β] sadrži tekst koji ima više grešaka prepisivačâ, ali je manje interpoliran".<ref>[[#Ellis|Ellis (1904)]], str. 5.</ref> Prva porodica, "α", nazvana je po sada izgubljenom izvoru i sadrži rukopise G i L.<ref name="astrofivehous" /><ref name="cvi" /> G, koji datira s kraja 10. ili iz 11. veka, pronađen je u samostanu [[Opatija Gembloux|Gembloux]] u [[Vojvodstvo Brabant|Brabantu]], u današnjoj Belgiji; L, iz biblioteke u [[Leipzig]]u, verovatno je napisan polovinom 11. veka i sadrži mnoge ispravke koje je načinio prepisivač.<ref name="m&hviiviii" /> Housman tvrdi da je L bolji među ova dva rukopisa, budući da je verovatno prepisan direktno iz rukopisa α, dok G verovatno potiče od kopije druge kopije.<ref>[[#Housman Vol. 5|Housman (1930)]], str. v–vi.</ref> Druga porodica, "β", nazvana je po danas izgubljenom [[Arhetip|arhetipu]] i sadrži rukopis M,<ref name="astrofivehous">[[#Housman Vol. 5|Housman (1930)]], str. v.</ref><ref name="cvi" /> koji, pak, potiče direktno od rukopisa koji je [[Poggio Bracciolini]] otkrio (tj. od navedenog rukopisa β) blizu [[Konstanca|Konstance]] tokom jedne pauze zasedanja [[Koncil u Konstanzu|Sabora u Konstanzu]] oko 1416–1417. godine.<ref name="m&hviiviii" /><ref name="astrofivehous" /><ref>[[#Housman Vol. 5|Housman (1930)]], str. xi.</ref> Na Bracciolinijevu molbu, jedan nemački prepisivač prepisao je rukopis M, ali zahvaljujući prepisivačevoj nekompetentnosti{{#tag:ref|Bracciolini je zapisao da je taj prepisivač bio ''ignorantissimus omnium viventium'' ("najveća neznalica na svetu").<ref name="m&hviiviii" />|group="nb"}} nova je kopija bila prepuna grešaka, zbog čega je Bracciolini sarkastično primetio da se ta kopija mora "gatati a ne čitati" (''divinare oportet non legere'').<ref name="m&hviiviii">[[#Housman Vol. 1|Housman (1903)]], str. vii–viii.</ref><ref>[[#Asso|Asso 2003]].</ref> Iako pun grešaka, rukopis M izdvaja se kao možda najvažniji među sačuvanim rukopisima, budući predstavlja direktnu kopiju arhetipa (β), dok G i L potiču od manje "verne" kopije (tj. rukopisa, α) arhetipa.<ref name="cvi" /> Nakon pronalaska štamparske prese, prvo štampano izdanje ''([[editio princeps]])'' ''Astronomije'' objavio je u [[Nuremberg]]u oko 1473. godine astronom [[Regiomontanus|Regiomontan]] na temelju jedne italijanske kopije prepune grešaka.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 2.</ref><ref name="m&hxii">[[#Housman Vol. 1|Housman (1903)]], str. xii.</ref><ref name="introduction_rob_2">[[#Ellis|Ellis (1904)]], str. 2.</ref> Tekst je potom [[Kritika teksta|kritički priredio]] [[Joseph Justus Scaliger]], čije je prvo izdanje objavljeno u Parizu 1579. godine; drugo i popravljeno izdanje, koje je bar delimično dopunjeno iz ''Codex Gemblacensis'', objavljeno je u Leidenu 1599–1600, a treće izdanje objavio je 1655, nakon Scaligerove smrti, [[Johann Heinrich Boeckler]].<ref name="volk3" /><ref name="m&hxiii">[[#Housman Vol. 1|Housman (1903)]], str. xiii.</ref><ref name="introduction_rob_2" /> Ažurirano izdanje objavio je [[Richard Bentley]] 1739. godine.<ref name="introduction_rob_3">[[#Ellis|Ellis (1904)]], str. 3.</ref> Potom, u pet tomova između 1903. i 1930. godine, Housman je objavio izdanje koje mnogi filolozi smaraju autoritativnim tekstom pesme (s dodatnim ''editio minor'' 1932. godine).<ref name="volk3" /><ref>[[#Garrod|Garrod (1933)]], str. 26.</ref> Prema Volk, "[Housmanov] rad poznat je – neki bi rekli notoran – po svojim smelim pristupom tekstu, britkim komentarom i nemilosrednim ... napadom na druge filologe."<ref name="volk3">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 3.</ref> Godine 1977. G. P. Goold objavio je engleski prevod u [[Loeb Classical Library|Loebovoj klasičnoj biblioteci]], na temelju rukopisa M i fotografija raznih rukopisa koji su nekada pripadali Housmanu, te s iscrpnim uvodbim beleškama i dijagramima.<ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. cx.</ref> Ovo je bio prvi prozni prevod ''Astronomije'' na engleski jezik (prvu knjigu je 1647. godine u stihu preveo na engleski [[Edward Sherburne]], a stihovani prevod čitavog epa sastavio je 1697. godine [[Thomas Creech]]).<ref name="harvardloeb" /><ref>[[#Bailey|Bailey (1979)]], str. 158.</ref><ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. cxv.</ref> Gooldov prevod nazvali su "majstorskim" Volk i Steven Green, koji su se složili da je on "predstavljao značajan korak ka tome da se Manilije učini pristupačnim široj publici".<ref>[[#Green & Volk|Green & Volk (2011)]], str. viii.</ref> Taj je prevod ponovo štampan 1992. godine, a 1997. Goold je objavio ispravljenu verziju, koja je uzela u obzir, između ostalog, članak W. S. Watta."Maniliana".<ref>[[#Goold|Goold (1997) [1977]]], str. ix–x.</ref> ==Uticaj i istraživanje== [[Datoteka:Alfred Edward Housman.jpeg|thumb|alt=Portret sredovečnog A. E. Housmana|Iako se Manilije nadao da će mu ''Astronomija'' doneti pesničku besmrtnost, ep je jedva preživeo do srednjeg veka. Iz tog razloga, [[Alfred Edward Housman|A. E. Housman]] (''na slici'') uporedio je pesmu sa olupinom broda, navodeći je kao primer zašto "čovek nikada ne bi trebalo da veruje bogovima".<ref name="volk3" />]] Premda Manilija ne navodi nijedno sačuvano delo nekog rimskog pisca, mnogi filolozi smatraju da nekoliko autora aludiraju na njega, među kojima su: [[Auzonije]], [[Klaudijan]], [[Komodijan]], [[Drakoncije]], [[Juvenal]], [[Lukan]], [[Manethon]], [[Marcijan Kapela]], [[Nemezijan]], [[Orijencije]], [[Pseudepigrapha|Pseudo-]]Empedokle, [[Seneka Mlađi]], [[Sidonije Apolinar]], [[Tertulijan]], [[Tit Kalpurnije Sikul]] i [[Venancije Fortunat]].<ref name="volk1" /><ref name="Hubner2" /><ref>[[#Volk2011|Volk (2011)]], str. 9.</ref> Međutim, Hübner upozorava da takve pretpostavke treba pažljivo razmotriti (a neke sasvim i odbaciti, kao u slučaju Manethona i Pseudo-Empedokla, budući da sličnosti mogu poticati od nekog starijeg izgubljenog antičkog epa koji su Manilije i drugi koristili ili su na njega aludirali.<ref name="Hubner2">[[#Hübner2|Hübner (2012)]].</ref> Delo [[Julije Firmik Materno|Julija Firmika Materna]] (koji je pisao u vreme [[Konstantin Veliki|Konstantina I]] na astrološke i druge teme) nalikuje Manilijevom delu na mnoge načinne; na primer u delu ''Matheseos libri octo'' (sastavljenom oko 334–337) Firmik blisko sledi Manilijevu metodu podučavanja i analizira pesnikove astrološke postavke.<ref name="volk1" /><ref name="Chisholm" /><ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 124.</ref> To sugeriše da je Firmik gotovo sigurno za uzor koristio Manilija (ili nekoga ko se na njega ugledao).<ref name="volk1" /><ref name="Chisholm" /> Ali, uprkos mnogim sličnostima između Firmikovog i Manilijevog dela, Firmik niti spominje Manilijevo ime niti ga navodi među onim malobrojnim Rimljanima (kao što su Germanik, Ciceron i [[Marko Kornelije Fronton|Fronton]]) koji su pisali na astrološke teme.<ref name="Chisholm" /> Volk primećuje da se najraniji citati iz ''Astronomije'' – osim književnih aluzija – mogu naći na dva rimska pogrebna natpisa, od kojih oba sadrže stih "Rađajući se umiremo, u našem je začetku naš kraj" (''nascentes morimur finisque ab origine pendet''), što je navod iz četvrte knjige.<ref name="inscriptions" /><ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 1, beleška 1.</ref><ref>Manilije, ''Astronomija'', IV, 16.</ref> No, ima i onih koji osporavaju ovu teoriju, a naučnici poput A. Maraninija i Gómez Pallarèa sugerišu da su ova dva natpisa zapravo falsifikati iz doba renesanse.<ref name="inscriptions">[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 62, beleška 10.</ref> Samo je mali broj kopija ''Astronomije'' sačuvan do srednjeg veka, pa se čini da je Manilije bio malo čitan u tom periodu. Međutim, postoji nekoliko izuzetaka. Na primer, Hübner piše da je Manilije možda nadahnuo neke [[Kolumban]]ove spise.<ref name="Hubner2" /> Nadalje, pismo iz 988. godine u kome Gerbert Aurillac od opatije u Bobbiju moli za delo "M. Manilija (ili možda Manlija) o astrologiji" (''M. Manilius (Manlius) de astrologica'') predstavlja dokaz da se jedan primerak ''Astronomije'' verovatno nalazio u biblioteci samostana Bobbio.<ref name="goold5not8" /><ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. 1–2.</ref> Premda je u velikoj meri bila ignorisana tokom [[Antika|antike]] i [[Srednji vek|srednjeg veka]], pesma je izazvala naučno interesovanje nakon ponovnog otkrića u 15. veku. Italijanski humanista Lorenzo Bonincontri držao je predavanja o ''Astronomiji'' mnogobrojnoj publici i beleške sa svojih predavanja sastavio je kao prvi komentar na to delo.<ref>[[#Heilen|Heilen (2011)]], str. 278.</ref> Bonincontri je očigledno bio zainteresovan za Manilijevu obradu prirode kometa u prvoj knjizi ''Astronomije'', a, prema Stephenu Heilenu, delovi Bonincontrijevog spisa ''O prirodnom i božanskom'' (''De rebus naturalibus et divinis'') zasnovani su na Manilijevom epu.<ref>[[#Heilen|Heilen (2011)]], str. 278–310.</ref> Uprkos pažnji koju je dobila nakon ponovnog otkrića, ''Astronomija''nikada nije bila proučavana tako široko kao druge rimske pesme. Ipak, interesovanje za pesmu se razvilo u drugoj polovini 20. veka, kada su naučnici počeli da proučavaju Manilijeve filozofske i naučne ideje.<ref name="g&v1">[[#Volk2011|Volk (2011)]], str. 1.</ref> Prva celovita engleska [[monografija]] o Maniliju i ''Astronomiji'' bila je knjiga ''Manilius and His Intellectual Background'' Katharine Volk, koja je objavljena 2009.<ref>[[#Volk 2009|Volk (2009)]], str. vii.</ref> Dve godine kasnije, Volk i Green uredili su zbornik ''Forgotten Stars: Rediscovering Manilius' Astronomica'', koji sadrži eseje naučnika širom sveta. Svrha knjige bila je da "podstakne čitaoce da otkriju Manikija" i proširi naučno interesovanje za ''Astronomiju'', budući da su prethodna istraživanja pesničkih, naučnih i filozofskih tema ovog dela bila prvenstveno ograničena na Nemačku, Francusku i Italiju.<ref name="g&v1" /><ref>[[#Volk 2002|Volk (2002)]], str. 197.</ref> I, dok su Manilija i njegovu pesmu analizirali naučnici, mnogim čitaocima laicima ''Astronomija'' je ostala zbunjujuća i previše tehnička. Prema Kristini Louisi Haugen, "dvosmislene fraze i ekstravagantne perifraze neophodne zbog Manilijevog heksametarskog stiha učinile su da ''Astronomija'' izgleda više kao pouk [[Trigonometrija|trigonometrije]] dat u obliku [[Ukrštenica|ukrštenice]] u subotnjem ''[[New York Times|New York Timesu]]''".<ref>[[#Haugen|Haugen (2011)]], str. 213.</ref> Naučnici su primetili ironiju Manilijeve relativne nejasnoće, budući da je on ''Astronomiju'' napisao u nadi da će postići pesničku besmrtnost. Housman je ovo osećanje izrazio u posvetnoj pesmi na latinskom, napisanoj za prvi tom njegovog izdanja, koja je uporedila kretanje nebeskih tela sa [[Smrtnost|smrtnošću]] i sudbinom Manilijevog dela.<ref name="volk3" /> Uporedio je ''Astronomiju'' sa olupinom broda (''carmina ... naufraga''), tvrdeći da je pesma nepotpuna i nesavršena te da jedva preživela predaju teksta; Housman je razmišljao da bi, pošto su Manilijeve ambicije o književnoj slavi i besmrtnosti bile gotovo u potpunosti srušene, njegovo delo trebalo da posluži kao primer zašto "čovek nikada ne bi trebalo da veruje bogovima" (''ne quis forte deis fidere vellet homo'').<ref name="volk3" /> ==Zodijačke definicije== {{napomene|30em}} ==Beleške== {{reflist | group="nb"|30em}} ==Reference== {{Reflist|20em}} ==Literatura== {{Refbegin|30em}} * {{Cite journal| issn = 1477-3643| volume = 6| pages = 1–18| last = Abry| ref = Abry| first = Josèphe-Henriette| title = Manilius and Aratus: Two Stoic Poets on Stars| journal = Leeds International Classical Studies| date = 2007| url = http://arts.leeds.ac.uk/lics/2007/200701.pdf| url-status = dead| archive-url = https://web.archive.org/web/20160913071926/http://arts.leeds.ac.uk/lics/2007/200701.pdf| archive-date = 2016-09-13}} * {{cite journal|last1=Asso|first1=Paolo|date=October 5, 2003|access-date=February 16, 2017|title=D.R. Shackleton Bailey, ''Statius. Silvae. Loeb Classical Library, 206''|url=http://bmcr.brynmawr.edu/2003/2003-10-05.html|journal=[[Bryn Mawr Classical Review]]|issn=1055-7660|ref=Asso}} * {{Cite journal| issn = 0009-837X| volume = 74| issue = 2| pages = 158–69| last1 = Bailey| first1 = D. R. Shackleton| title = Review Article: The Loeb Manilius| journal = Classical Philology| date = 1979| jstor = 267675|ref=Bailey| doi = 10.1086/366492| s2cid = 163084388}} {{subscription required}} * {{Cite journal| issn = 0009-837X| volume = 78| issue = 2| pages = 144–48| last = Brind'Amour|ref=Brind'Amour| first = Pierre| title = Manilius and the Computation of the Ascendant| journal = Classical Philology| date = 1983| jstor = 269720| doi = 10.1086/366771| s2cid = 161089758}} {{subscription required}} * {{cite book|last1=Brock|ref=Brock|first1=M. Dorothy|title=Studies in Fronto and His Age|url=https://archive.org/details/studiesinfrontoh00broc|date=1911|publisher=[[Northwestern University Press]]|location=[[Evanston, Illinois|Evanston, IL]]|oclc=983331173}} * {{cite book|author=Butterfield, David|ref=Butterfield|title=The Early Textual History of Lucertius' ''De rerum natura''|date=2013|publisher=[[Cambridge University Press]]|location=Cambridge|isbn=978-1107037458}} * {{Cite journal| doi = 10.2307/4135033| issn = 0075-4358| volume = 94| pages = 209–10| last1 = Campbell| first1 = Gordon| last2 = Volk| first2 = Katharina| last3 = Schindler| first3 = C.| title = Review of The Poetics of Latin Didactic: Lucretius, Vergil, Ovid, Manilius| journal = The Journal of Roman Studies| date = 2004|jstor=4135033|ref=Campbell 2004}} {{subscription required}} * {{cite encyclopedia|editor1-last=Chisholm|ref=Chisholm|editor1-first=Hugh|article=Manilius|encyclopedia=[[Encyclopædia Britannica Eleventh Edition]]|date=1911|place=Cambridge|publisher=[[Cambridge University Press]]}} * {{cite journal|author=Ellis, Robinson|title=A New Edition of Manilius, Book I|journal=[[Hermathena (journal)|Hermathena]]|date=1904|via=The [[Internet Archive]]|volume=XIII|number=XXX|ref=Ellis|url=https://archive.org/details/neweditionofmani00ellirich|access-date=July 3, 2017}} * {{cite journal|author= Gain, D. B.|year=1970|title=Gerber and Manilius|journal=Latomus|volume=29|issue=1|pages=128–32|ref=Gain}} * {{cite journal|author=Garrod, H.|year=1933|title=Housman's Manilius (Editio Minor) – M. Manilii Astronomica. Recensuit Housman A. E.. Editio minor. pp. xvi, 181. Cambridge: University Press, 1932|journal=[[The Classical Review]]|volume=47|number=1|pages=26–27|doi=10.1017/S0009840X00061060|ref=Garrod}} * {{Cite book|location=Oxford| publisher = [[Oxford University Press]]| isbn = 978-0199781782| last = Gee|ref=Gee| first = Emma| title = Aratus and the Astronomical Tradition| date = 2013}} * {{cite book |ref=Goold|editor=Goold, G. P. |title=Astronomica|orig-year=1977|date=1997|publisher=[[Harvard University Press]]| location=[[Cambridge, Massachusetts|Cambridge, MA]]|isbn=978-0674995161|chapter=Introduction|pages=xi–cxxiii|edition=3}} * {{Cite book| location=Cambridge, MA|publisher = [[Harvard University Press]]| isbn = 9780674035720| last1 = Grafton| first1 = Anthony| last2 = Most| first2 = Glenn W.| last3 = Settis| first3 = Salvatore| title = The Classical Tradition| date = 2010|ref=AnthonyMostSettis 2010}} * {{cite book|last1=Green|ref=Green|first1=Steven|title=Disclosure and Discretion in Roman Astrology|date=2014|publisher=[[Oxford University Press]]|location=Oxford|isbn=978-0199646807}} * {{cite book|last1=Green|first1=Steven|last2=Volk|first2=Katharina|editor1=Green, Steven|editor2=Volk, Katharina|title=Forgotten Stars: Rediscovering Manilius' Astronomica|date=2011|publisher=[[Oxford University Press]]|location=Oxford|isbn=978-0199586462|chapter=Preface|pages=vii–ix|ref=Green & Volk}} * {{cite book|last1=Hatch|first1=Robert A.|editor1=Hockey, Thomas|editor2=Trimble, Virginia|editor3=Williams, Thomas|editor4=Bracher, Katherine|editor5=Jarrell, Richard|editor6=Marché II, Jordan|editor7=Ragep, F. Jamil|editor8=Palmeri, JoAnn|editor9=Bolt, Marvin|title=Biographical Encyclopedia of Astronomers|date=2007|publisher=[[Springer Science & Business Media]]|location=Berlin|isbn=978-0387304007|ref=Hatch}} * {{Cite book| location=[[Cambridge, Massachusetts|Cambridge, MA]]| publisher = [[Harvard University Press]]| isbn = 978-0674058712| last = Haugen| first = Kristine Louise| title = Richard Bentley| date = 2011|ref=Haugen}} * {{cite book|author=Heilen, Stephan|chapter=Lorenzo Bonincontri's Reception of Manilius' Chapter on Comets (''Astr.'' 1.809–926) |editor1=Green, Steven|editor2=Volk, Katharina|title=Forgotten Stars: Rediscovering Manilius' Astronomica|date=2011|publisher=[[Oxford University Press]]|place=Oxford|isbn=978-0199586462|pages=278–310|ref=Heilen}} * {{cite book|ref=Housman Vol. 1 |editor=Housman, A. E. |title=Astronomica: Vol. 1 |date=1903 |publisher=[[Cambridge University Press]] |place=Cambridge |chapter-url=http://www.hellenisticastrology.com/critical%20editions/Housman-Manilius-volume-1.pdf |chapter=Introduction|pages=vii–lxxv|oclc=946500303}} * {{cite book|ref=Housman Vol. 3 |editor=Housman, A. E. |title=Astronomica: Vol. 3 |date=1916 |publisher=[[Cambridge University Press]] |place=Cambridge |chapter-url=http://www.hellenisticastrology.com/critical%20editions/Housman-Manilius-volume-3.pdf |chapter=Introduction|pages=v–xxx|oclc=831157576}} * {{cite book |ref=Housman Vol. 5 |editor=Housman, A. E. |title=Astronomica: Vol. 5|date=1930|publisher=[[Cambridge University Press]]|place=Cambridge|chapter-url=http://www.hellenisticastrology.com/critical%20editions/Housman-Manilius-volume-5.pdf|chapter=Introduction|pages=v–xlvi|oclc=889948016}} * {{Cite encyclopedia|author=Hübner, Wolfgang|year=2006|title=Paranatellonta |editor1=Canicik, Hubert |editor2=Schneider, Helmuth |encyclopedia=[[Brill Publishers|Brill's New Pauly]]|location=[[Leiden, Netherlands]]|publisher=[[Brill Publishers|Brill]]|doi=10.1163/1574-9347_bnp_e907920|via=BrillOnline Reference Works|ref=Hübner}} * {{Cite encyclopedia|author=Hübner, Wolfgang|year=2012|title=Manilius, Astronomica |editor1=Walde, Christine |editor2=Egger, Brigitte |encyclopedia=[[Brill Publishers|Brill's New Pauly Supplements I – Volume 5: The Reception of Classical Literature]]|location=[[Leiden, Netherlands]]|publisher=[[Brill Publishers|Brill]]|doi=10.1163/2214-8647_bnps5_e720840|via=BrillOnline Reference Works|ref=Hübner2}} * {{cite book|last1=Keith|ref=Keith|first1=Alison|title=A Latin Epic Reader: Selections from Ten Epics|date=2013|publisher=Bolchazy-Carducci|place=[[Mundelein, IL]]|isbn=978-1610411103}} * {{Cite journal| issn = 0363-1923| volume = 30| pages = 41–65| last = MacGregor| first = Alexander| title = Was Manilius really a Stoic?| journal = Illinois Classical Studies| date = 2005| jstor = 23065297|ref=MacGregor}} * {{cite book |ref=Housman Vol. 4 |author=Manilius|editor1-last=Housman|editor1-first=A. E.|title=Astronomica: Vol. 4|date=1920|publisher=[[Cambridge University Press]]|place=Cambridge|url=http://www.hellenisticastrology.com/critical%20editions/Housman-Manilius-volume-4.pdf|oclc=889946457}} * {{cite book |last1=Manilius |ref=Manilius & Housman Vol. 5|editor1-last=Housman|editor1-first=A. E.|title=Astronomica: Vol. 5|date=1930|publisher=[[Cambridge University Press]]|place=Cambridge|url=http://www.hellenisticastrology.com/critical%20editions/Housman-Manilius-volume-5.pdf|oclc=889948016}} * {{cite book |ref=Manilius & Goold|last1=Manilius|translator-last=Goold|translator-first=G. P. |title=Astronomica|orig-year=1977|date=1992|publisher=[[Harvard University Press]]| location=[[Cambridge, Massachusetts|Cambridge, MA]]|isbn=978-0674995161|edition=2}} * {{Cite book|location=Cambridge| publisher = [[Cambridge University Press]]| isbn = 978-1316849040| editor-last = Moul| editor-first = Victoria| title = A Guide to Neo-Latin Literature| date = 2017|ref=Moul 2017}} * {{Cite journal|author=Pingree, David|ref=Pingree|title=Reviewed Works: Manilius, ''Astronomica'' by G. P. Goold, Manilius|journal=[[Phoenix (classics journal)|Phoenix]]|volume=34|issue=3 |year=1980|pages=263–66|doi=10.2307/1087125|jstor=1087125 }} {{subscription required}} * {{cite journal|last1=Sister Wilfrid|title=Is There an Africitas?|journal=[[The Johns Hopkins University Press|The Classical Weekly]]|date=December 17, 1928|volume=22|issue=10|pages=73–78|jstor=4389237 |doi=10.2307/4389237 |ref=Wilfrid}} {{subscription required}} * {{cite book|author=Stark, Caroline |editor1=Green, Steven|editor2=Volk, Katharina|title=Forgotten Stars: Rediscovering Manilius' Astronomica|date=2011|publisher=[[Oxford University Press]]|place=Oxford|isbn=978-0199586462|chapter=Renaissance Receptions of Manilius' Anthropology|pages=261–77|ref=Stark}} * {{cite journal|last1=Steele|ref=Steele|first1=R. B.|title=The Astronomica of Manilius|journal=[[American Journal of Philology]]|date=1932|volume=53|issue=4|pages=320–43|jstor=290230|doi=10.2307/290230 }} {{subscription required}} * {{cite book|author=Verrall, Arthur Woollgar|chapter=Poetry to the End of the Augustan Age|title=A Companion to Latin Studies|url=https://archive.org/details/b24750694|year=1913|publisher=[[Cambridge University Press]]|location=Cambridge|pages=602–46|edition=2|editor=Sandys, John Edwyn|ref=Verrall|oclc=922009237}} * {{Cite book| publisher = [[Oxford University Press]]|place=Oxford| isbn = 978-0199245505| last = Volk|ref=Volk 2002| first = Katharina| title = The Poetics of Latin Didactic: Lucretius, Vergil, Ovid, Manilius| date =2002}} * {{Cite journal| last = Volk| first = Katharina| issn = 0009-8388| volume = 53| issue = 2| pages = 628–33|title = Manilius' Solitary Chariot-Ride ("Astronomica" 2.138-40)| journal = The Classical Quarterly| date = 2003|ref=Volk 2003| jstor = 3556230| doi = 10.1093/cq/53.2.628}} {{subscription required}} * {{cite book|ref=Volk 2009| last = Volk| first = Katharina|title=Manilius and His Intellectual Background|date=2009|publisher=[[Oxford University Press]]|place=Oxford|isbn= 978-0199265220}} * {{Cite journal| last = Volk| first = Katharina| issn = 0392-6338| issue = 65| pages = 187–97 |title = Literary Theft and Roman Water Rights in Manilius' Second Proem| journal = Materiali e Discussioni per l'Analisi dei Testi Classici| date = 2010|ref=Volk 2010| jstor = 25800980}} {{subscription required}} * {{cite book |editor1=Green, Steven|editor2=Volk, Katharina|author=Volk, Katharina|title=Forgotten Stars: Rediscovering Manilius' Astronomica|date=2011|publisher=[[Oxford University Press]]|place=Oxford|isbn=978-0199586462|chapter=Introduction: A Century of Manilian Scholarship|pages=1–12|ref=Volk2011}} * {{Cite book|location=[[Abingdon-on-Thames]], UK|publisher = Routledge| isbn = 978-1317547143 |chapter=Manilius' Cosmos of the Senses |author=Volk, Katharina|editor1=Butler, Shane|editor2=Purves, Alex|title = Synaesthesia and the Ancient Senses| date = 2014|ref=Volk 2014}} {{refend}} ==Vanjske veze== ;Latinski tekst * [http://www.thelatinlibrary.com/manilius.html ''Astronomica''] na [[The Latin Library]] ;Engleski prevodi * [https://books.google.com/books?id=KGFDAAAAcAAJ&dq= Engleski stihovani prevod Thomas Creecha iz 1697.] na [[Google Books]] ;Sekundarni materijal * [https://archive.org/details/bub_gb_xMw-AAAAcAAJ Komentar Richarda Bentleya iz 1739.] vna [[Internet Archive|The Internet Archive]] * [http://www.hellenisticastrology.com/critical%20editions/ Koemntar A. E. Housmana iz 1903–1930.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171022084814/http://www.hellenisticastrology.com/critical%20editions/ |date=2017-10-22 }} na ''Hellenistic Astrology'' {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Djela 1. vijeka]] [[Kategorija:Astrologija]] [[Kategorija:Rimska književnost]] [[Kategorija:Stoicizam]] hhjsu91vnxgb1go96u4yy5s0i7pi7kt Köprülü (porodica) 0 4666403 41262532 41055626 2022-08-22T19:44:10Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki '''Ćuprilići''' (alb. ''Qyprilliu'' ; tur. ''Köprülü'') su bili plemićka obitelj albanskog podrijetla u [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]]. Njezini članovi su postali važni [[vezir]]i, [[Veliki vezir|veliki veziri]] i časnici. [[Datoteka:Mehmedpasha.jpg|thumb|right|300px|Koprulu Mehmed-paša]] U sredini 17. stoljeća Osmansko carstvo je bilo u krizi. Kao prvo na dvoru, a potom počinjali su i prvi gubitci teritorija i pobune u Anatoliji. Istanbul je bio opkoljen od [[spahije|spahija]] i [[janjičari|janjičara]] a sultan [[Mehmed IV]] je imao samo šest godina. 1656. godine [[Turhan sultanija]] je imenovala [[Koprulu Mehmed-paša|Koprulu Mehmed-pašu]] za velikog vezira. Bio je Albanac iz [[Berat]]a, mada neki tvrde da Ćuprilići vuku korijene sa Crnog mora. Od Mehmed-paše počinje doba od dvadesetpet godina stabilonsti, obnova i reforma u Osmanskom carstvu. [[Veliki vezir|Veliki veziri]] iz Ćuprilića su bili: {| class="wikitable" ! Ime ! Godine ! Veliki vezir ! pod sultanom |- | [[Koprulu Mehmed-paša]] || 1583 – 1661 | align = "center" | 1656 – 1661 || [[Mehmed IV]] |- | [[Koprulu Fazil Ahmed-paša]] || 1635 – 1676 | align = "center" | 1661 – 1676 || [[Mehmed IV]] |- | [[Merzifonlu Kara Mustafa-paša]]<br /> (posinak) || 1634 – 1683 | align = "center" | 1676 – 1683 || [[Mehmed IV]],<br />[[Sulejman II]] |- | [[Mustafa Ćuprilić|Koprulu Fazil Mustafa-paša]] || 1637 – 1691 | align = "center" | 1689 – 1691 || [[Sulejman II]],<br />[[Ahmed II]] |- | [[Amkazade Koprulu Husejin-paša]] || umro 1702. | align = "center" | 1697 – 1702 || [[Mustafa II]] |- | [[Koprulu Numan-paša]] || umro 1719. | align = "center" | 1710 – 1711 || [[Ahmed III]] |} Druga polovica 17. stoljeća u Osmanskom carstvu kod nekih istoričara se spominje kao »Doba Ćuprilića«. Iz iste dinastije bili su: * [[Koprulu Abdullah Paşa]] (1684 – 1735), vrlo cijenjeni general; * [[Mehmet Fuad Köprülü]] (1890 – 1966), književnik, akademik, povjesničar književnosti, političar i ministar Republike Turske. Mnoga mjesta u Istanbulu i u Turskoj nose imena Ćuprilića. U [[Istanbul]]u se nalazi [[Biblioteka Köprülü]] (''Köprülü Kütüphanesi''), njezinu izgradnju je naručio 1661. [[Koprulu Mehmed-paša]] a okončana je 1678. Biblioteka sadrži fond od 3.790 rukopisa na [[Turski jezik|turskom]], [[Arapski jezik|arapskom]] i [[Perzijski jezik|perzijskom]], i od 1.500 tiskana djela. Na [[Bosfor]]u, nešto sjeverno od Anadoluhisarıja, nalazi se ''yalı'' (kuća na vodi) [[Amkazade Koprulu Husejin-paša|Amkazade Husejin-paše]], izgrađen 1699. godine. Ovaj ljetnikovac je najstarija rezidencija u Istanbulu i u njemu su pripremljeni nacrti od dokumenta koji je predložen na [[Karlovački mir|Karlovačkom miru]]. U Istanbulu kao i diljem Turske postoji više [[džamija]] koje se zovu ''Köprülü Mehmet Paşa Camii'' ([[Karabük]], [[Istanbul]], [[Malatya]], [[Vezirköprü]], [[Bilecik]]). Okrug [[Vezirköprü]] u [[Samsun]]u dobiva ime (''vezir'' – ''köprü'') jer se Mehmet Köprülü oženio djevojkom iz te regije. Isti Mehmed-paša je ponovo osnovao grad [[Veles (grad)|Veles]] u Makedoniji. Članovi porodice Ćuprilića i dalje žive u Turskoj, Magrebu i u Sjedinjenim Državama. Vidi također : [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva]] == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Veliki veziri]] [[Kategorija:Albanske porodice]] d6t9z8ugsyz0e6gsp4j3moajqcv0a6v Frashëri (porodica) 0 4667853 41262535 41059589 2022-08-22T19:46:24Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki '''Porodica Frashëri''' je najbolje poznata po trojici braće koja su sudjelovala u [[Albanski narodni preporod|Albanskom narodnom preporodu]]. Prezime dobivaju po selu u kojem su rođeni, [[Frašer (selo)|Frašer]] ({{Šablon:Jez-alb|Frashër}}). Svetrojica su odrasli u [[Istanbul]]u i razvili su karijere u [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]].<br/> [[Frašer (selo)|Frashër]] je brdsko selo na jugo–istočnoj Albaniji. Nalazi se između [[Korča (Albanija)|Korče]] i [[Parmet|Përmeta]] i pripada [[Oblast Parmet|Oblasti Parmet]]. Selo se nalazi na 1.030 metara nadmorne visine i u njemu živi 387 stanovnika u 2011. Grčka granica se nalazi oko 37 kilometara od sela. Sem Korče, najveći grad u blizini je [[Đirokastra]]. == Članovi obitelji == Najpoznatiji ogranak : * otac Halit Frashëri (1797–1859) i majka Emine Myteveli (~1776–1836) ; * tri brata : ** [[Abdyl Frashëri]] (1839–1892), političar, albanski patriot i ideolog ; ** [[Naim Frashëri]] (1846–1900), pjesnik, književnik i albanski patriota ; ** [[Sami Frashëri]] (1850—1904), književnik i dramski pisac ; * [[Ali Sami Yen]] (1886–1951), sin Samija, sportski djelatnik, osnivač je [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] ; * [[Mid'hat Frashëri]] (1880–1949), sin Abdyla, diplomat, političar i pisac ; Iz iste porodice, drugi ogranak porodice Frashëri : * otac Rakip Frashëri i majka Aishe Çaçi * [[Mehdi Frashëri]] (1872–1963), političar, žena mu je bila Nejre Frashëri ** Vehbi Frashëri, sin Mehdija ** Mediha Frashëri, sin Mehdija ** Ragip Frashëri, sin Mehdija ** Shehriar Frashëri, sin Mehdija Treći ogranak iste porodice : * [[Shahin Frashëri]] (19. stoljeće), pjesnik [[Bejtadži|bejtadžijske književnosti]], Dalipov brat * [[Dalip Frashëri]] (19. stoljeće), [[šeik]] i pjesnik [[Bejtadži|bejtadžijske književnosti]], Shahinov brat [[Kategorija:Albanske porodice]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Historija Albanije]] 60pbv5qkg3da4isikjuv8tvt3zj4dm5 41262536 41262535 2022-08-22T19:46:45Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki '''Porodica Frashëri''' je najbolje poznata po trojici braće koja su sudjelovala u [[Albanski narodni preporod|Albanskom narodnom preporodu]]. Prezime dobivaju po selu u kojem su rođeni, [[Frašer (selo)|Frašer]] ({{Šablon:Jez-alb|Frashër}}). Svetrojica su odrasli u [[Istanbul]]u i razvili su karijere u [[Osmansko carstvo|Osmanskom carstvu]].<br/> [[Frašer (selo)|Frashër]] je brdsko selo na jugo–istočnoj Albaniji. Nalazi se između [[Korča (Albanija)|Korče]] i [[Parmet|Përmeta]] i pripada [[Oblast Parmet|Oblasti Parmet]]. Selo se nalazi na 1.030 metara nadmorne visine i u njemu živi 387 stanovnika u 2011. Grčka granica se nalazi oko 37 kilometara od sela. Sem Korče, najveći grad u blizini je [[Đirokastra]]. == Članovi obitelji == Najpoznatiji ogranak : * otac Halit Frashëri (1797–1859) i majka Emine Myteveli (~1776–1836) ; * tri brata : ** [[Abdyl Frashëri]] (1839–1892), političar, albanski patriot i ideolog ; ** [[Naim Frashëri]] (1846–1900), pjesnik, književnik i albanski patriota ; ** [[Sami Frashëri]] (1850—1904), književnik i dramski pisac ; * [[Ali Sami Yen]] (1886–1951), sin Samija, sportski djelatnik, osnivač je [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] ; * [[Mid'hat Frashëri]] (1880–1949), sin Abdyla, diplomat, političar i pisac ; Iz iste porodice, drugi ogranak porodice Frashëri : * otac Rakip Frashëri i majka Aishe Çaçi * [[Mehdi Frashëri]] (1872–1963), političar, žena mu je bila Nejre Frashëri ** Vehbi Frashëri, sin Mehdija ** Mediha Frashëri, sin Mehdija ** Ragip Frashëri, sin Mehdija ** Shehriar Frashëri, sin Mehdija Treći ogranak iste porodice : * [[Shahin Frashëri]] (19. stoljeće), pjesnik [[Bejtadži|bejtadžijske književnosti]], Dalipov brat * [[Dalip Frashëri]] (19. stoljeće), [[šeik]] i pjesnik [[Bejtadži|bejtadžijske književnosti]], Shahinov brat [[Kategorija:Albanske porodice|Frashëri]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Historija Albanije]] 5996atu9in1zhjx117dzjkquuis7206 Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Tehničko-jezička rješenja 4 4668496 41262716 41237604 2022-08-23T04:59:31Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Tehničko-jezička rješenja]] na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Tehničko-jezička rješenja]]: Nisam siguran želimo li uvesti Zahtjeve za komentare, ali ovaj razgovor stavljam pod isto mjesto kao i [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Омогућавање ћирилице]]. wikitext text/x-wiki Poštovani korisnici Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku, želeo bih započeti raspravu radi uvođenja jezičkih modela i rešenja kojima bi se uspostavio standard, očuvala doslednost, olakšalo uređivanje i općenito olakšao rad na projektu. S obzirom na policentričnost srpskohrvatskog jezika, njegovu raznolikost i različitost među standardiziranim varijetetima – bosanskog, crnogorskog, hrvatskog i srpskog – potrebni su nam određeni modeli, preporuke i rešenja u vezi s jezikom da bismo suzbili nered, šarenilo i nedosednost u člancima i sučelju. U nastavku ću izneti neke predloge, koji će biti izdvojeni kao zasebni odeljci. Svaki odeljak sadržaće dva pododeljka – tekst predloga i raspravu o njemu. Slobodno iznesite svoje mišljenje! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:31, 30 juli 2021 (CEST) == Prvi predlog: Sučelje na ćirilici i latinici, ekavici i ijekavici == === Tekst prvog predloga === Raznolikost srpskohrvatskoga jezika ogleda se u upotrebi dvaju ravnopravnih pisama i izgovora – ćirilice i latinice, ekavice i ijekavice. Trenutačno rešenje u vezi s prevodom sučelja nije ni praktično ni sažeto jer nalaže dvojno pisanje (Posebno/Посебно). Ipak, veliki broj poruka uopće se ne pridržava praksi o dvojnom pisanju, a nije jasno ni kako postupati s porukama koje se razlikuju između izgovora. Ako bismo pokušali ravnopravno upotrebiti sva pisma i sve izgovore, stranica ''Recent changes'' npr. bila bi prevedena kao ''Nedavne izm(j)ene / Недавне изм(ј)ене''. Priznaćete, to nije nimalo intuitivan pristup. Dvojno pisanje naročito je problematično za čitače ekrana. Navedena stranica bila bi pročitana kao /nedavne izm…otvorena zagrada…j...zatvorena zagrada…ene…kosa crta…nedavne izm…otvorena zagrada…j…zatvorena zagrada…ene/. UX dizajn teži jednoobraznosti, sažetosti i pristupačnosti, a trenutačni koncept ne udovoljava nijednom od spomenutih. Da bismo osigurali urednicima i čitaocima da se služe sučeljem na željenom pismu i izgovoru, nužno je uvesti četiri jezička koda: * sh-Cyrl-ekavsk: srpskohrvatski (ćirilica, ekavica) * sh-Cyrl-ijekavsk: srpskohrvatski (ćirilica, ijekavica) * sh-Latn-ekavsk: srpskohrvatski (latinica, ekavica) * sh-Latn-ijekavsk: srpskohrvatski (latinica, ijekavica) Poruke koje su trenutno prevedene pod jezičkim kodom sh postale bi deo varijante sh-Latn-ijekavsk s obzirom na to da je većina poruka prevedena ijekavicom i latiničkim pismom. Kôd sh-Cyrl-ekavsk može se temeljiti na srpskoj ćirilici (sr-ec), što znači da ako neka poruka nije prevedena, automatski će se učitati prevod srpske ćirilice (sr-ec). Kôd sh-Latn-ekavsk može se temeljiti na srpskoj latinici (sr-el), a sh-Latn-ijekavsk na bosanskom prevodu (bs). Bio bi nam to olakšavajući činilac. Time bismo postignuli univerzalnost, otvorenost svim pismima i izgovorima i sredili nered trenutačnog interfejsa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:31, 30 juli 2021 (CEST) === Rasprava o prvom predlogu === <!-- Ispod ostavljajte komentare. Radi doslednosti preporučena je upotreba šablona {{komentar}} --> {{komentar}} Ovo je tehnički malo iznad mog platnog razreda, ali slažem se s onom zadnjom rečenicom, tako da ovo ima moju podršku. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:31, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Mislim da je dovoljno latinica ijekavica i ćirilica ekavica, ne treba komplikovati. Mada, generalno, članci na ćirilici su ovde retki i, da se ja pitam, sve bih šibnuo na latinicu. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 15:36, 30 juli 2021 (CEST) : {{ping|Igor Windsor}} Sučelje i članci potpuno su odvojene stvari. Srpskohrvatski prevod sučelja ne vezuje se samo za sh.wiki, već i za ostale Wikimedijine projekte, ali i za druge samostalne projekte i wikije potpuno nezavisne od Wikimedije. Iz tog razloga smatram da bi bilo korisno ponuditi korisnicima (ali i tvorcima vikija) sve varijante, a oni se mogu opredeliti za jednu od njih. Ja bih npr. baš želeo upotrebljavati sh-Latn-ekavsk (ekavsku srpskohrvatsku latinicu) jer mi je najsažetija i najzgodnija za ovaj projekt. Znam neke korisnike iz Republike Srpske koji bi radije upotrebljavali ijekavsku srpskohrvatsku ćirilicu. Stoga, trebamo biti otvoreni i dati svakome pravo na izbor sučelja koje želi. Zato predložih četiri koda. Naravno, ne želim da nepotrebno komplikujem, ali ne vidim neko bolje a univerzalno rešenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:22, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Jedini razlog zbog koga sam ranije bio skeptičan prema ovakvim prijedlozima su bili tehnički problemi koje bi njihova primjena mogla izazvati. Mislim da to više nije slučaj, te u načelu podržavam ovaj prijedlog. [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 18:46, 4 august 2021 (CEST) {{komentar}} Podršku ovom sam izrazio još prije par godina, iako u međuvremenu ništa konkretno nije učinjeno. Nadam se da konačno hoće i da neće biti tehničkih zavrzlama. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 06:12, 6 august 2021 (CEST) ---- {{ping|Edgar Allan Poe|Igor Windsor|OC Ripper|Orijentolog}} {{nije urađeno}}: Nažalost, iako je predlog imao podršku zajednice, nije ga moguće usvojiti jer atributi -ekavsk i -ijekavsk nisu definirani za srpskohrvatski jezik u IANA-inom registru. Više informacija možete naći [https://phabricator.wikimedia.org/T289371 ovde]. Pretpostavljam da je onda najbolje celi intefejs standardizirati na latiničku ijekavicu i na nekom mestu (u dobrodošlici, na Glavnoj stranici i u nekoj interfejsnoj poruci) oblasniti korisnicima kako mogu izabrati željenju varijantu u podešavanjima. Verujem da bi to bilo najintuitivnije rešenje. Imate li nešto drugo na umu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:49, 3 oktobar 2021 (CEST) :Ja sam slabo potkovan oko tih tehničkih stvari, tako da ću podržati svaki prijedlog koji je praktičan i koristan. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 12:53, 3 oktobar 2021 (CEST) == Drugi predlog: Latinica kao standardno pismo sučelja == === Tekst drugog predloga === Povezano s prvim predlogom, trebamo odrediti koje će se pismo i izgovor standardno prikazivati. Većina govornika srpskohrvatskog jezika piše latinicom i razume je. Prema anketi čak je i u srpskom standardu latinica učestalija (47,3% : 36,2%). Ćirilica se takođe upotrebljava, ali je mnogi govornici, naročito hrvatskog standarda, ne znaju. Stoga, smatram da bismo se trebali odlučiti između varijanata sh-Latn-ekavsk i sh-Latn-ijekavsk. Naravno, registrovani korisnici imaće mogućnost da u podešavanjima izaberu varijantu koji žele od četiri ponuđene. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:31, 30 juli 2021 (CEST) === Rasprava o drugom predlogu === <!-- Ispod ostavljajte komentare. Radi doslednosti preporučena je upotreba šablona {{komentar}} --> {{komentar}} Mislim da je tolika količina sadržaja na ovoj Wiki već na latinici da bi bilo nepraktično sve to mijenjati. Uz to, latinica je ipak predominantno pismo, tako da mislim da ovdje ne bi trebalo biti spora, jer čak i oni kolege koji dolaze iz zemalja u kojima se koristi ćirilica pišu ovdje latinicom :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:32, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Ovo podržavam. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 15:37, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Načelno podržavam. [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 18:47, 4 august 2021 (CEST) {{komentar}} Definitivno. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 06:19, 6 august 2021 (CEST) : {{ping|Edgar Allan Poe|Igor Windsor|OC Ripper|Orijentolog}} Rasprava je skoro gotova. Pre nego što započnem zadatak na Phabricatoru, bilo bi dobro samo odlučiti hoćemo li izabrati ijekavicu ili ekavicu kao podrazumevanu varijantu sučelja. S jedne strane, ekavica je sažetija i jednostavnija, a s druge strane ijekavica je univerzalnija i prihvaćena u svim srpskohrvatskim varijetetima. Pričekaću vaše mišljenje o ovome. Također [[Wikipedia:Zahtjevi_za_ovlaštenja#Administratori_interfejsa|prijavio sam se za administratora interfejsa]] prema Igorovom predlogu. Ostavite svoje mišljenje i tu ako želite. Srdačan pozdrav. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 18:12, 13 august 2021 (CEST) == Treći predlog: Pisanje članaka isključivo latinicom == === Tekst trećeg predloga === Od svega pobrojanog uređivanje članaka na dvama pismima zasigurno uzrokuje najviše problema. Naime, članke razliitih pisma teže je linkovati, naći pretragom, održavati botom i filterima zloupotrebe. Kad je reč o infokutijama i drugim šablonima, trenutačno smo prinuđeni praviti verzije za oba pisma da bi se izbeglo mešanje. Ni u jednoj akademskoj publikaciji nije zastupljeno mešanje pisama u člancima. S obzirom na to i s obzirom na činjenicu da je latinica uzela maha u savremenom srpskohrvatskom jeziku te da je znatna većina članaka na projektu pisana upravo tim pismom, smatram da je najbolje da se opredelimo na pisanje isključivo latinicom. Članci pisani ćirilicom mogu se vrlo jednostavno pretvoriti u latinicu s pomoću mrežnih preslovljivača. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:31, 30 juli 2021 (CEST) === Rasprava o trećem predlogu === <!-- Ispod ostavljajte komentare. Radi doslednosti preporučena je upotreba šablona {{komentar}} --> {{komentar}} Sukladno ranijem, ovdje također mogu samo podržati. Plus, preko konvertera će onda to sve ići automatski, tako da nema potrebe za korištenjem dvaju pisama :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:34, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Mogu da podržim ovaj predlog. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 15:37, 30 juli 2021 (CEST) : {{ping|Igor Windsor|Edgar Allan Poe|biblbroks}} Napravljen je preslovljivač sadržine članaka u latinicu. Pomoću te alatke moći ćemo jednim klikom pretvoriti željeni članak u latinicu bez upotrebe softvera treće strane. To će znatno olakšati proces ujednačavanja članaka ako ovaj predlog bude usvojen. [[Korisnik:Aca/Preslov.js|Ovde]] možete videti izvorni kôd skripte, a omogućiti je možete dodavanjem sledećeg koda u [[Special:MyPage/common.js|svoj common.js]]: <code>importScript('Korisnik:Aca/Preslov.js');</code>. Nažalost, ne mogu napraviti da skripta bude spravica (gadžet) jer nisam [[Wikipedia:Administratori interfejsa|administrator interfejsa]]. Samo korisnici u toj skupini mogu uređivati stranice u imenskome prostoru MediaWiki. Srdačan pozdrav. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 04:46, 1 august 2021 (CEST) : P. S. slobodno isprobajte alatku, ali nemojte objavljivati izmene jer još nemamo konsenzus za pisanje isključivo latinicom. Dakle, za primenu alatke pričekati konsenzus na ovoj stranici. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 04:52, 1 august 2021 (CEST) ::{{ping|Aca}} Iskreno, ja niti ne znam kako "isprobati alatku", jer nisam tehnički vičan tim stvarima. {{ping|Edgar Allan Poe|OC Ripper}} Možemo li Aci dati privremene ovlasti administratora interfejsa, da bi se sve dovršilo i isprobalo kako treba? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 00:15, 5 august 2021 (CEST) ::{{ping|Igor Windsor}}, ja sam više voajer, ovako, volim slike, praktični dio i meni šteka. Hladnoratovska generacija, jebiga, štodatikažem. Nadam se samo da nije od Černobila. Ako je Ripper suglasan, ja nemam problema s ovim --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 00:19, 5 august 2021 (CEST) ::: Zahvaljujem na predlogu. Zapravo bi mi ta grupa vrlo odgovarala zastalno jer se uopšteno bavim tehničkim pitanjima. Vidim da neke poruke sučelja upotrebljavaju zastarelu oznaku <code><nowiki><font></nowiki></code>, pa bih i to mogao usput srediti. Ipak, valjalo bi pričekati završetak rasprave da ne bih pravio tu spravicu protiv volje zajednice. Trebamo mišljenja još ljudi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:34, 5 august 2021 (CEST) {{komentar}} Može, ali samo u slučaju funkcionalnog konvertera. Ne bi volio da se krene s preslovljavanjem postojeće ćirilice, uz obećanja da će konverter sutra, prekosutra, dogodine, itd. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 06:50, 6 august 2021 (CEST) {{komentar}} Ovo ovo što je ovaj grobokradica rekao... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 23:29, 14 august 2021 (CEST) == Četvrti predlog: Pretvarač izvornih latiničnih članaka u ćirilicu == === Tekst četvrtog predloga === O ovome predlogu nema se šta mnogo reći; vidim da je već započet projekt uvođenja pretvarača. Ako se prethodni predlog usvoji, znatno ćemo olakšati uvođenje jer će biti potrebno napraviti jednosmerni sistem (iz latinice u ćirilicu), a ne dvosmerni kao što je trenutačno na Wikipediji na srpskom jeziku. Nužno je tehnički omogućiti čitanje članaka na ćirilici jer je ćirilica jedno od dva pisama srpskohrvatskog jezika, a suživot dvaju pisama njegovo je bogatstvo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:31, 30 juli 2021 (CEST) === Rasprava o četvrtom predlogu === <!-- Ispod ostavljajte komentare. Radi doslednosti preporučena je upotreba šablona {{komentar}} --> {{komentar}} Ovo je nešto za što se zalažemo svi već odavno, tako da ne bi smjelo biti dilema :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:34, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Neću se izjašnjavati povodom ostalih stavki samo ću za ovaj ovde predlog reći da mi je u najmanju ruku vrlo neobičan: nije mi poznato da li se kolega [[Korisnik:Aca|Aca]] upoznao koliko toliko sa problematikom na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Омогућавање ћирилице]] te možda stoga tvrdi da je jednostavnije jednosmerno konvertovanje. Nije se tamo izjašnjavao koliko primećujem, a iskreno, nisam siguran ni da li je dobro razmislio o predlogu mrežnih preslovljivača. Kako bi se u skladu sa svim ovim predlozima omogućilo doprinošenje na ćiriličnom pismu? Oko izvornog pisma su se ovde koplja lomila, a hoće li oko ovoga biti blaža sučeljavanja mišljenja jer je leto pa predlozi s većom glatkoćom prođu jer su neprimetniji ... ne znam. --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 12:41, 30 juli 2021 (CEST) {{ping|Biblbroks}} Zahvaljujem na komentaru i pitanju! Nemaj brige, dobrodošli su i oštri komentari ;-)). Nažalost su jezička izdanja Wikipedije koja se temelje na dvama pismima prinuđena opredeliti se za jedno od njih ako žele izbeći mnoge tehničke probleme i ograničenja, a neke od njih sam spomenuo na ovoj stranici. Sagledajmo to na primerima Wikipedije na bosanskom (bs.wiki), uzbečkom (uz.wiki) i kazaškom jeziku (kk.wiki). Wikipedija na bosanskom jeziku upravo je zbog tih tehničkih problema pisana isključivo latinicom iako se bosanski standard služi obama pismima. Zanimljivo je da bs.wiki nema pretvarač iz latinice u ćirilicu. Wikipedija na kazaškom jeziku podrazumevano se prikazuje na ćirilici [i članci su pisani tim pismom] uz mogućnost pretvaranja na latiničko i arapsko pismo pretvaračem. Wikipedija na uzbečkom jeziku pisana je isključivo latinicom uz pretvarač na ćirilicu. K tome, uz.wiki ima spravicu (gadget) za pretvaranje članaka izvorno napisanih ćirilicom u latinicu, što možemo i mi napraviti ako se odlučimo za latinicu kao jedino pismo pri uređivanju. Time bismo imali jednostavnu i automatizovanu alatku, ubrzali bismo proces standardizacije i ne bismo morali upotrebljavati mrežne pretvarače. Što se tiče pretvarača, smatram da bi [http://i.prntscr.com/VGMlDY0ZQx2Vpg0VXnh6rg.png ovako on trebao izgledati]. Dakle, slično kazaškome modelu jer je najpraktičnije i najpodesnije. Želeo bih pripomoći u pravljenju pretvarača ako je moguće ;-)). Jedino jezičko izdanje Wikipedije osim ovog koje se služi dvama pismima pri uređivanju jest Wikipedija na srpskom jeziku. Međutim, čak i tamo postoji svest o nepraktičnosti takvog pristupa, pa je nedavno započeta rasprava o ograničavanju uređivanja isključivo na ćirilicu. Ipak, predlog nije prošao, a glavni razlog je bio postojanje velike uredničke baze koja se služi latinicom – veliki broj aktivnih urednika piše upravo tim pismom. Primenimo to ovde. Dakle, ključno je pitanje koliko uporebljavamo ćirilicu na sh.wikiju. Ako bacimo pogled na nedavne nove stranice, možemo videti da nijedna stranica nije napisana ćirilicom u prethodnih mesec dana. Poslednja ćirilička poruka na Pijaci napisana je [[Posebno:Diff/40902009|pre dve godine]]. Nijedna izmena u prethodnih 500 nije „ćirilička”, ako to tako možemo nazvati. Na osnovu svih ovih podataka možemo zaključiti da imamo malu, gotovo nepostojeću, ćiriličku uredničku bazu, pa je svođenje na uređivanje latinicom mogućno i zapravo preporučljivo rešenje, naravno, ako postignemo konsezus o tome. Što se mene tiče, aktivniji sam tokom leta u poređenju s ostalim godišnjim dobima, pa sam zato sad izneo predlog. Zaista se izvinjavam ako nekome nije pogodno vreme iznošenja predloga. Nije mi [bila] namera progurati nešto silom i protiv volje zajednice. Nisam mnogo istraživao o broju aktivnih urednika po godišnjim dobima, ali verujem da si u pravu da je aktivnost manja. Svakako, obavestio sam urednike na Pijaci. Predlog može biti otvoren mesec dana da bismo prikupili što više mišljenja. Srdačan pozdrav i ako želiš, slobodno se izjasni i o ostalim predlozima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 15:21, 30 juli 2021 (CEST) :Pa pazi ostali mi predlozi ništa ne smetaju ali me ovaj sa konvertorom vrlo zanima jer čini mi se zadire donekle u mogućnosti, neki bi rekli u prava korisnika da koriste željeno pismo. Ako si voljan pripomoći oko konvertora imaš neke moje inpute kako o trenutnom statusu tako i koječemu na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца#Procena_o_dezinformacijama_na_hr.wiki]] kao i na već pomenutoj Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Омогућавање_ћирилице u odeljku [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Омогућавање ћирилице#Apdejt_o_stanju_konvertera]]. Instaliraj Mediawiki softver, a ja ti mogu poslati izmene na kojima sam ja radio ili ako već znaš bolje možemo da sarađujemo pa da se to dovrši. U svakom slučaju ako je do toga da se ipak omogući unos ćiriličnog teksta koji bi se onda recimo takvim nekim konvertorom u obliku gedžeta preslovljavao kao što je jel' na uz.wiki, ja sam u potpunosti za. Hoću da kažem uopšte nisam protivan ni ostalim predlozima. Ovaj me najviše kopka samo zato što me zanima koliko bi se to posla tj. vremena iziskivalo da se sve to implementira. Dok sam to bio samo ja, shvatao sam mnogo, ali možda da prepustim tebi ili nekom već nekom vičnijem da nastavi. Ipak ovde pominješ još jedan gedžet koji treba još praviti ili makar prepravljati. Mene inače to o poteškoćama, problemima sa dvostrukim pismom koje pominješ ne brine mnogo, jer pravo da ti kažem ne znam koji su što se tehničke strane tiče... koliko je meni poznato, a verovatno mi nije dovoljno poznato čim ti drugačije tvrdiš, na sr nema poteškoća sa konvertorom. Kako god, bolje sprečiti nego lečiti. Te stvari oko botova, linkovanja, abuse filtera ili već searcha, ako su prouzrokovale probleme na sr nisam primetio ništa o tome no nisam tamo mnogo ni pratio diskkusije. Eto, priključi se tako što ćeš instalirati MediaWiki, ja ti šiljem kod pa da vidimo kako radi kod tebe. Ionako mislim da je bolje sa još jednim parom očiju što sam inače već pričao pa se sad ponavljam. :-) Nadam se samo da zbog nedostatka podataka nisam precenio tvoje programerske sposobnosti, tj. želeo bih da si zaista stručan kakvim se činiš na prvu loptu i da ovo nije neka zabuna. Ne poznajem te, nisam upoznatim sa tvojim radom, pa zato. Eto, javi se ako si zaista voljan da pomogneš. {{bp|biblbroks}} :: {{ping|biblbroks}} Dosad sam na tehničkom polju radio na pravljenju manjih zakrpa na Gerritu i pokretanju taskova na Phabricatoru, pa me bolje nemoj precenjivati haha. Svakako, instalirao sam MediaWiki. Nekim čudom je namešten i VisualEditor iako se nisam uopšte cimao Parsoidom. [Ne žalim se.] Ako želiš, pridruži se serveru na Discordu, pa možemo tu da nastavimo rad u vezi s ovim. Brža je komunikacija tu nego na Wikipediji. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 04:34, 31 juli 2021 (CEST) ::: {{ping|Aca}} što se tiče precenjivanja čini mi se da imaš više iskustva od mene što se tiče nekih stvari - makar ako si s Gerritom radio - pošto sam ja radio uglavnom u lokalu a nisam napravio još ni developer nalog a i nikakav fork. Samo sam task na Phabricator-u kreirao i prihvatio se da ga radim tj. assignovao ga sebi. Inače ulogovao sam se upravo sad na Discord ali korisnik sa imenom Aca je oflajn. Pravo da ti kažem mene onaj tamo interfejs prilično zbunjuje, ja navikao na prostiji IRC. Čak mi je Discord dodelio neki nick <code>k5m5</code> koji ne znam odakle je izvukao, pretpostavljam kad sam prvi put probao da se sa te IP adrese povežem i onda zapamtio pa sad tek treba da vidim kako da ga uklonim. Javi otprilike u koje si vreme online pa da ćaskamo. Ako baš mora preko Discorda, onda tako, ali onda ima da imaš strpljenja sa IRCerom kao što sam ja. Nadam se da su te tvoje zakrpe koje si pravio imale veze i sa PHP i sa JavaScriptom, ili da ti je bar poznato kako je u vezi s tim struktura MediaWikija, čini mi se da će tu ponajviše biti tvojeg učenja odnosno snalaženja. A u svezi VisualEditor-a: meni nije bio neophodan nigde Parsoid samo sam morao da uključim VisualEditor kao opciju prilikom konfiguracije tj. instalacije MW, tako da je baš misterija ako ti je sam od sebe bio namešten - meni nije radio ako ga ne štrikliram. E, i hvala za cimanje oko slučajnog doxxovanja. Ja se tu doduše ne tangiram nešto da mi se otkrije IP, i ranije sam ponekad objavljivao sa koijh adresa još doprinosim, ali ova jeste donekle stalnija pa možda ipak znači. --[[user:biblbroks|biblbroks]] ([[User talk:Biblbroks|разговор]]) 11:51, 31 juli 2021 (CEST) Biblbroks i ja razgovarali smo na serveru na Discordu i moram reći da je pravljenje konvertora skoro gotovo. Svakako, pre nego što napravimo zakrpu na Gerritu i uvedemo ga potrebno je: # pričekati dok se ova rasprava ne dovrši # uvesti varijante sh-Cyrl-ekavsk, sh-Cyrl-ijekavsk, sh-Latn-ekavsk, sh-Latn-ijekavsk ako zajednica podrži prvi predlog. Inače, [http://i.prntscr.com/S05d5m_BR1OM7hiJLXlGkg.png ovde možete videti kako bi izgledalo konvertovanje na ćirilicu]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:04, 31 juli 2021 (CEST) :Super! --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 21:21, 31 juli 2021 (CEST) {{komentar}} I ovaj predlog mogu podržati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 15:38, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Protiv ovog može biti samo onaj tko je protiv projekta. :) --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 06:53, 6 august 2021 (CEST) ---- [https://gerrit.wikimedia.org/r/c/mediawiki/core/+/726595/ Izradio sam zakrpu] za uvođenje pretvarača. Čekamo da iskusni urednik Gerrita proveri peč. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:58, 29 januar 2022 (CET) == Peti predlog: Uvođenje šablona za naznačavanje ijekavskih i ekavskih članaka == === Tekst petog predloga === Na Wikipediji na engleskom odavno postoji praksa naznačavanja članaka nevidljivim šablonom da bi se naglasilo koji format datuma upotrebljava (npr. šablon <nowiki>{{</nowiki>[[:en:Template:Use dmy dates|Use dmy dates]]<nowiki>}}</nowiki>) ili koju jezičku varijantu (npr. <nowiki>{{</nowiki>[[:en:Template:Use British English|Use British English]]<nowiki>}}</nowiki>). Vodeći se tom logikom, možemo napraviti šablone za naznačavanje je li članak na ijekavici ili ekavici. Time bismo izbegli mešanje pisama i nedoslednost u pojedinačnom članku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:31, 30 juli 2021 (CEST) === Rasprava o petom predlogu === <!-- Ispod ostavljajte komentare. Radi doslednosti preporučena je upotreba šablona {{komentar}} --> {{komentar}} Evo, ovaj sam pročitao prvi pa ću tu ostaviti prvi komentar. Mislim da je ovo super stvar koja će ljudima olakšati dosta toga i pomoći u nekoj standardizaciji koju želimo. Uz to, ne bi bilo zgorega uvesti recimo nekakav šablon, a o tome se raspravljalo i ranije, koji bi "sporne" naslove prikazivao na obje varijante automatski, nešto slično onome što je {{u|Conquistador}} radio u svojim tekstovima. Isto tako, ne bi bilo zgorega da se formalizira i pravilo da članak pisan na jednoj varijanti mora ostati na toj varijanti, osim ukoliko novi "autor" ne planira mijenjati neki postotak (60-75-80-90%?) sadržaja. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:11, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Dobra ideja, podržavam. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 15:38, 30 juli 2021 (CEST) {{ping|Edgar Allan Poe}} Za razliku od korisničkog sučelja koje teži sažetosti i ekonomičnosti, u člancima, s obzirom na to da Wikipedija nije papirna enciklopedija ([[WP:NIJE]]), možemo se služiti dvojnim rešenjem: * '''Proljeće''' ([[Ijekavski izgovor|ijekavica]]) ili '''proleće''' ([[Ekavski izgovor|ekavica]]) jedno je od četiri [[Godišnje doba|godišnja doba]]… Sličan model upotrebljava se na članku [[:en:Elevator|Elevator]] na en.wikiju. Osim toga, uvek je poželjno praviti preusmerenja s jednog izgovora na drugi radi lakšeg nalaženja članaka. Što se naslova članaka tiče, nije mi poznato nikakvo rešenje, pa ako neko ima nešto na umu, slobodno neka iznese. Glede menjanja iz jednog izgovora u drugi, svakako stoji da članak mora biti znatno dopunjen (moje mišljenje je da veličina članka mora biti povećana za 100%) radi promene izgovora. Moji predlozi na ovoj stranici usredsređeni su na tehnička rešenja, ali možemo pokrenuti i zasebnu raspravu o definisanju određenih jezičkih smernica (upotreba izgovora i dr.) pošto ova prođe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:03, 30 juli 2021 (CEST) :Uh, ovo ne. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:25, 30 juli 2021 (CEST) {{komentar}} Ovdje sam neutralan, ne znam koliko je praktično sad u stotine hiljada članaka ubacivati šablon koji upućuje na nešto što je očigledno. Odmah mi u glavi zvoni ono loše rješenje ''[[Bizantsko carstvo/Latinična verzija]]'', kao da ne vidiš u sintagmi koje je pismo u igri, a i jezična varijanta. Jednostavno, preletiš prvu rečenicu-dvije i vidiš. Druga stvar, ako je neki članak na ijekavici, jest ''preporučljivo'' dopuniti ga ijekavicom, ali nije ''strogo zabranjeno'' da se rabi ekavica. Primjera radi, ja napišem članak ''[[Ontološki argument]]'' i kasnije MladiFilozof nabaci neusklađeni citat, nema smisla maltretirati ga da "ispravi". Mogu ili to uskladiti sam, ili ostaviti, nije bauk. Vjerujem da svi mi aktivni korisnici ovdje bez problema možemo pisati i hrvatskom latiničnom i srpskom ćiriličnom verzijom, ali što je s onima koji to ne mogu? Ima mladih ljudi koji ne poznaju komšijske varijante, a možda bi željeli nadopuniti članke. Nisam preliberalan da imamo kupus od teksta, ali opet ne forsiram toliku strogoću da onemogućimo ili zafrkavamo ljude ako to jednostavno ne znaju. Treće, užasavam se pomisli da bi možebitno neki bot išao "ujednačavati" ije/e, pa napraviti kupus od preusmjeravanja i literature. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 06:45, 6 august 2021 (CEST) {{komentar}} Kolega Orijentolog slažem se sa Vama, meni ovo zasad izgleda uzaludan posao, bolje ljudi pišite članke, kakve rasprave... [[Korisnik:Vitek|Vitek]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vitek|razgovor]]) ---- Mislim da ovde imamo konsenzus za sve prvobitno iznete tehničke predloge. Počeću sprovođenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 03:40, 19 august 2021 (CEST) hagzsz6kby4gcn9951etrqndj86m2aw Legalizovani četnici 0 4669505 41262776 41261239 2022-08-23T08:59:24Z 87.116.165.242 /* Progon i hvatanje partizana i njihovih simpatizera */Dodat sadržaj. wikitext text/x-wiki :''Ovaj članak se odnosi na oružane formacije u sastavu [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] koje su nastale legalizovanjem nekadašnjih pripadnika četničkih odreda [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] kod marionetske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Nedićeve vlade u Srbiji]] u okupiranoj Kraljevini [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslaviji tokom drugog svetskog rata]]. Za ostale četničke formacije i širi kontekst v. [[Četnici]]'' {{Infookvir vojna postrojba |naziv= Legalizovani četnici |slika= [[File:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|250px]] |opis slike= Legalizovani četnici u Srbiji 1942. |osnovana datum= novembar i decembar 1941. |ukinuta datum= mart 1943. |period= |država= {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Kraljevina Jugoslavija pod okupacijom Sila Osovine]] |odanost= {{flagicon image|Flag of the Government of National Salvation 2.png}} [[Nedićeva Srbija]] |grana= [[Srpska državna straža]] |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina= 20 odreda |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= Proterivanje [[partizan]]a iz Srbije u decembru 1941. |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= mart 1943. |zapovjednik= |istaknuti zapovjednici= [[Predrag Raković]] <br> [[Miloje Mojsilović]] <br> [[Miloš Glišić]] <br> [[Manojlo Korać]] <br>[[Božidar Ćosović]] <br> [[Mašan Đurović]] <br> Mirko Tomašević <br> Todor Dobrić |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Legalizovani četnici''' je naziv oružanih formacija u sastavu [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] koje su nastale legalizovanjem nekadašnjih pripadnika četničkih odreda - [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] (JVuO) kod marionetske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Nedićeve vlade u Srbiji]] u okupiranoj Kraljevini [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslaviji tokom drugog svetskog rata]]. Formiranje ovih formacija je počelo u novembru i decembru 1941. godine, a poslednja dva odreda legalizovanih četnika su raspuštena u martu 1943. Kada je došlo do konačnog sloma ustanka u Srbiji, u dva talasa, prvom tokom novembra i decembra 1941. i drugom početkom 1942. godine, najveći broj pripadnika četničkih jedinica, tj. JVuO (ukupno oko 20 četničkih odreda) legalizovao se kod Vlade Nacionalnog Spasa Milana Nedića, formalno u sastavu [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]]. Na taj način je deo JVuO uspešno izbegao uništenje tokom ofanzive nemačkih trupa na ustanike za razliku od komunističkih formacija (partizana) koje su bile razbijene i proterane iz Srbije. Legalizacija je imala pozitivne strane u tome što je doprinela da se sačuva ljudstvo i naoružanje dela ustanika, ali je imala i negativne posledice u opadanju borbenog duha i discipline i potpunog odbijanja naređenja dobijenih od strane JVuO za koju su praktično postali neupotrebljivi. Nakon sloma ustanka došlo je do odmazde za događaje u ustanku koja je u najvećoj meri bila usmerena na partizane i njihove simpatizere. U njihovim surovim progonima su u decembru 1941. aktivno učešće uzeli i odredi legalizovanih četnika koji su hvatali na terenu pripadnike komunističkih formacija i najčešće ih predavali Nemcima koji su ih streljali. Partizanska propaganda je uporno zanemarivala činjenicu da su u pitanju bili legalizovani četnici i neprestano krivila četnike Draže Mihailovića za stradanje partizana i njihovih simpatizera u Srbiji u decembru 1941. Tokom 1942. legalizovani četnici su se sukobljavali i sa ljotićevcima i sa četnicima Draže Mihailovića. Legalizovani četnici su na osnovu početnih izveštaja o kolaboracionizmu inicijalno bili kritikovani od strane saveznika, ali su kritike uskoro bile potisnute posle izveštaja o aktivnostima ovih jedinica usmerenih protiv formacija sila osovine i ljotićevaca. Britanci su u suštini smatrali "legalizaciju" uspešnom obmanom. == Legalizacija kod Vlade Nacionalnog Spasa u Srbiji == === Prvi talas legalizacije u novembru i decembru 1941. === {{citiranje|U početku još u decembru [1941. godine] video sam jasno ovo: Ljotićevci naslanjajući se na Nemce imaju za cilj da najpre sa nama sarađuju dok se unište komunisti, pa posle pomoću Nemaca da likvidiraju i našu organizaciju i naše odrede. Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i Ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali »saveznici«.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_209.htm Извештај Раковића Михаиловићу од децембра 1942, - [[Зборник докумената и података о народноослободилачком рату југословенских народа]], том XIV (четнички документи), књига 1, Војноиздавачки завод, Београд] {{Wayback|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_1_209.htm |date=20120307190850 }}, Приступљено 24. 4. 2013.</ref>|Izvještaj [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] iz decembra 1942.}} {{citiranje|Ovom akcijom je [[Milan Nedić|Nedić]] uspeo da spase sve Mihailovićeve četničke odrede na terenu gde je imala da otpočne velika nemačka vojna akcija i koji su se ovako bili pretvorili u pomoćne trupe srpske vlade. Nedić je smatrao da je potrebno da ostane na terenu živa srpska nacionalna snaga, bez obzira da li su to njegove stvarne pristalice ili pripadnici pokreta otpora Mihailovića. Za pretsednika vlade su to sve bili Srbi koji se bore za opstanak srpskog naroda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 281</ref>| [[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četnika}} Nakon sloma ustanka u Srbiji krajem 1941. dolazi do legalizacije najvećeg dela jedinica četnika pod komandom Draže Mihailovića koja je bila sprovođena u dva talasa. Prvi talas je bio u periodu novembar/decembar 1941. kada su sljedeće četničke jedinice prihvatile legalizaciju kod srpske marionetske vlade: * Ljubićki odred pod komandom [[Predrag Raković|Rakovića]] *Požeški odred pod komandom [[Miloš Glišić|Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Ignjatovića]] *Užičko-požeški odred pod komandom Manojla Koraća *Crnogorski odred pod komandom Nikole Mladenovića *Odredi pod komandom Vojislava Pantelića u Loznici, odred kapetana Radovana Stojanovića, odred [[Živojin Lazović|Živana Lazovića]] u beogradskom okrugu, odred kapetana Borivoja Rajkovića u [[Kosjerić]]u, [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i drugi<ref>{{harv|Borković|1979a|p=270}}</ref><ref>{{harv|Petranović|1992|p=271}}</ref><ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=122}}</ref> Prvi talas legalizacije snaga pod Mihailovićevom komandom uslijedio je nakon sastanka održanog na [[Ravna gora|Ravnoj gori]], 30. novembra 1941. godine, kome su, pored samog Mihailovića, prisustvovali komandanti odredâ, uglavnom onih sa područja [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]]. Činjenica da zapisnik sa samog sastanka nije pronađen i gotovo je izvjesno da nije ni vođen, upućuje na zaključak da je Mihailović instrukciju, tj. naredbu o legalizaciji svojim komandantima prenio usmenim putem. Za sastanak se naknadno saznalo iz sekundarnih izvora, tj. iz svjedočenja prisutnih oficira ili iz depeša upućenih Mihailoviću. Tako je [[Miloš Glišić]] (major vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik štaba Požeškog četničkog odreda, kao ratni zločinac osuđen na smrt), na suđenju u vezi sa sastankom četničkih komandanata od 30. novembra, izjavio sljedeće: "Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje."<ref>Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom, Stenografske beleške, Beograd, 1946, str. 68</ref><ref>{{harv|Borković|1979a|p=267}}</ref> Takođe, iz opširnog pisma koje je decembra 1942. kapetan Raković poslao Mihailoviću, može se zaključiti da je sastanak održan krajem novembra 1941.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 766-767</ref><ref>{{harv|Radanović|2015|p=61}}</ref> Legalizovani Mihailovićevi četnički odredi postali su dio Nedićevih pomoćnih trupa, sa statusom sličnim onom [[Četnici Koste Pećanca|četničkih odreda Koste Pećanca]], koji su se krajem avgusta 1941. pridružili snagama Nedićeve vlade. Jednom naredbom generala Badera, datiranom 10. aprila 1942, svi odredi [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljaca]], kao i svi Pećančevi i legalizirani Mihailovićevi četnici stavljeni su pod komandu njemačkih posadnih divizija na raznim područjima. Dati su im specijalni brojevi (D-1 do D-19 dobrovoljačkim jedinicama, C-20 do C-38 »samostalnim četnicima«, tj. legaliziranim Mihailovićevim četnicima i C-39 do C-101 četničkim odredima Koste Pećanca) i njihovu je aktivnost trebalo strogo kontrolirati: dodijeljena su im posebna područja s kojih ne smiju pokrenuti bez njemačkog naređenja; sve operacije ovih jedinica, još uvijek pod Nedićevom komandom, trebalo je unaprijed prijaviti njemačkim oblasnim ili okružnim komandama na čijem su području stacionirane; svi ti odredi moraju prilikom operacija imati njemačkog oficira za vezu; svi zahtjevi za municiju, koji su Nijemcima stizali preko srpske vlade, trebalo je od tada podnositi izravno njemačkoj oblasnoj ili okružnoj komandi kod koje je odred lociran.<ref>{{harv|Tomasevich|1979|p=183-184}}</ref> Major [[Manojlo Korać]], bivši Pećančev oficir, inače zapovjednik jedne od četničkih kolona za [[Napad četnika na Užičku republiku|napad na partizanske snage u Užicu]], 31. oktobra 1941, nakon legalizacije je postao okružni načelnik u Užicu, a istovremeno je bio komandant Grupe užičko-požeških odreda. U toj, po karakteru i suštini, kvislinškoj formaciji, proljeća 1942. će boraviti i sam Draža Mihailović, kada je odlučio da napusti Srbiju, da bi se uputio za [[Crna Gora|Crnu Goru]], gdje će se, pod zaštitom [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], nalaziti sve do maja 1943. Britanski kapetan [[Bil Hadson]], koga je Mihailović "''ostavio na cedilu''" prilikom [[Operacija Mihailović|njemačkog udara na Ravnu goru]], javlja svojoj centrali u [[Kairo|Kairu]] da "''kada je Mihailović krenuo u Crnu Goru rano iduće godine, njegov štab je mogao da nastavi put bez velike teškoće, legalizujući se kao deo Požeškog korpusa''."<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, str. 55</ref><ref>{{harv|Stupar|2015|p=124}}</ref> Pored navedenih četničkih odreda, legalizovao se i odred pod komandom majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]], kasnijeg komandanta Timočkog korpusa. Jovanović je postao komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u, gdje su, kao legalni, raspoređeni brojni Mihailovićevi oficiri. Među njima su bili kapetan Vladimir Komarčević (kasnije komandant Kolubarskog korpusa), zatim [[Neško Nedić]], budući komandant Valjevskog korpusa, te poručnik Miloš Radosavljević. Poručnik Toma Aleksić je raspoređen na službu u [[Zlot (Bor)|Zlot]], kapetan Mirić u [[Žagubica|Žagubicu]], dok je kapetan Toma Obradović dobio raspored u [[Knjaževac]]. U [[Valjevo|Valjevu]] su na službi u vojnim formacijama Nedićevog režima bili major Ljubomir Vojteh, komandant Valjevskog četničkog odreda i kapetan Selimir Popović.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, str. 232</ref><ref>{{harv|Stupar|2015|p=124-125}}</ref> Krajem 1941. [[Božidar Ćosović]] je legalizovao njegov ''Javorski četnički odred'' koji je bio preimenovan u ''Javorski samostalni četnički odred'' kodnog naziva C-37.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=374}}</ref> Pošto Ćosović nije izvršavao naređenja nadležne njemačke komande, njegov je odred rasformiran jula 1942. godine, ali je Ćosović zadržao oružje, postao ponovo ilegalan i imao brojne oružane sukobe sa okupatorskim snagama, kao i sa [[Muslimanska milicija Sandžaka|Sandžačkom muslimanskom milicijom.]] Ponašanje pripadnika odreda pod Ćosovićevom komandom je bilo ispod svake kritike, obzirom da je lokalno stanovništvo bilo pljačkano, premlaćivano i ubijano. U nemilosti su bili čak i oficiri [[Srpska državna straža|SDS]]-a delegirani u njegovu štabu.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=376}}</ref> Vrhovna komanda JVuO će Ćosovića (kao i Mašana Đurovića, ali i mnoge druge), zbog progona Mihailovićevih četnika za račun okupatora, samovolje i brojnih drugih prestupa, staviti pod [[Crne trojke|slovo "Z"]] i sredinom 1943. godine će obojica biti likvidirani od strane ravnogorskih četnika. Božidar Ćosović-Javorski je, barem zvanično, pripadao odredima generala Mihailovića znatno duže od Mašana Đurovića.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=1041-1042}}</ref> Jeličko-moravički četnički odred kojim je komandovao Miloje Mojsilović se legalizovao 9. novembra 1941. i od tada nad ovim odredom Draža Mihailović nije imao komandu, a okupaciona vlast je preko svoje štampe navodila ovaj odred kao prvi primer propasti vojske pod Mihailovićevom organizacijom.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=413}} Kroz legalizaciju dijela četničkih odreda kod Nedićeve vlade, Mihailovićev pokret je uspješno izbjegao uništenje tokom njemačke ofanzive protiv ustanika, za razliku od komunističkih snaga koje su bile potpuno razbijene i uništene ili protjerane iz Srbije.<ref>{{harv|Dear|Foot|1995|p=1299}}: "By partially 'legalizing' itself with the Nedic regime, it had managed to escape destruction in the German offensive which chased the Partisans out of Serbia"</ref> S jedne strane, Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta, a s druge strane, Mihailović je spasavao svoje odrede od uništenja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka.<ref>{{harv|Petranović|1992|p=271}}</ref> U proljeće 1942. sjedište JVuO i njihove glavne aktivnosti su bili prenijeti u Crnu Goru i Bosnu, dok je u Srbiji ostalo oko 20 legalizovanih četničkih odreda u službi Nedićeve vlade.<ref>{{cite book|title=Tokovi revolucije|url=https://books.google.com/books?id=BhjjAAAAMAAJ|year=1986|publisher=Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije|page=294|quote=У пролеће 1942. седиште четничке организације и деловања пребачено је у Црну Гору и Босну. У Србији је остало око 20 легализованих четничких одреда у служби Недићеве владе.}}</ref> Pored legalizovanih četnika, na terenu su i dalje postojali i ilegalni četnički odredi pod komandom [[Dragoslav Račić|Račića]], [[Dragutin Keserović|Keserovića]], [[Velimir Piletić|Piletića]] i drugih a koje su Nemci progonili.<ref>{{harv|Petranović|1997|p=231}}: "... илегални четнички одреди које су Немци прогонили (Рачића, Кесеровића, Пилетића и других)."</ref> === Drugi talas legalizacije početkom 1942. === [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] Tokom drugog talasa legalizacije koji se desio početkom 1942. marionetska vlada u Srbiji je čak osnivala nove četničke odrede kao već legalizovane, kao ''Ribnički odred'' u valjevskom kraju.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=121}}</ref> Najveći broj četničkih odreda legalizovanih u drugom talasu je prvo bio ilegalan i pod komandom Draže Mihailovića, a zatim legalizovan. ''Požeški četnički odred'' pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] je bio preimenovan u ''Sandžački vojni četnički odred'' kada je bio legalizovan kod Vlade nacionalnog spasa.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=XXV}}: "... Додајмо и да се легализовани четнички одред мајора Глишића, при влади Mилана Недића, такође звао „Санџачки војни четнички одред“ "</ref> Ilegalni ''Suvoplaninski četnički odred'' pod komandom Mašana Đurovića sa 520 vojnika je bio legalizovan i preimenovan u ''Ibarski četnički odred'' kodnog naziva C-54 i bio je sastavljen od nekoliko bataljona čije je sedište bilo prvo u [[Raška (grad)|Raškoj]], a zatim u [[Јошаничка Бања|Jošaničkoj Banji]].<ref>{{harv|Живковић|2017|pp=260, 371}}</ref> Broj vojnika koji su pripadali ovom odredu je narastao na više od 1.200 vojnika i oficira do početka 1942.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=371}}</ref> Tokom februara i marta 1942. godine, Draža Mihailović je sa Đurovićem vodio veoma žustru prepisku.<ref>https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229</ref> Pri štabu vojvode Đurovića u Raškoj, angažovan je bio i artiljerijski poručnik (kasnije kapetan) Dragor Pavlović, komandant Deževske brigade JVuO, koji se u Ibarskom četničkom odredu legalizovao krajem 1941.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=381}}</ref> Đurović je, 1. juna 1942. godine, uhvatio britanskog kapetana Kristija Lorensa (Christie Lawrence), četničkog poručnika Dimitrija Cvetkovića i još nekolicinu četnika, odveo ih za [[Beograd]], te predao Njemcima.<ref>Zbornik NOR-a, XIV, knj. 1, str. 438</ref><ref>{{harv|Stupar|2015|p=274}}</ref> Do avgusta 1942, Njemci su u potpunosti ustrojili Ibarski četnički odred, koji je tada brojao tačno 1000 ljudi - 90 oficira i 910 podoficira i boraca. Njemački bezbjedonosni organi ističu da Đurović pod svojom komandom ima "''najveću naoružanu jedinicu u srpskom prostoru''", tj. u [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|okupiranoj Srbiji]].<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, Đ-334, Mašan Đurović, 41–42.</ref> Odred je pokrivao prostor studeničkog, deževskog i kosovskomitrovačkog sreza. ''Golijsko-Sjenički četnički odred'' pod komandom poručnika Mirka Tomaševića je bio legalizovan i pripojen Ibarskom četničkom odredu kao njegov Peti bataljon.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=371}}</ref> Takođe, legalizovan je bio i ''Kolašinski četnički odred'' pod komandom vojvode Todora Dobrića, sastavljen od izbeglica iz [[Ibarski Kolašin|Ibarskog Kolašina]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=374}}</ref> Iz izvještaja kvislinške administracije može se nazrijeti obim legalizacije četničkih odreda. Naime, žandarmerijski major [[Milan Kalabić]], načelnik Okruga kragujevačkog 14. februara 1942, navodi da se u oružanim odredima Vlade narodnog spasa na području Šumadije „''nalazi poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima. Naročito je velik broj oficira. Postoje i čitavi odredi koji su kompletni prešli iz organizacije Draže Mihailovića u Srpsku oružanu silu''“. Ističe se kako Mihailovićevi četnici imaju ličnu mržnju protiv partizana, te da "''stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću''".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-215</ref><ref>http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html</ref> Uvidom u još jedan dopis upućen iz načelstva kragujevačkog okruga (ovoga puta iz juna 1942. godine), postaje jasno do kog stupnja su ravnogorski četnici, nakon legalizacije, bili integrisani u [[Kolaboracija|kolaboracionističke]] oružane formacije. Naime, u dokumentu se navode podaci o štabu koji je bio smješten u manastiru Voljavči, a koji je oformio Nikola Kalabić sa nekolicinom oficira iz [[Šumadija|Šumadije]]: "''U jednoj kolibi nalazi se radio-stanica; tu se nalaze oficiri - major Palošević, kapetan Dušan Smiljanić, kapetan Marko Muzikravić, potporučnik Živadin Pavlović i Nikola Kalabić. Sa sobom imaju oko 30 vojnika koji vrše kurirsku službu, brinu se za bezbednost i nabavku namirnica; na dan 14. juna održan je u pomenutoj kolibi sastanak, konferencija delegata iz svih okolnih odreda Srpske državne straže (SDS) koji su uglavnom bili ranije u sastavu odmetničkog odreda D. Mihailovića''".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 220</ref><ref>{{harv|Томанић|2017|p=112}}</ref> Legalizovani četnici su formalno bili u sastavu [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] sve do decembra 1942.<ref name=":0">{{harv|Seton-Watson|1961|p=126}}:"...and operated with the title of 'legal Chetniks' until December 1942, when they were formally incorporated into Nedic's own armed forces."</ref> Naredbom generala [[Paul Bader|Paula Badera]], nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji, izdatom 10. aprila 1942. legalizovani četnici su stavljeni pod komandu nemačkih posadnih divizija na pojedinim područjima, a prilikom svake operacije su bili u obavezi da imaju nemačke oficire za vezu dok su municiju dobijali direktno od Nemaca, a ne od Nedića.<ref>Србија у кризи, Михајло Марковић, Пешић и Синови, 2010, str. 250</ref> Konačno, u Baderovoj izjavi od 7. decembra 1942. se navodi: "''Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani''".<ref>Arhiv VII, NAW-N-T-312, r. 468, s. 8057753-56</ref><ref>{{harv|Stupar|2015|p=126}}</ref> === Legalizacija partizana === Izvestan broj partizana je po slomu ustanka takođe bio legalizovan u odredima Milana Nedića, a najviše u odredima Dimitrija Ljotića zbog čega će se kasnije dodatno rasplamsati građanski rat.<ref>[https://www.cacakmuzej.org.rs/files/nmcacak_zbornik_35.pdf ДРУГИ СВЕТСКИ РАТ У ЧАЧАНСКОМ КРАЈУ - СУПРОТСТАВЉЕНА ТУМАЧЕЊА], ЗБОРНИК РАДОВА НАРОДНОГ МУЗЕЈА XXXV, Горан ДАВИДОВИЋ, Милош ТИМОТИЈЕВИЋ, 2005, 199 - 249 str</ref> Pojedini pripadnici partizanskih jedinica su se stavili i u direktnu službu Nemaca sa kojima su učestvovali u akcijama otkrivanja ilegalnih četnika Draže Mihailovića.<ref>[https://www.cacakmuzej.org.rs/files/nmcacak_zbornik_35.pdf ДРУГИ СВЕТСКИ РАТ У ЧАЧАНСКОМ КРАЈУ - СУПРОТСТАВЉЕНА ТУМАЧЕЊА], ЗБОРНИК РАДОВА НАРОДНОГ МУЗЕЈА XXXV, Горан ДАВИДОВИЋ, Милош ТИМОТИЈЕВИЋ, 2005, 199 - 249 str</ref> Broj četnika i civila koji su na ovaj način izgubili život nije nikada konačno utvrđen. Samo u Takovu je aktivnostima ove grupe Nemcima predato 300 i u smrt oterano preko 300 pristalica Draže Mihailovića.<ref>[https://www.cacakmuzej.org.rs/files/nmcacak_zbornik_35.pdf ДРУГИ СВЕТСКИ РАТ У ЧАЧАНСКОМ КРАЈУ - СУПРОТСТАВЉЕНА ТУМАЧЕЊА], ЗБОРНИК РАДОВА НАРОДНОГ МУЗЕЈА XXXV, Горан ДАВИДОВИЋ, Милош ТИМОТИЈЕВИЋ, 2005, 199 - 249 str</ref> === Borbeno angažovanje legalizovanih četnika === ==== Progon i hvatanje partizana i njihovih simpatizera ==== {{Main|Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.}} [[File:Legalni četnici sprovode Stevana Borotu i Josipa Majera na pogubljenje.jpg|thumb|desno|200px|Legalizovani četnici [[Budimir Bosiljčić|Budimira Bosiljčića]] sprovode [[Stevan Borota|Stevana Borotu]] i [[Josif Majer|Josifa Majera]] na pogubljenje u [[Valjevo|Valjevu]], 27. marta 1942.]] {{citiranje|Situacija je u Srbiji ovakva: cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika.<ref>[http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji]</ref>|Pismo Rudolfa Perhineka, delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. Milivoju Obradoviću, komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona o situaciji u Srbiji}} Legalizovani četnici su tokom decembra 1941. surovo progonili partizanske formacije iz Srbije.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=13}} Legalizovani četnici su zarobili [[Momčilo Mole Radosavljević|Momčila Radosavljevića]], prvog komandanta Čačanskog partizanskog odreda i [[Ratko Mitrović|Ratka Mitrovića]], političkog komesara tog odreda i predali su ih okupatorima koji su ih streljali, dok su Radoslava Azanjca, sekretara okružnog komiteta [[SKOJ]]-a za [[Čačak]], legalizovani četnici zarobili i streljali.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|pp=34, 55, 67}} Miroljuba Matijevića koji je takođe bio sekretar OK SKOJ-a za Čačak su legalizovani četnici zarobili i predali Nemcima koji su ga streljali u [[Banjički logor|logoru na Banjici]].{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=70}} Legalizovani četnici su zarobili i Milana Batu Jankovića, istaknutog čačanskog komunistu koji je bio predsednik Odbora za borbu protiv pete kolone u Čačku 1941. godine, da bi ga zatim usmrtili.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=156}} Legalizovani četnici su predali okupatorima 449 zarobljenih partizana i njihovih pristalica iz čačanskog kraja, koje su ovi nakon toga likvidirali.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=436}}<ref>[http://www.znaci.net/00001/38_26.htm Радисав С. Недовић, Пантелија М. Васовић, Затамњена истина, Чачак, 2006.], стр. 124-151.</ref> Legalizovani četnici Požeškog četničkog odreda pod komandom Manojla Koraća su 18. i 19. decembra 1941. godine uhvatili 30 poimenice poznatih boraca Ariljskog bataljona i predali ih Nemcima, koji su zarobljenike streljali u Užicu 28. decembra iste godine.<ref>Arhiv Jugoslavije, DK, 110, f. 411, s. 691-922</ref><ref>{{harv|Radanović|2015|p=66}}</ref> Žandarmerijski major (u januaru 1942. unaprijeđen u čin potpukovnika) Manojlo Korać, čovjek od Mihailovićevog povjerenja, čiju će komandu priznavati sve do hapšenja od strane [[Gestapo]]a u decembru 1942. godine,<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 8</ref> istovremeno je bio i Pećančev okružni vojvoda. U izvještaju koji je uputio Nedićevoj vladi 23. novembra iste godine, Korać daje bilans svojih aktivnosti iz prethodnih deset mjeseci, otkako je na čelu okruga Užičkog: "''Od kada sam 5. januara 1942. godine Pećančevim dekretom postavljen za okružnog komandanta četničkih odreda uhapšeno je 1195 političkih krivaca, od toga streljano 92, predato Nemcima radi streljanja u Beogradu 50 lica, upućeno u koncentracioni logor u Beogradu 414 lica''."<ref>http://istorijanisa.wikidot.com/rame-uz-rame-sa-nemackim-oruzanim-odredima</ref> U memoarskom spisu objavljenom 2015. godine pod nazivom "''Između Draže i Nedića''", Korać je fenomenu legalizacije četničkih odreda posvetio posebnu pažnju.<ref>https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html</ref> Četnici vojvode Budimira Bosiljčića, koji je priznavao komandu [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], uhvatili su krajem 1941. i početkom 1942. godine veći broj partizana u Tamnavi i predali ih Nemcima. Poznata su imena 19 partizana, stanovnika tamnavskih sela, koji su ubijeni u nemačkim logorima u [[Norveška|Norveškoj]], koje su uhvatili Bosiljčićevi četnici. Najveći broj (5) bili su stanovnici [[Banjani (Ub)|Banjana]], sela u kome je živeo Bosiljčić. Bosiljčićevi četnici su marta 1943. u selu Brgulama kod [[Ub]]a uhvatili šestočlanu [[Jevreji|jevrejsku]] porodicu koja je pobegla iz Beograda kako bi izbegla odvođenje u logor. Uhapšeni Jevreji su predati Nemcima. Bosiljčić je 1943. pristupio JVuO i imenovan je za oficira pri štabu Valjevskog korpusa.<ref>{{harv|Radanović|2015|p=66}}</ref> Legalizovani četnici na području [[Kraljevo|Kraljeva]], [[Ушће (Краљево)|Ušća]] i [[Raška (grad)|Raške]] početkom decembra 1941. započeli su hvatanje boraca [[Kraljevački partizanski odred|Kraljevačkog]] i Kopaoničkog partizanskog odreda. Zarobljeni partizani su predavani Pećančevom vojvodi Mašanu Đuroviću koji je organizovao dva sprovođenja zarobljenika i njihovu predaju Nemcima u [[Niš]]u. Prva grupa brojala je 24 zarobljenika i sprovedena je 15. decembra, dok je druga grupa brojala 48 zarobljenika i sprovedena je 19. decembra. Zarobljeni partizani postali su zatočenici nemačkog [[Logor Crveni krst|logora na Crvenom krstu]] u Nišu. Većina je stradala tokom 1942. godine, dok je manji deo uspeo da preživi proboj iz logora 12. februara 1942.<ref>Miroslav M. Milovanović, Nemački koncentracioni logor na Crvenom krstu u Nišu i streljanja na Bubnju, Beograd-Niš, 1983, str. 102-103</ref><ref>{{harv|Radanović|2015|p=66-67}}</ref> Sve u svemu, od kraja novembra 1941. do proljeća 1942, širom zapadne, sjeverozapadne i [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], legalizovani ravnogorski četnici su učestvovali, samostalno ili u saradnji sa četničkim odredima i grupama koje su prethodnih mjeseci prihvatile ingerenciju kvislinške vlade, u pravom lovu na partizane, kao i na njihove pomagače i simpatizere. Na ovaj način uhvaćeno je nekoliko hiljada ljudi. Ubrzo po zarobljavanju, četnici su strijeljali više stotina partizana, dok su većinu predali njemačkom okupatoru.<ref>http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html</ref> ==== Sukobi sa ljotićevcima ==== Ubrzo po legalizaciji započeli su sukobi između ilegalnih četnika sa legalizovanim četnicima i ljotićevcima. Krajem maja 1942. u blizini Čačka, [[Predrag Raković]] je organizovao napad na Budimira Nikića i njegovu pratnju, kojom prilikom je Nikić ranjen, dok su četvorica njegovih saradnika ubijeni.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=167}}</ref> Krajem juna 1942. još jedan pripadnik ljotićevaca, sveštenik Dragutin Bulić je bio napadnut i ubijen od strane četnika pod Rakovićevom komandom na pijaci u Čačku.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=167}}</ref> U isto vrijeme, u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]] se desio sličan događaj. Poslije odlaska majora [[Milan Kalabić|Milana Kalabića]] (koji je bio dio ilegalne strukture JVuO, ali istovremeno i načelnik okruga, tj. pod ingerencijom Nedićeve vlade; otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]) sa oko 200 ljudi pod svojom komandom u [[Požarevac]], u grad je došao kapetan Rajko Terzić. Počev od aprila 1942, Terzić je hapsio pripadnike i simpatizere ilegalnih četnika i prosljeđivao ih Njemcima koji su ih ubijali ili slali u koncentracione logore u Njemačkoj. Ilegalni četnici su se ubrzo osvetili i ubili Terzića u njegovoj kancelariji.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=167}}</ref> Prema nekim nepotvrđenim navodima, Terzić će posthumno od strane Njemaca biti odlikovan ordenom [[Željezni križ|Gvozdenog krsta]]. == Raspuštanje == Nemačke vojne i obaveštajne strukture su uspele da shvate suštinu procesa legalizacije dok je [[Abwehr]] uključio proces legalizacije u njegovu analizu situacije u Srbiji objavljenu u decembru 1941. Već 20. decembra 1941. u Abwehru shvataju i primećuju da ostaci poraženih Mihailovićevih četničkih grupacija pokušavaju da se pridruže Pećančevim četnicima pa zato insistiraju da "sve Mihailovićeve pristalice treba tretirati kao pobunjenike i nikako drugačije".<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=122}}</ref> Nemački general August Majsner je bio sumnjičav prema legalizovanim četnicima još od kada je došao u Srbiju početkom 1942. Mnogi legalizovani četnički odredi su se u suštini ponašali kao ilegalni četnici, a neki su čak i pripojili sebi novoosnovane legalne četničke odrede.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=192}}</ref> Pošto su Nemci očekivali da bi Saveznici mogli da organizuju invaziju svojih trupa na jugoslovensku obalu Jadranskog mora, odlučili su da u drugoj polovini 1942. godine razoružaju legalizovane četnike, kako one Mihailovićeve, tako i Pećančeve.<ref>{{harv|Đuković|1982|p=54}}: "Кад су у другој половини 1942. године разоружани четници Косте Пећанца и легализовани четници Драже Михаиловића, ..."</ref> Zbog toga su nemačke okupacione vlasti organizovale njihovo razoružavanje, zarobljavanje ili ponovno naoružavanje drugačijim oružjem. Ponovno naoružavanje je bilo organizovano tako da su Nemci oduzimali četnicima njihovo oružje koje je koristilo standardnu municiju i zamenjivali ga oružjem sa nestandardnom municijom koja kada se potroši jedino može da se nabavi od Nemaca. Neke četničke jedinice su bile jednostavno razoružane i raspuštene, a neke razoružane i odvedene u [[Logor Staro sajmište|koncentracioni logor na Starom Sajmištu]] ili u [[Koncentracioni logor Mauthauzen|Mathauzuen]].<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=193}}</ref> Posljednja dva legalizovana četnička odreda (Pećančev kojim je komandovao Mašan Đurović i Mihailovićev pod komandom potpukovnika Momčila Matića) bila su raspuštena sredinom marta 1943. godine.<ref>{{harv|Tomasevich|1979|p=184}}</ref><ref>{{harv|Kazimirović|1995|p=994}}: "Последња два легализована Михаиловићева одреда распуштена су у марту 1943. године."</ref> Ukupno je oko 12.000 legaliziranih Pećančevih i Mihailovićevih četnika bilo raspušteno, mnogo njihovih oficira uhapšeno, te poslano u zarobljeničke logore u Njemačkoj. == Tumačenja == Posleratna propaganda je uporno isticala da su za stradanje partizana u decembru 1941. krivi četnici Draže Mihailovića, uprkos činjenici da odgovornost leži na komandantima i jedinicama koje su se legalizovale kod Milana Nedića, ili grupe koje su bile nezavisne od Mihailovića poput one pod komandom Bože Javorca.<ref>ДРУГИ СВЕТСКИ РАТ У ЧАЧАНСКОМ КРАЈУ - СУПРОТСТАВЉЕНА ТУМАЧЕЊА, ЗБОРНИК РАДОВА НАРОДНОГ МУЗЕЈА XXXV, Горан ДАВИДОВИЋ, Милош ТИМОТИЈЕВИЋ, 2005, 199 - 249 str</ref> [[Stanislav Krakov]] u emigraciji piše: „Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.“<ref>{{harv|Краков|1963|p=280}}</ref> U početku su izveštaji o kolaboracionizmu "legalizovanih" četnika izazvali kritike koje su ubrzo potisnute posle aktivnosti ovih jedinica usmerenih protiv formacija [[Sile Osovine|sila Osovine]] i dobrovoljaca [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]].<ref>{{harv|Đuretić|1993|p=304}}: "The reports about the collaborationism in Serbia were through the "legalized" units (with Nedic) received, at the beginning, with criticism, to be soon suppressed by the anti-fascist "assertion" of these forces fighting against Ljotic's volunteers."</ref> Na suđenju, Mihailović je isticao da je odobrio legalizaciju nekih četničkih jedinica kao najbolji način da se infiltriraju u snage Sila osovine.<ref>{{harv|Heilbrunn|1956|p=117}}: ".. Mihailovitch pointed out that he approved of legalization as the best means for infiltration"</ref> Britanci su u suštini smatrali "legalizaciju" uspešnom obmanom.<ref>{{harv|Wheeler|1980|p=282}}: "As is apparent from the admiring tone of Hudson's despatch, he - and the British in general - tended to regard "legalization" as a good ruse."</ref> U septembru 1942. [[Zaharije Ostojić]] referiše Mihailoviću i obrazlaže pozitivne i negativne posledice legalizacije ističući da je sa jedne strane legalizacijom spašeno ljudstvo i oružje, ali sa druge strane je do značajnog opadanja borbenog duha i discipline legalizovanih jedinica koje uopšte ne izvršavaju naređenja organa JVuO za koju su "potpuno izgubljeni".<ref>Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavija, Vojnoistorijski institut, 1981, str 601</ref> Naime, prema Ostojićevim navodima, došlo je do toga da je "''borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi''", a nisu bili retki ni "''prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom''."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> == Reference == {{Reflist|30em}} == Izvori == {{refbegin|3}} * {{cite book|ref=harv|last=Dimitrijević|first=Bojan B.|title= Vojska Nedićeve Srbije oružane snage srpske vlade 1941-1945|edition=3.|url=https://issuu.com/novo-videlo/docs/nedic_-_copy |year=2020|publisher=Službeni glasnik|isbn=978-86-519-1811-0}} * {{cite book|ref=harv|last=Давидовић|first=Горан|editor=Драган Драшковић|others=Радомир Ристић|title=Kraljevo oktobra 1941. - zbornik radova|year=2003|publisher=Народни Музеј Краљево, Историјски Архив Краљево|chapter=Чачани на опсади Краљева октобра 1941}} * {{cite book|ref=harv|last=Jončić|first=Koča|title=Narodni ustanak i borbe za Kraljevo 1941. godine: zbornik radova naučnog skupa|url=https://books.google.com/books?id=aUsrAAAAMAAJ|year=1985|publisher=Narodna knj.}} * {{cite book|ref=harv|last=Seton-Watson|first=Hugh|title=The East European Revolution|url=https://books.google.com/books?id=ConiAAAAMAAJ|year=1961|publisher=Praeger}} * {{cite book|ref=harv|last=Heilbrunn|first=Otto|title=The Soviet secret services|url=https://books.google.com/books?id=6xc-AQAAIAAJ|year=1956|publisher=Frederick A. Praeger}} * {{cite book|ref=harv|last=Wheeler|first=Mark C.|title=Britain and the war for Yugoslavia, 1940-1943|url=https://books.google.com/books?id=3aB4AAAAIAAJ|year=1980|publisher=East European Monographs &#91;sic&#93;|isbn=978-0-914710-57-8}} * {{cite book|ref=harv|last1=Dear|first1=Ian|last2=Foot|first2=Michael Richard Daniell|title=The Oxford companion to World War II|url=https://books.google.com/books?id=nj0OAQAAMAAJ|year=1995|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-866225-9}} * {{cite book|ref=harv|last=Đuretić|first=Veselin|title=Demolition of Serbs in the 20th Century: Background of the Currentdram in Dismembered Yogoslavia|url=https://books.google.com/books?id=uI1pAAAAMAAJ|year=1993|publisher=Great Lakes Graphics}} * {{cite book|ref=harv|last=Краков|first=Станислав|title=Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа|url=https://issuu.com/novo-videlo/docs/stanislav-krakov-general-milan-nedi |year=1963|publisher=Штампарија Искра|location=Минхен|id=}} * {{Cite book| ref=harv| last=Borković| first = Milan|authorlink = Милан Борковић| title = Kontrarevolucija u Srbiji. Kvislinška uprava u Srbiji 1941—1944 (knjiga 1)|year=1979a| url = http://znaci.net/00001/154.htm| publisher = | location = Beograd|id=}} * {{cite book|ref=harv|last=Đuković|first=Isidor|title=Prva šumadijska brigada|url=https://books.google.com/books?id=4Nd5AAAAIAAJ|year=1982|publisher=Narodna knjiga}} * {{Cite book| ref=harv| last=Petranović| first = Branko|authorlink = Бранко Петрановић| title = Srbija u Drugom svetskom ratu 1939—1945|year=1992| url = http://znaci.net/00001/92.htm| publisher = Vojnoizdavački i novinski centar| location = Beograd|id=}} * {{cite book | ref=harv |last=Petranović |first=Branko |author-link= |date=1997 |title= Istoričar i njegova epoha |location= |publisher=Универзитет Црне Горе |isbn=}} * {{cite book|ref=harv|last=Kazimirović|first=Vasa|title=Srbija i Jugoslavija: 1914-1945|url=https://books.google.com/books?id=onlpAAAAMAAJ|year=1995|publisher=Prizma}} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} * {{cite book|ref=harv|last=Radanović|first=Milan|title=Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji|year=2015|url= https://www.academia.edu/45434289/KAZNA_i_ZLO%C4%8CIN_Snage_kolaboracije_u_Srbiji_Drugo_dopunjeno_izdanje|publisher=Rosa Luxemburg Stiftung|location=Beograd|isbn=978-86-88745-15-4}} * {{cite book|ref=harv|last=Tomasevich|first=Jozo|title=Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945|url=https://books.google.rs/books/about/%C4%8Cetnici_u_drugom_svjetskom_ratu_1941_19.html?id=GvUCAAAAMAAJ&redir_esc=y|year=1979|publisher=Sveučilišna naklada Liber|location=Zagreb|isbn=}} * {{cite book|ref=harv|last=Stupar|first=Dušan|title=Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945|url=|year=2015|publisher=Vukotić media|isbn=}} * {{cite journal|last=Томанић|first=Борис|date=2017.|title=Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2017_1554881807.pdf |journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1|pages=112}} * {{cite book|ref=harv|last1=Давидовић|first1=Горан|last2=Тимотијевић|first2= Милош |author-link= |date= 2006 |title= ОСВЕТЉАВАЊЕ ИСТИНЕ ДОКУМЕНТА ЗА ПОЛИТИЧКУ И ВОЈНУ ИСТОРИЈУ ЧАЧКА 1938-1941 КЊИГА ПРВА |url=https://arhivcacak.org.rs/wp-content/uploads/doc/osvetljavanje-istine.pdf |location=Чачак-Краљево |publisher=Народни музеј Чачак, Историјски архив Чачак, Народни музеј Краљево |page= |isbn=}} {{refend}} {{DEFAULTSORT:Legalizovani cetnici}} [[Kategorija:Četnici| ]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Istorija Srbije]] shvjceg7pk3jafwihutgq7ao8okkh57 41262780 41262776 2022-08-23T09:05:59Z 87.116.165.242 wikitext text/x-wiki :''Ovaj članak se odnosi na oružane formacije u sastavu [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] koje su nastale legalizovanjem nekadašnjih pripadnika četničkih odreda [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] kod marionetske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Nedićeve vlade u Srbiji]] u okupiranoj Kraljevini [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslaviji tokom drugog svetskog rata]]. Za ostale četničke formacije i širi kontekst v. [[Četnici]]'' {{Infookvir vojna postrojba |naziv= Legalizovani četnici |slika= [[File:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|250px]] |opis slike= Legalizovani četnici u Srbiji 1942. |osnovana datum= novembar i decembar 1941. |ukinuta datum= mart 1943. |period= |država= {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Kraljevina Jugoslavija pod okupacijom Sila Osovine]] |odanost= {{flagicon image|Flag of the Government of National Salvation 2.png}} [[Nedićeva Srbija]] |grana= [[Srpska državna straža]] |vrsta= |uloga= |specijalizacija= |veličina= 20 odreda |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka= |sjedište= |nadimak= |zaštitnik= |geslo= |boje= |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= Proterivanje [[partizan]]a iz Srbije u decembru 1941. |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena= mart 1943. |zapovjednik= |istaknuti zapovjednici= [[Predrag Raković]] <br> [[Miloje Mojsilović]] <br> [[Miloš Glišić]] <br> [[Manojlo Korać]] <br>[[Božidar Ćosović]] <br> [[Mašan Đurović]] <br> Mirko Tomašević <br> Todor Dobrić |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} '''Legalizovani četnici''' je naziv oružanih formacija u sastavu [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] koje su nastale legalizovanjem nekadašnjih pripadnika četničkih odreda - [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]] (JVuO) kod marionetske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Nedićeve vlade u Srbiji]] u okupiranoj Kraljevini [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslaviji tokom drugog svetskog rata]]. Formiranje ovih formacija je počelo u novembru i decembru 1941. godine, a poslednja dva odreda legalizovanih četnika su raspuštena u martu 1943. Kada je došlo do konačnog sloma ustanka u Srbiji, u dva talasa, prvom tokom novembra i decembra 1941. i drugom početkom 1942. godine, najveći broj pripadnika četničkih jedinica, tj. JVuO (ukupno oko 20 četničkih odreda) legalizovao se kod Vlade Nacionalnog Spasa Milana Nedića, formalno u sastavu [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]]. Na taj način je deo JVuO uspešno izbegao uništenje tokom ofanzive nemačkih trupa na ustanike za razliku od komunističkih formacija (partizana) koje su bile razbijene i proterane iz Srbije. Legalizacija je imala pozitivne strane u tome što je doprinela da se sačuva ljudstvo i naoružanje dela ustanika, ali je imala i negativne posledice u opadanju borbenog duha i discipline i potpunog odbijanja naređenja dobijenih od strane JVuO za koju su praktično postali neupotrebljivi. Nakon sloma ustanka došlo je do odmazde za događaje u ustanku koja je u najvećoj meri bila usmerena na partizane i njihove simpatizere. U njihovim surovim progonima su u decembru 1941. aktivno učešće uzeli i odredi legalizovanih četnika koji su hvatali na terenu pripadnike komunističkih formacija i najčešće ih predavali Nemcima koji su ih streljali. Partizanska propaganda je uporno zanemarivala činjenicu da su u pitanju bili legalizovani četnici i neprestano krivila četnike Draže Mihailovića za stradanje partizana i njihovih simpatizera u Srbiji u decembru 1941. Tokom 1942. legalizovani četnici su se sukobljavali i sa ljotićevcima i sa četnicima Draže Mihailovića. Legalizovani četnici su na osnovu početnih izveštaja o kolaboracionizmu inicijalno bili kritikovani od strane saveznika, ali su kritike uskoro bile potisnute posle izveštaja o aktivnostima ovih jedinica usmerenih protiv formacija sila osovine i ljotićevaca. Britanci su u suštini smatrali "legalizaciju" uspešnom obmanom. == Legalizacija kod Vlade Nacionalnog Spasa u Srbiji == === Prvi talas legalizacije u novembru i decembru 1941. === {{citiranje|U početku još u decembru [1941. godine] video sam jasno ovo: Ljotićevci naslanjajući se na Nemce imaju za cilj da najpre sa nama sarađuju dok se unište komunisti, pa posle pomoću Nemaca da likvidiraju i našu organizaciju i naše odrede. Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i Ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali »saveznici«.<ref>[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_209.htm Извештај Раковића Михаиловићу од децембра 1942, - [[Зборник докумената и података о народноослободилачком рату југословенских народа]], том XIV (четнички документи), књига 1, Војноиздавачки завод, Београд] {{Wayback|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_1_209.htm |date=20120307190850 }}, Приступљено 24. 4. 2013.</ref>|Izvještaj [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] iz decembra 1942.}} {{citiranje|Ovom akcijom je [[Milan Nedić|Nedić]] uspeo da spase sve Mihailovićeve četničke odrede na terenu gde je imala da otpočne velika nemačka vojna akcija i koji su se ovako bili pretvorili u pomoćne trupe srpske vlade. Nedić je smatrao da je potrebno da ostane na terenu živa srpska nacionalna snaga, bez obzira da li su to njegove stvarne pristalice ili pripadnici pokreta otpora Mihailovića. Za pretsednika vlade su to sve bili Srbi koji se bore za opstanak srpskog naroda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 281</ref>| [[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četnika}} Nakon sloma ustanka u Srbiji krajem 1941. dolazi do legalizacije najvećeg dela jedinica četnika pod komandom Draže Mihailovića koja je bila sprovođena u dva talasa. Prvi talas je bio u periodu novembar/decembar 1941. kada su sljedeće četničke jedinice prihvatile legalizaciju kod srpske marionetske vlade: * Ljubićki odred pod komandom [[Predrag Raković|Rakovića]] *Požeški odred pod komandom [[Miloš Glišić|Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Ignjatovića]] *Užičko-požeški odred pod komandom Manojla Koraća *Crnogorski odred pod komandom Nikole Mladenovića *Odredi pod komandom Vojislava Pantelića u Loznici, odred kapetana Radovana Stojanovića, odred [[Živojin Lazović|Živana Lazovića]] u beogradskom okrugu, odred kapetana Borivoja Rajkovića u [[Kosjerić]]u, [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] i drugi<ref>{{harv|Borković|1979a|p=270}}</ref><ref>{{harv|Petranović|1992|p=271}}</ref><ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=122}}</ref> Prvi talas legalizacije snaga pod Mihailovićevom komandom uslijedio je nakon sastanka održanog na [[Ravna gora|Ravnoj gori]], 30. novembra 1941. godine, kome su, pored samog Mihailovića, prisustvovali komandanti odredâ, uglavnom onih sa područja [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]]. Činjenica da zapisnik sa samog sastanka nije pronađen i gotovo je izvjesno da nije ni vođen, upućuje na zaključak da je Mihailović instrukciju, tj. naredbu o legalizaciji svojim komandantima prenio usmenim putem. Za sastanak se naknadno saznalo iz sekundarnih izvora, tj. iz svjedočenja prisutnih oficira ili iz depeša upućenih Mihailoviću. Tako je [[Miloš Glišić]] (major vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik štaba Požeškog četničkog odreda, kao ratni zločinac osuđen na smrt), na suđenju u vezi sa sastankom četničkih komandanata od 30. novembra, izjavio sljedeće: "Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje."<ref>Izdajnik i ratni zločinac Draža Mihailović pred sudom, Stenografske beleške, Beograd, 1946, str. 68</ref><ref>{{harv|Borković|1979a|p=267}}</ref> Takođe, iz opširnog pisma koje je decembra 1942. kapetan Raković poslao Mihailoviću, može se zaključiti da je sastanak održan krajem novembra 1941.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 766-767</ref><ref>{{harv|Radanović|2015|p=61}}</ref> Legalizovani Mihailovićevi četnički odredi postali su dio Nedićevih pomoćnih trupa, sa statusom sličnim onom [[Četnici Koste Pećanca|četničkih odreda Koste Pećanca]], koji su se krajem avgusta 1941. pridružili snagama Nedićeve vlade. Jednom naredbom generala Badera, datiranom 10. aprila 1942, svi odredi [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljaca]], kao i svi Pećančevi i legalizirani Mihailovićevi četnici stavljeni su pod komandu njemačkih posadnih divizija na raznim područjima. Dati su im specijalni brojevi (D-1 do D-19 dobrovoljačkim jedinicama, C-20 do C-38 »samostalnim četnicima«, tj. legaliziranim Mihailovićevim četnicima i C-39 do C-101 četničkim odredima Koste Pećanca) i njihovu je aktivnost trebalo strogo kontrolirati: dodijeljena su im posebna područja s kojih ne smiju pokrenuti bez njemačkog naređenja; sve operacije ovih jedinica, još uvijek pod Nedićevom komandom, trebalo je unaprijed prijaviti njemačkim oblasnim ili okružnim komandama na čijem su području stacionirane; svi ti odredi moraju prilikom operacija imati njemačkog oficira za vezu; svi zahtjevi za municiju, koji su Nijemcima stizali preko srpske vlade, trebalo je od tada podnositi izravno njemačkoj oblasnoj ili okružnoj komandi kod koje je odred lociran.<ref>{{harv|Tomasevich|1979|p=183-184}}</ref> Major [[Manojlo Korać]], bivši Pećančev oficir, inače zapovjednik jedne od četničkih kolona za [[Napad četnika na Užičku republiku|napad na partizanske snage u Užicu]], 31. oktobra 1941, nakon legalizacije je postao okružni načelnik u Užicu, a istovremeno je bio komandant Grupe užičko-požeških odreda. U toj, po karakteru i suštini, kvislinškoj formaciji, proljeća 1942. će boraviti i sam Draža Mihailović, kada je odlučio da napusti Srbiju, da bi se uputio za [[Crna Gora|Crnu Goru]], gdje će se, pod zaštitom [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], nalaziti sve do maja 1943. Britanski kapetan [[Bil Hadson]], koga je Mihailović "''ostavio na cedilu''" prilikom [[Operacija Mihailović|njemačkog udara na Ravnu goru]], javlja svojoj centrali u [[Kairo|Kairu]] da "''kada je Mihailović krenuo u Crnu Goru rano iduće godine, njegov štab je mogao da nastavi put bez velike teškoće, legalizujući se kao deo Požeškog korpusa''."<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, str. 55</ref><ref>{{harv|Stupar|2015|p=124}}</ref> Pored navedenih četničkih odreda, legalizovao se i odred pod komandom majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]], kasnijeg komandanta Timočkog korpusa. Jovanović je postao komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u, gdje su, kao legalni, raspoređeni brojni Mihailovićevi oficiri. Među njima su bili kapetan Vladimir Komarčević (kasnije komandant Kolubarskog korpusa), zatim [[Neško Nedić]], budući komandant Valjevskog korpusa, te poručnik Miloš Radosavljević. Poručnik Toma Aleksić je raspoređen na službu u [[Zlot (Bor)|Zlot]], kapetan Mirić u [[Žagubica|Žagubicu]], dok je kapetan Toma Obradović dobio raspored u [[Knjaževac]]. U [[Valjevo|Valjevu]] su na službi u vojnim formacijama Nedićevog režima bili major Ljubomir Vojteh, komandant Valjevskog četničkog odreda i kapetan Selimir Popović.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, str. 232</ref><ref>{{harv|Stupar|2015|p=124-125}}</ref> Krajem 1941. [[Božidar Ćosović]] je legalizovao njegov ''Javorski četnički odred'' koji je bio preimenovan u ''Javorski samostalni četnički odred'' kodnog naziva C-37.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=374}}</ref> Pošto Ćosović nije izvršavao naređenja nadležne njemačke komande, njegov je odred rasformiran jula 1942. godine, ali je Ćosović zadržao oružje, postao ponovo ilegalan i imao brojne oružane sukobe sa okupatorskim snagama, kao i sa [[Muslimanska milicija Sandžaka|Sandžačkom muslimanskom milicijom.]] Ponašanje pripadnika odreda pod Ćosovićevom komandom je bilo ispod svake kritike, obzirom da je lokalno stanovništvo bilo pljačkano, premlaćivano i ubijano. U nemilosti su bili čak i oficiri [[Srpska državna straža|SDS]]-a delegirani u njegovu štabu.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=376}}</ref> Vrhovna komanda JVuO će Ćosovića (kao i Mašana Đurovića, ali i mnoge druge), zbog progona Mihailovićevih četnika za račun okupatora, samovolje i brojnih drugih prestupa, staviti pod [[Crne trojke|slovo "Z"]] i sredinom 1943. godine će obojica biti likvidirani od strane ravnogorskih četnika. Božidar Ćosović-Javorski je, barem zvanično, pripadao odredima generala Mihailovića znatno duže od Mašana Đurovića.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=1041-1042}}</ref> Jeličko-moravički četnički odred kojim je komandovao Miloje Mojsilović se legalizovao 9. novembra 1941. i od tada nad ovim odredom Draža Mihailović nije imao komandu, a okupaciona vlast je preko svoje štampe navodila ovaj odred kao prvi primer propasti vojske pod Mihailovićevom organizacijom.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=413}} Kroz legalizaciju dijela četničkih odreda kod Nedićeve vlade, Mihailovićev pokret je uspješno izbjegao uništenje tokom njemačke ofanzive protiv ustanika, za razliku od komunističkih snaga koje su bile potpuno razbijene i uništene ili protjerane iz Srbije.<ref>{{harv|Dear|Foot|1995|p=1299}}: "By partially 'legalizing' itself with the Nedic regime, it had managed to escape destruction in the German offensive which chased the Partisans out of Serbia"</ref> S jedne strane, Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta, a s druge strane, Mihailović je spasavao svoje odrede od uništenja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka.<ref>{{harv|Petranović|1992|p=271}}</ref> U proljeće 1942. sjedište JVuO i njihove glavne aktivnosti su bili prenijeti u Crnu Goru i Bosnu, dok je u Srbiji ostalo oko 20 legalizovanih četničkih odreda u službi Nedićeve vlade.<ref>{{cite book|title=Tokovi revolucije|url=https://books.google.com/books?id=BhjjAAAAMAAJ|year=1986|publisher=Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije|page=294|quote=У пролеће 1942. седиште четничке организације и деловања пребачено је у Црну Гору и Босну. У Србији је остало око 20 легализованих четничких одреда у служби Недићеве владе.}}</ref> Pored legalizovanih četnika, na terenu su i dalje postojali i ilegalni četnički odredi pod komandom [[Dragoslav Račić|Račića]], [[Dragutin Keserović|Keserovića]], [[Velimir Piletić|Piletića]] i drugih a koje su Nemci progonili.<ref>{{harv|Petranović|1997|p=231}}: "... илегални четнички одреди које су Немци прогонили (Рачића, Кесеровића, Пилетића и других)."</ref> === Drugi talas legalizacije početkom 1942. === [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] Tokom drugog talasa legalizacije koji se desio početkom 1942. marionetska vlada u Srbiji je čak osnivala nove četničke odrede kao već legalizovane, kao ''Ribnički odred'' u valjevskom kraju.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=121}}</ref> Najveći broj četničkih odreda legalizovanih u drugom talasu je prvo bio ilegalan i pod komandom Draže Mihailovića, a zatim legalizovan. ''Požeški četnički odred'' pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] je bio preimenovan u ''Sandžački vojni četnički odred'' kada je bio legalizovan kod Vlade nacionalnog spasa.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=XXV}}: "... Додајмо и да се легализовани четнички одред мајора Глишића, при влади Mилана Недића, такође звао „Санџачки војни четнички одред“ "</ref> Ilegalni ''Suvoplaninski četnički odred'' pod komandom Mašana Đurovića sa 520 vojnika je bio legalizovan i preimenovan u ''Ibarski četnički odred'' kodnog naziva C-54 i bio je sastavljen od nekoliko bataljona čije je sedište bilo prvo u [[Raška (grad)|Raškoj]], a zatim u [[Јошаничка Бања|Jošaničkoj Banji]].<ref>{{harv|Живковић|2017|pp=260, 371}}</ref> Broj vojnika koji su pripadali ovom odredu je narastao na više od 1.200 vojnika i oficira do početka 1942.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=371}}</ref> Tokom februara i marta 1942. godine, Draža Mihailović je sa Đurovićem vodio veoma žustru prepisku.<ref>https://www.rastko.rs/istorija/delo/13229</ref> Pri štabu vojvode Đurovića u Raškoj, angažovan je bio i artiljerijski poručnik (kasnije kapetan) Dragor Pavlović, komandant Deževske brigade JVuO, koji se u Ibarskom četničkom odredu legalizovao krajem 1941.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=381}}</ref> Đurović je, 1. juna 1942. godine, uhvatio britanskog kapetana Kristija Lorensa (Christie Lawrence), četničkog poručnika Dimitrija Cvetkovića i još nekolicinu četnika, odveo ih za [[Beograd]], te predao Njemcima.<ref>Zbornik NOR-a, XIV, knj. 1, str. 438</ref><ref>{{harv|Stupar|2015|p=274}}</ref> Do avgusta 1942, Njemci su u potpunosti ustrojili Ibarski četnički odred, koji je tada brojao tačno 1000 ljudi - 90 oficira i 910 podoficira i boraca. Njemački bezbjedonosni organi ističu da Đurović pod svojom komandom ima "''najveću naoružanu jedinicu u srpskom prostoru''", tj. u [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|okupiranoj Srbiji]].<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, Đ-334, Mašan Đurović, 41–42.</ref> Odred je pokrivao prostor studeničkog, deževskog i kosovskomitrovačkog sreza. ''Golijsko-Sjenički četnički odred'' pod komandom poručnika Mirka Tomaševića je bio legalizovan i pripojen Ibarskom četničkom odredu kao njegov Peti bataljon.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=371}}</ref> Takođe, legalizovan je bio i ''Kolašinski četnički odred'' pod komandom vojvode Todora Dobrića, sastavljen od izbeglica iz [[Ibarski Kolašin|Ibarskog Kolašina]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=374}}</ref> Iz izvještaja kvislinške administracije može se nazrijeti obim legalizacije četničkih odreda. Naime, žandarmerijski major [[Milan Kalabić]], načelnik Okruga kragujevačkog 14. februara 1942, navodi da se u oružanim odredima Vlade narodnog spasa na području Šumadije „''nalazi poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima. Naročito je velik broj oficira. Postoje i čitavi odredi koji su kompletni prešli iz organizacije Draže Mihailovića u Srpsku oružanu silu''“. Ističe se kako Mihailovićevi četnici imaju ličnu mržnju protiv partizana, te da "''stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću''".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-215</ref><ref>http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html</ref> Uvidom u još jedan dopis upućen iz načelstva kragujevačkog okruga (ovoga puta iz juna 1942. godine), postaje jasno do kog stupnja su ravnogorski četnici, nakon legalizacije, bili integrisani u [[Kolaboracija|kolaboracionističke]] oružane formacije. Naime, u dokumentu se navode podaci o štabu koji je bio smješten u manastiru Voljavči, a koji je oformio Nikola Kalabić sa nekolicinom oficira iz [[Šumadija|Šumadije]]: "''U jednoj kolibi nalazi se radio-stanica; tu se nalaze oficiri - major Palošević, kapetan Dušan Smiljanić, kapetan Marko Muzikravić, potporučnik Živadin Pavlović i Nikola Kalabić. Sa sobom imaju oko 30 vojnika koji vrše kurirsku službu, brinu se za bezbednost i nabavku namirnica; na dan 14. juna održan je u pomenutoj kolibi sastanak, konferencija delegata iz svih okolnih odreda Srpske državne straže (SDS) koji su uglavnom bili ranije u sastavu odmetničkog odreda D. Mihailovića''".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 220</ref><ref>{{harv|Томанић|2017|p=112}}</ref> Legalizovani četnici su formalno bili u sastavu [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] sve do decembra 1942.<ref name=":0">{{harv|Seton-Watson|1961|p=126}}:"...and operated with the title of 'legal Chetniks' until December 1942, when they were formally incorporated into Nedic's own armed forces."</ref> Naredbom generala [[Paul Bader|Paula Badera]], nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji, izdatom 10. aprila 1942. legalizovani četnici su stavljeni pod komandu nemačkih posadnih divizija na pojedinim područjima, a prilikom svake operacije su bili u obavezi da imaju nemačke oficire za vezu dok su municiju dobijali direktno od Nemaca, a ne od Nedića.<ref>Србија у кризи, Михајло Марковић, Пешић и Синови, 2010, str. 250</ref> Konačno, u Baderovoj izjavi od 7. decembra 1942. se navodi: "''Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani''".<ref>Arhiv VII, NAW-N-T-312, r. 468, s. 8057753-56</ref><ref>{{harv|Stupar|2015|p=126}}</ref> === Legalizacija partizana === Izvestan broj partizana je po slomu ustanka takođe bio legalizovan u odredima Milana Nedića, a najviše u odredima Dimitrija Ljotića zbog čega će se kasnije dodatno rasplamsati građanski rat.<ref>[https://www.cacakmuzej.org.rs/files/nmcacak_zbornik_35.pdf ДРУГИ СВЕТСКИ РАТ У ЧАЧАНСКОМ КРАЈУ - СУПРОТСТАВЉЕНА ТУМАЧЕЊА], ЗБОРНИК РАДОВА НАРОДНОГ МУЗЕЈА XXXV, Горан ДАВИДОВИЋ, Милош ТИМОТИЈЕВИЋ, 2005, 199 - 249 str</ref> Pojedini pripadnici partizanskih jedinica su se stavili i u direktnu službu Nemaca sa kojima su učestvovali u akcijama otkrivanja ilegalnih četnika Draže Mihailovića.<ref>[https://www.cacakmuzej.org.rs/files/nmcacak_zbornik_35.pdf ДРУГИ СВЕТСКИ РАТ У ЧАЧАНСКОМ КРАЈУ - СУПРОТСТАВЉЕНА ТУМАЧЕЊА], ЗБОРНИК РАДОВА НАРОДНОГ МУЗЕЈА XXXV, Горан ДАВИДОВИЋ, Милош ТИМОТИЈЕВИЋ, 2005, 199 - 249 str</ref> Broj četnika i civila koji su na ovaj način izgubili život nije nikada konačno utvrđen. Samo u Takovu je aktivnostima ove grupe Nemcima predato 300 i u smrt oterano preko 300 pristalica Draže Mihailovića.<ref>[https://www.cacakmuzej.org.rs/files/nmcacak_zbornik_35.pdf ДРУГИ СВЕТСКИ РАТ У ЧАЧАНСКОМ КРАЈУ - СУПРОТСТАВЉЕНА ТУМАЧЕЊА], ЗБОРНИК РАДОВА НАРОДНОГ МУЗЕЈА XXXV, Горан ДАВИДОВИЋ, Милош ТИМОТИЈЕВИЋ, 2005, 199 - 249 str</ref> === Borbeno angažovanje legalizovanih četnika === ==== Progon i hvatanje partizana i njihovih simpatizera ==== {{Main|Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.}} [[File:Legalni četnici sprovode Stevana Borotu i Josipa Majera na pogubljenje.jpg|thumb|desno|200px|Legalizovani četnici [[Budimir Bosiljčić|Budimira Bosiljčića]] sprovode [[Stevan Borota|Stevana Borotu]] i [[Josif Majer|Josifa Majera]] na pogubljenje u [[Valjevo|Valjevu]], 27. marta 1942.]] {{citiranje|Situacija je u Srbiji ovakva: cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika.<ref>[http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji]</ref>|Pismo [[Rudolf Perhinek|Rudolfa Perhineka]], delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. Milivoju Obradoviću, komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona o situaciji u Srbiji}} Legalizovani četnici su tokom decembra 1941. surovo progonili partizanske formacije iz Srbije.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=13}} Legalizovani četnici su zarobili [[Momčilo Mole Radosavljević|Momčila Radosavljevića]], prvog komandanta Čačanskog partizanskog odreda i [[Ratko Mitrović|Ratka Mitrovića]], političkog komesara tog odreda i predali su ih okupatorima koji su ih streljali, dok su Radoslava Azanjca, sekretara okružnog komiteta [[SKOJ]]-a za [[Čačak]], legalizovani četnici zarobili i streljali.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|pp=34, 55, 67}} Miroljuba Matijevića koji je takođe bio sekretar OK SKOJ-a za Čačak su legalizovani četnici zarobili i predali Nemcima koji su ga streljali u [[Banjički logor|logoru na Banjici]].{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=70}} Legalizovani četnici su zarobili i Milana Batu Jankovića, istaknutog čačanskog komunistu koji je bio predsednik Odbora za borbu protiv pete kolone u Čačku 1941. godine, da bi ga zatim usmrtili.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=156}} Legalizovani četnici su predali okupatorima 449 zarobljenih partizana i njihovih pristalica iz čačanskog kraja, koje su ovi nakon toga likvidirali.{{sfn|Давидовић|Тимотијевић|2006|p=436}}<ref>[http://www.znaci.net/00001/38_26.htm Радисав С. Недовић, Пантелија М. Васовић, Затамњена истина, Чачак, 2006.], стр. 124-151.</ref> Legalizovani četnici Požeškog četničkog odreda pod komandom Manojla Koraća su 18. i 19. decembra 1941. godine uhvatili 30 poimenice poznatih boraca Ariljskog bataljona i predali ih Nemcima, koji su zarobljenike streljali u Užicu 28. decembra iste godine.<ref>Arhiv Jugoslavije, DK, 110, f. 411, s. 691-922</ref><ref>{{harv|Radanović|2015|p=66}}</ref> Žandarmerijski major (u januaru 1942. unaprijeđen u čin potpukovnika) Manojlo Korać, čovjek od Mihailovićevog povjerenja, čiju će komandu priznavati sve do hapšenja od strane [[Gestapo]]a u decembru 1942. godine,<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 8</ref> istovremeno je bio i Pećančev okružni vojvoda. U izvještaju koji je uputio Nedićevoj vladi 23. novembra iste godine, Korać daje bilans svojih aktivnosti iz prethodnih deset mjeseci, otkako je na čelu okruga Užičkog: "''Od kada sam 5. januara 1942. godine Pećančevim dekretom postavljen za okružnog komandanta četničkih odreda uhapšeno je 1195 političkih krivaca, od toga streljano 92, predato Nemcima radi streljanja u Beogradu 50 lica, upućeno u koncentracioni logor u Beogradu 414 lica''."<ref>http://istorijanisa.wikidot.com/rame-uz-rame-sa-nemackim-oruzanim-odredima</ref> U memoarskom spisu objavljenom 2015. godine pod nazivom "''Između Draže i Nedića''", Korać je fenomenu legalizacije četničkih odreda posvetio posebnu pažnju.<ref>https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html</ref> Četnici vojvode Budimira Bosiljčića, koji je priznavao komandu [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], uhvatili su krajem 1941. i početkom 1942. godine veći broj partizana u Tamnavi i predali ih Nemcima. Poznata su imena 19 partizana, stanovnika tamnavskih sela, koji su ubijeni u nemačkim logorima u [[Norveška|Norveškoj]], koje su uhvatili Bosiljčićevi četnici. Najveći broj (5) bili su stanovnici [[Banjani (Ub)|Banjana]], sela u kome je živeo Bosiljčić. Bosiljčićevi četnici su marta 1943. u selu Brgulama kod [[Ub]]a uhvatili šestočlanu [[Jevreji|jevrejsku]] porodicu koja je pobegla iz Beograda kako bi izbegla odvođenje u logor. Uhapšeni Jevreji su predati Nemcima. Bosiljčić je 1943. pristupio JVuO i imenovan je za oficira pri štabu Valjevskog korpusa.<ref>{{harv|Radanović|2015|p=66}}</ref> Legalizovani četnici na području [[Kraljevo|Kraljeva]], [[Ушће (Краљево)|Ušća]] i [[Raška (grad)|Raške]] početkom decembra 1941. započeli su hvatanje boraca [[Kraljevački partizanski odred|Kraljevačkog]] i Kopaoničkog partizanskog odreda. Zarobljeni partizani su predavani Pećančevom vojvodi Mašanu Đuroviću koji je organizovao dva sprovođenja zarobljenika i njihovu predaju Nemcima u [[Niš]]u. Prva grupa brojala je 24 zarobljenika i sprovedena je 15. decembra, dok je druga grupa brojala 48 zarobljenika i sprovedena je 19. decembra. Zarobljeni partizani postali su zatočenici nemačkog [[Logor Crveni krst|logora na Crvenom krstu]] u Nišu. Većina je stradala tokom 1942. godine, dok je manji deo uspeo da preživi proboj iz logora 12. februara 1942.<ref>Miroslav M. Milovanović, Nemački koncentracioni logor na Crvenom krstu u Nišu i streljanja na Bubnju, Beograd-Niš, 1983, str. 102-103</ref><ref>{{harv|Radanović|2015|p=66-67}}</ref> Sve u svemu, od kraja novembra 1941. do proljeća 1942, širom zapadne, sjeverozapadne i [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], legalizovani ravnogorski četnici su učestvovali, samostalno ili u saradnji sa četničkim odredima i grupama koje su prethodnih mjeseci prihvatile ingerenciju kvislinške vlade, u pravom lovu na partizane, kao i na njihove pomagače i simpatizere. Na ovaj način uhvaćeno je nekoliko hiljada ljudi. Ubrzo po zarobljavanju, četnici su strijeljali više stotina partizana, dok su većinu predali njemačkom okupatoru.<ref>http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html</ref> ==== Sukobi sa ljotićevcima ==== Ubrzo po legalizaciji započeli su sukobi između ilegalnih četnika sa legalizovanim četnicima i ljotićevcima. Krajem maja 1942. u blizini Čačka, [[Predrag Raković]] je organizovao napad na Budimira Nikića i njegovu pratnju, kojom prilikom je Nikić ranjen, dok su četvorica njegovih saradnika ubijeni.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=167}}</ref> Krajem juna 1942. još jedan pripadnik ljotićevaca, sveštenik Dragutin Bulić je bio napadnut i ubijen od strane četnika pod Rakovićevom komandom na pijaci u Čačku.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=167}}</ref> U isto vrijeme, u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]] se desio sličan događaj. Poslije odlaska majora [[Milan Kalabić|Milana Kalabića]] (koji je bio dio ilegalne strukture JVuO, ali istovremeno i načelnik okruga, tj. pod ingerencijom Nedićeve vlade; otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]) sa oko 200 ljudi pod svojom komandom u [[Požarevac]], u grad je došao kapetan Rajko Terzić. Počev od aprila 1942, Terzić je hapsio pripadnike i simpatizere ilegalnih četnika i prosljeđivao ih Njemcima koji su ih ubijali ili slali u koncentracione logore u Njemačkoj. Ilegalni četnici su se ubrzo osvetili i ubili Terzića u njegovoj kancelariji.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=167}}</ref> Prema nekim nepotvrđenim navodima, Terzić će posthumno od strane Njemaca biti odlikovan ordenom [[Željezni križ|Gvozdenog krsta]]. == Raspuštanje == Nemačke vojne i obaveštajne strukture su uspele da shvate suštinu procesa legalizacije dok je [[Abwehr]] uključio proces legalizacije u njegovu analizu situacije u Srbiji objavljenu u decembru 1941. Već 20. decembra 1941. u Abwehru shvataju i primećuju da ostaci poraženih Mihailovićevih četničkih grupacija pokušavaju da se pridruže Pećančevim četnicima pa zato insistiraju da "sve Mihailovićeve pristalice treba tretirati kao pobunjenike i nikako drugačije".<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=122}}</ref> Nemački general August Majsner je bio sumnjičav prema legalizovanim četnicima još od kada je došao u Srbiju početkom 1942. Mnogi legalizovani četnički odredi su se u suštini ponašali kao ilegalni četnici, a neki su čak i pripojili sebi novoosnovane legalne četničke odrede.<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=192}}</ref> Pošto su Nemci očekivali da bi Saveznici mogli da organizuju invaziju svojih trupa na jugoslovensku obalu Jadranskog mora, odlučili su da u drugoj polovini 1942. godine razoružaju legalizovane četnike, kako one Mihailovićeve, tako i Pećančeve.<ref>{{harv|Đuković|1982|p=54}}: "Кад су у другој половини 1942. године разоружани четници Косте Пећанца и легализовани четници Драже Михаиловића, ..."</ref> Zbog toga su nemačke okupacione vlasti organizovale njihovo razoružavanje, zarobljavanje ili ponovno naoružavanje drugačijim oružjem. Ponovno naoružavanje je bilo organizovano tako da su Nemci oduzimali četnicima njihovo oružje koje je koristilo standardnu municiju i zamenjivali ga oružjem sa nestandardnom municijom koja kada se potroši jedino može da se nabavi od Nemaca. Neke četničke jedinice su bile jednostavno razoružane i raspuštene, a neke razoružane i odvedene u [[Logor Staro sajmište|koncentracioni logor na Starom Sajmištu]] ili u [[Koncentracioni logor Mauthauzen|Mathauzuen]].<ref>{{harv|Dimitrijević|2020|p=193}}</ref> Posljednja dva legalizovana četnička odreda (Pećančev kojim je komandovao Mašan Đurović i Mihailovićev pod komandom potpukovnika Momčila Matića) bila su raspuštena sredinom marta 1943. godine.<ref>{{harv|Tomasevich|1979|p=184}}</ref><ref>{{harv|Kazimirović|1995|p=994}}: "Последња два легализована Михаиловићева одреда распуштена су у марту 1943. године."</ref> Ukupno je oko 12.000 legaliziranih Pećančevih i Mihailovićevih četnika bilo raspušteno, mnogo njihovih oficira uhapšeno, te poslano u zarobljeničke logore u Njemačkoj. == Tumačenja == Posleratna propaganda je uporno isticala da su za stradanje partizana u decembru 1941. krivi četnici Draže Mihailovića, uprkos činjenici da odgovornost leži na komandantima i jedinicama koje su se legalizovale kod Milana Nedića, ili grupe koje su bile nezavisne od Mihailovića poput one pod komandom Bože Javorca.<ref>ДРУГИ СВЕТСКИ РАТ У ЧАЧАНСКОМ КРАЈУ - СУПРОТСТАВЉЕНА ТУМАЧЕЊА, ЗБОРНИК РАДОВА НАРОДНОГ МУЗЕЈА XXXV, Горан ДАВИДОВИЋ, Милош ТИМОТИЈЕВИЋ, 2005, 199 - 249 str</ref> [[Stanislav Krakov]] u emigraciji piše: „Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.“<ref>{{harv|Краков|1963|p=280}}</ref> U početku su izveštaji o kolaboracionizmu "legalizovanih" četnika izazvali kritike koje su ubrzo potisnute posle aktivnosti ovih jedinica usmerenih protiv formacija [[Sile Osovine|sila Osovine]] i dobrovoljaca [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]].<ref>{{harv|Đuretić|1993|p=304}}: "The reports about the collaborationism in Serbia were through the "legalized" units (with Nedic) received, at the beginning, with criticism, to be soon suppressed by the anti-fascist "assertion" of these forces fighting against Ljotic's volunteers."</ref> Na suđenju, Mihailović je isticao da je odobrio legalizaciju nekih četničkih jedinica kao najbolji način da se infiltriraju u snage Sila osovine.<ref>{{harv|Heilbrunn|1956|p=117}}: ".. Mihailovitch pointed out that he approved of legalization as the best means for infiltration"</ref> Britanci su u suštini smatrali "legalizaciju" uspešnom obmanom.<ref>{{harv|Wheeler|1980|p=282}}: "As is apparent from the admiring tone of Hudson's despatch, he - and the British in general - tended to regard "legalization" as a good ruse."</ref> U septembru 1942. [[Zaharije Ostojić]] referiše Mihailoviću i obrazlaže pozitivne i negativne posledice legalizacije ističući da je sa jedne strane legalizacijom spašeno ljudstvo i oružje, ali sa druge strane je do značajnog opadanja borbenog duha i discipline legalizovanih jedinica koje uopšte ne izvršavaju naređenja organa JVuO za koju su "potpuno izgubljeni".<ref>Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavija, Vojnoistorijski institut, 1981, str 601</ref> Naime, prema Ostojićevim navodima, došlo je do toga da je "''borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi''", a nisu bili retki ni "''prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom''."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> == Reference == {{Reflist|30em}} == Izvori == {{refbegin|3}} * {{cite book|ref=harv|last=Dimitrijević|first=Bojan B.|title= Vojska Nedićeve Srbije oružane snage srpske vlade 1941-1945|edition=3.|url=https://issuu.com/novo-videlo/docs/nedic_-_copy |year=2020|publisher=Službeni glasnik|isbn=978-86-519-1811-0}} * {{cite book|ref=harv|last=Давидовић|first=Горан|editor=Драган Драшковић|others=Радомир Ристић|title=Kraljevo oktobra 1941. - zbornik radova|year=2003|publisher=Народни Музеј Краљево, Историјски Архив Краљево|chapter=Чачани на опсади Краљева октобра 1941}} * {{cite book|ref=harv|last=Jončić|first=Koča|title=Narodni ustanak i borbe za Kraljevo 1941. godine: zbornik radova naučnog skupa|url=https://books.google.com/books?id=aUsrAAAAMAAJ|year=1985|publisher=Narodna knj.}} * {{cite book|ref=harv|last=Seton-Watson|first=Hugh|title=The East European Revolution|url=https://books.google.com/books?id=ConiAAAAMAAJ|year=1961|publisher=Praeger}} * {{cite book|ref=harv|last=Heilbrunn|first=Otto|title=The Soviet secret services|url=https://books.google.com/books?id=6xc-AQAAIAAJ|year=1956|publisher=Frederick A. Praeger}} * {{cite book|ref=harv|last=Wheeler|first=Mark C.|title=Britain and the war for Yugoslavia, 1940-1943|url=https://books.google.com/books?id=3aB4AAAAIAAJ|year=1980|publisher=East European Monographs &#91;sic&#93;|isbn=978-0-914710-57-8}} * {{cite book|ref=harv|last1=Dear|first1=Ian|last2=Foot|first2=Michael Richard Daniell|title=The Oxford companion to World War II|url=https://books.google.com/books?id=nj0OAQAAMAAJ|year=1995|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-866225-9}} * {{cite book|ref=harv|last=Đuretić|first=Veselin|title=Demolition of Serbs in the 20th Century: Background of the Currentdram in Dismembered Yogoslavia|url=https://books.google.com/books?id=uI1pAAAAMAAJ|year=1993|publisher=Great Lakes Graphics}} * {{cite book|ref=harv|last=Краков|first=Станислав|title=Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа|url=https://issuu.com/novo-videlo/docs/stanislav-krakov-general-milan-nedi |year=1963|publisher=Штампарија Искра|location=Минхен|id=}} * {{Cite book| ref=harv| last=Borković| first = Milan|authorlink = Милан Борковић| title = Kontrarevolucija u Srbiji. Kvislinška uprava u Srbiji 1941—1944 (knjiga 1)|year=1979a| url = http://znaci.net/00001/154.htm| publisher = | location = Beograd|id=}} * {{cite book|ref=harv|last=Đuković|first=Isidor|title=Prva šumadijska brigada|url=https://books.google.com/books?id=4Nd5AAAAIAAJ|year=1982|publisher=Narodna knjiga}} * {{Cite book| ref=harv| last=Petranović| first = Branko|authorlink = Бранко Петрановић| title = Srbija u Drugom svetskom ratu 1939—1945|year=1992| url = http://znaci.net/00001/92.htm| publisher = Vojnoizdavački i novinski centar| location = Beograd|id=}} * {{cite book | ref=harv |last=Petranović |first=Branko |author-link= |date=1997 |title= Istoričar i njegova epoha |location= |publisher=Универзитет Црне Горе |isbn=}} * {{cite book|ref=harv|last=Kazimirović|first=Vasa|title=Srbija i Jugoslavija: 1914-1945|url=https://books.google.com/books?id=onlpAAAAMAAJ|year=1995|publisher=Prizma}} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} * {{cite book|ref=harv|last=Radanović|first=Milan|title=Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji|year=2015|url= https://www.academia.edu/45434289/KAZNA_i_ZLO%C4%8CIN_Snage_kolaboracije_u_Srbiji_Drugo_dopunjeno_izdanje|publisher=Rosa Luxemburg Stiftung|location=Beograd|isbn=978-86-88745-15-4}} * {{cite book|ref=harv|last=Tomasevich|first=Jozo|title=Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945|url=https://books.google.rs/books/about/%C4%8Cetnici_u_drugom_svjetskom_ratu_1941_19.html?id=GvUCAAAAMAAJ&redir_esc=y|year=1979|publisher=Sveučilišna naklada Liber|location=Zagreb|isbn=}} * {{cite book|ref=harv|last=Stupar|first=Dušan|title=Draža - Istina o četnicima, Ravnogorsko četništvo 1941–1945|url=|year=2015|publisher=Vukotić media|isbn=}} * {{cite journal|last=Томанић|first=Борис|date=2017.|title=Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2017_1554881807.pdf |journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1|pages=112}} * {{cite book|ref=harv|last1=Давидовић|first1=Горан|last2=Тимотијевић|first2= Милош |author-link= |date= 2006 |title= ОСВЕТЉАВАЊЕ ИСТИНЕ ДОКУМЕНТА ЗА ПОЛИТИЧКУ И ВОЈНУ ИСТОРИЈУ ЧАЧКА 1938-1941 КЊИГА ПРВА |url=https://arhivcacak.org.rs/wp-content/uploads/doc/osvetljavanje-istine.pdf |location=Чачак-Краљево |publisher=Народни музеј Чачак, Историјски архив Чачак, Народни музеј Краљево |page= |isbn=}} {{refend}} {{DEFAULTSORT:Legalizovani cetnici}} [[Kategorija:Četnici| ]] [[Kategorija:Historija Jugoslavije]] [[Kategorija:Istorija Srbije]] ggaxp9q4hzcjj5rljtk2fhecc0kblfp Korisnik:Vipz 2 4671486 41262502 41262442 2022-08-22T17:07:54Z Vipz 151311 /* Ostalo... */ wikitext text/x-wiki {{KorisnikPočetak}} {{#Babel:sh|en-3}}<div style="padding-left: 3px;"> <div style="text-align: center; font-size: small;">Ovlašćenja</div> {{Korisnik:KO/Administrator interfejsa}} {{Korisnik:KO/Vraćač}} {{Korisnik:KO/Autopatroler}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Alatke</div> {{Korisnik:KO/Firefox}} {{Korisnik:KO/Linux}} {{Korisnički okvir|mediumseagreen|lightgreen|[[File:Copyleft.svg|35px]]|Ovaj korisnik podržava [[otvoreni kod]] i [[slobodni softver]].}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Mišljenja</div> {{Korisnički okvir|grey|lightgrey|[[File:HR-BA-ME-RS flag.svg|45px]]|Ovaj korisnik smatra da bi bilo lepo imati jednu veliku objedinjenu Vikipediju na našem jeziku.}} {{Korisnički okvir|#ff8b8b|#fcc5c5|*ije|Ovaj korisnik uglavnom govori [[ijekavski izgovor|ijekavicom]], ali voli jednostavnost [[ekavski izgovor|ekavice]].}} {{Korisnički okvir|#4c96e0|#81bcf7|ћир.|Овај корисник слабо чита и пише ћирилицу, али ју покушава научити.}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Wikiprojekti</div> {{Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Kalendar</div> </div> {| style="font-size: smaller; width: 100%; border: 1px solid darkred;" |- | 2022-09-12 || [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] |- | 2022-11-01 || [[Wikipedia:Mjesec Azije]] |- | 2022-12-23 || 20. obljetnica SH-WP:<br>[[Razgovor o datoteci:Wiki.png|pogodni logo]] |- | 2023-03-21 || Wikipedia:CEE Proljeće 2023 |- | 2023-04-01 || Wikipedia:Međunarodni dan Roma 2023 |} {{KorisnikKraj}} Zdravo! Pod imenom Vipz, suradnik sam Engleske Wikipedije od decembra 2017. i Srpskohrvatske Wikipedije od marta 2022. godine. Ponekad doprinesem koji članak, ali mi je "ekspertiza" uglavnom u podešavanju i pravljenju šablona, petljanju po CSS-u i Lua modulima, s ciljom njihovog poboljšanja i bolje standardizacije. Optimističan sam o prosperetnoj budućnosti projekata našeg jezika. Mislim da lijep početak objedinjenja SR, HR, BS i SH projekata leži u spajanju Vikirječnika, Vikicitata i Vikizvornika, gdje ne bi trebalo biti dileme oko sadržaja, a projekti su koje skoro nitko ne održava i bezveze stoje odvojeno. Kada ne doprinosim, hvatam vandale. Planovi i radnje u toku mogu se naći na [[/igralište|mojem igralištu]]. ==Za uraditi== ===Potrebni članci=== * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Dvije škole pod jednim krovom]] ([[:bs:Dvije škole pod jednim krovom|bs]], [[:en:Two schools under one roof|en]]) * [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije]]: ** [[Centralnoevropska inicijativa]] ([[:de:Central European Initiative|de]], [[:en:Central European Initiative|en]], [[:sr:Centralnoevropska inicijativa|sr]]) ** [[Odnosi Jugoslavije i Evropske komisije]] ([[:en:Yugoslavia–European Communities relations|en]]) ** [[Spoljni odnosi Jugoslavije]] ([[:en:Foreign relations of Yugoslavia|en]]) ** [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]/[[Comecon]] ([[:en:Comecon|en]], [[:sr:Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|sr]]) * [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat]]: ** [[Parada (film, 2011)]] ([[:en:The Parade (film)|en]], [[:sr:Парада (филм из 2011)|sr]]) - stavi na [[Spisak filmova sa LGBT tematikom]] i [[Hronološki spisak filmova sa LGBT tematikom]] * [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: ** [[Šejla Kamerić]] ([[:en:Šejla Kamerić|en]]) i njen [[Bosnian Girl]] ([[:en:Bosnian Girl|en]]) * [[:Kategorija:Muzika]]: ** [[Mostarske kiše]] * [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] ([[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]]) * [[Bosanski grb]] (gesta) ([[:en:Bras d'honneur|en]]) * [[Reli]] ([[:en:Rallying|en]], [[:hr:Reli|hr]], [[:sr:Reli|sr]]) ===Članci za EN Wikipediju=== * [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje]] / [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.]] {{urađeno}} * [[Religija u SFRJ]] / [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] ===Potrebni šabloni=== * Pronađi koji su cite šabloni odgovorni za ostatak stranica u [[:Kategorija:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] i [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.]], te ih počisti, da se sve nalaze u [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]. ===Ostalo...=== * Dovrši [[Modul:Infobox/styles.css]] dodavanjem kompaktnog izgleda za entete infokutije. * Konfiguriraj [[:mw:Extension:FileImporter/List of configured wikis]] za sh.wikipedia, da se slike mogu automatski prebacivati sa odgovarajućim licencama na Commons. ===Korisne ekstenzije=== * [[:mw:Extension:Replace Text]] * [[:mw:Extension:RandomSelection]] * [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)]] ===Linkovi koji bi mogli dobro doći kasnije=== * [[commons:Special:Contributions/NurijaJah]] * [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox2|2]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox3|3]] ===Stvoreni članci=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> * [[:Kategorija:Biografije]]: ** [[Staša Zajović]] ** [[Indira Bajramović]] ** [[Dušan Đurišić]] ** [[Rosie Stephenson-Goodknight]] * [[:Kategorija:Film]]: ** ''[[Tereza37]]'' * [[:Kategorija:LGBT]]: ** [[LGBT historija u Jugoslaviji]] * [[:Kategorija:Mrežna mjesta]]: ** [[Vukajlija]] ** [[World Socialist Web Site]] * [[:Kategorija:Muzika]] ** [[Korobejniki]] * [[:Kategorija:Politika]] ** [[Socijaldemokrati (Hrvatska)]] * [[:Kategorija:Sport]]: ** [[Zagrebački hipodrom]] ** [[Hipodrom Beograd]] * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] ** [[Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom]] * Ostalo ** [[Panslavenske boje]] ** [[Panarapske boje]] ** [[Poštanski brojevi u Jugoslaviji]] ** [[Poštanski brojevi u Hrvatskoj]] ** [[Ostalgija]] </div> ==Podstranice== * [[Korisnik:Vipz/igralište]] * [[Korisnik:Vipz/transkluzija]] * [[Korisnik:Vipz/common.css]] == Nagrade == <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: start; justify-content: center; margin: auto; width: 250px;"><!--Dodaj 100px za svaku novu nagradu--> {{Barnstar-rad i trud|Za neumorni trud u rješavanju labirinta ove Wikipedije i ustrajnosti koja nama starcima može samo biti uzor!|Edgar Allan Poe}} {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} </div> 5orp9jtmdpsm40244eu749kz3wbfdoh 41262508 41262502 2022-08-22T17:59:59Z Vipz 151311 {{Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije/okvirić}} wikitext text/x-wiki {{KorisnikPočetak}} {{#Babel:sh|en-3}}<div style="padding-left: 3px;"> <div style="text-align: center; font-size: small;">Ovlašćenja</div> {{Korisnik:KO/Administrator interfejsa}} {{Korisnik:KO/Vraćač}} {{Korisnik:KO/Autopatroler}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Alatke</div> {{Korisnik:KO/Firefox}} {{Korisnik:KO/Linux}} {{Korisnički okvir|mediumseagreen|lightgreen|[[File:Copyleft.svg|35px]]|Ovaj korisnik podržava [[otvoreni kod]] i [[slobodni softver]].}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Mišljenja</div> {{Korisnički okvir|grey|lightgrey|[[File:HR-BA-ME-RS flag.svg|45px]]|Ovaj korisnik smatra da bi bilo lepo imati jednu veliku objedinjenu Vikipediju na našem jeziku.}} {{Korisnički okvir|#ff8b8b|#fcc5c5|*ije|Ovaj korisnik uglavnom govori [[ijekavski izgovor|ijekavicom]], ali voli jednostavnost [[ekavski izgovor|ekavice]].}} {{Korisnički okvir|#4c96e0|#81bcf7|ћир.|Овај корисник слабо чита и пише ћирилицу, али ју покушава научити.}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Wikiprojekti</div> {{Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije/okvirić}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Kalendar</div> </div> {| style="font-size: smaller; width: 100%; border: 1px solid darkred;" |- | 2022-09-12 || [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] |- | 2022-11-01 || [[Wikipedia:Mjesec Azije]] |- | 2022-12-23 || 20. obljetnica SH-WP:<br>[[Razgovor o datoteci:Wiki.png|pogodni logo]] |- | 2023-03-21 || Wikipedia:CEE Proljeće 2023 |- | 2023-04-01 || Wikipedia:Međunarodni dan Roma 2023 |} {{KorisnikKraj}} Zdravo! Pod imenom Vipz, suradnik sam Engleske Wikipedije od decembra 2017. i Srpskohrvatske Wikipedije od marta 2022. godine. Ponekad doprinesem koji članak, ali mi je "ekspertiza" uglavnom u podešavanju i pravljenju šablona, petljanju po CSS-u i Lua modulima, s ciljom njihovog poboljšanja i bolje standardizacije. Optimističan sam o prosperetnoj budućnosti projekata našeg jezika. Mislim da lijep početak objedinjenja SR, HR, BS i SH projekata leži u spajanju Vikirječnika, Vikicitata i Vikizvornika, gdje ne bi trebalo biti dileme oko sadržaja, a projekti su koje skoro nitko ne održava i bezveze stoje odvojeno. Kada ne doprinosim, hvatam vandale. Planovi i radnje u toku mogu se naći na [[/igralište|mojem igralištu]]. ==Za uraditi== ===Potrebni članci=== * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Dvije škole pod jednim krovom]] ([[:bs:Dvije škole pod jednim krovom|bs]], [[:en:Two schools under one roof|en]]) * [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije]]: ** [[Centralnoevropska inicijativa]] ([[:de:Central European Initiative|de]], [[:en:Central European Initiative|en]], [[:sr:Centralnoevropska inicijativa|sr]]) ** [[Odnosi Jugoslavije i Evropske komisije]] ([[:en:Yugoslavia–European Communities relations|en]]) ** [[Spoljni odnosi Jugoslavije]] ([[:en:Foreign relations of Yugoslavia|en]]) ** [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]/[[Comecon]] ([[:en:Comecon|en]], [[:sr:Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|sr]]) * [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat]]: ** [[Parada (film, 2011)]] ([[:en:The Parade (film)|en]], [[:sr:Парада (филм из 2011)|sr]]) - stavi na [[Spisak filmova sa LGBT tematikom]] i [[Hronološki spisak filmova sa LGBT tematikom]] * [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: ** [[Šejla Kamerić]] ([[:en:Šejla Kamerić|en]]) i njen [[Bosnian Girl]] ([[:en:Bosnian Girl|en]]) * [[:Kategorija:Muzika]]: ** [[Mostarske kiše]] * [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] ([[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]]) * [[Bosanski grb]] (gesta) ([[:en:Bras d'honneur|en]]) * [[Reli]] ([[:en:Rallying|en]], [[:hr:Reli|hr]], [[:sr:Reli|sr]]) ===Članci za EN Wikipediju=== * [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje]] / [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.]] {{urađeno}} * [[Religija u SFRJ]] / [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] ===Potrebni šabloni=== * Pronađi koji su cite šabloni odgovorni za ostatak stranica u [[:Kategorija:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] i [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.]], te ih počisti, da se sve nalaze u [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]. ===Ostalo...=== * Dovrši [[Modul:Infobox/styles.css]] dodavanjem kompaktnog izgleda za entete infokutije. * Konfiguriraj [[:mw:Extension:FileImporter/List of configured wikis]] za sh.wikipedia, da se slike mogu automatski prebacivati sa odgovarajućim licencama na Commons. ===Korisne ekstenzije=== * [[:mw:Extension:Replace Text]] * [[:mw:Extension:RandomSelection]] * [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)]] ===Linkovi koji bi mogli dobro doći kasnije=== * [[commons:Special:Contributions/NurijaJah]] * [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox2|2]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox3|3]] ===Stvoreni članci=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> * [[:Kategorija:Biografije]]: ** [[Staša Zajović]] ** [[Indira Bajramović]] ** [[Dušan Đurišić]] ** [[Rosie Stephenson-Goodknight]] * [[:Kategorija:Film]]: ** ''[[Tereza37]]'' * [[:Kategorija:LGBT]]: ** [[LGBT historija u Jugoslaviji]] * [[:Kategorija:Mrežna mjesta]]: ** [[Vukajlija]] ** [[World Socialist Web Site]] * [[:Kategorija:Muzika]] ** [[Korobejniki]] * [[:Kategorija:Politika]] ** [[Socijaldemokrati (Hrvatska)]] * [[:Kategorija:Sport]]: ** [[Zagrebački hipodrom]] ** [[Hipodrom Beograd]] * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] ** [[Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom]] * Ostalo ** [[Panslavenske boje]] ** [[Panarapske boje]] ** [[Poštanski brojevi u Jugoslaviji]] ** [[Poštanski brojevi u Hrvatskoj]] ** [[Ostalgija]] </div> ==Podstranice== * [[Korisnik:Vipz/igralište]] * [[Korisnik:Vipz/transkluzija]] * [[Korisnik:Vipz/common.css]] == Nagrade == <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: start; justify-content: center; margin: auto; width: 250px;"><!--Dodaj 100px za svaku novu nagradu--> {{Barnstar-rad i trud|Za neumorni trud u rješavanju labirinta ove Wikipedije i ustrajnosti koja nama starcima može samo biti uzor!|Edgar Allan Poe}} {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} </div> 65kyz19f7fudeiat2k5usz6ui7hbvt5 41262577 41262508 2022-08-22T22:21:46Z Vipz 151311 /* Potrebni članci */ wikitext text/x-wiki {{KorisnikPočetak}} {{#Babel:sh|en-3}}<div style="padding-left: 3px;"> <div style="text-align: center; font-size: small;">Ovlašćenja</div> {{Korisnik:KO/Administrator interfejsa}} {{Korisnik:KO/Vraćač}} {{Korisnik:KO/Autopatroler}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Alatke</div> {{Korisnik:KO/Firefox}} {{Korisnik:KO/Linux}} {{Korisnički okvir|mediumseagreen|lightgreen|[[File:Copyleft.svg|35px]]|Ovaj korisnik podržava [[otvoreni kod]] i [[slobodni softver]].}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Mišljenja</div> {{Korisnički okvir|grey|lightgrey|[[File:HR-BA-ME-RS flag.svg|45px]]|Ovaj korisnik smatra da bi bilo lepo imati jednu veliku objedinjenu Vikipediju na našem jeziku.}} {{Korisnički okvir|#ff8b8b|#fcc5c5|*ije|Ovaj korisnik uglavnom govori [[ijekavski izgovor|ijekavicom]], ali voli jednostavnost [[ekavski izgovor|ekavice]].}} {{Korisnički okvir|#4c96e0|#81bcf7|ћир.|Овај корисник слабо чита и пише ћирилицу, али ју покушава научити.}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Wikiprojekti</div> {{Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije/okvirić}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Kalendar</div> </div> {| style="font-size: smaller; width: 100%; border: 1px solid darkred;" |- | 2022-09-12 || [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] |- | 2022-11-01 || [[Wikipedia:Mjesec Azije]] |- | 2022-12-23 || 20. obljetnica SH-WP:<br>[[Razgovor o datoteci:Wiki.png|pogodni logo]] |- | 2023-03-21 || Wikipedia:CEE Proljeće 2023 |- | 2023-04-01 || Wikipedia:Međunarodni dan Roma 2023 |} {{KorisnikKraj}} Zdravo! Pod imenom Vipz, suradnik sam Engleske Wikipedije od decembra 2017. i Srpskohrvatske Wikipedije od marta 2022. godine. Ponekad doprinesem koji članak, ali mi je "ekspertiza" uglavnom u podešavanju i pravljenju šablona, petljanju po CSS-u i Lua modulima, s ciljom njihovog poboljšanja i bolje standardizacije. Optimističan sam o prosperetnoj budućnosti projekata našeg jezika. Mislim da lijep početak objedinjenja SR, HR, BS i SH projekata leži u spajanju Vikirječnika, Vikicitata i Vikizvornika, gdje ne bi trebalo biti dileme oko sadržaja, a projekti su koje skoro nitko ne održava i bezveze stoje odvojeno. Kada ne doprinosim, hvatam vandale. Planovi i radnje u toku mogu se naći na [[/igralište|mojem igralištu]]. ==Za uraditi== ===Potrebni članci=== * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Dvije škole pod jednim krovom]] ([[:bs:Dvije škole pod jednim krovom|bs]], [[:en:Two schools under one roof|en]]) * [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije]]: ** [[Centralnoevropska inicijativa]] ([[:de:Central European Initiative|de]], [[:en:Central European Initiative|en]], [[:sr:Centralnoevropska inicijativa|sr]]) ** [[Odnosi Jugoslavije i Evropske komisije]] ([[:en:Yugoslavia–European Communities relations|en]]) ** [[Spoljni odnosi Jugoslavije]] ([[:en:Foreign relations of Yugoslavia|en]]) ** [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]/[[Comecon]] ([[:en:Comecon|en]], [[:sr:Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|sr]]) * [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat]]: ** [[Parada (film, 2011)]] ([[:en:The Parade (film)|en]], [[:sr:Парада (филм из 2011)|sr]]) - stavi na [[Spisak filmova sa LGBT tematikom]] i [[Hronološki spisak filmova sa LGBT tematikom]] * [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: ** [[Šejla Kamerić]] ([[:en:Šejla Kamerić|en]]) i njen [[Bosnian Girl]] ([[:en:Bosnian Girl|en]]) * [[:Kategorija:Muzika]]: ** [[Mostarske kiše]] * [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] ([[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]]) * [[Bosanski grb]] (gesta) ([[:en:Bras d'honneur|en]]) * [[Reli]] ([[:en:Rallying|en]], [[:hr:Reli|hr]], [[:sr:Reli|sr]]) * [[Fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj 1990-tih]]/[[Knjigocid u Hrvatskoj]] ([[:sr:Fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj 1990-tih|sr]]) ===Članci za EN Wikipediju=== * [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje]] / [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.]] {{urađeno}} * [[Religija u SFRJ]] / [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] ===Potrebni šabloni=== * Pronađi koji su cite šabloni odgovorni za ostatak stranica u [[:Kategorija:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] i [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.]], te ih počisti, da se sve nalaze u [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]. ===Ostalo...=== * Dovrši [[Modul:Infobox/styles.css]] dodavanjem kompaktnog izgleda za entete infokutije. * Konfiguriraj [[:mw:Extension:FileImporter/List of configured wikis]] za sh.wikipedia, da se slike mogu automatski prebacivati sa odgovarajućim licencama na Commons. ===Korisne ekstenzije=== * [[:mw:Extension:Replace Text]] * [[:mw:Extension:RandomSelection]] * [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)]] ===Linkovi koji bi mogli dobro doći kasnije=== * [[commons:Special:Contributions/NurijaJah]] * [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox2|2]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox3|3]] ===Stvoreni članci=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> * [[:Kategorija:Biografije]]: ** [[Staša Zajović]] ** [[Indira Bajramović]] ** [[Dušan Đurišić]] ** [[Rosie Stephenson-Goodknight]] * [[:Kategorija:Film]]: ** ''[[Tereza37]]'' * [[:Kategorija:LGBT]]: ** [[LGBT historija u Jugoslaviji]] * [[:Kategorija:Mrežna mjesta]]: ** [[Vukajlija]] ** [[World Socialist Web Site]] * [[:Kategorija:Muzika]] ** [[Korobejniki]] * [[:Kategorija:Politika]] ** [[Socijaldemokrati (Hrvatska)]] * [[:Kategorija:Sport]]: ** [[Zagrebački hipodrom]] ** [[Hipodrom Beograd]] * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] ** [[Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom]] * Ostalo ** [[Panslavenske boje]] ** [[Panarapske boje]] ** [[Poštanski brojevi u Jugoslaviji]] ** [[Poštanski brojevi u Hrvatskoj]] ** [[Ostalgija]] </div> ==Podstranice== * [[Korisnik:Vipz/igralište]] * [[Korisnik:Vipz/transkluzija]] * [[Korisnik:Vipz/common.css]] == Nagrade == <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: start; justify-content: center; margin: auto; width: 250px;"><!--Dodaj 100px za svaku novu nagradu--> {{Barnstar-rad i trud|Za neumorni trud u rješavanju labirinta ove Wikipedije i ustrajnosti koja nama starcima može samo biti uzor!|Edgar Allan Poe}} {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} </div> hyxsohyjsuwuwu90tq8dz24nc9njaud 41262687 41262577 2022-08-23T02:54:07Z Vipz 151311 /* Potrebni šabloni */ wikitext text/x-wiki {{KorisnikPočetak}} {{#Babel:sh|en-3}}<div style="padding-left: 3px;"> <div style="text-align: center; font-size: small;">Ovlašćenja</div> {{Korisnik:KO/Administrator interfejsa}} {{Korisnik:KO/Vraćač}} {{Korisnik:KO/Autopatroler}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Alatke</div> {{Korisnik:KO/Firefox}} {{Korisnik:KO/Linux}} {{Korisnički okvir|mediumseagreen|lightgreen|[[File:Copyleft.svg|35px]]|Ovaj korisnik podržava [[otvoreni kod]] i [[slobodni softver]].}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Mišljenja</div> {{Korisnički okvir|grey|lightgrey|[[File:HR-BA-ME-RS flag.svg|45px]]|Ovaj korisnik smatra da bi bilo lepo imati jednu veliku objedinjenu Vikipediju na našem jeziku.}} {{Korisnički okvir|#ff8b8b|#fcc5c5|*ije|Ovaj korisnik uglavnom govori [[ijekavski izgovor|ijekavicom]], ali voli jednostavnost [[ekavski izgovor|ekavice]].}} {{Korisnički okvir|#4c96e0|#81bcf7|ћир.|Овај корисник слабо чита и пише ћирилицу, али ју покушава научити.}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Wikiprojekti</div> {{Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije/okvirić}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Kalendar</div> </div> {| style="font-size: smaller; width: 100%; border: 1px solid darkred;" |- | 2022-09-12 || [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] |- | 2022-11-01 || [[Wikipedia:Mjesec Azije]] |- | 2022-12-23 || 20. obljetnica SH-WP:<br>[[Razgovor o datoteci:Wiki.png|pogodni logo]] |- | 2023-03-21 || Wikipedia:CEE Proljeće 2023 |- | 2023-04-01 || Wikipedia:Međunarodni dan Roma 2023 |} {{KorisnikKraj}} Zdravo! Pod imenom Vipz, suradnik sam Engleske Wikipedije od decembra 2017. i Srpskohrvatske Wikipedije od marta 2022. godine. Ponekad doprinesem koji članak, ali mi je "ekspertiza" uglavnom u podešavanju i pravljenju šablona, petljanju po CSS-u i Lua modulima, s ciljom njihovog poboljšanja i bolje standardizacije. Optimističan sam o prosperetnoj budućnosti projekata našeg jezika. Mislim da lijep početak objedinjenja SR, HR, BS i SH projekata leži u spajanju Vikirječnika, Vikicitata i Vikizvornika, gdje ne bi trebalo biti dileme oko sadržaja, a projekti su koje skoro nitko ne održava i bezveze stoje odvojeno. Kada ne doprinosim, hvatam vandale. Planovi i radnje u toku mogu se naći na [[/igralište|mojem igralištu]]. ==Za uraditi== ===Potrebni članci=== * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Dvije škole pod jednim krovom]] ([[:bs:Dvije škole pod jednim krovom|bs]], [[:en:Two schools under one roof|en]]) * [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije]]: ** [[Centralnoevropska inicijativa]] ([[:de:Central European Initiative|de]], [[:en:Central European Initiative|en]], [[:sr:Centralnoevropska inicijativa|sr]]) ** [[Odnosi Jugoslavije i Evropske komisije]] ([[:en:Yugoslavia–European Communities relations|en]]) ** [[Spoljni odnosi Jugoslavije]] ([[:en:Foreign relations of Yugoslavia|en]]) ** [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]/[[Comecon]] ([[:en:Comecon|en]], [[:sr:Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|sr]]) * [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat]]: ** [[Parada (film, 2011)]] ([[:en:The Parade (film)|en]], [[:sr:Парада (филм из 2011)|sr]]) - stavi na [[Spisak filmova sa LGBT tematikom]] i [[Hronološki spisak filmova sa LGBT tematikom]] * [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: ** [[Šejla Kamerić]] ([[:en:Šejla Kamerić|en]]) i njen [[Bosnian Girl]] ([[:en:Bosnian Girl|en]]) * [[:Kategorija:Muzika]]: ** [[Mostarske kiše]] * [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] ([[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]]) * [[Bosanski grb]] (gesta) ([[:en:Bras d'honneur|en]]) * [[Reli]] ([[:en:Rallying|en]], [[:hr:Reli|hr]], [[:sr:Reli|sr]]) * [[Fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj 1990-tih]]/[[Knjigocid u Hrvatskoj]] ([[:sr:Fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj 1990-tih|sr]]) ===Članci za EN Wikipediju=== * [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje]] / [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.]] {{urađeno}} * [[Religija u SFRJ]] / [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] ===Potrebni šabloni=== * Pronađi koji su cite šabloni odgovorni za ostatak stranica u [[:Kategorija:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] i [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.]], te ih počisti, da se sve nalaze u [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]. * Dokumentacije za [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Str sub old]] ===Ostalo...=== * Dovrši [[Modul:Infobox/styles.css]] dodavanjem kompaktnog izgleda za entete infokutije. * Konfiguriraj [[:mw:Extension:FileImporter/List of configured wikis]] za sh.wikipedia, da se slike mogu automatski prebacivati sa odgovarajućim licencama na Commons. ===Korisne ekstenzije=== * [[:mw:Extension:Replace Text]] * [[:mw:Extension:RandomSelection]] * [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)]] ===Linkovi koji bi mogli dobro doći kasnije=== * [[commons:Special:Contributions/NurijaJah]] * [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox2|2]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox3|3]] ===Stvoreni članci=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> * [[:Kategorija:Biografije]]: ** [[Staša Zajović]] ** [[Indira Bajramović]] ** [[Dušan Đurišić]] ** [[Rosie Stephenson-Goodknight]] * [[:Kategorija:Film]]: ** ''[[Tereza37]]'' * [[:Kategorija:LGBT]]: ** [[LGBT historija u Jugoslaviji]] * [[:Kategorija:Mrežna mjesta]]: ** [[Vukajlija]] ** [[World Socialist Web Site]] * [[:Kategorija:Muzika]] ** [[Korobejniki]] * [[:Kategorija:Politika]] ** [[Socijaldemokrati (Hrvatska)]] * [[:Kategorija:Sport]]: ** [[Zagrebački hipodrom]] ** [[Hipodrom Beograd]] * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] ** [[Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom]] * Ostalo ** [[Panslavenske boje]] ** [[Panarapske boje]] ** [[Poštanski brojevi u Jugoslaviji]] ** [[Poštanski brojevi u Hrvatskoj]] ** [[Ostalgija]] </div> ==Podstranice== * [[Korisnik:Vipz/igralište]] * [[Korisnik:Vipz/transkluzija]] * [[Korisnik:Vipz/common.css]] == Nagrade == <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: start; justify-content: center; margin: auto; width: 250px;"><!--Dodaj 100px za svaku novu nagradu--> {{Barnstar-rad i trud|Za neumorni trud u rješavanju labirinta ove Wikipedije i ustrajnosti koja nama starcima može samo biti uzor!|Edgar Allan Poe}} {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} </div> 3l6x8pbop48zxwof5a2r0ht6hbrz9l3 41262690 41262687 2022-08-23T03:08:14Z Vipz 151311 /* Potrebni šabloni */ wikitext text/x-wiki {{KorisnikPočetak}} {{#Babel:sh|en-3}}<div style="padding-left: 3px;"> <div style="text-align: center; font-size: small;">Ovlašćenja</div> {{Korisnik:KO/Administrator interfejsa}} {{Korisnik:KO/Vraćač}} {{Korisnik:KO/Autopatroler}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Alatke</div> {{Korisnik:KO/Firefox}} {{Korisnik:KO/Linux}} {{Korisnički okvir|mediumseagreen|lightgreen|[[File:Copyleft.svg|35px]]|Ovaj korisnik podržava [[otvoreni kod]] i [[slobodni softver]].}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Mišljenja</div> {{Korisnički okvir|grey|lightgrey|[[File:HR-BA-ME-RS flag.svg|45px]]|Ovaj korisnik smatra da bi bilo lepo imati jednu veliku objedinjenu Vikipediju na našem jeziku.}} {{Korisnički okvir|#ff8b8b|#fcc5c5|*ije|Ovaj korisnik uglavnom govori [[ijekavski izgovor|ijekavicom]], ali voli jednostavnost [[ekavski izgovor|ekavice]].}} {{Korisnički okvir|#4c96e0|#81bcf7|ћир.|Овај корисник слабо чита и пише ћирилицу, али ју покушава научити.}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Wikiprojekti</div> {{Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije/okvirić}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Kalendar</div> </div> {| style="font-size: smaller; width: 100%; border: 1px solid darkred;" |- | 2022-09-12 || [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] |- | 2022-11-01 || [[Wikipedia:Mjesec Azije]] |- | 2022-12-23 || 20. obljetnica SH-WP:<br>[[Razgovor o datoteci:Wiki.png|pogodni logo]] |- | 2023-03-21 || Wikipedia:CEE Proljeće 2023 |- | 2023-04-01 || Wikipedia:Međunarodni dan Roma 2023 |} {{KorisnikKraj}} Zdravo! Pod imenom Vipz, suradnik sam Engleske Wikipedije od decembra 2017. i Srpskohrvatske Wikipedije od marta 2022. godine. Ponekad doprinesem koji članak, ali mi je "ekspertiza" uglavnom u podešavanju i pravljenju šablona, petljanju po CSS-u i Lua modulima, s ciljom njihovog poboljšanja i bolje standardizacije. Optimističan sam o prosperetnoj budućnosti projekata našeg jezika. Mislim da lijep početak objedinjenja SR, HR, BS i SH projekata leži u spajanju Vikirječnika, Vikicitata i Vikizvornika, gdje ne bi trebalo biti dileme oko sadržaja, a projekti su koje skoro nitko ne održava i bezveze stoje odvojeno. Kada ne doprinosim, hvatam vandale. Planovi i radnje u toku mogu se naći na [[/igralište|mojem igralištu]]. ==Za uraditi== ===Potrebni članci=== * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Dvije škole pod jednim krovom]] ([[:bs:Dvije škole pod jednim krovom|bs]], [[:en:Two schools under one roof|en]]) * [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije]]: ** [[Centralnoevropska inicijativa]] ([[:de:Central European Initiative|de]], [[:en:Central European Initiative|en]], [[:sr:Centralnoevropska inicijativa|sr]]) ** [[Odnosi Jugoslavije i Evropske komisije]] ([[:en:Yugoslavia–European Communities relations|en]]) ** [[Spoljni odnosi Jugoslavije]] ([[:en:Foreign relations of Yugoslavia|en]]) ** [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]/[[Comecon]] ([[:en:Comecon|en]], [[:sr:Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|sr]]) * [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat]]: ** [[Parada (film, 2011)]] ([[:en:The Parade (film)|en]], [[:sr:Парада (филм из 2011)|sr]]) - stavi na [[Spisak filmova sa LGBT tematikom]] i [[Hronološki spisak filmova sa LGBT tematikom]] * [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: ** [[Šejla Kamerić]] ([[:en:Šejla Kamerić|en]]) i njen [[Bosnian Girl]] ([[:en:Bosnian Girl|en]]) * [[:Kategorija:Muzika]]: ** [[Mostarske kiše]] * [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] ([[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]]) * [[Bosanski grb]] (gesta) ([[:en:Bras d'honneur|en]]) * [[Reli]] ([[:en:Rallying|en]], [[:hr:Reli|hr]], [[:sr:Reli|sr]]) * [[Fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj 1990-tih]]/[[Knjigocid u Hrvatskoj]] ([[:sr:Fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj 1990-tih|sr]]) ===Članci za EN Wikipediju=== * [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje]] / [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.]] {{urađeno}} * [[Religija u SFRJ]] / [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] ===Potrebni šabloni=== * Pronađi koji su cite šabloni odgovorni za ostatak stranica u [[:Kategorija:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] i [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.]], te ih počisti, da se sve nalaze u [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]. * Dokumentacije za [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Str sub old]], [[Šablon:Infokutija jezik]] ===Ostalo...=== * Dovrši [[Modul:Infobox/styles.css]] dodavanjem kompaktnog izgleda za entete infokutije. * Konfiguriraj [[:mw:Extension:FileImporter/List of configured wikis]] za sh.wikipedia, da se slike mogu automatski prebacivati sa odgovarajućim licencama na Commons. ===Korisne ekstenzije=== * [[:mw:Extension:Replace Text]] * [[:mw:Extension:RandomSelection]] * [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)]] ===Linkovi koji bi mogli dobro doći kasnije=== * [[commons:Special:Contributions/NurijaJah]] * [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox2|2]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox3|3]] ===Stvoreni članci=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> * [[:Kategorija:Biografije]]: ** [[Staša Zajović]] ** [[Indira Bajramović]] ** [[Dušan Đurišić]] ** [[Rosie Stephenson-Goodknight]] * [[:Kategorija:Film]]: ** ''[[Tereza37]]'' * [[:Kategorija:LGBT]]: ** [[LGBT historija u Jugoslaviji]] * [[:Kategorija:Mrežna mjesta]]: ** [[Vukajlija]] ** [[World Socialist Web Site]] * [[:Kategorija:Muzika]] ** [[Korobejniki]] * [[:Kategorija:Politika]] ** [[Socijaldemokrati (Hrvatska)]] * [[:Kategorija:Sport]]: ** [[Zagrebački hipodrom]] ** [[Hipodrom Beograd]] * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] ** [[Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom]] * Ostalo ** [[Panslavenske boje]] ** [[Panarapske boje]] ** [[Poštanski brojevi u Jugoslaviji]] ** [[Poštanski brojevi u Hrvatskoj]] ** [[Ostalgija]] </div> ==Podstranice== * [[Korisnik:Vipz/igralište]] * [[Korisnik:Vipz/transkluzija]] * [[Korisnik:Vipz/common.css]] == Nagrade == <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: start; justify-content: center; margin: auto; width: 250px;"><!--Dodaj 100px za svaku novu nagradu--> {{Barnstar-rad i trud|Za neumorni trud u rješavanju labirinta ove Wikipedije i ustrajnosti koja nama starcima može samo biti uzor!|Edgar Allan Poe}} {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} </div> 8unjtl2p6mr3o2az89t3jxynnezpgow 41262698 41262690 2022-08-23T03:27:44Z Vipz 151311 /* Potrebni šabloni */ wikitext text/x-wiki {{KorisnikPočetak}} {{#Babel:sh|en-3}}<div style="padding-left: 3px;"> <div style="text-align: center; font-size: small;">Ovlašćenja</div> {{Korisnik:KO/Administrator interfejsa}} {{Korisnik:KO/Vraćač}} {{Korisnik:KO/Autopatroler}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Alatke</div> {{Korisnik:KO/Firefox}} {{Korisnik:KO/Linux}} {{Korisnički okvir|mediumseagreen|lightgreen|[[File:Copyleft.svg|35px]]|Ovaj korisnik podržava [[otvoreni kod]] i [[slobodni softver]].}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Mišljenja</div> {{Korisnički okvir|grey|lightgrey|[[File:HR-BA-ME-RS flag.svg|45px]]|Ovaj korisnik smatra da bi bilo lepo imati jednu veliku objedinjenu Vikipediju na našem jeziku.}} {{Korisnički okvir|#ff8b8b|#fcc5c5|*ije|Ovaj korisnik uglavnom govori [[ijekavski izgovor|ijekavicom]], ali voli jednostavnost [[ekavski izgovor|ekavice]].}} {{Korisnički okvir|#4c96e0|#81bcf7|ћир.|Овај корисник слабо чита и пише ћирилицу, али ју покушава научити.}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Wikiprojekti</div> {{Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}} {{Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije/okvirić}} <div style="text-align: center; font-size: small;">Kalendar</div> </div> {| style="font-size: smaller; width: 100%; border: 1px solid darkred;" |- | 2022-09-12 || [[Wikipedia:Wiki voli Europride]] |- | 2022-11-01 || [[Wikipedia:Mjesec Azije]] |- | 2022-12-23 || 20. obljetnica SH-WP:<br>[[Razgovor o datoteci:Wiki.png|pogodni logo]] |- | 2023-03-21 || Wikipedia:CEE Proljeće 2023 |- | 2023-04-01 || Wikipedia:Međunarodni dan Roma 2023 |} {{KorisnikKraj}} Zdravo! Pod imenom Vipz, suradnik sam Engleske Wikipedije od decembra 2017. i Srpskohrvatske Wikipedije od marta 2022. godine. Ponekad doprinesem koji članak, ali mi je "ekspertiza" uglavnom u podešavanju i pravljenju šablona, petljanju po CSS-u i Lua modulima, s ciljom njihovog poboljšanja i bolje standardizacije. Optimističan sam o prosperetnoj budućnosti projekata našeg jezika. Mislim da lijep početak objedinjenja SR, HR, BS i SH projekata leži u spajanju Vikirječnika, Vikicitata i Vikizvornika, gdje ne bi trebalo biti dileme oko sadržaja, a projekti su koje skoro nitko ne održava i bezveze stoje odvojeno. Kada ne doprinosim, hvatam vandale. Planovi i radnje u toku mogu se naći na [[/igralište|mojem igralištu]]. ==Za uraditi== ===Potrebni članci=== * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Dvije škole pod jednim krovom]] ([[:bs:Dvije škole pod jednim krovom|bs]], [[:en:Two schools under one roof|en]]) * [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije]]: ** [[Centralnoevropska inicijativa]] ([[:de:Central European Initiative|de]], [[:en:Central European Initiative|en]], [[:sr:Centralnoevropska inicijativa|sr]]) ** [[Odnosi Jugoslavije i Evropske komisije]] ([[:en:Yugoslavia–European Communities relations|en]]) ** [[Spoljni odnosi Jugoslavije]] ([[:en:Foreign relations of Yugoslavia|en]]) ** [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]/[[Comecon]] ([[:en:Comecon|en]], [[:sr:Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|sr]]) * [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat]]: ** [[Parada (film, 2011)]] ([[:en:The Parade (film)|en]], [[:sr:Парада (филм из 2011)|sr]]) - stavi na [[Spisak filmova sa LGBT tematikom]] i [[Hronološki spisak filmova sa LGBT tematikom]] * [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: ** [[Šejla Kamerić]] ([[:en:Šejla Kamerić|en]]) i njen [[Bosnian Girl]] ([[:en:Bosnian Girl|en]]) * [[:Kategorija:Muzika]]: ** [[Mostarske kiše]] * [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] ([[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]]) * [[Bosanski grb]] (gesta) ([[:en:Bras d'honneur|en]]) * [[Reli]] ([[:en:Rallying|en]], [[:hr:Reli|hr]], [[:sr:Reli|sr]]) * [[Fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj 1990-tih]]/[[Knjigocid u Hrvatskoj]] ([[:sr:Fenomen uništavanja knjiga u Hrvatskoj 1990-tih|sr]]) ===Članci za EN Wikipediju=== * [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje]] / [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.]] {{urađeno}} * [[Religija u SFRJ]] / [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] ===Potrebni šabloni=== * Pronađi koji su cite šabloni odgovorni za ostatak stranica u [[:Kategorija:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] i [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.]], te ih počisti, da se sve nalaze u [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]]. * Dokumentacije za [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Str sub old]], [[Šablon:Infokutija jezik]] * Prepravi [[Šablon:Shhsjezici]] da se odnosi na sve južnoslavenske jezike/dijalekte i da je nalik [[:sr:Шаблон:Јужнословенски језици|SR]] i [[:en:Template:South Slavic languages sidebar|EN]] sajdbaru. ===Ostalo...=== * Dovrši [[Modul:Infobox/styles.css]] dodavanjem kompaktnog izgleda za entete infokutije. * Konfiguriraj [[:mw:Extension:FileImporter/List of configured wikis]] za sh.wikipedia, da se slike mogu automatski prebacivati sa odgovarajućim licencama na Commons. ===Korisne ekstenzije=== * [[:mw:Extension:Replace Text]] * [[:mw:Extension:RandomSelection]] * [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)]] ===Linkovi koji bi mogli dobro doći kasnije=== * [[commons:Special:Contributions/NurijaJah]] * [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox2|2]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox3|3]] ===Stvoreni članci=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> * [[:Kategorija:Biografije]]: ** [[Staša Zajović]] ** [[Indira Bajramović]] ** [[Dušan Đurišić]] ** [[Rosie Stephenson-Goodknight]] * [[:Kategorija:Film]]: ** ''[[Tereza37]]'' * [[:Kategorija:LGBT]]: ** [[LGBT historija u Jugoslaviji]] * [[:Kategorija:Mrežna mjesta]]: ** [[Vukajlija]] ** [[World Socialist Web Site]] * [[:Kategorija:Muzika]] ** [[Korobejniki]] * [[:Kategorija:Politika]] ** [[Socijaldemokrati (Hrvatska)]] * [[:Kategorija:Sport]]: ** [[Zagrebački hipodrom]] ** [[Hipodrom Beograd]] * [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]: ** [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]] ** [[Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom]] * Ostalo ** [[Panslavenske boje]] ** [[Panarapske boje]] ** [[Poštanski brojevi u Jugoslaviji]] ** [[Poštanski brojevi u Hrvatskoj]] ** [[Ostalgija]] </div> ==Podstranice== * [[Korisnik:Vipz/igralište]] * [[Korisnik:Vipz/transkluzija]] * [[Korisnik:Vipz/common.css]] == Nagrade == <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: start; justify-content: center; margin: auto; width: 250px;"><!--Dodaj 100px za svaku novu nagradu--> {{Barnstar-rad i trud|Za neumorni trud u rješavanju labirinta ove Wikipedije i ustrajnosti koja nama starcima može samo biti uzor!|Edgar Allan Poe}} {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} </div> aw5nl01e298aj4fcpkirozz5bikh9ne Korisnik:Vipz/igralište 2 4671500 41262652 41258652 2022-08-23T02:13:59Z Vipz 151311 /* Infokutijsko stablo */ za osobnu referencu wikitext text/x-wiki Podstranica za moju vježbu i testove. U nekim se testovima sadržaj vuče iz moje druge podstranice: [[Korisnik:Vipz/transkluzija]]. ==Prazan odjeljak== ==Koještarije== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> ===Prepreke ka podršci svim varijetima i izgovorima jezika=== * Ćirilično-Latinični konvertor - ''Y = I ili J''? ''Q = KV ili KJ''? ''X = KS ili IKS''? ''W = V''? * Ijekavica-Ekavica konvertor - praktički nemoguće ili neefikasno praviti jednu megagigantsku bazu svih riječi. Praktičnije bi bilo isprogramirati detektor *ije* / *e* instanci koje bi trebalo izmjeniti ovisno o odabiru. Problem je ovdje što je praktički nemoguće detektirati koje samostalno slovo ''e'' treba u ''ije'', a kod obratno, neke instance ''ije'' se ne trebaju pretvarati u ''e'' ("pre/prije" vs. "pokrije"). Bonus: ''je'' ili ''ije''? (znači, od ovoga 99% ništa). Ili megagigantska baza, ili napraviti vremeplov i uvesti [[rogato e]]. * Različite riječi - isto megagigantska baza + problemi kod deklinacije, pogotovo u različitom rodu. * Uređivanje članaka u ćirilici ili latinici - vjerojatno je moguće isprogramirati da se sadržaj koji ima wikitext kod u latinici - uvijek procesira u ćirilicu prilikom uređivanja - pa opet natrag prilikom spremanja. Pravljenje 2 ili više verzije istog sadržaja, pa da se prikazuje po odabranom interfejsu bi isto bila katastrofa za provesti, ažurirati, održavati, itd. - jedina razlika od imanja više verzija članaka vs. zasebnih Wikipedija jest jednakost članka. Iako sam na samom početku uređivanja ove Wikipedije [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&oldid=41254835#Nadogradnja_pravopisnih_šablona_j,_ij_i_preferirane_riječi_ovisno_o_izabranom_jeziku predložio nešto takvo], više ne podržavam takvu ideju. Više je "proof of concept", odnosno igračkica, nego išta što bi se realno moglo ručno aplicirati na čitavoj Wikipediji. Tu ideju sam dobio od malog wikija (gdje možeš ručno proći kroz sve članke jer ih nema puno) i između britanskog-američkog, između kojih ima manje (kompleksnih) pravopisnih razlika (nema svaka druga riječ ''o/ou'' ili ''er/re'', naspram svake druge riječi ''je/ije/e'' u nas), a tamo se to onda maknulo, što govori o provedivosti, održivosti i forsiranju sebe i novih urednika da ih koriste. Zašto bi sve ovo uopće bilo potrebno? Eventualno spajanje Wikipedija naših jezika. Tehnička katastrofa, ratovi koje riječi trebaju ići, ekavica ili ijekavica, itd. ===Ručna spravica za ije/ekavicu (proof of concept)=== Tekst u tabeli ispod sadrži ručno aplicirane šablone koje prikazuju ekavicu ako je [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-personal-i18n|jezik u postavkama]] podešen na '''sr''' ili '''sr-Latn''', odnosno ijekavicu ako je podešen na '''bs''' ili '''hr'''. U stvarnoj implementaciji, mjenjanje između SH varijeteta bi bilo izravnije, tj. bilo padajući izbornik kao onaj za latinicu i ćirilicu. Ova ideja je bila da se ta spravica koristi u šablonima {{[[Šablon:j|j]]}} i {{[[Šablon:ij|ij]]}}. Potrebno je instalirati [[:mw:Extension:MyVariables]] da radi: * '''{{ucfirst:{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}kavica}}''': Ovd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}} je tekst koji m{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}nja oblik između ijekavice i ekavice, a zadano se prikazuje u ekavici... sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}tlo, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}ća, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}t, gd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}, pr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}, vr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}me, gr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ij/ej}}anje. Iako sadrže "ije" ili "e", sl{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}deće r{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}či neće prom{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}niti oblik: krije, vremena. ====ije==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ije|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ije|sr|sr-Latn=e|e}}}}</onlyinclude> ====je==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|je|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=je|sr|sr-Latn=sr|e}}}}</onlyinclude> ====ij/ej==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ij/ej|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ij|sr|sr-Latn=ej|ej}}}}</onlyinclude> </div> ==Zamjena šablona iste svrhe u svefunkcionalni [[Šablon:Slično]] i [[Šablon:For]]== Možda bude potrebe za [[mw:Extension:Replace Text]] ako ova Wikipedija već nema funkcionalnost zamjene teksta bot-om. ===Provjeriti prije spajanja=== *[[Šablon:Dz|Dz]] (492) (koristi prvi parametar za link razvrstavanja) *[[Šablon:Otheruses-number|Otheruses-number]] (741) ===Drugi šabloni za spajanje=== *[[Šablon:Other uses|Other uses]] (745) + [[Šablon:Otheruses|Otheruses]] (1247) + [[Šablon:Otheruses2|Otheruses2]] ([[Šablon:Drugo značenje2|Drugo značenje2]]) (7489) + [[Šablon:Drugo značenje3|Drugo značenje3]] (5872) + [[Šablon:Drugo značenje|Drugo značenje]] (327) *[[Šablon:Dsm|Dsm]] (283) + [[Šablon:Mz|Mz]] (106) + [[Šablon:Smon|Smon]] (47) (i bolje preimenovati) '''PLAN: BRISANJE - za 3-4 riječi nam ne trebaju šabloni...''' *[[Šablon:Otherpeople|Otherpeople]] (544) (spojeno, provjeriti preusmjeravanja) ==Spajanje infokutija== Ažurirati sa najnovijim i idealnijim kodom, a druge ostaviti kao redirekte. Omogućiti druga imena istog parametra u slučaju prenosa sa druge Wikipedije ili zaostalih stranica. * [[Šablon:Infobox Language]] (36) + [[Šablon:Kutijica za jezik]] (23) + [[Šablon:Jezik]] (36) + [[Šablon:Infokutija jezik]] (136) + [[Šablon:Infokutija jezik01]] (10) – ''Infokutija'' je najbolji i najkorišteniji naziv infokutija. ==Resursi za šablone== * Podrška drugih imena istog parametra: **<code><nowiki>{{ #if: {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}} | {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}}}}</nowiki></code> **<code><nowiki>{{{domaćeime|{{{izvornoime|{{{nativename|}}} }}} }}}</nowiki></code> ==Testiranje== ===Matrice za infokutije=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> [[Šablon:InfoboxM]] koristi [[Modul:Infobox]] i [[Modul:Infobox/styles.css]], te bi trebao izgledati kao ona na [[:en:Template:Infobox#Examples|EN Wikipediji]], da služi kao univerzalna matrica za sve infokutije pomoću LUA koda. Ovdje je bočna usporedba svih postojećih matrica za infokutije. Treba napomenuti da mnoštvo infokutija uopšte ne koristi matrice nego imaju svojstven kod, npr. [[Šablon:Infookvir životopis]]. {| ! Matrica za infokutije pomoću LUA ! Trenutna matrica [[Šablon:Infokutija]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Infobox]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Kutijica]] |- |{{InfoboxM |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Infokutija |tijelostil = |naslovstil = |iznadstil = background:#cfc; |podzaglavljestil = |naslov = Test Infobox |iznad = Above text |podzaglavlje = Subheader above image |podzaglavlje2= Second subheader |slikastil = |tekststil = | slika = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |tekst = Caption displayed below Example-serious.jpg |zaglavljestil= background:#ccf; |oznakastil = background:#ddf; |podacistil = |zaglavlje1 = Header defined alone | oznaka1 = | podaci1 = |zaglavlje2 = | oznaka2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | podaci2 = |zaglavlje3 = | oznaka3 = | podaci3 = Data defined alone |zaglavlje4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | oznaka4 = does not display (same number as a header) | podaci4 = does not display (same number as a header) |zaglavlje5 = | oznaka5 = Label and data defined (label) | podaci5 = Label and data defined (data) |ispodstil = background:#ddf; |ispod = Below text }} |{{Infobox |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Kutijica |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |} </div> ===Usporedbe infokutija=== ====Prvi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infobox]] za [[Šablon:Film]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Kutijica]] za [[Šablon:Avionske nesreće]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Film | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Film transkluzija | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} |} </div> {{clear}} ====Drugi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infokutija]] za [[Šablon:Infokutija Galaksija]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Infokutija more]] (svoj kod) ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} |} </div> <div style="display: none;"><references /></div> ==Infokutijsko stablo== * [[Šablon:Infokutija]] ** ''[[Šablon:Infokutija (BS)]] lda9hsd7cq2kxm0pf9fk97j4wfadkqq 41262676 41262652 2022-08-23T02:34:25Z Vipz 151311 /* Infokutijsko stablo */ wikitext text/x-wiki Podstranica za moju vježbu i testove. U nekim se testovima sadržaj vuče iz moje druge podstranice: [[Korisnik:Vipz/transkluzija]]. ==Prazan odjeljak== ==Koještarije== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> ===Prepreke ka podršci svim varijetima i izgovorima jezika=== * Ćirilično-Latinični konvertor - ''Y = I ili J''? ''Q = KV ili KJ''? ''X = KS ili IKS''? ''W = V''? * Ijekavica-Ekavica konvertor - praktički nemoguće ili neefikasno praviti jednu megagigantsku bazu svih riječi. Praktičnije bi bilo isprogramirati detektor *ije* / *e* instanci koje bi trebalo izmjeniti ovisno o odabiru. Problem je ovdje što je praktički nemoguće detektirati koje samostalno slovo ''e'' treba u ''ije'', a kod obratno, neke instance ''ije'' se ne trebaju pretvarati u ''e'' ("pre/prije" vs. "pokrije"). Bonus: ''je'' ili ''ije''? (znači, od ovoga 99% ništa). Ili megagigantska baza, ili napraviti vremeplov i uvesti [[rogato e]]. * Različite riječi - isto megagigantska baza + problemi kod deklinacije, pogotovo u različitom rodu. * Uređivanje članaka u ćirilici ili latinici - vjerojatno je moguće isprogramirati da se sadržaj koji ima wikitext kod u latinici - uvijek procesira u ćirilicu prilikom uređivanja - pa opet natrag prilikom spremanja. Pravljenje 2 ili više verzije istog sadržaja, pa da se prikazuje po odabranom interfejsu bi isto bila katastrofa za provesti, ažurirati, održavati, itd. - jedina razlika od imanja više verzija članaka vs. zasebnih Wikipedija jest jednakost članka. Iako sam na samom početku uređivanja ove Wikipedije [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&oldid=41254835#Nadogradnja_pravopisnih_šablona_j,_ij_i_preferirane_riječi_ovisno_o_izabranom_jeziku predložio nešto takvo], više ne podržavam takvu ideju. Više je "proof of concept", odnosno igračkica, nego išta što bi se realno moglo ručno aplicirati na čitavoj Wikipediji. Tu ideju sam dobio od malog wikija (gdje možeš ručno proći kroz sve članke jer ih nema puno) i između britanskog-američkog, između kojih ima manje (kompleksnih) pravopisnih razlika (nema svaka druga riječ ''o/ou'' ili ''er/re'', naspram svake druge riječi ''je/ije/e'' u nas), a tamo se to onda maknulo, što govori o provedivosti, održivosti i forsiranju sebe i novih urednika da ih koriste. Zašto bi sve ovo uopće bilo potrebno? Eventualno spajanje Wikipedija naših jezika. Tehnička katastrofa, ratovi koje riječi trebaju ići, ekavica ili ijekavica, itd. ===Ručna spravica za ije/ekavicu (proof of concept)=== Tekst u tabeli ispod sadrži ručno aplicirane šablone koje prikazuju ekavicu ako je [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-personal-i18n|jezik u postavkama]] podešen na '''sr''' ili '''sr-Latn''', odnosno ijekavicu ako je podešen na '''bs''' ili '''hr'''. U stvarnoj implementaciji, mjenjanje između SH varijeteta bi bilo izravnije, tj. bilo padajući izbornik kao onaj za latinicu i ćirilicu. Ova ideja je bila da se ta spravica koristi u šablonima {{[[Šablon:j|j]]}} i {{[[Šablon:ij|ij]]}}. Potrebno je instalirati [[:mw:Extension:MyVariables]] da radi: * '''{{ucfirst:{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}kavica}}''': Ovd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}} je tekst koji m{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}nja oblik između ijekavice i ekavice, a zadano se prikazuje u ekavici... sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}tlo, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}ća, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}t, gd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}, pr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}, vr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}me, gr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ij/ej}}anje. Iako sadrže "ije" ili "e", sl{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}deće r{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}či neće prom{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}niti oblik: krije, vremena. ====ije==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ije|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ije|sr|sr-Latn=e|e}}}}</onlyinclude> ====je==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|je|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=je|sr|sr-Latn=sr|e}}}}</onlyinclude> ====ij/ej==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ij/ej|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ij|sr|sr-Latn=ej|ej}}}}</onlyinclude> </div> ==Zamjena šablona iste svrhe u svefunkcionalni [[Šablon:Slično]] i [[Šablon:For]]== Možda bude potrebe za [[mw:Extension:Replace Text]] ako ova Wikipedija već nema funkcionalnost zamjene teksta bot-om. ===Provjeriti prije spajanja=== *[[Šablon:Dz|Dz]] (492) (koristi prvi parametar za link razvrstavanja) *[[Šablon:Otheruses-number|Otheruses-number]] (741) ===Drugi šabloni za spajanje=== *[[Šablon:Other uses|Other uses]] (745) + [[Šablon:Otheruses|Otheruses]] (1247) + [[Šablon:Otheruses2|Otheruses2]] ([[Šablon:Drugo značenje2|Drugo značenje2]]) (7489) + [[Šablon:Drugo značenje3|Drugo značenje3]] (5872) + [[Šablon:Drugo značenje|Drugo značenje]] (327) *[[Šablon:Dsm|Dsm]] (283) + [[Šablon:Mz|Mz]] (106) + [[Šablon:Smon|Smon]] (47) (i bolje preimenovati) '''PLAN: BRISANJE - za 3-4 riječi nam ne trebaju šabloni...''' *[[Šablon:Otherpeople|Otherpeople]] (544) (spojeno, provjeriti preusmjeravanja) ==Spajanje infokutija== Ažurirati sa najnovijim i idealnijim kodom, a druge ostaviti kao redirekte. Omogućiti druga imena istog parametra u slučaju prenosa sa druge Wikipedije ili zaostalih stranica. * [[Šablon:Infobox Language]] (36) + [[Šablon:Kutijica za jezik]] (23) + [[Šablon:Jezik]] (36) + [[Šablon:Infokutija jezik]] (136) + [[Šablon:Infokutija jezik01]] (10) – ''Infokutija'' je najbolji i najkorišteniji naziv infokutija. ==Resursi za šablone== * Podrška drugih imena istog parametra: **<code><nowiki>{{ #if: {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}} | {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}}}}</nowiki></code> **<code><nowiki>{{{domaćeime|{{{izvornoime|{{{nativename|}}} }}} }}}</nowiki></code> ==Testiranje== ===Matrice za infokutije=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> [[Šablon:InfoboxM]] koristi [[Modul:Infobox]] i [[Modul:Infobox/styles.css]], te bi trebao izgledati kao ona na [[:en:Template:Infobox#Examples|EN Wikipediji]], da služi kao univerzalna matrica za sve infokutije pomoću LUA koda. Ovdje je bočna usporedba svih postojećih matrica za infokutije. Treba napomenuti da mnoštvo infokutija uopšte ne koristi matrice nego imaju svojstven kod, npr. [[Šablon:Infookvir životopis]]. {| ! Matrica za infokutije pomoću LUA ! Trenutna matrica [[Šablon:Infokutija]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Infobox]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Kutijica]] |- |{{InfoboxM |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Infokutija |tijelostil = |naslovstil = |iznadstil = background:#cfc; |podzaglavljestil = |naslov = Test Infobox |iznad = Above text |podzaglavlje = Subheader above image |podzaglavlje2= Second subheader |slikastil = |tekststil = | slika = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |tekst = Caption displayed below Example-serious.jpg |zaglavljestil= background:#ccf; |oznakastil = background:#ddf; |podacistil = |zaglavlje1 = Header defined alone | oznaka1 = | podaci1 = |zaglavlje2 = | oznaka2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | podaci2 = |zaglavlje3 = | oznaka3 = | podaci3 = Data defined alone |zaglavlje4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | oznaka4 = does not display (same number as a header) | podaci4 = does not display (same number as a header) |zaglavlje5 = | oznaka5 = Label and data defined (label) | podaci5 = Label and data defined (data) |ispodstil = background:#ddf; |ispod = Below text }} |{{Infobox |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Kutijica |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |} </div> ===Usporedbe infokutija=== ====Prvi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infobox]] za [[Šablon:Film]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Kutijica]] za [[Šablon:Avionske nesreće]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Film | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Film transkluzija | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} |} </div> {{clear}} ====Drugi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infokutija]] za [[Šablon:Infokutija Galaksija]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Infokutija more]] (svoj kod) ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} |} </div> <div style="display: none;"><references /></div> ==Infokutijsko stablo== * [[Šablon:Infokutija]] ** ''[[Šablon:Infokutija (BS)]] ** ''[[Šablon:Kutijica]]'' 7wxsi4jb4gjli77f9b9ao7xfcsofrk2 41262684 41262676 2022-08-23T02:44:56Z Vipz 151311 /* Infokutijsko stablo */ wikitext text/x-wiki Podstranica za moju vježbu i testove. U nekim se testovima sadržaj vuče iz moje druge podstranice: [[Korisnik:Vipz/transkluzija]]. ==Prazan odjeljak== ==Koještarije== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> ===Prepreke ka podršci svim varijetima i izgovorima jezika=== * Ćirilično-Latinični konvertor - ''Y = I ili J''? ''Q = KV ili KJ''? ''X = KS ili IKS''? ''W = V''? * Ijekavica-Ekavica konvertor - praktički nemoguće ili neefikasno praviti jednu megagigantsku bazu svih riječi. Praktičnije bi bilo isprogramirati detektor *ije* / *e* instanci koje bi trebalo izmjeniti ovisno o odabiru. Problem je ovdje što je praktički nemoguće detektirati koje samostalno slovo ''e'' treba u ''ije'', a kod obratno, neke instance ''ije'' se ne trebaju pretvarati u ''e'' ("pre/prije" vs. "pokrije"). Bonus: ''je'' ili ''ije''? (znači, od ovoga 99% ništa). Ili megagigantska baza, ili napraviti vremeplov i uvesti [[rogato e]]. * Različite riječi - isto megagigantska baza + problemi kod deklinacije, pogotovo u različitom rodu. * Uređivanje članaka u ćirilici ili latinici - vjerojatno je moguće isprogramirati da se sadržaj koji ima wikitext kod u latinici - uvijek procesira u ćirilicu prilikom uređivanja - pa opet natrag prilikom spremanja. Pravljenje 2 ili više verzije istog sadržaja, pa da se prikazuje po odabranom interfejsu bi isto bila katastrofa za provesti, ažurirati, održavati, itd. - jedina razlika od imanja više verzija članaka vs. zasebnih Wikipedija jest jednakost članka. Iako sam na samom početku uređivanja ove Wikipedije [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&oldid=41254835#Nadogradnja_pravopisnih_šablona_j,_ij_i_preferirane_riječi_ovisno_o_izabranom_jeziku predložio nešto takvo], više ne podržavam takvu ideju. Više je "proof of concept", odnosno igračkica, nego išta što bi se realno moglo ručno aplicirati na čitavoj Wikipediji. Tu ideju sam dobio od malog wikija (gdje možeš ručno proći kroz sve članke jer ih nema puno) i između britanskog-američkog, između kojih ima manje (kompleksnih) pravopisnih razlika (nema svaka druga riječ ''o/ou'' ili ''er/re'', naspram svake druge riječi ''je/ije/e'' u nas), a tamo se to onda maknulo, što govori o provedivosti, održivosti i forsiranju sebe i novih urednika da ih koriste. Zašto bi sve ovo uopće bilo potrebno? Eventualno spajanje Wikipedija naših jezika. Tehnička katastrofa, ratovi koje riječi trebaju ići, ekavica ili ijekavica, itd. ===Ručna spravica za ije/ekavicu (proof of concept)=== Tekst u tabeli ispod sadrži ručno aplicirane šablone koje prikazuju ekavicu ako je [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-personal-i18n|jezik u postavkama]] podešen na '''sr''' ili '''sr-Latn''', odnosno ijekavicu ako je podešen na '''bs''' ili '''hr'''. U stvarnoj implementaciji, mjenjanje između SH varijeteta bi bilo izravnije, tj. bilo padajući izbornik kao onaj za latinicu i ćirilicu. Ova ideja je bila da se ta spravica koristi u šablonima {{[[Šablon:j|j]]}} i {{[[Šablon:ij|ij]]}}. Potrebno je instalirati [[:mw:Extension:MyVariables]] da radi: * '''{{ucfirst:{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}kavica}}''': Ovd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}} je tekst koji m{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}nja oblik između ijekavice i ekavice, a zadano se prikazuje u ekavici... sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}tlo, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}ća, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}t, gd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}, pr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}, vr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}me, gr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ij/ej}}anje. Iako sadrže "ije" ili "e", sl{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}deće r{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}či neće prom{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}niti oblik: krije, vremena. ====ije==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ije|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ije|sr|sr-Latn=e|e}}}}</onlyinclude> ====je==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|je|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=je|sr|sr-Latn=sr|e}}}}</onlyinclude> ====ij/ej==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ij/ej|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ij|sr|sr-Latn=ej|ej}}}}</onlyinclude> </div> ==Zamjena šablona iste svrhe u svefunkcionalni [[Šablon:Slično]] i [[Šablon:For]]== Možda bude potrebe za [[mw:Extension:Replace Text]] ako ova Wikipedija već nema funkcionalnost zamjene teksta bot-om. ===Provjeriti prije spajanja=== *[[Šablon:Dz|Dz]] (492) (koristi prvi parametar za link razvrstavanja) *[[Šablon:Otheruses-number|Otheruses-number]] (741) ===Drugi šabloni za spajanje=== *[[Šablon:Other uses|Other uses]] (745) + [[Šablon:Otheruses|Otheruses]] (1247) + [[Šablon:Otheruses2|Otheruses2]] ([[Šablon:Drugo značenje2|Drugo značenje2]]) (7489) + [[Šablon:Drugo značenje3|Drugo značenje3]] (5872) + [[Šablon:Drugo značenje|Drugo značenje]] (327) *[[Šablon:Dsm|Dsm]] (283) + [[Šablon:Mz|Mz]] (106) + [[Šablon:Smon|Smon]] (47) (i bolje preimenovati) '''PLAN: BRISANJE - za 3-4 riječi nam ne trebaju šabloni...''' *[[Šablon:Otherpeople|Otherpeople]] (544) (spojeno, provjeriti preusmjeravanja) ==Spajanje infokutija== Ažurirati sa najnovijim i idealnijim kodom, a druge ostaviti kao redirekte. Omogućiti druga imena istog parametra u slučaju prenosa sa druge Wikipedije ili zaostalih stranica. * [[Šablon:Infobox Language]] (36) + [[Šablon:Kutijica za jezik]] (23) + [[Šablon:Jezik]] (36) + [[Šablon:Infokutija jezik]] (136) + [[Šablon:Infokutija jezik01]] (10) – ''Infokutija'' je najbolji i najkorišteniji naziv infokutija. ==Resursi za šablone== * Podrška drugih imena istog parametra: **<code><nowiki>{{ #if: {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}} | {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}}}}</nowiki></code> **<code><nowiki>{{{domaćeime|{{{izvornoime|{{{nativename|}}} }}} }}}</nowiki></code> ==Testiranje== ===Matrice za infokutije=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> [[Šablon:InfoboxM]] koristi [[Modul:Infobox]] i [[Modul:Infobox/styles.css]], te bi trebao izgledati kao ona na [[:en:Template:Infobox#Examples|EN Wikipediji]], da služi kao univerzalna matrica za sve infokutije pomoću LUA koda. Ovdje je bočna usporedba svih postojećih matrica za infokutije. Treba napomenuti da mnoštvo infokutija uopšte ne koristi matrice nego imaju svojstven kod, npr. [[Šablon:Infookvir životopis]]. {| ! Matrica za infokutije pomoću LUA ! Trenutna matrica [[Šablon:Infokutija]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Infobox]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Kutijica]] |- |{{InfoboxM |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Infokutija |tijelostil = |naslovstil = |iznadstil = background:#cfc; |podzaglavljestil = |naslov = Test Infobox |iznad = Above text |podzaglavlje = Subheader above image |podzaglavlje2= Second subheader |slikastil = |tekststil = | slika = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |tekst = Caption displayed below Example-serious.jpg |zaglavljestil= background:#ccf; |oznakastil = background:#ddf; |podacistil = |zaglavlje1 = Header defined alone | oznaka1 = | podaci1 = |zaglavlje2 = | oznaka2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | podaci2 = |zaglavlje3 = | oznaka3 = | podaci3 = Data defined alone |zaglavlje4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | oznaka4 = does not display (same number as a header) | podaci4 = does not display (same number as a header) |zaglavlje5 = | oznaka5 = Label and data defined (label) | podaci5 = Label and data defined (data) |ispodstil = background:#ddf; |ispod = Below text }} |{{Infobox |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Kutijica |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |} </div> ===Usporedbe infokutija=== ====Prvi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infobox]] za [[Šablon:Film]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Kutijica]] za [[Šablon:Avionske nesreće]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Film | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Film transkluzija | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} |} </div> {{clear}} ====Drugi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infokutija]] za [[Šablon:Infokutija Galaksija]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Infokutija more]] (svoj kod) ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} |} </div> <div style="display: none;"><references /></div> ==Infokutijsko stablo== * [[Šablon:Infokutija]] ** ''[[Šablon:Infokutija (BS)]] ** ''[[Šablon:Kutijica]]'' ** ''[[Šablon:Infobox]]'' b9eb8a7ck24j4kr4f1xq5a5dc5k3wp2 41262704 41262684 2022-08-23T03:36:46Z Vipz 151311 /* Infokutije za kasnije */ wikitext text/x-wiki Podstranica za moju vježbu i testove. U nekim se testovima sadržaj vuče iz moje druge podstranice: [[Korisnik:Vipz/transkluzija]]. ==Prazan odjeljak== ==Koještarije== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> ===Prepreke ka podršci svim varijetima i izgovorima jezika=== * Ćirilično-Latinični konvertor - ''Y = I ili J''? ''Q = KV ili KJ''? ''X = KS ili IKS''? ''W = V''? * Ijekavica-Ekavica konvertor - praktički nemoguće ili neefikasno praviti jednu megagigantsku bazu svih riječi. Praktičnije bi bilo isprogramirati detektor *ije* / *e* instanci koje bi trebalo izmjeniti ovisno o odabiru. Problem je ovdje što je praktički nemoguće detektirati koje samostalno slovo ''e'' treba u ''ije'', a kod obratno, neke instance ''ije'' se ne trebaju pretvarati u ''e'' ("pre/prije" vs. "pokrije"). Bonus: ''je'' ili ''ije''? (znači, od ovoga 99% ništa). Ili megagigantska baza, ili napraviti vremeplov i uvesti [[rogato e]]. * Različite riječi - isto megagigantska baza + problemi kod deklinacije, pogotovo u različitom rodu. * Uređivanje članaka u ćirilici ili latinici - vjerojatno je moguće isprogramirati da se sadržaj koji ima wikitext kod u latinici - uvijek procesira u ćirilicu prilikom uređivanja - pa opet natrag prilikom spremanja. Pravljenje 2 ili više verzije istog sadržaja, pa da se prikazuje po odabranom interfejsu bi isto bila katastrofa za provesti, ažurirati, održavati, itd. - jedina razlika od imanja više verzija članaka vs. zasebnih Wikipedija jest jednakost članka. Iako sam na samom početku uređivanja ove Wikipedije [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&oldid=41254835#Nadogradnja_pravopisnih_šablona_j,_ij_i_preferirane_riječi_ovisno_o_izabranom_jeziku predložio nešto takvo], više ne podržavam takvu ideju. Više je "proof of concept", odnosno igračkica, nego išta što bi se realno moglo ručno aplicirati na čitavoj Wikipediji. Tu ideju sam dobio od malog wikija (gdje možeš ručno proći kroz sve članke jer ih nema puno) i između britanskog-američkog, između kojih ima manje (kompleksnih) pravopisnih razlika (nema svaka druga riječ ''o/ou'' ili ''er/re'', naspram svake druge riječi ''je/ije/e'' u nas), a tamo se to onda maknulo, što govori o provedivosti, održivosti i forsiranju sebe i novih urednika da ih koriste. Zašto bi sve ovo uopće bilo potrebno? Eventualno spajanje Wikipedija naših jezika. Tehnička katastrofa, ratovi koje riječi trebaju ići, ekavica ili ijekavica, itd. ===Ručna spravica za ije/ekavicu (proof of concept)=== Tekst u tabeli ispod sadrži ručno aplicirane šablone koje prikazuju ekavicu ako je [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-personal-i18n|jezik u postavkama]] podešen na '''sr''' ili '''sr-Latn''', odnosno ijekavicu ako je podešen na '''bs''' ili '''hr'''. U stvarnoj implementaciji, mjenjanje između SH varijeteta bi bilo izravnije, tj. bilo padajući izbornik kao onaj za latinicu i ćirilicu. Ova ideja je bila da se ta spravica koristi u šablonima {{[[Šablon:j|j]]}} i {{[[Šablon:ij|ij]]}}. Potrebno je instalirati [[:mw:Extension:MyVariables]] da radi: * '''{{ucfirst:{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}kavica}}''': Ovd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}} je tekst koji m{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}nja oblik između ijekavice i ekavice, a zadano se prikazuje u ekavici... sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}tlo, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}ća, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}t, gd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}, pr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}, vr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}me, gr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ij/ej}}anje. Iako sadrže "ije" ili "e", sl{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}deće r{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}či neće prom{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}niti oblik: krije, vremena. ====ije==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ije|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ije|sr|sr-Latn=e|e}}}}</onlyinclude> ====je==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|je|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=je|sr|sr-Latn=sr|e}}}}</onlyinclude> ====ij/ej==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ij/ej|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ij|sr|sr-Latn=ej|ej}}}}</onlyinclude> </div> ==Zamjena šablona iste svrhe u svefunkcionalni [[Šablon:Slično]] i [[Šablon:For]]== Možda bude potrebe za [[mw:Extension:Replace Text]] ako ova Wikipedija već nema funkcionalnost zamjene teksta bot-om. ===Provjeriti prije spajanja=== *[[Šablon:Dz|Dz]] (492) (koristi prvi parametar za link razvrstavanja) *[[Šablon:Otheruses-number|Otheruses-number]] (741) ===Drugi šabloni za spajanje=== *[[Šablon:Other uses|Other uses]] (745) + [[Šablon:Otheruses|Otheruses]] (1247) + [[Šablon:Otheruses2|Otheruses2]] ([[Šablon:Drugo značenje2|Drugo značenje2]]) (7489) + [[Šablon:Drugo značenje3|Drugo značenje3]] (5872) + [[Šablon:Drugo značenje|Drugo značenje]] (327) *[[Šablon:Dsm|Dsm]] (283) + [[Šablon:Mz|Mz]] (106) + [[Šablon:Smon|Smon]] (47) (i bolje preimenovati) '''PLAN: BRISANJE - za 3-4 riječi nam ne trebaju šabloni...''' *[[Šablon:Otherpeople|Otherpeople]] (544) (spojeno, provjeriti preusmjeravanja) ==Spajanje infokutija== Ažurirati sa najnovijim i idealnijim kodom, a druge ostaviti kao redirekte. Omogućiti druga imena istog parametra u slučaju prenosa sa druge Wikipedije ili zaostalih stranica. * [[Šablon:Infobox Language]] (36) + [[Šablon:Kutijica za jezik]] (23) + [[Šablon:Jezik]] (36) + [[Šablon:Infokutija jezik]] (136) + [[Šablon:Infokutija jezik01]] (10) – ''Infokutija'' je najbolji i najkorišteniji naziv infokutija. ==Resursi za šablone== * Podrška drugih imena istog parametra: **<code><nowiki>{{ #if: {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}} | {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}}}}</nowiki></code> **<code><nowiki>{{{domaćeime|{{{izvornoime|{{{nativename|}}} }}} }}}</nowiki></code> ==Testiranje== ===Matrice za infokutije=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> [[Šablon:InfoboxM]] koristi [[Modul:Infobox]] i [[Modul:Infobox/styles.css]], te bi trebao izgledati kao ona na [[:en:Template:Infobox#Examples|EN Wikipediji]], da služi kao univerzalna matrica za sve infokutije pomoću LUA koda. Ovdje je bočna usporedba svih postojećih matrica za infokutije. Treba napomenuti da mnoštvo infokutija uopšte ne koristi matrice nego imaju svojstven kod, npr. [[Šablon:Infookvir životopis]]. {| ! Matrica za infokutije pomoću LUA ! Trenutna matrica [[Šablon:Infokutija]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Infobox]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Kutijica]] |- |{{InfoboxM |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Infokutija |tijelostil = |naslovstil = |iznadstil = background:#cfc; |podzaglavljestil = |naslov = Test Infobox |iznad = Above text |podzaglavlje = Subheader above image |podzaglavlje2= Second subheader |slikastil = |tekststil = | slika = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |tekst = Caption displayed below Example-serious.jpg |zaglavljestil= background:#ccf; |oznakastil = background:#ddf; |podacistil = |zaglavlje1 = Header defined alone | oznaka1 = | podaci1 = |zaglavlje2 = | oznaka2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | podaci2 = |zaglavlje3 = | oznaka3 = | podaci3 = Data defined alone |zaglavlje4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | oznaka4 = does not display (same number as a header) | podaci4 = does not display (same number as a header) |zaglavlje5 = | oznaka5 = Label and data defined (label) | podaci5 = Label and data defined (data) |ispodstil = background:#ddf; |ispod = Below text }} |{{Infobox |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Kutijica |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |} </div> ===Usporedbe infokutija=== ====Prvi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infobox]] za [[Šablon:Film]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Kutijica]] za [[Šablon:Avionske nesreće]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Film | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Film transkluzija | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} |} </div> {{clear}} ====Drugi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infokutija]] za [[Šablon:Infokutija Galaksija]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Infokutija more]] (svoj kod) ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} |} </div> <div style="display: none;"><references /></div> ==Infokutijsko stablo== * [[Šablon:Infokutija]] ** ''[[Šablon:Infokutija (BS)]] ** ''[[Šablon:Kutijica]]'' ** ''[[Šablon:Infobox]]'' ==Infokutije za kasnije== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| | {{Infokutija jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{Infokutija jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} |} </div> 94g942m0ph1zug7obinwc5sfxg146m8 41262706 41262704 2022-08-23T03:41:16Z Vipz 151311 /* Infokutijsko stablo */ wikitext text/x-wiki Podstranica za moju vježbu i testove. U nekim se testovima sadržaj vuče iz moje druge podstranice: [[Korisnik:Vipz/transkluzija]]. ==Prazan odjeljak== ==Koještarije== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> ===Prepreke ka podršci svim varijetima i izgovorima jezika=== * Ćirilično-Latinični konvertor - ''Y = I ili J''? ''Q = KV ili KJ''? ''X = KS ili IKS''? ''W = V''? * Ijekavica-Ekavica konvertor - praktički nemoguće ili neefikasno praviti jednu megagigantsku bazu svih riječi. Praktičnije bi bilo isprogramirati detektor *ije* / *e* instanci koje bi trebalo izmjeniti ovisno o odabiru. Problem je ovdje što je praktički nemoguće detektirati koje samostalno slovo ''e'' treba u ''ije'', a kod obratno, neke instance ''ije'' se ne trebaju pretvarati u ''e'' ("pre/prije" vs. "pokrije"). Bonus: ''je'' ili ''ije''? (znači, od ovoga 99% ništa). Ili megagigantska baza, ili napraviti vremeplov i uvesti [[rogato e]]. * Različite riječi - isto megagigantska baza + problemi kod deklinacije, pogotovo u različitom rodu. * Uređivanje članaka u ćirilici ili latinici - vjerojatno je moguće isprogramirati da se sadržaj koji ima wikitext kod u latinici - uvijek procesira u ćirilicu prilikom uređivanja - pa opet natrag prilikom spremanja. Pravljenje 2 ili više verzije istog sadržaja, pa da se prikazuje po odabranom interfejsu bi isto bila katastrofa za provesti, ažurirati, održavati, itd. - jedina razlika od imanja više verzija članaka vs. zasebnih Wikipedija jest jednakost članka. Iako sam na samom početku uređivanja ove Wikipedije [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedia:Pijaca-Пијаца&oldid=41254835#Nadogradnja_pravopisnih_šablona_j,_ij_i_preferirane_riječi_ovisno_o_izabranom_jeziku predložio nešto takvo], više ne podržavam takvu ideju. Više je "proof of concept", odnosno igračkica, nego išta što bi se realno moglo ručno aplicirati na čitavoj Wikipediji. Tu ideju sam dobio od malog wikija (gdje možeš ručno proći kroz sve članke jer ih nema puno) i između britanskog-američkog, između kojih ima manje (kompleksnih) pravopisnih razlika (nema svaka druga riječ ''o/ou'' ili ''er/re'', naspram svake druge riječi ''je/ije/e'' u nas), a tamo se to onda maknulo, što govori o provedivosti, održivosti i forsiranju sebe i novih urednika da ih koriste. Zašto bi sve ovo uopće bilo potrebno? Eventualno spajanje Wikipedija naših jezika. Tehnička katastrofa, ratovi koje riječi trebaju ići, ekavica ili ijekavica, itd. ===Ručna spravica za ije/ekavicu (proof of concept)=== Tekst u tabeli ispod sadrži ručno aplicirane šablone koje prikazuju ekavicu ako je [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-personal-i18n|jezik u postavkama]] podešen na '''sr''' ili '''sr-Latn''', odnosno ijekavicu ako je podešen na '''bs''' ili '''hr'''. U stvarnoj implementaciji, mjenjanje između SH varijeteta bi bilo izravnije, tj. bilo padajući izbornik kao onaj za latinicu i ćirilicu. Ova ideja je bila da se ta spravica koristi u šablonima {{[[Šablon:j|j]]}} i {{[[Šablon:ij|ij]]}}. Potrebno je instalirati [[:mw:Extension:MyVariables]] da radi: * '''{{ucfirst:{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}kavica}}''': Ovd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}} je tekst koji m{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}nja oblik između ijekavice i ekavice, a zadano se prikazuje u ekavici... sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}tlo, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}ća, sv{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}t, gd{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}, pr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}, vr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}me, gr{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ij/ej}}anje. Iako sadrže "ije" ili "e", sl{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=je}}deće r{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}či neće prom{{:User:Vipz/igralište|transcludesection=ije}}niti oblik: krije, vremena. ====ije==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ije|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ije|sr|sr-Latn=e|e}}}}</onlyinclude> ====je==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|je|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=je|sr|sr-Latn=sr|e}}}}</onlyinclude> ====ij/ej==== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|ij/ej|{{#switch:{{USERLANGUAGECODE}}|bs|hr=ij|sr|sr-Latn=ej|ej}}}}</onlyinclude> </div> ==Zamjena šablona iste svrhe u svefunkcionalni [[Šablon:Slično]] i [[Šablon:For]]== Možda bude potrebe za [[mw:Extension:Replace Text]] ako ova Wikipedija već nema funkcionalnost zamjene teksta bot-om. ===Provjeriti prije spajanja=== *[[Šablon:Dz|Dz]] (492) (koristi prvi parametar za link razvrstavanja) *[[Šablon:Otheruses-number|Otheruses-number]] (741) ===Drugi šabloni za spajanje=== *[[Šablon:Other uses|Other uses]] (745) + [[Šablon:Otheruses|Otheruses]] (1247) + [[Šablon:Otheruses2|Otheruses2]] ([[Šablon:Drugo značenje2|Drugo značenje2]]) (7489) + [[Šablon:Drugo značenje3|Drugo značenje3]] (5872) + [[Šablon:Drugo značenje|Drugo značenje]] (327) *[[Šablon:Dsm|Dsm]] (283) + [[Šablon:Mz|Mz]] (106) + [[Šablon:Smon|Smon]] (47) (i bolje preimenovati) '''PLAN: BRISANJE - za 3-4 riječi nam ne trebaju šabloni...''' *[[Šablon:Otherpeople|Otherpeople]] (544) (spojeno, provjeriti preusmjeravanja) ==Spajanje infokutija== Ažurirati sa najnovijim i idealnijim kodom, a druge ostaviti kao redirekte. Omogućiti druga imena istog parametra u slučaju prenosa sa druge Wikipedije ili zaostalih stranica. * [[Šablon:Infobox Language]] (36) + [[Šablon:Kutijica za jezik]] (23) + [[Šablon:Jezik]] (36) + [[Šablon:Infokutija jezik]] (136) + [[Šablon:Infokutija jezik01]] (10) – ''Infokutija'' je najbolji i najkorišteniji naziv infokutija. ==Resursi za šablone== * Podrška drugih imena istog parametra: **<code><nowiki>{{ #if: {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}} | {{{domaćeime|}}}{{{izvornoime|}}}{{{nativename|}}}}}</nowiki></code> **<code><nowiki>{{{domaćeime|{{{izvornoime|{{{nativename|}}} }}} }}}</nowiki></code> ==Testiranje== ===Matrice za infokutije=== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> [[Šablon:InfoboxM]] koristi [[Modul:Infobox]] i [[Modul:Infobox/styles.css]], te bi trebao izgledati kao ona na [[:en:Template:Infobox#Examples|EN Wikipediji]], da služi kao univerzalna matrica za sve infokutije pomoću LUA koda. Ovdje je bočna usporedba svih postojećih matrica za infokutije. Treba napomenuti da mnoštvo infokutija uopšte ne koristi matrice nego imaju svojstven kod, npr. [[Šablon:Infookvir životopis]]. {| ! Matrica za infokutije pomoću LUA ! Trenutna matrica [[Šablon:Infokutija]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Infobox]] ! Trenutna matrica [[Šablon:Kutijica]] |- |{{InfoboxM |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Infokutija |tijelostil = |naslovstil = |iznadstil = background:#cfc; |podzaglavljestil = |naslov = Test Infobox |iznad = Above text |podzaglavlje = Subheader above image |podzaglavlje2= Second subheader |slikastil = |tekststil = | slika = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |tekst = Caption displayed below Example-serious.jpg |zaglavljestil= background:#ccf; |oznakastil = background:#ddf; |podacistil = |zaglavlje1 = Header defined alone | oznaka1 = | podaci1 = |zaglavlje2 = | oznaka2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | podaci2 = |zaglavlje3 = | oznaka3 = | podaci3 = Data defined alone |zaglavlje4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | oznaka4 = does not display (same number as a header) | podaci4 = does not display (same number as a header) |zaglavlje5 = | oznaka5 = Label and data defined (label) | podaci5 = Label and data defined (data) |ispodstil = background:#ddf; |ispod = Below text }} |{{Infobox |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |{{Kutijica |name = Vipz/igralište |bodystyle = |titlestyle = |abovestyle = background:#cfc; |subheaderstyle = |title = Test Infobox |above = Above text |subheader = Subheader above image |subheader2 = Second subheader |imagestyle = |captionstyle = | image = [[File:Example-serious.jpg|200px|alt=Example alt text]] |caption = Caption displayed below Example-serious.jpg |headerstyle = background:#ccf; |labelstyle = background:#ddf; |datastyle = |header1 = Header defined alone | label1 = | data1 = |header2 = | label2 = Label defined alone does not display (needs data, or is suppressed) | data2 = |header3 = | label3 = | data3 = Data defined alone |header4 = All three defined (header, label, data, all with same number) | label4 = does not display (same number as a header) | data4 = does not display (same number as a header) |header5 = | label5 = Label and data defined (label) | data5 = Label and data defined (data) |belowstyle = background:#ddf; |below = Below text }} |} </div> ===Usporedbe infokutija=== ====Prvi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infobox]] za [[Šablon:Film]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Kutijica]] za [[Šablon:Avionske nesreće]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Film | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Film transkluzija | naziv filma = The Adventures of Priscilla: Queen of the Desert | drugi nazivi = | slika = | opis slike = Poster filma | režija = [[Stephan Elliott]] | žanr = [[Dramedija]] | produkcija = [[Al Clark]]<br />[[Michael Hamlyn]] | scenarij = [[Stephan Elliott]] | naracija = | uloge = [[Terence Stamp]]<br />[[Hugo Weaving]]<br />[[Guy Pearce]]<br />[[Bull Hunter]] | glazba = [[Guy Gross]] | distributer = [[MGM Home Entertainment]] | godina = [[1994]]. | trajanje = 104 min. | država = {{flag|Australija}} | jezik = [[Engleski jezik]] | budžet = | prethodni = | naredni = | web stranica = | imdb_id = 0109045 }} | {{Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Avionske nesreće | ime nesreće = Minhenska tragedija | slika = [[Datoteka:Ambassador.arp.750pix.jpg|250px]] | opis_slike = ''Erspid ambasador'', avion sličan onome koji je bio uključen u nesreći | datum = 6. februar 1958. | mesto nesreće = Minhen-Rim aerodrom | vrsta_nesreće = Neuspešno poletanje, bljuzgavica na pisti | putnici = 38 | posada = 6 | povreda = 19 | preživeli = 21 (23 poginulih) | vlasnik = | poletanje = [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Aerodrom Nikola Tesla]]<br>[[Beograd]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]<br> | destinacija = [[Aerodrom Mančester]]<br>[[Mančester]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] }} |} </div> {{clear}} ====Drugi set==== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| ! [[Šablon:Infokutija]] za [[Šablon:Infokutija Galaksija]] ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon ! [[Šablon:Infokutija more]] (svoj kod) ! LUA matrica [[Šablon:InfoboxM]] za isti šablon |- | {{Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija Galaksija | Naziv = [[Novi opći katalog (NGC)|NGC]] 4004 | Slika = [[Datoteka:NGC 4004 SDSS.jpg|300px]] | Opis slike = NGC 4004 ([[Sloan_Digital_Sky_Survey|SDSS]]) | Epoha = J2000.0 | Sazviježđe = [[Lav (sazviježđe)|Lav]]<ref name="seds" /> | Rektascenzija = {{RA|11|58|5,1}} <ref name="klima" /> | Deklinacija = {{DEC|+27|52|43}} <ref name="klima" /> | Crveni pomak = 0,011234<ref name="klima" /> | Radijalna brzina = 3352 ± 2<ref name="ned" /> | Grupa ili klaster = | Udaljenost = 47,5 [[Parsek|Mpc]], 154,9 [[Svjetlosna godina|Msg]]<br />(baz. na [[crveni pomak]]) <ref name="klima" /> | Tip = [[pekulijarna galaksija]] ([[Morfološka klasifikacija galaksija|P]]) <ref name="klima" /> | Masa = | Odnos masa svijetlo = | Broj zvijezda = | Prividne dimenzije = Najveći prečnik: 1,80 [[Uglovna minuta|arcmin]] (81 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}})<br />Najmanji prečnik: 0,60 [[Uglovna minuta|arcmin]] (27 [[Svjetlosna godina|Ksg]] {{Ref label|B|b}}) <ref name="ned" /> | Prividna magnituda = 13,7 (vidljivo)<br />14,1 (B-Band) <ref name="klima" /> | Površinska svjetlost = 13,9 [[Magnituda|mag]]/[[Uglovna minuta|arcmin]]<sup>2</sup> <ref name="klima" /> | Apsolutna magnituda = -19.68 [[Magnituda|mag]] (vidljivo)<br />-19.28 [[Magnituda|mag]] (B-band) {{Ref label|A|a}} | Uglovna pozicija = 8[[Stepen (ugao)|°]] <ref name="klima" /> | Značajnosti = | Imena = NGC 4004A{{•}}MK 432{{•}}CGCG 157-65{{•}}MCG 5-28-60{{•}}UGC 6950{{•}}PGC 37654{{•}}VV 230{{•}}VV 220{{•}}KUG 1155+261{{•}}IRAS 11555+2809{{•}}ZWG 157.65<ref name="klima"/><ref name="ned"/> }} | {{Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Infokutija more | ime = Sredozemno more | drugo_ime = Mediteransko more | slika = Mediterranean Sea political map-hr.svg | veličina_slike = 300px | slika_opis = [[Satelitsko snimanje|Satelitska fotografija]] Sredozemlja s političkim granicama | lokacija = [[Europa]], [[Afrika]], [[Azija]] | širina-stupnjevi = 35 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-oznaka = E | vrsta = [[rubno more]] | granična_mora = [[Atlanski ocean]], [[Mramorno more]] | površina = 2,500.000 | zapremina = 3,750.000 | prosječna_dubina = 1500 | najveća_dubina = 5267 | širina = 1500 | duljina = 3678 | površina_sliva = 8,500.000 | širi_sliv = [[Atlanski ocean|atlanski]] | pritoci = [[Čelif]], [[Ebro]], [[Büyük Menderes|Meandar]], [[Marica (rijeka)|Marica]], [[Muluja]], [[Nil]], [[Oront]], [[Pad]], [[Rhône]], [[Seyhan (rijeka)|Seyhan]] | padaline = 331 − 477 | hlapljenje = 934 − 1176 | akumul_period = 80 − 100 | temperatura = 10 − 30 | salinitet = 38 (36,3 − 39,1) | otoci = [[Popis otoka u Sredozemnom moru|>3300]] | duljina_obale = 46.000 | obalne_države = [[#Sredozemne zemlje|22]] }} |} </div> <div style="display: none;"><references /></div> ==Infokutijsko stablo== * [[Šablon:Infokutija]] ** ''[[Šablon:Infokutija (BS)]] ** ''[[Šablon:Kutijica]]'' ** ''[[Šablon:Infobox]]'' ** ''[[Šablon:Infobox vcard]]'' ==Infokutije za kasnije== <div class="mw-collapsible mw-collapsed"> {| | {{Infokutija jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{Infokutija jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} |} </div> sk7xyibzb5car76hm01lhnbsd5cbao1 Korisnik:Zblace/Prenosi sa HR-BS-SR na SH Wiki 2 4671913 41262782 41248560 2022-08-23T09:10:38Z Zblace 147409 /* Kako prebacivati sadržaj */ dopuna sa preusmjeravanjima wikitext text/x-wiki Ukratko o prenosu sadržaja sa HR, BS i SR Wikipedija na SH ... == Kontekst == Budući da je tekstualni sadržaj na Wikipedijama pod harmoniziranim slobodnim i otvorenim licencama, dozvoljeno je slobodno korištenje između različitih instanci, s time da se u sažetku izmjene navede da je članak preuzet i sa koje Wikipedije. SH Wikipedija se nerijetko spominje kao manje aktivna u razvoju orginalnih sadržaja od ostalih jer se veliki sadržaja razvio na HR, BS i SR Wikipedijama pa je prenešen na SH. To je istina, no i sve 3 wikipedije su započele izdvajanjem iz SH koja je u početku bila izvorna. Prenos sadržaja može biti više ili manje smislen i relevantan. == Argumenti == === Protiv === Neki argumenti protiv (polu) automatskog kopiranja: * '''Promocija potpuno istih i izoliranih stranica/sadržaja''' (bez prilagodbe kontekstu i veza sa lokalnim sadržajima), naime većina ljudi dođe do Wikipedija stranica traženjem kroz Google, te vide samo kratko ono što im treba taj tren, pa je i (skoro) potpuno svejedno na kojoj Wikipediji takav sadržaj nađu ako on nije dobro ugrađen u tu Wikipediju. === Za === Neki argumenti za usmjereno i ciljano prenošenje: * '''Kompletiranje tematski povezanih skupova stranica/sadržaja''' (sa akumulativnim pristupom i međusobnim povezivanjem), je moguće relativno brzo i jednostavno dodati stranice/sadržaje za potrebe kompletiranja, koje bi na drugima zahtjevalo bitno više rada. * '''Razvoj sadržaja u neutalnijoj okolini''' (bez dominantnog identiteta i dinamike), je posebno relevantno za teme koje uključuju političke teme, društvene fenomene i kulturne interpretacije oko kojih postoje tenzije. == Kako prebacivati sadržaj == Budući da SH uključuje sadržaje pisane na svim jezičnim standardima HBSa, ovdje je moguće i doslovno kopiranje teksta. Kad ne bi postojale razlike u praktičnoj inplementaciji tehnike to bi bilo dovoljno, ali za dobru praksu treba uraditi još malo pažljivijeg i usmjerenog rada oko prenosa. === Stranice === Načini za prenos stranice ili dijela: * Najjednostavniji i najbolji je '''kopiranje izvornog koda stranice''' iz postojeće u novu stranicu na SH, pri čemu treba staviti u sažetak od kuda je izvor (idealno bi bilo ostaviti trag i na izvoru da postoji kopija ovdje). Takvim prenošenjem se pravi sirova kopija koja onda treba i prilagodbu, bar kategorija i šablona koji se možda drukčije zovu ili koriste ovdje, ali moguće i linkova. * Kopiranje tekstualnog sadržaja stranice je početnicima koji koriste isključivo vizualni editor možda jednostavnije (posebno ako je riječ o parcijalnom prenosu), ali zahtijeva i novo generiranje referenci/izvora. === Slike === Načini za prenos slika: * Najbolji način prenosa slika je polu-automatsko eksportiranje na Commons server (zajednički spremnik), kako bi bile slike bile dostupne svim projektima Wikimedija i šire, ali ono nije moguće za tzv. [[Wikipedia:Šabloni za slike#Poštena upotreba|slike tzv. fair-use tj. poštene upotrebe]] (u niskim rezolucijama i to samo kada ne postoje druge) koje imaju ograničenja za korištenje samo unutar pojedinih Wikipedija te ih se treba prekopirati. * Kopiranje se sastoji od skidanja slike na lokalni uređaj i postavljanje na SH, s tim da treba doslovno jednako opisati i referirati sliku. === Preusmjeravanja === Veliki broj stranica imaju i preusmjeravanja koja vode na njih (najčešće alternativni načini pisanja imena, ali i drugi) koje bi također trebalo replicirati i na SH. Dodatno bi bilo dobro napraviti i preusmjeravanje sa ćirilične na latiničnu verziju i obratno (ovisno od orginala). h2zgeler0n9bsbil4amire4z3oqp8et Korisnik:Vipz/transkluzija 2 4672516 41262511 41260577 2022-08-22T18:32:40Z Vipz 151311 /* Jezik */ maknuo automatsko linkanje ISO 639-3 članaka u infokutiji wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan= * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} |manjinski= * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> roxdhv7g0snn06k3wu1v8utysnafm06 41262513 41262511 2022-08-22T18:35:39Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41262511 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan= * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} |manjinski= * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> n9yrax435b0p7r06qo6i2sc5sepf612 41262514 41262513 2022-08-22T18:39:51Z Vipz 151311 /* Jezik */ wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan= * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} |manjinski= * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> p0sep8f9s0ws198crx0lu4o6rnwvsev 41262515 41262514 2022-08-22T18:42:10Z Vipz 151311 /* Jezik test */ wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan= * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} |manjinski= * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> fj4ta6f4ufkzl1zyzannqun52jj8jax 41262516 41262515 2022-08-22T18:43:26Z Vipz 151311 "| bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px;" prikazuje originalni razmak u entete infokutijama wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan= * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} |manjinski= * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> hk9xo1oaexxlecfrgierih0ep69vxl9 41262522 41262516 2022-08-22T19:10:56Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41262514 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan= * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} |manjinski= * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> gqerjt6hnmvm031rvx8jgzz8dc13d7y 41262523 41262522 2022-08-22T19:11:26Z Vipz 151311 Poništena izmjena 41262522 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan= * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} |manjinski= * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik| |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> hk9xo1oaexxlecfrgierih0ep69vxl9 41262525 41262523 2022-08-22T19:14:04Z Vipz 151311 /* Jezik test */ wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan= * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} |manjinski= * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> terq5skcu1q5yh7pef3yg9eot3ppbn6 41262530 41262525 2022-08-22T19:31:13Z Vipz 151311 /* Jezik */ plainlist za listu sa zastavicama wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{InfoboxM | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{InfoboxM |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> c6yao8r6a7b3ddchn2nyl8b54u9l5xp 41262677 41262530 2022-08-23T02:35:50Z Vipz 151311 /* Transkluzija */ InfoboxM --> Infokutija lajv test :P wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{Infokutija | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{Infokutija | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|[[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> mfgy5g190i3go351mgs88ymx8bc11qu 41262689 41262677 2022-08-23T03:05:02Z Vipz 151311 /* Jezik */ Prepoznavanje da li je unesen prefiks &lsqb;&lsqb; odnosno [[Datoteka: / [[File: prije imena datoteke pomoću [[Šablon:Substr]]. wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{Infokutija | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{Infokutija | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|{{#ifeq:{{substr|{{{image|{{{slika}}}}}}|0|2}} | &lsqb;&lsqb; | {{{image|{{{slika}}}}}} | [[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} }} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |pismo=[[Gajeva latinica]] i [[Vukova ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=bosanski |lc2=cnr |ld2=crnogorski |lc3=hrv |ld3=hrvatski |lc4=srp |ld4=srpski |lc5=kjv |ld5=kajkavski |lc6=ckm |ld6=čakavski |lc7=svm |ld7=moliškoslavenski |glotto=sout1528 |lingua=53-AAA-g |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Regije u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=hebrejski jezik |izvornoime={{hebrejski|עִבְרִית‎}}, Ivrit |porodicaboja=Afro-azijatski |slika=Temple Scroll.png |opis_slike=Porcija [[Hramski svitak|Hramskog svitka]], jednog od najdužih među [[Svici sa Mrtvog mora|svicima sa Mrtvog mora]] otkrivenih u [[Kumran]]u |govornici=9 miliona<br />[[maternji jezik]]: 5 miliona (2014.)<br />[[strani jezik]]: 4 miliona (2018.) |pismo=[[hebrejsko pismo]] |znakovni=[[hebrejski znakovni jezik]] |izumro=[[Mišnajski hebrejski jezik|Mišnajski hebrejski]] je izumro kao govorni jezik u 5. stoljeću pne., preživio je kao [[liturgijski jezik]] zajedno s [[biblijski hebrejski jezik|biblijskim hebrejskim]] za [[judaizam]]. |oživljen=Moderni hebrejski je oživljen u 19. veku nove ere. |države=[[Izrael]] |por1=[[afroazijski jezici|afro-azijski]] |por2=[[semitski jezici|semitski]] |por3=[[centralnosemitski jezici|centralno-semitski]] |por4=[[severni centralnosemitski jezici|severni centralno-semitski]] |zvaničan={{flag|Izrael}} |manjinski={{flag|Poljska}} |reguliše=[[Akademija hebrejskog jezika]] |iso1=he |iso2=heb |iso3=heb |glotto=hebr1245 |map=Hebrew Language in the State of Israel and Area A, B and C.png |mapsize=100px |mapcaption=Rasprostranjenost hebrejskog jezika: {{Legenda|#17a3bf|Većinski jezik (>50%)}} {{Legenda|#5dc6de|Jezik od 25% do 50% stanovništva}} {{Legenda|#9ddbeb|Manjinski jezik (<25%)}} }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> rza7o0jo8ot5ockmjchk16ptq0i5gcf 41262700 41262689 2022-08-23T03:30:51Z Vipz 151311 /* Jezik test */ srpskohrvatski i hebrejski provedeni, ovo ću sačuvati za kasnije. wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{Infokutija | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{Infokutija | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|{{#ifeq:{{substr|{{{image|{{{slika}}}}}}|0|2}} | &lsqb;&lsqb; | {{{image|{{{slika}}}}}} | [[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} }} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> 55oydmebb0f070drbwfa74ckv3w25hu 41262701 41262700 2022-08-23T03:31:25Z Vipz 151311 /* Jezik test */ wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{Infokutija | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{Infokutija | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ===Jezik=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Jezik| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = | abovestyle = color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | subheaderstyle = font-weight: normal; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | headerstyle = font-weight: bold; color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}{{#ifeq:{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}} }}|black|1}}|white|{{{fontcolor|black}}} }}; background-color: {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}} }}}|#114057|{{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}}|silver|{{Infobox Language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|Default}}} }}} }} }} }} | above = {{{name|{{{ime|Ime jezika}}} }}} | subheader = {{{nativename|{{{izvornoime|{{{domaćeime|}}} }}} }}} | subheader2 = {{{altname|{{{altimena|{{{druga_imena|}}} }}} }}} | image = {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}|{{#ifeq:{{substr|{{{image|{{{slika}}}}}}|0|2}} | &lsqb;&lsqb; | {{{image|{{{slika}}}}}} | [[Datoteka:{{{image|{{{slika}}}}}}|{{#if:{{{imagesize|{{{veličina_slike|}}}}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]]}} }} | caption = {{{caption|{{{slika_opis|{{{opis_slike|}}} }}} }}} | label1 = [[Pomoć:IPA|Izgovor]] | data1 = {{{pronunciation|{{{izgovor|}}} }}} | class1 = IPA | label2 = Države | data2 = {{{states|{{{države|}}} }}} | label3 = Regije | data3 = {{{region|{{{regije|{{{regija|}}} }}} }}} | label4 = Stvoritelj | data4 = {{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}} }}} }}} | label5 = Upotreba | data5 = {{{setting|{{{upotreba|}}} }}} | label6 = [[Izumrli jezik|Izumro]] | data6 = {{{extinct|{{{izumro|{{{izčeznuo|}}} }}} }}} | label7 = [[Revitalizacija jezika|Revitalizacija]] | data7 = {{{revived|{{{revitaliziran|{{{revitalizovan|{{{oživljen|}}} }}} }}} }}} | label8 = Broj {{#if:{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}}}}}}}}{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}} |korisnika |govornika}} | data8 = {{{speakers|{{{broj|{{{govornici|{{{signers|{{{potpisnici|{{{korisnici|}}} }}} }}} }}} }}} }}} {{#if:{{{rang|{{{rank|}}}}}}|([[Jezici po broju govornika{{!}}{{{rang|{{{rank|}}}}}}]])}} | label9 = {{#if:{{{creator|{{{kreator|{{{stvoritelj|}}}}}}}}}{{{setting|{{{upotreba|}}}}}}|[[Veštački jezik]]|[[Jezičke porodice i jezici|Jezička porodica]]}} | data9 = {{{family|{{{porodica|{{{fam1|{{{por1|''Nepoznato kategorisanje''}}} }}} }}} }}} <ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em;padding-left:0"><li> {{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Unclassified||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|Isolate||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasifikovan||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|neklasificiran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izoliran||{{#ifeq:{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}|izolovan||{{#if:{{{fam2|{{{por2|}}}}}} | {{{fam2|{{{por2}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam3|{{{por3|}}}}}} | {{{fam3|{{{por3}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam4|{{{por4|}}}}}} | {{{fam4|{{{por4}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam5|{{{por5|}}}}}} | {{{fam5|{{{por5}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam6|{{{por6|}}}}}} | {{{fam6|{{{por6}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam7|{{{por7|}}}}}} | {{{fam7|{{{por7}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam8|{{{por8|}}}}}} | {{{fam8|{{{por8}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam9|{{{por9|}}}}}} | {{{fam9|{{{por9}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam10|{{{por10|}}}}}} | {{{fam10|{{{por10}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam11|{{{por11|}}}}}} | {{{fam11|{{{por11}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam12|{{{por12|}}}}}} | {{{fam12|{{{por12}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam13|{{{por13|}}}}}} | {{{fam13|{{{por13}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam14|{{{por14|}}}}}} | {{{fam14|{{{por14}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>{{#if:{{{fam15|{{{por15|}}}}}} | {{{fam15|{{{por15}}}}}}<ul style="line-height:100%;margin-left:0.45em;padding-left:0;"><li>'''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''</li></ul> | '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul>| '''{{{ime|{{PAGENAME}}}}}''' }}</li></ul> }}}}}}}}}}}}}}}} | label10 = {{longitem|{{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|Rani oblici|Rani oblik}}}} | data10 = {{#if:{{{protonaziv|{{{protoname|}}}}}}{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{protonaziv|{{{protoname|{{{preteče|{{{ancestor|}}}}}}}}}}}} {{#if:{{{preteče2|{{{ancestor2|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:1.35em; padding-left:0"><li>{{{preteče2|{{{ancestor2}}}}}} {{#if:{{{preteče3|{{{ancestor3|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče3|{{{ancestor3}}}}}} {{#if:{{{preteče4|{{{ancestor4|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče4|{{{ancestor4}}}}}} {{#if:{{{preteče5|{{{ancestor5|}}}}}}|<ul style="line-height:100%; margin-left:0.45em; padding-left:0"><li>{{{preteče5|{{{ancestor5}}}}}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </li></ul>}} </div>}} | label11 = [[Standardni jezik|Standarne forme]] | data11 = {{{standards|{{{standardi|{{{varijante|}}} }}} }}} | label12 = [[Dijalekt|Dijalekti]] | data12 = {{{dialects|{{{dijalekti|{{{narečja|{{{narječja|}}} }}} }}} }}} | label13 = [[Znakovni jezik|Znakovna forma]] | data13 = {{{sign|{{{znakovni|}}} }}} | label14 = [[Pismo (znakovi)|Pismo]] | data14 = {{{script|{{{pismo|}}}}}} | label15 = Prirodni izvori | data15 = {{{posteriori|}}} | header16 = {{#if:{{{nation|{{{službeni|{{{zvaničan|}}}}}}}}}{{{minority|{{{manjinski|}}}}}}{{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}}}}}}}}}}}{{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}}}}}|Službeni ili zvanični status}} | label17 = [[Zvaničan jezik|Zvaničan]] | data17 = {{{nation|{{{nacija|{{{službeni|{{{zvaničan|}}} }}} }}} }}} | label18 = Priznat manjinski jezik | data18 = {{{minority|{{{manjinski|}}} }}} | label19 = [[Jezički regulatori|Reguliše]] | data19 = {{{agency|{{{agencija|{{{reguliše|{{{regulira|}}} }}} }}} }}} | label20 = Razvojna institucija | data20 = {{{development_body|{{{razvojna_institucija|}}} }}} | header21 = Jezički kodovi | label22 = [[ISO 639-1]] | data22 = {{#if:{{{iso1|}}}|<code><span class="plainlinks">[https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/langcodes_name.php?iso_639_1={{{iso1}}} {{{iso1}}}]</span></code>|–}} {{{iso1comment|{{{iso1komentar|}}} }}} | label23 = [[ISO 639-2]] | data23 = {{#if:{{{iso2|}}}{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<code>{{#if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2b|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2b}}}}} | {{{iso2b}}} }}&nbsp;(B) |{{#if:{{{signers|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|silver|1}} |{{{iso2|sgn}}} |{{ #if:{{{creator|}}}{{{setting|}}}{{#ifeq:{{Infobox language/family-color|{{{porodicaboja|{{{familycolor|}}} }}}}}|#114057|1}} |{{{iso2|art}}} |{{#ifeq:{{str len|{{{iso2|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2}}}}} | {{{iso2}}} }}}}}}}}</code> {{ #if:{{{iso2b|}}}{{{iso2t|}}} |<br /><code>{{#ifeq:{{str len|{{{iso2t|}}}}}| 3 | {{ISO 639-2|{{{iso2t}}}}} | {{{iso2t}}} }}&nbsp;(T)</code>}} }} {{{iso2comment|{{{iso2komentar|}}} }}} | label24 = [[ISO 639-3]] | data24 = <span class="plainlinks">{{#if:{{{iso3|}}}|<tt><code>[https://iso639-3.sil.org/code/{{{iso3}}} {{{iso3}}}]</code></tt>{{#if:{{{lc1|}}}|&nbsp;– inkluzivni kod<br />Individualni kodovi:|{{{iso3comment|{{{iso3komentar|}}} }}}}}|–}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc1|}}}|{{{ld1|}}}|{{{ll1|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc2|}}}|{{{ld2|}}}|{{{ll2|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc3|}}}|{{{ld3|}}}|{{{ll3|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc4|}}}|{{{ld4|}}}|{{{ll4|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc5|}}}|{{{ld5|}}}|{{{ll5|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc6|}}}|{{{ld6|}}}|{{{ll6|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc7|}}}|{{{ld7|}}}|{{{ll7|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc8|}}}|{{{ld8|}}}|{{{ll8|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc9|}}}|{{{ld9|}}}|{{{ll9|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc10|}}}|{{{ld10|}}}|{{{ll10|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc11|}}}|{{{ld11|}}}|{{{ll11|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc12|}}}|{{{ld12|}}}|{{{ll12|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc13|}}}|{{{ld13|}}}|{{{ll13|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc14|}}}|{{{ld14|}}}|{{{ll14|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc15|}}}|{{{ld15|}}}|{{{ll15|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc16|}}}|{{{ld16|}}}|{{{ll16|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc17|}}}|{{{ld17|}}}|{{{ll17|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc18|}}}|{{{ld18|}}}|{{{ll18|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc19|}}}|{{{ld19|}}}|{{{ll19|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc20|}}}|{{{ld20|}}}|{{{ll20|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc21|}}}|{{{ld21|}}}|{{{ll21|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc22|}}}|{{{ld22|}}}|{{{ll22|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc23|}}}|{{{ld23|}}}|{{{ll23|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc24|}}}|{{{ld24|}}}|{{{ll24|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc25|}}}|{{{ld25|}}}|{{{ll25|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc26|}}}|{{{ld26|}}}|{{{ll26|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc27|}}}|{{{ld27|}}}|{{{ll27|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc28|}}}|{{{ld28|}}}|{{{ll28|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc29|}}}|{{{ld29|}}}|{{{ll29|}}}}}{{Infobox Language/codelist |{{{lc30|}}}|{{{ld30|}}}|{{{ll30|}}}}} |{{#if:{{{lc1|}}} |<tt><code><span class="plainlinks">[https://iso639-3.sil.org/code/{{{lc1}}} {{{lc1}}}]</span></code></tt> &ndash; {{#if:{{{ll1|}}} |{{#ifeq:{{{ll1|}}}|nema |{{{ld1|}}} |[[{{{ll1}}}|{{{ld1|}}}]]}} |{{{ld1|}}}}} }}</span> | label25 = [[Glottolog]] | data25 = {{#if:{{{glotto|}}}|<code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto}}} {{{glotto}}}]</span></code>}}{{#if:{{{glotto2|}}}|<br /><code><span class="plainlinks">[http://glottolog.org/resource/languoid/id/{{{glotto2}}} {{{glotto2}}}]</span></code>}} | label26 = [[Linguasphere]] | data26 = {{#if:{{{lingua|}}}|<code>{{{lingua}}}</code>{{{lingua_ref|}}}}} | label27 = [[IETF jezična oznaka|IETF]] | data27 = {{#if:{{{ietf|}}}|<code>{{{ietf}}}</code>}} | data28 = {{#if:{{{map|{{{karta|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map|{{{karta}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt|{{{kartaalt|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption|{{{karta_opis|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption|{{{karta_opis}}}}}}</div>}}| }} | data29 = {{#if:{{{map2|{{{karta2|}}} }}} |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2|{{{karta2}}}}}}|size={{{mapsize|{{{karta_veličina|}}}}}}|sizedefault=220px|alt={{{mapalt2|{{{kartaalt2|}}}}}}}}{{#if:{{{mapcaption2|{{{karta_opis2|}}}}}}|<div style="text-align:left;">{{{mapcaption2|{{{karta_opis2}}}}}}</div>}}| }} | data30 = {{{module|{{{modul|}}}}}} | belowclass = noprint selfref | belowstyle = background-color:#ddddff;padding:0.3em 0.5em;text-align:left;line-height:1.3; | below = {{#ifeq:{{lc:{{{obavijest|{{{obavest|{{{obavijest2|{{{obavest2|{{{notice|{{{notice2|}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}|ipa |'''Ovaj članak sadrži [[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] fonetske simbole.''' Bez adekvatne [[w:en:Help:IPA#Rendering issues|softverske podrške]], mogli biste vidjeti [[Zamjenski znak|upitnike, kutijice ili druge simole]] umjesto [[Unicode]] znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte [[w:en:Help:IPA|Pomoć:IPA]].}} }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{Infokutija jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{Infokutija jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> 7mmx1iirovejg9g9wv6objeha0lusir 41262702 41262701 2022-08-23T03:32:11Z Vipz 151311 /* Jezik */ Kod implementiran u [[Šablon:Infokutija jezik]]. wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{Infokutija | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{Infokutija | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ====Jezik test==== {| | {{Infokutija jezik |caption=Zastava međuslovenskog jezika |slika=Flag of Interslavic.svg |ime=međuslovenski jezik |izvornoime=medžuslovjansky jezyk |stvoritelj=[[Vojtěch Merunka]] i [[Jan van Steenbergen]]| |upotreba =Pomoćni jezik, namenjen za komunikaciju među ili sa [[slovenski jezici|slovenskim jezicima]] |broj=7000 (2020) }} | {{Infokutija jezik |ime=jugoslavenski znakovni jezik |korisnici=oko 23.000 (2010–2014) |države=[[Bosna i Hercegovina]], [[Crna Gora]], [[Hrvatska]], [[Srbija]], [[Sjeverna Makedonija]], [[Slovenija]] |fam1=[[francuska znakovna jezična porodica|francuska znakovna porodica]] |fam2=[[austrijski znakovni jezik]] |dijalekti=bosanski znakovni jezik<br>crnogorski znakovni jezik<br>hrvatski znakovni jezik<br>makedonski znakovni jezik<br>slovenski znakovni jezik<br>srpski znakovni jezik |iso3=ysl |lc1=csq |ld1=hrvatski znakovni jezik |glotto=yugo1239 }} |} ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> qeyufhxurmi3v9u12e7tp3cao7qrfmx 41262703 41262702 2022-08-23T03:34:27Z Vipz 151311 /* Jezik test */ premještam na igralište wikitext text/x-wiki Podstranica za transkluziju sadržaja kao što bi to bili šabloni, bez da zauzimam njihov imenski prostor. Koristim za testiranja na svojoj stranici: [[Korisnik:Vipz/igralište]], a na zasebnoj je podstranici jer zauzima dosta mjesta. ==Transkluzija== Transkluzija sadržaja ove sekcije: <code><nowiki>{{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Transkluzija|...}}</nowiki></code> ===Film transkluzija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Film transkluzija| {{Infokutija | bodyclass = v2 | bodystyle = line-height: 1.1em; border-spacing: 2px; | aboveclass = entete cinema | abovestyle = font-style: italic; background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}} }} }} | above = {{#if:{{{naziv|{{{naziv filma|}}}}}}|{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}|<includeonly><span style="font-style: italic">{{PAGENAME}}</span></includeonly>}} | image = {{#if:{{{slika|{{{image|}}}}}}|[[Datoteka:{{#ifeq:{{{slika}}}|???|Nocover.png|{{{slika|{{{image|}}}}}} }}|{{min|220|{{{veličina slike|}}}}}px|alt={{{Alt|}}}|{{#ifeq:{{{Border|}}}|yes|border}}]]}} | caption = {{{opis slike|}}} | headerstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | labelstyle = background-color: {{#ifeq:{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}|khaki|{{Šablon:Film/boja}}|{{Šablon:Film/boja|{{{tip|}}}}}}} | header1 = {{#if:{{{tagline|}}}|<span style="width:95%; text-align: center; font-size: 88%;>{{{tagline}}}</span>}} | label2 = [[Srpskohrvatski jezik|Prijevod]] | data2 = {{{prevod naziva|}}} | label3 = [[Filmski žanr|Žanr]] | data3 = {{{žanr|}}} | label4 = [[Filmska režija|Režija]] | data4 = {{{režija|}}} | label5 = [[Produkcija]] | data5 = {{{produkcija|{{{producent|}}} }}} | label6 = [[Scenario]] | data6 = {{{scenarij|{{{scenario|}}} }}} | label7 = Naracija | data7 = {{{naracija|}}} | label8 = [[Glumac|Uloge]] | data8 = {{{uloge|}}} | label9 = [[Filmska muzika|Muzika]] | data9 = {{{glazba|{{{muzika|}}} }}} | label10 = Premijera | data10 = {{{godina|}}} | label11 = [[Jezik]] | data11 = {{{jezik|}}} | label12 = Trajanje | data12 = {{{trajanje|}}} | label13 = [[Država]] | data13 = {{{država|{{{zemlja|}}} }}} | header14 ={{#if:{{{distributer|}}}{{{studio|}}}{{{budžet|}}}{{{zarada|}}}|Kompanija}} | label15 =[[Filmski studio|Studio]] | data15 = {{{studio|}}} | label16 = [[Distributer filmova|Distributer]] | data16 = {{{distributer|}}} | label17 = Budžet | data17 = {{{budžet|}}} | label18 = Zarada | data18 ={{{zarada|}}} | header19 = {{#if:{{{storyboard|}}}{{{art director|}}}{{{animacija|}}}{{{fotografija|}}}{{{montaža|}}}{{{specijalni efekti|}}}{{{scenografija|}}}{{{kostim|}}}{{{šminka|}}}{{{kamera|}}}{{{zvuk|}}}|Tehnička ekipa}} | label20 =[[Storyboard]] | data20 = {{{storyboard|}}} | label21=[[Art director]] | data21={{{art director|}}} | label22 =[[Animacija]] | data22= {{{animacija|}}} | label23 =Kamera | data23 ={{{kamera|{{{snimatelj|}}} }}} | label24=[[Filmska fotografija|Fotografija]] | data24= {{{fotografija|}}} | label25=[[Filmska montaža|Montaža]] | data25 = {{{montaža|}}} | label26=[[Specijalni efekti]] | data26={{{specijalni efekti|}}} | label27=[[Scenografija]] | data27={{{scenografija|}}} | label28=[[Kostim]]i | data28={{{kostim|}}} | label29=[[Filska šminka|Šminka]] | data29 ={{{šminka|}}} | label30=Zvuk | data30={{{zvuk|}}} | header31 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|Hronologija}} | data32 ={{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 88%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} Prethodni: {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} Naredni: {{!}}} }} | data33 = {{#if:{{{prethodni|}}}{{{naredni|}}}|<span></span> {{{!}} style="width:100%; background: transparent; text-align: center; font-size: 95%; line-height: 1.4em; vertical-align: top" {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0.1em 0.2em 0" {{!}} {{{prethodni|}}} {{!}} style="width: 45%; padding: 0.2em 0 0.2em 0.1em" {{!}} {{{naredni|}}} {{!}}} }} | header34 = {{#if:{{{ocene|}}}|Ocene}} | data35 = {{#if:{{{ocene|}}}|<div style="text-align: left; padding: 0; margin: 0"> {{{ocene|}}} </div>}} |header36={{#if:{{{imdb_id|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb_id|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header37={{#if:{{{imdb|}}}|[http://www.imdb.com/{{#if:{{{1|{{{imdb|}}}}}}|title/tt{{{1|{{{imdb|}}}}}}|Title?{{urlencode:{{PAGENAME}}}}}}/ ''{{{naziv|{{{naziv filma}}}}}}''] na [[Internet Movie Database]]}} |header38={{#if:{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}}|[{{{web stranica|{{{vebsajt|}}} }}} '''Zvanični sajt''']}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija more=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija more| {{Infokutija | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = font-size: 130%; background-color: #CEDEFF; | above = {{{ime}}}<br /><small>{{#if: {{{drugo_ime|}}} | {{{drugo_ime}}} }}</small> | image = [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina_slike|}}}|{{{veličina_slike}}}|270px}}]] | caption = {{{slika_opis|}}} | headerstyle = | labelstyle = | header1 = <hr> | label2 = Lokacija | data2 = {{{lokacija}}} | label3 = [[Geografske koordinate|Koordinate]] | data3 = {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|type:waterbody|display=inline}}}} | label4 = Vrsta | data4 = {{{vrsta}}} | label5 = Granična mora | data5 = {{{granična_mora}}} | header6 = <hr> | label7 = Površina | data7 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}&nbsp;[[km²]]}} | label8 = [[Zapremina]] | data8 = {{#if:{{{zapremina|}}}|{{{zapremina}}}&nbsp;[[km³]]}} | label9 = Prosječna [[dubina]] | data9 = {{#if:{{{prosječna_dubina|}}}|{{{prosječna_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label10 = Najveća [[dubina]] | data10 = {{#if:{{{najveća_dubina|}}}|{{{najveća_dubina}}}&nbsp;[[metar|m]]}} | label11 = Najveća [[širina]] | data11 = {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}&nbsp;[[km]]}} | label12 = Najveća [[duljina]] | data12 = {{#if:{{{duljina|}}}|{{{duljina}}}&nbsp;[[km]]}} | header13 = <hr> | label14 = Površina sliva | data14 = {{#if:{{{površina_sliva|}}}|{{{površina_sliva}}}&nbsp;[[km²]]}} | label15 = Širi [[sliv]] | data15 = {{#if:{{{širi_sliv|}}}|{{{širi_sliv}}}}} | label16 = Glavni [[Pritok|pritoci]] | data16 = {{#if:{{{pritoci|}}}|{{{pritoci}}}}} | label17 = Količina [[padalina]] | data17 = {{#if:{{{padaline|}}}|{{{padaline}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label18 = [[Hlapljenje]] | data18 = {{#if:{{{hlapljenje|}}}|{{{hlapljenje}}}&nbsp;[[mm]]/[[Godina|god.]]}} | label19 = Akumulacijski period | data19 = {{#if:{{{akumul_period|}}}|{{{akumul_period}}}&nbsp;[[Godina|god.]]}} | label20 = [[Temperatura]] | data20 = {{#if:{{{temperatura|}}}|{{{temperatura}}}&nbsp;[[°C]]}} | label21 = [[Salinitet]] | data21 = {{#if:{{{salinitet|}}}|{{{salinitet}}}&nbsp;[[‰]]}} | header22= <hr> | label23 = [[Otok|Otoci]] | data23 = {{{otoci|{{{ostrva|}}} }}} | label24 = Duljina [[Obala|obale]] | data24 = {{#if:{{{duljina_obale}}}|{{{duljina_obale}}}&nbsp;[[km]]}} | label25 = Obalne [[Popis država|države]] | data25 = {{{obalne_države}}} }} }}</onlyinclude> ===Avionske nesreće=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Avionske nesreće| {{Infokutija | above = {{{ime|{{{ime nesreće|{{PAGENAME}}}}}}}} | image = {{{slika|[[{{{slika}}}|250px]]}}} | caption = {{{opis_slike|}}} | bodyclass = vcard | label1 = Datum nesreće | data1 = {{{datum|}}} | label1 = Mesto nesreće | data1 = {{{mesto nesreće|}}} | label4 = Vrsta nesreće | data4 = {{{vrsta_nesreće|}}} | label5 = Broj putnika | data5 = {{{putnici|}}} | label6 = Broj posade | data6 = {{{posada|}}} | label7 = Broj povređenih | data7 = {{{povreda}}} | label8 = Broj preživelih | data8 = {{{preživeli|}}} | label9 = Vlasnik | data9 = {{{vlasnik|}}} | label10 = Poletanje | data10 = {{{poletanje|}}} | label11 = Destinacija | data11 = {{{destinacija |}}} }} }}</onlyinclude> ===Infokutija Galaksija=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Infokutija Galaksija| {{Infokutija |naslov = |tijelostil = |iznad = {{{Naziv}}} |iznadstil = background:Gainsboro; |slika = {{#if: {{{Slika|}}}|{{{Slika}}} }} |slikastil = |tekst = {{#if: {{{Opis slike|}}}|{{{Opis slike}}} }} |captionstyle = |zaglavljestil = background:Gainsboro; |oznakastil = |podacistil = |zaglavlje1 = Podaci posmatranja{{#if:{{{Epoha|}}}|<br /><small>Epoha: {{{Epoha}}}</small>}} |oznaka1 = |podaci1 = |zaglavlje2 = |oznaka2 = [[Sazviježđe]] |podaci2 = {{#if: {{{Sazviježđe|}}}|{{{Sazviježđe}}} }} |zaglavlje3 = |oznaka3 = [[Rektascenzija]] |podaci3 = {{#if: {{{Rektascenzija|}}}|{{{Rektascenzija}}} }} |zaglavlje4 = |oznaka4 = [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]] |podaci4 = {{#if: {{{Deklinacija|}}}|{{{Deklinacija}}} }} |zaglavlje5 = |oznaka5 = [[Crveni pomak]] |podaci5 = {{#if: {{{Crveni pomak|}}}|{{{Crveni pomak}}} }} |zaglavlje6 = |oznaka6 = [[Radijalna brzina]] |podaci6 = {{#if: {{{Radijalna brzina|}}}|{{{Radijalna brzina}}} }} |zaglavlje7 = |oznaka7 = Galaktocentrična brzina |podaci7 = {{#if: {{{Galaktocentrična brzina|}}}|{{{Galaktocentrična brzina}}} }} |zaglavlje8 = |oznaka8 = [[Udaljenost]] |podaci8 = {{#if: {{{Udaljenost|}}}|{{{Udaljenost}}} }} |zaglavlje9 = |oznaka9 = Grupa ili klaster |podaci9 = {{#if: {{{Grupa ili klaster|}}}|{{{Grupa ili klaster}}} }} |zaglavlje10 = |oznaka10 = Tip |podaci10 = {{#if: {{{Tip|}}}|{{{Tip}}} }} |zaglavlje11 = |oznaka11 = [[Masa]] |podaci11 = {{#if: {{{Masa|}}}|{{{Masa}}} }} |zaglavlje12 = |oznaka12 = Odnos masa/svjetlo |podaci12 = {{#if: {{{Odnos masa svjetlo|}}}|{{{Odnos masa svjetlo}}} [[Solarna masa|M<sub>☉</sub>]]/[[Solarni sjaj|S<sub>☉</sub>]]}} |zaglavlje13 = |oznaka13 = Broj zvijezda |podaci13 = {{#if: {{{Broj zvijezda|}}}|{{{Broj zvijezda}}} }} |zaglavlje14 = |oznaka14 = Prividne dimenzije |podaci14 = {{#if: {{{Prividne dimenzije|}}}|{{{Prividne dimenzije}}} }} |zaglavlje15 = |oznaka15 = [[Prividna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci15 = {{#if: {{{Prividna magnituda|}}}|{{{Prividna magnituda}}} }} |zaglavlje16 = |oznaka16 = [[Površinska svjetlost]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci16 = {{#if: {{{Površinska svjetlost|}}}|{{{Površinska svjetlost}}} }} |zaglavlje17 = |oznaka17 = [[Apsolutna magnituda]]&nbsp;<small title="na vidljivom svjetlošću">(V)</small> |podaci17 = {{#if: {{{Apsolutna magnituda|}}}|{{{Apsolutna magnituda}}} }} |zaglavlje18 = |oznaka18 = Uglovna pozicija |podaci18 = {{#if: {{{Uglovna pozicija|}}}|{{{Uglovna pozicija}}} }} |oznaka19 = Značajna svojstva |podaci19 = {{{Značajnosti|}}} |zaglavlje20 = {{#if:{{{Imena|}}} | Ostale oznake }} |podaci21 = {{{Imena|}}} |zaglavlje22 = {{#if: {{{karta|}}}|Karta }} |podaci23 = {{#if: {{{karta|}}}| <div style="width: {{#expr: {{{width|240}}} + 2 }}px; float:center; clear:both;"><div style="position: relative; padding: 0px; width: 240px">[[Datoteka:{{{karta}}}|240px]]<div style="position: absolute; z-index: 2; top: {{#expr: 100 * (({{{top|0}}} - {{{tačka_y|0}}}) / ({{{top|0}}} - {{{bottom|100}}}))<!-- Why??--> -2 round 1 }}%; left: {{#expr: 100 * ({{{tačka_x|0}}} - {{{left|0}}}) / ({{{right|100}}} - {{{left|0}}}) round 1}}%; height: 0; width: 0; margin: 0; padding: 0;"><div style="position: relative; text-align: center; left: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; top: -{{#expr: 8 / 2 round 0 }}px; width: 8px; font-size: 8px;">[[Datoteka:Locator Dot2.gif|8x8px|link=|]]</div></div></div> }} |ispodstil = background:#ADD8E6; |ispod = <table style="background:transparent; vertical-align:middle; text-align:center;" align="center"><tr><td>[[Datoteka:Portal.svg|22px|none|Portal]]</td><td style="vertical-align:middle;">'''[[Portal:Astronomija|Portal Astronomija]]'''</td></tr></table> }} }}</onlyinclude> ==Neuspješni== ===Grad=== <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad| {{InfoboxM | bodyclass = v2 | aboveclass = entete map | abovestyle = background-color:{{{boja|#BBDDFF}}}; color:{{{tekst|#000000}}}; | above = {{{naziv|{{{mesto|{{PAGENAME}}}}}}}}<br>{{{izvorni_naziv|{{{izvorno ime|}}}}}} | image = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina_slike|}}}|{{{širina_slike}}}|290px}}]]}} | caption = {{{opis_slike|}}} | image2 = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}{{{grb|}}}|[[Datoteka:{{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{gradska_zastava}}|Flag of None.svg}}{{!}}125px]]&emsp;&emsp;[[Datoteka:{{#if:{{{grb|}}}|{{grb}}|Coats of arms of None.svg}}{{!}}85px]]}} | caption2 = <div style="word-spacing: 98px;">{{{opis_zastave|Zastava}}} {{{opis_grba|Grb}}}</div> | imagerowclass2 = letter-spacing: 10px; | headerstyle = background: {{{boja|#BBDDFF}}}; height: 2px; text-align: center; | header1 = Osnovni podaci | label2 = Moto | data2 = {{{moto|}}} | label3 = Država | data3 = {{{država|}}} | label4 = Teritorija | data4 = {{{teritorija|}}} | label5 = Gradonačelnik | data5 = {{{gradonačelnik|}}} | label6 = {{{adml1|{{{adm1l}}}}}} | data6 = {{{adm1|}}} | label7 = {{{adml2|{{{adm2l}}}}}} | data7 = {{{adm2|}}} | label8 = {{{adml3|{{{adm3l}}}}}} | data8 = {{{adm3|}}} | label9 = {{{adml4|{{{adm4l}}}}}} | data9 = {{{adm4|}}} | label10 = {{{adml5|{{{adm5l}}}}}} | data10 = {{{adm5|}}} | label11 = {{{adml6|{{{adm6l}}}}}} | data11 = {{{adm6|}}} | label12 = {{{adml7|{{{adm7l}}}}}} | data12 = {{{adm7|}}} | label13 = Osnovan | data13 = {{{osnivanje|}}} | label14 = Stara imena | data14 = {{{stara_imena|}}} | header15 = Stanovništvo | label16 = Stanovništvo {{#if:{{{godina_stanovništvo|{{{popis}}}}}}|<small>({{{godina_stanovništvo|{{{popis|}}}}}})</small> }} | data16 = {{{stanovništvo|{{{populacija|}}}}}} | label17 = Urbano područje | data17 = {{{urb_područje|}}} | label18 = Aglomeracija {{#if:{{{godina_aglomeracija}}}|<small>({{{godina_aglomeracija|}}})</small> }} | data18 = {{{aglomeracija|}}} | label19 = Gustina stanovništva | data19 = {{#if:{{{površina|}}}{{{gustina|}}}|{{{površina|}}}{{{gustina|}}} st./km²}} | header20 = Geografija | label21 = Koordinate | data21 = {{#if:{{{gšir|}}}|{{#if:{{{gduž|}}}|<small>{{coord|{{{gšir|}}}|{{{gduž|}}}|type:city|format=dms long}}</small>}}}} | label22 = Vremenska zona | data22 = {{{vremenska_zona|}}} | label23 = Nadmorska visina | data23 = {{#if:{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina|}}}}}}|{{{nadmorska_visina|{{{nadm visina}}}}}} m}} | label24 = Površina | data24 = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}} km²}} | label25 = Kopnena površina | data25 = {{#if:{{{površina_kopno|}}}|{{{površina_kopno}}} km²}} | label26 = Vodena površina | data26 = {{#if:{{{površina_voda|}}}|{{{površina_voda}}} km²}} | class27 = center | label27 = {{#if:{{{slika_mapa|}}} | [[Datoteka:{{{slika_mapa}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape|}}}|{{{širina_mape}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape|}}}|{{{opis_mape}}}|}}</small>}} {{#if:{{{lokator_mape|}}} | <div>{{location map2|{{{lokator_mape}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}}</div>}} {{#if:{{{slika_mapa1|}}} | <div>[[Datoteka:{{{slika_mapa1}}}{{!}}{{#if:{{{širina_mape1|}}}|{{{širina_mape1}}}|290px}}]]<br /><small>{{#if:{{{opis_mape1|}}}|{{{opis_mape1}}}|}}</small></div>}} {{#if:{{{lokator_mape1|}}} | {{location map2|{{{lokator_mape1}}}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280|caption=}} }} {{#if: {{#ifexpr: {{{gšir}}} AND {{{gduž}}} }} | | <div>{{{mapa}}}</div> }} | header28 = {{#if:{{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}}{{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}}{{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}}{{{ostalo|}}}{{{ostalo2|}}}{{{veb-strana|}}}|Ostali podaci}} | label29 = [[Poštanski kod]] | data29 = {{{poštanski_kod|{{{poštanski kod|}}}}}} | label30 = [[Pozivni broj]] | data30 = {{{pozivni_broj|{{{pozivni broj|}}}}}} | label31 = [[Registarska oznaka]] | data31 = {{{registarska_oznaka|{{{registarska oznaka|}}}}}} | label32 = {{{ostalol}}} | data32 = {{{ostalo|}}} | label33 = {{{ostalo1l}}} | data33 = {{{ostalo1|}}} | label34 = {{{ostalo2l}}} | data34 = {{{ostalo2|}}} | label35 = Veb-strana | data35 = {{#if:{{{veb-strana|}}}|<span class="plainlinks">{{{veb-strana}}}</span>}} }} }}</onlyinclude> ===Grad u Nemačkoj=== Daje poruku "Greška u zaokruživanju" (možda ima veze s prikazom karte). <onlyinclude>{{#ifeq:{{{transcludesection|}}}|Grad u Nemačkoj| {{:User:Vipz/transkluzija|transcludesection=Grad | naziv = {{{naziv}}} | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}} | država = {{flag|Njemačka}} | adml1 = [[Nemačke države|Savezna država]] | adm1 = {{{pokrajina}}} | adml2 = Autonomni grad | adm2 = {{#if:{{{autonomni_grad|}}}|{{{autonomni_grad}}}| }} | adml3 = [[Okruzi Nemačke|Okrug]] | adm3 = {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }} | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }} | opis_slike = {{{opis_slike}}} | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }} | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }} | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }} |geografska_širina={{#if:{{{gšir|}}}|{{#expr: trunc {{{gšir}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}) - trunc (60*({{{gšir}}} - trunc {{{gšir}}}))) round 0 }}|2|0}}" SGŠ}} |geografska_dužina={{#if:{{{gduž|}}}|{{#expr: trunc {{{gduž}}} }}° {{padleft:{{#expr: trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}})) }}|2|0}}′ {{padleft:{{#expr: 60*(60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}) - trunc (60*({{{gduž}}} - trunc {{{gduž}}}))) round 0 }}|2|0}}" IGD}} | nadmorska_visina = {{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }} | stanovništvo = {{{stanovništvo}}} | godina_stanovništvo = {{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}} | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }} | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}} | gustina = {{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }} | vremenska_zona = UTC+1, {{#if:{{{ije|}}}|ljeti|leti}} UTC+2 | površina = {{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }} | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }} | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }} | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }} | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }} | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }} | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }} | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }} | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }} | mapa = {{location map2|Germany{{#if:{{{ije|}}}|_ije| }}|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=280}} }} }}</onlyinclude> lih8y5bznfo7irrsolo0jjk0mhi8cel Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije 5 4672529 41262505 41259805 2022-08-22T17:35:25Z Vipz 151311 /* Diskusija */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) c68wlaffjp9nniid04066iepo2x8pak 41262506 41262505 2022-08-22T17:46:52Z Vipz 151311 /* Diskusija */ wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) 4ocdv99iczw4dgcq38gvoni0t4euesh 41262517 41262506 2022-08-22T18:48:01Z Inokosni organ 160059 /* Diskusija */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) djpqxs6ic2wnt6pduae1k5gpkc6o1md 41262547 41262517 2022-08-22T20:23:49Z Edgar Allan Poe 29250 /* Diskusija */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) ::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:23, 22 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) joskc1tqe4ju0cqwl1a35rdkhplqloe 41262557 41262547 2022-08-22T20:40:34Z Vipz 151311 /* Diskusija */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) ::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:23, 22 august 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih "entete" kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) 8omsfs5c7vlkrsdmsr743f21cle3wqs 41262562 41262557 2022-08-22T21:29:37Z MirkoS18 29167 /* Diskusija */ wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) ::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:23, 22 august 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih "entete" kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) ::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dobiti. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST) r5l6xdguxzg8vl7fu69cqm8mfm6ukq4 41262595 41262562 2022-08-22T23:17:09Z Edgar Allan Poe 29250 /* Diskusija */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) ::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:23, 22 august 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih "entete" kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST) ::::::::Znači, ti sada saomo to mraš ručno korigirati i štimat će? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:17, 23 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) ::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dobiti. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST) d3d2h3xfqd5mzx07931wdzt7g2ypst3 41262596 41262595 2022-08-22T23:26:01Z Vipz 151311 /* Diskusija */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) ::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:23, 22 august 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih "entete" kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST) ::::::::Znači, ti sada saomo to mraš ručno korigirati i štimat će? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:17, 23 august 2022 (CEST) :::::::::Ako ti ne izgleda ružno sa velikim razmakom između redova ni ne moram :p, ali točno tako. Ovaj me pothvat odužio u provođenju; kao što kažem, čekam zeleno svijetlo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:26, 23 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) ::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dobiti. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST) 6nb9asba5hr9uw8yqsa0zd9itr6okwk 41262599 41262596 2022-08-22T23:32:49Z Edgar Allan Poe 29250 /* Diskusija */ odgovor wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) ::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:23, 22 august 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih "entete" kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST) ::::::::Znači, ti sada saomo to mraš ručno korigirati i štimat će? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:17, 23 august 2022 (CEST) :::::::::Ako ti ne izgleda ružno sa velikim razmakom između redova ni ne moram :p, ali točno tako. Ovaj me pothvat odužio u provođenju; kao što kažem, čekam zeleno svijetlo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:26, 23 august 2022 (CEST) ::::::::::Što se mene tiče, ''go for it''! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:32, 23 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) ::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dobiti. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST) ncborprzc496uddj2rqst86pmpstycu 41262616 41262599 2022-08-23T00:21:34Z Igor Windsor 550 /* Diskusija */ wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) ::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:23, 22 august 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih "entete" kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST) ::::::::Znači, ti sada saomo to mraš ručno korigirati i štimat će? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:17, 23 august 2022 (CEST) :::::::::Ako ti ne izgleda ružno sa velikim razmakom između redova ni ne moram :p, ali točno tako. Ovaj me pothvat odužio u provođenju; kao što kažem, čekam zeleno svijetlo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:26, 23 august 2022 (CEST) ::::::::::Što se mene tiče, ''go for it''! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:32, 23 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) ::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dobiti. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST) ::: {{za}} Go for it, i hvala na svemu. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:20, 23 august 2022 (CEST) rpzw6lapm51kp6hkc9r4egzk9x25nob 41262777 41262616 2022-08-23T09:00:02Z MirkoS18 29167 /* Standardizacija infokutija */ autocorrect :) wikitext text/x-wiki ==Standardizacija infokutija== Ovih dana radim na univerzalnoj matrici za infokutije pomoću LUA koda, ista kao [[:en:Template:Infobox]] na EN Wikipediji. Testni je šablon ekvivalent zasada [[Šablon:InfoboxM]], a on invocira LUA kod iz [[Modul:Infobox]] i CSS stiliziranja iz [[Modul:Infobox/styles.css]] (sve su stranice ažurne). Da ne duljim s tehničkim frazama - cilj mi je objediniti sve kutije koje trenutno koriste [[Šablon:Infokutija]] ([[Šablon:Infokutija (BS)|BS]], [[Šablon:Infokutija (SR)|SR]]), [[Šablon:Kutijica]] ([[Šablon:Kutijica (SR)|SR]]), [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Infobox vcard]], i sve njihove nepotrebne SR, HR, BS (i eventualno lat i ćir) varijante među kojima uopće nema ili ne treba biti razlika. Zašto su se pravile ove spomenute varijante - nemam pojma - ali ih planiram objediniti tako što će svaka takva infokutija podržavati sve alijase istih parametara, tako da ako se kakva infokutija [[Pomoć:Infokutija|pokuša prenesti]] s jedne od srodnih Wikipedija u 90% slučajeva ne bi trebalo biti razlika, a sve trenutne stranice s njima ne bi se trebale (gadno) slomiti. SR i BS Wikipedije su već standardizirali, koliko ja vidim, veliku većinu - ako ne sve - infokutije da koriste [[:sr:Šablon:Infokutija]] i [[:bs:Šablon:Infokutija]]. Da ne zaboravim, na ove dve stranice možete vidjeti moje testove koji su u toku: [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik|1]] i [[Korisnik:Vipz/igralište#Testiranje|2]]. Kompromisi? Gubimo neka stiliziranja koje ove zasebne kutije nude jedna nad drugom (npr. redovi nisu kompaktni, vidi moja testiranja); a dobivamo ujednačen izgled, nema dileme kod pravljenja i imenovanja novih infokutija, što manje infokutija treba imati svojstven kod, jedno je ažuriranje potrebno na glavnoj matrici da se ažuriraju i sve infokutije koje zavise na njoj (ovo će nam rijetko trebati). [[Šablon:Infobox|Infobox]] je već 100% kompatibilan sa [[Šablon:InfoboxM|InfoboxM]], pa se potonji može testirati na postojećim infobox-zavisnim šablonima da se vidi rezultat (ili pogledaj moje testove). Neke infokutije sa zasebnim kodom, koje trenutačno ne zavise na ijednoj od mnogo navedenih matrica koje trenutno imamo, ovo standardiziranje neće zahvatiti. Jedan takav je [[Šablon:Grad]] kojeg sam pokušao pretvoriti da koristi LUA matricu, ali bezuspješno. Kako provesti ovo standardiziranje? # Odabrati prvo ime koje bi sve infokutije trebale pratiti – očigledno je najbolje ''Infokutija''. # Ako se odlučimo za [[Šablon:Infokutija]], njen sadržaj bi trebao biti zamijenjen s onim što je trenutno u testnom [[Šablon:InfoboxM]]. Svi prevedeni parametri će se morati napraviti u alijas svim engleskim ekvivalentima u [[Modul:Infobox]] (''odrađeno''). Ako se to ne napravi, sve infokutije (konsekventno i stranice na kojima se nalaze) koje trenutno ovise o staroj verziji istog šablona bi se pokvarile (puno ih je). # [[Šablon:Kutijica]] i njene varijante se koriste na vrlo malo stranica pa će se one ručno zamijeniti. [[Šablon:Infobox]] kao već spomenuto je 100% kompatibilan s LUA matricom, pa se može samo preusmjeriti na nju. # Ako je sve ovo uspješno odrađeno, infokutije koje su već koristile [[Šablon:Infokutija]], [[Šablon:Infobox]], [[Šablon:Kutijica]] i njihove podvarijante će raditi, ali će izgledati drugačije zbog razloga koje sam naveo u gornjem paragrafu. Te infokutije će se, po istom principu, podešavati jedna po jedna da se i one spoje. Planiram početi s infokutijama za jezik; u toj fazi će, možda i vjerojatno, biti problema kod sintakse slika (jer će LUA infokutija za jezik automatski dodati sintaksu <nowiki>[[Datoteka:image|imagesize|caption]]</nowiki> u kojoj su potrebni samo unosi ''image, imagesize, caption'', a trenutni [[Šablon:Infokutija jezik]] zahtjeva ručni unos svega zajedno sa prefiksom, vert. crtom i uglatim zagradama). # Infokutije koje imaju svojstvene kodove (i.e. ne zavise na ijednoj od ovih matrica) će se morati zasebno podesiti da zavise na ovoj novoj LUA infokutiji. Neću još ništa započimati (bez još testova) jer bi moglo puno toga poći po krivu, a ako se takvo nešto dogodi, infokutije na tisuće stranica bi moglo biti pokvareno dok se sav cache ne reverta. Ovdje sam izložio plan radnje, kako za sebe, tako i druge. Nisam iskusan u delanju masovnih izmjena i ne bih htio napraviti takvo nešto a da nitko nije informiran i bez mišljenja. Kasnije budem napravio par screenshot-ova kako bi trenutne stranice (bez popravaka) izgledale s LUA infokutijom. ===Diskusija=== {{ping|Edgar Allan Poe}} i {{ping|Orijentolog}} vas dvoje ste admini koji su nedavno bili aktivni, kasnije ću pingati ostale ako treba. Ovaj "plan radnje" gore je podležan izmjenama. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:10, 28 maj 2022 (CEST) :Tko je ovog beduina imenovao adminom, a da ja to ne znam?! Letjet će blokovi! :D Što se samog prijedloga tiče, meni je važno samo da je to funkcionalno i osobno preferiram onaj manji font kakav ima većina šablona. Ostalo, mislim da će Beduin biti pogodniji, s obzirom da se on detaljnije time bavio (iako mi je dužan par ovih trojezičnih šablona još ustavnih promjena seansčetvrte, al' ajde) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:41, 29 maj 2022 (CEST) ::Evo par obećanih slika ([https://imgur.com/a/yhS4aK1 lijevo je stari Infobox, desno LUA], [https://imgur.com/a/4yHyOLv uživo]). Ako pod manjim fontom misliš na razmak između redova, da, on se povećava kao što možeš vidjeti. Moguće je napraviti da na svim ''entete'' infokutijama taj razmak ostane isti, ali to pobija svrhu što veće standardizacije. Podesio sam [[Šablon:Infokutija nogometaš]] da koristi LUA matricu radi testiranja uživo, nema velike razlike i sve radi kako treba. To sam isto napravio i s [[Šablon:Infokutija televizijski film]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:23, 1 juni 2022 (CEST) :::A kao što rekoh, ja mislim da je spremno za produkciju ako nemaš primjedbi. Ako želiš kakve stilske dorade, samo reci. :) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:47, 2 juni 2022 (CEST) ::::Ako ti se ne dopada veliki razmak između redova ovih obojenih infokutija, mogu uvesti stiliziranja kojim bi se sadašnji izgled maksimalno zadržao. Meni na oko ide (kao prvo) članak [[Srpskohrvatski jezik]], onda članci o svim drugim jezicima, kojima se nadam dati standardni dizajn odavde - [[Korisnik:Vipz/transkluzija#Jezik test]]. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 05:42, 21 juli 2022 (CEST) :::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] So uhh... nažalost ne mogu automatizirati da se sve postojeće entete infokutijice prikazuju kompaktno (iliti manji font i manji razmak između redova). Znam razlog zašto, ali to te vjerovatno te ne zanima. Da se i dalje prikazuju kako izgledaju sada morao bih kroz sve te infokutije ručno proći, neće mi biti problem proći kroz par svaki dan i eventualno će svi biti kakvi su bili prije ove "standardizacije". Dakako, privremeni drugačiji izgled ne ometa čitanje njihovih sadržaja. Sada čekam zeleno svijetlo... -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:35, 22 august 2022 (CEST) ::::::Imaš neki primjer? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 22:23, 22 august 2022 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] Primjer je [[Šablon:Infokutija televizijski film]], jedna od tih "entete" kutijica. Ako je nešto nejasno, reci. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:40, 22 august 2022 (CEST) ::::::::Znači, ti sada saomo to mraš ručno korigirati i štimat će? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:17, 23 august 2022 (CEST) :::::::::Ako ti ne izgleda ružno sa velikim razmakom između redova ni ne moram :p, ali točno tako. Ovaj me pothvat odužio u provođenju; kao što kažem, čekam zeleno svijetlo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 01:26, 23 august 2022 (CEST) ::::::::::Što se mene tiče, ''go for it''! -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 01:32, 23 august 2022 (CEST) {{ping|Zblace}}, {{ping|Igor Windsor}}, {{ping|Argo}}, {{ping|Vrtleska225}}, {{ping|Inokosni organ}}, {{ping|MirkoS18}} Vas par aktivnih pingam radi šireg mišljenja. Dakle, planiram prebaciti sve infokutije na jedan šablon, kako je to na EN i većinom na SR i BS Wikipedijama. One entete infokutijice (sa ikonicama u gornje-desnom kutu) neće više imati manje razmake između redova, ali to mogu ručno popraviti, i virtualno će se ponovno prikazivati kao da se ništa nije promijenilo. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:46, 22 august 2022 (CEST) :Hi there! Puno hvala na poziv :) Za mene je uglavnom ok {{tick|13}}, ide u pravcu praktičnosti i jednostavnosti, što svakako jača mogućnosti izražaja. No, što se tiče tehničkog pitanja, nisam stručan pa ne bih se izjašnjavao. Kao korisnik šablona i infokutija, cijenim jednostavnost, jasnost a po moguće uz onu fleksibilnost sredstva koga omogućava izražaj svega onoga što je složeno po svojoj prirodi a ne može se mimoići kada bismo trebali nešto opisati. [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 20:48, 22 august 2022 (CEST) ::Iskreno ne pada mi na pamet ništa korisno što bih mogao dodati. Pratiti englesku Wikipediju kao referentnu tačku/za smjernice mi se najčešće čini kao dobra ideja kao i to kada je moguće ujednačiti praksu na lokalnim projektima gdje se bar u principu može preklapati zajednica urednika.--[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) 23:29, 22 august 2022 (CEST) ::: {{za}} Go for it, i hvala na svemu. :) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 02:20, 23 august 2022 (CEST) b56kj5hhn2exmxi93wxa5xazzf5xiye Svjetska baština u Azerbejdžanu 0 4672865 41262773 41256940 2022-08-23T08:38:14Z 31.200.16.107 wikitext text/x-wiki [[Azerbejdžan]] je članica [[UNESCO]]-a od 16. decembra 1993.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/az |title=Azerbaijan |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] sa područja Azerbejdžana nalaze se tri spomenika: [[Stari grad (Baku)]],<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/958 |title=Walled City of Baku with the Shirvanshah's Palace and Maiden Tower |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> [[Nacionalni park Gobustan]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1076 |title=Gobustan Rock Art Cultural Landscape |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> i [[Istorijski centar Šakija sa Kanovom palatom|Šaki]]<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1549 |title=Historic Centre of Sheki with the Khan’s Palace |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}</ref><ref>[https://whc.unesco.org/en/statesparties/az UNESCO: Svjetska baština u Azerbejdžanu - Pristupljeno 17.11.2021.]{{en}}</ref> UNESCO ([[Engleski jezik|eng.]]: '''U'''nited '''N'''ations '''E'''ducational, '''S'''cientific and '''C'''ultural '''O'''rganization; Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu) je organizacija u sastavu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], osnovana 16. novembra 1945. godine. [[Svjetska baština]] je organizacija u sklopu UNESCO-a koja se sastoji od "Svjetske kulturne baštine" i "Svjetske prirodne baštine". Trenutno (2022. god.) se na spisku Svjetske baštine nalazi 1.154 spomenika u 165 država članica UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list |title=World Heritage List |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 3. 2017}}</ref> == Spisak Svjetske baštine u Azerbejdžanu == {| class="wikitable" !Spomenik !Datum !Kriteriji !Broj odluke !Fotografija !Opis |- |[[Stari grad (Baku)]]<br/> sa Širvanšahovom palačom i Tornjem djeva||2000.||Kultura: (ii), (iv)||[http://whc.unesco.org/en/list/958 958] ||[[File:Palace of Shirvanshahs common.JPG|150px]]||Urbana cjelina grada Bakua ograđenog zidinama pokazuje uticaje nekoliko kultura koje su bile prisutne na tom području kroz istoriju: [[Zoroastrizam]], [[Sasanidska Monarhija]], [[Arapi|Arapska kultura]], [[Perzijanci]], [[Osmansko Carstvo]], [[Rusija]]. Odbrambeni zidovi datiraju iz 12. vijeka, kao i Djevojačka kula, koja je izgrađena na ranijim građevinama iz 7. do 6. vijeka p.n.e. |- |[[Nacionalni park Gobustan]]||2007.||Kultura: (vi)||[http://whc.unesco.org/en/list/1076 1076]||[[File:(L) palçıq vulkanları, qobustan 033.JPG|150px]]||Nalazi se u blizini naselja Gobustan, 64 km jugozapadno od Bakua. Nacionalni park zauzima jugoistočni obronak planine [[Kavkaz]], prije zapadne obale [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], Područje je prepuno dubokih klanaca (azerski: gobu) po kojima je i dobilo ime. Ostale znamenitosti su blatni [[vulkan]]i (400 njih što je više od pola u svijetu), plinsko kamenje, [[fosil]]i, i velike odlomljene krečnjačke stijene koje tvore oko 20 velikih i malih [[pećina]] i prirodnih zaklona. Na tim stijenama je 1930. godine pronađen veliki broj [[petroglif]]a (oko 6.000) iz [[paleolit]]a i [[neolit]]a koji svjedoče o 40.000 godina praistorijske umjetnosti na kamenu. |- |[[Istorijski centar Šakija sa Kanovom palatom|Šaki]]||2016.||Kultura: (iii)||[http://whc.unesco.org/en/list/1549 1549]||[[File:063palas.jpg|150px]]||Istorijski grad Šaki, koji leži u šumovitoj dolini istočnih kavkaskih planina, ima drevno porijeklo, koje datira iz 6. vijeka p.n.e. Sadašnji istorijski centar je rezultat njegove rekonstrukcije, nakon poplave blata 1772. godine, na višem terenu u [[Planina|planinskoj]] dolini, istočno od prethodnog lokaliteta. Zbog prirodnih ograničenja doline, istorijsko područje je zadržalo svoj cjelokupni urbani oblik, ali se proširilo unutar prvobitnih građevinskih parcela, slijedeći tradicionalne tipološke obrasce. Tradicionalne građevine sa svojim tipičnim visokim sedlastim krovovima, dubokim verandama i baštama ključne su karakteristike istorijskog urbanog pejzaža, unutar spektakularnog okruženja šumovitih planinskih padina. |} ==Reference== {{reference}} [[Kategorija:Svjetska baština u Azerbejdžanu| ]] {{U začetku}} tnisu51jnbfxbkakuejkjt1zwwl3l22 41262778 41262773 2022-08-23T09:02:20Z 31.200.16.107 wikitext text/x-wiki [[Azerbejdžan]] je članica [[UNESCO]]-a od 16. decembra 1993.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/az |title=Azerbaijan |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] sa područja Azerbejdžana nalaze se tri spomenika: [[Stari grad (Baku)]],<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/958 |title=Walled City of Baku with the Shirvanshah's Palace and Maiden Tower |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> [[Nacionalni park Gobustan]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1076 |title=Gobustan Rock Art Cultural Landscape |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> i [[Istorijski centar Šakija sa Kanovom palatom|Šaki]]<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1549 |title=Historic Centre of Sheki with the Khan’s Palace |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}</ref><ref>[https://whc.unesco.org/en/statesparties/az UNESCO: Svjetska baština u Azerbejdžanu - Pristupljeno 17.11.2021.]{{en}}</ref> UNESCO ([[Engleski jezik|eng.]]: '''U'''nited '''N'''ations '''E'''ducational, '''S'''cientific and '''C'''ultural '''O'''rganization; Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu) je organizacija u sastavu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], osnovana 16. novembra 1945. godine. [[Svjetska baština]] je organizacija u sklopu UNESCO-a koja se sastoji od "Svjetske kulturne baštine" i "Svjetske prirodne baštine". Trenutno (2022. god.) se na spisku Svjetske baštine nalazi 1.154 spomenika u 165 država članica UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list |title=World Heritage List |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 3. 2017}}</ref> {{Location map+|Azerbaijan|width=350|float=right|caption=Svjetska baština u Azerbejdžanu |alt=Location of UNESCO World Heritage Sites within Azerbaijan|places= {{Location map~|Azerbaijan|marksize=7|lat_deg=40|lat_min=21|lon_deg=49|lon_min=50|label=[[Stari grad (Baku)|Baku]]|position=bottom}} {{Location map~|Azerbaijan|marksize=7|lat_deg=40|lat_min=07|lon_deg=49|lon_min=22|label=[[Nacionalni park Gobustan|Gobustan]]}} {{Location map~|Azerbaijan|marksize=7|lat_deg=41|lat_min=12|lon_deg=47|lon_min=11|label=[[Istorijski centar Šakija sa Kanovom palatom|Šaki]]|position=bottom}} }} == Spisak Svjetske baštine u Azerbejdžanu == {| class="wikitable" !Spomenik !Datum !Kriteriji !Broj odluke !Fotografija !Opis |- |[[Stari grad (Baku)]]<br/> sa Širvanšahovom palačom i Tornjem djeva||2000.||Kultura: (ii), (iv)||[http://whc.unesco.org/en/list/958 958] ||[[File:Palace of Shirvanshahs common.JPG|150px]]||Urbana cjelina grada Bakua ograđenog zidinama pokazuje uticaje nekoliko kultura koje su bile prisutne na tom području kroz istoriju: [[Zoroastrizam]], [[Sasanidska Monarhija]], [[Arapi|Arapska kultura]], [[Perzijanci]], [[Osmansko Carstvo]], [[Rusija]]. Odbrambeni zidovi datiraju iz 12. vijeka, kao i Djevojačka kula, koja je izgrađena na ranijim građevinama iz 7. do 6. vijeka p.n.e. |- |[[Nacionalni park Gobustan]]||2007.||Kultura: (vi)||[http://whc.unesco.org/en/list/1076 1076]||[[File:(L) palçıq vulkanları, qobustan 033.JPG|150px]]||Nalazi se u blizini naselja Gobustan, 64 km jugozapadno od Bakua. Nacionalni park zauzima jugoistočni obronak planine [[Kavkaz]], prije zapadne obale [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], Područje je prepuno dubokih klanaca (azerski: gobu) po kojima je i dobilo ime. Ostale znamenitosti su blatni [[vulkan]]i (400 njih što je više od pola u svijetu), plinsko kamenje, [[fosil]]i, i velike odlomljene krečnjačke stijene koje tvore oko 20 velikih i malih [[pećina]] i prirodnih zaklona. Na tim stijenama je 1930. godine pronađen veliki broj [[petroglif]]a (oko 6.000) iz [[paleolit]]a i [[neolit]]a koji svjedoče o 40.000 godina praistorijske umjetnosti na kamenu. |- |[[Istorijski centar Šakija sa Kanovom palatom|Šaki]]||2016.||Kultura: (iii)||[http://whc.unesco.org/en/list/1549 1549]||[[File:063palas.jpg|150px]]||Istorijski grad Šaki, koji leži u šumovitoj dolini istočnih kavkaskih planina, ima drevno porijeklo, koje datira iz 6. vijeka p.n.e. Sadašnji istorijski centar je rezultat njegove rekonstrukcije, nakon poplave blata 1772. godine, na višem terenu u [[Planina|planinskoj]] dolini, istočno od prethodnog lokaliteta. Zbog prirodnih ograničenja doline, istorijsko područje je zadržalo svoj cjelokupni urbani oblik, ali se proširilo unutar prvobitnih građevinskih parcela, slijedeći tradicionalne tipološke obrasce. Tradicionalne građevine sa svojim tipičnim visokim sedlastim krovovima, dubokim verandama i baštama ključne su karakteristike istorijskog urbanog pejzaža, unutar spektakularnog okruženja šumovitih planinskih padina. |} ==Reference== {{reference}} [[Kategorija:Svjetska baština u Azerbejdžanu| ]] {{U začetku}} fs69cwsvao7atd36h7nymzweupoywhh 41262781 41262778 2022-08-23T09:06:50Z 31.200.16.107 wikitext text/x-wiki [[Azerbejdžan]] je članica [[UNESCO]]-a od 16. decembra 1993.<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/az |title=Azerbaijan |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> Na spisku [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] sa područja Azerbejdžana nalaze se tri spomenika: [[Stari grad (Baku)]],<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/958 |title=Walled City of Baku with the Shirvanshah's Palace and Maiden Tower |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> [[Nacionalni park Gobustan]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1076 |title=Gobustan Rock Art Cultural Landscape |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}{{en}}</ref> i [[Istorijski centar Šakija sa Kanovom palatom|Šaki]]<ref>{{cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/1549 |title=Historic Centre of Sheki with the Khan’s Palace |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 6. 2022}}</ref><ref>[https://whc.unesco.org/en/statesparties/az UNESCO: Svjetska baština u Azerbejdžanu - Pristupljeno 17.11.2021.]{{en}}</ref> UNESCO ([[Engleski jezik|eng.]]: '''U'''nited '''N'''ations '''E'''ducational, '''S'''cientific and '''C'''ultural '''O'''rganization; Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu) je organizacija u sastavu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], osnovana 16. novembra 1945. godine. [[Svjetska baština]] je organizacija u sklopu UNESCO-a koja se sastoji od "Svjetske kulturne baštine" i "Svjetske prirodne baštine". Trenutno (2022. god.) se na spisku Svjetske baštine nalazi 1.154 spomenika u 165 država članica UNESCO-a.<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list |title=World Heritage List |work=[[UNESCO]].org |accessdate= 22. 3. 2017}}</ref> {{Location map+|Azerbaijan|width=350|float=right|caption=Svjetske baštine u Azerbejdžanu |alt=Location of UNESCO World Heritage Sites within Azerbaijan|places= {{Location map~|Azerbaijan|marksize=7|lat_deg=40|lat_min=21|lon_deg=49|lon_min=50|label=[[Stari grad (Baku)|Baku]]|position=bottom}} {{Location map~|Azerbaijan|marksize=7|lat_deg=40|lat_min=07|lon_deg=49|lon_min=22|label=[[Nacionalni park Gobustan|Gobustan]]}} {{Location map~|Azerbaijan|marksize=7|lat_deg=41|lat_min=12|lon_deg=47|lon_min=11|label=[[Istorijski centar Šakija sa Kanovom palatom|Šaki]]|position=bottom}} }} == Spisak Svjetske baštine u Azerbejdžanu == {| class="wikitable" !Spomenik !Datum !Kriteriji !Broj odluke !Fotografija !Opis |- |[[Stari grad (Baku)]]<br/> sa Širvanšahovom palačom i Tornjem djeva||2000.||Kultura: (ii), (iv)||[http://whc.unesco.org/en/list/958 958] ||[[File:Palace of Shirvanshahs common.JPG|150px]]||Urbana cjelina grada Bakua ograđenog zidinama pokazuje uticaje nekoliko kultura koje su bile prisutne na tom području kroz istoriju: [[Zoroastrizam]], [[Sasanidska Monarhija]], [[Arapi|Arapska kultura]], [[Perzijanci]], [[Osmansko Carstvo]], [[Rusija]]. Odbrambeni zidovi datiraju iz 12. vijeka, kao i Djevojačka kula, koja je izgrađena na ranijim građevinama iz 7. do 6. vijeka p.n.e. |- |[[Nacionalni park Gobustan]]||2007.||Kultura: (vi)||[http://whc.unesco.org/en/list/1076 1076]||[[File:(L) palçıq vulkanları, qobustan 033.JPG|150px]]||Nalazi se u blizini naselja Gobustan, 64 km jugozapadno od Bakua. Nacionalni park zauzima jugoistočni obronak planine [[Kavkaz]], prije zapadne obale [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], Područje je prepuno dubokih klanaca (azerski: gobu) po kojima je i dobilo ime. Ostale znamenitosti su blatni [[vulkan]]i (400 njih što je više od pola u svijetu), plinsko kamenje, [[fosil]]i, i velike odlomljene krečnjačke stijene koje tvore oko 20 velikih i malih [[pećina]] i prirodnih zaklona. Na tim stijenama je 1930. godine pronađen veliki broj [[petroglif]]a (oko 6.000) iz [[paleolit]]a i [[neolit]]a koji svjedoče o 40.000 godina praistorijske umjetnosti na kamenu. |- |[[Istorijski centar Šakija sa Kanovom palatom|Šaki]]||2016.||Kultura: (iii)||[http://whc.unesco.org/en/list/1549 1549]||[[File:063palas.jpg|150px]]||Istorijski grad Šaki, koji leži u šumovitoj dolini istočnih kavkaskih planina, ima drevno porijeklo, koje datira iz 6. vijeka p.n.e. Sadašnji istorijski centar je rezultat njegove rekonstrukcije, nakon poplave blata 1772. godine, na višem terenu u [[Planina|planinskoj]] dolini, istočno od prethodnog lokaliteta. Zbog prirodnih ograničenja doline, istorijsko područje je zadržalo svoj cjelokupni urbani oblik, ali se proširilo unutar prvobitnih građevinskih parcela, slijedeći tradicionalne tipološke obrasce. Tradicionalne građevine sa svojim tipičnim visokim sedlastim krovovima, dubokim verandama i baštama ključne su karakteristike istorijskog urbanog pejzaža, unutar spektakularnog okruženja šumovitih planinskih padina. |} ==Reference== {{reference}} [[Kategorija:Svjetska baština u Azerbejdžanu| ]] {{U začetku}} kvgn34tggn76ee8hcbbgt8rnyfjey2s Kulturni centar Bihać 0 4673149 41262741 41262448 2022-08-23T06:09:38Z Vipz 151311 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kulturni Centar Bihac. Bihacko Ljeto 2022. Ulaz u Kulturni centar.jpg|alt=Bihaćko ljeto 2022 / Scensko - teatarski festival|mini|Kulturni centar Bihać, glavni ulaz za vrijeme Bihaćkog ljeta]] '''Javna ustanova Kulturni centar Bihać''' (JU Kulturni centar Bihać) glavni je nosilac svih kulturnih događaja i organizator svih kulturnih manifestacija od interesa za grad [[Bihać]]. Potiče i pomaže rad u svim segmentima kulturnih događanja, u stvaranju i promoviranju kulture na području općine Bihać, i djeluje na širu socialnu zajednicu, [[Unsko-sanski kanton]]. Kao vlasnik dobara kulturnog naslijeđa općina Bihać je nadležna za davanje suglasnosti na intervencije na istim, ovlaštenim ustanovama. Kulturni Centar Bihać predstavlja prostor susreta publike i umjetnika nastalih iz ljubavi prema umjetnosti i kulturi. Osim događaja, kulturni centar je mjesto pojedinačnih izložbi, predstava i performansa glumaca koji dolaze iz drugih umjetničkih institucija. Općinsko vijeće Bihać na sjednici održanoj dana [[13. 7.]] [[2007]]. donijelo je Zaključak kojim se poslovi organizacije i realizacije svih kulturnih manifestacija i programa od značaja za grad i općinu Bihać prenose sa općine Bihać na JU ”Kulturni centar” Bihać, uključujući i Festival scenskih umjetnosti ”Bihaćko ljeto” i produžene aktivnosti uz Festival. == Bihaćko ljeto == [[Datoteka:Bihaćko ljeto 2022.jpg|mini]] Kulturni centar Bihać kao glavni nosilac i organizator svih kulturnih manifestacija i događaja na području grada Bihaća, po čemu je regionalno prepoznatljiv, upravitelj je manifestacije Bihaćko ljeto. Bihaćko ljeto jedna je od prvih scensko-teatarskih kulturnih dešavanja, kontinuirano djeluje i kroz raznovrsan program obuhvata bogata kulturna dešavanja u kalendarskom periodu početka ljeta. ==Vanjski linkovi== * [https://kcbihac.ba/ KC Bihać - službena web stranica] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kultura]] sn2uy0q6lhpmjok2sgv19fz1tdrg2g1 Abdullah Bosnevi 0 4673193 41262580 41260105 2022-08-22T22:34:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9 wikitext text/x-wiki '''Abdullah Bosnevî''' ([[Bosanski pašaluk|Bosna]], [[1584.]] – [[Konya]], [[1644.]]) bio je turski islamski [[Filozofija|filozof]] i [[Misticizam|mistik]] iz [[Bosna (regija)|Bosne]], jedan od poznatih učenjaka svog vremena. Pripadao je jednom derviškom redu. {{Infokutija pisac | ime = Abdullah Bosnevî | slika = | širina_slike = | opis = | datum_rođenja = [[1584.]] | mjesto_rođenja = [[Bosanski pašaluk]], [[Osmansko carstvo]] | datum_smrti = [[1644.]] | mjesto_smrti = [[Konya]] | zanimanje = [[Filozof]] | jezik = [[turski jezik|turski]] | nacionalnost = | žanr = | pokret = [[Sufizam]], [[Bayramiye|Bajramije]], [[Melamije]] | znamenita_djela = <div> * ''Tajalliyat araisin-nsus fi manassati hikemil-Fusus'' (šarh) </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} == Život == Rođen je u [[Bosanski pašaluk|Bosni]] – prema nekim izvorima u okolici [[Livno|Livna]]<ref name="Hadzibajric">{{sh}} {{cite web |url=http://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/21/54|title=Abdullah Bošnjak's Tesavvuf-tarikat poem. Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 2(2-3), 21-32. |last=Hadžibajrić|first=Fejzulah|date=1974 |website= |publisher=|accessdate=25. 07. 2022|quote=}} </ref> – [[1584.]] godine<ref name="islamansiklopedisi"> {{cite web |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/abdullah-bosnevi|title=TDV İslâm Ansiklopedisi : Abdullah Bosnevî (ö. 1054/1644)|last=Kara |first=Mustafa |date= |website= |publisher=Türkiye Diyanet Vakfı İslâm Araştırmaları Merkezi |accessdate=27. 07. 2022 |quote=}} </ref>, gdje je dobio prvo obrazovanje<ref name="BEIP">{{en}} {{cite web |url=https://www.google.fr/books/edition/The_Biographical_Encyclopedia_of_Islamic/iX-8BwAAQBAJ?hl=fr&gbpv=1&dq=bosnevi&pg=PT114&printsec=frontcover|title=The Biographical Encyclopedia of Islamic Philosophy: Bosnevi, Abdullah|last=Aslan|first=Adnan|date=2006 |website= |publisher=Bloomsbury Academic |accessdate=25. 07. 2022|quote=}} </ref> a vrlo mlad je otišao u [[Istanbul]], gdje je završio školovanje na islamskim naukama. [[Hadž]] je obavio [[1593]]<ref name="svjetlopis">{{sh}} {{cite web|url=http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/el-bosnevi-abdullah.htm|title=Svjetlopis: ABDULLAH EL-BOSNEVI|last=|first=|date=|website=|publisher=|accessdate=25. 07. 2022|quote=|archive-date=2015-04-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20150427143219/http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/el-bosnevi-abdullah.htm|dead-url=}}</ref>, a [[1594.]]<ref>{{sh}} {{cite web |url=https://proleksis.lzmk.hr/5293|title=Proleksis Enciklopedija Online : El-Bosnevi, Abdullah|last=|first=|date= |website= |publisher= |accessdate=25. 07. 2022|quote=}} </ref> ratovao je u osmanskoj vojsci u [[Ruse|Ruščuku]] protiv rumunskih pobunjenika koje je vodio [[Mihaj Hrabri]]. Abdullah Bosnevi je na svom hodočasničkom putovanju prvo posjetio [[Hidžaz]]. Zatim je otišao na hodočašće u [[Egipatski pašaluk|Egipat]]<ref name="islamansiklopedisi"/>. Zainteresirao je se za [[sufizam]] zbog čega je otišao u [[Bursa|Bursu]], gdje je se nalazilo jedno od znanstvenih i kulturnih središta njegovog vremena, da bi se pridružio sufiskom redu [[Bayramiye|Bajramija]] (točnije [[Melamije|Melamijama]]<ref name="islamansiklopedisi"/>) pod vodstvom šeika Hasana Kabaduza{{efn|Hasan Kabâdûz, umro u [[Bursa|Bursi]] 1010. godine [[Islamski kalendar|po hidžri]] ([[1601]]/[[1602]]).}}<ref name="islamansiklopedisi"/>. Stoga zahvaljujući svome poznavanju mističnih tema, utjecao je na širenje sufijske misli<ref name="islamansiklopedisi"/>. Nakon povratka sa hodočašća neko vrijeme je boravio u [[Damask]]u u blizini grobnice šeika [[Ibn Arabi|Muhyiddina Arabija]]<ref name="BEIP"/> i živio povučenim životom<ref name="islamansiklopedisi"/>. [[Hadž]] je drugi put obavio [[1636.]]<ref name="svjetlopis"/> Zatim je došao u [[Konya|Konyu]], gdje je umro [[1644.]] godine i gdje je sahranjen pored arapskog filozofa [[Sadrudin Kunavi|Kunavija]]<ref name="islamansiklopedisi"/><ref name="BEIP"/>.<br/> == Djela == Bosnevijev opus broji više od šezdeset djela i bavi se opsežnim proučavanjem u oblastima [[hadis]]a, [[fikh]]a i [[tefsir]]a, a ostavlja nam posebno vrijedna djela iz oblasti [[Sufizam|sufizma]]. Najpoznatiji je komentator [[Ibn Arabi|Ibn Arabijevih]] ''Dragulja mudrosti'' ([[Arapski jezik|arap]]. ''Fuṣūṣ al-Ḥikam''), djelo koje je čitao u mističnom smislu<ref name="islamansiklopedisi"/> i mnogi su učenjaci (na pr. [[Katib Çelebi]])<ref name="islamansiklopedisi"/><ref name="BEIP"/> cijenili njegov komentar ([[Turski jezik|tur]]. ''tejzil''; [[Arapski jezik|arap.]]. ''šarh'' الشرح) na ''Draguljima''. Gajio je ideje bliske [[Neoplatonizam|neoplatonizmu]] i [[Gnosticizam|gnosticizmu]]. Uglavnom je pisao na [[Osmanski turski jezik|turskom]] i djelom na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]. Također je autor poduže poeme od 105 stihova ([[kaside]])<ref name="Hadzibajric"/> u metru hesedž sa rimom na slovo «i»<ref name="Hadzibajric"/>. == Vanjske veze == ==Bilješke== {{notelist}} ==Izvori== {{reflist}} == Bibliografija == * Kara Mustafa, ''Abdullah Bosnevî'' u: TDV İslâm Ansiklopedisi, Ankara, Türkiye Diyanet Vakfı İslâm Araştırmaları Merkezi, 1988–2013. * [[Safvet-beg Bašagić]], ''Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1931. * Adnan Aslan, ''Bosnevi, Abdullah'' u: ''The Biographical Encyclopedia of Islamic Philosophy'', London, Bloomsbury Academic, 2015. Prvo izdanje: Oliver Leaman, 2006. [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Turski pjesnici]] rtsfhf0pj0fp3x85evcfw5wwvo49n15 Rotselaar 0 4673365 41262789 41261634 2022-08-23T09:50:26Z Zblace 147409 /* Vanjske veze */ wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Rotselaar | ime_genitiv =Rotselaara | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =BE Rotselaar IMG 2853.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike= | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat= | slika_pečat_veličina= | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =57 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =04 | dužina-minute =43 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Flandrija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske zajednice|Zajednica]] | lokacija2_info =[[Flamanska zajednica|Flamanska]] | lokacija3_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija3_info =[[Flamanski Brabant]] | lokacija4_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija4_info =[[Leuven (arondisman)|Leuven]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Dirk Claes | površina_bilješke = | površina_ukupna =37.6 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina= | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =17,294<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =459.9 [[stanovništvo|stan.]] / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire= | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[CET]] | utc_pomak= +1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =016<ref name=city/> | pozivni_broj=3110<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Rotselaar''' je [[grad]] i [[općina]] od 17,294 [[stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/vlaamsbrabant/ | title =''Belgium: Vlaams-Brabant'' | accessdate =11.08.2022 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[sjever]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Flamanski Brabant|Provinciji Flamanski Brabant]]. Pored samog Rotselaara koji je centar općine sastoji se i od [[naselje|naselja]] Wezemaal i Werchter koja su kooptirana [[1977]].<ref name=brit/> == Geografske karakteristike == Rotselaar se prostire na [[ušće|ušću]] [[rijeka|rijeke]] [[Demer]] u [[Dijle]], udaljen desetak [[km]] [[sjever]]no od [[Leuven]]a.<ref name=his/> == Historija == [[Selo|Sela]] Rotselaar i Wezemaal prvi put su [[dokument]]irana [[1044]]., a Werchter jedan [[vijek]] kasnije.<ref name=his/> Tokom [[12. vijek]]a Rotselaar i Wezemaal bila su [[domena|domene]] [[Brabantsko vojvodstvo|Brabantskog vojvodstva]], dok je Werchter bio domena [[grof]]ova od [[Aarschot]]a (kasnije [[dinastija|dinastije]] Berthouts). Negdje oko [[1170]]. [[vazal]]i [[Brabantsko vojvodstvo|brabantskih]] [[vojvoda]] naselili su se u Wezemaalu i Rotselaaru.<ref name=his/> Ti vazali su se tokom [[13. vijek]]a domogli [[plemstvo|plemićkih]] [[titula]] a u [[14. vijek]]u uspjeli su ujediniti tri sela Wezemaal, Werchter i Rotselaar u [[Baron]]iju Rotselaar. Baronija Rotselaar je [[1516]]. postala [[domena]] [[porodica|porodice]] Croÿ, a od [[1533]]. je dio Vojvodstva Aarschot.<ref name=his/> Sve do kraja [[19. vijek]] stanovnici su uglavnom živjeli od [[poljoprivreda|poljoprivrede]], tad se počela razvijati [[prehrambena industrija|industrija]]. Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u Rotselaaru se odvila [[bitka]] u kojoj je poginulo 360 belgijskih i [[Njemačko Carstvo|njemačkih]] [[vojnik]]a.<ref name=his> {{cite web |url=https://stringfixer.com/nl/Wezemaal |title =Rotselaar |publisher =Stringfixer |language =nizozemski |accessdate =11.08.2022.}}</ref> == Znamenitosti == Najveće atrakcije su ostatci [[Cisterciti|cistercitske]] [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] Vrouwenpark i [[donžon]] [[zamak|zamka]] Ter Heiden iz [[15. vijek]]a.<ref name=brit> {{cite web |url=https://www.ensie.nl/betekenis/rotselaar?q=Rotselaar |title =Rotselaar |publisher =Geschiedenis Lexicon Ensie |language =nizozemski |accessdate =11.08.2022.}}</ref> == Privreda == Rotselaar je grad [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]], u novije vrijeme sve više stanovnika odlazi na posao u [[Leuven]] i [[Bruxelles]].<ref name=brit/> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Rotselaar}} *[https://www.rotselaar.be ''Rotselaar'' (Službene stranice općine)] {{nl icon}} [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Opštine u Belgiji]] [[Kategorija:Flandrija]] kofxxr8iej5b5r1kuv5fall4mccfezv Sultanija Safije 0 4673417 41262696 41262137 2022-08-23T03:23:07Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {{Vladar | ime = Safiye Sultan | slika = Safiye_sultan_l.jpg | opis_slike = ''[[Lista sultanija Osmanskog carstva|Sultanija Osmanskog Carstva]]'' | puno_ime = Melike Safiye Vâlide Sultan | datum_rođenja = oko [[1550.]] | mesto_rođenja = [[Dukađin]] (Sjeverna [[Albanija]]) | država_rođenja = | datum_smrti = oko [[1621.]] | mesto_smrti = [[Istanbul]] | država_smrti = [[Osmansko carstvo]] | sahranjen = Mauzolej Murata III, džamija [[Aja Sofija]], [[Istanbul]] | funkcija = [[Lista sultanija Osmanskog carstva|Sultanija Osmanskog carstva]] | vladavina = [[1595.]] – [[1603.]] | prethodnik = [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu]] | naslednik = [[Handan Sultanija|Handan]] | funkcija1 = [[Haseki sultanija]] | vladavina1 = [[1575.]] – [[1595.]] | prethodnik1 = | naslednik1 = | dinastija = | otac = | majka = | supružnik = osmanski sultan [[Murat III]] | deca = [[Mehmed III]], [[Şehzade Mahmud]], [[Ayşe Sultan]], [[Fatma Sultan (Safijina kćer)|Fatma Sultan]] i drugi | grb = | opis_grba = }} '''Sultanija Safije''' ([[Dukađin]], oko 1550 – [[Istanbul]], [[1621.]]) bila je ''[[Haseki sultanija]]'' (glavna supruga) [[Murat III|Murada III]] i ''[[Valide sultanija]]'' Osmanskog carstva kao majka [[Mehmed III|Mehmeda III.]] i baka sultana [[Ahmed I|Ahmeda I.]] i [[Mustafa I|Mustafe I.]] <br/> Safije je također bila jedna od eminentnih ličnosti tokom ere poznatog kao ''[[Sultanat žena|Sultanat žena]]''. Živjela je u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvu]] kao dvorjanka za vrijeme vladavine sedam sultana: [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], [[Selim II|Selima II]], [[Murat III|Murada III]], [[Mehmed III|Mehmeda III]], [[Ahmed I|Ahmeda I]], [[Mustafa I|Mustafe I]] i [[Osman II|Osmana II]]. Bila je jedna od najmoćnijih žena u čitavoj osmanskoj istoriji. == Pozadina == Prema venecijanskim izvorima, Safije je bila djevojka [[Albanci|albanskog]] porijekla sa [[Dukađin|Dukađinskog visoravna]], mada su ju neki izvori zamijenjivali sa svekrvom [[Sultanija Nurbanu|Nurbanom]]. Njeno prvobitno ime bilo je Sofija. U dobi od 13 godina ([[1563]]), predstavljena je kao robinja budućem [[Murat III|Muradu III]], najstarijeg sina sultana [[Selim II|Selima II.]], od strane njegove rođakinje Hümaşah Sultan, unuke Sulejmana Veličanstvenog i [[Rokselana|Hurem Sultan]] preko njihovog preminulog sina [[Šehzade Mehmed|Šehzade Mehmeda]]. Dobivši ime «Safiye», postala je Muradova konkubina i 26. maja [[1566.]] godine je rodila Muradovog sina, budućeg [[Mehmed III|Mehmeda III.]], iste godine kada je umro [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]]. == ''[[Haseki sultanija|Haseki Sultan]]'' == [[Datoteka:Arolsen_Klebeband_01_471_4.jpg|left|mini|150px|Suprug Safije Sultanije, [[Popis sultana Osmanskog carstva|osmanski sultan]] [[Murat III|Murad III]].]] Poslije nestanka sultana [[Selim II|Selima II.]] ([[1574]]) Murad je naslijedio prijestolje te su zatim Safije i njena djeca otputovali u [[Istanbul]]. Pri dolasku, Safije je odmah dobila čin ''[[Haseki sultanija|haseki]]'' i platu od 800 [[akča|aspera]] dnevno. Međutim, njen novi život u Istanbulu takođe je značio da će [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu]], koju je [[Murat III|Murad]] duboko volio i poštovao, biti dio njihovog privatnog života. Naravno, Nurbanu je, kao ''[[Valide sultanija|valide]]'' i šef [[harem]]a, vladala cijelim dvorom i porodicom, a Safije je se našla kao ''[[Haseki sultanija|haseki]]'' pod sjenom svoje [[Svekrva|svekrve]]. Prvih godina, njihovi odnosi su bili prilično opušteni, no kroz vrijeme Safije je nastojala steći političku moć, što je bio sasvim logičan potez kao majka prinčeva. Međutim, [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu Sultan]] nije cijenila težnje svoje [[Snaha|snahe]] u političkom životu, niti je podnosila njen pokušaj da utiče na sultana [[Murat III|Murata]], zato što je Safije prvenstveno ugrozila njezinu nadmoć nad porodicom i njenu kontrolu nad Muratom, a preko njega i nad carstvom.<br/> Safije je bila jedina Muratova [[konkubina]] prije njegovog stupanja na dužnost, a on je nastavio [[monogamija|monogamnu]] vezu s njom i nekoliko godina poslije ustoličenja. Njegova majka Nurbanu savjetovala ga je da uzme druge konkubine za dobrobit [[Dinastija|dinastije]],{{Sfn|Peirce|1993}} koja je do [[1581.]] godine imala samo jednog preživjelog nasljednika, Muradovog i Safijinog sina [[Mehmed III|Mehmeda]]. Godine [[1583.]] Nurbanu je optužila Safije da koristi [[Vještičarstvo|vještice]] i čarobnjake da bi učinila Murada [[Impotencija|impotentnim]] i da ga spriječi od uzimanja novih konkubina. Ishod toga je bilo zatvaranje, progonstvo, mučenje i pogubljenje Safijinih bliskih prijatelja i sluge. Takođe uvrijeđen u svojoj muževnošti, [[Murat III|Murad]] - koji je vjerovao u vještičarenje, [[Astrologija|astrologiju]] pa potom i u navedene glasine - konačno je, početkom [[1583.]] (ili čak [[1582.]]), zapravo protjerao Safije u ''[[Eski Saray]]'' (Stari dvor). {{Sfn|Pedani|2000}} Muradova sestra Ismihan poklonila mu je dvije prelijepe konkubine, koje je on prihvatio. Izliječen od svoje impotencije, postao je otac dvadeset sinova i dvadeset sedam kćeri.{{Sfn|Peirce|1993}} Venecijanski izvještaji navode da je nakon prvobitne gorčine, Safije zadržala svoje dostojanstvo i da nije pokazala ljubomoru prema Muradovim konkubinama. Čak mu je ih još više pribavljala, zaslužujući zahvalnost sultana, koji ju je nastavio cijeniti i konsultovati o političkim pitanjima, posebno nakon Nurbanine smrti. Tokom Muradovih posljednjih godina, Safije je se vratila kao njegova jedina pratilja. {{Sfn|Peirce|1993}} Međutim, malo je vjerovatno da je Safije ikada postala Muradova jedina žena — iako ju osmanski historičar Mustafa Ali naziva takvom, ali tome se suprotstavljaju izvještaji venecijanskih i engleskih ambasadora.{{Sfn|Peirce|1993}} Nakon Nurbanine smrti (decembar [[1583.]]) i njezinog povratka na dvorac [[Topkapi Saraj|Topkapi]], kod Safije nastaje vjerovatno razočarana prema Muratu i isključivo zainteresovanje za osvajanje vlasti, dok je Murat nastavio razgovarati o svim stvarima sa Safijom i tako dopustio joj da dobije moć. Bila je vrlo uticajna kao ''[[Haseki sultanija|haseki]]'', čin koji joj je dodeljen manje od godinu dana nakon što se Murat popeo na tron.{{Sfn|Peirce|1993}} Kao što je Giovanni Moro izvijestio [[1590.]] godine o autoritetu kojim Safije uživa kao majka princa, ona je kadkada intervenisala u državnim poslovima i sultan je obraćao pažnju na njene savjete smatrajući ju razumnom i mudrom. U tom periodu Safije je takođe sagradila svoj isprepleteni sistem odnosa i počela da se uranja u svaki kutak politike.<br/> Potom, koliko god da je mogla mrziti svoju svekrvu Nurbanu, nastavila je njezinu pro-[[Mletačka Republika|venecijansku]] politiku, mada, pored jakog uticaja, nije uvijek uspevala da uobliči događaje po svom ukusu. Iako su njena moć i uticaj rasli tokom [[Murat III|Muratove]] vladavine, tako da je ostvarila mnoge svoje želje, sultan joj je postavio i ozbiljne granice. == Potomci == Dvadeset godina, između [[1560.]] i [[1580.]] godine, Safije Sultan je bila jedina [[Murat III|Muratova]] konkubina. Od Murata imala je najmanje četvero djece: * [[Mehmed III]], 13. [[Popis sultana Osmanskog carstva|osmanski sultan]]. * Şehzade Mahmud ([[1568]] - oko [[1580]]) * Ayşe Sultan (prije [[1565]] - 15. maj [[1605.]]) * Fatma Sultan (prije [[1574]] - poslije [[1603.]]) Postoji mogućnost da je takođe majka od nekoliko Muratove djece koja su rođena u godinama Muratove [[Monogamija|monogamije]]: * Şehzade Selim ([[Manisa]], 1567? - [[Istanbul]], 28. januara [[1595]]) * Hümaşah Sultan ([[Manisa]], 1565? - [[Istanbul]], ? ) * Mihrimah Sultan ([[Manisa]], 1579? - [[Istanbul]], ? ) * Fahriye Sultan ([[Istanbul]], ? - [[Istanbul]], 1646). Ona je možda ćerka Safije i Murada rođena nakon što se Safije vratila na [[Topkapi Saraj|Topkapi]] sa izgnanstva na [[Eski Saray|Starom Dvoru]]. Pored navedenih, europski impostor Aleksandar Crnogorski{{efn|Princ Jahja ({{Šablon:Jez-tur|Şehzade Yahya}}, 1585—1649), poznat i kao grof ''Aleksandar od Crne Gore''.}} tvrdio je da je izgubljeni sin [[Murat III|Murada III.]] i sultanije Safije, predstavljajući se pod imenom Šehzade Jahja i polažući pravo na presto. Njegove tvrdnje nikada nisu dokazane i izgledaju u najmanju ruku sumnjive. == ''[[Valide sultanija|Valide Sultan]]'' == [[Datoteka:Sultan_Mehmet_III_of_the_Ottoman_Empire.jpg|right|thumb|160px|[[Popis sultana Osmanskog carstva|Osmanski sultan]] [[Mehmed III]], kojem je Safije bila ''[[valide sultanija]]'' tokom 1595-1603.]] Kada je [[Murat III|Murat]] umro [[1595.]] godine, Safije je dogovorila da njen sin [[Mehmed III|Mehmed]] naslijedi sultanat i tako je ona postala ''[[valide sultanija]]'' — jedna od najmoćnijih u osmanskoj istoriji. Predan svojoj majci do krajnjih granica, novi sultan joj je u suštini dozvolio da vlada i stekne uticaj. Od tada, nitko i ništa nije mogao ograničiti Safijinu volju. Kada je postala valide sultanija [[1595.]] godine, postala je i aktivnija u unutrašnjim i vanjskim poslovima. Sve do smrti njenog sina [[1603.]] godine, osmansku politiku određivala je stranka na čijem je čelu bila ona sama i Gazanfer Ağa, poglavica bijelih eunuha i šef ''[[enderun]]a'' (unutarnji privatni krug carstog dvora). Morala je da se nosi sa ozbiljnim unutarnjim borbama i sa borbama sa vojskom umjesto svog sina. Novac za ratne troškove davala je sa ličnog računa da bi podržala sina. {{Sfn|Pedani|2000}}<br/> Safije je sebi kao valide sultanija uredila najveću naknadu ikada. Na kraju je uživala ogromnu stipendiju od 3.000 [[Akča|aspera]] dnevno tokom drugog dijela vladavine njenog sina.{{Sfn|Peirce|1993}} Kada je [[Mehmed III]] krenuo u [[Dugi rat|Egerski pohod]] na Ugarsku [[1596.]], dao je svojoj majci veliku vlast nad carstvom, ostavljajući joj da upravlja [[Riznica|riznicom]]. Tokom svoje privremene vladavine uvjerila je sina da opozove političko imenovanje [[Kadija|kadije]] u [[Istanbul]]u i da za [[Veliki vezir|velikog vezira]] prepusti [[Damat Ibrahim-paša|Damat Ibrahim-pašu]], njezinog zeta. Dakle, nitko nije mogao učiniti ništa u glavnom gradu, pa čak ni u cijelom carstvu, bez Safijine dozvole. Na kraju je tokom devetogodišnje vladavine svog sina (1595–1603) Safije bila optužena za [[korupcija|korupciju]] u sultanovoj vladi i za prodaju važnih i unosnih pozicija po najvišoj ponuđenoj cijeni.{{Sfn|Peirce|1993}}<br/> Najveća kriza koju je Safije preživjela kao valide sultan proizlazi iz njenog oslanjanja na svoju ''[[Kira|kiru]]'', [[Esperanza Malchi|Esperancu Malki]]. ''Kira'' je bila nemuslimanka (obično [[Jevreji|Jevrejka]]) koja je djelovala kao posrednik između osamljene žene iz [[harem]]a i vanjskog svijeta, služeći kao poslovni agent i sekretarica. Po izvorima je navodno Esperanza Malki negativno strujila na Safiju – i preko nje na sultana – ne bi li usmjerila njihovu politiku prema [[Mletačka Republika|Veneciji]] a to je Esperancu suprostavilo mletačkoj špijunki [[Beatrice Michiel|Beatrići Mikjel]], izazivajući više puta otvoreni sukob na dvoru.<ref>Ioanna Iordanou, ''[https://books.google.se/books?id=fMS4DwAAQBAJ&pg=PA178&lpg=PA178&dq=Beatrice+Michiel&source=bl&ots=o7c6EmKVdL&sig=ACfU3U0E43tf3OCyrfggEyNyMpNTGHiN-Q&hl=sv&sa=X&ved=2ahUKEwiRh8Wb8P7lAhULt4sKHRZJDLIQ6AEwCXoECAcQAQ#v=onepage&q=Beatrice%20Michiel&f=false Venice's Secret Service: Organizing Intelligence in the Renaissance] ''</ref> Godine [[1600.]] carska [[konjica]] je podigla ustanak pod uticajem Esperance Malki i njezinog sina, koji je sakupio preko 50 miliona [[Akča|aspera]] u bogatstvu. Safije je smatrana odgovornom za ovo i za obezvrijeđenje valute kojom su vojnici plaćeni, i zamalo je pretrpjela gnjev vojnika, koji su brutalno ubili Esperancu Malki i njezinog sina. [[Mehmed III.]] je bio primoran da objavi da će «posavjetovati svoju majku i ispravljati svoje sluge.» Kako bi spriječila vojnike da posumnjaju u njen uticaj na sultana, Safije je uvjerila Mehmeda da njegove dekrete napiše [[veliki vezir]], umjesto da ih lično potpisuje.{{Sfn|Peirce|1993}} [[Datoteka:DSC03994 Istanbul - Yeni camii - Foto G. Dall'Orto 24-5-2006.jpg|left|thumb|250px|Dizajn enterijera [[Nova džamija (Istanbul)|Nove džamije]] u [[Eminönü]], [[Istanbul]]. Izgradnja je počela za vrijeme Safijinog regentstva.]] Safije je bila ključna u pogubljenju njenog unuka šehzade Mahmuda u junu [[1603.]] godine, nakon što je presrela poruku koju je njegovoj majci [[Halime Sultan|Halimi]] poslao vjerski vidovnjak, gdje je predvidio da će [[Mehmed III.]] umrijeti za šest mjeseci i da će ga naslijediti njegov sin. Prema riječima engleskog ambasadora, Mahmud je bio uznemiren «kako je njegovim ocem upravljala stara sultanija a država je išla u propast, dok ona ništa nije poštovala osim vlastite želje da sakupi novac, i zbog toga je se često žalio svojoj majci», koja «nije bila omiljena kod kraljice majke». Princ je stoga bio ozbiljna prijetnja za nju i za vladavinu njenog sina. {{Sfn|Peirce|1993}} Sultan ga je, isprovociran njome, dao zadaviti, sumnjajući u zavjeru i ljubomoran na popularnost svog sina. No je [[Mehmed III|Mehmed III.]] ipak umro u decembru [[1603.]] a njemu je naslijedio sin [[Ahmed I|Ahmed]] kojeg je Mehmed dobio od sultanije [[Handan Sultanija|Handan]]. Jedna od Ahmetovih prvih važnijih odluka bila je da oduzme vlast svojoj babi – tako da je Safije prognana u [[Eski Saray|Stari Dvor]] u petak 9. januara [[1604.]] godine. To je bio kraj njene vladavine, koja je trajala 19 godina preko njenog muža i sina. {{Sfn|Börekçi|2009}} <ref>{{Cite book|first1=Michalis N.|last1=Michael|first2=Matthias|last2=Kappler|first3=Eftihios|last3=Gavriel|title=Archivum Ottomanicum|year=2009|pages=187}}</ref> Kada je Ahmedov brat [[Mustafa I]] postao sultan [[1617.]] godine, njegova majka [[Halime Sultan|Halime]] je dobila 3.000 [[Akča|aspera]] kao ''[[valide sultanija]]'' iako je njena svekrva Safije još bila živa. Međutim, Halime je dobila samo 2.000 [[akča|aspera]] tokom svog povlačenja na Starom Dvoru između dvije vladavine njenog sina; tokom prvih mjeseci svog penzionisanja Safije je još bila živa, možda susjeda u Starom Dvoru, primala je 3.000 [[Akče|aspera]] dnevno {{Sfn|Peirce|1993}} dok je haseki sultanija od [[Ahmed I|Ahmeda I]], [[Sultanija Kosem|Kösem Sultan]] koja je također živjela u Starom Dvoru, primala 1.000 [[Akča|aspera]] dnevno. {{Sfn|Peirce|1993}} Svi naredni sultani bili su potomci Safije. {{Sfn|Alderson|1956}} == Vanjski odnosi == [[Datoteka:Istanbul_new_mosque.jpg|right|thumb|200px|[[Nova džamija (Istanbul)|Nova džamija]] u Eminönu, [[Istanbul]]. Izgradnju je započela Safije Sultan i završena je za vrijeme vladavine [[Turhan Hatice]], majke [[Mehmed IV|Mehmeda IV]].]] Safije – kao i [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu]] – zalagala je se za općenito pro-[[Mletačka Republika|venecijansku]] politiku i redovno je se zauzimala u ime venecijanskih ambasadora, od kojih ju je jedan opisao [[Savjet umoljenih|Senatu]] kao «ženu od riječi, pouzdanu i rekao bih da bi samo u njoj pronašao istinu u Konstantinopolju; stoga će uvijek ići u korist dužda Venecije da ju podrži i da ima njenu zahvalnost.»{{Sfn|Peirce|1993}} Safije je također održavala dobre odnose sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Engleskom]]. Ubijedila je [[Mehmed III|Mehmeda III.]] da pusti engleskog ambasadora da ga prati u [[Dugi rat|pohodu na Ugarsku]]. <br/> Jedinstveni aspekt njene karijere je to što je se lično dopisivala sa engleskom kraljicom [[Elizabeta I|Elizabetom]]. Dve žene su razmenjivale i poklone tako da jednom prilikom Safije je dobila portret [[Elizabeta I|Elizabete]] u zamenu za «dve haljine od srebra, jedan pojas od srebrnog platna [i] dve maramice iskovane masivnim zlatom.» U suprotnosti s tradicionalnim načinima razmjene žena kako bi se osigurali diplomatski, ekonomski ili vojni savezi, razmjena Elizabete i Safije stavila ih je u poziciju moći, a ne u objekte razmjene.{{Sfn|Andrea|2007}} Neuobičajena pojava u Safijinoj vezi sa Engleskom bila je njena privlačnost prema Paulu Pindaru, sekretaru engleskog ambasadora i dostavljaču Elizabetinog trenera. Prema Thomasu Dallamu – koji je dostavio Elizabetin poklon orgulja [[Mehmed III|Mehmedu III.]] – «sultanija je zaista jako voljela gospodina Pindera, a potom je slala svoje predstavnike po njega kako bi imala njegovo privatno društvo, ali je njihov sastanak bio prekinut.» {{Sfn|Peirce|1993}} == Javni radovi == Safije je poznata i po tome što je [[1597.]] godine započela izgradnju [[Nova džamija (Istanbul)|Nove džamije]] u istambulskoj četvrti [[Eminönü]]. Zato je jedan dio istanbulske jevrejske četvrti sravnjen sa zemljom kako bi se napravilo mjesto za građevinu, a zatim su ogromni troškovi izgradnje učinili Safije nepopularnom u vojnim krugovima, koji su je željeli protjerati. Zbog toga u jednom trenutku [[Mehmed III.]] ju je privremeno poslao na [[Eski Saray|Stari Dvor]].{{Sfn|Peirce|1993}} Iako se vratila, Safije nije doživjela završetak džamije. Nakon Mehmedove smrti izgubila je vlast i bila je trajno prognana na Stari Dvor a izgradnja džamije je decenijama obustavljena. Konačno ga je [[1665.]] godine dovršila druga [[valide sultanija]], [[Turhan Hatice]], majka [[Mehmed IV|Mehmeda IV]]. == Smrt == Leslie Peirce u svojoj knjizi ističe da je Safije još bila živa tokom prvih mjeseci povlačenja svoje snahe na Starom Dvoru između dvije vladavine [[Mustafa I|Mustafe I]]{{efn|Sultan [[Mustafa I|Mustafa ''Ludi'']] je vladao od novembra [[1617.]] do februara [[1618.]] i od maja [[1622.]] do augusta [[1623.]]}}, što znači da je bila živa barem do [[1621.]] i umrla je za vrijeme vladavine njenog praunuka [[Osman II|Osmana II]]. <br/> Sahranjena u [[Turbe (grobnica)|turbetu]] sultana Murada III., u dvorištu [[Aja Sofija|Aje Sofije]]. == Vidi također == * [[Osmanska dinastija]] * [[Lista sultanija Osmanskog carstva]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{reflist}} == Bibliografija == {{Refbegin}} * {{cite book |title=The Structure of the Ottoman Dynasty |last=Alderson |first=A. D. |publisher=Clarendon |year=1956 |location=Oxford }} * {{cite book|title=Women and Islam in Early Modern English Literature|last=Andrea|author-link=Bernadette Andrea|first=Bernadette|publisher=Cambridge University Press|year=2007|isbn=978-0-521-12176-7|location=Cambridge}} * {{cite encyclopedia |year=2009 |title=Encyclopedia of the Ottoman Empire |publisher=Facts on File |location=New York |last=Börekçi |first=Günhan |isbn=978-0-8160-6259-1 |editor1-last=Ágoston |editor1-first=Gábor |editor2-last=Masters |editor2-first=Bruce |article=Ahmed I }} * {{Cite journal | year = 2004| title = Gloriana Rules the Waves: Or, the Advantage of Being Excommunicated (And a Woman)| journal = Transactions of the Royal Historical Society| volume = 6| issue = 14| pages = 209–222| doi = 10.1017/S0080440104000234 | last1 = Jardine | first1 = L.}} <!-- Jardine, Gloriana, 2008 --> * {{cite book |title=New Perspectives on Safavid Iran: Empire and Society |last=Mitchell |first=Colin P. |publisher=Taylor & Francis |year=2011 |isbn=978-1-136-99194-3 }} * {{Cite journal | year = 2000| title = Safiye's Household and Venetian Diplomacy| journal = Turcica| volume = 32| pages = 9–32| doi = 10.2143/TURC.32.0.460 | last1 = Pedani | first1 = M. P. }} <!-- Pedani, Safiye's Household and Venetian Diplomacy, 2000 --> * {{cite book |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |last=Peirce |first=Leslie Penn |publisher=Oxford University Press |year=1993 |isbn=978-0-19-507673-8 |series=Studies in Middle Eastern History |location=New York }} {{Refend}} [[Kategorija:Valide sultanije]] [[Kategorija:Rođeni 1550-ih]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] jcxfyek5qlkqfjkr1whot66fde4xq74 Wikipedia:Wiki voli Europride 4 4673452 41262475 41262411 2022-08-22T13:32:42Z Vipz 151311 dobio odgovor, ne može se produžiti, održava se u istom razdoblju wikitext text/x-wiki <div style="border: 3px solid #FF69B4; padding: 20px; overflow: auto;"> [[File:Wikipride.gif|right|200px]] [[File:Belgrade Pride 2021, 48.jpg|right|200px]] [[File:Belgrade Pride 2021, 12.jpg|right|200px]] [[File:Vienna Europride 2019 25.jpg|right|200px]] [[File:Europride Village 2019 (DSC00400).jpg|right|200px]] [[File:Europride Vienna 2019 - 21.jpg|right|200px]] [[File:Rainbow flag ("Progress" variant by Daniel Quasar) at EuroPride 2019 (Vienna).jpg|right|200px]] [[File:Drag-Ybridex-2017-WorldPride-Madrid-Atocha-min (35794067144).jpg|right|200px]] <div style="font-size: 3em; letter-spacing: 0.1em; background: linear-gradient(90deg, rgba(255,0,0,1) 0%, rgba(255,154,0,1) 10%, rgba(208,222,33,1) 20%, rgba(79,220,74,1) 30%, rgba(63,218,216,1) 40%, rgba(47,201,226,1) 50%, rgba(28,127,238,1) 60%, rgba(95,21,242,1) 70%, rgba(186,12,248,1) 80%, rgba(251,7,217,1) 100%); -webkit-background-clip: text; -webkit-text-fill-color: transparent; display: inline-block;">Wiki voli Europride 2022</div> <div style="font-size: 1.6em; margin-bottom: 1.2em;">uređivački maraton od 12. do 18. septembra/rujna</div> Povodom manifestacije '''[[Europride|Evroprajda]]''' između 12. i 18. septembra/rujna u [[Beograd]]u, [[:meta:Wikimedia Serbia|Wikimedija Srbije]] dizajnirala je uređivački maraton koji će se unutar istog vremenskog raspona održati na pojedinim jezičnim izdanjima Wikipedije. Wikipedisti iz Evrope i celog sveta mogu se priključiti pisanju i unapređivanju članaka o LGBTIQ+ temama, uključujući pojmove, ljude, organizacije, festivale, medije, i sve druge vezane oblasti koje podržavaju ljudska prava, ravnopravnost, uključivost i raznolikosti. '''Europride''' (engl. za ''Evroprajd'') je panevropski međunarodni LGBTIQ+ događaj koji uključuje [[parada ponosa|parade ponosa]], festivale i druge kulturne aktivnosti. Osnovan je 1992. godine i održava se svake godine u različitim gradovima širom Evrope. Beograd, glavni grad [[Srbija|Srbije]], biće prvi grad u jugoistočnoj Evropi i prvi izvan [[EEA]] (Evropskog ekonomskog prostora) koji će biti domaćin velikog događaja za panevropsku LGBTIQ+ zajednicu. Uređivački maraton će se na [[Srpskohrvatska Wikipedia|Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku]] održati u istom rasponu kao i događaj. Dodatne informacije o ovom maratonu mogu se naći na [[:meta:Wiki Loves EuroPride 2022|Meta-Wiki stranici]]. ==Ciljevi== * Izrada novih LGBTIQ+ članaka - prevođenje sa drugih Wikipedija, pisanje članaka iz temelja. * Poboljšanje postojećih LGBTIQ+ članaka - ažuriranje, proširivanje, novosti. * Povećavanje vidljivosti i podrška LGBTIQ+ zajednici dokumentacijom njihovih postignuća. * Povećavanje sadržaja o LGBTIQ+ temama na srpskohrvatskom jeziku. * Povećavanje učešća Srpskohrvatske Wikipedije u međujezičnim projektima Wikimedije. * Iniciranje aktivnog rada na Srpskohrvatskoj Wikipediji novim tematskim akcijama i maratonima. ==Predloženi članci== <!--[[File:LGBT Barnstar Hires.png|thumb|[[/spomenica|LGBT spomenica]]]]--> Spisak svih predloženih članaka može se naći ovde: [[:meta:Wiki Loves EuroPride 2022/Article lists]]. Tabele pokazuju da li članak već postoji na određenoj Wikipediji učesnici, te sve linkove prema tim člancima. Novonapisani se članci odavde mogu predložiti na istoj stranici ako se tamo već ne nalaze. Ovaj se uređivački maraton održava u okviru [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat|LGBT wikiprojekta]] na srpskohrvatskoj Wikipediji, gde bi se svi izrađeni članci takođe trebali dodati. ==Statistika== Rezultati će se na kraju maratona objaviti na: [[:meta:Wiki Loves EuroPride 2022/Results]]. === Napisani članci === Ovde se dodavaju novoizrađeni članci. Pod treći stupac se dodavaju linkovi ka drugoj Wikipediji ako je članak preveden ili prenesen sa nje. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=#9ACD22 | '''Broj''' || '''Članak''' || '''Članak na drugom jeziku''' || '''Država''' || '''Urađeno''' |- |- |- | '''1.''' || – || – || –<!--{{flagcountry|}}--> || –<!--{{Urađeno}}--> |- |} === Dopunjeni članci === Ukoliko je već postojeći članak značajno dopunjen, može se dodati pod ovaj odeljak. {|class="wikitable sortable" |- bgcolor=#9ACD22 | '''Broj''' || '''Članak''' || '''Članak na drugom jeziku''' || '''Država''' || '''Urađeno''' |- |- |- | '''1.''' || – || – || –<!--{{flagcountry|}}--> || –<!--{{Urađeno}}--> |- |} </div> [[Kategorija:Uređivački maratoni]] so6em50nkpwlgivylz2p23797owg5z4 Razgovor o Wikipedia:Wiki voli Europride 5 4673455 41262787 41262415 2022-08-23T09:25:49Z Zblace 147409 /* Da imamo Draft: namespace */ nova sekcija wikitext text/x-wiki {{LGBT projekat}} == Da imamo Draft: namespace == Mogli bi nešto pripremiti za novije, neiskusnije i neodlučnije Wikipedija entuzijaste. ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:25, 23 august 2022 (CEST) e9kjplh7lb7vwnujw1cjnwyi6wpx3vl 41262807 41262787 2022-08-23T11:23:32Z Edgar Allan Poe 29250 /* Da imamo Draft: namespace */ odgovor wikitext text/x-wiki {{LGBT projekat}} == Da imamo Draft: namespace == Mogli bi nešto pripremiti za novije, neiskusnije i neodlučnije Wikipedija entuzijaste. ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:25, 23 august 2022 (CEST) :Mislim da kod nas za to nema potrebe. Mi smo relativno mala zajednica gdje svi aktivni suradnici znaju kako sastaviti članak. Ovi sporadični doprinosi koji dolaze po meni ne opravdavaju potrebu stvaranja cijelog namespacea samo za to, jer će se u jednom trenutku desiti gomilanje toga bez da će itko to sređivati. Ovako, ukoliko stoji u glavnom imenskom prostoru pod "prijetnjom" brisanja, onda će nekome biti veća motivacija da to sredi. Iz iskustva znam da se draftovima u jednom trenutku svi prestaju baviti, a znajući kako mi ovdje funkcioniramo, nitko od nas neće imati previše vremena kontrolirati sve nove draftove i dedraftirati ih, a ukoliko uvodimo draft s vremenskim rokom, onda nam tek nije potreban. ''My two cents'' -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">E.A.</font>]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|<font face="Freestyle Script" color="black" size="4px">Poe</font>]] 13:23, 23 august 2022 (CEST) 3clrtig8lgjk2n8hiq7rfhzj4z92nkh Razgovor o Wikipedia:LGBT wikiprojekat/saradnici i saradnice 5 4673459 41262471 41262421 2022-08-22T12:48:13Z Zblace 147409 /* razdioba ranih-bivših i novih-aktivnih suradnika */ odgovor wikitext text/x-wiki == razdioba ranih-bivših i novih-aktivnih suradnika == Nažalost čini mi se da se bar dvoje od prvo troje suradnika neće reaktivirati, pa bi možda bila smislena razdioba ranih-bivših i novih-aktivnih suradnika, čisto da se ne zagubi trag ali ni da se ne ostavlja krivi dojam o ljudskim resursima... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] što misliš? @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] vi ste općenito aktivni, pa ako napravite i bar godišnje neku intervenciju bilo bi dobro imati vas u popisu tu kao jednu od suradnica ako vam je to OK :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:41, 21 august 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Može, kako ćemo nazvati odjeljke? "Bivši" i "Sadašnji"? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:43, 21 august 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možda bolje #Inicijalni i #Aktivni...bivši mi ima nekako negativan prizvuk, a Sadašnji mi zvuči kao da je od danas do sutra...možda pretjerujem ali tako mi se čini ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14:48, 22 august 2022 (CEST) ku3tuohj8jjfylchwyc49v86xa9r0e1 41262480 41262471 2022-08-22T14:17:27Z Vipz 151311 /* razdioba ranih-bivših i novih-aktivnih suradnika */ odgovor wikitext text/x-wiki == razdioba ranih-bivših i novih-aktivnih suradnika == Nažalost čini mi se da se bar dvoje od prvo troje suradnika neće reaktivirati, pa bi možda bila smislena razdioba ranih-bivših i novih-aktivnih suradnika, čisto da se ne zagubi trag ali ni da se ne ostavlja krivi dojam o ljudskim resursima... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] što misliš? @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] vi ste općenito aktivni, pa ako napravite i bar godišnje neku intervenciju bilo bi dobro imati vas u popisu tu kao jednu od suradnica ako vam je to OK :-) --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:41, 21 august 2022 (CEST) :@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Može, kako ćemo nazvati odjeljke? "Bivši" i "Sadašnji"? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:43, 21 august 2022 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] možda bolje #Inicijalni i #Aktivni...bivši mi ima nekako negativan prizvuk, a Sadašnji mi zvuči kao da je od danas do sutra...možda pretjerujem ali tako mi se čini ;-p ::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14:48, 22 august 2022 (CEST) :::Uradio. Maria Sieglinda von Nudeldorf se može sama dodati natrag u odjeljak "Aktivni" ako želi. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16:17, 22 august 2022 (CEST) btn7kmrr2xqjrvvv5fhjnpstyktcxvh Sultanija Hatidže 0 4673466 41262483 2022-08-22T15:49:55Z Inokosni organ 160059 Inokosni organ je premjestio stranicu [[Sultanija Hatidže]] na [[Sultanija Hatidže (1496-1538)]]: preciznije ovako, jer zapravo Hatice Sultan bi bilo nesto kao "Gospa Julija", u historiji ima ih 1000 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sultanija Hatidže (1496-1538)]] qbelesxfx2361d382qnzyyyibau1dyp Маврови Анови 0 4673467 41262493 2022-08-22T16:47:24Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Mavrovski Hanovi]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Mavrovski Hanovi]] mz8ff9xd5wbjgadfjr28h5qn1nm9yon Opština Zeta 0 4673468 41262496 2022-08-22T17:00:31Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Gradska opština Golubovci]] wikitext text/x-wiki #Redirect [[Gradska opština Golubovci]] htzfzrjprvurb8r9q4q32c2xwp9ai46 MediaWiki:Upload-default-description 8 4673469 41262497 2022-08-22T17:00:32Z Vipz 151311 Integriranje kostura [[Šablon:Infoslika]] da se zadano prikazuje pri otpremanju datoteka na SH Wikipediji. wikitext text/x-wiki {{Infoslika |Opis= |Izvor= |Datum= |Autor= |Objašnjenje= }} 5tynqmcodjq3p4hz5paa1fvtsjbymfr Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije/okvirić 4 4673470 41262507 2022-08-22T17:59:17Z Vipz 151311 Nova stranica: {{userbox | border-c = #b37944 | info-c = #e0ab82 | id-c = #f5e9df | id-fc = black | id-s = 14 | id = [[Datoteka:Screenshot of template infobox former country.png|40px]] | info-class = plainlinks | info-fc = black | info-p = 0 5px | info-s = 8 | info-lh = 1.25em | info = {{GENDER:{{PAGENAME}}|Ovaj korisnik je suradnik|Ova korisnica je suradnica|Ova⋮j korisnica⋮k je suradnica⋮k}} '''[[Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekta Infokutije]]… wikitext text/x-wiki {{userbox | border-c = #b37944 | info-c = #e0ab82 | id-c = #f5e9df | id-fc = black | id-s = 14 | id = [[Datoteka:Screenshot of template infobox former country.png|40px]] | info-class = plainlinks | info-fc = black | info-p = 0 5px | info-s = 8 | info-lh = 1.25em | info = {{GENDER:{{PAGENAME}}|Ovaj korisnik je suradnik|Ova korisnica je suradnica|Ova⋮j korisnica⋮k je suradnica⋮k}} '''[[Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije|Wikiprojekta Infokutije]]'''.<div style="font-size: 7pt; margin-top: 0.25em;">[[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije|razgovor]] {{!}} [[:Kategorija:Infokutije|kategorije]] {{!}} [[Modul:Infobox|modul]] {{!}} [[Pomoć:Infokutija|pomoć]]</div> }}<noinclude>[[Kategorija:Korisnički okvirići|Infokutije]]</noinclude> ekr06npfljl3097ar4w1vkhxl834iuf Dukagjini (porodica) 0 4673471 41262531 2022-08-22T19:42:28Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: {| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 1px solid #aaa; border-collapse: collapse;" |- | style="padding: 0.5em; background: #330099; font-size: 120%; color: #ffffff; text-align: center;" | '''Porodica Dukagjini'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #ffffff"></span> |- | style="text-align: center; padding: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" bgcolor="#330099" |- | {| style="margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;" |- style="vertic… wikitext text/x-wiki {| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 1px solid #aaa; border-collapse: collapse;" |- | style="padding: 0.5em; background: #330099; font-size: 120%; color: #ffffff; text-align: center;" | '''Porodica Dukagjini'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #ffffff"></span> |- | style="text-align: center; padding: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" bgcolor="#330099" |- | {| style="margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;" |- style="vertical-align: top;" | width=95 | '''Država(e)''' | style="padding-left: 0.5em;" | [[Osmansko Carstvo]] [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star) cropped.png|22px|border]] <br/>[[Mletačka Republika]] [[Datoteka:Flag of the Republic of Venice.svg|22px|border]]<br/> |- style="vertical-align: top;" | width=95 | '''Zvanja''' | style="padding-left: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" | width=95 | '''Osnivač(i) porodice''' | style="padding-left: 0.5em;" | Gjin Tanushi |- style="vertical-align: top;" |- style="vertical-align: top;" |'''Poreklo''' |style="padding-left: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" |'''Nacionalnost''' |style="padding-left: 0.5em;" | [[Albanci|Albanska]]<br/> |- style="vertical-align: top;" |'''Etnicitet''' |style="padding-left: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" |} |} '''Dukađini''' su [[Albanci|albanska]] [[Feudalizam|feudalna]] [[Plemstvo|plemićka]] porodica koja je u 14. i 15. stoljeću vladala područjem sjeverne Albanije i zapadnog Kosova poznatim kao Kneževina Dukađini. Možda su bili rođaci ili potomci ranijih [[Progoni (porodica)|Progona]], koji su osnovali prvu albansku državu u zabilježenoj povijesti, tzv. [[Kneževina Arbanon|Kneževinu Arbanon]]. Grad [[Lješ]] bio je njihov najvažniji posjed i razvili su se iz proširenog klana (''farefisni'') u feudalnu porodici u kasnom [[13. vijek|13. stoljeću]], kada je njihov prvi poznati rodonačelnik Gjin Tanushi [[1281.]] postao poznat kao ''[[dux]]'' ([[vojvoda]]), pa su njegovi potomci uzeli prezime Dukađini. Do početka [[15. vijek|15. stoljeća]] razvili su se u jednu od najvažnijih feudalnih porodica u zemlji. Nakon osmanskog osvajanja Albanije (1417–1501), jedan njihov ogranak pronašao je utočište i nastanio se u [[Mletačka Republika|mletačkom]] [[Koper|Kopru]], gdje su postali poznati kao porodica «Docaini» koja je držala namjesništvo nad dvorcem [[Socerb]] do početka [[17. vijek|17. stoljeća]], kada je umrla posljednja muška loza Docaina. Druga grana je se obratila na islam s katoličkog kršćanstva i ostala u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], gdje su dosegli visoke činove osmanskog vodstva i proizveli mnoge namjesnike ([[paša|paše]]) na Bliskom istoku, gdje i dalje njihovi potomci žive u modernom razdoblju.<br/> Lekë Dukađini je najpoznatiji član klana u Albaniji, kodifikator najzapamćenijeg ''Kanuna'' (običajnog prava) Albanije. Drugi znameniti Dukađin je [[Taşlıcalı Yahya|Yahya–beg]] koji je bio poznati pjesnik divana iz [[16. vijek|16. stoljeća]].<br/> Ime Dukađini je složenica od osobnog imena «Gjin», staro albansko ime koje neki izvori ponekad prevode u ''[[Jovan]]a'', i titule ''[[dux|duka]]'' (vojvoda) i spominje se [[1281.]] u pismu kapetana Angevine Durrazo kao «duca Ginium Tanuschium Albanensem». Glavne grane u ranom [[15. vijek|15. stoljeću]] su bile one iz [[Skadar|Skadra]] i [[Debar|Debra]] i one iz [[Lješ]]a. Njihove zemlje se dijele u tri različita područja: * ''<u>Leknia</u>'', koja se proteže od Mirdite do Malësije, tj. [[Zadrima]], [[Lješ]], dolina rijeke [[Maća|Maće]], djelovi [[Prokletije|Prokletja]], bok [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], dolina rijeke [[Cijevna (rijeka)|Cijevne]]; * ''<u>Dukađinska visoravan</u>'' na svom sjeveru, tj. sjeverni tok [[Drim]]a, istok [[Skadar|Skadra]] i veći dio današnjeg [[Skadarski distrikt|Skadarskog distrikta]]; * ''<u>''Rrafshi i Dukagjinit''</u>'' na zapadnom Kosovu, tj. [[Metohija]]. [[Datoteka:Dukagjini_(late_14th_century).png|thumb|right|300px|<center>Zemlje porodice Dukađin u 14. vijeku.</center>]] Dukađini su bili vrlo utjecajni u svom prostoru tokom [[15. vijek|15. stoljeća]]. Ostali su neutralni tijekom Prvog Skadarskog rata te su podržavali [[Srpska despotovina|srpskog despota]] [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]] za vrijeme Drugog skadarskog rata do januara [[1423.]], kada su ih, zajedno s nekim drugim plemstvom, podmitili [[Mletačka Republika|Mlečani]]. Nakon što je porodica Dukađini [[1450.]] godine napustila [[Lješka liga|Lješku ligu]], zajedno sa porodicom Arianiti sklopili su mir sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] i započeli akcije protiv [[Skenderbeg]]a. Izgleda da su neki od Dukađinija pobjegli u [[Venecija|Veneciju]] zajedno s drugim Mlečanima kada su izbjegli iz [[Skadar|Skadra]]. Na primjer, «Luca Ducagin, duca di Pulato e dello stato Ducagino» zabilježen je u Veneciji [[1506.]] godine. <br/> [[Dukađinoglu Ahmed-paša|Dukakinzade Ahmed-paša]], koji je umro u martu [[1515.]], bio je albanski veliki vezir Osmanskog Carstva od [[1512.]] do [[1515.]] Njegov sin, Dukakinzade Mehmed Paša bio je namjesnik Egipatskog ejaleta od 1544. do 1546. godine, sve dok nije pogubljen. [[Kategorija:Porodice]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Historija Albanije]] gxgytitrpy7yignk505ui1vf39umj2k 41262534 41262531 2022-08-22T19:45:50Z Inokosni organ 160059 wikitext text/x-wiki {| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 1px solid #aaa; border-collapse: collapse;" |- | style="padding: 0.5em; background: #330099; font-size: 120%; color: #ffffff; text-align: center;" | '''Porodica Dukagjini'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #ffffff"></span> |- | style="text-align: center; padding: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" bgcolor="#330099" |- | {| style="margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;" |- style="vertical-align: top;" | width=95 | '''Država(e)''' | style="padding-left: 0.5em;" | [[Osmansko Carstvo]] [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star) cropped.png|22px|border]] <br/>[[Mletačka Republika]] [[Datoteka:Flag of the Republic of Venice.svg|22px|border]]<br/> |- style="vertical-align: top;" | width=95 | '''Zvanja''' | style="padding-left: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" | width=95 | '''Osnivač(i) porodice''' | style="padding-left: 0.5em;" | Gjin Tanushi |- style="vertical-align: top;" |- style="vertical-align: top;" |'''Poreklo''' |style="padding-left: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" |'''Nacionalnost''' |style="padding-left: 0.5em;" | [[Albanci|Albanska]]<br/> |- style="vertical-align: top;" |'''Etnicitet''' |style="padding-left: 0.5em;" | |- style="vertical-align: top;" |} |} '''Dukađini''' su [[Albanci|albanska]] [[Feudalizam|feudalna]] [[Plemstvo|plemićka]] porodica koja je u 14. i 15. stoljeću vladala područjem sjeverne Albanije i zapadnog Kosova poznatim kao Kneževina Dukađini. Možda su bili rođaci ili potomci ranijih [[Progoni (porodica)|Progona]], koji su osnovali prvu albansku državu u zabilježenoj povijesti, tzv. [[Kneževina Arbanon|Kneževinu Arbanon]]. Grad [[Lješ]] bio je njihov najvažniji posjed i razvili su se iz proširenog klana (''farefisni'') u feudalnu porodici u kasnom [[13. vijek|13. stoljeću]], kada je njihov prvi poznati rodonačelnik Gjin Tanushi [[1281.]] postao poznat kao ''[[dux]]'' ([[vojvoda]]), pa su njegovi potomci uzeli prezime Dukađini. Do početka [[15. vijek|15. stoljeća]] razvili su se u jednu od najvažnijih feudalnih porodica u zemlji. Nakon osmanskog osvajanja Albanije (1417–1501), jedan njihov ogranak pronašao je utočište i nastanio se u [[Mletačka Republika|mletačkom]] [[Koper|Kopru]], gdje su postali poznati kao porodica «Docaini» koja je držala namjesništvo nad dvorcem [[Socerb]] do početka [[17. vijek|17. stoljeća]], kada je umrla posljednja muška loza Docaina. Druga grana je se obratila na islam s katoličkog kršćanstva i ostala u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], gdje su dosegli visoke činove osmanskog vodstva i proizveli mnoge namjesnike ([[paša|paše]]) na Bliskom istoku, gdje i dalje njihovi potomci žive u modernom razdoblju.<br/> Lekë Dukađini je najpoznatiji član klana u Albaniji, kodifikator najzapamćenijeg ''Kanuna'' (običajnog prava) Albanije. Drugi znameniti Dukađin je [[Taşlıcalı Yahya|Yahya–beg]] koji je bio poznati pjesnik divana iz [[16. vijek|16. stoljeća]].<br/> Ime Dukađini je složenica od osobnog imena «Gjin», staro albansko ime koje neki izvori ponekad prevode u ''[[Jovan]]a'', i titule ''[[dux|duka]]'' (vojvoda) i spominje se [[1281.]] u pismu kapetana Angevine Durrazo kao «duca Ginium Tanuschium Albanensem». Glavne grane u ranom [[15. vijek|15. stoljeću]] su bile one iz [[Skadar|Skadra]] i [[Debar|Debra]] i one iz [[Lješ]]a. Njihove zemlje se dijele u tri različita područja: * ''<u>Leknia</u>'', koja se proteže od Mirdite do Malësije, tj. [[Zadrima]], [[Lješ]], dolina rijeke [[Maća|Maće]], djelovi [[Prokletije|Prokletja]], bok [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], dolina rijeke [[Cijevna (rijeka)|Cijevne]]; * ''<u>Dukađinska visoravan</u>'' na svom sjeveru, tj. sjeverni tok [[Drim]]a, istok [[Skadar|Skadra]] i veći dio današnjeg [[Skadarski distrikt|Skadarskog distrikta]]; * ''<u>''Rrafshi i Dukagjinit''</u>'' na zapadnom Kosovu, tj. [[Metohija]]. [[Datoteka:Dukagjini_(late_14th_century).png|thumb|right|300px|<center>Zemlje porodice Dukađin u 14. vijeku.</center>]] Dukađini su bili vrlo utjecajni u svom prostoru tokom [[15. vijek|15. stoljeća]]. Ostali su neutralni tijekom Prvog Skadarskog rata te su podržavali [[Srpska despotovina|srpskog despota]] [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]] za vrijeme Drugog skadarskog rata do januara [[1423.]], kada su ih, zajedno s nekim drugim plemstvom, podmitili [[Mletačka Republika|Mlečani]]. Nakon što je porodica Dukađini [[1450.]] godine napustila [[Lješka liga|Lješku ligu]], zajedno sa porodicom Arianiti sklopili su mir sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] i započeli akcije protiv [[Skenderbeg]]a. Izgleda da su neki od Dukađinija pobjegli u [[Venecija|Veneciju]] zajedno s drugim Mlečanima kada su izbjegli iz [[Skadar|Skadra]]. Na primjer, «Luca Ducagin, duca di Pulato e dello stato Ducagino» zabilježen je u Veneciji [[1506.]] godine. <br/> [[Dukađinoglu Ahmed-paša|Dukakinzade Ahmed-paša]], koji je umro u martu [[1515.]], bio je albanski veliki vezir Osmanskog Carstva od [[1512.]] do [[1515.]] Njegov sin, Dukakinzade Mehmed Paša bio je namjesnik Egipatskog ejaleta od 1544. do 1546. godine, sve dok nije pogubljen. [[Kategorija:Albanske porodice|Dukađini]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Historija Albanije]] d9gd7voeey46mk66cu8a77ebv329f58 Kategorija:Albanske porodice 14 4673472 41262533 2022-08-22T19:44:22Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: [[Kategorija:Porodice]] wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Porodice]] c3avzn3mzst0jq03x5ll7y0gkxayp97 Gabriel Boric Font 0 4673473 41262540 2022-08-22T20:17:25Z Zblace 147409 sa HR Wikipedije (nije super ali je nešto) wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Gabriel Borić |slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg |veličina = |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[11. veljače]] [[1986.]] |datum smrti = |položaj = |mandat_start = [[11. ožujka]] [[2014.]] |mandat_kraj = |predsjednik = |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Miodrag Arturo Marinović Solo de Zaldívar|Miodrag Marinović]] |nasljednik = |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |stranka = Društvena konvergencija |zanimanje = |fusnote = }} '''Gabriel Borić Font''' ([[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986.]])<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> [[čile]]anski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i izabrani predsjednik Čilea na predsjedničkim izborima 2021. godine.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric wins Chile's presidential election |url=https://www.trtworld.com/americas/gabriel-boric-wins-chile-s-presidential-election-52797 |access-date=2021-12-19 |website=Gabriel Boric wins Chile's presidential election |language=en}}</ref> U prvom krugu predsjedničkih izbora, održanih 21. studenoga 2021. godine, prošao je u drugi krug izbora gdje je pobijedio desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]].<ref>{{Citiranje weba|title=Buenos Aires Times {{!}} Chile careens toward polarised Kast-Boric presidential run-off|url=https://www.batimes.com.ar/news/latin-america/chile-careens-toward-polarised-kast-boric-presidential-run-off.phtml|access-date=2021-11-23|website=www.batimes.com.ar}}</ref><ref name=":0" /> Postat će najmlađi predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski predsjednici]] advtl320g3g20gdgq3btwt7uuk4ng63 41262541 41262540 2022-08-22T20:18:17Z Zblace 147409 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Čileanski predsjednici|Čileanski predsjednici]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Čileanski političari|Čileanski političari]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Gabriel Borić |slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg |veličina = |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[11. veljače]] [[1986.]] |datum smrti = |položaj = |mandat_start = [[11. ožujka]] [[2014.]] |mandat_kraj = |predsjednik = |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Miodrag Arturo Marinović Solo de Zaldívar|Miodrag Marinović]] |nasljednik = |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |stranka = Društvena konvergencija |zanimanje = |fusnote = }} '''Gabriel Borić Font''' ([[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986.]])<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> [[čile]]anski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i izabrani predsjednik Čilea na predsjedničkim izborima 2021. godine.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric wins Chile's presidential election |url=https://www.trtworld.com/americas/gabriel-boric-wins-chile-s-presidential-election-52797 |access-date=2021-12-19 |website=Gabriel Boric wins Chile's presidential election |language=en}}</ref> U prvom krugu predsjedničkih izbora, održanih 21. studenoga 2021. godine, prošao je u drugi krug izbora gdje je pobijedio desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]].<ref>{{Citiranje weba|title=Buenos Aires Times {{!}} Chile careens toward polarised Kast-Boric presidential run-off|url=https://www.batimes.com.ar/news/latin-america/chile-careens-toward-polarised-kast-boric-presidential-run-off.phtml|access-date=2021-11-23|website=www.batimes.com.ar}}</ref><ref name=":0" /> Postat će najmlađi predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] lyvewswiq445bapjpi1bx4csgxlkof1 41262563 41262541 2022-08-22T21:36:23Z Vipz 151311 proširio iz sr.wp verzije wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Gabrijel Borić | slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg | opis_slike = Službeni portret, 2022. | datum_rođenja = {{datum rođenja|1986|2|11|god=da}} | mesto_rođenja = [[Punta Arenas]], Magalanes | država_rođenja = {{flag|Čile}} | partija = [[Socijalna konvergencija]] | univerzitet = [[Univerzitet u Čileu]] | profesija = [[političar]]<br />studentski aktivist | funkcija 1 = Predsjednik Čilea | datum funkcije 1 = 11. ožujka 2022. | početak funkcije 1 = | kraj funkcije_1 = | prethodnik 1 = [[Sebastijan Pinjera]] | funkcija 2 = Član Predstavničkog doma Čilea iz Magalanesa | početak funkcije 2 = 11. ožujak 2014 | kraj funkcije 2 = 11. ožujak 2022. | prethodnik 2 = [[Miodrag Marinović]] | website = {{URL|https://boricpresidente.cl/}} }} '''Gabriel Borić Font''' ({{jez-šp|Boric}}; [[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986]].)<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> čileanski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i predsjednik [[Čile]]a od 11. ožujka 2022. godine, pobjedivši desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] na izborima 21. studenoga 2021.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/20/gabriel-boric-novi-predsjednik-cilea |title=Gabriel Boric novi predsjednik Čilea |date=20. prosinca 2021 |access-date=22. kolovoza 2022 |website=[[Al Jazeera Balkans]] |language=sh}}</ref> == Biografija == Borić se rodio 1986. godine u gradu [[Punta Arenas]], poznatom po velikom broju stanovnika [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća,<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/garbijela-borica-se-secaju-na-ugljanu-pricao-je-da-ce-biti-predsednik-svi-se-smejali/|title=Gabrijela Borića se sećaju na Ugljanu; pričao je da će biti predsednik, svi se smejali - Svet - Dnevni list Danas|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> dok mu je majka [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cile-gabriel-boric/31617347.html|title=Ljevičar hrvatskog porijekla Gabriel Boric novi predsjednik Čilea|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić je studirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Čileu|Univerziteta u Čileu]], gdje je također bio i predsjednik Studentske federacije 2012. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.lasegunda.com/Noticias/Nacional/2011/12/702829/Gabriel-Boric-el-nuevo-presidente-de-la-FECh-vencio-por-189-votos-a-Camila-Vallejo|title=Nuevo presidente de la FECh se desmarca de "partidos políticos tradicionales" y critica a Gajardo|date=7 December 2011|website=LaSegunda.com|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|title=Boric tras vencer en elecciones Fech: 'Los adversarios no están en la universidad, están en el gobierno y el parlamento' – Nacional – LA TERCERA|date=7 December 2011|website=La Tercera|publisher=[[Copesa|Grupo Copesa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112053947/http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|archive-date=12 January 2012|url-status=dead|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|title=Andrés Fielbaum asume presidencia de la FECh|website=Terra|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201022208/http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|archive-date=1 December 2012|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref> Kao studentski predstavnik, postao je jedna od vodećih ličnosti čileanskih studentskih protesta 2011–2013. Borić je dva puta biran u Predstavnički dom koji predstavlja Magalan i Antarktički distrikt, prvo kao nezavisni kandidat 2013, a zatim 2017. kao dio Širokog fronta, ljevičarske koalicije koju je stvorio sa nekoliko drugih partija. Tijekom građanskih nemira 2019. u Čileu, Borić je bio jedan od političara koji su pregovarali o sporazumu koji je otvorio put za referendum o promjeni Ustava.<ref>{{Cite web|url=https://www.pauta.cl/politica/tres-momentos-de-la-negociacion-acuerdo-constitucional-15-de-noviembre|title=Tres momentos de una negociación histórica: el acuerdo constitucional un año después|last=pauta|website=pauta|language=es-CL|access-date=2021-12-20}}</ref> Godine 2021. izabran je za predsjedničkog kandidata koalicije Apruebo Dignidad (koja je uključivala Široki front, Komunističku partiju i druge manje pokrete) nakon što je pobjedio na zvaničnim predizborima sa 60% glasova. Borić je 19. prosinca 2021. pobjedio [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova. Postao je najmlađim predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> == Politički pogledi == === Vanjska politika === Povodom svog vanjskopolitičkog prijedloga od 2018. godine, tadašnji poslanik Gabrijel Borić kriticizirao je režime [[Kuba|Kube]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Nikaragva|Nikaragve]], opisujući ove zemlje kao represivne diktature.<ref>{{Cite web|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2018/08/17/917313/Condena-a-Cuba-Venezuela-y-Nicaragua-El-emplazamiento-de-Boric-sobre-el-rol-de-la-izquierda-frente-a-los-DDHH.html|title=Condena a Cuba, Venezuela y Nicaragua: El emplazamiento de Boric ante el rol de la izquierda frente a los DD.HH. {{!}} Emol.com|last=S.A.P|first=El Mercurio|date=2018-08-17|website=Emol|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> Isto tako, tijekom svoje predizborne kampanje, Borić je odlučno i jasno izjavio „da će posvećenost koju će njegova vlada imati u pogledu demokracije i ljudskih prava biti potpuna, bez bilo kakvog odobravanja diktatura ili autokracija, čak i ako to kome smeta“.<ref>{{Cite web|url=https://es.euronews.com/2021/12/16/chile-gabriel-boric-de-la-protesta-estudiantil-a-la-campana-presidencial|title=Gabriel Boric, el político que promete un Chile más social|last=Barrueco|first=Enrique|date=2021-12-16|website=euronews|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/11/21/gabriel-boric-el-candidato-millennial-de-la-izquierda-chilena/|title=Gabriel Boric, el candidato millennial de la izquierda chilena|last=de 2021|first=21 de Noviembre|website=infobae|language=es-ES|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić nije priznao rezultate općih izbora 2021. godine u Nikaragvi i apelirao je na [[Komunistička partija Čilea|Komunističku partiju Čilea]] (jedna od njegovih koalicijskih partnera) da „povuče“ svoju odluku priznanja rezultata izbora u Nikaragvi.<ref>{{Cite web|url=https://www.elmostrador.cl/dia/2021/11/12/yo-invito-al-pc-a-retractarse-boric-sale-al-paso-de-la-declaracion-de-sus-socios-a-favor-de-daniel-ortega-por-elecciones-en-nicaragua/|title=“Yo invito al PC a retractarse”: Boric sale al paso de la declaración de sus socios a favor de Daniel Ortega por elecciones en Nicaragua|last=Mostrador|first=El|date=2021-11-12|website=El Mostrador|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Životni vijek|1986||Boric, Gabriel}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Čilea]] eq199ku3u0t2cewq18yzpc8rkc3awpn 41262564 41262563 2022-08-22T21:37:02Z Vipz 151311 /* top */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Gabrijel Borić | slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg | opis_slike = Službeni portret, 2022. | datum_rođenja = {{datum rođenja|1986|2|11|god=da}} | mesto_rođenja = [[Punta Arenas]], Magalanes | država_rođenja = {{flag|Čile}} | partija = [[Socijalna konvergencija]] | univerzitet = [[Univerzitet u Čileu]] | profesija = [[političar]]<br />studentski aktivist | funkcija 1 = Predsjednik Čilea | datum funkcije 1 = 11. ožujka 2022. | početak funkcije 1 = | kraj funkcije_1 = | prethodnik 1 = [[Sebastián Piñera]] | funkcija 2 = Član Predstavničkog doma Čilea iz Magalanesa | početak funkcije 2 = 11. ožujak 2014 | kraj funkcije 2 = 11. ožujak 2022. | prethodnik 2 = [[Miodrag Marinović]] | website = {{URL|https://boricpresidente.cl/}} }} '''Gabriel Borić Font''' ({{jez-šp|Boric}}; [[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986]].)<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> čileanski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i predsjednik [[Čile]]a od 11. ožujka 2022. godine, pobjedivši desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] na izborima 21. studenoga 2021.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/20/gabriel-boric-novi-predsjednik-cilea |title=Gabriel Boric novi predsjednik Čilea |date=20. prosinca 2021 |access-date=22. kolovoza 2022 |website=[[Al Jazeera Balkans]] |language=sh}}</ref> == Biografija == Borić se rodio 1986. godine u gradu [[Punta Arenas]], poznatom po velikom broju stanovnika [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća,<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/garbijela-borica-se-secaju-na-ugljanu-pricao-je-da-ce-biti-predsednik-svi-se-smejali/|title=Gabrijela Borića se sećaju na Ugljanu; pričao je da će biti predsednik, svi se smejali - Svet - Dnevni list Danas|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> dok mu je majka [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cile-gabriel-boric/31617347.html|title=Ljevičar hrvatskog porijekla Gabriel Boric novi predsjednik Čilea|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić je studirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Čileu|Univerziteta u Čileu]], gdje je također bio i predsjednik Studentske federacije 2012. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.lasegunda.com/Noticias/Nacional/2011/12/702829/Gabriel-Boric-el-nuevo-presidente-de-la-FECh-vencio-por-189-votos-a-Camila-Vallejo|title=Nuevo presidente de la FECh se desmarca de "partidos políticos tradicionales" y critica a Gajardo|date=7 December 2011|website=LaSegunda.com|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|title=Boric tras vencer en elecciones Fech: 'Los adversarios no están en la universidad, están en el gobierno y el parlamento' – Nacional – LA TERCERA|date=7 December 2011|website=La Tercera|publisher=[[Copesa|Grupo Copesa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112053947/http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|archive-date=12 January 2012|url-status=dead|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|title=Andrés Fielbaum asume presidencia de la FECh|website=Terra|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201022208/http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|archive-date=1 December 2012|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref> Kao studentski predstavnik, postao je jedna od vodećih ličnosti čileanskih studentskih protesta 2011–2013. Borić je dva puta biran u Predstavnički dom koji predstavlja Magalan i Antarktički distrikt, prvo kao nezavisni kandidat 2013, a zatim 2017. kao dio Širokog fronta, ljevičarske koalicije koju je stvorio sa nekoliko drugih partija. Tijekom građanskih nemira 2019. u Čileu, Borić je bio jedan od političara koji su pregovarali o sporazumu koji je otvorio put za referendum o promjeni Ustava.<ref>{{Cite web|url=https://www.pauta.cl/politica/tres-momentos-de-la-negociacion-acuerdo-constitucional-15-de-noviembre|title=Tres momentos de una negociación histórica: el acuerdo constitucional un año después|last=pauta|website=pauta|language=es-CL|access-date=2021-12-20}}</ref> Godine 2021. izabran je za predsjedničkog kandidata koalicije Apruebo Dignidad (koja je uključivala Široki front, Komunističku partiju i druge manje pokrete) nakon što je pobjedio na zvaničnim predizborima sa 60% glasova. Borić je 19. prosinca 2021. pobjedio [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova. Postao je najmlađim predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> == Politički pogledi == === Vanjska politika === Povodom svog vanjskopolitičkog prijedloga od 2018. godine, tadašnji poslanik Gabrijel Borić kriticizirao je režime [[Kuba|Kube]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Nikaragva|Nikaragve]], opisujući ove zemlje kao represivne diktature.<ref>{{Cite web|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2018/08/17/917313/Condena-a-Cuba-Venezuela-y-Nicaragua-El-emplazamiento-de-Boric-sobre-el-rol-de-la-izquierda-frente-a-los-DDHH.html|title=Condena a Cuba, Venezuela y Nicaragua: El emplazamiento de Boric ante el rol de la izquierda frente a los DD.HH. {{!}} Emol.com|last=S.A.P|first=El Mercurio|date=2018-08-17|website=Emol|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> Isto tako, tijekom svoje predizborne kampanje, Borić je odlučno i jasno izjavio „da će posvećenost koju će njegova vlada imati u pogledu demokracije i ljudskih prava biti potpuna, bez bilo kakvog odobravanja diktatura ili autokracija, čak i ako to kome smeta“.<ref>{{Cite web|url=https://es.euronews.com/2021/12/16/chile-gabriel-boric-de-la-protesta-estudiantil-a-la-campana-presidencial|title=Gabriel Boric, el político que promete un Chile más social|last=Barrueco|first=Enrique|date=2021-12-16|website=euronews|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/11/21/gabriel-boric-el-candidato-millennial-de-la-izquierda-chilena/|title=Gabriel Boric, el candidato millennial de la izquierda chilena|last=de 2021|first=21 de Noviembre|website=infobae|language=es-ES|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić nije priznao rezultate općih izbora 2021. godine u Nikaragvi i apelirao je na [[Komunistička partija Čilea|Komunističku partiju Čilea]] (jedna od njegovih koalicijskih partnera) da „povuče“ svoju odluku priznanja rezultata izbora u Nikaragvi.<ref>{{Cite web|url=https://www.elmostrador.cl/dia/2021/11/12/yo-invito-al-pc-a-retractarse-boric-sale-al-paso-de-la-declaracion-de-sus-socios-a-favor-de-daniel-ortega-por-elecciones-en-nicaragua/|title=“Yo invito al PC a retractarse”: Boric sale al paso de la declaración de sus socios a favor de Daniel Ortega por elecciones en Nicaragua|last=Mostrador|first=El|date=2021-11-12|website=El Mostrador|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Životni vijek|1986||Boric, Gabriel}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Čilea]] tvygjy1vyqi156x5966erkgc478jvvm 41262565 41262564 2022-08-22T21:38:21Z Vipz 151311 /* Biografija */ wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Gabrijel Borić | slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg | opis_slike = Službeni portret, 2022. | datum_rođenja = {{datum rođenja|1986|2|11|god=da}} | mesto_rođenja = [[Punta Arenas]], Magalanes | država_rođenja = {{flag|Čile}} | partija = [[Socijalna konvergencija]] | univerzitet = [[Univerzitet u Čileu]] | profesija = [[političar]]<br />studentski aktivist | funkcija 1 = Predsjednik Čilea | datum funkcije 1 = 11. ožujka 2022. | početak funkcije 1 = | kraj funkcije_1 = | prethodnik 1 = [[Sebastián Piñera]] | funkcija 2 = Član Predstavničkog doma Čilea iz Magalanesa | početak funkcije 2 = 11. ožujak 2014 | kraj funkcije 2 = 11. ožujak 2022. | prethodnik 2 = [[Miodrag Marinović]] | website = {{URL|https://boricpresidente.cl/}} }} '''Gabriel Borić Font''' ({{jez-šp|Boric}}; [[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986]].)<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> čileanski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i predsjednik [[Čile]]a od 11. ožujka 2022. godine, pobjedivši desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] na izborima 21. studenoga 2021.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/20/gabriel-boric-novi-predsjednik-cilea |title=Gabriel Boric novi predsjednik Čilea |date=20. prosinca 2021 |access-date=22. kolovoza 2022 |website=[[Al Jazeera Balkans]] |language=sh}}</ref> == Biografija == Borić se rodio 1986. godine u gradu [[Punta Arenas]], poznatom po velikom broju stanovnika [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća,<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/garbijela-borica-se-secaju-na-ugljanu-pricao-je-da-ce-biti-predsednik-svi-se-smejali/|title=Gabrijela Borića se sećaju na Ugljanu; pričao je da će biti predsednik, svi se smejali - Svet - Dnevni list Danas|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> dok mu je majka [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cile-gabriel-boric/31617347.html|title=Ljevičar hrvatskog porijekla Gabriel Boric novi predsjednik Čilea|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić je studirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Čileu|Univerziteta u Čileu]], gdje je također bio i predsjednik Studentske federacije 2012. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.lasegunda.com/Noticias/Nacional/2011/12/702829/Gabriel-Boric-el-nuevo-presidente-de-la-FECh-vencio-por-189-votos-a-Camila-Vallejo|title=Nuevo presidente de la FECh se desmarca de "partidos políticos tradicionales" y critica a Gajardo|date=7 December 2011|website=LaSegunda.com|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|title=Boric tras vencer en elecciones Fech: 'Los adversarios no están en la universidad, están en el gobierno y el parlamento' – Nacional – LA TERCERA|date=7 December 2011|website=La Tercera|publisher=[[Copesa|Grupo Copesa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112053947/http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|archive-date=12 January 2012|url-status=dead|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|title=Andrés Fielbaum asume presidencia de la FECh|website=Terra|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201022208/http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|archive-date=1 December 2012|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref> Kao studentski predstavnik, postao je jedna od vodećih ličnosti čileanskih studentskih protesta 2011–2013. Borić je dva puta biran u Predstavnički dom koji predstavlja Magalan i Antarktički distrikt, prvo kao nezavisni kandidat 2013, a zatim 2017. kao dio Širokog fronta, ljevičarske koalicije koju je stvorio sa nekoliko drugih partija. Tijekom građanskih nemira 2019. u Čileu, Borić je bio jedan od političara koji su pregovarali o sporazumu koji je otvorio put za referendum o promjeni Ustava.<ref>{{Cite web|url=https://www.pauta.cl/politica/tres-momentos-de-la-negociacion-acuerdo-constitucional-15-de-noviembre|title=Tres momentos de una negociación histórica: el acuerdo constitucional un año después|last=pauta|website=pauta|language=es-CL|access-date=2021-12-20}}</ref> Godine 2021. izabran je za predsjedničkog kandidata koalicije Apruebo Dignidad (koja je uključivala Široki front, Komunističku partiju i druge manje pokrete) nakon što je pobjedio na službenim predizborima sa 60% glasova. Borić je 19. prosinca 2021. pobjedio [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova. Postao je najmlađim predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> == Politički pogledi == === Vanjska politika === Povodom svog vanjskopolitičkog prijedloga od 2018. godine, tadašnji poslanik Gabrijel Borić kriticizirao je režime [[Kuba|Kube]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Nikaragva|Nikaragve]], opisujući ove zemlje kao represivne diktature.<ref>{{Cite web|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2018/08/17/917313/Condena-a-Cuba-Venezuela-y-Nicaragua-El-emplazamiento-de-Boric-sobre-el-rol-de-la-izquierda-frente-a-los-DDHH.html|title=Condena a Cuba, Venezuela y Nicaragua: El emplazamiento de Boric ante el rol de la izquierda frente a los DD.HH. {{!}} Emol.com|last=S.A.P|first=El Mercurio|date=2018-08-17|website=Emol|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> Isto tako, tijekom svoje predizborne kampanje, Borić je odlučno i jasno izjavio „da će posvećenost koju će njegova vlada imati u pogledu demokracije i ljudskih prava biti potpuna, bez bilo kakvog odobravanja diktatura ili autokracija, čak i ako to kome smeta“.<ref>{{Cite web|url=https://es.euronews.com/2021/12/16/chile-gabriel-boric-de-la-protesta-estudiantil-a-la-campana-presidencial|title=Gabriel Boric, el político que promete un Chile más social|last=Barrueco|first=Enrique|date=2021-12-16|website=euronews|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/11/21/gabriel-boric-el-candidato-millennial-de-la-izquierda-chilena/|title=Gabriel Boric, el candidato millennial de la izquierda chilena|last=de 2021|first=21 de Noviembre|website=infobae|language=es-ES|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić nije priznao rezultate općih izbora 2021. godine u Nikaragvi i apelirao je na [[Komunistička partija Čilea|Komunističku partiju Čilea]] (jedna od njegovih koalicijskih partnera) da „povuče“ svoju odluku priznanja rezultata izbora u Nikaragvi.<ref>{{Cite web|url=https://www.elmostrador.cl/dia/2021/11/12/yo-invito-al-pc-a-retractarse-boric-sale-al-paso-de-la-declaracion-de-sus-socios-a-favor-de-daniel-ortega-por-elecciones-en-nicaragua/|title=“Yo invito al PC a retractarse”: Boric sale al paso de la declaración de sus socios a favor de Daniel Ortega por elecciones en Nicaragua|last=Mostrador|first=El|date=2021-11-12|website=El Mostrador|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Životni vijek|1986||Boric, Gabriel}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Čilea]] qtp91w9e80uv5aom3hmso02r70mu69o 41262602 41262565 2022-08-22T23:46:48Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Gabriel Borić]] na [[Gabriel Borić Font]]: Puno ime i prezime, samo nisam siguran želimo li koristiti dijakritiku (ć) koji su Boricima skinuli Cileanci kad su im se ovi uselili. wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Gabrijel Borić | slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg | opis_slike = Službeni portret, 2022. | datum_rođenja = {{datum rođenja|1986|2|11|god=da}} | mesto_rođenja = [[Punta Arenas]], Magalanes | država_rođenja = {{flag|Čile}} | partija = [[Socijalna konvergencija]] | univerzitet = [[Univerzitet u Čileu]] | profesija = [[političar]]<br />studentski aktivist | funkcija 1 = Predsjednik Čilea | datum funkcije 1 = 11. ožujka 2022. | početak funkcije 1 = | kraj funkcije_1 = | prethodnik 1 = [[Sebastián Piñera]] | funkcija 2 = Član Predstavničkog doma Čilea iz Magalanesa | početak funkcije 2 = 11. ožujak 2014 | kraj funkcije 2 = 11. ožujak 2022. | prethodnik 2 = [[Miodrag Marinović]] | website = {{URL|https://boricpresidente.cl/}} }} '''Gabriel Borić Font''' ({{jez-šp|Boric}}; [[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986]].)<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> čileanski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i predsjednik [[Čile]]a od 11. ožujka 2022. godine, pobjedivši desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] na izborima 21. studenoga 2021.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/20/gabriel-boric-novi-predsjednik-cilea |title=Gabriel Boric novi predsjednik Čilea |date=20. prosinca 2021 |access-date=22. kolovoza 2022 |website=[[Al Jazeera Balkans]] |language=sh}}</ref> == Biografija == Borić se rodio 1986. godine u gradu [[Punta Arenas]], poznatom po velikom broju stanovnika [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća,<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/garbijela-borica-se-secaju-na-ugljanu-pricao-je-da-ce-biti-predsednik-svi-se-smejali/|title=Gabrijela Borića se sećaju na Ugljanu; pričao je da će biti predsednik, svi se smejali - Svet - Dnevni list Danas|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> dok mu je majka [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cile-gabriel-boric/31617347.html|title=Ljevičar hrvatskog porijekla Gabriel Boric novi predsjednik Čilea|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić je studirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Čileu|Univerziteta u Čileu]], gdje je također bio i predsjednik Studentske federacije 2012. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.lasegunda.com/Noticias/Nacional/2011/12/702829/Gabriel-Boric-el-nuevo-presidente-de-la-FECh-vencio-por-189-votos-a-Camila-Vallejo|title=Nuevo presidente de la FECh se desmarca de "partidos políticos tradicionales" y critica a Gajardo|date=7 December 2011|website=LaSegunda.com|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|title=Boric tras vencer en elecciones Fech: 'Los adversarios no están en la universidad, están en el gobierno y el parlamento' – Nacional – LA TERCERA|date=7 December 2011|website=La Tercera|publisher=[[Copesa|Grupo Copesa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112053947/http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|archive-date=12 January 2012|url-status=dead|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|title=Andrés Fielbaum asume presidencia de la FECh|website=Terra|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201022208/http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|archive-date=1 December 2012|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref> Kao studentski predstavnik, postao je jedna od vodećih ličnosti čileanskih studentskih protesta 2011–2013. Borić je dva puta biran u Predstavnički dom koji predstavlja Magalan i Antarktički distrikt, prvo kao nezavisni kandidat 2013, a zatim 2017. kao dio Širokog fronta, ljevičarske koalicije koju je stvorio sa nekoliko drugih partija. Tijekom građanskih nemira 2019. u Čileu, Borić je bio jedan od političara koji su pregovarali o sporazumu koji je otvorio put za referendum o promjeni Ustava.<ref>{{Cite web|url=https://www.pauta.cl/politica/tres-momentos-de-la-negociacion-acuerdo-constitucional-15-de-noviembre|title=Tres momentos de una negociación histórica: el acuerdo constitucional un año después|last=pauta|website=pauta|language=es-CL|access-date=2021-12-20}}</ref> Godine 2021. izabran je za predsjedničkog kandidata koalicije Apruebo Dignidad (koja je uključivala Široki front, Komunističku partiju i druge manje pokrete) nakon što je pobjedio na službenim predizborima sa 60% glasova. Borić je 19. prosinca 2021. pobjedio [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova. Postao je najmlađim predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> == Politički pogledi == === Vanjska politika === Povodom svog vanjskopolitičkog prijedloga od 2018. godine, tadašnji poslanik Gabrijel Borić kriticizirao je režime [[Kuba|Kube]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Nikaragva|Nikaragve]], opisujući ove zemlje kao represivne diktature.<ref>{{Cite web|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2018/08/17/917313/Condena-a-Cuba-Venezuela-y-Nicaragua-El-emplazamiento-de-Boric-sobre-el-rol-de-la-izquierda-frente-a-los-DDHH.html|title=Condena a Cuba, Venezuela y Nicaragua: El emplazamiento de Boric ante el rol de la izquierda frente a los DD.HH. {{!}} Emol.com|last=S.A.P|first=El Mercurio|date=2018-08-17|website=Emol|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> Isto tako, tijekom svoje predizborne kampanje, Borić je odlučno i jasno izjavio „da će posvećenost koju će njegova vlada imati u pogledu demokracije i ljudskih prava biti potpuna, bez bilo kakvog odobravanja diktatura ili autokracija, čak i ako to kome smeta“.<ref>{{Cite web|url=https://es.euronews.com/2021/12/16/chile-gabriel-boric-de-la-protesta-estudiantil-a-la-campana-presidencial|title=Gabriel Boric, el político que promete un Chile más social|last=Barrueco|first=Enrique|date=2021-12-16|website=euronews|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/11/21/gabriel-boric-el-candidato-millennial-de-la-izquierda-chilena/|title=Gabriel Boric, el candidato millennial de la izquierda chilena|last=de 2021|first=21 de Noviembre|website=infobae|language=es-ES|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić nije priznao rezultate općih izbora 2021. godine u Nikaragvi i apelirao je na [[Komunistička partija Čilea|Komunističku partiju Čilea]] (jedna od njegovih koalicijskih partnera) da „povuče“ svoju odluku priznanja rezultata izbora u Nikaragvi.<ref>{{Cite web|url=https://www.elmostrador.cl/dia/2021/11/12/yo-invito-al-pc-a-retractarse-boric-sale-al-paso-de-la-declaracion-de-sus-socios-a-favor-de-daniel-ortega-por-elecciones-en-nicaragua/|title=“Yo invito al PC a retractarse”: Boric sale al paso de la declaración de sus socios a favor de Daniel Ortega por elecciones en Nicaragua|last=Mostrador|first=El|date=2021-11-12|website=El Mostrador|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Životni vijek|1986||Boric, Gabriel}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Čilea]] qtp91w9e80uv5aom3hmso02r70mu69o 41262731 41262602 2022-08-23T05:33:14Z Vipz 151311 Gabrijel --> Gabriel wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Gabriel Borić | slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg | opis_slike = Službeni portret, 2022. | datum_rođenja = {{datum rođenja|1986|2|11|god=da}} | mesto_rođenja = [[Punta Arenas]], Magalanes | država_rođenja = {{flag|Čile}} | partija = [[Socijalna konvergencija]] | univerzitet = [[Univerzitet u Čileu]] | profesija = [[političar]]<br />studentski aktivist | funkcija 1 = Predsjednik Čilea | datum funkcije 1 = 11. ožujka 2022. | početak funkcije 1 = | kraj funkcije_1 = | prethodnik 1 = [[Sebastián Piñera]] | funkcija 2 = Član Predstavničkog doma Čilea iz Magalanesa | početak funkcije 2 = 11. ožujak 2014 | kraj funkcije 2 = 11. ožujak 2022. | prethodnik 2 = [[Miodrag Marinović]] | website = {{URL|https://boricpresidente.cl/}} }} '''Gabriel Borić Font''' ({{jez-šp|Boric}}; [[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986]].)<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> čileanski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i predsjednik [[Čile]]a od 11. ožujka 2022. godine, pobjedivši desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] na izborima 21. studenoga 2021.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/20/gabriel-boric-novi-predsjednik-cilea |title=Gabriel Boric novi predsjednik Čilea |date=20. prosinca 2021 |access-date=22. kolovoza 2022 |website=[[Al Jazeera Balkans]] |language=sh}}</ref> == Biografija == Borić se rodio 1986. godine u gradu [[Punta Arenas]], poznatom po velikom broju stanovnika [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća,<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/garbijela-borica-se-secaju-na-ugljanu-pricao-je-da-ce-biti-predsednik-svi-se-smejali/|title=Gabrijela Borića se sećaju na Ugljanu; pričao je da će biti predsednik, svi se smejali - Svet - Dnevni list Danas|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> dok mu je majka [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cile-gabriel-boric/31617347.html|title=Ljevičar hrvatskog porijekla Gabriel Boric novi predsjednik Čilea|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić je studirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Čileu|Univerziteta u Čileu]], gdje je također bio i predsjednik Studentske federacije 2012. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.lasegunda.com/Noticias/Nacional/2011/12/702829/Gabriel-Boric-el-nuevo-presidente-de-la-FECh-vencio-por-189-votos-a-Camila-Vallejo|title=Nuevo presidente de la FECh se desmarca de "partidos políticos tradicionales" y critica a Gajardo|date=7 December 2011|website=LaSegunda.com|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|title=Boric tras vencer en elecciones Fech: 'Los adversarios no están en la universidad, están en el gobierno y el parlamento' – Nacional – LA TERCERA|date=7 December 2011|website=La Tercera|publisher=[[Copesa|Grupo Copesa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112053947/http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|archive-date=12 January 2012|url-status=dead|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|title=Andrés Fielbaum asume presidencia de la FECh|website=Terra|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201022208/http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|archive-date=1 December 2012|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref> Kao studentski predstavnik, postao je jedna od vodećih ličnosti čileanskih studentskih protesta 2011–2013. Borić je dva puta biran u Predstavnički dom koji predstavlja Magalan i Antarktički distrikt, prvo kao nezavisni kandidat 2013, a zatim 2017. kao dio Širokog fronta, ljevičarske koalicije koju je stvorio sa nekoliko drugih partija. Tijekom građanskih nemira 2019. u Čileu, Borić je bio jedan od političara koji su pregovarali o sporazumu koji je otvorio put za referendum o promjeni Ustava.<ref>{{Cite web|url=https://www.pauta.cl/politica/tres-momentos-de-la-negociacion-acuerdo-constitucional-15-de-noviembre|title=Tres momentos de una negociación histórica: el acuerdo constitucional un año después|last=pauta|website=pauta|language=es-CL|access-date=2021-12-20}}</ref> Godine 2021. izabran je za predsjedničkog kandidata koalicije Apruebo Dignidad (koja je uključivala Široki front, Komunističku partiju i druge manje pokrete) nakon što je pobjedio na službenim predizborima sa 60% glasova. Borić je 19. prosinca 2021. pobjedio [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova. Postao je najmlađim predsjednik u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> == Politički pogledi == === Vanjska politika === Povodom svog vanjskopolitičkog prijedloga od 2018. godine, tadašnji poslanik Gabriel Borić kriticizirao je režime [[Kuba|Kube]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Nikaragva|Nikaragve]], opisujući ove zemlje kao represivne diktature.<ref>{{Cite web|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2018/08/17/917313/Condena-a-Cuba-Venezuela-y-Nicaragua-El-emplazamiento-de-Boric-sobre-el-rol-de-la-izquierda-frente-a-los-DDHH.html|title=Condena a Cuba, Venezuela y Nicaragua: El emplazamiento de Boric ante el rol de la izquierda frente a los DD.HH. {{!}} Emol.com|last=S.A.P|first=El Mercurio|date=2018-08-17|website=Emol|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> Isto tako, tijekom svoje predizborne kampanje, Borić je odlučno i jasno izjavio „da će posvećenost koju će njegova vlada imati u pogledu demokracije i ljudskih prava biti potpuna, bez bilo kakvog odobravanja diktatura ili autokracija, čak i ako to kome smeta“.<ref>{{Cite web|url=https://es.euronews.com/2021/12/16/chile-gabriel-boric-de-la-protesta-estudiantil-a-la-campana-presidencial|title=Gabriel Boric, el político que promete un Chile más social|last=Barrueco|first=Enrique|date=2021-12-16|website=euronews|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/11/21/gabriel-boric-el-candidato-millennial-de-la-izquierda-chilena/|title=Gabriel Boric, el candidato millennial de la izquierda chilena|last=de 2021|first=21 de Noviembre|website=infobae|language=es-ES|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić nije priznao rezultate općih izbora 2021. godine u Nikaragvi i apelirao je na [[Komunistička partija Čilea|Komunističku partiju Čilea]] (jedna od njegovih koalicijskih partnera) da „povuče“ svoju odluku priznanja rezultata izbora u Nikaragvi.<ref>{{Cite web|url=https://www.elmostrador.cl/dia/2021/11/12/yo-invito-al-pc-a-retractarse-boric-sale-al-paso-de-la-declaracion-de-sus-socios-a-favor-de-daniel-ortega-por-elecciones-en-nicaragua/|title=“Yo invito al PC a retractarse”: Boric sale al paso de la declaración de sus socios a favor de Daniel Ortega por elecciones en Nicaragua|last=Mostrador|first=El|date=2021-11-12|website=El Mostrador|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Životni vijek|1986||Boric, Gabriel}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Čilea]] n8g44th78bd0mdfznw6ykcoo8rforth 41262734 41262731 2022-08-23T05:42:44Z Zblace 147409 mislim da je vrijeme konverzije davno prošlo pa bi ipak to ostavio kao prvo, ali kako će u ovim područjima biti tražen i kao Gabrijel i kao Borić onda to kao alternaciju? (posebno jer ga lokalni izvori i tako fonetiziraju...najvažnije je da ga se da naći) wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Gabriel Boric Font | slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg | opis_slike = Službeni portret, 2022. | datum_rođenja = {{datum rođenja|1986|2|11|god=da}} | mesto_rođenja = [[Punta Arenas]], Magalanes | država_rođenja = {{flag|Čile}} | partija = [[Socijalna konvergencija]] | univerzitet = [[Univerzitet u Čileu]] | profesija = [[političar]]<br />studentski aktivist | funkcija 1 = Predsjednik Čilea | datum funkcije 1 = 11. ožujka 2022. | početak funkcije 1 = | kraj funkcije_1 = | prethodnik 1 = [[Sebastián Piñera]] | funkcija 2 = Član Predstavničkog doma Čilea iz Magalanesa | početak funkcije 2 = 11. ožujak 2014 | kraj funkcije 2 = 11. ožujak 2022. | prethodnik 2 = [[Miodrag Marinović]] | website = {{URL|https://boricpresidente.cl/}} }} '''Gabriel Boric Font''' ({{jez-hr|Borić}}; [[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986]].)<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> čileanski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i predsjednik [[Čile]]a od 11. ožujka 2022. godine, pobjedivši desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] na izborima 21. studenoga 2021.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/20/gabriel-boric-novi-predsjednik-cilea |title=Gabriel Boric novi predsjednik Čilea |date=20. prosinca 2021 |access-date=22. kolovoza 2022 |website=[[Al Jazeera Balkans]] |language=sh}}</ref> == Biografija == Borić se rodio 1986. godine u gradu [[Punta Arenas]], poznatom po velikom broju stanovnika [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća,<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/garbijela-borica-se-secaju-na-ugljanu-pricao-je-da-ce-biti-predsednik-svi-se-smejali/|title=Gabrijela Borića se sećaju na Ugljanu; pričao je da će biti predsednik, svi se smejali - Svet - Dnevni list Danas|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> dok mu je majka [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cile-gabriel-boric/31617347.html|title=Ljevičar hrvatskog porijekla Gabriel Boric novi predsjednik Čilea|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić je studirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Čileu|Univerziteta u Čileu]], gdje je također bio i predsjednik Studentske federacije 2012. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.lasegunda.com/Noticias/Nacional/2011/12/702829/Gabriel-Boric-el-nuevo-presidente-de-la-FECh-vencio-por-189-votos-a-Camila-Vallejo|title=Nuevo presidente de la FECh se desmarca de "partidos políticos tradicionales" y critica a Gajardo|date=7 December 2011|website=LaSegunda.com|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|title=Boric tras vencer en elecciones Fech: 'Los adversarios no están en la universidad, están en el gobierno y el parlamento' – Nacional – LA TERCERA|date=7 December 2011|website=La Tercera|publisher=[[Copesa|Grupo Copesa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112053947/http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|archive-date=12 January 2012|url-status=dead|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|title=Andrés Fielbaum asume presidencia de la FECh|website=Terra|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201022208/http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|archive-date=1 December 2012|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref> Kao studentski predstavnik, postao je jedna od vodećih ličnosti čileanskih studentskih protesta 2011–2013. Borić je dva puta biran u Predstavnički dom koji predstavlja Magalan i Antarktički distrikt, prvo kao nezavisni kandidat 2013, a zatim 2017. kao dio Širokog fronta, ljevičarske koalicije koju je stvorio sa nekoliko drugih partija. Tijekom građanskih nemira 2019. u Čileu, Borić je bio jedan od političara koji su pregovarali o sporazumu koji je otvorio put za referendum o promjeni Ustava.<ref>{{Cite web|url=https://www.pauta.cl/politica/tres-momentos-de-la-negociacion-acuerdo-constitucional-15-de-noviembre|title=Tres momentos de una negociación histórica: el acuerdo constitucional un año después|last=pauta|website=pauta|language=es-CL|access-date=2021-12-20}}</ref> Godine 2021. izabran je za predsjedničkog kandidata koalicije Apruebo Dignidad (koja je uključivala Široki front, Komunističku partiju i druge manje pokrete) nakon što je pobjedio na službenim predizborima sa 60% glasova. Borić je 19. prosinca 2021. pobjedio [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova. Postao je najmlađim predsjednikom u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> == Politički pogledi == === Vanjska politika === Povodom svog vanjskopolitičkog prijedloga od 2018. godine, tadašnji poslanik Gabriel Boric Font kriticizirao je režime [[Kuba|Kube]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Nikaragva|Nikaragve]], opisujući ove zemlje kao represivne diktature.<ref>{{Cite web|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2018/08/17/917313/Condena-a-Cuba-Venezuela-y-Nicaragua-El-emplazamiento-de-Boric-sobre-el-rol-de-la-izquierda-frente-a-los-DDHH.html|title=Condena a Cuba, Venezuela y Nicaragua: El emplazamiento de Boric ante el rol de la izquierda frente a los DD.HH. {{!}} Emol.com|last=S.A.P|first=El Mercurio|date=2018-08-17|website=Emol|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> Isto tako, tijekom svoje predizborne kampanje, Borić je odlučno i jasno izjavio „da će posvećenost koju će njegova vlada imati u pogledu demokracije i ljudskih prava biti potpuna, bez bilo kakvog odobravanja diktatura ili autokracija, čak i ako to kome smeta“.<ref>{{Cite web|url=https://es.euronews.com/2021/12/16/chile-gabriel-boric-de-la-protesta-estudiantil-a-la-campana-presidencial|title=Gabriel Boric, el político que promete un Chile más social|last=Barrueco|first=Enrique|date=2021-12-16|website=euronews|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/11/21/gabriel-boric-el-candidato-millennial-de-la-izquierda-chilena/|title=Gabriel Boric, el candidato millennial de la izquierda chilena|last=de 2021|first=21 de Noviembre|website=infobae|language=es-ES|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić nije priznao rezultate općih izbora 2021. godine u Nikaragvi i apelirao je na [[Komunistička partija Čilea|Komunističku partiju Čilea]] (jedna od njegovih koalicijskih partnera) da „povuče“ svoju odluku priznanja rezultata izbora u Nikaragvi.<ref>{{Cite web|url=https://www.elmostrador.cl/dia/2021/11/12/yo-invito-al-pc-a-retractarse-boric-sale-al-paso-de-la-declaracion-de-sus-socios-a-favor-de-daniel-ortega-por-elecciones-en-nicaragua/|title=“Yo invito al PC a retractarse”: Boric sale al paso de la declaración de sus socios a favor de Daniel Ortega por elecciones en Nicaragua|last=Mostrador|first=El|date=2021-11-12|website=El Mostrador|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Životni vijek|1986||Boric Font, Gabriel}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Čilea]] sxpim8wltghgmdr40obfpb0zax6r9ck 41262735 41262734 2022-08-23T05:43:35Z Zblace 147409 Zblace je premjestio stranicu [[Gabriel Borić Font]] na [[Gabriel Boric Font]] preko preusmjeravanja: puno ime po chileanskom :-) wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Gabriel Boric Font | slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg | opis_slike = Službeni portret, 2022. | datum_rođenja = {{datum rođenja|1986|2|11|god=da}} | mesto_rođenja = [[Punta Arenas]], Magalanes | država_rođenja = {{flag|Čile}} | partija = [[Socijalna konvergencija]] | univerzitet = [[Univerzitet u Čileu]] | profesija = [[političar]]<br />studentski aktivist | funkcija 1 = Predsjednik Čilea | datum funkcije 1 = 11. ožujka 2022. | početak funkcije 1 = | kraj funkcije_1 = | prethodnik 1 = [[Sebastián Piñera]] | funkcija 2 = Član Predstavničkog doma Čilea iz Magalanesa | početak funkcije 2 = 11. ožujak 2014 | kraj funkcije 2 = 11. ožujak 2022. | prethodnik 2 = [[Miodrag Marinović]] | website = {{URL|https://boricpresidente.cl/}} }} '''Gabriel Boric Font''' ({{jez-hr|Borić}}; [[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986]].)<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> čileanski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i predsjednik [[Čile]]a od 11. ožujka 2022. godine, pobjedivši desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] na izborima 21. studenoga 2021.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/20/gabriel-boric-novi-predsjednik-cilea |title=Gabriel Boric novi predsjednik Čilea |date=20. prosinca 2021 |access-date=22. kolovoza 2022 |website=[[Al Jazeera Balkans]] |language=sh}}</ref> == Biografija == Borić se rodio 1986. godine u gradu [[Punta Arenas]], poznatom po velikom broju stanovnika [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća,<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/garbijela-borica-se-secaju-na-ugljanu-pricao-je-da-ce-biti-predsednik-svi-se-smejali/|title=Gabrijela Borića se sećaju na Ugljanu; pričao je da će biti predsednik, svi se smejali - Svet - Dnevni list Danas|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> dok mu je majka [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cile-gabriel-boric/31617347.html|title=Ljevičar hrvatskog porijekla Gabriel Boric novi predsjednik Čilea|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić je studirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Čileu|Univerziteta u Čileu]], gdje je također bio i predsjednik Studentske federacije 2012. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.lasegunda.com/Noticias/Nacional/2011/12/702829/Gabriel-Boric-el-nuevo-presidente-de-la-FECh-vencio-por-189-votos-a-Camila-Vallejo|title=Nuevo presidente de la FECh se desmarca de "partidos políticos tradicionales" y critica a Gajardo|date=7 December 2011|website=LaSegunda.com|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|title=Boric tras vencer en elecciones Fech: 'Los adversarios no están en la universidad, están en el gobierno y el parlamento' – Nacional – LA TERCERA|date=7 December 2011|website=La Tercera|publisher=[[Copesa|Grupo Copesa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112053947/http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|archive-date=12 January 2012|url-status=dead|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|title=Andrés Fielbaum asume presidencia de la FECh|website=Terra|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201022208/http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|archive-date=1 December 2012|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref> Kao studentski predstavnik, postao je jedna od vodećih ličnosti čileanskih studentskih protesta 2011–2013. Borić je dva puta biran u Predstavnički dom koji predstavlja Magalan i Antarktički distrikt, prvo kao nezavisni kandidat 2013, a zatim 2017. kao dio Širokog fronta, ljevičarske koalicije koju je stvorio sa nekoliko drugih partija. Tijekom građanskih nemira 2019. u Čileu, Borić je bio jedan od političara koji su pregovarali o sporazumu koji je otvorio put za referendum o promjeni Ustava.<ref>{{Cite web|url=https://www.pauta.cl/politica/tres-momentos-de-la-negociacion-acuerdo-constitucional-15-de-noviembre|title=Tres momentos de una negociación histórica: el acuerdo constitucional un año después|last=pauta|website=pauta|language=es-CL|access-date=2021-12-20}}</ref> Godine 2021. izabran je za predsjedničkog kandidata koalicije Apruebo Dignidad (koja je uključivala Široki front, Komunističku partiju i druge manje pokrete) nakon što je pobjedio na službenim predizborima sa 60% glasova. Borić je 19. prosinca 2021. pobjedio [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova. Postao je najmlađim predsjednikom u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> == Politički pogledi == === Vanjska politika === Povodom svog vanjskopolitičkog prijedloga od 2018. godine, tadašnji poslanik Gabriel Boric Font kriticizirao je režime [[Kuba|Kube]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Nikaragva|Nikaragve]], opisujući ove zemlje kao represivne diktature.<ref>{{Cite web|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2018/08/17/917313/Condena-a-Cuba-Venezuela-y-Nicaragua-El-emplazamiento-de-Boric-sobre-el-rol-de-la-izquierda-frente-a-los-DDHH.html|title=Condena a Cuba, Venezuela y Nicaragua: El emplazamiento de Boric ante el rol de la izquierda frente a los DD.HH. {{!}} Emol.com|last=S.A.P|first=El Mercurio|date=2018-08-17|website=Emol|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> Isto tako, tijekom svoje predizborne kampanje, Borić je odlučno i jasno izjavio „da će posvećenost koju će njegova vlada imati u pogledu demokracije i ljudskih prava biti potpuna, bez bilo kakvog odobravanja diktatura ili autokracija, čak i ako to kome smeta“.<ref>{{Cite web|url=https://es.euronews.com/2021/12/16/chile-gabriel-boric-de-la-protesta-estudiantil-a-la-campana-presidencial|title=Gabriel Boric, el político que promete un Chile más social|last=Barrueco|first=Enrique|date=2021-12-16|website=euronews|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/11/21/gabriel-boric-el-candidato-millennial-de-la-izquierda-chilena/|title=Gabriel Boric, el candidato millennial de la izquierda chilena|last=de 2021|first=21 de Noviembre|website=infobae|language=es-ES|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić nije priznao rezultate općih izbora 2021. godine u Nikaragvi i apelirao je na [[Komunistička partija Čilea|Komunističku partiju Čilea]] (jedna od njegovih koalicijskih partnera) da „povuče“ svoju odluku priznanja rezultata izbora u Nikaragvi.<ref>{{Cite web|url=https://www.elmostrador.cl/dia/2021/11/12/yo-invito-al-pc-a-retractarse-boric-sale-al-paso-de-la-declaracion-de-sus-socios-a-favor-de-daniel-ortega-por-elecciones-en-nicaragua/|title=“Yo invito al PC a retractarse”: Boric sale al paso de la declaración de sus socios a favor de Daniel Ortega por elecciones en Nicaragua|last=Mostrador|first=El|date=2021-11-12|website=El Mostrador|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Životni vijek|1986||Boric Font, Gabriel}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Čilea]] sxpim8wltghgmdr40obfpb0zax6r9ck 41262737 41262735 2022-08-23T05:44:36Z Zblace 147409 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Gabriel Boric Font | slika = Retrato Oficial Presidente Boric Font.jpg | opis_slike = Službeni portret, 2022. | datum_rođenja = {{datum rođenja|1986|2|11|god=da}} | mesto_rođenja = [[Punta Arenas]], Magalanes | država_rođenja = {{flag|Čile}} | partija = [[Socijalna konvergencija]] | univerzitet = [[Univerzitet u Čileu]] | profesija = [[političar]]<br />studentski aktivist | funkcija 1 = Predsjednik Čilea | datum funkcije 1 = 11. ožujka 2022. | početak funkcije 1 = | kraj funkcije_1 = | prethodnik 1 = [[Sebastián Piñera]] | funkcija 2 = Član Predstavničkog doma Čilea iz Magalanesa | početak funkcije 2 = 11. ožujak 2014 | kraj funkcije 2 = 11. ožujak 2022. | prethodnik 2 = [[Miodrag Marinović]] | website = {{URL|https://boricpresidente.cl/}} }} '''Gabriel Boric Font''' ({{jez-hr|Gabrijel Borić}}; [[Punta Arenas]], [[11. veljače]] [[1986]].)<ref>{{Citiranje weba |title=Gabriel Boric: El magallánico que quiere desbancar a Camila Vallejo |url=https://www.elmagallanews.cl/noticia/politica/gabriel-boric-el-magallanico-que-quiere-desbancar-camila-vallejo |access-date=2021-07-20 |website=El Magallanews.cl, Noticias de Punta Arenas y Magallanes |language=es}}</ref> čileanski je ljevičarski političar [[Hrvati u Čileu|hrvatskog]] i [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla<ref>{{Citiranje weba |title=Honorable Cámara de Diputadas y Diputados - Chile |url=https://www.camara.cl/ |access-date=2021-07-20 |website=www.camara.cl |language=es-CL}}</ref> i predsjednik [[Čile]]a od 11. ožujka 2022. godine, pobjedivši desničarskog kandidata [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] na izborima 21. studenoga 2021.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2021/12/20/gabriel-boric-novi-predsjednik-cilea |title=Gabriel Boric novi predsjednik Čilea |date=20. prosinca 2021 |access-date=22. kolovoza 2022 |website=[[Al Jazeera Balkans]] |language=sh}}</ref> == Biografija == Borić se rodio 1986. godine u gradu [[Punta Arenas]], poznatom po velikom broju stanovnika [[Hrvati|hrvatskog]] podrijetla. Njegovi predci po ocu doselili su se u Čile s otoka [[Ugljan]]a krajem 19. stoljeća,<ref>{{Cite web|url=https://www.danas.rs/svet/garbijela-borica-se-secaju-na-ugljanu-pricao-je-da-ce-biti-predsednik-svi-se-smejali/|title=Gabrijela Borića se sećaju na Ugljanu; pričao je da će biti predsednik, svi se smejali - Svet - Dnevni list Danas|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2021-11-05 |title=Chilean Politician of Croatian Origin Runs for Presidency |url=https://balkaninsight.com/2021/11/05/chilean-politician-of-croatian-origin-runs-for-presidency/ |access-date=2021-12-19 |website=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> dok mu je majka [[Katalonci|katalonskog]] podrijetla.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/cile-gabriel-boric/31617347.html|title=Ljevičar hrvatskog porijekla Gabriel Boric novi predsjednik Čilea|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić je studirao na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Čileu|Univerziteta u Čileu]], gdje je također bio i predsjednik Studentske federacije 2012. godine.<ref>{{cite web|url=http://www.lasegunda.com/Noticias/Nacional/2011/12/702829/Gabriel-Boric-el-nuevo-presidente-de-la-FECh-vencio-por-189-votos-a-Camila-Vallejo|title=Nuevo presidente de la FECh se desmarca de "partidos políticos tradicionales" y critica a Gajardo|date=7 December 2011|website=LaSegunda.com|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|title=Boric tras vencer en elecciones Fech: 'Los adversarios no están en la universidad, están en el gobierno y el parlamento' – Nacional – LA TERCERA|date=7 December 2011|website=La Tercera|publisher=[[Copesa|Grupo Copesa]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20120112053947/http://latercera.com/noticia/nacional/2011/12/680-409685-9-boric-tras-vencer-en-elecciones-fech-los-adversarios-no-estan-en-la-universidad.shtml|archive-date=12 January 2012|url-status=dead|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref><ref>{{cite web|url=http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|title=Andrés Fielbaum asume presidencia de la FECh|website=Terra|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201022208/http://noticias.terra.cl/nacional/andres-fielbaum-asume-presidencia-de-la-fech,b659ed7b2f94b310VgnVCM5000009ccceb0aRCRD.html|archive-date=1 December 2012|accessdate=4 August 2015|language=es-CL}}</ref> Kao studentski predstavnik, postao je jedna od vodećih ličnosti čileanskih studentskih protesta 2011–2013. Borić je dva puta biran u Predstavnički dom koji predstavlja Magalan i Antarktički distrikt, prvo kao nezavisni kandidat 2013, a zatim 2017. kao dio Širokog fronta, ljevičarske koalicije koju je stvorio sa nekoliko drugih partija. Tijekom građanskih nemira 2019. u Čileu, Borić je bio jedan od političara koji su pregovarali o sporazumu koji je otvorio put za referendum o promjeni Ustava.<ref>{{Cite web|url=https://www.pauta.cl/politica/tres-momentos-de-la-negociacion-acuerdo-constitucional-15-de-noviembre|title=Tres momentos de una negociación histórica: el acuerdo constitucional un año después|last=pauta|website=pauta|language=es-CL|access-date=2021-12-20}}</ref> Godine 2021. izabran je za predsjedničkog kandidata koalicije Apruebo Dignidad (koja je uključivala Široki front, Komunističku partiju i druge manje pokrete) nakon što je pobjedio na službenim predizborima sa 60% glasova. Borić je 19. prosinca 2021. pobjedio [[José Antonio Kast|Joséa Antonija Kasta]] u drugom krugu predsjedničkih izbora, dobivši 55,9% glasova. Postao je najmlađim predsjednikom u povijesti Čilea i drugi najmlađi državni čelnik na svijetu, kao i predsjednik Čilea izabran s najvećim brojem glasova u povijesti.<ref>{{Citiranje novina |date=2021-12-20 |title=Leftist Gabriel Boric to become Chile's youngest ever president |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-latin-america-59715941 |access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Leftist lawmaker Boric wins polarized election in Chile, to become nation's youngest president |url=https://news.yahoo.com/leftist-lawmaker-boric-wins-polarized-000051533.html |access-date=2021-12-21 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> == Politički pogledi == === Vanjska politika === Povodom svog vanjskopolitičkog prijedloga od 2018. godine, tadašnji poslanik Gabriel Boric Font kriticizirao je režime [[Kuba|Kube]], [[Venecuela|Venecuele]] i [[Nikaragva|Nikaragve]], opisujući ove zemlje kao represivne diktature.<ref>{{Cite web|url=https://www.emol.com/noticias/Nacional/2018/08/17/917313/Condena-a-Cuba-Venezuela-y-Nicaragua-El-emplazamiento-de-Boric-sobre-el-rol-de-la-izquierda-frente-a-los-DDHH.html|title=Condena a Cuba, Venezuela y Nicaragua: El emplazamiento de Boric ante el rol de la izquierda frente a los DD.HH. {{!}} Emol.com|last=S.A.P|first=El Mercurio|date=2018-08-17|website=Emol|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> Isto tako, tijekom svoje predizborne kampanje, Borić je odlučno i jasno izjavio „da će posvećenost koju će njegova vlada imati u pogledu demokracije i ljudskih prava biti potpuna, bez bilo kakvog odobravanja diktatura ili autokracija, čak i ako to kome smeta“.<ref>{{Cite web|url=https://es.euronews.com/2021/12/16/chile-gabriel-boric-de-la-protesta-estudiantil-a-la-campana-presidencial|title=Gabriel Boric, el político que promete un Chile más social|last=Barrueco|first=Enrique|date=2021-12-16|website=euronews|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.infobae.com/america/america-latina/2021/11/21/gabriel-boric-el-candidato-millennial-de-la-izquierda-chilena/|title=Gabriel Boric, el candidato millennial de la izquierda chilena|last=de 2021|first=21 de Noviembre|website=infobae|language=es-ES|access-date=2021-12-21}}</ref> Borić nije priznao rezultate općih izbora 2021. godine u Nikaragvi i apelirao je na [[Komunistička partija Čilea|Komunističku partiju Čilea]] (jedna od njegovih koalicijskih partnera) da „povuče“ svoju odluku priznanja rezultata izbora u Nikaragvi.<ref>{{Cite web|url=https://www.elmostrador.cl/dia/2021/11/12/yo-invito-al-pc-a-retractarse-boric-sale-al-paso-de-la-declaracion-de-sus-socios-a-favor-de-daniel-ortega-por-elecciones-en-nicaragua/|title=“Yo invito al PC a retractarse”: Boric sale al paso de la declaración de sus socios a favor de Daniel Ortega por elecciones en Nicaragua|last=Mostrador|first=El|date=2021-11-12|website=El Mostrador|language=es|access-date=2021-12-21}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Životni vijek|1986||Boric Font, Gabriel}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvati u Čileu]] [[Kategorija:Čileanski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Čilea]] pqggyh29hxy2a20p5y8ri6jb2z5kzav Gabriel Borić 0 4673475 41262603 2022-08-22T23:46:48Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Gabriel Borić]] na [[Gabriel Borić Font]]: Puno ime i prezime, samo nisam siguran želimo li koristiti dijakritiku (ć) koji su Boricima skinuli Cileanci kad su im se ovi uselili. wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Gabriel Borić Font]] 96dsxmjbjr9rn4nwzoygwkchm7en8nd Gabriel Boric 0 4673476 41262605 2022-08-22T23:46:59Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Gabriel Borić Font]] wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Gabriel Borić Font]] fuq6ssgqzy9zq2q6dcqszm7ud9e7ban Haseki sultanija 0 4673478 41262614 2022-08-23T00:03:18Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: '''Haseki sultanija''' ([[Osmanski turski jezik|osm. turk]]. خاصکى سلطان, Ḫāṣekī Sulṭān) je bila titula koja se koristila za glavnu suprugu [[Popis sultana Osmanskog carstva|osmanskog]] [[sultan]]a.<br/> Riječ ''haseki'' (خاصکي ili također خاصگی) dolazi od [[Arapski jezik|arapske]] riječi «hāsa» (خاصه) kojoj je dodan [[Perzijski jezik|perzijski]] [[sufiks]] «gi» (گی) i ide prema [[Etimologija|etimološkom]] smislu «nešto pripisati… wikitext text/x-wiki '''Haseki sultanija''' ([[Osmanski turski jezik|osm. turk]]. خاصکى سلطان, Ḫāṣekī Sulṭān) je bila titula koja se koristila za glavnu suprugu [[Popis sultana Osmanskog carstva|osmanskog]] [[sultan]]a.<br/> Riječ ''haseki'' (خاصکي ili također خاصگی) dolazi od [[Arapski jezik|arapske]] riječi «hāsa» (خاصه) kojoj je dodan [[Perzijski jezik|perzijski]] [[sufiks]] «gi» (گی) i ide prema [[Etimologija|etimološkom]] smislu «nešto pripisati isključivo nekome ili nečemu», pa je stoga ''haseki'' «ona koja pripada isključivo sultanu». [[Rokselana|Hürrem Sultan]], glavna supruga i zakonita žena [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]] od [[1534.]] do [[1556.]], bila je prva nositeljica te titule.<br/> Titula je izgubila svoju ekskluzivnost pod sultanom [[Ibrahim I|Ibrahimom ''Ludom'']], koji je dodijelio titulu osmoru žena u isto vrijeme. Imao je ogroman [[[harem]] i bio je opsjednutost [[Gojaznost|pretilim]] ženama.<br/> Titula ''haseki sultan'' je se koristila do [[17. vijek|17. stoljeća]] a nakon toga je riječ ''[[kadınefendi]]'' – složenica od ''[[kadın]]'' ([[Osmanski turski jezik|osm. tur]]. قادین) i ''[[efendi]]'' – postala najviša titula za ženu višeg ranga na [[Topkapi Saraj|dvoru]], iako sa mnogo manjim prestižom. == Vidi još == * [[Lista sultanija Osmanskog carstva]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Osmanske titule]] dhjyj3j3jvp8z8dl1aa84gb38fikuh6 Valide sultanija 0 4673479 41262633 2022-08-23T01:14:30Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: '''Valide sultanija''' ([[Osmanski turski jezik|osm. turk]]. والده سلطان, doslovno «majka sultanija») bila je titula koju je nosila «zakonska majka» – a ne nužno biološka – vladajućeg [[Popis sultana Osmanskog carstva|sultana Osmanskog Carstva]]. Titula je prvi put službeno korištena u [[15. vijek|16. stoljeću]] za vrijeme vladavine sultanije [[Ajše Hafsa Sultan|Hafse]], majke sultana [[Sulejman I|Sulejmana]], čime je zamijenjena prethodna titula ''m… wikitext text/x-wiki '''Valide sultanija''' ([[Osmanski turski jezik|osm. turk]]. والده سلطان, doslovno «majka sultanija») bila je titula koju je nosila «zakonska majka» – a ne nužno biološka – vladajućeg [[Popis sultana Osmanskog carstva|sultana Osmanskog Carstva]]. Titula je prvi put službeno korištena u [[15. vijek|16. stoljeću]] za vrijeme vladavine sultanije [[Ajše Hafsa Sultan|Hafse]], majke sultana [[Sulejman I|Sulejmana]], čime je zamijenjena prethodna titula ''mehd-i ulya'' («kolijevka velikih») ili «sedef bisera sultanata». Obično je živuća majka vladajućeg sultana nosila ovu titulu a majke koje su umrle prije dolaska svojih sinova na prijestolje nikada nisu dobile titulu valide sultanije. U posebnim slučajevima sestre, bake i maćehe vladajućeg sultana preuzimale su titulu.<br/> Riječ valide (والده) doslovno znači «[[majka]]» na [[Osmanski turski jezik|osmanskom turskom]], preko arapskog oblika ''wālida''. <br/> Među najutjecajnijim valide sultanijama valja spomenuti [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu]], [[Sultanija Safije|Safije]], [[Sultanija Kosem|Kosem]], [[Gülnuş Sultan|Gülnuš]]. Tijekom [[16. vijek|16. stoljeća]] u razdoblju poznatom kao ''[[sultanat žena]]'', niz nesposobnih ili maloljetnih sultana pod majčinim skrbništvom omogućio je valide sultanijama da povećaju svoju ulogu kraljice majke. == Vidi još == * [[Lista sultanija Osmanskog carstva]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Osmanske titule]] pckhw21jieimnl7fwibaia44367jwqb Razgovor o šablonu:Infobox vcard 11 4673482 41262674 2022-08-23T02:32:34Z Vipz 151311 Nova stranica: {{ping|Edgar Allan Poe}} Molim te otključaj ovu stranicu. :-) -~~~~ wikitext text/x-wiki {{ping|Edgar Allan Poe}} Molim te otključaj ovu stranicu. :-) -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:32, 23 august 2022 (CEST) er7nnu6f824agettaanlldj2bdfpj0u Wikipedia:Zahtjev za komentare/Tehničko-jezička rješenja 4 4673483 41262717 2022-08-23T04:59:31Z Vipz 151311 Vipz je premjestio stranicu [[Wikipedia:Zahtjev za komentare/Tehničko-jezička rješenja]] na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Tehničko-jezička rješenja]]: Nisam siguran želimo li uvesti Zahtjeve za komentare, ali ovaj razgovor stavljam pod isto mjesto kao i [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Омогућавање ћирилице]]. wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/Tehničko-jezička rješenja]] 7u8xt1onvoa2c19v19kqfe5e3zdx8qq Gabriel Borić Font 0 4673484 41262736 2022-08-23T05:43:35Z Zblace 147409 Zblace je premjestio stranicu [[Gabriel Borić Font]] na [[Gabriel Boric Font]] preko preusmjeravanja: puno ime po chileanskom :-) wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Gabriel Boric Font]] 639g6102u99xgxqd6qpx24rorsj0ij3 Kokošovce 0 4673485 41262747 2022-08-23T06:23:17Z Akul59 131397 Nova stranica wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Kokošovce |originalni_naziv = Kokošovce |slika = Slovakia Kokosovce 6.JPG |opis_slike = |kraj = [[Prešovski kraj|Prešovski]] |okrug = [[Okrug Prešov|Prešov]] |populacija = 914<ref name="populacija" /> |nadm visina = 424 |poštanski_kod = 082 52 |pozivni_broj = (+421) 51 |registarska_oznaka = PO |gšir = 48.9448 |gduž = 21.3358 |popis = 1.1.2021 }} '''Kokošovce''' ({{jez-svk|Kokošovce}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Prešov|okrugu Prešov]], u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]], [[Slovačka|Slovačka Republika]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 914 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0417/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke|accessdate=2022-08-03}}</ref> }} == Spoljašnje veze == * {{Commons category-inline|Kokošovce}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} * [http://www.e-obce.sk/okres/presov.html Naselja okruga Prešov] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prešov}} [[Kategorija:Okrug Prešov]] [[Kategorija:Prešovski kraj]] n9euy552b4rtdy3ds7hopl0tc3jmy7s Kravica (slap) 0 4673486 41262798 2022-08-23T10:30:29Z Zblace 147409 sa HR Wikipedije (nije super ali je nešto) wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Waterfalls Kravica 6, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|190px|Slap Kravica]] '''Kravica''' je slap u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a nalazi se 10 km od [[Međugorje|Međugorja]], u mjestu [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]]. Nalazi se na rijeci [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] i ima širinu od 120 metara i visinu od oko 28 metara.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.ljubuski.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=13 |title=Šetnja Ljubuškim |author=mr. sc. Radoslav Dodig |publisher=Općina Ljubuški |accessdate=21. rujna 2017.}}</ref> Nekoć su uz slap bili aktivni mnogi mlinovi i stupe za valjanje [[sukno|sukna]].<ref>[http://www.kravica.ba/hr/o-nama-2/kontakti/item/295-vodopad-kravica.html Vodopad Kravica: Oaza u kamenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170922050900/http://www.kravica.ba/hr/o-nama-2/kontakti/item/295-vodopad-kravica.html |date=22. rujna 2017. }} (pristupljeno 21. rujna 2017.)</ref> Pored Kravica na Trebižatu se nalazi i [[slap Koćuša]].<ref name=":0" /> == Galerija == <gallery> Datoteka:Kravica4 20120430 113311.jpg| Datoteka:20120430 112809.jpg| Datoteka:Kravica 9DSC01997.JPG| Datoteka:| </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{commons|Category:Kravice}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ljubuški]] [[Kategorija:Zaštićena područja u BiH]] ti6oagfz6mkq0zv75pvn61ht4lz6qg3 41262799 41262798 2022-08-23T10:38:28Z Zblace 147409 importane fotke na commonsima pa su sad i ovdje wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Waterfalls Kravica 6, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|190px|Slap Kravica]] '''Kravica''' je slap u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a nalazi se 10 km od [[Međugorje|Međugorja]], u mjestu [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]]. Nalazi se na rijeci [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] i ima širinu od 120 metara i visinu od oko 28 metara.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.ljubuski.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=13 |title=Šetnja Ljubuškim |author=mr. sc. Radoslav Dodig |publisher=Općina Ljubuški |accessdate=21. rujna 2017.}}</ref> Nekoć su uz slap bili aktivni mnogi mlinovi i stupe za valjanje [[sukno|sukna]].<ref>[http://www.kravica.ba/hr/o-nama-2/kontakti/item/295-vodopad-kravica.html Vodopad Kravica: Oaza u kamenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170922050900/http://www.kravica.ba/hr/o-nama-2/kontakti/item/295-vodopad-kravica.html |date=22. rujna 2017. }} (pristupljeno 21. rujna 2017.)</ref> Pored Kravica na Trebižatu se nalazi i [[slap Koćuša]].<ref name=":0" /> == Galerija == <gallery> Datoteka:Kravica4 20120430 113311.jpg| Datoteka:Kravica 20120430 112809.jpg| Datoteka:Kravica 9DSC01997.JPG| Datoteka:| </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{commons|Category:Kravice}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ljubuški]] [[Kategorija:Zaštićena područja u BiH]] s1gz5p3bfbw1d0q9ysb48yl7bgnunic 41262800 41262799 2022-08-23T10:39:20Z Zblace 147409 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zaštićena područja u BiH|Zaštićena područja u BiH]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini|Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Waterfalls Kravica 6, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|190px|Slap Kravica]] '''Kravica''' je slap u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a nalazi se 10 km od [[Međugorje|Međugorja]], u mjestu [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]]. Nalazi se na rijeci [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] i ima širinu od 120 metara i visinu od oko 28 metara.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.ljubuski.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=13 |title=Šetnja Ljubuškim |author=mr. sc. Radoslav Dodig |publisher=Općina Ljubuški |accessdate=21. rujna 2017.}}</ref> Nekoć su uz slap bili aktivni mnogi mlinovi i stupe za valjanje [[sukno|sukna]].<ref>[http://www.kravica.ba/hr/o-nama-2/kontakti/item/295-vodopad-kravica.html Vodopad Kravica: Oaza u kamenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170922050900/http://www.kravica.ba/hr/o-nama-2/kontakti/item/295-vodopad-kravica.html |date=22. rujna 2017. }} (pristupljeno 21. rujna 2017.)</ref> Pored Kravica na Trebižatu se nalazi i [[slap Koćuša]].<ref name=":0" /> == Galerija == <gallery> Datoteka:Kravica4 20120430 113311.jpg| Datoteka:Kravica 20120430 112809.jpg| Datoteka:Kravica 9DSC01997.JPG| Datoteka:| </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{commons|Category:Kravice}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ljubuški]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]] qxcko6h2bnbt1ttdn4pzi6mqp8k7egi 41262801 41262800 2022-08-23T10:40:04Z Zblace 147409 mičem template {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} kog nema wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Waterfalls Kravica 6, Bosnia and Herzegovina.jpg|mini|190px|Slap Kravica]] '''Kravica''' je slap u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a nalazi se 10 km od [[Međugorje|Međugorja]], u mjestu [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]] kod [[Ljubuški|Ljubuškog]]. Nalazi se na rijeci [[Trebižat (rijeka)|Trebižat]] i ima širinu od 120 metara i visinu od oko 28 metara.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.ljubuski.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=3&Itemid=13 |title=Šetnja Ljubuškim |author=mr. sc. Radoslav Dodig |publisher=Općina Ljubuški |accessdate=21. rujna 2017.}}</ref> Nekoć su uz slap bili aktivni mnogi mlinovi i stupe za valjanje [[sukno|sukna]].<ref>[http://www.kravica.ba/hr/o-nama-2/kontakti/item/295-vodopad-kravica.html Vodopad Kravica: Oaza u kamenu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170922050900/http://www.kravica.ba/hr/o-nama-2/kontakti/item/295-vodopad-kravica.html |date=22. rujna 2017. }} (pristupljeno 21. rujna 2017.)</ref> Pored Kravica na Trebižatu se nalazi i [[slap Koćuša]].<ref name=":0" /> == Galerija == <gallery> Datoteka:Kravica4 20120430 113311.jpg| Datoteka:Kravica 20120430 112809.jpg| Datoteka:Kravica 9DSC01997.JPG| Datoteka:| </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{commons|Category:Kravice}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ljubuški]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Bosni i Hercegovini]] t2167q54841wa9ml8apoy0gqqlzd4b6