1945

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.10.xsd" version="0.10" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedia</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.39.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedia</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipedia</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Mediawiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="2300" case="first-letter">Spravica</namespace>
      <namespace key="2301" case="first-letter">Razgovor o spravici</namespace>
      <namespace key="2302" case="case-sensitive">Definicija spravice</namespace>
      <namespace key="2303" case="case-sensitive">Razgovor o definiciji spravice</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>1945</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2748</id>
    <revision>
      <id>41261801</id>
      <parentid>41256877</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T17:05:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Decembar/Prosinac */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="77378" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1945}}
Godina '''1945''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1945''': &lt;br /&gt; [[1945#Januar/Siječanj|1]] • [[1945#Februar/Veljača|2]] • [[1945#Mart/Ožujak|3]] • [[1945#April/Travanj|4]] • [[1945#Maj/Svibanj|5]] • [[1945#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1945#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1945#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1945#Septembar/Rujan|9]] • [[1945#Oktobar/Listopad|10]] • [[1945#Novembar/Studeni|11]] • [[1945#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1945#Rođenja|Rođenja]] • [[1945#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Formirane [[Prva jugoslovenska armija|Prva]], [[Druga jugoslovenska armija|Druga]] i [[Treća jugoslovenska armija]].
* 1. 1. - [[Operacija Bodenplatte]] je nemački pokušaj povratka vazdušne superiornosti na Zapadu: taktička Pirova pobeda, ali strateški neuspeh. Nekoliko visokih oficira Luftwaffea protestuje zbog bacanja resursa, uključujući [[Adolf Galland|Adolfa Gallanda]].
* 1. 1. - Poljski komitet nacionalnog oslobođenja se, uz blagoslov Moskve, proglasio za privremenu vladu [[Poljska|Poljske]].
* [[2. 1.]] - [[RAF]] uništio 90% starog centra [[Nürnberg]]a.
* [[9. 1.]] - Operacija Mike: niz američkih iskrcavanja na filipinskom ostrvu [[Luzon]]. 
* [[11. 1.]] - Kralj Petar II odbacio [[Sporazumi Tito-Šubašić|sporazum Tito-Šubašić]] od prethodnog novembra (&quot;državni udar&quot;).
* 11. 1. - ''[[Dekemvriana]]'': sukobi u Atini se završavaju pobedom Britanaca i vlade nad komunističkom gerilom.
* [[12. 1.]] - [[2. 2.]] - [[Vislansko-odranska operacija]], uspešna sovjetsko-poljska ofanziva.
[[Datoteka:1945-02-01GerWW2BattlefrontAtlas.jpg|mini|200px|Sovjetski prodor u januaru '45]]
* [[13. 1.]] - CK KPJ šalje uputstva pokrajinskim rukovodstvima partije za organizovanje spontanih demonstracija protiv kralja Petra.
* 13. 1. - Crvena armija započinje [[Istočnopruska operacija (1945)|Istočnoprusku operaciju]].
* 13. 1. - Zemljotres Mikawa u centralnom Japanu, strada preko 2.000 ljudi.
* [[14. 1.]] - U Beogradu određen Akcioni odbor za osnivanje Društva za kulturnu saradnju Jugoslavije sa SSSR.
* [[14. 1.]] - [[26. 1.]] - [[Operacija Blackcock]]: Britanci i Kanađani čiste tzv. Rurski trougao od Nemaca.
* [[januar]]:
** &quot;[[Bosanska golgota]]&quot; [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]].
** [[Lovačke grupe Jugoistok]]: priprema diverzantskih grupa za ubacivanje u Srbiju.
** Iz Rumunije deportovano 70.000 etničkih Nemaca u SSSR.
** Sovjeti prinudili [[G. M. Dimitrov|Georgija M. Dimitrova]] (Gemeta) da [[Nikola Petkov|Nikoli Petkovu]] prepusti vođstvo nad Bugarskim zemljoradničkim savezom - ali ovaj postaje protivnik komunista.
** Nametanje &quot;poreza na ratni profit&quot; u [[Albanija|Albaniji]].
* [[16. 1.]] - Hitler se vraća u Berlin, ostatak života provodi u Rajhskancelariji i bunkeru.
* [[16. 1.]] - [[10. 2.]] - Beogradski omladinci seku drva na Crnom vrhu.
* [[17. 1.]] - [[Datoteka:Ribbon Medal For The Liberation Of Warsaw.png|30px|Medalja za oslobođenje Varšave]] [[sovjetski Savez|Sovjetske]] trupe su zauzele [[Varšava|Varšavu]], tri i po meseca nakon slamanja Varšavskog ustanka.
* [[17. 1.|17]] - [[21. 1.]] - &quot;[[Operacija Zimska oluja (1945)|Operacija Zimska oluja]]&quot;: nemački protivnapad na [[Sremski front|Sremskom frontu]], privremeno zauzeli [[Šid]].
* [[19. 1.]] - [[Crvena armija]] zauzima [[Krakov]], [[Lodz]], Tilsit (Sovjetsk)... Opšte povlačenje Nemaca sa Istočnog fronta.
* [[20. 1.]] - [[Franklin Delano Roosevelt]] četvrti put inaugurisan za predsednika SAD. Jedini predsednik u istoriji SAD koji je izabran više od dva puta.
* 20. 1. - [[Mađarska]], odn. privremena vlada Fronta nacionalne nezavisnosti u [[Debrecen]]u, potpisuje primirje sa saveznicima.
* 20. 1. - Počinje nemačka Evakuacija istočne Pruske, ubrzo dobija haotičan karakter.
* [[20. 1.]] - [[9. 2.]] - [[Kolmarski džep]]: američke i francuske snage čiste nemačku 19. armiju iz centralnog Alzasa.
* [[23. 1.]] - Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu, napredujući ka [[Berlin]]u, izbile na reku [[Odra|Odru]] u [[Poljska|Poljskoj]].
* [[24. 1.]] - Počinje s radom Sud za povredu srpske nacionalne časti (do jula).
* [[25. 1.]] - Na zemaljskoj konferenciji u Beogradu osnovan Jedinstveni sindikat radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ - od 1948 [[Savez sindikata Jugoslavije]]). Predsednik Glavnog odbora [[Đuro Salaj]].
* 25. 1. - Kraj [[Operacija Nordwind|Operacije Nordwind]] i kraj [[Ardenska ofanziva|Ardenske bitke]], poslednje nemačke ofanzivne operacije na Zapadnom frontu. Ubijeno ili zarobljeno 220.000 nemačkih i 77.000 savezničkih vojnika.
* [[26. 1.]] - Britanska vlada protestuje zbog stvaranja jugoslovensko-bugarske federacije (za sada se odustaje od ovih planova).
* 26. 1. - [[Bitka za Budimpeštu]], operacija Konrad III: nemački IV SS pancer korpus stigao na 25 km od grada, ali mora se povući dva dana kasnije.
* [[27. 1.]] - Sovjetske jedinice oslobodile [[Auschwitz (koncentracioni logor)|Aušvic]] (Dan [[holokaust]]a).
* 27. 1. - Titova naredba o ukidanju vojne uprave u Banatu, Bačkoj i Baranji.
* 27. 1.? - [[Balli Kombëtar#Kosovska pobuna|Kosovska pobuna]]: balista [[Adem Voca]] pokušao da zauzme Kosovsku Mitrovicu.
* [[28. 1.]] - Otvorena [[Burmanska cesta]] iz Britanske Indije prema Kini.
* [[30. 1.]] - Kralj Petar II preneo svoju vlast na namesništvo i priznao vladu [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]] (pokušao da je smeni [[22. 1.]]).
* 30. 1. - Sovjeti torpedovali u Baltiku brod ''[[Wilhelm Gustloff (brod)|Wilhelm Gustloff]]'' s preko 9.000 ljudi, uglavnom civila.
* 30. 1. - Američki vojnik Eddie Slovik pogubljen zbog dezertiranja, prvi nakon Američkog građanskog rata i do danas poslednji.

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Yalta summit 1945 with Churchill, Roosevelt, Stalin.jpg|mini|250px|[[Konferencija u Jalti]]]]
* [[1. 2.]] - Štampan prvi broj &quot;Službenog lista Jugoslavije&quot;.
* [[3. 2.]] - Predsedništvo [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a donelo Odluku o ukidanju i nevažnosti svih pravnih propisa donetih od strane okupatora i njihovih pomagača za vreme okupacije.
* 3. 2. - [[Žanka Stokić]] izlazi pred Sud za suđenje zločina i prestupa protiv srpske nacionalne časti.
* 3. 2. - Korpusna vojna oblast umesto Vojne uprave u Vojvodini.
* 3. 2. - Najjače bombardovanje Berlina: 1.500 aviona USAAF bacilo preko 2.000 tona bombi.
* 3. 2. - Počinje [[Bitka za Manilu (1945)|Bitka za Manilu]].
* [[4. 2.|4]] - [[11. 2.]] - [[Konferencija u Jalti]], sastanak Čerčila, Ruzvelta i Staljina o posleratnoj Evropi; između ostalog traži se proširenje AVNOJ-a nekompromitovanim poslanicima iz [[1938]].
* [[4. 2.|4]] - [[21. 2.]] - Nemačka &quot;[[Operacija Werwolf (1945)|operacija Vukodlak]]&quot; protiv [[Virovitički mostobran|Virovitičkog mostobrana]] - ulaze 10. u Viroviticu i eliminišu mostobran.
* [[6. 2.|6]] - [[17. 2.]] - [[Mostarska operacija 1945.|Mostarska operacija]] NOVJ u Hercegovini.
* [[7. 2.]] - Prilikom zauzeća [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]] ubijeno i 30 franjevaca - &quot;[[Hercegovački franjevački mučenici]]&quot; po jednom viđenju, &quot;saradnici ustaša&quot; po drugom.
* 8. 2. - Usled pogoršanja situacije, na Kosovu uvedena Vojna uprava (kom. puk. [[Savo Drljević]], traje do juna).
* [[8. 2.|8]] - [[24. 2.]] - Uspešna [[Donješleska ofanziva]] Crvene armije, Nemci proterani iz područja, opkoljeni u Breslauu (Vroclavu) do kraja rata.
* [[8. 2.]] - [[11. 3.]] - [[Operacija Veritable]]: britansko-kanadska ofanziva, severni deo klješta prema Rajni.
* [[9. 2.]] - Prva predstava [[Vršac|Vršačkog]] narodnog pozorišta &quot;Sterija&quot;.
* 9. 2. - Akcija od 9. februara: britanska podmornica ''Venturer'' potopila nemačku ''U-864'' pored Norveške.
[[Datoteka:Szovjet katonák a budapesti Apponyi téren 1945-ben.jpg|mini|200px|[[Bitka za Budimpeštu]]: Sovjeti u gradu]]
* [[10. 2.]] - Crvena armija započinje [[Istočnopomeranska operacija|Istočnopomeransku operaciju]].
* 10. 2. - U Baltiku torpedovan nemački brod ''Steuben'', 4.000 mrtvih.
* [[12. 2.]] - [[Sporazum iz Varkize]]: [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] (ELAS) da položi oružje u zamenu za plebiscit i garanciju sloboda.
* [[13. 2.]] - [[Datoteka:SU Medal For the Capture of Budapest ribbon.svg|25px|Medalja za zauzeće Budimpešte]] [[Bitka za Budimpeštu]]: Crvena armija konačno zauzela grad posle mesec i po dana borbi.
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1994-041-07, Dresden, zerstörtes Stadtzentrum.jpg|mini|180px|[[Bombardiranje Dresdena|Razoreni Drezden]]]]
* [[13. 2.|13]] - [[14. 2.]] - [[Bombardiranje Dresdena]].
* [[14. 2.]] - Oslobođen [[Mostar]].
* 14. 2. - Prvi susret čelnika [[SAD]] i [[Saudi Arabija|Saudi Arabije]]: F. D. Roosevelt i [[Abdulaziz Ibn Saud]] na palubi krstarice u Velikom gorkom jezeru Sueckog kanala.
* 14. 2. - Amerikanci greškom bombardovali Prag, 700 mrtvih.
* [[15. 2.]] - U [[Kaštel Sućurac]] stigao prvi veliki brod sa pomoći anglo-američke organizacije za civilnu pomoć (prema sporazumu od 19. 1.).
* [[15. 2.|15]] - [[18. 2.]] - [[Operacija Solsticij]] (''Unternehmen Sonnenwende''), neuspešna nemačka oklopna ofanziva u Pomeraniji, ali odložen sovjetski napad na Berlin.
[[Datoteka:3c-Iwo Jima.jpg|mini|120px|[[Podizanje zastave na Iwo Jimi]]]]
* [[19. 2.]] - [[26. 3.]] - [[Bitka za Iwo Jimu]] je jedna od najkrvavijih na Pacifiku.
* [[21. 2.]] - [[Šaban Poluža]] poginuo kod [[Opština Srbica|Srbice]], likvidirano jezgro [[Balli Kombëtar#Kosovska pobuna|Kosovske pobune]].
* 21. 2. - Okončana Bitka za Bataan na Filipinima - osvećen američki poraz iz 1942.
* [[23. 2.]] - Bitka za [[Poznanj]] okončana posle mesec dana - preostalih 12.000 nemačkih vojnika iz citadele se predalo.
* 23. 2. - [[Turska]] objavila rat Nemačkoj i Japanu.
* 23. 2. - Američki marinci zauzeli brdo Suribachi na Iwo Jimi, nastala čuvena fotografija podizanja zastave.
* [[24. 2.]] - Štampan prvi broj &quot;Službenog glasnika Srbije&quot;.
* 24. 2. - [[Kraljevina Egipat|Egipatski]] premijer Ahmad Mahir Pasha ubijen u parlamentu odmah nakon što je objavio rat silama Osovine.
* [[25. 2.]] - Proradila beogradska kratkotalasna radio stanica.
* [[26. 2.]] - Prvo bombardiranje [[Osaka|Osake]], drugog najvećeg japanskog grada.
* [[28. 2.]] - Pucano na komunističke demonstrante u Bukureštu koji su zahtevali ostavku premijera [[Nicolae Rădescu|Radeskua]] - SSSR sutradan iznudio ostavku.
* [[februar]] - Počela [[Sarajevska operacija]].

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Odlukom povereništva narodne odbrane DF Jugoslavije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] preimenovana u Jugoslovenska armija, VŠ NOV i POJ postaje Generalštab JA. Formirana je [[Četvrta jugoslovenska armija]].
* [[2. 3.]] - Obrazovano kraljevsko namesništvo u Jugoslaviji, koje će vršiti kraljevsku vlast u odsustvu kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]]: [[Srđan Budisavljević]], [[Ante Mandić]] i [[Dušan Sernec]].
* [[3. 3.]] - [[Finska]] objavila rat Nemačkoj.
* 3. 3. - Okončana jednomesečna [[Bitka za Manilu (1945)|Bitka za Manilu]] - grad opustošen, stradalo oko 100.000 civila.
* 3. 3. - Masakr u Pawłokomi: poljski nacionalisti ubili oko 150 Ukrajinaca - deo međusobnih ubistava u Voliniji i Galiciji.
* [[4. 3.]] -Osnovano [[SD Crvena zvezda|Sportsko društvo &quot;Crvena Zvezda&quot;]].
* 4. 3. - Amerikanci greškom gađali Basel i Zürich u Švicarskoj.
* [[5. 3.]] - Američka prethondica ulazi u [[Köln]].
* [[6. 3.]] - [[Odluka o privremenoj zabrani povratka kolonistima]] u ranija mesta življenja, u Makedoniji, Kosovu, Metohiji, Sremu i Vojvodini.
*   6. 3. - Sovjeti nalažu stvaranje koalicione vlade [[Kraljevina Rumunjska|Rumunije]], koju bi kontrolisali komunisti - premijer je [[Petru Groza]] (do 1952).
* [[6. 3.|6]] - [[16. 3.]] - [[Operacija Frühlingserwachen (1945)|Operacija Buđenje proleća]] u [[Balaton]]skom području Mađarske: Nemci izvode poslednju veću ofanzivu, ali Sovjeti ih odbijaju.
[[Datoteka:Tito World War II.jpg|mini|120px|Tito]]
* [[7. 3.]] - Formirana [[privremena vlada Demokratske Federativne Jugoslavije]] - na čelu je [[Josip Broz Tito|Tito]] koji ima i resor odbrane, potpredsednik je [[Milan Grol]] iz [[demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratske stranke]], [[Edvard Kardelj]] je potpredsednik i ministar za Konstituantu, što je i najznačajniji zadatak vlade; od 28 članova samo je 5 iz izbegličke vlade.
* [[7. 3.]] - [[25. 3.]] - [[Operacija Lumberjack]] - američka ofanziva za zauzimanje desne obale Rajne. Prvog dana zauzimaju [[Ludendorffov most]] u [[Remagen]]u - srušio se deset dana kasnije, ali prebačeno je 25.000 vojnika sa tenkovima i topovima.
* 9. 3. - Staljin odobrio Rumuniji da preuzme administraciju nad severnom Transilvanijom.
* 9. 3. - Japanski puč u Francuskoj Indokini: napadnuti su francuski garnizoni, borbe traju do maja a Japanci podstiču formalni proglas nezavisnosti sastavnih delova: {{flagicon|Vijetnam|1945}} Vijetnamsko Carstvo 11. 3. (u zemlji vlada glad u kojoj umire 600.000 - 700.000 ljudi) i {{flagicon|CAM|1945}} Kambodža 12. 3.; vladar Laosa se odupire.
[[Datoteka:After Bombing of Tokyo on March 1945 19450310.jpg|mini|250px|Razoreni deo Tokija]]
* 9/[[10. 3.]] - Operacija Meetinghouse: Američko [[bombardovanje Tokija]] zapaljivim bombama je najrazorniji napad rata (uključujući Hirošimu i Nagasaki) - možda 100.000 mrtvih, milion bez doma. Narednih dana slični napadi su izvedeni na Nagoju, Osaku i Kobe.
* [[13. 3.]] - Sekretar OK KPJ za Kosmet [[Miladin Popović]] ubijen od albanskog nacionaliste.
* [[15. 3.]] - &quot;Prosveta&quot; objavila [[Ivo Andrić|Andrićev]] roman &quot;Na Drini ćuprija&quot;.
* 15. 3. - [[17. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Going My Way]]'', ukupno sedam nagrada.
* 15. 3. - [[Juan José Arévalo]] je prvi demokratski izabran predsednik [[Gvatemala|Gvatemale]] (do 1951), zemlja je dobila novi ustav, sprovode se socijalne reforme.
* [[15. 3.|15]] - [[31. 3.]] - Uspešna [[Gornješleska ofanziva]] Crvene armije.
* [[18. 3.]] - Sovjetsko-poljske snage zauzimaju Kolberg/[[Kołobrzeg]] (grad je inače bio tema [[Kolberg (film)|istoimenog filma]] o opsadi iz 1807).
* 18. 3. - Bitka u Ligurijskom moru je poslednja površinska akcija nemačke mornarice.
* [[19. 3.]] - Nosač aviona ''USS Franklin'' prišao na 80 km od Japana, ali je teško oštećen u napadu jednog aviona, ima preko 800 mrtvih.
* 19. 3. - &quot;Neronov dekret&quot;: Hitler naređuje uništenje nemačke infrastrukture pred nadiranjem saveznika.
* 19. 3. - Britanci zauzeli [[Mandalay]] u Burmi.
* 19. 3. - SSSR obaveštava Tursku da neće produžiti ugovor o nenapadanju iz 1925, kada istekne u novembru.
* [[20. 3.]] - Napadom Četvrte armije u Lici počinju [[Završne operacije u Jugoslaviji 1945.|Završne operacije u Jugoslaviji]].
* 20. 3. - Rumunska vlada dekretirala agrarnu reformu.
* [[21. 3.]] - [[Bolmanska bitka]]: JA i Crvena armija nakon dugih borbi zauzela nemački mostobran u Baranji.
* 21. 3. - Operacija Carthage: RAF uništio sedište Gestapoa u Kopenhagenu, ali i obližnju školu sa 86 dece, ukupno 125 civila.
* [[22. 3.]] - Zapadni saveznici počinju invaziju Nemačke - operacije Plunder, Flashpoint, Varsity. [[George S. Patton|Paton]] prelazi Rajnu kod [[Openhajm]]a.
* 22. 3. - Osnovana [[Arapska liga]].
* [[24. 3.]] - U Beogradu potpisan sporazum između vlade DFJ i Uprave UN za pomoć i obnovu ([[UNRRA]]). Ova organizacija je u Jugoslaviju 1945-46 poslala 2,5 miliona tona robe.
* 24. 3. - Anglo-američko-kanadska [[Operacija Varsity]], najveća padobranska operacija u istoriji, s ciljem osiguranja prelaza preko [[Rajna|Rajne]] ([[Operacija Plunder]]); istovremeno počinje i [[Operacija Archway]] britanskih specijalnih snaga [[SAS]].
* 24. 3. - Južnije od Operacije Plunder okončana američko-francuska [[Operacija Undertone]] kojom su saveznici zauzeli čitavu zapadnu obalu te reke.
* [[25. 3.]] - Crvena armija započinje Bratislavsko-brnsku ofanzivu.
* [[27. 3.]] - Prvi zbor [[Savez pionira Jugoslavije|pionira]] Beograda.
* 27. 3. - Ispaljene poslednje rakete [[V-2]], u Londonu i Belgiji je stradalo blizu 200 civila.
* 27. 3. - Počela [[Operacija Starvation]], miniranje luka i vodenih puteva pored Japana.
* 27. 3. - [[Aung San]] započinje pobunu protiv Japanaca u Burmi.
* 27. 3. - Argentina konačno objavila rat Japanu i Nemačkoj.
* 27/28. 3. - [[Zločini ustaša nad stanovništvom Sarajeva]]: 55 obješenih na Marijin Dvoru, [[Maks Luburić]] drži prijeki sud u gradu od februara.
* [[28. 3.]] - Oslobođen [[Bihać]].
* [[29. 3.]] - Rezolucija [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka|ZAVNO Sandžaka]] o priključenju [[SR Srbija|Srbiji]] i [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]] i sopstvenom raspuštanju (odobreno na Trećem zasedanju [[AVNOJ]]).
* 29. 3. - Posle [[Bitka za Frankfurt|četvorodnevne borbe]], Amerikanci stavili [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] pod kontrolu (sporadični okršaji do 4. aprila).
* [[30. 3.]] - Crvena armija zauzela Danzig/[[Gdańsk]].

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Masakr u Baru]]: incident nakon kojeg je u [[Bar, Crna Gora|Baru]] ubijeno nekoliko stotina prisilno mobilisanih kosovskih Albanaca.
* 1. 4. - Završena prva [[Omladinske radne akcije|radna akcija]] u Srbiji.
* 1. 4. - Crvena armija zauzela mađarski grad [[Sopron]] na austrijskoj granici, sutradan počinje Bečka ofanziva.
* 1. 4. - Japanski bolnički brod ''Awa Maru'' torpedovan u Tajvanskom moreuzu, 2.000 stradalih.
* [[1. 4.]] - [[21. 6.]] - [[Bitka za Okinawu|Bitka za Okinavu]]: američko iskrcavanje na to ostrvo.
* [[2. 4.]] - Jugoslovenska vlada traži zasebnu okupacionu zonu u Austriji.
* [[4. 4.]] - Iz [[Mađarska|Mađarske]] konačno istisnute nemačke i mađarske snage. 
* 4. 4. - Crvena armija zauzima Bratislavu.
* 4. 4. - U [[Rurski džep|Rurskom džepu]] opkoljeno oko 430.000 nemačkih vojnika - do 21. aprila se predaje 325.000 preživelih.
* [[5. 4.]] - Uputstvo o osnivačkim načelima za obrazovanje vlada federalnih jedinica DF Jugoslavije.
* 5. 4. - [[Gruzijski ustanak na Texelu]]: pobuna Gruzijske legije u Holandiji - borbe traju do 20. maja.
[[Datoteka:Partizani ulaze u oslobođeno Sarajevo.jpg|mini|220px|NOVJ u Sarajevu]]
* [[6. 4.]] - [[Sarajevska operacija]]: oslobođeno [[Sarajevo]].
* 6. 4. - Plenum Glavnog narodno-oslobodilačkog odbora [[SAP Vojvodina|Vojvodine]] doneo zaključak o priključenju Vojvodine federalnoj [[SR Srbija|Srbiji]].
* 6. 4. - Operacija Grapeshot: saveznička prolećna ofanziva u Italiji.
* 6. 4. - Bitka za Okinavu: kamikaze potopile dva američka razarača i još dva nepovratno oštetila.
* 6. 4. - 9. 6. - [[Bitka u zapadnom Hunanu]]: japanska ofanziva za zauzimanje aerodroma, praćena uspešnom kineskom kontrom.
* [[7. 4.]] - [[Operacija Ten-Go]] je samoubilački napad japanske mornarice: potopljen japanski [[bojni brod Yamato]] sa 2.055 od 2.332 članova posade i još pet brodova.
* 30. 3. - [[8. 4.]] - [[Bitka na Lijevča polju]] - snage [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] razbile četnike, zarobljen [[Pavle Đurišić]] i dr. koji su ubrzo ubijeni u Jasenovcu.
* [[9. 4.]] - Narodna vlada federalne Srbije, na čelu je dr. [[Blagoje Nešković]] (do 1948).
* 9. 4. - [[Datoteka:Capturekoenigsberg rib.png|30px|Medalja za zauzeće Kenigsberga]] Završena je [[Bitka za Königsberg]]: Crvena armija zauzela grad, današnji [[Kalinjingrad]].
* [[10. 4.]] - Amerikanci zauzimaju [[Hannover]] i [[Essen]].
* [[11. 4.]] - U Moskvi sklopljen sovjetsko-jugoslovenski ugovor o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći.
* [[12. 4.]] - Umro predsednik SAD [[Franklin Delano Roosevelt]], nasleđuje ga [[Harry S. Truman]] (do 1953).
[[Datoteka:Sremski front 03.jpg|mini|220px|[[Sremski front]]: memorijalni kompleks]]
* 12. 4. - Proboj [[Sremski front|Sremskog fronta]], oslobođen [[Vukovar]]. [[Završne operacije u Jugoslaviji 1945.|Završne operacije]] se nastavljaju u istočnoj Slavoniji i severnoj Bosni.
* 12. 4. - Prvi broj lista &quot;[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]&quot; u Sarajevu.
* [[13. 4.]] - [[Datoteka:CaptureOfViennaRibbon.png|30px|Medalja zauzeća Beča]] Sovjetsko-bugarska [[Bečka ofanziva]] okončana zauzećem [[beč|grada]].
* 13. 4. - [[Gardelegenski masakr]]: 1.016 prinudnih radnika ubijeno u zapaljenom ambaru na severu Nemačke.
* [[14. 4.]] - Izvršna funkcija [[ZAVNOH]]-a prenesena je na prvu narodnu vladu Hrvatske koju je sastavio [[Vladimir Bakarić]] (do 1953).
* [[15. 4.]] - [[UNRRA]] preuzela operacije pomoći u Jugoslaviji (prema sporazumu od 23. 3., isporučuje robu od juna).
* 15. 4. - Britanci oslobodili [[Koncentracijski logor Bergen-Belsen|logor Bergen-Belsen]].
* [[16. 4.]] - [[ASNOM|ASNO Makedonije]] prerasta na trećem zasedanju u Narodno sobranje Makedonije, prvi predsednik vlade [[Lazar Koliševski]] (do 1953).
* 15 - [[17. 4.]] - [[Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja|Crnogorska ASNO]] na četvrtom zasedanju postaje Crnogorska narodna skupština, na čelu prve narodne vlade je [[Blažo Jovanović]] (do 1953).
* [[16. 4.]] - Počinje [[Bitka za Berlin]]: [[Bitka za Seelowske visove]] vodi opkoljavanju grada 19.
* 16. 4. - Nemački transporter ''Goya'' torpedovan u Baltiku, preko 6.000 mrtvih.
* [[19. 4.]] - SSSR izjavljuje da će Jugoslaviji dati od svoje okupacione zone u Austriji, pod sovjetskom komandom.
* 19. 4. - Počinje [[Bitka za Odžak]] (do 25. maja).
* [[20. 4.]] - [[Bitka za Nirnberg (1945)|Bitka za Nirnberg]]: Amerikanci zauzimaju [[Nirnberg]] nakon petodnevne borbe.
* 20. 4. - Granatiranje Berlina počinje na Hitlerov rođendan.
* [[20. 4.|20]] - [[30. 4.]] - Zamena okupacionog novca za dinar DF Jugoslavije (npr. najviše 100.000 Nedićevih dinara za novac, ostalo za priznanicu - mera protiv bogataša).
* 9 - [[21. 4.]] - [[Bitka za Bolonju]]: saveznici na čelu sa Poljacima zauzeli grad.
* 21 - 30. 4. - Bautzenska bitka je jedna od poslednjih na Istočnom frontu.
* [[22. 4.]] - [[Proboj logoraša iz Jasenovca 1945.|Proboj logoraša iz Jasenovca]]: pokušava ih oko hiljadu u dve grupe, uspeva nešto preko stotinu. Ženski i dječiji logor su likvidirani jučer, ustaše od početka mjeseca uništavaju logor i dokaze.
* [[23. 4.]] - Sovjeti ulaze u [[Berlin]].
* 23. 4. - U Jugoslaviji Zakon o suzbijanju špekulacije i privredne sabotaže.
* [[24. 4.]] - Nemci povratili Baucen ([[Budišin]]) - jedan od poslednjih taktičkih uspeha u ratu.
[[Datoteka:Mussolini e Petacci a Piazzale Loreto, 1945.jpg|mini|240px|Mussolini i dr. u Milanu]]
* [[25. 4.]] - Sovjeti i Amerikanci se sreli kod [[Torgau]]a u Nemačkoj.
* 25. 4. - Bombardovana Hitlerova rezidencija u [[Obersalzberg]]u.
* 25. 4. - Bombardiranje Brijuna, srušena dva hotela - NOVJ stiže narednih dana.
* 25. 4. - Početak osnivačke konferencije [[Ujedinjeni narodi|UN]] u [[San Francisco|San Francisku]], sa 45 zemalja antihitlerovske koalicije (uklj. Jugoslaviju).
* [[27. 4.]] - Privremena austrijska vlada [[Karl Renner|Karla Rennera]] odvaja zemlju od Nemačke.
* [[28. 4.]] - Italijanski partizani streljali [[Benito Mussolini|Musolinija]]. U Caserti potpisana kapitulacija nemačkih snaga u Italiji, s efektom 2. maja.
* 28. 4. - [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] priznale privremenu vladu DF Jugoslavije.
* [[29. 4.]] - Kapitulacija nemačkih snaga u severnoj Italiji, Austriji, [[Štajerska|Štajerskoj]] i [[Koruška (vojvodstvo)|Koruškoj]].
* 29. 4. - Amerikanci oslobodili logor [[Dahau]].
* [[30. 4.]] - [[Adolf Hitler]] i [[Eva Braun|Eva]] izvršili samoubistvo u Berlinu, [[Karl Dönitz]] postaje predsednik a [[Joseph Goebbels]] kancelar Nemačke (ovaj drugi mrtav već sutradan).
* 30. 4. - Počinje [[Karlovačka operacija]] Jugoslavenske armije.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:1945-05-15GerWW2BattlefrontAtlas.jpg|mini|200px|Poslednje zauzete teritorije, maj 1945]]
* [[1. 5.]] - [[Tršćanska operacija]]: Jugoslovenska 4. armija ušla u [[Trst]], [[Gorica|Goricu]] i [[Tržič]], gde se susrela sa [[Britanska Osma armija|britanskom Osmom armijom]] (→ [[Fojbe]], npr. u [[Basovizza, Trieste|Basovizzi]]). 
* 1. 5. - Masovno samoubistvo u gradu Demmin, u nemačkoj Pomeraniji.
* [[1. 5.]] - [[1. 8.]] - [[Operacija Oboe]]: australijske i savezničke snage protiv Japanaca na [[Borneo|Borneu]].
* [[2. 5.]] - [[Datoteka:Caputureberlin rib.png|30px|Medalja zauzeća Berlina]] [[Bitka za Berlin]]: crvena zastava na [[berlin]]skom Rajhstagu.
* 2. 5. - Novozelandska [[Druga divizija (Novi Zeland)|Druga divizija]] ušla u Trst i zarobila Nemce koji se nisu želeli predati Jugoslovenima.
* 2. 5. - Jedinice [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]] ušle u Jasenovački logor.
* 2. 5. - [[Burmanska kampanja (1944-45)]], Operacija Dracula: Britanci zauzeli [[Rangoon]] na samom početku sezone monsuna.
* 2. 5. - Formirana nova nemačka vlada, [[Flensburška vlada|Flensburška]], na čelu sa [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk|von Krosigkom]].
* [[3. 5.]] - RAF potopio kod [[Lübeck|Libeka]] tri transportna broda sa oko 15.000 logoraša, među kojima i 150 Jugoslovena.
* 3. 5. - [[Bitka za Hamburg]]: posle 16 dana borbi Britanci zauzimaju [[Hamburg]].
* [[4. 5.]] - Nemačka armija na severozapadu se na Lüneburškom vresištu predala maršalu Montgomeriju (zvanično od sutradan).
* [[5. 5.]] - Izbija [[Praški ustanak]], istog dana počinje i pretežno sovjetska [[Praška operacija]].
* 5. 5. - Oslobođen konc-logor [[Mauthauzen]].
* 5. 5. - Narodna vlada federalne [[Socijalistička Republika Makedonija|Makedonije]] usvojila azbuku i pravopis [[makedonski jezik|makedonskog jezika]].
* 5. 5. - U Oregonu poginulo petoro dece i jedna žena od japanskog [[balon-bombe|balona-bombe]].
* 5. 5. - Prvi broj lista &quot;Fiskultura&quot;, danas &quot;Sport&quot;.
* [[6. 5.]] - [[Povlačenje četnika sa Nemcima|Povlačenje kolaboracionista]]: [[Ante Pavelić|Pavelić]] beži sa vladom prema Austriji.
* 6. 5. - Tvrđava Breslau/[[Wrocław]] se predala Crvenoj armiji posle skoro tri meseca.
* 6. 5. - Amerikanci zauzeli [[Plzeň]], gde se zaustavljaju zbog sporazuma sa Sovjetima.
* 6. 5. - Američke snage ušle u Trst.
* [[7. 5.]] - Nemačka kapitulacija potpisana u francuskom [[Reims]]u u 02:41.
* 7. 5. - Oslobođeni [[Karlovac]] i [[Varaždin]].
* 7. 5. - Bitka u Kuryłówci na jugoistoku poljske između poljskih antikomunista i NKVD.
* [[8. 5.]] - Zvanični dan pobede u Evropi (''V-E Day''); Čerčil u obraćanju naciji rekao da neprijateljstva zvanično prestaju u minut iza ponoći (UTC+2); u Berlinu u 23:43 (00:43, 9. maja po moskovskom vremenu) još jedna ceremonija potpisivanja, u prisustvu glavnokomandujućeg sovjetske armije, maršala Žukova (u istočnoj Evropi će 9. maj/svibnja biti Dan pobede).
[[Datoteka:Udarna brigada Braća Radić.jpg|mini|250px|Partizani u Zagrebu]]
* 8. 5. - [[Zagreb u Narodnooslobodilačkoj borbi#Oslobođenje_Zagreba|Zagreb u NOB]]: Jugoslovenska armija ulazi u grad.
* 8. 5. - [[Hermann Göring]] se predao Amerikancima.
* 8 - 29. 5. - Masakri u Setifu i Gelmi u [[Francuski Alžir|Francuskom Alžiru]] - sukob francuskih vlasti i lokalnih Arapa.
* [[9. 5.]] - General [[Alexander Löhr]] potpisao predaju u Topolšici, Slovenija.
* 9. 5. - [[Datoteka:Liberationprague rib.png|30px|Medalja za oslobođenje Praga]] Crvena armija ulazi u [[Prag]] (u predgrađima je bilo i američkih izviđačkih jedinica) - organizovane borbe u Češkoj traju još dva dana, sa manjim grupama i kasnije (npr. &quot;Češki pakao&quot; estonske SS divizije).
* 9. 5. - Sovjetske trupe zauzele dansko ostrvo [[Bornholm]] (odlaze sledećeg aprila).
* [[11. 5.]] - Nosač aviona ''USS Bunker Hill'' teško oštećen kod Okinave u napadu kamikaza, 390 mrtvih.
* 8 - [[12. 5.]] - Osnivački kongres [[SK Srbije|KP Srbije]]. Tito: &quot;voljeti svoju federalnu jedinicu — znači voljeti monolitnu Jugoslaviju&quot;.
* [[13. 5.]] - [[Bitka na Zelengori]]: četnici razbijeni na Sutjesci, [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]] i članovi Vrhovne komande uspeli da se izvuku.
* [[14. 5.]] - Brod &quot;Ljubljana&quot; naišao na minu u Bakarskom zaljevu i potonuo.
* 14 - [[15. 5.]] - [[Bitka kod Poljane]] na jugoslovensko-austrijskoj granici, poslednja bitka rata u Evropi.
* [[15. 5.]] - Datum koji se smatra krajem Drugog svetskog rata u Jugoslaviji. [[Blajburška predaja]] i zatim &quot;[[Križni put (1945)|Križni put]]&quot;.
[[Datoteka:Kolona Ustašev in hrvaških beguncev blizu Pliberka.jpg|mini|250px|Ustaše i hrvatski begunci, → [[Blajburška predaja]]]]
* [[16. 5.]] - Bitka u Malačkom moreuzu: Britanci potopili tešku krstaricu ''Haguro''.
* [[17. 5.]] - Nadbiskup [[Alojzije Stepinac|Stepinac]] uhapšen prvi put.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:6f80834e-af81-4efd-ba78-37cf6211f112 &quot;Archbishop Cardinal Stepinac&quot;], 29 May 1958. HU OSA 300-8-3-9248&lt;/ref&gt; (do 3. juna)
* [[20. 5.]] - [[Levantska kriza]]: u neredima u [[Alep]]u ubijeno nekoliko francuskih vojnika, u [[Damask]]u naređeno da se puca na demonstrante.
* 20. 5. - Završava se [[Gruzijski ustanak na Texelu]], Kanađani razoružali preostale nemačke trupe.
* [[21. 5.]] - Jugoslovenske snage povučene iz austrijske [[Koruška (austrijska savezna zemlja)|Koruške]].
* 21. 5. - Poljska [[Armia Krajowa]] napala NKVD-ov logor u Rembertówu na rubu Varšave i oslobodila preko 500 zatočenih.
* [[22. 5.]] - Iz Kragujevca krenula prva &quot;[[Štafeta mladosti|Titova štafeta]]&quot; - predata mu je 25. maja u Zagrebu.
* [[23. 5.]] - Maršal Tito u principu pristao na povlačenje iz Trsta.
* 23. 5. - Uhapšen Karl Dönitz, predsednik Nemačke, raspuštena Flensburška vlada. Zasebno, [[Heinrich Himmler]] izvršio samoubistvo nakon zarobljavanja.
* 23. 5. - Pošto su laburisti otkazali ratnu koaliciju, Winston Churchill daje ostavku - ostaje v.d. do izbora u julu.
* [[24. 5.]] - Jugoslavija: donet Zakon o oduzimanju ratne dobiti.
* [[25. 5.]] - [[Bitka za Odžak]]: prestaje jak otpor jedinica [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u [[Odžak (BiH)|Odžaku]].
* [[27. 5.]] - Titov govor u Ljubljani: &quot;ruka osvetnica našeg naroda&quot; dostigla je ogromnu većinu izdajnika. &quot;Mi nećemo da budemo moneta za potkusurivanje, nećemo da nas miješaju u neku politiku interesnih sfera&quot; - Sovjeti zbog ovog protestuju CK KPJ, biće takođe spočitnuto u Staljinovom pismu od 4. 5. [[1948]] (Tito je ljut jer ga Sovjeti nisu podržali u Koruškoj i Veneciji-Đuliji).
* 27 - 31. 5. - Britanci vraćaju [[Slovensko domobranstvo|slovenske domobrane]] u Jugoslaviju, veliki broj je ubijen (→ [[Masakr na Kočevskom rogu]]).
* [[29. 5.]] - Nemački komunisti stigli u Berlin, na čelu je [[Walter Ulbricht]].
* 29. 5. - Francuzi zapalili zgradu sirijskog parlamenta.
* 29. 5. - [[Yokohama]] razorena u bombardovanju.
* [[30. 5.]] - [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|Progon Nijemaca]]: počinje Marš smrti iz Brna u Čehoslovačkoj. Iz zemlje će biti proterano oko 2,4 miliona Nemaca.
* [[31. 5.]] - Amerikanci bombarduju [[Taipei]], strada veliki broj civila.
* 31. 5. - Levantska kriza: Churchill ultimativno zahteva od Francuza u Siriji da se povuku u kasarne.
* maj-jun - Britanci razmatraju [[Operacija Nezamislivo|Operaciju Nezamislivo]], ofanzivnu akciju protiv sovjetskih trupa počevši od 1. jula, odn. odbranu od sovjetskog napada.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* jun, početak - Razgovor Tito-Stepinac bez rezultata.
* [[1. 6.]] - Britanci ulaze u Siriju iz Transjordana, preuzimaju Damask od Francuza - ozbiljna kriza u odnosima.
* [[4. 6.]] - Tito tvrdi na zagrebačkom radiju da će se boriti za Korušku - ali saveznici naredili &quot;privremeno&quot; povlačenje.
* [[5. 6.]] - Berlinska deklaracija: Četiri sile preuzimaju upravu nad [[Njemačka|Nemačkom]] (biće uspostavljen Saveznički kontrolni savet).
* [[8. 6.]] - Teška krstarica ''Ashigara'' torpedovana u moreuzu Bangka - 1.300 mrtvih.
[[Datoteka:Confini Trieste-Istria2.jpg|mini|180px|Razgraničenje Istre i Trsta 1945-47]]
* [[9. 6.]] - Predsedništvo AVNOJ-a donelo Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, koji se odnosi na imovinu Trećeg rajha, [[folksdojčeri|folksdojčera]], kao i ratnih zločinaca, saradnika okupatora, &quot;narodnih neprijatelja&quot;...
* [[9. 6.]] - Jugoslavija, V. Britanija i SAD postigli sporazum kojim je [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodna zona Trsta]] podeljena na zonu A, pod savezničkom vojnom upravom, i zonu B, pod jugoslovenskom (→ [[Morganova linija]]). Britanci okupiraju [[Pula|Pulu]]. Administrator zapadne Venecije-Đulije feldmaršal [[Harold Alexander]].
* [[12. 6.]] - Jugoslovenske snage se povukle iz Trsta (ostaju Novozelanđani).
* [[13. 6.]] - Bitka za sjeverni Borneo: Australci zauzeli [[Brunej]].
* [[15. 6.]] - Prvi voz na liniji Zemun-Zagreb.
* [[18. 6.]] - Američki general lajtnant [[Simon Bolivar Buckner Jr.]] poginuo na Okinavi.
* 18. 6. - I kongres [[AFŽ]].
* [[19. 6.]] - Eisenhowerova pobednička parada u New Yorku, možda 4 miliona gledalaca.
* 19. 6. - Nesreća u rudniku bakra El Teniente u Čileu, stradalo 355 rudara.
* [[21. 6.]] - Suđenje Šesnaestorici: u Moskvi osuđena 16-orica lidera [[Poljska podzemna država|Poljske podzemne države]], uključujući komandanta Armije Krajowe [[Leopold Okulicki|Leopolda Okulickog]].
* [[22. 6.]] - Kraj japanskog otpora na [[Okinava|Okinavi]]. Sprema se [[Operacija Downfall]] odn. Olympic, invazija ostrva [[Kyushu]] zakazana za novembar.
[[Datoteka:1945-07-01JapWW2BattlefrontAtlas.jpg|mini|200px|Situacija na Pacifiku posle Bitke za Okinavu]]
* [[24. 6.]] - [[Datoteka:Order of Glory Ribbon Bar.png|30px|Medalja za pobedu nad Nemačkom u Velikom otadžbinskom ratu 1941-1945]] [[Parada pobede u Moskvi 1945.|Parada pobede u Moskvi]].
* [[25. 6.]] - Počinje Konferencija u Simli o modalitetu indijske samouprave - bez uspeha.
* [[26. 6.]] - Predstavnici 50 zemalja, među kojima i DF Jugoslavija, u [[San Francisco|San Francisku]] potpisuju [[Povelja Ujedinjenih naroda|Povelju UN]] (stupa na snagu [[24. 10.]]).
* 26. 6. - Jugoslovenska štampa optužuje grčke desničare da &quot;istrebljuju&quot; Slovene u Egejskoj Makedoniji (NYT). Vlada tvrdi da je odatle prebeglo 20.000 Makedonaca.
* [[28. 6.]] - U Poljskoj formirana Privremena vlada nacionalnog jedinstva - londonska poljska vlada je ne priznaje, za razliku od saveznika.
* [[29. 6.]] - [[Čehoslovačka]] prepustila Karpatoukrajinu ([[Zakarpatje]]) SSSR-u.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Besatzungszonen.jpg|mini|200px|[[Saveznička okupacija Nemačke]] i Austrije]]
* [[1. 7.]] - Nemačka podeljena u četiri okupacione zone, granica sovjetske sa zapadnim zonama će postati [[unutarnja njemačka granica]].
* [[4. 7.]] - Brazilska krstarica ''Bahia'' eksplodirala nakon greške pri vežbi gađanja - stradalo je najmanje 336 ljudi.
* [[5. 7.]] - Izbori u UK, prvi od 1935: [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativci]] premijera Čerčila ubedljivo poraženi od [[Laburistička stranka (UK)|Laburista]] [[Clement Attlee|Clementa Attleja]], 393 prema 197 mandata (rezultati objavljeni 26. 7.).
* [[7. 7.]] - Masakr u Kalagongu: Japanci ubili oko 600 seljana u burmanskom selu.
* [[9. 7.]] - Rezolucija Oblasne narodne skupštine [[Kosovo|Kosmeta]] o priključenju Kosova i Metohije federalnoj [[Srbija|Srbiji]] (odobreno na Trećem zasedanju [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a).
* 9. 7. - U Beogradu izjavljuju da je UNRRA-ina kvota hrane za Jugoslaviju smanjena na šestinu potrebne. (NYT)
* 9. 7. - Utvrđene granice zona u [[Saveznička okupacija Austrije|okupiranoj Austriji]] - Britanci drže Korušku i Štajersku, Sovjeti Gradišće itd.
* 10 - 25. 7. - Augustówska racija: sovjetske snage hvataju oko 2.000 antikomunista na severoistoku Poljske, od čega je 600 nestalo.
* [[11. 7.]] - [[Fadil Hoxha]] je prvi predsednik Skupštine Autononomne Kosovsko-metohijske oblasti (1945-53. i 1967-69).
* [[15. 7.]] - Raspušteno [[Balkansko ratno vazduhoplovstvo]].
* 15. 7. - Zvanični početak rada [[Luka Ploče|Luke Ploče]].
* jul - Veliki skok cena u Srbiji usled špekulacija (NYT piše da su &quot;prerogativ vlade ekonomski i politički haos&quot;; retorika je demokratska, sprovedba represivna; svi neistomišljenici su žigosani kao fašisti).
* [[16. 7.]] - [[Datoteka:Mushroom cloud.svg|30px]] [[Triniti test]] - prva detonacija atomske bombe, sa 6&amp;nbsp;kg [[plutonijum]]a, izvedena kod [[Alamogordo, New Mexico]] - snaga 19-20 kilotona.
[[Datoteka:The new &quot;Big Three&quot; meet for the first time at the Potsdam Conference in Potsdam, Germany. L to R, new British Prime... - NARA - 198950.jpg|mini|250px|Nova &quot;Velika trojka&quot; u [[Potsdamska konferencija|Potsdamu]]: [[Clement Attlee|Attlee]], [[Harry S. Truman|Truman]], [[Staljin]]]]
* [[17. 7.]] - [[2. 8.]] - [[Potsdamska konferencija]] o posleratnoj budućnosti Evrope. Predstavnici zemalja pobednica u Drugom svetskom ratu. [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Josif Staljin|Staljin]], [[Harry S. Truman|Truman]] i [[Winston Churchill|Čerčil]], kojeg je 28. jula zamenio novi šef britanske vlade Klement Atli, doneli su odluku o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i dogovorili su se o teritorijalnim promenama u istočnoj Evropi.
* [[18. 7.]] - Nota vlade DFJ saveznicima povodom progona Makedonaca u Grčkoj.
* [[19. 7.]] - Čerčil u Potsdamu: &quot;Tito je nametnuo striktnu partijsku organizaciju sa policijskom kontrolom i štampu tako strogo kontrolisanu kao u fašističkoj zemlji. Jugoslavija ni u kom slučaju nije opravdala nade koje smo imali u Jalti&quot;.
* 19. 7. - Suočen s unutrašnjim političkim razdorom, skandalima i ubistvima, predsednik [[Kolumbija|Kolumbije]] [[Alfonso López Pumarejo]] daje ostavku
* [[23. 7.]] - Generalni direktor UNRRA [[Herbert H. Lehman]] u poseti Beogradu - Tito zahvaljuje na pomoći.
* 24 - [[25. 7.]] - [[ZAVNOH|ZAVNO Hrvatske]] na četvrtom zasjedanju postaje Narodni sabor Hrvatske.
* [[25. 7.]] - Nota vlade DFJ predsedniku Trumanu povodom promena u civilnoj upravi u [[Julijska krajina|Julijskoj krajini]].
* [[26. 7.]] - Čerčilova ostavka, Clement Attlee je novi britanski premijer.
* 26. 7. - Potsdamska deklaracija zahteva bezuslovnu japansku kapitulaciju, inače sledi potpuno uništenje.
* [[28. 7.]] - Bombarder [[B-25]] udario u [[Empire State Building]], 14 mrtvih.
* 28. 7. - [[José Bustamante y Rivero]] je novi predsednik [[Peru]]a (do 1948), pokušava da stvori demokratičniju vladu.
* [[30. 7.]] - Torpedovana teška krstarica ''[[USS Indianapolis]]'': 900 mornara završilo u moru i četiri dana čekaju spas, dve trećine nije preživelo (pored oko 300 koji su potonuli s brodom).
* [[31. 7.]] - Predlog Skupštine izaslanika naroda Vojvodine da se [[Vojvodina]] pripoji federalnoj Srbiji (prihvaćen na Trećem zasedanju [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a).
* 31. 7. - Masakr Nemaca u [[Usti nad Labem]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[4. 8.]] - ''The Thing'': sovjetski pioniri poklonili rezbareni grb američkom ambasadoru u Moskvi, u kome se nalazio endovibrator, prislušna sprava koju je kreirao [[Léon Theremin]] (otkrivena 1952).
* [[5. 8.]] - AVNOJ usvaja amnestiju, osim za ustaše i druge ratne zločince (NYT).
* [[5. 8.|5]] - [[7. 8.]] - Osnivački kongres [[Narodni front Jugoslavije|Narodnog fronta Jugoslavije]] (ranije Jedinstveni narodnooslobodilački front - JNOF), organizacije kroz koju KPJ izražava svoj program. [[Josip Broz Tito|Titov]] govor u kome odbacuje monarhiju i zapadne tipove demokratije (&quot;nema povratka na staro&quot;).
[[Datoteka:Nagasakibomb.jpg|thumb|200px|Atomska bomba]]
* [[6. 8.]]. - [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|Atomsko bombardiranje Hiroshime]]: [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] bombarder [[B-29]] izbacio je [[nuklearno oružje|atomsku bombu]] nazvanu &quot;[[Little Boy]]&quot; (Mali dječak) na [[japan]]ski grad [[Hiroshima|Hirošimu]]. Na mjestu je poginulo 80,000 ljudi a još ih je 60,000 umrlo od posljedica [[Radioaktivnost|zračenja]] do kraja godine. Pretpostavlja se da je bomba ukupno usmrtila 200,000 osoba.
* [[7. 8.]] - [[Sovjetski Savez|SSSR]] objavio rat [[Japan]]u.
* [[7. 8.|7]] - [[10. 8.]] - Treće zasedanje [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]]-a: proširen sa 118 ličnosti (poslanika iz 1938, zatim onih pozvanih iz stranaka ili kao pojedinci) i proglašen za Privremenu narodnu skupštinu [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Demokratske Federativne Jugoslavije]].
* [[8. 8.]] - Kralj Petar II preko Radio Londona opoziva namesnike.
* 8. 8. - U Beogradu osuđen na smrt četnički vojvoda [[Dragutin Keserović]] (streljan 17. 8.).
* 8. 8. - [[Londonski sporazum o Međunarodnom vojnom tribunalu]]: pravila i procedure za [[Nirnberški proces]]
* [[9. 8.]] - [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|Atomsko bombardiranje Nagasakija]].
* 9. 8. - [[Sovjetsko-japanski rat]] počinje [[Sovjetska invazija Mandžurije|invazijom Mandžurije]].
* 9. 8. - Razvijen &quot;Jasenovac&quot;, prvi dokumentarni film u posleratnoj Jugoslaviji.
* [[10. 8.]] - Japan nudi predaju, pod uslovom da se time ne prejudicira status Cara - SAD insistiraju na bezuslovnoj predaji.
[[Datoteka:III Zasedanje AVNOJ-a, Beograd 1945.jpg|mini|250px|III zasedanje AVNOJ/Privremena skupština DFJ]]
* [[10. 8.|10]] - [[26. 8.]] - Zaseda Privremena skupština DFJ. Između ostalog, usvojen zakon o biračkim spiskovima; prema uredbi ([[11. 8.]]?) pravo glasa imaju žene i omladina starija od 18 godina.
* 10. 8. - Milan Grol u Skupštini: &quot;...još postoje tendencije da se fašizam i reakcija identifikuju sa normalnim razlikama u slobodi mišljenja...&quot;
* [[11. 8.]] - Sovjetska invazija južnog Sahalina (završena 25. 8.). 
* 11. 8. - Krakówski pogrom: masovno premlaćivanje Jevreja podstaknuto glasinama.
* [[12. 8.]] - Na prijemu za strane dopisnike, Tito poriče da je zemlja na putu komunističkog režima (NYT).
* [[14. 8.]] - Car [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]] prihvata odredbe Potsdamske deklaracije o bezuslovnoj kapitulaciji [[Japan]]a i snima obraćanje narodu, emitovano sutradan. Ove noći dolazi do incidenta Kyūjō, pokušaja vojnog udara kako bi se sprečila kapitulacija (→ [[Dan pobede nad Japanom]]).
* [[15. 8.]] - Oslobođenje [[Koreja|Koreje]] od japanske vlasti.
* 15. 8. - [[Philippe Pétain]] osuđen na smrt za izdaju, što predsednik privremene vlade De Gaulle menja u doživotni zatvor (umire 1951).
* [[17. 8.]] - {{flagicon|Indonezija}} Pogurani od mlađih nacionalista, [[Sukarno]] i [[Mohammad Hatta]] proglašavaju nezavisnost [[Indonezija|Indonezije]] od [[Nizozemska|Holandije]], što će ovi priznati [[1949]]. nakon oružanih sukoba. Prva faza [[Indonežanska nacionalna revolucija|Indonežanske nacionalne revolucije]], nasilna i haotična, naziva se ''[[Bersiap]]''.
* 17. 8. - U Engleskoj objavljena [[George Orwell|Orwellova]] &quot;[[Životinjska farma]]&quot;.
* [[18. 8.]] - [[Datoteka:Victoryjapan rib.png|30px|Medalja za pobedu nad Japanom]] Sovjetska invazija Kurilskih ostrva (dovršena 1. 9.).
* 18. 8. - Narednik Anthony J. Marchione je poslednji Amerikanac poginuo u ovom ratu, tokom izviđačkog leta iznad Tokija.
* [[19. 8.]] - Milan Grol napustio Privremenu vladu DFJ, navodeći nedemokratske metode i upotrebu terora od strane [[OZNA]]-e.
* 19. 8. - Avgustovska revolucija u Vijetnamu: [[Hồ Chí Minh]]-ov Viet Minh stavio [[Hanoi]] pod kontrolu.
* 19. 8. - Sovjeti zarobili [[Pu Yi]]a u Mukdenu.
* [[21. 8.]] - &quot;Kraljevski štrajk&quot; u Rumuniji: kralj [[Mihai I|Mihai]] odbija potpisivati vladine uredbe (do januara).
* [[23. 8.]] - Privremena Narodna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije donela je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, kojim je oduzet višak zemlje i poljoprivredne imovine zemljoposednicima, crkvama i manastirima i nezemljoradnicima (→ [[Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji]]).
* [[24. 8.]] - DF Jugoslavija ratifikovala Povelju UN i Statut Međunarodnog suda pravde.
* 24. 8. - Incident u Matsue: grupa disidenata napada objekte u gradu, pokušavajući da spreče kapitulaciju Japana.
* 24. 8. - Sovjeti u [[Pjongjang]]u.
* [[25. 8.]] - Vijetnamski car [[Bảo Đại]] abdicira (biće šef države 1949-55).
* [[26. 8.]] ? - Rezolucija o teritorijalnim pravima Jugoslavije na krajeve koji su posle Prvog svetskog rata priključeni Italiji: [[Slovenačko primorje]], [[Beneška Slovenija]], [[Trst]], [[Istra]], [[Rijeka (grad)|Rijeka]], [[Zadar]] i ostrva [[Lastovo]] i [[Palagruža]].
* [[27. 8.]] - NYT izveštava da je francuskom ambasadoru u Beogradu naloženo da &quot;najhitnije protestuje&quot; zbog nacionalizacije borskih rudnika bakra bez nadoknade.
* [[28. 8.]] - Počinje [[Okupacija Japana]]: prethodnica se iskrcala u Atsugiju.
* 28. 8. - [[Kineski građanski rat]]: [[Chiang Kai-shek]] i [[Mao Zedong]] započinju mirovne pregovore u Čungkingu (sporazum u oktobru).
* [[30. 8.]] - Konstituirano [[Savezničko nadzorno vijeće]] u Njemačkoj (Sovjeti ga napustili 1948).
* 30. 8. - Britanci se vraćaju u [[Hong Kong]] (do 1997).
* [[31. 8.]] - [[Douglas MacArthur]] uspostavlja Komandu savezničkih sila u Tokiju - upravlja Japanom preko cara do 1949.
* 31. 8. - Izbori za Ustavotvornu skupštinu u DFJ zakazani za 11. novembar.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Skupština Srbije usvojila je Zakon o administrativnoj podeli Srbije, čime su uspostavljeni Autonomna pokrajina Vojvodina i Autonomna Kosovsko-metohijska oblast.
[[Datoteka:Surrender of Japan - USS Missouri.jpg|mini|250px|[[Kapitulacija Japana]]: japanska delegacija]]
* [[2. 9.]] - [[Datoteka:World War II Victory Medal ribbon.svg|35px|Medalja pobede u II sv. ratu (SAD)]] [[Kapitulacija Japana]] potpisana u Tokijskom zalivu, čime je i Drugi svetski rat praktično završen. [[Okupacija Japana]] traje do [[1952]].
* 2. 9. - [[Datoteka:Flag of North Vietnam (1945-1955).svg|25px]] Proglašena je Demokratska Republika Vijetnam sa predsednikom [[Hồ Chí Minh|Ho Ši Minom]] → [[Sjeverni Vijetnam]].
* [[5. 9.]] - Počeci [[Hladni rat|Hladnog rata]]: sovjetski šifrant u ambasadi u Kanadi [[Igor Guzenko]] prebegao sa dokumentima o špijuniranju.
* [[7. 9.]] - Saveznička vojna parada u Berlinu.
* [[8. 9.]] - Trupe [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] iskrcale se na kraju Drugog svetskog rata u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]], sovjetske od Japana preuzele Severnu Koreju, a 38. paralela postala linija podele dve korejske države.
* [[9. 9.]] - Maršal Tito odlikovan sovjetskim [[Orden pobede|Ordenom pobede]], jedan je od petorice odlikovanih stranaca.
* 9. 9. - Japanske trupe u Kini se formalno predale u 9 sati.
* 9. 9. - Amerikanci u [[Seul]]u.
* 9. 9. - Umesto japanske marionete [[Mengjiang]], osnovana Narodna republika Unutrašnje Mongolije - Kineska KP naređuje raspuštanje u novembru.
[[Datoteka:Orden-Pobeda-Marshal Vasilevsky.jpg|mini|150px|Sovjetski [[Orden pobede]]]]
* [[10. 9.]] - [[Vidkun Kvisling]] šef marionetske norveške vlade (1942-45) proglašen je krivim za izdaju i osuđen na smrt zbog saradnje sa nacističkom Nemačkom u Drugom svetskom ratu.
* [[11. 9.]] - Uhapšen gen. [[Hideki Tojo]] - pokušao je samoubistvo kada su američki vojnici stigli pred njegovu kuću.
* [[12. 9.]] - Japanska vojska u Singapuru se formalno predala Britancima.
* 12. 9. - [[Datoteka:Flag of the People's Committee of Korea.svg|25px|border]] U Seulu proglašena [[Narodna Republika Koreja]] - na jugu je zabranjena od američkih vlasti, na severu je kooptirana u novi režim.
* [[13. 9.]] - Britanci stižu u Sajgon, s njima se vraćaju i Francuzi, dok Indokinu severno od 16. paralele preuzimaju nacionalistički Kinezi (do juna 1946).
* [[13. 9.|13]] - [[19. 9.]] - Suđenje generalima NDH u Beogradu.
* [[14. 9.]] - Počinje [[Kolonizacija u Vojvodini 1945-1948.|kolonizacija u Vojvodini]]: oko 80 porodica iz Bosanske krajine stiglo u banatsko selo [[Čestereg]].
* [[16. 9.]] - U [[White Sands Missile Range|White Sands]] lansirana [[WAC Corporal]], prva američka sondažna raketa. Na poligon od jula pristižu i delovi nemačke rakete [[V-2]], stižu i nemački naučnici.
* [[17. 9.]] - Britanci počinju [[Belsenski proces]] [[Josef Kramer|Josefu Krameru]] i grupi od 44 SS-ovca zaposlenih u konc-logorima - javnost saznaje za razmere zločina.
* [[18. 9.]] - Od tajfuna Makurazaki stradalo nekoliko hiljada ljudi u Japanu.
* 18. 9. - SSSR podržava Jugoslaviju u Tršćanskom pitanju, traži upravu u Tripolitaniji.
* [[19. 9.]] - U Beogradu izvešteno da je [[Ivan Šubašić]] bolestan, po drugim izveštajima, on je u kućnom pritvoru (NYT).
* [[20. 9.]] - Pastirsko pismo rimokatoličke crkve u Hrvatskoj: osuđena nova vlast zbog presuda katoličkim vernicima i svećenicima (osuđenim kao ustaše i njihovi saradnici), zbog odvajanja crkve od države i agrarne reforme.
* 20. 9. - Zakon Kontrolnog vijeća br. 1 - Opoziv nacističkih zakona u Njemačkoj.
* 20. 9. - Sveindijski kongres i njegovi lideri [[Mahatma Gandhi|Mahatma Gandi]] i [[Pandit Nehru]] odbacili britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije.
* [[22. 9.]] - Kardelj predlaže u Londonu, na zasedanju Saveta ministara ino. poslova velikih sila, da Trst bude grad-država u okviru jugoslovenske federacije.
* [[23. 9.]] - Francuzi preuzimaju civilnu kontrolu u Sajgonu (trupe stižu 3. oktobra), dok se na severu Vijetnama nalaze kineski nacionalisti.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača|Državna komisija za utvrđivanje zločina]] optužuje kralja Petra II i emigrantsku vladu za vojne aktivnosti u službi Nemaca. (NYT)
* [[2. 10.]] - Štampan prvi broj lista &quot;Narodna Armija&quot;.
* 2. 10. - [[George S. Patton]] smenjen s komande Treće armije nakon negativnih komentara o denacifikaciji.
* [[4. 10.]] -Osnovan [[FK Partizan]].
* [[5. 10.]] - [[Korenica]] postaje Titova - prvo mesto nazvano po Titu.
* 5. 10. - Crni petak u Holivudu: šestomesečni štrajk scenskih radnika se pretvara u nerede.
* [[6. 10.]] - Početak &quot;Jarčeve kletve&quot;: [[Chicago Cubs]] će tek 2016. osvojiti prvenstvo.
* [[9. 10.]] - [[Višijevska Francuska|Višijevski]] premijer Francuske [[Pierre Laval]] osuđen na smrt, pogubljen 15. 10..
* [[10. 10.]] - Nacistička partija raspuštena po naređenju Kontrolnog vijeća.
* 10. 10. - Sporazum od duplog desetog: priznata legitimnost Kuomintangove vlade, i KP Kine kao legitimna opoziciona partija. Shangdanška kampanja se okončava dva dana kasnije komunističkom pobedom u provinciji Shanxi.
* [[11. 10.]] - Ministar ino. poslova DFJ [[Ivan Šubašić]] dao ostavku - Tito ga optužuje da je pomagao domaćoj reakciji i spoljnim neprijateljima. (NYT)
* [[12. 10.]] - {{flagicon|Laos|1945}} Nacionalistički pokret [[Lao Issara]] formira vladu [[Laos]]a, zbacuju kralja [[Sisavang Vong]]a koji je veran Francuzima - ovi se vraćaju sledeće godine.
[[Datoteka:Soviet military advisers attending North Korean mass event.jpg|mini|220px|[[Kim Il-sung]]]]
* [[13. 10.]] - Osnovan Severnokorejski biro Komunističke partije Koreje - [[Kim Il-sung]] dolazi na čelo u decembru (po zvaničnoj severnokorejskoj istoriji, datum je 10. 10., Dan osnivanja Partije, a Kim Il-sung je bio na čelu od početka).
* [[14. 10.]] - Britanci preuzimaju [[Semarang]] na Javi, nacionalisti masakrirali zarobljene Japance, a ovi Indonežane.
* [[16. 10.]] - Osnovana [[Organizacija za prehranu i poljoprivredu]] UN (FAO), sa osnovnim ciljem podizanja nivoa ishrane i poboljšanja životnog standarda. Ovaj datum je od 1979. Svetski dan hrane.
* [[17. 10.]] - &quot;Dan lojalnosti&quot; u [[Argentini]]: [[Juan Perón]] je pre nekoliko dana lišen svih funkcija i uhapšen, ali su masovne demonstracije iznudile njegovo oslobađanje, nakon čega najavljuje kandidaturu za predsednika. U organizaciji učestvuje i njegova partnerka [[Eva Perón|Eva Duarte]] s kojom se ženi 22. 10. (→ [[Peronizam]]).
* [[18. 10.]] - [[Državni udar u Venezueli 1945.|Državni udar u Venezueli]]: vojska i narod zbacili diktatora [[Isaías Medina Angarita|Angaritu]], sledi demokratski period ''[[El Trienio Adeco]]'' - predsednik [[Rómulo Betancourt]] (1945-48. i 1959-64), &quot;Otac venecuelanske demokratije&quot;.
* 18. 10. - Izveštava se o koncentrisanju vojske na jugu Jugoslavije, prema Grčkoj. (NYT)
* [[20. 10.]] - [[Marija Radić]], [[Stjepan Radić|Stjepanova]] udovica, izdala opozicioni &quot;[[Narodni glas čovječnosti, pravice i slobode|Narodni glas]]&quot; (odmah zabranjen).
* [[21. 10.]] - Izbori za skupštinu u Francuskoj, koja će doneti i novi ustav: velika većina za vladajuću De Gaullovu tripartitnu alijansu komunista, narodnih republikanaca i socijalista. Prvi put su glasale žene.
[[Datoteka:Decolonization - World In 1945 en.svg|thumb|300px|Svet 1945]]
* [[24. 10.]] - Stupanjen na snagu [[Povelja Ujedinjenih naroda|Povelje Ujedinjenih naroda]], osnovana je i organizacija [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Osnovan je [[Međunarodni sud pravde]].
* [[25. 10.]] - [[Tajvan]] je poslije 50 godina vraćen Kini (nacionalistička Republika Kina).
* 25. 10. - [[Benešovi dekreti]]: 108/1945, o konfiskaciji neprijateljske imovine i Fondu za nacionalnu obnovu.
* [[26. 10.]] - U Jugoslaviji donesen Zakon o konačnoj likvidaciji zemljoradničkih dugova.
* [[27. 10.]] - Jugoslovenska privremena vlada odlučila da demobiliše vojnike starije od 23 godine. Britanski ministar ino. poslova Ernest Bevin je baš juče izrazio zabrinutost zbog brojnosti jugoslovnske armije od &quot;400 - 600 hiljada&quot;. (NYT)
* [[27. 10.]] - [[20. 11.]] - [[Bitka za Surabayu]] je najveća bitka Indonežanske revolucije: Britanci pobedili indonežanske nacionaliste, ali ovi ostvaruju psihološki uspeh.
* [[29. 10.]] - Osnovan Savez novinara Jugoslavije.
* 29. 10. - Brazilski predsednik [[Getúlio Vargas]] prinuđen na ostavku posle 15 godina vlasti - demokratija će se vratiti u vidu [[Druga Brazilska Republika|Druge Brazilske Republike]] (Vargas se vraća 1951-54).
* [[30. 10.]] - Jedinstvena Indija ulazi u UN (nezavisnost i podela 1947.).

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Noć vlakova]]: židovski otpor organizira protiv Britanaca sabotažu [[Palestine Railways|Palestinskih željeznica]].
* [[2. 11.]] - Vlada DFJ traži ispravku granice prema Austriji.
* 2. 11. - Balfourov dan: antijevrejski neredi u Egiptu, napadnuti su i hrišćanski objekti - 5 mrtvih.
* novembar - Dovršen železnički most preko Save u Beogradu.
* novembar - Univerziteti u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani obnavljaju rad.
* [[4. 11.]] - Izbori u [[Mađarska|Mađarskoj]]: Sitnoposednici 57%, socijal-demokrati 17,4%, komunisti 17% (ali po predizbornom sporazumu, ostaje koalicija, → [[taktika salame]]).
* [[5. 11.]] - Neredi u Trstu između Italijana i Jugoslovena, 1 poginuo, više ranjenih. (NYT)
* 5. 11. - Jugoslovenski predstavnik pri obrazovnoj konferenciji UN u Londonu [[Ljubo Leontić]] izjavljuje da se balkanske nacije protive upotrebi u blokovima ili &quot;sanitarnom kordonu&quot;. (NYT)
* 5 - 7. 11. - Antijevrejski neredi u Tripolitaniji, ubijeno ih je preko 140.
* [[10. 11.]] - Britanci započinju napredovanje u [[Surabaja|Surabaji]], suočeni sa jakim otporom - danas Dan heroja u Indoneziji.
* [[11. 11.]] - [[Datoteka:Ballot.gif|25px]] [[Izbori za narodne poslanike Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije 1945.|Izbori za jugoslovensku Ustavotvornu skupštinu]] (Savezna skupština i Skupština naroda), koje opozicija bojkotuje (poznati po trećoj, &quot;ćoravoj&quot;, kutiji bez liste). U atmosferi prinude veliki odziv i velika većina za listu [[Narodni front|Narodnog fronta]].
* [[13. 11.]] - [[Charles de Gaulle]] na čelu privremene vlade [[francuska|Francuske]].
* [[14. 11.]] - Jevrejski neredi u Tel Avivu - nezadovoljni su britanskom izjavom o američko-britanskoj komisiji za pitanje Palestine.
* [[15. 11.]] - Nalaz Zemaljske komisije za utvrđivanje zlo­čina okupatora i njihovih pomagača br. 4547/45: u sistemu logora Jasenovac ubijeno 500-600 hiljada ljudi.
* 15. 11. - Sitnoposednik [[Zoltán Tildy]] je predsednik mađarske vlade.
* 15. 11. - Kineski nacionalisti započinju ofanzivu protiv komunista na severu Kine.
* [[16. 11.]] - [[Hladni rat]]: SAD dovode 88 nemačkih naučnika kako bi pomogli razvoj [[raketa|raketne]] tehnologije.
* [[18. 11.]] - Izbori u [[Bugarska|Bugarskoj]]: (komunistički) [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otadžbinski front]] zvanično dobio 88% glasova (izbori su trebali biti održani u avgustu, ali su odloženi zbog anglo-američkog pritiska).
* 18. 11. - [[Datoteka:Azerbaijan people's government flag.svg|25px]] [[Autonomna Republika Azerbejdžan]]: komunisti stavljaju ovu iransku provinciju pod kontrolu (do decembra 1946, → [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]).
[[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1943–1963).svg|120px|mini|Amblem [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]]]
* [[20. 11.]] - Počeo [[Nürnberški proces|Nirnberški proces]] glavnim nemačkim ratnim zločincima.
* [[21. 11.]] - Jedanaest britanskih poslanika tvrdi da su izbori u Jugoslaviji bili pravični. (NYT)
* [[25. 11.]] - Izbori u Austriji: Hrišćanski- i Socijaldemokrati dobili 94% glasova, formiraće koaliciju.
* [[28. 11.]] - Zemljotres u [[Balučistan (Pakistan)|Baločistanu]] s pratećim [[cunami]]jem, negde između 300 i 4.000 poginulih.
* [[29. 11.]] -  Ustavotvorna skupština donela '''Deklaraciju o proglašenju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]]'''.
* [[30. 11.]] - [[Rudolf Hess]] dramatično priznao na nirnberškom suđenju da je glumio amneziju.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - Vladi maršala Tita jednoglasno potvrđeno poverenje, [[Ivan Ribar]] je predsednik Prezidijuma Ustavotvorne skupštine.
* [[2. 12.]] - Izbori za konstituantu u Albaniji, jedina lista je Demokratskog fronta, pod komunističkom kontrolom, zvanično dobija 93,2% glasova.
* 2. 12. - Nacionalizacija banaka u Francuskoj.
* 2. 12. - Izbori u Brazilu: maršal [[Eurico Gaspar Dutra]] će biti prvi predsednik [[Druga Brazilska Republika|Druge Brazilske Republike]] (1946-51).
* 2. 12. - Afera Cumbok na severu [[Aceh]]a: sukob između uleme koja podržava nezavisnost Indonezije i plemstva koje je za Holanđane - aristokratija je poražena do januara, mnogi su ubijeni.
* [[5. 12.]] - [[Let 19]]: pet američkih vojnih aviona nestalo kod [[Florida|Floride]] - doprinos mitu o [[Bermudski trougao|Bermudskom trouglu]].
* [[10. 12.]] - Demohrišćanin [[Alcide De Gasperi]] je premijer Italije (do 1953).
* [[11. 12.]] - [[Dragoljub Jovanović]] u ustavnom odboru kritikuje etatizaciju i povećani broj službenika.
* [[14. 12.]] - Jugoslovenska vlada traži od Britanaca izručenje Nedića, Pavelića i Rupnika. (NYT)
* 14 - 20. 12. - Sovjetske novine ističu [[teritorijalne pretenzije SSSR prema Turskoj]]
* decembar - Izbori za oba doma legislature Britanske Indije: od 102 mesta, Indijski kongres uzima 59 a Sveindijska muslimanska liga 30 (ujedinjeni glasovi muslimana, podstrek za [[Podela Indije|podelu]]). Sledeći izbori održani 1951. u Indiji, odn. 1970. u Pakistanu.
* [[15. 12.]] - U [[Mahabad]]u u Iranu proglašena Kurdska narodna vlada, sledećeg meseca i [[Republika Mahabad|republika]].
* [[16. 12.|16]] - [[26. 12.]] - Sastanak ministara ino-poslova Velike trojke u Moskvi.
* [[20. 12.]] - [[Karl Renner]] izabran za prvog predsednika austrijske Druge republike, kancelar je [[Leopold Figl]].
* [[21. 12.]] - General [[George S. Patton]] umro od posledica saobraćajne nesreće 9. 12..
* [[22. 12.]] - Britanska vlada priznala FNRJ. Takođe i vlada SAD, uz prigovore o načinu sprovođenja izbora i zbog kršenja ljudskih prava.
* [[24. 12.]] - V.d. patrijarha SPC Josif izjavljuje da se neće protiviti separaciji države i crkve. (NYT)
* [[26. 12.]] - Kreirane valute [[CFA franak]] i [[CFP franak]], za francuske kolonije u Africi odn. na Pacifiku.
* [[27. 12.]] - Predstavnici 28 zemalja (među kojima i Jugoslavije) potpisali dokumente [[Bretton Woods]]-kog sistema: nastaju [[Međunarodni monetarni fond]] i [[Svjetska banka]].
* 27. 12. - Teroristički napadi na britanske baze u [[Palestina|Palestini]].
* 31. 12. - Francuska priznala jugoslovensku vladu. (NYT 1. 1. '46)

=== Kroz godinu ===
* Počinje aktivnost &quot;[[Križari (ustaše)|Križara]]&quot; i [[Škripari|Škripara]] u bivšoj NDH.
* Književnik [[Ćamil Sijarić]] izabran za poziciju sekretara Suda narodne časti u [[Banja Luka|Banjaluci]].
* Gradski narodni odbor [[Sarajevo|Sarajeva]] donosi odluku o postepenom rušenju [[Baščaršija|Baščaršije]], misleći da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu.
* Otkrivena [[knjižnica Nag Hamadi]].
* Neki značajni filmovi: ''[[Roma città aperta]]'', ''[[Spellbound (film, 1945)|Spellbound]]'', ''[[The Lost Weekend]]'', ''[[A Tree Grows in Brooklyn]]'', ''[[Mildred Pierce (film)|Mildred Pierce]]'' (→ [[1945. na filmu]]).

== 1945. u temama ==
=== [[Književnost]] ===
* Izdate knjige [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]: ''Gospođica'', ''Travnička hronika'', ''Na Drini Ćuprija''.
* Izdana knjiga poema ''Stojanka majka Knežopoljka'' [[Skender Kulenović|Skendera Kulenovića]]

Rukovodstvo zemlje (vlada u izbeglištvu, DFJ, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]):
** Šef države: Kralj [[Petar II Karađorđević]] do [[29. 11.|29. novembra]], zatim [[Ivan Ribar]] kao predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine.
** Predsednik Vlade: [[Ivan Šubašić]] i [[Drago Marušić]] (?) - u izbeglištvu; od [[7. 3.]] maršal [[Josip Broz Tito]] (generalni sekretar [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] i predsednik [[Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije|NKOJ]]) predsednik privremene vlade DFJ.
** Predsednik Narodne skupštine: [[Ivan Ribar]], zatim [[Lazar Sokolov]], pa [[Vladimir Simić]].

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1945.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[1. 1.]] - [[Ivica Percl]], hrvatski pjevač († [[2007]])
* [[2. 1.]] - [[Slobodan Praljak]], polihistor, general HV i HVO, osuđeni ratni zločinac († [[2017]])
* [[10. 1.]] - [[Rod Stewart]], rok pevač
* [[19. 1.]] - [[Dragan Holcer]], hrvatski nogometaš
* [[20. 1.]] - [[Momčilo Krajišnik]], političar u BiH i RS, osuđeni za ratne zločine († [[2020]])
* [[29. 1.]] - [[Tom Selleck]], američki glumac
* 29. 1. - [[Ratomir Damjanović]] Rale, književnik, novinar

* [[5. 2.]] - [[Bob Marley]], reggae glazbenik († [[1981]])
* [[6. 2.]] - [[Jožef Kasa]], vojvođanski mađarski političar († [[2016]])
* [[9. 2.]] - [[Mia Farrow]], američka glumica
* [[12. 2.]] - [[Neven Vrgoč]], dizajner kravata, umetnik († [[2014]])
* [[14. 2.]] - [[Hans-Adam II, knez Lihtenštajna]]
* [[22. 2.]] - [[Smiljko Kostić]], privrednik, gradonačelnik Niša

* [[2. 3.]] - [[Tomislav Dretar]], bosanskohercegovački pisac, književni kritičar, novinar i političar
* [[30. 3.]] - [[Eric Clapton]], britanski gitarista i pjevač

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - [[Linda Hunt]], američka glumica
* [[4. 4.]] - [[Daniel Cohn-Bendit]], političar, aktivista
* [[15. 4.]] - [[Stanislav Bašić]], hrvatski književnik
* [[16. 4.]] - [[Gojko Šušak]], hrvatski političar († [[1998]])
* [[25. 4.]] - [[Björn Ulvaeus]], član ABBA-e

* [[2. 5.]] - [[Alija Dubočanin]], književnik
* [[7. 5.]] - Slobodan Divjak, novinar
* [[13. 5.]] - [[Rajko Petrov Nogo]], književnik
* [[19. 5.]] - [[Pete Townshend]], rok-muzičar, ''The Who''
* [[21. 5.]] - [[Richard Hatch]], glumac († [[2017]])
* [[24. 5.]] - [[Priscilla Presley]], glumica, poslovna žena
* [[30. 5.]] - [[Pero Zubac]], književnik
* [[31. 5.]] - [[Rainer Werner Fassbinder]], režiser, scenarista, glumac († [[1982]])

* [[7. 6.]] - [[Wolfgang Schüssel]], austrijski političar
* [[10. 6.]] - [[Dane Korica]], atletičar i profesor
* [[17. 6.]] - [[Eddy Merckx]], biciklista
* [[19. 6.]] - [[Aung San Suu Kyi]], mijanmarska političarka, nobelovka za mir
* 19. 6. - [[Radovan Karadžić]], bh. političar
* [[29. 6.]] - [[Chandrika Kumaratunga]], predsednica Sri Lanke

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[1. 7.]] - [[Debbie Harry]], pevačica u ''Blondie''
* [[5. 7.]] - [[Miroslav Mišković]], preduzetnik
* [[10. 7.]] - [[Zlatko Tomčić]], hrvatski političar
* [[14. 7.]] - [[Antun Vujić]], hrvatski političar i leksikograf
* [[17. 7.]] - [[Aleksandar II Karađorđević]], krunski princ Jugoslavije
* [[26. 7.]] - [[Staniša Stošić]], pevač († [[2008]])
* 26. 7. - [[Helen Mirren]], glumica

* [[3. 8.]] - [[Slobodan Remetić]], lingvista, srpski akademik
* [[14. 8.]] - [[Steve Martin]], glumac
* 14. 8. - [[Wim Wenders]], režiser
* [[21. 8.]] - [[Milja Vujanović]], glumica, astrolog († [[2005]])
* 21. 8. - [[Basil Poledouris]], kompozitor († [[2006]])
* [[22. 8.]] - [[Vida Pavlović]], pevačica († [[2005]])
* [[31. 8.]] - [[Van Morrison]], kantautor, muzičar

* [[1. 9.]] - [[Haris Silajdžić]], bosanskohercegovački političar i državnik
* [[2. 9.]] - [[Rizo Džafić]], bosanski književnik i znanstvenik
* 2. 9. - [[Dragoljub Raša Todosijević]], umetnik
* [[8. 9.]] - [[Vinko Puljić]], vrhbosanski nadbiskup
* [[11. 9.]] - [[Franz Beckenbauer]], njemački fudbaler i trener
* [[17. 9.]] - [[Zoran Miščević]], pevač Silueta († [[1995]])
* [[22. 9.]] - [[Ilija Petković]], fudbaler i trener († [[2020]])
* [[24. 9.]] - [[Vladimir Gligorov]], ekonomista, politikolog
* [[26. 9.]] - [[Bryan Ferry]], britanski pjevač i tekstopisac

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[8. 10.]] - [[Slobodan Lang]], hrvatski političar i liječnik († [[2016]])
* [[19. 10.]] - [[Divine]], američki glumac-ica, pjevač-ica († [[1988]])
* [[19. 10.]] - [[Patricia Ireland]], američka feministkinja
* [[20. 10.]] - [[Zoran Antonijević]]-Žota, fudbaler Crvene Zvezde († [[2008]])
* [[21. 10.]] - [[Nikita Mihalkov]], ruski režiser i glumac
* [[23. 10.]] - [[Aleksandar Mandić]], reditelj i scenarista
* [[27. 10.]] - [[Luiz Inacio Lula da Silva]], predsednik Brazila
* [[30. 10.]] - [[Aleksandar Vujić]], dirigent, kompozitor, pijanista

* [[2. 11.]] - [[Leon Kojen]], estetičar i političar, profesor Filozofskog fakulteta u Bg.
* [[3. 11.]] - [[Gerd Müller]], fudbaler († [[2021]])
* [[4. 11.]] - [[Alain Noury]], glumac
* [[11. 11.]] - [[Daniel Ortega]], predsjednik Nikaragve
* [[12. 11.]] - [[Stanislav Hočevar]], beogradski nadbiskup
* 12. 11. - [[Neil Young]], kantautor, muzičar
* [[14. 11.]] - [[Danica Drašković]], supruga Vuka Draškovića
* [[17. 11.]] - [[Srđan Karanović]], filmski reditelj
* [[21. 11.]] - [[Goldie Hawn]], američka glumica
* [[30. 11.]] - [[Novica Negovanović]], kompozitor, pevač († [[2021]])

* [[1. 12.]] - [[Bette Midler]], američka pjevačica i glumica
* [[16. 12.]] - [[Željko Bebek]], bosanskohercegovački pjevač rok muzike
* [[23. 12.]] - [[Miloš Šobajić]], slikar († [[2021]])
* [[24. 12.]] - [[Lemmy Kilmister]], frontmen ''[[Motörhead]]''-a († [[2015]])
* 24. 12. - [[Nicholas Meyer]], američki pisac, režiser i producent
* [[28. 12.]] - [[Birendra]], kralj Nepala († [[2001]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1945.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Grigorije Božović]], književnik, reporter Politike, prof. Prizrenske bogoslovije (* [[1880]])
* [[3. 1.]] - [[Edgar Cayce]], &quot;vidovnjak&quot; (* [[1877]])
* [[6. 1.]] - [[Vladimir Vernadski]], mineralog, geohemičar (* [[1863]])
* [[20. 1.]] - [[Petar Bojović]], srpski vojvoda (* [[1858]])
* [[21. 1.]] - [[Aćif Hadžiahmetović]], sandžački kvisling (* 1887)
* [[25. 1.]] - [[Milenko Đurić]], slikar i grafičar (* [[1894]])
* [[31. 1.]] - [[Eddie Slovik]], jedini streljani američki dezerter u II sv. ratu (* [[1920]])

* [[2. 2.]] - [[Kiril Preslavski]], bugarski princ (* [[1895]])
* 2. 2. - [[Bogdan Filov]], bivši bugarski premijer (* [[1883]])
* [[3. 2.]] - [[Roland Freisler]], ozloglašeni nacistički sudac (* [[1893]])
* [[5. 2.]] - [[Lilian Rolfe]], junakinja II svetskog rata (* [[1914]])
* 5. 2. - [[Denise Bloch]], junakinja II svetskog rata (* [[1916]])
* 5. 2. - [[Violette Szabo]], junakinja II svetskog rata (* [[1921]])
* [[13. 2.]] - [[Jovan Naumović]], general (* [[1879]])
* [[17. 2.]] - [[Gabrielle Weidner]], junakinja II svetskog rata (* [[1914]])
* [[21. 2.]] - [[Eric Liddell]], atleta (* [[1902]])
* 21. 2. - [[Shaban Polluzha]], balistički lider (* 1871)
* 21. 2. - [[Carl Patsch]], slavist, arheolog, historičar (* [[1865]])
* [[22. 1.]] - [[Else Lasker-Schüler]], književnica (* [[1869]])
* [[23. 2.]] - [[Aleksej Nikolajevič Tolstoj]], književnik (* [[1883]])
* [[25. 2.]] - [[Mário de Andrade]], književnik, fotograf (* [[1893]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* feb-mart - [[William Grover-Williams]], automobilista, pripadnik francuskog Otpora (* [[1903]])
* [[6. 3.]] - [[Milena Pavlović-Barili]], srpska slikarka (* [[1909]])
* [[10. 3.]] - [[Anka Pađen]], narodni heroj (* [[1924]])
* [[13. 3.]] - [[Miladin Popović]], organizator ustanka na Kosmetu (* [[1910]])
* [[20. 3.]] - [[Lord Alfred Douglas]], engleski pisac (* [[1870]])
* [[mart|ožujak]] - [[Anne Frank]], autorica poznatog &quot;''[[Dnevnik Anne Frank|Dnevnika Anne Frank]]''&quot; (* [[1929]].)
* [[26. 3.]] - [[David Lloyd George]], britanski političar (* [[1863]])
* 26. 3. - [[Boris Šapošnjikov]], maršal SSSR (* [[1882]])
* ca. 26. 3. - [[Tadamichi Kuribayashi]], japanski general (* [[1891]])

* [[6. 4.]] - [[Vladimir Perić Valter]], narodni heroj (* [[1919]])
* [[9. 4.]] - [[Wilhelm Canaris]], admiral, bivši šef Abwehra (* [[1887]])
* [[12. 4.]] - [[Franklin Delano Roosevelt]], američki predsednik (* [[1882]])
* [[16. 4.]] - [[Mihailo Avramović]], osnivač srpskog zadrugarstva
* [[18. 4.]] - [[Albert Haler]], hrvatski estetičar, esejist, kritičar, književni povjesničar (* [[1883]].)
* 18. 4. - [[Vilhelm od Vida]], nakratko knez Albanije (* [[1876]])
* [[21. 4.]] - [[Pavle Đurišić]], četnički vojvoda (* [[1907]])
* 21. 4. - [[Walter Model]], nemački feldmaršal (* [[1891]])
* ca. 21. 4. - [[Zaharije Ostojić]], četnički potpukovnik (* [[1907]])
* [[21. 4.]] - [[Boris Hanžeković]], atletičar (* [[1916]])
* [[23. 4.]] - [[Dimitrije Ljotić]], političar, kvisling (* [[1891]])
* [[28. 4.]] - [[Benito Mussolini]], fašistički lider Italije (* [[1883]])
* april - [[Mladen Lorković]], ustaški političar (* [[1909]])
* april - [[Mirko Lalatović]], major JVuO (* [[1904]])
* april - [[Josef Čapek]], češki slikar (* [[1887]])
* april - jun ? - [[Dragiša Vasić]], književnik, saradnik četničkog pokreta (* [[1885]])
* [[30. 4.]] - [[Adolf Hitler]], vođa Trećeg Reicha (* [[1889]])
* 30. 4. - [[Eva Braun]], Hitlerova supruga (* [[1912]])
* 30. 4. - [[Luisa Ferida]], glumica (* [[1914]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 5.]] - [[Fran Binički]], hrvatski svećenik, pisac (* [[1875]].)
* 1. 5. - [[Joseph Goebbels]], nacistički ministar propagande (* [[1897]])
** [[Magda Goebbels]] i njihovo [[Djeca Goebbelsovih|šestero djece]].
* [[2. 5.]] - [[Martin Bormann]], Hitlerov saradnik (* [[1900]])
* 2. 5. - [[Hans Krebs (general Wehrmachta)|Hans Krebs]], general Wehrmachta (* [[1898]])
* [[4. 5.]] - [[Fedor von Bock]], nemački feldmaršal (* [[1880]])
* [[8. 5.]] - [[Josef Terboven]], rajhskomesar Norveške (* [[1898]])
* maj - [[Milan Aćimović]], kvisling (* [[1898]])
* maj - [[Xhevdet Doda]], narodni heroj Jugoslavije (* [[1906]])
* [[23. 5.]] - [[Heinrich Himmler]], njemački nacistički političar i glavni šef SS-a (* [[1900]])

* [[2. 6.]] - [[Fjodor Mahin]] - Ataman, general JA (* 1882)
* [[6. 6.]] - [[Vladimir Arko]], hrvatski poduzetnik (* [[1888]])
* [[7. 6.]] - [[Mile Budak]], ustaški funkcionar (* [[1889]])
* [[8. 6.]] - [[Robert Desnos]], pesnik, nadrealista (* [[1900]])
* [[13. 6.]] - [[Minoru Ōta]], japanski admiral (* [[1891]])
* jun - [[Joanikije Lipovac]], mitropolit crnogorsko-primorski, sveštenomučenik (* [[1890]])
* lipanj - [[Ljudevit Jurak]], patolog, sudski medicinar (* [[1881]])
* [[16. 6.]] - [[Aris Veluhiotis]], vođa grčkog otpora iz ELAS (* [[1905]])
* [[18. 6.]] - [[Simon Bolivar Buckner Jr.]], američki general (* [[1886]])
* [[29. 6.]] - [[Mustafa Busuladžić]], bošnjački intelektualac (* [[1914]])
* [[30. 6.]] - [[Germogen Maksimov]], poglavar &quot;Hrvatske pravoslavne crkve&quot; († [[1861]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[5. 7.]] - [[Ademaga Mešić]], bivši doglavnik NDH (* [[1868]])
* [[8. 7.]] - [[Vaso Miskin Crni]], narodni heroj (* [[1916]])
* [[13. 7.]] - [[Ala Nazimova]], glumica (* [[1879]])
* [[17. 7.]] - [[Ernst Busch (feldmaršal)|Ernst Busch]], nemački feldmaršal (* [[1885]])
* [[19. 7.]] - [[Dragutin Gavrilović]], srpski i jugoslovenski oficir (* [[1882]])
* [[20. 7.]] - [[Paul Valéry]], pesnik (* [[1871]])
* [[30. 7.]] - [[Kerubin Šegvić]], povjesničar, svećenik (* [[1867]])

* [[2. 8.]] - [[Pietro Mascagni]], kompozitor (* [[1863]])
* [[8. 8.]] - [[Jakov Protazanov]], sovjetski filmski režiser i scenarista (* [[1881]])
* [[9. 8.]] - [[Branko Gašparević]], srpski kvisling (* [[1912]])
* [[10. 8.]] - [[Robert H. Goddard]], pionir raketa (* [[1882]])
* [[14. 8.]] - [[Vojislav Lukačević]], četnički potpukovnik (* [[1908]])
* [[16. 8.]] - [[Takijirō Ōnishi]], japanski admiral (* [[1891]])
* [[17. 8.]] - [[Dragutin Keserović]], četnički vojvoda (* [[1896]])
* [[18. 8.]] - [[Subhas Chandra Bose]], indijski nacionalista (* [[1897]])
* [[26. 8.]] - [[Franz Werfel]], književnik (* [[1890]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[3. 9.]] - [[Anton Webern]], austrijski kompozitor (* 1883.)
* [[24. 9.]] - [[Hans Geiger]], fizičar, pronalazač G. brojača (* [[1882]])
* [[26. 9.]] - [[Béla Bartók]], kompozitor (* [[1881]])

* [[13. 10.]] - [[Milton S. Hershey]], čokoladni tajkun (* [[1857]])
* [[15. 10.]] - [[Pierre Laval]], francuski kvisling (* [[1883]])
* [[24. 10.]] - [[Vidkun Quisling]], norveški političar, originalni ''kvisling'' (* [[1887]])
* [[25. 10.]] - [[Robert Ley]], šef nacističkog Nemačkog radničkog fronta (* [[1890]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[2. 11.]] - [[Petar Drapšin]], general JA, narodni heroj (* [[1914]])
* [[10. 11.]] - [[Sekula Drljević]], crnogorski nacionalista, kvisling (* [[1884]])
* [[11. 11.]] - [[Jerome Kern]], kompozitor popularne muzike (* [[1885]])
* novembar - [[Dragoslav Račić]], četnički pukovnik (* [[1905]])
* novembar - [[Sulejman Omerović]] - Car, potpukovnik JA, narodni heroj (* [[1923]])
* [[23. 11.]] - [[Ljubomir Ivanović]], slikar (* [[1882]])

* [[4. 12.]] - [[Tomas Hant Morgan]], osnivač genetike, nobelovac (* [[1866]])
* [[16. 12.]] - [[Fumimaro Konoe]], bivši japanski premijer (* [[1891]])
* [[21. 12.]] - [[George S. Patton]], američki general (* [[1885]])
* [[24. 12.]] - [[Rudolf Lüters]], njemački general (* [[1883]])
* [[25. 12.]] - [[Russell Gleason]], glumac (* [[1907]])
* [[28. 12.]] - [[Theodore Dreiser]], književnik (* [[1871]])

=== Kroz godinu ===
* [[Branko Tanazević]], arhitekta (* [[1876]])
* [[Dragomir Arambašić]], vajar (* [[1881]])
* [[Smail-aga Ćemalović]], političar (* [[1884]])
* [[Juraj Demetrović]], političar (* [[1885]])
* [[Philipp Popp]], zagrebački evangelički biskup (* [[1893]])
* [[Milorad Vukojičić]], osuđen i streljan za ratne zločine (* [[1917]])
* [[Walter Kraus]], austrijski slikar, žrtva Jasenovca (* [[1917]])
* [[Andrija Konc]], hrvatski pjevač (* [[1919]].)

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Wolfgang Pauli]] (otkriće principa isključenja, takođe nazvanog [[Paulijev princip isključenja|Paulijev princip]])
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Artturi Ilmari Virtanen]] (istraživanje i pronalasci u hemiji poljoprivrede i ishrane, naročito za [[AIV silaža|metod očuvanja krmiva]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Alexander Fleming]], [[Ernst Boris Chain]] i [[Howard Florey|Howard Walter Florey]] (otkriće [[penicilin]]a i njegovog lekovitog efekta u raznim infektivnim bolestima)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Gabriela Mistral]] (lirska poezija koja je, nadahnuta moćnim emocijama, učinila njeno ime simbolom idealističkih htenja čitavog latinoameričkog sveta)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Cordell Hull]] (&quot;otac [[Ujedinjene Nacije|Ujedinjenih Nacija]]&quot;)

== Takođe pogledati ==
* [[Kronologija Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]]
* [[Spisak osovinskih operacija u Jugoslaviji]]
* [[Spisak antipartizanskih operacija u NDH]]
* [[Hronologija ustaških zločina 1945.]]
* [[Hronologija četničkih zločina 1945. godine]]
* [[Povlačenje kolaboracionista u Treći Rajh]]

== Literatura/Spoljne veze ==
* Istorijska čitanka 4, Drugi svetski rat [http://www.pescanik.info/content/view/4618/171/]
* * [http://www.znaci.net/00001/53.htm Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945], događaji 1945, partizanska perspektiva: [http://www.znaci.net/00001/53_49.pdf januar], [http://www.znaci.net/00001/53_50.pdf februar], [http://www.znaci.net/00001/53_51.pdf mart], [http://www.znaci.net/00001/53_52.pdf april], [http://www.znaci.net/00001/53_53.pdf maj] (ima dosta slovnih grešaka).
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|1945}}

[[Kategorija:1940-e]]
[[Kategorija:20. vijek|45]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>bsfqw006op2bs9fpn70qqxteemm27wh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vijetnamski rat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3209</id>
    <revision>
      <id>41261771</id>
      <parentid>41181488</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:45:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zapamtime</username>
        <id>16408</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Kako opravdati svoje ratne zlocine</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="197437" xml:space="preserve">'''Opravdanost rata?'''

Ovo je bio zlocinacki rat USA po sistemu zavadi,podeli pa vladaj.Jedan od prvih ratova sa ogromnim zlocinima bez kazne koji su im se osladili do dana danasnjega.Vijetnamci su pobedili,nazalost mnogi drugi kao Koreanci nisu...i dan danas su podeljeni na Severnu i Juznu Koreju umesto da bude jedna Koreja.

'''Umetnost Opravdavanja Rata'''

Poenta price jeste kako americki kolonijalni neofasizam umotati u sarenu lazu i uz pomoc lazljivih medija izvrsiti nasilnu mobilizaciju ljudi za rat pod plastom odbrane USA... Danas brane USA i na srpskom Kosovu i sazreva vreme da se USA osude za sve zlocine bez kazne kojih je previse.{{Oružani sukob
|naziv=Vijetnamski rat
|dio=[[Indokineski ratovi|Indokineskih ratova]] tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]
|slika=[[Datoteka:VNWarMontage.png|310px]]
|opis slike=U smjeru kazaljke na satu (od gore lijevo): [[SAD|američke]] borbene operacije u Ia Drangu; pripadnici vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] brane [[Sajgon]] tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]] [[1968]]. godine; dva zrakoplova Douglas A-4C Shyhawks na putu za [[bombardiranje]] [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] nakon [[Incident u Tonkinškom zaljevu|Incidenta u Tonkinškom zaljevu]]; vojska Južnog Vijetnama zauzima Quảng Trị tokom Uskršnje ofanzive [[1972]]. godine; civili bježe od bitke za Quảng Trị 1972. godine; pokop 300 žrtava [[Masakr|masakra]] u Huếu [[1968]]. godine.
|datum=[[1. 11.]] [[1955]].&lt;ref group=A name=&quot;start date&quot; /&gt; - [[30. 4.]] [[1975]].&lt;br /&gt;(19 godina, 5 mjeseci, 4 sedmica i 1 dan)
|mjesto= [[Južni Vijetnam]], [[Sjeverni Vijetnam]], [[Kambodža]], [[Laos]]
|povod= 
|teritorij=Ujedinjenje Sjevernog i Južnog Vijetnama u jednu državu - [[Vijetnam]]
|ishod= Pobjeda Sjevernog Vijetnama
* povlačenje [[Američka vojska|američkih trupa]]
* preuzimanje ovlasti [[Komunizam|komunističke vlade]] u Južnom Vijetnamu, Laosu i Kambodži
* Južni Vijetnam ponovno se ujedinjuje sa Sjevernim Vijetnamom
|sukobljeni1='''[[Antikomunizam|Antikomunističke sile]]''':&lt;br /&gt;{{flag|Južni Vijetnam}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}&lt;br /&gt;{{flag|Južna Koreja}}&lt;br /&gt;{{flag|Tajland}}&lt;br /&gt;{{flag|Australija}}&lt;br /&gt;{{flag|Novi Zeland}}&lt;br /&gt;{{flag|Filipini}}&lt;ref name=&quot;ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.psywarrior.com/AlliesRepublicVietnam.html|title=ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM |accessdate=24. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;
|sukobljeni2='''[[Komunizam|Komunističke sile]]''':&lt;br /&gt;{{flag|Sjeverni Vijetnam}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:FNL Flag.svg|23px|border]] [[Việt Cộng]]&lt;br /&gt;{{flag|Kina}}&lt;br /&gt;{{flag|Sovjetski Savez}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjeverna Koreja}}
|sukobljeni3=
|zapovjednik1={{flagicon|SAD}} [[Lyndon B. Johnson]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[Richard Nixon]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[William Westmoreland]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[Creighton Abrams]]&lt;br /&gt;{{flagicon|Južni Vijetnam}} [[Nguyễn Văn Thiệu]]
|zapovjednik2={{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Le Duan]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Nguyen Chi Thanh]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Vo Nguyen Giap]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Van Tien Dung]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Tran Van Tra]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Ho Chi Minh]]
|zapovjednik3=
|jačina1=~1,830.000 (1968.)
|jačina2=~461.000 (1968.)
|jačina3=
|posljedice1= [[Datoteka:Flag of South Vietnam.svg|23px|border]] [[Južni Vijetnam|J. Vijetnam]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila:''' 195.000 - 430.000&lt;br /&gt;'''Mrtvih vojnika:''' 220.357 - 313.000&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 1 170 000&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[SAD]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 58.220&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 303.644&lt;br /&gt;{{flagicon|JKO}} [[Južna Koreja|J. Koreja]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 5099&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 10.962&lt;br /&gt;'''Nestalih:''' 4&lt;br /&gt;{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 500&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 3.129&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |title=Australian casualties in the Vietnam War, 1962–72 &amp;#124; Australian War Memorial |publisher=Awm.gov.au |accessdate=29. 6. 2013 |archivedate=2013-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130516081613/http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|NZL}} [[Novi Zeland]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 37&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 187&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vietnamwar.govt.nz/resources |title=Overview of the war in Vietnam &amp;#124; VietnamWar.govt.nz, New Zealand and the Vietnam War |publisher=Vietnamwar.govt.nz |date=16. 7. 1965. |accessdate=29. 6. 2013.}}&lt;/ref&gt;
|posljedice2= [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Datoteka:FNL Flag.svg|23px|border]] [[Sjeverni Vijetnam|SVI]]/[[Việt Cộng|NFL]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila:''' 50.000 - 65.000&lt;br /&gt;'''Mrtvih ili nestalih vojnika:''' 400.000 - 1,100.000&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 600.000&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|23px|border]] [[NR Kina]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 1.100&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 4200
|posljedice3='''Mrtvih Vijetnamskih civila:''' 245.000 – 4,000.000*&lt;br /&gt;'''Mrtvih [[Kmeri|Kambodžanskih]] civila:''' 200.000 - 300.000*&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila [[Lao narod|Lao naroda]]:''' 20.000 - 200.000*&lt;br /&gt;'''Ukupan broj civilnih žrtava:''' 465.000 - 2,500.000*&lt;br /&gt;'''Ukupan broj mrtvih:''' 1.102.000 - 3.886.026&lt;br/&gt; (* = procjena)
|bilješke=
}}

'''Rat u Vijetnamu''' ([[Vijetnamski jezik|vijetnamski]]: ''Chiến tranh Việt Nam'', poznat i pod nazivom ''Drugi indokineski rat''&lt;ref&gt;{{cite web|author=Factasy |url=http://www.prlog.org/10118782-the-vietnam-war-or-second-indochina-war.html |title=The Vietnam War or Second Indochina War |publisher=PRLog |accessdate=29. 6. 2013.}}&lt;/ref&gt;, a u [[Vijetnam|Vijetnamu]] poznat pod nazivima ''Rat za otpor protiv Amerike'' ili jednostavnije ''Američki rat'') je bio [[Rat|oružani sukob]] u eri [[Hladni rat|Hladnog rata]] koji se odvijao na prostorima država Vijetnama, [[Laos|Laosa]] i [[Kambodža|Kambodže]] u razdoblju od [[1. 11.]] [[1955]]. godine{{#tag:ref|Zbog rane prisutnosti [[Američka vojska|američkih trupa]] u [[Vijetnam|Vijetnamu]] datum početka Vijetnamskog rata i danas je diskutabilan. Godine [[1998]]. nakon detaljnog pregleda od strane Ministarstva obrane SAD-a i kroz napore obitelji Richarda B. Fitzgibbona Jr., službeni datum početka Vijetnamskog rata prema Vladi SAD-a je promijenjen [[1. 11.]] [[1955]]. godine.&lt;ref name=&quot;DoD p. &quot;&gt;{{harvnb|DoD|1998.|str.=}}&lt;/ref&gt; Službeni dokumenti vlade SAD-a navode datum 1. 11. 1955. godine kao početak &quot;Vijetnamskog sukoba&quot; zbog toga što je ovaj datum označio trenutak kada je američka vojna savjetodavna jedinica u [[Indokina|Indokini]] (odaslana iz [[Jugoistočna Azija|jugoistične Azije]] pod naredbom [[Harry S. Truman|predsjednika Trumana]]) bila reogranizirana u specifičnu jedinicu, a osnovana je i posebna Vijetnamska vojna savjetodavna jedinica.&lt;ref name = &quot;Lawrence 2009 20&quot;&gt;{{Harvnb|Lawrence|2009.|str.=20}}.&lt;/ref&gt;

Ostali datumi početka sukoba uključuju događaje kada je [[Hanoi]] ovlastio snage [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkonga]] u Južnom Vijetnamu da započnu s manjim pobunama u decembru [[1956]]. godine,&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67&quot;&gt;{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}.&lt;/ref&gt; dok neki smatraju datum [[26. 9.]] [[1959]]. godine kao službeni početak rata kada se odvila prva bitka između Vietkonga i vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]].&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot;&gt;[http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960], The Pentagon Papers (Gravel Edition), Volume 1, Chapter 5, (Boston: Beacon Press, 1971), Section 3, str. 314. – 346.; International Relations Department, Mount Holyoke College.&lt;/ref&gt;
|group=&quot;A&quot;|name=&quot;start date&quot;}} pa sve do pada [[Sajgon|Sajgona]] [[30. 4.]] [[1975]]. godine. Taj rat zapravo je nastavak [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] (1946–1954), a vodio se između [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] - čiji su saveznici bili tadašnji [[Sovjetski Savez]], [[Kina]] i ostale [[Komunistička država|komunističke države]] - te vlade [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] - čiji su najjači saveznik bile [[Sjedinjene Američke Države]] i druge [[Antikomunizam|antikomunističke zemlje]].&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=Encyclopædia Britannica |title=Vietnam War |quote=U međuvremenu su SAD sa svojom demoraliziranom vojskom i izrazito podijeljenim građanstvom započele proces mirenja s porazom u svojem najdužem i najkontroverzinijem ratu do tada |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/628478/Vietnam-War |accessdate=5. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong)]] koja je surađivala sa Sjevernim Vijetnamom učestalo je vodila [[gerilski rat]] protiv antikomunističkih snaga u regiji dok je vojska Sjevernog Vijetnama ulazila u konvencionalnije sukobe i često slala satnije s velikim brojem vojnika u bitke. 

Kako je rat trajao tako se uloga Vietkonga smanjivala, a uloga vojske Sjevernog Vijetnama povećavala. Američke snage i snage Južnog Vijetnama oslanjale su se na svoju zračnu superiornost i veliku borbenu moć zahvaljujući kojoj su pronalazili i uništavali razne operacije uključujući pješadiju, [[Artiljerija|artiljeriju]] i zračne napade. Tokom rata, SAD su se koristile strategijom [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama, a kao posljedica toga zračni prostor te države postao je najstrože branjeno područje u svijetu.

Američka vlada gledala je na američko uplitanje u rat kao na sprečavanje razvoja [[Komunizam|komunizma]] u Sjevernom Vijetnamu. To je bio dio veće strategije čiji je cilj bio spriječiti razvoj komunizma općenito. Prema američkoj domino teoriji, kada bi jedna zemlja postala komunistička, ostale zemlje regije bi je slijedile, a američka politika smatrala je komunističku prevlast nad cijelim Vijetnamom neprihvatljivom. S druge strane, vlada Sjevernog Vijetnama i Vietkong borili su se za ujedinjenje Vijetnama pod komunističkom vladavinom. Oni su na sukob gledali kao na kolonijalni rat kojeg su u početku morali voditi s [[Francuska|Francuskom]], a nakon toga sa SAD-om budući je Francusku podupirala vlada SAD-a, a kasnije i Južni Vijetnam koju su smatrali američkom [[Marionetska država|marionetskom državom]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Digital History, Steven Mintz |url=http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |title=The Vietnam War |publisher=Digitalhistory.uh.edu |accessdate=31. 10. 2011 |archivedate=2011-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111030062649/http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Od [[1950]]. godine američki vojni savjetnici počeli su dolaziti u područje koje je tada bilo poznato kao [[Francuska Indokina]]. Ranih [[1960-ih]] godina američka umiješanost u sukob je eskalirala sa utrostručenjem vojnih trupa [[1961]]. te ponovno [[1962]]. godine.&lt;ref&gt;[http://25thaviation.org/facts/id430.htm Vietnam War Statistics and Facts 1], 25th Aviation Battalion website.&lt;/ref&gt; Nakon [[Incident u Tonkinškom zaljevu|incidenta u Tonkinškom zaljevu]] [[1964]]. godine tokom kojeg se američki vojni brod sukobio s brzim gliserima Sjevernog Vijetnama, a nakon kojeg je donijeta Rezolucija o Tonkinškom zaljevu koja je [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] dala autorizaciju za povećanje vojne prisutnosti SAD-a u tom području, broj trupa SAD-a ponovno je povećan. Redovne američke borbene jedinice raspoređivane su od [[1965]]. godine. Operacije su prešle međunarodne granice: pogranična područja Laosa i Kambodže američke snage učestalo i snažno su bombardirale pogotovo na vrhuncu svoje umiješanosti u sukob [[1968]]. godine, iste godine kada su komunističke snage započele sa velikom [[Ofanziva Tet|Ofanzivom Tet]]. Ta ofanziva čiji je cilj bio svrgnuti vladu Južnog Vijetnama pokazala se neuspješnom, ali označila je prekretnicu rata budući je od tada američka javnost počela ozbiljno sumnjati u izjave svoje vlade o uspješnom progresu rata.

Američka razočaranost ratom dovela je do velikog povlačenja američkih kopnenih snaga kao dio politike poznate pod nazivom ''Vijetnamizacija'' čiji je cilj bio okončanje američke umiješanosti u rat te prebacivanje borbe s komunistima na južne Vijetnamce. Unatoč [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz|Pariza]] kojeg su potpisale sve zaraćene strane u januaru [[1973]]. godine, sukobi su se nastavili. U SAD-u i većem dijelu zapadnog svijeta razvio se veliki antiratni pokret. Taj pokret postao je dijelom [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 1960-ih]] godina.

Direktna američka umiješanost u sukob službeno je završila [[15. 8.]] [[1973]]. godine kao rezultat novog zakona ''Case-Church'' kojeg je donio i proveo [[Kongres SAD-a|američki Kongres]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=457, 461ff}}.&lt;/ref&gt; Nakon što su u aprilu 1975. godine snage Sjevernog Vijetnama zauzele Sajgon, sukob je službeno okončan, a sljedeće godine Sjeverni i Južni Vijetnam postali su ujedinjeni. Tokom rata ljudski gubitci na svim stranama [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|bili su masovni]]. Procjenjuje se da se broj poginulih Vijetnamaca (vojnika i civila) kreće između 800.000&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;&gt;Charles Hirschman et al., [http://faculty.washington.edu/charles/new%20PUBS/A77.pdf &quot;Vietnamese Casualties During the American War: A New Estimate,&quot;] Population and Development Review, decembar 1995.&lt;/ref&gt; i 3,100.000.&lt;ref name=&quot;AP&quot;&gt;Associated Press, 3. 4. 1995., &quot;Vijetnam kaže da je u borbi za sjever poginulo 1,100.000 ljudi.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated3&gt;{{cite news |title=20 Years After Victory, Vietnamese Communists Ponder How to Celebrate |first=Philip |last=Shenon |url=http://www.nytimes.com/1995/04/23/world/20-years-after-victory-vietnamese-communists-ponder-how-to-celebrate.html |date=23. 4. 1995. |newspaper=[[The New York Times]] |accessdate=24. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482| date=23. 4. 2008.|accessdate=5. 1. 2013.}}&lt;/ref&gt; Uz to procjenjuje se da je poginulo 200.000 do 300.000 [[Kmeri|Kmera]]&lt;ref name=&quot;Heuveline, Patrick 2001&quot;&gt;Heuveline, Patrick (2001). &quot;The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia.&quot; In ''Forced Migration and Mortality'', eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Sliwinski 1995&quot;&gt;{{Harvnb|Sliwinski|1995.}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Banister, Judith 1993&quot;&gt;Banister, Judith, and Paige Johnson (1993.). &quot;After the Nightmare: The Population of Cambodia.&quot; In ''Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community'', ed. Ben Kiernan. New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.&lt;/ref&gt;, 20.000 do 200.000 pripadnika [[Lao narod|Lao naroda]]&lt;ref&gt;Warner, Roger, ''Shooting at the Moon'' (1996.), str. 366, procjenjuje 30,000 Hmong.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obermeyer, &quot;Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia&quot;, ''British Medical Journal'', 2008., procjenjuje ukupno 60,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lomperis&quot;&gt;T. Lomperis, ''From People's War to People's Rule'', (1996.), procjenjuje 35,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Small, Melvin &amp; Joel David Singer, ''Resort to Arms: International and Civil Wars 1816–1980'', (1982.), procjenjuje 20.000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taylor, Charles Lewis, ''The World Handbook of Political and Social Indicators'', procjenjuje 20,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Stuart-Fox 1997 144&quot;&gt;{{Harvnb|Stuart-Fox|1997|p=[http://books.google.com/books?id=8VvvevRkX-EC&amp;pg=PA144 144]}}, koji procjenjuje 200,000 žrtava do 1973.&lt;/ref&gt; te preko 58.000 američkih vojnika.{{#Tag:Ref|Brojke od 58.220 i 303.644 ubijenih i ranjenih američkih vojnika dolazi iz odjela za statističku analizu [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]], Ministarstva ratnih veterana iz maja [[2010]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |date=26. 2. 2010. |title=America's Wars |url=http://www1.va.gov/opa/publications/factsheets/fs_americas_wars.pdf |publisher=Department of Veterans Affairs | date=maj 2010. }}&lt;/ref&gt; kongresnog istraživačkog centra, listi i statistika o žrtvama američkih ratnih i vojnih operacija od [[26. 2.]] 2010. godine&lt;ref&gt;{{cite web |date=26. 2. 2010. |title=American War and Military Operations: Casualties: Lists and Statistics |url=http://www.fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf |author1=Anne Leland |author2=Mari–Jana &quot;M-J&quot; Oboroceanu |publisher=[[Congressional Research Service]]}}&lt;/ref&gt; i knjige ''Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant''.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Lawrence|2009.|str=65., 107., 154., 217.}}&lt;/ref&gt; Neki drugi izvori barataju drugačijim brojkama (npr. u [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] iz 2005./2006. godine ''Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945. - 1975.'' sveukupan broj američkih žrtava iznosi 58.159,&lt;ref name=&quot;aaron&quot;&gt;{{cite video |people = Aaron Ulrich (editor); Edward FeuerHerd (producer and director) |date=2005 &amp; 2006 |title = Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945–1975 |format = Box set, Color, Dolby, DVD-Video, Full Screen, NTSC, Dolby, Vision Software |medium = Documentary |publisher = Koch Vision |time = 321 minute |isbn = 1-4172-2920-9 }}&lt;/ref&gt; dok u [[Knjiga|knjizi]] ''Vietnam Sons'' iz 2007. godine piše da je sveukupan broj američkih žrtava bio 58,226).&lt;ref&gt;Kueter, Dale. ''Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended.''  AuthorHouse (21. 3. 2007.). ISBN 978-1425969318&lt;/ref&gt;|name=USd&amp;w|group=A}}

== Nazivi sukoba ==
Ratni sukob u Vijetnamu ima nekoliko različitih imena. Najčešći u upotrebi na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] je ''Vijetnamski rat'' ili ''Rat u Vijetnamu'' odnosno ''Vietnam War'' na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Rat se također naziva i ''Drugim indokineskim ratom'' te ''Vijetnamskim konfliktom''.

Budući se u samoj [[Indokina|Indokini]] dogodilo nekoliko različitih sukoba, ovaj rat je prvenstveno poznat po imenima njegovih protagonista kako bi ga se razlikovalo od ostalih.&lt;ref&gt;Moore, Harold. G and Joseph L. Galloway ''We Are Soldiers Still: A Journey Back to the Battlefields of Vietnam'' (str. 57).&lt;/ref&gt; Na [[Vijetnamski jezik|vijetnamskom jeziku]] rat je poznat pod imenom ''Kháng chiến chống Mỹ'' (''Rat za otpor protiv Amerike''). Također je poznat i pod nazivom ''Chiến tranh Việt Nam'' (''Vijetnamski rat'').&lt;ref&gt;{{cite web|title=Asian-Nation: Asian American History, Demographics, &amp; Issues:: The American / Viet Nam War|quote=The Viet Nam War is also called 'The American War' by the Vietnamese |url=http://www.asian-nation.org/vietnam-war.shtml |accessdate=18. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;

Primarne sukobljene strane u ratu su s jedne strane bile vojska Republike Vijetnam i [[Američka vojska|američka vojska]] te, s druge strane, narodna vojska Vijetnama (najčešće nazivana vojska [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]) i [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]], južno-vijetnamska [[Komunizam|komunistička]] [[Gerila|gerilska vojska]]. 

== Pozadina sukoba do 1949. godine ==
[[Francuska]] je kasnih [[1850-ih]] godina započela s okupiranjem [[Indokina|Indokine]], a situacija se smirila tek [[1893]]. godine.&lt;ref&gt;Ooi, Keat Gin. ''[http://books.google.com/?id=QKgraWbb7yoC&amp;pg=PA520 Southeast Asia: a historical encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor]''. ABC-CLIO; 2004. ISBN 978-1-57607-770-2. str. 520.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rai, Lajpat. ''[http://books.google.com/?id=QQ_nS6pTlDgC&amp;pg=PA22 Social Science]''. FK Publications; ISBN 978-81-89611-12-5. str. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dommen, Arthur J.. ''[http://books.google.com/?id=MauWlUjuWNsC&amp;pg=PA4 The Indochinese experience of the French and the Americans: nationalism and communism in Cambodia, Laos, and Vietnam]''. Indiana University Press; 2001. ISBN 978-0-253-33854-9. str. 4–19.&lt;/ref&gt; Prema mirovnom sporazumu Huế iz [[1884]]. godine Francuska je ustanovila kolonijalnu vlast nad [[Vijetnam|Vijetnamom]] sljedećih sedam [[Desetljeće|dekada]]. Unatoč vojnom otporu, do [[1888]]. godine područja današnjih država [[Kambodža|Kambodže]] i Vijetnama postala su francuska kolonija pod imenom [[Francuska Indokina]] ([[Laos]] je kasnije također postao dijelom te kolonije).&lt;ref name = &quot;Neale 2001 3&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=3}}.&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda oformilo se nekoliko različitih vijetnamskih pokreta otpora poput ''Vijetnamske nacionalističke stranke'' koja je pokrenula propalu pobunu ''Yên Bái'' [[1930]]. godine, ali nitko nije bio uspješan sve do pojave [[Viet Minh|Viet Minha]], organizacije osnovane [[1941]]. godine koju je kontrolirala [[Komunistička stranka Vijetnama]], a koju su zajednički financirale SAD i [[Kuomintang]] u svojoj borbi profiv japanske okupacije.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 17&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str=17}}.&lt;/ref&gt;{{#tag:Ref|''Vijetnamska nacionalistička stranka'' osnovana je ranije u [[Nanjing|Nanjingu]] ([[Kina]]) u nekom trenutku između augusta [[1935]]. i početka [[1936]]. godine kada su nekomunistička Vijetnamska nacionalistička stranka koju je vodio Nguyễn Thái Học, neki članovi Komunističke stranke Vijetnama i nekoliko drugih vijetnamskih nacionalističkih stranaka oformili anti-imperijalističku ujedinjenu organizaciju. Ova organizacija je, međutim, vrlo brzo prestala s radom, a oživio ju je ICP pod vodstvom [[Ho Ši Min|Ho Ši Mina]] [[1941]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Sophie Quinn-Judge|title=Ho Chi Minh: the missing years, 1919–1941|url=http://books.google.com/?id=knErjpiKxQoC&amp;pg=PA212|year=2003|publisher=C. Hurst|isbn=978-1-85065-658-6|pages=212. – 213.}}&lt;/ref&gt;|group=A}}

Godine [[1940]]., tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Njemačka]] je porazila Francusku. Francuska država (u to vrijeme poznata pod nazivom [[Višijska Francuska]]) bila je [[marionetska država]] [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]]. Francuske kolonijalne vlasti u Francuskoj Indokini brzo su se podložile Višijskom režimu. U septembru 1940. godine, [[Japan]] je napao Indokinu. Nakon prekida ratovanja i početka japanske okupacije, francuske kolonijalne vlasti počele su surađivati s Japanom. Iako je Francuska nastavila voditi poslove u Indokini, u konačnici se sva moć odlučivanja nalazila u rukama Japanaca.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 17&quot;/&gt;

Koalicija Viet Minh osnovana je kao organizacija koja će se boriti za [[neovisnost]] od Francuske, ali koja se također protivila i japanskoj okupaciji [[1945]]. godine iz istih razloga. [[SAD]] i Kuomintang podupirali su koaliciju u njihovoj borbi protiv Japana.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 42&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA42 42]}}&lt;/ref&gt; Međutim, u početku nisu imali dovoljno vojne snage kako bi se upuštali u prave bitke. Za vođu Viet Minha, [[Ho Ši Min|Ho Ši Mina]] sumnjalo se da je [[Komunizam|komunist]] pa ga je Kuomintang pritvorio na godinu dana.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brocheux|2007.|str.=198}}&lt;/ref&gt;

Dvostruka okupacija Indokine od strane Francuske i Japana nastavila se sve dok njemačke trupe nisu bile izbačene iz Francuske pa su kolonijalne vlasti Francuske Indokine započele tajne razgovore sa slobodnim Francuzima. Bojeći se da više neće moći vjerovati francuskoj vlasti, japanska vojska zarobila je francuske vlasti i snage dana [[9. 3.]] 1945. godine&lt;ref name = &quot;Neale 2001 18&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18}}.&lt;/ref&gt; i kreirala marionetsku državu [[Vijetnamsko carstvo]] pod vladavinom Baoa Đaija. 

Tokom 1944. i 1945. godine [[Sjeverni Vijetnam]] pogodila je [[Masovna glad|masovna glad]] uslijed kombinacije lošeg vremena i francusko-japanske eksploatacije (Francuska Indokina trebala je opskrbljivati Japan [[Žito|žitom]]).&lt;ref&gt;{{cite news |first= David |last=Koh |url= http://mailman.anu.edu.au/pipermail/hepr-vn/2008-August/000188.html |date=21. 8. 2008.|title=Vietnam needs to remember famine of 1945 |newspaper=The Straits Times |location =Singapore }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je u to vrijeme od gladi umrlo između 400.000 i 2,000.000 ljudi&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;/&gt; (od sveukupne populacije od 10,000.000 ljudi na tom području).&lt;ref name = &quot;Neale 2001 18_19&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18.–9.}}.&lt;/ref&gt; Iskoristivši administracijsku rupu&lt;ref name=&quot;Kolko, Gabriel page 36&quot;&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=36}}.&lt;/ref&gt; koja je nastala francuskim zarobljeništvom, organizacija Viet Minh je u martu 1945. godine nagovorila stanovništvo da započne s pljačkanjem skladišta hrane te odbijanjem plaćanja poreza.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 19&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=19}}.&lt;/ref&gt; Sve to rezultiralo je pljačkom između 75 i 100 skladišta.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=20}}.&lt;/ref&gt; Ova pobuna protiv masovne gladi i vlasti koja je dijelom bila odgovorna za njezin nastanak učvrstila je popularnost Viet Minha pa su u tom periodu prikupili izrazito veliki broj članova.&lt;ref name=&quot;Kolko, Gabriel page 36&quot;/&gt;

Dana [[22. 8.]] 1945. godine, nakon japanske [[Kapitulacija|kapitulacije]], agenti Ureda za strateške usluge Archimedes Patti i Carleton B. Swift Jr. u pratnji predstavnika francuske vlade Jeana Saintenyja došli su u [[Hanoi]] na milosnu misiju kako bi oslobodili zarobljene francuske vojnike.&lt;ref&gt;Interview with Carleton Swift, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-9dc948-interview-with-carleton-swift&lt;/ref&gt; Iako su se japanske trupe neslužbeno predale (službena kapitulacija dogodit će se [[2. 9.]] 1945. godine u [[Tokio|Tokiju]]) oni su još uvijek bili jedina sposobna snaga koja je mogla održavati zakon i red pa su ostali na vlasti te zatvorili francuske kolonijalne trupe i Saintenyja. 

Tokom mjeseca [[august]]a japanske trupe ostale su neaktivne pa su Viet Minh i ostale nacionalističke skupine preuzele javne zgrade i oružja čime je započela revolucija. Agenti Ureda za strateške usluge nekoliko su se puta sastali sa Ho Ši Minom i drugim članovima Viet Minha tokom ovog razdoblja&lt;ref&gt;Interview with Archimedes L. A. Patti, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-bf3262-interview-with-archimedes-l-a-patti-1981&lt;/ref&gt;, a dana 2. 9. 1945. godine Ho Ši Min je pred mnoštvom od 500.000 ljudi u Hanoiju proglasio ustanovljenje [[Sjeverni Vijetnam|Demokratske Republike Vijetnam]].&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Na početku svog govora Ho Ši Min je parafrazirao [[Ustav SAD-a|američki Ustav]]: &quot;Svi ljudi rođeni su jednakima. Kreator nam je svima dao nepovrediva prava: pravo na život, pravo na slobodu i pravo na ostvarenje sreće.&quot;&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt;

Revolucijom iz augusta Viet Minh je preuzela vlast u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Prema Gabrielu Kolku, Viet Minh je uživala veliku potporu javnosti&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=37}}.&lt;/ref&gt;, premda je Arthur J. Dommen upozoravao na &quot;romantični pogled&quot; njihovog uspjeha: &quot;Viet Minhovo korištenje terora je bilo sistematsko... Stranka je sastavila listu onih koji su trebali biti smaknuti bez čekanja.&quot;&lt;ref&gt;Dommen, Arthur J. (2001), ''The Indochinese Experience of the French and the Americans'', Indiana University Press, str. 120. &quot;Prema jednoj procjeni, masakrirano je oko 15.000 nacionalista&quot; u ljeto 1946. godine (str. 154). Uz to, do kraja [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] &quot;organizacija [[Viet Minh]] ubila je od 100.000 do 150.000 civila&quot; (str. 252).&lt;/ref&gt; Nakon poraza u ratu, japanska imperijalistička vojska dala je Vijetnamcima oružje, a službenike Višijske Francuske i njezine vojne zapovjednike držala je u zatočeništvu mjesec dana nakon kapitulacije. Viet Minh je regrutirala više od 600 japanskih vojnika i dala im zadatak obučiti Vijetnamske vojnike ili nad njima zapovijedati.&lt;ref&gt;{{cite web|title=ベトナム独立戦争参加日本人の事跡に基づく日越のあり方に関する研究|work = 井川 一久|publisher = Tokyo foundation|url = http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2005/01036/pdf/0001.pdf |date = oktobar 2005.|accessdate =10. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=日越関係発展の方途を探る研究 ヴェトナム独立戦争参加日本人―その実態と日越両国にとっての歴史的意味―|work = 井川 一久|publisher = Tokyo foundation|url = http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2006/00197/pdf/0001.pdf |date = maj 2006.|accessdate =10. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RE-OCCUPATION OF FRENCH INDO-CHINA.jpg|thumb|upright|left|Japanski mornarički časnik predaje svoj mač britanskom poručniku u [[Sajgon|Sajgonu]] [[13. 9.]] [[1945]]. godine.]]
Međutim, saveznici koji su izašli kao pobjednici u Drugom svjetskom ratu - [[Velika Britanija]], Sjedinjene Države i [[Sovjetski Savez]] - složili su se jednoglasno da područje i dalje pripada Francuskoj.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Budući da Francuzi nisu imali snage odmah preuzeti Vijetnam, saveznici su se složili da će Britanske snage okupirati južni dio, dok će Kuomintang doći sa sjevera.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Trupe Kuomintanga ušle su u zemlju sjeverno od 16. paralele dana [[14. 9.]] 1945. godine kako bi razoružale japanske trupe.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=8}}&lt;/ref&gt; Kada su se Britanske trupe iskrcale na jugu, naoružale su zarobljene francuske snage kao i dio japanskih trupa koje su kapitulirale, a sve u svrhu ponovnog zauzimanja južnog Vijetnama budući to nisu mogle učiniti same.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 20&quot;/&gt;

Na nagovor Sovjetskog Saveza, Ho Ši Min je u početku pokušao pregovarati s Francuzima koji su polako počinjali ponovno preuzimati kontrolu nad područjem.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 24&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=24}}.&lt;/ref&gt; U januaru [[1946]]. godine organizacija Viet Minh pobijedila je na izborima diljem središnjeg i sjevernog Vijetnama.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 23_24&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=23–4}}.&lt;/ref&gt; Dana [[6. 3.]] 1946. godine Ho je potpisao sporazum kojim dopušta francuskim snagama da zamijene snage Kuomintanga u zamjenu za francusko priznavanje Demokratske Republike Vijetnam kao &quot;slobodne&quot; republike unutar francuske unije.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vietnamgear.com/March6agreement.aspx |title=Franco-Vietnam Agreement of March 6th, 1946 |publisher=Vietnamgear.com |date=6. 3. 1946.|accessdate=29. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent2.htm |title=Pentagon Papers, Gravel Edition, Chapter !, Section 2 |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=29. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Francuzi su došli u Hanoi u martu, a u novembru iste godine svrgnuli su i protjerali organizaciju Viet Minh iz grada.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 24&quot; /&gt; Britanske snage napustile su područje [[26. 3.]] 1946. ostavivši Vijetnam u potpunosti u rukama Francuza.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Peter Dennis|title=Troubled days of peace: Mountbatten and South East Asia command, 1945. – 46.|url=http://books.google.com/?id=Inu7AAAAIAAJ&amp;pg=PA179|year=1987.|publisher=Manchester University Press ND|isbn=978-0-7190-2205-0|page=179}}&lt;/ref&gt; Uskoro poslije toga, Viet Minh je započela s [[Gerilski rat|gerilskim ratom]] protiv francuskih vojnih jedinica i tako je započeo [[Prvi indokineski rat]].

Rat se uskoro proširio na Laos i Kambodžu gdje su komunisti prema modelu Viet Minha organizirali pokrete [[Pathet Lao]] i ''Khmer Serei''.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 25&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=25}}.&lt;/ref&gt; U to je vrijeme u svijetu započela era [[Hladni rat|Hladnog rata]] što je, pak, značilo nemogućnost ponovnog zbližavanja velikih zapadnih sila i Sovjetskog Saveza - donedavnih saveznika u Drugom svjetskom ratu. Borba Viet Minha bila je otežana zbog nedostatka oružja; ova situacija promijenila se [[1949]]. godine kada je [[Komunistička stranka Kine]] pobijedila u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] te bila slobodna opskrbiti oružjem svoje saveznike u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 25&quot;/&gt;

== Odlazak Francuza (1950–1954) ==
U [[januar]]u [[1950]]. godine [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] priznali su [[Sjeverni Vijetnam|Demokratsku Republiku Vijetnam]] sa sjedištem u [[Hanoi|Hanoiju]] kao legitimnu vladu [[Vijetnam|Vijetnama]]. Sljedećeg mjeseca [[SAD]] i [[Velika Britanija]] priznale su kao legitimnu vijetnamsku vladu Državu Vijetnam sa sjedištem u [[Sajgon|Sajgonu]] koja se nalazila pod patronatom [[Francuska|Francuske]], a na čijem je čelu bio bivši car Bao Đai.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=377–9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Vietnam War Seeds of Conflict 1945 – 1960|url=http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html|publisher=The History Place|accessdate=13. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Korejski rat]] koji je započeo u junu 1950. godine uvjerio je mnoge u [[Washington|Washingtonu]] da je rat u [[Indokina|Indokini]] bio primjer [[Komunizam|komunističkog širenja]] pod vodstvom Sovjetskog Saveza.&lt;ref&gt;''Pentagon Papers'', Gravel, ed, Chapter 2, 'U.S. Involvement in the Franco-Viet Minh War', str. 54.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:French indochina 1953 12 1.png|thumb|left|Francuski vojnici bore se protiv [[Viet Minh|Viet Minha]] [[1952]]. godine.]]
U julu 1950. godine kineski vojni savjetnici započeli su pomagati [[Viet Minh|Viet Minhu]].&lt;ref name=&quot;OtherSide14&quot;&gt;Ang, Cheng Guan, ''The Vietnam War from the Other Side'', str. 14. Routledge (2002.).&lt;/ref&gt; Njihovo oružje, stručnost i radna disciplina preobratili su Viet Minh iz gerilske postrojbe u regularnu vojsku.&lt;ref name=&quot;HistoryPlace&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |title = The History Place – Vietnam War 1945–1960 |accessdate =11. 6. 2008.}}&lt;/ref&gt; U septembru iste godine, SAD su oformile vojnu savjetodavnu jedinicu kao odgovor na francuski poziv za pomoć i savjete u vezi strategije, kao i za obučavanje vijetnamskih vojnika.&lt;ref name = &quot;Herring 2001 18&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001.|str.=18}}.&lt;/ref&gt; Do [[1954]]. godine, SAD su potrošile bilijun [[Američki dolar|dolara]] pomažući francuskim vojnim naporima na taj način pokrivši gotovo 80% ukupnog troška rata.&lt;ref&gt;Zinn, ''A People's History of the United States'', str. 471.&lt;/ref&gt;

Tokom ovog razdoblja Francuzi i Amerikanci također su razgovarali i o mogućnosti korištenja tri [[Taktičko nuklearno oružje|taktička nuklearna oružja]], ali izvještaji o tome koliko su ti razgovori bili ozbiljni i između koga su se odvijali i danas su samo insinuacije.&lt;ref name=&quot;Ten Thousand Day War 1981, page 57&quot;&gt;Vietnam The Ten Thousand Day War, Thames 1981, Michael Maclear, str. 57.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.com/?id=seXWfsD46QQC&amp;pg=PA263 Vietnam at War: The History: 1946–1975], ISBN 978-0-19-506792-7, str. 263.&lt;/ref&gt; Prema jednoj verziji plana tzv. ''Operacije Strvinar'' (eng. ''Operation Vulture''), Amerikanci bi iz svojih baza u regiji poslali 60 [[B-29 Superfortress|bombardera B-29]] te još dodatnih 150 [[Borbeni zrakoplovi|borbenih zrakoplova]] s obližnje flote kako bi bombardirali pozicije zapovjednika Viet Minha [[Võ Nguyên Giáp|Võa Nguyêna Giápa]]. Plan je uključivao opciju korištenja tri atomska oružja koja bi se bacila na navedene pozicije. Admiral Arthur W. Radford, tadašnji predstojnik američkog združnog stožera, dao je svoju potporu korištenju nuklearnog oružja. Američki borbeni zrakoplovi B-29, [[B-36 Peacemaker|B-36]] i B-47 mogli su izvršiti nuklearni napad kao i nosač zrakoplova iz američke flote.&lt;ref name=AirForceMagazine&gt;[http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2004/August%202004/0804dien.aspx Dien Bien Phu], Air Force Magazine 87: 8. 8. 2004.&lt;/ref&gt;

Američki nosači zrakoplova došli su u [[Tonkinški zaljev]] tokom razgovora o korištenju nuklearnog oružja te od tamo slali zrakoplove u izviđanje iznad grada [[Điện Biên Phủ]]. Prema tadašnjem [[Potpredsjednik SAD|Potpredsjedniku SAD-a]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]], plan je uključivao da članovi združnog stožera naprave nacrt korištenja tri mala taktička nuklearna oružja kao pomoć Francuzima.&lt;ref name=&quot;Ten Thousand Day War 1981, page 57&quot;/&gt; Nixon, tzv. &quot;ratni jastreb&quot; za Vijetnam, predložio je da će SAD vjerojatno morati &quot;slati svoje dečke&quot;.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 76&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999.|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA76 76]}}&lt;/ref&gt; Tadašnji [[Predsjednik SAD-a]] [[Dwight D. Eisenhower]] smatrao je da se Amerika ne bi trebala miješati u sukob bez Britanske potpore koji su u to vrijeme bili protiv takvog plana.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 76&quot;/&gt; U konačnici, uvjeren da su politički rizici preveliki u odnosu na mogući dobitak, Eisenhower je odbio mogućnost nuklearne intervencije. Eisenhower je bio general s pet zvjezdica i bio je izrazito oprezan u vezi miješanja SAD-a u rat u [[Azija|Aziji]].&lt;ref&gt;[http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&amp;pg=PA67 The U.S. Navy: a history], Naval Institute Press, 1997., Nathan Miller, ISBN 978-1-55750-595-8, str. [http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&amp;pg=PA67 67. – 68.].&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je Viet Minh dobila krucijalnu potporu od Sovjetskog Saveza i Kine. Kineska potpora tokom [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] 1950. godine omogućila je slanje namirnica iz Kine direktno u Vijetnam. Tokom cijelog trajanja sukoba, američke obavještajne službe bile su skeptične oko francuskih šansi za uspjeh.&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers.'' Gravel, ed. vol. 1, str. 391. – 404.&lt;/ref&gt;

[[Opsada Điện Biên Phủa]] označila je kraj francuske uključenosti u Indokini. Giapove snage Viet Minha snažno su porazile francusku vojsku pa se [[7. 5.]] [[1954]]. godine francuski vojni garnizon predao. Od 12.000 zarobljenih Francuza samo ih je 3000 preživjelo.&lt;ref&gt;&quot;William C. Jeffries (2006). ''[http://books.google.com/?id=zCVrzwEErzgC&amp;pg=PA388 Trap Door to the Dark Side]''&quot;. str. 388. ISBN 1-4259-5120-1&lt;/ref&gt; Na [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]], Francuska je dogovorila prekid vatre s Viet Minhom, a [[Kambodža|Kambodži]], [[Laos|Laosu]] i Vijetnamu odobrena je [[nezavisnost]]. 

== Tranzicijski period ==
[[Datoteka:Gen-commons.jpg|thumb|right|[[Ženevska konvencija]], [[1954]]. godine]]
[[Vijetnam]] je privremeno bio podijeljen na 17-oj paraleli, a po odredbama [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] civili su u razdoblju od 300 dana mogli neometano prelaziti granicu dvaju privremenih država. Planirano je da se [[1956]]. godine održe izbori u cijeloj državi nakon kojih bi se ustanovila jedinstvena vlada.&lt;ref&gt;Službena objava za medije Ambasade Republike Vijetnam, citirana iz odjela za informiranje u Washingtonu, vol I. br. 18 (od 22. 7. 1955.) i br. 20 (od 18. 8. 1955.), u 19. poglavlju knjige autora Gettleman, Franklin i Young, ''Vietnam and America: A Documented History'', str. 103–105.&lt;/ref&gt; Oko 1,000.000 sjevernjaka, uglavnom manjinskih [[Katolik|katolika]], pobjegla je na jug u strahu od progona [[Komunisti|komunista]]&lt;ref&gt;Jacobs, str. 45–55.&lt;/ref&gt;, a njihovoj odluci o bijegu pomogla je i američka propaganda koja se koristila sloganima poput &quot;[[Djevica Marija]] odlazi na jug&quot;; SAD su također financirale 93,000.000 [[Američki dolar|dolara]] u program preseljenja koji je uključivao prijevoz izbjeglica s američkom flotom.&lt;ref name=&quot;BSNMurti&quot;&gt;''Vietnam Divided'' by B.S.N. Murti, Asian Publishing House, 1964.&lt;/ref&gt; Prebjeglo bi još minimalno 2,000.000 ljudi da ih organizacija [[Viet Minh]] nije spriječila.&lt;ref name = &quot;Turner 1975 102&quot;&gt;{{Harvnb|Turner|1975|p=102}}.&lt;/ref&gt; Izbjeglice sa sjevera, uglavnom katolici, trebali su postati snažna [[Antikomunizam|antikomunistička]] izborna jedinica za režim Ngôa Đìnha Diệma.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 238&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=238}}.&lt;/ref&gt; Diem je kasnije mjesta svoje administracije popunio uglavnom katolicima iz sjevernog i središnjeg dijela države.

Osim katolika koji su odlazili na jug, oko 130.000 &quot;revolucionara&quot; počelo je dolaziti na sjever očekujući se vratiti na jug u roku od dvije godine.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=98}}.&lt;/ref&gt; Viet Minh ostavila je između 5000 i 10.000 profesionalnih revolucionara na jugu kao &quot;političko-vojnu substrukturu čiji je cilj bio [[iredentizam]]&quot;.&lt;ref&gt;1 ''Pentagon Papers'' (The Senator Gravel Edition), 247, 328 (Boston, Beacon Press, 1971.).&lt;/ref&gt; Posljednji francuski vojnici trebali su napustiti Vijetnam u [[april]]u 1956. godine.&lt;ref name=&quot;HistoryPlace&quot;/&gt; U isto vrijeme [[Kina]] je završila s povlačenjem svojih trupa iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].&lt;ref name=&quot;OtherSide14&quot;/&gt; Oko 52.000 vijetnamskih civila preselilo se s juga na sjever.&lt;ref&gt;John Prados, ''The VVA Veteran'', januar/februar 2005. Preuzeto 21. 1. 2007.&lt;/ref&gt;

Između [[1953]]. i [[1956]]. godine vlada Sjevernog Vijetnama pokrenula je razne agrarne reforme uključujući &quot;smanjenje najma&quot; i &quot;reformu posjeda&quot;. Te reforme donesene su kako bi se stalo na kraj zemljoposjednicima. Otkriveni dokumenti Politburoa potvrđuju da su barem jedan od 1000 sjevernih Vijetnamaca (otprilike 14.000 ljudi sveukupno) bili predviđeni za [[smaknuće]] zbog ranije kampanje &quot;smanjenja najma&quot;; broj poginulih tokom puno radikalnije &quot;reforme posjeda&quot; bio je znantno veći.&lt;ref&gt;Alec Holcombe, [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.243?searchUrl=%2Faction%2FdoBasicSearch%3Ffilter%3Djid%253A10.2307%252Fj50000660%26Query%3Drent%2Breduction%26wc%3Don%26Search.x%3D0%26Search.y%3D0&amp;Search=yes&amp;uid=3739656&amp;uid=367529381&amp;uid=2134&amp;uid=2&amp;uid=70&amp;uid=3&amp;uid=3739256&amp;uid=60&amp;sid=21101672198221 Politburo's Directive Issued on 4 May 1953, on Some Special Issues regarding Mass Mobilization] ''Journal of Vietnamese Studies'', Vol. 5, No. 2 (Summer 2010), pp. 243–247, quoting a translated Politburo directive from 4 May 1953. This directive was published in [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.225?uid=3739656&amp;uid=367529381&amp;uid=2134&amp;uid=2&amp;uid=70&amp;uid=3&amp;uid=3739256&amp;uid=60&amp;sid=21101672298091 Complete Collection of Party Documents] (Van Kien Dang Toan Tap), a 54 volume work authorized by the Vietnamese Communist Party.&lt;/ref&gt; U to su vrijeme zemljoposjednici činili 5,68% ukupnog stanovništva, ali za većinu njih kazna je bila puno manja od smaknuća. Prema službenim dokumentima iz tog vremena, otprilike 172,008 ljudi pogubljeni su kao &quot;zemljoposjednici&quot; tokom &quot;reforme posjeda&quot; od kojih se za njih 123,266 (odnosno 71,66%) kasnije ustanovilo da su bili pogrešno klasificirani kao zemljoposjednici.&lt;ref name=&quot;Rosefielde&quot;&gt;{{cite book|last=Rosefielde|first=Stephen|title=Red Holocaust|publisher=Routledge|year=2009.|page=110}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''The History of the Vietnamese Economy'' (2005.), Vol. 2, edited by Dang Phong of the Institute of Economy, Vietnamese Institute of Social Sciences.&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je na jugu ustanovljena Država Vijetnam s Bao Đaijem kao njezinim carom i Ngôm Đìnhom Diệmom kao njezinim premijerom (imenovan u julu 1954. godine). Niti [[SAD]] niti Država Vijetnam nisu potpisali ništa 1954. godine na Ženevskoj konvenciji. Uz poštovanje prema pitanju ujedinjenja, nekomunistička vijetnamska delegacija snažno se protivila bilo kakvoj podjeli Vijetnama, ali su izgubili nakon što su Francuzi prihvatili prijedlog delegata Viet Minha Phạma Văna Đồnga&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 134.&lt;/ref&gt; koji je predložio da Vijetnam ujedine izbori koji bi se održali pod nadzorom &quot;lokalnih komisija&quot;.&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 119.&lt;/ref&gt; Amerikanci su se tome usprotivili onime što danas zovemo &quot;Američki plan&quot;, a koji su podržavali [[Južni Vijetnam|Južni Vijetnam]] i [[Velika Britanija]].&lt;ref name=&quot;The Pentagon Papers 1971 p. 140&quot;&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 140.&lt;/ref&gt; Taj plan je podrazumijevao izbore za ujedinjenje pod nadzorom [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]], ali ga je odbila [[Sovjetski Savez|sovjetska]] delegacija.&lt;ref name=&quot;The Pentagon Papers 1971 p. 140&quot;/&gt;

Američki [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] 1954. godine je napisao: &quot;Nikada nisam razgovarao niti se dopisivao s nekim tko je nešto znao o situaciji u [[Indokina|Indokini]], a tko nije mislio da bi, da su izbori održani u vrijeme borbi, vjerojatno osamdeset posto populacije radije glasalo za komunista [[Ho Ši Min|Ho Ši Mina]] za svoga vođu nego za državnika Baa Đaija. Nedostatak vodstva i želje od strane Baa Đaija bio je najveći faktor osjećaja koji je prevladavao kod mnogih Vijetnamaca o tome da se nemaju za što zapravo boriti.&quot;&lt;ref&gt;[[Dwight D. Eisenhower]]. ''Mandate for Change.'' Garden City, New Jersey. Doubleday &amp; Company, 1963., str. 372.&lt;/ref&gt; Međutim, prema dokumentima iz [[Pentagon|Pentagona]] u razdoblju od 1954. do 1956. godine &quot;Ngô Đình Diệm je zbilja uspio učiniti čuda&quot; u Južnom Vijetnamu&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 252.&lt;/ref&gt;: &quot;Gotovo je sigurno da bi do 1956. godine udio onih koji bi ranije možda glasali za Hoa - u slobodnim izborima protiv Diema - bio puno manji od osamdeset posto.&quot;&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 246.&lt;/ref&gt; Godine [[1957]]. nezavisni promatrači iz [[Indija|Indije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Kanada|Kanade]] koji su radili pod okriljem međunarodne kontrolne komisije ustanovili su da pošteni, nepristrani izbori nisu mogući, a također su naveli da se niti Sjeverni niti Južni Vijetnam ne pridržavaju potpisanog sporazuma o primirju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Woodruff|2005.|str.=6}} navodi: &quot;''Izbori nisu održani. Južni Vijetnam, koji nije potpisao Ženevski sporazum, nije vjerovao komunistima Sjevernog Vijetnama u njihovom obećanju da će održati pravedne izbore. U januaru 1957. godine, međunarodna kontrolna komisija koja se sastojala od promatrača iz Indije, Poljske i Kanade jednoglasno se složila u svom izvještaju da se niti Južni niti Sjeverni Vijetnam nisu pridržavali potpisanog sporazuma o primirju. Nakon odlaska Francuske, tradicionalna borba za prevlast između sjevera i juga ponovno se nastavila.''&quot;&lt;/ref&gt;

Diem je skupa sa svojim bratom Ngôm Đìnhom Nhuom namjestio rezultate referenduma o budućnosti Države Vijetnam održanog [[23. 10.]] [[1955]]. godine i sebi pripisao 98,2% glasova, uključujući čak 133% iz [[Sajgon|Sajgona]]. Njegovi američki savjetnici predložili su mu da mu margina pobjede bude između &quot;60 i 70 posto&quot;. Diem je, međutim, gledao na izbore kao na test autoriteta.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 224&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=224}}.&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije proglasio je Južni Vijetnam nezavisnom državom pod imenom ''Republika Vijetnam'' te proglasio sebe njezinim predsjednikom.&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 19.&lt;/ref&gt; Nešto slično napravili su Ho Ši Min i ostali komunistički službenici koji su dobili 99% glasova na &quot;izborima&quot; u Sjevernom Vijetnamu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turner|1975|pp=193–4, 202–3, 215–7}}&lt;/ref&gt;

Administracija Predsjednika Eisenhowera bila je prva koja je predložila teoriju &quot;domino efekta&quot; čija je definicija bila da bi sve države regije slijedile onu koja bi prva pala pod sistem [[Komunizam|komunizma]].&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 19&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=19}}.&lt;/ref&gt; [[John F. Kennedy]], tadašnji američki senator, u svom govoru američkim prijateljima Vijetnama je rekao: &quot;[[Burma]], [[Tajland]], Indija, [[Japan]], [[Filipini]] te očigledno [[Laos]] i [[Kambodža]] su među onim državama čija bi sigurnost bila ugrožena kada bi se crvena plima komunizma prelila u Vijetnam.&quot;&lt;ref&gt;John F. Kennedy. &quot;[http://www.jfklibrary.org/Research/Ready-Reference/JFK-Speeches/Remarks-of-Senator-John-F-Kennedy-at-the-Conference-on-Vietnam-Luncheon-in-the-Hotel-Willard-Washing.aspx America's Stakes in Vietnam]&quot;. Govor američkim prijateljima Vijetnama iz juna 1956. godine.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Diema (1955–1963) ==
[[Datoteka:Ngo Dinh Diem at Washington - ARC 542189.jpg|thumb|right|Američki predjednik [[Dwight D. Eisenhower]] i državni tajnik John Foster Dulles dočekuju predsjednika Ngôa Đìnha Diệma iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u [[Washington|Washingtonu]] dana [[8. 5.]] [[1957]]. godine.]]
=== Vladavina ===
Kao pobožni [[Rimokatolička Crkva|rimokatolik]], Diem je bio gorljivi [[Antikomunizam|antikomunist]], [[nacionalist]] i društveni [[Konzervativizam|konzervativac]]. Historičar Luu Doan Huynh napisao je da je &quot;Diem predstavljao uskogrudni i ekstremistički nacionalizam pomiješan s [[Autokracija|autokracijom]] i [[Nepotizam|nepotizmom]]&quot;.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 200_201&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=200.–1.}}.&lt;/ref&gt; Zbog toga što su bili [[Budisti]], mnogo Vijetnamaca izražavalo je svoju zabrinutost Diemovoj posvećenosti zemlje [[Djevica Marija|Djevici Mariji]].

Početkom [[Ljeto|ljeta]] [[1955]]. godine, Diem je lansirao kampanju &quot;Odbacimo komunizam&quot; tokom koje su svi oni za koje se sumnjalo da su [[komunisti]] ili na bilo koji način protiv nove vlade bili uhićeni, zatvoreni, mučeni ili [[smaknuće|pogubljeni]]. Organizirao je [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] za sve one koji su sudjelovali u &quot;komunističkim akcijama&quot; u augustu [[1956]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |title=The Pentagon Papers Gravel Edition Volume 1, Chapter 5, &quot;Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960&quot; |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=31. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Historičar Gabriel Kolko napisao je da je otprilike 12.000 ljudi za koje se sumnjalo da djeluju protiv Diema [[Ubojstvo|ubijeno]] između 1955. i [[1957]]. godine, a da se do kraja [[1958]]. godine otprilike 40.000 političkih zatvorenika nalazilo u [[Zatvor|zatvorima]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=89}}.&lt;/ref&gt; Međutim, drugi historičar Guenter Lewy smatra da su ove brojke pretjerane te da se u zatvorima u cijeloj državi nije nalazilo više od 35.000 ljudi okrivljenih za sve zločine, a ne samo komunističke.&lt;ref name = &quot;Lewy 1978 294_295&quot;&gt;{{Harvnb|Lewy|1978.|str.=294–5}}.&lt;/ref&gt;

U maju 1957. godine Diem je otišao u desetodnevni posjed [[SAD|SAD-u]]. [[Dwight D. Eisenhower|Predsjednik Eisenhower]] dao mu je svoju podršku, a u [[New York|New Yorku]] je čak organizirana parada u Diemovu čast. Premda je Diem javno bio veličan, državni tajnik John Foster Dulles je u privatnosti iznosio tvrdnje da je Diem izabran isključivo radi nedostatka bolje alternative.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 230&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=230}}.&lt;/ref&gt; 

Bivši Ministar obrane Robert McNamara u knjizi ''Argument Without End'' iz [[1999]]. godine napisao je da novi američki zaštitnici Republike Vijetnam nisu imali blagog pojma o vijetnamskoj kulturi. Znali su jako malo o njihovom [[Vijetnamski jezik|jeziku]] i generalno [[Historija Vijetnama|dugoj historiji]] te zemlje.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;/&gt; Postojala je tendencija priključenja američkih motiva vijetnamskim akcijama, ali je Diem upozoravao da je iluzija vjerovati da će slijepo kopiranje zapadnjačkih metoda riješiti probleme u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;/&gt;

=== Pobune na jugu (1954–1960) ===
[[Datoteka:HoCMT.png|thumb|right|upright=.9|[[Ho Ši Minov put]] kojim se opskrbljivao [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]].]]
Između [[1954]]. i [[1957]]. godine događao se veliki broj pobuna u selima na jugu koje je Diemova vlada uspjela ugušiti. U prvoj polovici 1957. godine u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] vladao je mir po prvi puta nakon više od deset godina. Međutim, od sredine te godine pa sve do [[1959]]., nasilje se povećavalo premda ga vlada &quot;nije smatrala organiziranom kampanjom zbog toga što je neposluh bio previše raštrkan kako bi ugrozio glavne vladine izvore&quot;. Ipak, rane 1959. godine Diem je počeo smatrati navedeno nasilje organiziranom kampanjom i donio je Zakon 10/59 koji je bilo kakav oblik &quot;političkog nasilja&quot; kažnjavao [[Smrt|smrću]] ili oduzimanjem imovine.&lt;ref&gt;[http://vietnam.vassar.edu/doc6.html Excerpts from Law 10/59, 6. 5. 1959] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723163835/http://vietnam.vassar.edu/doc6.html |date=2008-07-23 }}.&lt;/ref&gt; Postojali su neki ogranci bivše organizacije [[Viet Minh]] čiji je glavni cilj bio održati izbore obećane [[Ženevska konvencija|Ženevskom konvencijom]], a koji su doveli do neodobrenih štrajkova koji nisu bili povezani s drugim komunističkim i antivladinim akcijama.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;

U decembru [[1960]]. godine službeno je osnovana [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama]] s ciljem ujedinjenja svih antivladinih aktivista, uključujući i one koji se nisu izjašnjavali komunistima. Prema izvještajima iz [[Pentagon|Pentagona]], Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) &quot;stavila je naglasak na povlačenje američkih savjetnika i općenito američkog utjecaja iz Južnog Vijetnama, na zemljišne reforme i oslobođenje od trenutne Vlade te na koaliciju vlade i neutralizaciju cijelog Vijetnama&quot;. Imena vođa ove organizacije uglavnom su držana u tajnosti.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot;/&gt;

Razlog konstantnog oživljavanja FLN-a bili su klasni odnosi na selima. Velika većina populacije [[Vijetnam|Vijetnama]] živjela je na selima gdje je najveći problem bila zemljišna reforma. Organizacija Viet Minh smanjila je najam i dugove te zakupljivala komunalna zemljišta uglavnom siromašnijim seljacima. Diemova vlada vratila je zemljoposjednike u sela. Ljudi koji su do tada obrađivali zemlju na kojoj su se godinama nalazili morali su je vratiti zemljoposjednicima i uz to platiti najam za nekoliko godina unatrag dok zemljoposjednika nije bilo. Vojska Južnog Vijetnama se brinula za to da seljaci plate najam. 

==== Uključenost Sjevernog Vijetnama u pobune ====
Historičari imaju različita tumačenja u vezi direktne umiješanosti [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] u organiziranju i pomoći kod pobuna u Južnom Vijetnamu prije [[1960]]. godine. Kahin i Lewis o tome pišu: 

{{Citat|Suprotno američkim političkim pretpostavkama, svi dostupni dokazi pokazuju da su za buđenje građanskog rata na jugu [[1958]]. godine odgovorni isključivo južnjaci te da inicijativa nije došla iz [[Hanoi|Hanoija]]. Pobunjeničke aktivnosti protiv vlade [[Sajgon|Sajgona]] na jugu počele su isključivo pod južnjačkom ovlasti, ne kao posljedica bilo kakve naredbe iz Hanoija, već upravo suprotno.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;|Kahin i Lewis}}

Sa Kahinom i Lewisom se slaže i historičar Arthur Schlesinger Jr. koji ističe da je &quot;Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama tek u septembru 1960. godine dala svoj službeni blagoslov za pobune i nazvala ih oslobođenjem juga od američkog imperijalizma&quot;.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;

Za razliku od gore navedenog, Jeffery Race je intervjuirao nekoliko komunističkih prebjega koji su ovakve demante smatrali &quot;vrlo zabavnima&quot; i koji su &quot;uz humor komentirali da je Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama očigledno bila pretjerano uspješna u skrivanju svoje uloge u pobunama&quot;.&lt;ref&gt;Jeffrey Race, War Comes to Long An (University of California Press, 1972), str. 107., 122.&lt;/ref&gt; James Olson i Randy Roberts ističu da je Sjeverni Vijetnam odobrio malu pobunu u decembru 1956. godine.&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67&quot;/&gt; Kako bi se suzbila optužba da je Sjeverni Vijetnam prekršio odredbe Ženevske konvencije, tokom komunističke propagande neovisnost FLN-a je konstantno bila naglašavana.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;&gt;{{cite book |first=Cheng Guan |last=Ang |title=The Vietnam War from the Other Side |url=http://books.google.com/?id=4OgLBUXHikIC|year=2002. |publisher=RoutledgeCurzon |isbn=0-7007-1615-7 |pages=16, 58, 76}}&lt;/ref&gt;

U martu 1956. godine južnjački komunistički vođa Le Duan predstavio je ostalim članovima Politburoa u Hanoiju plan oživljavanja pobune pod nazivom &quot;Put do Juga&quot; (''The Road to the South''), ali budući su se u to vrijeme i [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] protivili konfrontaciji, njegov je plan bio odbijen.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;/&gt; Međutim, vodstvo Sjevernog Vijetnama odobrilo je privremene mjere da se oživi južnjačka pobuna u decembru 1956. godine.&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67+comment&quot;&gt;{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}&lt;/ref&gt; Komunističke snage nalazile su se pod jednom komandnom strukturom sve do 1958. godine.&lt;ref name=&quot;Victory68&quot;&gt;Military History Institute of Vietnam,(2002) ''Victory in Vietnam: The Official History of the People's Army of Vietnam, 1954–1975'', translated by Merle L. Pribbenow. University Press of Kansas. str. 68. ISBN 0-7006-1175-4.&lt;/ref&gt; Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama na svojoj sjednici u januaru [[1959]]. godine odobrila je &quot;rat ljudi&quot; na jugu&lt;ref name=&quot;HistPlace&quot;&gt;{{cite web |title= The History Place&amp;nbsp;– Vietnam War 1945–1960 |url= http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |accessdate =11. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;, a u maju iste godine osnovala je Grupu 559 koja bi održala i proširila [[Ho Ši Minov put]] koji je obuhvaćao i područje [[Laos|Laosa]]. Prve godine navedene operacije tim putem poslano je oko pet stotina ljudi.&lt;ref name=&quot;Victory-xi&quot;&gt;''Victory in Vietnam'', p. xi.&lt;/ref&gt; Prva isporuka oružja tim putem ostvarena je u augustu 1959. godine.&lt;ref name = &quot;Prados 2006&quot;&gt;{{Harvnb|Prados|2006.}}.&lt;/ref&gt;

Te iste godine Sjeverni Vijetnam je napao Laos, a do [[1961]]. godine koristio je gotovo 30.000 ljudi koji su trebali sagraditi puteve invazije kroz Laos i [[Kambodža|Kambodžu]].&lt;ref&gt;''The Economist'', 26. 2. 1983.&lt;/ref&gt; Oko 40.000 komunističkih vojnika infiltriralo se na jug u razdoblju od 1961. do [[1963]]. godine.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;/&gt; Sjeverni Vijetnam poslao je 10.000 vojnika svoje vojske da napadnu jug [[1964]]. godine, a do sljedeće godine ova brojka popela se na 100.000 vojnika.&lt;ref&gt;''Washington Post'', 23. 4. 1985.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Kennedyja (1961–1963) ==
Na američkim predsjedničkim izborima [[1960]]. godine senator [[John F. Kennedy]] porazio je tadašnjeg [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika]] [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Premda je [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] upozoravao Kennedyja na [[Laos]] i [[Vijetnam]], u to vrijeme [[Europa]] i [[Latinska Amerika]] &quot;bili su mu u većem vidokrugu nego [[Azija]]&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 264&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=264}}.&lt;/ref&gt; Tokom svog prvog obraćanja naciji za vrijeme inauguracije, Kennedy je dao ambicioznu zakletvu da će &quot;platiti bilo koju cijenu, nositi bilo kakav teret, suočiti se s bilo kakvim poteškoćama, podržati svakog prijatelja i usprotiviti se svakom neprijatelju kako bi osigurao opstanak i uspjeh slobode&quot;.&lt;ref&gt;The Avalon Project at Yale Law School. ''[http://avalon.law.yale.edu/20th_century/kennedy.asp Inauguracija Predsjednika Johna F. Kennedyja].''&lt;/ref&gt; U junu [[1961]]. godine vodio je žestoke pregovore sa sovjetskim premijerom [[Nikita Hruščov|Nikitom Hruščovom]] tokom njihovog sastanka u [[Beč|Beču]] na kojem su razgovarali o glavnim problemima između [[SAD|SAD-a]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].
[[Datoteka:South Vietnam Map.jpg|thumb|right|Prikaz vojnih regija [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] 1967. godine.]]
Kennedyjeva administracija uglavnom je ostala privržena vanjskoj politici [[Hladni rat|Hladnog rata]] koju je naslijedila od [[Harry S. Truman|Trumanove]] i Eisenhowerove administracije. Godine 1961. SAD su imale oko 50.000 trupa u [[Koreja|Koreji]], a Kennedy se suočio s krizom na tri različite fronte - neuspjeh [[Invazija u Zaljevu svinja|Invazije u Zaljevu svinja]], izrada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i pregovorima između prozapadnjačke vlade Laosa i komunističkog pokreta [[Pathet Lao]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=265}}: &quot;Kennedy je zaobišao Laos čiji neravan teren nije bio bojišnica za američke vojnike.&quot;&lt;/ref&gt; Ove krize uvjerile su Kennedyja da bi još jedan poraz SAD-a u pokušaju dobivanja kontrole i sprečavanja razvoja [[Komunizam|komunizma]] mogao dokrajčiti američki kredibilitet kod njegovih saveznika te uništiti američku reputaciju. Zbog toga je Kennedy bio prisiljen &quot;povuči crtu u pijesku&quot; i spriječiti komunističku pobjedu u Vijetnamu. Odmah nakon sastanka sa Hruščevom u Beču, Kennedy je Jamesu Restonu iz [[New York Times|New York Timesa]] izjavio: &quot;Sada imamo problem učiniti našu moć vjerodostojnom, a Vijetnam izgleda kao pravo mjesto za to.&quot;&lt;ref&gt;[http://mcadams.posc.mu.edu/goldzwig.htm The case of John F. Kennedy and Vietnam Presidential Studies Quarterly].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mann, Robert. ''A Grand Delusion'', Basic Books, 2002.&lt;/ref&gt;

U maju 1961. godine američki potpredsjednik [[Lyndon B. Johnson]] posjetio je [[Sajgon]] i entuzijastično proglasio Diema &quot;[[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]] Azije&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 267&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=267}}.&lt;/ref&gt; Upitan zbog čega je dao taj komentar, Johnson je odgovorio: &quot;Diem je naš jedini dečko kojeg tamo imamo&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 230&quot;/&gt; Johnson je uvjerio Diema da će mu osigurati još više borbenih snaga kako bi se odupro [[Komunisti|komunistima]].

Kennedyjeva politika prema [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] ležala je na pretpostavci da će Diem i njegove snage u konačnici sami poraziti [[Gerila|gerilu]]. Bio je protiv slanja američkih borbenih snaga te izjavio da bi &quot;slanje velikog broja američkih postrojbi u taj dio svijeta danas, premda bi u početku moglo imati pozitivne vojne učinke, u godinama koje slijede moglo dovesti do štetnih političkih i vojnih posljedica&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|VTF|1969|loc=IV. B. 4., pp.&amp;nbsp;[http://media.nara.gov/research/pentagon-papers/Pentagon-Papers-Part-IV-B-4.pdf 1–2]}}&lt;/ref&gt; Međutim, kvaliteta vojske Južnog Vijetnama nije se podigla. Loše rukovodstvo, [[korupcija]] i političke promocije igrale su veliku ulogu u slabljenju vojske Južnog Vijetnama. Učestalost gerilskih napada samo je bilo dodatno ulje na vatru. Dok je podrška [[Vietkong|Vietkongu]] iz [[Hanoi|Hanoija]] igrala značajnu ulogu, nesposobnost vlade Južnog Vijetnama ipak je bila najviše odgovorna za nastalu krizu.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 369&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=369}}.&lt;/ref&gt;

Kennedyjevi savjetnici Maxwell Taylor i Walt Rostow predložili su mu da pošalje američke snage u Južni Vijetnam prerušene u radnike koji se bore protiv poplava. On je tu ideju odbio, ali je ponovno pojačao vojnu pomoć. U aprilu [[1962]]. godine John Kenneth Galbraith upozorio je Kennedyja na &quot;opasnost da ćemo zamijeniti [[Francuzi|Francuze]] kao nova kolonijalna sila u tom dijelu svijeta i krvariti kao što su krvarili i Francuzi&quot;.&lt;ref&gt;John Kenneth Galbraith. &quot;Memorandum Predsjedniku Kennedyju od Johna Kennetha Galbraitha u vezi Vijetnama, poslan 4. 4. 1962. ''The Pentagon Papers.'' Gravel. ed. Boston, Massachusetts Beacon Press, 1971., vol. 2. str. 669. – 671.&lt;/ref&gt; Do novembra [[1963]]. godine u Južnom Vijetnamu nalazilo se 16.000 pripadnika američkog vojnog osoblja, dok je u razdoblju Eisenhowerove administracije tamo bilo svega njih 900.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.swarthmore.edu/library/peace/conscientiousobjection/OverviewVietnamWar.htm|title=Vietnam War |publisher=Swarthmore College Peace Collection |ref=harv}}&lt;/ref&gt;

Kasne 1961. godine pokrenut je tzv. ''Strategic Hamlet Program''. Radilo se o programu kojeg su zajedno pokušali provesti SAD i Južni Vijetnam, a čiji je cilj bio pokušaj preseljenja populacije iz zaselaka u izgrađene kampove. Program je započeo početkom 1962. godine, a uključivao je nekoliko prisilnih preseljenja i segregaciju ruralnih stanovnika Južnog Vijetnama u nove zajednice gdje bi seljaci bili izolirani od komunističkih pobuna. SAD i Južni Vijetnam nadali su se da će ove nove zajednice pružiti sigurnost seljacima i pojačati vezu između njih i centralne vlade. Međutim, do novembra 1963. godine program je oslabio, a službeno je okončan [[1964]]. godine.{{sfn|Tucker|2011|p=1070}}

Dana [[23. 7.]] [[1962]]. godine četrnaest nacija uključujući [[Kina|Kinu]], Južni Vijetnam, Sovjetski Savez, [[Sjeverni Vijetnam]] i SAD potpisalo je sporezum kojim se obećava poštivanje neutralnosti Laosa.&lt;ref name=laos35k&gt;[http://www.answers.com/topic/international-agreement-on-the-neutrality-of-laos-35k Međunarodni sporazum o neutralnosti Laosa].&lt;/ref&gt;

=== Svrgnuće i atentat na predsjednika Diema ===
[[Datoteka:ACAV and M48 Convoy Vietnam War.jpg|thumb|right|Konvoj američkih [[Tenk|tenkova]] tokom Vijetnamskog rata.]]
Nesposobnost vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] najbolje se vidjela na primjeru izgubljene bitke kod Ap Baca dana [[2. 1.]] [[1963]]. godine u kojoj je mala skupina pripadnika [[Vietkong|Vietkonga]] uspjela odbiti puno veće i bolje opremljene snage Južnog Vijetnama čiji mnogi zapovjednici uopće nisu niti željeli stupiti u borbu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Sheehan|1989|pp=201–66}}.&lt;/ref&gt; Historičar James Gibson zaključio je: &quot;Strategijski plan zaselaka je propao... Režim Južnog Vijetnama bio je nesposoban pridobiti seljake zbog svoje povezanosti sa zemljoposjednicima. U smislu relativno stabilnog političkog saveza i funkcionalne birokracije, &quot;režim&quot; nije postojao. Umjesto toga građanska vlada i vojne operacije su praktički prestale. Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong) napravila je veliki pomak unaprijed i bila je blizu proglašenja privremene revolucionarne vlade u velikim područjima.&quot;&lt;ref&gt;James Gibson, ''The Perfect War: Technowar in Vietnam'' (Boston/New York: The Atlantic Monthly Press, 1986.), str. 88.&lt;/ref&gt;

U spomenutoj bitci snage Južnog Vijetnama prevodio je general Huỳnh Văn Cao, najodaniji Diemov čovjek. Cao je bio [[katolik]] koji je do čina generala više stigao zbog religije i vjernosti nego zbog svojih vlastitih sposobnosti, a njegov glavni posao je bio suzbiti pobune; tokom jednog komunističkog napada čak je i povraćao. Neki političari u [[Washington|Washingtonu]] počeli su zaključivati da je Diem nesposoban poraziti [[Komunisti|komuniste]] te da bi čak mogao sklopiti i sporazum s [[Ho Ši Min|Ho Ši Minom]]. Činilo se da je jedino što želi suzbiti pobune, a postao je i paranoičan nakon pokušaja atentata [[1960]]. i [[1962]]. godine koje je znao donekle pripisivati i samom SAD-u. [[Robert F. Kennedy]] je izjavio: &quot;Diem nije želio napraviti niti najmanji ustupak. Postao je čovjek kojeg je bilo teško urazumiti...&quot;&lt;ref&gt;Intervju uživo Johna Bartlowa Martina. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' New York City. John F. Kennedy Library, 1964., Vrpca br. V, čin 1.&lt;/ref&gt;

Nezadovoljstvo Diemovom politikom još više je došlo do izražaja nakon pucnjave u gradu Huếu tokom koje je ubijeno devetero [[Budisti|Budista]] koji su protestirali protiv zabrane postavljanja Budističke zastave na [[Buda|Budin]] rođendan. Rezultat pucnjave bili su masovni prosvjedi protiv diskriminatorske politike koja je davala prednost [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] i njezinim sljedbenicima. Diemov stariji brat Ngô Đình Thục bio je [[Nadbiskup]] Huếa koji je agresivno &quot;zamaglio&quot; odvojenost Crkve i države. Thucove proslave raznih obljetnica prije Budinog rođendana uglavnom je financirala vlada, a Vatikanske zastave bile su ponosno podignute. Tokom Diemove vladavine također su postojali izvještaji i svjedočanstva o uništavanju budističkih [[Pagoda]] koje su počinjavali katolički paramilitarci. Diem je, međutim, odbio ustupiti budstičkoj većini ili preuzeti odgovornost za njihovu [[smrt]]. Dana [[21. 8.]] [[1963]]. specijalne postrojbe vojske Južnog Vijetnama pukovnika Lêa Quanga Tunga, odane Diemovom mlađem bratu Ngôu Đìnhu Nhuu pretresale su pagode diljem [[Vijetnam|Vijetnama]] uzrokujući oštećenja i uništenja tih građevina te smrt stotina ljudi. 
[[Datoteka:President Kennedy and Secretary McNamara 1962.png|right|thumb|[[John F. Kennedy]] i Robert McNamara.]]
[[Datoteka:Corpse of Ngô Đình Diệm in the 1963 coup.jpg|thumb|Fotografija Ngôa Đìnha Diệma nakon [[Smaknuće|smaknuća]] u pobuni [[1963]]. godine.]]
[[Datoteka:M48A3 Detonates Mine Vietnam.jpg|thumb|left|Uništeni tenk [[M48 Patton|M48A3 Patton]].]]
Sredinom 1963. godine američki dužnosnici počeli su razmatrati mogućnost promjene režima. [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]] uglavnom je bilo za podizanje puča, dok je [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]] i dalje favoriziralo Diema. Kao glavna stvar u predloženim promjenama postavljeno je uklanjanje Diemovog mlađeg brata Nhua koji je kontrolirao tajnu policiju i specijalne postrojbe, a na kojeg se gledalo kao na glavnog i odgovornog čovjeka za budističku represiju te kao na arhitekta Ngoove obiteljske vladavine. Ovaj prijedlog prenijet je američkoj ambasadi u [[Sajgon|Sajgonu]] putem tzv. ''Telegrama 243''. 

[[CIA|Centralna obavještajna agencija (CIA)]] nalazila se u kontaktu s generalima koji su planirali ukloniti Diema. Rečeno im je da se [[SAD]] neće protiviti takvom potezu niti će kazniti generale prekidanjem pomoći. Predsjednik Diem je uklonjen s vlasti i [[Smaknuće|smaknut]] skupa sa svojim bratom dana [[2. 11.]] [[1963]]. godine. Kada je predsjednik Kennedy o navedenom bio obaviješten, prema izjavi Maxwella Taylora &quot;samo je izjurio iz sobe sa šokiranim i zaprepaštenim izrazom na licu.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 326&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=326}}.&lt;/ref&gt; On nije odoborio Diemovo [[ubojstvo]]. Američki ambasador u Južnom Vijetnamu, Henry Cabor Lodge, pozvao je vođe pobune u ambasadu i čestitao im. Ambasador Lodge obavijestio je Kennedyja da &quot;su trenutačni izgledi da rat neće još dugo trajati&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 327&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=327}}.&lt;/ref&gt;

Nakon puča uslijedio je kaos. [[Hanoi]] je iskoristio priliku i pojačao svoju potporu [[Gerila|gerilskim borcima]]. Južni Vijetnam ušao je u period ekstremne političke nestabilnosti budući je u brzoj sukcesiji jedna vojna vlada smijenjivala drugu. Komunisti su na svaki novi režim u Južnom Vijetnamu gledali kao na novu američku [[Marionetska država|marionetu]]; bez obzira na Diemove nedostatke, njegova reputacija kao [[Nacionalist|nacionalista]] (kako je Robert McNamara kasnije ustvrdio) bila je besprijekorna.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 328&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=328}}.&lt;/ref&gt;

Američki vojni savjetnici nalazili su se na svakom nivou vojnih snaga Južnog Vijetnama. Međutim, bili su kritizirani zbog ignoriranja političke prirode pobune.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;&gt;{{Harvnb|Demma|1989}}.&lt;/ref&gt; Kennedyjeva administracija željela se fokusirati na pomirenje i &quot;pobjedu korištenjem srca i uma&quot; naroda. Ipak, vojni stratezi u Washingtonu bili su protivnici bilo kakve druge uloge američkih savjetnika osim one konvencionalne - obučavanjem vojnih trupa.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Blaufarb|1977|p=119}}.&lt;/ref&gt; General Paul Harkins, zapovjednik američkih snaga u Južnom vijetnamu, povjerljivo je prognozirao pobjedu do [[Božić|Božića]] 1963. godine.&lt;ref name = &quot;Herring 2001 103&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001|p=103}}.&lt;/ref&gt; CIA je, međutim, bila manje optimistična upozoravajući da je &quot;Vietkong de facto i dalje u većinskoj kontroli sela Južnog Vijetnama te da postepeno povećava i uspijeva u svojim naporima&quot;.&lt;ref name = &quot;Schandler 2009 36&quot;&gt;{{Harvnb|Schandler|2009|p=[http://books.google.com/books?id=L4EFU7_Z_74C&amp;pg=PA36 36]}}&lt;/ref&gt;

Paravojni službenici iz Odjela za posebne aktivnosti CIA-e trenirali su i predvodili Hmong plemena iz [[Laos|Laosa]] u Vijetnam. Domaće snage brojale su se u desetinama hiljada i vodile su direktne misije, vođene paravojnim službenicima, protiv komunističkih snaga [[Pathet Lao|Pathet Laoa]] i njihovih pristalica iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].&lt;ref&gt;U.S. Special Forces: A Guide to America's Special Operations Units : the World's Most Elite Fighting Force, By Samuel A. Southworth, Stephen Tanner, Published by Da Capo Press, 2002., ISBN 978-0-306-81165-4.&lt;/ref&gt; CIA je također vodila i tzv. ''Phoenix Program'' te posebnu vojnu skupinu čije je originalno ime bilo ''Special Operations Group'', ali koje je kasnije promijenjeno zbog tajnosti njihovih misija.&lt;ref&gt;Shooting at the Moon by Roger Warner – The history of CIA/IAD'S 15-year involvement in conducting the secret war in Laos, 1960.– 1975., and the career of CIA PMCO (paramilitary case officer) Bill Lair.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Johnsona (1963–1969) ==
[[Datoteka:Bombing in Vietnam.jpg|thumb|left|upright|Američki [[B-66 Destroyer|B-66 razarač]] i četiri [[F-105 Thunderchief|F-105 Thunderchiefa]] bacaju bombe na [[Sjeverni Vijetnam]] tokom operacije ''Rolling Thunder''.]]
Nakon što je [[22. 11.]] [[1963]]. godine [[Atentat|ubijen]] predsjednik [[JFK|Kennedy]], dotadašnji [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednik]] [[Lyndon B. Johnson]] preuzeo je predsjedničke ovlasti i u početku svog mandata pitanje [[Vijetnam|Vijetnama]] nije smatrao prioritetom budući je više pažnje posvećivao svojim programima &quot;Veliko društvo&quot; (eng. ''Great Society'') te drugim društvenim reformama. Predsjednički pomoćnik Jack Valenti se prisjeća: &quot;U to vrijeme pitanje Vijetnama nije bilo veće od ljudske šake na obzoru. Jedva da smo i diskutirali u vezi Vijetnama budući tada to još nije bila velika stvar.&quot;&lt;ref name=&quot;Karnow 1997 336_339&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=336–9}}.&lt;br /&gt;Johnson nije imao povjerenja u mnoge članove iz Kennedyjevog kabineta zbog toga što ih nije upoznao u ranoj fazi Kenneyjevog predsjedništva; za njega, ljudi poput W. Averella Harrimana i Deana Achesona govorili su nekim drugim jezikom.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nedugo nakon atentata na Predsjednika Kennedyja, kada je McGeorge Bundy nazvao LBJ-a na telefon, ovaj mu je uzvratio: &quot;K vragu, Bundy. Rekao sam ti da ću te zvati kada ću te trebati&quot;. Brian VanDeMark, ''Into the Quagmire'' (New York: Oxford University Press, 1995.), 13.&lt;/ref&gt;

Dana [[24. 11.]] 1963. godine Johnson je izjavio da &quot;bitka protiv [[Komunizam|komunizma]]... mora biti udružena... snagom i odlučnošću.&quot;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}.&lt;br /&gt;Pred malom skupinom koja je uključivala i Henryja Cabota Lodgea Jr.-a, novi Predsjednik također je rekao: &quot;Moramo se prestati igrati policajaca i provalnika (referenca na Diemovo propalo vodstvo) i vratiti se... dobivanju rata... recite generalima u Sajgonu da Lyndon namjerava ostati pri našoj riječi... ostvarivanja pobjede protiv komunističke urote.&quot;&lt;/ref&gt; Ta zakletva došla je u vrijeme kada se situacija u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] počela pogoršavati, pogotovo na mjestima poput Mekong Delte uslijed posljednje pobune protiv Diema.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 339&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}: &quot;U mjestu imena Hoa Phu, na primjer, strateški program zaselaka koji je prethodnog ljeta stvoren sada je izgledao kao da ga je pogodio uragan. Razgovarajući putem prevoditelja, lokalni čuvar mi je objasnio da je šačica agenata Vietkonga ušla jedne noći u zaselak i rekla seljacima da ga unište te da se vrate u svoja rodna sela. Seljaci su poslušali naredbe bez pitanja.&quot;&lt;/ref&gt; Johnson je obrnuo Kennedyjevu politiku distanciranja od Vijetnama pa je umjesto povlačenja 1000 vojnih snaga do kraja 1963. godine (Kennedyjeva rezolucija od [[11. 10.]])&lt;ref&gt;[http://www.jfklancer.com/NSAM263.html National Security Action Memorandum NSAM 263 &amp;nbsp; (11. 10. 1963.)].&lt;/ref&gt; dana [[26. 11.]] donio svoju rezoluciju&lt;ref&gt;[http://www.jfklancer.com/NSAM273.html NSAM 273 &amp;nbsp; (26. 11. 1963.)].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NSAM 273: South Vietnam|url=http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp|accessdate=23. 6. 2011|archivedate=2016-08-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160803125146/http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; kojom je proširio ratno djelovanje.

Vojno revolucionarno vijeće koje se sastalo umjesto snažnih vođa Južnog Vijetnama sastojalo se od 12 članova čiji je voditelj bio general Duong Van Minh kojeg je novinar Stanley Karnow kasnije opisao kao &quot;oličenje letargije&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 340&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=340}}.&lt;/ref&gt; Američki ambasador u Južnom Vijetnamu Lodge, frustriran završetkom godine, poslao je telegram u vezi Minha: &quot;Hoće li on biti dovoljno jak da preuzme stvar u svoje ruke?&quot; Već u januaru [[1964]]. godine general Nguyễn Khánh svrgnuo je režim generala Minha.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 341&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=341}}.&lt;/ref&gt; U kratkom vremenu dogodilo se još nekoliko što uspješnih, što neuspješnih pučeva koji su doprinosili vojnoj nestabilnosti države.
[[Datoteka:Vietconginterrogation.jpg|thumb|upright|Navodni aktivist [[Viet Cong|Vietkonga]] na ispitivanju, zarobljen tokom napada na američku bazu blizu granice s [[Kambodža|Kambodžom]].]] 
Dana [[2. 8.]] [[1964]]. godine američki vojni [[razarač]] ''USS Maddox'' je, tokom obavještajne misije uzduž obale [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]], navodno zapucao i oštetio nekoliko torpedo brodova koji su se nalazili na misiji uhođenja u Tonkinškom zaljevu.&lt;ref name = &quot;Kolko 1985 124&quot;&gt;{{Harvnb|Kolko|1985|p=124}}.&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije prijavljen je drugi napad u istom području, ali ovaj put na američke razarače ''USS Turner Joy'' i ''USS Maddox''. Okolnosti napada bile su mutne. Lyndon Johnson rekao je državnom podtajniku Georgeu Ballu da su &quot;ti mornari možda pucali na leteće ribe.&quot;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kutler|1996|p=249}}.&lt;/ref&gt;

Navodni drugi napad na američku mornaricu doveo je do osvetničkog zračnog napada, pa je [[Kongres SAD-a|američki Kongres]] odobrio rezoluciju Tonkinškog zaljeva dana [[7. 8.]] 1964. godine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Moïse|1996|p=78}}.&lt;/ref&gt; koju je potpisao Johnson, a koja mu je dala ovlast da može krenuti s vojnim operacijama duž [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] bez prethodne [[Objava rata|objave rata]].&lt;ref name=&quot;Hp91&quot;&gt;{{harvnb|Healy|2009|p=91}}.&lt;/ref&gt; Premda su članovi Kongresa u to vrijeme nijekali da se radi o službenoj objavi rata, Tonkinška rezolucija dala je Predsjedniku jednostranu moć kretanja u rat, ako bi on to smatrao neophodnim.&lt;ref name=&quot;Hp91&quot;/&gt; Istoga mjeseca, Johnson je izjavio da on &quot;...ne šalje američke dečke da vode rat za koji smatram da ga trebaju voditi dečki iz Azije kojima je zadatak očuvati vlastitu zemlju.&quot;&lt;ref name = &quot;Palmer 1978 882&quot;&gt;{{Harvnb|Palmer|1978|p=882}}.&lt;/ref&gt;

Otvoreni dosjei [[National Security Agency|Nacionalne agencije za sigurnost]] iz [[2005]]. godine, međutim, otkrili su da nije bilo nikakvog napada [[4. 8.]].&lt;ref name = &quot;NYT 2005.10.31&quot;&gt;{{cite news|author=Scott Shane|date=31. 10. 2005.|title = Vietnam Study, Casting Doubts, Remains Secret|url=http://www.nytimes.com/2005/10/31/politics/31war.html|work=[[The New York Times]]|accessdate=13. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Već ranije je cijeli događaj doveden u pitanje. Louise Gerdes je napisala: &quot;Incident u Tonkinškom zaljevu je često citirani primjer načina na koji je Johnson obmanjivao američki narod kako bi od njih dobio potporu za vanjsku politiku Vijetnama.&quot;&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 25.&lt;/ref&gt; Ipak, George C. Herring ističe da McNamara i [[Pentagon]] &quot;nisu svjesno lagali o navodnim napadima, već da su očigledno bili raspoloženi za odmazdu te da su djelovali na temelju dostupnih 'dokaza' koji su ukazivali na ono u što su oni u tom trenutku željeli vjerovati da se dogodilo.&quot;&lt;ref name = &quot;Herring 2001 121&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001|p=121}}.&lt;/ref&gt;

Početkom [[1959]]. godine snage [[Vietkong|Vietkonga]] brojale su 5000 ljudi, a do kraja [[1964]]. godine taj broj narastao je na gotovo 100.000 vojnika... Samo između [[1961]]. i 1964. godine vojna snaga podigla se s oko 850.000 na gotovo 1,000.000 ljudi.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;&gt;{{Harvnb|Demma|1989}}.&lt;/ref&gt; Brojke poslanih američkih vojnika u istom periodu su bile potpuno drugačije; s početnih 2000 godine 1961. broj se naglo podigao na 16,500 1964. godine.&lt;ref name=&quot;USvietAnalysis&quot;&gt;The United States in Vietnam: An analysis in depth of the history of America's involvement in Vietnam by George McTurnan Kahin and John W. Lewis, Delta Books, 1967.&lt;/ref&gt; Početkom [[1965]]. godine, Vietkong je uništio otprilike 7559 vijetnamskih zaselaka.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest&quot;/&gt;

Vijeće za nacionalnu sigurnost predložilo je [[bombardiranje]] Sjevernog Vijetnama u tri čina. Dana [[2. 3.]] 1965. godine, nakon napada na američke barake u kojima su bili stacionirani [[Američki marinci|Marinci]] u Pleikuu&lt;ref name=&quot;DennisSimon&quot;&gt;{{cite web |last =Simon |first =Dennis M. |title =The War in Vietnam,1965. – 1968. |date =august 2002. |url =http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |accessdate =7. 5. 2009. |archivedate =2009-04-26 |archiveurl =https://web.archive.org/web/20090426064833/http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |deadurl =yes }}&lt;/ref&gt; započele su operacije ''Flaming Dart'', ''Rolling Thunder'' i ''Arc Light''.&lt;ref&gt;Nalty 1998., str. 97., 261.&lt;/ref&gt; Namjera navedenih bombaških kampanja kojima se prijetilo uništiti zračnu obranu Sjevernog Vijetnama i njegovu industrijsku infrastrukturu, a koje će u konačnici trajati pune tri godine, bila je prisiliti snage Sjevernog Vijetnama da prestanu davati svoju podršku Vietkongu. Bombardiranje je također služilo i u svrhu podizanja morala trupa Južnog Vijetnama.&lt;ref name = &quot;Tilford 89&quot;&gt;Earl L. Tilford, ''Setup: What the Air Force did in Vietnam and Why''. Maxwell Air Force Base AL: Air University Press, 1991., str. 89.&lt;/ref&gt; U razdoblju između [[mart]]a 1965. i [[Novembar|novembra]] [[1968]]. godine, samo operacija ''Rolling Thunder'' potapala je sjeverni dio države s milijunima projektila, raketa i bombi.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 468&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=468}}.&lt;/ref&gt;

Sjeverni Vijetnam nije bilo jedino područje bombardiranja. Tokom navedenog razdoblja provedene su i druge operacije na drugim područjima, poput operacija ''Commando Hunt'' čiji su cilj bili drugi dijelovi Vietkonga i infrastrukture vojske Sjevernog Vijetnama. Ta područja uključivala su [[Ho Ši Minov put]] koji je prolazio kroz [[Laos]] i [[Kambodža|Kambodžu]]. Međutim, cilj sprečavanja Sjevernog Vijetnama i Vietkonga nikada nije postignut. Jedan zapovjednik je napisao &quot;da se ovdje radi o političkom ratu za koji je potrebno diskriminirati ubojstva. Najbolje oružje... bio bi nož... Najgore oružje je zrakoplov.&quot;&lt;ref name = &quot;Courtwright 2005 210&quot;&gt;{{Harvnb|Courtwright|2005|p=210}}.&lt;/ref&gt; Tadašnji Predsjednik združnog stožera američkog ratnog zrakoplovstva Curtis LeMay, međutim, dugo vremena zagovarao je nanošenje poražavajućeg udara Vijetnamu bombardiranjem te napisao da bi &quot;[[Komunisti|Komuniste]] trebalo bombardirati sve dok ih ne vratimo u [[Kameno doba]].&quot;&lt;ref&gt;[http://www.giga-usa.com/quotes/authors/curtis_e_lemay_a001.htm Gen. Curtis E LeMay].&lt;/ref&gt;

=== Eskalacija sukoba ===
[[Datoteka:1965-02-08 Showdown in Vietnam.ogv|thumb|Vijesti u filmu o napadu na američku zračnu bazu te američki odgovor na napad iz [[1965]]. godine.]]
[[Datoteka:Vietnamese villagers suspected of being communists by the US Army - 1966.jpg|thumb|upright|Seljaci za koje se sumnja da su pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] nalaze se u zarobljeništvu američke vojske 1966. godine.]]
Nakon nekoliko uzastopnih napada odlučeno je da baze američkog ratnog zrakoplovstva trebaju veću zaštitu budući se činilo da im vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] sama ne može pružiti sigurnost. Dana [[8. 3.]] [[1965]]. godine u Južni Vijetnam poslano je 3000 [[Američki marinci|Američkih marinaca]]. Ovo je ujedno označilo početak američkog ratovanja u [[Vijetnam|Vijetnamu]]. U to vrijeme američko javno mnijenje većinski je bilo za slanje trupa u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]].

U izjavi sličnoj onoj koju je dao [[Francuzi|Francuzima]] gotovo dvije [[Desetljeće|dekade]] ranije, [[Ho Ši Min]] je upozorio da ako &quot;[[Amerikanci]] žele ratovati narednih dvadeset godina, tada ćemo ratovati narednih dvadeset godina. Ako žele mir, sklopit ćemo mir i pozvati ih na poslijepodnevni čaj&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Young|1991|p=172}}.&lt;/ref&gt; Prema očitovanju prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Trana Quanga Coa, primarni cilj rata bio je ujediniti Vijetnam i osigurati njegovu nezavisnost. Drugi su smatrali da politika [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] nije bila srušiti ostale [[Antikomunizam|nekomunističke]] vlade jugoistočne Azije.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 48&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=48}}.&lt;/ref&gt; Međutim, izvještaji iz [[Pentagon|Pentagona]] upozoravali su na &quot;opasan period vijetnamskog širenja... [[Laos]] i [[Kambodža]] bile su lake mete takvog Vijetnama... [[Tajland]], [[Malezija]], [[Singapur]] pa čak i [[Indonezija]] mogli bi biti sljedeći.&quot;&lt;ref&gt;The Pentagon Papers (Beacon Press, 1971.), vol. 1, str. 52.&lt;/ref&gt;

Početni zadatak Marinaca bio je striktno obrambeni. U martu 1965. godine poslano je 3,500 marinaca, a ta brojka je samo do decembra iste godine narasla na čak 200.000.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=349–51}}.&lt;/ref&gt; Američka vojska dugi niz godina obučavala se isključivo za ofenzivno ratovanje. Bez obzira na politiku, zbog svog vojničkog obrazovanja američki zapovjednici nisu bili prikladni za vođenje obrambenih misija.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;/&gt; U decembru [[1964]]. godine snage Južnog Vijetnama teško su poražene u bitci kod Bình Giã.&lt;ref name = &quot;Moyar 2006 339&quot;&gt;{{Harvnb|Moyar|2006|p=[http://books.google.com/?id=phJrZ87RwuAC&amp;pg=PA339 339]}}&lt;/ref&gt; Iako su ranije [[Komunizam|komunističke]] snage provodile [[Gerilsko ratovanje|gerilske taktike]], u ovoj bitci porazile su jake južnovijetnamske trupe konvencionalnim načinom ratovanja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|McNeill|1993|p=58}}.&lt;/ref&gt; Kasnije je vojska Južnog Vijetnama ponovno poražena u junu 1965. godine u bitci kod Đồng Xoàija.&lt;ref&gt;{{Harvnb|McNeill|1993|p=94}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Checking house during patrol.jpg|right|thumb|Američki vojnici u selu traže pripadnike [[Viet Cong|Vietconga]].]]
Dezerterstvo se pojačavalo, a moral vojnika je opadao. General [[William Westmoreland]] izvijestio je američkog admirala Granta Sharpa Jr-a. da je situacija kritična.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;/&gt; Izjavio je: &quot;Uvjeren sam da američke trupe sa svojom energijom, mobilnošću i borbenom moći mogu uspješno preuzeti bitku protiv [[Vietkong|Vietkonga]]&quot;.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 7.&lt;/ref&gt; Uz ovaj prijedlog, Westmoreland je zagovarao još agresivnije slanje američkih trupa te stavljanje vojske Južnog Vijetnama &quot;sa strane&quot; kako bi Amerikanci preuzeli stvar u svoje ruke. Ignorirajući vojsku Južnog Vijetnama, američka involviranost u sukob postala je puno jača.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 353&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=353}}.&lt;/ref&gt; Westmoreland je zamislio plan dobivanja rata u tri faze:

*Prva faza - predanost američkih snaga (i ostalih snaga slobodnog svijeta) radi zaustavljanja gubitničkog trenda do kraja 1965. godine.
*Druga faza - snažne ofenzivne akcije američkih trupa i njihovih saveznika kako bi se uništila [[gerila]] i druge organizirane neprijateljske snage. Ova faza završila bi nakon što bi neprijatelj postao istrošen, stavljen u obrambenu poziciju i izbačen iz velikih naseljenih područja.
*Treća faza - za slučaj neprijateljske ustrajnosti, uslijedio bi period od dvanaest do osamnaest mjeseci nakon druge faze kako bi se konačno uništile sve neprijateljske snage u ostalim manje naseljenim područjima.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 5, str. 8. – 9.&lt;/ref&gt;

[[Lyndon B. Johnson|Predsjednik Johnson]] je navedeni plan odobrio, a njegovo odobravanje značilo je veliko odstupanje od inzistiranja prijašnje administracije da je vlada Južnog Vijetnama sama odgovorna za poražavanje gerile. Westmoreland je predvidio pobjedu do kraja [[1967]]. godine.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 117. – 119. i vol. 5, str. 8. – 12.&lt;/ref&gt; Johnson, međutim, o navedenoj promjeni u strategiji ratovanja nije obavijestio medije već je umjesto toga naglašavao kontinuitet.&lt;ref&gt;''Public Papers of the Presidents, 1965.'' Washington, D.C. Government Printing Office, 1966., vol. 2, str. 794. – 799.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Glassboro-meeting1967.jpg|thumb|right|Sovjetski premijer Alexei Kosygin s američkim predsjednikom [[Lyndon B. Johnson|Lyndonom B. Johnsononm]] na konferenciji u Glassborou tokom koje su razgovarali o mogućnosti postizanja [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]].]]
Uskoro su američki vojnici krenuli na odrađivanje jednogodišnjih tura u Vijetnamu bez pretjerano iskusnog vodstva. Jedan promatrač je napisao: &quot;Nismo bili u Vijetnamu 10 godina, već tokom jedne godine 10 puta.&quot;&lt;ref name = &quot;Courtwright 2005 210&quot;/&gt; Kao rezultat vremenskog trajanja vojnog roka, programi obučavanja vojnika bili su skraćeni.
[[Datoteka:HoCMT.png|thumb|left|[[Ho Ši Minov put]] koji prolazi kroz [[Laos]], [[1967]]. godine.]]
Washington je počeo ohrabrivati svoje saveznike da i oni pošalju trupe pa su [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Južna Koreja]], [[Tajland]] i [[Filipini]]&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 556&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=556}}.&lt;/ref&gt; to i učinili. Međutim, veliki [[NATO]] saveznici [[Kanada]] i [[Velika Britanija]] odbili su zahtjev iz Washingtona za slanjem svojih trupa u Vijetnam.&lt;ref&gt;Peter Church. ed. ''A Short History of South-East Asia.'' Singapore, John Wiley &amp; Sons, 2006., str. 193.&lt;/ref&gt; Amerikanci i njihovi saveznici uskoro su započeli s nizom kompleksnih vojnih operacija poput operacija ''Masher'', ''Attleboro'', ''Cedar Falls'' i ''Junction City''. Međutim, komunistički pobunjenici ostali su jaki i demonstrirali su veliku taktičku fleksibilnost.

U međuvremenu se dolaskom na čelo države premijera Nguyena Caoa Kyja politička situacija u Južnom Vijetnamu počela stabilizirati. S njim je na čelo došao i šef države general Nguyễn Văn Thiệu. Njihovim dolaskom završila je serija pučeva koji su se znali događati i po par puta godišnje. Godine 1967. Thieu je postao predsjednik, a Ky njegov zamjenik nakon namještenih izbora. Premda su nominalno bili građanska vlada, Ky je trebao održati moć koristeći vojsku. Ipak, Theiu ga je nadmudrio tako što je vojničke činove davao generalima iz svoje frakcije. Thieu je također bio osumnjičen za ubojstva Kyjevih lojalista, premda je tvrdio da se radilo o vojnim nesrećama. Nepovjerljivi i neodlučni Thieu je ostao predsjednik sve do [[1975]]. godine, nakon što je pobijedio na izborima [[1971]]. godine na kojima je bio jedini kandidat.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 706&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=706}}.&lt;/ref&gt;

Johnsonova administracija se prema vlastitim medijima koristila &quot;politikom minimalne iskrenosti&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 18&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=18}}.&lt;/ref&gt; Državni službenici koji su obavještavali medije o vojnim operacijama uglavnom su davali priče koje su naglasak stavljale na progres samog rata. Tokom vremena, upravo je ova politika snažno utjecala na promjenu mišljenja javnosti o samom ratu. Postepeno su se vijesti o ratu u medijima i vijesti koje su dolazile iz Pentagona u mnogome počele razlikovati, a sve to počelo je stvarati rupu u kredibilitetu američke javnosti prema vlastitoj vladi.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 18&quot;/&gt;
[[Datoteka:Sgt. Ronald H. Payne Tunnel Rat Vietnam War 1967.jpg|thumb|left|Američki vojnik priprema se ući u tunel [[Viet Cong|Vietkonga]].]]
=== Ofanziva Tet ===
Krajem [[1967]]. godine [[Komunisti|komunističke snage]] namamile su američke u zaleđe sela Đắk Tô u bitku za Khe Sanh, mjesto na kojem su se [[SAD]] željele boriti zbog toga što su tamo mogle u potpunosti upotrijebiti svoju borbenu moć ne bojeći se za eventualne civilne žrtve. Međutim, dana [[31. 1.]] [[1968]]. godine vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i [[Vietkong|Vietkonga]] prekršile su primirje koje je tradicionalno bilo povezano s blagdanom Tet (vijetnamskom [[Nova godina|Novom godinom]]) i krenule u najveću bitku Vijetnamskog rata, tzv. [[Ofanziva Tet|Ofanzivu Tet]] u nadi da će njome izazvati narodni ustanak.&lt;ref name=&quot;robertankony.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.robertankony.com/ |title=Robert C. Ankony, '&amp;#39;Lurps: A Ranger's Diary of Tet, Khe Sanh, A Shau, and Quang Tri'&amp;#39;, revised ed., Rowman &amp; Littlefield Publishing Group, Landham, MD (2009.) |publisher=Robertankony.com |accessdate=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Preko 85.000 trupa napalo je preko 100 gradova uključujući napade na sjedište generala [[William Westmoreland|Williama Westmorelanda]] i američku ambasadu u [[Sajgon|Sajgonu]].&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 363_365&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=363–5}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:U.S. Marines in Operation Allen Brook (Vietnam War) 001.jpg|thumb|right|[[Američki marinci]] tokom operacije ''Allen Brook'' [[1968]]. godine.]]
Premda su američke snage i snage [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u početku bile šokirane razmjerom urbane ofanzive, vrlo brzo su uzvratile i desetkovale redove Vietkonga. U bivšem glavnom gradu Hueu, zajedničke trupe Vietkonga i vojske Sjevernog Vijetnama zauzele su imperijalističku tvrđavu i većinu grada te [[Masakr|masakrirali]] preko 3000 nenaoružanih tamošnjih civila. Kasnije u tzv. bitci kod Huea, američke snage koristile su masivnu borbenu moć i ostavile 80 posto grada u potpunim ruševinama.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985|pp=308–9}}.&lt;/ref&gt; Niže na jugu, u gradu Quảng Trị, članovi američke vojske ubili su preko 600 pripadnika vojske Sjevernog Vijetnama i Vietconga u i oko grada. Za to vrijeme u Sajgonu 1000 pripadnika Vietkonga tri tjedna je odolijevalo napadima američke i južno-vijetnamske vojske od 11.000 vojnika.

Međutim, Ofanziva Tet imala je drugu posljedicu koja u početku nije bila razmatrana. General Westmoreland postao je javno lice Vijetnamskog rata u SAD-u. Tri puta se nalazio na naslovnici časopisa ''Time'', a [[1965]]. godine proglašen je &quot;Osobom godine&quot; (eng. ''Man of the Year'').&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;&quot;The Guardians at the Gate&quot;, ''Time'' 7. 1. 1966., vol. 87, br.1.&lt;/ref&gt; Časopis ''Time'' ga je opisao kao &quot;snažnu personifikaciju američkog vojnika... koji je pisao historiju, smišljao planove bitaka i ulio... svojim podređenima vlastitu ideologiju u vezi američke pomoći i odgovornosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Time&quot;/&gt; Šest tjedana nakon početka Ofanzive Tet &quot;podrška javnosti u vezi njegovog ratnog učinka pala je s 48 na 36 posto i, što je još dramatičnije, podrška njegovom načinu ratovanja pala je s 40 na 26 posto&quot;.&lt;ref&gt;Stanley Karnow, Vietnam: A History (New York: Penguin, 1986), p. 546&lt;/ref&gt;

Još u novembru 1967. godine Westmoreland je javnim nastupima pokušao poboljšati klonulu javnu podršku [[Lyndon B. Johnson|Johnsonovoj administraciji]].&lt;ref name=&quot;Witz&quot;&gt;Witz ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' str. 1. – 2.&lt;/ref&gt; Tako je u govoru pred nacionalnom novinarskim klubom rekao da je postignuta točka rata &quot;u kojoj se kraj nazire&quot;.&lt;ref&gt;Larry Berman. ''Lyndon Johnson's War.'' New York, W.W. Norton, 1991., str. 116.&lt;/ref&gt; Upravo zbog toga javnost je bila još više šokirana i zbunjena kada je te njegove izjave Ofanziva Tet u potpunosti opovrgnula. Zahvaljujući upravo toj ofanzivi, američki mediji i javnost koji su do tada u većini slučajeva podržavali američke napore u [[Vijetnam|Vijetnamu]] sada su se okrenuli protiv Johnsonove administracije, jer se stvorila rupa u kredibilitetu prema vlastitoj vladi.

Premda je Ofanziva Tet u smislu žrtava i kontrole teritorija označila veliku pobjedu savezničkih trupa, u smislu strateških posljedica značila je čisti poraz: postala je prekretnica američkog uplitanja u Vijetnamski rat zbog toga što je imala duboki utjecaj na (ne)podržavanje sukoba u samom SAD-u.&lt;ref name=&quot;robertankony.com&quot;/&gt; Unatoč vojnom porazu komunističkih snaga, Ofanziva Tet postala je njihova politička pobjeda i označila je kraj ere predsjednika Lyndona B. Johnsona koji je - zbog toga što mu je podrška javnosti pala s 48 na 36 posto - odlučio ne izaći na sljedeće predsjedničke izbore.&lt;ref name=&quot;Witz&quot;/&gt; James Witz je napisao: &quot;Ofanziva Tet je bila kontradiktorna izjavama Johnsonove administracije i vojske o progresu rata&quot;.&lt;ref name=&quot;Witz&quot;/&gt; Ofanziva je također označila i obavještajni neuspjeh na razini [[Pearl Harbor|Pearl Harbora]].&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 556&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Harold P. Ford. ''CIA and the Vietnam Policymakers'' str. 104. – 123.&lt;/ref&gt; Novinar Peter Arnett, međutim, citirao je službenika kojeg nije htio identificirati&lt;ref&gt;{{cite book|last=Keyes|first=Ralph|title=The Quote Verifier: Who Said What, Where, and When|year=2006|publisher=St. Martin's Griffin|isbn=978-0-312-34004-9}}&lt;/ref&gt;, a koji je za selo Ben Tre&lt;ref&gt;[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FB0D1FFA3F541B7B93CAA91789D85F4C8685F9 Survivors Hunt Dead of Bentre, Turned to Rubble in Allied Raids] nytimes.com.&lt;/ref&gt; izjavio: &quot;Bilo je potrebno uništiti to selo kako bi ga se spasilo.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.jewishworldreview.com/cols/charen040103.asp &quot;Peter Arnett: Whose Man in Baghdad?&quot;], [[Mona Charen]], ''Jewish World Review'', 1. 4. 2003.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Deadvietcong2.jpg|thumb|right|Pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] i vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] koje su ubili vojnici američkih zračnih snaga u napadu na zračnu bazu Tan Son Nhut tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]].]]
Walter Conkite je u svom editorijalu rekao: &quot;Reći da smo danas bliže pobjedi je, sukladno dokazima, vjerovati optimistima koji su griješili u prošlosti. Predložiti da smo na rubu poraza je odlazak u neopravdani pesimizam. Međutim, reći da se nalazimo u pat poziciji čini se kao jedini realističan, iako ne i zadovoljavajući, zaključak&quot;.&lt;ref name=&quot;Moore&quot;&gt;{{cite news|last=Moore|first=Frazier|title=Cronkite, who defined the role of anchor, dies at 92|agency=Associated Press|publisher=News Observer|date=18. 7. 2009.|url=http://www.newsobserver.com/2009/07/18/73490/cronkite-who-defined-the-role.html|accessdate=31. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Oberdorfer|2001|p=251}}.&lt;/ref&gt; Nakon Cronkiteovog javljanja na [[Televizija|televiziji]], predsjednik Johnson je navodno rekao: &quot;Ako sam izgubio Cronkitea, izgubio sam srednju Ameriku&quot;.&lt;ref name=&quot;Philly&quot;&gt;{{cite web|title=Walter Cronkite dies|publisher=Philadelphia Inquirer|date=17. 7. 2009.|url=http://articles.philly.com/2009-07-17/news/24985744_1_walter-cronkite-united-press-wire-service-marlene-adler|accessdate=18. 7. 2009|first=Lee|last=Winfrey|first2=Michael D.|last2=Schaffer}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Broadcast News|url=http://www.nytimes.com/books/97/01/26/reviews/970126.26wickert.html|publisher=New York Times|author=Wicker, Tom|date=26. 1. 1997.|accessdate=1. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;

Westmoreland je postao načelnik glavnog vojnog stožera u martu 1968. godine nakon što je svaki otpor bio ugašen. Tehnički se radilo o promociji, ali je njegova pozicija postala neodrživa zbog navedene ofanzive te zbog činjenice što je u medije procurio njegov zahtjev za slanje dodatnih 200.000 vojnika. Westmorelanda je naslijedio njegov zamjenik [[Creighton Abrams]], zapovjednik manje sklon istupima u medijima.&lt;ref&gt;Sorely 1999., str. 11. – 16.&lt;/ref&gt;

Dana [[10. 5.]] [[1968]]. godine, unatoč malim očekivanjima, započeli su mirovni pregovori između SAD-a i Sjevernog Vijetnama u [[Pariz|Parizu]]. Pregovori su se odugovlačili pet mjeseci, sve dok Johnson nije dao naredbu za prestanak [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama.

Historičar Robert Dallek je napisao: &quot;Johnsonova eskalacija sukoba u Vijetnamu podijelila je [[Amerikanci|Amerikance]] u dva ratna stožera... koštala 30.000 američkih života do trenutka dok on nije izašao iz predsjedničkog ureda i praktički uništila njegovo predsjedništvo...&quot;.&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 27.&lt;/ref&gt; Njegovo odbijanje slanja dodatnih trupa u Vijetnam viđeno je kao priznanje da je rat izgubljen.&lt;ref name=&quot;Command Magazine Issue 18, page 15&quot;&gt;Command Magazine Issue 18, str. 15.&lt;/ref&gt; S druge strane gledišta, može se reći da je odbijanje slanja trupa bio i taktički potez kojim se htjelo reći da se rat nije mogao dobiti dodatnom eskalacijom, barem ne po cijenu koja bi bila prihvatljiva američkom narodu.&lt;ref name=&quot;Command Magazine Issue 18, page 15&quot;/&gt; Ministar obrane Robert McNamara je rekao: &quot;Opasna iluzija američke pobjede u tom trenutku bila je mrtva.&quot;&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 366_367&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=366–7}}.&lt;/ref&gt;

Rat u Vijetnamu bilo je glavno političko pitanje tokom predsjedničkih izbora 1968. godine. Te izbore dobio je [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski kandidat]] [[Richard Nixon]].

== Razdoblje predsjednika Nixona (1969–1972) ==
=== Vijetnamizacija ===
Veliki gubitci komunističkih trupa tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]] omogućile su [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]] da započne s povlačenjem američkih snaga iz [[Vijetnam|Vijetnama]]. Njegov plan, nazvan [[Nixonova doktrina]], uključivao je obučavanje vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] kako bi oni samostalno mogli obraniti svoju državu. Takva politika uskoro je postala poznata pod drugim imenom - ''Vijetnamizacija''. Vijetnamizacija je imala mnogo sličnosti s politikom [[John F. Kennedy|Kennedyjeve administracije]] uz jednu bitnu iznimku: dok je Kennedy inzistirao da se vojska Južnog Vijetnama bori sama, Nixon je pokušao limitirati opseg konflikta. 

Nixon je izjavio: &quot;Večeras najavljujem planove za povlačenje dodatnih 150.000 američkih trupa čiji povratak se očekuje do proljeća sljedeće godine. Na taj način smanjit ćemo naše prisustvo u Vijetnamu za sveukupno 265.500 vojnika - puno ispod broja vojnika koji je postojao kada smo prije 15 mjeseci preuzeli predsjedništvo.&quot; Dana [[10. 10.]] [[1969]]. godine Nixon je naredio zrakoplovnoj eskadrili [[B-52 Stratofortress|B-52]] naoružanoj [[Nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]] da odlete do sovjetske granice, a sve u cilju kako bi - koristeći se svojom tzv. ''teorijom luđaka'' (eng. ''Madman Theory'') - uvjerio [[Sovjetski Savez]] da je sposoban učiniti sve što je potrebno ne bi li okončao rat u Vijetnamu. 

Nixon je također tražio pregovore. Glavni zapovjednik oružanih snaga na bojišnici [[Creighton Abrams]] zbog toga je radio na malim vojnim operacijama, usmjerenim prema komunističkoj logistici te na bolji način koristio vlastitu borbenu moć i bolje surađivao s vojskom Južnog Vijetnama. Nixon je također započeo s tzv. [[Detant|detantom]] sa Sovjetskim Savezom te [[Kina|Kinom]]. Takav način vođenja politike pomogao je smanjenju globalnih tenzija te smanjenju prijetnji upotrebe nuklearnih oružja obiju supersila. Međutim, Nixon je bio razočaran što Sovjetski Savez i Kina nastavljaju s opskrbljavanjem vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U septembru 1969. godine [[Ho Ši Min]] je [[smrt|umro]] u 79. godini života.

Cijelo to vrijeme antiratni pokret u [[SAD|SAD-u]] dobiva na sve jačoj snazi. Nixon je pokušao utjecati na američku &quot;tihu većinu&quot; za koju je mislio da i dalje podržava rat bez da to izjavljuje u javnosti. Međutim, nakon medijskog otkrića masakra u Mai Laiju tokom kojeg je američki vod silovao i ubio nedužne civile, te nakon incidenta s osmoricom vojnika iz specijalnih postrojbi koji su uhićeni zbog ubojstva navodnog dvostrukog agenta, izbili su novi nacionalni i međunarodni protesti protiv rata. Početkom [[1970]]. godine američke vojne trupe počele su se povlačiti iz pograničnih područja gdje se odvijalo najviše bitaka te su stacionirane na obali i u unutrašnjosti, a sve to uzrokovalo je pad u broju žrtava te godine u odnosu na 1969. godinu za više od 50 posto.

=== Kambodža i Laos ===
Još od [[1955]]. godine princ [[Norodom Sihanouk]] proglasio je [[Kambodža|Kambodžu]] neutralnom, ali su [[komunisti]] koristili njezino tlo kao bazu pa je Sihanouk tolerirao njihovu prisutnost zbog toga što nije želio biti uvučen u širi sukob u regiji. Međutim, pod pritiskom [[Washington|Washingtona]] ovu politiku promijenio je [[1969]]. godine pa vijetnamski komunisti više nisu bili dobrodošli. Predsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] iskoristio je tu priliku za masivnu bombašku kampanju naziva ''Operacija Menu'' usmjerenu protiv komunističkih utočišta uzduž kambodžanske i vijetnamske granice. Samo je pet visoko odlikovanih dužnosnika znalo za navedenu operaciju. 

Godine [[1970]]. princa Sihanouka svrgnuo je proamerički premijer Lon Nol. Na zahtjev zamjenika vođe [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] Nuona Chee [[Sjeverni Vijetnam]] napao je Kambodžu 1970. godine. [[SAD]] i vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] nakon toga ušli su u Kambodžu kako bi napali vojsku Sjevernog Vijetnama i [[Vietkong]] te pokušali zaustaviti komunističko okruženje u glavnom gradu [[Phnom Penh|Phnom Penhu]]. Ovaj upad označio je početak antiratnih protesta diljem SAD-a zbog toga što je Nixon ranije obećao smanjenje američke angažiranosti u sukobu. Pripadnici nacionalne garde ubili su četvero studenata tokom protesta u državi [[Ohio]] na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State što je uzrokovalo daljnju javnu srdžbu u SAD-u. Budući da Nixonova administracija nije reagirala na navedeni incident onako kako je javnost to očekivala, antiratni pokret uzeo je sve više maha. Za to vrijeme, američke zračne snage nastavile su sa žestokim bombardiranjem Kambodže kao podrška tamošnjoj vladi, a sve kao dio operacije naziva ''Freedom Deal''. 

Godine [[1971]]. [[New York Times]] se domogao izvještaja iz Pentagona (tzv. ''Pentagon Papers''). Tajni dokumenti otkrili su kompletnu historiju američke upletenosti u sukob u [[Vijetnam|Vijetnamu]], a sve uz odobrenje [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane]] čime se došlo do zaključka da je američka javnost godinama bila izložena zabludi. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] presudio je da je objava tajnih dokumenata bila legalna.

U februaru 1971. godine vojska Južnog Vijetnama krenula je u operaciju ''Lam Son 719'' čiji je cilj bilo presijecanje [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovog puta]] u [[Laos|Laosu]]. U prividno neutralnom Laosu dugo je trajao građanski rat u kojem su se sukobili pripadnici [[Lao narod|Lao naroda]] koje su podupirale SAD i [[Pathet Lao]] sa svojim saveznicima iz Sjevernog Vijetnama. Nakon što su naišli na otpor tokom operacije, snage Južnog Vijetnama povukle su se u konfuziji. Počeli su bježati preko polja koja su bila prekrivena njihovim vlastitim mrtvim vojnicima. Kada su potrošili rezerve goriva, vojnici su napustili svoja vozila i pokušali se ukrcati na američke [[Helikopter|helikoptere]] koji su poslani kako bi pokupili ranjene. Mnogo vojnika Južnog Vijetnama vješalo se za skije helikoptera u očajničkom pokušaju da spase vlastite živote. Američke letjelice morale su uništiti ostavljenu vojnu opremu, uključujući i [[Tenk|tenkove]], kako ista ne bi došla u neprijateljske ruke. Polovica trupa vojske Južnog Vijetnama je u navedenoj operaciji ubijena ili zarobljena. Sama operacija bila je totalni fijasko i označila je potpuni potop ''Vijetnamizacije''. Karnow je napisao: &quot;Ovdje se radilo o zabludi monumentalne prirode. Vrhovni zapovjednici oružanih snaga Južnog Vijetnama obučavani su od strane Amerikanaca deset, pa čak i petnaest godina od kojih su mnogi otišli na obučavanje u Sjedinjene Države, ali na kraju se ispostavilo da nisu puno naučili.&quot;

Godine 1971. [[Australija]] i [[Novi Zeland]] povukli su svoje vojnike iz Vijetnama. Američke trupe dodatno su se smanjile na 196,700 vojnika uz rok od povlačenja još 45.000 vojnika do februara [[1972]]. godine. Kako su se antiratni prosvjedi širili SAD-om, u vojnim redovima širila se razočaranost i loša disciplina uključujući konzumiranje [[Droga|droge]] i [[Dezerter|dezerterstvo]].

''Vijetnamizacija'' je ponovno testirana 1972. godine za vrijeme tzv. ''Uskršnje ofanzive'' kada je vojska Sjevernog Vijetnama napala Južni Vijetnam. Vojska Sjevernog Vijetnama skupa s Vietkongom brzo je osvojila sjeverne provincije i u koordinaciji s ostalim snagama iz Kambodže prijetila prepoloviti zemlju na pola. Za to vrijeme povlačenje američkih trupa se nastavilo, ali američke zračne snage odradile su ''Operaciju Linebacker'' i bombaškim napadima uspjele zaustaviti ofanzivu. Međutim, u tom trenutku postalo je jasno da bez američke zračne potpore Južni Vijetnam nije mogao preživjeti. Posljednje američke trupe na tlu povučene su do kraja marta [[1973]]. godine; [[američka mornarica]] i zračne snage ostale su u Tonkinškom zaljevu kao i u [[Tajland|Tajlandu]] i [[Guam|Guamu]].

=== Predsjednički izbori 1972. i mirovni pregovori u Parizu ===
Vijetnamski rat bio je glavna tema predsjedničkih izbora [[1972]]. godine. [[Richard Nixon|Nixonov]] suparnik [[George McGovern]] u svojoj je kampanji bio za povlačenje svih snaga iz [[Vijetnam|Vijetnama]]. Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, [[Henry Kissinger]], nastavio je s tajnim pregovorima s Le Ducom Thoom iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U oktobru 1972. godine postigli su dogovor.

Međutim, predsjednik [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] Thieu zahtijevao je goleme izmjene [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]]. Kada su detalji sporazuma postali javni u Sjevernom Vijetnamu, Nixonova administracija smatrala je da Sjever želi osramotiti predsjednika. Pregovori su stali na mrtvoj točki, a [[Hanoi]] je tražio nove izmjene. Kako bi pokazao svoju potporu Južnom Vijetnamu i prisilio Hanoi da se vrati za pregovarački stol, Nixon je naredio novu ''Operaciju Linebacker II'' koja se sastojala od žestokog [[Bombardiranje|bombardiranja]] gradova Hanoi i Haiphong u razdoblju od [[18. 12.|18.]] do [[29. 12.]] [[1972]]. godine. U ofanzivi je uništen veliki dio preostale gospodarstvene i industrijalne moći Sjevernog Vijetnama. Paralelno s ovim napadima, Nixon je vršio pritisak na Thieua da pristane na uvjete dogovora, prijeteći da će prekršiti jednostrani mir i u potpunosti prestati davati toliko potrebnu američku pomoć.

Dana [[15. 1.]] [[1973]]. godine Nixon je najavio prestanak ofanzivnih akcija protiv Sjevernog Vijetnama. Mirovni sporazum u Parizu o &quot;završetku rata i ponovnom postizanju mira u Vijetnamu&quot; potpisan je [[27. 1.]] 1973. godine te je na taj način službeno okončana američka upletenost u Vijetnamski sukob. Prekid vatre obznanjen je i u Sjevernom i u Južnom Vijetnamu, a američki ratni zarobljenici pušteni su na slobodu. Dogovor je garantirao teritorijalni integritet Vijetnama (poput onoga koje je garantirala [[Ženevska konvencija]] iz [[1954.]] godine) te nacionalne izbore na sjeveru i jugu zemlje. Prema potpisanom mirovnom dogovoru, američke snage imale su period od šezdeset dana za potpuno povlačenje s teritorija Vijetnama. &quot;Ovaj članak&quot;, ističe Peter Church &quot;zapravo je jedini u cijelom pariškom mirovnom sporazumu koji je u potpunosti ispoštovan&quot;. 

== Protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski rat (1962–1973) ==
[[Datoteka:vietnamdem.jpg|left|thumb|Antiratne demonstracije [[1967]]. godine.]]
[[Datoteka:Vietnam War protest in Washington DC April 1971.jpg|thumb|Protesti protiv rata u Washingtonu dana [[24. 4.]] [[1971]]. godine.]]
Tokom trajanja Vijetnamskog rata veliki dio američke populacije protivio se američkom uplitanju u sukob u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Javno mnijenje u vezi uplitanja u sukob snažno se okrenulo protiv [[Rat|rata]] nakon [[1967]]. godine, a do [[1970]]. tek trećina Amerikanaca vjerovala je da [[SAD]] nisu pogriješile sa slanjem vlastitih trupa da se bore u [[Vijetnam|Vijetnamu]].&lt;ref&gt;Lunch, W. &amp; Sperlich, P. (1979). The Western Political Quarterly. 32(1). str. 21. – 44.&lt;/ref&gt;

Gotovo trećina američke populacije snažno se protivila ratu. Danas je moguće specificirati točno određene grupe koje su predvodile antiratni pokret i njihove razloge zbog čega su to radili. Mnogi mladi ljudi protestirali su zbog toga što su upravo oni bili ti koji su mogli biti unovačeni i otići u taj dio [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], dok su ostali bili protiv rata zbog rasta popularnosti samog antiratnog pokreta u smislu tzv. [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 60-ih]] i općenite kulture konzumiranja [[Droga|droge]] u američkom društvu tog doba te slušanja glazbe koja je u to vrijeme bila na vrhuncu popularnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.robertankony.com/publications/perspectives/ |title=Robert C. Ankony, &quot;Perspectives,&quot; '&amp;#39;Vietnam'&amp;#39; magazine, Aug. 2002, 58–61 |publisher=Robertankony.com |date=27. 10. 2013.|accessdate=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Neki zagovornici mirovnog pokreta tražili su jednostrano povlačenje američkih snaga iz Vijetnama. Jedan od glavnih razloga tog mišljenja bilo je to da bi povlačenje trupa pridonijelo stabilizaciji regije, a samim time bi se automatski smanjilo krvoproliće. Rano protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski sukob svoju je inspiraciju crpilo iz [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] [[1954]]. godine. Na američku potporu Diemovom režimu gledalo se kao na osujećivanje [[Demokracija|demokracije]] kakvom se Amerika inače ponosi. [[John F. Kennedy]], dok je još bio senator, protivio se američkom uplitanju u Vijetnam.&lt;ref name=&quot;USvietAnalysis&quot;/&gt;

Protivljenje uplitanju u Vijetnamski sukob ujedinilo je grupe koje su se protivile američkom [[Antikomunizam|antikomunizmu]] i imperijalizmu.&lt;ref&gt;Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 54. –55.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. 10. 2011.); ISBN  0739137697.&lt;/ref&gt; Ostali, poput Stephena Spira protivili su se ratu na temelju [[Teorija pravednog rata|Teorije pravednog rata]]. Neki su pokušavali pokazati solidarnost prema ljudima iz Vijetnama, poput Normana Morrisona koji je imitirao djela [[Thích Quảng Đức|Thícha Quảnga Đứca]]. U televizijskom programu od [[15. 5.]] [[1965]]. godine, Eric Severeid je, javljajući se za [[CBS]], održao debatu između McGeorgea Bundyja i Hansa Morgenthaua čiji je cilj bio ukazati na glavne ratne interese SAD-a u to vrijeme s pitanjima: &quot;1. Koje je opravdanje američke prisutnosti u Vijetnamu - zašto smo uopće tamo?; 2. Koja je fundamentalna priroda ovog rata? Radi li se o agresiji [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] ili je to građanski rat među ljudima Južnog Vijetnama?; 3. Na koji način je vlast komunističke [[Kina|Kine]] uopće upletena u sukob u Vijetnamu i koji su njezini daljnji planovi?; 4. Koje su alternative našoj trenutnoj politici u Vijetnamu?&quot;&lt;ref&gt;Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 53. – 54.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. 10. 2011.); ISBN  0739137697.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Videorecording of entire debate proceedings available at the ''Museum of Radio and Television'' in New York City.&lt;/ref&gt;

Protivljenje ratu u nekim trenucima išlo je toliko daleko da su organizirane ulične demonstracije kako bi se pokušalo promijeniti političko mišljenje prema sukobu. Dana [[15. 10.]] [[1969]]. godine, masovni prosvjed diljem SAD-a nazvan ''Vijetnamski moratorij'' privukao je milijune [[Amerikanci|Amerikanaca]] na ulice.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/15/newsid_2533000/2533131.stm 1969: Millions march in US Vietnam Moratorium]. BBC On This Day.&lt;/ref&gt; Na demokratskoj nacionalnoj konvenciji 1968. godine izbili su nemiri tokom protesta protiv rata.&lt;ref&gt;Jennings &amp; Brewster 1998: 413.&lt;/ref&gt; Nakon što su u javnost procurile informacije o masakru u selu Mai Lai 1968. godine antiratni pokret dobio je još više članova, a neki ratni veterani pridružili su se pokretu nazvanom ''Vijetnamski veterani protiv rata''. Fatalna pucnjava koja se dogodila na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State [[1970]]. godine u kojoj je poginulo četvero studenata dovela je do masovnih protesta na sveučilištima diljem SAD-a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://www.greenwych.ca/vietnam.htm|title=Vietnam – A View from the Walls: a History of the Vietnam Anti-War Movement|author=Bob Fink|publisher=Greenwich Publishing|ref=harv|date=|access-date=2014-11-02|archive-date=2013-01-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20130111005135/http://www.greenwych.ca/vietnam.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Antiratni prosvjedi završili su kada su se posljednje američke trupe povukle iz Vijetnama, nakon potpisanog mirovnog sporazuma u [[Pariz|Parizu]] [[1973]]. godine. Južni Vijetnam ostavljen je da se brani sam, a kao posljedica toga mnogi stanovnici tog dijela svijeta pobjegli su upravo u Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;Immigration in US history |url=http://crfimmigrationed.org/index.php/immigration-in-us-history |chapter=History Lesson 8: Refugees From Vietnam and Cambodia |chapter-url=http://crfimmigrationed.org/index.php/lessons-for-teachers/147-hl8 |publisher=Constitutional Rights Foundation&lt;/ref&gt;

== Odlazak Amerikanaca (1973–1975) ==
[[Datoteka:Vietnam War protesters.jpg|thumb|left|Antiratni prosvjedi]]
Tokom posljednjih godina ''Vijetnamizacije'' [[SAD|Sjedinjene Države]] započele su s drastičnim smanjivanjem vlastitih trupa u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Mnogo je trupa povučeno iz regije, a [[5. 3.]] [[1971]]. godine SAD su u bivšu bazu Bragg u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] vratile 5. postrojbu specijalnih jedinica koja je bila prva američka jedinica poslana u Južni Vijetnam.&lt;ref name=&quot;Stanton p. 240&quot;&gt;{{harvnb|Stanton|2003|p=240}}&lt;/ref&gt; {{#tag:ref|Dana 8. 3. 1965. godine prva američka vojna jedinica došla je u Vijetnam kako bi zaštitila međunarodni aerodrom Da Nang.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009| p =110}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nps.gov&quot;&gt;{{cite web|ref=harv|year= 2010 |url = http://www.nps.gov/mrc/reader/vvmcr.htm|title = Facts about the Vietnam Veterans memorial collection| publisher = National Park Service| accessdate =26. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; |group=&quot;A&quot;}} 

Prema [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz|Pariza]] potpisanog između ministra vanjskih poslova [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] Lêa Đứca Thọa, američkog državnog tajnika [[Henry Kissinger|Henryja Kissingera]] i južnovijetnamskog predsjednika Thieua, američke vojne snage povukle su se iz Južnog Vijetnama, a došlo je i do razmjene ratnih zarobljenika. Sjevernom Vijetnamu bilo je dopušteno da nastavi opskrbljivati komunističke trupe na jugu, ali samo zamjenjujući potrošeni materijal. Kasnije te godine Kissinger i Thọ dobili su [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], ali ju je vijetnamski pregovarač odbio primiti uz komentar da pravi mir još uvijek nije postignut.

[[Komunisti|Komunističke vođe]] nadale su se da će potpisani sporazum o prekidu vatre otići na njihovu stranu. Međutim [[Sajgon]] je započeo potiskivati [[Vietkong]] potpomognut američkom pomoći koju je dobio prije nego je sporazum stupio na snagu. Prema memoarima Trầna Văna Tràa zbog toga su komunisti krenuli s novom strategijom organiziranja serije sastanaka u [[Hanoi|Hanoiju]] tokom [[mart]]a [[1973]]. godine.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 672_674&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=672. – 4.}}.&lt;/ref&gt;

Kao vrhovni zapovjednik Vietkona, Tra je sudjelovao u nekoliko takvih sastanaka. Nakon prestanka [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama od strane [[Amerikanci|Amerikanaca]], rad na [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovom]] putu te ostalim logističkim strukturama mogao se nastaviti. Logistika se nastavljala sve dok Sjever ne bi došao u poziciju napraviti masovnu invaziju na Jug, a koju je planirao tokom sušne sezone [[1975]]./[[1976|76]]. godine. Tra je izračunao da bi to mogao biti posljednji pokušaj Hanoija da udari na južnjake prije nego Sajgon bude u potpunosti pripravan za bitku.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 672_674&quot;/&gt;
[[Datoteka:ElectoralCollege1972.svg|thumb|right|300px|Karta [[SAD|SAD-a]] koja pokazuje pobjedu predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]] na predsjedničkim izborima [[1972]]. godine u 49 od sveukupno 50 država.]]
Na predsjedničkim izborima [[1972]]. godine održanim u novembru, [[Demokratska stranka (SAD)|demokratski kandidat]] George McGovern izgubio je 49 od sveukupno 50 država od predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Dana [[15. 3.]] [[1973]]. godine predsjednik Nixon natuknuo je da će se SAD ponovno uplesti u sukob ako Komunisti naruše prekid vatre. Međutim, javnost i [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] nisu podupirali predsjednika pa je u aprilu za američkog ambasadora u [[Vijetnam|Vijetnamu]] Nixon postavio Grahama Martina. Upravo njegovo postavljanje za ambasadora bio je rani signal da je [[Washington]] odustao od Vijetnama. Tokom njegovog saslušanja u junu 1973. godine, ministar obrane James R. Schlesinger izjavio je da predlaže  nastavak američkog bombardiranja Sjevernog Vijetnama u slučaju da Sjeverni Vijetnam krene s velikom ofanzivom prema Južnom Vijetnamu. Dana [[4. 6.]] 1973. godine [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američki Senat]] donio je tzv. ''Case-Church'' amandman kako bi spriječio takvu intervenciju.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 670_672&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=670. – 2.}}.&lt;/ref&gt;

[[Naftna kriza]] u oktobru 1973. godine koja je uslijedila nakon [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] u [[Egipat|Egiptu]] uzrokovala je znatnu štetu u gospodarstvu Južnog Vijetnama. Vietkong je nastavio sa svojim ofanzivnim operacijama kada je započela sezona suše i do januara [[1974]]. godine ponovno zauzela teritorij kojeg je izgubila u prethodnoj sušnoj sezoni. Nakon dva sukoba u kojem je poginulo 55 pripadnika vojske Južnog Vijetnama, predsjednik Thieu je dana [[4. 1.]] 1974. godine obznanio da je rat ponovno započeo te da mirovni sporazum u Parizu više nije na snazi. Tokom trajanja prekida vatre poginulo je preko 25.000 ljudi iz Južnog Vijetnama.
[[Datoteka:Hanoi-taxi-march1973.jpg|thumb|Nedavno pušteni američki ratni zarobljenici iz zatvoreničkih logora [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] [[1973]]. godine.]]
Dana [[9. 8.]] [[1974]]. godine [[Gerald Ford]] preuzeo je predsjedništvo SAD-a nakon što je predsjednik Nixon podnio ostavku uslijed [[Afera Watergate|Watergate skandala]]. U to vrijeme Kongres SAD-a je smanjio financijsku pomoć Južnom Vijetnamu s jedan bilijun [[Američki dolar|dolara]] na 700,000.000 dolara. Te iste godine izabran je novi Kongres SAD-a u kojem su dominirali demokrati koji su bili još odlučniji konfrontirati se s predsjednikom u vezi rata. Kongres je odmah izglasao restrikcije za financiranje i vojnu aktivnost tokom 1975. godine uz uvjet da do 1976. godine SAD u potpunosti raskinu bilo kakve veze sa sukobom u Vijetnamu.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.history.com/this-day-in-history/thieu-announces-war-has-resumed |title=This Day in History 1974: Thieu announces war has resumed |publisher=History.com |accessdate=17. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

Uspjeh ofanzive 1973./74. tokom sezone suše inspirirao je Traa da se u oktobru 1974. godine vrati u Hanoi i zatraži veću ofanzivu tokom sljedeće sušne sezone. Ovoga puta Tra je mogao putovati autocestom što je bila znatna promjena u odnosu na dane kada su se za putovanja koristile nesigurne planinske ceste Ho Ši Minovog puta.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 676&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=676}}.&lt;/ref&gt; Giap, ministar obrane Sjevernog Vijetnama, nije želio odobriti Traov plan zbog toga što je mislio da bi veća ofanziva mogla nanovo isprovocirati američku reakciju te tako narušiti njegov plan za veliku invaziju planiranu 1976. godine. Tra je zbog toga zatražio pomoć od prvog tajnika [[La Duan|La Duana]] koji je odobrio operaciju koja je zahtijevala ograničenu ofanzivu iz [[Kambodža|Kambodže]] u provinciju Phước Long. Cilj napada bio je riješiti logističke probleme, izazvati reakciju snaga Južnog Vijetnama, ali i vidjeti hoće li se Amerika ponovno uplesti u sukob.

Dana [[13. 12.]] 1974. godine snage Sjevernog Vijetnama napale su rutu 14 provincije Phước Long. Phuoc Binh, glavni grad provincije, pao je [[6. 1.]] [[1975]]. godine. Predsjednik Ford očajnički je pokušao od svog Kongresa dobiti odobrenje za sredstva kako bi pomogao vojsci Južnog Vijetnama prije nego bude pregažena, ali Kongres je to odbio učiniti. Pad Phuoc Binha i nedostatak američkog odgovora na napad ostavio je vojsku Južnog Vijetnama potpuno demoraliziranom. 

Brzina uspjeha nagnala je Politburo da preispita svoju strategiju. Odlučeno je da će operacije u središnjem gorju biti povjerene generalu Vănu Tiếnu Dũngu te da bi se Pleiku trebao zauzeti, ako bi to bilo moguće. Prije nego je otišao na Jug, Le Duan je rekao Dungu: &quot;Nikada prije nismo imali tako savršene vojne i političke uvjete ili takvu stratešku prednost kao što ih imamo sada.&quot;&lt;ref&gt;Clark Dougan, David Fulgham et al., ''The Fall of the South.'' Boston: Boston Publishing Company, 1985., str. 22.&lt;/ref&gt;

Početkom 1975. godine Južni Vijetnam imao je tri puta više [[Artiljerija|artiljerije]] i dva puta više [[Tenk|tenkova]] i ostalih naoružanih vozila nego njegovi neprijatelji. Također je imao i 1400 zrakoplova, a bio je i duplo brojniji u samim vojnim jedinicama od svojih komunističkih neprijatelja.&lt;ref&gt;[http://www.counterpunch.org/kolko04292005.html The End of the Vietnam War, 30 Years Ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012020407/http://counterpunch.org/kolko04292005.html |date=2007-10-12 }} by Gabriel Kolko, CounterPunch 30. aprila / 1. maja 2005.&lt;/ref&gt; Međutim, rast cijene nafte značio je da je većina toga bila neupotrebljiva. Bili su suočeni s dobro organiziranim, izrazito odlučnim i solidno financiranim Sjevernim Vijetnamom. Većina materijala i financija Sjevernog Vijetnama dolazila je iz komunističkog bloka. Unutar Južnog Vijetnama zavladao je kaos. Odlazak američke vojske kompromitirao je njihovu gospodarsku ovisnost o američkoj financijskoj pomoći i američkim trupama. Južni Vijetnam također je trpio od globalne rececije uzrokovane [[Naftna kriza|naftnom krizom]]. 

=== Finalna ofanziva Sjevernog Vijetnama ===
Nakon što se sjeverni dio zemlje našao pod njihovom kontrolom, Politburo je naredio generalu Dungu da krene u finalnu ofanzivu prema [[Sjagon|Sajgonu]]. Prema operativnom planu Ho Ši Minove kampanje, Sajgon je trebao biti zauzet prije [[1. 5.]] budući su u [[Hanoi|Hanoiju]] željeli izbjeći nadolazeći [[monsun]] koji bi u teoriji mogao pomoći snagama [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] za pregrupiranje i jaču obranu njihovog glavnog grada. Moral snaga [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] zbog posljednjih pobjeda bio je na visokoj razini i uskoro su zauzeli Nha Trang, Cam Ranh i Da Lat.

Dana [[7. 4.]] tri divizije Sjevernog Vijetnama napale su grad Xuan Loc koji se nalazi 64 kilometara istočno od Sajgona. Snage Sjevernog Vijetnama u bitci kod Xuan Loca naišle su na žestoki otpor 18. divizije Južnog Vijetnama koja je bila brojčano nadjačana šest naprema jedan. U sljedeća dva krvava tjedna vodit će se žestoke bitke tokom kojih će snage Južnog Vijetnama pokušati zadržati prodor Sjevernjaka. Međutim, do [[21. 4.]] izmučeni garnizon morao se povući prema Sajgonu. 

Istoga dana ogorčeni predsjednik Thieu dao je ostavku uz izjavu da su [[SAD|Sjedinjene Države]] izdale Južni Vijetnam. U oštrom verbalnom napadu rekao je da ga je američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] prevario te nagovorio da potpiše [[mirovni sporazum]] u [[Pariz|Parizu]] prije dvije godine obećavši mu vojnu pomoć koju mu je kasnije uskratio. Nakon što je prenio predsjedničke ovlasti na Trầna Văna Hươnga, Thieu je [[25. 4.]] otišao u [[Tajvan]]. U isto vrijeme, [[Tenk|tenkovi]] Sjevernog Vijetnama došli su do Biên Hòa i okrenuli se prema Sajgonu, usput uništavajući izolirane trupe Južnog Vijetnama. Do kraja aprila snage Južnog Vijetnama poražene su na svim frontama osim u regiji Mekong Delta. Hiljade izbjeglica krenule su u najjužnije predjele zemlje bježeći pred komunističkim jurišem. Dana [[27. 4.]] 100.000 vojnika Sjevernog Vijetnama okružilo je Sajgon. Grad je branilo 30.000 pripadnika vojske Južnog Vijetnama. Kako bi ubrzali kolaps grada i stvorili paniku, vojnici Sjevernog Vijetnama granatirali su [[aerodrom]] i prisilili njegovo zatvaranje nakon čega je veliki broj civila shvatio da više nigdje ne mogu pobjeći.

=== Pad Sajgona ===
Kaos, nemir i panika izbili su na ulicama [[Sajgon|Sajgona]] dok su histerični državni dužnosnici i civili Južnog Vijetnama pokušali pobjeći iz grada. Proglašeno je izvanredno stanje. Američki [[Helikopter|helikopteri]] započeli su s evakuacijom Južnih Vijetnamaca, američkih i stranih državljanja iz raznih dijelova grada te iz američke [[Ambasada|ambasade]]. Američki ambasador Graham Martin je s tzv. operacijom ''Frequent Wind'' čekao do posljednjeg mogućeg trenutka zbog svojih uvjerenja da će obrana Sajgona izdržati te da će se moći postići politički dogovor. 

Ministar obrane Schlesinger ranog jutra [[29. 4.]] [[1975]]. godine objavio je da je posljednji helikopter iz Sajgona evaukirao američko diplomatsko, vojno i civilno osoblje. Operacija ''Frequent Wind'' bila je vjerojatno najveća helikopterska evakuacija u historiji. Započela je 29. 4. u očajničkoj atmosferi dok se histerični narod Vijetnamaca otimao za ograničeni prostor. Martin je molio [[Washington]] da pošalje 700,000.000 [[Američki dolar|dolara]] pomoći kako bi se pokušale mobilizirati svježe vojne snage. Međutim, američko mišljenje o ovom sukobu već je odavno bilo izrečeno. 

Za to vrijeme u [[SAD|SAD-u]] na Južni Vijetnam se gledalo kao na propalu državu. Predsjednik [[Gerald Ford]] je u televizijskom obraćanju od [[23. 4.]] izjavio da je Vijetnamski rat završio te da je s njim završila i sva američka pomoć. Operacija ''Frequent Wind'' nastavila se bez prestanka dok su tenkovi Sjevernog Vijetnama probili zadnje linije obrane i ušli u predgrađe Sajgona. Ranog jutra [[30. 4.]] 1975. godine posljednji [[Američki marinci|američki marinci]] evaukirani su helikopterom iz ambasade, dok su civili preplavili područje ambasade u očajničkim pokušajima da se ukrcaju. Ironija je da su mnoge od njih zaposlili upravo Amerikanci koji su ih sada ostavili vlastitoj sudbini.

Tog istog dana, trupe Sjevernog Vijetnama ušle su u Sajgon i brzo se oduprijele svakom otporu te zauzele ključne zgrade. Otprilike oko 11:30 sati po lokalnom vremenu [[tenk]] iz 324. divizije razbio je vrata palače ''Independence'' na kojoj se nekoliko minuta potom započela vioriti zastava [[Vietkong|Vietkonga]]. Predsjednik Dương Văn Minh, koji je naslijedio to mjesto od Huonga dva dana ranije, bio je prisiljen predati se.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 29&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA29 29]}}&lt;/ref&gt;

== Afroamerikanci u Vijetnamu ==
[[Datoteka:Haeberlewounded.jpg|thumb|190px|Ranjenom [[Afroamerikanci|Afroameričkom]] vojniku ukazuje se pomoć [[1968]]. godine.]]
Iskustva [[Afroamerikanci|Afroameričkog]] vojnog osoblja tokom Vijetnamskog rata dobila su značajnu pozornost. Na primjer, [[Internet|internetska]] stranica ''African-American Involvement in the Vietnam War'' sadržava popriličan broj primjera takve pozornosti&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aavw.org/served/homepage_wetoo_integrated.html|title='Fully Integrated' |work=African-American Involvement in the Vietnam War (aavw.org)|accessdate=decembar 2013}}&lt;/ref&gt; kao i [[knjiga]] i televizijski izvještaji autora Wallacea Terryja.

Epigraf Terryjeve knjige naslova ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' iz [[1984]]. godine uključuje sljedeći citat: &quot;Intuicija mi govori da Afroamerički vojnik ima puno bolje razumijevanje o tome o čemu se u ovom ratu radi od bilo kojeg bijelog vojnika&quot; - general [[William Westmoreland|William C. Westmoreland]], [[Sajgon]], [[1967]]. godine. Uvod knjige također uključuje i obzervacije o utjecaju rata na crnačku zajednicu općenito te posebno na Afroameričke vojnike koji su služili vojni rok tokom sukoba. Što se potonjeg tiče, autor pogotovo upućuje na sljedeće: veću proporciju ratnih žrtava Afroameričkih vojnika u [[Vijetnam|Vijetnamu]] nego bilo kojih drugih američkih vojnika drugih rasa, različito ponašanje crnačkih vojnih karijerista prema običnim crnim vojnicima, diskriminaciju na koju su nailazili Afroamerički vojnici &quot;na fronti u smislu dobivanja odličja, promocije ili vojnih zadataka&quot; kao i činjenicu što su morali izdržavati situacije poput &quot;rasnih uvreda, paljenja križeva i zastava [[Konfederativne države Amerike|Konfederacije]] koje su nosili njihovi bijeli kolege&quot; te iskustva crnih vojnika u kontinentalnom dijelu Amerike tokom rata i nakon američkog povlačenja iz sukoba.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Terry |first=Wallace |authorlink=Wallace Terry |year=1984|title=Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans |publisher=Random House. |isbn=978-0-394-53028-4|pages = Epigraph and pages xv–xvii}}&lt;/ref&gt; Nakon što je rat završen došlo se do brojke od 12,5 posto poginulih Afroameričkih vojnika tokom sukoba.&lt;ref name=&quot;Appy-Working-Class War&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=sEygbABXmFUC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Working-Class+War:+American+Combat+Soldiers+and+Vietnam&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=V2fwUvSiD437kQf-5IGgDA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=how%20many%20black%20soldiers%20served%20and%20died&amp;f=false Working-Class War: American Combat Soldiers and Vietnam: American Combat]&lt;/ref&gt;

== Ratni zločini ==
[[Datoteka:My Lai massacre.jpg|thumb|right|Žrtve masakra Mai Lai.]]
Tokom trajanja Vijetnamskog rata počinjen je veliki broj [[Ratni zločini|ratnih zločina]]. Odgovornih za ratne zločine bilo je na objema sukobljenim stranama, a zločini su uključivali [[Silovanje|silovanja]], masakre nad civilima, [[bombardiranje]] civilnih ciljeva, [[terorizam]] i široku uporabu mučenja i [[Ubojstvo|ubijanja]] ratnih zarobljenika. Dodatni slični zločini uključivali su pljačke, palež i uništavanje imovine koja se nije smatrala vojnom potrebom.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Gary D. Solis|title=The Law of Armed Conflict: International Humanitarian Law in War|url=http://books.google.com/books?id=6FKf0ocxEPAC&amp;pg=PA301|date=15 February 2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-48711-5|pages=301.– 303.}}&lt;/ref&gt;

=== Ratni zločini Sjevernog Vijetnama, Vietkonga i Crvenih Kmera ===
Pobunjenici [[Vietkong|Vietkonga]] navodno su odsijecali [[genitalije]] voditeljima sela i šivali ih u njihovim krvavim ustima, odsijecali jezike bespomoćnim žrtvama, gurali koplja bambusa kroz jedno i drugo uho, otvarali utrobe [[Trudnoća|trudnih žena]], ubijali djecu, sjekli muškarce i žene na komade i odsijecali prste maloj djeci koja su se pokušala obrazovati.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest&quot;&gt;{{Cite journal |last= Hubbel |first=John G. |title= The Blood-Red Hands of Ho Chi Minh |journal= Readers Digest |date=1968 |pages=61.–67.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Off With Their Hands |journal=Newsweek |date= 1967-05-15}}&lt;/ref&gt; Prema izvještajima američkog senata, odredi su dobivali mjesečne kvote za ubojstva.&lt;ref&gt;U.S. Senate Judiciary Committee, ''[http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf The Human Cost of Communism in Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160203034658/http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf |date=2016-02-03 }}'' (1972.), str.49.&lt;/ref&gt; Bivši načelnik [[CIA|CIA-e]] u [[Sajgon|Sajgonu]] Peed De Silva napisao je da su se od rane [[1963]]. godine postrojbe Vietkonga koristile metodama vađenja utroba i drugim, a sve u svrhu psihološkog načina rata.&lt;ref name=desilva&gt;{{cite book |last=De Silva |first=Peer |title=Sub Rosa: The CIA and the Uses of Intelligence |page=249 |year=1978. |publisher=Time Books |place=New York |isbn=0-8129-0745-0}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Hue Massacre Interment.jpg|thumb|right|Žrtve masakra u gradu Huế.]]
Prema procjeni Guentera Lewyja, odredi Vietkonga ubili su najmanje 37.000 civila u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] te redovno provodili teror na dnevnoj bazi.&lt;ref name = &quot;Lewy 1978 270_279&quot;&gt;{{Harvnb|Lewy|1978|pp=270–9}}.&lt;/ref&gt; Ami Pedahzur je napisao da je &quot;ukupan broj i obim terorizma kojeg je provodio Vietkong jednak ili čak veći od najvećih terorističkih kampanja vođenih bilo gdje u svijetu u zadnjoj trećini [[20. vijek]]a&quot;.&lt;ref&gt;Pedahzur, Ami (2006), ''Root Causes of Suicide Terrorism: The Globalization of Martyrdom'', Taylor &amp; Francis, str.116.&lt;/ref&gt; Najpoznatija zvjerstva koja je počinio Vietkong uključuju masakr preko 3000 nenaoružanih civila u gradu Huếu tokom Ofenzive Tet te spaljivanje stotina civila bacačima plamena u masakru Đắk Sơn.&lt;ref&gt;{{cite book | last=Pike |first=Douglas |title=PAVN: Peoples Army of Vietnam |year=1996. |publisher=Presidio}}&lt;/ref&gt; Na putu za Tuy Hòu [[1975]]. godine ubijeno je ili oteto gotovo 155.000 izbjeglica koje su bježale od posljednje tzv. ''Proljetne ofenzive'' [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnam]]a.&lt;ref&gt;Wiesner, Louis (1988), ''Victims and Survivors: Displaced Persons and Other War Victims in Viet-Nam, 1954–1975'' Greenwood Press, str. 318–9.&lt;/ref&gt; Prema Rummelu, trupe Sjevernog Vijetnama i Vietkonga ubile su između 106.000 i 227.000 civila u Južnom Vijetnamu.&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;&gt;Rummel, Rudolph, [http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP6.HTM Statistics of Vietnamese Democide], in his ''Statistics of Democide'', 1997.&lt;/ref&gt; Sjeverni Vijetnam također je bio poznat po nehumanom i užasnom tretmanu američkih ratnih zraobljenika od kojih je najpoznatiji bio zatvor Hỏa Lò (drugog imena ''Hanoi Hilton'') u kojem su se provodile drastične metode mučenja čiji je cilj bio dobivanje &quot;informacija&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 655&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=655}}.&lt;/ref&gt;

Pobunjenici [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] također su navodno počinili stravične zločine tokom Vijetnamskog rata. Ti zločini uključuju ubojstva civila i ratnih zarobljenika na način da su im odsijecane glave i to svaki dan po malo&lt;ref&gt;{{cite news|author=Kirk, Donald |title=I watched them saw him 3 days |journal=[[Chicago Tribune]] |date=14. 7. 1974.}}&lt;/ref&gt;, uništavanje [[Budistički hram|budističkih hramova]] i ubijanje [[Monah|monaha]]&lt;ref&gt;{{cite news|author=Kirk, Donald|title=Khmer Rouge's Bloody War on Trapped Villagers|journal=Chicago Tribune|date= 14. 7. 1974.}}&lt;/ref&gt;, napadi na izbjegličke logore uz namjerno ubijanje malih beba&lt;ref&gt;{{cite news|author=Yates, Ronald|title=Priest Won't Leave Refugees Despite Khmer Rouge Threat|journal=Chicago Tribune |date=17. 3. 1975.}}&lt;/ref&gt;, otmicu i smaknuća novinara&lt;ref&gt;{{cite book|author=Power, Samantha |year=2002|title=A Problem From Hell |publisher=Perennial Books|pages= 98–99}}&lt;/ref&gt; te sustavno granatiranje grada [[Phnom Penh|Phnom Penha]] više od godinu dana.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Becker, Elizabeth|title=The Agony of Phnom Penh|journal=Washington Post|date= 28. 1. 1974.}}&lt;/ref&gt; Novinarski iskazi govorili su u prilog granatiranju od strane Crvenih Kmera koji su &quot;gotovo kontinuirano mučili glavni grad&quot; uz &quot;nasumične smrti i osakaćivanje&quot; gotovo 2,000.000 zatočenih civila.&lt;ref&gt;{{cite book|authors=[[John Barron (journalist)|Barron, John]] &amp;Paul, Anthony |year=1977|title=Murder of a Gentle Land|publisher=Reader's Digest Press |pages= 1–2}}&lt;/ref&gt;

Odredi Crvenih Kmera nasilno su evakuirali cijeli grad nakon što su ga preuzeli u onome što je kasnije opisano kao &quot;koračanje prema smrti&quot;: Francois Ponchaud je napisao: &quot;Nikada neću zaboraviti invalida koji nije imao niti ruke niti noge, a koji se kretao po zemlji poput slomljenog crva; ili oca u plaču koji u naručju nosi svoju 10-godišnju djevojčicu omotanu s plahtom oko njegovog vrata poput remena; ili muškarca čije je stopalo visjelo s ostatka noge povezano s ničim osim s njegovom vlastitom kožom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Ponchaud, François |year=1978.|title=Cambodia Year Zero|publisher=Holt, Rinehart and Winston |pages= 6–7}}&lt;/ref&gt; John Swain je napisao da su pripadnici Crvenog Kmera &quot;iznosili pacijente iz bolnica poput smeća na ulice... U pet godina ratovanja, ovo je bio najveći karavan ljudske mizerije koji sam ikada vidio.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Swain, John |year=1999.|title=River of Time: A Memoir of Vietnam and Cambodia|publisher= Berkley Trade}}&lt;/ref&gt;

=== Američki ratni zločini ===
Godine [[1968]]. pod okriljem [[Pentagon|Pentagona]] osnovana je ''Radna skupina za ratne zločine Vijetnamskog rata'' utemeljena nakon masakra u selu Mai Lai, a kako bi se pokušala ustanoviti istinitost rastućih tvrdnji o ratnim zločinima počinjenim od strane američkih vojnih snaga u Vijetnamu tokom trajanja Vijetnamskog sukoba. 

Istraga je u konačnici imala preko 9000 istraživačkih dosjea, svjedočanstava pod zakletvom i statusnih izvještaja glavnih vojnih zapovjednika na temelju kojih je potvrđeno 320 različitih incidenata.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;&gt;{{cite web|author=Nick Turse; Deborah Nelson|date=6. 8. 2006.|title=Civilian Killings Went Unpunished|url=http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story|work=latimes.com|accessdate=14. 9. 2013|archivedate=2014-03-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140311182123/http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Navedeni slučajevi uključivali su 7 masakara počinjenih u razdoblju od [[1967]]. do [[1971]]. godine u kojima je ubijeno minimalno 137 civila; 78 drugih napada na ciljeve koji se nisu nalazili u direktnoj borbi, a koji su uključivali najmanje 57 mrtvih, 56 ranjenih i 15 seksualno napastovanih civila; 141 slučaj američkih vojnika koji su mučili civile ili ratne zarobljenike tukući ih rukama, štapovima ili palicama, polijevali ih vodom ili davali elektrošokove.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;/&gt; Istraživano je preko 800 navodnih zvjerstava, ali su u konačnici samo 23 vojnika osuđena za optužbe te su odslužili kazne manje od godine dana.&lt;ref&gt;US army continues to avoid legacy of concealed Vietnam crimes, Global Times | 27. 9. 2012. 0:30:03, by James Palmer, [http://www.globaltimes.cn/content/735650.shtml]&lt;/ref&gt; Izvještaj Los Angeles Timesa na temelju dosjea iz arhive zaključuje da ratne zločine nisu počinjavale samo neke vojne skupine, već da su se zločini događali u svakom vodu koji je bio aktivan u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;/&gt;

Godine [[2003]]. serija istraživačkih izvještaja Toledo Bladea otkrila je veliki broj neprijavljenih američkih ratnih zločina pogotovo onih počinjenih od strane posebne jedinice ''Tiger Force''.&lt;ref&gt;16. 11. 2003, [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt; Neki od najnasilnijih ratnih zločinaca bili su Sam Ybarra&lt;ref&gt;&quot;Slično, ''Toledo Blade'' stavlja posebnu pozornost na Sama Ybarru, &quot;ozloglašenog sumnjivca&quot; koji se spominje u sedam od sveukupno trideset ratnih zločina počinjenih od strane jedinice ''Tiger Force'' uključujući silovanje i fatalno probadanje 13-godišnje djevojčice te brutalno ubojstvo 15-godišnjaka.&quot; 16. 11. 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt; i narednik Roy E. &quot;the Bummer&quot; Bumgarner.&lt;ref&gt;&quot;Čuo sam da je Bumgarner to radio i ranije - postavljao oružja na tijela za koje se sumnjalo da su imali bilo kakav vojni status. Čuo sam nekoliko glasina o tome kako je Bumgarner ubijao nenaoružane ljude. Prije nekoliko tjedana čuo sam da je Bumgarner ubio vijetnamsku djevojčicu i dva mala dječaka koji su bili nenaoružani.&quot; 16. 11. 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Vietconginterrogation1967.jpg|thumb|Pripadnik [[Vietkong|Vietkonga]], zatvorenik kojeg su [[1967]]. godine uhitile američke vojne postrojbe, a koji čeka na ispitivanje.]]
Godine 1971. kasniji američki predsjednički kandidat [[John Kerry]] svjedočio je pred američkim senatom i izjavio da je preko 150 američkih veterana svjedočilo tokom istrage naziva ''Winter Soldier'', a koji su u detalje opisali ratne zločine počinjene u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. 

&lt;blockquote&gt;&quot;Pričali su nam o događajima iz vremena kada su osobno silovali, odsijecali uši i glave, vezali genitalije žicama od telefona i puštali struju, odsijecali udove, dizali tijela u zrak, nasumično pucali na civile, sravnjavali sela u maniri [[Džingis Kan|Džingisa Kana]], pucali na stoku i pse iz zabave, trovali zalihe hranom i općenito uništavali zaselke Južnog Vijetnama uz dodatak normalnom ratnom uništavanju.&quot;&lt;ref name = &quot;Nelson 2008 3&quot;&gt;{{Harvnb|Nelson|2008|p=3}}.&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema procjeni političkog znanstvenika R. J. Rummela, američke vojne trupe ubile su oko 6000 vijetnamskih civila tokom Vijetnamskog rata.&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;/&gt; Što se, pak, zločina Južnog Vijetnama tiče, u razdoblju od [[1964]]. do [[1975]]. godine Rummel procijenjuje da je otprilike 1500 ljudi ubijeno tokom prisilnog preseljavanja 1 200 000 civila i da je dodatnih 5000 zatvorenika umrlo uslijed lošeg tretmana te da je vojska Južnog Vijetnama pogubila oko 30.000 onih koje je smatrala [[Komunisti|komunistima]] ili koji su se borili za &quot;krivu stvar&quot;. Dodatnih 6000 civila poginulo je uslijed razornih bombardiranja. Procjenjuje se da su trupe Južnog Vijetnama sveukupno uzrokovale između 42.000 i 118.000 [[Smrt|smrti]].&lt;ref&gt;[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB6.1B.GIF Rummel 1997] Lines 540, 556, 563, 566, 569, 575&lt;/ref&gt;

U svojoj knjizi ''Kill Anything that Moves'' iz [[2013]]. godine autor Nick Turse objašnjava da su nemilosrdan nagon prema što većem broju mrtvih tijela, raširena upotreba slobodne paljbe u regiji, pravila vođenja borbe u kojima su civili koji su bježali pred vojnicima ili helikopterima bili smatrani pripadnicima Vietkonga te općenito raširen prijezir vijetnamskog naroda prema [[Amerikanci|Amerikancima]] doveli do masovnih civilnih žrtava i endemskih ratnih zločina počinjenih od strane američkih trupa.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 251&quot;&gt;{{Harvnb|Turse|2013|p=251}}.&lt;/ref&gt; Jedan takav primjer kojeg Turse citira je onaj iz operacije ''Speedy Express'' koju je provela 9. pješačka divizija, a koju je John Paul Vann opisao kao &quot;mnogi Mai Laievi&quot;.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 251&quot;/&gt; Detaljan citat:

{{Quote box |width=90% |align=center |quote=Kapetan ratnog zrakoplovstva Brian Wilson vidio je rezultate iz prve ruke. &quot;Bilo je to oličenje nemorala... Jedanput sam brojao tijela nakon zračnog napada - koji su uvijek završavali s ispucavanjem dvaju bombi napalma koje bi jednostavno spalile sve što je preostalo - i nabrojao sam šezdeset i dva tijela. U svom izvještaju napisao sam da je bilo mnogo žena između petnaest i dvadeset i pet godina starosti i mnogo djece - koja su se obično nalazila u naručju svojih majki ili vrlo blizu njih - te mnogo staraca.&quot; Kada je poslije pročitao svoj izvještaj o mrtvima, ustanovio je da u njemu piše da je bilo 130 mrtvih pripadnika Vietkonga.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 212&quot;&gt;{{Harvnb|Turse|2013|p=212}}.&lt;/ref&gt;}}

=== Ratni zločini Južne Koreje ===
Vojne snage [[Južna Koreja|Južne Koreje]] također su odgovorne za ratne zločine počinjene u vrijeme Vijetnamskog rata. Jedan od masakara bio je onaj u Tây Vinh tokom kojeg su postrojbe Južne Koreje ubile 1200 nenaoružanih civila u razdoblju od [[12. 2.]] do [[17. 3.]] [[1966]]. godine u selu Binh An (danas Tây Vinh), jednoj od provincija Južnog Vijetnama.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.hani.co.kr/h21/vietnam/eng-jujoo.html |title=한겨레 21 |publisher=Hani.co.kr |date=15. 2. 1966. |accessdate=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Drugi primjer južnokorejskih ratnih zločina je masakr u Gò Dàiju gdje je ubijeno 380 civila dana [[26. 2.]] 1966. godine.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;

== Posljedice sukoba ==
=== Događaji u jugoistočnoj Aziji ===
[[Datoteka:35 Vietnamese boat people 2.JPEG|thumb|upright|right|Izbjeglice bježe iz [[Vijetnam|Vijetnama]] [[1984]]. godine.]]
Dana [[2. 7.]] [[1976]]. godine [[Sjeverni Vijetnam|Sjeverni]] i [[Južni Vijetnam]] službeno su ujedinjeni u [[Vijetnam|Socijalističku Republiku Vijetnam]].&lt;ref name=&quot;Robbers 1021&quot;&gt;{{cite book|last=Robbers|first=Gerhard|title=Encyclopedia of world constitutions|url=http://books.google.com/?id=M3A-xgf1yM4C&amp;pg=PA1021|accessdate=1. 7. 2011.|date=30. 1. 2007. |publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-6078-8|page=1021}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Komunizam|komunističkog]] preuzimanja između 1,000.000 i 2,500.000&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;&gt;Desbarats, Jacqueline. &quot;Repression in the Socialist Republic of Vietnam: Executions and Population Relocation&quot;, iz ''The Vietnam Debate'' (1990.) autora Johna Mortona Moorea. &quot;Zbog izjave Nguyena Coa Tacha iz 1985. godine sada znamo da je 2,500.000, a ne samo 1,000.000 ljudi poslano u logore za preodgoj... zapravo, vjerojatno je više od 100.000 Vijetnamaca bilo žrtvama izvansudskih smaknuća u posljednjih deset godina... vjerojatnije je minimalno 1,000.000 Vijetnamaca bilo žrtvama prisilnog premještanja stanovništva.&quot;&lt;/ref&gt; Južnih Vijetnamaca poslano je u logore za preodgoj, a procjenjuje se da je tamo [[smrt|umrlo]] oko 165.000 zatvorenika.&lt;ref&gt;Anh Do and Hieu Tran Phan, [http://dartcenter.org/content/camp-z30-d-survivors Camp Z30-D: The Survivors], ''Orange County Register'', 29. 4. 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Također pogledati Nghia M. Vo, ''The Bamboo Gulag: Political Imprisonment in Communist Vietnam'' (McFarland, 2004.)&lt;/ref&gt; [[Smaknuće|Pogubljeno]] je između 50.000 i 100.000 Južnih Vijetnamaca.&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Morris, Stephen J. [http://www.paulbogdanor.com/left/vietnam/morris.pdf Glastnost and the Gulag: The Numbers Game], ''Vietnam Commentary'', maj - juni 1988.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Human Events'', 27. 8. 1977.&lt;/ref&gt; Analitičar političkih egzekucija R. J. Rummel procijenio je da je otprilike 50.000 stanovnika Južnog Vijetnama koji su bili poslani u &quot;nove ekonomske zone&quot; umrlo od [[Prisilni rad|prisilnog rada]]&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;&gt;Rummel, Rudolph, [http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP6.HTM Statistics of Vietnamese Democide], in his ''Statistics of Democide'', 1997.&lt;/ref&gt; od sveukupno 1,000.000 ljudi koji su se tamo nalazili.&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;/&gt; Prema informacijama [[UNHCR|UNHCR-a]] između 200.000 i 400.000 Vijetnamaca umrlo je u čamcima i brodovima na moru pokušavajući prebjeći iz Vijetnama.&lt;ref&gt;Associated Press, 23. 6. 1979., ''San Diego Union'', 20. 7. 1986. Vidjeti još Nghia M. Vo, ''The Vietnamese Boat People'' (2006.), 1954. i 1975. – 1992., McFarland.&lt;/ref&gt;

Glavni grad [[Kambodža|Kambodže]], [[Phnom Penh]], pao je pod komunističku vlast [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] dana [[17. 4.]] [[1975]]. godine. Pod vodstvom [[Pol Pot|Pola Pota]] Crveni Kmeri u konačnici će od sveukupne populacije od 8,000.000 stanovnika [[ubojstvo|ubiti]] između 1,000.000 i 3,000.000 Kambodžanaca u tzv. ''Poljima smrti''.&lt;ref name = &quot;Sliwinski 1995&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Banister, Judith 1993&quot;/&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;Heuveline, Patrick (2001.). &quot;The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia.&quot; In Forced Migration and Mortality, eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline suggests that a range of 1.17–3.42 million people were killed.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bruce Sharp&quot;&gt;{{cite web|last=Sharp|first=Bruce|title=Counting Hell: The Death Toll of the Khmer Rouge Regime in Cambodia|date=1. 4. 2005.|url=http://www.mekong.net/cambodia/deaths.htm|accessdate =16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Minimalno 1 386 734 žrtvava pronađeno je u masovnim grobnicama dok se prema demografskoj analizi može zaključiti da je politika toga režima uzrokovala između 1,7 i 2,5 miljiuna prisilnih smrti (uključujući smrti uzrokovane bolešću ili glađu).&lt;ref name=&quot;Bruce Sharp&quot;/&gt; Nakon učestalih pograničnih sukoba [[1978]]. godine, Vijetnam je napao Kambodžu i svrgnuo režim Crvenih Kmera u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|kambodžansko-vijetnamskom ratu]]. Vijetnamci su postavili novu vladu koju su vodili prebjezi iz Crvenih Kmera, a koja je ubila desetine hiljada i porobila stotine hiljada stanovnika.&lt;ref name = &quot;Etcheson 2005 24,27&quot;&gt;{{Harvnb|Etcheson|2005|pp=24, 27}}.&lt;/ref&gt;

Kao odgovor na navedeno, [[Kina]] je napala Vijetnam [[1979]]. godine. Te dvije zemlje vodile su kratki pogranični rat poznat pod imenom [[Kinesko-vijetnamski rat|kinesko-vijetnamski rat]]. Od [[1978.]] do [[1979]]. godine otprilike 450.000 etničkih [[Kinezi|Kineza]] napustilo je Vijetnam koristeći brodove kao izbjeglice ili su bili izbačeni duž granice s Kinom.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090327054154/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/4130.htm Vietnam (03/09)]. U.S. Department of State.&lt;/ref&gt;

U decembru 1975. godine komunistički [[Pathet Lao]] svrgnuo je rojalističku vladu Laosa i uspostavio [[Laos|Demokratsku republiku Lao naroda]].&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |title = CIA – The World Factbook – Laos |accessdate =11. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Konflikti između pobunjenika Hmonga i Pathet Laoa nastavili su se, ali u izoliranim slučajevima. Vlada Laosa je skupa s vojskom republike Vijetnam&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.unpo.org/article/5095| author=Unrepresented Nations and Peoples Organization| accessdate=20 April 2011|title=WGIP: Side event on the Hmong Lao, at the United Nations}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jane Hamilton-Merritt, ''Tragic Mountains: The Hmong, the Americans, and the Secret Wars for Laos'', 1942. – 1992. (Indiana University Press, 1999.), str. 337. - 460.&lt;/ref&gt; optužena za počinjenje [[Genocid|genocida]] protiv naroda Hmong - od sveukupno 400.000 ljudi ubijeno je njih gotovo 100.000.&lt;ref&gt;''Forced Back and Forgotten'' (Lawyers' Committee for Human Rights, 1989.), str. 8.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB15.1D.GIF Statistics of Democide] Rudolph Rummel&lt;/ref&gt; U razdoblju od 1975. do [[1996]]. godine u [[SAD|Sjedinjene Države]] naselilo se otprilike 250.000 Lao izbjeglica iz [[Tajland|Tajlanda]], uključujući i 130.000 pripadnika naroda Hmong.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090715000755/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2770.htm Laos (04/09)]. U.S. Department of State.&lt;/ref&gt;

Tokom Indokineske izbjegličke krize preko 3,000.000 ljudi napustilo je Vijetnam, Laos i Kambodžu. Većina zemalja [[Azija|Azije]] nije htjela prihvatiti te izbjeglice koje su uglavnom bježale brodovima.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.migrationpolicy.org/article/migration-asia-pacific-region Migration in the Asia-Pacific Region]&quot;. Stephen Castles, University of Oxford. Mark J. Miller, University of Delaware. Juli 2009.&lt;/ref&gt; Između 1975. i [[1998]]. godine procijenjeno je da je 1,200.000 izbjeglica iz Vijetnama i ostalih južnoistočnih azijskih zemalja pobjeglo u Sjedinjene Države, dok su [[Kanada]], [[Australija]] i [[Francuska]] prihvatile preko 500.000. Kina je prihvatila oko 250.000 izbjeglica.&lt;ref&gt;{{Cite book| first = William Courtland| last = Robinson| title = Terms of refuge: the Indochinese exodus &amp; the international response| url = http://books.google.com/?id=_rjiOXMRd4sC&amp;pg=PA127| publisher = Zed Books| year = 1998.| page = 127| isbn = 1-85649-610-4}}&lt;/ref&gt; Godine [[1988]]. Vijetnam je pogodila masovna glad koja je utjecala na milijune stanovnika.&lt;ref&gt;Crossette, Barbara, [http://www.nytimes.com/1988/05/15/world/hanoi-citing-famine-fears-seeks-emergency-aid.html?src=pm Hanoi, Citing Famine Fears, Seeks Emergency Aid], ''The New York Times'', 15. 5. 1988.&lt;/ref&gt; U Aziji je Vijetnam igrao sličnu ulogu kao [[Kuba]] u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]: podupirao je lokalne revolucionarne grupe te bio sjedište sovjetskog komunističkog stila.&lt;ref&gt;Van, Canh Nguyen; Cooper, Earle (1983.). ''Vietnam under Communism, 1975. – 1982.'', str. 229. Hoover Press. ISBN 9780817978518.&lt;/ref&gt;

Ostaci rata (uglavnom eksplozivne naprave) i danas ubijaju ljude. Prema podacima vijetnamske vlade otprilike 42.000 ljudi poginulo je od zaostalih mina i drugih eksplozivnih naprava nakon završetka sukoba.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2012/12/03/vietname-war-bomb-explodes_n_2229727.html| title= Vietnam War Bomb Explodes Killing Four Children |publisher=Huffington Post|date=3. 12. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theaustralian.com.au/news/latest-news/vietnam-war-shell-explodes-kills-two-fishermen/story-fn3dxix6-1226046291270 Vietnam war shell explodes, kills two fishermen] The Australian (28. 4. 2011.)&lt;/ref&gt; Godine [[2012]]. prema izvještajima aktivista i vladinih službenih dokumenata od bombi i ostalih eksplozivnih naprava skrivenih tokom rata poginulo je oko 500 ljudi u Vijetnamu, Laosu i Kambodži.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.huffingtonpost.com/2013/08/14/vietnam-war-bombs_n_3755066.html|title= Vietnam War Bombs Still Killing People 40 Years Later|publisher=The Huffington Post|date=14. 8. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Kemijska supstanca poznata pod imenom ''Agent Orange'' i druge vrste kemikalija također su uzele veliki broj žrtava i odgovorne su za ozlijede stanovništva tokom godina nakon završetka sukoba, uključujući i američke zrakoplovne snage koje su s njima baratale. Dana [[9. 8.]] [[2012]]. Sjedinjene Države i Vijetnam započeli su zajedničku operaciju čišćenja toksičnih kemikalija na dijelu međunarodnog aerodroma Danang što je označilo prvo američko uplitanje u čišćenje kemijske supstance ''Agent Orange'' u Vijetnamu od završetka sukoba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809|title=U.S. starts its first Agent Orange cleanup in Vietnam|publisher=Reuters|date=9. 8. 2012.|access-date=2014-11-02|archivedate=2014-10-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141030125144/http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Posljedice za SAD ===
[[Datoteka:Vietnamprotestors.jpg|thumb|Prosvjedi protiv Vijetnamskog rata ispred [[Pentagon|Pentagona]] u oktobru [[1967]]. godine.]]
U razdoblju nakon rata [[Amerikanci]] su se borili sami sa sobom kako bi absorbirali lekcije svog vojnog uplitanja.&lt;ref&gt;Gerdes (ed). ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 14. – 15.&lt;/ref&gt; Jedan od glavnih vojnih arhitekata sukoba, general Maxwell Taylor, je napisao: &quot;Prvo i osnovno - mi nismo poznavali sami sebe. Mislili smo da odlazimo u još jedan [[Korejski rat]], ali ovo je bila potpuno drugačija zemlja. Drugo - nismo poznavali naše južnovijetnamske saveznike... A o [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernom Vijetnamu]] znali smo gotovo ništa. Tko je uopće bio [[Ho Ši Min]]? Nitko to zapravo nije znao. Dok ne upoznamo svog neprijatelja, svoje saveznike i sami sebe, bolje nam je da se držimo podalje od ovog prljavog posla. To je vrlo opasno.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 23&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=23}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taylor paraphrases Sun Tzu, ''The Art of War'', trans. Samuel B. Griffith. Oxford, UK. Oxford University Press, 1963.&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Ronald Reagan]] izmislio je termin ''Vijetnamski sindrom'' kako bi opisao nevoljkost američke javnosti i političara da podupiru američke međunarodne intervencije poslije Vijetnama. 

Prema nekim mišljenjima &quot;odgovornost ultimativne propasti ove politike (američkog povlačenja iz [[Vijetnam|Vijetnama]]) ne leži u onima koji su se borili, već u onima koji su sjedili u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]]...&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090331152606/http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm | archivedate = 2009-03-31 | url = http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm | title = President Richard Nixon's Role in the Vietnam War | publisher = Vietnam War | accessdate = 17. 10. 2009 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, službena historija američke vojske ističe: &quot;Činilo se kao da su vojne taktike često postojale same za sebe, a ne kao dio veće strategije i ciljeva. U Vijetnamu je vojska doživjela taktičke uspjehe i strateške neuspjehe... Naslijeđe Vijetnamskog rata može biti lekcija da jedinstveni historijski, politički, kulturološki i drušveni faktori uvijek budu uništeni od strane vojske... Uspjeh ne počiva samo na vojnom progresu već i na točnoj analizi prirode određenog sukoba, razumijevanju neprijateljske strategije i procjeni jačine i slabosti saveznika. Nova poniznost i sofisticiranost mogli bi stvoriti najbolje dijelove kompleksnog naslijeđa koje ostaje vojsci nakon dugačkog i žestokog rata u Vijetnamu&quot;.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;/&gt;
[[Datoteka:Marine da nang.jpg|left|thumbnail|upright|Mladi [[Američki marinci|Američki marinac]] čeka na plaži tokom iskrcavanja u [[Da Nang|Da Nangu]], [[3. 8.]] [[1965]]. godine.]]
Američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] u tajnom memorandumu predsjedniku [[Gerald Ford|Geraldu Fordu]] napisao je: &quot;Što se vojne taktike tiče moramo iznijeti zaključak da naše oružane snage nisu bile spremne za ovakvu vrstu rata. Čak niti specijalne postrojbe koje su stvorene za ovakvo ratovanje nisu uspjele u svom zadatku.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm | title = Lessons of Vietnam – Secret Memoranda to The President of the United States by Secretary of State Henry Kissinger | date = ca. 12. 5. 1975 | page = 3 | accessdate = 11. 6. 2008 | archivedate = 2007-06-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Čak je i ministar obrane Robert McNamara zaključio da je &quot;mišljenje o vojnoj pobjedi američkih snaga u Vijetnamu bila opasna iluzija.&quot;&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 368&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=368}}.&lt;/ref&gt;

Pojavile su se sumnje u efikasnost velikih, razornih i dugotrajnih [[Bombardiranje|bombardiranja]]. Predstojnik vojnog stožera Harold Keith Johnson je napisao: &quot;Ako smo išta naučili iz Vijetnama, naučili smo da zračna sila ne može riješiti stvar.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;&gt;Quoted in Bob Buzzano. {{cite web |url = http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title = 25 Years After End of Vietnam War, Myths Keep Us from Coming to Terms with Vietnam |accessdate = 11. 6. 2008. |publisher = The Baltimore Sun Times |date = 17. 4. 2000. |archivedate = 2008-06-05 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Čak je i general [[William Westmoreland]] priznao da je bombardiranje bilo izrazito neefikasno. Zaključio je: &quot;I danas sumnjam da bi Sjeverni Vijetnam popustio.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;/&gt;

Nemogućnost dovođenja [[Hanoi|Hanoija]] za pregovarački stol također je ukazala na još jednu lošu procjenu [[SAD|SAD-a]]. Sjevernjački vođe bili su sastavljeni od čvrstih [[Komunisti|komunista]] koji su se borili preko trideset godina. Porazili su [[Francuzi|Francuze]], a njihova ustrajnost kao [[Nacionalizam|nacionalista]] i komunista bila je jaka. Ho Ši Min je navodno rekao: &quot;Možete ubiti deset mojih ljudi za svakog jednog kojeg ubijem ja... Ali čak i u takvim okolnostima vi ćete biti ti koji će izgubiti, a ja ću izaći kao pobjednik.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 17&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=17}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:OperationHueCity1967wounded.jpg|thumb|Marincu previjaju rane tokom operacija u gradu Hue [[1968]]. godine.]]
Vijetnamski rat također je doveo u pitanje amerčku vojnu doktrinu. General [[Američki marinci|marinaca]] Victor H. Krulak izrazito je kritizirao Westmorelandovu strategiju nazvavši je &quot;gubitkom američkih života... s malom šansom za uspjeh.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;/&gt; Uz to pojavile su se i sumnje u mogućnost američkog vojnog obučavanja stranih vojski. Između [[1965]]. i [[1975]]. godine SAD su potrošile 111 bilijuna [[Američki dolar|dolara]] na rat&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=http://fpc.state.gov/documents/organization/108054.pdf |title=CRS Report to Congress : Costs of Major U.S. Wars|author=Stephen Daggett|date= 2008-07-24 |publisher=Foreign press center, US Department of State|ref=harv}} (Order Code RS22926, see table on page 2/5).&lt;/ref&gt; što je rezultiralo velikim saveznim deficitom budžeta. 

U Vijetnamskom ratu sudjelovalo je preko 3,000.000 Amerikanaca od kojih je otprilike 1,500.000 sudjelovalo u pravim bitkama.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.stanford.edu/group/fredturner/cgi-bin/drupal/?q=node/7 Echoes of Combat: The Vietnam War in American Memory]&quot;. Stanford University.&lt;/ref&gt; James E. Westheider je napisao: &quot;Na vrhuncu američke upletenosti u sukob [[1968]]. godine, u Vijetnamu se nalazilo 543.000 američkog vojnog osoblja, ali samo 80.000 njih smatralo se borbenim trupama.&quot;&lt;ref name = &quot;Westheider 2007 78&quot;&gt;{{Harvnb|Westheider|2007|p=78}}.&lt;/ref&gt; Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vojnu obvezu u SAD-u kontrolirao je sam [[Predsjednik SAD-a|Predsjednik]], ali je to završilo [[1973]]. godine.

Do kraja rata sveukupno je poginulo 58.220 Amerikanaca,&lt;ref group=A name=USd&amp;w /&gt; više od 150.000 bilo ih je ranjeno, a minimalno 21.000 završila je s nekim oblikom invaliditeta.&lt;ref name=&quot;Digital History&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20080505035502/http://www.digitalhistory.uh.edu/database/article_display.cfm?HHID=513 The War's Costs]. Digital History.&lt;/ref&gt; Prosječna starost američkih trupa ubijenih u Vijetnamu je iznosila 23,11 godina starosti.&lt;ref&gt;Combat Area Casualty File, November 1993. (The CACF is the basis for the Vietnam Veterans Memorial, i.e. The Wall), Center for Electronic Records, National Archives, Washington, D.C.&lt;/ref&gt; Prema Daleu Kueteru &quot;od svih ubijenih Amerikanaca, 86,3 posto je bilo bijelaca te 12,5 posto [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]] i pripadnika drugih rasa.&quot;&lt;ref name=Kueter2007&gt;{{Cite book | first = Dale| last = Kueter| title = Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended| url = http://books.google.com/?id=wAXvYWx5QxUC&amp;pg=PR8| publisher = AuthorHouse| year = 2007.| isbn = 1-4259-6931-3}}&lt;/ref&gt; Otprilike 830.000 vijetnamskih veterana obolilo je od nekog stupnja [[PTSP|PTSP-a]] poslije sukoba.&lt;ref name=&quot;Digital History&quot; /&gt; Procjenjuje se da je otprilike 125.000 Amerikanaca pobjeglo u [[Kanada|Kanadu]] kako bi izbjegli odlazak u rat&lt;ref&gt;{{Cite news|url= http://abcnews.go.com/WNT/story?id=1325339 |title = War Resisters Remain in Canada with No Regrets |work = ABC News|date = 19. 11. 2005.|accessdate =26. 2. 2010.}}&lt;/ref&gt; te da je dodatnih 50.000 vojnika [[Dezerter|dezertiralo]].&lt;ref&gt;[http://news.newamericamedia.org/news/view_article.html?article_id=24009b4dc8fe8dadcfa96c37bce9dea6 Vietnam War Resisters in Canada Open Arms to U.S. Military Deserters]. Pacific News Service. 28. 6. 2005.&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Jimmy Carter]] je [[1977]]. godine potpisao puni i bezuvjetni oprost svima onima koji su bježali ili dezertirali tokom Vijetnamskog rata.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm |title = Proclamation 4483: Granting Pardon for Violations of the Selective Service Act |accessdate =11. 6. 2008}} By The President of the United States of America, ''A Proclamation Granting Pardon For Violations of the Selective Services Act, 4 August 1964 To 28 March 1973.'' 21. 1. 1977.&lt;/ref&gt;

Do [[2013]]. godine američka vlada na vijetnamske veterane i njihove obitelji i preživjele troši više od 22 bilijuna dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;AP 2013&quot;&gt;{{Cite news |title=US still making payments to relatives of Civil War veterans, analysis finds |date=20. 3. 2013. |agency=[[Associated Press]] |newspaper=Fox News |url=http://www.foxnews.com/us/2013/03/20/us-still-paying-for-costs-civil-war-analysis-finds/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Iraq, Afghanistan Wars Will Cost U.S. 4–6 Trillion Dollars: Report |author=Jim Lobe |agency=[[Inter Press Service]] |date=30. 3. 2013.|url=http://www.ipsnews.net/2013/03/iraq-afghanistan-wars-will-cost-u-s-4-6-trillion-dollars-report/ }}&lt;/ref&gt;

=== Broj žrtava ===
Procjene ukupnog broja žrtava Vijetnamskog sukoba variraju ovisno o izvorima, a prema jednom od njih sveukupno je poginulo 3,800.000 ljudi tokom rata.&lt;ref&gt;{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482| date=23. 4. 2008.|accessdate=5. 1. 2013.}} Prema dostupnim podacima u razdoblju od 1955. do 2002. godine zabilježeno je 5,400.000 nasilnih smrti uslijed vođenja ratova... 3,800.000 samo u Vijetnamu.&lt;/ref&gt; Između 195.000 i 430.000 civila iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] te između 50.000 i 65.000 civila [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] poginulo je u ratu. Tokom sukoba [[Vietkong]] je izgubio između 171.331 i 220.357 ljudi.{{Harvnb|Thayer|1985|p=106}}.&lt;/ref&gt; Službena brojka [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]] o ubijenim [[Komunisti|komunističkim]] snagama tokom Vijetnamskog rata između [[1965]]. i [[1974]]. godine iznosi 950,765. Službenici ministarstva vjeruju da je taj broj napumpan za minimalno 30 posto. Uz to, Guenter Lewy ističe da su jedna trećina ubijenih &quot;neprijatelja&quot; najvjerojatnije civili te zaključuje da je stvarna brojka [[smrt|smrti]] komunističkih vojnih snaga vjerojatno bliža brojci od 444.000. Prema detaljnoj demografskoj studiji izračunato je da se sveukupna brojka smrti svih sudionika vijetnamskog sukoba kreće između 791.000 i 1,141.000 žrtava.&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;/&gt; Između 240.000 i 300.000 Kambodžanaca, oko 60.000 pripadnika [[Lao narod|Lao naroda]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Obermeyer|Murray|Gakidou|2008}}.&lt;/ref&gt; te 58,220 [[Amerikanci|Amerikanaca]] poginulo je tokom rata u Vijetnamu.

=== Popularna kultura ===
Vijetnamski rat korišten je za potrebe [[Televizija|televizije]], [[Film|filma]], [[Video igra|video igrica]] i [[Književnost|literature]] u zemljama sudionicama sukoba. U [[SAD|američkoj]] popularnoj kulturi izraz ''Ludi vijetnamski veteran'' (eng. ''Crazy Vietnam Veteran'') koji opisuje izluđenog ili mentalno poremećenog čovjeka zbog njegovih osobnih iskustava u sukobu postao je čest izraz u upotrebi nakon rata. 

Jedan od prvih velikih filmova o Vijetnamskom ratu je bio proamerički [[Zelene beretke (1968)|Zelene beretke]] iz [[1968]]. godine redatelja i glavnog glumca [[John Wayne|Johna Waynea]]. Tokom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] godina snimljen je niz filmova čija se tema na ovaj ili onaj način doticala sukoba u Vijetnamu uključujući [[Lovac na jelene|Lovca na jelene]] redatelja [[Michael Cimino|Michalea Cimina]] iz [[1978]]. godine, [[Apokalipsa danas|Apokalipsu danas]] redatelja [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]] iz [[1979]]. godine, [[Vod smrti]] redatelja [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] iz [[1986]]. godine (temeljenog na njegovim osobnim iskustvima), [[Full Metal Jacket]] redatelja [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]] iz [[1987]]. godine, [[Hamburger Hill|Hamburger Hill]] iz 1987. godine i [[Žrtve rata]] iz [[1989]]. godine. Noviji filmovi koji se dotiču teme Vijetnamskog rata su [[Bili smo vojnici]] iz [[2002]]. te ''Rescue Dawn'' iz [[2007]]. godine. 

Rat je također znatno utjecao i na generaciju glazbenika u [[Vijetnam|Vijetnamu]] i SAD-u s obje strane - antiratne i pro/antikomunističke. Glazbena skupina Country Joe and the Fish snimila je pjesmu ''I-Feel-Like-I'm-Fixin'-To-Die Rat / The &quot;Fish&quot; Cheer'' iz [[1965]]. godine koja je brzo postala jedna od najutjecajnijih himni antiratnih prosvjeda. 

Trinh Cong Son bio je poznati kantautor iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] poznat po svojim antiratnim pjesmama.

== Povezano ==
* [[Tuneli Cu Chija]]
* [[Ho Ši Minov put]]

== Bilješke ==
{{Reflist|group=&quot;A&quot;|30em}}

== Izvori ==
{{izvori|4}}

== Literatura ==
=== Primarni izvori ===
{{div col}}
{{Refbegin|30em|indent=yes}}
* Carter, Jimmy. ''[http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm By The President Of The United States Of America, A Proclamation Granting Pardon For Violations Of The Selective Service Act], 4. 8. 1964. do 28. 3. 1973.'' (21. 1. 1977.)
* Central Intelligence Agency. &quot;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history Laos]&quot;, ''CIA World Factbook'''
* [http://guides.lib.jjay.cuny.edu/content.php?pid=227219&amp;sid=1880539 Cora Weiss Collection] (materijali koji se odnose na otpor prema ratu i mirovne aktivnosti tokom Vijetnamskog rata), Lloyd Sealy Library Special Collections, John Jay College of Criminal Justice
* Eisenhower, Dwight D. ''Mandate for Change.'' (1963.) predsjednički politički memoar
* Ho, Chi Minh. &quot;Vietnam Declaration of Independence&quot;, ''Selected Works.'' (1960. – 1962.)
* LeMay, General Curtis E. and Kantor, MacKinlay. ''Mission with LeMay'' (1965.) autobiografija kontroverznog bivšeg Predsjednika združnog stožera američke ratne avijacije
* Kissinger, United States Secretary of State Henry A. [http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm &quot;Lessons on Vietnam&quot;, (1975.) secret memoranda to U.S. President Ford] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm |date=2007-06-09 }}
* {{Cite book|last=O'Connell|first=Kim A.|year=2006.|title=Primary Source Accounts of the Vietnam War|location=Berkeley Heights, New Jersey|publisher=MyReportLinks.com|isbn=978-1-598-45001-9|ref=harv}}
* McCain, John. ''[[Faith of My Fathers: A Family Memoir]]'' (1999.) :Marshall, Kathryn. ''In the Combat Zone: An Oral History of American Women in Vietnam, 1966–1975'' (1987.)
* Martin, John Bartlow. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' (1964.) usmena historija za Knjižnicu Johna F. Kenneyja, vrpca V, čin 1.
* Myers, Thomas. ''Walking Point: American Narratives of Vietnam'' (1988.)
* ''Public Papers of the Presidents, 1965'' (1966.) službeni dokumenti američkih predsjednika.
* Schlesinger, Arthur M. Jr. ''Robert Kennedy and His Times.'' (1978.) svjedočanstva iz prve ruke o Kennedyjevoj administraciji jednog njezinog predstavnika
* Sinhanouk, Prince Norodom. &quot;Cambodia Neutral: The Dictates of Necessity.&quot; ''Foreign Affairs.'' (1958.) opisuje geopolitičku situaciju Kambodže
* Tang, Truong Nhu. ''A Viet Cong Memoir'' (1985.)
* Terry, Wallace, ed. ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' (1984.)
* {{Cite book|ref=harv| last =Truong|first= Như Tảng; David Chanoff, Van Toai Doan| authorlink = Trương Như Tạng| title = A Vietcong memoir|edition=1985|year=1985| publisher = [[Harcourt Brace Jovanovich]]| isbn= 978-0-15-193636-6}}&lt;small&gt;- Ukupno stranica: 350 &lt;/small&gt;
* The landmark series Vietnam: A Television History, first broadcast in 1983, is a special presentation of the award-winning PBS history series, American Experience.
* ''The Pentagon Papers'' (Gravel ed. 5 vol 1971.); kombinacija narativnih i tajnih dokumenata prikupljenih od strane Pentagona. [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent1.html excerpts]
* U.S. Department of State. ''Foreign Relations of the United States'' (kolekcija službenih tajnih dokumenata)
* U.S. Department of Defense and the House Committee on Armed Services. ''U.S.-Vietnam Relations, 1945. – 1967.'' Washington, D.C. Department of Defense and the House Committee on Armed Services, 1971., 12 volumes.
{{refend}}
{{div col end}}

=== Sekundarni izvori ===
{{div col}}
{{Refbegin|30em|indent=yes}}
* {{Cite book|last=Anderson|first=David L.|year=2004.|title=Columbia Guide to the Vietnam War|location=New York|publisher=Columbia University Press|isbn=0-231-11492-3|ref=harv}}
* Angio, Joe. ''Nixon a Presidency Revealed'' (2007.) Televizijski dokumentarac History Channela
* {{Cite book
  |last= Appy  |first= Christian G.  |authorlink= Christian G. Appy  |year= 2006.
  |title= Vietnam: The Definitive Oral History, Told from All Sides
  |location= London  |publisher= Ebury Press
  |isbn= 978-0-091-91011-2  |ref= harv }}
* Baker, Kevin. &quot;Stabbed in the Back! The past and future of a right-wing myth&quot;, ''Harper's Magazine'' (juni 2006.) {{cite web |url = http://www.harpers.org/archive/2006/06/0081080 |title = Stabbed in the back! The past and future of a right-wing myth (Harper's Magazine) |accessdate = 11. 6. 2008. }}
* {{Cite book
  |last= Berman  |first= Larry  |year= 1989.
  |title= Lyndon Johnson's War: The Road to Stalemate in Vietnam
  |location= New York  |publisher= W. W. Norton &amp; Company
  |isbn= 978-0-393-02636-8  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Blaufarb  |first= Douglas S.  |year= 1977.
  |title= The Counterinsurgency Era: U.S. Doctrine and Performance, od 1950. do danas
  |location= New York  |publisher= Free Press
  |isbn= 978-0-029-03700-3  |ref= harv }}
* ———. ''The Counterinsurgency Era'' (1977.) historija uplitanja Kennedyjeve administracije u Južni Vijetnam.
* Brigham, Robert K. ''Battlefield Vietnam: A Brief History'' interaktivna web stranica PBS-a
* {{Cite book|last=Brocheux|first=Pierre |title=Ho Chi Minh: a biography|year=2007.|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85062-9|page=198|ref=harv}}
* Buckley, Kevin. [http://chss.montclair.edu/english/furr/Vietnam/buckley.html &quot;Pacification's Deadly Price&quot;], ''Newsweek'', 19. 6. 1972. &lt;!--accessed 5. 8. 2008.--&gt;
* Buzzanco, Bob. &quot;25 Years After End of Vietnam War: Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam&quot;, ''The Baltimore Sun'' (17. 4. 2000.) {{cite web |url = http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title = 25 Years After End of Vietnam War Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam |accessdate = 11. 6. 2008 |archivedate = 2008-06-05 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |deadurl = yes }}
* {{Cite book
  |last= Carney  |first= Timothy  |year= 1989.
  |chapter= The Unexpected Victory
  |title= ''In Karl D. Jackson, ed.,'' Cambodia, 1975. – 1978.: Rendezvous with Death ''(pp.&amp;nbsp;13–35)''
  |location= Princeton, New Jersey  |publisher= Princeton University Press
  |isbn= 978-0-691-07807-6  |ref= harv }}
* Church, Peter ed. ''A Short History of South-East Asia'' (2006.).
* Cooper, Chester L. ''The Lost Crusade: America in Vietnam'' (1970.) bilješke o događajima iz Washingtona.
* {{Cite book
  |last= Courtwright  |first= David T.  |year=2005
  |title= Sky as Frontier: Adventure, Aviation, and Empire
  |location= College Station, Texas  |publisher= Texas A&amp;M University Press
  |isbn= 978-1-585-44384-0  |ref= harv }}
* {{Cite journal
  |last= Crook  |first= John R.  |year= 2008
  |title= Court of Appeals Affirms Dismissal of Agent Orange Litigation
  |journal= American Journal of International Law  |volume= 102  |number= 3  |pages= 662–664
  |jstor= 20456664  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Demma
  |first= Vincent H.
  |year= 1989
  |chapter= The U.S. Army in Vietnam
  |chapterurl= http://www.history.army.mil/books/AMH/AMH-28.htm
  |title= ''In'' [http://www.history.army.mil/books/AMH/amh-toc.htm American Military History] ''(pp.&amp;nbsp;619. – 694.)''
  |location= Washington, D.C.
  |publisher= US Army Center of Military History
  |ref= harv
  }}
* {{cite book |last=Dennis |first=Peter |author2=et al  |title=The Oxford Companion to Australian Military History |publisher=Oxford University Press Australia &amp; New Zealand |location=Melbourne |year=2008. |edition=Second |isbn=978-0-19-551784-2}}
* {{cite web|ref = harv|last = DoD|date = 6. 11. 1998.|url = http://www.defense.gov/releases/release.aspx?releaseid=1902|title = Name of Technical Sergeant Richard B. Fitzgibbon to be added to the Vietnam Veterans Memorial|publisher = Department of Defense (DoD)|accessdate = 31. 3. 2010.|quote = }}
* Duiker, William J. (1996.). ''The Communist Road to Power in Vietnam''. 
* Duncanson, Dennis J. (1968.). ''Government and Revolution in Vietnam''.
* {{Cite book
  |last= Etcheson  |first= Craig  |year= 2005.
  |title= After the Killing Fields: Lessons from the Cambodian Genocide
  |location= New York  |publisher= Praeger
  |isbn= 978-0-275-98513-4  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Fall  |first= Bernard B.  |authorlink= Bernard B. Fall  |year= 1967.
  |title= The Two Viet-Nams: A Political and Military Analysis  |edition= 2nd
  |location= New York  |publisher= Praeger
  |isbn= 978-0-999-14179-3  |ref= harv }}
* Fincher, Ernest Barksdale, ''The Vietnam War'' (1980.).
* Ford, Harold P. ''CIA and the Vietnam Policymakers: Three Episodes, 1962. – 1968.'' (1998.).
* Gerdes, Louise I. ed. ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' (2005.).
* Gettleman, Marvin E.; Franklin, Jane; Young, Marilyn ''Vietnam and America: A Documented History.'' (1995.).
* Hammond, William. ''Public Affairs: The Military and the Media, 1962–1968'' (1987); ''Public Affairs: The Military and the Media, 1968–1973'' (1995.). Potpuna historija rata američke vojske; puno šire nego što naslov govori.
* {{cite book|last=Healy|first=Gene|title=The Cult of the Presidency: America's Dangerous Devotion to Executive Power|url=http://books.google.com/?id=MRA2jIyejwAC|year=2009.|publisher=Cato Institute|isbn=978-1-933995-19-9|ref=harv}}
* {{Cite book
  |last= Herring  |first= George C.  |year= 2001.
  |title= America's Longest War: The United States and Vietnam, 1950. – 1975.  |edition= 4th
  |location= New York  |publisher= McGraw-Hill
  |isbn= 978-0-072-53618-8  |ref= harv }}
* Hitchens, Christopher. ''The Vietnam Syndrome''.
* {{Cite book
  |last= Holm  |first= Jeanne  |authorlink= Jeanne M. Holm  |year= 1992.
  |title= Women in the Military: An Unfinished Revolution  |edition= Rev.
  |location= Novato, California  |publisher= Presidio Press
  |isbn= 978-0-891-41450-6  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Karnow  |first= Stanley|authorlink = Stanley Karnow  |year= 1997.
  |title= Vietnam: A History |edition= 2nd
  |location= New York  |publisher= Penguin Books
  |isbn= 978-0-140-26547-7  |ref=harv}}
* Khong, Yuen Foong (1992). ''Analogies at War: Korea, Munich, Dien Bien Phu, and the Vietnam Decisions of 1965.'' Princeton University Press. 
* {{Cite book
  |last= Kiernan  |first= Ben  |authorlink= Ben Kiernan  |year= 2008.
  |title= The Pol Pot Regime: Race, Power, and Genocide in Cambodia Under the Khmer Rouge  |edition= 3rd
  |location= New Haven, Connecticut  |publisher= Yale University Press
  |isbn= 978-0-300-14434-5  |ref=harv }}
* {{Cite book  |last1= ———  |first1= &lt;!--N/A--&gt;  |last2= Owen  |first2= Taylor  |title= Bombs over Cambodia  |url= http://www.yale.edu/cgp/Walrus_CambodiaBombing_OCT06.pdf  |journal= [[The Walrus]]  |issue= October 2006  |pages= 62–69  |ref= CITEREFKiernanOwen2006  }}
* {{Cite book
  |last= Kolko  |first= Gabriel  |authorlink= Gabriel Kolko  |year= 1985.
  |title= Anatomy of a War: Vietnam, the United States, and the Modern Historical Experience
  |location= New York  |publisher= Pantheon Books
  |isbn= 978-0-394-74761-3  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |editor-last= Kutler  |editor-first= Stanley I.  |authorlink= Stanley Kutler  |year= 1996.
  |title= Encyclopedia of the Vietnam War
  |location= New York  |publisher= Charles Scribner's Sons
  |isbn= 978-0-132-76932-7  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Lawrence  |first= A. T.  |year= 2009.
  |title = Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant
  |location= Jefferson, North Carolina  |publisher= McFarland
  |isbn= 978-0-786-44517-2  |ref= harv }}
* Lawrence, Mark Atwood (2008). ''The Vietnam War: A Concise International History''. Oxford University Press.
* Leepson, Marc ed. (1999). ''Dictionary of the Vietnam War''. New York: Webster's New World.
* {{Cite book
  |last= Lewy  |first= Guenter  |authorlink= Guenter Lewy  |year= 1978.
  |title= America in Vietnam
  |location= New York  |publisher= Oxford University Press
  |isbn= 978-0-195-02732-7  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Logevall  |first= Fredrik  |authorlink= Fredrik Logevall   |year= 2001.
  |title= The Origins of the Vietnam War
  |location= Harlow  |publisher= Longman
  |isbn= 978-0-582-31918-9  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 2010
  |chapter= The Indochina wars and the Cold War, 1945. – 1975.
  |title= ''In Melvyn P. Leffler and Odd Arne Westad, eds.,'' The Cambridge History of the Cold War, Volume II: Crises and Détente ''(pp.&amp;nbsp;281. – 304.)''
  |location= Cambridge  |publisher= Cambridge University Press
  |isbn= 978-0-521-83720-0  |ref= CITEREFLogevall2010 }}
* {{cite book |last=McGibbon|first=Ian|author2=ed  |title=The Oxford Companion to New Zealand Military History |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |year=2000 |edition= |isbn=0-19-558376-0}}
* {{Cite book|last=McMahon|first=Robert J.|year=1995|title=Major Problems in the History of the Vietnam War: Documents and Essays|ref=harv}}
* {{Cite book
  |author= McNamara, Robert S. sa Jamesom Blightom, Robertom Brighamom, Thomasom Bierstekerom, Herbertom Schandlerom  |year= 1999.
  |title= Argument Without End: In Search of Answers to the Vietnam Tragedy
  |location= New York  |publisher= PublicAffairs
  |isbn= 978-1-891-62087-4  |ref= CITEREFMcNamara1999 }}
* {{Cite book|last=McNeill |first=Ian |title=To Long Tan: The Australian Army and the Vietnam War 1950. – 1966. |publisher=Allen &amp; Unwin |location=St Leonards |year=1993 |isbn=1-86373-282-9|ref=harv}}
* {{Cite book
  |last= Milne  |first= David  |year= 2008.
  |title= America's Rasputin: Walt Rostow and the Vietnam War
  |location= New York  |publisher= Hill &amp; Wang
  |isbn= 978-0-374-10386-6  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Moïse  |first= Edwin E.  |authorlink= Edwin E. Moise  |year= 1996.
  |title= Tonkin Gulf and the Escalation of the Vietnam War
  |location= Chapel Hill, North Carolina  |publisher= University of North Carolina Press
  |isbn= 978-0-807-82300-2  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 2002.
  |title= Historical Dictionary of the Vietnam War
  |location= Lanham, Maryland  |publisher= Scarecrow Press
  |isbn= 978-0-810-84183-3  |ref= CITEREFMoïse2002 }}
* Moss, George D. ''Vietnam'' (4th ed 2002) textbook.
* {{Cite book
  |last= Moyar  |first= Mark  |authorlink= Mark Moyar  |year= 2006.
  |title= Triumph Forsaken: The Vietnam War, 1954–1965
  |location= New York  |publisher= Cambridge University Press
  |isbn= 978-0-521-86911-9  |ref= harv }}
* Major General [[Spurgeon Neel]]. ''Medical Support of the U.S. Army in Vietnam 1965–1970'' (Department of the Army 1991) official medical history
* {{Cite book
  |last= Neale  |first= Jonathan  |year= 2001.
  |title= The American War: Vietnam, 1960. – 1975.
  |location= London  |publisher= Bookmarks
  |isbn= 978-1-898-87667-0  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Nelson  |first= Deborah  |year= 2008.
  |title= The War Behind Me: Vietnam Veterans Confront the Truth about U.S. War Crimes
  |location= Philadelphia, Pennsylvania  |publisher= Basic Books
  |isbn= 978-0-465-00527-7  |ref= harv }}
* Nulty, Bernard.''The Vietnam War'' (1998) New York: Barnes and Noble.
* {{Cite book
  |last= Oberdorfer  |first= Don  |authorlink= Don Oberdorfer  |year= 2001.  |origyear= 1971.
  |title= Tet! The Turning Point in the Vietnam War
  |location= Baltimore, Maryland  |publisher= Johns Hopkins University Press
  |isbn= 978-0-801-86703-3  |ref=harv }}
* {{Cite journal  |last1= Obermeyer  |first1= Ziad  |last2= Murray  |first2= Christopher J. L.  |last3= Gakidou  |first3= Emmanuela  |year= 2008  |title= Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia: analysis of data from the world health survey programme  |url= http://www.bmj.com/content/336/7659/1482  |journal= [[BMJ]]  |volume= 336  |page= 1482  |doi= 10.1136/bmj.a137  |ref= harv  |pmid= 18566045  |issue= 7659  |pmc= 2440905  }}
* {{Cite book
  |last1= Olson  |first1= James S.  |last2= Roberts  |first2= Randy  |year= 2008.
  |title= Where the Domino Fell: America and Vietnam, Where the Domino Fell: America and Vietnam 1945. – 1995.  |edition= 5th
  |location= Malden, Massachusetts  |publisher= Blackwell Publishing
  |isbn= 978-1-405-18222-5  |ref= harv }}
* Palmer, Bruce, Jr. ''The Twenty-Five Year War'' (1984.), vojna historija starijeg američkog generala.
* {{Cite book
  |last= Palmer  |first= Dave R.  |authorlink= Dave Richard Palmer  |year= 1978.
  |title= Summons of Trumpet: U.S.-Vietnam in Perspective
  |location= Novato, California  |publisher= Presidio Press
  |isbn= 978-0-891-41550-3  |ref= harv }}
* {{Cite journal
  |last= Palmer  |first= Michael G.  |year= 2007
  |title= The Case of Agent Orange
  |journal= Contemporary Southeast Asia  |volume= 29  |number= 1  |pages= 172.– 195.
  |jstor= 25798819  |ref= harv |doi=10.1355/cs29-1h}}
* {{Cite book
  |last= Prados  |first= John  |year= 2006.
  |chapter= The Road South: The Ho Chi Minh Trail
  |title= ''In Andew Wiest, ed.,'' Rolling Thunder in a Gentle Land ''(pp.&amp;nbsp;74. – 95.)''
  |location= Oxford  |publisher= Osprey Publishing
  |isbn= 978-1-846-03020-8  |ref= harv }}
* {{Cite journal
  |last= Roberts  |first= Anthea  |year= 2005
  |title= The Agent Orange Case: Vietnam Ass'n for Victims of Agent Orange/Dioxin v. Dow Chemical Co.
  |journal= ASIL Proceedings  |volume= 99  |number= 1  |pages= 380. – 385.
  |jstor= 25660031  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Schandler  |first= Herbert Y.  |year= 2009.
  |title= America in Vietnam: The War That Couldn't Be Won
  |location= Lanham, Maryland  |publisher= Rowman &amp; Littlefield
  |isbn= 978-0-742-56697-2  |ref= harv }}
* Schell, Jonathan. ''The Time of Illusion'' (1976.).
* Schulzinger, Robert D. ''A Time for War: The United States and Vietnam, 1941. – 1975.'' (1997.).
* {{Cite book
  |last= Sheehan  |first= Neil  |authorlink= Neil Sheehan  |year= 1989.
  |title= A Bright Shining Lie: John Paul Vann and America in Vietnam
  |location= New York  |publisher= Vintage
  |isbn= 978-0-679-72414-8  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Sliwinski  |first= Marek  |year= 1995.
  |title= Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique
  |location= Paris  |publisher= L'Harmattan
  |isbn= 978-2-738-43525-5  |ref= harv }}
* Sorley, Lewis, ''A Better War: The Unexamined Victories and Final Tragedy of America's Last Years in Vietnam'' (1999.), temeljena na još uvijek povjerljivim audio zapisima sastanaka američkih zapovjednika u Vijetnamu, ISBN 0-15-601309-6
* Spector, Ronald. ''After Tet: The Bloodiest Year in Vietnam'' (1992.), vrlo široki pregled 1968. godine
* {{Cite book|ref=harv|last=Stanton|first=Shelby L.| title = Vietnam order of battle|edition=2003|year=2003.| publisher = Stackpole Books| isbn= 0-8117-0071-2}}
* {{Cite journal
  |last= Stone  |first= Richard  |year= 2007
  |title= Agent Orange's Bitter Harvest
  |journal= Science  |volume= 315  |pages= 176. – 179.
  |jstor= 20035179  |ref= harv |doi=10.1126/science.315.5809.176}}
* {{Cite book
  |last= Stuart-Fox  |first= Martin  |authorlink= Martin Stuart-Fox  |year= 1997.
  |title= A History of Laos
  |location= Cambridge  |publisher= Cambridge University Press
  |isbn= 978-0-521-59235-2  |ref= harv }}
* Summers, Harry G. [http://books.google.com/?id=-Z4l-ZySVWwC ''On Strategy: A Critical Analysis of the Vietnam War''], Presidio press (1982.), ISBN 0-89141-563-7 (225 stranica)
* {{Cite book
  |last= Thayer  |first= Thomas C.  |year= 1985.
  |title= War Without Fronts: The American Experience in Vietnam
  |location= Boulder, Colorado  |publisher= Westview Press
  |isbn= 978-0-813-37132-0  |ref= harv }}
* Tucker, Spencer. ed. ''Encyclopedia of the Vietnam War'' (1998.) 3 vol. reference set; also one-volume abridgement (2001).
* {{Cite book
  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 1999.
  |title= Vietnam
  |location= London  |publisher= UCL Press
  |isbn= 978-1-857-28921-3  |ref= CITEREFTucker1999 }}
*{{ cite book 
  | last = Tucker | first = Spencer 
  | title = The Encyclopedia of the Vietnam War: A Political, Social, and Military History 
  | publisher = ABC-CLIO 
  | origyear = 1998 
  | year = 2011 
  | isbn = 978-1851099603 
  | ref = harv }}
* {{Cite book
  |last= Turner  |first= Robert F.  |year= 1975.
  |title= Vietnamese Communism: Its Origins and Development
  |location= Stanford, California  |publisher= Hoover Institution Press
  |isbn= 978-0-817-96431-3  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Turse  |first= Nick  |authorlink= Nick Turse  |year= 2013.
  |title= Kill Anything That Moves: The Real American War in Vietnam
  |location= New York  |publisher= Metropolitan Books
  |isbn= 978-0-805-08691-1  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |author= Vietnam Task Force  |year= 1969.
  |title= [http://www.archives.gov/research/pentagon-papers/ Report of the Office of the Secretary of Defense Vietnam Task Force] ''&lt;nowiki&gt;&lt;/nowiki&gt;&quot;The Pentagon Papers&quot;''
  |location= Washington, D.C.  |publisher= Office of the Secretary of Defense
  |ref= CITEREFVTF1969 }}
* {{Cite book
  |last= Westheider  |first= James E.  |year= 2007.
  |title= The Vietnam War
  |location= Westport, Connecticut  |publisher= Greenwood Press
  |isbn= 978-0-313-33755-0  |ref= harv }}
* {{cite book|last=Willbanks|first=James H.|title=Vietnam War almanac|url=http://books.google.com/?id=X5WWklFB5O4C|year=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7102-9|ref=harv}}
* Witz, James J. ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' (1991.).
* {{cite book |first=Mark |last=Woodruff |title=Unheralded Victory:  The Defeat of The Viet Cong and The North Vietnamese |location=Arlington, Virginia |publisher=Presidio Press |year=2005 |isbn=0-8914-1866-0|ref=harv}}
* {{Cite book
  |last= Young  |first= Marilyn B.  |authorlink= Marilyn B. Young  |year= 1991.
  |title= The Vietnam Wars, 1945–1990
  |location= New York  |publisher= HarperPerennial
  |isbn= 978-0-060-92107-1  |ref= harv }}
* Xiaoming, Zhang. &quot;China's 1979 War With Vietnam: A Reassessment&quot;, ''China Quarterly.'' izdanje br. 184, (decembar 2005.) {{cite web |url = http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&amp;aid=358806 |title = CJO – Abstract – China's 1979 War with Vietnam: A Reassessment |accessdate = 11. 6. 2008 }}
{{Refend}}
{{div col end}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vietnam War}}
* [http://www.americanethnography.com/article.php?id=63 American Ethnography&amp;nbsp;– On collecting engraved Zippos from the Vietnam War]
* [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/vietnam.htm Documents Relating to American Foreign Policy-Vietnam] primarni izvor američke involviranosti 
* [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552505 Fallout of the War] iz [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives]
* [http://www2.iath.virginia.edu/sixties/HTML_docs/Resources/Glossary/Sixties_Term_Gloss_K_P.html Glossary of Military Terms &amp; Slang from the Vietnam War]
* [http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/VHP&amp;CISOPTR=5558&amp;CISOBOX=1&amp;REC=1 Impressions of Vietnam and descriptions of the daily life of a soldier from the oral history of Elliott Gardner, U.S. Army] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110430050258/http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=%2FVHP&amp;CISOPTR=5558&amp;CISOBOX=1&amp;REC=1 |date=2011-04-30 }}
* [http://www.robertankony.com/publications/vietnam-magazine/ &quot;No Peace in the Valley,&quot; ''Vietnam'' magazine, cover story, Oct. 2008, 26—31.]
* [http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot Stephen H. Warner Southeast Asia Photograph Collection at Gettysburg College] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024150216/http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot |date=2012-10-24 }}
* [http://www.militaryhistoryonline.com/vietnam/vietnamization/default.aspx The Effects of Vietnamization on the Republic of Vietnam's Armed Forces, 1969–1972]
* [http://www.historycommons.org/timeline.jsp?timeline=vietnam Timeline US&amp;nbsp;– Vietnam (1947. – 2001.)]
* [http://www.ibiblio.org/pub/academic/history/marshall/military/vietnam/short.history/chap_28.txt The U.S. Army in Vietnam] službena historija vojske SAD-a
* [http://www.history.com/topics/vietnam-war The Vietnam War] na History Channelu
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/pacificaviet/ UC Berkeley Library Social Activism Sound Recording Project: Anti-Vietnam War Protests]
* [http://www.gisearch.com/ Vietnam Casualties database searchable by first name, last name and location]
* [http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html Vietnam War Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117082341/http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html |date=2013-01-17 }} pokriva internetske i objavljene izvore
* [http://www.pbs.org/wgbh/amex/vietnam/timeline/ Vietnam war timeline] sveobuhvatna vremenska crta Vijetnamskog rata
* [http://www.vietnam.ttu.edu/virtualarchive/ Virtual Vietnam Archive]&amp;nbsp;– Sveučilište Texas Tech
* [http://watch.opb.org/video/2285035194/ A Vietnam Diary’s Homecoming] Video kojeg je producirao PBS

{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Vijetnamski rat| ]]
[[Kategorija:1950-e]]
[[Kategorija:1960-e]]
[[Kategorija:1970-e]]
[[Kategorija:Vijetnamski ratovi]]
[[Kategorija:Američki ratovi]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Indokineski ratovi]]
[[Kategorija:Moderni ratovi]]
[[Kategorija:Ratovi u Aziji]]</text>
      <sha1>gx7q1j2xd61t6w4oxiv2gcrcpvqszuy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261804</id>
      <parentid>41261771</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T17:37:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 41261771 [[Special:Contributions/Zapamtime|korisnika Zapamtime]] ([[User talk:Zapamtime|razgovor]]) Tekst treba formalno napisati i unesti.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="196786" xml:space="preserve">{{Oružani sukob
|naziv=Vijetnamski rat
|dio=[[Indokineski ratovi|Indokineskih ratova]] tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]]
|slika=[[Datoteka:VNWarMontage.png|310px]]
|opis slike=U smjeru kazaljke na satu (od gore lijevo): [[SAD|američke]] borbene operacije u Ia Drangu; pripadnici vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] brane [[Sajgon]] tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]] [[1968]]. godine; dva zrakoplova Douglas A-4C Shyhawks na putu za [[bombardiranje]] [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] nakon [[Incident u Tonkinškom zaljevu|Incidenta u Tonkinškom zaljevu]]; vojska Južnog Vijetnama zauzima Quảng Trị tokom Uskršnje ofanzive [[1972]]. godine; civili bježe od bitke za Quảng Trị 1972. godine; pokop 300 žrtava [[Masakr|masakra]] u Huếu [[1968]]. godine.
|datum=[[1. 11.]] [[1955]].&lt;ref group=A name=&quot;start date&quot; /&gt; - [[30. 4.]] [[1975]].&lt;br /&gt;(19 godina, 5 mjeseci, 4 sedmica i 1 dan)
|mjesto= [[Južni Vijetnam]], [[Sjeverni Vijetnam]], [[Kambodža]], [[Laos]]
|povod= 
|teritorij=Ujedinjenje Sjevernog i Južnog Vijetnama u jednu državu - [[Vijetnam]]
|ishod= Pobjeda Sjevernog Vijetnama
* povlačenje [[Američka vojska|američkih trupa]]
* preuzimanje ovlasti [[Komunizam|komunističke vlade]] u Južnom Vijetnamu, Laosu i Kambodži
* Južni Vijetnam ponovno se ujedinjuje sa Sjevernim Vijetnamom
|sukobljeni1='''[[Antikomunizam|Antikomunističke sile]]''':&lt;br /&gt;{{flag|Južni Vijetnam}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}&lt;br /&gt;{{flag|Južna Koreja}}&lt;br /&gt;{{flag|Tajland}}&lt;br /&gt;{{flag|Australija}}&lt;br /&gt;{{flag|Novi Zeland}}&lt;br /&gt;{{flag|Filipini}}&lt;ref name=&quot;ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.psywarrior.com/AlliesRepublicVietnam.html|title=ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM |accessdate=24. 9. 2011}}&lt;/ref&gt;
|sukobljeni2='''[[Komunizam|Komunističke sile]]''':&lt;br /&gt;{{flag|Sjeverni Vijetnam}}&lt;br /&gt;[[Datoteka:FNL Flag.svg|23px|border]] [[Việt Cộng]]&lt;br /&gt;{{flag|Kina}}&lt;br /&gt;{{flag|Sovjetski Savez}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjeverna Koreja}}
|sukobljeni3=
|zapovjednik1={{flagicon|SAD}} [[Lyndon B. Johnson]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[Richard Nixon]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[William Westmoreland]]&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[Creighton Abrams]]&lt;br /&gt;{{flagicon|Južni Vijetnam}} [[Nguyễn Văn Thiệu]]
|zapovjednik2={{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Le Duan]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Nguyen Chi Thanh]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Vo Nguyen Giap]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Van Tien Dung]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Tran Van Tra]] &lt;br /&gt; {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Ho Chi Minh]]
|zapovjednik3=
|jačina1=~1,830.000 (1968.)
|jačina2=~461.000 (1968.)
|jačina3=
|posljedice1= [[Datoteka:Flag of South Vietnam.svg|23px|border]] [[Južni Vijetnam|J. Vijetnam]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila:''' 195.000 - 430.000&lt;br /&gt;'''Mrtvih vojnika:''' 220.357 - 313.000&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 1 170 000&lt;br /&gt;{{flagicon|SAD}} [[SAD]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 58.220&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 303.644&lt;br /&gt;{{flagicon|JKO}} [[Južna Koreja|J. Koreja]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 5099&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 10.962&lt;br /&gt;'''Nestalih:''' 4&lt;br /&gt;{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 500&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 3.129&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |title=Australian casualties in the Vietnam War, 1962–72 &amp;#124; Australian War Memorial |publisher=Awm.gov.au |accessdate=29. 6. 2013 |archivedate=2013-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130516081613/http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|NZL}} [[Novi Zeland]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 37&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 187&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vietnamwar.govt.nz/resources |title=Overview of the war in Vietnam &amp;#124; VietnamWar.govt.nz, New Zealand and the Vietnam War |publisher=Vietnamwar.govt.nz |date=16. 7. 1965. |accessdate=29. 6. 2013.}}&lt;/ref&gt;
|posljedice2= [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Datoteka:FNL Flag.svg|23px|border]] [[Sjeverni Vijetnam|SVI]]/[[Việt Cộng|NFL]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila:''' 50.000 - 65.000&lt;br /&gt;'''Mrtvih ili nestalih vojnika:''' 400.000 - 1,100.000&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 600.000&lt;sup&gt;*&lt;/sup&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|23px|border]] [[NR Kina]]&lt;br /&gt;'''Mrtvih:''' 1.100&lt;br /&gt;'''Ozlijeđenih:''' 4200
|posljedice3='''Mrtvih Vijetnamskih civila:''' 245.000 – 4,000.000*&lt;br /&gt;'''Mrtvih [[Kmeri|Kambodžanskih]] civila:''' 200.000 - 300.000*&lt;br /&gt;'''Mrtvih civila [[Lao narod|Lao naroda]]:''' 20.000 - 200.000*&lt;br /&gt;'''Ukupan broj civilnih žrtava:''' 465.000 - 2,500.000*&lt;br /&gt;'''Ukupan broj mrtvih:''' 1.102.000 - 3.886.026&lt;br/&gt; (* = procjena)
|bilješke=
}}

'''Rat u Vijetnamu''' ([[Vijetnamski jezik|vijetnamski]]: ''Chiến tranh Việt Nam'', poznat i pod nazivom ''Drugi indokineski rat''&lt;ref&gt;{{cite web|author=Factasy |url=http://www.prlog.org/10118782-the-vietnam-war-or-second-indochina-war.html |title=The Vietnam War or Second Indochina War |publisher=PRLog |accessdate=29. 6. 2013.}}&lt;/ref&gt;, a u [[Vijetnam|Vijetnamu]] poznat pod nazivima ''Rat za otpor protiv Amerike'' ili jednostavnije ''Američki rat'') je bio [[Rat|oružani sukob]] u eri [[Hladni rat|Hladnog rata]] koji se odvijao na prostorima država Vijetnama, [[Laos|Laosa]] i [[Kambodža|Kambodže]] u razdoblju od [[1. 11.]] [[1955]]. godine{{#tag:ref|Zbog rane prisutnosti [[Američka vojska|američkih trupa]] u [[Vijetnam|Vijetnamu]] datum početka Vijetnamskog rata i danas je diskutabilan. Godine [[1998]]. nakon detaljnog pregleda od strane Ministarstva obrane SAD-a i kroz napore obitelji Richarda B. Fitzgibbona Jr., službeni datum početka Vijetnamskog rata prema Vladi SAD-a je promijenjen [[1. 11.]] [[1955]]. godine.&lt;ref name=&quot;DoD p. &quot;&gt;{{harvnb|DoD|1998.|str.=}}&lt;/ref&gt; Službeni dokumenti vlade SAD-a navode datum 1. 11. 1955. godine kao početak &quot;Vijetnamskog sukoba&quot; zbog toga što je ovaj datum označio trenutak kada je američka vojna savjetodavna jedinica u [[Indokina|Indokini]] (odaslana iz [[Jugoistočna Azija|jugoistične Azije]] pod naredbom [[Harry S. Truman|predsjednika Trumana]]) bila reogranizirana u specifičnu jedinicu, a osnovana je i posebna Vijetnamska vojna savjetodavna jedinica.&lt;ref name = &quot;Lawrence 2009 20&quot;&gt;{{Harvnb|Lawrence|2009.|str.=20}}.&lt;/ref&gt;

Ostali datumi početka sukoba uključuju događaje kada je [[Hanoi]] ovlastio snage [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkonga]] u Južnom Vijetnamu da započnu s manjim pobunama u decembru [[1956]]. godine,&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67&quot;&gt;{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}.&lt;/ref&gt; dok neki smatraju datum [[26. 9.]] [[1959]]. godine kao službeni početak rata kada se odvila prva bitka između Vietkonga i vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]].&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot;&gt;[http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960], The Pentagon Papers (Gravel Edition), Volume 1, Chapter 5, (Boston: Beacon Press, 1971), Section 3, str. 314. – 346.; International Relations Department, Mount Holyoke College.&lt;/ref&gt;
|group=&quot;A&quot;|name=&quot;start date&quot;}} pa sve do pada [[Sajgon|Sajgona]] [[30. 4.]] [[1975]]. godine. Taj rat zapravo je nastavak [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] (1946–1954), a vodio se između [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] - čiji su saveznici bili tadašnji [[Sovjetski Savez]], [[Kina]] i ostale [[Komunistička država|komunističke države]] - te vlade [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] - čiji su najjači saveznik bile [[Sjedinjene Američke Države]] i druge [[Antikomunizam|antikomunističke zemlje]].&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=Encyclopædia Britannica |title=Vietnam War |quote=U međuvremenu su SAD sa svojom demoraliziranom vojskom i izrazito podijeljenim građanstvom započele proces mirenja s porazom u svojem najdužem i najkontroverzinijem ratu do tada |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/628478/Vietnam-War |accessdate=5. 3. 2008}}&lt;/ref&gt; [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong)]] koja je surađivala sa Sjevernim Vijetnamom učestalo je vodila [[gerilski rat]] protiv antikomunističkih snaga u regiji dok je vojska Sjevernog Vijetnama ulazila u konvencionalnije sukobe i često slala satnije s velikim brojem vojnika u bitke. 

Kako je rat trajao tako se uloga Vietkonga smanjivala, a uloga vojske Sjevernog Vijetnama povećavala. Američke snage i snage Južnog Vijetnama oslanjale su se na svoju zračnu superiornost i veliku borbenu moć zahvaljujući kojoj su pronalazili i uništavali razne operacije uključujući pješadiju, [[Artiljerija|artiljeriju]] i zračne napade. Tokom rata, SAD su se koristile strategijom [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama, a kao posljedica toga zračni prostor te države postao je najstrože branjeno područje u svijetu.

Američka vlada gledala je na američko uplitanje u rat kao na sprečavanje razvoja [[Komunizam|komunizma]] u Sjevernom Vijetnamu. To je bio dio veće strategije čiji je cilj bio spriječiti razvoj komunizma općenito. Prema američkoj domino teoriji, kada bi jedna zemlja postala komunistička, ostale zemlje regije bi je slijedile, a američka politika smatrala je komunističku prevlast nad cijelim Vijetnamom neprihvatljivom. S druge strane, vlada Sjevernog Vijetnama i Vietkong borili su se za ujedinjenje Vijetnama pod komunističkom vladavinom. Oni su na sukob gledali kao na kolonijalni rat kojeg su u početku morali voditi s [[Francuska|Francuskom]], a nakon toga sa SAD-om budući je Francusku podupirala vlada SAD-a, a kasnije i Južni Vijetnam koju su smatrali američkom [[Marionetska država|marionetskom državom]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Digital History, Steven Mintz |url=http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |title=The Vietnam War |publisher=Digitalhistory.uh.edu |accessdate=31. 10. 2011 |archivedate=2011-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111030062649/http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Od [[1950]]. godine američki vojni savjetnici počeli su dolaziti u područje koje je tada bilo poznato kao [[Francuska Indokina]]. Ranih [[1960-ih]] godina američka umiješanost u sukob je eskalirala sa utrostručenjem vojnih trupa [[1961]]. te ponovno [[1962]]. godine.&lt;ref&gt;[http://25thaviation.org/facts/id430.htm Vietnam War Statistics and Facts 1], 25th Aviation Battalion website.&lt;/ref&gt; Nakon [[Incident u Tonkinškom zaljevu|incidenta u Tonkinškom zaljevu]] [[1964]]. godine tokom kojeg se američki vojni brod sukobio s brzim gliserima Sjevernog Vijetnama, a nakon kojeg je donijeta Rezolucija o Tonkinškom zaljevu koja je [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] dala autorizaciju za povećanje vojne prisutnosti SAD-a u tom području, broj trupa SAD-a ponovno je povećan. Redovne američke borbene jedinice raspoređivane su od [[1965]]. godine. Operacije su prešle međunarodne granice: pogranična područja Laosa i Kambodže američke snage učestalo i snažno su bombardirale pogotovo na vrhuncu svoje umiješanosti u sukob [[1968]]. godine, iste godine kada su komunističke snage započele sa velikom [[Ofanziva Tet|Ofanzivom Tet]]. Ta ofanziva čiji je cilj bio svrgnuti vladu Južnog Vijetnama pokazala se neuspješnom, ali označila je prekretnicu rata budući je od tada američka javnost počela ozbiljno sumnjati u izjave svoje vlade o uspješnom progresu rata.

Američka razočaranost ratom dovela je do velikog povlačenja američkih kopnenih snaga kao dio politike poznate pod nazivom ''Vijetnamizacija'' čiji je cilj bio okončanje američke umiješanosti u rat te prebacivanje borbe s komunistima na južne Vijetnamce. Unatoč [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz|Pariza]] kojeg su potpisale sve zaraćene strane u januaru [[1973]]. godine, sukobi su se nastavili. U SAD-u i većem dijelu zapadnog svijeta razvio se veliki antiratni pokret. Taj pokret postao je dijelom [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 1960-ih]] godina.

Direktna američka umiješanost u sukob službeno je završila [[15. 8.]] [[1973]]. godine kao rezultat novog zakona ''Case-Church'' kojeg je donio i proveo [[Kongres SAD-a|američki Kongres]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=457, 461ff}}.&lt;/ref&gt; Nakon što su u aprilu 1975. godine snage Sjevernog Vijetnama zauzele Sajgon, sukob je službeno okončan, a sljedeće godine Sjeverni i Južni Vijetnam postali su ujedinjeni. Tokom rata ljudski gubitci na svim stranama [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|bili su masovni]]. Procjenjuje se da se broj poginulih Vijetnamaca (vojnika i civila) kreće između 800.000&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;&gt;Charles Hirschman et al., [http://faculty.washington.edu/charles/new%20PUBS/A77.pdf &quot;Vietnamese Casualties During the American War: A New Estimate,&quot;] Population and Development Review, decembar 1995.&lt;/ref&gt; i 3,100.000.&lt;ref name=&quot;AP&quot;&gt;Associated Press, 3. 4. 1995., &quot;Vijetnam kaže da je u borbi za sjever poginulo 1,100.000 ljudi.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=autogenerated3&gt;{{cite news |title=20 Years After Victory, Vietnamese Communists Ponder How to Celebrate |first=Philip |last=Shenon |url=http://www.nytimes.com/1995/04/23/world/20-years-after-victory-vietnamese-communists-ponder-how-to-celebrate.html |date=23. 4. 1995. |newspaper=[[The New York Times]] |accessdate=24. 2. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482| date=23. 4. 2008.|accessdate=5. 1. 2013.}}&lt;/ref&gt; Uz to procjenjuje se da je poginulo 200.000 do 300.000 [[Kmeri|Kmera]]&lt;ref name=&quot;Heuveline, Patrick 2001&quot;&gt;Heuveline, Patrick (2001). &quot;The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia.&quot; In ''Forced Migration and Mortality'', eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Sliwinski 1995&quot;&gt;{{Harvnb|Sliwinski|1995.}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Banister, Judith 1993&quot;&gt;Banister, Judith, and Paige Johnson (1993.). &quot;After the Nightmare: The Population of Cambodia.&quot; In ''Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community'', ed. Ben Kiernan. New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.&lt;/ref&gt;, 20.000 do 200.000 pripadnika [[Lao narod|Lao naroda]]&lt;ref&gt;Warner, Roger, ''Shooting at the Moon'' (1996.), str. 366, procjenjuje 30,000 Hmong.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obermeyer, &quot;Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia&quot;, ''British Medical Journal'', 2008., procjenjuje ukupno 60,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Lomperis&quot;&gt;T. Lomperis, ''From People's War to People's Rule'', (1996.), procjenjuje 35,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Small, Melvin &amp; Joel David Singer, ''Resort to Arms: International and Civil Wars 1816–1980'', (1982.), procjenjuje 20.000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taylor, Charles Lewis, ''The World Handbook of Political and Social Indicators'', procjenjuje 20,000 mrtvih.&lt;/ref&gt;&lt;ref name = &quot;Stuart-Fox 1997 144&quot;&gt;{{Harvnb|Stuart-Fox|1997|p=[http://books.google.com/books?id=8VvvevRkX-EC&amp;pg=PA144 144]}}, koji procjenjuje 200,000 žrtava do 1973.&lt;/ref&gt; te preko 58.000 američkih vojnika.{{#Tag:Ref|Brojke od 58.220 i 303.644 ubijenih i ranjenih američkih vojnika dolazi iz odjela za statističku analizu [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]], Ministarstva ratnih veterana iz maja [[2010]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |date=26. 2. 2010. |title=America's Wars |url=http://www1.va.gov/opa/publications/factsheets/fs_americas_wars.pdf |publisher=Department of Veterans Affairs | date=maj 2010. }}&lt;/ref&gt; kongresnog istraživačkog centra, listi i statistika o žrtvama američkih ratnih i vojnih operacija od [[26. 2.]] 2010. godine&lt;ref&gt;{{cite web |date=26. 2. 2010. |title=American War and Military Operations: Casualties: Lists and Statistics |url=http://www.fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf |author1=Anne Leland |author2=Mari–Jana &quot;M-J&quot; Oboroceanu |publisher=[[Congressional Research Service]]}}&lt;/ref&gt; i knjige ''Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant''.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Lawrence|2009.|str=65., 107., 154., 217.}}&lt;/ref&gt; Neki drugi izvori barataju drugačijim brojkama (npr. u [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] iz 2005./2006. godine ''Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945. - 1975.'' sveukupan broj američkih žrtava iznosi 58.159,&lt;ref name=&quot;aaron&quot;&gt;{{cite video |people = Aaron Ulrich (editor); Edward FeuerHerd (producer and director) |date=2005 &amp; 2006 |title = Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945–1975 |format = Box set, Color, Dolby, DVD-Video, Full Screen, NTSC, Dolby, Vision Software |medium = Documentary |publisher = Koch Vision |time = 321 minute |isbn = 1-4172-2920-9 }}&lt;/ref&gt; dok u [[Knjiga|knjizi]] ''Vietnam Sons'' iz 2007. godine piše da je sveukupan broj američkih žrtava bio 58,226).&lt;ref&gt;Kueter, Dale. ''Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended.''  AuthorHouse (21. 3. 2007.). ISBN 978-1425969318&lt;/ref&gt;|name=USd&amp;w|group=A}}

== Nazivi sukoba ==
Ratni sukob u Vijetnamu ima nekoliko različitih imena. Najčešći u upotrebi na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] je ''Vijetnamski rat'' ili ''Rat u Vijetnamu'' odnosno ''Vietnam War'' na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Rat se također naziva i ''Drugim indokineskim ratom'' te ''Vijetnamskim konfliktom''.

Budući se u samoj [[Indokina|Indokini]] dogodilo nekoliko različitih sukoba, ovaj rat je prvenstveno poznat po imenima njegovih protagonista kako bi ga se razlikovalo od ostalih.&lt;ref&gt;Moore, Harold. G and Joseph L. Galloway ''We Are Soldiers Still: A Journey Back to the Battlefields of Vietnam'' (str. 57).&lt;/ref&gt; Na [[Vijetnamski jezik|vijetnamskom jeziku]] rat je poznat pod imenom ''Kháng chiến chống Mỹ'' (''Rat za otpor protiv Amerike''). Također je poznat i pod nazivom ''Chiến tranh Việt Nam'' (''Vijetnamski rat'').&lt;ref&gt;{{cite web|title=Asian-Nation: Asian American History, Demographics, &amp; Issues:: The American / Viet Nam War|quote=The Viet Nam War is also called 'The American War' by the Vietnamese |url=http://www.asian-nation.org/vietnam-war.shtml |accessdate=18. 8. 2008}}&lt;/ref&gt;

Primarne sukobljene strane u ratu su s jedne strane bile vojska Republike Vijetnam i [[Američka vojska|američka vojska]] te, s druge strane, narodna vojska Vijetnama (najčešće nazivana vojska [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]) i [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]], južno-vijetnamska [[Komunizam|komunistička]] [[Gerila|gerilska vojska]]. 

== Pozadina sukoba do 1949. godine ==
[[Francuska]] je kasnih [[1850-ih]] godina započela s okupiranjem [[Indokina|Indokine]], a situacija se smirila tek [[1893]]. godine.&lt;ref&gt;Ooi, Keat Gin. ''[http://books.google.com/?id=QKgraWbb7yoC&amp;pg=PA520 Southeast Asia: a historical encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor]''. ABC-CLIO; 2004. ISBN 978-1-57607-770-2. str. 520.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rai, Lajpat. ''[http://books.google.com/?id=QQ_nS6pTlDgC&amp;pg=PA22 Social Science]''. FK Publications; ISBN 978-81-89611-12-5. str. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dommen, Arthur J.. ''[http://books.google.com/?id=MauWlUjuWNsC&amp;pg=PA4 The Indochinese experience of the French and the Americans: nationalism and communism in Cambodia, Laos, and Vietnam]''. Indiana University Press; 2001. ISBN 978-0-253-33854-9. str. 4–19.&lt;/ref&gt; Prema mirovnom sporazumu Huế iz [[1884]]. godine Francuska je ustanovila kolonijalnu vlast nad [[Vijetnam|Vijetnamom]] sljedećih sedam [[Desetljeće|dekada]]. Unatoč vojnom otporu, do [[1888]]. godine područja današnjih država [[Kambodža|Kambodže]] i Vijetnama postala su francuska kolonija pod imenom [[Francuska Indokina]] ([[Laos]] je kasnije također postao dijelom te kolonije).&lt;ref name = &quot;Neale 2001 3&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=3}}.&lt;/ref&gt; Tokom ovog perioda oformilo se nekoliko različitih vijetnamskih pokreta otpora poput ''Vijetnamske nacionalističke stranke'' koja je pokrenula propalu pobunu ''Yên Bái'' [[1930]]. godine, ali nitko nije bio uspješan sve do pojave [[Viet Minh|Viet Minha]], organizacije osnovane [[1941]]. godine koju je kontrolirala [[Komunistička stranka Vijetnama]], a koju su zajednički financirale SAD i [[Kuomintang]] u svojoj borbi profiv japanske okupacije.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 17&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str=17}}.&lt;/ref&gt;{{#tag:Ref|''Vijetnamska nacionalistička stranka'' osnovana je ranije u [[Nanjing|Nanjingu]] ([[Kina]]) u nekom trenutku između augusta [[1935]]. i početka [[1936]]. godine kada su nekomunistička Vijetnamska nacionalistička stranka koju je vodio Nguyễn Thái Học, neki članovi Komunističke stranke Vijetnama i nekoliko drugih vijetnamskih nacionalističkih stranaka oformili anti-imperijalističku ujedinjenu organizaciju. Ova organizacija je, međutim, vrlo brzo prestala s radom, a oživio ju je ICP pod vodstvom [[Ho Ši Min|Ho Ši Mina]] [[1941]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Sophie Quinn-Judge|title=Ho Chi Minh: the missing years, 1919–1941|url=http://books.google.com/?id=knErjpiKxQoC&amp;pg=PA212|year=2003|publisher=C. Hurst|isbn=978-1-85065-658-6|pages=212. – 213.}}&lt;/ref&gt;|group=A}}

Godine [[1940]]., tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Njemačka]] je porazila Francusku. Francuska država (u to vrijeme poznata pod nazivom [[Višijska Francuska]]) bila je [[marionetska država]] [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]]. Francuske kolonijalne vlasti u Francuskoj Indokini brzo su se podložile Višijskom režimu. U septembru 1940. godine, [[Japan]] je napao Indokinu. Nakon prekida ratovanja i početka japanske okupacije, francuske kolonijalne vlasti počele su surađivati s Japanom. Iako je Francuska nastavila voditi poslove u Indokini, u konačnici se sva moć odlučivanja nalazila u rukama Japanaca.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 17&quot;/&gt;

Koalicija Viet Minh osnovana je kao organizacija koja će se boriti za [[neovisnost]] od Francuske, ali koja se također protivila i japanskoj okupaciji [[1945]]. godine iz istih razloga. [[SAD]] i Kuomintang podupirali su koaliciju u njihovoj borbi protiv Japana.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 42&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA42 42]}}&lt;/ref&gt; Međutim, u početku nisu imali dovoljno vojne snage kako bi se upuštali u prave bitke. Za vođu Viet Minha, [[Ho Ši Min|Ho Ši Mina]] sumnjalo se da je [[Komunizam|komunist]] pa ga je Kuomintang pritvorio na godinu dana.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Brocheux|2007.|str.=198}}&lt;/ref&gt;

Dvostruka okupacija Indokine od strane Francuske i Japana nastavila se sve dok njemačke trupe nisu bile izbačene iz Francuske pa su kolonijalne vlasti Francuske Indokine započele tajne razgovore sa slobodnim Francuzima. Bojeći se da više neće moći vjerovati francuskoj vlasti, japanska vojska zarobila je francuske vlasti i snage dana [[9. 3.]] 1945. godine&lt;ref name = &quot;Neale 2001 18&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18}}.&lt;/ref&gt; i kreirala marionetsku državu [[Vijetnamsko carstvo]] pod vladavinom Baoa Đaija. 

Tokom 1944. i 1945. godine [[Sjeverni Vijetnam]] pogodila je [[Masovna glad|masovna glad]] uslijed kombinacije lošeg vremena i francusko-japanske eksploatacije (Francuska Indokina trebala je opskrbljivati Japan [[Žito|žitom]]).&lt;ref&gt;{{cite news |first= David |last=Koh |url= http://mailman.anu.edu.au/pipermail/hepr-vn/2008-August/000188.html |date=21. 8. 2008.|title=Vietnam needs to remember famine of 1945 |newspaper=The Straits Times |location =Singapore }}&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je u to vrijeme od gladi umrlo između 400.000 i 2,000.000 ljudi&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;/&gt; (od sveukupne populacije od 10,000.000 ljudi na tom području).&lt;ref name = &quot;Neale 2001 18_19&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18.–9.}}.&lt;/ref&gt; Iskoristivši administracijsku rupu&lt;ref name=&quot;Kolko, Gabriel page 36&quot;&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=36}}.&lt;/ref&gt; koja je nastala francuskim zarobljeništvom, organizacija Viet Minh je u martu 1945. godine nagovorila stanovništvo da započne s pljačkanjem skladišta hrane te odbijanjem plaćanja poreza.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 19&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=19}}.&lt;/ref&gt; Sve to rezultiralo je pljačkom između 75 i 100 skladišta.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=20}}.&lt;/ref&gt; Ova pobuna protiv masovne gladi i vlasti koja je dijelom bila odgovorna za njezin nastanak učvrstila je popularnost Viet Minha pa su u tom periodu prikupili izrazito veliki broj članova.&lt;ref name=&quot;Kolko, Gabriel page 36&quot;/&gt;

Dana [[22. 8.]] 1945. godine, nakon japanske [[Kapitulacija|kapitulacije]], agenti Ureda za strateške usluge Archimedes Patti i Carleton B. Swift Jr. u pratnji predstavnika francuske vlade Jeana Saintenyja došli su u [[Hanoi]] na milosnu misiju kako bi oslobodili zarobljene francuske vojnike.&lt;ref&gt;Interview with Carleton Swift, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-9dc948-interview-with-carleton-swift&lt;/ref&gt; Iako su se japanske trupe neslužbeno predale (službena kapitulacija dogodit će se [[2. 9.]] 1945. godine u [[Tokio|Tokiju]]) oni su još uvijek bili jedina sposobna snaga koja je mogla održavati zakon i red pa su ostali na vlasti te zatvorili francuske kolonijalne trupe i Saintenyja. 

Tokom mjeseca [[august]]a japanske trupe ostale su neaktivne pa su Viet Minh i ostale nacionalističke skupine preuzele javne zgrade i oružja čime je započela revolucija. Agenti Ureda za strateške usluge nekoliko su se puta sastali sa Ho Ši Minom i drugim članovima Viet Minha tokom ovog razdoblja&lt;ref&gt;Interview with Archimedes L. A. Patti, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-bf3262-interview-with-archimedes-l-a-patti-1981&lt;/ref&gt;, a dana 2. 9. 1945. godine Ho Ši Min je pred mnoštvom od 500.000 ljudi u Hanoiju proglasio ustanovljenje [[Sjeverni Vijetnam|Demokratske Republike Vijetnam]].&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Na početku svog govora Ho Ši Min je parafrazirao [[Ustav SAD-a|američki Ustav]]: &quot;Svi ljudi rođeni su jednakima. Kreator nam je svima dao nepovrediva prava: pravo na život, pravo na slobodu i pravo na ostvarenje sreće.&quot;&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt;

Revolucijom iz augusta Viet Minh je preuzela vlast u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Prema Gabrielu Kolku, Viet Minh je uživala veliku potporu javnosti&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=37}}.&lt;/ref&gt;, premda je Arthur J. Dommen upozoravao na &quot;romantični pogled&quot; njihovog uspjeha: &quot;Viet Minhovo korištenje terora je bilo sistematsko... Stranka je sastavila listu onih koji su trebali biti smaknuti bez čekanja.&quot;&lt;ref&gt;Dommen, Arthur J. (2001), ''The Indochinese Experience of the French and the Americans'', Indiana University Press, str. 120. &quot;Prema jednoj procjeni, masakrirano je oko 15.000 nacionalista&quot; u ljeto 1946. godine (str. 154). Uz to, do kraja [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] &quot;organizacija [[Viet Minh]] ubila je od 100.000 do 150.000 civila&quot; (str. 252).&lt;/ref&gt; Nakon poraza u ratu, japanska imperijalistička vojska dala je Vijetnamcima oružje, a službenike Višijske Francuske i njezine vojne zapovjednike držala je u zatočeništvu mjesec dana nakon kapitulacije. Viet Minh je regrutirala više od 600 japanskih vojnika i dala im zadatak obučiti Vijetnamske vojnike ili nad njima zapovijedati.&lt;ref&gt;{{cite web|title=ベトナム独立戦争参加日本人の事跡に基づく日越のあり方に関する研究|work = 井川 一久|publisher = Tokyo foundation|url = http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2005/01036/pdf/0001.pdf |date = oktobar 2005.|accessdate =10. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=日越関係発展の方途を探る研究 ヴェトナム独立戦争参加日本人―その実態と日越両国にとっての歴史的意味―|work = 井川 一久|publisher = Tokyo foundation|url = http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2006/00197/pdf/0001.pdf |date = maj 2006.|accessdate =10. 6. 2010}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:RE-OCCUPATION OF FRENCH INDO-CHINA.jpg|thumb|upright|left|Japanski mornarički časnik predaje svoj mač britanskom poručniku u [[Sajgon|Sajgonu]] [[13. 9.]] [[1945]]. godine.]]
Međutim, saveznici koji su izašli kao pobjednici u Drugom svjetskom ratu - [[Velika Britanija]], Sjedinjene Države i [[Sovjetski Savez]] - složili su se jednoglasno da područje i dalje pripada Francuskoj.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Budući da Francuzi nisu imali snage odmah preuzeti Vijetnam, saveznici su se složili da će Britanske snage okupirati južni dio, dok će Kuomintang doći sa sjevera.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 20&quot;/&gt; Trupe Kuomintanga ušle su u zemlju sjeverno od 16. paralele dana [[14. 9.]] 1945. godine kako bi razoružale japanske trupe.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=8}}&lt;/ref&gt; Kada su se Britanske trupe iskrcale na jugu, naoružale su zarobljene francuske snage kao i dio japanskih trupa koje su kapitulirale, a sve u svrhu ponovnog zauzimanja južnog Vijetnama budući to nisu mogle učiniti same.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 20&quot;/&gt;

Na nagovor Sovjetskog Saveza, Ho Ši Min je u početku pokušao pregovarati s Francuzima koji su polako počinjali ponovno preuzimati kontrolu nad područjem.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 24&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=24}}.&lt;/ref&gt; U januaru [[1946]]. godine organizacija Viet Minh pobijedila je na izborima diljem središnjeg i sjevernog Vijetnama.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 23_24&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=23–4}}.&lt;/ref&gt; Dana [[6. 3.]] 1946. godine Ho je potpisao sporazum kojim dopušta francuskim snagama da zamijene snage Kuomintanga u zamjenu za francusko priznavanje Demokratske Republike Vijetnam kao &quot;slobodne&quot; republike unutar francuske unije.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vietnamgear.com/March6agreement.aspx |title=Franco-Vietnam Agreement of March 6th, 1946 |publisher=Vietnamgear.com |date=6. 3. 1946.|accessdate=29. 4. 2011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent2.htm |title=Pentagon Papers, Gravel Edition, Chapter !, Section 2 |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=29. 4. 2011}}&lt;/ref&gt; Francuzi su došli u Hanoi u martu, a u novembru iste godine svrgnuli su i protjerali organizaciju Viet Minh iz grada.&lt;ref name=&quot;Neale 2001 24&quot; /&gt; Britanske snage napustile su područje [[26. 3.]] 1946. ostavivši Vijetnam u potpunosti u rukama Francuza.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Peter Dennis|title=Troubled days of peace: Mountbatten and South East Asia command, 1945. – 46.|url=http://books.google.com/?id=Inu7AAAAIAAJ&amp;pg=PA179|year=1987.|publisher=Manchester University Press ND|isbn=978-0-7190-2205-0|page=179}}&lt;/ref&gt; Uskoro poslije toga, Viet Minh je započela s [[Gerilski rat|gerilskim ratom]] protiv francuskih vojnih jedinica i tako je započeo [[Prvi indokineski rat]].

Rat se uskoro proširio na Laos i Kambodžu gdje su komunisti prema modelu Viet Minha organizirali pokrete [[Pathet Lao]] i ''Khmer Serei''.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 25&quot;&gt;{{Harvnb|Neale|2001.|str.=25}}.&lt;/ref&gt; U to je vrijeme u svijetu započela era [[Hladni rat|Hladnog rata]] što je, pak, značilo nemogućnost ponovnog zbližavanja velikih zapadnih sila i Sovjetskog Saveza - donedavnih saveznika u Drugom svjetskom ratu. Borba Viet Minha bila je otežana zbog nedostatka oružja; ova situacija promijenila se [[1949]]. godine kada je [[Komunistička stranka Kine]] pobijedila u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] te bila slobodna opskrbiti oružjem svoje saveznike u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Neale 2001 25&quot;/&gt;

== Odlazak Francuza (1950–1954) ==
U [[januar]]u [[1950]]. godine [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] priznali su [[Sjeverni Vijetnam|Demokratsku Republiku Vijetnam]] sa sjedištem u [[Hanoi|Hanoiju]] kao legitimnu vladu [[Vijetnam|Vijetnama]]. Sljedećeg mjeseca [[SAD]] i [[Velika Britanija]] priznale su kao legitimnu vijetnamsku vladu Državu Vijetnam sa sjedištem u [[Sajgon|Sajgonu]] koja se nalazila pod patronatom [[Francuska|Francuske]], a na čijem je čelu bio bivši car Bao Đai.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=377–9}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Vietnam War Seeds of Conflict 1945 – 1960|url=http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html|publisher=The History Place|accessdate=13. 5. 2013}}&lt;/ref&gt; [[Korejski rat]] koji je započeo u junu 1950. godine uvjerio je mnoge u [[Washington|Washingtonu]] da je rat u [[Indokina|Indokini]] bio primjer [[Komunizam|komunističkog širenja]] pod vodstvom Sovjetskog Saveza.&lt;ref&gt;''Pentagon Papers'', Gravel, ed, Chapter 2, 'U.S. Involvement in the Franco-Viet Minh War', str. 54.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:French indochina 1953 12 1.png|thumb|left|Francuski vojnici bore se protiv [[Viet Minh|Viet Minha]] [[1952]]. godine.]]
U julu 1950. godine kineski vojni savjetnici započeli su pomagati [[Viet Minh|Viet Minhu]].&lt;ref name=&quot;OtherSide14&quot;&gt;Ang, Cheng Guan, ''The Vietnam War from the Other Side'', str. 14. Routledge (2002.).&lt;/ref&gt; Njihovo oružje, stručnost i radna disciplina preobratili su Viet Minh iz gerilske postrojbe u regularnu vojsku.&lt;ref name=&quot;HistoryPlace&quot;&gt;{{cite web|url = http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |title = The History Place – Vietnam War 1945–1960 |accessdate =11. 6. 2008.}}&lt;/ref&gt; U septembru iste godine, SAD su oformile vojnu savjetodavnu jedinicu kao odgovor na francuski poziv za pomoć i savjete u vezi strategije, kao i za obučavanje vijetnamskih vojnika.&lt;ref name = &quot;Herring 2001 18&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001.|str.=18}}.&lt;/ref&gt; Do [[1954]]. godine, SAD su potrošile bilijun [[Američki dolar|dolara]] pomažući francuskim vojnim naporima na taj način pokrivši gotovo 80% ukupnog troška rata.&lt;ref&gt;Zinn, ''A People's History of the United States'', str. 471.&lt;/ref&gt;

Tokom ovog razdoblja Francuzi i Amerikanci također su razgovarali i o mogućnosti korištenja tri [[Taktičko nuklearno oružje|taktička nuklearna oružja]], ali izvještaji o tome koliko su ti razgovori bili ozbiljni i između koga su se odvijali i danas su samo insinuacije.&lt;ref name=&quot;Ten Thousand Day War 1981, page 57&quot;&gt;Vietnam The Ten Thousand Day War, Thames 1981, Michael Maclear, str. 57.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.com/?id=seXWfsD46QQC&amp;pg=PA263 Vietnam at War: The History: 1946–1975], ISBN 978-0-19-506792-7, str. 263.&lt;/ref&gt; Prema jednoj verziji plana tzv. ''Operacije Strvinar'' (eng. ''Operation Vulture''), Amerikanci bi iz svojih baza u regiji poslali 60 [[B-29 Superfortress|bombardera B-29]] te još dodatnih 150 [[Borbeni zrakoplovi|borbenih zrakoplova]] s obližnje flote kako bi bombardirali pozicije zapovjednika Viet Minha [[Võ Nguyên Giáp|Võa Nguyêna Giápa]]. Plan je uključivao opciju korištenja tri atomska oružja koja bi se bacila na navedene pozicije. Admiral Arthur W. Radford, tadašnji predstojnik američkog združnog stožera, dao je svoju potporu korištenju nuklearnog oružja. Američki borbeni zrakoplovi B-29, [[B-36 Peacemaker|B-36]] i B-47 mogli su izvršiti nuklearni napad kao i nosač zrakoplova iz američke flote.&lt;ref name=AirForceMagazine&gt;[http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2004/August%202004/0804dien.aspx Dien Bien Phu], Air Force Magazine 87: 8. 8. 2004.&lt;/ref&gt;

Američki nosači zrakoplova došli su u [[Tonkinški zaljev]] tokom razgovora o korištenju nuklearnog oružja te od tamo slali zrakoplove u izviđanje iznad grada [[Điện Biên Phủ]]. Prema tadašnjem [[Potpredsjednik SAD|Potpredsjedniku SAD-a]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]], plan je uključivao da članovi združnog stožera naprave nacrt korištenja tri mala taktička nuklearna oružja kao pomoć Francuzima.&lt;ref name=&quot;Ten Thousand Day War 1981, page 57&quot;/&gt; Nixon, tzv. &quot;ratni jastreb&quot; za Vijetnam, predložio je da će SAD vjerojatno morati &quot;slati svoje dečke&quot;.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 76&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999.|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA76 76]}}&lt;/ref&gt; Tadašnji [[Predsjednik SAD-a]] [[Dwight D. Eisenhower]] smatrao je da se Amerika ne bi trebala miješati u sukob bez Britanske potpore koji su u to vrijeme bili protiv takvog plana.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 76&quot;/&gt; U konačnici, uvjeren da su politički rizici preveliki u odnosu na mogući dobitak, Eisenhower je odbio mogućnost nuklearne intervencije. Eisenhower je bio general s pet zvjezdica i bio je izrazito oprezan u vezi miješanja SAD-a u rat u [[Azija|Aziji]].&lt;ref&gt;[http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&amp;pg=PA67 The U.S. Navy: a history], Naval Institute Press, 1997., Nathan Miller, ISBN 978-1-55750-595-8, str. [http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&amp;pg=PA67 67. – 68.].&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je Viet Minh dobila krucijalnu potporu od Sovjetskog Saveza i Kine. Kineska potpora tokom [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] 1950. godine omogućila je slanje namirnica iz Kine direktno u Vijetnam. Tokom cijelog trajanja sukoba, američke obavještajne službe bile su skeptične oko francuskih šansi za uspjeh.&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers.'' Gravel, ed. vol. 1, str. 391. – 404.&lt;/ref&gt;

[[Opsada Điện Biên Phủa]] označila je kraj francuske uključenosti u Indokini. Giapove snage Viet Minha snažno su porazile francusku vojsku pa se [[7. 5.]] [[1954]]. godine francuski vojni garnizon predao. Od 12.000 zarobljenih Francuza samo ih je 3000 preživjelo.&lt;ref&gt;&quot;William C. Jeffries (2006). ''[http://books.google.com/?id=zCVrzwEErzgC&amp;pg=PA388 Trap Door to the Dark Side]''&quot;. str. 388. ISBN 1-4259-5120-1&lt;/ref&gt; Na [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]], Francuska je dogovorila prekid vatre s Viet Minhom, a [[Kambodža|Kambodži]], [[Laos|Laosu]] i Vijetnamu odobrena je [[nezavisnost]]. 

== Tranzicijski period ==
[[Datoteka:Gen-commons.jpg|thumb|right|[[Ženevska konvencija]], [[1954]]. godine]]
[[Vijetnam]] je privremeno bio podijeljen na 17-oj paraleli, a po odredbama [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] civili su u razdoblju od 300 dana mogli neometano prelaziti granicu dvaju privremenih država. Planirano je da se [[1956]]. godine održe izbori u cijeloj državi nakon kojih bi se ustanovila jedinstvena vlada.&lt;ref&gt;Službena objava za medije Ambasade Republike Vijetnam, citirana iz odjela za informiranje u Washingtonu, vol I. br. 18 (od 22. 7. 1955.) i br. 20 (od 18. 8. 1955.), u 19. poglavlju knjige autora Gettleman, Franklin i Young, ''Vietnam and America: A Documented History'', str. 103–105.&lt;/ref&gt; Oko 1,000.000 sjevernjaka, uglavnom manjinskih [[Katolik|katolika]], pobjegla je na jug u strahu od progona [[Komunisti|komunista]]&lt;ref&gt;Jacobs, str. 45–55.&lt;/ref&gt;, a njihovoj odluci o bijegu pomogla je i američka propaganda koja se koristila sloganima poput &quot;[[Djevica Marija]] odlazi na jug&quot;; SAD su također financirale 93,000.000 [[Američki dolar|dolara]] u program preseljenja koji je uključivao prijevoz izbjeglica s američkom flotom.&lt;ref name=&quot;BSNMurti&quot;&gt;''Vietnam Divided'' by B.S.N. Murti, Asian Publishing House, 1964.&lt;/ref&gt; Prebjeglo bi još minimalno 2,000.000 ljudi da ih organizacija [[Viet Minh]] nije spriječila.&lt;ref name = &quot;Turner 1975 102&quot;&gt;{{Harvnb|Turner|1975|p=102}}.&lt;/ref&gt; Izbjeglice sa sjevera, uglavnom katolici, trebali su postati snažna [[Antikomunizam|antikomunistička]] izborna jedinica za režim Ngôa Đìnha Diệma.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 238&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=238}}.&lt;/ref&gt; Diem je kasnije mjesta svoje administracije popunio uglavnom katolicima iz sjevernog i središnjeg dijela države.

Osim katolika koji su odlazili na jug, oko 130.000 &quot;revolucionara&quot; počelo je dolaziti na sjever očekujući se vratiti na jug u roku od dvije godine.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=98}}.&lt;/ref&gt; Viet Minh ostavila je između 5000 i 10.000 profesionalnih revolucionara na jugu kao &quot;političko-vojnu substrukturu čiji je cilj bio [[iredentizam]]&quot;.&lt;ref&gt;1 ''Pentagon Papers'' (The Senator Gravel Edition), 247, 328 (Boston, Beacon Press, 1971.).&lt;/ref&gt; Posljednji francuski vojnici trebali su napustiti Vijetnam u [[april]]u 1956. godine.&lt;ref name=&quot;HistoryPlace&quot;/&gt; U isto vrijeme [[Kina]] je završila s povlačenjem svojih trupa iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].&lt;ref name=&quot;OtherSide14&quot;/&gt; Oko 52.000 vijetnamskih civila preselilo se s juga na sjever.&lt;ref&gt;John Prados, ''The VVA Veteran'', januar/februar 2005. Preuzeto 21. 1. 2007.&lt;/ref&gt;

Između [[1953]]. i [[1956]]. godine vlada Sjevernog Vijetnama pokrenula je razne agrarne reforme uključujući &quot;smanjenje najma&quot; i &quot;reformu posjeda&quot;. Te reforme donesene su kako bi se stalo na kraj zemljoposjednicima. Otkriveni dokumenti Politburoa potvrđuju da su barem jedan od 1000 sjevernih Vijetnamaca (otprilike 14.000 ljudi sveukupno) bili predviđeni za [[smaknuće]] zbog ranije kampanje &quot;smanjenja najma&quot;; broj poginulih tokom puno radikalnije &quot;reforme posjeda&quot; bio je znantno veći.&lt;ref&gt;Alec Holcombe, [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.243?searchUrl=%2Faction%2FdoBasicSearch%3Ffilter%3Djid%253A10.2307%252Fj50000660%26Query%3Drent%2Breduction%26wc%3Don%26Search.x%3D0%26Search.y%3D0&amp;Search=yes&amp;uid=3739656&amp;uid=367529381&amp;uid=2134&amp;uid=2&amp;uid=70&amp;uid=3&amp;uid=3739256&amp;uid=60&amp;sid=21101672198221 Politburo's Directive Issued on 4 May 1953, on Some Special Issues regarding Mass Mobilization] ''Journal of Vietnamese Studies'', Vol. 5, No. 2 (Summer 2010), pp. 243–247, quoting a translated Politburo directive from 4 May 1953. This directive was published in [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.225?uid=3739656&amp;uid=367529381&amp;uid=2134&amp;uid=2&amp;uid=70&amp;uid=3&amp;uid=3739256&amp;uid=60&amp;sid=21101672298091 Complete Collection of Party Documents] (Van Kien Dang Toan Tap), a 54 volume work authorized by the Vietnamese Communist Party.&lt;/ref&gt; U to su vrijeme zemljoposjednici činili 5,68% ukupnog stanovništva, ali za većinu njih kazna je bila puno manja od smaknuća. Prema službenim dokumentima iz tog vremena, otprilike 172,008 ljudi pogubljeni su kao &quot;zemljoposjednici&quot; tokom &quot;reforme posjeda&quot; od kojih se za njih 123,266 (odnosno 71,66%) kasnije ustanovilo da su bili pogrešno klasificirani kao zemljoposjednici.&lt;ref name=&quot;Rosefielde&quot;&gt;{{cite book|last=Rosefielde|first=Stephen|title=Red Holocaust|publisher=Routledge|year=2009.|page=110}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''The History of the Vietnamese Economy'' (2005.), Vol. 2, edited by Dang Phong of the Institute of Economy, Vietnamese Institute of Social Sciences.&lt;/ref&gt;

U međuvremenu je na jugu ustanovljena Država Vijetnam s Bao Đaijem kao njezinim carom i Ngôm Đìnhom Diệmom kao njezinim premijerom (imenovan u julu 1954. godine). Niti [[SAD]] niti Država Vijetnam nisu potpisali ništa 1954. godine na Ženevskoj konvenciji. Uz poštovanje prema pitanju ujedinjenja, nekomunistička vijetnamska delegacija snažno se protivila bilo kakvoj podjeli Vijetnama, ali su izgubili nakon što su Francuzi prihvatili prijedlog delegata Viet Minha Phạma Văna Đồnga&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 134.&lt;/ref&gt; koji je predložio da Vijetnam ujedine izbori koji bi se održali pod nadzorom &quot;lokalnih komisija&quot;.&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 119.&lt;/ref&gt; Amerikanci su se tome usprotivili onime što danas zovemo &quot;Američki plan&quot;, a koji su podržavali [[Južni Vijetnam|Južni Vijetnam]] i [[Velika Britanija]].&lt;ref name=&quot;The Pentagon Papers 1971 p. 140&quot;&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 140.&lt;/ref&gt; Taj plan je podrazumijevao izbore za ujedinjenje pod nadzorom [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]], ali ga je odbila [[Sovjetski Savez|sovjetska]] delegacija.&lt;ref name=&quot;The Pentagon Papers 1971 p. 140&quot;/&gt;

Američki [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] 1954. godine je napisao: &quot;Nikada nisam razgovarao niti se dopisivao s nekim tko je nešto znao o situaciji u [[Indokina|Indokini]], a tko nije mislio da bi, da su izbori održani u vrijeme borbi, vjerojatno osamdeset posto populacije radije glasalo za komunista [[Ho Ši Min|Ho Ši Mina]] za svoga vođu nego za državnika Baa Đaija. Nedostatak vodstva i želje od strane Baa Đaija bio je najveći faktor osjećaja koji je prevladavao kod mnogih Vijetnamaca o tome da se nemaju za što zapravo boriti.&quot;&lt;ref&gt;[[Dwight D. Eisenhower]]. ''Mandate for Change.'' Garden City, New Jersey. Doubleday &amp; Company, 1963., str. 372.&lt;/ref&gt; Međutim, prema dokumentima iz [[Pentagon|Pentagona]] u razdoblju od 1954. do 1956. godine &quot;Ngô Đình Diệm je zbilja uspio učiniti čuda&quot; u Južnom Vijetnamu&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 252.&lt;/ref&gt;: &quot;Gotovo je sigurno da bi do 1956. godine udio onih koji bi ranije možda glasali za Hoa - u slobodnim izborima protiv Diema - bio puno manji od osamdeset posto.&quot;&lt;ref&gt;''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 246.&lt;/ref&gt; Godine [[1957]]. nezavisni promatrači iz [[Indija|Indije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Kanada|Kanade]] koji su radili pod okriljem međunarodne kontrolne komisije ustanovili su da pošteni, nepristrani izbori nisu mogući, a također su naveli da se niti Sjeverni niti Južni Vijetnam ne pridržavaju potpisanog sporazuma o primirju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Woodruff|2005.|str.=6}} navodi: &quot;''Izbori nisu održani. Južni Vijetnam, koji nije potpisao Ženevski sporazum, nije vjerovao komunistima Sjevernog Vijetnama u njihovom obećanju da će održati pravedne izbore. U januaru 1957. godine, međunarodna kontrolna komisija koja se sastojala od promatrača iz Indije, Poljske i Kanade jednoglasno se složila u svom izvještaju da se niti Južni niti Sjeverni Vijetnam nisu pridržavali potpisanog sporazuma o primirju. Nakon odlaska Francuske, tradicionalna borba za prevlast između sjevera i juga ponovno se nastavila.''&quot;&lt;/ref&gt;

Diem je skupa sa svojim bratom Ngôm Đìnhom Nhuom namjestio rezultate referenduma o budućnosti Države Vijetnam održanog [[23. 10.]] [[1955]]. godine i sebi pripisao 98,2% glasova, uključujući čak 133% iz [[Sajgon|Sajgona]]. Njegovi američki savjetnici predložili su mu da mu margina pobjede bude između &quot;60 i 70 posto&quot;. Diem je, međutim, gledao na izbore kao na test autoriteta.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 224&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=224}}.&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije proglasio je Južni Vijetnam nezavisnom državom pod imenom ''Republika Vijetnam'' te proglasio sebe njezinim predsjednikom.&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 19.&lt;/ref&gt; Nešto slično napravili su Ho Ši Min i ostali komunistički službenici koji su dobili 99% glasova na &quot;izborima&quot; u Sjevernom Vijetnamu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Turner|1975|pp=193–4, 202–3, 215–7}}&lt;/ref&gt;

Administracija Predsjednika Eisenhowera bila je prva koja je predložila teoriju &quot;domino efekta&quot; čija je definicija bila da bi sve države regije slijedile onu koja bi prva pala pod sistem [[Komunizam|komunizma]].&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 19&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=19}}.&lt;/ref&gt; [[John F. Kennedy]], tadašnji američki senator, u svom govoru američkim prijateljima Vijetnama je rekao: &quot;[[Burma]], [[Tajland]], Indija, [[Japan]], [[Filipini]] te očigledno [[Laos]] i [[Kambodža]] su među onim državama čija bi sigurnost bila ugrožena kada bi se crvena plima komunizma prelila u Vijetnam.&quot;&lt;ref&gt;John F. Kennedy. &quot;[http://www.jfklibrary.org/Research/Ready-Reference/JFK-Speeches/Remarks-of-Senator-John-F-Kennedy-at-the-Conference-on-Vietnam-Luncheon-in-the-Hotel-Willard-Washing.aspx America's Stakes in Vietnam]&quot;. Govor američkim prijateljima Vijetnama iz juna 1956. godine.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Diema (1955–1963) ==
[[Datoteka:Ngo Dinh Diem at Washington - ARC 542189.jpg|thumb|right|Američki predjednik [[Dwight D. Eisenhower]] i državni tajnik John Foster Dulles dočekuju predsjednika Ngôa Đìnha Diệma iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u [[Washington|Washingtonu]] dana [[8. 5.]] [[1957]]. godine.]]
=== Vladavina ===
Kao pobožni [[Rimokatolička Crkva|rimokatolik]], Diem je bio gorljivi [[Antikomunizam|antikomunist]], [[nacionalist]] i društveni [[Konzervativizam|konzervativac]]. Historičar Luu Doan Huynh napisao je da je &quot;Diem predstavljao uskogrudni i ekstremistički nacionalizam pomiješan s [[Autokracija|autokracijom]] i [[Nepotizam|nepotizmom]]&quot;.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 200_201&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=200.–1.}}.&lt;/ref&gt; Zbog toga što su bili [[Budisti]], mnogo Vijetnamaca izražavalo je svoju zabrinutost Diemovoj posvećenosti zemlje [[Djevica Marija|Djevici Mariji]].

Početkom [[Ljeto|ljeta]] [[1955]]. godine, Diem je lansirao kampanju &quot;Odbacimo komunizam&quot; tokom koje su svi oni za koje se sumnjalo da su [[komunisti]] ili na bilo koji način protiv nove vlade bili uhićeni, zatvoreni, mučeni ili [[smaknuće|pogubljeni]]. Organizirao je [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] za sve one koji su sudjelovali u &quot;komunističkim akcijama&quot; u augustu [[1956]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |title=The Pentagon Papers Gravel Edition Volume 1, Chapter 5, &quot;Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960&quot; |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=31. 10. 2011}}&lt;/ref&gt; Historičar Gabriel Kolko napisao je da je otprilike 12.000 ljudi za koje se sumnjalo da djeluju protiv Diema [[Ubojstvo|ubijeno]] između 1955. i [[1957]]. godine, a da se do kraja [[1958]]. godine otprilike 40.000 političkih zatvorenika nalazilo u [[Zatvor|zatvorima]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=89}}.&lt;/ref&gt; Međutim, drugi historičar Guenter Lewy smatra da su ove brojke pretjerane te da se u zatvorima u cijeloj državi nije nalazilo više od 35.000 ljudi okrivljenih za sve zločine, a ne samo komunističke.&lt;ref name = &quot;Lewy 1978 294_295&quot;&gt;{{Harvnb|Lewy|1978.|str.=294–5}}.&lt;/ref&gt;

U maju 1957. godine Diem je otišao u desetodnevni posjed [[SAD|SAD-u]]. [[Dwight D. Eisenhower|Predsjednik Eisenhower]] dao mu je svoju podršku, a u [[New York|New Yorku]] je čak organizirana parada u Diemovu čast. Premda je Diem javno bio veličan, državni tajnik John Foster Dulles je u privatnosti iznosio tvrdnje da je Diem izabran isključivo radi nedostatka bolje alternative.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 230&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=230}}.&lt;/ref&gt; 

Bivši Ministar obrane Robert McNamara u knjizi ''Argument Without End'' iz [[1999]]. godine napisao je da novi američki zaštitnici Republike Vijetnam nisu imali blagog pojma o vijetnamskoj kulturi. Znali su jako malo o njihovom [[Vijetnamski jezik|jeziku]] i generalno [[Historija Vijetnama|dugoj historiji]] te zemlje.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;/&gt; Postojala je tendencija priključenja američkih motiva vijetnamskim akcijama, ali je Diem upozoravao da je iluzija vjerovati da će slijepo kopiranje zapadnjačkih metoda riješiti probleme u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 377_379&quot;/&gt;

=== Pobune na jugu (1954–1960) ===
[[Datoteka:HoCMT.png|thumb|right|upright=.9|[[Ho Ši Minov put]] kojim se opskrbljivao [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]].]]
Između [[1954]]. i [[1957]]. godine događao se veliki broj pobuna u selima na jugu koje je Diemova vlada uspjela ugušiti. U prvoj polovici 1957. godine u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] vladao je mir po prvi puta nakon više od deset godina. Međutim, od sredine te godine pa sve do [[1959]]., nasilje se povećavalo premda ga vlada &quot;nije smatrala organiziranom kampanjom zbog toga što je neposluh bio previše raštrkan kako bi ugrozio glavne vladine izvore&quot;. Ipak, rane 1959. godine Diem je počeo smatrati navedeno nasilje organiziranom kampanjom i donio je Zakon 10/59 koji je bilo kakav oblik &quot;političkog nasilja&quot; kažnjavao [[Smrt|smrću]] ili oduzimanjem imovine.&lt;ref&gt;[http://vietnam.vassar.edu/doc6.html Excerpts from Law 10/59, 6. 5. 1959] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723163835/http://vietnam.vassar.edu/doc6.html |date=2008-07-23 }}.&lt;/ref&gt; Postojali su neki ogranci bivše organizacije [[Viet Minh]] čiji je glavni cilj bio održati izbore obećane [[Ženevska konvencija|Ženevskom konvencijom]], a koji su doveli do neodobrenih štrajkova koji nisu bili povezani s drugim komunističkim i antivladinim akcijama.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;

U decembru [[1960]]. godine službeno je osnovana [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama]] s ciljem ujedinjenja svih antivladinih aktivista, uključujući i one koji se nisu izjašnjavali komunistima. Prema izvještajima iz [[Pentagon|Pentagona]], Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) &quot;stavila je naglasak na povlačenje američkih savjetnika i općenito američkog utjecaja iz Južnog Vijetnama, na zemljišne reforme i oslobođenje od trenutne Vlade te na koaliciju vlade i neutralizaciju cijelog Vijetnama&quot;. Imena vođa ove organizacije uglavnom su držana u tajnosti.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot;/&gt;

Razlog konstantnog oživljavanja FLN-a bili su klasni odnosi na selima. Velika većina populacije [[Vijetnam|Vijetnama]] živjela je na selima gdje je najveći problem bila zemljišna reforma. Organizacija Viet Minh smanjila je najam i dugove te zakupljivala komunalna zemljišta uglavnom siromašnijim seljacima. Diemova vlada vratila je zemljoposjednike u sela. Ljudi koji su do tada obrađivali zemlju na kojoj su se godinama nalazili morali su je vratiti zemljoposjednicima i uz to platiti najam za nekoliko godina unatrag dok zemljoposjednika nije bilo. Vojska Južnog Vijetnama se brinula za to da seljaci plate najam. 

==== Uključenost Sjevernog Vijetnama u pobune ====
Historičari imaju različita tumačenja u vezi direktne umiješanosti [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] u organiziranju i pomoći kod pobuna u Južnom Vijetnamu prije [[1960]]. godine. Kahin i Lewis o tome pišu: 

{{Citat|Suprotno američkim političkim pretpostavkama, svi dostupni dokazi pokazuju da su za buđenje građanskog rata na jugu [[1958]]. godine odgovorni isključivo južnjaci te da inicijativa nije došla iz [[Hanoi|Hanoija]]. Pobunjeničke aktivnosti protiv vlade [[Sajgon|Sajgona]] na jugu počele su isključivo pod južnjačkom ovlasti, ne kao posljedica bilo kakve naredbe iz Hanoija, već upravo suprotno.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;|Kahin i Lewis}}

Sa Kahinom i Lewisom se slaže i historičar Arthur Schlesinger Jr. koji ističe da je &quot;Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama tek u septembru 1960. godine dala svoj službeni blagoslov za pobune i nazvala ih oslobođenjem juga od američkog imperijalizma&quot;.&lt;ref name=&quot;WarBegan&quot; /&gt;

Za razliku od gore navedenog, Jeffery Race je intervjuirao nekoliko komunističkih prebjega koji su ovakve demante smatrali &quot;vrlo zabavnima&quot; i koji su &quot;uz humor komentirali da je Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama očigledno bila pretjerano uspješna u skrivanju svoje uloge u pobunama&quot;.&lt;ref&gt;Jeffrey Race, War Comes to Long An (University of California Press, 1972), str. 107., 122.&lt;/ref&gt; James Olson i Randy Roberts ističu da je Sjeverni Vijetnam odobrio malu pobunu u decembru 1956. godine.&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67&quot;/&gt; Kako bi se suzbila optužba da je Sjeverni Vijetnam prekršio odredbe Ženevske konvencije, tokom komunističke propagande neovisnost FLN-a je konstantno bila naglašavana.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;&gt;{{cite book |first=Cheng Guan |last=Ang |title=The Vietnam War from the Other Side |url=http://books.google.com/?id=4OgLBUXHikIC|year=2002. |publisher=RoutledgeCurzon |isbn=0-7007-1615-7 |pages=16, 58, 76}}&lt;/ref&gt;

U martu 1956. godine južnjački komunistički vođa Le Duan predstavio je ostalim članovima Politburoa u Hanoiju plan oživljavanja pobune pod nazivom &quot;Put do Juga&quot; (''The Road to the South''), ali budući su se u to vrijeme i [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] protivili konfrontaciji, njegov je plan bio odbijen.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;/&gt; Međutim, vodstvo Sjevernog Vijetnama odobrilo je privremene mjere da se oživi južnjačka pobuna u decembru 1956. godine.&lt;ref name = &quot;Olson Roberts 1991 67+comment&quot;&gt;{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}&lt;/ref&gt; Komunističke snage nalazile su se pod jednom komandnom strukturom sve do 1958. godine.&lt;ref name=&quot;Victory68&quot;&gt;Military History Institute of Vietnam,(2002) ''Victory in Vietnam: The Official History of the People's Army of Vietnam, 1954–1975'', translated by Merle L. Pribbenow. University Press of Kansas. str. 68. ISBN 0-7006-1175-4.&lt;/ref&gt; Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama na svojoj sjednici u januaru [[1959]]. godine odobrila je &quot;rat ljudi&quot; na jugu&lt;ref name=&quot;HistPlace&quot;&gt;{{cite web |title= The History Place&amp;nbsp;– Vietnam War 1945–1960 |url= http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |accessdate =11. 6. 2008}}&lt;/ref&gt;, a u maju iste godine osnovala je Grupu 559 koja bi održala i proširila [[Ho Ši Minov put]] koji je obuhvaćao i područje [[Laos|Laosa]]. Prve godine navedene operacije tim putem poslano je oko pet stotina ljudi.&lt;ref name=&quot;Victory-xi&quot;&gt;''Victory in Vietnam'', p. xi.&lt;/ref&gt; Prva isporuka oružja tim putem ostvarena je u augustu 1959. godine.&lt;ref name = &quot;Prados 2006&quot;&gt;{{Harvnb|Prados|2006.}}.&lt;/ref&gt;

Te iste godine Sjeverni Vijetnam je napao Laos, a do [[1961]]. godine koristio je gotovo 30.000 ljudi koji su trebali sagraditi puteve invazije kroz Laos i [[Kambodža|Kambodžu]].&lt;ref&gt;''The Economist'', 26. 2. 1983.&lt;/ref&gt; Oko 40.000 komunističkih vojnika infiltriralo se na jug u razdoblju od 1961. do [[1963]]. godine.&lt;ref name=&quot;Ang16&quot;/&gt; Sjeverni Vijetnam poslao je 10.000 vojnika svoje vojske da napadnu jug [[1964]]. godine, a do sljedeće godine ova brojka popela se na 100.000 vojnika.&lt;ref&gt;''Washington Post'', 23. 4. 1985.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Kennedyja (1961–1963) ==
Na američkim predsjedničkim izborima [[1960]]. godine senator [[John F. Kennedy]] porazio je tadašnjeg [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika]] [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Premda je [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] upozoravao Kennedyja na [[Laos]] i [[Vijetnam]], u to vrijeme [[Europa]] i [[Latinska Amerika]] &quot;bili su mu u većem vidokrugu nego [[Azija]]&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 264&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=264}}.&lt;/ref&gt; Tokom svog prvog obraćanja naciji za vrijeme inauguracije, Kennedy je dao ambicioznu zakletvu da će &quot;platiti bilo koju cijenu, nositi bilo kakav teret, suočiti se s bilo kakvim poteškoćama, podržati svakog prijatelja i usprotiviti se svakom neprijatelju kako bi osigurao opstanak i uspjeh slobode&quot;.&lt;ref&gt;The Avalon Project at Yale Law School. ''[http://avalon.law.yale.edu/20th_century/kennedy.asp Inauguracija Predsjednika Johna F. Kennedyja].''&lt;/ref&gt; U junu [[1961]]. godine vodio je žestoke pregovore sa sovjetskim premijerom [[Nikita Hruščov|Nikitom Hruščovom]] tokom njihovog sastanka u [[Beč|Beču]] na kojem su razgovarali o glavnim problemima između [[SAD|SAD-a]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].
[[Datoteka:South Vietnam Map.jpg|thumb|right|Prikaz vojnih regija [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] 1967. godine.]]
Kennedyjeva administracija uglavnom je ostala privržena vanjskoj politici [[Hladni rat|Hladnog rata]] koju je naslijedila od [[Harry S. Truman|Trumanove]] i Eisenhowerove administracije. Godine 1961. SAD su imale oko 50.000 trupa u [[Koreja|Koreji]], a Kennedy se suočio s krizom na tri različite fronte - neuspjeh [[Invazija u Zaljevu svinja|Invazije u Zaljevu svinja]], izrada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i pregovorima između prozapadnjačke vlade Laosa i komunističkog pokreta [[Pathet Lao]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=265}}: &quot;Kennedy je zaobišao Laos čiji neravan teren nije bio bojišnica za američke vojnike.&quot;&lt;/ref&gt; Ove krize uvjerile su Kennedyja da bi još jedan poraz SAD-a u pokušaju dobivanja kontrole i sprečavanja razvoja [[Komunizam|komunizma]] mogao dokrajčiti američki kredibilitet kod njegovih saveznika te uništiti američku reputaciju. Zbog toga je Kennedy bio prisiljen &quot;povuči crtu u pijesku&quot; i spriječiti komunističku pobjedu u Vijetnamu. Odmah nakon sastanka sa Hruščevom u Beču, Kennedy je Jamesu Restonu iz [[New York Times|New York Timesa]] izjavio: &quot;Sada imamo problem učiniti našu moć vjerodostojnom, a Vijetnam izgleda kao pravo mjesto za to.&quot;&lt;ref&gt;[http://mcadams.posc.mu.edu/goldzwig.htm The case of John F. Kennedy and Vietnam Presidential Studies Quarterly].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Mann, Robert. ''A Grand Delusion'', Basic Books, 2002.&lt;/ref&gt;

U maju 1961. godine američki potpredsjednik [[Lyndon B. Johnson]] posjetio je [[Sajgon]] i entuzijastično proglasio Diema &quot;[[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]] Azije&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 267&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=267}}.&lt;/ref&gt; Upitan zbog čega je dao taj komentar, Johnson je odgovorio: &quot;Diem je naš jedini dečko kojeg tamo imamo&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 230&quot;/&gt; Johnson je uvjerio Diema da će mu osigurati još više borbenih snaga kako bi se odupro [[Komunisti|komunistima]].

Kennedyjeva politika prema [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] ležala je na pretpostavci da će Diem i njegove snage u konačnici sami poraziti [[Gerila|gerilu]]. Bio je protiv slanja američkih borbenih snaga te izjavio da bi &quot;slanje velikog broja američkih postrojbi u taj dio svijeta danas, premda bi u početku moglo imati pozitivne vojne učinke, u godinama koje slijede moglo dovesti do štetnih političkih i vojnih posljedica&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|VTF|1969|loc=IV. B. 4., pp.&amp;nbsp;[http://media.nara.gov/research/pentagon-papers/Pentagon-Papers-Part-IV-B-4.pdf 1–2]}}&lt;/ref&gt; Međutim, kvaliteta vojske Južnog Vijetnama nije se podigla. Loše rukovodstvo, [[korupcija]] i političke promocije igrale su veliku ulogu u slabljenju vojske Južnog Vijetnama. Učestalost gerilskih napada samo je bilo dodatno ulje na vatru. Dok je podrška [[Vietkong|Vietkongu]] iz [[Hanoi|Hanoija]] igrala značajnu ulogu, nesposobnost vlade Južnog Vijetnama ipak je bila najviše odgovorna za nastalu krizu.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 369&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=369}}.&lt;/ref&gt;

Kennedyjevi savjetnici Maxwell Taylor i Walt Rostow predložili su mu da pošalje američke snage u Južni Vijetnam prerušene u radnike koji se bore protiv poplava. On je tu ideju odbio, ali je ponovno pojačao vojnu pomoć. U aprilu [[1962]]. godine John Kenneth Galbraith upozorio je Kennedyja na &quot;opasnost da ćemo zamijeniti [[Francuzi|Francuze]] kao nova kolonijalna sila u tom dijelu svijeta i krvariti kao što su krvarili i Francuzi&quot;.&lt;ref&gt;John Kenneth Galbraith. &quot;Memorandum Predsjedniku Kennedyju od Johna Kennetha Galbraitha u vezi Vijetnama, poslan 4. 4. 1962. ''The Pentagon Papers.'' Gravel. ed. Boston, Massachusetts Beacon Press, 1971., vol. 2. str. 669. – 671.&lt;/ref&gt; Do novembra [[1963]]. godine u Južnom Vijetnamu nalazilo se 16.000 pripadnika američkog vojnog osoblja, dok je u razdoblju Eisenhowerove administracije tamo bilo svega njih 900.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.swarthmore.edu/library/peace/conscientiousobjection/OverviewVietnamWar.htm|title=Vietnam War |publisher=Swarthmore College Peace Collection |ref=harv}}&lt;/ref&gt;

Kasne 1961. godine pokrenut je tzv. ''Strategic Hamlet Program''. Radilo se o programu kojeg su zajedno pokušali provesti SAD i Južni Vijetnam, a čiji je cilj bio pokušaj preseljenja populacije iz zaselaka u izgrađene kampove. Program je započeo početkom 1962. godine, a uključivao je nekoliko prisilnih preseljenja i segregaciju ruralnih stanovnika Južnog Vijetnama u nove zajednice gdje bi seljaci bili izolirani od komunističkih pobuna. SAD i Južni Vijetnam nadali su se da će ove nove zajednice pružiti sigurnost seljacima i pojačati vezu između njih i centralne vlade. Međutim, do novembra 1963. godine program je oslabio, a službeno je okončan [[1964]]. godine.{{sfn|Tucker|2011|p=1070}}

Dana [[23. 7.]] [[1962]]. godine četrnaest nacija uključujući [[Kina|Kinu]], Južni Vijetnam, Sovjetski Savez, [[Sjeverni Vijetnam]] i SAD potpisalo je sporezum kojim se obećava poštivanje neutralnosti Laosa.&lt;ref name=laos35k&gt;[http://www.answers.com/topic/international-agreement-on-the-neutrality-of-laos-35k Međunarodni sporazum o neutralnosti Laosa].&lt;/ref&gt;

=== Svrgnuće i atentat na predsjednika Diema ===
[[Datoteka:ACAV and M48 Convoy Vietnam War.jpg|thumb|right|Konvoj američkih [[Tenk|tenkova]] tokom Vijetnamskog rata.]]
Nesposobnost vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] najbolje se vidjela na primjeru izgubljene bitke kod Ap Baca dana [[2. 1.]] [[1963]]. godine u kojoj je mala skupina pripadnika [[Vietkong|Vietkonga]] uspjela odbiti puno veće i bolje opremljene snage Južnog Vijetnama čiji mnogi zapovjednici uopće nisu niti željeli stupiti u borbu.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Sheehan|1989|pp=201–66}}.&lt;/ref&gt; Historičar James Gibson zaključio je: &quot;Strategijski plan zaselaka je propao... Režim Južnog Vijetnama bio je nesposoban pridobiti seljake zbog svoje povezanosti sa zemljoposjednicima. U smislu relativno stabilnog političkog saveza i funkcionalne birokracije, &quot;režim&quot; nije postojao. Umjesto toga građanska vlada i vojne operacije su praktički prestale. Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong) napravila je veliki pomak unaprijed i bila je blizu proglašenja privremene revolucionarne vlade u velikim područjima.&quot;&lt;ref&gt;James Gibson, ''The Perfect War: Technowar in Vietnam'' (Boston/New York: The Atlantic Monthly Press, 1986.), str. 88.&lt;/ref&gt;

U spomenutoj bitci snage Južnog Vijetnama prevodio je general Huỳnh Văn Cao, najodaniji Diemov čovjek. Cao je bio [[katolik]] koji je do čina generala više stigao zbog religije i vjernosti nego zbog svojih vlastitih sposobnosti, a njegov glavni posao je bio suzbiti pobune; tokom jednog komunističkog napada čak je i povraćao. Neki političari u [[Washington|Washingtonu]] počeli su zaključivati da je Diem nesposoban poraziti [[Komunisti|komuniste]] te da bi čak mogao sklopiti i sporazum s [[Ho Ši Min|Ho Ši Minom]]. Činilo se da je jedino što želi suzbiti pobune, a postao je i paranoičan nakon pokušaja atentata [[1960]]. i [[1962]]. godine koje je znao donekle pripisivati i samom SAD-u. [[Robert F. Kennedy]] je izjavio: &quot;Diem nije želio napraviti niti najmanji ustupak. Postao je čovjek kojeg je bilo teško urazumiti...&quot;&lt;ref&gt;Intervju uživo Johna Bartlowa Martina. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' New York City. John F. Kennedy Library, 1964., Vrpca br. V, čin 1.&lt;/ref&gt;

Nezadovoljstvo Diemovom politikom još više je došlo do izražaja nakon pucnjave u gradu Huếu tokom koje je ubijeno devetero [[Budisti|Budista]] koji su protestirali protiv zabrane postavljanja Budističke zastave na [[Buda|Budin]] rođendan. Rezultat pucnjave bili su masovni prosvjedi protiv diskriminatorske politike koja je davala prednost [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] i njezinim sljedbenicima. Diemov stariji brat Ngô Đình Thục bio je [[Nadbiskup]] Huếa koji je agresivno &quot;zamaglio&quot; odvojenost Crkve i države. Thucove proslave raznih obljetnica prije Budinog rođendana uglavnom je financirala vlada, a Vatikanske zastave bile su ponosno podignute. Tokom Diemove vladavine također su postojali izvještaji i svjedočanstva o uništavanju budističkih [[Pagoda]] koje su počinjavali katolički paramilitarci. Diem je, međutim, odbio ustupiti budstičkoj većini ili preuzeti odgovornost za njihovu [[smrt]]. Dana [[21. 8.]] [[1963]]. specijalne postrojbe vojske Južnog Vijetnama pukovnika Lêa Quanga Tunga, odane Diemovom mlađem bratu Ngôu Đìnhu Nhuu pretresale su pagode diljem [[Vijetnam|Vijetnama]] uzrokujući oštećenja i uništenja tih građevina te smrt stotina ljudi. 
[[Datoteka:President Kennedy and Secretary McNamara 1962.png|right|thumb|[[John F. Kennedy]] i Robert McNamara.]]
[[Datoteka:Corpse of Ngô Đình Diệm in the 1963 coup.jpg|thumb|Fotografija Ngôa Đìnha Diệma nakon [[Smaknuće|smaknuća]] u pobuni [[1963]]. godine.]]
[[Datoteka:M48A3 Detonates Mine Vietnam.jpg|thumb|left|Uništeni tenk [[M48 Patton|M48A3 Patton]].]]
Sredinom 1963. godine američki dužnosnici počeli su razmatrati mogućnost promjene režima. [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]] uglavnom je bilo za podizanje puča, dok je [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]] i dalje favoriziralo Diema. Kao glavna stvar u predloženim promjenama postavljeno je uklanjanje Diemovog mlađeg brata Nhua koji je kontrolirao tajnu policiju i specijalne postrojbe, a na kojeg se gledalo kao na glavnog i odgovornog čovjeka za budističku represiju te kao na arhitekta Ngoove obiteljske vladavine. Ovaj prijedlog prenijet je američkoj ambasadi u [[Sajgon|Sajgonu]] putem tzv. ''Telegrama 243''. 

[[CIA|Centralna obavještajna agencija (CIA)]] nalazila se u kontaktu s generalima koji su planirali ukloniti Diema. Rečeno im je da se [[SAD]] neće protiviti takvom potezu niti će kazniti generale prekidanjem pomoći. Predsjednik Diem je uklonjen s vlasti i [[Smaknuće|smaknut]] skupa sa svojim bratom dana [[2. 11.]] [[1963]]. godine. Kada je predsjednik Kennedy o navedenom bio obaviješten, prema izjavi Maxwella Taylora &quot;samo je izjurio iz sobe sa šokiranim i zaprepaštenim izrazom na licu.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 326&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=326}}.&lt;/ref&gt; On nije odoborio Diemovo [[ubojstvo]]. Američki ambasador u Južnom Vijetnamu, Henry Cabor Lodge, pozvao je vođe pobune u ambasadu i čestitao im. Ambasador Lodge obavijestio je Kennedyja da &quot;su trenutačni izgledi da rat neće još dugo trajati&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 327&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=327}}.&lt;/ref&gt;

Nakon puča uslijedio je kaos. [[Hanoi]] je iskoristio priliku i pojačao svoju potporu [[Gerila|gerilskim borcima]]. Južni Vijetnam ušao je u period ekstremne političke nestabilnosti budući je u brzoj sukcesiji jedna vojna vlada smijenjivala drugu. Komunisti su na svaki novi režim u Južnom Vijetnamu gledali kao na novu američku [[Marionetska država|marionetu]]; bez obzira na Diemove nedostatke, njegova reputacija kao [[Nacionalist|nacionalista]] (kako je Robert McNamara kasnije ustvrdio) bila je besprijekorna.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 328&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=328}}.&lt;/ref&gt;

Američki vojni savjetnici nalazili su se na svakom nivou vojnih snaga Južnog Vijetnama. Međutim, bili su kritizirani zbog ignoriranja političke prirode pobune.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;&gt;{{Harvnb|Demma|1989}}.&lt;/ref&gt; Kennedyjeva administracija željela se fokusirati na pomirenje i &quot;pobjedu korištenjem srca i uma&quot; naroda. Ipak, vojni stratezi u Washingtonu bili su protivnici bilo kakve druge uloge američkih savjetnika osim one konvencionalne - obučavanjem vojnih trupa.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Blaufarb|1977|p=119}}.&lt;/ref&gt; General Paul Harkins, zapovjednik američkih snaga u Južnom vijetnamu, povjerljivo je prognozirao pobjedu do [[Božić|Božića]] 1963. godine.&lt;ref name = &quot;Herring 2001 103&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001|p=103}}.&lt;/ref&gt; CIA je, međutim, bila manje optimistična upozoravajući da je &quot;Vietkong de facto i dalje u većinskoj kontroli sela Južnog Vijetnama te da postepeno povećava i uspijeva u svojim naporima&quot;.&lt;ref name = &quot;Schandler 2009 36&quot;&gt;{{Harvnb|Schandler|2009|p=[http://books.google.com/books?id=L4EFU7_Z_74C&amp;pg=PA36 36]}}&lt;/ref&gt;

Paravojni službenici iz Odjela za posebne aktivnosti CIA-e trenirali su i predvodili Hmong plemena iz [[Laos|Laosa]] u Vijetnam. Domaće snage brojale su se u desetinama hiljada i vodile su direktne misije, vođene paravojnim službenicima, protiv komunističkih snaga [[Pathet Lao|Pathet Laoa]] i njihovih pristalica iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].&lt;ref&gt;U.S. Special Forces: A Guide to America's Special Operations Units : the World's Most Elite Fighting Force, By Samuel A. Southworth, Stephen Tanner, Published by Da Capo Press, 2002., ISBN 978-0-306-81165-4.&lt;/ref&gt; CIA je također vodila i tzv. ''Phoenix Program'' te posebnu vojnu skupinu čije je originalno ime bilo ''Special Operations Group'', ali koje je kasnije promijenjeno zbog tajnosti njihovih misija.&lt;ref&gt;Shooting at the Moon by Roger Warner – The history of CIA/IAD'S 15-year involvement in conducting the secret war in Laos, 1960.– 1975., and the career of CIA PMCO (paramilitary case officer) Bill Lair.&lt;/ref&gt;

== Razdoblje predsjednika Johnsona (1963–1969) ==
[[Datoteka:Bombing in Vietnam.jpg|thumb|left|upright|Američki [[B-66 Destroyer|B-66 razarač]] i četiri [[F-105 Thunderchief|F-105 Thunderchiefa]] bacaju bombe na [[Sjeverni Vijetnam]] tokom operacije ''Rolling Thunder''.]]
Nakon što je [[22. 11.]] [[1963]]. godine [[Atentat|ubijen]] predsjednik [[JFK|Kennedy]], dotadašnji [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednik]] [[Lyndon B. Johnson]] preuzeo je predsjedničke ovlasti i u početku svog mandata pitanje [[Vijetnam|Vijetnama]] nije smatrao prioritetom budući je više pažnje posvećivao svojim programima &quot;Veliko društvo&quot; (eng. ''Great Society'') te drugim društvenim reformama. Predsjednički pomoćnik Jack Valenti se prisjeća: &quot;U to vrijeme pitanje Vijetnama nije bilo veće od ljudske šake na obzoru. Jedva da smo i diskutirali u vezi Vijetnama budući tada to još nije bila velika stvar.&quot;&lt;ref name=&quot;Karnow 1997 336_339&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=336–9}}.&lt;br /&gt;Johnson nije imao povjerenja u mnoge članove iz Kennedyjevog kabineta zbog toga što ih nije upoznao u ranoj fazi Kenneyjevog predsjedništva; za njega, ljudi poput W. Averella Harrimana i Deana Achesona govorili su nekim drugim jezikom.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nedugo nakon atentata na Predsjednika Kennedyja, kada je McGeorge Bundy nazvao LBJ-a na telefon, ovaj mu je uzvratio: &quot;K vragu, Bundy. Rekao sam ti da ću te zvati kada ću te trebati&quot;. Brian VanDeMark, ''Into the Quagmire'' (New York: Oxford University Press, 1995.), 13.&lt;/ref&gt;

Dana [[24. 11.]] 1963. godine Johnson je izjavio da &quot;bitka protiv [[Komunizam|komunizma]]... mora biti udružena... snagom i odlučnošću.&quot;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}.&lt;br /&gt;Pred malom skupinom koja je uključivala i Henryja Cabota Lodgea Jr.-a, novi Predsjednik također je rekao: &quot;Moramo se prestati igrati policajaca i provalnika (referenca na Diemovo propalo vodstvo) i vratiti se... dobivanju rata... recite generalima u Sajgonu da Lyndon namjerava ostati pri našoj riječi... ostvarivanja pobjede protiv komunističke urote.&quot;&lt;/ref&gt; Ta zakletva došla je u vrijeme kada se situacija u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] počela pogoršavati, pogotovo na mjestima poput Mekong Delte uslijed posljednje pobune protiv Diema.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 339&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}: &quot;U mjestu imena Hoa Phu, na primjer, strateški program zaselaka koji je prethodnog ljeta stvoren sada je izgledao kao da ga je pogodio uragan. Razgovarajući putem prevoditelja, lokalni čuvar mi je objasnio da je šačica agenata Vietkonga ušla jedne noći u zaselak i rekla seljacima da ga unište te da se vrate u svoja rodna sela. Seljaci su poslušali naredbe bez pitanja.&quot;&lt;/ref&gt; Johnson je obrnuo Kennedyjevu politiku distanciranja od Vijetnama pa je umjesto povlačenja 1000 vojnih snaga do kraja 1963. godine (Kennedyjeva rezolucija od [[11. 10.]])&lt;ref&gt;[http://www.jfklancer.com/NSAM263.html National Security Action Memorandum NSAM 263 &amp;nbsp; (11. 10. 1963.)].&lt;/ref&gt; dana [[26. 11.]] donio svoju rezoluciju&lt;ref&gt;[http://www.jfklancer.com/NSAM273.html NSAM 273 &amp;nbsp; (26. 11. 1963.)].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=NSAM 273: South Vietnam|url=http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp|accessdate=23. 6. 2011|archivedate=2016-08-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160803125146/http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; kojom je proširio ratno djelovanje.

Vojno revolucionarno vijeće koje se sastalo umjesto snažnih vođa Južnog Vijetnama sastojalo se od 12 članova čiji je voditelj bio general Duong Van Minh kojeg je novinar Stanley Karnow kasnije opisao kao &quot;oličenje letargije&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 340&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=340}}.&lt;/ref&gt; Američki ambasador u Južnom Vijetnamu Lodge, frustriran završetkom godine, poslao je telegram u vezi Minha: &quot;Hoće li on biti dovoljno jak da preuzme stvar u svoje ruke?&quot; Već u januaru [[1964]]. godine general Nguyễn Khánh svrgnuo je režim generala Minha.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 341&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=341}}.&lt;/ref&gt; U kratkom vremenu dogodilo se još nekoliko što uspješnih, što neuspješnih pučeva koji su doprinosili vojnoj nestabilnosti države.
[[Datoteka:Vietconginterrogation.jpg|thumb|upright|Navodni aktivist [[Viet Cong|Vietkonga]] na ispitivanju, zarobljen tokom napada na američku bazu blizu granice s [[Kambodža|Kambodžom]].]] 
Dana [[2. 8.]] [[1964]]. godine američki vojni [[razarač]] ''USS Maddox'' je, tokom obavještajne misije uzduž obale [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]], navodno zapucao i oštetio nekoliko torpedo brodova koji su se nalazili na misiji uhođenja u Tonkinškom zaljevu.&lt;ref name = &quot;Kolko 1985 124&quot;&gt;{{Harvnb|Kolko|1985|p=124}}.&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije prijavljen je drugi napad u istom području, ali ovaj put na američke razarače ''USS Turner Joy'' i ''USS Maddox''. Okolnosti napada bile su mutne. Lyndon Johnson rekao je državnom podtajniku Georgeu Ballu da su &quot;ti mornari možda pucali na leteće ribe.&quot;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kutler|1996|p=249}}.&lt;/ref&gt;

Navodni drugi napad na američku mornaricu doveo je do osvetničkog zračnog napada, pa je [[Kongres SAD-a|američki Kongres]] odobrio rezoluciju Tonkinškog zaljeva dana [[7. 8.]] 1964. godine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Moïse|1996|p=78}}.&lt;/ref&gt; koju je potpisao Johnson, a koja mu je dala ovlast da može krenuti s vojnim operacijama duž [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] bez prethodne [[Objava rata|objave rata]].&lt;ref name=&quot;Hp91&quot;&gt;{{harvnb|Healy|2009|p=91}}.&lt;/ref&gt; Premda su članovi Kongresa u to vrijeme nijekali da se radi o službenoj objavi rata, Tonkinška rezolucija dala je Predsjedniku jednostranu moć kretanja u rat, ako bi on to smatrao neophodnim.&lt;ref name=&quot;Hp91&quot;/&gt; Istoga mjeseca, Johnson je izjavio da on &quot;...ne šalje američke dečke da vode rat za koji smatram da ga trebaju voditi dečki iz Azije kojima je zadatak očuvati vlastitu zemlju.&quot;&lt;ref name = &quot;Palmer 1978 882&quot;&gt;{{Harvnb|Palmer|1978|p=882}}.&lt;/ref&gt;

Otvoreni dosjei [[National Security Agency|Nacionalne agencije za sigurnost]] iz [[2005]]. godine, međutim, otkrili su da nije bilo nikakvog napada [[4. 8.]].&lt;ref name = &quot;NYT 2005.10.31&quot;&gt;{{cite news|author=Scott Shane|date=31. 10. 2005.|title = Vietnam Study, Casting Doubts, Remains Secret|url=http://www.nytimes.com/2005/10/31/politics/31war.html|work=[[The New York Times]]|accessdate=13. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; Već ranije je cijeli događaj doveden u pitanje. Louise Gerdes je napisala: &quot;Incident u Tonkinškom zaljevu je često citirani primjer načina na koji je Johnson obmanjivao američki narod kako bi od njih dobio potporu za vanjsku politiku Vijetnama.&quot;&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 25.&lt;/ref&gt; Ipak, George C. Herring ističe da McNamara i [[Pentagon]] &quot;nisu svjesno lagali o navodnim napadima, već da su očigledno bili raspoloženi za odmazdu te da su djelovali na temelju dostupnih 'dokaza' koji su ukazivali na ono u što su oni u tom trenutku željeli vjerovati da se dogodilo.&quot;&lt;ref name = &quot;Herring 2001 121&quot;&gt;{{Harvnb|Herring|2001|p=121}}.&lt;/ref&gt;

Početkom [[1959]]. godine snage [[Vietkong|Vietkonga]] brojale su 5000 ljudi, a do kraja [[1964]]. godine taj broj narastao je na gotovo 100.000 vojnika... Samo između [[1961]]. i 1964. godine vojna snaga podigla se s oko 850.000 na gotovo 1,000.000 ljudi.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;&gt;{{Harvnb|Demma|1989}}.&lt;/ref&gt; Brojke poslanih američkih vojnika u istom periodu su bile potpuno drugačije; s početnih 2000 godine 1961. broj se naglo podigao na 16,500 1964. godine.&lt;ref name=&quot;USvietAnalysis&quot;&gt;The United States in Vietnam: An analysis in depth of the history of America's involvement in Vietnam by George McTurnan Kahin and John W. Lewis, Delta Books, 1967.&lt;/ref&gt; Početkom [[1965]]. godine, Vietkong je uništio otprilike 7559 vijetnamskih zaselaka.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest&quot;/&gt;

Vijeće za nacionalnu sigurnost predložilo je [[bombardiranje]] Sjevernog Vijetnama u tri čina. Dana [[2. 3.]] 1965. godine, nakon napada na američke barake u kojima su bili stacionirani [[Američki marinci|Marinci]] u Pleikuu&lt;ref name=&quot;DennisSimon&quot;&gt;{{cite web |last =Simon |first =Dennis M. |title =The War in Vietnam,1965. – 1968. |date =august 2002. |url =http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |accessdate =7. 5. 2009. |archivedate =2009-04-26 |archiveurl =https://web.archive.org/web/20090426064833/http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |deadurl =yes }}&lt;/ref&gt; započele su operacije ''Flaming Dart'', ''Rolling Thunder'' i ''Arc Light''.&lt;ref&gt;Nalty 1998., str. 97., 261.&lt;/ref&gt; Namjera navedenih bombaških kampanja kojima se prijetilo uništiti zračnu obranu Sjevernog Vijetnama i njegovu industrijsku infrastrukturu, a koje će u konačnici trajati pune tri godine, bila je prisiliti snage Sjevernog Vijetnama da prestanu davati svoju podršku Vietkongu. Bombardiranje je također služilo i u svrhu podizanja morala trupa Južnog Vijetnama.&lt;ref name = &quot;Tilford 89&quot;&gt;Earl L. Tilford, ''Setup: What the Air Force did in Vietnam and Why''. Maxwell Air Force Base AL: Air University Press, 1991., str. 89.&lt;/ref&gt; U razdoblju između [[mart]]a 1965. i [[Novembar|novembra]] [[1968]]. godine, samo operacija ''Rolling Thunder'' potapala je sjeverni dio države s milijunima projektila, raketa i bombi.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 468&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=468}}.&lt;/ref&gt;

Sjeverni Vijetnam nije bilo jedino područje bombardiranja. Tokom navedenog razdoblja provedene su i druge operacije na drugim područjima, poput operacija ''Commando Hunt'' čiji su cilj bili drugi dijelovi Vietkonga i infrastrukture vojske Sjevernog Vijetnama. Ta područja uključivala su [[Ho Ši Minov put]] koji je prolazio kroz [[Laos]] i [[Kambodža|Kambodžu]]. Međutim, cilj sprečavanja Sjevernog Vijetnama i Vietkonga nikada nije postignut. Jedan zapovjednik je napisao &quot;da se ovdje radi o političkom ratu za koji je potrebno diskriminirati ubojstva. Najbolje oružje... bio bi nož... Najgore oružje je zrakoplov.&quot;&lt;ref name = &quot;Courtwright 2005 210&quot;&gt;{{Harvnb|Courtwright|2005|p=210}}.&lt;/ref&gt; Tadašnji Predsjednik združnog stožera američkog ratnog zrakoplovstva Curtis LeMay, međutim, dugo vremena zagovarao je nanošenje poražavajućeg udara Vijetnamu bombardiranjem te napisao da bi &quot;[[Komunisti|Komuniste]] trebalo bombardirati sve dok ih ne vratimo u [[Kameno doba]].&quot;&lt;ref&gt;[http://www.giga-usa.com/quotes/authors/curtis_e_lemay_a001.htm Gen. Curtis E LeMay].&lt;/ref&gt;

=== Eskalacija sukoba ===
[[Datoteka:1965-02-08 Showdown in Vietnam.ogv|thumb|Vijesti u filmu o napadu na američku zračnu bazu te američki odgovor na napad iz [[1965]]. godine.]]
[[Datoteka:Vietnamese villagers suspected of being communists by the US Army - 1966.jpg|thumb|upright|Seljaci za koje se sumnja da su pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] nalaze se u zarobljeništvu američke vojske 1966. godine.]]
Nakon nekoliko uzastopnih napada odlučeno je da baze američkog ratnog zrakoplovstva trebaju veću zaštitu budući se činilo da im vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] sama ne može pružiti sigurnost. Dana [[8. 3.]] [[1965]]. godine u Južni Vijetnam poslano je 3000 [[Američki marinci|Američkih marinaca]]. Ovo je ujedno označilo početak američkog ratovanja u [[Vijetnam|Vijetnamu]]. U to vrijeme američko javno mnijenje većinski je bilo za slanje trupa u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]].

U izjavi sličnoj onoj koju je dao [[Francuzi|Francuzima]] gotovo dvije [[Desetljeće|dekade]] ranije, [[Ho Ši Min]] je upozorio da ako &quot;[[Amerikanci]] žele ratovati narednih dvadeset godina, tada ćemo ratovati narednih dvadeset godina. Ako žele mir, sklopit ćemo mir i pozvati ih na poslijepodnevni čaj&quot;.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Young|1991|p=172}}.&lt;/ref&gt; Prema očitovanju prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Trana Quanga Coa, primarni cilj rata bio je ujediniti Vijetnam i osigurati njegovu nezavisnost. Drugi su smatrali da politika [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] nije bila srušiti ostale [[Antikomunizam|nekomunističke]] vlade jugoistočne Azije.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 48&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=48}}.&lt;/ref&gt; Međutim, izvještaji iz [[Pentagon|Pentagona]] upozoravali su na &quot;opasan period vijetnamskog širenja... [[Laos]] i [[Kambodža]] bile su lake mete takvog Vijetnama... [[Tajland]], [[Malezija]], [[Singapur]] pa čak i [[Indonezija]] mogli bi biti sljedeći.&quot;&lt;ref&gt;The Pentagon Papers (Beacon Press, 1971.), vol. 1, str. 52.&lt;/ref&gt;

Početni zadatak Marinaca bio je striktno obrambeni. U martu 1965. godine poslano je 3,500 marinaca, a ta brojka je samo do decembra iste godine narasla na čak 200.000.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=349–51}}.&lt;/ref&gt; Američka vojska dugi niz godina obučavala se isključivo za ofenzivno ratovanje. Bez obzira na politiku, zbog svog vojničkog obrazovanja američki zapovjednici nisu bili prikladni za vođenje obrambenih misija.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;/&gt; U decembru [[1964]]. godine snage Južnog Vijetnama teško su poražene u bitci kod Bình Giã.&lt;ref name = &quot;Moyar 2006 339&quot;&gt;{{Harvnb|Moyar|2006|p=[http://books.google.com/?id=phJrZ87RwuAC&amp;pg=PA339 339]}}&lt;/ref&gt; Iako su ranije [[Komunizam|komunističke]] snage provodile [[Gerilsko ratovanje|gerilske taktike]], u ovoj bitci porazile su jake južnovijetnamske trupe konvencionalnim načinom ratovanja.&lt;ref&gt;{{Harvnb|McNeill|1993|p=58}}.&lt;/ref&gt; Kasnije je vojska Južnog Vijetnama ponovno poražena u junu 1965. godine u bitci kod Đồng Xoàija.&lt;ref&gt;{{Harvnb|McNeill|1993|p=94}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Checking house during patrol.jpg|right|thumb|Američki vojnici u selu traže pripadnike [[Viet Cong|Vietconga]].]]
Dezerterstvo se pojačavalo, a moral vojnika je opadao. General [[William Westmoreland]] izvijestio je američkog admirala Granta Sharpa Jr-a. da je situacija kritična.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 349_351&quot;/&gt; Izjavio je: &quot;Uvjeren sam da američke trupe sa svojom energijom, mobilnošću i borbenom moći mogu uspješno preuzeti bitku protiv [[Vietkong|Vietkonga]]&quot;.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 7.&lt;/ref&gt; Uz ovaj prijedlog, Westmoreland je zagovarao još agresivnije slanje američkih trupa te stavljanje vojske Južnog Vijetnama &quot;sa strane&quot; kako bi Amerikanci preuzeli stvar u svoje ruke. Ignorirajući vojsku Južnog Vijetnama, američka involviranost u sukob postala je puno jača.&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 353&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=353}}.&lt;/ref&gt; Westmoreland je zamislio plan dobivanja rata u tri faze:

*Prva faza - predanost američkih snaga (i ostalih snaga slobodnog svijeta) radi zaustavljanja gubitničkog trenda do kraja 1965. godine.
*Druga faza - snažne ofenzivne akcije američkih trupa i njihovih saveznika kako bi se uništila [[gerila]] i druge organizirane neprijateljske snage. Ova faza završila bi nakon što bi neprijatelj postao istrošen, stavljen u obrambenu poziciju i izbačen iz velikih naseljenih područja.
*Treća faza - za slučaj neprijateljske ustrajnosti, uslijedio bi period od dvanaest do osamnaest mjeseci nakon druge faze kako bi se konačno uništile sve neprijateljske snage u ostalim manje naseljenim područjima.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 5, str. 8. – 9.&lt;/ref&gt;

[[Lyndon B. Johnson|Predsjednik Johnson]] je navedeni plan odobrio, a njegovo odobravanje značilo je veliko odstupanje od inzistiranja prijašnje administracije da je vlada Južnog Vijetnama sama odgovorna za poražavanje gerile. Westmoreland je predvidio pobjedu do kraja [[1967]]. godine.&lt;ref&gt;U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 117. – 119. i vol. 5, str. 8. – 12.&lt;/ref&gt; Johnson, međutim, o navedenoj promjeni u strategiji ratovanja nije obavijestio medije već je umjesto toga naglašavao kontinuitet.&lt;ref&gt;''Public Papers of the Presidents, 1965.'' Washington, D.C. Government Printing Office, 1966., vol. 2, str. 794. – 799.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Glassboro-meeting1967.jpg|thumb|right|Sovjetski premijer Alexei Kosygin s američkim predsjednikom [[Lyndon B. Johnson|Lyndonom B. Johnsononm]] na konferenciji u Glassborou tokom koje su razgovarali o mogućnosti postizanja [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]].]]
Uskoro su američki vojnici krenuli na odrađivanje jednogodišnjih tura u Vijetnamu bez pretjerano iskusnog vodstva. Jedan promatrač je napisao: &quot;Nismo bili u Vijetnamu 10 godina, već tokom jedne godine 10 puta.&quot;&lt;ref name = &quot;Courtwright 2005 210&quot;/&gt; Kao rezultat vremenskog trajanja vojnog roka, programi obučavanja vojnika bili su skraćeni.
[[Datoteka:HoCMT.png|thumb|left|[[Ho Ši Minov put]] koji prolazi kroz [[Laos]], [[1967]]. godine.]]
Washington je počeo ohrabrivati svoje saveznike da i oni pošalju trupe pa su [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Južna Koreja]], [[Tajland]] i [[Filipini]]&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 556&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=556}}.&lt;/ref&gt; to i učinili. Međutim, veliki [[NATO]] saveznici [[Kanada]] i [[Velika Britanija]] odbili su zahtjev iz Washingtona za slanjem svojih trupa u Vijetnam.&lt;ref&gt;Peter Church. ed. ''A Short History of South-East Asia.'' Singapore, John Wiley &amp; Sons, 2006., str. 193.&lt;/ref&gt; Amerikanci i njihovi saveznici uskoro su započeli s nizom kompleksnih vojnih operacija poput operacija ''Masher'', ''Attleboro'', ''Cedar Falls'' i ''Junction City''. Međutim, komunistički pobunjenici ostali su jaki i demonstrirali su veliku taktičku fleksibilnost.

U međuvremenu se dolaskom na čelo države premijera Nguyena Caoa Kyja politička situacija u Južnom Vijetnamu počela stabilizirati. S njim je na čelo došao i šef države general Nguyễn Văn Thiệu. Njihovim dolaskom završila je serija pučeva koji su se znali događati i po par puta godišnje. Godine 1967. Thieu je postao predsjednik, a Ky njegov zamjenik nakon namještenih izbora. Premda su nominalno bili građanska vlada, Ky je trebao održati moć koristeći vojsku. Ipak, Theiu ga je nadmudrio tako što je vojničke činove davao generalima iz svoje frakcije. Thieu je također bio osumnjičen za ubojstva Kyjevih lojalista, premda je tvrdio da se radilo o vojnim nesrećama. Nepovjerljivi i neodlučni Thieu je ostao predsjednik sve do [[1975]]. godine, nakon što je pobijedio na izborima [[1971]]. godine na kojima je bio jedini kandidat.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 706&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=706}}.&lt;/ref&gt;

Johnsonova administracija se prema vlastitim medijima koristila &quot;politikom minimalne iskrenosti&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 18&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=18}}.&lt;/ref&gt; Državni službenici koji su obavještavali medije o vojnim operacijama uglavnom su davali priče koje su naglasak stavljale na progres samog rata. Tokom vremena, upravo je ova politika snažno utjecala na promjenu mišljenja javnosti o samom ratu. Postepeno su se vijesti o ratu u medijima i vijesti koje su dolazile iz Pentagona u mnogome počele razlikovati, a sve to počelo je stvarati rupu u kredibilitetu američke javnosti prema vlastitoj vladi.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 18&quot;/&gt;
[[Datoteka:Sgt. Ronald H. Payne Tunnel Rat Vietnam War 1967.jpg|thumb|left|Američki vojnik priprema se ući u tunel [[Viet Cong|Vietkonga]].]]
=== Ofanziva Tet ===
Krajem [[1967]]. godine [[Komunisti|komunističke snage]] namamile su američke u zaleđe sela Đắk Tô u bitku za Khe Sanh, mjesto na kojem su se [[SAD]] željele boriti zbog toga što su tamo mogle u potpunosti upotrijebiti svoju borbenu moć ne bojeći se za eventualne civilne žrtve. Međutim, dana [[31. 1.]] [[1968]]. godine vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i [[Vietkong|Vietkonga]] prekršile su primirje koje je tradicionalno bilo povezano s blagdanom Tet (vijetnamskom [[Nova godina|Novom godinom]]) i krenule u najveću bitku Vijetnamskog rata, tzv. [[Ofanziva Tet|Ofanzivu Tet]] u nadi da će njome izazvati narodni ustanak.&lt;ref name=&quot;robertankony.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.robertankony.com/ |title=Robert C. Ankony, '&amp;#39;Lurps: A Ranger's Diary of Tet, Khe Sanh, A Shau, and Quang Tri'&amp;#39;, revised ed., Rowman &amp; Littlefield Publishing Group, Landham, MD (2009.) |publisher=Robertankony.com |accessdate=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Preko 85.000 trupa napalo je preko 100 gradova uključujući napade na sjedište generala [[William Westmoreland|Williama Westmorelanda]] i američku ambasadu u [[Sajgon|Sajgonu]].&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 363_365&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=363–5}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:U.S. Marines in Operation Allen Brook (Vietnam War) 001.jpg|thumb|right|[[Američki marinci]] tokom operacije ''Allen Brook'' [[1968]]. godine.]]
Premda su američke snage i snage [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u početku bile šokirane razmjerom urbane ofanzive, vrlo brzo su uzvratile i desetkovale redove Vietkonga. U bivšem glavnom gradu Hueu, zajedničke trupe Vietkonga i vojske Sjevernog Vijetnama zauzele su imperijalističku tvrđavu i većinu grada te [[Masakr|masakrirali]] preko 3000 nenaoružanih tamošnjih civila. Kasnije u tzv. bitci kod Huea, američke snage koristile su masivnu borbenu moć i ostavile 80 posto grada u potpunim ruševinama.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kolko|1985|pp=308–9}}.&lt;/ref&gt; Niže na jugu, u gradu Quảng Trị, članovi američke vojske ubili su preko 600 pripadnika vojske Sjevernog Vijetnama i Vietconga u i oko grada. Za to vrijeme u Sajgonu 1000 pripadnika Vietkonga tri tjedna je odolijevalo napadima američke i južno-vijetnamske vojske od 11.000 vojnika.

Međutim, Ofanziva Tet imala je drugu posljedicu koja u početku nije bila razmatrana. General Westmoreland postao je javno lice Vijetnamskog rata u SAD-u. Tri puta se nalazio na naslovnici časopisa ''Time'', a [[1965]]. godine proglašen je &quot;Osobom godine&quot; (eng. ''Man of the Year'').&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;&quot;The Guardians at the Gate&quot;, ''Time'' 7. 1. 1966., vol. 87, br.1.&lt;/ref&gt; Časopis ''Time'' ga je opisao kao &quot;snažnu personifikaciju američkog vojnika... koji je pisao historiju, smišljao planove bitaka i ulio... svojim podređenima vlastitu ideologiju u vezi američke pomoći i odgovornosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Time&quot;/&gt; Šest tjedana nakon početka Ofanzive Tet &quot;podrška javnosti u vezi njegovog ratnog učinka pala je s 48 na 36 posto i, što je još dramatičnije, podrška njegovom načinu ratovanja pala je s 40 na 26 posto&quot;.&lt;ref&gt;Stanley Karnow, Vietnam: A History (New York: Penguin, 1986), p. 546&lt;/ref&gt;

Još u novembru 1967. godine Westmoreland je javnim nastupima pokušao poboljšati klonulu javnu podršku [[Lyndon B. Johnson|Johnsonovoj administraciji]].&lt;ref name=&quot;Witz&quot;&gt;Witz ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' str. 1. – 2.&lt;/ref&gt; Tako je u govoru pred nacionalnom novinarskim klubom rekao da je postignuta točka rata &quot;u kojoj se kraj nazire&quot;.&lt;ref&gt;Larry Berman. ''Lyndon Johnson's War.'' New York, W.W. Norton, 1991., str. 116.&lt;/ref&gt; Upravo zbog toga javnost je bila još više šokirana i zbunjena kada je te njegove izjave Ofanziva Tet u potpunosti opovrgnula. Zahvaljujući upravo toj ofanzivi, američki mediji i javnost koji su do tada u većini slučajeva podržavali američke napore u [[Vijetnam|Vijetnamu]] sada su se okrenuli protiv Johnsonove administracije, jer se stvorila rupa u kredibilitetu prema vlastitoj vladi.

Premda je Ofanziva Tet u smislu žrtava i kontrole teritorija označila veliku pobjedu savezničkih trupa, u smislu strateških posljedica značila je čisti poraz: postala je prekretnica američkog uplitanja u Vijetnamski rat zbog toga što je imala duboki utjecaj na (ne)podržavanje sukoba u samom SAD-u.&lt;ref name=&quot;robertankony.com&quot;/&gt; Unatoč vojnom porazu komunističkih snaga, Ofanziva Tet postala je njihova politička pobjeda i označila je kraj ere predsjednika Lyndona B. Johnsona koji je - zbog toga što mu je podrška javnosti pala s 48 na 36 posto - odlučio ne izaći na sljedeće predsjedničke izbore.&lt;ref name=&quot;Witz&quot;/&gt; James Witz je napisao: &quot;Ofanziva Tet je bila kontradiktorna izjavama Johnsonove administracije i vojske o progresu rata&quot;.&lt;ref name=&quot;Witz&quot;/&gt; Ofanziva je također označila i obavještajni neuspjeh na razini [[Pearl Harbor|Pearl Harbora]].&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 556&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Harold P. Ford. ''CIA and the Vietnam Policymakers'' str. 104. – 123.&lt;/ref&gt; Novinar Peter Arnett, međutim, citirao je službenika kojeg nije htio identificirati&lt;ref&gt;{{cite book|last=Keyes|first=Ralph|title=The Quote Verifier: Who Said What, Where, and When|year=2006|publisher=St. Martin's Griffin|isbn=978-0-312-34004-9}}&lt;/ref&gt;, a koji je za selo Ben Tre&lt;ref&gt;[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FB0D1FFA3F541B7B93CAA91789D85F4C8685F9 Survivors Hunt Dead of Bentre, Turned to Rubble in Allied Raids] nytimes.com.&lt;/ref&gt; izjavio: &quot;Bilo je potrebno uništiti to selo kako bi ga se spasilo.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.jewishworldreview.com/cols/charen040103.asp &quot;Peter Arnett: Whose Man in Baghdad?&quot;], [[Mona Charen]], ''Jewish World Review'', 1. 4. 2003.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Deadvietcong2.jpg|thumb|right|Pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] i vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] koje su ubili vojnici američkih zračnih snaga u napadu na zračnu bazu Tan Son Nhut tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]].]]
Walter Conkite je u svom editorijalu rekao: &quot;Reći da smo danas bliže pobjedi je, sukladno dokazima, vjerovati optimistima koji su griješili u prošlosti. Predložiti da smo na rubu poraza je odlazak u neopravdani pesimizam. Međutim, reći da se nalazimo u pat poziciji čini se kao jedini realističan, iako ne i zadovoljavajući, zaključak&quot;.&lt;ref name=&quot;Moore&quot;&gt;{{cite news|last=Moore|first=Frazier|title=Cronkite, who defined the role of anchor, dies at 92|agency=Associated Press|publisher=News Observer|date=18. 7. 2009.|url=http://www.newsobserver.com/2009/07/18/73490/cronkite-who-defined-the-role.html|accessdate=31. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Oberdorfer|2001|p=251}}.&lt;/ref&gt; Nakon Cronkiteovog javljanja na [[Televizija|televiziji]], predsjednik Johnson je navodno rekao: &quot;Ako sam izgubio Cronkitea, izgubio sam srednju Ameriku&quot;.&lt;ref name=&quot;Philly&quot;&gt;{{cite web|title=Walter Cronkite dies|publisher=Philadelphia Inquirer|date=17. 7. 2009.|url=http://articles.philly.com/2009-07-17/news/24985744_1_walter-cronkite-united-press-wire-service-marlene-adler|accessdate=18. 7. 2009|first=Lee|last=Winfrey|first2=Michael D.|last2=Schaffer}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Broadcast News|url=http://www.nytimes.com/books/97/01/26/reviews/970126.26wickert.html|publisher=New York Times|author=Wicker, Tom|date=26. 1. 1997.|accessdate=1. 5. 2009}}&lt;/ref&gt;

Westmoreland je postao načelnik glavnog vojnog stožera u martu 1968. godine nakon što je svaki otpor bio ugašen. Tehnički se radilo o promociji, ali je njegova pozicija postala neodrživa zbog navedene ofanzive te zbog činjenice što je u medije procurio njegov zahtjev za slanje dodatnih 200.000 vojnika. Westmorelanda je naslijedio njegov zamjenik [[Creighton Abrams]], zapovjednik manje sklon istupima u medijima.&lt;ref&gt;Sorely 1999., str. 11. – 16.&lt;/ref&gt;

Dana [[10. 5.]] [[1968]]. godine, unatoč malim očekivanjima, započeli su mirovni pregovori između SAD-a i Sjevernog Vijetnama u [[Pariz|Parizu]]. Pregovori su se odugovlačili pet mjeseci, sve dok Johnson nije dao naredbu za prestanak [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama.

Historičar Robert Dallek je napisao: &quot;Johnsonova eskalacija sukoba u Vijetnamu podijelila je [[Amerikanci|Amerikance]] u dva ratna stožera... koštala 30.000 američkih života do trenutka dok on nije izašao iz predsjedničkog ureda i praktički uništila njegovo predsjedništvo...&quot;.&lt;ref&gt;Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 27.&lt;/ref&gt; Njegovo odbijanje slanja dodatnih trupa u Vijetnam viđeno je kao priznanje da je rat izgubljen.&lt;ref name=&quot;Command Magazine Issue 18, page 15&quot;&gt;Command Magazine Issue 18, str. 15.&lt;/ref&gt; S druge strane gledišta, može se reći da je odbijanje slanja trupa bio i taktički potez kojim se htjelo reći da se rat nije mogao dobiti dodatnom eskalacijom, barem ne po cijenu koja bi bila prihvatljiva američkom narodu.&lt;ref name=&quot;Command Magazine Issue 18, page 15&quot;/&gt; Ministar obrane Robert McNamara je rekao: &quot;Opasna iluzija američke pobjede u tom trenutku bila je mrtva.&quot;&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 366_367&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|pp=366–7}}.&lt;/ref&gt;

Rat u Vijetnamu bilo je glavno političko pitanje tokom predsjedničkih izbora 1968. godine. Te izbore dobio je [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski kandidat]] [[Richard Nixon]].

== Razdoblje predsjednika Nixona (1969–1972) ==
=== Vijetnamizacija ===
Veliki gubitci komunističkih trupa tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]] omogućile su [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]] da započne s povlačenjem američkih snaga iz [[Vijetnam|Vijetnama]]. Njegov plan, nazvan [[Nixonova doktrina]], uključivao je obučavanje vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] kako bi oni samostalno mogli obraniti svoju državu. Takva politika uskoro je postala poznata pod drugim imenom - ''Vijetnamizacija''. Vijetnamizacija je imala mnogo sličnosti s politikom [[John F. Kennedy|Kennedyjeve administracije]] uz jednu bitnu iznimku: dok je Kennedy inzistirao da se vojska Južnog Vijetnama bori sama, Nixon je pokušao limitirati opseg konflikta. 

Nixon je izjavio: &quot;Večeras najavljujem planove za povlačenje dodatnih 150.000 američkih trupa čiji povratak se očekuje do proljeća sljedeće godine. Na taj način smanjit ćemo naše prisustvo u Vijetnamu za sveukupno 265.500 vojnika - puno ispod broja vojnika koji je postojao kada smo prije 15 mjeseci preuzeli predsjedništvo.&quot; Dana [[10. 10.]] [[1969]]. godine Nixon je naredio zrakoplovnoj eskadrili [[B-52 Stratofortress|B-52]] naoružanoj [[Nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]] da odlete do sovjetske granice, a sve u cilju kako bi - koristeći se svojom tzv. ''teorijom luđaka'' (eng. ''Madman Theory'') - uvjerio [[Sovjetski Savez]] da je sposoban učiniti sve što je potrebno ne bi li okončao rat u Vijetnamu. 

Nixon je također tražio pregovore. Glavni zapovjednik oružanih snaga na bojišnici [[Creighton Abrams]] zbog toga je radio na malim vojnim operacijama, usmjerenim prema komunističkoj logistici te na bolji način koristio vlastitu borbenu moć i bolje surađivao s vojskom Južnog Vijetnama. Nixon je također započeo s tzv. [[Detant|detantom]] sa Sovjetskim Savezom te [[Kina|Kinom]]. Takav način vođenja politike pomogao je smanjenju globalnih tenzija te smanjenju prijetnji upotrebe nuklearnih oružja obiju supersila. Međutim, Nixon je bio razočaran što Sovjetski Savez i Kina nastavljaju s opskrbljavanjem vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U septembru 1969. godine [[Ho Ši Min]] je [[smrt|umro]] u 79. godini života.

Cijelo to vrijeme antiratni pokret u [[SAD|SAD-u]] dobiva na sve jačoj snazi. Nixon je pokušao utjecati na američku &quot;tihu većinu&quot; za koju je mislio da i dalje podržava rat bez da to izjavljuje u javnosti. Međutim, nakon medijskog otkrića masakra u Mai Laiju tokom kojeg je američki vod silovao i ubio nedužne civile, te nakon incidenta s osmoricom vojnika iz specijalnih postrojbi koji su uhićeni zbog ubojstva navodnog dvostrukog agenta, izbili su novi nacionalni i međunarodni protesti protiv rata. Početkom [[1970]]. godine američke vojne trupe počele su se povlačiti iz pograničnih područja gdje se odvijalo najviše bitaka te su stacionirane na obali i u unutrašnjosti, a sve to uzrokovalo je pad u broju žrtava te godine u odnosu na 1969. godinu za više od 50 posto.

=== Kambodža i Laos ===
Još od [[1955]]. godine princ [[Norodom Sihanouk]] proglasio je [[Kambodža|Kambodžu]] neutralnom, ali su [[komunisti]] koristili njezino tlo kao bazu pa je Sihanouk tolerirao njihovu prisutnost zbog toga što nije želio biti uvučen u širi sukob u regiji. Međutim, pod pritiskom [[Washington|Washingtona]] ovu politiku promijenio je [[1969]]. godine pa vijetnamski komunisti više nisu bili dobrodošli. Predsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] iskoristio je tu priliku za masivnu bombašku kampanju naziva ''Operacija Menu'' usmjerenu protiv komunističkih utočišta uzduž kambodžanske i vijetnamske granice. Samo je pet visoko odlikovanih dužnosnika znalo za navedenu operaciju. 

Godine [[1970]]. princa Sihanouka svrgnuo je proamerički premijer Lon Nol. Na zahtjev zamjenika vođe [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] Nuona Chee [[Sjeverni Vijetnam]] napao je Kambodžu 1970. godine. [[SAD]] i vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] nakon toga ušli su u Kambodžu kako bi napali vojsku Sjevernog Vijetnama i [[Vietkong]] te pokušali zaustaviti komunističko okruženje u glavnom gradu [[Phnom Penh|Phnom Penhu]]. Ovaj upad označio je početak antiratnih protesta diljem SAD-a zbog toga što je Nixon ranije obećao smanjenje američke angažiranosti u sukobu. Pripadnici nacionalne garde ubili su četvero studenata tokom protesta u državi [[Ohio]] na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State što je uzrokovalo daljnju javnu srdžbu u SAD-u. Budući da Nixonova administracija nije reagirala na navedeni incident onako kako je javnost to očekivala, antiratni pokret uzeo je sve više maha. Za to vrijeme, američke zračne snage nastavile su sa žestokim bombardiranjem Kambodže kao podrška tamošnjoj vladi, a sve kao dio operacije naziva ''Freedom Deal''. 

Godine [[1971]]. [[New York Times]] se domogao izvještaja iz Pentagona (tzv. ''Pentagon Papers''). Tajni dokumenti otkrili su kompletnu historiju američke upletenosti u sukob u [[Vijetnam|Vijetnamu]], a sve uz odobrenje [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane]] čime se došlo do zaključka da je američka javnost godinama bila izložena zabludi. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] presudio je da je objava tajnih dokumenata bila legalna.

U februaru 1971. godine vojska Južnog Vijetnama krenula je u operaciju ''Lam Son 719'' čiji je cilj bilo presijecanje [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovog puta]] u [[Laos|Laosu]]. U prividno neutralnom Laosu dugo je trajao građanski rat u kojem su se sukobili pripadnici [[Lao narod|Lao naroda]] koje su podupirale SAD i [[Pathet Lao]] sa svojim saveznicima iz Sjevernog Vijetnama. Nakon što su naišli na otpor tokom operacije, snage Južnog Vijetnama povukle su se u konfuziji. Počeli su bježati preko polja koja su bila prekrivena njihovim vlastitim mrtvim vojnicima. Kada su potrošili rezerve goriva, vojnici su napustili svoja vozila i pokušali se ukrcati na američke [[Helikopter|helikoptere]] koji su poslani kako bi pokupili ranjene. Mnogo vojnika Južnog Vijetnama vješalo se za skije helikoptera u očajničkom pokušaju da spase vlastite živote. Američke letjelice morale su uništiti ostavljenu vojnu opremu, uključujući i [[Tenk|tenkove]], kako ista ne bi došla u neprijateljske ruke. Polovica trupa vojske Južnog Vijetnama je u navedenoj operaciji ubijena ili zarobljena. Sama operacija bila je totalni fijasko i označila je potpuni potop ''Vijetnamizacije''. Karnow je napisao: &quot;Ovdje se radilo o zabludi monumentalne prirode. Vrhovni zapovjednici oružanih snaga Južnog Vijetnama obučavani su od strane Amerikanaca deset, pa čak i petnaest godina od kojih su mnogi otišli na obučavanje u Sjedinjene Države, ali na kraju se ispostavilo da nisu puno naučili.&quot;

Godine 1971. [[Australija]] i [[Novi Zeland]] povukli su svoje vojnike iz Vijetnama. Američke trupe dodatno su se smanjile na 196,700 vojnika uz rok od povlačenja još 45.000 vojnika do februara [[1972]]. godine. Kako su se antiratni prosvjedi širili SAD-om, u vojnim redovima širila se razočaranost i loša disciplina uključujući konzumiranje [[Droga|droge]] i [[Dezerter|dezerterstvo]].

''Vijetnamizacija'' je ponovno testirana 1972. godine za vrijeme tzv. ''Uskršnje ofanzive'' kada je vojska Sjevernog Vijetnama napala Južni Vijetnam. Vojska Sjevernog Vijetnama skupa s Vietkongom brzo je osvojila sjeverne provincije i u koordinaciji s ostalim snagama iz Kambodže prijetila prepoloviti zemlju na pola. Za to vrijeme povlačenje američkih trupa se nastavilo, ali američke zračne snage odradile su ''Operaciju Linebacker'' i bombaškim napadima uspjele zaustaviti ofanzivu. Međutim, u tom trenutku postalo je jasno da bez američke zračne potpore Južni Vijetnam nije mogao preživjeti. Posljednje američke trupe na tlu povučene su do kraja marta [[1973]]. godine; [[američka mornarica]] i zračne snage ostale su u Tonkinškom zaljevu kao i u [[Tajland|Tajlandu]] i [[Guam|Guamu]].

=== Predsjednički izbori 1972. i mirovni pregovori u Parizu ===
Vijetnamski rat bio je glavna tema predsjedničkih izbora [[1972]]. godine. [[Richard Nixon|Nixonov]] suparnik [[George McGovern]] u svojoj je kampanji bio za povlačenje svih snaga iz [[Vijetnam|Vijetnama]]. Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, [[Henry Kissinger]], nastavio je s tajnim pregovorima s Le Ducom Thoom iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U oktobru 1972. godine postigli su dogovor.

Međutim, predsjednik [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] Thieu zahtijevao je goleme izmjene [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]]. Kada su detalji sporazuma postali javni u Sjevernom Vijetnamu, Nixonova administracija smatrala je da Sjever želi osramotiti predsjednika. Pregovori su stali na mrtvoj točki, a [[Hanoi]] je tražio nove izmjene. Kako bi pokazao svoju potporu Južnom Vijetnamu i prisilio Hanoi da se vrati za pregovarački stol, Nixon je naredio novu ''Operaciju Linebacker II'' koja se sastojala od žestokog [[Bombardiranje|bombardiranja]] gradova Hanoi i Haiphong u razdoblju od [[18. 12.|18.]] do [[29. 12.]] [[1972]]. godine. U ofanzivi je uništen veliki dio preostale gospodarstvene i industrijalne moći Sjevernog Vijetnama. Paralelno s ovim napadima, Nixon je vršio pritisak na Thieua da pristane na uvjete dogovora, prijeteći da će prekršiti jednostrani mir i u potpunosti prestati davati toliko potrebnu američku pomoć.

Dana [[15. 1.]] [[1973]]. godine Nixon je najavio prestanak ofanzivnih akcija protiv Sjevernog Vijetnama. Mirovni sporazum u Parizu o &quot;završetku rata i ponovnom postizanju mira u Vijetnamu&quot; potpisan je [[27. 1.]] 1973. godine te je na taj način službeno okončana američka upletenost u Vijetnamski sukob. Prekid vatre obznanjen je i u Sjevernom i u Južnom Vijetnamu, a američki ratni zarobljenici pušteni su na slobodu. Dogovor je garantirao teritorijalni integritet Vijetnama (poput onoga koje je garantirala [[Ženevska konvencija]] iz [[1954.]] godine) te nacionalne izbore na sjeveru i jugu zemlje. Prema potpisanom mirovnom dogovoru, američke snage imale su period od šezdeset dana za potpuno povlačenje s teritorija Vijetnama. &quot;Ovaj članak&quot;, ističe Peter Church &quot;zapravo je jedini u cijelom pariškom mirovnom sporazumu koji je u potpunosti ispoštovan&quot;. 

== Protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski rat (1962–1973) ==
[[Datoteka:vietnamdem.jpg|left|thumb|Antiratne demonstracije [[1967]]. godine.]]
[[Datoteka:Vietnam War protest in Washington DC April 1971.jpg|thumb|Protesti protiv rata u Washingtonu dana [[24. 4.]] [[1971]]. godine.]]
Tokom trajanja Vijetnamskog rata veliki dio američke populacije protivio se američkom uplitanju u sukob u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Javno mnijenje u vezi uplitanja u sukob snažno se okrenulo protiv [[Rat|rata]] nakon [[1967]]. godine, a do [[1970]]. tek trećina Amerikanaca vjerovala je da [[SAD]] nisu pogriješile sa slanjem vlastitih trupa da se bore u [[Vijetnam|Vijetnamu]].&lt;ref&gt;Lunch, W. &amp; Sperlich, P. (1979). The Western Political Quarterly. 32(1). str. 21. – 44.&lt;/ref&gt;

Gotovo trećina američke populacije snažno se protivila ratu. Danas je moguće specificirati točno određene grupe koje su predvodile antiratni pokret i njihove razloge zbog čega su to radili. Mnogi mladi ljudi protestirali su zbog toga što su upravo oni bili ti koji su mogli biti unovačeni i otići u taj dio [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], dok su ostali bili protiv rata zbog rasta popularnosti samog antiratnog pokreta u smislu tzv. [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 60-ih]] i općenite kulture konzumiranja [[Droga|droge]] u američkom društvu tog doba te slušanja glazbe koja je u to vrijeme bila na vrhuncu popularnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.robertankony.com/publications/perspectives/ |title=Robert C. Ankony, &quot;Perspectives,&quot; '&amp;#39;Vietnam'&amp;#39; magazine, Aug. 2002, 58–61 |publisher=Robertankony.com |date=27. 10. 2013.|accessdate=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;

Neki zagovornici mirovnog pokreta tražili su jednostrano povlačenje američkih snaga iz Vijetnama. Jedan od glavnih razloga tog mišljenja bilo je to da bi povlačenje trupa pridonijelo stabilizaciji regije, a samim time bi se automatski smanjilo krvoproliće. Rano protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski sukob svoju je inspiraciju crpilo iz [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] [[1954]]. godine. Na američku potporu Diemovom režimu gledalo se kao na osujećivanje [[Demokracija|demokracije]] kakvom se Amerika inače ponosi. [[John F. Kennedy]], dok je još bio senator, protivio se američkom uplitanju u Vijetnam.&lt;ref name=&quot;USvietAnalysis&quot;/&gt;

Protivljenje uplitanju u Vijetnamski sukob ujedinilo je grupe koje su se protivile američkom [[Antikomunizam|antikomunizmu]] i imperijalizmu.&lt;ref&gt;Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 54. –55.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. 10. 2011.); ISBN  0739137697.&lt;/ref&gt; Ostali, poput Stephena Spira protivili su se ratu na temelju [[Teorija pravednog rata|Teorije pravednog rata]]. Neki su pokušavali pokazati solidarnost prema ljudima iz Vijetnama, poput Normana Morrisona koji je imitirao djela [[Thích Quảng Đức|Thícha Quảnga Đứca]]. U televizijskom programu od [[15. 5.]] [[1965]]. godine, Eric Severeid je, javljajući se za [[CBS]], održao debatu između McGeorgea Bundyja i Hansa Morgenthaua čiji je cilj bio ukazati na glavne ratne interese SAD-a u to vrijeme s pitanjima: &quot;1. Koje je opravdanje američke prisutnosti u Vijetnamu - zašto smo uopće tamo?; 2. Koja je fundamentalna priroda ovog rata? Radi li se o agresiji [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] ili je to građanski rat među ljudima Južnog Vijetnama?; 3. Na koji način je vlast komunističke [[Kina|Kine]] uopće upletena u sukob u Vijetnamu i koji su njezini daljnji planovi?; 4. Koje su alternative našoj trenutnoj politici u Vijetnamu?&quot;&lt;ref&gt;Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 53. – 54.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. 10. 2011.); ISBN  0739137697.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Videorecording of entire debate proceedings available at the ''Museum of Radio and Television'' in New York City.&lt;/ref&gt;

Protivljenje ratu u nekim trenucima išlo je toliko daleko da su organizirane ulične demonstracije kako bi se pokušalo promijeniti političko mišljenje prema sukobu. Dana [[15. 10.]] [[1969]]. godine, masovni prosvjed diljem SAD-a nazvan ''Vijetnamski moratorij'' privukao je milijune [[Amerikanci|Amerikanaca]] na ulice.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/15/newsid_2533000/2533131.stm 1969: Millions march in US Vietnam Moratorium]. BBC On This Day.&lt;/ref&gt; Na demokratskoj nacionalnoj konvenciji 1968. godine izbili su nemiri tokom protesta protiv rata.&lt;ref&gt;Jennings &amp; Brewster 1998: 413.&lt;/ref&gt; Nakon što su u javnost procurile informacije o masakru u selu Mai Lai 1968. godine antiratni pokret dobio je još više članova, a neki ratni veterani pridružili su se pokretu nazvanom ''Vijetnamski veterani protiv rata''. Fatalna pucnjava koja se dogodila na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State [[1970]]. godine u kojoj je poginulo četvero studenata dovela je do masovnih protesta na sveučilištima diljem SAD-a.&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://www.greenwych.ca/vietnam.htm|title=Vietnam – A View from the Walls: a History of the Vietnam Anti-War Movement|author=Bob Fink|publisher=Greenwich Publishing|ref=harv|date=|access-date=2014-11-02|archive-date=2013-01-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20130111005135/http://www.greenwych.ca/vietnam.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Antiratni prosvjedi završili su kada su se posljednje američke trupe povukle iz Vijetnama, nakon potpisanog mirovnog sporazuma u [[Pariz|Parizu]] [[1973]]. godine. Južni Vijetnam ostavljen je da se brani sam, a kao posljedica toga mnogi stanovnici tog dijela svijeta pobjegli su upravo u Sjedinjene Države.&lt;ref&gt;Immigration in US history |url=http://crfimmigrationed.org/index.php/immigration-in-us-history |chapter=History Lesson 8: Refugees From Vietnam and Cambodia |chapter-url=http://crfimmigrationed.org/index.php/lessons-for-teachers/147-hl8 |publisher=Constitutional Rights Foundation&lt;/ref&gt;

== Odlazak Amerikanaca (1973–1975) ==
[[Datoteka:Vietnam War protesters.jpg|thumb|left|Antiratni prosvjedi]]
Tokom posljednjih godina ''Vijetnamizacije'' [[SAD|Sjedinjene Države]] započele su s drastičnim smanjivanjem vlastitih trupa u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Mnogo je trupa povučeno iz regije, a [[5. 3.]] [[1971]]. godine SAD su u bivšu bazu Bragg u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] vratile 5. postrojbu specijalnih jedinica koja je bila prva američka jedinica poslana u Južni Vijetnam.&lt;ref name=&quot;Stanton p. 240&quot;&gt;{{harvnb|Stanton|2003|p=240}}&lt;/ref&gt; {{#tag:ref|Dana 8. 3. 1965. godine prva američka vojna jedinica došla je u Vijetnam kako bi zaštitila međunarodni aerodrom Da Nang.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Willbanks|2009| p =110}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nps.gov&quot;&gt;{{cite web|ref=harv|year= 2010 |url = http://www.nps.gov/mrc/reader/vvmcr.htm|title = Facts about the Vietnam Veterans memorial collection| publisher = National Park Service| accessdate =26. 4. 2010}}&lt;/ref&gt; |group=&quot;A&quot;}} 

Prema [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz|Pariza]] potpisanog između ministra vanjskih poslova [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] Lêa Đứca Thọa, američkog državnog tajnika [[Henry Kissinger|Henryja Kissingera]] i južnovijetnamskog predsjednika Thieua, američke vojne snage povukle su se iz Južnog Vijetnama, a došlo je i do razmjene ratnih zarobljenika. Sjevernom Vijetnamu bilo je dopušteno da nastavi opskrbljivati komunističke trupe na jugu, ali samo zamjenjujući potrošeni materijal. Kasnije te godine Kissinger i Thọ dobili su [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], ali ju je vijetnamski pregovarač odbio primiti uz komentar da pravi mir još uvijek nije postignut.

[[Komunisti|Komunističke vođe]] nadale su se da će potpisani sporazum o prekidu vatre otići na njihovu stranu. Međutim [[Sajgon]] je započeo potiskivati [[Vietkong]] potpomognut američkom pomoći koju je dobio prije nego je sporazum stupio na snagu. Prema memoarima Trầna Văna Tràa zbog toga su komunisti krenuli s novom strategijom organiziranja serije sastanaka u [[Hanoi|Hanoiju]] tokom [[mart]]a [[1973]]. godine.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 672_674&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=672. – 4.}}.&lt;/ref&gt;

Kao vrhovni zapovjednik Vietkona, Tra je sudjelovao u nekoliko takvih sastanaka. Nakon prestanka [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama od strane [[Amerikanci|Amerikanaca]], rad na [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovom]] putu te ostalim logističkim strukturama mogao se nastaviti. Logistika se nastavljala sve dok Sjever ne bi došao u poziciju napraviti masovnu invaziju na Jug, a koju je planirao tokom sušne sezone [[1975]]./[[1976|76]]. godine. Tra je izračunao da bi to mogao biti posljednji pokušaj Hanoija da udari na južnjake prije nego Sajgon bude u potpunosti pripravan za bitku.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 672_674&quot;/&gt;
[[Datoteka:ElectoralCollege1972.svg|thumb|right|300px|Karta [[SAD|SAD-a]] koja pokazuje pobjedu predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]] na predsjedničkim izborima [[1972]]. godine u 49 od sveukupno 50 država.]]
Na predsjedničkim izborima [[1972]]. godine održanim u novembru, [[Demokratska stranka (SAD)|demokratski kandidat]] George McGovern izgubio je 49 od sveukupno 50 država od predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Dana [[15. 3.]] [[1973]]. godine predsjednik Nixon natuknuo je da će se SAD ponovno uplesti u sukob ako Komunisti naruše prekid vatre. Međutim, javnost i [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] nisu podupirali predsjednika pa je u aprilu za američkog ambasadora u [[Vijetnam|Vijetnamu]] Nixon postavio Grahama Martina. Upravo njegovo postavljanje za ambasadora bio je rani signal da je [[Washington]] odustao od Vijetnama. Tokom njegovog saslušanja u junu 1973. godine, ministar obrane James R. Schlesinger izjavio je da predlaže  nastavak američkog bombardiranja Sjevernog Vijetnama u slučaju da Sjeverni Vijetnam krene s velikom ofanzivom prema Južnom Vijetnamu. Dana [[4. 6.]] 1973. godine [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američki Senat]] donio je tzv. ''Case-Church'' amandman kako bi spriječio takvu intervenciju.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 670_672&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|pp=670. – 2.}}.&lt;/ref&gt;

[[Naftna kriza]] u oktobru 1973. godine koja je uslijedila nakon [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] u [[Egipat|Egiptu]] uzrokovala je znatnu štetu u gospodarstvu Južnog Vijetnama. Vietkong je nastavio sa svojim ofanzivnim operacijama kada je započela sezona suše i do januara [[1974]]. godine ponovno zauzela teritorij kojeg je izgubila u prethodnoj sušnoj sezoni. Nakon dva sukoba u kojem je poginulo 55 pripadnika vojske Južnog Vijetnama, predsjednik Thieu je dana [[4. 1.]] 1974. godine obznanio da je rat ponovno započeo te da mirovni sporazum u Parizu više nije na snazi. Tokom trajanja prekida vatre poginulo je preko 25.000 ljudi iz Južnog Vijetnama.
[[Datoteka:Hanoi-taxi-march1973.jpg|thumb|Nedavno pušteni američki ratni zarobljenici iz zatvoreničkih logora [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] [[1973]]. godine.]]
Dana [[9. 8.]] [[1974]]. godine [[Gerald Ford]] preuzeo je predsjedništvo SAD-a nakon što je predsjednik Nixon podnio ostavku uslijed [[Afera Watergate|Watergate skandala]]. U to vrijeme Kongres SAD-a je smanjio financijsku pomoć Južnom Vijetnamu s jedan bilijun [[Američki dolar|dolara]] na 700,000.000 dolara. Te iste godine izabran je novi Kongres SAD-a u kojem su dominirali demokrati koji su bili još odlučniji konfrontirati se s predsjednikom u vezi rata. Kongres je odmah izglasao restrikcije za financiranje i vojnu aktivnost tokom 1975. godine uz uvjet da do 1976. godine SAD u potpunosti raskinu bilo kakve veze sa sukobom u Vijetnamu.&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.history.com/this-day-in-history/thieu-announces-war-has-resumed |title=This Day in History 1974: Thieu announces war has resumed |publisher=History.com |accessdate=17. 10. 2009}}&lt;/ref&gt;

Uspjeh ofanzive 1973./74. tokom sezone suše inspirirao je Traa da se u oktobru 1974. godine vrati u Hanoi i zatraži veću ofanzivu tokom sljedeće sušne sezone. Ovoga puta Tra je mogao putovati autocestom što je bila znatna promjena u odnosu na dane kada su se za putovanja koristile nesigurne planinske ceste Ho Ši Minovog puta.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 676&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=676}}.&lt;/ref&gt; Giap, ministar obrane Sjevernog Vijetnama, nije želio odobriti Traov plan zbog toga što je mislio da bi veća ofanziva mogla nanovo isprovocirati američku reakciju te tako narušiti njegov plan za veliku invaziju planiranu 1976. godine. Tra je zbog toga zatražio pomoć od prvog tajnika [[La Duan|La Duana]] koji je odobrio operaciju koja je zahtijevala ograničenu ofanzivu iz [[Kambodža|Kambodže]] u provinciju Phước Long. Cilj napada bio je riješiti logističke probleme, izazvati reakciju snaga Južnog Vijetnama, ali i vidjeti hoće li se Amerika ponovno uplesti u sukob.

Dana [[13. 12.]] 1974. godine snage Sjevernog Vijetnama napale su rutu 14 provincije Phước Long. Phuoc Binh, glavni grad provincije, pao je [[6. 1.]] [[1975]]. godine. Predsjednik Ford očajnički je pokušao od svog Kongresa dobiti odobrenje za sredstva kako bi pomogao vojsci Južnog Vijetnama prije nego bude pregažena, ali Kongres je to odbio učiniti. Pad Phuoc Binha i nedostatak američkog odgovora na napad ostavio je vojsku Južnog Vijetnama potpuno demoraliziranom. 

Brzina uspjeha nagnala je Politburo da preispita svoju strategiju. Odlučeno je da će operacije u središnjem gorju biti povjerene generalu Vănu Tiếnu Dũngu te da bi se Pleiku trebao zauzeti, ako bi to bilo moguće. Prije nego je otišao na Jug, Le Duan je rekao Dungu: &quot;Nikada prije nismo imali tako savršene vojne i političke uvjete ili takvu stratešku prednost kao što ih imamo sada.&quot;&lt;ref&gt;Clark Dougan, David Fulgham et al., ''The Fall of the South.'' Boston: Boston Publishing Company, 1985., str. 22.&lt;/ref&gt;

Početkom 1975. godine Južni Vijetnam imao je tri puta više [[Artiljerija|artiljerije]] i dva puta više [[Tenk|tenkova]] i ostalih naoružanih vozila nego njegovi neprijatelji. Također je imao i 1400 zrakoplova, a bio je i duplo brojniji u samim vojnim jedinicama od svojih komunističkih neprijatelja.&lt;ref&gt;[http://www.counterpunch.org/kolko04292005.html The End of the Vietnam War, 30 Years Ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012020407/http://counterpunch.org/kolko04292005.html |date=2007-10-12 }} by Gabriel Kolko, CounterPunch 30. aprila / 1. maja 2005.&lt;/ref&gt; Međutim, rast cijene nafte značio je da je većina toga bila neupotrebljiva. Bili su suočeni s dobro organiziranim, izrazito odlučnim i solidno financiranim Sjevernim Vijetnamom. Većina materijala i financija Sjevernog Vijetnama dolazila je iz komunističkog bloka. Unutar Južnog Vijetnama zavladao je kaos. Odlazak američke vojske kompromitirao je njihovu gospodarsku ovisnost o američkoj financijskoj pomoći i američkim trupama. Južni Vijetnam također je trpio od globalne rececije uzrokovane [[Naftna kriza|naftnom krizom]]. 

=== Finalna ofanziva Sjevernog Vijetnama ===
Nakon što se sjeverni dio zemlje našao pod njihovom kontrolom, Politburo je naredio generalu Dungu da krene u finalnu ofanzivu prema [[Sjagon|Sajgonu]]. Prema operativnom planu Ho Ši Minove kampanje, Sajgon je trebao biti zauzet prije [[1. 5.]] budući su u [[Hanoi|Hanoiju]] željeli izbjeći nadolazeći [[monsun]] koji bi u teoriji mogao pomoći snagama [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] za pregrupiranje i jaču obranu njihovog glavnog grada. Moral snaga [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] zbog posljednjih pobjeda bio je na visokoj razini i uskoro su zauzeli Nha Trang, Cam Ranh i Da Lat.

Dana [[7. 4.]] tri divizije Sjevernog Vijetnama napale su grad Xuan Loc koji se nalazi 64 kilometara istočno od Sajgona. Snage Sjevernog Vijetnama u bitci kod Xuan Loca naišle su na žestoki otpor 18. divizije Južnog Vijetnama koja je bila brojčano nadjačana šest naprema jedan. U sljedeća dva krvava tjedna vodit će se žestoke bitke tokom kojih će snage Južnog Vijetnama pokušati zadržati prodor Sjevernjaka. Međutim, do [[21. 4.]] izmučeni garnizon morao se povući prema Sajgonu. 

Istoga dana ogorčeni predsjednik Thieu dao je ostavku uz izjavu da su [[SAD|Sjedinjene Države]] izdale Južni Vijetnam. U oštrom verbalnom napadu rekao je da ga je američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] prevario te nagovorio da potpiše [[mirovni sporazum]] u [[Pariz|Parizu]] prije dvije godine obećavši mu vojnu pomoć koju mu je kasnije uskratio. Nakon što je prenio predsjedničke ovlasti na Trầna Văna Hươnga, Thieu je [[25. 4.]] otišao u [[Tajvan]]. U isto vrijeme, [[Tenk|tenkovi]] Sjevernog Vijetnama došli su do Biên Hòa i okrenuli se prema Sajgonu, usput uništavajući izolirane trupe Južnog Vijetnama. Do kraja aprila snage Južnog Vijetnama poražene su na svim frontama osim u regiji Mekong Delta. Hiljade izbjeglica krenule su u najjužnije predjele zemlje bježeći pred komunističkim jurišem. Dana [[27. 4.]] 100.000 vojnika Sjevernog Vijetnama okružilo je Sajgon. Grad je branilo 30.000 pripadnika vojske Južnog Vijetnama. Kako bi ubrzali kolaps grada i stvorili paniku, vojnici Sjevernog Vijetnama granatirali su [[aerodrom]] i prisilili njegovo zatvaranje nakon čega je veliki broj civila shvatio da više nigdje ne mogu pobjeći.

=== Pad Sajgona ===
Kaos, nemir i panika izbili su na ulicama [[Sajgon|Sajgona]] dok su histerični državni dužnosnici i civili Južnog Vijetnama pokušali pobjeći iz grada. Proglašeno je izvanredno stanje. Američki [[Helikopter|helikopteri]] započeli su s evakuacijom Južnih Vijetnamaca, američkih i stranih državljanja iz raznih dijelova grada te iz američke [[Ambasada|ambasade]]. Američki ambasador Graham Martin je s tzv. operacijom ''Frequent Wind'' čekao do posljednjeg mogućeg trenutka zbog svojih uvjerenja da će obrana Sajgona izdržati te da će se moći postići politički dogovor. 

Ministar obrane Schlesinger ranog jutra [[29. 4.]] [[1975]]. godine objavio je da je posljednji helikopter iz Sajgona evaukirao američko diplomatsko, vojno i civilno osoblje. Operacija ''Frequent Wind'' bila je vjerojatno najveća helikopterska evakuacija u historiji. Započela je 29. 4. u očajničkoj atmosferi dok se histerični narod Vijetnamaca otimao za ograničeni prostor. Martin je molio [[Washington]] da pošalje 700,000.000 [[Američki dolar|dolara]] pomoći kako bi se pokušale mobilizirati svježe vojne snage. Međutim, američko mišljenje o ovom sukobu već je odavno bilo izrečeno. 

Za to vrijeme u [[SAD|SAD-u]] na Južni Vijetnam se gledalo kao na propalu državu. Predsjednik [[Gerald Ford]] je u televizijskom obraćanju od [[23. 4.]] izjavio da je Vijetnamski rat završio te da je s njim završila i sva američka pomoć. Operacija ''Frequent Wind'' nastavila se bez prestanka dok su tenkovi Sjevernog Vijetnama probili zadnje linije obrane i ušli u predgrađe Sajgona. Ranog jutra [[30. 4.]] 1975. godine posljednji [[Američki marinci|američki marinci]] evaukirani su helikopterom iz ambasade, dok su civili preplavili područje ambasade u očajničkim pokušajima da se ukrcaju. Ironija je da su mnoge od njih zaposlili upravo Amerikanci koji su ih sada ostavili vlastitoj sudbini.

Tog istog dana, trupe Sjevernog Vijetnama ušle su u Sajgon i brzo se oduprijele svakom otporu te zauzele ključne zgrade. Otprilike oko 11:30 sati po lokalnom vremenu [[tenk]] iz 324. divizije razbio je vrata palače ''Independence'' na kojoj se nekoliko minuta potom započela vioriti zastava [[Vietkong|Vietkonga]]. Predsjednik Dương Văn Minh, koji je naslijedio to mjesto od Huonga dva dana ranije, bio je prisiljen predati se.&lt;ref name = &quot;Tucker 1999 29&quot;&gt;{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&amp;pg=PA29 29]}}&lt;/ref&gt;

== Afroamerikanci u Vijetnamu ==
[[Datoteka:Haeberlewounded.jpg|thumb|190px|Ranjenom [[Afroamerikanci|Afroameričkom]] vojniku ukazuje se pomoć [[1968]]. godine.]]
Iskustva [[Afroamerikanci|Afroameričkog]] vojnog osoblja tokom Vijetnamskog rata dobila su značajnu pozornost. Na primjer, [[Internet|internetska]] stranica ''African-American Involvement in the Vietnam War'' sadržava popriličan broj primjera takve pozornosti&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aavw.org/served/homepage_wetoo_integrated.html|title='Fully Integrated' |work=African-American Involvement in the Vietnam War (aavw.org)|accessdate=decembar 2013}}&lt;/ref&gt; kao i [[knjiga]] i televizijski izvještaji autora Wallacea Terryja.

Epigraf Terryjeve knjige naslova ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' iz [[1984]]. godine uključuje sljedeći citat: &quot;Intuicija mi govori da Afroamerički vojnik ima puno bolje razumijevanje o tome o čemu se u ovom ratu radi od bilo kojeg bijelog vojnika&quot; - general [[William Westmoreland|William C. Westmoreland]], [[Sajgon]], [[1967]]. godine. Uvod knjige također uključuje i obzervacije o utjecaju rata na crnačku zajednicu općenito te posebno na Afroameričke vojnike koji su služili vojni rok tokom sukoba. Što se potonjeg tiče, autor pogotovo upućuje na sljedeće: veću proporciju ratnih žrtava Afroameričkih vojnika u [[Vijetnam|Vijetnamu]] nego bilo kojih drugih američkih vojnika drugih rasa, različito ponašanje crnačkih vojnih karijerista prema običnim crnim vojnicima, diskriminaciju na koju su nailazili Afroamerički vojnici &quot;na fronti u smislu dobivanja odličja, promocije ili vojnih zadataka&quot; kao i činjenicu što su morali izdržavati situacije poput &quot;rasnih uvreda, paljenja križeva i zastava [[Konfederativne države Amerike|Konfederacije]] koje su nosili njihovi bijeli kolege&quot; te iskustva crnih vojnika u kontinentalnom dijelu Amerike tokom rata i nakon američkog povlačenja iz sukoba.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Terry |first=Wallace |authorlink=Wallace Terry |year=1984|title=Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans |publisher=Random House. |isbn=978-0-394-53028-4|pages = Epigraph and pages xv–xvii}}&lt;/ref&gt; Nakon što je rat završen došlo se do brojke od 12,5 posto poginulih Afroameričkih vojnika tokom sukoba.&lt;ref name=&quot;Appy-Working-Class War&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=sEygbABXmFUC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Working-Class+War:+American+Combat+Soldiers+and+Vietnam&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=V2fwUvSiD437kQf-5IGgDA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=how%20many%20black%20soldiers%20served%20and%20died&amp;f=false Working-Class War: American Combat Soldiers and Vietnam: American Combat]&lt;/ref&gt;

== Ratni zločini ==
[[Datoteka:My Lai massacre.jpg|thumb|right|Žrtve masakra Mai Lai.]]
Tokom trajanja Vijetnamskog rata počinjen je veliki broj [[Ratni zločini|ratnih zločina]]. Odgovornih za ratne zločine bilo je na objema sukobljenim stranama, a zločini su uključivali [[Silovanje|silovanja]], masakre nad civilima, [[bombardiranje]] civilnih ciljeva, [[terorizam]] i široku uporabu mučenja i [[Ubojstvo|ubijanja]] ratnih zarobljenika. Dodatni slični zločini uključivali su pljačke, palež i uništavanje imovine koja se nije smatrala vojnom potrebom.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Gary D. Solis|title=The Law of Armed Conflict: International Humanitarian Law in War|url=http://books.google.com/books?id=6FKf0ocxEPAC&amp;pg=PA301|date=15 February 2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-48711-5|pages=301.– 303.}}&lt;/ref&gt;

=== Ratni zločini Sjevernog Vijetnama, Vietkonga i Crvenih Kmera ===
Pobunjenici [[Vietkong|Vietkonga]] navodno su odsijecali [[genitalije]] voditeljima sela i šivali ih u njihovim krvavim ustima, odsijecali jezike bespomoćnim žrtvama, gurali koplja bambusa kroz jedno i drugo uho, otvarali utrobe [[Trudnoća|trudnih žena]], ubijali djecu, sjekli muškarce i žene na komade i odsijecali prste maloj djeci koja su se pokušala obrazovati.&lt;ref name=&quot;Reader's Digest&quot;&gt;{{Cite journal |last= Hubbel |first=John G. |title= The Blood-Red Hands of Ho Chi Minh |journal= Readers Digest |date=1968 |pages=61.–67.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Off With Their Hands |journal=Newsweek |date= 1967-05-15}}&lt;/ref&gt; Prema izvještajima američkog senata, odredi su dobivali mjesečne kvote za ubojstva.&lt;ref&gt;U.S. Senate Judiciary Committee, ''[http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf The Human Cost of Communism in Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160203034658/http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf |date=2016-02-03 }}'' (1972.), str.49.&lt;/ref&gt; Bivši načelnik [[CIA|CIA-e]] u [[Sajgon|Sajgonu]] Peed De Silva napisao je da su se od rane [[1963]]. godine postrojbe Vietkonga koristile metodama vađenja utroba i drugim, a sve u svrhu psihološkog načina rata.&lt;ref name=desilva&gt;{{cite book |last=De Silva |first=Peer |title=Sub Rosa: The CIA and the Uses of Intelligence |page=249 |year=1978. |publisher=Time Books |place=New York |isbn=0-8129-0745-0}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Hue Massacre Interment.jpg|thumb|right|Žrtve masakra u gradu Huế.]]
Prema procjeni Guentera Lewyja, odredi Vietkonga ubili su najmanje 37.000 civila u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] te redovno provodili teror na dnevnoj bazi.&lt;ref name = &quot;Lewy 1978 270_279&quot;&gt;{{Harvnb|Lewy|1978|pp=270–9}}.&lt;/ref&gt; Ami Pedahzur je napisao da je &quot;ukupan broj i obim terorizma kojeg je provodio Vietkong jednak ili čak veći od najvećih terorističkih kampanja vođenih bilo gdje u svijetu u zadnjoj trećini [[20. vijek]]a&quot;.&lt;ref&gt;Pedahzur, Ami (2006), ''Root Causes of Suicide Terrorism: The Globalization of Martyrdom'', Taylor &amp; Francis, str.116.&lt;/ref&gt; Najpoznatija zvjerstva koja je počinio Vietkong uključuju masakr preko 3000 nenaoružanih civila u gradu Huếu tokom Ofenzive Tet te spaljivanje stotina civila bacačima plamena u masakru Đắk Sơn.&lt;ref&gt;{{cite book | last=Pike |first=Douglas |title=PAVN: Peoples Army of Vietnam |year=1996. |publisher=Presidio}}&lt;/ref&gt; Na putu za Tuy Hòu [[1975]]. godine ubijeno je ili oteto gotovo 155.000 izbjeglica koje su bježale od posljednje tzv. ''Proljetne ofenzive'' [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnam]]a.&lt;ref&gt;Wiesner, Louis (1988), ''Victims and Survivors: Displaced Persons and Other War Victims in Viet-Nam, 1954–1975'' Greenwood Press, str. 318–9.&lt;/ref&gt; Prema Rummelu, trupe Sjevernog Vijetnama i Vietkonga ubile su između 106.000 i 227.000 civila u Južnom Vijetnamu.&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;&gt;Rummel, Rudolph, [http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP6.HTM Statistics of Vietnamese Democide], in his ''Statistics of Democide'', 1997.&lt;/ref&gt; Sjeverni Vijetnam također je bio poznat po nehumanom i užasnom tretmanu američkih ratnih zraobljenika od kojih je najpoznatiji bio zatvor Hỏa Lò (drugog imena ''Hanoi Hilton'') u kojem su se provodile drastične metode mučenja čiji je cilj bio dobivanje &quot;informacija&quot;.&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 655&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=655}}.&lt;/ref&gt;

Pobunjenici [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] također su navodno počinili stravične zločine tokom Vijetnamskog rata. Ti zločini uključuju ubojstva civila i ratnih zarobljenika na način da su im odsijecane glave i to svaki dan po malo&lt;ref&gt;{{cite news|author=Kirk, Donald |title=I watched them saw him 3 days |journal=[[Chicago Tribune]] |date=14. 7. 1974.}}&lt;/ref&gt;, uništavanje [[Budistički hram|budističkih hramova]] i ubijanje [[Monah|monaha]]&lt;ref&gt;{{cite news|author=Kirk, Donald|title=Khmer Rouge's Bloody War on Trapped Villagers|journal=Chicago Tribune|date= 14. 7. 1974.}}&lt;/ref&gt;, napadi na izbjegličke logore uz namjerno ubijanje malih beba&lt;ref&gt;{{cite news|author=Yates, Ronald|title=Priest Won't Leave Refugees Despite Khmer Rouge Threat|journal=Chicago Tribune |date=17. 3. 1975.}}&lt;/ref&gt;, otmicu i smaknuća novinara&lt;ref&gt;{{cite book|author=Power, Samantha |year=2002|title=A Problem From Hell |publisher=Perennial Books|pages= 98–99}}&lt;/ref&gt; te sustavno granatiranje grada [[Phnom Penh|Phnom Penha]] više od godinu dana.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Becker, Elizabeth|title=The Agony of Phnom Penh|journal=Washington Post|date= 28. 1. 1974.}}&lt;/ref&gt; Novinarski iskazi govorili su u prilog granatiranju od strane Crvenih Kmera koji su &quot;gotovo kontinuirano mučili glavni grad&quot; uz &quot;nasumične smrti i osakaćivanje&quot; gotovo 2,000.000 zatočenih civila.&lt;ref&gt;{{cite book|authors=[[John Barron (journalist)|Barron, John]] &amp;Paul, Anthony |year=1977|title=Murder of a Gentle Land|publisher=Reader's Digest Press |pages= 1–2}}&lt;/ref&gt;

Odredi Crvenih Kmera nasilno su evakuirali cijeli grad nakon što su ga preuzeli u onome što je kasnije opisano kao &quot;koračanje prema smrti&quot;: Francois Ponchaud je napisao: &quot;Nikada neću zaboraviti invalida koji nije imao niti ruke niti noge, a koji se kretao po zemlji poput slomljenog crva; ili oca u plaču koji u naručju nosi svoju 10-godišnju djevojčicu omotanu s plahtom oko njegovog vrata poput remena; ili muškarca čije je stopalo visjelo s ostatka noge povezano s ničim osim s njegovom vlastitom kožom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Ponchaud, François |year=1978.|title=Cambodia Year Zero|publisher=Holt, Rinehart and Winston |pages= 6–7}}&lt;/ref&gt; John Swain je napisao da su pripadnici Crvenog Kmera &quot;iznosili pacijente iz bolnica poput smeća na ulice... U pet godina ratovanja, ovo je bio najveći karavan ljudske mizerije koji sam ikada vidio.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book|author=Swain, John |year=1999.|title=River of Time: A Memoir of Vietnam and Cambodia|publisher= Berkley Trade}}&lt;/ref&gt;

=== Američki ratni zločini ===
Godine [[1968]]. pod okriljem [[Pentagon|Pentagona]] osnovana je ''Radna skupina za ratne zločine Vijetnamskog rata'' utemeljena nakon masakra u selu Mai Lai, a kako bi se pokušala ustanoviti istinitost rastućih tvrdnji o ratnim zločinima počinjenim od strane američkih vojnih snaga u Vijetnamu tokom trajanja Vijetnamskog sukoba. 

Istraga je u konačnici imala preko 9000 istraživačkih dosjea, svjedočanstava pod zakletvom i statusnih izvještaja glavnih vojnih zapovjednika na temelju kojih je potvrđeno 320 različitih incidenata.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;&gt;{{cite web|author=Nick Turse; Deborah Nelson|date=6. 8. 2006.|title=Civilian Killings Went Unpunished|url=http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story|work=latimes.com|accessdate=14. 9. 2013|archivedate=2014-03-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140311182123/http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Navedeni slučajevi uključivali su 7 masakara počinjenih u razdoblju od [[1967]]. do [[1971]]. godine u kojima je ubijeno minimalno 137 civila; 78 drugih napada na ciljeve koji se nisu nalazili u direktnoj borbi, a koji su uključivali najmanje 57 mrtvih, 56 ranjenih i 15 seksualno napastovanih civila; 141 slučaj američkih vojnika koji su mučili civile ili ratne zarobljenike tukući ih rukama, štapovima ili palicama, polijevali ih vodom ili davali elektrošokove.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;/&gt; Istraživano je preko 800 navodnih zvjerstava, ali su u konačnici samo 23 vojnika osuđena za optužbe te su odslužili kazne manje od godine dana.&lt;ref&gt;US army continues to avoid legacy of concealed Vietnam crimes, Global Times | 27. 9. 2012. 0:30:03, by James Palmer, [http://www.globaltimes.cn/content/735650.shtml]&lt;/ref&gt; Izvještaj Los Angeles Timesa na temelju dosjea iz arhive zaključuje da ratne zločine nisu počinjavale samo neke vojne skupine, već da su se zločini događali u svakom vodu koji je bio aktivan u Vijetnamu.&lt;ref name = &quot;Turse Nelson&quot;/&gt;

Godine [[2003]]. serija istraživačkih izvještaja Toledo Bladea otkrila je veliki broj neprijavljenih američkih ratnih zločina pogotovo onih počinjenih od strane posebne jedinice ''Tiger Force''.&lt;ref&gt;16. 11. 2003, [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt; Neki od najnasilnijih ratnih zločinaca bili su Sam Ybarra&lt;ref&gt;&quot;Slično, ''Toledo Blade'' stavlja posebnu pozornost na Sama Ybarru, &quot;ozloglašenog sumnjivca&quot; koji se spominje u sedam od sveukupno trideset ratnih zločina počinjenih od strane jedinice ''Tiger Force'' uključujući silovanje i fatalno probadanje 13-godišnje djevojčice te brutalno ubojstvo 15-godišnjaka.&quot; 16. 11. 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt; i narednik Roy E. &quot;the Bummer&quot; Bumgarner.&lt;ref&gt;&quot;Čuo sam da je Bumgarner to radio i ranije - postavljao oružja na tijela za koje se sumnjalo da su imali bilo kakav vojni status. Čuo sam nekoliko glasina o tome kako je Bumgarner ubijao nenaoružane ljude. Prije nekoliko tjedana čuo sam da je Bumgarner ubio vijetnamsku djevojčicu i dva mala dječaka koji su bili nenaoružani.&quot; 16. 11. 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html &quot;The Vietnam War Crimes You Never Heard Of&quot;], Nick Turse, History News Network&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Vietconginterrogation1967.jpg|thumb|Pripadnik [[Vietkong|Vietkonga]], zatvorenik kojeg su [[1967]]. godine uhitile američke vojne postrojbe, a koji čeka na ispitivanje.]]
Godine 1971. kasniji američki predsjednički kandidat [[John Kerry]] svjedočio je pred američkim senatom i izjavio da je preko 150 američkih veterana svjedočilo tokom istrage naziva ''Winter Soldier'', a koji su u detalje opisali ratne zločine počinjene u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. 

&lt;blockquote&gt;&quot;Pričali su nam o događajima iz vremena kada su osobno silovali, odsijecali uši i glave, vezali genitalije žicama od telefona i puštali struju, odsijecali udove, dizali tijela u zrak, nasumično pucali na civile, sravnjavali sela u maniri [[Džingis Kan|Džingisa Kana]], pucali na stoku i pse iz zabave, trovali zalihe hranom i općenito uništavali zaselke Južnog Vijetnama uz dodatak normalnom ratnom uništavanju.&quot;&lt;ref name = &quot;Nelson 2008 3&quot;&gt;{{Harvnb|Nelson|2008|p=3}}.&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;

Prema procjeni političkog znanstvenika R. J. Rummela, američke vojne trupe ubile su oko 6000 vijetnamskih civila tokom Vijetnamskog rata.&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;/&gt; Što se, pak, zločina Južnog Vijetnama tiče, u razdoblju od [[1964]]. do [[1975]]. godine Rummel procijenjuje da je otprilike 1500 ljudi ubijeno tokom prisilnog preseljavanja 1 200 000 civila i da je dodatnih 5000 zatvorenika umrlo uslijed lošeg tretmana te da je vojska Južnog Vijetnama pogubila oko 30.000 onih koje je smatrala [[Komunisti|komunistima]] ili koji su se borili za &quot;krivu stvar&quot;. Dodatnih 6000 civila poginulo je uslijed razornih bombardiranja. Procjenjuje se da su trupe Južnog Vijetnama sveukupno uzrokovale između 42.000 i 118.000 [[Smrt|smrti]].&lt;ref&gt;[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB6.1B.GIF Rummel 1997] Lines 540, 556, 563, 566, 569, 575&lt;/ref&gt;

U svojoj knjizi ''Kill Anything that Moves'' iz [[2013]]. godine autor Nick Turse objašnjava da su nemilosrdan nagon prema što većem broju mrtvih tijela, raširena upotreba slobodne paljbe u regiji, pravila vođenja borbe u kojima su civili koji su bježali pred vojnicima ili helikopterima bili smatrani pripadnicima Vietkonga te općenito raširen prijezir vijetnamskog naroda prema [[Amerikanci|Amerikancima]] doveli do masovnih civilnih žrtava i endemskih ratnih zločina počinjenih od strane američkih trupa.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 251&quot;&gt;{{Harvnb|Turse|2013|p=251}}.&lt;/ref&gt; Jedan takav primjer kojeg Turse citira je onaj iz operacije ''Speedy Express'' koju je provela 9. pješačka divizija, a koju je John Paul Vann opisao kao &quot;mnogi Mai Laievi&quot;.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 251&quot;/&gt; Detaljan citat:

{{Quote box |width=90% |align=center |quote=Kapetan ratnog zrakoplovstva Brian Wilson vidio je rezultate iz prve ruke. &quot;Bilo je to oličenje nemorala... Jedanput sam brojao tijela nakon zračnog napada - koji su uvijek završavali s ispucavanjem dvaju bombi napalma koje bi jednostavno spalile sve što je preostalo - i nabrojao sam šezdeset i dva tijela. U svom izvještaju napisao sam da je bilo mnogo žena između petnaest i dvadeset i pet godina starosti i mnogo djece - koja su se obično nalazila u naručju svojih majki ili vrlo blizu njih - te mnogo staraca.&quot; Kada je poslije pročitao svoj izvještaj o mrtvima, ustanovio je da u njemu piše da je bilo 130 mrtvih pripadnika Vietkonga.&lt;ref name = &quot;Turse 2013 212&quot;&gt;{{Harvnb|Turse|2013|p=212}}.&lt;/ref&gt;}}

=== Ratni zločini Južne Koreje ===
Vojne snage [[Južna Koreja|Južne Koreje]] također su odgovorne za ratne zločine počinjene u vrijeme Vijetnamskog rata. Jedan od masakara bio je onaj u Tây Vinh tokom kojeg su postrojbe Južne Koreje ubile 1200 nenaoružanih civila u razdoblju od [[12. 2.]] do [[17. 3.]] [[1966]]. godine u selu Binh An (danas Tây Vinh), jednoj od provincija Južnog Vijetnama.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.hani.co.kr/h21/vietnam/eng-jujoo.html |title=한겨레 21 |publisher=Hani.co.kr |date=15. 2. 1966. |accessdate=24. 2. 2014}}&lt;/ref&gt; Drugi primjer južnokorejskih ratnih zločina je masakr u Gò Dàiju gdje je ubijeno 380 civila dana [[26. 2.]] 1966. godine.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;

== Posljedice sukoba ==
=== Događaji u jugoistočnoj Aziji ===
[[Datoteka:35 Vietnamese boat people 2.JPEG|thumb|upright|right|Izbjeglice bježe iz [[Vijetnam|Vijetnama]] [[1984]]. godine.]]
Dana [[2. 7.]] [[1976]]. godine [[Sjeverni Vijetnam|Sjeverni]] i [[Južni Vijetnam]] službeno su ujedinjeni u [[Vijetnam|Socijalističku Republiku Vijetnam]].&lt;ref name=&quot;Robbers 1021&quot;&gt;{{cite book|last=Robbers|first=Gerhard|title=Encyclopedia of world constitutions|url=http://books.google.com/?id=M3A-xgf1yM4C&amp;pg=PA1021|accessdate=1. 7. 2011.|date=30. 1. 2007. |publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-6078-8|page=1021}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Komunizam|komunističkog]] preuzimanja između 1,000.000 i 2,500.000&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;&gt;Desbarats, Jacqueline. &quot;Repression in the Socialist Republic of Vietnam: Executions and Population Relocation&quot;, iz ''The Vietnam Debate'' (1990.) autora Johna Mortona Moorea. &quot;Zbog izjave Nguyena Coa Tacha iz 1985. godine sada znamo da je 2,500.000, a ne samo 1,000.000 ljudi poslano u logore za preodgoj... zapravo, vjerojatno je više od 100.000 Vijetnamaca bilo žrtvama izvansudskih smaknuća u posljednjih deset godina... vjerojatnije je minimalno 1,000.000 Vijetnamaca bilo žrtvama prisilnog premještanja stanovništva.&quot;&lt;/ref&gt; Južnih Vijetnamaca poslano je u logore za preodgoj, a procjenjuje se da je tamo [[smrt|umrlo]] oko 165.000 zatvorenika.&lt;ref&gt;Anh Do and Hieu Tran Phan, [http://dartcenter.org/content/camp-z30-d-survivors Camp Z30-D: The Survivors], ''Orange County Register'', 29. 4. 2001.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Također pogledati Nghia M. Vo, ''The Bamboo Gulag: Political Imprisonment in Communist Vietnam'' (McFarland, 2004.)&lt;/ref&gt; [[Smaknuće|Pogubljeno]] je između 50.000 i 100.000 Južnih Vijetnamaca.&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Morris, Stephen J. [http://www.paulbogdanor.com/left/vietnam/morris.pdf Glastnost and the Gulag: The Numbers Game], ''Vietnam Commentary'', maj - juni 1988.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Human Events'', 27. 8. 1977.&lt;/ref&gt; Analitičar političkih egzekucija R. J. Rummel procijenio je da je otprilike 50.000 stanovnika Južnog Vijetnama koji su bili poslani u &quot;nove ekonomske zone&quot; umrlo od [[Prisilni rad|prisilnog rada]]&lt;ref name=&quot;Rummel&quot;&gt;Rummel, Rudolph, [http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP6.HTM Statistics of Vietnamese Democide], in his ''Statistics of Democide'', 1997.&lt;/ref&gt; od sveukupno 1,000.000 ljudi koji su se tamo nalazili.&lt;ref name=&quot;Desbarats&quot;/&gt; Prema informacijama [[UNHCR|UNHCR-a]] između 200.000 i 400.000 Vijetnamaca umrlo je u čamcima i brodovima na moru pokušavajući prebjeći iz Vijetnama.&lt;ref&gt;Associated Press, 23. 6. 1979., ''San Diego Union'', 20. 7. 1986. Vidjeti još Nghia M. Vo, ''The Vietnamese Boat People'' (2006.), 1954. i 1975. – 1992., McFarland.&lt;/ref&gt;

Glavni grad [[Kambodža|Kambodže]], [[Phnom Penh]], pao je pod komunističku vlast [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] dana [[17. 4.]] [[1975]]. godine. Pod vodstvom [[Pol Pot|Pola Pota]] Crveni Kmeri u konačnici će od sveukupne populacije od 8,000.000 stanovnika [[ubojstvo|ubiti]] između 1,000.000 i 3,000.000 Kambodžanaca u tzv. ''Poljima smrti''.&lt;ref name = &quot;Sliwinski 1995&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Banister, Judith 1993&quot;/&gt;&lt;ref name=autogenerated2&gt;Heuveline, Patrick (2001.). &quot;The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia.&quot; In Forced Migration and Mortality, eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline suggests that a range of 1.17–3.42 million people were killed.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bruce Sharp&quot;&gt;{{cite web|last=Sharp|first=Bruce|title=Counting Hell: The Death Toll of the Khmer Rouge Regime in Cambodia|date=1. 4. 2005.|url=http://www.mekong.net/cambodia/deaths.htm|accessdate =16. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Minimalno 1 386 734 žrtvava pronađeno je u masovnim grobnicama dok se prema demografskoj analizi može zaključiti da je politika toga režima uzrokovala između 1,7 i 2,5 miljiuna prisilnih smrti (uključujući smrti uzrokovane bolešću ili glađu).&lt;ref name=&quot;Bruce Sharp&quot;/&gt; Nakon učestalih pograničnih sukoba [[1978]]. godine, Vijetnam je napao Kambodžu i svrgnuo režim Crvenih Kmera u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|kambodžansko-vijetnamskom ratu]]. Vijetnamci su postavili novu vladu koju su vodili prebjezi iz Crvenih Kmera, a koja je ubila desetine hiljada i porobila stotine hiljada stanovnika.&lt;ref name = &quot;Etcheson 2005 24,27&quot;&gt;{{Harvnb|Etcheson|2005|pp=24, 27}}.&lt;/ref&gt;

Kao odgovor na navedeno, [[Kina]] je napala Vijetnam [[1979]]. godine. Te dvije zemlje vodile su kratki pogranični rat poznat pod imenom [[Kinesko-vijetnamski rat|kinesko-vijetnamski rat]]. Od [[1978.]] do [[1979]]. godine otprilike 450.000 etničkih [[Kinezi|Kineza]] napustilo je Vijetnam koristeći brodove kao izbjeglice ili su bili izbačeni duž granice s Kinom.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090327054154/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/4130.htm Vietnam (03/09)]. U.S. Department of State.&lt;/ref&gt;

U decembru 1975. godine komunistički [[Pathet Lao]] svrgnuo je rojalističku vladu Laosa i uspostavio [[Laos|Demokratsku republiku Lao naroda]].&lt;ref&gt;{{cite web|url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |title = CIA – The World Factbook – Laos |accessdate =11. 6. 2008}}&lt;/ref&gt; Konflikti između pobunjenika Hmonga i Pathet Laoa nastavili su se, ali u izoliranim slučajevima. Vlada Laosa je skupa s vojskom republike Vijetnam&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.unpo.org/article/5095| author=Unrepresented Nations and Peoples Organization| accessdate=20 April 2011|title=WGIP: Side event on the Hmong Lao, at the United Nations}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jane Hamilton-Merritt, ''Tragic Mountains: The Hmong, the Americans, and the Secret Wars for Laos'', 1942. – 1992. (Indiana University Press, 1999.), str. 337. - 460.&lt;/ref&gt; optužena za počinjenje [[Genocid|genocida]] protiv naroda Hmong - od sveukupno 400.000 ljudi ubijeno je njih gotovo 100.000.&lt;ref&gt;''Forced Back and Forgotten'' (Lawyers' Committee for Human Rights, 1989.), str. 8.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB15.1D.GIF Statistics of Democide] Rudolph Rummel&lt;/ref&gt; U razdoblju od 1975. do [[1996]]. godine u [[SAD|Sjedinjene Države]] naselilo se otprilike 250.000 Lao izbjeglica iz [[Tajland|Tajlanda]], uključujući i 130.000 pripadnika naroda Hmong.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20090715000755/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2770.htm Laos (04/09)]. U.S. Department of State.&lt;/ref&gt;

Tokom Indokineske izbjegličke krize preko 3,000.000 ljudi napustilo je Vijetnam, Laos i Kambodžu. Većina zemalja [[Azija|Azije]] nije htjela prihvatiti te izbjeglice koje su uglavnom bježale brodovima.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.migrationpolicy.org/article/migration-asia-pacific-region Migration in the Asia-Pacific Region]&quot;. Stephen Castles, University of Oxford. Mark J. Miller, University of Delaware. Juli 2009.&lt;/ref&gt; Između 1975. i [[1998]]. godine procijenjeno je da je 1,200.000 izbjeglica iz Vijetnama i ostalih južnoistočnih azijskih zemalja pobjeglo u Sjedinjene Države, dok su [[Kanada]], [[Australija]] i [[Francuska]] prihvatile preko 500.000. Kina je prihvatila oko 250.000 izbjeglica.&lt;ref&gt;{{Cite book| first = William Courtland| last = Robinson| title = Terms of refuge: the Indochinese exodus &amp; the international response| url = http://books.google.com/?id=_rjiOXMRd4sC&amp;pg=PA127| publisher = Zed Books| year = 1998.| page = 127| isbn = 1-85649-610-4}}&lt;/ref&gt; Godine [[1988]]. Vijetnam je pogodila masovna glad koja je utjecala na milijune stanovnika.&lt;ref&gt;Crossette, Barbara, [http://www.nytimes.com/1988/05/15/world/hanoi-citing-famine-fears-seeks-emergency-aid.html?src=pm Hanoi, Citing Famine Fears, Seeks Emergency Aid], ''The New York Times'', 15. 5. 1988.&lt;/ref&gt; U Aziji je Vijetnam igrao sličnu ulogu kao [[Kuba]] u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]: podupirao je lokalne revolucionarne grupe te bio sjedište sovjetskog komunističkog stila.&lt;ref&gt;Van, Canh Nguyen; Cooper, Earle (1983.). ''Vietnam under Communism, 1975. – 1982.'', str. 229. Hoover Press. ISBN 9780817978518.&lt;/ref&gt;

Ostaci rata (uglavnom eksplozivne naprave) i danas ubijaju ljude. Prema podacima vijetnamske vlade otprilike 42.000 ljudi poginulo je od zaostalih mina i drugih eksplozivnih naprava nakon završetka sukoba.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2012/12/03/vietname-war-bomb-explodes_n_2229727.html| title= Vietnam War Bomb Explodes Killing Four Children |publisher=Huffington Post|date=3. 12. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theaustralian.com.au/news/latest-news/vietnam-war-shell-explodes-kills-two-fishermen/story-fn3dxix6-1226046291270 Vietnam war shell explodes, kills two fishermen] The Australian (28. 4. 2011.)&lt;/ref&gt; Godine [[2012]]. prema izvještajima aktivista i vladinih službenih dokumenata od bombi i ostalih eksplozivnih naprava skrivenih tokom rata poginulo je oko 500 ljudi u Vijetnamu, Laosu i Kambodži.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://www.huffingtonpost.com/2013/08/14/vietnam-war-bombs_n_3755066.html|title= Vietnam War Bombs Still Killing People 40 Years Later|publisher=The Huffington Post|date=14. 8. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Kemijska supstanca poznata pod imenom ''Agent Orange'' i druge vrste kemikalija također su uzele veliki broj žrtava i odgovorne su za ozlijede stanovništva tokom godina nakon završetka sukoba, uključujući i američke zrakoplovne snage koje su s njima baratale. Dana [[9. 8.]] [[2012]]. Sjedinjene Države i Vijetnam započeli su zajedničku operaciju čišćenja toksičnih kemikalija na dijelu međunarodnog aerodroma Danang što je označilo prvo američko uplitanje u čišćenje kemijske supstance ''Agent Orange'' u Vijetnamu od završetka sukoba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809|title=U.S. starts its first Agent Orange cleanup in Vietnam|publisher=Reuters|date=9. 8. 2012.|access-date=2014-11-02|archivedate=2014-10-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141030125144/http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Posljedice za SAD ===
[[Datoteka:Vietnamprotestors.jpg|thumb|Prosvjedi protiv Vijetnamskog rata ispred [[Pentagon|Pentagona]] u oktobru [[1967]]. godine.]]
U razdoblju nakon rata [[Amerikanci]] su se borili sami sa sobom kako bi absorbirali lekcije svog vojnog uplitanja.&lt;ref&gt;Gerdes (ed). ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 14. – 15.&lt;/ref&gt; Jedan od glavnih vojnih arhitekata sukoba, general Maxwell Taylor, je napisao: &quot;Prvo i osnovno - mi nismo poznavali sami sebe. Mislili smo da odlazimo u još jedan [[Korejski rat]], ali ovo je bila potpuno drugačija zemlja. Drugo - nismo poznavali naše južnovijetnamske saveznike... A o [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernom Vijetnamu]] znali smo gotovo ništa. Tko je uopće bio [[Ho Ši Min]]? Nitko to zapravo nije znao. Dok ne upoznamo svog neprijatelja, svoje saveznike i sami sebe, bolje nam je da se držimo podalje od ovog prljavog posla. To je vrlo opasno.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 23&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=23}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Taylor paraphrases Sun Tzu, ''The Art of War'', trans. Samuel B. Griffith. Oxford, UK. Oxford University Press, 1963.&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Ronald Reagan]] izmislio je termin ''Vijetnamski sindrom'' kako bi opisao nevoljkost američke javnosti i političara da podupiru američke međunarodne intervencije poslije Vijetnama. 

Prema nekim mišljenjima &quot;odgovornost ultimativne propasti ove politike (američkog povlačenja iz [[Vijetnam|Vijetnama]]) ne leži u onima koji su se borili, već u onima koji su sjedili u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]]...&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090331152606/http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm | archivedate = 2009-03-31 | url = http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm | title = President Richard Nixon's Role in the Vietnam War | publisher = Vietnam War | accessdate = 17. 10. 2009 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; Suprotno tome, službena historija američke vojske ističe: &quot;Činilo se kao da su vojne taktike često postojale same za sebe, a ne kao dio veće strategije i ciljeva. U Vijetnamu je vojska doživjela taktičke uspjehe i strateške neuspjehe... Naslijeđe Vijetnamskog rata može biti lekcija da jedinstveni historijski, politički, kulturološki i drušveni faktori uvijek budu uništeni od strane vojske... Uspjeh ne počiva samo na vojnom progresu već i na točnoj analizi prirode određenog sukoba, razumijevanju neprijateljske strategije i procjeni jačine i slabosti saveznika. Nova poniznost i sofisticiranost mogli bi stvoriti najbolje dijelove kompleksnog naslijeđa koje ostaje vojsci nakon dugačkog i žestokog rata u Vijetnamu&quot;.&lt;ref name = &quot;Demma 1989&quot;/&gt;
[[Datoteka:Marine da nang.jpg|left|thumbnail|upright|Mladi [[Američki marinci|Američki marinac]] čeka na plaži tokom iskrcavanja u [[Da Nang|Da Nangu]], [[3. 8.]] [[1965]]. godine.]]
Američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] u tajnom memorandumu predsjedniku [[Gerald Ford|Geraldu Fordu]] napisao je: &quot;Što se vojne taktike tiče moramo iznijeti zaključak da naše oružane snage nisu bile spremne za ovakvu vrstu rata. Čak niti specijalne postrojbe koje su stvorene za ovakvo ratovanje nisu uspjele u svom zadatku.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm | title = Lessons of Vietnam – Secret Memoranda to The President of the United States by Secretary of State Henry Kissinger | date = ca. 12. 5. 1975 | page = 3 | accessdate = 11. 6. 2008 | archivedate = 2007-06-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Čak je i ministar obrane Robert McNamara zaključio da je &quot;mišljenje o vojnoj pobjedi američkih snaga u Vijetnamu bila opasna iluzija.&quot;&lt;ref name = &quot;McNamara 1999 368&quot;&gt;{{Harvnb|McNamara|1999|p=368}}.&lt;/ref&gt;

Pojavile su se sumnje u efikasnost velikih, razornih i dugotrajnih [[Bombardiranje|bombardiranja]]. Predstojnik vojnog stožera Harold Keith Johnson je napisao: &quot;Ako smo išta naučili iz Vijetnama, naučili smo da zračna sila ne može riješiti stvar.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;&gt;Quoted in Bob Buzzano. {{cite web |url = http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title = 25 Years After End of Vietnam War, Myths Keep Us from Coming to Terms with Vietnam |accessdate = 11. 6. 2008. |publisher = The Baltimore Sun Times |date = 17. 4. 2000. |archivedate = 2008-06-05 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Čak je i general [[William Westmoreland]] priznao da je bombardiranje bilo izrazito neefikasno. Zaključio je: &quot;I danas sumnjam da bi Sjeverni Vijetnam popustio.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;/&gt;

Nemogućnost dovođenja [[Hanoi|Hanoija]] za pregovarački stol također je ukazala na još jednu lošu procjenu [[SAD|SAD-a]]. Sjevernjački vođe bili su sastavljeni od čvrstih [[Komunisti|komunista]] koji su se borili preko trideset godina. Porazili su [[Francuzi|Francuze]], a njihova ustrajnost kao [[Nacionalizam|nacionalista]] i komunista bila je jaka. Ho Ši Min je navodno rekao: &quot;Možete ubiti deset mojih ljudi za svakog jednog kojeg ubijem ja... Ali čak i u takvim okolnostima vi ćete biti ti koji će izgubiti, a ja ću izaći kao pobjednik.&quot;&lt;ref name = &quot;Karnow 1997 17&quot;&gt;{{Harvnb|Karnow|1997|p=17}}.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:OperationHueCity1967wounded.jpg|thumb|Marincu previjaju rane tokom operacija u gradu Hue [[1968]]. godine.]]
Vijetnamski rat također je doveo u pitanje amerčku vojnu doktrinu. General [[Američki marinci|marinaca]] Victor H. Krulak izrazito je kritizirao Westmorelandovu strategiju nazvavši je &quot;gubitkom američkih života... s malom šansom za uspjeh.&quot;&lt;ref name=&quot;Buzzano&quot;/&gt; Uz to pojavile su se i sumnje u mogućnost američkog vojnog obučavanja stranih vojski. Između [[1965]]. i [[1975]]. godine SAD su potrošile 111 bilijuna [[Američki dolar|dolara]] na rat&lt;ref&gt;{{Cite journal |url=http://fpc.state.gov/documents/organization/108054.pdf |title=CRS Report to Congress : Costs of Major U.S. Wars|author=Stephen Daggett|date= 2008-07-24 |publisher=Foreign press center, US Department of State|ref=harv}} (Order Code RS22926, see table on page 2/5).&lt;/ref&gt; što je rezultiralo velikim saveznim deficitom budžeta. 

U Vijetnamskom ratu sudjelovalo je preko 3,000.000 Amerikanaca od kojih je otprilike 1,500.000 sudjelovalo u pravim bitkama.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.stanford.edu/group/fredturner/cgi-bin/drupal/?q=node/7 Echoes of Combat: The Vietnam War in American Memory]&quot;. Stanford University.&lt;/ref&gt; James E. Westheider je napisao: &quot;Na vrhuncu američke upletenosti u sukob [[1968]]. godine, u Vijetnamu se nalazilo 543.000 američkog vojnog osoblja, ali samo 80.000 njih smatralo se borbenim trupama.&quot;&lt;ref name = &quot;Westheider 2007 78&quot;&gt;{{Harvnb|Westheider|2007|p=78}}.&lt;/ref&gt; Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vojnu obvezu u SAD-u kontrolirao je sam [[Predsjednik SAD-a|Predsjednik]], ali je to završilo [[1973]]. godine.

Do kraja rata sveukupno je poginulo 58.220 Amerikanaca,&lt;ref group=A name=USd&amp;w /&gt; više od 150.000 bilo ih je ranjeno, a minimalno 21.000 završila je s nekim oblikom invaliditeta.&lt;ref name=&quot;Digital History&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20080505035502/http://www.digitalhistory.uh.edu/database/article_display.cfm?HHID=513 The War's Costs]. Digital History.&lt;/ref&gt; Prosječna starost američkih trupa ubijenih u Vijetnamu je iznosila 23,11 godina starosti.&lt;ref&gt;Combat Area Casualty File, November 1993. (The CACF is the basis for the Vietnam Veterans Memorial, i.e. The Wall), Center for Electronic Records, National Archives, Washington, D.C.&lt;/ref&gt; Prema Daleu Kueteru &quot;od svih ubijenih Amerikanaca, 86,3 posto je bilo bijelaca te 12,5 posto [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]] i pripadnika drugih rasa.&quot;&lt;ref name=Kueter2007&gt;{{Cite book | first = Dale| last = Kueter| title = Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended| url = http://books.google.com/?id=wAXvYWx5QxUC&amp;pg=PR8| publisher = AuthorHouse| year = 2007.| isbn = 1-4259-6931-3}}&lt;/ref&gt; Otprilike 830.000 vijetnamskih veterana obolilo je od nekog stupnja [[PTSP|PTSP-a]] poslije sukoba.&lt;ref name=&quot;Digital History&quot; /&gt; Procjenjuje se da je otprilike 125.000 Amerikanaca pobjeglo u [[Kanada|Kanadu]] kako bi izbjegli odlazak u rat&lt;ref&gt;{{Cite news|url= http://abcnews.go.com/WNT/story?id=1325339 |title = War Resisters Remain in Canada with No Regrets |work = ABC News|date = 19. 11. 2005.|accessdate =26. 2. 2010.}}&lt;/ref&gt; te da je dodatnih 50.000 vojnika [[Dezerter|dezertiralo]].&lt;ref&gt;[http://news.newamericamedia.org/news/view_article.html?article_id=24009b4dc8fe8dadcfa96c37bce9dea6 Vietnam War Resisters in Canada Open Arms to U.S. Military Deserters]. Pacific News Service. 28. 6. 2005.&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Jimmy Carter]] je [[1977]]. godine potpisao puni i bezuvjetni oprost svima onima koji su bježali ili dezertirali tokom Vijetnamskog rata.&lt;ref&gt;{{cite web|url = http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm |title = Proclamation 4483: Granting Pardon for Violations of the Selective Service Act |accessdate =11. 6. 2008}} By The President of the United States of America, ''A Proclamation Granting Pardon For Violations of the Selective Services Act, 4 August 1964 To 28 March 1973.'' 21. 1. 1977.&lt;/ref&gt;

Do [[2013]]. godine američka vlada na vijetnamske veterane i njihove obitelji i preživjele troši više od 22 bilijuna dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;AP 2013&quot;&gt;{{Cite news |title=US still making payments to relatives of Civil War veterans, analysis finds |date=20. 3. 2013. |agency=[[Associated Press]] |newspaper=Fox News |url=http://www.foxnews.com/us/2013/03/20/us-still-paying-for-costs-civil-war-analysis-finds/ }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Iraq, Afghanistan Wars Will Cost U.S. 4–6 Trillion Dollars: Report |author=Jim Lobe |agency=[[Inter Press Service]] |date=30. 3. 2013.|url=http://www.ipsnews.net/2013/03/iraq-afghanistan-wars-will-cost-u-s-4-6-trillion-dollars-report/ }}&lt;/ref&gt;

=== Broj žrtava ===
Procjene ukupnog broja žrtava Vijetnamskog sukoba variraju ovisno o izvorima, a prema jednom od njih sveukupno je poginulo 3,800.000 ljudi tokom rata.&lt;ref&gt;{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482| date=23. 4. 2008.|accessdate=5. 1. 2013.}} Prema dostupnim podacima u razdoblju od 1955. do 2002. godine zabilježeno je 5,400.000 nasilnih smrti uslijed vođenja ratova... 3,800.000 samo u Vijetnamu.&lt;/ref&gt; Između 195.000 i 430.000 civila iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] te između 50.000 i 65.000 civila [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] poginulo je u ratu. Tokom sukoba [[Vietkong]] je izgubio između 171.331 i 220.357 ljudi.{{Harvnb|Thayer|1985|p=106}}.&lt;/ref&gt; Službena brojka [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]] o ubijenim [[Komunisti|komunističkim]] snagama tokom Vijetnamskog rata između [[1965]]. i [[1974]]. godine iznosi 950,765. Službenici ministarstva vjeruju da je taj broj napumpan za minimalno 30 posto. Uz to, Guenter Lewy ističe da su jedna trećina ubijenih &quot;neprijatelja&quot; najvjerojatnije civili te zaključuje da je stvarna brojka [[smrt|smrti]] komunističkih vojnih snaga vjerojatno bliža brojci od 444.000. Prema detaljnoj demografskoj studiji izračunato je da se sveukupna brojka smrti svih sudionika vijetnamskog sukoba kreće između 791.000 i 1,141.000 žrtava.&lt;ref name=&quot;Hirschman&quot;/&gt; Između 240.000 i 300.000 Kambodžanaca, oko 60.000 pripadnika [[Lao narod|Lao naroda]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Obermeyer|Murray|Gakidou|2008}}.&lt;/ref&gt; te 58,220 [[Amerikanci|Amerikanaca]] poginulo je tokom rata u Vijetnamu.

=== Popularna kultura ===
Vijetnamski rat korišten je za potrebe [[Televizija|televizije]], [[Film|filma]], [[Video igra|video igrica]] i [[Književnost|literature]] u zemljama sudionicama sukoba. U [[SAD|američkoj]] popularnoj kulturi izraz ''Ludi vijetnamski veteran'' (eng. ''Crazy Vietnam Veteran'') koji opisuje izluđenog ili mentalno poremećenog čovjeka zbog njegovih osobnih iskustava u sukobu postao je čest izraz u upotrebi nakon rata. 

Jedan od prvih velikih filmova o Vijetnamskom ratu je bio proamerički [[Zelene beretke (1968)|Zelene beretke]] iz [[1968]]. godine redatelja i glavnog glumca [[John Wayne|Johna Waynea]]. Tokom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] godina snimljen je niz filmova čija se tema na ovaj ili onaj način doticala sukoba u Vijetnamu uključujući [[Lovac na jelene|Lovca na jelene]] redatelja [[Michael Cimino|Michalea Cimina]] iz [[1978]]. godine, [[Apokalipsa danas|Apokalipsu danas]] redatelja [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]] iz [[1979]]. godine, [[Vod smrti]] redatelja [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] iz [[1986]]. godine (temeljenog na njegovim osobnim iskustvima), [[Full Metal Jacket]] redatelja [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]] iz [[1987]]. godine, [[Hamburger Hill|Hamburger Hill]] iz 1987. godine i [[Žrtve rata]] iz [[1989]]. godine. Noviji filmovi koji se dotiču teme Vijetnamskog rata su [[Bili smo vojnici]] iz [[2002]]. te ''Rescue Dawn'' iz [[2007]]. godine. 

Rat je također znatno utjecao i na generaciju glazbenika u [[Vijetnam|Vijetnamu]] i SAD-u s obje strane - antiratne i pro/antikomunističke. Glazbena skupina Country Joe and the Fish snimila je pjesmu ''I-Feel-Like-I'm-Fixin'-To-Die Rat / The &quot;Fish&quot; Cheer'' iz [[1965]]. godine koja je brzo postala jedna od najutjecajnijih himni antiratnih prosvjeda. 

Trinh Cong Son bio je poznati kantautor iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] poznat po svojim antiratnim pjesmama.

== Povezano ==
* [[Tuneli Cu Chija]]
* [[Ho Ši Minov put]]

== Bilješke ==
{{Reflist|group=&quot;A&quot;|30em}}

== Izvori ==
{{izvori|4}}

== Literatura ==
=== Primarni izvori ===
{{div col}}
{{Refbegin|30em|indent=yes}}
* Carter, Jimmy. ''[http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm By The President Of The United States Of America, A Proclamation Granting Pardon For Violations Of The Selective Service Act], 4. 8. 1964. do 28. 3. 1973.'' (21. 1. 1977.)
* Central Intelligence Agency. &quot;[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history Laos]&quot;, ''CIA World Factbook'''
* [http://guides.lib.jjay.cuny.edu/content.php?pid=227219&amp;sid=1880539 Cora Weiss Collection] (materijali koji se odnose na otpor prema ratu i mirovne aktivnosti tokom Vijetnamskog rata), Lloyd Sealy Library Special Collections, John Jay College of Criminal Justice
* Eisenhower, Dwight D. ''Mandate for Change.'' (1963.) predsjednički politički memoar
* Ho, Chi Minh. &quot;Vietnam Declaration of Independence&quot;, ''Selected Works.'' (1960. – 1962.)
* LeMay, General Curtis E. and Kantor, MacKinlay. ''Mission with LeMay'' (1965.) autobiografija kontroverznog bivšeg Predsjednika združnog stožera američke ratne avijacije
* Kissinger, United States Secretary of State Henry A. [http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm &quot;Lessons on Vietnam&quot;, (1975.) secret memoranda to U.S. President Ford] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm |date=2007-06-09 }}
* {{Cite book|last=O'Connell|first=Kim A.|year=2006.|title=Primary Source Accounts of the Vietnam War|location=Berkeley Heights, New Jersey|publisher=MyReportLinks.com|isbn=978-1-598-45001-9|ref=harv}}
* McCain, John. ''[[Faith of My Fathers: A Family Memoir]]'' (1999.) :Marshall, Kathryn. ''In the Combat Zone: An Oral History of American Women in Vietnam, 1966–1975'' (1987.)
* Martin, John Bartlow. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' (1964.) usmena historija za Knjižnicu Johna F. Kenneyja, vrpca V, čin 1.
* Myers, Thomas. ''Walking Point: American Narratives of Vietnam'' (1988.)
* ''Public Papers of the Presidents, 1965'' (1966.) službeni dokumenti američkih predsjednika.
* Schlesinger, Arthur M. Jr. ''Robert Kennedy and His Times.'' (1978.) svjedočanstva iz prve ruke o Kennedyjevoj administraciji jednog njezinog predstavnika
* Sinhanouk, Prince Norodom. &quot;Cambodia Neutral: The Dictates of Necessity.&quot; ''Foreign Affairs.'' (1958.) opisuje geopolitičku situaciju Kambodže
* Tang, Truong Nhu. ''A Viet Cong Memoir'' (1985.)
* Terry, Wallace, ed. ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' (1984.)
* {{Cite book|ref=harv| last =Truong|first= Như Tảng; David Chanoff, Van Toai Doan| authorlink = Trương Như Tạng| title = A Vietcong memoir|edition=1985|year=1985| publisher = [[Harcourt Brace Jovanovich]]| isbn= 978-0-15-193636-6}}&lt;small&gt;- Ukupno stranica: 350 &lt;/small&gt;
* The landmark series Vietnam: A Television History, first broadcast in 1983, is a special presentation of the award-winning PBS history series, American Experience.
* ''The Pentagon Papers'' (Gravel ed. 5 vol 1971.); kombinacija narativnih i tajnih dokumenata prikupljenih od strane Pentagona. [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent1.html excerpts]
* U.S. Department of State. ''Foreign Relations of the United States'' (kolekcija službenih tajnih dokumenata)
* U.S. Department of Defense and the House Committee on Armed Services. ''U.S.-Vietnam Relations, 1945. – 1967.'' Washington, D.C. Department of Defense and the House Committee on Armed Services, 1971., 12 volumes.
{{refend}}
{{div col end}}

=== Sekundarni izvori ===
{{div col}}
{{Refbegin|30em|indent=yes}}
* {{Cite book|last=Anderson|first=David L.|year=2004.|title=Columbia Guide to the Vietnam War|location=New York|publisher=Columbia University Press|isbn=0-231-11492-3|ref=harv}}
* Angio, Joe. ''Nixon a Presidency Revealed'' (2007.) Televizijski dokumentarac History Channela
* {{Cite book
  |last= Appy  |first= Christian G.  |authorlink= Christian G. Appy  |year= 2006.
  |title= Vietnam: The Definitive Oral History, Told from All Sides
  |location= London  |publisher= Ebury Press
  |isbn= 978-0-091-91011-2  |ref= harv }}
* Baker, Kevin. &quot;Stabbed in the Back! The past and future of a right-wing myth&quot;, ''Harper's Magazine'' (juni 2006.) {{cite web |url = http://www.harpers.org/archive/2006/06/0081080 |title = Stabbed in the back! The past and future of a right-wing myth (Harper's Magazine) |accessdate = 11. 6. 2008. }}
* {{Cite book
  |last= Berman  |first= Larry  |year= 1989.
  |title= Lyndon Johnson's War: The Road to Stalemate in Vietnam
  |location= New York  |publisher= W. W. Norton &amp; Company
  |isbn= 978-0-393-02636-8  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Blaufarb  |first= Douglas S.  |year= 1977.
  |title= The Counterinsurgency Era: U.S. Doctrine and Performance, od 1950. do danas
  |location= New York  |publisher= Free Press
  |isbn= 978-0-029-03700-3  |ref= harv }}
* ———. ''The Counterinsurgency Era'' (1977.) historija uplitanja Kennedyjeve administracije u Južni Vijetnam.
* Brigham, Robert K. ''Battlefield Vietnam: A Brief History'' interaktivna web stranica PBS-a
* {{Cite book|last=Brocheux|first=Pierre |title=Ho Chi Minh: a biography|year=2007.|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85062-9|page=198|ref=harv}}
* Buckley, Kevin. [http://chss.montclair.edu/english/furr/Vietnam/buckley.html &quot;Pacification's Deadly Price&quot;], ''Newsweek'', 19. 6. 1972. &lt;!--accessed 5. 8. 2008.--&gt;
* Buzzanco, Bob. &quot;25 Years After End of Vietnam War: Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam&quot;, ''The Baltimore Sun'' (17. 4. 2000.) {{cite web |url = http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title = 25 Years After End of Vietnam War Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam |accessdate = 11. 6. 2008 |archivedate = 2008-06-05 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |deadurl = yes }}
* {{Cite book
  |last= Carney  |first= Timothy  |year= 1989.
  |chapter= The Unexpected Victory
  |title= ''In Karl D. Jackson, ed.,'' Cambodia, 1975. – 1978.: Rendezvous with Death ''(pp.&amp;nbsp;13–35)''
  |location= Princeton, New Jersey  |publisher= Princeton University Press
  |isbn= 978-0-691-07807-6  |ref= harv }}
* Church, Peter ed. ''A Short History of South-East Asia'' (2006.).
* Cooper, Chester L. ''The Lost Crusade: America in Vietnam'' (1970.) bilješke o događajima iz Washingtona.
* {{Cite book
  |last= Courtwright  |first= David T.  |year=2005
  |title= Sky as Frontier: Adventure, Aviation, and Empire
  |location= College Station, Texas  |publisher= Texas A&amp;M University Press
  |isbn= 978-1-585-44384-0  |ref= harv }}
* {{Cite journal
  |last= Crook  |first= John R.  |year= 2008
  |title= Court of Appeals Affirms Dismissal of Agent Orange Litigation
  |journal= American Journal of International Law  |volume= 102  |number= 3  |pages= 662–664
  |jstor= 20456664  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Demma
  |first= Vincent H.
  |year= 1989
  |chapter= The U.S. Army in Vietnam
  |chapterurl= http://www.history.army.mil/books/AMH/AMH-28.htm
  |title= ''In'' [http://www.history.army.mil/books/AMH/amh-toc.htm American Military History] ''(pp.&amp;nbsp;619. – 694.)''
  |location= Washington, D.C.
  |publisher= US Army Center of Military History
  |ref= harv
  }}
* {{cite book |last=Dennis |first=Peter |author2=et al  |title=The Oxford Companion to Australian Military History |publisher=Oxford University Press Australia &amp; New Zealand |location=Melbourne |year=2008. |edition=Second |isbn=978-0-19-551784-2}}
* {{cite web|ref = harv|last = DoD|date = 6. 11. 1998.|url = http://www.defense.gov/releases/release.aspx?releaseid=1902|title = Name of Technical Sergeant Richard B. Fitzgibbon to be added to the Vietnam Veterans Memorial|publisher = Department of Defense (DoD)|accessdate = 31. 3. 2010.|quote = }}
* Duiker, William J. (1996.). ''The Communist Road to Power in Vietnam''. 
* Duncanson, Dennis J. (1968.). ''Government and Revolution in Vietnam''.
* {{Cite book
  |last= Etcheson  |first= Craig  |year= 2005.
  |title= After the Killing Fields: Lessons from the Cambodian Genocide
  |location= New York  |publisher= Praeger
  |isbn= 978-0-275-98513-4  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Fall  |first= Bernard B.  |authorlink= Bernard B. Fall  |year= 1967.
  |title= The Two Viet-Nams: A Political and Military Analysis  |edition= 2nd
  |location= New York  |publisher= Praeger
  |isbn= 978-0-999-14179-3  |ref= harv }}
* Fincher, Ernest Barksdale, ''The Vietnam War'' (1980.).
* Ford, Harold P. ''CIA and the Vietnam Policymakers: Three Episodes, 1962. – 1968.'' (1998.).
* Gerdes, Louise I. ed. ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' (2005.).
* Gettleman, Marvin E.; Franklin, Jane; Young, Marilyn ''Vietnam and America: A Documented History.'' (1995.).
* Hammond, William. ''Public Affairs: The Military and the Media, 1962–1968'' (1987); ''Public Affairs: The Military and the Media, 1968–1973'' (1995.). Potpuna historija rata američke vojske; puno šire nego što naslov govori.
* {{cite book|last=Healy|first=Gene|title=The Cult of the Presidency: America's Dangerous Devotion to Executive Power|url=http://books.google.com/?id=MRA2jIyejwAC|year=2009.|publisher=Cato Institute|isbn=978-1-933995-19-9|ref=harv}}
* {{Cite book
  |last= Herring  |first= George C.  |year= 2001.
  |title= America's Longest War: The United States and Vietnam, 1950. – 1975.  |edition= 4th
  |location= New York  |publisher= McGraw-Hill
  |isbn= 978-0-072-53618-8  |ref= harv }}
* Hitchens, Christopher. ''The Vietnam Syndrome''.
* {{Cite book
  |last= Holm  |first= Jeanne  |authorlink= Jeanne M. Holm  |year= 1992.
  |title= Women in the Military: An Unfinished Revolution  |edition= Rev.
  |location= Novato, California  |publisher= Presidio Press
  |isbn= 978-0-891-41450-6  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Karnow  |first= Stanley|authorlink = Stanley Karnow  |year= 1997.
  |title= Vietnam: A History |edition= 2nd
  |location= New York  |publisher= Penguin Books
  |isbn= 978-0-140-26547-7  |ref=harv}}
* Khong, Yuen Foong (1992). ''Analogies at War: Korea, Munich, Dien Bien Phu, and the Vietnam Decisions of 1965.'' Princeton University Press. 
* {{Cite book
  |last= Kiernan  |first= Ben  |authorlink= Ben Kiernan  |year= 2008.
  |title= The Pol Pot Regime: Race, Power, and Genocide in Cambodia Under the Khmer Rouge  |edition= 3rd
  |location= New Haven, Connecticut  |publisher= Yale University Press
  |isbn= 978-0-300-14434-5  |ref=harv }}
* {{Cite book  |last1= ———  |first1= &lt;!--N/A--&gt;  |last2= Owen  |first2= Taylor  |title= Bombs over Cambodia  |url= http://www.yale.edu/cgp/Walrus_CambodiaBombing_OCT06.pdf  |journal= [[The Walrus]]  |issue= October 2006  |pages= 62–69  |ref= CITEREFKiernanOwen2006  }}
* {{Cite book
  |last= Kolko  |first= Gabriel  |authorlink= Gabriel Kolko  |year= 1985.
  |title= Anatomy of a War: Vietnam, the United States, and the Modern Historical Experience
  |location= New York  |publisher= Pantheon Books
  |isbn= 978-0-394-74761-3  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |editor-last= Kutler  |editor-first= Stanley I.  |authorlink= Stanley Kutler  |year= 1996.
  |title= Encyclopedia of the Vietnam War
  |location= New York  |publisher= Charles Scribner's Sons
  |isbn= 978-0-132-76932-7  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Lawrence  |first= A. T.  |year= 2009.
  |title = Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant
  |location= Jefferson, North Carolina  |publisher= McFarland
  |isbn= 978-0-786-44517-2  |ref= harv }}
* Lawrence, Mark Atwood (2008). ''The Vietnam War: A Concise International History''. Oxford University Press.
* Leepson, Marc ed. (1999). ''Dictionary of the Vietnam War''. New York: Webster's New World.
* {{Cite book
  |last= Lewy  |first= Guenter  |authorlink= Guenter Lewy  |year= 1978.
  |title= America in Vietnam
  |location= New York  |publisher= Oxford University Press
  |isbn= 978-0-195-02732-7  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Logevall  |first= Fredrik  |authorlink= Fredrik Logevall   |year= 2001.
  |title= The Origins of the Vietnam War
  |location= Harlow  |publisher= Longman
  |isbn= 978-0-582-31918-9  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 2010
  |chapter= The Indochina wars and the Cold War, 1945. – 1975.
  |title= ''In Melvyn P. Leffler and Odd Arne Westad, eds.,'' The Cambridge History of the Cold War, Volume II: Crises and Détente ''(pp.&amp;nbsp;281. – 304.)''
  |location= Cambridge  |publisher= Cambridge University Press
  |isbn= 978-0-521-83720-0  |ref= CITEREFLogevall2010 }}
* {{cite book |last=McGibbon|first=Ian|author2=ed  |title=The Oxford Companion to New Zealand Military History |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |year=2000 |edition= |isbn=0-19-558376-0}}
* {{Cite book|last=McMahon|first=Robert J.|year=1995|title=Major Problems in the History of the Vietnam War: Documents and Essays|ref=harv}}
* {{Cite book
  |author= McNamara, Robert S. sa Jamesom Blightom, Robertom Brighamom, Thomasom Bierstekerom, Herbertom Schandlerom  |year= 1999.
  |title= Argument Without End: In Search of Answers to the Vietnam Tragedy
  |location= New York  |publisher= PublicAffairs
  |isbn= 978-1-891-62087-4  |ref= CITEREFMcNamara1999 }}
* {{Cite book|last=McNeill |first=Ian |title=To Long Tan: The Australian Army and the Vietnam War 1950. – 1966. |publisher=Allen &amp; Unwin |location=St Leonards |year=1993 |isbn=1-86373-282-9|ref=harv}}
* {{Cite book
  |last= Milne  |first= David  |year= 2008.
  |title= America's Rasputin: Walt Rostow and the Vietnam War
  |location= New York  |publisher= Hill &amp; Wang
  |isbn= 978-0-374-10386-6  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Moïse  |first= Edwin E.  |authorlink= Edwin E. Moise  |year= 1996.
  |title= Tonkin Gulf and the Escalation of the Vietnam War
  |location= Chapel Hill, North Carolina  |publisher= University of North Carolina Press
  |isbn= 978-0-807-82300-2  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 2002.
  |title= Historical Dictionary of the Vietnam War
  |location= Lanham, Maryland  |publisher= Scarecrow Press
  |isbn= 978-0-810-84183-3  |ref= CITEREFMoïse2002 }}
* Moss, George D. ''Vietnam'' (4th ed 2002) textbook.
* {{Cite book
  |last= Moyar  |first= Mark  |authorlink= Mark Moyar  |year= 2006.
  |title= Triumph Forsaken: The Vietnam War, 1954–1965
  |location= New York  |publisher= Cambridge University Press
  |isbn= 978-0-521-86911-9  |ref= harv }}
* Major General [[Spurgeon Neel]]. ''Medical Support of the U.S. Army in Vietnam 1965–1970'' (Department of the Army 1991) official medical history
* {{Cite book
  |last= Neale  |first= Jonathan  |year= 2001.
  |title= The American War: Vietnam, 1960. – 1975.
  |location= London  |publisher= Bookmarks
  |isbn= 978-1-898-87667-0  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Nelson  |first= Deborah  |year= 2008.
  |title= The War Behind Me: Vietnam Veterans Confront the Truth about U.S. War Crimes
  |location= Philadelphia, Pennsylvania  |publisher= Basic Books
  |isbn= 978-0-465-00527-7  |ref= harv }}
* Nulty, Bernard.''The Vietnam War'' (1998) New York: Barnes and Noble.
* {{Cite book
  |last= Oberdorfer  |first= Don  |authorlink= Don Oberdorfer  |year= 2001.  |origyear= 1971.
  |title= Tet! The Turning Point in the Vietnam War
  |location= Baltimore, Maryland  |publisher= Johns Hopkins University Press
  |isbn= 978-0-801-86703-3  |ref=harv }}
* {{Cite journal  |last1= Obermeyer  |first1= Ziad  |last2= Murray  |first2= Christopher J. L.  |last3= Gakidou  |first3= Emmanuela  |year= 2008  |title= Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia: analysis of data from the world health survey programme  |url= http://www.bmj.com/content/336/7659/1482  |journal= [[BMJ]]  |volume= 336  |page= 1482  |doi= 10.1136/bmj.a137  |ref= harv  |pmid= 18566045  |issue= 7659  |pmc= 2440905  }}
* {{Cite book
  |last1= Olson  |first1= James S.  |last2= Roberts  |first2= Randy  |year= 2008.
  |title= Where the Domino Fell: America and Vietnam, Where the Domino Fell: America and Vietnam 1945. – 1995.  |edition= 5th
  |location= Malden, Massachusetts  |publisher= Blackwell Publishing
  |isbn= 978-1-405-18222-5  |ref= harv }}
* Palmer, Bruce, Jr. ''The Twenty-Five Year War'' (1984.), vojna historija starijeg američkog generala.
* {{Cite book
  |last= Palmer  |first= Dave R.  |authorlink= Dave Richard Palmer  |year= 1978.
  |title= Summons of Trumpet: U.S.-Vietnam in Perspective
  |location= Novato, California  |publisher= Presidio Press
  |isbn= 978-0-891-41550-3  |ref= harv }}
* {{Cite journal
  |last= Palmer  |first= Michael G.  |year= 2007
  |title= The Case of Agent Orange
  |journal= Contemporary Southeast Asia  |volume= 29  |number= 1  |pages= 172.– 195.
  |jstor= 25798819  |ref= harv |doi=10.1355/cs29-1h}}
* {{Cite book
  |last= Prados  |first= John  |year= 2006.
  |chapter= The Road South: The Ho Chi Minh Trail
  |title= ''In Andew Wiest, ed.,'' Rolling Thunder in a Gentle Land ''(pp.&amp;nbsp;74. – 95.)''
  |location= Oxford  |publisher= Osprey Publishing
  |isbn= 978-1-846-03020-8  |ref= harv }}
* {{Cite journal
  |last= Roberts  |first= Anthea  |year= 2005
  |title= The Agent Orange Case: Vietnam Ass'n for Victims of Agent Orange/Dioxin v. Dow Chemical Co.
  |journal= ASIL Proceedings  |volume= 99  |number= 1  |pages= 380. – 385.
  |jstor= 25660031  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Schandler  |first= Herbert Y.  |year= 2009.
  |title= America in Vietnam: The War That Couldn't Be Won
  |location= Lanham, Maryland  |publisher= Rowman &amp; Littlefield
  |isbn= 978-0-742-56697-2  |ref= harv }}
* Schell, Jonathan. ''The Time of Illusion'' (1976.).
* Schulzinger, Robert D. ''A Time for War: The United States and Vietnam, 1941. – 1975.'' (1997.).
* {{Cite book
  |last= Sheehan  |first= Neil  |authorlink= Neil Sheehan  |year= 1989.
  |title= A Bright Shining Lie: John Paul Vann and America in Vietnam
  |location= New York  |publisher= Vintage
  |isbn= 978-0-679-72414-8  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Sliwinski  |first= Marek  |year= 1995.
  |title= Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique
  |location= Paris  |publisher= L'Harmattan
  |isbn= 978-2-738-43525-5  |ref= harv }}
* Sorley, Lewis, ''A Better War: The Unexamined Victories and Final Tragedy of America's Last Years in Vietnam'' (1999.), temeljena na još uvijek povjerljivim audio zapisima sastanaka američkih zapovjednika u Vijetnamu, ISBN 0-15-601309-6
* Spector, Ronald. ''After Tet: The Bloodiest Year in Vietnam'' (1992.), vrlo široki pregled 1968. godine
* {{Cite book|ref=harv|last=Stanton|first=Shelby L.| title = Vietnam order of battle|edition=2003|year=2003.| publisher = Stackpole Books| isbn= 0-8117-0071-2}}
* {{Cite journal
  |last= Stone  |first= Richard  |year= 2007
  |title= Agent Orange's Bitter Harvest
  |journal= Science  |volume= 315  |pages= 176. – 179.
  |jstor= 20035179  |ref= harv |doi=10.1126/science.315.5809.176}}
* {{Cite book
  |last= Stuart-Fox  |first= Martin  |authorlink= Martin Stuart-Fox  |year= 1997.
  |title= A History of Laos
  |location= Cambridge  |publisher= Cambridge University Press
  |isbn= 978-0-521-59235-2  |ref= harv }}
* Summers, Harry G. [http://books.google.com/?id=-Z4l-ZySVWwC ''On Strategy: A Critical Analysis of the Vietnam War''], Presidio press (1982.), ISBN 0-89141-563-7 (225 stranica)
* {{Cite book
  |last= Thayer  |first= Thomas C.  |year= 1985.
  |title= War Without Fronts: The American Experience in Vietnam
  |location= Boulder, Colorado  |publisher= Westview Press
  |isbn= 978-0-813-37132-0  |ref= harv }}
* Tucker, Spencer. ed. ''Encyclopedia of the Vietnam War'' (1998.) 3 vol. reference set; also one-volume abridgement (2001).
* {{Cite book
  |last= ———  |first= &lt;!--N/A--&gt;  |year= 1999.
  |title= Vietnam
  |location= London  |publisher= UCL Press
  |isbn= 978-1-857-28921-3  |ref= CITEREFTucker1999 }}
*{{ cite book 
  | last = Tucker | first = Spencer 
  | title = The Encyclopedia of the Vietnam War: A Political, Social, and Military History 
  | publisher = ABC-CLIO 
  | origyear = 1998 
  | year = 2011 
  | isbn = 978-1851099603 
  | ref = harv }}
* {{Cite book
  |last= Turner  |first= Robert F.  |year= 1975.
  |title= Vietnamese Communism: Its Origins and Development
  |location= Stanford, California  |publisher= Hoover Institution Press
  |isbn= 978-0-817-96431-3  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |last= Turse  |first= Nick  |authorlink= Nick Turse  |year= 2013.
  |title= Kill Anything That Moves: The Real American War in Vietnam
  |location= New York  |publisher= Metropolitan Books
  |isbn= 978-0-805-08691-1  |ref= harv }}
* {{Cite book
  |author= Vietnam Task Force  |year= 1969.
  |title= [http://www.archives.gov/research/pentagon-papers/ Report of the Office of the Secretary of Defense Vietnam Task Force] ''&lt;nowiki&gt;&lt;/nowiki&gt;&quot;The Pentagon Papers&quot;''
  |location= Washington, D.C.  |publisher= Office of the Secretary of Defense
  |ref= CITEREFVTF1969 }}
* {{Cite book
  |last= Westheider  |first= James E.  |year= 2007.
  |title= The Vietnam War
  |location= Westport, Connecticut  |publisher= Greenwood Press
  |isbn= 978-0-313-33755-0  |ref= harv }}
* {{cite book|last=Willbanks|first=James H.|title=Vietnam War almanac|url=http://books.google.com/?id=X5WWklFB5O4C|year=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7102-9|ref=harv}}
* Witz, James J. ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' (1991.).
* {{cite book |first=Mark |last=Woodruff |title=Unheralded Victory:  The Defeat of The Viet Cong and The North Vietnamese |location=Arlington, Virginia |publisher=Presidio Press |year=2005 |isbn=0-8914-1866-0|ref=harv}}
* {{Cite book
  |last= Young  |first= Marilyn B.  |authorlink= Marilyn B. Young  |year= 1991.
  |title= The Vietnam Wars, 1945–1990
  |location= New York  |publisher= HarperPerennial
  |isbn= 978-0-060-92107-1  |ref= harv }}
* Xiaoming, Zhang. &quot;China's 1979 War With Vietnam: A Reassessment&quot;, ''China Quarterly.'' izdanje br. 184, (decembar 2005.) {{cite web |url = http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&amp;aid=358806 |title = CJO – Abstract – China's 1979 War with Vietnam: A Reassessment |accessdate = 11. 6. 2008 }}
{{Refend}}
{{div col end}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Vietnam War}}
* [http://www.americanethnography.com/article.php?id=63 American Ethnography&amp;nbsp;– On collecting engraved Zippos from the Vietnam War]
* [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/vietnam.htm Documents Relating to American Foreign Policy-Vietnam] primarni izvor američke involviranosti 
* [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552505 Fallout of the War] iz [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives]
* [http://www2.iath.virginia.edu/sixties/HTML_docs/Resources/Glossary/Sixties_Term_Gloss_K_P.html Glossary of Military Terms &amp; Slang from the Vietnam War]
* [http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/VHP&amp;CISOPTR=5558&amp;CISOBOX=1&amp;REC=1 Impressions of Vietnam and descriptions of the daily life of a soldier from the oral history of Elliott Gardner, U.S. Army] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110430050258/http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=%2FVHP&amp;CISOPTR=5558&amp;CISOBOX=1&amp;REC=1 |date=2011-04-30 }}
* [http://www.robertankony.com/publications/vietnam-magazine/ &quot;No Peace in the Valley,&quot; ''Vietnam'' magazine, cover story, Oct. 2008, 26—31.]
* [http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot Stephen H. Warner Southeast Asia Photograph Collection at Gettysburg College] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024150216/http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot |date=2012-10-24 }}
* [http://www.militaryhistoryonline.com/vietnam/vietnamization/default.aspx The Effects of Vietnamization on the Republic of Vietnam's Armed Forces, 1969–1972]
* [http://www.historycommons.org/timeline.jsp?timeline=vietnam Timeline US&amp;nbsp;– Vietnam (1947. – 2001.)]
* [http://www.ibiblio.org/pub/academic/history/marshall/military/vietnam/short.history/chap_28.txt The U.S. Army in Vietnam] službena historija vojske SAD-a
* [http://www.history.com/topics/vietnam-war The Vietnam War] na History Channelu
* [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/pacificaviet/ UC Berkeley Library Social Activism Sound Recording Project: Anti-Vietnam War Protests]
* [http://www.gisearch.com/ Vietnam Casualties database searchable by first name, last name and location]
* [http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html Vietnam War Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117082341/http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html |date=2013-01-17 }} pokriva internetske i objavljene izvore
* [http://www.pbs.org/wgbh/amex/vietnam/timeline/ Vietnam war timeline] sveobuhvatna vremenska crta Vijetnamskog rata
* [http://www.vietnam.ttu.edu/virtualarchive/ Virtual Vietnam Archive]&amp;nbsp;– Sveučilište Texas Tech
* [http://watch.opb.org/video/2285035194/ A Vietnam Diary’s Homecoming] Video kojeg je producirao PBS

{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Vijetnamski rat| ]]
[[Kategorija:1950-e]]
[[Kategorija:1960-e]]
[[Kategorija:1970-e]]
[[Kategorija:Vijetnamski ratovi]]
[[Kategorija:Američki ratovi]]
[[Kategorija:Hladni rat]]
[[Kategorija:Indokineski ratovi]]
[[Kategorija:Moderni ratovi]]
[[Kategorija:Ratovi u Aziji]]</text>
      <sha1>a1ucjvmkkoiko8ievvv5oq0rec88lua</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jehovini svjedoci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4558</id>
    <revision>
      <id>41261786</id>
      <parentid>41221210</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:58:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zapamtime</username>
        <id>16408</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Kritike */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18163" xml:space="preserve">{{Infokutija kršćanska denomninacija
| naziv=Jehovini svjedoci
| slika=
| opis_slike=Zgrada Kule stražari u Warwick
| glavna_klasifikacija=[[Milenarijanizam|milenarijanska]], [[restoracionizam|restoracionistička]]
| orijentacija = kršćanska 
| organizcija = [[Organizacijska struktura Jehovinih svjedoka|hijerarhijska]]
| osnivač = [[Charles Taze Russell]] (osnovao [[Pokret proučavatelja Biblije]])
| datum_osnivanja = 1876: Proučavatelji Biblije&lt;br /&gt;1931: ime ''Jehovini svjedoci''
| mjesto_osnivanja = [[Pennsylvania]] i [[New York (savezna država)|Država New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| matica = [[Pokret proučavatelja Biblije]]
| razdvajanja = v. ''[[Otpadničke grupe Jehovinih svjedoka]]''
| područje = svijet
| kongregacije = 119.712 
| članovi = 8,7 mil.
| fusnote = [https://www.jw.org/sr-latn/biblioteka/knjige/izve%C5%A1taj-za-slu%C5%BEbenu-2019/izve%C5%A1taj-za-2019/ Statistike prema ''Izveštaj za 2019'']
| website = http://www.jw.org
}}
'''Jehovini svedoci''' ili '''Jehovni svjedoci''' su [[milenarizam|milenaristička]] [[restoracionizam (kršćanski primitivizam)|restoracionistička]] [[hrišćanstvo|hrišćanska]] [[hrišćanska denominacija|denominacija]] sa [[nontrinitarijanstvo|nontrinitarijanskim]] uverenjima koja je razlikuju od većine drugih hrišćanskih zajednica.&lt;ref&gt;Sources for descriptors:&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Millenarian'': {{Cite book| last = Beckford | first = James A.| title = The Trumpet of Prophecy: A Sociological Study of Jehovah's Witnesses| publisher = Basil Blackwell | year = 1975 | location = Oxford | pages = 118–119, 151, 200–201| isbn = 0-631-16310-7}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Restorationist'': {{cite journal| author=Stark | last2=Iannaccone| year=1997| first2=Laurence| title=Why Jehovah's Witnesses Grow So Rapidly: A Theoretical Application| journal=Journal of Contemporary Religion| volume=12| issue=2| pages=133–157| doi=10.1080/13537909708580796}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Christian'': {{Cite web |url = http://www.religioustolerance.org/chr_defn.htm| title=Religious Tolerance.org}} {{Cite web|url=http://religions.pewforum.org/reports|title= Statistics on Religion}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Denomination'': {{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/witnesses/ataglance/glance.shtml|title= Jehovah's Witnesses at a Glance}}{{Cite web | url= http://www.thefreedictionary.com/Jehovah's+Witness|title= The American Heritage Dictionary}}{{Cite web|url=http://en.auschwitz.org/m/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=370&amp;Itemid=8|title= Memorial and Museum AUSCHWITZ-BIRKENAU}}&lt;/ref&gt; Prema navodima same organizacije broji preko 8,3 miliona sledbenika aktivno uključenih u [[evangelizacija|evangelizaciju]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|title=Jehovah's Witnesses Official Media Web Site: Our History and Organization: Membership|publisher=Office of Public Information of Jehovah's Witnesses|quote=While other religious groups count their membership by occasional or annual attendance, this figure reflects only those who are actively involved in the public Bible educational work [of Jehovah's Witnesses].|access-date=2012-11-30|archivedate=2012-02-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222033744/http://www.jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|deadurl=yes}}&lt;!-- This quote addresses a common question; please do not remove--&gt;&lt;/ref&gt; preko 12 miliona članova koji redovno dolaze na godišnje konvencije, te preko 20,08 miliona članova koji proslavljaju Memorijal.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Guided by God's Spirit|journal=Awake!|date= 2008 |month = June |page=32| accessdate = 2012-06-16  | url =http://wol.jw.org/en/wol/d/r1/lp-e/102008215}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|title=Statistics at Jehovah's Witnesses official website, 2010}}&lt;/ref&gt; Njima upravlja [[Vladajuće telo Jehovnih svedoka]], koje čine [[Starješina (kršćanstvo)|starešine]] sa sedištem u [[Brooklyn|Bruklinu]], a koje propisuje sve doktrine.&lt;ref name=&quot;Holden 2002 22&quot;&gt;{{Cite book| last = Holden | first = Andrew | title = Jehovah's Witnesses: Portrait of a Contemporary Religious Movement | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 22 | isbn = 0-415-26609-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book| last = Beckford | first = James A.| title = The Trumpet of Prophecy: A Sociological Study of Jehovah's Witnesses| publisher = Basil Blackwell | year = 1975 | location = Oxford | pages = 221| isbn = 0-631-16310-7|quote = Doctrine has always emanated from the Society's elite in Brooklyn and has never emerged from discussion among, or suggestion from, rank-and-file Witnesses.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=The Watchtower|title=Focus on the Goodness of Jehovah's Organization|date = 2006-07-15|page=20|url=http://wol.jw.org/en/wol/d/r1/lp-e/2006525|accessdate = 2012-06-16 }}&lt;/ref&gt; Verovanja Jehovinih svedoka se temelje na njihovom tumačenju [[Biblija|Biblije]]&lt;ref name=&quot;The Columbia Encyclopedia&quot;&gt;{{Cite book|title=The Columbia Encyclopedia|publisher=Columbia University Press|year=2011|chapter=Jehovah's Witnesses|url =  http://www.encyclopedia.com/topic/Jehovahs_Witnesses.aspx#4 |quote = The Witnesses base their teaching on the Bible.|isbn=978-0-7876-5015-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = Chryssides | first = George D.  | title = Exploring New Religions | publisher = Continuum || date = 1999 | location = London | pages = 100  | isbn =0-8264-5959-5 | quote= Predictably, mainstream Christians accuse the New World Translation of inaccuracy, as if their own translations were thoroughly reliable. Jehovah's Witnesses will engage in discussion with others using whatever translation is available. }}&lt;/ref&gt; pri čemu prednost daju sopstvenom prevodu ''[[Novi svet - prevod Svetog pisma]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Alan Rogerson|title=Millions Now Living Will Never Die|publisher=Constable|year=1969|page=70, 123|quote=This was the Witnesses' own translation of the New Testament ... now that the Society has decreed that they should use the New World Translation of the Bible in preference other versions, they are convinced their translation is the best.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tess Van Sommers, ''Religions in Australia'', Rigby, Adelaide, 1966, page 92: &quot;Since 1870, the Watch Tower Society has used more than seventy Bible translations. In 1961 the society released its own complete Bible in modern English, known as ''The New World Translation of the Holy Scriptures''. This is now the preferred translation among English-speaking congregations.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book  | last = Edwards | first = Linda  | title = A Brief Guide to Beliefs | publisher = Westminster John Knox Press | date = 2001 | location = Louisville, Kentucky | pages = 438| isbn = 0-664-22259-5|quote=The Jehovah's Witnesses' interpretation of Christianity and their rejection of orthodoxy influenced them to produce their own translation of the Bible, ''The New World Translation''.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Our Kingdom Ministry'', November 1992, &quot;When we read from our Bible, the householder may comment on the clarity of language used in the New World Translation. Or we may find that the householder shows interest in our message but does not have a Bible. In these cases we may describe the unique features of the Bible we use and the reasons why we prefer it to others.&quot;&lt;/ref&gt; Veruju kako je uništenje sadašnjeg sveta u [[Armagedon]]u skoro, te da je uspostavljanje [[Božje kraljevstvo|Božjeg kraljevstva]] na zemlji jedino rešenje za sve probleme čovečanstva.&lt;ref name=&quot;Britannica Concise Encyclopedia&quot;&gt;{{Cite book|title=Britannica Concise Encyclopedia|publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.|year=2007|chapter=Jehovah's Witness|isbn=978-1-59339-293-2}}&lt;/ref&gt;

Grupa je nastala od [[pokret Proučavatelja Biblije|pokreta Proučavatelja Biblije]]—osnovanog krajem 1870-ih od [[Charles Taze Russell|Čarlsa Tejza Rasela]] kao [[Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania|Društvo Zionove kule stražare]]—a značajne organizacijske i doktrinarne promene su se dogodile pod vodstvom [[Joseph Franklin Rutherford|Džozefa Frenklina Raderforda]].&lt;ref&gt;{{cite journal|title=The Embryonic State of a Religious Sect's Development: The Jehovah's Witnesses|journal=Sociological Yearbook of Religion in Britain|editor=Michael Hill|year=1972|issue=5|pages=11–12|quote=Joseph Franklin Rutherford succeeded to Russell's position as President of Zion's Watch Tower Tract Society, but only at the expense of antagonizing a large proportion of the Watch Towers subscribers. Nevertheless, he persisted in moulding the Society to suit his own programme of activist evangelism under systematic central control, and he succeeded in creating the administrative structure of the present-day sect of Jehovah's Witnesses.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Leo P. Chall|title=Sociological Abstracts|volume=26|issue=1–3|journal=Sociology of Religion|year=1978|page=193|quote=Rutherford, through the Watch Tower Society, succeeded in changing all aspects of the sect from 1919 to 1932 and created Jehovah's Witnesses—a charismatic offshoot of the Bible student community.}}&lt;/ref&gt; Naziv ''Jehovini svedoci''&lt;!--lower case is correct, became capitalized in 1970s--&gt;, temeljen na Izaiji 43:10–12,&lt;ref&gt;{{bibleverse||Isaiah|43:10–12|ASV}}&lt;/ref&gt; je uvedeno godine 1931. kako bi se razlikovali od drugih grupa Proučavatelja Biblije te simbolizovalo raskida sa Raselovim tradicijama.

Jehovini svedoci su najpoznatiji po svom propovedanju od vrata do vrata, distribuciji literature kao što su ''[[Stražarska kula (Jehovini svjedoci)|Stražarska kula]]'' i ''[[Probudite se!]]'', te odbijanju [[vojna služba|vojne službe]] i [[transfuzija krvi]]. Ime ''[[Jahve|Jehova]]'' smatraju nužnim za ispravno ispovedanje vere. Odbacuju [[Trojstvo]], [[Kršćanski kondicionalizam|temeljnu besmrtnost]] [[duša|duše]], i [[Pakao u kršćanskim verovanjima|paklene muke]], koje smatraju vanbiblijskim konceptima. Ne slave [[Božić]], [[Uskrs]], [[rođendan]]e kao i druge praznike i običaje za koje smatraju da su [[paganizam|paganskog]] porekla i kao takvi nespojivi sa hrišćanstvom. Sledbenici svoj skup verovanja često nazivaju &quot;istinom&quot; i za sebe smatraju da su u &quot;u istioni&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book| last = Holden | first = Andrew | title = Jehovah's Witnesses: Portrait of a Contemporary Religious Movement | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 64 | isbn = 0-415-26609-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last = Singelenberg | first = Richard | title = It Separated the Wheat From the Chaff: The 1975 Prophecy and its Impact Among Dutch Jehovah's Witnesses | journal = Sociological Analysis | volume = 50 | issue = Spring 1989 | pages = 23-40, footnote 8 | date = 1989 |quote='The Truth' is Witnesses' jargon, meaning the Society's belief system.}}&lt;/ref&gt; Jehovini svedoci smatraju da je svetovno [[društvo]] moralno izopačeno i pod uticajem [[Satana|Satane]], te ograničavaju kontakte sa ne-Svedocima.

[[Crkvena disciplina|Kongregacijske disciplinske akcije]] uključuju ''[[Jehovini svedoci i kongregacijska disciplina|odčlanjivanje]]'', njihov izraz za formalno isključivanje te [[klonjenje]].&lt;ref&gt;{{cite book | last = Chryssides | first = George D.  | title = Exploring New Religions | publisher = Continuum |  | date = 1999 | location = London | pages = 5  | isbn =0-8264-5959-5 | quote= The Jehovah's Witnesses are well known for their practice of 'disfellowshipping' wayward members. }}&lt;/ref&gt; Kršteni pojedinci koji formalno napuste zajednicu se smatraju &quot;oddruštvenim&quot; te ih se članovi također klone. I &quot;odčlanjeni&quot; i &quot;oddruštveni&quot; pojedinci mogu ponovo postati članovima ako se pokaju.

Stavovi o [[prigovor savesti|prigovoru savesti]] prema vojnoj službi i odbijanje [[pozdrav]]a državnoj [[zastava|zastavi]] su Jehovine svedoke doveli u sukob sa mnogim vladama. Zbog toga su Jehovini svedoci bili metom progona te su njihove aktivnosti ograničavane i zabranjivane u nizu zemalja. Sudski sporovi vezani uz Jehovine svedoke su imali uticaja na zakonodavstva vezana uz [[građanska prava]]. 

== Istorija ==
Početkom 1870-ih godina Čarls Rasel i neki njegovi prijatelji započeli su proučavanje Svetog pisma s obzirom na Hristov povratak. Isto tako, započeli su sa istraživanjem temeljnih učenja Pisma. To je bio početak današnjih aktivnosti Jehovinih svedoka.

Čarls Rasel je rođen 1852. godine u [[Pittsburgh|Pitsburgu]] u Pensilvaniji, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Bavio se trgovinom, ali se ubrzo proučio kao tumač Svetog Pisma. Od mladosti su ga zanimala teološka pitanja. U suštini, on nije prihvatao popularnu praksu da je roditeljska religija i ona prava, već je koristio Bibliju i razabirao učenja koja, po njemu, nemaju temelja u svetom pismu, kao: nauku o paklu, besmrtnost duše, trojednom bogu..., a usvajao one nauke koje, po njemu, imaju čvrst temelj u svetom pismu. Rasel se bavio i pisanjem. (“Biblijske studije“) Godine [[1879]]. pokrenuo je časopis ''[[Stražarska kula (Jehovini svjedoci)|Stražarska kula]] kao vesnik prisustva Hristovog'', koji je uređivao do svoje smrti [[1916]]. godine. Odredo je da propovednička delatnost mora u potpunosti zavisiti od dobrovoljnih priloga i da ne treba vršiti sakupljanje novca. Isto tako, poruka se trebala prenositi putem neplaćenih, dobrovoljnih napora onih koji veruju. On je i sam dao doprinos sredstvima koje je nakupio u svom poslu do tog vremena. Tako je 1884. osnovano Traktatno društvo Sionske stražarske kule kao neprofitna korporacija u Pensilvaniji. Predsednik korporacije trebao se izabirati godišnje. Time je omogućeno pravno sredstvo, nezavisno od života bilo kog pojedinca, za sprovođenje njihovog obrazovanja. Rasel je izabran za prvog predsednika a njegova kancelarija smatrala se tadašnjim glavnim sedištem, centralom. Njegov rad su produžili njegovi saradnici, tako da su se Jehovini svedoci raširili i propagirali svoje učenje na svim kontinentima. To rade na javnim mestima i po privatnim stanovima. I kao temelj za svoj rad pozivaju se na &quot;Gospodinov poziv&quot; u [[Evanđelje po Mateji|Mateju]] 28:19,20, Matej 24:14 i verovanje da ''svi pravi hrišćani trebaju i oponašati Hrista i tako deliti svoju spoznaju o bogu sa bližnjima motivisani ljubavlju''. Inicijativu za ovu sveobuhvatnu delatnost dao je drugi predsednik Udruženja Jozef Raterford. U mnogim zemljama koristili su radio program putem kog su se držali govore.

[[Datoteka:Jehova witnesses in Lvov.jpg||thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju na ulici Lavova u Ukrajini.]]

== Verovanja ==
Jehovini svedoci odbacuju, između ostalih, dogmu o [[Trojstvo|Trojstvu]], jer smatraju da se o njoj ne govori u Svetom Pismu. Oni osporavaju i odbacuju simbole kao što je križ, te praznike i običaje, jer ih smatraju nehrišćanskim, tj. smatraju da imaju mnogobožačko i pagansko poreklo.

== Demografija ==
[[Datoteka:Kingdom Hall of Jehovah's Witnesses in Karlsruhein Baden-Württemberg.jpg|thumb|250px|left|Dvorana Kraljevstva u [[Karlsruhe]] u Nemačkoj]]
Nakon skromnih početaka kada je bilo svega nekoliko pristalica novih saznanja, do danas je Zajednica Jehovinih svedoka postala prava međunarodna organizacija sa oko 8,7 miliona članova u preko 240 zemalja širom sveta. Osim toga, vode preko 9,6 miliona besplatnih kućnih biblijskih studija sa zainteresovanim osobama koje za relativno kratko vreme usvajaju biblijsko spoznanje i u većini slučajeva postaju i sami Jehovini svedoci, pa samim tim i propovednici.&lt;ref&gt;Statistike prema ''Izveštaj za 2019''&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
'''Strazari Bozjeg naroda'''

Jehovini svedoci ne mogu da mirno cute i podnose lazi danasnjeg takozvanog Hriscanstva koje odobrava ratove i zverstva,kao i kriminal svake vrste,polni nemoral ,idolopoklonstvo i tako redom...

Oni su odvano objavili da se vremena neznabozaca o kojima je govorio i sam Isus ,ispunjavaju 1914 godine stim sto su ocekivali da ce tada doci kraj ovog sveta ,ali kao sto rece Isus u svom prorocanstvu u Mateju 24 to je bio tek pocetak.

I sada bi trebalo dati znak za uzbunu,da se razdrmaju svi koji su pozaspali i uljuljkani u slatkorecive lazi ovog sveta kako toga nece biti itd... Ko je ikada bio u vojsci cuo je da postoji nekoliko tipova uzbuna..Par uzbuna u zadnjih 100+ godina je suvise malo da bi se neko tolko mnogo okrivilo. Da je do ovog sveta on nikada ne bi ni objavio bilo kakvu uzbunu ,kao sto rece Isus ,jer ce se desiti isto kao i u vreme potopa,,,ma koga briga za Isusovo prorocanstvo o velikoj nevolji koja nam sledi ,kad imate slatkorecive osobe koje govore da se to nikada nece desiti...

Jehovini svedoci su više puta objavili pogrešna predskazanja. Vodeće telo kaže da Jehovini svedoci ne mogu biti smatrani nadahnutim prorocima, i obično objašnjavaju svoja, nekad pogrešna očekivanja time da se ispravno znanje postepeno množi, i da će se i ubuduće množiti (Pr. 4, 18). Takođe kažu da se pravi Božji narod pre svega prepoznaje po ljubavi (Jovan 13, 35) Nekada su verovali da će Harmagedon doći 1914. ali danas veruju da ne znaju kad će doći, mada biblijska proročanstva ukazuju na to da živimo u poslednjim danima (Matej 24, 42).

Jehovini svedoci tvrde da nisu [[sekta]] jer nisu otcepljeni deo neke konfesije, crkve, verske zajednice ili drugog oblika verske organizacije, već potiču iz raznih religija i verskih društava širom sveta. Mnogi Svedoci su bivši pripadnici crkava, sekti, plemenskih religija itd., a mnogi od njih bili su ateisti pre nego što su prihvatili biblijska učenja. Isto tako, tvrde da nisu ni [[kult]], jer nemaju ljudskog vođu, nego se, kako navode, trude slediti primer Isusa Hrista kako u govoru i ponašanju, tako i u javnom delu propovedanja i stvaranja učenika (što je upravo često predmet kritika mnogih crkava).

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
* [http://www.jw.org/sr-latn/ Jehovini svedoci] 
* [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/26657-da-li-gospodin-amfilohije-ozbiljno-prijeti-ratom-ili-se-ali.html Mitropolija Amfilohija Radovića progoni Jehovine svjedoke]

{{Commonscat|Jehovah's Witnesses}}

[[Kategorija:Jehovini svjedoci| ]]
[[Kategorija:Religijske tradicije i pokreti]]</text>
      <sha1>ehm5dfxpj8xoy4ipqyii4ujh9d5778o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261787</id>
      <parentid>41261786</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T13:09:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zapamtime</username>
        <id>16408</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18783" xml:space="preserve">{{Infokutija kršćanska denomninacija
| naziv=Jehovini svjedoci
| slika=
| opis_slike=Zgrada Kule stražari u Warwick
| glavna_klasifikacija=[[Milenarijanizam|milenarijanska]], [[restoracionizam|restoracionistička]]
| orijentacija = kršćanska 
| organizcija = [[Organizacijska struktura Jehovinih svjedoka|hijerarhijska]]
| osnivač = [[Charles Taze Russell]] (osnovao [[Pokret proučavatelja Biblije]])
| datum_osnivanja = 1876: Proučavatelji Biblije&lt;br /&gt;1931: ime ''Jehovini svjedoci''
| mjesto_osnivanja = [[Pennsylvania]] i [[New York (savezna država)|Država New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| matica = [[Pokret proučavatelja Biblije]]
| razdvajanja = v. ''[[Otpadničke grupe Jehovinih svjedoka]]''
| područje = svijet
| kongregacije = 119.712 
| članovi = 8,7 mil.
| fusnote = [https://www.jw.org/sr-latn/biblioteka/knjige/izve%C5%A1taj-za-slu%C5%BEbenu-2019/izve%C5%A1taj-za-2019/ Statistike prema ''Izveštaj za 2019'']
| website = http://www.jw.org
}}
'''Jehovini svedoci''' ili '''Jehovni svjedoci''' su [[hrišćanstvo|hrišćanska]] [[hrišćanska denominacija|denominacija]] sa javnim raotkrivanjem lazi a pre svih vracanje u Biblije imena jevrejskog Boga, Jehove ,koje je vraceno na svih 7000 mesta odakle su ga zlikovci izbacili.Cudo da nisu izbacili i imena ostalih biblijskih bogova kao sto su Dagon,Marduk,Baal itd...i naravno razlikuju se od svih takozvanih hriscanskih verskih denominacija.Nakon sto je vraceno ime jevrejskog Boga Jehova,sledilo je razotkrivanje ostalih laznih nauka,

-Trojstvo, Jehova Bog je JEDAN prema 5.Moj 6:4

-Nauka o besmrtnosti duse i duha

-Nauka o raju i paklu

-Nauka o idolopoklonstvu i krstu nebiblijske

-Praznici bozic,uskrs,slave i preslave su takodje nehriscanske

-Razni obicaji,ratovi,kriminal,nemoral pokazuju ko jeste a ko nema ni slovo H od Hriscanstva

-Stvaranje nije bilo za 6 doslovnih dana od 24 sata  i mnogo drugih dogadjaja i verovanja,sve argumentovano.

&lt;ref&gt;Sources for descriptors:&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Millenarian'': {{Cite book| last = Beckford | first = James A.| title = The Trumpet of Prophecy: A Sociological Study of Jehovah's Witnesses| publisher = Basil Blackwell | year = 1975 | location = Oxford | pages = 118–119, 151, 200–201| isbn = 0-631-16310-7}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Restorationist'': {{cite journal| author=Stark | last2=Iannaccone| year=1997| first2=Laurence| title=Why Jehovah's Witnesses Grow So Rapidly: A Theoretical Application| journal=Journal of Contemporary Religion| volume=12| issue=2| pages=133–157| doi=10.1080/13537909708580796}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Christian'': {{Cite web |url = http://www.religioustolerance.org/chr_defn.htm| title=Religious Tolerance.org}} {{Cite web|url=http://religions.pewforum.org/reports|title= Statistics on Religion}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Denomination'': {{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/witnesses/ataglance/glance.shtml|title= Jehovah's Witnesses at a Glance}}{{Cite web | url= http://www.thefreedictionary.com/Jehovah's+Witness|title= The American Heritage Dictionary}}{{Cite web|url=http://en.auschwitz.org/m/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=370&amp;Itemid=8|title= Memorial and Museum AUSCHWITZ-BIRKENAU}}&lt;/ref&gt; Prema navodima same organizacije broji preko 8,3 miliona sledbenika aktivno uključenih u [[evangelizacija|evangelizaciju]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|title=Jehovah's Witnesses Official Media Web Site: Our History and Organization: Membership|publisher=Office of Public Information of Jehovah's Witnesses|quote=While other religious groups count their membership by occasional or annual attendance, this figure reflects only those who are actively involved in the public Bible educational work [of Jehovah's Witnesses].|access-date=2012-11-30|archivedate=2012-02-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222033744/http://www.jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|deadurl=yes}}&lt;!-- This quote addresses a common question; please do not remove--&gt;&lt;/ref&gt; preko 12 miliona članova koji redovno dolaze na godišnje konvencije, te preko 20,08 miliona članova koji proslavljaju Memorijal.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Guided by God's Spirit|journal=Awake!|date= 2008 |month = June |page=32| accessdate = 2012-06-16  | url =http://wol.jw.org/en/wol/d/r1/lp-e/102008215}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|title=Statistics at Jehovah's Witnesses official website, 2010}}&lt;/ref&gt; Njima upravlja [[Vladajuće telo Jehovnih svedoka]], koje čine [[Starješina (kršćanstvo)|starešine]] sa sedištem u [[Brooklyn|Bruklinu]], a koje propisuje sve doktrine.&lt;ref name=&quot;Holden 2002 22&quot;&gt;{{Cite book| last = Holden | first = Andrew | title = Jehovah's Witnesses: Portrait of a Contemporary Religious Movement | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 22 | isbn = 0-415-26609-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book| last = Beckford | first = James A.| title = The Trumpet of Prophecy: A Sociological Study of Jehovah's Witnesses| publisher = Basil Blackwell | year = 1975 | location = Oxford | pages = 221| isbn = 0-631-16310-7|quote = Doctrine has always emanated from the Society's elite in Brooklyn and has never emerged from discussion among, or suggestion from, rank-and-file Witnesses.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=The Watchtower|title=Focus on the Goodness of Jehovah's Organization|date = 2006-07-15|page=20|url=http://wol.jw.org/en/wol/d/r1/lp-e/2006525|accessdate = 2012-06-16 }}&lt;/ref&gt; Verovanja Jehovinih svedoka se temelje na njihovom tumačenju [[Biblija|Biblije]]&lt;ref name=&quot;The Columbia Encyclopedia&quot;&gt;{{Cite book|title=The Columbia Encyclopedia|publisher=Columbia University Press|year=2011|chapter=Jehovah's Witnesses|url =  http://www.encyclopedia.com/topic/Jehovahs_Witnesses.aspx#4 |quote = The Witnesses base their teaching on the Bible.|isbn=978-0-7876-5015-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = Chryssides | first = George D.  | title = Exploring New Religions | publisher = Continuum || date = 1999 | location = London | pages = 100  | isbn =0-8264-5959-5 | quote= Predictably, mainstream Christians accuse the New World Translation of inaccuracy, as if their own translations were thoroughly reliable. Jehovah's Witnesses will engage in discussion with others using whatever translation is available. }}&lt;/ref&gt; pri čemu prednost daju sopstvenom prevodu ''[[Novi svet - prevod Svetog pisma]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Alan Rogerson|title=Millions Now Living Will Never Die|publisher=Constable|year=1969|page=70, 123|quote=This was the Witnesses' own translation of the New Testament ... now that the Society has decreed that they should use the New World Translation of the Bible in preference other versions, they are convinced their translation is the best.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tess Van Sommers, ''Religions in Australia'', Rigby, Adelaide, 1966, page 92: &quot;Since 1870, the Watch Tower Society has used more than seventy Bible translations. In 1961 the society released its own complete Bible in modern English, known as ''The New World Translation of the Holy Scriptures''. This is now the preferred translation among English-speaking congregations.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book  | last = Edwards | first = Linda  | title = A Brief Guide to Beliefs | publisher = Westminster John Knox Press | date = 2001 | location = Louisville, Kentucky | pages = 438| isbn = 0-664-22259-5|quote=The Jehovah's Witnesses' interpretation of Christianity and their rejection of orthodoxy influenced them to produce their own translation of the Bible, ''The New World Translation''.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Our Kingdom Ministry'', November 1992, &quot;When we read from our Bible, the householder may comment on the clarity of language used in the New World Translation. Or we may find that the householder shows interest in our message but does not have a Bible. In these cases we may describe the unique features of the Bible we use and the reasons why we prefer it to others.&quot;&lt;/ref&gt; Veruju kako je uništenje sadašnjeg sveta u [[Armagedon]]u skoro, te da je uspostavljanje [[Božje kraljevstvo|Božjeg kraljevstva]] na zemlji jedino rešenje za sve probleme čovečanstva.&lt;ref name=&quot;Britannica Concise Encyclopedia&quot;&gt;{{Cite book|title=Britannica Concise Encyclopedia|publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.|year=2007|chapter=Jehovah's Witness|isbn=978-1-59339-293-2}}&lt;/ref&gt;

Grupa je nastala od [[pokret Proučavatelja Biblije|pokreta Proučavatelja Biblije]]—osnovanog krajem 1870-ih od [[Charles Taze Russell|Čarlsa Tejza Rasela]] kao [[Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania|Društvo Zionove kule stražare]]—a značajne organizacijske i doktrinarne promene su se dogodile pod vodstvom [[Joseph Franklin Rutherford|Džozefa Frenklina Raderforda]].&lt;ref&gt;{{cite journal|title=The Embryonic State of a Religious Sect's Development: The Jehovah's Witnesses|journal=Sociological Yearbook of Religion in Britain|editor=Michael Hill|year=1972|issue=5|pages=11–12|quote=Joseph Franklin Rutherford succeeded to Russell's position as President of Zion's Watch Tower Tract Society, but only at the expense of antagonizing a large proportion of the Watch Towers subscribers. Nevertheless, he persisted in moulding the Society to suit his own programme of activist evangelism under systematic central control, and he succeeded in creating the administrative structure of the present-day sect of Jehovah's Witnesses.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Leo P. Chall|title=Sociological Abstracts|volume=26|issue=1–3|journal=Sociology of Religion|year=1978|page=193|quote=Rutherford, through the Watch Tower Society, succeeded in changing all aspects of the sect from 1919 to 1932 and created Jehovah's Witnesses—a charismatic offshoot of the Bible student community.}}&lt;/ref&gt; Naziv ''Jehovini svedoci''&lt;!--lower case is correct, became capitalized in 1970s--&gt;, temeljen na Izaiji 43:10–12,&lt;ref&gt;{{bibleverse||Isaiah|43:10–12|ASV}}&lt;/ref&gt; je uvedeno godine 1931. kako bi se razlikovali od drugih grupa Proučavatelja Biblije te simbolizovalo raskida sa Raselovim tradicijama.

Jehovini svedoci su najpoznatiji po svom propovedanju od vrata do vrata, distribuciji literature kao što su ''[[Stražarska kula (Jehovini svjedoci)|Stražarska kula]]'' i ''[[Probudite se!]]'', te odbijanju [[vojna služba|vojne službe]] i [[transfuzija krvi]]. Ime ''[[Jahve|Jehova]]'' smatraju nužnim za ispravno ispovedanje vere. Odbacuju [[Trojstvo]], [[Kršćanski kondicionalizam|temeljnu besmrtnost]] [[duša|duše]], i [[Pakao u kršćanskim verovanjima|paklene muke]], koje smatraju vanbiblijskim konceptima. Ne slave [[Božić]], [[Uskrs]], [[rođendan]]e kao i druge praznike i običaje za koje smatraju da su [[paganizam|paganskog]] porekla i kao takvi nespojivi sa hrišćanstvom. Sledbenici svoj skup verovanja često nazivaju &quot;istinom&quot; i za sebe smatraju da su u &quot;u istioni&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book| last = Holden | first = Andrew | title = Jehovah's Witnesses: Portrait of a Contemporary Religious Movement | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 64 | isbn = 0-415-26609-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last = Singelenberg | first = Richard | title = It Separated the Wheat From the Chaff: The 1975 Prophecy and its Impact Among Dutch Jehovah's Witnesses | journal = Sociological Analysis | volume = 50 | issue = Spring 1989 | pages = 23-40, footnote 8 | date = 1989 |quote='The Truth' is Witnesses' jargon, meaning the Society's belief system.}}&lt;/ref&gt; Jehovini svedoci smatraju da je svetovno [[društvo]] moralno izopačeno i pod uticajem [[Satana|Satane]], te ograničavaju kontakte sa ne-Svedocima.

[[Crkvena disciplina|Kongregacijske disciplinske akcije]] uključuju ''[[Jehovini svedoci i kongregacijska disciplina|odčlanjivanje]]'', njihov izraz za formalno isključivanje te [[klonjenje]].&lt;ref&gt;{{cite book | last = Chryssides | first = George D.  | title = Exploring New Religions | publisher = Continuum |  | date = 1999 | location = London | pages = 5  | isbn =0-8264-5959-5 | quote= The Jehovah's Witnesses are well known for their practice of 'disfellowshipping' wayward members. }}&lt;/ref&gt; Kršteni pojedinci koji formalno napuste zajednicu se smatraju &quot;oddruštvenim&quot; te ih se članovi također klone. I &quot;odčlanjeni&quot; i &quot;oddruštveni&quot; pojedinci mogu ponovo postati članovima ako se pokaju.

Stavovi o [[prigovor savesti|prigovoru savesti]] prema vojnoj službi i odbijanje [[pozdrav]]a državnoj [[zastava|zastavi]] su Jehovine svedoke doveli u sukob sa mnogim vladama. Zbog toga su Jehovini svedoci bili metom progona te su njihove aktivnosti ograničavane i zabranjivane u nizu zemalja. Sudski sporovi vezani uz Jehovine svedoke su imali uticaja na zakonodavstva vezana uz [[građanska prava]]. 

== Istorija ==
Početkom 1870-ih godina Čarls Rasel i neki njegovi prijatelji započeli su proučavanje Svetog pisma s obzirom na Hristov povratak. Isto tako, započeli su sa istraživanjem temeljnih učenja Pisma. To je bio početak današnjih aktivnosti Jehovinih svedoka.

Čarls Rasel je rođen 1852. godine u [[Pittsburgh|Pitsburgu]] u Pensilvaniji, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Bavio se trgovinom, ali se ubrzo proučio kao tumač Svetog Pisma. Od mladosti su ga zanimala teološka pitanja. U suštini, on nije prihvatao popularnu praksu da je roditeljska religija i ona prava, već je koristio Bibliju i razabirao učenja koja, po njemu, nemaju temelja u svetom pismu, kao: nauku o paklu, besmrtnost duše, trojednom bogu..., a usvajao one nauke koje, po njemu, imaju čvrst temelj u svetom pismu. Rasel se bavio i pisanjem. (“Biblijske studije“) Godine [[1879]]. pokrenuo je časopis ''[[Stražarska kula (Jehovini svjedoci)|Stražarska kula]] kao vesnik prisustva Hristovog'', koji je uređivao do svoje smrti [[1916]]. godine. Odredo je da propovednička delatnost mora u potpunosti zavisiti od dobrovoljnih priloga i da ne treba vršiti sakupljanje novca. Isto tako, poruka se trebala prenositi putem neplaćenih, dobrovoljnih napora onih koji veruju. On je i sam dao doprinos sredstvima koje je nakupio u svom poslu do tog vremena. Tako je 1884. osnovano Traktatno društvo Sionske stražarske kule kao neprofitna korporacija u Pensilvaniji. Predsednik korporacije trebao se izabirati godišnje. Time je omogućeno pravno sredstvo, nezavisno od života bilo kog pojedinca, za sprovođenje njihovog obrazovanja. Rasel je izabran za prvog predsednika a njegova kancelarija smatrala se tadašnjim glavnim sedištem, centralom. Njegov rad su produžili njegovi saradnici, tako da su se Jehovini svedoci raširili i propagirali svoje učenje na svim kontinentima. To rade na javnim mestima i po privatnim stanovima. I kao temelj za svoj rad pozivaju se na &quot;Gospodinov poziv&quot; u [[Evanđelje po Mateji|Mateju]] 28:19,20, Matej 24:14 i verovanje da ''svi pravi hrišćani trebaju i oponašati Hrista i tako deliti svoju spoznaju o bogu sa bližnjima motivisani ljubavlju''. Inicijativu za ovu sveobuhvatnu delatnost dao je drugi predsednik Udruženja Jozef Raterford. U mnogim zemljama koristili su radio program putem kog su se držali govore.

[[Datoteka:Jehova witnesses in Lvov.jpg||thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju na ulici Lavova u Ukrajini.]]

== Verovanja ==
Jehovini svedoci odbacuju, između ostalih, dogmu o [[Trojstvo|Trojstvu]], jer smatraju da se o njoj ne govori u Svetom Pismu. Oni osporavaju i odbacuju simbole kao što je križ, te praznike i običaje, jer ih smatraju nehrišćanskim, tj. smatraju da imaju mnogobožačko i pagansko poreklo.

== Demografija ==
[[Datoteka:Kingdom Hall of Jehovah's Witnesses in Karlsruhein Baden-Württemberg.jpg|thumb|250px|left|Dvorana Kraljevstva u [[Karlsruhe]] u Nemačkoj]]
Nakon skromnih početaka kada je bilo svega nekoliko pristalica novih saznanja, do danas je Zajednica Jehovinih svedoka postala prava međunarodna organizacija sa oko 8,7 miliona članova u preko 240 zemalja širom sveta. Osim toga, vode preko 9,6 miliona besplatnih kućnih biblijskih studija sa zainteresovanim osobama koje za relativno kratko vreme usvajaju biblijsko spoznanje i u većini slučajeva postaju i sami Jehovini svedoci, pa samim tim i propovednici.&lt;ref&gt;Statistike prema ''Izveštaj za 2019''&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
'''Strazari Bozjeg naroda'''

Jehovini svedoci ne mogu da mirno cute i podnose lazi danasnjeg takozvanog Hriscanstva koje odobrava ratove i zverstva,kao i kriminal svake vrste,polni nemoral ,idolopoklonstvo i tako redom...

Oni su odvano objavili da se vremena neznabozaca o kojima je govorio i sam Isus ,ispunjavaju 1914 godine stim sto su ocekivali da ce tada doci kraj ovog sveta ,ali kao sto rece Isus u svom prorocanstvu u Mateju 24 to je bio tek pocetak.

I sada bi trebalo dati znak za uzbunu,da se razdrmaju svi koji su pozaspali i uljuljkani u slatkorecive lazi ovog sveta kako toga nece biti itd... Ko je ikada bio u vojsci cuo je da postoji nekoliko tipova uzbuna..Par uzbuna u zadnjih 100+ godina je suvise malo da bi se neko tolko mnogo okrivilo. Da je do ovog sveta on nikada ne bi ni objavio bilo kakvu uzbunu ,kao sto rece Isus ,jer ce se desiti isto kao i u vreme potopa,,,ma koga briga za Isusovo prorocanstvo o velikoj nevolji koja nam sledi ,kad imate slatkorecive osobe koje govore da se to nikada nece desiti...

Jehovini svedoci su više puta objavili pogrešna predskazanja. Vodeće telo kaže da Jehovini svedoci ne mogu biti smatrani nadahnutim prorocima, i obično objašnjavaju svoja, nekad pogrešna očekivanja time da se ispravno znanje postepeno množi, i da će se i ubuduće množiti (Pr. 4, 18). Takođe kažu da se pravi Božji narod pre svega prepoznaje po ljubavi (Jovan 13, 35) Nekada su verovali da će Harmagedon doći 1914. ali danas veruju da ne znaju kad će doći, mada biblijska proročanstva ukazuju na to da živimo u poslednjim danima (Matej 24, 42).

Jehovini svedoci tvrde da nisu [[sekta]] jer nisu otcepljeni deo neke konfesije, crkve, verske zajednice ili drugog oblika verske organizacije, već potiču iz raznih religija i verskih društava širom sveta. Mnogi Svedoci su bivši pripadnici crkava, sekti, plemenskih religija itd., a mnogi od njih bili su ateisti pre nego što su prihvatili biblijska učenja. Isto tako, tvrde da nisu ni [[kult]], jer nemaju ljudskog vođu, nego se, kako navode, trude slediti primer Isusa Hrista kako u govoru i ponašanju, tako i u javnom delu propovedanja i stvaranja učenika (što je upravo često predmet kritika mnogih crkava).

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
* [http://www.jw.org/sr-latn/ Jehovini svedoci] 
* [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/26657-da-li-gospodin-amfilohije-ozbiljno-prijeti-ratom-ili-se-ali.html Mitropolija Amfilohija Radovića progoni Jehovine svjedoke]

{{Commonscat|Jehovah's Witnesses}}

[[Kategorija:Jehovini svjedoci| ]]
[[Kategorija:Religijske tradicije i pokreti]]</text>
      <sha1>kz9kxuyh897ji3gr09i5ktsel1l8sdg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261803</id>
      <parentid>41261787</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T17:29:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>budalaštine</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17128" xml:space="preserve">{{Infokutija kršćanska denomninacija
| naziv=Jehovini svjedoci
| slika=
| opis_slike=Zgrada Kule stražari u Warwick
| glavna_klasifikacija=[[Milenarijanizam|milenarijanska]], [[restoracionizam|restoracionistička]]
| orijentacija = kršćanska 
| organizcija = [[Organizacijska struktura Jehovinih svjedoka|hijerarhijska]]
| osnivač = [[Charles Taze Russell]] (osnovao [[Pokret proučavatelja Biblije]])
| datum_osnivanja = 1876: Proučavatelji Biblije&lt;br /&gt;1931: ime ''Jehovini svjedoci''
| mjesto_osnivanja = [[Pennsylvania]] i [[New York (savezna država)|Država New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| matica = [[Pokret proučavatelja Biblije]]
| razdvajanja = v. ''[[Otpadničke grupe Jehovinih svjedoka]]''
| područje = svijet
| kongregacije = 119.712 
| članovi = 8,7 mil.
| fusnote = [https://www.jw.org/sr-latn/biblioteka/knjige/izve%C5%A1taj-za-slu%C5%BEbenu-2019/izve%C5%A1taj-za-2019/ Statistike prema ''Izveštaj za 2019'']
| website = http://www.jw.org
}}
'''Jehovini svedoci''' ili '''Jehovni svjedoci''' su [[milenarizam|milenaristička]] [[restoracionizam (kršćanski primitivizam)|restoracionistička]] [[hrišćanstvo|hrišćanska]] [[hrišćanska denominacija|denominacija]] sa [[nontrinitarijanstvo|nontrinitarijanskim]] uverenjima koja je razlikuju od većine drugih hrišćanskih zajednica.&lt;ref&gt;Sources for descriptors:&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Millenarian'': {{Cite book| last = Beckford | first = James A.| title = The Trumpet of Prophecy: A Sociological Study of Jehovah's Witnesses| publisher = Basil Blackwell | year = 1975 | location = Oxford | pages = 118–119, 151, 200–201| isbn = 0-631-16310-7}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Restorationist'': {{cite journal| author=Stark | last2=Iannaccone| year=1997| first2=Laurence| title=Why Jehovah's Witnesses Grow So Rapidly: A Theoretical Application| journal=Journal of Contemporary Religion| volume=12| issue=2| pages=133–157| doi=10.1080/13537909708580796}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Christian'': {{Cite web |url = http://www.religioustolerance.org/chr_defn.htm| title=Religious Tolerance.org}} {{Cite web|url=http://religions.pewforum.org/reports|title= Statistics on Religion}}&lt;br /&gt;•&amp;nbsp;''Denomination'': {{Cite web|url=http://www.bbc.co.uk/religion/religions/witnesses/ataglance/glance.shtml|title= Jehovah's Witnesses at a Glance}}{{Cite web | url= http://www.thefreedictionary.com/Jehovah's+Witness|title= The American Heritage Dictionary}}{{Cite web|url=http://en.auschwitz.org/m/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=370&amp;Itemid=8|title= Memorial and Museum AUSCHWITZ-BIRKENAU}}&lt;/ref&gt; Prema navodima same organizacije broji preko 8,3 miliona sledbenika aktivno uključenih u [[evangelizacija|evangelizaciju]],&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|title=Jehovah's Witnesses Official Media Web Site: Our History and Organization: Membership|publisher=Office of Public Information of Jehovah's Witnesses|quote=While other religious groups count their membership by occasional or annual attendance, this figure reflects only those who are actively involved in the public Bible educational work [of Jehovah's Witnesses].|access-date=2012-11-30|archivedate=2012-02-22|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120222033744/http://www.jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|deadurl=yes}}&lt;!-- This quote addresses a common question; please do not remove--&gt;&lt;/ref&gt; preko 12 miliona članova koji redovno dolaze na godišnje konvencije, te preko 20,08 miliona članova koji proslavljaju Memorijal.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Guided by God's Spirit|journal=Awake!|date= 2008 |month = June |page=32| accessdate = 2012-06-16  | url =http://wol.jw.org/en/wol/d/r1/lp-e/102008215}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.jw-media.org/aboutjw/article41.htm#membership|title=Statistics at Jehovah's Witnesses official website, 2010}}&lt;/ref&gt; Njima upravlja [[Vladajuće telo Jehovnih svedoka]], koje čine [[Starješina (kršćanstvo)|starešine]] sa sedištem u [[Brooklyn|Bruklinu]], a koje propisuje sve doktrine.&lt;ref name=&quot;Holden 2002 22&quot;&gt;{{Cite book| last = Holden | first = Andrew | title = Jehovah's Witnesses: Portrait of a Contemporary Religious Movement | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 22 | isbn = 0-415-26609-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book| last = Beckford | first = James A.| title = The Trumpet of Prophecy: A Sociological Study of Jehovah's Witnesses| publisher = Basil Blackwell | year = 1975 | location = Oxford | pages = 221| isbn = 0-631-16310-7|quote = Doctrine has always emanated from the Society's elite in Brooklyn and has never emerged from discussion among, or suggestion from, rank-and-file Witnesses.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=The Watchtower|title=Focus on the Goodness of Jehovah's Organization|date = 2006-07-15|page=20|url=http://wol.jw.org/en/wol/d/r1/lp-e/2006525|accessdate = 2012-06-16 }}&lt;/ref&gt; Verovanja Jehovinih svedoka se temelje na njihovom tumačenju [[Biblija|Biblije]]&lt;ref name=&quot;The Columbia Encyclopedia&quot;&gt;{{Cite book|title=The Columbia Encyclopedia|publisher=Columbia University Press|year=2011|chapter=Jehovah's Witnesses|url =  http://www.encyclopedia.com/topic/Jehovahs_Witnesses.aspx#4 |quote = The Witnesses base their teaching on the Bible.|isbn=978-0-7876-5015-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | last = Chryssides | first = George D.  | title = Exploring New Religions | publisher = Continuum || date = 1999 | location = London | pages = 100  | isbn =0-8264-5959-5 | quote= Predictably, mainstream Christians accuse the New World Translation of inaccuracy, as if their own translations were thoroughly reliable. Jehovah's Witnesses will engage in discussion with others using whatever translation is available. }}&lt;/ref&gt; pri čemu prednost daju sopstvenom prevodu ''[[Novi svet - prevod Svetog pisma]]''.&lt;ref&gt;{{cite book|author=Alan Rogerson|title=Millions Now Living Will Never Die|publisher=Constable|year=1969|page=70, 123|quote=This was the Witnesses' own translation of the New Testament ... now that the Society has decreed that they should use the New World Translation of the Bible in preference other versions, they are convinced their translation is the best.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tess Van Sommers, ''Religions in Australia'', Rigby, Adelaide, 1966, page 92: &quot;Since 1870, the Watch Tower Society has used more than seventy Bible translations. In 1961 the society released its own complete Bible in modern English, known as ''The New World Translation of the Holy Scriptures''. This is now the preferred translation among English-speaking congregations.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book  | last = Edwards | first = Linda  | title = A Brief Guide to Beliefs | publisher = Westminster John Knox Press | date = 2001 | location = Louisville, Kentucky | pages = 438| isbn = 0-664-22259-5|quote=The Jehovah's Witnesses' interpretation of Christianity and their rejection of orthodoxy influenced them to produce their own translation of the Bible, ''The New World Translation''.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Our Kingdom Ministry'', November 1992, &quot;When we read from our Bible, the householder may comment on the clarity of language used in the New World Translation. Or we may find that the householder shows interest in our message but does not have a Bible. In these cases we may describe the unique features of the Bible we use and the reasons why we prefer it to others.&quot;&lt;/ref&gt; Veruju kako je uništenje sadašnjeg sveta u [[Armagedon]]u skoro, te da je uspostavljanje [[Božje kraljevstvo|Božjeg kraljevstva]] na zemlji jedino rešenje za sve probleme čovečanstva.&lt;ref name=&quot;Britannica Concise Encyclopedia&quot;&gt;{{Cite book|title=Britannica Concise Encyclopedia|publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.|year=2007|chapter=Jehovah's Witness|isbn=978-1-59339-293-2}}&lt;/ref&gt;

Grupa je nastala od [[pokret Proučavatelja Biblije|pokreta Proučavatelja Biblije]]—osnovanog krajem 1870-ih od [[Charles Taze Russell|Čarlsa Tejza Rasela]] kao [[Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania|Društvo Zionove kule stražare]]—a značajne organizacijske i doktrinarne promene su se dogodile pod vodstvom [[Joseph Franklin Rutherford|Džozefa Frenklina Raderforda]].&lt;ref&gt;{{cite journal|title=The Embryonic State of a Religious Sect's Development: The Jehovah's Witnesses|journal=Sociological Yearbook of Religion in Britain|editor=Michael Hill|year=1972|issue=5|pages=11–12|quote=Joseph Franklin Rutherford succeeded to Russell's position as President of Zion's Watch Tower Tract Society, but only at the expense of antagonizing a large proportion of the Watch Towers subscribers. Nevertheless, he persisted in moulding the Society to suit his own programme of activist evangelism under systematic central control, and he succeeded in creating the administrative structure of the present-day sect of Jehovah's Witnesses.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Leo P. Chall|title=Sociological Abstracts|volume=26|issue=1–3|journal=Sociology of Religion|year=1978|page=193|quote=Rutherford, through the Watch Tower Society, succeeded in changing all aspects of the sect from 1919 to 1932 and created Jehovah's Witnesses—a charismatic offshoot of the Bible student community.}}&lt;/ref&gt; Naziv ''Jehovini svedoci''&lt;!--lower case is correct, became capitalized in 1970s--&gt;, temeljen na Izaiji 43:10–12,&lt;ref&gt;{{bibleverse||Isaiah|43:10–12|ASV}}&lt;/ref&gt; je uvedeno godine 1931. kako bi se razlikovali od drugih grupa Proučavatelja Biblije te simbolizovalo raskida sa Raselovim tradicijama.

Jehovini svedoci su najpoznatiji po svom propovedanju od vrata do vrata, distribuciji literature kao što su ''[[Stražarska kula (Jehovini svjedoci)|Stražarska kula]]'' i ''[[Probudite se!]]'', te odbijanju [[vojna služba|vojne službe]] i [[transfuzija krvi]]. Ime ''[[Jahve|Jehova]]'' smatraju nužnim za ispravno ispovedanje vere. Odbacuju [[Trojstvo]], [[Kršćanski kondicionalizam|temeljnu besmrtnost]] [[duša|duše]], i [[Pakao u kršćanskim verovanjima|paklene muke]], koje smatraju vanbiblijskim konceptima. Ne slave [[Božić]], [[Uskrs]], [[rođendan]]e kao i druge praznike i običaje za koje smatraju da su [[paganizam|paganskog]] porekla i kao takvi nespojivi sa hrišćanstvom. Sledbenici svoj skup verovanja često nazivaju &quot;istinom&quot; i za sebe smatraju da su u &quot;u istioni&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book| last = Holden | first = Andrew | title = Jehovah's Witnesses: Portrait of a Contemporary Religious Movement | publisher = Routledge | year = 2002 | page = 64 | isbn = 0-415-26609-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal | last = Singelenberg | first = Richard | title = It Separated the Wheat From the Chaff: The 1975 Prophecy and its Impact Among Dutch Jehovah's Witnesses | journal = Sociological Analysis | volume = 50 | issue = Spring 1989 | pages = 23-40, footnote 8 | date = 1989 |quote='The Truth' is Witnesses' jargon, meaning the Society's belief system.}}&lt;/ref&gt; Jehovini svedoci smatraju da je svetovno [[društvo]] moralno izopačeno i pod uticajem [[Satana|Satane]], te ograničavaju kontakte sa ne-Svedocima.

[[Crkvena disciplina|Kongregacijske disciplinske akcije]] uključuju ''[[Jehovini svedoci i kongregacijska disciplina|odčlanjivanje]]'', njihov izraz za formalno isključivanje te [[klonjenje]].&lt;ref&gt;{{cite book | last = Chryssides | first = George D.  | title = Exploring New Religions | publisher = Continuum |  | date = 1999 | location = London | pages = 5  | isbn =0-8264-5959-5 | quote= The Jehovah's Witnesses are well known for their practice of 'disfellowshipping' wayward members. }}&lt;/ref&gt; Kršteni pojedinci koji formalno napuste zajednicu se smatraju &quot;oddruštvenim&quot; te ih se članovi također klone. I &quot;odčlanjeni&quot; i &quot;oddruštveni&quot; pojedinci mogu ponovo postati članovima ako se pokaju.

Stavovi o [[prigovor savesti|prigovoru savesti]] prema vojnoj službi i odbijanje [[pozdrav]]a državnoj [[zastava|zastavi]] su Jehovine svedoke doveli u sukob sa mnogim vladama. Zbog toga su Jehovini svedoci bili metom progona te su njihove aktivnosti ograničavane i zabranjivane u nizu zemalja. Sudski sporovi vezani uz Jehovine svedoke su imali uticaja na zakonodavstva vezana uz [[građanska prava]]. 

== Istorija ==
Početkom 1870-ih godina Čarls Rasel i neki njegovi prijatelji započeli su proučavanje Svetog pisma s obzirom na Hristov povratak. Isto tako, započeli su sa istraživanjem temeljnih učenja Pisma. To je bio početak današnjih aktivnosti Jehovinih svedoka.

Čarls Rasel je rođen 1852. godine u [[Pittsburgh|Pitsburgu]] u Pensilvaniji, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Bavio se trgovinom, ali se ubrzo proučio kao tumač Svetog Pisma. Od mladosti su ga zanimala teološka pitanja. U suštini, on nije prihvatao popularnu praksu da je roditeljska religija i ona prava, već je koristio Bibliju i razabirao učenja koja, po njemu, nemaju temelja u svetom pismu, kao: nauku o paklu, besmrtnost duše, trojednom bogu..., a usvajao one nauke koje, po njemu, imaju čvrst temelj u svetom pismu. Rasel se bavio i pisanjem. (“Biblijske studije“) Godine [[1879]]. pokrenuo je časopis ''[[Stražarska kula (Jehovini svjedoci)|Stražarska kula]] kao vesnik prisustva Hristovog'', koji je uređivao do svoje smrti [[1916]]. godine. Odredo je da propovednička delatnost mora u potpunosti zavisiti od dobrovoljnih priloga i da ne treba vršiti sakupljanje novca. Isto tako, poruka se trebala prenositi putem neplaćenih, dobrovoljnih napora onih koji veruju. On je i sam dao doprinos sredstvima koje je nakupio u svom poslu do tog vremena. Tako je 1884. osnovano Traktatno društvo Sionske stražarske kule kao neprofitna korporacija u Pensilvaniji. Predsednik korporacije trebao se izabirati godišnje. Time je omogućeno pravno sredstvo, nezavisno od života bilo kog pojedinca, za sprovođenje njihovog obrazovanja. Rasel je izabran za prvog predsednika a njegova kancelarija smatrala se tadašnjim glavnim sedištem, centralom. Njegov rad su produžili njegovi saradnici, tako da su se Jehovini svedoci raširili i propagirali svoje učenje na svim kontinentima. To rade na javnim mestima i po privatnim stanovima. I kao temelj za svoj rad pozivaju se na &quot;Gospodinov poziv&quot; u [[Evanđelje po Mateji|Mateju]] 28:19,20, Matej 24:14 i verovanje da ''svi pravi hrišćani trebaju i oponašati Hrista i tako deliti svoju spoznaju o bogu sa bližnjima motivisani ljubavlju''. Inicijativu za ovu sveobuhvatnu delatnost dao je drugi predsednik Udruženja Jozef Raterford. U mnogim zemljama koristili su radio program putem kog su se držali govore.

[[Datoteka:Jehova witnesses in Lvov.jpg||thumb|250px|Jehovini svjedoci propovijedaju na ulici Lavova u Ukrajini.]]

== Verovanja ==
Jehovini svedoci odbacuju, između ostalih, dogmu o [[Trojstvo|Trojstvu]], jer smatraju da se o njoj ne govori u Svetom Pismu. Oni osporavaju i odbacuju simbole kao što je križ, te praznike i običaje, jer ih smatraju nehrišćanskim, tj. smatraju da imaju mnogobožačko i pagansko poreklo.

== Demografija ==
[[Datoteka:Kingdom Hall of Jehovah's Witnesses in Karlsruhein Baden-Württemberg.jpg|thumb|250px|left|Dvorana Kraljevstva u [[Karlsruhe]] u Nemačkoj]]
Nakon skromnih početaka kada je bilo svega nekoliko pristalica novih saznanja, do danas je Zajednica Jehovinih svedoka postala prava međunarodna organizacija sa oko 8,7 miliona članova u preko 240 zemalja širom sveta. Osim toga, vode preko 9,6 miliona besplatnih kućnih biblijskih studija sa zainteresovanim osobama koje za relativno kratko vreme usvajaju biblijsko spoznanje i u većini slučajeva postaju i sami Jehovini svedoci, pa samim tim i propovednici.&lt;ref&gt;Statistike prema ''Izveštaj za 2019''&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Jehovini svedoci su više puta objavili pogrešna predskazanja. Vodeće telo kaže da Jehovini svedoci ne mogu biti smatrani nadahnutim prorocima, i obično objašnjavaju svoja, nekad pogrešna očekivanja time da se ispravno znanje postepeno množi, i da će se i ubuduće množiti (Pr. 4, 18). Takođe kažu da se pravi Božji narod pre svega prepoznaje po ljubavi (Jovan 13, 35) Nekada su verovali da će Harmagedon doći 1914. ali danas veruju da ne znaju kad će doći, mada biblijska proročanstva ukazuju na to da živimo u poslednjim danima (Matej 24, 42).

Jehovini svedoci tvrde da nisu [[sekta]] jer nisu otcepljeni deo neke konfesije, crkve, verske zajednice ili drugog oblika verske organizacije, već potiču iz raznih religija i verskih društava širom sveta. Mnogi Svedoci su bivši pripadnici crkava, sekti, plemenskih religija itd., a mnogi od njih bili su ateisti pre nego što su prihvatili biblijska učenja. Isto tako, tvrde da nisu ni [[kult]], jer nemaju ljudskog vođu, nego se, kako navode, trude slediti primer Isusa Hrista kako u govoru i ponašanju, tako i u javnom delu propovedanja i stvaranja učenika (što je upravo često predmet kritika mnogih crkava).

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
* [http://www.jw.org/sr-latn/ Jehovini svedoci] 
* [http://www.portalanalitika.me/dijalog/komentari/26657-da-li-gospodin-amfilohije-ozbiljno-prijeti-ratom-ili-se-ali.html Mitropolija Amfilohija Radovića progoni Jehovine svjedoke]

{{Commonscat|Jehovah's Witnesses}}

[[Kategorija:Jehovini svjedoci| ]]
[[Kategorija:Religijske tradicije i pokreti]]</text>
      <sha1>7wvaarorxouamvxwbfejxivpdw9n4j2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venezuela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5551</id>
    <revision>
      <id>41261802</id>
      <parentid>41244787</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T17:27:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>187.74.15.82</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65084" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Bolivarska Republika Venezuela
| hr_ime                  = Bolivarska Republika Venezuela
| ime                     = 
| izvorno_ime             = {{nowrap|''República Bolivariana de Venezuela''}}
| ime_genitiv             = Venezuele
| status             = 
| zastava            = Flag of Venezuela (state).svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Coat of arms of Venezuela.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      = [[Gloria al Bravo Pueblo]]
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Venezuela (orthographic projection).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Caracas]]
| latd  = 10 | latm  = 30 | latNS  = N
| longd = 66 | longm = 55 | longEW = W
| najveći_grad         = [[Caracas]]
| tip_najvećeg_naselja = najveći grad
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[španjolski]]{{sup|a}}
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Savezna država|Savezna]] [[prezidencijalizam|predsjednička]] [[ustav]]na [[republika]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Venezuele|Predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Nicolás Maduro]]
| vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Venezuele|Potpredsjednik]]
| vođa_ime2    = [[Delcy Rodríguez]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = [[Narodna skupština (Venezuela)|Narodna skupština]]
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = [[Nezavisnost]]
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = od [[Španjolska|Španjolske]]
| uspostava_datum1     = [[5. srpnja]] [[1811.]]
| uspostava_događaj2   = {{nowrap|od [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]}}
| uspostava_datum2     = [[13. siječnja]] [[1830.]]
| uspostava_događaj3   = Priznata
| uspostava_datum3     = [[30. ožujka]] [[1845.]]
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 916,445
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 0.32
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = {{decrease}} 31,568,179
| stanovništvo_proc_godina  = [[2018.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 44
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 33.74
| stanovništvo_gustina_rang = 181
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = $340.984 mlrd.
| GDP_PPP_rang                = 48
| GDP_PPP_godina              = [[2018]].
| GDP_PPP_per_capita          = $10,399
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 101
| GDP_nominal                 = $100.845 mlrd.
| GDP_nominal_rang            = 51
| GDP_nominal_godina          = [[2018.]]
| GDP_nominal_per_capita      = $3,168
| GDP_nominal_per_capita_rang = 93
| Gini          = 44.8
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = [[2013]]
| Gini_promjena = increase
| HDI           = 0.767
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 71
| HDI_godina    = [[2016]]
| HDI_promjena  = decrease
| valuta     = [[Petro (kriptovaluta)|petro]] (PTR)&lt;br&gt;[[venezuelanski bolivar|bolívar soberano]]
| valuta_kod = VES
| vremenska_zona     = [[Venezuelanski standardno vrijeme|VET]]
| utc_nadom          = -4
| vremenska_zona_DST = 
| utc_nadom_DST      = 
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = dd/mm/gggg
| pozivni_broj       = +58
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = [[.ve]]
| službeni_website     = 
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = Ustav priznaje i sve indijanske jezike.
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}

'''Venezuela''' ili '''Venecuela''' ([[španjolski jezik|španjolski]] '''Venezuela''' [[međunarodni fonetski alfabet|[beneˈswela]]]; službeno '''Bolivarska Republika Venezuela''', španj. '''República Bolivariana de Venezuela'''), [[savezna republika]] koja se nalazi na sjevernoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Na zapadu graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om, na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]], a s otočjem [[Trinidad i Tobago]] na sjeveroistoku. Ukupna površina zemlje iznosi oko  916,445 km{{sup|2}}, dok je prema procjeni iz [[2016.]] godine broj stanovnika 31,775,371. Venezuela se smatra državom s [[Biodiverzitet|izrazito visokim biodiverzitetom]] (trenutno se nalazi na sedmom mjestu po broju vrsta na svijetu),&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.unep-wcmc.org/#?country=VE&amp;dashboard=show |title=World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme |date=September 2004 |accessdate=8 January 2016 |website=World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme (UNEP-WCMC), 2004. Species Data (unpublished, September 2004). |publisher=United Nations Environment programme |author=World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme}}&lt;/ref&gt; a staništa se prostiru od obronaka [[Ande|Andi]] na zapadu, preko [[Amazona|amazonskih]] kišnih šuma na jugu i velikih ''[[llanos]]a'', pa sve do karipske obale i delte rijeke [[Orinoco]] na istoku.

Teritorij koji je danas poznat kao Venezuela [[Španska kolonizacija Amerike|kolonizirala je Španjolska]] još [[1522.]] godine usred snažnog otpora domorodačkog, indijanskog stanovništva. Godine [[1811.]], postala je jedna od prvih španjolskih kolonija koja je [[Prva Venezuelanska Republika|proglasila nezavisnost]], koja nije bila sigurna sve do [[1821.]] godine, kada je Venezuela postala dio savezne republike [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Punu nezavisnost stekla je [[1830.]] godine. Tokom XIX. vijeka, Venezuela je prolazila kroz veliku političku krizu i periode autokracije, uz dominaciju regionalnih ''[[Caudillo|caudillosa]]'' sve do polovice XX. vijeka. Od [[1958.]], zemlja je imala seriju demokratski izabranih vlada. Ekonomske krize tokom 80-ih i 90-ih godina dovele su do novih nestabilnosti, među kojima su ''[[Caracazo]]'' pobune iz [[1989.]], [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.|dva pokušaja puča tokom 1992.]] te opoziv predsjednika [[Carlos Andrés Pérez|Carlosa Andrésa Péreza]] zbog pronevjere javnog novca tokom [[1993.]] godine. Potpuni kolaps povjerenja naroda u vladajuće političke stranke doveo je do uspjeha bivšeg pučista [[Hugo Chávez|Huga Cháveza]] na izborima [[1998.]] i početak [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]], koja je započela s konstituantom iz [[1999.]] godine i donošenjem novog ustava. Novi ustav je službeno promijenio ime države u Bolivarska Republika Venezuela.

Venezuela je [[Savezna republika|savezna]] [[Predsjednički sustav|predsjednička]] [[republika]] koja se sastoji od [[Savezne države Venecuele|23 savezne države]], [[Caracas (savezni distrikt)|Distrikta glavnog grada]] (koji pokriva [[Caracas]]) i [[Savezni teritoriji Venezuele|saveznih teritorija]] (koji obuhvaćaju otoke). Venezuela također prisvaja sav [[Gvajana|gvajanski]] teritorij zapadno od rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]], površine 159,500 km{{sup|2}}, a koji se naziva ''[[Guayana Esequiba]]'' ili ''Zona en Reclamación''.&lt;ref name=&quot;Geneva Agreement, 17 February 1966&quot;&gt;{{cite web |url=http://treaties.un.org/doc/Publication/UNTS/Volume%20561/volume-561-I-8192-English.pdf |title=Geneva Agreement, 17 February 1966 |publisher=United Nations}}&lt;/ref&gt; Venezuela je jedna od najurbaniziranijih zemalja Latinske Amerike;&lt;ref name=&quot;encartaSA&quot;&gt;{{cite encyclopedia |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070421194631/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archivedate=21 April 2007 |title=South America |accessdate=13 March 2007 |publisher=Encarta }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070421194631/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |date=2007-04-21 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;UNpopstats&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/wup1999/WUP99ANNEXTABLES.pdf |title=Annex tables |accessdate=13 March 2007 |publisher=United Nations |work=World Urbanization Prospects: The 1999 Revision |format=PDF}}&lt;/ref&gt; većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje, mahom u [[Caracas]]u, koji je ujedno i najveći grad.

Nakon otkrića velikih izvora [[nafta|nafte]] početkom XX. vijeka, Venezuela je vodeća svjetska zemlja po količini dokazanih naftnih rezervi te je jedna od vodećih izvoznica nafte. Zemlja koja je isprva bila nerazvijena izvoznica poljoprivrednih proizvoda poput [[kava|kave]] i [[kakao|kakaa]], nakon otkrića nafte postala je jedna od najvažnijih izvoznica na svijetu. [[Naftna kriza iz 1980-ih]] dovela je do krize vanjskog duga i dugotrajne ekonomske krize, tokom koje je [[inflacija]] došla do 100% ([[1996.]]), a postotak siromašnih stanovnika se popeo na 66% ([[1995.]]).{{sfn|McCaughan|2005|p=32}}  Oporavak tržišta nafte početkom XXI. vijeka donio je Veneuzueli priliv novca kakav nije bio viđen još od 80-ih godina.{{sfn|Heritage|2002|pages=618–621}} Vlada je tada uvela seriju populističkih mjera s ciljem poticanja potrošnje, što je uvelike smanjilo siromaštvu i ekonomsku nejednakost među stanovništvom.{{sfn|Heritage|2002|pages=618–621}}&lt;ref&gt;Kevin Voigt (6 March 2013). [http://edition.cnn.com/2013/03/06/business/venezuela-chavez-oil-economy/ Chavez leaves Venezuelan economy more equal, less stable]. ''[[CNN]].'' Retrieved 5 April 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Dan Beeton and Joe Sammut (6 December 2013). [http://www.cepr.net/index.php/blogs/the-americas-blog/venezuela-leads-region-in-poverty-reduction-in-2012-eclac-says Venezuela Leads Region in Poverty Reduction in 2012, ECLAC Says]. ''[[Center for Economic and Policy Research]]''. Retrieved 5 April 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.worldbank.org/en/country/venezuela/overview Venezuela Overview]. The World Bank. Last updated 17 November 2014:
*&quot;Economic growth and the redistribution of resources associated with these missions have led to an important decline in moderate poverty, from 50% in 1998 to approximately 30% in 2012. Likewise, inequality has decreased, reducing the Gini Index from 0.49 in 1998 to 0.39 in 2012, which is among the lowest in the region.&quot;&lt;/ref&gt; Ipak, mjere su s vremenom postale kontroverzne jer su destabilizirale državnu ekonomiju, dovevši do hiperinflacije, ekonomske krize i porasta siromaštva.&lt;ref&gt;{{cite web |title=A New Twist on Capital Flight: Venezuela's Absurd Airfares |url=https://www.bloomberg.com/bw/articles/2013-09-25/a-new-twist-on-capital-flight-venezuelas-absurd-airfares |website=BloombergView |accessdate=31 August 2015}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Heritage|2002|pages=618–621}}&lt;ref name=&quot;NPRdec2014&quot;&gt;{{cite news |last1=Siegel |first1=Robert |title=For Venezuela, Drop In Global Oil Prices Could Be Catastrophic |url=http://www.npr.org/2014/12/25/373128433/for-venezuela-drop-in-global-oil-prices-could-be-catastrophic |accessdate=4 January 2015 |agency=NPR |date=25 December 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ELPAISfeb2015&quot;&gt;{{cite news |last1=Scharfenberg |first1=Ewald |title=Volver a ser pobre en Venezuela |url=http://internacional.elpais.com/internacional/2015/01/30/actualidad/1422646346_475356.html |accessdate=3 February 2015 |agency=El Pais |date=1 February 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYThyperinflation&quot;&gt;{{cite news|last1=Herrero|first1=Ana Vanessa|last2=Malkin|first2=Elisabeth|title=Venezuela Issues New Bank Notes Because of Hyperinflation|url=https://www.nytimes.com/2017/01/16/world/americas/nuevos-billetes-venezuela-new-banknotes.html?_r=0|accessdate=17 January 2017|work=[[The New York Times]]|date=16 January 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=poverty80&gt;{{cite news|title=Chamber of Commerce: 80% of Venezuelans are in poverty|url=http://www.eluniversal.com/noticias/daily-news/chamber-commerce-venezuelans-are-poverty_247647|accessdate=4 April 2016|agency=''[[El Universal (Caracas)|El Universal]]''|date=1 April 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;VENdepression&quot;&gt;{{plainlist|{{bullet}}{{cite news|last1=Gillespie|first1=Patrick|title=Venezuela shuts border with Colombia as cash crisis escalates|url=http://money.cnn.com/2016/12/12/news/economy/venezuela-shuts-colombia-border-cash-crisis/|accessdate=17 January 2017|work=[[CNNMoney]]|date=12 December 2016}}
{{bullet}}{{cite news|last1=Gillespie|first1=Patrick|title=Venezuela: the land of 500% inflation|url=http://money.cnn.com/2016/04/12/news/economy/venezuela-imf-economy/|accessdate=17 January 2017|work=[[CNNMoney]]|date=12 April 2016}}&lt;br&gt;{{bullet}}{{cite news|last1=Rosati|first1=Andrew|title=Venezuela's Economy Was the Worst Performing of 2016, IMF Estimates|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-01-11/goodbye-recession-hello-depression-venezuela-gdp-takes-10-hit|accessdate=17 January 2017|work=[[Bloomberg.com|Bloomberg]]|date=11 January 2017}}}}&lt;/ref&gt;

==Etimologija==

Prema najpopularnijoj i prihvaćenoj verziji, ekspedicija koju je predvodio [[Alonso de Ojeda]] stigla je [[1499.]] godine na obale današnje Venezuele. Nastambe oko [[Maracaibo (jezero)|jezera Maracaibo]] podsjetile su navigatora, [[Amerigo Vespucci|Ameriga Vespuccija]], na grad [[Venecija|Veneciju]], tako da je regiji dao ime ''Veneziola'' ili &quot;Piccola Venezia&quot;.{{sfn|Massabié|2008|p=153}} Današnje pisanje samog naziva posljedica je utjecaja [[španjolski|španjolskog jezika]],{{sfn|Massabié|2008|p=153}} u kojem se [[sufiks]] ''-uela'' koristi kod [[deminutiva]]; shodno tome, izvorno značenje naziva ove regije bilo je &quot;mala Venecija&quot;.{{sfn|Thomas|2005|p=189}} Termin ''[[Klein-Venedig]]'', koji se koristio kao naziv regije na [[njemački|njemačkom jeziku]] u XVI. vijeku, također znači &quot;mala Venecija&quot;. 

Ipak, [[Martín Fernández de Enciso]], član Vespuccijeve i Ojedine posade, dao je drugačiju verziju. U svom djelu, ''Summa de geografía'', on navodi kako su oni na tom teritoriju susreli indijansko stanovništvo, koje se nazivalo ''Veneciuela''. Prema toj teoriji, termin &quot;Venezuela&quot; je, dakle, indijanskog porijekla.&lt;ref name=&quot;ICH_1958_386&quot;&gt;{{cite journal |year=1958 |title=Cuadernos Hispanoamericanos |publisher=Instituto de Cultura Hispánica (Agencia Española de Cooperación Internacional) |page=386 |language=Spanish}}&lt;/ref&gt;

==Historija==
{{main|Historija Venezuele}}
Različiti alati i oruđa pronađeni na tlu današnje Venezuele sugeriraju kako je to područje bilo nastanjeno prije čak 15,000 godina, dok konkretniji dokazi o postojanju ljudskih zajednica datiraju iz kasnog [[pleistocen]]a, a pronađeni su u skupini nalazišta koja je nazvana ''El Jobo''.{{sfn|Kipfer|2000|p=91}}{{sfn|Kipfer|2000|p=172}} Prije dolaska [[Španjolci|Španjolaca]], na ovom su području stanovali [[Venezuelanski Indijanci|Indijanci]] čiji potomci nastanjuju i suvremenu Venezuelu, ali i cijela skupina historijskih skupina i civilizacija, među kojima je najrazvijenija ona [[Timoto–Cuica (narod)|naroda Timoto–Cuica]];&lt;ref name=mahoney&gt;Mahoney 89&lt;/ref&gt; iako točni podaci nisu poznati, pretpostavlja se da je na ovom području u pretkolonijalno doba živjelo oko 1,000,000 ljudi.{{sfn|Wunder|2003|p=130}} 

Tokom svog trećeg putovanja po Amerikama, [[1498.]] godine, [[Kristofor Kolumbo]] je doplovio do [[delta Orinoca|delte Orinoca]] i iskrcao se u [[Paria (zaljev)|zaljevu Paria]];{{sfn|Dickey|1892|p=103}} Kolumbo je bio toliko oduševljen krajolikom da je, pišući španjolskim vladarima, područje nazvao &quot;rajem na Zemlji&quot;.{{sfn|Zamora|1993|pages=Voyage to Paradise}} Španjolska kolonizacija, tokom koje je broj domorodačkog stanovništva drastično opao (mahom zbog pritoka novih bolesti iz Europe), započela je [[1522.]] godine, uspostavom prvog trajnog naselja u današnjem gradu [[Cumaná]]. Tokom [[16. vijek|XVI. vijeka]], Španjolska je njemačkoj bankarskoj obitelji Welser dala koncesiju nad Veneuzelom, koja je u tom periodu bila znana kao ''[[Klein-Venedig]]''. U tom su se periodu domorodački vođe pokušali oduprijeti kolonizaciji, no bez prevelikog uspjeha. Španjolci su naselja na istoku zemlje pripojili [[Nova Andaluzija (provincija)|provinciji Nova Andaluzija]], kojom je upravljala [[Kraljevska audijencija u Santo Domingu]]. Početkom [[18. vijek|XVIII. vijeka]], većina zemlje postala je dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]], da bi [[1777.]] godine bila organizirana kao zasebna [[Generalna kapetanija Venezuela|generalna kapetanija]]. Središte se nalazilo u [[Caracas]]u, osnovanom još [[1567.]] godine, čiji je položaj s obzirom na brojne faktore, bio idealan.{{sfn|Ewell|1984|p=4}} 
[[File:Firma del acta de independencia de Venezuela.jpg|thumb|280px|left|Potpisivanje [[Venezuelanska deklaracija nezavisnosti|Venezuelanske deklaracije nezavisnosti]], [[5. srpnja]] [[1811.]] godine.]]
Nakon serije neuspjelih ustanaka, Venezuela je, pod vodstvom proslavljenog borca [[Francisco de Miranda|Francisca de Mirande]], dana [[5. srpnja]] [[1811.]] godine [[Venezuelanska deklaracija nezavisnosti|proglasila nezavisnost]];&lt;ref&gt;{{cite web |last=Minster |first=Christopher |url=http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |title=April 19, 1810: Venezuela's Declaration of Independence |publisher=''About'' |accessdate=30 June 2015}}&lt;/ref&gt; ovim je činom započeo [[Venezuelanski rat za nezavisnost]]. [[Prva Venezuelanska Republika]] nije bila dugoga vijeka i ugušena je ubrzo nakon [[Potres u Caracasu 1812.|razrajućeg potresa u Caracasu]] tokom [[1812.]] godine;{{sfn|Chasteen|2001|p=103}} naslijedila ju je [[Druga Venezuelanska Republika]], koja je nakon par mjeseci također ugušena.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Left |first=Sarah |title=Simon Bolivar |url=https://www.theguardian.com/news/2002/apr/16/netnotes.venezuela |work=The Guardian |date=16 April 2002 |accessdate=30 June 2015}}&lt;/ref&gt; [[Suverenitet]] je osiguran tek nakon što je [[Simón Bolívar]], uz pomoć [[José Antonio Páez|Joséa Antonija Páeza]] i [[Antonio José de Sucre|Antonija Joséa de Sucrea]], pobijedio u [[Bitka za Carabobo|bitci za Carabobo]] [[24. lipnja]] [[1821.]] godine;{{sfn|Gregory|1992|pages=89–90}} dvije godine kasnije, [[José Prudencio Padilla]] i [[Rafael Urdaneta]] odnose još jednu ključnu pobjedu, [[Bitka kod jezera Maracaibo|kod jezera Maracaibo]].&lt;ref name=&quot;ciawfb&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |title=Venezuela |publisher=''CIA World Factbook'' |accessdate=30 June 2015}}&lt;/ref&gt; Bolívar je u međuvremenu formirao [[Velika Kolumbija|Veliku Kolumbiju]], što je bio važan događaj u procesu dekolonizacije Južne Amerike.{{sfn|Gregory|1992|pages=89–90}}

Venezuela je bila dio Velike Kolumbije sve do [[1830.]] godine, kasa je bivši revolucionar Páez poveo ustanak, koji je za posljedicu imao nastanak nezavisne Venezuele; Páez je postao njezin prvi predsjednik.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=ab55 |title=History of Venezuela |publisher=''History World'' |accessdate=30 June 2015}}&lt;/ref&gt; Tokom dva desetljeća ratovanja, Venezuela je izgubila između jedne četvrtine i jedne trećine stanovništva, što je prema procjenama bilo oko 800,000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Caudillismo&quot;&gt;&quot;[http://countrystudies.us/venezuela/5.htm Venezuela – The Century of Caudillismo]&quot;. [[Library of Congress Country Studies]].&lt;/ref&gt; Tokom [[1854.]], u zemlji je ukinuto [[ropstvo]].&lt;ref name=&quot;Caudillismo&quot; /&gt; 

Većina moderne historije Venezuele bila je obilježena političkim turbulencijama i diktatorskim vladavinama, što je počelo već u [[19. vijek|XIX. vijeku]],&lt;ref name=&quot;LOC_2005&quot;&gt;{{cite web |publisher=Library of Congress (Federal Research Division) |title=Country Profile: Venezuela |year=2005 |url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf |format=PDF |accessdate=10 March 2007}}&lt;/ref&gt; među kojima je i ona Páezova, koji je u periodu od [[1830.]] do [[1863.]] godine čak tri puta bio predsjednik i vlada ukupno 11 godina. Posljedica toga bio je krvavi [[Savezni rat]], zapravo građanski rat u kojem je stotine tisuća ljudi izgubilo živote i to u zemlji koja je imala tek nešto više od milijun stanovnika. Drugu polovicu ovog vijeka obilježio je [[Antonio Guzmán Blanco]], koji je od [[1870.]] do [[1887.]] vladao čak 13 godina, uz trojicu predsjednika koji su još držali vlast u tom periodu. Krajem vijeka, došlo je do [[Venezuelanska kriza (1895.)|krize]] zbog teritorijalnog spora s [[UK|Britanijom]] oko teritorija ''[[Guayana Esequiba]]'', kojeg su Britanci smatrali dijelom [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]], a Venezuela dijelom svog teritorija. Došlo je do diplomatske krize u koju se uplela i administracija američkog predsjednika [[Stephen Grover Cleveland|Clevelanda]], koji je dodatno proširio tumečenje [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]] (na čije kršenje se Venezuela pozivala); pritisci su natjerali Britaniju da pristane na arbitražu, koja je, u konačnici, ipak presudila u njihovu korist.&lt;ref name=&quot;Humphreys&quot;&gt;{{cite journal |authorlink=Robert Arthur Humphreys |author=Humphreys, R. A. |year=1966 |doi=10.2307/3678723 |title=Anglo-American Rivalries and the Venezuela Crisis of 1895. Presidential Address to the Royal Historical Society |journal=Transactions of the Royal Historical Society |volume=17 |pages=131–164}}&lt;/ref&gt; Bila je to samo prva u nizu vanjskopolitičkih kriza, koje su obilježile venezuelansku politiku s kraja XIX. i početka [[20. vijek|XX. vijeka]]. 

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u [[Maracaibo (jezero)|jezeru Maracaibo]] su otkrivene velike zalihe nafte, što se pokazalo ključnim događajem u razvoju venezuelanskog gospodarstva, koje je dotad ovisilo uglavnom o agrarnim proizvodima, te potaklo ekonomski ''boom'' koji je trajao sve do 1980-ih godina.{{sfn|Crow|1980|pages=616–617}} U to je vrijeme Venezuelu vodio [[Juan Vicente Gómez]], koji je vladao čak 27 godina, koji se uvelike okoristio ovakvim raspletom u periodu kada je korupcija cvala, a on istu koristio kako bi učvrstio svoj autoritet i centralizirao vlast. Iako je povremeno prepuštao mjesto predsjednika drugim osobama, on je bio nosporivi vladar Venezuele sve do svoje smrti [[1935.]] godine u periodu vlasti koja se popularno naziva ''gomecista''. Njegov nasljednik je mahom nastavio s takvom politikom, mada je osjetna liberalizacija, uključujući i legalizaciju svih političkih stranaka, uslijedila za mandata [[Isaías Medina Angarita|Isaíasa Medine Angarite]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Venezuela je postala važno emigracijsko odredište za stanovnike Južne Europe i siromašnijih zemalja Latinske Amerike, što je uvelike diverzificiralo društvo. 

Godine [[1945.]], Andarita je svrgnut i civilnom puču i država je ušla u [[El Trienio Adeco|period trogodišnje demokratske vladavine]], isprva pod [[Rómulo Betancourt|Rómulom Betancourtom]], kojega je, nakon izbora [[1947.]] godine (za koje se vjeruje da su bili prvi slobodni i pošteni u zemlju), naslijedio [[Rómulo Gallegos]]. Gallegos je, ipak, svrgnut već [[1948.]] godine, nakon koje je uslijedio period vojne vladavine, koji je trajao sve do [[1958.]] godine i sklapanja [[Pakt iz Puntofija|pakta iz Puntofija]], koji je uveo stranački duopol u venezuelansku politiku.&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html |title=Venezuela |accessdate=23 July 2010 |publisher=CIA |date=1 July 2010 |work=The World Factbook}}&lt;/ref&gt; Nakon suzbijanja gerilskih pokreta tokom 60-ih godina, Venezuela je tokom 70-ih i 80-ih godina doživjela brojne probleme zbog globalne naftne krize koja je gotovo osakatila domaće gospodarstvo. Siromaštvo je raslo, standard je opadao, a korupcija među političkom elitom je rasla, dok je u pozadini svega bilo nekoliko neuspjelih državnih udara.&lt;ref name=&quot;Schuyler_2001_10&quot;&gt;{{cite journal |last=Schuyler |first=George W. |work=The Policy Studies Organization |title=Health and Neoliberalism: Venezuela and Cuba |year=2001 |page=10}}&lt;/ref&gt; 

Nakon što je na izborima [[1998.]] godine pobijedio bivši pučist [[Hugo Chávez]], u Venezueli je krenula tzv. [[Bolivarska revolucija]], koja je donijela brojne političke i gospodarske promjene, ali i jačanje autoritarne vladavine Huga Cháveza, koji je postao jedan od najznačajnijih i najprepoznatljivijih svjetskih političara. I dok je Chávez s jedne strane uživao značajnu podršku, s druge strane je bio suočen s velikim protestima, optužbama za provođenje diktature i onima za namještanje izbora. Nakon njegove smrti [[2013.]] godine, naslijedio ga je njegov tadašnji potpredsjednik, [[Nicolás Maduro]], koji je uglavnom nastavio s provođenjem politike svog prethodnika.

==Geografija==
{{main|Geografija Venezuele}}
[[File:Kukenan Roraima GS.jpg|thumb|350px|right|Pogled na [[Kukenán-tepui|Kukenan]] i [[Mount Roraima|Roraima]] u [[Velika savana|Velikoj savani]], [[Nacionalni park Canaima]].]]
Venezuela se nalazi na krajnjem Južne Amerike; geološki, njena kopnena površina leži na [[južnoamerička ploča|južnoameričkoj ploči]]. Ukupna površina Venezuele iznosi 916,445 km{{sup|2}}, dok je kopnena površina je 882,050 km{{sup|2}}, što ju čini [[Lista država po površini|33. po veličini zemljom na svijetu]]. Njezin teritorij leži između 0° i 13° sgd. i 59° i 74° zgš.

Oblik države je, otprilike, trokutas. Venezuela ima oko 2,800 km dugu obalu na sjeveru, s brojnim otocima u [[Karipsko more|Karipskom moru]], dok na sjeveroistoku izlazi na [[Atlanski ocean]]. Većina promatrača opisuje Venezuelu preko četiri prilično jasno definirane topografske regije: [[kotlina Maracaibo]] na sjeverozapadu, sjeverne planine koje se protežu u širokom luku s istoka na zapad od [[Kolumbija|kolumbijske]] granice duž sjeverne karipske obale, široke ravnice centralne Veneuuele te [[Gvajanska visoravan]] na jugoistoku.

Sjeverne planine predstavljaju krajnji nastavak [[Ande|Andi]]. [[Pico Bolívar]], koji je sa svojih 4,979 m visine najviši vrh u Venezueli, nalazi se u ovoj regiji. Južno se prostire [[Gvajanska visoravan]], koja sadrži sjeverni dio amazonske kotline i [[Angelov vodopad]], najviši vodopad na svijetu, kao i ''[[tepui]]je'', velike stolu-slične planine. Centar zemlje karakterišu ''[[llanos]]i'', velike ravnice koje se protežu od kolumbijske granice na zapadu do delte rijeke [[Orinoco]] na istoku. Orinoco, sa svojim bogatim aluvijalnim zemljištem, predstavnja najveći i najvažniji riječni sustav u zemlji. On nastaje u jednom od najvećih slivova Latinske Amerike. [[Caroní (rijeka)|Caroní]] i [[Apure]] su druge velike rijeke.

Venezuela graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]] na zapadu, [[Gvajana|Gvajanom]] na istoku te [[Brazil]]om na jugu. Karipski otoci, kao što su [[Trinidad i Tobago]], [[Grenada]], [[Curaçao]], [[Aruba]] i [[Privjetrinski Antili]] leže blizu venezuelanske obale. Venezuela ima teritorijalne sporove sa Gvajanom (ranije [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]]), uglavnom oko teritorija [[Essequibo]], i s Kolombijom oko [[Venezuelanski zaljev|Venezuelanskog zaljeva]]. Godine [[1895.]], nakon višegodišnjih diplomatskih pokušaja da se razriješe granični sporovi oko rijeke [[Essequibo]], došlo je do eskalacije. Problem je razmatrala „neutralna“ komisija (formirana od strane britanskih, američkih i ruskih predstavnika, i bez direktne reprezentacije Venezuele), koja je [[1899.]] donijela odluku uglavnom protiv venezuelanskih zahtjeva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/venezuela1895.htm |title=Venezuela Boundary Dispute, 1895–1899}}&lt;/ref&gt;

Najznačajniji prirodni resursi su [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[željezo|željezna]] ruda, [[zlato]] i drugi [[mineral]]i. Zemlja također raspolaže velikim područjima s obradivim tlom i vodom.

&lt;gallery mode=packed-hover caption= &quot;Geografija Venezuele&quot;&gt;
File:Picacho de Galipan.jpg|''[[Obalni koridljeri]]'' u [[Vargas (savezna država)|Vargasu]]
File:CerroAutanaNorthExposure.jpg|''[[Cerro Autana]]'' u [[Amazonas (Venezuela)|Amazonasu]]
File:CarreteraPicoElAguila.jpg|Snježna oluja na planini ''[[Pico El Águila]]'' u [[Mérida (savezna država)|Méridi]]
File:Árbol de Playa Solitaria.JPG|''[[Nacionalni park Morrocoy]]'' u [[Falcón (savezna država)|Falcónu]]
File:Auyan Tepuy desde el Rio Churun.JPG|''[[Churun (rijeka)|Churun]]'' u [[Bolívar (Venezuela)|Bolívaru]]
File:Extensas llanuras de vegetación sabanera.jpg|''[[Llanos]]'' u [[Apure]]u
&lt;/gallery&gt;

===Klima===
{{main|Klima Venezuele}}
Venezuela se u cijelosti nalazi u tropskom pojasu, mada zbog geografske raznovrsnosti kima zna prilično varirati - tako se prosječna temperatura u vlažnim nizinama zna popeti i do 35 °C, dok je u planinskim predjelima prosječna temperatura samo 8 °C. Slično je i s padalinama, kojih u polusušnim područjima na sjeverozapadu zna biti samo 430 mm, dok je prosječna količina oko delte [[Orinoco|Orinoca]] i na jugu zemlje čak 1,000 mm. 

Najviša izmjerena temperatura bila su 42 °C u [[Machiques]]u,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Extreme High Temperature in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&amp;extremesstation.station_id=421|publisher=wunderground|accessdate=16 October 2012}}&lt;/ref&gt; dok je najniža iznosila −11 °C, a izmjerena je na nenastanjenom području na planini [[Pico Piedras Blancas]];&lt;ref&gt;{{cite web|title=Extreme Low Temp in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&amp;extremesstation.station_id=438|publisher=Wunderground|accessdate=16 October 2012|quote=NOTE: Pass the cursor over the subrayed record to see the source of this. &quot;This location is probably uninhabited, but is close to the town of San Isidro de Apartaderos. {{convert|-11|°C|°F|abbr=on}} has been reported from an uninhabited high altitude at Páramo de Piedras Blancas, Mérida state.&quot;}}&lt;/ref&gt; iako postoje izvještaji o nižim temperaturama na određenim područjima, iste nisu službeno evidentirane.

&lt;gallery mode=packed heights=135 style=&quot;font-size:88%;line-height:120%&quot;&gt;
Los Llanos Venezolanos.jpg|Tropska savanska klima ([[Tropska savanska klima|Aw]]), ''[[Los Llanos]]'' 
Relampago del catatumbo observado desde bachaquero-3.jpg|Tropska monsunska klima ([[Monsunska klima|Am]]), [[Sur del Lago]]
Familia de Warao en canoe.jpg|Ekvatorska klima ([[Ekvatorska klima|Af]]), [[delta Orinoca]]
MedanosdeCoro.jpg|Vruća pustinjska klima ([[Pustinjska klima|BWh]]), [[Nacionalni park Medanos de Coro]]
Cayo de Agua in Los Roques.jpg|Vruća polupustinjska klima ([[Polupustinjska klima|BSh]]), [[Los Roques (arhipelag)|Los Roques]]
Audan Tüpü (Auyantepuy).JPG|Umjerena oceanska klima bez sušnih razdoblja ([[Oceanska klima|Cfb]]), [[Auyan Tepui]]
LA LAGUNA VICTORIA.JPG|Umjerena oceanska klima sa sušnim razdobljima ([[Oceanska klima|Cwb]]), [[Cordillera de Mérida]]
Picos en la culata.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Cordillera de Mérida]]
Valle_de_Mifafí_2.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Sierra La Culata]]
Glacial Pico Humboldt 4.JPG|Klima vječnog mraza ([[Polarna klima|EFH]]), [[Pico Humboldt]]
&lt;/gallery&gt;

==Politika==
{{main|Politika Venezuele}}
{| style=&quot;background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}&quot;
|-
|colspan=&quot;4&quot;|{{Image label begin|image=Venezuela location map.svg|width=500|link=}}
{{Image label small|x=0.700|y=0.442|scale={{{width|500}}}|text=''[[Bolívar (Venezuela)|&lt;span style=&quot;color:teal&quot;&gt;Bolívar&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.510|y=0.670|scale={{{width|500}}}|text=''[[Amazonas (Venezuela)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Amazonas&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.350|y=0.415|scale={{{width|500}}}|text=''[[Apure|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Apure&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.100|y=0.202|scale={{{width|500}}}|text=''[[Zulia|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Zulia&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.100|y=0.360|scale={{{width|500}}}|text=''[[Táchira|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Táchira&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.230|y=0.332|scale={{{width|500}}}|text=''[[Barinas (savezna država)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Barinas&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.140|y=0.302|scale={{{width|500}}}|text=''[[Mérida (savezna država)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Mérida&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.190|y=0.242|scale={{{width|500}}}|text=''[[Trujillo (savezna država)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Trujillo&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.258|y=0.190|scale={{{width|500}}}|text=''[[Lara (savezna država)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Lara&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.255|y=0.272|scale={{{width|500}}}|text=''[[Portuguesa (Venezuela)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Portuguesa&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.480|y=0.282|scale={{{width|500}}}|text=''[[Guárico|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Guárico&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.340|y=0.245|scale={{{width|500}}}|text=''[[Cojedes (savezna država)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Cojedes&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.322|y=0.175|scale={{{width|500}}}|text=''[[Yaracuy|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Yaracuy&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.250|y=0.132|scale={{{width|500}}}|text=''[[Falcón|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Falcón&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.380|y=0.197|scale={{{width|500}}}|text=''[[Carabobo|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Carabobo&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.440|y=0.222|scale={{{width|500}}}|text=''[[Aragua|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Aragua&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.500|y=0.185|scale={{{width|500}}}|text=''[[Miranda (savezna država)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Miranda&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.460|y=0.168|scale={{{width|500}}}|text=''[[Caracas (savezni distrikt)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;D. C.&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.480|y=0.148|scale={{{width|500}}}|text=''[[Vargas (savezna država)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Vargas&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.630|y=0.282|scale={{{width|500}}}|text=''[[Anzoátegui|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Anzoátegui&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.720|y=0.170|scale={{{width|500}}}|text=''[[Sucre (savezna država)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Sucre&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.610|y=0.142|scale={{{width|500}}}|text=''[[Nueva Esparta|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Nueva Esparta&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.720|y=0.245|scale={{{width|500}}}|text=''[[Monagas|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Monagas&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.815|y=0.289|scale={{{width|500}}}|text=''[[Delta Amacuro|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Delta Amacuro&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.400|y=0.070|scale={{{width|500}}}|text=''[[Savezni teritoriji Venezuele|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Savezni teritoriji&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.835|y=0.170|scale={{{width|500}}}|text=''[[Trinidad i Tobago|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Trinidad i Tobago&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.930|y=0.462|scale={{{width|500}}}|text=''[[Gvajana|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Gvajana&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.050|y=0.743|scale={{{width|500}}}|text=''[[Kolumbija|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Kolumbija&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.815|y=0.788|scale={{{width|500}}}|text=''[[Brazil|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Brazil&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.400|y=0.030|scale={{{width|500}}}|text='''&lt;big&gt;[[Karipsko more|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Karipsko more&lt;/span&gt;]]&lt;/big&gt;'''}}
{{Image label small|x=0.810|y=0.050|scale={{{width|500}}}|text='''&lt;big&gt;[[Atlantski ocean|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Atlantski ocean&lt;/span&gt;]]&lt;/big&gt;'''}}
{{Image label end}}
|-style=&quot;background:#800020; color:white; text-align:center;&quot;
!width=25%|Savezna država
!width=25%|Sjedište
!width=25%|Savezna država
!width=25%|Sjedište
|-
| {{flagicon image|Flag of Amazonas Indigenous State.svg}} [[Amazonas (Venezuela)|Amazonas]] || [[Puerto Ayacucho]] || {{flagicon image|Flag of Mérida.svg}} [[Mérida (savezna država)|Mérida]] || [[Mérida, Venezuela|Mérida]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Anzoátegui State.svg}} [[Anzoátegui]] || [[Barcelona, Venezuela|Barcelona]] || {{flagicon image|Flag of Miranda state.svg}} [[Miranda (Venezuela)|Miranda]] || [[Los Teques]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Apure State.svg}} [[Apure]] || {{nowrap|[[San Fernando de Apure]]}} || {{flagicon image|Flag of Monagas State.png}} [[Monagas]] || [[Maturín]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Aragua State.svg}} [[Aragua]] || [[Maracay]] || {{flagicon image|Flag of Nueva Esparta.svg}} [[Nueva Esparta]] || [[La Asunción]]
|- 
| {{flagicon image|Flag of Barinas State.svg}} [[Barinas (savezna država)|Barinas]] || [[Barinas, Venezuela|Barinas]] || {{flagicon image|Flag of Portuguesa.svg}} [[Portuguesa (savezna država)|Portugesa]] || [[Guanare]]
|- 
| {{flagicon image|Flag of Bolívar State.svg}} [[Bolívar (Venezuela)|Bolívar]] || [[Ciudad Bolívar]] || {{flagicon image|Flag of Sucre State.svg}} [[Sucre (savezna država)|Sucre]] || [[Cumaná]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Carabobo State.svg}} [[Carabobo]] || [[Valencia, Venezuela|Valencia]] || {{flagicon image|Flag of Táchira.svg}} [[Táchira]] || [[San Cristóbal, Venezuela|San Cristóbal]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Cojedes State.svg}} [[Cojedes (savezna država)|Cojedes]] || [[San Carlos, Venezuela|San Carlos]] || {{flagicon image|Flag of Trujillo State.svg}} [[Trujillo (savezna država)|Trujillo]] || [[Trujillo, Venezuela|Trujillo]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Delta Amacuro State.svg}} [[Delta Amacuro]] || [[Tucupita]] || {{flagicon image|Flag of Yaracuy State.svg}} [[Yaracuy]] || [[San Felipe, Venezuela|San Felipe]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Caracas.svg}} [[Caracas]] || [[Caracas]] || {{flagicon image|Flag of Zulia State.svg}} [[Zulia]] || [[Maracaibo]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Falcón.svg}} [[Falcón]] || [[Santa Ana de Coro|Coro]] || {{flagicon image|Flag of Vargas State.svg}} [[Vargas (savezna država)|Vargas]] || [[La Guaira]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Guárico.svg}} [[Guárico]]|| {{nowrap|[[San Juan de los Morros]]}} || {{nowrap|{{flagicon image|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Savezni teritoriji Venezuele|Savezni teritoriji]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;}} || [[El Gran Roque]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Lara State.svg}} [[Lara (savezna država)|Lara]] || [[Barquisimeto]] || 
|-
| colspan=4 | &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; ''Savezni teritoriji nisu savezne države i tu se radi o zasebnim administrativnim jedinicama.''
|-
|}
Venezuela je formalno [[Savezna država|savezna]], [[prezidencijalizam|predsjednička]], [[ustav]]na [[republika]] na čijem je čelu izabrani [[predsjednik Venezuele|predsjednik]]. Predsjednik se bira na [[opći izbori|općim izborima]] na šestogodišnji mandat, a broj uzastopnih mandata je neograničen. Predsjednik je istovremeno i šef države i predsjednik vlade. Zadužen je za imenovanje [[potpredsjednik Venezuele|potpredsjednika]] i članova [[kabinet]]a, potonje uz sudjelovanje parlamenta. Predsjednik ima i ovlast da odbije dati suglasnost na određeni zakon i vrati ga parlamentu na ponovno odlučivanje, međutim dovoljna je obična parlamentarna većina da bi ova odluka bila zanemarena; također, može tražiti od parlamenta da mu se dodjele izvanredne ovlasti temeljem kojih bi vladao pomoću uredbi, za što je potrebna dvotrećinska većina. Od [[1959.]] godine, šestorica predsjednika su dobila te ovlasti. 

Zakonodavnu vlast predstavlja jednodomna [[Narodna skupština (Venezuela)|Narodna skupština]]. Broj zastupnika je varijabilan - svaka savezna država daje tri stalna člana, dok se broj ostalih članova određuje u omjeru prema ukupnom broju stanovništva; tri mjesta su rezervirana za predstavnike indijanske manjine. Zastupnički mandat traje pet godina. Unatoč postojanju brojnih stranaka, sustav u Venezueli je u suštinski [[dvostranački sustav|dvostranački]], što je situacija koja traje još od [[1958.]] godine, s tim da su se dominantne stranke mijenjale kroz godine. Aktivno biračko pravo stječe se s 18 godina, a glasovanje nije obvezno. 

Pravni sustav u Venezueli pripada tradiciji [[kontinentalno pravo|kontinentalnog prava]]. Najviše sudsko tijelo je [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)|Vrhovni sud pravde]], čiji se suci biraju u parlamentu na jedinstveni dvogodišnji mandat. 

===Administrativna podjela===
{{main|Administrativna podjela Venezuele|Savezne države Venezuele}}
Venezuela je savezna država koja se sastoji od ukupno 23 [[Savezne države Veneuzele|savezne države]] (''estados''), [[Caracas (savezni distrikt)|Distrikta glavnog grada]] (''Distrito capital'') i [[Savezni teritoriji Venezuele|saveznih teritorija]] (''dependencias federales''); uz to, zemlja je od [[1969.]] godine podijeljena i na devet [[Regije Venezuele|administrativnih regija]]. Niže administrativne jedinice su [[Općine Venezuele|općine]] (''municipios''), kojih ima 335, a koje se dalje dijele na preko tisuću [[župa]] (''parroquias'').

==Stanovništvo==
{{main|Demografija Venezuele}}
Venezuela je jedna od najurbaniziranijih zemalja u Latinskoj Americi;&lt;ref name=&quot;encartaSA&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;UNpopstats&quot; /&gt; većina stanovništva živi u velikim gradovima na sjeveru zemlje, pri čemu prednjači [[Caracas]], koji je ujedno i najveći grad. Gotovo 93% stanovništva Venezuele živi u urbanim područjima na sjeveru, dok njih čak 73% živi u pojasu unutar 100 km od obale.&lt;ref name=&quot;WRI_2003b&quot;&gt;{{cite web|publisher=World Resources Institute |work=EarthTrends Country Profiles |year=2003 |title=Coastal and Marine Ecosystems—Venezuela |url=http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070318000929/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archivedate=18 March 2007 |format=PDF|accessdate=10 March 2007}}&lt;/ref&gt; Na teritoriju južno od rijeke [[Orinoco]] živi tek 5% stanovništva, iako ono površinom sačinjava gotovo polovinu državnog teritorija. 

Struktura stanovništva prilično je dobro raspoređena. Najviše stanovnika sačinjava radno sposobno stanovništvo (14-65 godina), njih čak 65%, dok na djecu do 14 godina otpada 29%; stanovnika preko 65 godina je nešto manje od 6%.&lt;ref name=&quot;WPP 2010&quot;&gt;[http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2010 Revision] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110506000000/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |date=6 May 2011 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;unstats.un.org&quot;&gt;http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm&lt;/ref&gt; Unutar prve dvije skupine, broj muškaraca i žena je prilično ravnomjeran, dok se u onoj najstarijoj dobnoj skupini pokazuje izraženija razlika u korist žena.&lt;ref name=&quot;WPP 2010&quot;/&gt; Prosječna očekivana životna dob je 75 godina.&lt;ref name=&quot;WPP 2010&quot;/&gt;

;Najveći gradovi i općine
{{main|Popis gradova u Venezueli}}
{{Najveći gradovi u Venezueli}}

===Etničge grupe===
{{main|Venezuelanci}}
{{bar box
|title=Rasni i etnički sastav Venezuele&lt;br&gt;prema popisu iz 2011.&lt;ref name=&quot;Census-ethnics&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ine.gob.ve/documentos/Demografia/CensodePoblacionyVivienda/pdf/nacional.pdf |title=Resultado Básico del XIV Censo Nacional de Población y Vivienda 2011 (Mayo 2014) |page=29 |publisher=Ine.gov.ve |accessdate=8 September 2014}}&lt;/ref&gt;
|titlebar=#ddd
|left1='''Rasa/Etnicitet'''
|float=right
|bars=
{{bar percent|[[Mestici]]|violet|51.6}}
{{bar percent|[[Venezuelanci evropskog porijekla|Bijelci]]|blue|43.6}}
{{bar percent|[[Afrovenezuelanci|Crnci]]|Brown|2.9}}
{{bar percent|[[Venezuelanski Indijanci|Indijanci]]|red|2.6}}
{{bar percent|Afričkog porijekla|Black|0.7}}
{{bar percent|[[Venezuelanci|Ostale rase]]|orange|1.2}}
|caption=
}}
Stanovništvo Venezuele je različitog porijekla, a pretpostavlja se kako njegovu većinu sačinjavaju [[mestici]] i osobe miješanog porijekla. Prema popisu iz [[2011.]] godine, 51.6% stanovništva se izjasnilo kao [[mestici]], a njih 43.6% kao bijelci. Ostatak stanovništva sačinjavaju mahom etničke manjine, većina kojih pripada osobama crne rase ili osobama [[Afrika|afričkog]] porijekla (3.6%), odnosno [[Venezuelanski Indijanci|Indijancima]] (2.6%); &quot;ostale rase&quot; sačinjavaju 1.2% stanovništva. 

Uz nešto više od 33,000,000 Venezuelanaca koji žive u matičnoj državi, oko 2,000,000 Venezuelanaca živi u različitim zemljama svijeta; njih najviše živi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], a slijede ih [[Kolumbija]], [[Sirija]], [[Španjolska]] i [[Portugal]]. Manje skupine prisutne su na svim kontinentima, uključujući i [[Oceanija|Oceaniju]], gdje ih ima oko 12,000 (10,000 u [[Australija|Australiji]] i oko 2,000 na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]). Imigracija u Venezuelu postala je aktualna nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a danas je većina imigranata porijeklom iz [[Europa|Europe]]; u Venezueli postoje i manje zajednice [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. 

===Religija===
{{main|Religija u Venezueli}}
Prema popisu iz [[2011.]] godine, [[kršćanstvo]] je dominantna religija u Venezueli; [[katolicizam|katolici]] čine oko 71% stanovništva, dok ostatak pripada [[protestantizam|protestantima]], uglavnom [[evangelička crkva|evangelicima]]. Nereligioznog stanovništva ima 8% (2% [[ateizam|ateista]] te 6% [[agnostici|agnostika]] i indiferentnih), dok ostale religije prakticira oko 3% stanovništva;&lt;ref name=&quot;grumilla&quot;&gt;{{cite news|last1=Aguire|first1=Jesus Maria|language=Spanish|title=Informe Sociográfico sobre la religión en Venezuela|url=http://www.gumilla.org/biblioteca/bases/biblo/texto/SIC2012745_211-222.pdf|accessdate=5 April 2015|publisher=El Centro Gumilla|date=June 2012|archivedate=2015-09-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924024236/http://www.gumilla.org/biblioteca/bases/biblo/texto/SIC2012745_211-222.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; unatoč malom broju, u zemlji postoje utjecajne skupine [[Judaizam|židova]], [[Islam|muslimana]] i [[Budizam|budista]]. 

&lt;gallery mode=packed heights=155 style=&quot;font-size:88%;line-height:120%&quot;&gt;
File:Catedral Metropolitana de Barquisimeto.jpg|Metropolitanska katedrala, [[Barquisimeto]]
File:Plaza_Bolívar_de_la_Ciudad_de_Mérida.jpg|Katedrala-bazilika bezgrešnog začeća, [[Mérida, Venezuela|Mérida]]
File:Venez 24.jpg|Crkva Virgen del Valle na [[Margaritin otok|Margaritinom otoku]]
File:Catedral Nuestra Señora del Carmen, Maturín, Venezuela (3).jpg|Katedrala Nuestra Señora del Carmen, [[Maturín]]
&lt;/gallery&gt;

===Jezici===
{{main|Jezici Venezuele}}
Službeni jezik u Venezueli je [[španjolski jezik|španjolski]], kojim se ujedno koristi i većina stanovništva. Ipak, [[ustav Venezuele]] priznaje i brojne indijanske jezike, a diljem zemlje se govori velik broj različitih jezika. Imigranti u zemlju su zadržali svoje materinje jezike, tako da postoji velika skupina stanovnika koja govori [[kineski]] (400,000), [[portugalski]] (254,000) i [[talijanski]] (200,000).&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Bernasconi|first1=Giulia|title=L’ITALIANO IN VENEZUELA|journal=Italiano LinguaDue|date=2012|issue=2|page=20|doi=10.13130/2037-3597/1921|url=https://www.openaire.eu/search/publication?articleId=doajarticles::e2c6e2d8ae5915079007d321c21defb0|accessdate=22 January 2017|publisher=Università degli Studi di Milano|language=Italian|quote=L'italiano come lingua acquisita o riacquisita è largamente diffuso in Venezuela: recenti studi stimano circa 200.000 studenti di italiano nel Paese}}&lt;/ref&gt; Od stranih jezika, najčešće korišten je [[engleski]], koji je postao svojevrsni ''[[lingua franca]]'', ali i [[talijanski]], koji je prisutan zbog velikog broja škola i privatnih institucija u kojima se koristi taj jezik.

==Gospodarstvo==
{{main|Ekonomija Venezuele}}
Gospodarski sustav u Venezueli pokazuje odolike tipičnog gospodarstva ovisnog o [[Ekonomski suficit|suficitu]], što je odlika koja je prisutna i u drugim zemljama koje su bogate primarnim sirovinama. Venezuelansko gospodarstvo, tako, gotovo u potpunosti ovisi o njihovoj glavnoj sirovini, [[nafta|nafti]]. Iako je pokojni predsjednik [[Hugo Chávez]] tokom [[1998.]] godine rekao da planira smanjiti tu ovisnost, ista se za vrijeme njegova mandata još dodatno pojačala.&lt;ref&gt;[[Raul Zelik]]: ''[http://www.monde-diplomatique.de/pm/2012/10/12.mondeText.artikel,a0039.idx,11 Sozialistische Versuche]'', [[Le Monde diplomatique]] vom 12. Oktober 2012&lt;/ref&gt; Tokom [[2014.]] godine, čak je 96% državnih prihoda dolazilo iz trgovine naftom.&lt;ref&gt;[http://www.handelsblatt.com/finanzen/maerkte/devisen-rohstoffe/oelpreis-venezuela-wirft-usa-oel-krieg-vor/11170154.html Venezuela wirft USA „Öl-Krieg“ vor], Handelsblatt, 30. Dezember 2014&lt;/ref&gt; Najveći problemi venezuelanske ekonomije su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka nezaposlenost i inflacija.

==Kultura==
{{main|Venezuelanska kultura|Venezuelanska muzika|Venezuelanska književnost|Venezuelanska umjetnost|Sport u Venezueli}}
[[File:Cristobal Rojas 01.JPG|thumb|220px|[[Cristóbal Rojas (slikar)|Cristóbal Rojas]]: ''Girardotova smrt kod Bárbule'' ([[1883.]]), ulje na platnu, 287 x 217 cm]]
Venezuelanska kultura je zapravo miks različitih kultura unutar koje možemo promatrati tri glavne utjecajne zone - [[Venezuelanski Indijanci|indijansku]], [[Afrika|afričku]] i [[Španjolska|španjolsku]]. Prve dvije skupine izrazito su diferencirane zbog postojanja brojnih plemena, međutim njihov realni utjecaj u suvremenoj kulturi je prilično malen. Indijanska kultura danas je ograničena na tek nekoliko riječi u jeziku, gastronomiju i imena mjesta. Isto vrijedi za afričku, uz dodatak muzičkih instrumenata. Najdominantnija je, dakako, [[Španska kultura|španjolska]], što je posljedica višestoljetne kolonizacije, a koja je razvidna u arhitekturi, glazbi, religiji, gastronomiji, umjetnosti i nekim tradicijama, poput borbe s bikovima. Kulturni mozaik dodatno je izdiferenciran brojnim migracijama, tako da postoje i omanji utjecaji [[Francuska kultura|francuske]], [[Portugalska kultura|portugalske]] i [[Italijanska kultura|talijanske kulture]], a u modernom dobu evidentan je i utjecaj [[Američka kultura|američke kulture]].

[[Venezuelanska umjetnost|Likovna umjetnost]] uglavnom je pod utjecajem religijskih motiva, mada je u XIX. vijeku postojao značajan utjecaj historijskih motiva s ciljem buđenja i jačanja nacionalne svijesti.{{sfn|Ng|2004|p=31}}{{sfn|Aponte|2008|p=45}}{{sfn|Aponte|2008|p=45}}{{sfn|Tarver|Frederick|2006|p=10}} U XX. vijeku je [[modernizam]] postao dominantni pravac.{{sfn|Tarver|Frederick|2006|p=10}} Među istaknutijim imenima venezualnske umjetnosti su [[Cristóbal Rojas (slikar)|Cristóbal Rojas]], [[Armando Reverón]], [[Manuel Cabré]], [[Jesús Rafael Soto|Jesús Soto]], [[Gego]], [[Carlos Cruz-Díez]]{{sfn|Tarver|Frederick|2006|p=10}} te [[Marisol Escobar|Marisol]] i [[Yucef Merhi]].{{sfn|Fichner-Ratus|2012|p=519}}&lt;ref&gt;{{cite web|last=Silvera|first=Yohana|url=http://www.talcualdigital.com/Nota/41697/Poesia-En-Objetos|title=Poesía en objetos|publisher=''TalCualDigital''|date=10 June 2010|accessdate=24 July 2015|language=Spanish}}&lt;/ref&gt; Najznačajniji arhitekt je [[Carlos Raúl Villanueva]], koji je dizajnirao glavni kampus [[Centralni univerzitet Venezuele|Centralnog univerziteta Venezuele]], koji se danas nalazi na popisu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].

[[Venezuelanska književnost|Književnost]] se počela razvijati ubrzo nakon početka španjolske kolonizacije i bila je predominantno pod utjecajem [[Španska književnost|španjolske književnosti]]. Prvi značajni pravac koji se oblikovao bio je [[romantizam]], i to u jeku borbe za nezavisnost, a u kasnijim je periodima proza bila osjetno dominantna u odnosu na poeziju. U kasnijim periodima, posebno se isticao venezuelanski [[pozitivizam]], opet mahom kroz prozu. Među najznačajnijim autorima su [[Rómulo Gallegos]], [[Teresa de la Parra]], [[Arturo Uslar Pietri]], [[Adriano González León]], [[Miguel Otero Silva]], [[Mariano Picón Salas]], [[Andrés Bello]], [[Andrés Eloy Blanco]], [[Fermín Toro]], [[Laureano Vallenilla Lanz]] i [[José Gil Fortoul]].

[[Venezuelanska muzika|Muzika]] u Venezueli je izrazito raznovrsna i možda je najbolji primjer mozaika utjecaja koji su prisutni u nacionalnoj kulturi. Nacionalni instrument je [[Cuatro (instrument)|cuatro]]. Posebno istaknuti žanr je [[folk]], a u XXI. vijeku se počela razvijati i nešto urbanija glazba, mada i dalje pod utjecajem tradicije. Značajan utjecaj ima i glazba Afrovenezuelanaca. 

[[Sport u Venezueli]] je izrazito popularan. Najpopularniji pojedinačni sport je [[bejzbol]], koji se u zemlji igrao već krajem XIX. vijeka, mada je nejasno kako se sport uopće raširio Venezuelom.{{sfn|Nichols|Morse|2010|p=306}} Osim po ovome, Venezuela je specifična i po velikoj popularnosti [[košarka|košarke]], posebice u odnosu na [[nogomet]], koji dominira ostatkom kontinenta;{{sfn|Wardrope|2003|p=37}}{{sfn|Gibson|2006|p=18}}{{sfn|Nichols|Morse|2010|p=307}} [[košarkaška reprezentacija Venezuele]] je [[2015.]] godine po prvi puta postala [[FIBA Prvenstvo Amerika|kontinentalni prvak]]. Ipak, nogomet postaje sve popularniji, iako [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|nacionalna reprezentacija]] nije ostvarila značajnijih uspjeha. Venezuela je osvojila i dvije zlatne olimpijske medalje; prvu je [[1968.]] godine osvojio boksač [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]], a drugu [[Rubén Limardo]] u mačevanju na igrama [[2012.]] godine.

Poseban dio venezuelanske kulture su i natjecanja u ljepoti, gdje su predstavnice Venezuele ostvarivale odlične rezultate na globalnoj razini. Natjecanje za [[Miss Venezuela|Miss Venezuele]] je široko praćeno diljem zemlje, a Venezuelanke su dosad osvojile sedam [[Miss Universe]] kruna, šest [[Miss World]] kruna, sedam [[Miss International]] kruna i dvije [[Miss Earth]] krune.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
;Članci
{{refbegin}}
*{{cite journal|ref={{SfnRef|Cannon|2004}}|last=Cannon|first=Barry|title=Venezuela, April 2002: Coup or Popular Rebellion? The Myth of a United Venezuela|date=21 June 2004|journal=[[Bulletin of Latin American Research]]|publisher=[[Wiley-Blackwell]]|volume=23|issue=3|pages=285–302|doi=10.1111/j.0261-3050.2004.00109.x|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.0261-3050.2004.00109.x/abstract}}
{{refend}}
;Knjige
{{refbegin|30em}}
*{{cite book|last=Aalgaard|first=Wendy|title=Venezuela in Pictures|year=2004|publisher=Lerner Pub Group|isbn=0-8225-1172-X|url=https://books.google.com/books?id=jSlsKvev-QkC}}
*{{cite book|last=Aponte|first=Pedro Rafael|title=The Invention of the National in Venezuelan Art Music, 1920–1960|year=2008|publisher=University of Pittsburgh|isbn=978-1-109-05320-3|url=https://books.google.com/books?id=Gk8N_C1Gk48C|accessdate=2 July 2015}}
*{{cite book|last=Chasteen|first=John Charles|title=Born in Blood and Fire: A Concise History of Latin America|year=2001|publisher=Norton|isbn=978-0-393-05048-6|url=https://books.google.com/?id=fC90B5xkYyIC}}
*{{cite book|last=Chávez Frías|first=Hugo Rafael|authorlink=Hugo Chávez|title=Cumpliendo las metas del milenio|year=2004|publisher=CDBpublicaciones|isbn=980-6456-12-2|url=http://www.gobiernoenlinea.ve/misc-view/sharedfiles/Metas_Milenio.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511182837/http://www.gobiernoenlinea.ve/misc-view/sharedfiles/Metas_Milenio.pdf|archivedate=11 May 2011|language=Spanish}}
*{{cite book|last=Coronil|first=Fernando|authorlink=Fernando Coronil|title=The magical state: nature, money, and modernity in Venezuela|year=1988|publisher=University of Chicago Press|isbn=0-226-11602-6|url=https://books.google.com/books?id=ecTWdRNSJCcC}}
*{{cite book|last=Cortés|first=Carlos E.|title=Multicultural America: A Multimedia Encyclopedia|year=2013|publisher=SAGE Publications|isbn=978-1-4522-1683-6|url=https://books.google.com/books?id=VQ1zAwAAQBAJ|accessdate=30 June 2015}}
*{{cite book|last=Crow|first=JA|title=Epic of Latin America|year=1980|publisher=University of California Press|isbn=0-520-04107-0}}
*{{cite book|last=Dickey|first=John Marcus|title=Christopher Columbus and his monument Columbia : being a concordance of choice tributes to the great Genoese, his grand discovery, and his greatness of mind and purpose|year=1892|publisher=Rand, McNally &amp; Co.|isbn=1-4460-2044-4|url=https://books.google.com/books?id=MnUcAAAAMAAJ|accessdate=1 July 2015}}
*{{cite book|last1=Dydynski|first1=Krzysztof|last2=Beech|first2=Charlotte|title=Venezuela|year=2004|publisher=Lonely Planet Publications|isbn=1-74104-197-X}}
*{{cite book|last=Ewell|first=Judith|title=Venezuela: A Century of Change|year=1984|publisher=C. Hurst &amp; Co|isbn=0-905838-36-X}}
*{{cite book|last=Fichner-Ratus|first=Lois|title=Understanding Art|year=2012|edition=10th|publisher=Cengage Learning|isbn=978-1-111-83695-5|url=https://books.google.com/books?id=oVAKAAAAQBAJ}}
*{{cite book|title=Georgia Country Study Guide Volume 1 Strategic Information and Developments|year=2013|publisher=Int'l Business Publications, USA|isbn=1-4387-7443-5|url=https://books.google.com/books?id=hQWWBQAAQBAJ}}
*{{cite book|last=Gibson|first=Karen Bush|title=Venezuela: A Question and Answer Book|year=2006|isbn=978-0-7368-6413-8|url=https://books.google.com/books?id=WKl7nfQPb3wC}}
*{{cite book|last=Gott|first=Richard|title=Hugo Chávez and the Bolivarian Revolution|year=2005|publisher=Verso|isbn=1-84467-533-5|url=https://books.google.com/books?id=ft6AyMxG4JEC}}
*{{cite book|last=Gregory|first=Desmond|title=Brute New World: The Rediscovery of Latin America in the Early 19th Century|year=1992|publisher=British American Press|isbn=1-85043-567-7|url=https://books.google.com/books?id=V2hBAHD9BOUC|accessdate=30 June 2015}}
*{{cite book|last=Heritage|first=Andrew|title=Financial Times World Desk Reference|date=December 2002|publisher=[[Dorling Kindersley]]|isbn=978-0-7894-8805-3}}
*{{cite book|last=Josza Jr.|first=Frank P.|title=Baseball beyond Borders: From Distant Lands to the Major Leagues|year=2013|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-9245-3|url=https://books.google.com/books?id=wULyAAAAQBAJ}}
*{{cite book|last1=Kelly|first1=Janet|last2=Palma|first2=Perdo A.|editor-last1=McCoy |editor-first1=Jennifer L.|editor-last2=Myers|editor-first2=David J. |title=The Unraveling of Representative Democracy in Venezuela|year=2006|publisher=[[Johns Hopkins University Press]]|chapter=Chapter 10: The Syndrome of Economic Decline and the Quest for Change |isbn=0-8018-8428-4|url=https://books.google.com/books?id=rtJVhJZF6WgC}}
*{{cite book|last=Kipfer|first=Barbara Ann|title=Encyclopedic Dictionary of YUPArchaeology|year=2000|publisher=Springer|isbn=0-306-46158-7}}
*{{cite book|last=López Maya|first=Margarita|editor-last=Goumbri|editor-first=Olivia Burlingame|title=The Venezuela Reader: The Building of a People's Democracy|year=2005|publisher=Epica Task Force|location=Washington, D.C.|chapter=Venezuela 2002–2003: Polarisation, Confrontation, and Violence|isbn=0-918346-35-5}}
*{{cite book|last=Massabié|first=Germán|title=Venezuela: A Petro-State Using Renewable Energies|year=2008|publisher=Springer|isbn=3-531-15994-1}}
*{{cite book|last=McBeth|first=B. S.|title=Juan Vicente Gómez and the Oil Companies in Venezuela, 1908–1935|year=2002|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=0-521-89218-X|url=https://books.google.com/books?id=ZU71u8ZKvnEC}}
*{{cite book|last=McCaughan|first=Michael|title=The Battle of Venezuela|year=2005|publisher=Seven Stories Press|isbn=978-1-60980-116-8|url=https://books.google.com/books?id=VdYHt8EBsJUC}}
*{{cite book|last=Ng|first=Yumi|title=Welcome to Venezuela|year=2004|publisher=Gareth Stevens Publishing|isbn=978-0-8368-3123-8|url=https://books.google.com/books?id=ux9DpmGirKMC|accessdate=2 July 2015}}
*{{cite book|last1=Nichols|first1=Elizabeth Gackstetter|last2=Morse|first2=Kimberley J.|title=Venezuela|year=2010|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-59884-569-3|url=https://books.google.com/books?id=Cq-5QRDNVDEC}}
*{{cite book|last=Salas|first=Miguel Tinker|title=Venezuela: What Everyone Needs to KnowRG|year=2015|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-978328-4|url=https://books.google.com/books?id=FTFmBgAAQBAJ}}
*{{cite book|last=Stoan|first=Stephen K.|title=Pablo Morillo and Venezuela, 1815–1820|year=1974|publisher=Ohio State University Press|isbn=0-8142-0219-5|url=https://archive.org/details/pablomorilloand00stoagoog}}
*{{cite book|last1=Tarver|first1=H. Michael|last2=Frederick|first2=Julia C.|title=The History of Venezuela|year=2006|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-1-4039-6260-7|url=https://books.google.com/books?id=krJxx5adqHoC|accessdate=2 July 2015}}
*{{cite book|last=Thomas|first=Hugh|title=Rivers of Gold: The Rise of the Spanish Empire, from Columbus to Magellan|year=2005|publisher=Random House|isbn=0-375-50204-1}}
*{{cite book|last=Wardrope|first=William|title=Venezuela|year=2003|publisher=Gareth Stevens Publishing|isbn=0-8368-2369-9|url=https://books.google.com/books?id=zlckFMNHGTUC}}
*{{cite book|last=Warhol|first=Tom|title=Tundra|year=2006|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-2193-1|url=https://books.google.com/?id=oYUc7o43cuAC}}
*{{cite book|last=Wunder|first=Sven|title=Oil wealth and the fate of the forest: a comparative study of eight tropical countries|year=2003|publisher=[[Routledge]]|isbn=0-203-98667-9|url=https://books.google.com/books?id=n2nQ0A8BmCYC}}
*{{cite book|last=Yergin|first=Daniel|authorlink=Daniel Yergin|title=[[The Prize: The Epic Quest for Oil, Money, and Power]]|year=1991|publisher=Simon and Schuster|isbn=1-4391-1012-3}}
*{{cite book|last=Zakaria|first=Fareed|authorlink=Fareed Zakaria|title=From Wealth to Power|year=1999|publisher=Princeton University Press|isbn=0-691-01035-8}}
*{{cite book|last=Zamora|first=Margarita|title=Reading Columbus|year=1993|publisher=University of California Press|isbn=0-520-08297-4|url=http://publishing.cdlib.org/ucpressebooks/view?docId=ft009nb0cv&amp;doc.view=content&amp;chunk.id=d0e2655&amp;toc.depth=1&amp;anchor.id=0&amp;brand=eschol|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511090548/http://publishing.cdlib.org/ucpressebooks/view?docId=ft009nb0cv&amp;doc.view=content&amp;chunk.id=d0e2655&amp;toc.depth=1&amp;anchor.id=0&amp;brand=eschol|archivedate=11 May 2011|accessdate=23 April 2010}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Venezuela}}
* {{sp icon}} [http://www.gobiernoenlinea.ve/ Official government website]
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20130921055048/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-v/venezuela.html Chief of State and Cabinet Members]
* {{en icon}} {{CIA World Factbook link|ve|Venezuela}}
* {{en icon}} [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/venezuela.htm Venezuela] at ''UCB Libraries GovPubs''
* {{en icon}} {{dmoz|Regional/South_America/Venezuela/}}
* {{en icon}} [http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/vetoc.html Venezuela] from the Library of Congress Country Studies (1990)
* {{en icon}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229345.stm Venezuela profile] from the [[BBC News]]
* {{en icon}} [http://www.cartografareilpresente.org/rubrique109.html?lang=en Maps on Venezuela – Cartographic features]
* {{en icon}} [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=VE Key Development Forecasts for Venezuela] from [[International Futures]]
* {{ar icon}} [http://www.immigrationtovenezuela.com.ve/index.php/2013-10-02-22-52-18/2013-10-02-22-58-18 Venezuela and Tourism] from [[Sky Immigration]]
* {{Wikiatlas|Venezuela}}

{{Južna Amerika}}
{{Organizacija američkih država}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}
{{Latinska unija}}
{{Arapska liga}}
{{Normativna kontrola}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Venezuela| ]]
[[Kategorija:Države u Južnoj Americi]]</text>
      <sha1>59z7a3bfldtuumcmd2fvzr36tmi2ozw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1946</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14319</id>
    <revision>
      <id>41261807</id>
      <parentid>41260659</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:12:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */ dop. iz NYT jan-apr.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69548" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1946}}
__NOTOC__
Godina '''1946''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]].

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Japanski car [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]] objavljuje reskriptom da nije božanskog porekla i da Japanci nisu viša rasa (ili je to zapadno tumačenje dokumenta).
* [[2. 1.]] - U nemogućnosti da nastavi svoju vladu nad [[Albanija|Albanijom]] posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], [[Zog od Albanije|Kralj Zog]] je abdicirao, ali je zadržavo svoje pravo na [[Kralj Albanije|tron]].
* [[3. 1.]] - [[Monnetov plan]]: u Francuskoj osnovana Generalna planska komisija na čelu sa [[Jean Monnet|Jeanom Monnetom]] za poticaj ekonomskom oporavku.
* [[4. 1.]] - [[Regalije Svetog rimskog carstva]] vraćene u Beč.
* [[7. 1.]] - Zapadne sile su priznale [[Austrija|Austriju]] u granicama iz [[1937]].
* [[10. 1.]] - [[Projekat Diana]] - [[radar]]ski zraci odbijeni od [[Mesec]]a nazad na Zemlju, čime je izmerena njihova razdaljina i dokazana mogućnost komunikacije u svemiru.
* 10. 1. - U Londonu održano prvo zasedanje [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine Ujedinjenih naroda]], sa predstavnicima 51 nacije. Za prvog predsednika izabran [[Paul-Henri Spaak]] (u oktobru prelaze u Njujork).
[[Datoteka:State Emblem of the People's Republic of Albania.svg|mini|80px|left|Amblem NR Albanije]]
* [[11. 1.]] - Ustavotvorna skupština u [[Tirana|Tirani]] je proglasila [[Narodna Republika Albanija|Narodnu Republiku Albaniju]] (Socijalistička Republika 1976-92), lider je [[Enver Hoxha]], do smrti 1985.
* 11. 1. - Vojni udar na [[Haiti]]ju, nakon štrajkova i nemira: mulatski predsednik [[Élie Lescot]] beži iz zemlje, vlast uzima Vojno izvršno veće ([[Franck Lavaud|Lavaud]], [[Dumarsais Estimé|Estimé]], [[Paul Magloire|Magloire]]).
* [[12. 1.]] - Sovjeti u Bugarskoj ne uspevaju da ubede [[Nikola Petkov|Nikolu Petkova]] i Kostu Lulčeva da se vrate u vladu [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otadžbinskog fronta]].
* [[13. 1.]] - [[Kineski građanski rat]]: postignut sporazum o primirju, ali rat se nastavlja u junu.
* [[15. 1.]] - Austrijski alpinisti [[Heinrich Harrer]] i [[Peter Aufschnaiter]] stigli u [[Lhasa|Lhasu]] - Harrer će napisati knjigu &quot;[[Sedam godina na Tibetu]]&quot;.
* januar - Talas štrajkova u SAD: rad je obustavljalo 174.000 radnika u električnoj industriji, 93.000 u mesnoj, 750.000 u čeličanama. [[Taft-Hartleyjev zakon]] će dogodine ograničiti moć sindikata.
* januar - Indijski provincijski izbori su polarizovani između [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]] i [[Muslimanska liga|Muslimanske lige]], koja je potvrđena kao zastupnik muslimana Britanske Indije (rezultati verifikovani u martu).
[[Datoteka:UNITED NATIONS - SECURITY COUNCIL - NARA - 515905.jpg|mini|Prvi [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija]]]]
* [[17. 1.]] - U Londonu održano prvo zasedanje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] - prvim pitanjem se bavi dva dana kasnije, iranskim protestom zbog odužene sovjetske okupacije iranskog Azerbejdžana.
* [[19. 1.]] - Prvi let raketnog eksperimentalnog aviona [[Bell X-1]].
* [[20. 1.]] - Na [[Majevica|Majevici]] likvidiran četnički vojvoda [[Radivoje Kerović]].
* [[20. 1.]] - [[Charles de Gaulle]] daje ostavku na čelu [[Privremena vlada Francuske Republike|Privremene vlade Francuske republike]], nadajući se da će se uskoro vratiti s većom moći - na scenu se vraća tek 1958, biće prvi predsednik [[Peta Francuska Republika|Pete republike]] 1959-69, a u međuvremenu se smenjuju 24 administracije Privremene vlade i [[Četvrta Francuska Republika|Četvrte republike]].
* [[22. 1.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: u [[kurdi|kurdskom]] delu [[Iran]]a proglašena autonomna [[Mahabadska Republika]] (neće doživeti kraj godine).
* [[22. 1.]] - [[Karpatska Rutenija]], pod sovjetskom okupacijom od 1944, i zvanično postaje deo SSSR - [[Zakarpatska oblast]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]].
* [[24. 1.]] - Prvom rezolucijom Generalne skupštine UN, koju su inicirale [[SAD]], [[Velika Britanija]] i [[Kanada]], osnovana je Komisija za atomsku energiju UN (aktivna do 1949, raspuštena 1952).
* [[25. 1.]] - Počinje [[proterivanje Nemaca iz Čehoslovačke]]: do oktobra odlazi preko dva miliona.
* [[29. 1.]] - Osnovana Centralna obaveštajna grupa (od [[1947]]. [[CIA]]).
* [[31. 1.]] - [[Datoteka:Coat of Arms of SFR Yugoslavia - 1943-1963.svg|35px|Grb FNRJ]] Ustavotvorna skupština je donela [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustav]] [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] - po uzoru na [[Ustav Sovjetskog Saveza]], ojačana vlada na račun skupštine. 
** Kao vrhovni organ državne vlasti je označena [[Narodna skupština FNRJ]], koja ima [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] i [[Veće naroda]], bira sebi [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijum]] (predsednik [[Ivan Ribar]]), imenuje i razrešava [[Vlada FNRJ|Vladu FNRJ]].
** Ustav je značajno izmenjen [[Ustavni zakon 1953.|Ustavnim zakonom 1953.]]
* 31. 1. - U Mađarskoj je statutom ukinuta monarhija i uvedena republika - ustav [[Narodna Republika Mađarska|narodne republike]] je donesen 1949, nakon komunističkog preuzimanja vlasti (→ [[taktika salame]]). 
* 31. 1. - [[Eurico Gaspar Dutra]] je novi predsednik Brazila (do 1951) - time [[Vargasova era]] smenjena [[Druga Brazilska Republika|Četvrtom republikom]] (do [[Državni udar u Brazilu 1964.|vojnog udara]] 1964).
* januar - Od 126 miliona dolara UNRRA-ine pomoći, u Jugoslaviju je otišlo 36 miliona (NYT, 9. 4.)

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Tito and Ivan Ribar in 1943.jpg|mini|[[Ivan Ribar]] i Tito 1943 - sada predsednik prezidijuma skupštine i predsednik vlade]]
* [[1. 2.]] - [[Josip Broz Tito]] prvi predsednik novoformirane Vlade FNRJ.
* 1. 2. - [[Zoltán Tildy]], iz Sitnoposedničke stranke, prvi je predsednik mađarske republike (do 1948), premijer je od 4-og [[Ferenc Nagy]] iz iste stranke (do 1947).
* 1. 2. - Tajni sporazum SSSR i Sirije o vojnoj pomoći.
[[Datoteka:Trygve Lie.png|mini|left|[[Trygve Lie]]]]
* [[2. 2.]] - Norvežanin [[Trygve Lie]] postaje prvi [[Generalni sekretar Ujedinjenih naroda]] (do 1952).
* 2. 2. - Od južnog [[Sahalin]]a i [[Kurilski otoci|Kurilskih otoka]], uzetih prošle godine od Japana, osnovana Južnosahalinska oblast - dogodine deo šire [[Sahalinska oblast|Sahalinske oblasti]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]].
* [[3. 2.]] - [[Guzenkova afera]]: novinar Drew Pearson objavljuje vest o prebegu sovjetskog šifranta prošlog septembra u Kanadi, sa dokazima o špijunskoj mreži u toj zemlji, SAD i UK - kanadska vlada nekoliko dana kasnije osniva istražnu komisiju.
* 3. 2. - Incident u [[Tonghua]]: neuspela pobuna japanskih zarobljenika koje su držali kineski komunisti, u dosluhu sa Kuomintangom, praćena je masakrom.
* [[4. 2.]] - [[Milan Nedić]] izvršio samoubistvo u pritvoru u Beogradu.
* [[4.2.|4]] - [[5. 2.]] - Američka i britanska vlada priznale [[Kraljevina Rumunija|rumunsku]] vladu, kojom dominiraju komunisti.
* [[5. 2.]] - Na snazi je ugovor o poljsko-sovjetskoj granici od prošlog avgusta (još dve izmene 1948. i '51.).
* 5. 2. - Američka firma TWA otvara prvu redovnu transatlantsku avionsku liniju, New York City - Paris, avionom [[Lockheed Constellation]].
* [[7. 2.]] - Incident u Beogradu, američki narednik Charles Nicoloff ubio sovjetskog vojnika Ivana Ivanovića Vasiljenka, navodno u samoodbrani (oslobođen u decembru pred vojnim sudom u Napulju)&lt;ref&gt;T. Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 203&lt;/ref&gt;.
* ca. 7. 2. - Zakon o ovlašćenju Vladi FNRJ za donošenje uredaba po pitanjima iz narodne privrede (jačanje državne intervencije u privredu).
* [[8. 2.]] - [[Kim Il-sung]] postaje predsednik Privremenog narodnog komiteta za sever Koreje, uz podršku sovjetskih okupacionih vlasti (gen. [[Terentij Štikov]]). Uskoro se sprovodi redistribucija zemlje, nacionalizacija teške industrije i neke socijalne mere.
* 8. 2. - Američki departman rata objavljuje da će otpustiti Jugoslovene koji služe sa okupacionim snagama u Nemačkoj; 12-og se izveštava o raciji među Poljacima i Jugoslovenima, kako bi se sprečilo formiranje armija neprijateljskih prema vladama u postojbinama. (New York Times)
* [[9. 2.]] - Staljinov govor u Boljšom teatru: kapitalistički razvoj čini ratove neizbežnim (shvaćeno kao pretnja Zapadu), najavljuje nove petogodišnje planove i napore.
* [[12. 2.]] - [[Pokret za građanska prava (SAD)]]: crni veteran Isaac Woodard je prebijen i oslepljen u Južnoj Karolini - šerif koji je to učinio je oslobođen.
* 13. 2. - [[Datoteka:Flag of SR Bosnia and Herzegovina.svg|30px]] Federalna Država Bosna i Hercegovina postaje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Narodna Republika Bosna i Hercegovina]].
* [[14. 2.]] - Memorandum vlade FNRJ o &quot;antijugoslovenskom stavu&quot; poljske emigrantske armije ([[Andersova armija]]).
[[Datoteka:Classic shot of the ENIAC.jpg|mini|[[ENIAC]]]]
* 14. 2. - Javnosti predstavljen [[ENIAC]], prvi programabilni računar opšte svrhe.
* 14. 2. - Laburistička vlada nacionalizovala [[Banka Engleske|Banku Engleske]] - sledi principe [[Kejnzijanizam|kejnzijanizanske]] ekonomike, niske kamate i podrška agregatnoj potražnji.
* [[16. 2.]] - Poleteo [[Sikorsky H-5|Sikorsky S-51]], prvi komercijalni helikopter.
* 16. 2. - Osnovan francuski [[Saarski protektorat]], odvojen od ostatka Nemačke pod savezničkom okupacijom (priključen Zapadnoj Nemačkoj 1957).
* [[18. 2.]] - U [[Bombaj]]u izbija pobuna u Kraljevskoj indijskoj mornarici, zbog loše hrane - proširila se lukama cele Britanske Indije, do gušenja 24-og stradalo je više od 200 ljudi.
* 18. 2. - &quot;Velika konzistorija&quot;: papa [[Pio XII]] proizveo je 32 kardinala, među kojima je i [[József Mindszenty]] iz Mađarske.
* [[19. 2.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (1946–1992).svg|border|30px]] Federalna Država Srbija postaje [[Narodna Republika Srbija]].
* [[20. 2.]] - Eksplozija u rudniku uglja u Bergkamenu na severu Rura, poginulo 405 rudara.
* [[22. 2.]] - Uticajni &quot;[[Dugi telegram]]&quot; službenika američke ambasade u Moskvi [[George F. Kennan|Georga F. Kennana]] o načinu na koji [[SSSR]] posmatra svet (sovjetski ambasador u Washingtonu Nikolaj Novikov će u septembru poslati &quot;Novikovljev telegram&quot; o viđenju američkih planova).
* [[24. 2.]] - [[Juan Peron]] izabran za predsednika [[argentina|Argentine]] (preuzima u junu pa do 1955. i opet 1973-74). Njegova partija dobija većinu u parlamentu. Deklarisani ciljevi su socijalna pravda i ekonomska nezavisnost.
* [[26. 2.]] - [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|30px]] Federalna Država Hrvatska postaje [[Narodna Republika Hrvatska]].
* 26. 2. - Početak opažanja &quot;[[Fantomska raketa|fantomskih raketa]]&quot; iznad Skandinavije, što se nastavlja u ostatku godine.
* [[28. 2.]] - Prvi broj francuskog sportskog lista ''[[L'Équipe]]''.
* 28. 2. - Franko-kineski sporazum o povlačenju kineskih vojnika sa severa Vijetnama (dovršeno u junu) i kraju francuskih koncesija u Kini. [[Hồ Chí Minh]] telegramom poziva Trumana da podrži nezavisnost Vijetnama.
* februar-avgust - Povrede jugoslovenskog vazdušnog prostora iznad Slovenije, od strane američkih i britanskih aviona.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Iran oil concession.png|mini|Naftne koncesije/sfere uticaja SSSR i UK u Iranu]]
* [[2. 3.]] - Rok za povlačenje [[Anglo-sovjetska invazija na Iran|stranih trupa]] iz Irana: Britanci to i čine, Sovjeti zasada odbijaju.
* [[4. 3.]] - [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] se povlači sa čela Finske, nasleđuje ga premijer [[Juho Kusti Paasikivi]] (do 1956) - sledi politiku demokratije i neutralnosti i dobrih odnosa sa SSSR (→ [[finlandizacija]]).
* [[5. 3.]] - [[Winston Churchill|Čerčilov]] govor u [[Fulton, Missouri|Fultonu, Misuri]], o &quot;[[Gvozdena zavesa|Gvozdenoj zavesi]]&quot;.
* [[6. 3.]] - Kinezi sprečili francusko iskrcavanje u Haiphongu na severu Vijetnama (Tonkinu). Kasnije tokom dana Ho Chi Minh potpisao provizorni sporazum, Ho–Sainteny, o slobodnoj &quot;Republici Vijetnam&quot; u okviru [[Francuska unija|Francuske unije]] i francuskim trupama u Tonkinu.
* [[7. 3.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: SAD zahtevaju od Sovjeta da se povuku iz Irana.
* [[8. 3.]] - [[Bell 47]] je prvi helikopter odobren za civilnu upotrebu u SAD.
* [[9. 3.]] - U gomili na stadionu Burnden Park u [[Bolton]]u stradala 33 navijača. Utakmica je nastavljena posle pauze.
* [[10. 3.]] - U tršćanskom predgrađu Servola ubijeno dvoje projugoslovenskih demonstranata - protesti i neredi u gradu sledećih dana.
* 10. 3. - Lavovski sabor: [[Ukrajinska grkokatolička crkva]] se pod pritiskom vlasti priključuje [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj]] (legalizovana 1989).
* 10. 3. - Dijamantski jubilej, 60 godina, [[Aga Khan III|Age Khana III]], lidera [[nizariti|nizaritskih]] ismailitskih šiitskih muslimana - njegova težina je u Bombaju odmerena u dijamantima, za socijalne svrhe.
* [[11. 3.]] - Uhapšen bivši komandant Auschwitza [[Rudolf Höss]] (pogubljen u aprilu 1947).
* [[13. 3.]] - [[Draža Mihailović]] uhvaćen u okolini [[Višegrad]]a.
* 13. 3. - Reorganizovna [[OZNA]], Odeljenje za zaštitu naroda: od Prvog i Drugog odseka nastaje [[Uprava državne bezbednosti]], UDBA, pri unutrašnjim poslovoma, a od trećeg Kontraobveštajna služba, [[KOS]], pri vojsci.
* [[15. 3.]] - Britanski premijer [[Clement Attlee]] objavljuje nameru dati nezavisnost [[Britanska Indija|Indiji]], čim se dogovore oko ustava.
* mart -  Sovjetsko-iranski naftni sporazum je povoljan za Sovjete, ali iranski Medžlis je sledeće godine odbio ratifikaciju.
* [[17. 3.]] - [[18. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Lost Weekend]]'', ukupno četiri nagrade.
* [[18. 3.]] - Tito u Varšavi, potpisan Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Poljske i Jugoslavije.
* 18. 3. - Vrhovni sovjet SSSR usvojio zakon o Četvrtoj petoletki - obnova i razvitak zemlje.
* [[19. 3.]] - [[Francuska Gvajana]], [[Gvadalupa]], [[Martinik]] i [[Reunion]] su postali [[prekomorski departman]]i [[Francuska|Francuske]].
* 19. 3. - Oboleli [[Mihail Kalinjin]] se povlači s položaja titularnog šefa države SSSR, nasleđuje ga [[Nikolaj Švernik]] (do 1953).
* [[20. 3.]] - Najgora železnička nesreća u istoriji Brazila: 185 mrtvih kod Arakažua na istoku, nakon iskliznuća iz šina.
* 20. 3. - [[Internacija Japanskih Amerikanaca]]: zatvoren je poslednji od deset logora, Tule Lake na severu Kalifornije.
* [[22. 3.]] - Londonski ugovor: [[Transjordan]], deo [[Britanski mandat nad Palestinom|Britanskog Mandata Palestine]], postati će Hašemitska Kraljevina Transjordan, nezavisna sa britanskim bazama.
* [[23. 3.]] - &quot;Bandung more vatre&quot;: indonežanske snage se nakon ultimatuma povlače iz južnog dela [[Bandung]]a sa stotinama hiljada civila i pale sve za sobom (na severu Bandunga su Britanci, koji predaju grad Holanđanima 17. 4.).
* [[24. 3.]] - Na Cetinju osnovano Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore.
* 24. 3. - U New Delhi stiže tzv. Kabinetska misija: želi nepodeljenu nezavisnu Indiju sa trospratnom strukturom, ali između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige vlada nepoverenje.
* 24. 3. - Umro šahovski prvak [[Aleksandr Aljehin]] - interregnum traje do 1948. i [[Mihail Botvinik|Botvinikove]] pobede na specijalnom turniru.
* [[25. 3.]] - Otvoren londonski aerodrom [[Heathrow]], jedan od najvećih na svetu.
* 25. 3. - Radio Moskva izjavljuje da će se sovjetske trupe povući iz Irana.
* [[30. 3.]] - Nota vlade SAD vladi FNRJ povodom hvatanja Draže Mihailovića - podsećanje da je &quot;vodio snage otpora&quot;, oficiri za vezu i spaseni avijatičari bi mogli svedočiti u procesu (vlada FNRJ odbija notu).
* [[31. 3.]] - Priv izbori u Grčkoj od 1936: [[Komunistička partija Grčke|KP Grčke]] bojkotuje, navodeći [[Beli teror (Grčka)|Beli teror]]. Uspeh desnih partija, premijer će postati [[Konstantinos Caldaris]]. Noć pred izbore, komunistička grupa je napala policijsku stanicu u selu Litohoro, čime se obnavlja [[Grčki građanski rat]] (do [[1949]]), u kojem FNR Jugoslavija daje najveću podršku grčkim komunistima.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|mini|Pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo (1947)]]
* [[1. 4.]] - [[Omladinske radne akcije|Omladinskom radnom akcijom]] (ORA) počela izgradnja željezničke[[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko-Banovići]].
* 1. 4. - Raspuštena britanska kolonija ''[[Straits Settlements]]'': Penang i Malacca zajedno sa Malajskim državama čine [[Malajska unija|Malajsku uniju]] (Federacija Malaja 1948-63, prošireno u [[Malezija|Maleziju]]); [[Singapur]] je zasebna kolonija (deo Malezije 1963-65, zatim nezavisan).
* 1. 4. - Operacija Road's End: Amerikanci uništili 24 zarobljene japanske podmornice.
* 1. 4. - Zemljotres pored Aleutskih ostrva, cunami je smrtonosan i na Havajima.
* 1. 4. - [[Sarov]] je izabran za lokaciju proizvodnje sovjetskog nuklearnog oružja, Arzamas-16.
* [[3. 4.]] - Titov ekspoze o vanjskoj politici u Saveznoj skupštini, izvještava o &quot;prelijetanju savezničkih vojnih i drugih aviona&quot; iznad Jugoslavije.
* [[4. 4.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: Rezolucija 3 Saveta bezbednosti UN: Sovjeti se pozivaju da njihove trupe što pre napuste Iran.
* ca. 4. 4. - FNRJ: Zakon o opštoj državnoj kontroli (nadzire državne organe i njima potčinjene ustanove i preduzeća).
* [[5. 4.]] - Američki brod ''[[USS Missouri (BB-63)|USS Missouri]]'' stigao pred Istanbul s ostacima preminulog turskog ambasadora (SSSR protestuje); četiri dana kasnije stiže u [[Pirej]].
* 5. 4. - Sovjetske trupe napustile dansko ostrvo [[Bornholm]].
* [[8. 4.]] - Osnovana je firma ''[[Électricité de France]]'' (EDF), nakon nacionalizacije oko 1.700 firmi iz energetske branše (privatizovana 2004. uz većinski vladin udeo, renacionalizacija najavljena 2022).
* [[10. 4.]] - Prvi višestranački izbori u Japanu od 1937. i prvi sa ženskim glasanjem - najviše mandata dobila Liberalna partija, ali njenom lideru [[Ichirō Hatoyama|Ichirō Hatoyami]] nije dozvoljeno da povede vladu.
* [[11. 4.]] - Na inicijativu [[ Félix Houphouët-Boigny| Félixa Houphouët-Boignyja]], poslanika iz Obale Slonovače, francuska skupština ukida prinudni rad u kolonijama.
* [[13. 4.]] - Vlada FNRJ priznala [[Španska republikanska vlada u izbeglištvu|Špansku republikansku vladu u izbeglištvu]].
* 13. 4. - Zakon Marthe Richard ukida [[bordel]]e u Francuskoj.
* [[16. 4.]] - Prvo lansiranje rakete [[V-2]] u SAD, na poligonu [[White Sands, New Mexico|White Sands]] u Novom Meksiku.
* 16. 4. - Hooverova misija: kratak boravak u Beogradu, na proputovanju iz Beča u Atinu.
* [[17. 4.]] - Poslednji francuski vojnici napuštaju Siriju (slavi se kao Dan evakuacije).
* 17. 4. - Osnovana Narodna tehnika Jugoslavije.
* [[18. 4.]] - Vlada SAD uspostavila diplomatske odnose sa FNRJ, tj. priznaje Titovu vladu, ne odobravajući politiku.
* 18. 4. - Zvanično raspušteno [[Društvo naroda]]. Raspušten je i [[Stalni sud međunarodne pravde]], zamenjuje ga [[Međunarodni sud pravde]].
* [[20. 4.]] - Objavljen Izveštaj Anglo-američkog istražnog komiteta o problemima evropskog jevrejstva i Palestine: preporučuje se prijem 100.000 Jevreja žrtava nacifašističkog progona. Kada britanska vlada, s nedovoljnim finansijskim i vojnim sredstvima, to odbije, naći će se na udaru jevrejskih napada.
* [[21. 4.]] - Prva prijateljska fudbalska utakmica Crvene Zvezde i Partizana.
* 21. 4. - Osnovana [[Socijalistička partija jedinstva Nemačke]] (SED), spajanjem komunističke i socijaldemokratske partije u ruskoj zoni - vladajuća partija [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] do 1989.
[[Datoteka:Vespa Bachetta 125cc 1948.jpg|mini|Jedna rana [[vespa]]]]
* [[23. 4.]] - Italijanska firma [[Piaggio]] je patentirala motocikl-[[skuter]] pod nazivom [[Vespa]].
* 23. 4. - Film ''[[The Outlaw]]'' iz 1943. je redistribuiran, istakla se [[Jane Russell]].
* [[24. 4.]] - Prvi letovi dva sovjetska mlaznjaka, [[MiG-9]] i [[Jak-15]].
* ca. 26. 4. - Sovjeti se povlače sa severoistoka Kine, komunisti preuzimaju [[Harbin]], [[Qiqihar]], [[Changchun]].
* [[29. 4.]] - Počinje [[Tokijski proces]] japanskim ratnim zločincima.
* ca. 29. 4. - FNRJ: Uredba o otkupu žitarica u ekonomskoj 1946/1947 godini (obavezni ili prinudni otkup) - cilj je snabdevanje gradova, vojske i nove industrije; nerealne procene i ideološki pristup dovode do nezadovoljstva i ekscesa na selu.
* 29. 4. - Američki letači traže od Trumana da pomogne Mihailoviću. (NYT)
* april - Tadao Kashio u Japanu osnovao firmu, budući [[Casio]]; prvi veći proizvod: prsten-držač za cigaretu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Čuvar ambasade SAD William Wedge službenim džipom pod uticajem alkohola usmrtio oficira JA (u septembru osuđen na osam godina)&lt;ref&gt;Jakovina, p. 207&lt;/ref&gt;.
* [[2. 5.]] - Prikazan film ''[[The Postman Always Rings Twice (film, 1946)|The Postman Always Rings Twice]]''.
* [[3. 5.]] - [[Tokijski proces]]: Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok počinje suđenje (do 1948).
* [[5. 5.]] - Predlog francuskog ustava, usvojen prošlog meseca, odbijen je na referendumu sa 52,8% glasova - slede novi izbori za Konstituantu 2. juna i novi nacrt u septembru.
* 5. 5. - Konzervativac [[Mariano Ospina Pérez]] je izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]] (do 1950), zahvaljujući podeli među liberalima - vrhunac izvoza kafe, gradnja infrastrukture i socijalne mere, ali i porast političkih sukoba, naročito od 1948. (''[[Bogotazo]]'', ''[[La Violencia]]'').
* [[7. 5.]] - Kompanija [[Sony]] je osnovana kao Tokijski telekomunikacioni inženjering, sa 20 zaposlenih.
* 7. 5. - [[Viktor Abakumov]] je novi ministar državne bezbednosti SSSR umesto [[Vsevolod Merkulov|Vsevoloda Merkulova]] (do 1951) - Staljin želi suziti [[Lavrentij Berija|Berijin]] uticaj u ministarstvima sile, krajem prošle godine ovog je na čelu ministarstva unutrašnjih poslova zamenio [[Sergej Kruglov]] (do 1956, s pauzom 1953).
[[Datoteka:Umberto II, 1944.jpg|mini|[[Umberto II]], &quot;majski kralj&quot;]]
* [[9. 5.]] - Italijanski kralj [[Vitorio Emanuele III]] abdicirao u korist sina, [[Umberto II|Umberta II]] - referendum o uređenju je za manje od mesec dana.
* 9. 5. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije nove Jugoslavije: Čehoslovačka - Jugoslavija 0:2 u Pragu&lt;ref name=&quot;BajecDolničar1981-99&quot;&gt;Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 99&lt;/ref&gt;.
* 9. 5. - Njujorška [[NBC]]-jeva stanica WNBT prikazuje ''[[Hour Glass (TV serija)|Hour Glass]]'', prvi redovni TV varijete šou - od novembra u mreži sa stanicama u Filadelfiji i Skenektadiju.
* [[11.5.|11]] - [[15. 5.]] - Treći kongres [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ]] u Zagrebu, ime promenjeno u Narodna omladina Jugoslavije, predsednik [[Ratko Dugonjić]].
* [[13. 5.]] - Ministar naoružanja [[Dmitrij Ustinov]] je zadužen za sovjetski raketni program.
* [[15. 5.]] - [[Incident u Krfskom kanalu]], 1. deo: sa albanske obale otvorena vatra na britanske brodove ''HMS Orion'' i ''HMS Superb''.
* 15. 5. - [[Sicilija]] dobija autonomiju u Italiji (zastupnici nezavisnosti će dobiti samo 8,8% na izborima).
* [[16. 5.]] - Jack Mullin je u San Franciscu pokazao nemački uređaj ''[[Magnetofon|Magnetophon]]''. Prezentaciji prisustvuju inženjeri firme [[Ampex]], koja će, počevši od Modela 200 (1948), biti lider tehnologije audio traka.
* maj - Počelo povlačenje sovjetskih trupa iz Irana.
* [[18. 5.]] - Potpisan ugovor o predaji [[Sarawak]]a iz uprave &quot;Belog radže&quot; [[Charles Vyner Brooke|Charlesa Vynera Brookea]] u režim britanske krunske kolonije, nakon što je predlog izglasan sa 19:16 - Brooke nije imao naslednika ni finansijskih sredstava.
* [[20. 5.]] - Britanski Donji dom glasao za nacionalizaciju industrije uglja.
* [[22. 5.]] - [[Shigeru Yoshida]] je novi japanski premijer (do 1947. i 1948-54).
* [[23. 5.]] - Kineski nacionalisti oduzeli [[Changchun]] komunistima (do 1948).
* 23. 5. - Štrajk železničara u SAD - dogovor postignut dva dana kasnije pod pretnjom vojne intervencije.
* [[21. 5.]] - U FNRJ donesen Opšti zakon o narodnim odborima.
* [[25. 5.]] - {{flagicon|Jordan}} Okončanjem [[Britanski mandat za Palestinu|Britanskog mandata]] (mada zvanično 17. juna), nastaje nezavisna Hašemitska Kraljevina Transjordan (od [[1948]]. [[Jordan]]). Emir [[Abdulah I Jordanski]] postaje kralj (do ubistva 1951).
* [[26. 5.]] - Izbori u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]: komunisti dobili relativnu većinu od 38% glasova u celoj zemlji; Slovački Demokrati dobili 62% u poluautonomnoj Slovačkoj. Komunistički lider [[Klement Gottwald]] postaje premijer početkom jula (do 1948, zatim predsednik do smrti 1953).
* [[28. 5.]] - Blum–Byrnesov sporazum: SAD oprašta ratne dugove Francuskoj i daje kredit u zamenu za otvaranje filmskog tržišta (filmska industrija u Francuskoj je najvažnija posle železnice).
* [[28. 5.]] - [[10. 6.]] - Tito u poseti SSSR-u.
* [[29. 5.]] - Osnovan [[Minski traktorski zavod]], jedna od najvećih tvornica traktora na svijetu (gusenični traktor od 1950, točkaš od 1953).
* [[31. 5.]] - U Novosibirsku osnovan Projektantski zavod [[Antonov]] (premešten u Kijev 1952).
* 31. 5. - Varto–Hınıski zemljotres na istoku Turske, između 800 i 1.300 žrtava.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Pogubljen [[Ion Antonescu]], ratni vođa Rumunije.
* 1. 6. - [[Datoteka:Flag of Republic of Cochinchina.svg|30px|Zastava AR Košinkina]] Francuzi priznaju južni kraj Vijetnama za Autononomnu Republiku Košinkina, protivno sporazumu sa Ho Ši Minom - osnova [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] (1955-75).
* [[2. 6.]] - [[Italijanski ustavni referendum 1946.|Referendum]] o monarhiji u Italiji: 54,3% za [[Republika Italija|Republiku Italiju]] (na jugu većina za monarhiju). Izabrana je i Ustavotvorna skupština, prvi put su glasale žene. [[Alcide De Gasperi|De Gasperijevi]] demokršćani dobijaju 207 mandata, [[Pietro Nenni|Nennijevi]] socijalisti 115, [[Palmiro Togliatti|Togliattijevi]] komunisti 104...
* 2. 6. - Izbori za novu Konstituantu u Francuskoj: Popularni narodni pokret (demokršćani) preuzimaju relativnu većinu od komunista: 166 prema 153 mandata.
* ca. 3. 6. - FNRJ: Zakon o opštedržavnom privrednom planu i državnim organima za planiranje (planske komisije na svim nivoima; &quot;najviši izraz administrativne intervencije države&quot;).
[[Datoteka:Juan Peron con banda de presidente.jpg|mini|200px|[[Juan Perón]] je predsednik Argentine]]
* [[4. 6.]] - Peron započinje predsednički mandat.
* [[6. 6.]] - U Njujorku osnovana Košarkaška asocijacija Amerike (BAA) - Nacionalna košarkaška asocijacija [[NBA]] nastaje 1949. spajanjem sa Nacionalnom košarkaškom ligom.
* [[7. 6.]] - [[BBC]] nastavlja televizijski program prekinut 1939.
* [[8. 6.]] - Potpisani sporazumi o ekonomskoj saradnji FNRJ i SSSR, do februara će biti osnovana zajednička preduzeća [[JUSTA]] i [[JUSPAD]] (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo).
* 8. 6. - Velika proslava pobede u Londonu, od saveznika nisu došli SSSR, Jugoslavija i Poljska.
* [[9. 6.]] - Ukinute vojne komisije pri partijskim rukovodstvima - centralizacija poslova narodne odbrane, Vojni savet pri CK KPJ, na čelu sa Titom.
* 9. 6. - Tajlandski kralj [[Ananda Mahidol]] /Ananta Mahidon/ Rama VIII je pronađen ustreljen u krevetu. Nasleđuje ga brat [[Bhumibol Adulyadej]], /Pumipon Adun'jadet/ Rama IX (do [[2016]], krunisan 1950).
[[Datoteka:Draža Mihailović i Dragi Jovanović.jpg|mini|250px|[[Beogradski proces]]: [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]] i [[Dragi Jovanović]]]]
* [[10. 6.]] - [[Beogradski proces]]: počelo suđenje [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]] pred Vojnim većem Vrhovnog suda [[FNRJ]], kao i još 23-ici, 10 u odsustvu, od kojih će ukupno 11 biti osuđeno na smrt.
* 10. 6. - [[Datoteka:Emblem of Italy.svg|25px|Amblem Italije (1948)]] Proglašena Republika Italija, Umberto II zauvek napušta zemlju tri dana kasnije.
* jun - Baruchov plan predlaže međunarodnu organizaciju za regulaciju nuklearne energije: SSSR odbija, odn. predlaže svoj plan nuklearnog razoružanja.
* jun - U američkoj zoni Nemačke osnovana Gehlenova organizacija, na čelu sa nacističkim obaveštajcem [[Reinhard Gehlen|Reinhardom Gehlenom]] - prethodnica [[Savezna obavještajna služba|Savezne obavještajne službe]] (1956).
* jun - Jedinice feldžandarmerije koje su održavale red u zapadnim zonama, poslednje su nemačke jedinice koje su položile oružje.
* 16/[[17. 6.]] - &quot;Noć mostova&quot;: jevrejska [[Haganah]] uništila devet od ciljanih 11 mostova, vezâ Mandatne Palestine sa susednim teritorijama, uz to je izvedeno oko 50 diverzionih akcija.
* [[17. 6.]] - Osnovana &quot;Jugoslovenska knjiga&quot;.
* [[25. 6.]] - Gen. Lucius Clay obustavlja demontažu industrije u američkoj zoni Nemačke, dok se ne utvrdi hoće li zemlja biti ekonomska jedinica.
* [[26. 6.]] - [[Kineski građanski rat]] se nastavlja punom snagom nakon primirja, nacionalisti pokreću kampanju protiv komunista.
* [[27. 6.]] - Donesen je Zakon o kanadskom državljanstvu, kojim je ono od 1. januara odvojeno od britanskog.
* [[28. 6.]] - Drugi kontrolni sporazum u Austriji: smanjena dominacija saveznika nad vlastima. Procenjuje se da su Sovjeti za godinu dana poslali na istok industrijsku opremu vrednu pola milijarde dolara.
* [[29. 6.]] - Britanci pokrenuli Operaciju Agatha u Palestini: uhapšeno 2.700 Jevreja.
* [[30. 6.]] - U [[Poljska|Poljskoj]] održan referendum o ukidanju Senata, distribuciji zemlje, nacionalizaciji industrije i novim granicama.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Able nuclear test at Bikini atoll 1946.jpg|mini|300px|Proba na Bikiniju]]
* [[1. 7.]] - Američka [[Operacija Crossroads]], test Able na pacifičkom [[atol Bikini|atolu Bikini]]: prva mirnodopska atomska proba i prva detonacija atomske bombe od Japana prošlog avgusta. Isprobavan je efekat na flotu brodova.
* 1. 7. - [[Sarawak]] postaje britanska krunska kolonija (deo Malezije od 1963).
* [[3. 7.]] - [[Enver Hodža]] završio posetu Beogradu.
* [[4. 7.]] - {{flag|Filipini}} postižu samostalnost nakon 47 godina vladavine [[SAD]] i 381 godinu zapadne vlasti.
* 4. 7. - [[Pogrom u Kielcu]]: u poljskom mestu [[Kielce]] ubijeno 42 Jevreja povratnika iz konc-logora, nakon antisemitskih kleveta - Jevreji nakon ovoga masovno napuštaju Poljsku.
* [[5. 7.]] - U Parizu predstavljen [[bikini]], kreacija [[Louis Réard|Louisa Réarda]]. Pre oko mesec dana, [[Jacques Heim]] je predstavio ''atome'', dvodelni kupaći kostim oskudniji nego '30-tih, ali suzdržaniji od Reardovog, tako da će se u početku bolje prodavati.
* [[6. 7.]] - Neredi u Trstu zbog odluke o &quot;internacionalizaciji&quot; grada.
* [[7. 7.]] - Komunistička direktiva u Kini pokreće 18 meseci konfiskacije imovine zemljoposednika - mnogi su ubijeni.
* [[9. 7.]] - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Albanije i Jugoslavije.
* [[10. 7.]] - Nehru izjavljuje da provincije ne trebaju biti obavezne pridruživati se grupama i da Indijski nacionalni kongres nije obvezan planom Kabinetske misije - nakon ovoga i Muslimanska liga odustaje od plana 29. 7..
* [[14. 7.]] - Objavljena &quot;Zdravoramska knjiga o negovanju bebe i deteta&quot; [[Benjamin Spock|Benjamina Spocka]].
* [[15. 7.]] - Anglo-američki zajam: SAD daju 3,75 milijardi dolara zajma Ujedinjenom Kraljevstvu, i Kanada 1,19 milijardi, s kamatom od 2% - uslov konvertibilnosti sterlinga će izazvati problem sledeće godine (otplaćeno 2006).
* [[17. 7.]] - Streljan [[Draža Mihailović]].
* [[18. 7.]] - CK KPJ preko sindikata organizuje demonstracije protiv [[Francisko Franko|Franka]], povodom 10-godišnjice njegovog puča u Španiji (potežu se i pitanja Trsta i Julijske krajine, kritika Zapada).
* [[19. 7.]] - Jugoslavija izgubila od švedskog domaćina u finalu evropske zone [[Davis Cup]]-a sa 3:2 (za Jugoslaviju igrali [[Dragutin Mitić]] i [[Josip Palada]]).
* [[21. 7.]] - Prvi višestranački izbori u Turskoj, ali neslobodni, sa javnim glasanjem i tajnim brojanjem: velika većina za [[Republikanska narodna stranka|DžHP]].
* 21. 7. - Vrhunac nereda u La Pazu: ne znajući da je predsednik gen. [[Gualberto Villarroel]] podneo ostavku, gomila upada u predsedničku palatu, ubija ga i veša na banderu.
* 21. 7. - Prvi put da mlaznjak sleti na nosač aviona, Phantom PH na USS Franklin D. Roosevelt.
* [[22. 7.]] - Militantni [[cionizam|cionisti]] iz [[Irgun]]a podmetnuli bombu u jerusalimski hotel &quot;King David&quot;, sedište britanskih vlasti u Palestinskom mandatu - 91 žrtva, od čega 28 Britanaca, 41 Arapa i 17 Jevreja.
* [[25. 7.]] - [[Dean Martin]] i [[Jerry Lewis]] prvi put nastupili kao tim (partnerstvo traje do 1956).
* 25. 7. - Test Baker na Bikiniju: podmorska nuklearna eksplozija.
* [[29. 7.]] - U [[Pariz]]u počela mirovna konferencija zemalja-pobednica u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]]. [[Pariški mirovni ugovor (1947)|Mirovni ugovori]], usaglašeni tokom zasedanja konferencije do [[16. oktobar|16. oktobra]], potpisani [[10. februar]]a [[1947]].
* [[31. 7.]] - Objavljen Morrison–Gradyjev plan ili Plan provincijske autonomije: samoupravne arapske i jevrejske provincije pod britanskim nadzorom, Jerusalim i Negev direktno pod Britancima - svi ga odbijaju.

* leto - Velika suša dovodi do loše žetve u SSSR i gladi sa vrhuncem sledećeg proleća - broj mrtvih se procenjuje od nekoliko stotina hiljada do dva miliona.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - Vraćena [[mađarska forinta]], umesto [[Penge|pengova]], čime je okončana hiperinflacija u toj zemlji. Jedna forinta je zamenila 4×10&lt;sup&gt;29&lt;/sup&gt; pengova (prošlog meseca je izdata novčanica od 100.000.000.000.000.000 pengova).
* 1. 8. - Osnovan ''[[Scandinavian Airlines System]]'', konzorcij avio-kompanija Danske, Norveške i Švedske.
* [[7. 8.]] - [[Kriza turskih moreuza]]: SSSR traži preispitivanje režima u Moreuzima i sazivanje nove konferencije - napetost traje do oktobra. Sovjeti imaju i pretenzije na teritorije na severoistoku Turske, koje su nekada pripadale carskoj Rusiji.
* [[8. 8.]] - Prvi let šestomotornog elisnog bombardera [[Convair B-36]] Peacemaker - glavni prenosnik nuklearnog oružja 1948-55.
* [[9. 8.]] - Kod [[Kranj]]a prisilno spušten američki avion C-47 koji je navodno zalutao usled oluje (povrede vazdušnog prostora traju od februara).
* 9. 8. - Rezolucija X plenuma bugarskih komunista o makedonskom pitanju - za ujedinjenje [[Makedonci|Makedonaca]] oko [[SR Makedonija|NR Makedonije]], na osnovu ugovora o savezu Bugarske i Jugoslavije.
* 9. 8. - U Lujzijani pronađeno telo linčovanog crnog veterana Johna Cecila Jonesa - slučaj će dobiti nacionalnu pažnju, Truman u decembru osniva Komitet o građanskim pravima.
* [[10. 8.]] - U beogradskom [[Žarkovo|Žarkovu]] osnovan [[Vazduhoplovnotehnički institut]].
* [[12. 8.]]. - [[UK|Britanska]] je vlada naredila zaustavljanje useljavanja u [[Palestina|Palestinu]], a preostale [[Židovi|Židove]] koji su željeli imigrirati internirala je na [[Cipar]].
* [[14. 8.]] - Dekret orgbiroa CK SKP(b) &quot;O časopisima 'Zvezda' i 'Lenjingrad'&quot; početak je &quot;[[Ždanovizam|Ždanovizma]]&quot; u sovjetskoj kulturi.
* [[15. 8.]] - Prikazan [[Alfred Hitchcock|Hitchcockov]] film ''[[Notorious (film, 1946)|Notorious]]''.
* 15. 8. - Redovan program američke TV mreže [[DuMont Television Network|DuMont]] sa dve stanice, u Njujorku i Vašingtonu (mreža ugašena 1956).
* [[16. 8.]] - &quot;Dan direktne akcije&quot; u [[Kalkuta|Kalkuti]], početak &quot;Sedmice dugih noževa&quot; u kojoj je poginulo nekoliko hiljada muslimana i hinduista u međusobnim obračunima, nakon što je [[Muhamed Ali Džina]] pozvao na generalni štrajk u podršku osnivanju Pakistana.
* 16. 8. - [[Dumarsais Estimé]] je novi predsednik Haitija (do 1950)
* [[18. 8.]] - [[Eksplozija na Vergaroli]] u [[Pula|Puli]], pod savezničkom vojnom administracijom, oko 70 mrtvih.
* [[19. 8.]] - Kod [[Bled]]a oboren američki transportni avion C-47, pet mrtvih (ovaj i avion od 9. 8. spustili/oborili jugoslovenski lovci Jak-3, letači na godišnjicu 1950. dobili spomenik na Arlingtonu).
* [[20. 8.]] - Zvanično raspuštanje [[Wehrmacht]]a - na zapadu će biti osnovan [[Bundeswehr]] (1955), na istoku Nacionalna narodna armija (traje 1956-90).
* [[23. 8.]] - U britanskoj zoni, na zapadu Nemačke, reformiraju [[Pruska|pruske]] provincije: osnovana je [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], od Vestfalije i severnog dela Rajnske provincije, čemu je dogodine dodata [[Slobodna Država Lippe]]. Provincija [[Schleswig-Holstein]] postaje posebna zemlja. Provincija Hanover postaje država, ali samo do novembra.
* 23. 8. - Prikazan film ''[[The Big Sleep (film, 1946)|The Big Sleep]]'' sa [[Humphrey Bogart|Bogartom]] i [[Lauren Bacall|Bacall]].
* [[24. 8.]] - Norma Jean Baker je potpisala ugovor sa 20th Century-Foxom pod novim imenom - [[Marilyn Monroe]] (ipak, prva značajnija uloga je tek u MGM-ovoj &quot;Džungli na asfaltu&quot; 1950).
* 24. 8. - Komunistički lider Juan Feleo je otet i ubijen na Filipinima - dolazi do [[Hukbalahapska pobuna|Hukbalahapske pobune]] na ostrvu Luzon (do 1954).
* ca. [[26. 8.]] - Poslanik FNRJ Izidor Cankar napušta Grčku.
* [[27. 8.]]. - [[Francuski protektorat Laos]]: zaključen je sporazum kojim je Laos postao kraljevina u okviru Francuske unije (nezavisan 1953).
* [[30. 8.]] - Protestna nota vlade FNRJ povodom preletanja američkih aviona.
* 30. 8. - Završen [[Rupnikov proces]] u Ljubljani: [[Leon Rupnik]] i još dvojica na smrt; tri zatvorske kazne, biskup [[Gregorij Rožman]] i političar [[Miha Krek]] u odsustvu.
* 30. 8. - U francuskoj zoni Njemačke osnovana država [[Porajnje-Falačka]].
* [[31. 8.]] - Francuske trupe napuštaju Liban, čime se okončava [[Mandat za Siriju i Liban]].

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - Plebiscit u Grčkoj, 68,4% za povratak kralja - podsticaj građanskom ratu.
* [[2. 9.]] - Postavljena je privremena vlada Indije, na čelu je [[Jawaharlal Nehru]] kao potpredsednik izvršnog veća (muslimani ipak ulaze u oktobru).
* [[3. 9.]] - Predsednik Truman je tajnom direktivom odobrio [[Operacija Spajalica|operaciju Spajalica]] i proširio je na još 1000 osoba.
* 3 - 7. 9. - Četiri avionske nesreće u pet dana, kod Kopenhagena (Air France, 22 mrtvih), Pariza (Air France, 20), Elka u Nevadi (Trans-Luxury Airlines, 21 od 22) i kod Bathursta u Gambiji (British South American Airways, 23 od 24).
* [[4. 9.]] - Izbija muslimansko-hinduističko ulično nasilje u Bombaju.
* [[5. 9.]] - [[Sporazum De Gasperi-Gruber]]: [[Južni Tirol]] ostaje u Italiji, s autonomijom. 
* [[6. 9.]] - Državni sekretar [[James F. Byrnes]] održao govor u [[Stuttgart]]u &quot;Reformulacija politike o Nemačkoj&quot;, nazvan i &quot;Govor nade&quot;: odbačen [[Morgenthauov plan]], Nemačka će biti rekonstruisana, naizgled dovedena u pitanje nova granica sa Poljskom.
* [[10. 9.]] - Sestra Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, još uvek jugoslovenska državljanka, doživela nadahnuće u Indiji da se posveti siromašnima - [[Majka Tereza]] će osnovati [[Misionarke milosrđa]] 1950.
* [[13. 9.]] - &quot;Bierutovi dekreti&quot;: osobe nemačke nacionalnosti su isključene iz poljske narodne zajednice.
[[Datoteka:Coat of arms of Bulgaria (1948–1968).svg|mini|100px|Amblem NR Bugarske, 1948-67]]
* [[15. 9.]] - Na osnovu plebiscita od pre sedam dana, proglašena je [[Narodna Republika Bugarska]].
* [[18. 9.]] - Uhapšen nadbiskup Stepinac.
* 18. 9. - Brazil je dobio peti ustav: za razliku od [[Getúlio Vargas|Vargasovog]], sužena je moć predsednika (traje do 1967).
* [[20. 9.]] - [[5. 10.]] - Ponovo pokrenut [[Kanski filmski festival 1946.|Kanski filmski festival]] (prvi je trebao biti održan u septembru 1939, Zlatna palma uvedena 1955).
* [[23. 9.]] - Løgting, skupština [[Farski otoci|Farskih otoka]] glasa 12:11 za neovisnost, na osnovu plebiscita od 15. 9. - ali danski kralj ga raspušta sutradan. Otoci dobivaju široku autonomiju 1948.
* [[24. 9.]] - Predsednik Truman dobio tajni Clifford-Elseyjev izveštaj: odnosi i sporazumi sa SSSR i kako ih Sovjeti krše - preporučeno &quot;obuzdavanje i ograničavanje&quot; njihovog uticaja (→ ''[[Containment]]'').
* [[25. 9.]] - Bugarski ministar odbrane [[Damjan Velčev]] iz stranke &quot;[[Zveno]]&quot; smenjen pod sumnjom da je imao veze sa Dražom Mihailovićem&lt;ref&gt;Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II - Joseph Rothschild &amp; Nancy M. Wingfield, p. 116&lt;/ref&gt;.
* [[26. 9.]] - Zatvorena američka čitaonica u Beogradu - opet otvorena u decembru ali uz ograničen opseg informacija.
* 26. 9. - Grčki kralj [[Đorđe II Grčki|Đorđe II]] se vratio u zemlju.
* 28. 9. - Grčki kralj [[Jorgos II od Grčke|Đorđe II]] se vratio u zemlju (umire pola godine kasnije).
* [[29. 9.]] - Prva utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije u zemlji: Jugoslavija - Čehoslovačka 4:2 na nedovršenom stadionu JNA u Beogradu&lt;ref name=&quot;BajecDolničar1981-99&quot;/&gt;.
* [[29. 9.]] - [[29. 10.]] - U Beogradu održana izložba &quot;Slikarstvo i vajarstvo naroda Jugoslavije XIX i XX veka&quot;, kasnije i u Zagrebu i Ljubljani, kao i u istočnim zemljama do 1948.&lt;ref&gt;Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981. 114&lt;/ref&gt;.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Defendants in the dock at the Nuremberg Trials.jpg|mini|left|Optuženi na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]]]]
* [[1. 10.]] - [[Nürnberški proces]]: izrečene su kazne - 12 smrtnih, jedna u odsustvu, sedam zatvorskih, trojica oslobođena.
* 1. 10. - U [[UK]] osnovana [[Mensa International]].
* [[2. 10.]] - ''[[Faraway Hill]]'' je prva [[sapunica]] na TV mreži u SAD, na [[DuMont Television Network|DuMontu]].
* [[3. 10.]] - DC-4 udario u brdo na Njufaundlendu - sa 39 mrtvih, najgora avionska nesreća do tada.
* 5/[[6. 10.]] - 11 tačaka u Negevu: Jevreji postavljaju kampove na severu Negeva, koji bi po Morrison–Gradyjevom planu pripao arapskoj provinciji.
* [[6. 10.]] - Umro švedski premijer [[Per Albin Hansson]], naslediće ga [[Tage Erlander]] (do 1969).
* [[7. 10.]] - Japanski parlament je usvojio novi [[ustav Japana|ustav]] - na snazi od sledeće godine.
* [[10. 10.]] - Na međunarodnoj konferenciji o mirovnom sporazumu sa Italijom u Parizu dogovoreno stvaranje [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog Teritorija Trsta]] (ugovor potpisan [[1947]]).
* 10. 10. - Na jugoistoku današnjeg Bangladeša počinju Noakhaliski neredi, progon hinduista. Gandhi će boraviti u  regionu od novembra do marta.
[[Datoteka:Alojzije Stepinac on trial.jpg|mini|Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] na suđenju]]
* [[11. 10.]] - Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] osuđen na 16 godina zatvora za veleizdaju i ratne zločine; na robiju osuđen i Ivan Šalić, a Erih Lisak na smrt (presuda Stepincu poništena 2016).
* [[12. 10.]] - Industrijalizacija Brazila: u [[Volta Redonda|Volta Redondi]] otvorena ''Companhia Siderúrgica Nacional'', prva čeličana u Južnoj Americi (privatizovana 1993).
* [[14. 10.]] - Osnovana [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] - ISO.
* 14. 10. - Vatikan ekskomunicirao jugoslovenske zvaničnike povezane sa Stepinčevom osudom - nisu navedena imena, pretpostavlja se da je usmereno protiv Tita.
* [[15. 10.]] - Posljednji sastanak Mirovne konferencije u Parizu, koji FNRJ bojkotuje.
* 15. 10. - Osnovano Narodno pozorište &quot;Toša Jovanović&quot; u [[Zrenjanin]]u.
* [[16. 10.]] - Rano ujutru obešena desetorica osuđenih na smrt u [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]], Göring se ubio prethodne večeri.
* 16. 10. - ''[[RMS Queen Elizabeth]]'' je konačno zaplovio kao luksuzni putnički brod, pošto je prevozio trupe tokom rata (plovi do 1969).
* [[20. 10.]] - Izbori za državne skupštine u sovjetskoj nemačkoj zoni, najviše mandata dobija Socijalistička partija jedinstva.
* 20. 10. - Ukinuta [[Rajnska pokrajina]] Pruske (dogodine i Pruska).
* [[21. 10.]] - U Bamaku osnovana antikolonijalna partija Afričko demokratsko okupljanje, na čelu sa [[Félix Houphouët-Boigny|Félixom Houphouët-Boignyjem]].
* [[22. 10.]] - [[Incident u Krfskom kanalu]], 2. deo: britanski brodovi ''Saumarez'' i ''Volage'' naleteli na mine, poginula 44 mornara (za polaganje mina osumnjičeni Jugosloveni).
* 22. 10. - Operacija Osoaviahim: Sovjeti su prebacili preko 2.200 nemačkih eksperata u SSSR
* [[24. 10.]] - Prva fotografija Zemlje iz svemira je snimljena sa rakete V-2 No. 13 lansirane iz [[White Sands, New Mexico|White Sands]].
* 24. 10. - Počinju Biharski neredi u Indiji: hinduisti ciljaju muslimane do 11. 11., što je odgovor na Noakhaliske nerede na jugoistoku današnjeg Bangladeša.
* [[27. 10.]] - Nakon što je ranije tokom meseca prihvaćen na plebiscitu od 53% glasača, donesen je novi [[Ustav Francuske (1946)|Ustav Francuske]] koji definira [[Četvrta Francuska Republika|Četvrtu republiku]] (zamenjen 1958).
* [[28. 10.]] - [[Grčki građanski rat]]: [[Komunistička partija Grčke|KP Grčke]] osnovala Generalnu partizansku komandu na čelu sa [[Markos Vafiadis|Markosom Vafiadisom]], od decembra pod nazivom [[Demokratska armija Grčke]].
* [[29. 10.]] - [[Lucky Luciano]], koji je prošlog februara proteran iz SAD u Italiju, tajno stiže na Kubu.
* [[31. 10.]] - Indonežanski nacionalisti uvode [[Indonezijska rupija|rupiju]] (inače se koristi holandsko-indijski gulden).

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - Utakmica Toronto Huskies - New York Knickerbockers, prva je Košarkaške asocijacije Amerike, kasnije NBA.
* 1. 11. - [[Karol Wojtyla]] (26) zaređen je za svećenika u Krakówu.
* 1. 11. - Zvanični datum osnivanja [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]] u britanskoj zoni Nemačke: Državi Hanover su priključeni Braunschweig, Oldenburg i Schaumburg-Lippe.
* [[3. 11.]] - [[Gabriel González Videla]] je novi predsednik Čilea (do 1952); ubrzo raskida sa komunističkim saveznicima, čiju partiju zabranjuje 1948.
* [[4. 11.]] - Na snazi je povelja kojom je osnovan [[UNESCO]] - prva generalna konferencija je otvorena kasnije tokom meseca, za prvog direktora će biti izabran [[Julian Huxley]].
* [[5. 11.]] - Izbori za Kongres SAD: Republikanci preuzimaju većinu u oba doma, zbog nepopularnosti predsednika Trumana. Među novim kongresmenima su [[Richard Nixon]], [[John F. Kennedy]] (Dom) i [[Joseph McCarthy]] (Senat). Demokrati će za dve godine povratiti većine.
* [[6. 11.]] - Apel masovnim organizacijama u Jugoslaviji za prikupljanje pomoći Albaniji, koju su krajem oktobra pogodile velike poplave.
* [[7. 11.]] - Nakon 190 dana završena prva savezna radna akcija omladine na gradnji željezničke [[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko–Banovići]], duge 190 km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva.
* [[9. 11.]] - [[Sarajevska opera]] započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom &quot;[[Prodana nevjesta]]&quot; [[Bedrich Smetana|Bedricha Smetane]].
* [[10. 11.]] - Izbori za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske.
* 10. 11. - Prvi izbori za skupštinu francuske četvrte republike: komunisti dobijaju relativnu većinu.
* 10. 11. - Zemljotres u peruanskom regionu Ancash odnosi procenjenih 1.400 žrtava.
* [[12. 11.]] - U [[Indonezija|Indoneziji]] primirje između nacionalista i holandske armije.
* 12. 11. - Prikazan Disneyjev film ''[[Song of the South]]''.
* 12-[[13. 11.]] - Incident u Krfskom kanalu, 3. deo: Britanci čiste mine u albanskim teritorijalnim vodama.
[[Datoteka:Serbia, Belgrade, Pančevo bridge, 11.05.2011.jpg|mini|220px|[[Pančevački most]]]]
* [[14. 11.]] - [[Patrijarh srpski Gavrilo]] se vratio u zemlju.
* [[15. 11.]] - Sporazum iz Linggadjatija: Holanđani priznaju faktičku indonežansku kontrolu Jave, Sumatre i Madure, predviđeno stvaranje federacije sa ostatkom ostrvlja.
* novembar - Beduini pronašli prve [[Svici sa Mrtvog mora|Svitke sa Mrtvog mora]]
* [[16. 11.]] - Reforma [[japansko pismo|japanskog pisma]]: ''Tōyō kanji'' je nedefinitivan spisak od 1.850 zvaničnih [[kanji]]ja, umesto 6.000 tradicionalnih.
* [[17. 11.]] - Franko-tajski sporazum: Tajland je vratio Francuzima teritorije date nakon rata 1940-41, u zamenu za deblokadu prijema u UN.
* [[17. 11.|17]] - [[19. 11.]] - U Beogradu održan Prvi kongres Saveza književnika Jugoslavije - u znaku [[socrealizam|socrealizma]], ali uz uzimanje u obzir domaće tradicije (uvodni referat [[Radovan Zogović]]). Za predsednika Saveza izabran [[Ivo Andrić]], potpredsednici [[Oton Župančič]], [[Miroslav Krleža]], [[Isidora Sekulić]], [[Ra­dovan Zogović]], [[Isak Samokovlija]] i [[Blažo Koneski]], sekretar [[Čedomir Minderović]]&lt;ref&gt;Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 96&lt;/ref&gt;.
* [[19. 11.]] - Izbori u Rumuniji: zvanično, Nacionalni demokratski front (komunisti i ostali) uzima 348 od 414 mesta.
* 19. 11. - Prve nove [[Države članice Ujedinjenih naroda|članice UN]] od osnivanja: [[Kraljevina Afganistan|Afganistan]], Island i Švedska (Tajland u decembru).
* [[20. 11.]] - Francuski patrolni čamac zarobio kinesku džunku koja je krijumčarila benzin u luci Haiphong. Gerila Viet Minha zarobila čamac i posadu - Francuzi uputili ultimatum.
* [[21. 11.]] - U Njujorku prikazan film ''[[The Best Years of Our Lives]]'', kritički i komercijalni uspeh.
* [[23. 11.]] - [[Georgi Dimitrov]] preuzima bugarsku vladu od [[Kimon Georgijev|Kimona Georgijeva]] (do smrti 1949).
* 23. 11. - [[Prvi indokineski rat]] počinje francuskim bombardovanjem [[vijetnam]]ske luke [[Hai Phong]], pri čemu ginu hiljade ljudi.
* [[29. 11.]] - Krenuo drumski saobraćaj na obnovljenom [[Pančevački most|Pančevačkom mostu]] u Beogradu (prvi voz prošao [[7. 11.]]).
* 29. 11. - Čelnik [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]] Johannes Vares izvršio samoubistvo u svojoj rezidenciji.
* novembar - mart - Gladna zima u Nemačkoj, najjača u regionu Severnog mora u 20. stoleću.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Miguel Alemán Valdés]] je predsednik Meksika nakon [[Manuel Ávila Camacho|M. A. Camacha]] (do 1952), prvi civil od 1920. Sprovodi program supstitucije uvoza i gradnje infrastrukture (→ [[Meksičko čudo]]), ali rastu i korupcija i [[ortački kapitalizam]].
* [[2. 12.]] - Osnovana [[Međunarodna komisija za lov na kitove]].
* [[3. 12.]] - [[Mijo Kerošević]], kasnije proglašen za narodnog heroja, poginuo kod Bijeljine u poteri za četničkim odmetnicima.
* [[4. 12.]] - Usvojen novi bugarski ustav.
* [[5. 12.]] - U FNRJ donesen Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća, i to saveznog i republičkog značaja (mnoga su već pod sekvestrom): celokupno bankarstvo, spoljna trgovina i unutrašnja trgovina na veliko, kao i sva preduzeća saobraćaja i sredstava za vezu.
* [[8. 12.]] - Sveslovenski kongres u Beogradu.
* [[9. 12.]] - Okupila se Ustavotvorna skupština Indije, nema predstavnika Muslimanske lige.
* [[10. 12.]] - Rezolucija 12 Saveta bezbednosti UN, u vezi Grčkog pitanja: predstavnici Grčke i Jugoslavije će biti pozvani da učestvuju u diskusiji, bez prava glasanja; Albanija i Bugarska su pozvane da daju izjave.
* [[11. 12.]] - Generalna skupština [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] osnovala [[UNICEF]], Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom.
* [[12. 12.]] - Rezolucijom Generalne skupštine, UN prekidaju odnose sa [[Francisco Franco|Frankovom]] Španijom (zabrana ukinuta 1950).
[[Datoteka:Republic of mahabad and iranian azerbaijan 1945 1946.png|mini|200px|Kraj kurdske i azerske secesije u Iranu]]
* 12. 12. - Iranske snage ušle u Tabriz, što znači pad secesionističke &quot;[[Autonomna Republika Azerbejdžan|Azerbejdžanske narodne vlade]]&quot;.
* [[14. 12.]] - Generalna skupština UN određuje osnivanje [[Starateljski savjet Ujedinjenih naroda|Starateljskog savjeta Ujedinjenih naroda]], za teritorije koje su ranije bile mandati Društva naroda.
* [[15. 12.]] - Iranske snage ušle u [[Mahabad]], čime je pala [[Republika Mahabad|istoimena kurdska republika]].
* [[16. 12.]] - [[Léon Blum]] je na čelu poslednje privremene francuske vlade - tzv. &quot;silvestrovska vlada&quot;, traje do sledećeg meseca.
* 16. 12. - Osnovana modna kuća ''[[Dior]]'', sledećeg februara predstavljaju prvu kolekciju, nazvanu ''New Look''.
* [[19. 12.]] - [[Prvi indokineski rat]] počinje Bitkom za Hanoj: sukob francuskih i Viet Minhovih snaga u Hanoju, Francuzi će staviti grad pod svoju punu kontrolu za dva meseca. SAD podržavaju Francuze protiv komunista u Viet Minhu.
* 19. 12. - [[Grčki građanski rat]]: [[Rezolucija 15 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 15 SB UN]]: ustanovljena Istražna komisija koja će ispitivati povrede grčke granice prema Albaniji, Jugoslaviji i Bugarskoj (Grčka optužuje Jugoslaviju za &quot;agresiju&quot; i pomaganje &quot;revolucionarnih bandi&quot;).
* 19. 12. - Britanski premijer Attlee izjavio spremnost za ponudu nezavisnosti Burme.
* [[20. 12.]] - Počinje [[Havanska konferencija]] američkih mafijaških bosova. [[Lucky Luciano]] je potvrdio svoje prvenstvo, izneo plan trgovine drogom u SAD, odlučivano je o likvidaciji [[Bugsy Siegel|Bugsyja Siegela]].
* 20. 12. - Prikazan film ''[[It's a Wonderful Life]]'' - komercijalno je slabo prošao, postaje božićni klasik od polovine '70-tih.
* [[21. 12.]] - Nankaiski zemljotres praćen cunamijem u Japanu, najmanje 1.362 mrtvih.
* [[25. 12.]] - U Moskvi proradio nuklearni reaktor [[F-1 (reaktor)|F-1]], prvi u Evropi koji je postigao samoodrživu [[lančana reakcija|lančanu reakciju]].
* [[26. 12.]] - Otvoren [[Flamingo Las Vegas]], prvi luksuzni kazino i hotel u tom gradu - [[Bugsy Siegel]] ga je gradio mafijaškim pozajmicama po četvorostruko većoj ceni od predviđene (ubijen je sledećeg juna).
* [[31. 12.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (1947–1992); Flag of Montenegro (1946–1993).svg|border|30px]] Federalna Država Crna Gora donošenjem ustava postaje [[Narodna Republika Crna Gora]].
* 31. 12. - Predsednik [[SAD]] [[Hari Truman]] Proklamacijom 2714 formalno proglašava kraj [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]].

=== Kroz godinu ===
* [[Kineski građanski rat]] eskalira.
* Osnovano elektrotehničko odeljenje na [[Beogradski univerzitet|Univerzitetu]] u Beogradu.
* Osnovan [[Sarajevski balet]].
* Okončana američka okupacija [[Island]]a.
* Jugoslavija ekipni prvak Balkana u [[šah]]u.
* [[Milovan Zoričić]] iz Zagreba jedan od sudija [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]].

== 1946. u temama ==
* Rukovodstvo [[FNRJ]]:
** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]]
** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[KPJ]])
** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]]

* [[Popis jugoslavenskih filmova|Domaći film]]: &quot;[[U planinama Jugoslavije]]&quot; (sovjetska koprodukcija) (→ [[:Kategorija:Filmovi 1946.]]).

* [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]]:
{|
| 
| [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|thumb|120px|[[Jordan|Transjordan]]]]
| [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|thumb|120px|[[Filipini]]]]
|}

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1946.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[5. 1.]] - [[Diane Keaton]], glumica
* [[6. 1.]] - [[Syd Barrett]], rok-muzičar iz ''Pink Floyd''-a († [[2006]])
* [[13. 1.]] - [[Sonja Jauković]], glumica
* [[15. 1.]] - [[Dragomir Zupanc]], TV reditelj
* [[16. 1.]] - [[Kabir Bedi]], glumac
* [[19. 1.]] - [[Dolly Parton]], country-muzičarka
* [[20. 1.]] - [[David Lynch]], filmski režiser
* [[22. 1.]] - [[Malcolm McLaren]], muzičar († [[2010]])
* [[23. 1.]] - [[Zvonko Bušić]], radikalni emigrant († [[2013]])
* [[24. 1.]] - [[Goran Milić]], novinar
* 24. 1. - [[Michael Ontkean]], glumac
* [[27. 1.]] - [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], hrvatski političar i liječnik
* [[30. 1.]] - [[Dick Cheney]], potpredsednik SAD

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Žarko Potočnjak]], hrvatski glumac († [[2021]])
* [[4. 2.]] - [[Usnija Redžepova]], narodna pevačica († [[2015]])
* [[5. 2.]] - [[Charlotte Rampling]], britanska glumica
* [[10. 2.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener († [[2010]])
* [[21. 2.]] - [[Alan Rickman]], britanski glumac († [[2016]])
* [[24. 2.]] - Slobodan Petrović - [[Petar Slaj]], baletski koreograf († [[2013]])
* 24. 2. - [[Ratomir Dujković]], golman i fudbalski trener
* [[28. 2.]] - [[Robin Cook]], britanski političar († [[2005]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - [[Ljubiša Veličković]], gen-puk., komandant RV i PVO VJ († [[1999]])
* [[3. 3.]] - [[Ejup Ganić]], bh. političar
* [[6. 3.]] - [[David Gilmour]], rok-muzičar iz ''Pink Floyd''
* [[8. 3.]] - [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica
* [[11. 3.]] - [[Jurij Bajec]], ekonomista
* [[12. 3.]] - [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica
* [[19. 3.]] - [[Bigas Luna]], režiser († [[2013]])
* [[21. 3.]] ('44 ili '46) - [[Timothy Dalton]], glumac
* [[31. 3.]] - [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač narodne muzike († [[2002]])
* 31. 3. - Leposava [[Lokica Stefanović]], arhitekta, balerina, baletski pedagog

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - [[Branislav Milićević]], Branko Kockica
* [[6. 4.]] - [[Ivan Bekjarev]], srpski glumac († [[2020]])
* [[7. 4.]] - [[Dimitrij Rupel]], slovenački političar
* [[10. 4.]] - [[Vladimir Janković]] (Vlada Džet), rok-muzičar, novinar Beograda 202
* 10. 4. - [[Nebojša Pavković]], general, načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije
* [[13. 4.]] - [[Josif Tatić]], glumac († [[2013]])
* [[25. 4.]] - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar († [[2022]])
* 25. 4. - [[Strobe Talbott]], američki novinar i diplomata
* [[30. 4.]] - [[Carl XVI Gustaf]], kralj Švedske

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - [[David Suchet]], britanski glumac
* [[8. 5.]] - [[Borislav Stjepanović]], bosanskohercegovački glumac i režiser
* [[9. 5.]] - [[Candice Bergen]], glumica
* [[10. 5.]] - [[Marko Nicović]], advokat, funkcioner SUP
* 10. 5. - [[Dušan Petričić]], grafičar, ilustrator
* [[11. 5.]] - [[Zoran Simjanović]], srpski kompozitor († [[2021]])
* [[19. 5.]] - [[Michele Placido]], glumac
* [[20. 5.]] - [[Cher]], pevačica, glumica
* [[21. 5.]] - [[Boba Stefanović]], pevač, kompozitor († [[2015]])
* [[22. 5.]] - [[Hrvoje Horvat]], hrvatski rukometaš
* [[22. 5.]] - [[Petar Božović]], glumac
* 22. 5. - [[George Best]], sjevernoirski fudbaler († [[2005]])
* [[24. 5.]] - [[Tansu Çiller]], premijerka Turske
* [[25. 5.]] - [[Miroslav Tuđman]], znanstvenik i političar († [[2021]])
* [[26. 5.]] - [[Miroslav Maksimović (pesnik)|Miroslav Maksimović]], književnik, urednik BIGZ-a
* [[27. 5.]] - [[Predrag Vranešević]], član &quot;Laboratorije zvuka&quot; († [[2022]])
* [[30. 5.]] - [[Dragan Džajić]], srpski fudbaler

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[5. 6.]] - [[Branko Baletić]], filmski reditelj i scenarista
* [[6. 6.]] - [[Živko Kolega]], hrvatski političar
* [[10. 6.]] - [[Antun Tudić]], hrvatski glumac
* [[14. 6.]] - [[Donald Trump]], biznismen, predsednik SAD 
* [[15. 6.]] - [[Demis Rusos]], pevač († [[2015]])
* [[18. 6.]] - [[Fabio Capello]], fudbaler, trener
* [[20. 6.]] - [[Xanana Gusmão]], prvi predsednik Istočnog Timora
* [[23. 6.]] - [[Gojko Šantić]], glumac
* [[24. 6.]] - [[Velimir Milošević]], pjesnik za djecu
* [[27. 6.]] - [[Miroljub Lešo]], glumac († [[2019]])
* [[28. 6.]] - [[Slobodan Inić]], sociolog († [[2000]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Slobodan Santrač]], fudbaler, trener († [[2016]])
* [[6. 7.]] - [[George W. Bush]], predsjednik SAD
* 6. 7. - [[Peter Singer]], australski filozof bioetičar
* 6. 7. - [[Sylvester Stallone]], američki glumac
* [[9. 7.]] - [[Radomir Putnik (pisac)]]
* [[15. 7.]] - [[Predrag Vitas]], novinar TV Beograd († [[1998]])
* [[19. 7.]] - [[Ilie Năstase]], teniser
* [[22. 7.]] - [[Mireille Mathieu]], pevačica
* 22. 7. - [[Danny Glover]], glumac
* [[25. 7.]] - [[Ljupka Dimitrovska]], pevačica († [[2016]])
* [[27. 7.]] - [[Rade Šerbedžija]], filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Jack Straw]], britanski političar
* [[4. 8.]] - [[Vladimir Bebić]], hrvatski političar († [[2009]])
* [[8. 8.]] - [[Dragutin Šurbek]], stonoteniser († [[2018]])
* [[10. 8.]] - [[Daša Drndić]], književnica († [[2018]])
* 10. 8. - [[Rifet Bahtijaragić]], bosanskohercegovački književnik
* [[11. 8.]] - [[Milan Gutović]] - Lane, glumac († [[2021]])
* 11. 8. - [[Radomir Marković]], načelnik SDB Srbije
* [[15. 8.]] - [[Tony Robinson]], glumac, TV voditelj
* [[16. 8.]] - [[Pavao Pavličić]], hrvatski književnik i romanopisac
* 16. 8. - [[Kaqusha Jashari]], kosovska političarka
* [[19. 8.]] - [[Bill Clinton]], američki predsjednik
* [[20. 8.]] - [[Connie Chung]], novinarka
* [[23. 8.]] - [[Keith Moon]], bubnjar ''The Who'' († [[1978]])
* [[24. 8.]] - [[Goran Marković]], pozorišni i filmski reditelj
* [[25. 8.]] - [[Branko Cvejić]], glumac, upravnik JDP († [[2022]])
* [[26. 8.]] - [[Mark Snow]], kompozitor
* [[29. 8.]] - [[Bob Beamon]], atletičar
* [[30. 8]] - [[Peggy Lipton]], glumica († [[2019]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]] - [[Freddie Mercury]], britanski pjevač ([[Queen]]), († [[1991]])
* [[8. 9.]] - [[Beriz Belkić]], bh. političar
* [[15. 9.]] - [[Tommy Lee Jones]], glumac
* 15. 9. - [[Oliver Stone]], filmski režiser, producent
* [[23. 9.]] - [[Davorin Popović]], muzičar († [[2001]])
* [[29. 9.]] - [[Nataša Kandić]], aktivistkinja za ljudska prava

=== Oktobar/Listopad ===
* [[4. 10.]]- [[Suzan Sarandon]], američka filmska glumica.
* [[8. 10.]] - [[Hanan Ashrawi]], palestinska političarka
* [[19. 10.]] - [[Philip Pullman]], književnik 
* [[20. 10.]] - [[Elfride Jelinek]], dobitnica Nobelove nagrade za književnost.
* 20. 10. - [[Marko Nikolić]], srpski glumac († [[2019]])
* [[26. 10.]] - [[Holly Woodlawn]], američka glumica
* 26. 10. - [[Tanja Kragujević]], književnica
* [[27. 10.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser, producent († [[2022]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[4. 11.]] - [[Robert Mapplethorpe]], fotograf († [[1989]])
* [[6. 11.]] - [[Sally Field]], glumica, režiser
* [[8. 11.]] - [[Guus Hiddink]], fudbaler, trener
* 8. 11. - [[Stanislav Karasi]], fudbaler
* [[11. 11.]] - [[Dimitrije Boarov]], ekonomski novinar
* [[16. 11.]] - [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof
* 16. 11. - [[Slobodan Šijan]], filmski i TV reditelj, scenarista itd.
* [[20. 11.]] - [[Patrijarh ruski Kiril]]
* [[24. 11.]] - [[Ted Bundy]], serijski ubica († [[1989]])
* [[27. 11.]] - [[Jakša Fiamengo]], pjesnik i tekstopisac († [[2018]])
* [[29. 11.]] - [[Vuk Drašković]], književnik, novinar, predsednik [[SPO]]
* [[30. 11.]] - [[Marina Abramović]], slikarka, multimedijalna i konceptualna umetnica

=== Decembar/Studeni ===
* [[1. 12.]] - [[Kemal Kurspahić]], novinar († [[2021]])
* 1. 12. - [[Mladen Naletilić]] Tuta, komandant u HVO, osuđenik za ratne zločine († [[2021]])
* [[2. 12.]] - [[Gianni Versace]], italijanski modni kreator († [[1997]])
* [[5. 12.]] - [[José Carreras]], tenor
* [[8. 12.]] - [[Jacques Bourboulon]], fotograf
* [[9. 12.]] - [[Sonia Gandhi]], indijska političarka
* [[10. 12.]] - [[Fadil Redžić]], bosanskohercegovački muzičar
* [[12. 12.]] - [[Emerson Fittipaldi]], auto-trkač
* [[13. 12.]] - [[Jovica Aćin]], književnik i prevodilac
* [[14. 12.]] - [[Patty Duke]], glumica († [[2016]])
* [[15. 12.]] - [[Miroslav Josić Višnjić]], srpski književnik († [[2015]])
* [[17. 12.]] - [[Aljoša Vučković]], glumac
* 17. 12. - [[Ljiljana Lašić]], glumica
* [[18. 12.]] - [[Steven Spielberg]], američki redatelj
* [[23. 12.]] - [[John Sullivan]], scenarista &quot;Mućki&quot; († [[2011]])
* [[29. 12.]] - [[Slobodan Kovačević|Slobodan &quot;Boda&quot; Kovačević]], bosanskohercegovački gitarista
* [[30. 12.]] - [[Berti Vogts]], fudbaler, trener
* [[31. 12.]] - [[Diane von Fürstenberg]], modni kreator

=== Kroz godinu ===
* [[Mirko Pejanović]], bh. političar

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1946.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[6. 1.]] - [[Dion Fortune]], velška okultistkinja (* [[1890]])
* [[13. 1.]] - [[Radoje Dakić]], narodni heroj (* [[1911]])
* [[19. 1.]] (zvanično) - [[Nikola Kalabić]], četnički komandant (* [[1906]])
* [[20. 1.]] - [[Radivoje Kerović]], četnički vojvoda (* 1913)
* [[29. 1.]] - [[Harry Hopkins]], savetnik predsednika FD Roosevelta (* [[1890]])
* [[31. 1.]] - [[Ivo Protulipac]], katolički aktivist, doktor i odvjetnik (* [[1899]])

* [[4. 2.]] - [[Milan Nedić]], general, predsednik kvislinške srpske vlade (* [[1878]])
* [[23. 2.]] - [[Tomoyuki Yamashita]], japanski general, osuđen za ratne zločine (* [[1885]])

* [[14. 3.]] - [[Werner von Blomberg]], predratni glavnokomandujući nemačke vojske (* [[1878]])
* [[24. 3.]] - [[Aleksandar Aljehin]], ruski šahista i svetski šampion u šahu (* [[1892]]

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[21. 4.]] - [[John Maynard Keynes]], britanski ekonomista (* [[1883]])

* [[1. 5.]] - [[Davorjanka Paunović]] Zdenka, nevenčana supruga Josipa Broza Tita (* [[1921]])
* 1. 5. - [[Grga Budislav Angjelinović]], političar, publicist (* [[1886]])
* [[16. 5.]] - [[Bruno Tesch]], pronalazač i proizvođač otrova ''Zyklon-B'' (* [[1890]])

* [[1. 6.]] - [[Ion Antonescu]], ratni vođa Rumunije (* [[1882]])
* [[9. 6.]] - [[Ananda Mahidol]], kralj Sijama (* [[1925]])
* [[10. 6.]] - [[Jack Johnson (bokser)]], bivši svetski prvak (* [[1878]])
* [[14. 6.]] - [[John Logie Baird]], pionir televizije (* [[1888]])
* [[16. 6.]] - [[Miloje Milojević]], kompozitor, muzikolog, pedagog (* [[1884]])
* [[20. 6.]] - [[Wanrong (carica)|Wanrong]], poslednja kineska carica (* [[1906]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[4. 7.]] - Čuvarke konc-logora Stutthof:
** [[Jenny-Wanda Barkmann]] (* ca. [[1922]])
** [[Elisabeth Becker]] (* [[1923]])
** [[Wanda Klaff]] (* [[1922]])
** [[Ewa Paradies]] (* [[1920]])
** [[Gerda Steinhoff]] (* [[1922]])
* [[8. 7.]] - [[Aleksandar Vasiljevič Aleksandrov]], kompozitor, osnivač ansambla (* [[1883]])
* [[13. 7.]] - [[Alfred Stieglitz]], fotograf (* [[1864]])
* [[17. 7.]] - Osuđeni na Beogradskom procesu:
** [[Dragoljub Mihailović]], komandant JVuO (* )
** [[Dragomir Jovanović]], šef beogradske policije (* [[1902]])
** [[Velibor Jonić]], Nedićev ministar prosvete (* [[1892]])
** [[Tanasije Dinić]], Nedićev ministar unutr. poslova (* [[1891]])
** [[Kosta Mušicki]], komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa (* [[1897]])
* [[20. 7.]] - [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački vojni izaslanik u NDH (* [[1882]])
* [[27. 7.]] - [[Gertrude Stein]], [[SAD|američka]] [[lezbejka|lezbejska]] spisateljica (* [[1874]])
* [[29. 7.]] - [[Milovan Kovačević]], arhitekt (* [[1905]])

* [[2. 8.]] - [[Andrej Vlasov]], sovjetski general u nemačkoj službi (* [[1901]])
* [[6. 8.]] - [[Veselin Čajkanović]], srpski klasični filolog, istoričar religije, akademik (* [[1881]])
* [[9. 8.]] - [[Léon Gaumont]], pionir filma (* [[1864]])
* [[13. 8.]] - [[H. G. Wells]], književnik (* [[1866]])

* [[4. 9.]] - [[Leon Rupnik]], slovenski kvisling (* [[1880]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[11. 10.]] - [[Ivan Hitrec]], hrvatski nogometaš (* [[1911]].)
* [[12. 10.]] - [[Joseph Stilwell]], američki general (* [[1883]])
* [[15. 10.]] - [[Hermann Göring]], njemački rajhsmaršal (* [[1893]])
* [[16. 10.]] - osuđeni u Nirnbergu:
** [[Hans Frank]], nacistički guverner Poljske (* [[1900]])
** [[Wilhelm Frick]], ministar unutr. poslova (* [[1877]])
** [[Alfred Jodl]], šef Visoke komande (* [[1890]])
** [[Ernst Kaltenbrunner]], general policije (* [[1903]])
** [[Wilhelm Keitel]], generalfeldmaršal (* [[1882]])
** [[Joachim von Ribbentrop]], ministar ino. poslova (* [[1893]])
** [[Alfred Rosenberg]], nacistički ideolog (* [[1893]])
** [[Fritz Sauckel]], opunomoćenik za radnu snagu (* [[1892]])
** [[Arthur Seyss-Inquart]], nacistički lider u Austriji (* [[1892]])
** [[Julius Streicher]], izdavač propagande (* [[1885]])

* [[14. 11.]] - [[Manuel de Falla]], kompozitor (* [[1876]])

* [[3. 12.]] - [[Mijo Kerošević]], narodni heroj (* [[1920]])

=== Kroz godinu ===
* [[Miroslav Filipović]] - &quot;fra Sotona&quot;, komandant Jasenovca (* [[1915]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Percy W. Bridgman]] (izum aparature za proizvodnju ekstremno visokog pritiska i za otkrića na polju fizike visokog pritiska)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[James B. Sumner]] (otkriće da se enzimi mogu kristalizovati), [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]] (preparacija enzima i virusnih proteina u čistom obliku)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Hermann Joseph Muller]] (otkriće proizvodnje mutacija putem iradijacije rendgenskim zracima)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Hermann Hesse]] (nadahnuto pisanje koje, rastući u smelosti i pronicljivosti, oličava klasične humanitarne ideale i visoke kvalitete stila)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Emily Greene Balch]] (zalaganje protiv rata i za razoružanje) i [[John Raleigh Mott]] (međunarodna verska bratstva i misionarstvo u korist mira)

== Reference ==
{{reference}}

== Literatura ==
* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). ''Jugoslavija 1941-1981'', Beograd: Eksport pres.

[[Kategorija:1940-e]]
[[Kategorija:20. vijek|46]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>n5ikxh2xjkj0iycrde6x9edxfrsgrjb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čarujmački okrug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16015</id>
    <revision>
      <id>41261831</id>
      <parentid>40965611</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:53:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mohammadhamza192</username>
        <id>176863</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>change website to https and with out www</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1774" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime            = Čarujmački okrug
| izvorno_ime    = &lt;small&gt;{{fa icon}} شهرستان چاراویماق&lt;/small&gt;
| slika_panorama = Okruzi u Istočnom Azarbajdžanu.png
| veličina_slike = 
| opis_slike     = Čarujmački okrug na karti [[Istočni Azarbajdžan|Istočnog Azarbajdžana]]&lt;br /&gt;(označen narančastom na jugu)

| širina-stupnjevi = 37
| širina-minute    = 13
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 47
| dužina-minute    = 10
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime   = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Iran}}
| lokacija1_ime  = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info = [[Istočni Azarbajdžan]]
| lokacija2_ime  = Glavni grad
| lokacija2_info = [[Kara-Agadž]]

| vrsta_dijelova = Kotari
| d1             = centralni
| d2             = šadijanski

| utemeljenje_ime    = Utemeljen
| utemeljenje_datum  = [[2000]].
 
| vremenska_zona     = [[IRST]]
| utc_pomak          = +3:30
| vremenska_zona_DST = [[IRDT]]
| utc_pomak_DST      = +4:30
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       = 0424

| površina_ukupna    = 3208 [[km²]]

| stanovništvo_godina      = [[2011]].
| stanovništvo_prazno1_ime = Ukupno
| stanovništvo_prazno1     = 32.745

| web_stranica = [https://charoymagh.ir/ charoymagh.ir]
}}
'''Čarujmački okrug''' ({{Jezik-fa|شهرستان چاراویماق}}) je jedan od 21 [[Iranski okruzi|okruga]] u pokrajini [[Istočni Azarbajdžan]] na sjeverozapadu [[Iran]]a. Glavni grad okruga je [[Kara-Agadž]].

== Veze ==
* [[Istočni Azarbajdžan]]

== Vanjske veze ==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Charuymaq county
|commonscatsh = Čarujmački okrug
}}

{{Okruzi u Istočnom Azarbajdžanu}}

{{DEFAULTSORT:Čarujmački okrug}}
[[Kategorija:Okruzi u Istočnom Azarbajdžanu]]</text>
      <sha1>5ybyr250r4nubd4t4u7rdmc469lj6sw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Shizofrenija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27900</id>
    <revision>
      <id>41261895</id>
      <parentid>41174058</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T11:36:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>79.143.111.153</ip>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82961" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41261896</id>
      <parentid>41261895</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T11:51:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>79.143.111.153</ip>
      </contributor>
      <comment deleted="deleted" />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83136" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>41261897</id>
      <parentid>41261896</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T11:54:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>79.143.111.153</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82799" xml:space="preserve">{{Infobox disease-lat
| Name = Šizofrenija
| Image = Cloth embroidered by a schizophrenia sufferer.jpg
| Caption = Vez koji je uradio pacijent kod kojeg je dijagnostifikovana šizofrenija
| Width =
| DiseasesDB = 11890
| ICD10 = {{ICD10|F|20||f|20}}
| ICD9 = {{ICD9|295}}
| ICDO =
| OMIM = 181500
| MedlinePlus = 000928
| eMedicineSubj = med
| eMedicineTopic = 2072
| eMedicine_mult = {{eMedicine2|emerg|520}}
| MeshName = Schizophrenia
| MeshNumber = F03.700.750 |
}}
&lt;!--Para1: Definicija, simptomi i dijagnoza--&gt;
'''Šizofrenija''' ili '''shizofrenija''' ([[nemački|nem.]] ''Schizophrenie'' &lt; [[grčki|grč.]] σχίζω: cepam + φρήν: svest, duša, um), [[Duševna bolest|mentalni poremećaj]] koji se karakteriše naglim prekidom misaonog procesa i veoma emotivnom reakcijom.&lt;ref&gt;&quot;Schizophrenia&quot; Concise Medical Dictionary. Oxford University Press, 2010. Oxford Reference Online.[http://www.maastrichtuniversity.nl/web/Library/AboutTheLibrary.htm Maastricht University Library]. 29. jun 2010[http://www.oxfordreference.com/views/ENTRY.html?subview=Main&amp;entry=t60.e9060 prepaid subscription only]&lt;/ref&gt; Najčešće se manifestuje [[Slušna halucinacija|slušnim halucinacijama]], [[paranoja|paranoidnim]] ili čudnim obmanama, ili [[poremećaj misli|neorganizovanim govorom i razmišljanjem]], a sve to je praćeno značajnom socijalnom i poslovnom disfunkcijom. Početni simptomi se najčešće javljaju u ranoj mladosti sa globalnom [[rasprostranjenost|rasprostranjenošću]] tokom života od oko 0,3–0,7%.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Dijagnoza se zasniva na posmatranom ponašanja i na podacima iz pacijentovog života.

&lt;!--Para2:Uzrok--&gt;
Smatra se da su doprinoseći faktori: [[genetika]], okruženje u detinjstvu, [[neurobiologija]] i [[psihologija|psihološki]] i socijalni procesi. Pojedini lekovi koji se samostalno uzimaju ili koje lekar propisuje isto tako mogu da doveju do pojave simptoma, kao i njihovog pogoršanja. Trenutno istraživanje je usmereno na ulogu neurobiologije, mada nije pronađen nijedan izolovani organski uzročnik. Mnoge moguće kombinacije simptoma nametnule su raspravu o tome da li dijagnoza predstavlja samo jedan poremećaj ili veliki broj diskretnih sindroma. Uprkos [[etimologija|etimologiji]] termina iz [[Starogrčki jezik|grčkog]] korena ''skhizein'' (''σχίζειν'', &quot;podeliti&quot;) i''phrēn, phren-'' (''φρήν, φρεν-''; &quot;um&quot;), šizofrenija ne podrazumeva „podeljeni um“ i ona nije isto što i [[Disocijativni poremećaj ličnosti|disocijativni poremećaj identiteta]] — koji je takođe poznat pod nazivom &quot;višestruki poremećaj ličnosti&quot; ili &quot;podeljena ličnost&quot;—stanje sa kojim se u javnosti često meša.&lt;ref name=BMJ07/&gt;

&lt;!--Para3: Lečenje--&gt;
Glavni oblik lečenja su [[Antipsihotik|antipsihotički]] lekovi, koji prvenstveno suzbijaju aktivnost [[dopamin]]skog (a ponekad [[serotonin]]skog) [[receptor (biohemija)|receptora]]. [[Psihoterapija]] i profesionalna i socijalna rehabilitacija su takođe važne u lečenju. U ozbiljnijim slučajevima—gde postoji rizik po sebe i druge — može biti neophodna i prinudna hospitalizacija, mada je danas boravak u bolnici kraći i ređi nego nekad.&lt;ref name=&quot;BeckerKilian2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Becker T, Kilian R|year=2006 |title=Psychiatric services for people with severe mental illness across western Europe: what can be generalized from current knowledge about differences in provision, costs and outcomes of mental health care? |journal = Acta Psychiatrica Scandinavica  Supplement |volume=113 |pages=9–16 |pmid=16445476 |doi=10.1111/j.1600-0447.2005.00711.x |issue=429}}&lt;/ref&gt;

&lt;!--Para4: Pogoršanje/hronicitet i komorbiditet--&gt;
Smatra se da ovaj poremećaj najviše pogađa [[Spoznaja|spoznaju]], ali takođe obično doprinosi hroničnim problemima sa ponašanjem i emocijama. Ljudi sa šizofrenijom su skloniji dodatnim (komorbidnim) stanjima, uključujući [[Klinička depresija|jaku depresiju]] i [[Anksioznost|anksiozni poremećaju]]; pojava tokom života [[zloupotrebe lekova]] je zastupljena u skoro 50% slučajeva.&lt;ref name=&quot;Sim_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Buckley PF, Miller BJ, Lehrer DS, Castle DJ |title=Psychiatric comorbidities and schizophrenia |journal=Schizophr Bull |volume=35 |issue=2 |pages=383–402 |date=March 2009  |pmid=19011234 |pmc=2659306 |doi=10.1093/schbul/sbn135}}&lt;/ref&gt; Socijalni problemi, kao što su dugotrajna nezaposlenost, siromaštvo i beskućništvo su uobičajeni. Prosečni [[životni vek]] ljudi sa ovim poremećajem je 12 do 15&amp;nbsp;godina kraći nego kod onih bez poremećaja, što je posledica povećanja fizičkih zdravstvenih problema i veće stope [[Samoubistvo|samoubistva]] (oko 5%).&lt;ref name=Lancet09/&gt;
{{TOC limit|3}}

== Simptomi ==

Osoba kod koje je dijagnostifikovana šizofrenija može da ima [[halucinacije]] (a najčešće do sada zabeležene su [[slušne halucinacije]]), [[Deluzija|deluzije]] (često čudne ili u suštini [[Manija gonjenja|gonjenje]]), i [[Poremećaj misli|dezorganizovano mišljenje i govor]]. Kod poslednjeg, može da se kreće od gubitka toka misli, do rečenica koje jedva da imaju smisla, do najtežih slučajeva kada su te rečenice nepovezane što je poznato pod nazivom [[šizofazija|salata od reči]] kod teških slučajeva. Socijalna izolovanost, aljkavost u oblačenjeu i održavanju higijene, gubitak motivacije i rasuđivanja su česti kod šizofrenije .&lt;ref name=CarsonNursing&gt;Carson VB (2000). [http://books.google.com/books?id=QM5rAAAAMAAJ Mental health nursing: the nurse-patient journey] W.B. Saunders.ISBN 978-0-7216-8053-8. p. 638.&lt;/ref&gt;

Često postoji i jedan primetan obrazac [[emocija|emocionalne]] poteškoće, na primer nedostatak reagovanja.&lt;ref name=&quot;HirschWeinberger2003p21&quot;&gt;{{cite book|author1=Hirsch SR|author2= Weinberger DR|title=Schizophrenia|url=http://books.google.com/books?id=x3fmsV55rigC&amp;pg=PA21|year= 2003|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=9780632063888|page=21}}&lt;/ref&gt; Pogoršanje [[Socijalna spoznaja|socijalnog saznavanja]] je povezan sa šizofrenijom,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Brunet-Gouet E, Decety J |title=Social brain dysfunctions in schizophrenia: a review of neuroimaging studies |journal=Psychiatry Res |volume=148 |issue=2–3 |pages=75–92 |date=December 2006  |pmid=17088049 |doi=10.1016/j.pscychresns.2006.05.001}}&lt;/ref&gt; kao čto su simptomi [[Paranoja|paranoje]]; često nastaje i [[socijalna izolovanost]].&lt;ref name=&quot;HirschWeinberger2003p481&quot;&gt;{{cite book|author1=Hirsch SR|author2= WeinbergerDR|title=Schizophrenia|url=http://books.google.com/books?id=x3fmsV55rigC&amp;pg=PA21|year= 2003|publisher=Wiley-Blackwell|isbn=9780632063888|page=481}}&lt;/ref&gt; Teškoće u [[radna memorija|radu]] i [[Dugotrajna memorija|dugotrajnoj memoriji]], [[Pažnja|pažnji]], [[izvršne funkcije|izvršno funkcionisanje]], i brzini [[Obrada informacija|procesiranja]] takođe se često javljaju.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Kod jednog neuobičajenog podtipa ove bolesti, osoba može biti potpuno nema, nepokretna u čudnim pozama ili da obavlja nesvrsishodne pokrete, što su sve znaci [[Katatonija|katatonije]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Ungvari GS, Caroff SN, Gerevich J |title=The catatonia conundrum: evidence of psychomotor phenomena as a symptom dimension in psychotic disorders |journal=Schizophr Bull |volume=36 |issue=2 |pages=231–8 |date=March 2010  |pmid=19776208 |doi=10.1093/schbul/sbp105}}&lt;/ref&gt;

Kasna adolescencija i rana mladost predstavljaju vrhunac života kada počinje šizofrenija,&lt;ref name=Lancet09&gt;{{cite journal |author=Jim van Os, Kapur S |title=Schizophrenia |journal=Lancet |volume=374 |issue=9690 |pages=635–45 |date=August 2009 |pmid=19700006 |doi=10.1016/S0140-6736(09)60995-8 |url=http://xa.yimg.com/kq/groups/19525360/611943554/name/Schizophrenia+-+The+Lancet.pdf |access-date=2014-06-02 |archive-date=2013-06-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130623065810/http://xa.yimg.com/kq/groups/19525360/611943554/name/Schizophrenia+-+The+Lancet.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; kritične godine za socijalni i profesionalni razvoj mladih ljudi.&lt;ref name=&quot;Addington_et_al_2007&quot;/&gt; U 40% slučajeva kod muškaraca i 23% kod žena kod kojih je dijagnozirana šizofrenija, stanje se manifestovalo pre 19. godine.&lt;ref name=Cullen&gt;{{cite journal |author=Cullen KR, Kumra S, Regan J ''et al.'' |title=Atypical Antipsychotics for Treatment of Schizophrenia Spectrum Disorders |journal=Psychiatric Times |volume=25 |issue=3 |year=2008 |url=http://www.psychiatrictimes.com/schizophrenia/article/10168/1147536}}&lt;/ref&gt; U cilju minimalizovnja razvojnog prekida koji je udružen sa šizofrenijom, u poslednje vreme je urađeno mnogo na identifikaciji i lečenju [[predsimptomi|prodromalne]] (pre nastanka) faze bolesti , koja se otkriva do 30&amp;nbsp;meseci pre nastanka simptoma.&lt;ref name=&quot;Addington_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Addington J, Cadenhead KS, Cannon TD, ''et al.''|year=2007|title=North American prodrome longitudinal study: a collaborative multisite approach to prodromal schizophrenia research |journal=Schizophrenia Bulletin |volume=33 | issue=3 |pages=665–72 |pmid=17255119|doi=10.1093/schbul/sbl075 |pmc=2526151}}&lt;/ref&gt; Kod onih kod kojih se razvija šizofrenija može doći do prolaznih ili ograničavajućih psihotičkih simptoma &lt;ref name=&quot;Amminger_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Amminger GP, Leicester S, Yung AR, ''et al.'' |year=2006 |title=Early onset of symptoms predicts conversion to non-affective psychosis in ultra-high risk individuals |journal=Schizophrenia Research |volume=84 | issue=1 |pages=67–76 |pmid=16677803 |doi=10.1016/j.schres.2006.02.018}}&lt;/ref&gt; i nespecifičnih simptoma socijalne izolovanosti, razdražljivosti, [[utučenost]]i,&lt;ref name=&quot;ParnasJorgensen1989&quot;&gt;{{cite journal |author=Parnas J, Jorgensen A |year=1989 |title=Pre-morbid psychopathology in schizophrenia spectrum |journal=British Journal of Psychiatry |volume=115 |pages=623–7 |pmid=2611591}}&lt;/ref&gt; i nespretnosti&lt;ref name=Coyle&gt;{{cite book  |author=Coyle, Joseph |editor= Siegal, George J ''et al'' |title=Basic Neurochemistry: Molecular, Cellular and Medical Aspects |edition=7th |year=2006 |publisher=Elsevier Academic Press |location=Burlington, MA |isbn=0-12-088397-X |pages=876–78 |chapter=Chapter 54: The Neurochemistry of Schizophrenia}}&lt;/ref&gt; u toku prodromalne faze.

=== Šnajderova klasifikacija ===
U ranom [[20. vek]]u, psihijatar [[Kurt Šnajder]] je sastavio listu oblika psihotičnih simptoma za koje je smatrao da izdvajaju šizofreniju od ostalih psihotičnih poremećaja. Ovi simptomi se nazivaju ''simptomi prvog ranga'' ili [[Kurt Šnajder#simptomi prvog ranga|Šnajderovi simptomi prvog ranga]]. Oni obuhvataju iluzije da ih kontroliše neka spoljašnja sila; verovanje da se misli ubacuju u čovekovu svest, odnosno izvlače iz nje; verovanje da se naše misli odašilju drugim ljudima ; i opsednutost halucihogenim glasovima koji komentarišu nečije misli ili aktivnosti ili koji razgovaraju sa drugim halucinogenim glasovima.&lt;ref name=&quot;SchneiderClinicalPsychopathology&quot;&gt;{{cite book|last1=Schneider |first1=K |title=Clinical Psychopathology |url=http://books.google.com/?id=ofzOAAAAMAAJ |edition=5 |year=1959 |publisher=Grune &amp; Stratton |location=New York }}&lt;/ref&gt; Iako su značajno doprineli usvajanju današnjih dijagnostičkih kriterijuma, [[osetljivost i specifičnost|specifičnost]] simptoma prvog ranga je ipak dovedena u pitanje. Pregledom dijagnostičkih istraživanja izvedenih između 1970. i 2005. godine je zaključeno da ona, niti potvrđuju, niti pobijaju Šnajderove tvrdnje, pa se predlaže da ih, u budućim revizijama sistema uspostavljanja dijagnoze, treba ponovo naglasiti.&lt;ref name=&quot;pmid17562695&quot;&gt;{{cite journal |author=Nordgaard J, Arnfred SM, Handest P, Parnas J |title=The diagnostic status of first-rank symptoms |journal=Schizophrenia Bulletin |volume=34 |issue=1 |pages=137–54 |date=January 2008  |pmid=17562695 |pmc=2632385 |doi=10.1093/schbul/sbm044}}&lt;/ref&gt;

=== Pozitivni i negativni simptomi ===
Šizofrenija se često opisuje u smislu [[simptom#pozitivni i negativni simptomi|pozitivnih i negativnih (ili deficita) simptoma]].&lt;ref name=&quot;Sims_2002&quot;&gt;{{cite book |author=Sims A |title=Symptoms in the mind: an introduction to descriptive psychopathology |publisher=W. B. Saunders |location=Philadelphia |year=2002 |isbn=0-7020-2627-1 }}&lt;/ref&gt; Pozitivni simptomi su oni koje većina pojedinaca normalno ne doživljava, ali su prisutni kod osoba sa šizofrenijom. U njih spadaju obmane, poremećene misli i govor, [[Somatosenzorni sistem|taktilne]], [[Slušne halucinacije|slušne]], [[Vizualni sistem|vidne]], [[Njuh|mirisne]] i [[Okus|gustativne]] halucinacije, tipično za manifestaciju psihoze.&lt;ref&gt;Kneisl C. and Trigoboff E.(2009). Contemporary Psychiatric- Mental Health Nursing. 2.edicija. London: Pearson Prentice Ltd. p. 371&lt;/ref&gt; Halucinacije su takođe tipično povezane sa sadržajem teme obmane. &lt;ref name=DSM299/&gt; Pozitivni simptomi uglavnom dobro reaguju na lekove.&lt;ref name=DSM299&gt;American Psychiatric Association. Task Force on DSM-IV. (2000). Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV-TR. American Psychiatric Pub. ISBN 978-0-89042-025-6. p. 299&lt;/ref&gt;

Negativni simptomi predstavljaju deficit normalnih emocionalnih reakcija ili drugih misaonih procesa i slabije reaguju na medikamente.&lt;ref name=CarsonNursing/&gt; Oni uglavnom obuhvataju ujednačen ili [[otupeo afekat]] i emociju, oskudan govor ([[alogija]]), nesposobnost doživljaja zadovoljstva ([[anhedonija]]), nedostatak želje za stvaranje prijateljstava ([[asocijalnost]]), i nedostatak motivacije ([[avolicija]]). Istraživači ovog problema sugerišu da negativni simptomi više doprinose lošem kvalitetu života, lošoj funkcionalnosti i opterećivanju drugih nego što to čine pozitivni simptomi.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Velligan DI and Alphs LD|title=Negative Symptoms in Schizophrenia: The Importance of Identification and Treatment |journal=Psychiatric Times |volume=25 |issue=3 |date=1 March 2008 |url=http://www.psychiatrictimes.com/schizophrenia/article/10168/1147581}}&lt;/ref&gt; Ljudi koji imaju izražene negativne simptome često su, pre početka bolesti, imali problema sa prilagođavanjem, a njihovo reagovanje na medikamente je često ograničeno.&lt;ref name=CarsonNursing/&gt;&lt;ref name=AFP10/&gt;

== Uzroci ==
{{Main|Uzroci šizofrenije}}
Kombinacija genetike i [[faktora okruženja]] utiče na razvoj šizofrenije.&lt;ref name=Lancet09/&gt;&lt;ref name=BMJ07/&gt; Ljudi koji su u porodici imali šizofreniju, a koji pate od prolazne ili ograničavajuće psihoze, imaju 20–40% izgleda da im se posle godinu dana dijagnostikuje šizofrenija.&lt;ref name=&quot;Drake_Lewis_2005&quot;&gt;{{cite journal |author=Drake RJ, Lewis SW |title=Early detection of schizophrenia |journal=Current Opinion in Psychiatry |volume=18 |issue=2 |pages=147–50 |date=March 2005  |pmid=16639167 |doi=10.1097/00001504-200503000-00007}}&lt;/ref&gt;

=== Genetsko nasleđe ===
Procene [[Heritabilnost|nasleđa]] variraju zbog teškoće u razdvajanju genetskih faktora od faktora okruženja.&lt;ref name=&quot;ODonovan_et_al_2003&quot;&gt;{{cite journal |author=O'Donovan MC, Williams NM, Owen MJ |title=Recent advances in the genetics of schizophrenia |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=12 Spec No 2 |pages=R125–33 |date=October 2003  |pmid=12952866 |doi=10.1093/hmg/ddg302}}&lt;/ref&gt; Najveći rizik od razvoja šizofrenije je kod osoba čiji je [[Ukrštanje u srodstvu|najbliži krvni srodnik]] oboleo od te bolesti (rizik je 6,5%); više od 40% [[Blizanac|jednojajačnih blizanaca]] sa šizofrenijom je takođe pogođeno.&lt;ref name=BMJ07/&gt; Verovatno je da su mnogi [[gen]]i uključeni, svaki sa malim uticajem i sa nepoznatim prenosom i ispoljavanjem.&lt;ref name=BMJ07/&gt; Predlagani su mnogi mogući kandidati, uključujući specifične [[Varijacija broja kopiranja|varijacije broja kopiranja]], [[NOTCH4]], i lokusi histonskog proteina.&lt;ref name=Genes10&gt;{{cite journal |author=McLaren JA, Silins E, Hutchinson D, Mattick RP, Hall W |title=Assessing evidence for a causal link between cannabis and psychosis: a review of cohort studies |journal=Int. J. Drug Policy |volume=21 |issue=1 |pages=10–9 |date=January 2010  |pmid=19783132 |doi=10.1016/j.drugpo.2009.09.001 |url=}}&lt;/ref&gt; Brojne [[Izučavanje genomskih asocijacija|associjacije kompletnog genoma]], kao što je [[protein cinkovog prsta 804A]], su takođe dovodene u vezu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=O'Donovan MC, Craddock NJ, Owen MJ |title=Genetics of psychosis; insights from views across the genome |journal=Hum. Genet. |volume=126 |issue=1 |pages=3–12 |date=July 2009  |pmid=19521722 |doi=10.1007/s00439-009-0703-0}}&lt;/ref&gt; Izgleda da postoji značajno preklapanje genetike šizofrenije i [[Bipolarni afektivni poremećaj|bipolarnog poremećaja]].&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Craddock N, Owen MJ | title = The Kraepelinian dichotomy - going, going... But still not gone | journal = The British Journal of Psychiatry | volume = 196 | pages = 92–95| year = 2010 | doi = 10.1192/bjp.bp.109.073429 | pmid=20118450 | pmc=2815936}}&lt;/ref&gt;

Pretpostavljajući naslednu osnovu, pitanje sa [[evolutivna psihologija|evolutivno psihološkog]] gledišta je zašto su geni koji povećavaju rizik od nastanka psihoze evoluirali, mada se evoluciono gledano stvara stanje [[Maladaptacija|neprilagođenosti]]. Po jednoj teoriji smatra se da su ti geni uključeni u razvoj govora i [[ljudske prirode]], ali su, do danas, te ideje ostale na nivou koji je neznatno viši od teorije.&lt;ref name=&quot;pmid18502103&quot;&gt;{{cite journal |author=Crow TJ |title=The 'big bang' theory of the origin of psychosis and the faculty of language |journal=Schizophrenia Research |volume=102 |issue=1–3 |pages=31–52 |date=July 2008  |pmid=18502103 |doi=10.1016/j.schres.2008.03.010 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Clinical Handbook of Schizophrenia |year=2008 |isbn=1-59385-652-0 |pages=22–23|author=Mueser KT, Jeste DV|publisher=Guilford Press|location=New York}}&lt;/ref&gt;

=== Okruženje ===
Faktori okruženja vezani za razvoj šizofrenije obuhvataju životnu sredinu, korišćenje droge i prenatalne stresore.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Ponašanje roditelja izgleda nema veliki uticaj, mada ljudi, koji imaju podršku roditelja, bolje prolaze od onih koji imaju roditelje koji su prema njima kritički ili neprijateljski nastrojeni.&lt;ref name=BMJ07/&gt; Utvrđeno je sa doslednošću da život u urbanoj sredini tokom detinjstva ili u zrelom dobu, povećava rizik od šizofrenije za faktor dva,&lt;ref name=Lancet09/&gt;&lt;ref name=BMJ07/&gt; čak i ako se uzmu u obzir [[korišćenje rekreacionih droga|korišćenje lekova/droge]], [[etnička grupa]], i veličina [[Etnička grupa|etničke grupe]].&lt;ref name=&quot;fn_19&quot;&gt;{{cite journal |author=Jim van Os |year=2004 |title=Does the urban environment cause psychosis? |journal=British Journal of Psychiatry |volume=184 | issue=4 |pages=287–288 |pmid=15056569 |doi=10.1192/bjp.184.4.287}}&lt;/ref&gt; Drugi faktori koji igraju važnu ulogu su [[socijalna izolacija]] i imigracija vezana za socijalne nedaće, rasnu diskriminaciju, nefunkcionalnost porodice, nezaposlenost i loše uslove stanovanja.&lt;ref name=BMJ07/&gt;&lt;ref name=&quot;Selten_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Selten JP, Cantor-Graae E, Kahn RS |date=March 2007  |title=Migration and schizophrenia |journal=Current Opinion in Psychiatry |volume=20 |issue=2 |pages=111–115 |pmid=17278906 |doi=10.1097/YCO.0b013e328017f68e}}&lt;/ref&gt;

==== Zloupotreba supstanci ====
Brojni narkotici se povezuje sa razvojem šizofrenije, uključujući [[kanabis], [[kokain]], i[[amfetamine]].&lt;ref name=BMJ07/&gt; Oko 50% onih koji imaju šizofreniju u velikoj meri koristi droge i/ili alkohol.&lt;ref name=&quot;Gregg_et_al_2007&quot;/&gt; Uloga kanabisa bi mogla da bude uzrok,&lt;ref name=Large2011&gt;{{cite journal |author=Large M, Sharma S, Compton MT, Slade T, Nielssen O |title=Cannabis use and earlier onset of psychosis: a systematic meta-analysis |journal=Arch. Gen. Psychiatry |volume=68 |issue=6 |pages=555–61 |date=June 2011  |pmid=21300939 |doi=10.1001/archgenpsychiatry.2011.5}}&lt;/ref&gt; ali druge droge se koriste samo kao mehanizam za borbu protiv depresije, anksioznosti, dosade i usamljenosti.&lt;ref name=&quot;Gregg_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Gregg L, Barrowclough C, Haddock G |year=2007 |title= Reasons for increased substance use in psychosis|journal= Clin Psychol Rev |volume=27 |issue=4 |pages=494–510 |pmid=17240501 |doi=10.1016/j.cpr.2006.09.004}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Leweke08/&gt;

Kanabis je [[Povezanost (statistika)|povezan]] sa povećanjem rizika od razvoja psihotičnog poremećaja u [[Odnos doza-efekat|zavisnosti od doze]] &lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Moore THM, Zammit S, Lingford-Hughes A ''et al.''|year=2007 |title= Cannabis use and risk of psychotic or affective mental health outcomes: a systematic review|journal=Lancet |volume=370 |issue=9584 |pages=319–328 |doi=10.1016/S0140-6736(07)61162-3 |pmid=17662880}}&lt;/ref&gt; pri čemu je učestala upotreba u korelaciji sa dvostruko većim rizikom za razvoj psihoze i šizofrenije.&lt;ref name=Leweke08&gt;{{vcite journal|author=Leweke FM, Koethe D |title=Cannabis and psychiatric disorders: it is not only addiction |journal=Addict Biol|volume=13 |issue=2 |pages=264–75 |year=2008 |month=June |pmid=18482435 |doi=10.1111/j.1369-1600.2008.00106.x|url=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sewell|first=RA|coauthors=Ranganathan, M, D'Souza, DC|title=Cannabinoids and psychosis|journal=International review of psychiatry (Abingdon, England)|date=2009 |volume=21|issue=2|pages=152–62|pmid=19367509|doi=10.1080/09540260902782802}}&lt;/ref&gt; Mada je po mnogima upotreba kanabisa prihvaćena kao uzročnik koji doprinosi razvoju šizofrenije,&lt;ref name=&quot;Henquet2008&quot;&gt;{{cite journal|last=Henquet|first=C|coauthors=Di Forti, M, Morrison, P, Kuepper, R, Murray, RM|title=Gene-Environment Interplay Between Cannabis and Psychosis|journal=Schizophrenia bulletin|date=2008 |volume=34|issue=6|pages=1111–21|pmid=18723841|doi=10.1093/schbul/sbn108|pmc=2632498}}&lt;/ref&gt; ovo i dalje ostaje sporno pitanje.&lt;ref name=&quot;Genes10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Amar2007&quot;&gt;{{cite journal|author=Ben Amar M, Potvin S|title=Cannabis and psychosis: what is the link?|journal=Journal of psychoactive drugs|date=2007 |volume=39|issue=2|pages=131–42|pmid=17703707|doi=10.1080/02791072.2007.10399871}}&lt;/ref&gt; Amfetamin, kokain i u manjoj meri alkohol, mogu da dovedu do psihoze koja se ispoljava veoma slično šizofreniji.&lt;ref name=BMJ07/&gt;&lt;ref name=alcohol&gt;{{cite web |url=http://www.emedicine.com/med/topic3113.htm |title=Alcohol-Related Psychosis|accessdate= 2006-09-27 |author=Larson, Michael |date=2006-03-30 |work=eMedicine |publisher=WebMD}}&lt;/ref&gt; Mada se generalno ne smatra uzročnikom bolesti, ljudi sa šizofrenijom koriste [[nikotin]] u mnogo većoj meri od ostatka stanovništva.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Sagud|first=M|coauthors=Mihaljević-Peles, A, Mück-Seler, D, Pivac, N, Vuksan-Cusa, B, Brataljenović, T, Jakovljević, M|title=Smoking and schizophrenia|journal=Psychiatria Danubina|date=2009 |volume=21|issue=3|pages=371–5|pmid=19794359}}&lt;/ref&gt;

==== Razvojni faktori ====
Faktori kao što su hipoksija i infekcija, ili stres i pothranjenost kod majke tokom [[Prenatalni razvoj|fetalnog razvoja]], mogu da dovedu do neznatnog povećanja rizika od šizofrenije tokom kasnijeg života.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Postoji veća verovatnoća da su ljudi sa dijagnozom šizofrenije rođeni u zimu ili proleće (barem u oblasti [[Sjeverna hemisfera|severne hemisfere]]), što može biti posledica povećanog stepena izloženosti virusima [[in utero]] (lat. in utero= u materici).&lt;ref name=BMJ07/&gt; Ova razlika iznosi oko 5 do 8%.&lt;ref name=yolken&gt;{{vcite journal|journal=Herpes |year=2004 |volume=11 |issue=Suppl 2 |pages=83A–88A |month=Jun |title=Viruses and schizophrenia: a focus on herpes simplex virus.|url=http://www.stanleylab.org/publications/VIRUSES.asp |author=Yolken R.|pmid=15319094}}&lt;/ref&gt;

== Mehanizmi ==
{{Main|Mehanizmi šizofrenije}}
Načinjen je niz pokušaja da se da objašnjenje veze između izmenjene moždane funkcije i šizofrenije.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Jedno od najzastupljenijih objašnjenja je [[Dopaminska hipoteza o šizofreniji|dopaminska hipoteza]], koja psihozu pripisuje pogrešnoj interpretaciji uma zatajivanja [[dopamin|dopaminergičkih neurona]].&lt;ref name=Lancet09/&gt;

=== Psihološki ===
Mnogi psihološki mehanizmi su umešani u razvoj i održavanje šizofrenije. [[Kognitivna pristrasnost|Kognitivne pristrasnosti]] su prepoznate kod osoba sa ovom dijagnozom ili kod kojih postoji rizik, posebno kada su pod stresom ili u zbunjujućoj situaciji.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Broome MR, Woolley JB, Tabraham P, ''et al.'' |title=What causes the onset of psychosis? |journal=Schizophr. Res. |volume=79 |issue=1 |pages=23–34 |year=2005 |month=November |pmid=16198238|doi=10.1016/j.schres.2005.02.007}}&lt;/ref&gt; Neke kognitivne karakteristike mogu odražavati opšti [[neurokognitivni deficit]] kao što je gubitak memorije, dok druge mogu biti u vezi sa specifičnim problemima i iskustvima.&lt;ref name=&quot;Bentall_et_al_2007&quot;&gt;{{vcite journal |author=Bentall RP, Fernyhough C, Morrison AP, Lewis S, Corcoran R |year=2007 |title=Prospects for a cognitive-developmental account of psychotic experiences |journal=Br J Clin Psychol |volume=46 | issue=Pt 2 |pages=155–73|pmid=17524210 | doi = 10.1348/014466506X123011}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kurtz_2005&quot;&gt;{{vcite journal |author=Kurtz MM |year=2005|title=Neurocognitive impairment across the lifespan in schizophrenia: an update |journal=Schizophrenia Research|volume=74 | issue=1 |pages=15–26 |pmid=15694750 |doi=10.1016/j.schres.2004.07.005}}&lt;/ref&gt;

Uprkos ispoljavanja otupljenosti afekta, nedavna saznanja ukazuju na to da su mnogi pojedinci sa dijagnozom šizofrenije sposobni da daju emocionalni odgovor, posebno na stresne ili negativne stimulacije, a takva osetljivost može uzrokovati podložnost simptomima ili poremećajima.&lt;ref name=&quot;schizophrenia1&quot;&gt;{{vcite journal |author=Cohen AS, Docherty NM|year=2004 |title=Affective reactivity of speech and emotional experience in patients with schizophrenia|journal=Schizophrenia Research |volume=69 | issue=1 |pages=7–14 |pmid=15145465 |doi=10.1016/S0920-9964(03)00069-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Horan WP, Blanchard JJ |year=2003 |title=Emotional responses to psychosocial stress in schizophrenia: the role of individual differences in affective traits and coping |journal=Schizophrenia Research|volume=60 | issue=2–3 |pages=271–83 |pmid=12591589 |doi=10.1016/S0920-9964(02)00227-X}}&lt;/ref&gt; Neki dokazi ukazuju na to da sadržaj zabluda i psihotičnih iskustava može odražavati emocionalne uzročnike poremećaja, a način na koji osoba tumači takva iskustva može uticati na simptomatologiju.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Smith B, Fowler DG, Freeman D,''et al.'' |title=Emotion and psychosis: links between depression, self-esteem, negative schematic beliefs and delusions and hallucinations |journal=Schizophr. Res. |volume=86 |issue=1–3 |pages=181–8 |year=2006 |month=September |pmid=16857346|doi=10.1016/j.schres.2006.06.018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Beck, AT |year=2004 |title=A Cognitive Model of Schizophrenia |journal=Journal of Cognitive Psychotherapy |volume=18 | issue=3 |pages=281–88 | doi = 10.1891/jcop.18.3.281.65649}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Bell V, Halligan PW, Ellis HD |year=2006 |title=Explaining delusions: a cognitive perspective |journal= Trends in Cognitive Science |volume=10 | issue=5|pages=219–26 |pmid=16600666 |doi=10.1016/j.tics.2006.03.004}}&lt;/ref&gt; Primena ,,[[sigurnost|bezbednog ponašanja]]'' da bi se izbegle zamišljene pretnje može doprineti nastanku [[Hroničan (medicina)|hroničnog]] oblika zablude.&lt;ref name=&quot;Freeman_BRT_2007&quot;&gt;{{vcite journal |author=Freeman D, Garety PA, Kuipers E, Fowler D, Bebbington PE, Dunn G |title=Acting on persecutory delusions: the importance of safety seeking |journal=Behav Res Ther |volume=45 |issue=1 |pages=89–99 |year=2007 |month=January|pmid=16530161 |doi=10.1016/j.brat.2006.01.014 |url=}}&lt;/ref&gt; Dalji dokazi o ulozi psiholoških mehanizama potiču od efekata [[psihoterapija|psihoterapije]] na simptome šizofrenije.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Kuipers E, Garety P, Fowler D, Freeman D, Dunn G, Bebbington P |title=Cognitive, emotional, and social processes in psychosis: refining cognitive behavioral therapy for persistent positive symptoms |journal=Schizophr Bull |volume=32 Suppl 1 |pages=S24–31|year=2006 |month=October |pmid=16885206 |pmc=2632539 |doi=10.1093/schbul/sbl014 }}&lt;/ref&gt; 

=== Neurološki ===
[[Datoteka:Schizophrenia fMRI working memory.jpg|thumb|[[Funkcionalna magnetna rezonanca]] (fMR) i druge [[tehnike snimanja mozga]] omogućavaju proučavanje razlika u moždanoj aktivnosti kod osoba sa dijagnozom šizofrenijom. Slika prikazuje dva nivoa mozga, pri čemu su oblasti koje su bile aktivnije kod zdrave kontrolne grupe nego kod pacijenata sa šizofrenijom prikazane crvenom bojom, tokom jednog ispitivanja radne memorije primenom fMR.]]

Šizofrenija je povezana sa jedva suptilnim razlikama u strukturama mozga, što je pronađeno u 40 do 50% slučajeva, kao i u hemijskim supstancama mozga tokom akutnih psihotičnih stanja.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Studije koje su koristile [[Neuropsihološki test|neuropsihološke testove]] i [[tehnike snimanja mozga]], kao što su [[Funkcionalna magnetna rezonanca|fMRI]] i [[Pozitronska emisiona tomografija|PET]] za ispitivanje funcionalnih razlika u moždanoj aktivnosti, pokazale su da se razlike najčešće javljaju u [[čeoni režanj|čeonom režnju]], [[hipokampus]]u i [[slepoočni režnj|slepoočnom režnju]].&lt;ref&gt;{{cite book |year=2006 |author=Kircher, Tilo and Renate Thienel|title=The Boundaries of Consciousness |isbn=0444528768 |page=302 |url=http://books.google.com/?id=YHGacGKyVbYC&amp;pg=PA302|chapter=Functional brain imaging of symptoms and cognition in schizophrenia |publisher=Elsevier|location=Amsterdam}}&lt;/ref&gt; Smanjenje zapremine mozga, manje od onog koje je pronađeno kod [[Alchajmerova bolest|Alchajmerove bolesti]], primećeno je u oblastima čeonog korteksa i u slepoočnom režnju. Nije baš najjasnije da li su ove zapreminske promene progresivne ili su već postojale pre početka ove bolesti.&lt;ref&gt;{{harvnb|Coyle|2006|p=878}}&lt;/ref&gt; Ove razlike se povezuju sa [[neurokognitivni deficit|neurokognitivnim deficitima]] koji su često u vezi sa šizofrenijom.&lt;ref name=&quot;Green2006&quot;&gt;{{vcite journal|author=Green MF |year=2006 |title=Cognitive impairment and functional outcome in schizophrenia and bipolar disorder|journal=Journal of Clinical Psychiatry |volume=67 | issue=Suppl 9 |pages=3–8 |pmid=16965182}}&lt;/ref&gt; Zbog promena u nervnim impulsima, predloženo je da o šizofreniji treba razmišljati kao o skupu neurorazvojnih poremećaja.&lt;ref name=Insel_2010&gt;{{vcite journal |author=Insel TR |title=Rethinking schizophrenia|journal=Nature |volume=468 |issue=7321 |pages=187–93 |year=2010 |month=November |pmid=21068826 |doi=10.1038/nature09552}}&lt;/ref&gt;

Posebna pažnja se posvećuje dejstvu dopamina u oblasti [[mezolimbični put|mezolimbičkog puta]] mozga. Najvećim delom ovo je postalo središte pažnje kao rezultat slučajnog otkrića da [[fenotiazin]]ski lekovi, koji blokiraju dejstvo dopamina, mogu da smanje psihotične simptome. Ovo takođe podržava i činjenica da amfetamini, koji izazivaju otpuštanje dopamina, mogu egzacerbirati psihotične simptome kod šizofrenije.&lt;ref name=&quot;Laruelle_et_al_1996&quot;&gt;{{vcite journal |author=Laruelle M, Abi-Dargham A, van Dyck CH, ''et al.'' |title=Single photon emission computerized tomography imaging of amphetamine-induced dopamine release in drug-free schizophrenic subjects |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue=17|pages=9235–40 |year=1996 |month=August |pmid=8799184 |pmc=38625 |doi= 10.1073/pnas.93.17.9235}}&lt;/ref&gt; Uticajna dopaminska hipoteza o šizofreniji predložila je da je prekomerno aktiviranje [[Dopaminski receptor D2|D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; receptora]] uzrok (pozitivnih simptoma) šizofrenije. Iako je ova postavka smatrana istinitom oko 20&amp;nbsp;godina, zasnovano na efektu blokade D&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; receptora zajedničkom za sve antipsihotike, tek sredinom 1990-tih su istraživanja na bazi [[Pozitronska emisiona tomografija|PET]] i [[SPET]] snimanja pružila dokaze koji su to podržali. Danas se dopaminska hipoteza smatra pojednostavljenom, delimično zbog toga što noviji antipsihotični lekovi (lek [[atipični antipsihotik]]) mogu biti podjednako efikasni kao i stariji lekovi (lek [[Tipični antipsihotik|tipičan antipsihotik]] ), ali takođe utiču i na funkciju [[serotonin]]a, pa mogu imati nešto slabije dejstvo na blokadu dopamina.&lt;ref name=&quot;JonesPilowsky2002&quot;&gt;{{vcite journal |author=Jones HM, Pilowsky LS |year=2002|title=Dopamine and antipsychotic drug action revisited |journal=British Journal of Psychiatry |volume=181|pages=271–275 |pmid=12356650 |doi=10.1192/bjp.181.4.271}}&lt;/ref&gt;

Interesovanje je takođe usmereno i na neurotransmiter [[glutamat]] i smanjenu funkciju [[NMDA receptor|NMDA glutamatskih receptora]] kod šizofrenije, najvećim delom zbog abnormalno niskih nivoa [[Glutamatni receptor|glutamatnih receptora]] pronađenih post mortem u mozgovima osoba sa dijagnozom šizofrenije,&lt;ref name=&quot;fn_27&quot;&gt;{{vcite journal |author=Konradi C, Heckers S|year=2003 |title=Molecular aspects of glutamate dysregulation: implications for schizophrenia and its treatment|journal=Pharmacology and Therapeutics |volume=97 |issue=2 |pages=153–79 |pmid=12559388 |doi=10.1016/S0163-7258(02)00328-5}}&lt;/ref&gt; kao i zbog otkrića da lekovi koji blokiraju glutamat, kao što su [[fenciklidin]] i [[ketamin]] , mogu da oponašaju simptome i kognitivne probleme povezane sa ovim stanjem.&lt;ref name=&quot;fn_59&quot;&gt;{{vcite journal |author=Lahti AC, Weiler MA, Tamara Michaelidis BA, Parwani A, Tamminga CA |year=2001 |title=Effects of ketamine in normal and schizophrenic volunteers |journal=Neuropsychopharmacology  |volume=25 |issue=4 |pages=455–67 |pmid=11557159 |doi=10.1016/S0893-133X(01)00243-3}}&lt;/ref&gt; Smanjena funcija glutamata se povezuje sa slabijim rezultatom na testovima koji zahtevaju funkciju frontalnog dela mozga i hipokampusa, a glutamat može da utiče na dopaminsku funkciju, pri čemu su oba povezana sa šizofrenijom, što ukazuje na značajnu posredničku (a verovatno i uzročnu) ulogu glutamatskih puteva kod ovog stanja.&lt;ref name=&quot;fn_28&quot;&gt;{{vcite journal|author=Coyle JT, Tsai G, Goff D |year=2003 |title=Converging evidence of NMDA receptor hypofunction in the pathophysiology of schizophrenia |journal=Annals of the New York Academy of Sciences |volume=1003 |pages=318–27 |pmid=14684455|doi=10.1196/annals.1300.020}}&lt;/ref&gt; Međutim, kod pozitivnih simptoma nije došlo do odgovora pri primeni glutamatergičnih lekova.&lt;ref name=&quot;fn_60&quot;&gt;{{vcite journal |author=Tuominen HJ, Tiihonen J, Wahlbeck K |year=2005 |title=Glutamatergic drugs for schizophrenia: a systematic review and meta-analysis |journal=Schizophrenia Research |volume=72 |pages=225–34|pmid=15560967 |doi=10.1016/j.schres.2004.05.005 |issue=2–3}}&lt;/ref&gt;

== Dijagnoza ==
{{Main|Dijagnoza šizofrenije}}
[[Datoteka:John Forbes Nash, Jr. by Peter Badge.jpg|thumb|upright|[[John Forbes Nash, Jr.|Džon Neš]], američki [[matematičar]] i dobitnik zajedničke [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomiju]] [[1994]]. godine, bolovao je od šizofrenije. Na njegovom životu je zasnovana radnja filma ,,[[A Beautiful Mind (film)|Blistavi um]]'', koji je 2001. godine bio dobitnik [[Oskar]]a .]]

Dijagnoza šizofrenije se postavlja na osnovu kriterijuma ili iz „[[Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje|Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje]]“, verzija DSM-IV-TR, [[Američko psihijatrijsko udruženje|Američkog psihijatrijskog udruženja]] ili iz [[Međunarodna klasifikacija bolesti|Međunarodne statističke klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema]], MKB-10, [[Svetska zdravstvena organizacija|Svetske zdravstvene organizacije]].&lt;ref name=Lancet09/&gt; Ovi kriterijumi koriste lična svedočanstva pacijenata i prijavljene abnormalnosti u ponašanju, koje prati klinička procena koju daje stručnjak iz oblasti mentalnog zdravlja. Simptomi koji su povezani sa šizofrenijom se javljaju kod populacije u kontinuitetu i moraju da dostignu određenu ozbiljnost pre nego što se postavi dijagnoza.&lt;ref name=BMJ07/&gt; Zaključno sa 2009. godinom nije postojao objektivni test.&lt;ref name=Lancet09/&gt;

=== Kriterijumi ===
Primena kriterijuma MKB-10 je uobičajena u evropskim zemljama, dok se kriterijumi DSM-IV-TR primenjuju u Sjedinjenim Državama i u ostatku sveta i preovlađujući su u okviru istraživačkih studija. Kriterijumi MKB-10 veći akcenat stavljaju na Šnajderove simptome prvog reda. U praksi, velika je podudarnost između ova dva sistema.&lt;ref name=&quot;Jakobsen_et_al_2005&quot;&gt;{{vcite journal|author=Jakobsen KD, Frederiksen JN, Hansen T, ''et al.'' |year=2005 |title=Reliability of clinical ICD-10 schizophrenia diagnoses |journal=Nordic Journal of Psychiatry |volume=59 | issue=3 |pages=209–12 |pmid=16195122 | doi = 10.1080/08039480510027698}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu četvrtog revidiranog izdanja ,,Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje'' (DSM-IV-TR), da bi se postavila dijagnoza šizofrenije, moraju biti zadovoljena tri dijagnostička kriterijuma:&lt;ref name=&quot;DSM-IV-TR&quot; /&gt;
# Karakteristični simptomi: Dva ili više od sledećeg, gde je svaki od njih prisutan većinom vremena tokom perioda od jednog meseca (ili manje, ukoliko je došlo do remisije simptoma uz lečenje).
#* Sumanute ideje
#* Halucinacije
#* Dezorganizovani govor, kao manifestacija [[poremećaj mišljenja|formalnog poremećaja mišljenja]]
#* Izuzetno dezorganizovano ponašanje (npr. neodgovarajuće oblačenje, često plakanje) ili katatonično ponašanje
#* Negativni simptomi: Otupljenost afekta (pomanjkanje ili redukovani emocionalni odgovor), alogija (pomanjkanje ili redukovani govor) ili avolicija (pomanjkanje ili redukovana motivacija )
#: Ako se proceni da su sumanute ideje bizarne, ili se halucinacija sastoji od jednog glasa koji neprekidno učestvuje u komentarisanju pacijentovih postupaka ili pacijent čuje dva ili više glasova koji međusobno razgovaraju, to je dovoljno za postavljanje dijagnoze. Dezorganizovani govor, kao kriterijum, zadovoljen je samo onda kada je izražen u tolikoj meri da znatno narušava komunikaciju.
# Socijalna ili profesionalna disfunkcionalnost: Tokom značajnog perioda vremena od pojave poremećaja jedno ili više glavnih oblasti funkcionisanja, kao što su posao, međuljudski odnosi ili briga o sebi, primetno su ispod nivoa funkcionisanja koji je postojao pre početka poremećaja.
# Značajno trajanje: Neprekidni znaci poremećaja koji postoje najmanje šest meseci. U okviru ovog šestomesečnog perioda mora biti barem jedan mesec sa prisustvom simptoma (ili kraće, ukoliko je došlo do remisije simptoma uz lečenje).

Ako su znaci poremećaja prisutni više od mesec dana, ali manje od šest meseci, koristi se dijagnoza [[šizofreniformni poremećaj]].&lt;ref name=&quot;DSM-IV-TR&quot;&gt;{{cite book|title=Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV |author=American Psychiatric Association |publisher=American Psychiatric Publishing, Inc. |location=Washington, DC|year=2000 |chapter=Schizophrenia |chapterurl=http://www.behavenet.com/capsules/disorders/schiz.htm |isbn=0-89042-024-6 |accessdate=2008-07-04}}&lt;/ref&gt; Psihotični simptomi koji traju manje od mesec dana mogu se dijagnostifikovati kao [[kratki psihotični poremećaj]], a različita stanja se mogu klasifikovati kao [[Psihoza|psihotični poremećaj koji nije drugačije određen]]. Dijagnoza šizofrenije se ne može postaviti u slučaju kada su u znatnoj meri prisutni simptomi [[Afektivni poremećaj|poremećaja raspoloženja]] (mada se može dijagnostifikovati [[šizoafektivni poremećaj]]), ili u slučaju da su prisutni simptomi [[pervazivni razvojni poremećaj|pervazivnog razvojnog poremećaja]], osim ako su takođe prisutne i primetne sumanute ideje ili halucinacije, ili su simptomi direktan fiziološki rezultat nekog opšteg zdravstvenog poremećaja (bolesti) ili supstance, kao što je zloupotreba droge ili medikamenatata.

=== Podtipovi ===
DSM-IV-TR sadrži pet podklasifikacija šizofrenije, mada autori nove verzije DSP-5 preporučuju da se oni izostave iz nove klasifikacije:&lt;ref&gt;American Psychiatric Association DSM-5 Work Groups (2010)[http://www.dsm5.org/ProposedRevisions/Pages/SchizophreniaandOtherPsychoticDisorders.aspx Proposed Revisions –Schizophrenia and Other Psychotic Disorders]. Retrieved 17 February 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=WHOICD/&gt;
* Paranoidni tip: Prisutne su sumanute ideje ili slušne halucinacije, ali nema poremećaja mišljenja, dezorganizovanog ponašanja ili jednoobraznog afekta. Sumanute ideje su tipa proganjanja odnosno veličine, ali pored ovoga mogu biti prisutni i drugi sadržaji, kao što su ljubomora, religioznost ili [[somatizacija]] . (DSP šifra 295.3/MKB šifra F20.0)
* [[Hebefrena shizofrenija|Dezorganizovani tip]]: Nazvana je ,,Hebefrena šizofrenija'' u MKB-u. Istovremeno su prisutni poremećaj mišljenja i zaravnjeni afekat. (DSP šifra 295.1/MKB šifra F20.1)
* [[Katatonija|Katatoni tip]]: Obolela osoba može biti potpuno nepokretna ili ispoljava uznemirene besmislene pokrete. Među simptomima se mogu javiti i katatoni stupor i [[voštana fleksibilnost]]. (DSM šifra 295.2/MKB šifra F20.2)
* Nediferencirani tip: Prisutni su psihotični simptomi, međutim, nisu zadovoljeni kriterijumi za svrstavanje bolesti u paranoidni, dezorganizovani ili katatoni tip. (DSP šifra 295.9/MKB šifra F20.3)
* Rezidualni tip: Gde su pozitivni simptomi prisutni, ali samo u slabijem intenzitetu. (DSP šifra 295.6/MKB šifra F20.5) ICD-10 definiše dva dodatna podtipa:&lt;ref name=WHOICD&gt;{{cite web|url=http://www.who.int/classifications/icd/en/GRNBOOK.pdf |title=The ICD-10 Classification of Mental and Behavioural Disorders |format=pdf |work=World Health Organization |page=26}}&lt;/ref&gt; 
* Post-šizofrena depresija: depresivna epizoda nastala u periodu nakon šizofrene bolesti gde neki šizofreni simptomi mogu još uvek biti prisutni. (MKB šifra F20.4)
* [[Jednotavni tip šizofrenije|Jednostavna šizofrenija]]: Podmukao i progresivan razvoj istaknutih negativnih simptoma bez istorije psihotičnih epizoda. (MKB šifra F20.6) 

=== Diferencijalna slika ===
{{see also|Dualna dijagnoza}} 
Psihotični simptomi mogu biti prisutni kod nekoliko drugih mentalnih poremećaja, uključujući [[bipolarni poremećaj]],&lt;ref&gt;{{vcite journal|author=Pope HG |year=1983 |title=Distinguishing bipolar disorder from schizophrenia in clinical practice: guidelines and case reports |journal=Hospital and Community Psychiatry |volume=34 |pages=322–28 |accessdate= 2008-02-24}}&lt;/ref&gt; [[Granični poremećaj ličnosti|granični bipolarni poremećaj]],&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=McGlashan TH |title=Testing DSM-III symptom criteria for schizotypal and borderline personality disorders |journal=Archives of General Psychiatry |volume=44 |issue=2|pages=143–8 |year=1987 |month=February |pmid=3813809}}&lt;/ref&gt; intoksikaciju i [[psihoze izazvane supstancama|psihoze izazvane lekovima]]. Zablude („ne-bizarne&quot;) su takođe prisutne kod [[Deluzioni poremećaj|deluzionih pormećaja]], i kod socijalne povučenosti [[Socijalna fobija|anksioznog socijalnog poremećaja]], [[Anksiozna reakcija|poremećaja izbegavanja ličnosti]] i [[šizotipni poremećaj ličnosti|šizotipnog poremećaja ličnosti]]. Šizofrenija je u komorbiditetu sa [[Opsesivno-kompulzivni poremećaj|opsesivno-kompulsivnim poremećajem]] (OCD) značajno češće nego što se može objasniti samo pukom šansom, iako je teško razlikovati obsesije koje se javljaju kod OCD-a od šizofrenih zabluda.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Bottas A |title=Comorbidity: Schizophrenia With Obsessive-Compulsive Disorder  |journal=Psychiatric Times |volume=26 |issue=4 |date= 2009-04-15|url=http://www.psychiatrictimes.com/display/article/10168/1402540 }}&lt;/ref&gt; Detaljniji opšti zdravstveni i neurološki pregled može biti potreban da bi se isključile medicinske bolesti koje mogu retko izazvati simptome slične psihotičnm šizofrenim simptomima,&lt;ref name=&quot;DSM-IV-TR&quot; /&gt; kao što su [[Poremećaj metabolizma|metalobički poremećaj]], [[sistemska nfekcija]], [[sifilis]], [[HIV]] infekcija, [[epilepsija]], i moždane lezije. Možda će biti potrebno da se isključi [[delirijum]], koji se mže razlikovati po vizuelnim halucinacijama, akutnim početku i promenljivim [[Nuspojava|nivoom svesti]], i ukazuje na osnovnu medicinsku bolest. Pretrage se obično ne ponavljaju za recidive ukoliko ne postoji specifična „medicinska“ indikacija ili mogući [[Nuspojava|neželjeni efekti]] od [[Antipsihotik|antipsihotičkih lekova]].

== Prevencija ==
Trenutno, dokazi za efikasnost ranih intervencija u sprečavanju šizofrenije su neubedljivi.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Marshall M, Rathbone J |title=Early intervention for psychosis |journal=Cochrane Database Syst Rev |volume=|issue=4 |pages=CD004718 |year=2006 |pmid=17054213 |doi=10.1002/14651858.CD004718.pub2 |url=}}&lt;/ref&gt; Iako postoje neki dokazi da rane intervencije kod onih sa [[Psihoza|psihotičnim]] epizodama mogu poboljšati kratkoročne rezultate, malo je koristi od tih mera nakon pet godina .&lt;ref name=Lancet09/&gt; Pokušaj da se spreči šizofrenija u prodromalnoj fazi je od neizvesne koristi i zbog toga se ne preporučuje od 2009. godine.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=de Koning MB, Bloemen OJ, van Amelsvoort TA, ''et al.'' |title=Early intervention in patients at ultra high risk of psychosis: benefits and risks |journal=Acta Psychiatr Scand |volume=119 |issue=6 |pages=426–42 |year=2009 |month=June |pmid=19392813|doi=10.1111/j.1600-0447.2009.01372.x |url=}}&lt;/ref&gt; Pošto ne postoje pouzdani markeri za kasniji razvoj bolesti, prevencija je teška.&lt;ref name=&quot;Cannon_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Cannon TD, Cornblatt B, McGorry P|title=The empirical status of the ultra high-risk (prodromal) research paradigm |journal=Schizophrenia Bulletin |volume=33|issue=3 |pages=661–4 |year=2007 |month=May |pmid=17470445 |doi=10.1093/schbul/sbm031 |pmc=2526144}}&lt;/ref&gt; 
Međutim, neki slučajevi pojave šizofrenije se može odložiti ili možda sprečiti tako što će se oshrabrivati korišćenje kanabisa, posebno među mladima..&lt;ref name=pmid14754822&gt;{{cite journal |author=Arseneault L, Cannon M, Witton J, Murray RM |title=Causal association between cannabis and psychosis: examination of the evidence |journal=Br J Psychiatry |volume=184 |issue= 2|pages=110–7 |year=2004|month=February |pmid=14754822 |doi= 10.1192/bjp.184.2.110 |url=http://bjp.rcpsych.org/cgi/content/full/184/2/110}}&lt;/ref&gt;Pojedinci sa porodičnom istorijom šizofrenije mogu biti više podložni psihozama uzrokovanim kanabisom.&lt;ref name=&quot;Henquet2008&quot; /&gt; Takođe, u jednoj studiji je otkriveno da su psihotični poremećaji ,uzokovani upotrebom kanabisa, praćeni razvojem stalnih psihotičnih stanja u otprilike polovini slučajeva. &lt;ref&gt;{{cite journal|last=Arendt|first=M|coauthors=Rosenberg, R, Foldager, L, Perto, G, Munk-Jørgensen, P|title=Cannabis-induced psychosis and subsequent schizophrenia-spectrum disorders: follow-up study of 535 incident cases|journal=The British journal of psychiatry : the journal of mental science|date=2005 |volume=187 |pages=510–5|pmid=16319402|doi=10.1192/bjp.187.6.510|issue=6}}&lt;/ref&gt; Teoretska istraživanja nastavljuju se u pravcu strategija koje bi mogle da smanje incidencu šizofrenije. Jedan pristup pokušava da shavati šta se događa na genetskom i neurološkom nivou, tako da se mogu razviti [[Medicinsko istraživanje|biomedicinske]] intervencije. Međutim, višestruki i raznovrsni genetski efekti svaki pomalo , u kontaktu sa okruženjem, čine to teškim. Alternativno, strategije [[Zdravstvo|javnog zdravlja]] bi se mogle selektivno usmeriti ka socialno-ekonomskim faktorima koji se povezuju sa većim procentima pojave šizofrenije među određenim grupama, na primer u odnosu na imigraciju, etničku pripadnost ili siromaštvo. Strategije koje su usmerene na celu populaciju bi mogle promovisati usluge kako bi osigurale bezbednu trudnoću i zdrav razvoj, uključujući oblsati psihološkog razvoja kao što je socijalna kognicija. Međutim, ne postoji dovoljno dokaza da se trenutno primenjuju takve ideje, a mnoga širih pitanja nisu specifična za šizofreniju.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Kirkbride|first=JB|coauthors=Jones, PB|title=The Prevention of Schizophrenia—What Can We Learn From Eco-Epidemiology?|journal=Schizophrenia bulletin|date=2011|volume=37|issue=2|pages=262–71|pmid=20974748|url=http://cambridge.academia.edu/JamesKirkbride/Papers/530034/The_Prevention_of_Schizophrenia_What_Can_We_Learn_From_Eco-Epidemiology|doi=10.1093/schbul/sbq120|pmc=3044619|access-date=2014-06-02|archive-date=2012-04-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20120424230135/http://cambridge.academia.edu/JamesKirkbride/Papers/530034/The_Prevention_of_Schizophrenia_What_Can_We_Learn_From_Eco-Epidemiology|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=McGrath|first=JJ|coauthors=Lawlor, DA|title=The search for modifiable risk factors for schizophrenia|journal=The American Journal of Psychiatry|date=2011-12-01|volume=168|issue=12|pages=1235–8|pmid=22193665|url=http://ajp.psychiatryonline.org/article.aspx?volume=168&amp;page=1235|doi=10.1176/appi.ajp.2011.11081300}}&lt;/ref&gt;

== Menadžment ==
{{Main|Kontrola šizofrenije}} 
Primarno lečenje šizofrenije uključuje antipsihotike, često u kombinaciji sa psihološkom i socijalnom podrškom.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Hospitalizacija se može primeniti kod teških epizoda ili dobrovoljno ili (ako mentalno zdravstveno zakonodavstvo to dozvoljava) prisilno. Dugotrajna hospitalizacija je neuobičajena, od [[Deinstitucionalizacija|deinsitucializacije]] s početka 1950-ih, iako se još uvek javlja.&lt;ref name=&quot;BeckerKilian2006&quot; /&gt; Podrška zajednice, uključujući centre za svraćanje, posete članova [[Odelenje za mentalno zdravlje zajednice|tima za mentalno zdravlje zajednice]], tima za zapošljavanje &lt;ref&gt;{{Vcite journal | author = McGurk SR, Mueser KT, Feldman K,  Wolfe R, Pascaris A | title = Cognitive training for supported employment: 2–3 year outcomes of a randomized controlled trial. | journal = American Journal of Psychiatry | volume = 164 | issue = 3 | pages = 437–41 | month = Mar | year = 2007 | url =http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/164/3/437 | doi = 10.1176/appi.ajp.164.3.437 | pmid = 17329468 }}&lt;/ref&gt; i grupa za podršku, je česta. Neki dokazi upućuju u na to da redovno vežbanje ima pozitivan efekat kako na fozičko, tako i na psihičko zdravlje onih sa šizofrenijom.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Gorczynski P, Faulkner G |title=Exercise therapy for schizophrenia |journal=Cochrane Database Syst Rev |issue=5 |pages=CD004412 |year=2010 |pmid=20464730|doi=10.1002/14651858.CD004412.pub2 |url=}}&lt;/ref&gt; 

=== Lečenje ===
[[Datoteka:Risperdal tablets.jpg|thumb|left|upright|[[Risperidon]] (ime u prodaji Risperdal) je čest [[atipični antipsihotik|atipični antipsihotični]] lek.]]

Prva linija psihijatrijskog lečenja kod šizofrenije je antipsihotični lek,&lt;ref name=&quot;fn_72&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nice.org.uk/nicemedia/pdf/CG82FullGuideline.pdf |format=PDF|title=Schizophrenia: Full national clinical guideline on core interventions in primary and secondary care |accessdate=2009-11-25 |author=National Collaborating Centre for Mental Health |date=2009-03-25 |home=Gaskell and the British Psychological Society}}&lt;/ref&gt; koji može da smanji pozitivne simptome psihoze za oko 7-14 dana. Antipsihotici, međutim, ne uspevaju da bitno smanje negativne simptome i kognitivnu disfunkciju.&lt;ref name=AFP10/&gt;&lt;ref name=&quot;pmid18291627&quot;&gt;{{vcite journal |author=Tandon R, Keshavan MS, Nasrallah HA |title=Schizophrenia, &quot;Just the Facts&quot;: what we know in 2008 part 1: overview |journal=Schizophrenia Research |volume=100 |issue=1–3 |pages=4–19 |year=2008 |month=March |pmid=18291627 |doi=10.1016/j.schres.2008.01.022 |url=http://download.journals.elsevierhealth.com/pdfs/journals/0920-9964/PIIS0920996408000716.pdf| formt=PDF}}&lt;/ref&gt; Dugotrajna upotreba smanjuje rizik od recidiva.&lt;ref name=Relapse2012&gt;{{cite journal|last=Leucht|first=Stefan|coauthors=Tardy, Magdolna, Komossa, Katja, Heres, Stephan, Kissling, Werner, Salanti, Georgia, Davis, John M|title=Antipsychotic drugs versus placebo for relapse prevention in schizophrenia: a systematic review and meta-analysis|journal=The Lancet|date= 2012-05-01|doi=10.1016/S0140-6736(12)60239-6}}&lt;/ref&gt; 

Izbor koji antipsihotik da se upotrebi se zasniva na prednostima, rizicima i troškovima.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Diskutabilno je da li su, kao klasa, [[tipični antipsihotici|tipični]] ili [[atipični antipsihotici]] bolji.&lt;ref&gt;{{vcite journal|author=Kane JM, Correll CU |title=Pharmacologic treatment of schizophrenia |journal=Dialogues Clin Neurosci |volume=12|issue=3 |pages=345–57 |year=2010 |pmid=20954430}}&lt;/ref&gt; Oba imaju jednak nivo osipanja i recidiv simpoma kada se koriste tipično u niskim do umerenim dozama.&lt;ref name=AFP07&gt;{{vcite journal |author=Schultz SH, North SW, Shields CG|title=Schizophrenia: a review |journal=Am Fam Physician |volume=75 |issue=12 |pages=1821–9 |year=2007 |month=June|pmid=17619525}}&lt;/ref&gt; Postoji dobar odgovor kod 40-50%, parcijalni odgovor kod 30-40%, i otpornost na lečenje (neuspeh simptoma da odgovore na zadovoljavajući način posle šest nedelja kod dva ili tri različita antipsihotika) kod 20% ljudi.&lt;ref name=AFP10/&gt; [[Klozapin]] je efikasan lek za one koji slabo reaguju na druge lekove, ali ima potencijalne ozbiljne nuspojave [[Agranulocitoza|agranulocitoze]] (smanjen broj [[Bela krvna zrnca|belih krvnih zrnaca]]) kod 1–4%.&lt;ref name=Lancet09/&gt;&lt;ref name=BMJ07/&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Wahlbeck K, Cheine MV, Essali A |title=Clozapine versus typical neuroleptic medication for schizophrenia |journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews |issue=2|pages=CD000059 |publisher=John Wiley and Sons, Ltd. |year=2007 |pmid=10796289 |doi=10.1002/14651858.CD000059}}&lt;/ref&gt; 

U pogledu neželjenih efekata, tipični antipsihotici su povezani sa većom stopom [[ekstrapiramidalni simptomi|ekstrapiramidalnih neželjenih efekata]], dok su atipični povezani sa značajnim dobijanjem telesne težine, dijabetesom i rizikom od [[Metabolički sindrom|metaboličkog sindroma]].&lt;ref name=AFP07/&gt; Dok atipični imaju manje ekstrapiramidnih neželjenih efekata, ove razlike su skromne.&lt;ref name=WPA08&gt;{{vcite journal|author=Tandon R, Belmaker RH, Gattaz WF, ''et al.'' |title=World Psychiatric Association Pharmacopsychiatry Section statement on comparative effectiveness of antipsychotics in the treatment of schizophrenia |journal=Schizophr. Res.|volume=100 |issue=1–3 |pages=20–38 |year=2008 |month=March |pmid=18243663 |doi=10.1016/j.schres.2007.11.033}}&lt;/ref&gt; Neki atipični antipsihotici, kao što su [[kvetijapin]] i [[risperidon]] se dovode u vezu sa većim rizikom od smrti u poređenju sa tipičnim antipsihoticima [[perfenazin]], dok je klozapin povezan sa manjim rizikom od smrti.&lt;ref name=Mort09/&gt; Ostaje nejasno da li noviji antipsihotici smanjuju šanse za razvoj [[Neuroleptički maligni sindrom|neuroleptičog malignog sindroma]], retkog ali ozbiljnog neurološkog poremećaja.&lt;ref name=&quot;Ananth_et_al_2004&quot;&gt;{{vcite journal |author=Ananth J, Parameswaran S, Gunatilake S, Burgoyne K, Sidhom T |title=Neuroleptic malignant syndrome and atypical antipsychotic drugs |journal=Journal of Clinical Psychiatry |volume=65 |issue=4 |pages=464–70 |year=2004 |month=April |pmid=15119907 |doi=10.4088/JCP.v65n0403}}&lt;/ref&gt;

Za ljude koji ne žele, ili ne mogu, da uzimaju lekove redovno, [[Tipični antipsihotici#Depot injekcije|depot]] antipsihotični preparati se mogu koristi za postizanje kontrole.&lt;ref name=Depo06&gt;{{vcite journal|author=McEvoy JP |title=Risks versus benefits of different types of long-acting injectable antipsychotics |journal=J Clin Psychiatry |volume=67 Suppl 5 |issue= |pages=15–8 |year=2006 |pmid=16822092}}&lt;/ref&gt; Oni smanjuju rizik od zavisnosti u većoj meri nego oralni lekovi.&lt;ref name=Relapse2012/&gt; Kada se koriste u kombinaciji sa psihosocijalnim intervencijama, mogu poboljšati dugoročno pridržavanje lečenju. &lt;ref name=Depo06/&gt; 

=== Psihosocijalni ===
Veliki broj psihosocijalnih intervencija može biti korisni u lečenju šizofrenije, uključujući: [[porodična terapija|porodičnu terapiju]],&lt;ref name=FT10&gt;{{vcite journal |author=Pharoah F, Mari J, Rathbone J, Wong W |title=Family intervention for schizophrenia|journal=Cochrane Database Syst Rev |volume=12 |pages=CD000088 |year=2010 |pmid=21154340|doi=10.1002/14651858.CD000088.pub3}}&lt;/ref&gt; pouzdano lečenje u okviru zajednice, podršku u zapošljavanju, [[Terapija kognitivne remedijacije|kognitivnu remedijaciju]],&lt;ref name=&quot;Medalia-2009&quot;&gt;{{vcite journal | author= Medalia A, Choi J| title = Cognitive remediation in schizophrenia. | journal = Neuropsychology Rev | url =http://www.brown.uk.com/schizophrenia/medalia.pdf | volume = 19 |issue = 3 | pages = 353–364 | year = 2009 | doi = 10.1007/s11065-009-9097-y | pmid = 19444614}}&lt;/ref&gt; obučavanje novim veštinama, kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT), opipljive ekonomske intervencije, kao i psihosocijalne intervencije kod korišćenje supstanci i kontrolu telesne težine..&lt;ref name=PORT09&gt;{{vcite journal|author=Dixon LB, Dickerson F, Bellack AS, ''et al.'' |title=The 2009 schizophrenia PORT psychosocial treatment recommendations and summary statements |journal=Schizophr Bull |volume=36 |issue=1 |pages=48–70 |year=2010 |month=January|pmid=19955389 |doi=10.1093/schbul/sbp115}}&lt;/ref&gt; Porodična terapija ili edukacija, koja se odnosi na ceo porodični sistem pojedinca, može da smanji recidive i hospitalizacije.&lt;ref name=FT10/&gt; Dokaz efikasnosti KBT bilo u smanjenju simptoma ili sprečavanju recidiva je minimalan.&lt;ref name=LynchLawsMcKenna&gt;{{vcite journal |author=Lynch D, Laws KR, McKenna PJ |title=Cognitive behavioural therapy for major psychiatric disorder: does it really work? A meta-analytical review of well-controlled trials |journal=Psychol Med |volume=40 |issue=1 |pages=9–24 |year=2010 |month=January|pmid=19476688 |doi=10.1017/S003329170900590X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Jones C, Cormac I, Silveira da Mota Neto JI, Campbell C |title=Cognitive behaviour therapy for schizophrenia |journal=Cochrane Database Syst Rev |volume= |issue=4|pages=CD000524 |year=2004 |pmid=15495000 |doi=10.1002/14651858.CD000524.pub2 |url=}}&lt;/ref&gt; Lečenje putem umetnosti ili drame nisu dovoljno dobro istražene.&lt;ref&gt;{{Vcite journal | author = Ruddy R, Milnes D | title = Art therapy for schizophrenia or schizophrenia-like illnesses. | journal = Cochrane Database Syst Rev | issue = 4 | pages = CD003728 | url =http://www.cochrane.org/reviews/en/ab003728.html | year = 2005 | doi = 10.1002/14651858.CD003728.pub2 | pmid = 16235338  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ruddy-2007&quot;&gt;{{Vcite journal | author = Ruddy RA, Dent-Brown K| title = Drama therapy for schizophrenia or schizophrenia-like illnesses. | journal = Cochrane Database Syst Rev | url =http://www.cochrane.org/reviews/en/ab005378.html | issue = 1 | pages = CD005378 | year = 2007 | doi = 10.1002/14651858.CD005378.pub2 | pmid = 17253555 }}&lt;/ref&gt;

== Prognoza ==
{{Main|Proznoza šizofrenije}} 
Šizofrenija predstavlja veliki ekonomski i ljudski utrošak. &lt;ref name=Lancet09/&gt; To rezultira smanjenim životnim vekom od 12–15&amp;nbsp;godina, prvenstveno zbog njene povezanosti sa [[gojaznost|gojaznošću]], smanjenom fizičkom aktivnošću, i [[pušenje]]m, sa povećanom stopom [[Samoubistvo|samoubistva]], što ima manju ulogu.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Ove razlike u trajanju životnog veka su porasle između 1970-ih i 1990-ih godina,&lt;ref name=Mort07&gt;{{vcite journal |author=Saha S, Chant D, McGrath J |title=A systematic review of mortality in schizophrenia: is the differential mortality gap worsening over time? |journal=Arch. Gen. Psychiatry|volume=64 |issue=10 |pages=1123–31 |year=2007 |month=October |pmid=17909124 |doi=10.1001/archpsyc.64.10.1123}}&lt;/ref&gt; i period između 1990-ih i prve decenije 21-vog veka nije ništa značajno promenio u zdravstvenom sistemu sa otvorenim pristupom za negu (Finska).&lt;ref name=Mort09&gt;{{vcite journal |author=Chwastiak LA, Tek C |title=The unchanging mortality gap for people with schizophrenia |journal=Lancet |volume=374 |issue=9690 |pages=590–2 |year=2009 |month=August |pmid=19595448|doi=10.1016/S0140-6736(09)61072-2}}&lt;/ref&gt; 

Šizofrenija je glavni uzrok [[Invalidnost|invaliditeta]], i sa aktivnom psihozom je rangirana kao treće najteže invalidno stanje posle [[kvadriplegija|kvadriplegije]] i [[demencija|demencije]], a ispred [[paraplegija|paraplegije]] i [[slepilo|slepila]].&lt;ref name=&quot;fn_35&quot;&gt;{{cite journal|author=Ustun TB |coauthors=Rehm J, Chatterji S, Saxena S, Trotter R, Room R, Bickenbach J, and the [[World Health Organization|WHO]]/[[National Institutes of Health|NIH]] Joint Project CAR Study Group |year=1999 |title=Multiple-informant ranking of the disabling effects of different health conditions in 14 countries |journal=The Lancet |volume=354 |issue=9173 |pages=111–15 |pmid=10408486 |doi=10.1016/S0140-6736(98)07507-2}}&lt;/ref&gt; Oko tri četvrtine ljudi sa šizofrenijom imaju stalni invaliditet sa recidivima.&lt;ref name=AFP10&gt;{{vcite journal |author=Smith T, Weston C, Lieberman J |title=Schizophrenia (maintenance treatment) |journal=Am Fam Physician |volume=82 |issue=4 |pages=338–9|year=2010 |month=August |pmid=20704164 }}&lt;/ref&gt; Neki ljudi se potpuno oporave, a drugi dobro funkcionišu u društvu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Warner R |title=Recovery from schizophrenia and the recovery model |journal=Curr Opin Psychiatry |volume=22 |issue=4 |pages=374–80 |year=2009 |month=July |pmid=19417668 |doi=10.1097/YCO.0b013e32832c920b|url=}}&lt;/ref&gt; Većina ljudi sa šizofrenijom živi samostalno uz podršku zajednice.&lt;ref name=Lancet09/&gt; Kod ljudi sa prvom epizodom psihoze se javlja dobar dugoročni ishod u 42%, srednji ishod u 35% i loš ishoda u 27%.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Menezes NM, Arenovich T, Zipursky RB |title=A systematic review of longitudinal outcome studies of first-episode psychosis |journal=Psychol Med |volume=36 |issue=10 |pages=1349–62 |year=2006 |month=October|pmid=16756689 |doi=10.1017/S0033291706007951 |url=}}&lt;/ref&gt; Ishodi šizofrenije su bolji u [[Zemlja u razvoju|zemljama u razvoju]] nego u [[Razvijene zemlje|razvijenim zemljama]].&lt;ref name=Isa07&gt;{{cite journal |author=Isaac M, Chand P, Murthy P |title=Schizophrenia outcome measures in the wider international community |journal=Br J Psychiatry Suppl |volume=50|issue= |pages=s71–7 |year=2007 |month=August |pmid=18019048 }}&lt;/ref&gt; Međutim, ovi zaključci su diskutabilni.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Cohen A, Patel V, Thara R, Gureje O |title=Questioning an axiom: better prognosis for schizophrenia in the developing world? |journal=Schizophr Bull |volume=34 |issue=2 |pages=229–44 |year=2008|month=March |pmid=17905787 |pmc=2632419 |doi=10.1093/schbul/sbm105}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Burns J|title=Dispelling a myth: developing world poverty, inequality, violence and social fragmentation are not good for outcome in schizophrenia |journal=Afr J Psychiatry (Johannesbg) |volume=12 |issue=3 |pages=200–5 |year=2009 |month=August|pmid=19894340}}&lt;/ref&gt; Natprosečna stopa [[Samoubistvo|samoubistva]] se povezuje sa šizofrenijom. Navodi se kao 10%, ali novije studije i statistika revidiraju procenu na 4,9%, a najčešće se javlja u periodu nakon početka ili prvog prijema u bolnicu.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Palmer BA, Pankratz VS, Bostwick JM |title=The lifetime risk of suicide in schizophrenia: a reexamination |journal=Archives of General Psychiatry|volume=62 |issue=3 |pages=247–53|year=2005 |month=March |pmid=15753237 |doi=10.1001/archpsyc.62.3.247}}&lt;/ref&gt; Stopa je nekoliko puta viša (20 do 40%),za one ko pokuša samoubistvo barem jednom.&lt;ref name=Suicide10/&gt;&lt;ref name=DSM304/&gt; Postoji raznovrsnost faktora rizika, uključujući muški pol, depresije i visoki [[Količnik inteligencije|kvocijent inteligencije]].&lt;ref name=Suicide10&gt;{{vcite journal |author=Carlborg A, Winnerbäck K, Jönsson EG, Jokinen J, Nordström P |title=Suicide in schizophrenia |journal=Expert Rev Neurother |volume=10 |issue=7|pages=1153–64 |year=2010 |month=July |pmid=20586695 |doi=10.1586/ern.10.82 |url=}}&lt;/ref&gt; 

[[Šizofrenija i pušenje]] se dovode u jaku vezu u studijama širom sveta.&lt;ref name=&quot;de Leon&quot;&gt;{{cite journal|pmid=15949648|year=2005|author=De Leon J, Diaz FJ|title=A meta-analysis of worldwide studies demonstrates an association between schizophrenia and tobacco smoking behaviors|volume=76|issue=2-3 |pages=135–57 |doi=10.1016/j.schres.2005.02.010 |journal=Schizophrenia research}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Keltner&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1111/j.1744-6163.2006.00085.x|title=Smoke, Smoke, Smoke That Cigarette|year=2006|author=Keltner NL, Grant JS |journal=Perspectives in Psychiatric Care |volume=42|pages=256 |pmid=17107571 |issue=4}}&lt;/ref&gt; Upotreba cigareta je naročito visoka kod pojedinaca sa dijagnozom šizofrenije, sa procenama koje se kreću od 80% do 90% onih koji su redovni pušači, u poređenju sa 20% među opštom populacijom.&lt;ref name=&quot;Keltner&quot;/&gt; Oni koji puše teže da to čine u velikoj meri i štaviše puše cigarete sa visokim sadržajem nikotina.&lt;ref name=DSM304&gt;American Psychiatric Association. Task Force on DSM-IV. (2000). Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV-TR. American Psychiatric Pub. ISBN 978-0-89042-025-6. p. 304&lt;/ref&gt; Neki dokazi ukazuju da paranoidna šizofrenija može imati bolje izglede od drugih tipova šizofrenije u pogledu samostalnog života i rada na poslu.&lt;ref name=DSM314&gt;American Psychiatric Association. Task Force on DSM-IV. (2000). Diagnostic and statistical manual of mental disorders: DSM-IV-TR. American Psychiatric Pub. ISBN 978-0-89042-025-6. p. 314&lt;/ref&gt;

== Epidemiologija ==
[[Datoteka:Schizophrenia world map - DALY - WHO2004.svg|thumb|[[Godina života korigovana u odnosu na invaliditet]] za šizofreniju na 100.000&amp;nbsp;stanovnika u 2004. 
{{Multicol}} 
{{legend|#b3b3b3|no data}}
{{legend|#ffff65|≤&amp;nbsp;185}}
{{legend|#fff200|185–197}}
{{legend|#ffdc00|197–207}}
{{legend|#ffc600|207–218}}
{{legend|#ffb000|218–229}}
{{legend|#ff9a00|229–240}}
{{Multicol-break}} 
{{legend|#ff8400|240–251}}
{{legend|#ff6e00|251–262}}
{{legend|#ff5800|262–273}}
{{legend|#ff4200|273–284}}
{{legend|#ff2c00|284–295}}
{{legend|#cb0000|≥&amp;nbsp;295}}
{{Multicol-end}}]]
{{Main|Epidemiologija šizofrenije}}

Šizofrenija utiče na 0,3–0,7% ljudi u nekom trenutku njihovog života,&lt;ref name=Lancet09/&gt; ili 24&amp;nbsp;miliona ljudi širom sveta po podacima do [[2011]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.who.int/mental_health/management/schizophrenia/en/|title=Schizophrenia |publisher=World Health Organization |date= 2011 |accessdate= 2011-02-27}}&lt;/ref&gt; Javlja se 1,4&amp;nbsp;puta češće kod muškaraca nego žena i tipično se pojavljuje ranije kod muškaraca&lt;ref name=BMJ07/&gt; — udarni uzrast za početak je 20–28 godina za muškarce i 26–32 godina za žene.&lt;ref name=&quot;castle1991&quot;&gt;{{vcite journal |author=Castle D, Wessely S, Der G, Murray RM |title=The incidence of operationally defined schizophrenia in Camberwell, 1965–84 |journal=The British Journal of Psychiatry |volume=159 |pages=790–4 |year=1991 |month=December |pmid=1790446|doi=10.1192/bjp.159.6.790}}&lt;/ref&gt; [[Dečija šizofrenija|Početak u detinjstvu]] je mnogo ređi,&lt;ref name=&quot;Kumra_et_al_2001&quot;&gt;{{cite journal |author=Kumra S, Shaw M, Merka P, Nakayama E, Augustin R |year=2001|title=Childhood-onset schizophrenia: research update |journal=Canadian Journal of Psychiatry |volume=46 | issue=10|pages=923–30 |pmid=11816313}}&lt;/ref&gt; kao i u srednjem ili starijem uzrastu.&lt;ref&gt;{{cite book| author = Hassett Anne, et al. (eds) | title = Psychosis in the Elderly | publisher = London: Taylor and Francis. |isbn=1841843946 | year = 2005 | page = 6 | url = http://books.google.com/?id=eLaMOJ9oj28C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Psychosis+in+the+Elderly }}&lt;/ref&gt; Uprkos poslovici da se šizofrenija javlja po istoj stopi širom sveta, njena učestalost varira u svetu,&lt;ref name=&quot;Jablensky_et_al_1992&quot;&gt;{{cite journal |author=Jablensky A, Sartorius N, Ernberg G, ''et al.'' |year=1992|title=Schizophrenia: manifestations, incidence and course in different cultures. A World Health Organization ten-country study |journal=Psychological Medicine Monograph Supplement |volume=20 |pages=1–97 |pmid=1565705 |doi=10.1017/S0264180100000904}}&lt;/ref&gt; within countries,&lt;ref name=&quot;Kirkbride_et_al_2006&quot;&gt;{{cite journal |author=Kirkbride JB, Fearon P, Morgan C, ''et al.'' |title=Heterogeneity in incidence rates of schizophrenia and other psychotic syndromes: findings from the 3-center AeSOP study |journal=Archives of General Psychiatry |volume=63 |issue=3 |pages=250–8 |year=2006 |month=March |pmid=16520429 |doi=10.1001/archpsyc.63.3.250}}&lt;/ref&gt; kako na lokalnom tako na nivou susedstva.&lt;ref name=&quot;Kirkbride_et_al_2007&quot;&gt;{{cite journal |author=Kirkbride JB, Fearon P, Morgan C, ''et al.'' |year=2007 |title=Neighbourhood variation in the incidence of psychotic disorders in Southeast London |journal=Social Psychiatry and Psychiatric Epidemiology |volume=42 | issue=6 |pages=438–45 |pmid=17473901 | doi = 10.1007/s00127-007-0193-0}}&lt;/ref&gt; Prouzrokuje u proseku 1% svetskih [[Godina života korigovana u odnosu na invaliditet|godina života korigovanih u odnosu na invaliditet]].&lt;ref name=BMJ07&gt;{{cite journal |author=Picchioni MM, Murray RM |title=Schizophrenia |journal=BMJ |volume=335 |issue=7610 |pages=91–5 |year=2007 |month=July |pmid=17626963 |pmc=1914490 |doi=10.1136/bmj.39227.616447.BE}}&lt;/ref&gt; Stopa šizofrenije varira i do trostruke vrednosti u zavisnosti od toga kako se definiše.&lt;ref name=Lancet09/&gt;

== Istorija ==
{{Main|Istorija šizofrenije}}
Smatra se da su svedočanstva o [[sindrom]]u sličnom šizofreniji bila retka u istorijskim zapisima pre [[19. vek]]a, iako su izveštaji o iracionalnom, nerazumnom ili nekontrolisanom ponašanju bili uobičajeni. Detaljan izveštaj o slučaju [[1797]]. u vezi sa [[James Tilly Matthews|Džejmsom Tili Metjuzom]], i svedočanstva [[Philippe Pinel|Filipa Pinela]] objavljena [[1809]]. godine, često se smatraju najranijim slučajevima bolesti u medicinskoj i psihijatrijskoj literaturi.&lt;ref name=&quot;Heinrichs2003&quot;&gt;{{vcite journal |author=Heinrichs RW |title=Historical origins of schizophrenia: two early madmen and their illness |journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences |volume=39 |issue=4 |pages=349–63 |year=2003 |pmid=14601041 |doi=10.1002/jhbs.10152}}&lt;/ref&gt; [[Benedikt Morel]] je prvi opisao šizofreniju kao poseban sindrom koji pogađa tinejdžere i mlade 1853. godine, pod terminom ''démence précoce'' (doslovno 'rana demencija'). Termin dementia praecox je koristio [[Arnold Pik]] 1891. godine u izveštaju o slučaju psihotičnog poremećaja. Godine 1893. [[Emil Krepelin]] je uveo široku novu razliku u [[klasifikaciji mentalnih poremećaja]] između ''[[dementia praecox]]'' i poremećaja raspoloženja (koji se naziva manična depresija i uključuje unipolarnu i bipolarnu depresiju). Krepelin je verovao da je ''dementia praecox'' prvenstveno moždano oboljenje,&lt;ref name=&quot;fn_2&quot;&gt;{{cite book |author=Kraepelin E, Diefendorf AR |title=Text book of psychiatry |edition=7 |year=1907 |publisher=Macmillan |location=London}}&lt;/ref&gt; i naročiti oblik demencije, koji se razlikuje od drugih oblika demencije kao što je [[Alzheimerova bolest]] koja se tipično javlja kasnije u životu.&lt;ref name=&quot;fn_49&quot;&gt;{{cite book |author=Hansen RA, Atchison B |title=Conditions in occupational therapy: effect on occupational performance |publisher=Lippincott Williams &amp; Wilkins |location=Hagerstown, MD |year=2000 |isbn=0-683-30417-8}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Chlorpromazine-3D-vdW.png|thumb|left|Molekul [[hlorpromazin]]a (zaštićeno ime Torazin), koji je napravio preokret u lečenju šizofrenije 1950-ih]]
Reč ''šizofrenija'' — koja se prevodi približno kao &quot;cepanje uma&quot; i potiče od [[starogrčki|grčkog]] korena ''schizein'' (σχίζειν, &quot;cepati se&quot;) i ''phrēn'', ''phren-'' (φρήν, φρεν-, &quot;um&quot;)&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Kuhn R |title=Eugen Bleuler's concepts of psychopathology |journal=History of Psychiatry|volume=15 |issue=3 |year=2004 |pages=361–6 |doi=10.1177/0957154X04044603 |pmid=15386868 |others=tr. Cahn CH}}&lt;/ref&gt;—skovao je [[Eugen Bleuler]] 1908. s namerom da opiše razdvajanje funkcije između [[psihologija ličnosti|ličnosti]], [[misao|razmišljanja]], [[Pamćenje|pamćenja]], i [[Percepcija|percepcije]]. Bleuler je opisao glavne simptome kao 4 ''A'': otupeli ''afekt'', ''autizam'', oštećena ''asocijacija'' ideja i ''ambivalencija''.&lt;ref name=&quot;fn_78&quot;&gt;{{vcite journal |author=Stotz-Ingenlath G |title=Epistemological aspects of Eugen Bleuler's conception of schizophrenia in 1911 |journal=Medicine, Health Care and Philosophy |volume=3 |issue=2 |pages=153–9 |year=2000 |pmid=11079343|url=http://www.kluweronline.com/art.pdf?issn=1386-7423&amp;volume=3&amp;page=153|format=PDF |doi=10.1023/A:1009919309015}}&lt;/ref&gt; Bleuler je uvideo da bolest nije demencija, budući da se stanje nekih njegovih pacijenata poboljšavalo umesto pogoršavalo, i zato je predložio termin šizofrenija. Napravljen je preokret u lečenju sredinom 1950-ih razvojem i uvođenjem [[hlorpromazin]]a.&lt;ref name=&quot;Turner2007&quot;&gt;{{vcite journal | author=Turner T | title=Unlocking psychosis | journal=British Medical Journal | year=2007 | volume=334 | issue=suppl | pages=s7 | doi=10.1136/bmj.39034.609074.94 | pmid=17204765 }}&lt;/ref&gt;

Ranih 1970-ih, dijagnostički kriterijumi šizofrenije su bili predmet raznih sporova što je vremenom dovelo do [[operativna definicija|operativnih kriterijuma]] koji se koriste danas. Posle SAD-UK dijagnostičke studije iz 1971.godine postalo je jasno da je šizofrenija dijagnostifikovana u mnogo većoj meri u Americi nego u Evropi.&lt;ref name=&quot;Wing1971&quot;&gt;{{vcite journal |author=Wing JK |title=International comparisons in the study of the functional psychoses |journal=British Medical Bulletin |volume=27 |issue=1 |pages=77–81 |year=1971 |month=January |pmid=4926366}}&lt;/ref&gt; Ovo je delimično zbog slobodnijih dijagnostičkih kriterijuma u SAD, koji su koristili [[DSM-II]] priručnik, za razliku od Evrope i njenog [[ICD-9]]. Studija [[Dejvid Rosenhan|Dejvida Rosenhana]] iz 1972. godine, objavljena u časopisu ''[[Science (časopis)|Science]]'' pod nazivom &quot;[[Rozenhanov eksperiment|O tome kako biti normalan na nenormalnom mestu]]&quot;, zaključila je da je dijagnoza šizofrenije u SAD često bila postavljena subjektivno i nepouzdano.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Rosenhan D |year=1973 |title=On being sane in insane places |journal= Science |volume=179 |pages=250–8 |pmid=4683124| doi=10.1126/science.179.4070.250 |issue=4070}}&lt;/ref&gt; Ovo su bili neki od faktora koji su doveli do revizije ne samo dijagnoze šizofrenije, već i čitavog DSM priručnika, iz čega je proistekao [[DSM-III]] 1980. godine.&lt;ref name=&quot;Wilson1993&quot;&gt;{{vcite journal |author=Wilson M |title=DSM-III and the transformation of American psychiatry: a history |journal=American Journal of Psychiatry |volume=150 |issue=3 |pages=399–410 |year=1993 |month=March |pmid=8434655 }}&lt;/ref&gt;

Termin šizofrenija se često pogrešno razume da znači da obolele osobe imaju &quot;podeljenu ličnost&quot;. Iako neki ljudi kojima je postavljena dijagnoza šizofrenije mogu čuti glasove i doživljavati glasove kao različite ličnosti, šizofrenija ne podrazumeva da se osoba menja između više različitih ličnosti. Zabuna nastaje delimično zbog doslovnog tumačenja Bleulerovog termina šizofrenija (Bleuler je prvobitno povezao šizofreniju sa disocijacijom i uključio je podeljenu ličnost u ovu kategoriju šizofrenije&lt;ref&gt;Stotz-Ingenlath G: Epistemological aspects of Eugen Bleuler’s conception of schizophrenia in 1911. Med Health Care Philos 2000; 3:153—159&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mhpsampd&gt;Hayes, J. A., &amp; Mitchell, J. C. (1994). Mental health professionals' skepticism about multiple personality disorder. Professional Psychology: Research and Practice, 25, 410-415&lt;/ref&gt;). Disocijativni poremećaj identiteta (imanje &quot;podeljene ličnosti&quot;) je često pogrešno dijagnostikovan kao šizofrenija na osnovu slobodnih kriterijuma u DSM-II.&lt;ref name=mhpsampd/&gt;&lt;ref&gt;Putnam, Frank W. (1989). Diagnosis and Treatment of Multiple Personality Disorder. New York: The Guilford Press. pp. 351. ISBN 0-89862-177-1&lt;/ref&gt; Prva poznata zloupotreba termina za označavanje „podeljene ličnosti“ je bila u članku pesnika [[T. S. Eliot]]a [[1933]]. godine.&lt;ref name=&quot;fn_3&quot;&gt;{{cite book|author=Berrios, G. E.; Porter, Roy |title=A history of clinical psychiatry: the origin and history of psychiatric disorders |publisher=Athlone Press |location=London |year=1995 |isbn=0-485-24211-7}}&lt;/ref&gt;

== Društvo i kultura ==
{{See also|Spisak ljudi sa šizofrenijom }}
[[Datoteka:Eugen bleuler.jpg|thumb|upright|[[Eugen Bleuler]] je skovao termin šizofrenija.]] 
2002. godine termin za šizofreniju u Japanu je promenjen od ''Seishin-Bunretsu-Byō'' 精神分裂病 (bolest-podeljenog-uma) u ''Tōgō-shitchō-shō'' 統合失調症 ([[poremećaj integracije]]) za smanjivanje stigme.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Kim Y, Berrios GE |title=Impact of the term schizophrenia on the culture of ideograph: the Japanese experience |journal=Schizophr Bull |volume=27 |issue=2 |pages=181–5 |year=2001 |pmid=11354585}}&lt;/ref&gt; [[Biopsihosocijalni model]] je inspirisao novi naziv; povećao je procenat pacijenata koji su bili informisani o bolesti sa 37% na 70% za tri godine.&lt;ref name=&quot;Sato&quot;&gt;{{vcite journal |author=Sato M |year=2004 |title=Renaming schizophrenia: a Japanese perspective |journal=World Psychiatry |volume=5 | issue=1 |pages=53–55 |pmid=16757998 |pmc=1472254}}&lt;/ref&gt;

U Sjedinjenim Državama, troškovi šizofrenije—uključujući direktne troškove (ambulantno, bolničko lečenje, lekovi i dugoročna nega) i troškovi koji nisu vezani za zdravstvenu negu (sprovođenje zakona, smanjena produktivnost na radnom mestu i nezaposlenost)—su procenjeni na $62,7 milijarde 2002. godine.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Wu EQ |year=2005 |title=The economic burden of schizophrenia in the United States in 2002 |journal=J Clin Psychiatry |volume=66 | issue=9 |pages=1122–9|pmid=16187769}}&lt;/ref&gt; [[Blistavi um (knjiga)|knjiga]] i [[A Beautiful Mind (film)|film]] ''Blistavi um'' beleži život [[John Forbes Nash, Jr.|Džona Forbsa Neša]], dobitnika [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade]] za ekonomiju kome je postavljena dijagnoza šizofrenije.

[[Društvena stigma]] je identifikovana kao glavna prepreka za oporavak bolesnika sa šizofrenijom.&lt;ref&gt;{{cite book | author = Maj, Mario and Norman Sartorius | title = Schizophrenia | date = 1999-09-15 | publisher = Wiley | location = Chichester | isbn = 978-0-471-99906-5 | page = 292}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book | author = Asmus Finzen  | title = Psychose und Stigma: Stigmabewältigung- zum Umgang mit Vorurteilen und Schuldzuweisung | date = 2000 | publisher = Psychiatrie Verlag | location = Bonn | isbn =  | page = }}&lt;/ref&gt;

=== Nasilje ===
Pojedinci sa teškom mentalnom bolešću uključujući šizofreniju imaju znatno veći rizik da budu žrtve kako nasilnog tako i nenasilnog kriminala.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Maniglio|first=R|title=Severe mental illness and criminal victimization: a systematic review|journal=Acta Psychiatrica Scandinavica|date=2009 |volume=119 |issue=3|pages=180–91|pmid=19016668|doi=10.1111/j.1600-0447.2008.01300.x}}&lt;/ref&gt;S druge strane, šizofrenija se ponekad dovodi u vezi sa višom stopom nasilnih dela, iako je za to prvenstveno zaslužna viša stopa [[Zloupotreba droga|korišćenja droge]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Fazel |first=S |coauthors=Gulati, G, Linsell, L, Geddes, JR, Grann, M |title=Schizophrenia and Violence: Systematic Review and Meta-Analysis |journal=PLoS medicine|date= 2009 |volume=6 |issue=8 |page=e1000120 |pmid=19668362 |doi=10.1371/journal.pmed.1000120 |pmc=2718581 |editor1-last=McGrath |editor1-first=John}}&lt;/ref&gt; Stopa [[Homicid|ubistava]] koja je vezana za psihozu je slična onoj koja je vezana za zloupotrebu supstanci, i paralelna sa opštom stopom u regionu.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Large|first=M|coauthors=Smith, G, Nielssen, O|title=The relationship between the rate of homicide by those with schizophrenia and the overall homicide rate: a systematic review and meta-analysis|journal=Schizophrenia research |date= 2009 |volume=112 |issue=1–3 |pages=123–9 |pmid=19457644|doi=10.1016/j.schres.2009.04.004}}&lt;/ref&gt; Kakvu ulogu ima šizofrenija u nasilju nezavisno od zloupotrebe droge je sporno, ali izvesni aspekti istorije kod pojedinaca ili mentalnih stanja mogu biti faktori.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Bo |first=S |coauthors=Abu-Akel, A, Kongerslev, M, Haahr, UH, Simonsen, E |title=Risk factors for violence among patients with schizophrenia|journal=Clinical Psychology Review |date=2011 |volume=31|issue=5 |pages=711–26|pmid=21497585|doi=10.1016/j.cpr.2011.03.002}}&lt;/ref&gt; 

Medijska pokrivenost koja se odnosi na šizofreniju teži da se okreće oko retkih ali neobičnih nasilnih dela. Osim toga, u velikom, reprezentativnom uzorku studije iz 1999. godine, 12,8% Amerikanaca je verovalo da postoji &quot;velika verovatnoća&quot; da će pojedinci sa šizofrenijom učiniti nešto nasilno protiv drugih, a 48,1% je reklo da postoji &quot;delimična verovatnoća&quot; za to. Preko 74% je reklo da ljudi sa šizofrenijom ili &quot;nisu vrlo sposobni&quot; ili da &quot;nisu uopšte sposobni&quot; da donose odluke o svom lečenju, a 70,2% je reklo isto u pogledu odlučivanja o upravljanju novcem. &lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Pescosolido BA, Monahan J, Link BG, Stueve A, Kikuzawa S |title=The public's view of the competence, dangerousness, and need for legal coercion of persons with mental health problems |journal=American Journal of Public Health |volume=89 |issue=9 |pages=1339–45 |year=1999|month=September |pmid=10474550 |pmc=1508769 |doi= 10.2105/AJPH.89.9.1339}}&lt;/ref&gt; Prema jednoj meta-analizi, shvatanje o pojedincima sa psihozom kao nasilnima se više nego udvostručilo u prevalenciji od 1950-ih.&lt;ref&gt;{{vcite journal |author=Phelan JC, Link BG, Stueve A, Pescosolido BA|year=2000 |month=June |title=Public Conceptions of Mental Illness in 1950 and 1996: What Is Mental Illness and Is It to be Feared? |journal=Journal of Health and Social Behavior |volume=41 |issue=2 |pages=188–207 |doi=10.2307/2676305}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==

* {{dmoz|Health/Mental_Health/Disorders/Schizophrenia/}}

{{Izabran}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Shizofrenija| ]]
[[Kategorija:Psihoze]]
[[Kategorija:Pshopatologija]]</text>
      <sha1>gd0mwkavsoqcshypxddf2mkyjidkl2b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>The Rockford Files</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35035</id>
    <revision>
      <id>41261860</id>
      <parentid>41177281</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T23:44:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.227.22.128</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4033" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
| naziv_emisije = The Rockford Files
| slika = 
| caption = Naslovna scena sa slavnom telefonskom sekretaricom
| format = [[Kriminalistički žanr|kriminalistička]] [[dramska serija|serija]]
| trajanje = cca. 60 minuta po epizodi
| kreator = [[Roy Huggins]]&lt;br /&gt;[[Stephen J. Cannell]]
| izvrš._producent = [[Stephen J. Cannell]]
| uloge = [[James Garner]]&lt;br /&gt;[[Noah Beery Jr.]]&lt;br /&gt;[[Joe Santos]]&lt;br /&gt;[[Gretchen Corbett]]&lt;br /&gt;[[Stuart Margolin]]
| kompozitor = [[Mike Post]]&lt;br /&gt;[[Pete Carpenter]]
| zemlja = {{flag|SAD}}
| kanal = [[NBC]]
| početak = [[13. 9.|13.9.]] [[1974]].
| kraj = [[10. 1.|10.1.]] [[1980]].
| br_epizoda = 123
| lista_epizoda = Popis epizoda The Rockford Files
| imdb_id = 0071042
}}

'''''The Rockford Files''''' je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[detektivski žanr|detektivska]] [[dramska serija|TV serija]] koja se originalno prikazivala na [[NBC]]-ju od [[13. 9.|13.9.]] [[1974]]. do [[10. 1.|10.1.]] [[1980]]. Serija je poznata po kvalitetnim scenarijima koje su pisali [[Stephen J. Cannell]], [[Juanita Bartlett]] i [[David Chase]]), ali prije svega po karizmi i šarmu naslovnog junaka - privatnog detektiva [[Jim Rockford|Jima Rockforda]] koji je vozio [[Pontiac Firebird]] i koga je tumačio [[James Garner]]. 

Na prostoru bivše Jugoslavije je seriju krajem 1970-ih i početkom 1980-ih u okviru mreže [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT]] prikazivala tadašnja [[Hrvatska radiotelevizija|Radiotelevizija Zagreb]] pod nazivom '''''Rockfordovi dosjei'''''. 

Naslovni junak serije, James Scott Rockford, bio je bivši robijaš, nepravedno osuđen za oružanu pljačku koju nije počinio. Nakon odležanih pet godina u [[San Quentin]]u pomilovan je, i otada pokušava zaraditi za život povremenim poslovima, od kojih je jedan i posao privatnog detektiva. Posao je išao loše, te je Rockford prisiljen živjeti u [[auto-prikolica|auto-prikolici]] parkiranoj kraj plaže u [[Malibu]]u, a nedaleko od njega živio je otac, umirovljeni kamiondžija Joseph &quot;Rocky&quot; Rockford ([[Noah Beery Jr.]]), koji je svog sina stalno nagovarao da i sam postane kamiondžija. Rockfordu, koji je nastojao izbjegavati nasilje i korištenje pištolja (za koga nije imao dozvolu) je u poslu pomagao njegov prijatelj iz zatvorske ćelije Angel ([[Stuart Margolin]]) i [[policija Los Angelesa|policijski]] narednik Dennis Becker ([[Joe Santos]]). Rockford je povremeno bio u vezi sa svojom privlačnom i idealističkom odvjetnicom Elizabeth &quot;Beth&quot; Davenport ([[Gretchen Corbett]]).

Zaštitni znak serije bila je [[telefonska sekretarica]] u Rockfordovoj prikolici - tehnološki novitet u doba kada je serija imala premijeru. Na početku svake epizode bi se mogla čuti poruka njegovih klijenata, vjerovnika ili dužnika - obično nevezana uz zaplet epizode - koja je na humoristički način ilustrirala Rockfordov težak financijski položaj. 

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.museum.tv/archives/etv/R/htmlR/rockfordfile/rockfordfile.htm ''The Rockford Files''] - na [[Museum of Broadcast Communications]]
* [http://www.thrillingdetective.com/rocj.html ''The Rockford Files''] - at the Thrilling Detective
* [http://www.thesandbox.net/arm/rockford/ ''The Rockford Files''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105141404/http://www.thesandbox.net/arm/rockford/ |date=2007-01-05 }} - at the Sandbox
* [http://www.thesandbox.net/arm/rockford/answering_machine/index.html Rockford's answering machine messages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110232644/http://www.thesandbox.net/arm/rockford/answering_machine/index.html |date=2013-11-10 }} - at the Sandbox (complete transcription)
* {{imdb title|0071042|The Rockford Files}}
* {{epguides|RockfordFiles}}
* {{amg movie|id=1:133157|title=The Rockford Files}}
* [http://rockfordgame.tripod.com/ ''The Rockford Files Game''] - (clip-identification game)
{{Emmy SerijaDrama}}

{{DEFAULTSORT:Rockford Files, The}}
[[Kategorija:TV serije]]
[[Kategorija:Serije nagrađene Emmyjem za najbolju dramsku seriju]]</text>
      <sha1>465ldspmlbl57pmmlz73ylds9mdli7w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261880</id>
      <parentid>41261860</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OC Ripper</username>
        <id>94</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>kategorije</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4049" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
| naziv_emisije = The Rockford Files
| slika = 
| caption = Naslovna scena sa slavnom telefonskom sekretaricom
| format = [[Kriminalistički žanr|kriminalistička]] [[dramska serija|serija]]
| trajanje = cca. 60 minuta po epizodi
| kreator = [[Roy Huggins]]&lt;br /&gt;[[Stephen J. Cannell]]
| izvrš._producent = [[Stephen J. Cannell]]
| uloge = [[James Garner]]&lt;br /&gt;[[Noah Beery Jr.]]&lt;br /&gt;[[Joe Santos]]&lt;br /&gt;[[Gretchen Corbett]]&lt;br /&gt;[[Stuart Margolin]]
| kompozitor = [[Mike Post]]&lt;br /&gt;[[Pete Carpenter]]
| zemlja = {{flag|SAD}}
| kanal = [[NBC]]
| početak = [[13. 9.|13.9.]] [[1974]].
| kraj = [[10. 1.|10.1.]] [[1980]].
| br_epizoda = 123
| lista_epizoda = Popis epizoda The Rockford Files
| imdb_id = 0071042
}}

'''''The Rockford Files''''' je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[detektivski žanr|detektivska]] [[dramska serija|TV serija]] koja se originalno prikazivala na [[NBC]]-ju od [[13. 9.|13.9.]] [[1974]]. do [[10. 1.|10.1.]] [[1980]]. Serija je poznata po kvalitetnim scenarijima koje su pisali [[Stephen J. Cannell]], [[Juanita Bartlett]] i [[David Chase]]), ali prije svega po karizmi i šarmu naslovnog junaka - privatnog detektiva [[Jim Rockford|Jima Rockforda]] koji je vozio [[Pontiac Firebird]] i koga je tumačio [[James Garner]]. 

Na prostoru bivše Jugoslavije je seriju krajem 1970-ih i početkom 1980-ih u okviru mreže [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT]] prikazivala tadašnja [[Hrvatska radiotelevizija|Radiotelevizija Zagreb]] pod nazivom '''''Rockfordovi spisi'''''. 

Naslovni junak serije, James Scott Rockford, bio je bivši robijaš, nepravedno osuđen za oružanu pljačku koju nije počinio. Nakon odležanih pet godina u [[San Quentin]]u pomilovan je, i otada pokušava zaraditi za život povremenim poslovima, od kojih je jedan i posao privatnog detektiva. Posao je išao loše, te je Rockford prisiljen živjeti u [[auto-prikolica|auto-prikolici]] parkiranoj kraj plaže u [[Malibu]]u, a nedaleko od njega živio je otac, umirovljeni kamiondžija Joseph &quot;Rocky&quot; Rockford ([[Noah Beery Jr.]]), koji je svog sina stalno nagovarao da i sam postane kamiondžija. Rockfordu, koji je nastojao izbjegavati nasilje i korištenje pištolja (za koga nije imao dozvolu) je u poslu pomagao njegov prijatelj iz zatvorske ćelije Angel ([[Stuart Margolin]]) i [[policija Los Angelesa|policijski]] narednik Dennis Becker ([[Joe Santos]]). Rockford je povremeno bio u vezi sa svojom privlačnom i idealističkom odvjetnicom Elizabeth &quot;Beth&quot; Davenport ([[Gretchen Corbett]]).

Zaštitni znak serije bila je [[telefonska sekretarica]] u Rockfordovoj prikolici - tehnološki novitet u doba kada je serija imala premijeru. Na početku svake epizode bi se mogla čuti poruka njegovih klijenata, vjerovnika ili dužnika - obično nevezana uz zaplet epizode - koja je na humoristički način ilustrirala Rockfordov težak financijski položaj. 

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.museum.tv/archives/etv/R/htmlR/rockfordfile/rockfordfile.htm ''The Rockford Files''] - na [[Museum of Broadcast Communications]]
* [http://www.thrillingdetective.com/rocj.html ''The Rockford Files''] - at the Thrilling Detective
* [http://www.thesandbox.net/arm/rockford/ ''The Rockford Files''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105141404/http://www.thesandbox.net/arm/rockford/ |date=2007-01-05 }} - at the Sandbox
* [http://www.thesandbox.net/arm/rockford/answering_machine/index.html Rockford's answering machine messages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110232644/http://www.thesandbox.net/arm/rockford/answering_machine/index.html |date=2013-11-10 }} - at the Sandbox (complete transcription)
* {{imdb title|0071042|The Rockford Files}}
* {{epguides|RockfordFiles}}
* {{amg movie|id=1:133157|title=The Rockford Files}}
* [http://rockfordgame.tripod.com/ ''The Rockford Files Game''] - (clip-identification game)
{{Emmy SerijaDrama}}

{{TVSvijek|1974|1980|Rockford Files, The}}
[[Kategorija:Američke TV serije]]
[[Kategorija:Serije nagrađene Emmyjem za najbolju dramsku seriju]]</text>
      <sha1>rp4gvt0fwfxir524fcvzcy6jqu6pi1w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261881</id>
      <parentid>41261880</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:25:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OC Ripper</username>
        <id>94</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Američke TV serije|Američke TV serije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američke TV-serije|Američke TV-serije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4049" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
| naziv_emisije = The Rockford Files
| slika = 
| caption = Naslovna scena sa slavnom telefonskom sekretaricom
| format = [[Kriminalistički žanr|kriminalistička]] [[dramska serija|serija]]
| trajanje = cca. 60 minuta po epizodi
| kreator = [[Roy Huggins]]&lt;br /&gt;[[Stephen J. Cannell]]
| izvrš._producent = [[Stephen J. Cannell]]
| uloge = [[James Garner]]&lt;br /&gt;[[Noah Beery Jr.]]&lt;br /&gt;[[Joe Santos]]&lt;br /&gt;[[Gretchen Corbett]]&lt;br /&gt;[[Stuart Margolin]]
| kompozitor = [[Mike Post]]&lt;br /&gt;[[Pete Carpenter]]
| zemlja = {{flag|SAD}}
| kanal = [[NBC]]
| početak = [[13. 9.|13.9.]] [[1974]].
| kraj = [[10. 1.|10.1.]] [[1980]].
| br_epizoda = 123
| lista_epizoda = Popis epizoda The Rockford Files
| imdb_id = 0071042
}}

'''''The Rockford Files''''' je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[detektivski žanr|detektivska]] [[dramska serija|TV serija]] koja se originalno prikazivala na [[NBC]]-ju od [[13. 9.|13.9.]] [[1974]]. do [[10. 1.|10.1.]] [[1980]]. Serija je poznata po kvalitetnim scenarijima koje su pisali [[Stephen J. Cannell]], [[Juanita Bartlett]] i [[David Chase]]), ali prije svega po karizmi i šarmu naslovnog junaka - privatnog detektiva [[Jim Rockford|Jima Rockforda]] koji je vozio [[Pontiac Firebird]] i koga je tumačio [[James Garner]]. 

Na prostoru bivše Jugoslavije je seriju krajem 1970-ih i početkom 1980-ih u okviru mreže [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT]] prikazivala tadašnja [[Hrvatska radiotelevizija|Radiotelevizija Zagreb]] pod nazivom '''''Rockfordovi spisi'''''. 

Naslovni junak serije, James Scott Rockford, bio je bivši robijaš, nepravedno osuđen za oružanu pljačku koju nije počinio. Nakon odležanih pet godina u [[San Quentin]]u pomilovan je, i otada pokušava zaraditi za život povremenim poslovima, od kojih je jedan i posao privatnog detektiva. Posao je išao loše, te je Rockford prisiljen živjeti u [[auto-prikolica|auto-prikolici]] parkiranoj kraj plaže u [[Malibu]]u, a nedaleko od njega živio je otac, umirovljeni kamiondžija Joseph &quot;Rocky&quot; Rockford ([[Noah Beery Jr.]]), koji je svog sina stalno nagovarao da i sam postane kamiondžija. Rockfordu, koji je nastojao izbjegavati nasilje i korištenje pištolja (za koga nije imao dozvolu) je u poslu pomagao njegov prijatelj iz zatvorske ćelije Angel ([[Stuart Margolin]]) i [[policija Los Angelesa|policijski]] narednik Dennis Becker ([[Joe Santos]]). Rockford je povremeno bio u vezi sa svojom privlačnom i idealističkom odvjetnicom Elizabeth &quot;Beth&quot; Davenport ([[Gretchen Corbett]]).

Zaštitni znak serije bila je [[telefonska sekretarica]] u Rockfordovoj prikolici - tehnološki novitet u doba kada je serija imala premijeru. Na početku svake epizode bi se mogla čuti poruka njegovih klijenata, vjerovnika ili dužnika - obično nevezana uz zaplet epizode - koja je na humoristički način ilustrirala Rockfordov težak financijski položaj. 

== Vanjski linkovi ==
* [http://www.museum.tv/archives/etv/R/htmlR/rockfordfile/rockfordfile.htm ''The Rockford Files''] - na [[Museum of Broadcast Communications]]
* [http://www.thrillingdetective.com/rocj.html ''The Rockford Files''] - at the Thrilling Detective
* [http://www.thesandbox.net/arm/rockford/ ''The Rockford Files''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070105141404/http://www.thesandbox.net/arm/rockford/ |date=2007-01-05 }} - at the Sandbox
* [http://www.thesandbox.net/arm/rockford/answering_machine/index.html Rockford's answering machine messages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131110232644/http://www.thesandbox.net/arm/rockford/answering_machine/index.html |date=2013-11-10 }} - at the Sandbox (complete transcription)
* {{imdb title|0071042|The Rockford Files}}
* {{epguides|RockfordFiles}}
* {{amg movie|id=1:133157|title=The Rockford Files}}
* [http://rockfordgame.tripod.com/ ''The Rockford Files Game''] - (clip-identification game)
{{Emmy SerijaDrama}}

{{TVSvijek|1974|1980|Rockford Files, The}}
[[Kategorija:Američke TV-serije]]
[[Kategorija:Serije nagrađene Emmyjem za najbolju dramsku seriju]]</text>
      <sha1>rr8empxzr7h2xdjogad9a9gk5uj654m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trnava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>36091</id>
    <revision>
      <id>41261857</id>
      <parentid>41246575</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:42:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.245.32.64</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5488" xml:space="preserve">{{Drugo značenje2|Trnava}}
{{Grad u Slovačkoj |
  Obrázok = Slovakia-Trnava-Town tower.jpg |
  Názov1 = Trnava |
  Názov = Trnava |
  URL znaku = Coat of Arms of Trnava.svg |
  URL vlajky = Flag of Trnava (Slovakia).svg |
  URL polohy = Map_slovakia_trnava.png |
  Kraj = [[Trnavski kraj|Trnavski]] |
  Okres = [[Okrug Trnava|Trnava]] |
  Región = [[Donje Považje]] |
  Rozloha = 71, 537 782 |
  Počet obyvateľov = 68 466 |
  Stav k = 31.12.2006 |
  Hustota obyvateľstva = 957 |
  Nadmorská výška = 144 |
  Prvá písomná zmienka = [[1211]] |
  PSČ = 917 00 |
  Predvoľba = 0 33 |
  Severná šírka = 48° 22' |
  Východná dĺžka = 17° 35' |
  Kód = 500011 |
  EČV = TT |
  Adresa = |
  Členenie = |
  Website = -{www.trnava.sk}- |
  Starosta = ing. Štefan Bošnjak |
  Politická strana = KDH, SDKU, DS |
  E-mail = |
  Telefón = |
  Fax = |
  BM = |
  gšir                 = 48.376944 |
  gduž                 = 17.593056 |
}}
'''Trnava''' ({{jez-svk|Trnava}}, {{jez-mađ|Nagyszombat}}, {{jez-nem|Tyrnau}}) je sedmi po veličini grad u [[Slovačka|Slovačkoj]] i upravno središte istoimenog [[Trnavski kraj|Trnavskog kraja]].

Trnava je danas središte [[Univerzitet]]a i [[Katolička crkva|katoličke]] [[Nadbiskup|nadbiskupije]] (osnovane [[1541]]. godine). Zbog mnogobrojnih [[Crkva (građevina)|crkava]] smeštenih unutar gradskih zidina mnogi Trnavu nazivaju kurac„[[Slovačka|Slovačkim]] [[Rim]]om“.

==Prirodni uslovi==
Trnava je smeštena u zapadnom delu države. Prestonica države, [[Bratislava]], nalazi se na svega 55 km jugozapadno i to je prestonici najbliži veći grad u državi.

'''Reljef''': Trnava se razvila na severozapadnom obodu [[Panonska nizija|Panonske nizije]], na mestu gde počinju prvi bregovi [[Mali Karpati|Malih Karpata]], koji se dalje izdižu na zapadu. Nadmorska visina grada je oko 150 metara.

'''Klima''': Klima u Trnavi je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Kroz grad protiče rečica [[Trnavka]], pritoka [[Vah]]a. Ona deli grad na dva dela.

==Istorija==
Na raskrsnici starih trgovačkih puteva koji su korišćeni od praistorijskih vremena, kod rečice Trnavka, bilo je osnovano naselje Trnava. Prvi pismeni podatak o tome je iz godine [[1211.]] Ti je lista ostrihomskog arcibiskupa Jana o donaciji primanja mesne crkve.

Trnava je bila prvi grad na teritoriji današnje Slovačke koji je dobio beneficije kraljevskog grada. Udelio ih je [[1238.]] godine ugarski kralj Bela IV. U početku Trnava kao poljoprivredni centar počeo je postepeno da se menja u centar proizvodnje, trgovine i zanatstva.

U [[13. vek]]u grad je izgradio jaka utvrđenja na površini od skoro 60 hektara. Konstrukcija utvrda se sastojala od kula koje su ubrzo bile povezane zidanim bedemima.

Grad su dalje utvrđivali ugarski kraljevi. O tome da je Trnava bila od značaja svedoči i činjenica da je bila mesto susreta kraljeva.

Značaj Trnave je narastao kada se tu preselilo-bežeći pred bližećim se turskim najezdama [[1543.]] godine – ostrihomsko arcibiskupstvo. [[Bratislava]] je postala administrativni centar zemlje a Trnava je preuzela ulogu kulturnog i religioznog centra zemlje.

Sedamnaesti vek se smatra za jedno od najgorih razdoblja slovačke istorije i karakterišu ga protivhabzburški ustanci ugorske vlastele protiv bečkog dvora koji se tiču i grada Trnave. Upravo je paradoks da je u tim vremenima tu buknuo i požar ([[23. jun]] [[1666.]] godine) kada je uništeno izuzev nekoliko ulica ceo grad a istovremeno Trnava postaje univerzitetski grad. Prvo je to bila samo sa filozofijom i teologijom dok je Pravni fakultet otvoren [[1667.]] godine a lekarski [[1769.]] godine. U ovom veku su bile postavljene građevine koje su sada kulturno istoriske znamenitosti Trnave.
U [[18. vek]] je Trnava stupila kao univerzitetski grad koji je poznat u celoj [[Evropa |Evropi]]. [[1777.]] godine na inicijativu [[Marija Terezija|Marije Terezije]] se univerzitet seli u Budin i ovaj gubitak je osetila ne samo Trnava već i cela [[Slovačka]].

Od [[1. avgust]]a do [[24. septembar |24. septembra]] [[1831.]] godine Trnava je zaživela uništavajuću epidemiju [[Kolera |kolere]] koja je za dva meseca imala 800 žrtava.

Veliki razvoj je zaživeo grad u vreme između dva rata kada je narastao broj stanovnika od 15 hiljada u [[1910.]] godini na 26. hiljada u [[1940.]] godini. Trnava je bila tada treći po redu grad u Slovačkoj.

[[25. avgust]]a [[1996]]. godine godine Trnava je postala oblasni grad.

==Stanovništvo==
Danas Trnava ima oko 68.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika stagnira.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2001]]. godine sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 96,9%,
* [[Česi]] - 0,8%,
* ostali - 2,3%.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2001]]. godine sastav je sledeći:
* [[Rimokatolicizam|rimokatolici]] - 71,9%,
* [[Ateizam|ateisti]] - 18,4%,
* [[Luteranizam|luterani]] - 2,9%.
* ostali.

==Galerija slika==
&lt;gallery&gt;
Image:Trnava john the baptist 02.jpg|Katedrala sv. Jovana Krstitelja
Image:Slovakia-Trnava-Trojicne namestie.JPG|Trg svete Trojice
Image:Slovakia Trnava Town Hall.jpg|Gradska kuća
Image:Slovakia Trnava Evanjelicky kostol3.JPG|Luteranska crkva
&lt;/gallery&gt;

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Trnava}}
* [http://www.trnava.sk www.trnava.sk  Zvanična stranica grada Trnave] {{sk}}

{{Okrug Trnava}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Trnavski kraj]]
[[Kategorija:Okrug Trnava]]</text>
      <sha1>4pa63bccivxpmfc4sv70q3kzod67shk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261858</id>
      <parentid>41261857</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:46:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.245.32.64|109.245.32.64]] ([[User talk:109.245.32.64|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Akul59|Akul59]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5483" xml:space="preserve">{{Drugo značenje2|Trnava}}
{{Grad u Slovačkoj |
  Obrázok = Slovakia-Trnava-Town tower.jpg |
  Názov1 = Trnava |
  Názov = Trnava |
  URL znaku = Coat of Arms of Trnava.svg |
  URL vlajky = Flag of Trnava (Slovakia).svg |
  URL polohy = Map_slovakia_trnava.png |
  Kraj = [[Trnavski kraj|Trnavski]] |
  Okres = [[Okrug Trnava|Trnava]] |
  Región = [[Donje Považje]] |
  Rozloha = 71, 537 782 |
  Počet obyvateľov = 68 466 |
  Stav k = 31.12.2006 |
  Hustota obyvateľstva = 957 |
  Nadmorská výška = 144 |
  Prvá písomná zmienka = [[1211]] |
  PSČ = 917 00 |
  Predvoľba = 0 33 |
  Severná šírka = 48° 22' |
  Východná dĺžka = 17° 35' |
  Kód = 500011 |
  EČV = TT |
  Adresa = |
  Členenie = |
  Website = -{www.trnava.sk}- |
  Starosta = ing. Štefan Bošnjak |
  Politická strana = KDH, SDKU, DS |
  E-mail = |
  Telefón = |
  Fax = |
  BM = |
  gšir                 = 48.376944 |
  gduž                 = 17.593056 |
}}
'''Trnava''' ({{jez-svk|Trnava}}, {{jez-mađ|Nagyszombat}}, {{jez-nem|Tyrnau}}) je sedmi po veličini grad u [[Slovačka|Slovačkoj]] i upravno središte istoimenog [[Trnavski kraj|Trnavskog kraja]].

Trnava je danas središte [[Univerzitet]]a i [[Katolička crkva|katoličke]] [[Nadbiskup|nadbiskupije]] (osnovane [[1541]]. godine). Zbog mnogobrojnih [[Crkva (građevina)|crkava]] smeštenih unutar gradskih zidina mnogi Trnavu nazivaju „[[Slovačka|Slovačkim]] [[Rim]]om“.

==Prirodni uslovi==
Trnava je smeštena u zapadnom delu države. Prestonica države, [[Bratislava]], nalazi se na svega 55 km jugozapadno i to je prestonici najbliži veći grad u državi.

'''Reljef''': Trnava se razvila na severozapadnom obodu [[Panonska nizija|Panonske nizije]], na mestu gde počinju prvi bregovi [[Mali Karpati|Malih Karpata]], koji se dalje izdižu na zapadu. Nadmorska visina grada je oko 150 metara.

'''Klima''': Klima u Trnavi je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Kroz grad protiče rečica [[Trnavka]], pritoka [[Vah]]a. Ona deli grad na dva dela.

==Istorija==
Na raskrsnici starih trgovačkih puteva koji su korišćeni od praistorijskih vremena, kod rečice Trnavka, bilo je osnovano naselje Trnava. Prvi pismeni podatak o tome je iz godine [[1211.]] Ti je lista ostrihomskog arcibiskupa Jana o donaciji primanja mesne crkve.

Trnava je bila prvi grad na teritoriji današnje Slovačke koji je dobio beneficije kraljevskog grada. Udelio ih je [[1238.]] godine ugarski kralj Bela IV. U početku Trnava kao poljoprivredni centar počeo je postepeno da se menja u centar proizvodnje, trgovine i zanatstva.

U [[13. vek]]u grad je izgradio jaka utvrđenja na površini od skoro 60 hektara. Konstrukcija utvrda se sastojala od kula koje su ubrzo bile povezane zidanim bedemima.

Grad su dalje utvrđivali ugarski kraljevi. O tome da je Trnava bila od značaja svedoči i činjenica da je bila mesto susreta kraljeva.

Značaj Trnave je narastao kada se tu preselilo-bežeći pred bližećim se turskim najezdama [[1543.]] godine – ostrihomsko arcibiskupstvo. [[Bratislava]] je postala administrativni centar zemlje a Trnava je preuzela ulogu kulturnog i religioznog centra zemlje.

Sedamnaesti vek se smatra za jedno od najgorih razdoblja slovačke istorije i karakterišu ga protivhabzburški ustanci ugorske vlastele protiv bečkog dvora koji se tiču i grada Trnave. Upravo je paradoks da je u tim vremenima tu buknuo i požar ([[23. jun]] [[1666.]] godine) kada je uništeno izuzev nekoliko ulica ceo grad a istovremeno Trnava postaje univerzitetski grad. Prvo je to bila samo sa filozofijom i teologijom dok je Pravni fakultet otvoren [[1667.]] godine a lekarski [[1769.]] godine. U ovom veku su bile postavljene građevine koje su sada kulturno istoriske znamenitosti Trnave.
U [[18. vek]] je Trnava stupila kao univerzitetski grad koji je poznat u celoj [[Evropa |Evropi]]. [[1777.]] godine na inicijativu [[Marija Terezija|Marije Terezije]] se univerzitet seli u Budin i ovaj gubitak je osetila ne samo Trnava već i cela [[Slovačka]].

Od [[1. avgust]]a do [[24. septembar |24. septembra]] [[1831.]] godine Trnava je zaživela uništavajuću epidemiju [[Kolera |kolere]] koja je za dva meseca imala 800 žrtava.

Veliki razvoj je zaživeo grad u vreme između dva rata kada je narastao broj stanovnika od 15 hiljada u [[1910.]] godini na 26. hiljada u [[1940.]] godini. Trnava je bila tada treći po redu grad u Slovačkoj.

[[25. avgust]]a [[1996]]. godine godine Trnava je postala oblasni grad.

==Stanovništvo==
Danas Trnava ima oko 68.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika stagnira.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2001]]. godine sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 96,9%,
* [[Česi]] - 0,8%,
* ostali - 2,3%.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2001]]. godine sastav je sledeći:
* [[Rimokatolicizam|rimokatolici]] - 71,9%,
* [[Ateizam|ateisti]] - 18,4%,
* [[Luteranizam|luterani]] - 2,9%.
* ostali.

==Galerija slika==
&lt;gallery&gt;
Image:Trnava john the baptist 02.jpg|Katedrala sv. Jovana Krstitelja
Image:Slovakia-Trnava-Trojicne namestie.JPG|Trg svete Trojice
Image:Slovakia Trnava Town Hall.jpg|Gradska kuća
Image:Slovakia Trnava Evanjelicky kostol3.JPG|Luteranska crkva
&lt;/gallery&gt;

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat|Trnava}}
* [http://www.trnava.sk www.trnava.sk  Zvanična stranica grada Trnave] {{sk}}

{{Okrug Trnava}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Trnavski kraj]]
[[Kategorija:Okrug Trnava]]</text>
      <sha1>31m8tddejroi6t55ii46fn2movkux38</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salman Rushdie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38495</id>
    <revision>
      <id>41261848</id>
      <parentid>41081034</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:50:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Preživjeli pokušaje atentata|Preživjeli pokušaje atentata]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:Alati/Gadgeti/HotCat|HotCat]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13274" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
 | ime = Sir Salman Rushdie
 | slika = Salman Rushdie 2014.jpg
 | bgcolour    = silver
 | imagesize   = 200px
 | caption     = Salman Rushdie
 | pseudonym   = 
 | datum_rođenja = {{Birth date and age|1947|06|19|df=yes}}
 | mjesto_rođenja = [[Bombay]], [[Predsjedništvo Bombay]], [[Britanska Indija]]
 | datum_smrti  = 
 | mjesto_smrti = 
 | zanimanje = [[roman]]opisac, [[esej]]ist
 | nacionalnost =[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
 | period      = 
 | žanr = [[Magijski realizam]]
 | tema = [[Kritika]], [[Putopis|putovanja]]
 | movement    = 
 | debut_works = &lt;br /&gt;roman: ''[[Grimus]]'' (1975)
 | uticaj_od = [[Günter Grass]], [[Gabriel García Márquez]], [[Vladimir Nabokov]], [[James Joyce]], [[Jorge Luis Borges]], [[Thomas Pynchon]]
 | influenced  = 
 | signature   = 
 | website     = 
 | footnotes   = 
}}

'''Ser Ahmed Salman Ruždi''' (''Sir Ahmed Salman Rushdie'', rođen [[19. jun]]a [[1947]]. godine u [[Bombaj]]u, [[Indija]]) je angloindijski romanopisac i esejista. Njegov prepoznatljivi književni stil kritičari najčešće nazivaju magičnim realizmom. Povezanosti, rascepi i migracije između Istoka i Zapada predstavljaju dominantnu temu njegovog stvaralaštva. Kako zbog svojih literarnih dostignuća tako i zbog brojnih kontraverzi i skandala koji ga prate predstavlja jednog od najznačajnijih pisaca XX veka. 

== Biografija ==
Salman Ruždi je rođen u muslimanskoj porodici srednje klase u Mumbaiju (današnji [[Bombaj]]). Kao jedini sin uglednog poslovnog čoveka i učiteljice školovao se najpre u Mumbaiju a potom u [[Engleska|Engleskoj]] na Kraljevskom koledžu u [[Kembridž]]u gde je diplomirao na odseku za istoriju [[1968]] godine. Za vreme rata između [[Indija|Indije]] i [[Pakistan]]a njegova porodica se seli u Pakistan. Po završetku studija jedno vreme radi na televiziji u Pakistanu, a zatim odlazi u London gde se bavi glumom i marketingom i uporedo objavljuje svoj prvi roman „''Grimus''“ ([[1975]]) koji prolazi poprilično nezapaženo kod čitalačke publike i kritičara.

Roman „''Deca ponoći''“ ([[1981]]), alegorijska priča o rođenju moderne Indijske nacije, donosi mu popularnost svetskih razmera i [[Nagrada Buker|Bukerovu nagradu]] za najbolji roman u oblasti fantastike te godine. Ruždijev treći roman „''Sramota''“ ([[1983]]), bajkovita priča o istoriji jedne pakistanske porodice predstavlja snažnu kritiku političkih previranja u tadašnjem Pakistanu.

Godine [[1988]], objavljije svoj četvrti roman „''Satanski stihovi''“ koji izaziva snažan talas protesta i demonstracija u muslimanskom svetu i šire.

Salman Ruždi nastavlja da piše i objavljuje knjige. [[1990]] godine izlazi iz štampe knjiga za decu „''Harun i more priča''“. Slede: zbirka eseja „''Imaginary Homelands: Esseys and Criticsm 1981-1991''“ ([[1991]]);knjiga kratkih priča „''Istok, zapad''“ ([[1994]]); roman „''Mavrov poslednji uzdah''“ ([[1995]]). Knjiga „''Tlo pod njenim nogama''“ ([[1999]]) predstavlja svojevrsnu alternativnu istoriju moderne rok muzike, a piše i pesmu istog naziva zajedno sa pevačem grupe [[U2]] Bonom Voksom. U svoja dva poslednja romana „''Bes''“ ([[2001]]) i „''Shalimar the Clown''“ ([[2005]]) intenzivno se bavi problemom terorizma.

Salman Ruždi je dobitnik mnogih nagrada i priznanja za svoje stvaralaštvo uključujući i „Austrian State Prize for European Literature“ ([[1993]]) i „Aristeion Literary Prize“ ([[1996]]).

Radi kao honorarni profesor na Institutu za tehnologiju u Masačusecu. Član je „Royal Society of Literature“. Bio je predsednik „PEN American Center“ organizacije od [[2004]] do [[2007]] godine.

[[Kraljica Elizabeta Druga]] na službenoj proslavi povodom svog 81 rođendana u junu 2007 godine odlikovala je Salmana Ruždija titulom viteza, najvišim odlikovanjem britanske krune.

== Književni stil ==

Salman Ruždi je najznačajniji postkolonijalni pisac prve generacije čije je stvaralaštvo, u literarnom smislu, oformilo čitave generacije indijskih pisaca koji pišu na engleskom jeziku. Inspiraciju za svoja dela pronalazi u indjskoj [[tradicija|tradiciji]], [[kultura|kulturi]] i [[mitologija|mitologiji]], ali njegov književni stil ima snažno uporište u evropskoj prozi. Sam Ruždi kaže da sebe ne smatra indijskim piscem i da su presudan uticaj na njega izvršili evropski pisci poput [[Migel Servantes|Migela Servantesa]], [[Nikolaj Gogolj|Nikolaja Gogolja]], [[čarls Dikens|Čarlsa Dikensa]], [[Mihail Bulgarkov|Mihaila Bulgarkova]] i [[Ginter Gras|Gintera Grasa]]. Njegova dela pripadaju [[magični realizam|magičnom realizmu]] koji je karakterističan za mnoge anglosaksonske pisce.
Salman Ruždi piše raskošnim, iracionalnim, humorističnim stilom prepunim metafora. Svojom izuzetnom pripovedačkom tehnikom vešto prepliće perspektive posmatrača, učesnika u događaju i samog pripovedača. Koristi lajtmotive i flešbekove gradeći tako jedan potpuno nelinearan, magičan svet u kome se prepliću realno i fantastično, tragično i komično. Njegovi likovi su snažno osmišljeni, upečatljivi, tragi-komični antiheroji. U njegovim delima prepliću se dimenzije bajke i politički angažovane literature.

== Zanimljivosti ==
Ruždi je podržao svog prijatelja, nemačkog pisca i dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Ginter Gras|Gintera Grasa]] kada je posle šezdeset godina ćutanja priznao da je kao mladić bio član zloglasne nacističke SS jedinice. &quot;Gras je proveo čitav život kritikujući ideje koje je podržao kao mladić i to je samo po sebi hrabro. On je moj prijatelji to će i ostati&quot;&lt;ref&gt;Ruždijev intervju BBC-u [http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2006/08/060815_gunetergrass.shtml bbc.co.uk]&lt;/ref&gt;, izjavio je Ruždi.

Ulondonskom teatru &quot;Barbikan&quot; je izvedena pozorišna predstava &quot;Deca ponoći&quot; po Ruždijevom romanu. Prvobitni scenario Ruždi je napisao za televizijsku kuću [[BBC]], ali su Indija i Šrilanka, strahujući od moguće odmazde zbog fatve, naknadno povukle dozvole za snimanje filma u njihovim zemljama.&lt;ref&gt;Premijera Ruždijeve &quot;Dece ponoći&quot;[http://www.dnevnik.co.yu/arhiva/10-02-2003/Strane/kultura.htm dnevnik.co.yu]&lt;/ref&gt;

U filmu „Dnevnik Bridžit Džons“ Ruždi je u jednoj sceni „glumio“ sam sebe.

== Kontroverze ==

Rushdie je bio predmetom kontroverzi zbog dvaju romana; „[[Djeca ponoći]]” ([[1981.]]) i „[[Sotonski stihovi]]” ([[1988.]])&lt;ref name=&quot;Jergovic2382010&quot;&gt;[[#Jergovic2382010|Jergović, Miljenko (23.8.2010.)]]&lt;/ref&gt;. Zbog prvog [[roman]]a našao se na udaru [[Hinduizam|hindusta]] koji su ga protumačili kao kritički osvrt na rođenje suvremenog [[Indija|indijskog]] identiteta pa su mu iz rodnog zavičaja počele stizati prijetnje&lt;ref name=&quot;Jergovic2382010&quot;/&gt;, a zbog drugog se našao na udaru [[musliman]]a diljem svijeta što je rezultiralo kontroverzom općih razmjera. U tom se djelu pojavljuje lik [[imam]]a, vjerskog fanatika i zlog luđaka, koji se nakon godina emigracije na [[Zapadni svijet|Zapadu]] vraća kući s prijezirom prema zapadnoj kulturi. Određeni muslimani tvrdili su da Rushdie likom pokušava diskreditirati njihovog poslanika [[Muhamed]]a, a drugi kako se radi o [[iran]]skom ajatolahu [[Ruholah Homeini|Ruholahu Homeiniju]]&lt;ref name=&quot;Jergovic2382010&quot;/&gt; koji je osobno izdao [[Fetva|fetvu]] (vjerski proglas) osuđujući Rushdija i njegovo djelo.

[[Ruholah Homeini|Homeinijev]] proglas iz [[1989.]] godine u [[UK|britanskim]] je [[mediji]]ma opisan kao „poziv na ubojstvo književnika, izdavača i svih onih koji posjeduju roman”&lt;ref&gt;[[#Moin1999|Moin, Baqer (1999.)]], str. 282.&lt;/ref&gt;, a kasnije i da „iranski vođa nudi nagradu od više milijuna dolara za njegove ubojice”. Visoki [[iran]]ski dužnosnici godinama su odbacivali takve optužbe&lt;ref name=&quot;Forsythe2009&quot;&gt;[[#Forsythe2009|Forsythe, David (2009.)]], str. 374.&lt;/ref&gt;, a iranski ministar vanjskih poslova [[Kamal Harazi]] [[24. rujna]] [[1998.]] izjavio je da „iranska vlada nema nikakvih namjera odnosno planova o izravnom ili neizravnom ugrožavanju književnikovog života i osoba povezanih s njegovim djelom”&lt;ref name=&quot;Forsythe2009&quot;/&gt;. Nekoliko dana kasnije, prilikom posjeta sjedištu [[UN|Ujedinjenih naroda]], iranski predsjednik [[Muhamed Hatami]] kontroverzu je nazvao „završenim slučajem”&lt;ref name=&quot;Forsythe2009&quot;/&gt;.

[[UK|Britanski]] autori kao što su Baqer Moin i Kenan Malik ističu da kontroverze oko „Sotonskih stihova” nisu vjerski već politički motivirane&lt;ref name=&quot;Guardian1222009&quot;&gt;[[#Guardian1222009|Malik, Kenan (12.2.2009.)]]&lt;/ref&gt;, te da su počele u studenom [[1988.]] prilikom izbora u [[Indija|Indiji]] gdje su muslimanski tvrdolinijaši napali Rushdijevo djelo zbog prikupljanja političkih bodova&lt;ref name=&quot;Guardian1222009&quot;/&gt;. Knjiga je ubrzo zbog izazivanja sve većih sukoba zabranjena prvo u [[Indija|Indiji]], a potom i u nekim nemuslimanskim državama kao što su [[Kenija]], [[Tanzanija]], [[Venecuela]], [[Tajland]], [[Singapur]] i [[Južnoafrička Republika]]. S druge strane, „Sotonski stihovi” nisu zabranjeni u [[Iran]]u koji je bio žarištem medijskih kontroverzi&lt;ref name=&quot;Guardian1222009&quot;/&gt;, niti je zabranu knjige predlagao sam [[Ruholah Homeini|Homeini]]&lt;ref name=&quot;Moin1999.283&quot;&gt;[[#Moin1999|Moin, Baqer (1999.)]], str. 283.&lt;/ref&gt;. Autor Homeinijeve biografije Baqer Moin navodi da je iranski profesor u službi vlade napravio je opsežni osvrt Rushdijeve knjige na 700 stranica i u sažetom ga obliku poslao u ured Homeinija koji je nakon pročitanog izjavio: „Svijet je oduvijek bio pun luđaka koji pričaju besmislice i zato na ovo ne treba niti reagirati. Smatrajte to nevažnim.”&lt;ref name=&quot;Moin1999.283&quot;/&gt; Sam Salman Rushdie ranije je bio popularan u [[Iran]]u gdje je njegovo djelo „Sram” ([[1983.]]) osvojilo nagradu iranske vlade za najbolji prijevod godine&lt;ref name=&quot;Moin1999.283&quot;/&gt;, a jednako dobro primljeni su i „Sotonski stihovi”: novela je naišla na pozitivan odjek u iranskim medijima&lt;ref name=&quot;Guardian1222009&quot;/&gt;, njeni citati učestalo su se vrtili na iranskim radio-postajama&lt;ref name=&quot;Moin1999.283&quot;/&gt;, a otvorene rasprave o istoj vodile su se i na ulici i u samoj iranskoj vladi&lt;ref name=&quot;Guardian1222009&quot;/&gt;. Malik također ističe da iza vodeće muslimanske organizacije u [[UK|Britaniji]] koja je oštro kritizirala Rushdija zapravo stoji salafistička [[Saudijska Arabija]]&lt;ref name=&quot;Guardian1222009&quot;/&gt;, ideološki rival [[Šijiti|šijitskom]] [[Iran]]u u [[islam]]skom svijetu&lt;ref name=&quot;Guardian1222009&quot;/&gt;. Suočen s prijetnjama smrću u samoj Britaniji, Rushdie se uz pomoć tamošnje vlade i policije skrivao gotovo čitavo desetljeće i rijetko se pojavljivao u javnosti.

== Bibliografija ==
* Grimus ( [[1975]] )
* The Midnight‘s Children ( [[1981]] )
* Shame ( [[1983]] )
* The Jaguar Smile: a Nicaraquan Journey ( [[1987]] )
* The Satanic Verses ( [[1988]] )
* Haroun and the Sea of Stories ( [[1990]] )
* In Good Faith ( [[1990]] )
* Imaginary Homelands: Esseys and Critisism 1981-1991 ( [[1991]] )
* The Wizard of Oz ( [[1992]] )
* East, West ( [[1994]] )
* The Moor‘s Last Sight ( [[1995]] )
* The Ground Beneath Her Feet ( [[1999]] )
* Fury ( [[2001]] )
* Step Across this Line: Collected Non−fiction 1992−2002 ( [[2002]] )
* Shalimar the Clown ( [[2005]] )
* Careless Masters ( [[2007]] )
* Parallelville ( [[2007]] )

== Dela objavljena na srpskom jeziku ==
* [[Deca ponoći]] - &quot;BIGZ&quot; ( [[1986]], [[1987]], [[1989]] )
* [[Satanski stihovi]] - &quot;Prosveta&quot; ( [[1989]], [[1991]] )
* Harun i more priča [[1991]]
* Istok, Zapad - &quot;Geopolitika&quot; ([[1995]] )
* Mavrov poslednji uzdah - &quot;Narodna knjiga&quot; ([[1997]] )
* Bes - &quot;Narodna knjiga&quot; ( [[2001]] )
* [[Sramota]] - &quot;Narodna knjiga&quot; ( [[2002]] )
* Tlo pod njenim nogama - &quot;Plato&quot; ( [[2003]] )
* Grimus - &quot; Narodna knjiga&quot; ( [[2004]] )

== Reference ==
&lt;references/&gt;

== Citirana literatura ==
* {{eng icon}} Malik, Kenan (12. februara 2009.). Exploding the fatwa myths. London: The Guardian
* {{eng icon}} Forsythe, David (2009.). Encyclopedia of human rights. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-533688-7. OCLC 252584097
* {{sh icon}} Jergović, Miljenko (23. augusta 2010.). Rushdie. Zagreb: Jergovic.com
* {{eng icon}} Moin, Baqer (1999.). Khomeini: Life of the Ayatollah. New York: Thomas Dunne books. ISBN 978-0-312-26490-1. OCLC 610925833
* {{eng icon}} Salman Rushdie (2010.). About Salman. London: Salman-Rushdie.com

== Spoljašnje veze ==
{{Commonscat}}
* {{eng icon}} [http://www.salman-rushdie.com/ Službena stranica Salmana Rushdija]
* {{eng icon}} [http://www.postcolonialweb.org/pakistan/literature/rushdie/rushdieov.html The Literature and Culture of Pakistan: ''Salman Rushdie'']
* {{eng icon}} [http://www.contemporarywriters.com/authors/?p=auth87 British Council: ''Salman Rushdie'']
* {{eng icon}} [http://www.kirjasto.sci.fi/rushdie.htm O najpoznatijim delima Salmana Ruždija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080113033937/http://www.kirjasto.sci.fi/rushdie.htm |date=2008-01-13 }}

{{Bookerova nagrada}}
{{Austrijska državna nagrada za evropsku književnost}}

{{normativna kontrola}}

{{Lifetime|1947||Rushdie, Salman}}

[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Kritika islama]]
[[Kategorija:Britanski ateisti]]
[[Kategorija:Preživjeli pokušaje atentata]]</text>
      <sha1>hcmjt1lycipsxhg86zbw4osbbft7vx1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krst</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39697</id>
    <revision>
      <id>41261861</id>
      <parentid>40923649</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T02:31:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.175.38.22</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1977" xml:space="preserve">{{otheruses2|Krst}}
{{redirect|Križ}}&lt;!--
[[Datoteka:|thumb|150px|''Grčki krst'' (jednakostranični), dole tvz. [[Andrejin krst]].]]--&gt;
'''Krst''' ili '''križ''' je [[Geometrija|geometrijska]] figura koju sačinjavaju dve [[Linija|linije]] koje se seku pod [[Prav ugao|pravim uglom]], najčešće su orijentisane [[horizont]]alno odnosno [[Vertikala|vertikalno]]. On predstavlja, posle [[krug]]a, najstariji [[simbol]] kod [[LJudska vrsta|ljudske vrste]]. 

Danas je najrasprostranjeniji kao simbol [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]], jer je na njemu razapet [[Isus Hristos]]. Postoje više vrsta krstova, jedan od njih je i [[Andrejin krst]] nazvan po [[Sveti apostol Andrej Prvozvani|sv. apostolu Andreju]] koji ima oblik slova H, prema hrišćanskom predanju na takvom krstu je raspet sveti apostol Andrej.

Kao hrišćanski simbol nalazi se na [[hram]]ovima i unutar njih, na predmetima koji se koriste u bogosluženjima, a postoji i celivajući krst koji vernici ljube (celivaju). Krstom se obeležava [[grob]] hrišćanina. Pravo nošenja naprsnog krsta (na grudima) je najviše odlikovanje koje može dobiti [[sveštenik]], u pravoslavlju je to čin [[protojerej]]a-stavrofora, naziv potiče od grčke reči „stavros“ što znači krst. U hrišćanstvu postoji verovanje da se [[đavo]] boji krsta, u srpskom jeziku postoji izreka „beži kao đavo od krsta“.

Krst se nalazi u simbolu i u nazivu najveće međunarodne humanitarne organizacije [[Crveni krst]].

Jedan deo [[Beograd]]a se naziva „Crveni krst“ prema krstu koji je u 19. veku postavio beogradski knjigovezac i knjižar [[Gligorije Vozarović]]. 

Simbol krsta se nalazi u [[grb]]ovima i [[zastava]]ma nekih država i organizacija.

== Veze ==
* [[Hrišćanski krst]]
* [[Mučenički stub]]

{{Commonscat|Crosses}}
{{klica-religija}}

{{Krstovi}}

[[Kategorija:Križevi ili krstovi| ]]
[[Kategorija:Simboli]]
[[Kategorija:Hrišćanski ili kršćanski simboli]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-K|rst]]</text>
      <sha1>f3y4wejr9319y4jgv1f8p5ujkkn5rbu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261862</id>
      <parentid>41261861</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T02:38:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.175.38.22</ip>
      </contributor>
      <comment>File:Крст.svg je za ovaj članak ali neko obrisao na Commons-u</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1937" xml:space="preserve">{{otheruses2|Krst}}
{{redirect|Križ}}
[[Datoteka:Latin Cross.svg|thumb|150px|Krst (nepravilan)]]
'''Krst''' ili '''križ''' je [[Geometrija|geometrijska]] figura koju sačinjavaju dve [[Linija|linije]] koje se seku pod [[Prav ugao|pravim uglom]], najčešće su orijentisane [[horizont]]alno odnosno [[Vertikala|vertikalno]]. On predstavlja, posle [[krug]]a, najstariji [[simbol]] kod [[LJudska vrsta|ljudske vrste]]. 

Danas je najrasprostranjeniji kao simbol [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]], jer je na njemu razapet [[Isus Hristos]]. Postoje više vrsta krstova, jedan od njih je i [[Andrejin krst]] nazvan po [[Sveti apostol Andrej Prvozvani|sv. apostolu Andreju]] koji ima oblik slova H, prema hrišćanskom predanju na takvom krstu je raspet sveti apostol Andrej.

Kao hrišćanski simbol nalazi se na [[hram]]ovima i unutar njih, na predmetima koji se koriste u bogosluženjima, a postoji i celivajući krst koji vernici ljube (celivaju). Krstom se obeležava [[grob]] hrišćanina. Pravo nošenja naprsnog krsta (na grudima) je najviše odlikovanje koje može dobiti [[sveštenik]], u pravoslavlju je to čin [[protojerej]]a-stavrofora, naziv potiče od grčke reči „stavros“ što znači krst. U hrišćanstvu postoji verovanje da se [[đavo]] boji krsta, u srpskom jeziku postoji izreka „beži kao đavo od krsta“.

Krst se nalazi u simbolu i u nazivu najveće međunarodne humanitarne organizacije [[Crveni krst]].

Jedan deo [[Beograd]]a se naziva „Crveni krst“ prema krstu koji je u 19. veku postavio beogradski knjigovezac i knjižar [[Gligorije Vozarović]]. 

Simbol krsta se nalazi u [[grb]]ovima i [[zastava]]ma nekih država i organizacija.

== Veze ==
* [[Hrišćanski krst]]
* [[Mučenički stub]]

{{Commonscat|Crosses}}
{{klica-religija}}

{{Krstovi}}

[[Kategorija:Križevi ili krstovi| ]]
[[Kategorija:Simboli]]
[[Kategorija:Hrišćanski ili kršćanski simboli]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-K|rst]]</text>
      <sha1>maz0x6880dia32ka258bph22kigipxi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261863</id>
      <parentid>41261862</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T02:39:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.175.38.22</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1945" xml:space="preserve">{{otheruses2|Krst}}
{{redirect|Križ}}
[[Datoteka:Latin Cross.svg|thumb|150px|Krst (nepravilan)]]
'''Krst''' ili '''križ''' je [[Geometrija|geometrijska]] figura koju sačinjavaju dve [[Linija|linije]] koje se seku pod [[Prav ugao|pravim uglom]], najčešće su orijentisane [[horizont]]alno odnosno [[Vertikala|vertikalno]]. On predstavlja, posle [[krug]]a, najstariji [[simbol]] kod [[LJudska vrsta|ljudske vrste]]. 

Danas je najrasprostranjeniji kao simbol [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]], jer je na njemu razapet [[Isus Hristos]].{{fact}} Postoje više vrsta krstova, jedan od njih je i [[Andrejin krst]] nazvan po [[Sveti apostol Andrej Prvozvani|sv. apostolu Andreju]] koji ima oblik slova H, prema hrišćanskom predanju na takvom krstu je raspet sveti apostol Andrej.

Kao hrišćanski simbol nalazi se na [[hram]]ovima i unutar njih, na predmetima koji se koriste u bogosluženjima, a postoji i celivajući krst koji vernici ljube (celivaju). Krstom se obeležava [[grob]] hrišćanina. Pravo nošenja naprsnog krsta (na grudima) je najviše odlikovanje koje može dobiti [[sveštenik]], u pravoslavlju je to čin [[protojerej]]a-stavrofora, naziv potiče od grčke reči „stavros“ što znači krst. U hrišćanstvu postoji verovanje da se [[đavo]] boji krsta, u srpskom jeziku postoji izreka „beži kao đavo od krsta“.

Krst se nalazi u simbolu i u nazivu najveće međunarodne humanitarne organizacije [[Crveni krst]].

Jedan deo [[Beograd]]a se naziva „Crveni krst“ prema krstu koji je u 19. veku postavio beogradski knjigovezac i knjižar [[Gligorije Vozarović]]. 

Simbol krsta se nalazi u [[grb]]ovima i [[zastava]]ma nekih država i organizacija.

== Veze ==
* [[Hrišćanski krst]]
* [[Mučenički stub]]

{{Commonscat|Crosses}}
{{klica-religija}}

{{Krstovi}}

[[Kategorija:Križevi ili krstovi| ]]
[[Kategorija:Simboli]]
[[Kategorija:Hrišćanski ili kršćanski simboli]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-K|rst]]</text>
      <sha1>3y91ba6nuct29sofjgx68t543uqxn7w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261877</id>
      <parentid>41261863</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:23:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.175.38.22|109.175.38.22]] ([[User talk:109.175.38.22|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1980" xml:space="preserve">{{otheruses2|Krst}}
{{redirect|Križ}}
[[Datoteka:Cross2.svg|thumb|150px|''Grčki krst'' (jednakostranični), dole tvz. [[Andrejin krst]].]]
'''Krst''' ili '''križ''' je [[Geometrija|geometrijska]] figura koju sačinjavaju dve [[Linija|linije]] koje se seku pod [[Prav ugao|pravim uglom]], najčešće su orijentisane [[horizont]]alno odnosno [[Vertikala|vertikalno]]. On predstavlja, posle [[krug]]a, najstariji [[simbol]] kod [[LJudska vrsta|ljudske vrste]]. 

Danas je najrasprostranjeniji kao simbol [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]], jer je na njemu razapet [[Isus Hristos]]. Postoje više vrsta krstova, jedan od njih je i [[Andrejin krst]] nazvan po [[Sveti apostol Andrej Prvozvani|sv. apostolu Andreju]] koji ima oblik slova H, prema hrišćanskom predanju na takvom krstu je raspet sveti apostol Andrej.

Kao hrišćanski simbol nalazi se na [[hram]]ovima i unutar njih, na predmetima koji se koriste u bogosluženjima, a postoji i celivajući krst koji vernici ljube (celivaju). Krstom se obeležava [[grob]] hrišćanina. Pravo nošenja naprsnog krsta (na grudima) je najviše odlikovanje koje može dobiti [[sveštenik]], u pravoslavlju je to čin [[protojerej]]a-stavrofora, naziv potiče od grčke reči „stavros“ što znači krst. U hrišćanstvu postoji verovanje da se [[đavo]] boji krsta, u srpskom jeziku postoji izreka „beži kao đavo od krsta“.

Krst se nalazi u simbolu i u nazivu najveće međunarodne humanitarne organizacije [[Crveni krst]].

Jedan deo [[Beograd]]a se naziva „Crveni krst“ prema krstu koji je u 19. veku postavio beogradski knjigovezac i knjižar [[Gligorije Vozarović]]. 

Simbol krsta se nalazi u [[grb]]ovima i [[zastava]]ma nekih država i organizacija.

== Veze ==
* [[Hrišćanski krst]]
* [[Mučenički stub]]

{{Commonscat|Crosses}}
{{klica-religija}}

{{Krstovi}}

[[Kategorija:Križevi ili krstovi| ]]
[[Kategorija:Simboli]]
[[Kategorija:Hrišćanski ili kršćanski simboli]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-K|rst]]</text>
      <sha1>e2flaavwdnn5w6b1920m99tbdp4gbvf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261882</id>
      <parentid>41261877</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:30:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.163.168.112</ip>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena 41261877 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1945" xml:space="preserve">{{otheruses2|Krst}}
{{redirect|Križ}}
[[Datoteka:Latin Cross.svg|thumb|150px|Krst (nepravilan)]]
'''Krst''' ili '''križ''' je [[Geometrija|geometrijska]] figura koju sačinjavaju dve [[Linija|linije]] koje se seku pod [[Prav ugao|pravim uglom]], najčešće su orijentisane [[horizont]]alno odnosno [[Vertikala|vertikalno]]. On predstavlja, posle [[krug]]a, najstariji [[simbol]] kod [[LJudska vrsta|ljudske vrste]]. 

Danas je najrasprostranjeniji kao simbol [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]], jer je na njemu razapet [[Isus Hristos]].{{fact}} Postoje više vrsta krstova, jedan od njih je i [[Andrejin krst]] nazvan po [[Sveti apostol Andrej Prvozvani|sv. apostolu Andreju]] koji ima oblik slova H, prema hrišćanskom predanju na takvom krstu je raspet sveti apostol Andrej.

Kao hrišćanski simbol nalazi se na [[hram]]ovima i unutar njih, na predmetima koji se koriste u bogosluženjima, a postoji i celivajući krst koji vernici ljube (celivaju). Krstom se obeležava [[grob]] hrišćanina. Pravo nošenja naprsnog krsta (na grudima) je najviše odlikovanje koje može dobiti [[sveštenik]], u pravoslavlju je to čin [[protojerej]]a-stavrofora, naziv potiče od grčke reči „stavros“ što znači krst. U hrišćanstvu postoji verovanje da se [[đavo]] boji krsta, u srpskom jeziku postoji izreka „beži kao đavo od krsta“.

Krst se nalazi u simbolu i u nazivu najveće međunarodne humanitarne organizacije [[Crveni krst]].

Jedan deo [[Beograd]]a se naziva „Crveni krst“ prema krstu koji je u 19. veku postavio beogradski knjigovezac i knjižar [[Gligorije Vozarović]]. 

Simbol krsta se nalazi u [[grb]]ovima i [[zastava]]ma nekih država i organizacija.

== Veze ==
* [[Hrišćanski krst]]
* [[Mučenički stub]]

{{Commonscat|Crosses}}
{{klica-religija}}

{{Krstovi}}

[[Kategorija:Križevi ili krstovi| ]]
[[Kategorija:Simboli]]
[[Kategorija:Hrišćanski ili kršćanski simboli]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-K|rst]]</text>
      <sha1>3y91ba6nuct29sofjgx68t543uqxn7w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261885</id>
      <parentid>41261882</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:32:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/109.163.168.112|109.163.168.112]] ([[User talk:109.163.168.112|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vipz|Vipz]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1980" xml:space="preserve">{{otheruses2|Krst}}
{{redirect|Križ}}
[[Datoteka:Cross2.svg|thumb|150px|''Grčki krst'' (jednakostranični), dole tvz. [[Andrejin krst]].]]
'''Krst''' ili '''križ''' je [[Geometrija|geometrijska]] figura koju sačinjavaju dve [[Linija|linije]] koje se seku pod [[Prav ugao|pravim uglom]], najčešće su orijentisane [[horizont]]alno odnosno [[Vertikala|vertikalno]]. On predstavlja, posle [[krug]]a, najstariji [[simbol]] kod [[LJudska vrsta|ljudske vrste]]. 

Danas je najrasprostranjeniji kao simbol [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]], jer je na njemu razapet [[Isus Hristos]]. Postoje više vrsta krstova, jedan od njih je i [[Andrejin krst]] nazvan po [[Sveti apostol Andrej Prvozvani|sv. apostolu Andreju]] koji ima oblik slova H, prema hrišćanskom predanju na takvom krstu je raspet sveti apostol Andrej.

Kao hrišćanski simbol nalazi se na [[hram]]ovima i unutar njih, na predmetima koji se koriste u bogosluženjima, a postoji i celivajući krst koji vernici ljube (celivaju). Krstom se obeležava [[grob]] hrišćanina. Pravo nošenja naprsnog krsta (na grudima) je najviše odlikovanje koje može dobiti [[sveštenik]], u pravoslavlju je to čin [[protojerej]]a-stavrofora, naziv potiče od grčke reči „stavros“ što znači krst. U hrišćanstvu postoji verovanje da se [[đavo]] boji krsta, u srpskom jeziku postoji izreka „beži kao đavo od krsta“.

Krst se nalazi u simbolu i u nazivu najveće međunarodne humanitarne organizacije [[Crveni krst]].

Jedan deo [[Beograd]]a se naziva „Crveni krst“ prema krstu koji je u 19. veku postavio beogradski knjigovezac i knjižar [[Gligorije Vozarović]]. 

Simbol krsta se nalazi u [[grb]]ovima i [[zastava]]ma nekih država i organizacija.

== Veze ==
* [[Hrišćanski krst]]
* [[Mučenički stub]]

{{Commonscat|Crosses}}
{{klica-religija}}

{{Krstovi}}

[[Kategorija:Križevi ili krstovi| ]]
[[Kategorija:Simboli]]
[[Kategorija:Hrišćanski ili kršćanski simboli]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-K|rst]]</text>
      <sha1>e2flaavwdnn5w6b1920m99tbdp4gbvf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Krstovi</title>
    <ns>10</ns>
    <id>39700</id>
    <revision>
      <id>41261884</id>
      <parentid>41055838</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:31:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.163.168.112</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1483" xml:space="preserve">{{Navbox
| name  = Krstovi
| title = [[Hrišćanski krst|Hrišćanski krstovi]]
| listclass = hlist
| list1 = 
* [[Datoteka:Latin Cross.svg|20px|Latinski krst]] [[Latinski krst|Katolički]]
* [[Datoteka:Peter's Cross.svg|20px|Obrnuti krst svetog Petra]] [[Obrnuti krst svetog Petra|Obrnuti]]
* [[Datoteka:PatriarchsCross.svg|20px|Dvostruki krst]] [[Dvostruki krst|Dvostruki]]
* [[Datoteka:OrthodoxCross.svg|20px|Ruski krst]] [[Ruski krst|Ruski]]
* [[Datoteka:PopesCross.svg|20px|Papski krst]] [[Papski krst|Papski]]
* [[Datoteka:GreekCross.svg|25px|Grčki krst]] [[Grčki krst|Grčki]]
* [[Datoteka:Cross-Pattee-Heraldry.png|25px|Gvozdeni krst]] [[Gvozdeni krst (oblik)|Gvozdeni ili željezni]]
* [[Datoteka:Cross-Pattee-Alisee.png|25px|Templarski krst]] [[Templarski krst|Templarski]]
* [[Datoteka:Cross-Bottony-Heraldry.png|25px|Pravoslavni krst]] [[Pravoslavni krst|Pravoslavni]]
* [[Datoteka:Cross-Jerusalem-Potent-Heraldry.png|25px|Jerusalimski krst]] [[Jerusalimski krst|Jerusalimski ili jeruzalemski]]
* [[Datoteka:Byz_cross.svg|18px|Vizantijski krst]] [[Vizantijski krst|Vizantijski ili bizantski]]
* [[Datoteka:Calvary cross.svg|18px|Krst Golgota]] [[Krst Golgota|Golgota]]
* [[Datoteka:CelticCross.svg|20px|Keltski krst]] [[Keltski krst|Keltski]]
* [[Datoteka:Te cross.svg|18px|T ili Tau krst]] [[T krst|T ili Tau]]
* [[Datoteka:StAndrewsCross.jpg|20px|Krst svetog Andreja]] [[Krst svetog Andreja|Sv. Andrejev]] 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Religijski šabloni]]
&lt;noinclude&gt;</text>
      <sha1>k54fcs2j44c9drrupwurlhrer8ts69m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261887</id>
      <parentid>41261884</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>109.163.168.112</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1475" xml:space="preserve">{{Navbox
| name  = Krstovi
| title = [[Hrišćanski krst|Hrišćanski krstovi]]
| listclass = hlist
| list1 = 
* [[Datoteka:Latin Cross.svg|20px|Latinski krst]] [[Latinski krst|Katolički]]
* [[Datoteka:Peter's Cross.svg|20px|Obrnuti krst svetog Petra]] [[Obrnuti krst svetog Petra|Obrnuti]]
* [[Datoteka:PatriarchsCross.svg|20px|Dvostruki krst]] [[Dvostruki krst|Dvostruki]]
* [[Datoteka:OrthodoxCross.svg|20px|Ruski krst]] [[Ruski krst|Ruski]]
* [[Datoteka:PopesCross.svg|20px|Papski krst]] [[Papski krst|Papski]]
* [[Datoteka:GreekCross.svg|25px|Grčki krst]] [[Grčki krst|Grčki]]
* [[Datoteka:Cross-Pattee-Heraldry.png|25px|Gvozdeni krst]] [[Gvozdeni krst (oblik)|Gvozdeni ili željezni]]
* [[Datoteka:Cross-Pattee-Alisee.png|25px|Templarski krst]] [[Templarski krst|Templarski]]
* [[Datoteka:Orthodox cross.svg|25px|Pravoslavni krst]] [[Pravoslavni krst|Pravoslavni]]
* [[Datoteka:Cross-Jerusalem-Potent-Heraldry.png|25px|Jerusalimski krst]] [[Jerusalimski krst|Jerusalimski ili jeruzalemski]]
* [[Datoteka:Byz_cross.svg|18px|Vizantijski krst]] [[Vizantijski krst|Vizantijski ili bizantski]]
* [[Datoteka:Calvary cross.svg|18px|Krst Golgota]] [[Krst Golgota|Golgota]]
* [[Datoteka:CelticCross.svg|20px|Keltski krst]] [[Keltski krst|Keltski]]
* [[Datoteka:Te cross.svg|18px|T ili Tau krst]] [[T krst|T ili Tau]]
* [[Datoteka:StAndrewsCross.jpg|20px|Krst svetog Andreja]] [[Krst svetog Andreja|Sv. Andrejev]] 
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Religijski šabloni]]
&lt;noinclude&gt;</text>
      <sha1>0yruf7hvm0irw67ne28gokb5b5z85jf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bivši jugoslavenski ratovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39784</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261772</id>
      <parentid>41070875</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:45:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bivši jugoslovenski ratovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39785</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261773</id>
      <parentid>41070876</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:46:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoslavenski ratovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39787</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261774</id>
      <parentid>41070877</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:46:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jugoslovenski ratovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39788</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261775</id>
      <parentid>41070878</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:46:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi za jugoslavensko naslijeđe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41615</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261779</id>
      <parentid>41070882</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leonardo DiCaprio</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54353</id>
    <revision>
      <id>41261852</id>
      <parentid>41222686</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:29:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>79.143.111.200</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88328" xml:space="preserve">{{Infobox actor
| name = Leonardo DiCaprio 
| image = Leonardo DiCaprio.jpeg‎ 
| imagesize = 210px
| caption = Leonardo DiCaprio, 2000. 
| birthname = Leonardo Wilhelm DiCaprio 
| birthdate = {{birth date and age|1974|11|11|df=y}}
| birthplace = Los Angeles
| yearsactive = 1988–
| homepage = http://www.leonardodicaprio.com/
| academyawards='''[[Oscar za najboljeg glavnog glumca]]'''&lt;br /&gt;2015 ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' 
| goldenglobeawards = '''[[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – drama|Najbolji glumac u dramskom filmu]]'''&lt;br /&gt;2004 ''[[The Aviator (film, 2004)|The Aviator]]'' 
| goldenraspberryawards = '''[[19. dodjela nagrada Zlatna malina|Najgori filmski par]]'''&lt;br /&gt;1998 ''[[The Man in the Iron Mask (film, 1998)|The Man in the Iron Mask]]''
| iftaawards = '''Najbolji međunarodni glumac'''&lt;br /&gt;2006 ''[[The Departed]]''
| awards = '''[[Nagrada National Board of Review za najboljeg sporednog glumca|Nagrada NBR za najboljeg sporednog glumca]]'''&lt;br /&gt;1993 ''[[What's Eating Gilbert Grape]]'' &lt;br /&gt; '''[[Srebrni medvjed za najboljeg glumca]]'''&lt;br /&gt;1996 ''[[Romeo + Juliet]]'' &lt;br /&gt; '''[[Nagrada National Board of Review za najbolji ansambl|Nagrada NBR za najbolji ansambl]]'''&lt;br /&gt;2006 ''[[The Departed]]'' &lt;br /&gt; '''[[Nagrade Chlotrudis 1997|Nagrade Chlotrudis za najboljeg sporednog glumca]]'''&lt;br /&gt;1996 ''[[Marvin's Room (film)|Marvin's Room]]''
}}
'''Leonardo Vilhelm Dikaprio''' ('''Leonardo Wilhelm DiCaprio''' [[međunarodni fonetski alfabet|[liːəʊˈnɑːrdəʊ ˈwɪlhɛlm dɪˈkæprioʊ]]]; [[Los Anđeles]], 11. novembra 1974.),&lt;ref name=&quot;DiCaprio1&quot;&gt;{{harvnb|Catalano|1997|pp=7–15}}&lt;/ref&gt; [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[glumac]] i [[Filmski producent|producent]].

Pet puta je nominovan za nagradu [[Oskar]], [[Oskar za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|za najboljeg glumca u glavnoj ulozi]] u filmovima ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]'' (2004), ''[[Krvavi dijamant]]'' (2006), ''[[Vuk sa Vol Strita]]'' (2013) i ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' (2016), za koji je i dobio ovu nagradu. Takođe, bio je nominovan i [[Oskar za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|za najboljeg glumca u sporednoj ulozi]] u filmu ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]'' (1994), četiri puta za nagradu [[BAFTA]], a jedanaest puta za nagradu [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]]. Dobitnik je nagrade [[BAFTA]] za [[BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|najboljeg glumca u glavnoj ulozi]] za ulogu Hju Glasa u filmu ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' (2016). Takođe je dobitnik i tri [[Nagrada Zlatni globus|Zlatna globusa]] – [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)|za najboljeg glavnog glumca u drami]] za ulogu [[Hauard Hjuz|Hauarda Hjuza]] u filmu ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]'' (2004), [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|za najboljeg glavnog glumca u komediji ili mjuziklu]] za ulogu Džordana Belforta u filmu ''[[Vuk sa Vol Strita]]'' (2013) i [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)|za najboljeg glavnog glumca u drami]] za ulogu Hju Glasa u filmu ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' (2016). Takođe je bio nominovan za nagrade [[Nagrada Satelit|Satelit]], [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagradu Udruženja filmskih glumaca]] i [[Nagrada Saturn|Saturn]].

Glumačku karijeru je započeo [[1990e|devedesetih]] godina [[20. vek|prošlog veka]] nastupajući u [[reklama]]ma i [[televizijska serija|sapunicama]] kao što su ''[[Santa Barbara (TV serija)|Santa Barbara]]'', ''[[Roditeljstvo (TV serija)|Roditeljstvo]]'', te u [[komedija situacije|sitkomu]] ''[[Growing Pains|Od muke do nauke]]''. Prvu zapaženiju filmsku ulogu ostvario je u filmu ''[[Dečakov život]]'' iz [[1993]], gde mu je partner bio [[Robert de Niro]]. U drami ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]'' iz [[1993]]. godine imao je sporednu ulogu, a u biografskom filmu ''[[Košarkaški dnevnici]]'' iz [[1995]]. glumio je zavisnika Džima Kerola. Postaje popularan 1996. zahvaljujući ulozi u modernoj adaptaciji [[Vilijam Šekspir|Šekspirovog]] {{miloš i tina romansa nad romarsama ljudi su umirali od takve poezije i od te ljubavi je ostala samo jedna pesma🟧}}|dela]] ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]'' u režiji [[Baz Lurman|Baza Lurmana]]. Međunarodnu slavu stiče glavnom ulogom u ljubavnom filmu ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]'' iz 1997. režisera [[Džejms Kameron|Džejmsa Kamerona]], koji je u to vreme bio film sa najvećom zaradom u istoriji kinematografije. Početkom 21. veka kritika je hvalila njegove izvedbe u filmovima ''[[Uhvati me ako možeš]]'' (2002), ''[[Bande Njujorka]]'' (2002), ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]'' (2004), ''[[Krvavi dijamant]]'' (2006), ''[[Dvostruka igra]]'' (2006), ''[[Revolucionarni put]]'' (2008), ''[[Zatvoreno ostrvo]]'' (2010), ''[[Početak]]'' (2010), ''[[Đangova osveta]]'' (2012), ''[[Vuk sa Vol Strita]]'' (2013) i ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' (2016).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.listal.com/list/most-successful-movies-of-leonardo |title=Most Successful Movies of Leonardo DiCaprio (Najuspešniji filmovi Leonarda Dikapria)|publisher=Korisnik schwatzerabt na osnovu informacija sa sajta Boxofficemojo.com |date = 31. jul 2009. |accessdate = 1. avgust 2011}}&lt;/ref&gt;

Vlasnik je producentske kompanije „Appian Way Productions“. Često sarađuje sa režiserom [[Martin Skorseze|Martinom Skorsezeom]] i do sada je nastupio u pet njegovih filmova. Kao posvećenog [[čovekoljublje|filantropa]] i borca za očuvanje životne sredine pohvalile su ga organizacije za [[životna sredina|zaštitu životne sredine]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=36315 |title=Leonardo DiCaprio on The 11th Hour (Leonardo Dikaprio o filmu ''Jedanaesti sat'')|publisher=Heder Njugen na ''ComingSoon.net'' |date = 14. avgust 2007. |accessdate = 1. avgust 2014}}&lt;/ref&gt;

== Detinjstvo i porodica ==
[[Leonardo Dikaprio]] je sin jedinac, rođen u [[Los Anđeles]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Njegova majka, Irmelin Indenbirken, bivša sekretarica, rođena je u [[Nemačka|Nemačkoj]], gde je živela do [[1950e|1950ih]] godina [[20. vek|prošlog veka]], kada se sa porodicom iz grada [[Er-Erkenšvik]] preselila u [[Sjedinjene Američke Države]] . Njegov otac, [[Džordž Dikaprio]], crtač, producent i distributer [[strip]]ova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.filmreference.com/film/94/Leonardo-DiCaprio.html |title=Leonardo DiCaprio Biography (1974?-) (Biografija Leonarda Dikaprija) |publisher=Filmreference.com |accessdate = 1. avgust 2014}}&lt;/ref&gt;, poreklom je polu-[[Italijani|Italijan]] (iz [[Napulj]]a, sa očeve strane) i polu-[[Nemci|Nemac]] (iz [[Bavarska|Bavarije]], sa majčine strane).&lt;ref name=&quot;DiCaprio1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url         = http://www.highbeam.com/doc/1G1-60640344.html
 |title       = Leonardo DiCaprio; Scumsville superstar; his parents were hippies, and he grew up in the poorest part of town. – HighBeam Research (Leonardo Dikaprio; Skumsvilska zvezda; njegovi roditelji su bili hipiji i odrastao je u najsiromašnijem delu grada)
 |publisher   = Highbeam.com
 |date        = 19. april 1998.
 |accessdate  = 1. avgust 2014
 |archivedate = 2011-08-21
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20110821130756/http://www.highbeam.com/doc/1G1-60640344.html
 |deadurl     = yes
}}&lt;/ref&gt; Dikapriov deda po majci, Vilhelm Indenbirken bio je Nemac,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://books.google.de/books?id=h6RbAgAAQBAJ&amp;pg=PT78&amp;dq=Wilhelm+Indenbirken+german&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=RurhUo2UGIKgAa2hIDAAw&amp;ved=0CDAQGAEwAA#v=onepage&amp;q=Wilhelm%20Indenbirken%20german&amp;f=false|title= Leonardo DiCaprio - Biography - The premiere of This Boy's life | accessdate = 24. 1. 2014.}}&lt;/ref&gt; a baba Helen Indenbirken (1915 – 2008)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://poponthepop.com/2008/08/06/leonardo-dicaprios-grandmother-helene-indenbirken-dies-at-93/ |title= Leonardo DiCaprio's Grandmother Helene Indenbirken Dies at 93}}&lt;/ref&gt; takođe je bila nemačka državljanka, mada je rođena u [[Rusija|Rusiji]] kao Jelena Smirnova.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Stephen M. |last=Silverman|title=Russians Lift Vodka Glasses to DiCaprio |url=http://www.people.com/people/article/0,,625877,00.html |date = 22. 4. 2003.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | title = Vladimir Putin: Leonardo DiCaprio is a 'real man' |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/russia/8156277/Vladimir-Putin-Leonardo-DiCaprio-is-a-real-man.html | work = The Telegraph |date=November 24, 2010 | accessdate = 8. 8. 2011. | location=London}}&lt;/ref&gt; Leonardo Dikaprio osim maternjeg [[engleski jezik|engleskog]], tečno govori i [[nemački jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://books.google.de/books?id=zlSRS80XIfQC&amp;pg=PT874&amp;dq=Helene+Indenbirken+german&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=rubhUp6mM4mftAbkxYHgAw&amp;ved=0CEYQ6AEwAw#v=onepage&amp;q=Helene%20Indenbirken%20german&amp;f=false | title=Leonardo DiCaprio - Biography | publisher=Encyclopedia of American Cinema | accessdate = 24. 1. 2014.}}&lt;/ref&gt;

Dikapriovi roditelji upoznali su se dok su pohađali fakultet, a nakon diplomiranja preselili su se u Los Anđeles, gde se Leonardo rodio. Njegova majka osetila je pokret u stomaku dok je u jednom [[italija]]nskom muzeju posmatrala sliku [[Leonardo da Vinči|Leonarda da Vinčija]], pa je sinu dala ime po ovom čuvenom slikaru.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uk.eonline.com/celebrities/profile/index.jsp?uuid=e9b32005-543a-4dee-81d2-f78843857922 |title=Leonardo Dicaprio |publisher=E! |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Glumčevi roditelji su se razveli godinu dana nakon njegovog rođenja. Leonardo je pretežno živeo sa majkom na nekoliko lokacija u Los Anđelesu, među kojima su Eho Park, Hilherst Avenija i okrug Los Feliz. Njegova majka je radila i po više poslova istovremeno kako bi izdržavala porodicu.&lt;ref name=&quot;DiCaprio1&quot;/&gt; Dikaprio je oca viđao povremeno, a deo detinjstva je proveo u Nemačkoj sa majkom i njenim roditeljima. Završio je „Sids“ osnovnu školu (engl. Seeds Elementary School), srednju školu „Džon Maršal“ (engl. John Marshall High School), a zatim i četvorogodišnji fakultet „Los Angeles Center for Enriched Studies“.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Los Angeles Center For Enriched Studies: Facts about LACES |url=http://www.lacesmagnetschool.org/ourpages/class2012/info.html|work=lacesmagnetschool.org|accessdate = 15. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Prve uloge ===
Dikaprio je glumačku karijeru započeo ulogama u reklamama i obrazovnim filmovima, kao i u [[Sapunica|sapunici]] ''[[Santa Barbara (TV serija)|Santa Barbara]]'' i [[komedija situacije|sitkomu]] ''[[Growing Pains|Od muke do nauke]]'' početkom [[1990e|devedesetih]]. Sa pet godina izbačen je sa snimanja dečje serije ''Romper Room'' jer je bio previše nestašan,&lt;ref name=&quot;pp1&quot;/&gt; a zatim sledi primer svog starijeg brata od maćehe, Adama Ferara, i počinje da se pojavljuje u reklamama. Sa 14 godina nastupio je u reklami za [[Mečboks]] automobile.&lt;ref name=&quot;pp1&quot;/&gt;

Prvu ulogu na televiziji dobija 1989. u seriji ''[[The New Lassie|Novi Lesi]]'', a 1990. glumi Gerija Bakmena u seriji ''[[Roditeljstvo (TV serija)|Roditeljstvo]]'', televizijskoj adaptaciji [[Roditeljstvo (film)|istoimenog filma]]. Tokom pojavljivanja u seriji ''Roditeljstvo'', Dikaprio je igrao manje uloge u serijama ''Santa Barbara'' i ''[[Rozen (TV serija)|Rozen]]''. Nakon toga je u [[Ej-Bi-Si|Ej-Bi-Si]]-jevom sitkomu ''Od muke do nauke'' (1991 – 1992) tumačio ulogu Luka Brauera, dečaka beskućnika koga je prihvatila porodica Siver. Za uloge u serijama ''Roditeljstvo'', ''Santa Barbara'' i ''Od muke do nauke'' bio je nominovan za nagradu ''Mladi umetnik'' (engl. Young Artist Award).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.heart.co.uk/showbiz/celebrities/leonardo-dicaprio/photos/through-the-years/back-school/ title=Leonardo DiCaprio through the years |accessdate = 27. 6. 2014.}}&lt;/ref&gt;

=== 1991–1995: Početak filmske karijere ===
Prvi film u kome je nastupio bio je [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] [[horor film|horor]] ''[[Čupavci 3]]'' iz 1991, u kome je igrao pastorka zlog zemljoposednika. Tu ulogu je opisao kao ''„prosečnu ulogu, bez dubine, bio sam običan klinac sa plavom kosom“''.&lt;ref name=&quot;ny1&quot;/&gt; Film je odmah počeo da se distribuira u video formatu, bez premijere u bioskopima.&lt;ref name=&quot;ny1&quot;/&gt; Prvu zapaženiju filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''[[Dečakov život]]'', gde glumi zajedno sa [[Elen Barkin]] i [[Robert de Niro|Robertom de Nirom]] koji ga je na [[kasting]]u među 400 drugih kandidata lično izabrao za tu ulogu.&lt;ref name=&quot;pp1&quot;/&gt; Kritičari su pohvalili njegov nastup u pomenutom filmu.

Godine 1993. u tragi-komičnoj drami ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]'', Dikaprio tumači ulogu [[Mentalna zaostalost|mentalno onesposobljenog]] dečaka Arnija, jednog od članova disfunkcionalne porodice mladića Gilberta Grejpa, koga glumi [[Džoni Dep]]. Iako režiser [[Lase Halstrom]] u početku nije želeo da mu poveri ovu ulogu jer je smatrao da je „previše zgodan“, nije uspeo da nađe nekog drugog ko bi i po načinu glume, i po fizičkom izgledu, u potpunosti odgovarao liku, i na kraju se odlučio za Dikaprija koga je smatrao „najpažljivijim glumcem“ među svim kandidatima.&lt;ref name=&quot;ny1&quot;&gt;{{cite news|last=Harmetz|first=Aljean|title=The Actor Is Boyishly Handsome, and That's a Liability|url=http://www.nytimes.com/1993/12/12/movies/up-coming-leonardo-dicaprio-actor-boyishly-handsome-that-s-liability.html|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|date = 12. 12. 1993.|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Kako bi se pripremio za ulogu Arnija Grejpa, Dikaprio je neko vreme proveo sa mentalno onesposobljenim tinejdžerima.&lt;ref name=Cameron-Wilson148&gt;{{Cite book|last1=Cameron-Wilson
|first1=James
|last2=Speed
|first2=F. Maurice
|title=Film Review 1994-5
|year=1994
|publisher=Virgin Books
|location=Great Britain
|isbn=978-0-86369-842-2
|pages=148
|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;&amp;#123;&amp;#123;inconsistent citations&amp;#125;&amp;#125;
}}&lt;/ref&gt; Film je naišao na pozitivne reakcije publike i kritičara, koji su bili impresionirani njegovom glumom. Dženet Mazlin iz ''[[Njujork tajms|Njujork Tajmsa]]'' pohvalila je Dikapriovu izvedbu i napisala da je ''„njegov portret Arnija toliko potresan i živopisan da ga je na početku zastrašujuće posmatrati... njegova gluma je izuzetno oštra i dramatična od početka do kraja filma“.''&lt;ref&gt;{{cite news|url= http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9F0CE0D6131F934A25751C1A965958260|title=Movie Review; What's Eating Gilbert Grape|last=Maslin|first=Janet|date = 17. 12. 1993.|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|acessdate = 30. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; Dikapriju je ovaj film doneo nekoliko nagrada, kao i nominacije za [[Oskar za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Oskara]] i [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Zlatni globus]] u kategoriji Najbolji glumac u sporednoj ulozi.

Godine 1995. zajedno sa svetski poznatim zvezdama poput [[Džin Hekman|Džina Hekmena]], [[Rasel Krou|Rasela Kroua]] i [[Šeron Stoun]] glumi u [[vestern]]u ''[[Brzi i mrtvi]]'', u kome tumači ulogu Hekmanovog sina Kida. Filmski studio [[Soni pikčers|Soni Pikčers]] dvoumio se oko toga da li da unajmi Dikaprija zbog visine njegovog honorara i ograničenog budžeta filma, ali je na kraju Šeron Stoun odlučila da sama plati njegov honorar i Dikaprio je dobio ulogu.&lt;ref name=first&gt;Muir. pp. 171–179&lt;/ref&gt; Film je loše prošao na bioskopskim blagajnama i jedva je dostigao zaradu od 18,5 [[milion]]a [[dolar]]a u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a mišljenja kritičara su bila podeljena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=''The Quick and the Dead'' (1995)|url=http://wee.the-numbers.com/movies/1995/0QDEA.php|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt;
Iste godine nastupa u filmu ''[[Totalno pomračenje]]'', čija radnja prikazuje homoseksualnu vezu između [[Artur Rembo|Artura Remboa]], koga glumi Dikaprio, i [[Pol Verlen|Pola Verlena]], koga igra [[Dejvid Tjulis]]. Dikaprio je zamenio glumca [[River Finiks|Rivera Finiksa]] koji je umro u toku pred-produkcije filma.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Green|first=Jesse|title=Fresh Blood|url=http://www.nytimes.com/1995/02/12/magazine/fresh-blood-leonardo-dicaprio.html?bl?pagewanted=1&amp;pagewanted=5|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|date = 12. 2. 1995.|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Film je ostvario skroman uspeh na bioskpskim blagajnama zaradivši 0,34 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|title=&quot;Total Eclipse&quot; (1995)|url=http://www.the-numbers.com/movies/1995/0TACL.php|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Poslednji film u kome je nastupio te godine, bila je biografska drama ''[[Košarkaški dnevnici]]'' o mladom košarkašu [[Džim Kerol|Džimu Kerolu]] čiji se snovi o profesionalnoj karijeri ruše kada postane heroinski zavisnik. Ova uloga donela mu je prvi milionski honorar.

U to vreme Dikaprio je takođe snimio kratkometražni crno-beli film ''[[Don's Plum|Donova šljiva]]'' sa prijateljima [[Tobi Magvajer|Tobijem Megvajerom]] i [[Kevin Konoli|Kevinom Konolijem]].&lt;ref name=&quot;pp1&quot;&gt;{{cite web|first=Anne-Marie|last=O'Neill|title=Riding The Wave|url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20124329,,00.html|work=[[People Magazine|Peopledate]]=January 26, 2001|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Iako je prvobitno planirano da se distribuira kao video, režiser R. D. Rob je kasnije želeo da film bude dugometražni sa bioskopskom premijerom. Tome su se usprotivili Megvajer i Dikaprio koji su sudskom presudom obezbedili da se film ne prikazuje u bioskopima, jer su smatrali da režiser pokušava da iskoristi njihovu novostečenu popularnost kako bi ostvario veću zaradu, mada oni nikada nisu pristali da snime dugometražni film.&lt;ref name=&quot;pp1&quot;/&gt; Film je premijerno prikazan 2001. godine na [[Berlinski filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] i bio je dobro prihvaćen od strane kritike. Novinar Majk D' Anđelo je u svojoj kolumni napisao da je to ''„najbolji film koji je gledao na Filmskom festivalu u Berlinu“''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.panix.com/~dangelo/berlin.html#dons.html |title=Willkommen! |publisher=Panix.com |date= |accessdate = 18. 10. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== 1996–2001: Svetski uspeh i slava ===
Godine 1996. zajedno sa [[Kler Dejns]] tumači naslovnu ulogu u filmu ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]'' režisera [[Baz Lurman|Baza Lurmana]], modernoj adaptaciji čuvene [[Vilijam Šekspir|Šekspirove]] [[Romeo i Julija|drame]]. U filmu je zadržan originalan [[dijalog]], mada su izmenjena imena nekih likova i detalji vezani za tok radnje. Sa zaradom koja je iznosila 147 miliona dolara&lt;ref&gt;[http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=romeoandjuliet.htm Romeo + Juliet - Box Office Mojo]&lt;/ref&gt;, ovo je bio njegov prvi projekat koji je ostvario veliki komercijalni uspeh i obezbedio mu status buduće zvezde, čemu u prilog govori i nekoliko nominacija za [[MTV filmska nagrada|MTV filmsku nagradu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=romeoandjuliet.htm |title=Romeo + Juliet (1996) |publisher=Boxofficemojo.com |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt;

Kasnije, iste godine, glumi u porodičnoj drami ''[[Marvinova soba]]'' režisera [[Džeri Zaks|Džerija Zaksa]], gde ponovo sarađuje sa glumcem [[Robert de Niro|Robertom de Nirom]]. Skot Makferson, autor predstave iz 1991. po kojoj je film snimljen, takođe je bio zadužen za pisanje scenarija. Radnja prati dve rođene sestre, koje je nakon 17 godina otuđenosti ujedinila porodična tragedija.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Marks|first=Peter|date = 8. 12. 1996.|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B01E5D9113CF93BA35751C1A960958260|title=Two Wrenching Dramas Find Unexpected New Lives|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|accessdate = 13. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio glumi Henka, problematičnog tinejdžera koji se nalazi u mentalnoj instituciji nakon što je izazvao požar u kući svoje majke ([[Meril Strip]]).&lt;ref name=&quot;ew-mr&quot;&gt;{{cite news|last=Schwarzbaum|first=Lisa|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,295561,00.html|title=''Marvin's Room'' (1996)|work=[[Entertainment Weekly]]|date = 20. 12. 1996.|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio.jpeg|mini|left|upright|&lt;center&gt;Leonardo Dikaprio na pres-konferenciji za film ''[[Plaža (film)|Plaža]]'', februar 2000.]]
Godine 1997, Dikaprio zajedno sa [[Kejt Vinslet]] igra glavnu ulogu u ljubavnoj drami ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]'' režisera [[Džejms Kameron|Džejmsa Kamerona]]. Tumači lik dvadesetogodišnjeg Džeka Dosona, siromašnog mladića iz [[Viskonsin]]a, koji na kocki dobija dve karte za putovanje trećom klasom brodom [[RMS Titanik|Titanikom]]. Iako je prvobitno odbio ponudu da nastupi u filmu, Kameronovo poverenje u njegove glumačke sposobnosti na kraju ga je ohrabrilo da prihvati ulogu.&lt;ref name=&quot;www.ew.com&quot;&gt;{{cite news|title=''Titanic''. Man Overboard!|work=[[Entertainment Weekly]]|accessdate = 24. 1. 2010.|date=November 7, 1997|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,290182,00.html|pages=1–7}}&lt;/ref&gt; Suprotno očekivanjima, ''Titanik'' je na bioskopskim blagajnama zaradio više od dve milijarde dolara, i stekao titulu najprofitabilnijeg filma svih vremena (rekord je držao sve do 2010. kada ga je po zaradi prešao futuristički film ''[[Avatar (film)|Avatar]]'' koji je, takođe, režirao Kameron).&lt;ref name=&quot;titanicgross&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/world/ |title=Worldwide Grosses |publisher=Box Office Mojo |accessdate = 20. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio je zahvaljujući ovoj ulozi postao internacionalna zvezda i stekao je veliki broj obožavatelja, pretežno tinejdžerki. Pomama za njim, koja je nastala zahvaljujući filmu ''Titanik'' u medijima je bila poznata pod nazivom „Leo-manija“.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hiscock|first=John|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/film/3632803/Leonardo-DiCaprios-magnificent-obsessive.html|title=Leonardo DiCaprio's Magnificent Obsessive|work=[[The Daily Telegraph]]|date = 4. 12. 2004.|accessdate = 3. 8. 2010.|location=London}}&lt;/ref&gt; Više od 200 njegovih obožavatelja pisali su pisma protesta [[Oskar|Američkoj filmskoj akademiji]] kada 1998. nije bio nominovan za nagradu [[Oskar]].&lt;ref name=&quot;busch19980306&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,282088,00.html | title=Was Leonardo Robbed? | work=Entertainment Weekly | date = 6. 3. 1998. | accessdate=November 23, 2013 | author=Busch, Anita M.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio je bio nominovan za brojne druge prestižne nagrade, uključujući [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]]. Povodom svog uspeha u filmu ''Titanik'' dao je izjavu časopisu ''[[Tajm (časopis)|Tajm]]'' 2000. godine: ''„Tokom tog perioda, nisam bio svestan fenomena ''Titanika'' i toga da sam postao poznat širom sveta. Znam da nikada neću ponovo dostići takvu popularnost, ali to i ne očekujem. To nije nešto što ću pokušavati da postignem“.''&lt;ref&gt;[http://content.time.com/time/world/article/0,8599,2055068,00.html What's Eating Leonardo DiCaprio?]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;

Naredne godine, pravi [[kameo uloga|kameo]] u filmu ''[[Poznata ličnost (film)|Poznata ličnost]]'' [[Vudi Alen|Vudija Alena]], satiričnom osvrtu na holivudsku industriju, a u svom kratkom pojavljivanju ruga se na sopstveni račun. Nakon toga nastupa u drami ''[[Čovek sa gvozdenom maskom (film)|Čovek sa gvozdenom maskom]]'' režisera [[Randal Volas|Rendala Volasa]], rimejku istoimenog [[Čovek sa gvozdenom maskom (film iz 1939)|filma]] iz 1939, u kome tumači dve uloge – braću blizance, iskvarenog [[Luj XIV|kralja Luja XIV]] i njegovog brata Filipa koji je godinama bio zatočen i okovan metalnom maskom. Iako je naišao na veliki broj negativnih komentara&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/1082400-man_in_the_iron_mask/ The Man in the Iron Mask - Rotten Tomatoes]&lt;/ref&gt;, film je postao hit na bioskopskim blagajnama sa ukupnom zaradom od 180 miliona dolara&lt;ref&gt;[http://www.the-numbers.com/movies/1998/MNIRN.php The Man in the Iron Mask - Numbers]&lt;/ref&gt;. Dikapriovu izvedbu kritičari su uglavnom pozitivno ocenili, a Oven Glajberman je za ''[[Entertejnment vikli]]'' napisao da ''„izgleda kao neko kod koga još nisu proradili [[hormoni]], ali ipak oduševljava svojom instinktivnom glumom i anđeoskim licem“.''&lt;ref&gt;[http://www.ew.com/ew/article/0,,282284,00.html The Man in the Iron Mask - Entertainment Weekly]&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Dikaprio je za ovu ulogu osvojio [[Nagrada Zlatna malina|Zlatnu malinu]] za najgori filmski par.

Slično je prošao i njegov sledeći projekat, avanturistička drama ''[[Plaža (film)|Plaža]]'' iz 2000. režisera [[Deni Bojl|Denija Bojla]], snimljena po istoimenom [[Plaža (roman)|romanu]] [[Aleks Garland|Aleksa Garlanda]]. Pored Dikaprija, u filmu nastupaju [[Tilda Svinton]] i [[Robert Karlajl]], a radnja prati američkog turistu Ričarda koji traga za savršenim načinom života na jednom tajnom ostrvu u [[Tajlandski zaliv|Tajlandskom zalivu]]. Uprkos negativnoj reakciji kritičara, film je na bioskopskim blagajnama zaradio 144 miliona dolara&lt;ref&gt;[http://www.the-numbers.com/movies/2000/THBCH.php The Beach - Numbers]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/beach/ The Beach - Rotten Tomatoes]&lt;/ref&gt;. Tod Makarti je za časopis [[Varajeti]] napisao da je: ''„Ričard previše tipičan Amerikanac, nedovoljno definisan kao ličnost da bi mogao u potpunosti da zadrži pažnju i interesovanje gledalaca, a Dikaprio ga svojom glumom ne obogaćuje nikakvim specifičnim karakteristikama koja bi mu dale kompleksnost“.''&lt;ref&gt;[http://variety.com/2000/film/reviews/the-beach-1117778650/ The Beach Review - Variety]&lt;/ref&gt; Ova uloga donela mu je još jednu nominaciju za nagradu Zlatna malina.

=== 2002–2007: Priznanje kritike ===
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio 2002.jpg||mini|desno|165px|&lt;center&gt;Dikaprio na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 2002.]]
Dikapriov prvi film iz 2002. godine bila je biografska kriminalistička drama ''[[Uhvati me ako možeš]]'', inspirisana životom [[Frenk Abagnejl|Frenka Abagnejla]] koji je pre svog 19. rođendana koristio šarm, samopouzdanje, dovitljivst i nekoliko lažnih identiteta kako bi zaradio milione tako što je falsifikovao čekove i mnoge druge dokumente krajem [[1960e|šezdesetih godina 20. veka]]. Film je režirao [[Stiven Spilberg]], a sporedne uloge tumače [[Tom Henks]], [[Martin Šin]] i [[Kristofer Voken]]. Sniman je na 147 različitih lokacija za samo 52 dana, što ga je učinilo najuzbudljivijim filmskim iskustvom koje je Dikaprio do tada doživeo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://telepixtvcgi.warnerbros.com/dailynews/extra/12_02/12_12b.html|title=Daily News – ''Catch Me If You Can''|publisher=[[Extra (TV series)|Extra]]|date = 12. 12. 2002.|accessdate = 3. 7. 2008.}}&lt;/ref&gt; Film je postao internacionalni hit i ostvario je veliki uspeh kod kritičara i publike, a sa zaradom koja je iznosila 351.1 miliona dolara u to vreme bio je Dikapriov najkomercijalniji projekat nakon ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanika]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/2002/CATCH.php|title=''Catch Me If You Can'' (2002)|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 3. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; [[Rodžer Ibert]] pohvalio je njegovu glumu rečima: ''„Dikaprio, koji je u skorašnjim filmovima igrao mračne i problematične likove, u ovom filmu predstavlja pravo osveženje i šarmantan je u ulozi dečaka koji otkriva u čemu je zaista dobar i odlučuje da to i radi“.''&lt;ref&gt;{{cite news|last=Ebert|first=Roger|url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20021225/REVIEWS/212250301/1023|title=''Catch Me If You Can'' (2002) Review|work=[[Chicago Sun-Times]]|publisher=RogerEbert.com|date = 25. 9. 2002.|accessdate = 3. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Uloga u ovom filmu Dikapriju donosi treću nominaciju za [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]].&lt;br /&gt;

Iste godine, Dikaprio po prvi put nastupa u filmu režisera [[Martin Skorseze|Martina Skorsezea]] – istorijskoj drami ''[[Bande Njujorka]]''. Radnja filma odigrava se u [[Njujork|njujorškom]] okrugu „Fajv points“ polovinom [[19. vek]]a i prati sukobe između domorodaca i [[Irska|irskih]] imigranata. Skorseze se borio da nađe finansijere za film sve dok se Dikaprio nije zainteresovao za ulogu Amsterdama Valona, mladog vođe irskih imigranata, nakon čega se [[Miramaks]] uključio u finanasiranje projekta.&lt;ref name=&quot;tage&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/articles/2003/02/09/1044725670402.html|title=Scorsese's Gang Of Acting Heavyweights|publisher=TheAge.com|date = 10. 2. 2003.|accessdate = 3. 8. 2010.|location=Melbourne}}&lt;/ref&gt; Prekoračenja budžeta i stalne prepirke između režisera i producenata rezultirali su time da snimanje traje osam meseci, a troškovi su na kraju iznosili 103 miliona dolara, čime je ovo postao najskuplji projekat koji je Skorseze do tada režirao.&lt;ref name=&quot;tage&quot;/&gt; Film je odmah nakon premijere doživeo komercijalni i kritički uspeh.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/2002/GANGS.php|title=''Gangs of New York'' (2002)|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 3. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Iako su kritičari pohvalili Dikaprija, ostao je u senci [[Danijel Dej-Luis|Danijela Dej-Luisa]] čija je izvedba uglavnom naišla na bolje komentare.&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{cite web|last=Powers|first=John|url=http://www.laweekly.com/2002-12-26/news/the-butcher-and-his-boy|title=The Butcher and His Boy|work=[[LA Weekly]]|date = 26. 12. 2002.|accessdate = 3. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;to&quot;&gt;{{cite news|last=Thompson|first=Anne|url=http://www.guardian.co.uk/film/2002/dec/22/features.review|title=How Do You Like Your Leonardo DiCaprio? Butch Or Boyish? The Choice Is Yours|work=[[The Guardian]]|date = 22. 12. 2002.|accessdate = 3. 8. 2010.|location=London}}&lt;/ref&gt;

Dve godine kasnije nastavlja saradnju sa Skorsezeom, kao glavni glumac i producent biografske drame ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''. Radnja filma odvija se u periodu od kraja [[1920e|1920ih]], pa sve do [[1947]]. i prati život [[Hauard Hjuz|Hauarda Hjuza]], ekscentričnog i opsesivnog američkog bogatataša, filmskog režisera i pionira avijacije. Dikaprio je prvobitno razvio projekat sa [[Majkl Men|Majklom Manom]], koji je na kraju odustao od režije jer je prethodno već režirao dva biografska filma – ''[[Ali (film)|Ali]]'' i ''[[Insajder (film)|Insajder]]''. Glumac je scenario [[Džon Logan|Džona Logana]] prosledio Skorsezeu koji je ubrzo prihvatio da režira projekat. Dikaprio je proveo više od godinu i po dana pripremajući se za film koji nije sniman u kontinuitetu, zbog drugih obaveza glumaca i lokacija za snimanje. Budžet je iznosio 110 miliona dolara, a film je nakon premijere naišao na dobar prijem kod publike i kritičara. Dikaprio je za ovu ulogu osvojio nagradu [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)]], a takođe je bio nominovan za [[Oskar za najboljeg glavnog glumca|Oskara]], [[BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|BAFTU]] i [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagradu Udruženja glumaca]] u istoj kategoriji.
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio by David Shankbone.jpg|mini|levo|135px|&lt;center&gt;Dikaprio na [[Filmski festival Tribeka|Filmskom festivalu Tribeka]] 2007.]]
Dikaprio 2006. godine glumi u dva filma – ''[[Dvostruka igra]]'' i ''[[Krvavi dijamant]]''. U ''Krvavom dijamantu'', ratnoj drami [[Edvard Zvik|Edvarda Zvika]], tumači ulogu Denija Arčera, krijumčara dijamantima iz [[Rodezija|Rodezije]], koji se slučajno našao u građanskom ratu u [[Sijera Leone]]u. Kritičari su pozitivno ocenili film&lt;ref&gt;{{cite web |title=Blood Diamond |publisher=[[Metacritic]] |accessdate = 29. 6. 2010. |url=http://www.metacritic.com/film/titles/blooddiamond?q=Blood%20Diamond}}&lt;/ref&gt;, a Dikaprio je hvaljen za autentičan južno-afrički akcenat koji je poznat kao veoma težak za imitiranje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Leonardo DiCaprio Interview for Blood Diamond |url=http://www.thecinemasource.com/blog/interviews/leonardo-dicaprio-interview-for-blood-diamond/#page2 |publisher=TheCinemaSource.com|accessdate = 29. 6. 2010.}}&lt;/ref&gt;
U Skorsezeovom filmu ''Dvostruka igra'' glumi Bilija Kostigana, tajnog agenta koji se infiltrirao u jednu kriminalističku organizaciju u [[Boston]]u. Snimljen je sa budžetom od 90 miliona dolara, a zahvaljujući zaradi u iznosu 213.7 miliona dolara, postao je Dikapriov i Skorsezeov najkomercijalniji film u to vreme, oborivši rekord njihovog prethodnog zajedničkog projekta ''Avijatičar'' .&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/2006/DPRTD.php|title=''The Departed'' (2006)|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 4. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Naišao je na pretežno pozitivne reakcije kritičara kao jedan od najbolje ocenjenih filmova 2006. godine i osvojio je brojne nagrade, uključujući [[Oskar za najboljeg režisera|Oskara za najboljeg režisera]], prvog u Skorsezeovoj karijeri.

Za ulogu u ovom filmu Dikaprio je osvojio [[Nagrada Satelit|nagradu Satelit]], a bio je nominovan i za nagradu [[BAFTA za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|BAFTA za najboljeg sporednog glumca]]. Iste godine, Dikaprio je takođe bio višestruko nominovan za Zlatni globus i [[Nagrada udruženja glumaca|Nagradu udruženja glumaca]] za uloge u filmovima ''Dvostruka igra'' i ''Krvavi dijamant'', koji mu je takođe doneo i treću nominaciju za Oskara.

=== 2008–2012: Nastavak uspeha ===
Godine 2008. glumi u špijunskom filmu ''[[Krug laži]]'', snimljenom po istoimenom romanu [[Dejvid Ignatius|Dejvida Ignatiusa]], čija je radnja smeštena u kontekst [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]] na [[Srednji istok|Srednjem istoku]] i prati tri čoveka koji se bore protiv organizacije [[Al Kaida]], a ujedno imaju i neke međusobne sukobe. Režiju potpisuje [[Ridli Skot]], a pored Dikaprija u filmu nastupaju [[Rasel Krou]] i [[Mark Strong]]. Za potrebe snimanja, Dikaprio je ofarbao kosu u tamniju boju i nosio je braon kontaktna sočiva. Ulogu u filmu je prihvatio jer ga je smatrao dobrim osvrtom na političke drame iz [[1970e|1970ih]] ''[[Ubice i svedoci]]'' i ''[[Tri kondorova dana]]''.&lt;ref name=&quot;mtv-bol&quot;&gt;{{cite
news|last=Carroll|first=Larry|url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1567106/story.jhtml|title=Leonardo DiCaprio And Russell Crowe Will Be A Good 'Fit' In CIA Flick, Ridley Scott Hopes|publisher=MTV |date = 15. 8. 2007.|accessdate=November 30, 2007 }}&lt;/ref&gt; Mišljenja kritičara bila su podeljena,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/10009225-body_of_lies|title=''Body of Lies'' (2008)|publisher=[[Rotten Tomatoes]]|accessdate = 20. 2. 2008.}}&lt;/ref&gt; a ca budžetom od 67,5 miliona dolara film je postigao skroman finansijski uspeh u iznosu od 115 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/2008/BDLIE.php|title=''Body Of Lies''(2008)|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 20. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka: LeonardoDiCaprioNov08.jpg|mini|right|upright|&lt;center&gt;Dikaprio na premijeri filma ''[[Krug laži]]'' u [[London]]u]]
Iste godine tumači glavnu ulogu i u filmu ''[[Revolucionarni put]]'' sa [[Kejt Vinslet]], koji je režirao njen tadašnji muž [[Sem Mendiz]]. Snimljen po istoimenom romanu [[Ričard Jejtc|Ričarda Jejtca]] iz 1961, film prikazuje život nesrećnog bračnog para iz [[Konektikat]]a. Pošto su oboje glumaca osećali odbojnost prema ljubavnim filmovima nalik ''[[Titanik (film iz 1997)|Titaniku]]'', Vinsletova je nakon čitanja scenarija [[Džactin Hejd|Džactina Hejda]], predložila da Dikapriio prihvati ulogu, jer se uverila da film nema dodirnih tačaka sa njihovim prethodnim zajedničkim projektom.&lt;ref name = cnn&gt;{{cite news |last=Wong|first=Grace |title=DiCaprio Reveals Joys Of Fighting With Winslet |url=http://www.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Movies/01/23/kate.leo/index.html?section=cnn_latest |publisher=CNN|date = 23. 1. 2009. |accessdate = 23. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Produkcija filma počela je ubrzo nakon što se Dikaprio pridružio glumačkoj ekipi.&lt;ref&gt;{{cite news|last=McGrath|first=Charles|title=Kate! Leo! Gloom! Doom! Can It Work?|work =[[Njujork tajms|The New York Times]]|date = 14. 12. 2008.|url=http://www.nytimes.com/2008/12/14/movies/14mcgr.html?_r=1&amp;ref=arts|accessdate = 27. 5. 2009.}}&lt;/ref&gt; Glumac je rekao da je cvoj lik video kao ''„neherojsku i pomalo kukavičku osobu koja je spremna da bude proizvod svog okruženja“.''&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guzman|first=Rafer|title=In ''Revolutionary Road'', Leo DiCaprio Just An Ordinary Guy|work=Pantagraph|date=19. 1. 2009.|url=http://www.pantagraph.com/articles/2009/01/13/freetime/doc495e5291d4cc4738928405.txt|accessdate=27. 5. 2009.}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Kako bi se pripremili za uloge bračnog para u nesrećnom braku tokom [[1950e|1950ih]], Vinslet i Dikaprio su zajedno gledali video snimke iz tog razdoblja koji promovišu život u predgrađu, što im je na kraju donelo povoljne kritike.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/revolutionary_road/|title=''Revolutionary Road'' (2008)|publisher=[[Rotten Tomatoes]] |accessdate = 20. 2. 2008.}}&lt;/ref&gt; Za ovu ulogu Dikaprio je sedmi put bio nominovan za nagradu [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]].

Godine 2010. nastavlja saradnju sa [[Martin Skorseze|Martinom Skorsezeom]] ulogom u psihološkom [[triler]]u ''[[Zatvoreno ostrvo]]'', snimljenom po istoimenom [[Zatvoreno ostrvo (roman)|romanu]] [[Denis Lihejn|Denisa Lihejna]] iz 2003. Radnja prati američkog maršala Edvarda &quot;Tedija&quot; Danijelsa, koji istražuje psihijatrijsku ustanovu na izolovanom na ostrvu i dovodi u pitanje i svoje mentalno zdravlje. Pored Dikaprija, u filmu nastupaju [[Mark Rafalo]], [[Ben Kingsli]] i [[Mišel Vilijams]]. Film je zaradio 294 miliona dolara&lt;ref name=&quot;BoxOfficeMojo&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=shutterisland.htm | title=Shutter Island (2010) | work=[[Box Office Mojo]] | publisher=[[IMDb|Internet Movie Database]] | accessdate = 20. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt; i time postao Skorsezeov film sa najvećom zaradom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/news/?id=2783&amp;p=.htm |title=‘Shutter Island' Is Scorsese’s Top Movie Worldwide |work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[IMDb|Internet Movie Database]] |last=Grey|first=Brandon|date = 20. 5. 2010. |accessdate = 20. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka: Leonardo DiCaprio (Berlin Film Festival 2010) 2 (cropped).jpg|thumbnail|right|Dikaprio na premijeri filma [[Zatvoreno ostrvo]] na 60. [[Berlinski filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2010.]]

Iste godine glumi i u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnom]] trileru ''[[Početak]]'' koji je režirao [[Kristofer Nolan]]. Film je inspirisan iskustvom [[Lucidni san|lucidnih snova]] i inkubacijom sna.&lt;ref&gt;{{cite web | date = 16. 7. 2010. | author = Sheila Marikar | title = Inside 'Inception': Could Christopher Nolan's Dream World Exist in Real Life? Dream Experts Say 'Inception's' Conception of the Subconscious Isn't Far From Science | work = [[ABC News]] | publisher = [[The Walt Disney Company]]| url = http://abcnews.go.com/Entertainment/inside-inception-christopher-nolans-dream-world-exist-real/story?id=11174201}}&lt;/ref&gt; Dikaprio tumači lik Doma Koba koji ima sposobnost da ulazi u tuđe snove sa ciljem da dobije informacije koje su inače nedostupne.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandango.com/inception_v480818/summary |title=Inception Synopsis |publisher=Fandango.com |accessdate = 18. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; Kobu je obećana šansa da povrati stari život ako zauzvrat ubaci ideju u um jedne korporativne mete.&lt;ref name=&quot;synop&quot;&gt;{{cite web|url= http://screenrant.com/inception-plot-synopsis-deatails-mikee-58124/ |title= Updated ‘Inception’ Synopsis Reveals More |publisher= Screen Rant |date = 5. 5. 2010. |accessdate = 18. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio je bio prvi glumac kome je bila ponuđena uloga u ovom projektu,&lt;ref name=Weintraub&gt;{{cite news |last=Weintraub |first=Steve |title=Christopher Nolan and Emma Thomas Interview |work=Collider |date=25. 3. 2010. |url=http://www.collider.com/2010/03/25/director-christopher-nolan-and-producer-emma-thomas-interview-inception-they-talk-3d-what-kind-of-cameras-they-used-pre-viz-wb-and-a-lot-more/ |accessdate=6. 4. 2010. |archivedate=2012-09-07 |archiveurl=https://archive.is/20120907/http://www.collider.com/2010/03/25/director-christopher-nolan-and-producer-emma-thomas-interview-inception-they-talk-3d-what-kind-of-cameras-they-used-pre-viz-wb-and-a-lot-more/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a pristao je da učestvuje jer je bio ''„intrigiran filmskim konceptom i time kako će njegov lik da otključa svoj svet snova, što će na kraju da utiče i na njegov stvaran život“.''&lt;ref name=&quot;EmpireMag2&quot;&gt;''Empire'', July 2010. pp. 93–94.&lt;/ref&gt; Kritika je odlično prihvatila film, koji je ostvario zaradu od 825 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://boxofficemojo.com/movies/?id=inception.htm | title= Inception (2010) | work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[IMDb|Internet Movie Database]]| accessdate = 20. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt;

U julu 2010. objavljeno je da je Dikaprio odustao od snimanja filma o [[Vikinzi]]ma [[Mel Gibson|Mela Gibsona]] zbog kontroverznog snimka na kome pomenuti glumac i režiser viče i ima izlive besa, kao i zbog porodičnog nasilja nad ženom [[Oksana Grigorieva|Oksanom Grigorijevom]].&lt;ref&gt;{{cite web|date = 29. 6. 2010.|last=Kaufman|first=Gil|url=http://www.mtv.com/news/articles/1644642/20100729/story.jhtml|title=Leonardo DiCaprio Pulls Out of Mel Gibson Viking Movie|publisher=[[MTV News]]|accessdate = 5. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; U novembru iste godine kompanija Leonarda Dikaprija kupuje filmska prava za ekranizaciju romana ''[[Đavo u belom gradu]]'' pisca [[Erika Larsona]].&lt;ref&gt;[http://www.hollywoodreporter.com/blogs/heat-vision/leonardo-dicaprio-starring-producing-devil-34154 Leonardo DiCaprio Starring In, Producing 'The Devil in the White City']&lt;/ref&gt; Očekuje se da će Dikaprio igrati ulogu serijskog ubice Henrija Hauarda Holmsa koji je odgovoran za smrt mnogih žena tokom svetske izložbe u [[Čikago|Čikagu]] [[1893]].&lt;ref&gt;[http://www.deadline.com/2011/12/warner-bros-sets-black-list-top-scribe-graham-moore-for-devil-in-the-white-city-leonardo-dicaprio-to-play-serial-killer/ Warner Bros Sets Black List Top Scribe Graham Moore For ‘Devil In The White City’; Leonardo DiCaprio To Play Serial Killer]&lt;/ref&gt;

Godine 2011. nastupa uz [[Armi Hamer|Armija Hamera]] i [[Naomi Vots]] u istorijskoj drami [[Klint Istvud|Klinta Istvuda]] ''[[Džej Edgar]]'', biografskoj priči o životu [[Džon Edgar Huver|Džona Edgara Huvera]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.filmofilia.com/2010/03/15/clint-eastwood-to-direct-j-edgar-hoover-biopic |title=Clint Eastwood to Direct J. Edgar Hoover Biopic |last=Ford|first=Alan|date = 15. 3. 2010. |work=FilmoFilia.com |accessdate = 26. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt; Snimljen po scenariju [[Dastin Lens Blek|Dastina Lensa Bleka]], film se fokusira na karijeru prvog direktora [[Federalni istražni biro|FBI]]-ja od [[Palmer Rejds]]a pa nadalje, uključujući i prikaz njegovog privatnog života kao homoseksualca.&lt;ref name=&quot;WSJ.com&quot;&gt;{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703293204576106080298279672.html |title=A Hollywood Icon Lays Down the Law |work=WSJ.com |accessdate = 18. 2. 2011. |last=Judge|first=Michael|date = 29. 1. 2011.}}&lt;/ref&gt; Film je naišao na značajan broj negativnih komentara zbog dosta nedoslednosti, mada su kritičari pohvalili Dikapriov ''„potpuno realističan, suptilan i ubedljiv nastup koji nagoveštava više stvari nego što je Huver ikada otkrio bilo kome, ili samom sebi“.''&lt;ref name=&quot;Ebert&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rogerebert.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20111108/REVIEWS/111109973/-1/RSS |title=J. Edgar |last=Ebert|first=Roger|work=[[Chicago Sun-Times]] |date = 8. 11. 2011. |accessdate = 9. 11. 2011.}}&lt;/ref&gt; Sledeće godine, Dikaprio igra ulogu negativca Kelvina Kendija u špageti [[vestern]]u ''[[Đangova osveta]]'' [[Kventin Tarantino|Kventina Tarantina]].&lt;ref name=&quot;ReleaseDate1&quot;&gt;{{cite web |url=http://thefilmstage.com/news/quentin-tarantinos-django-unchained-sets-2012-release-date |title=Quentin Tarantino's 'Django Unchained' Sets 2012 Release Date |last=Raup|first=Jordan|date = 14. 6. 2011. |work=TheFilmStage.com |accessdate = 2. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReleaseDate2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ropeofsilicon.com/tarantinos-django-unchained-set-christmas-2012-release |title=Tarantino's 'Django Unchained' Set for Christmas Day 2012 Release |last=Brevet|first=Brad|date = 14. 6. 2011. |work=RopeofSilicon.com |publisher=Rope of Silicon LLC |accessdate = 2. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt; Film je zaradio 424 miliona dolara na bioskopskim blagajnama i jedan je od najprofitabilnijih vesterna svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://boxofficemojo.com/movies/?id=djangounchained.htm | title= Django Unchained (2012) | work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[IMDb|Internet Movie Database]]| accessdate = 22. 6. 2013.}}&lt;/ref&gt; Takođe je naišao na pozitivne reakcije kritičara i osvojio je brojne nagrade, uključujući dva [[Oskar]]a, a Dikapriju je doneo još jednu nominaciju za Zlatni globus.

=== 2013 – sadašnjost ===
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio avp 2013 2.jpg||mini|levo|185p|&lt;center&gt;Dikaprio na premijeri filma ''[[Vuk sa Vol Strita]]'' u [[Pariz]]u 2013.]]

Godine 2013. nastupa zajedno sa [[Keri Maligan]] i [[Tobi Magvajer|Tobijem Magvajerom]] u drami ''[[Veliki Getsbi (film iz 2013)|Veliki Getsbi]]'', filmskoj adaptaciji [[Veliki Getsbi|istoimenog književnog klasika]] [[F. Skot Ficdžerald|F. S. Ficdžeralda]] iz 1925. Film je režirao [[Baz Lurman]], sa kojim je Dikaprio sarađivao 1996. kada je igrao glavnu ulogu u njegovoj ekranizaciji [[Vilijam Šekspir|Šekspirovog]] [[Romeo i Julija|romana]] ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]''. ''Veliki Getsbi'' je počeo da se prikazuje u bioskopima [[10. maj]]a i otvorio je [[Kanski filmski festival]] 2013.&lt;ref&gt;[http://www.hollywoodreporter.com/news/great-gatsby-open-cannes-film-427454 'The Great Gatsby' to Open Cannes Film Festival - The Hollywood Reporter]&lt;/ref&gt; Iako su mišljenja kritičara o samom filmu bila podeljena, Dikapriov portret Getsbija naišao je na pozitivne reakcije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Great Gatsby|url=http://www.metacritic.com/movie/the-great-gatsby|publisher=[[Metacritic]]|accessdate = 6. 7. 2013.}}&lt;/ref&gt; Rejfer Guzman iz ''[[Njuzdej]]a'' pohvalio je glumca rečima: ''„Što se tiče Dikaprija u ulozi Getsbija, on je glumac koga će biti teško nadmašiti. Iako je njegovo prvo pojavljivanje na ekranu gotovo komično – propraćeno vatrometom i [[Džordž Geršvin|Geršvinovom]] „Rapsodijom u plavom“ – Dikaprio sve to zasenjuje ulogom zahtevnog i zagonetnog lika. On je žestok kao [[Alan Lad]] [[Veliki Getsbi (film iz 1949)|1949]], uglađen kao [[Robert Redford]] [[Veliki Getsbi (film iz 1974)|1974]], ali takođe ranjiv, dirljiv, zanimljiv, prevarant, ali pre svega čovek. Sve to čujete u Getsbijevoj omiljenoj frazi „stari druže”, verbalnom tiku koji je zbunio ostale glumce. Njegova izvedba je grandiozna i teško nadmašiva“.''&lt;ref&gt;{{cite news|last=Guzman|first=Rafer|title=The Great Gatsby' review: A good 'Gatsby,' but a great Leonardo DiCaprio|url=http://www.newsday.com/entertainment/movies/the-great-gatsby-review-a-good-gatsby-but-a-great-leonardo-dicaprio-1.5207150|accessdate = 6. 7. 2013.|newspaper=Newsday|date = 10. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt; Kritičar Met Zoler Sajc opisao je Dikapriov nastup kao ''„najveći i istovremeno najprostiji specijalni efekat ovog filma“'' i dodao da je ovo verovatno njegova najbolja izvedba u dosadašnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Seitz|first=Matt Zoller|title=The Great Gatsby Review|url=http://www.rogerebert.com/reviews/the-great-gatsby-2013|accessdate = 7. 7. 2013.|newspaper=RogerEbert.com|date = 8. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt; Film je zaradio 348 miliona dolara i trenutno je Lurmanov najkomercijalniji projekat.&lt;ref name=&quot;boxoffice&quot;&gt;{{cite web |url= http://boxofficemojo.com/movies/?id=greatgatsby2012.htm |title= The Great Gatsby (2013) |publisher= Amazon.com | work = Box Office Mojo |accessdate = 6. 7. 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Baz Luhrmann|url=http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?view=Director&amp;id=bazluhrmann.htm|publisher=Box Office Mojo|accessdate = 15. 9. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Iste godine, Dikaprio sarađuje sa [[Martin Skorseze|Skorsezeom]] po peti put u biografskoj drami ''[[Vuk sa Vol Strita]]'', priči o životu brokera [[Džordan Belfort|Džordana Belforta]] koji je uhapšen krajem [[1990e|1990ih]] zbog raznih prevara i pranja novca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hitfix.com/articles/leonardo-dicaprio-and-martin-scorsese-reunite-for-the-wolf-of-wall-street|title=Leonardo DiCaprio and Martin Scorsese reunite for 'The Wolf of Wall Street' |publisher=HitFix |date = 15. 3. 2012. |accessdate = 15. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.deadline.com/2012/04/toldja-martin-scorsese-leonardo-dicaprio-commit-to-the-wolf-of-wall-street/|title=TOLDJA! Martin Scorsese, Leonardo DiCaprio Commit To ‘The Wolf Of Wall Street’|publisher=Deadline New York|date = 19. 4. 2012. |accessdate = 19. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt; Sniman u avgustu i septembru 2012. na lokacijama u [[Njujork]]u,&lt;ref&gt;{{cite web |last=Berov|first=David|title=SCREENWRITER TERENCE WINTER TALKS THE WOLF OF WALL STREET |url=http://afterthecut.com/2012/08/07/screenwriter-terence-winter-talks-the-wolf-of-wall-street |work=AfterTheCut.com |date = 7. 8. 2012. |accessdate = 25. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt; film je počeo da se prikazuje u bioskopima [[25. decembar|25. decembra]] 2013.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/wolf-wall-street-trailer-debuts-article-1.1502004|title='The Wolf of Wall Street' second trailer debuts; movie will open on Christmas Day|date = 30. 10. 2013.|last=Eby|first=Margaret|accessdate = 21. 12. 2013.|work=[[New York Daily News]]}}&lt;/ref&gt; Iako je izazvao polemike zbog brojnih škakljivih scena, kritičari su ga pozitivno ocenili, a na bioskopskim blagajnama je zaradio 392 miliona dolara.&lt;ref&gt;[https://www.rottentomatoes.com/m/the_wolf_of_wall_street_2013/ The Wolf of Wall Street - Rotten Tomatoes]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://boxofficemojo.com/movies/?id=wolfofwallstreet.htm The Wolf of Wall Street - Box Office Mojo]&lt;/ref&gt; Dikaprio je zadivio kritičare svojim talentom za komediju, kao glumac koji retko nastupa u filmovima ovog žanra. Dejvid Tompson iz ''[[Nju Ripablik]]a'' pohvalio ga je rečima: ''„Dikaprio je ranije ulogom u filmu [[Uhvati me ako možeš]] nagovestio da bi komedija mogla da bude njegov istinski poziv – ali on ovde nije samo zabavan, već pravo otkriće“.''&lt;ref&gt;[http://www.newrepublic.com/article/116162/wolf-wall-street-martin-scorsese-reviewed 'The Wolf of Wall Street': No Moralizing, Great Filmmaking - New Republic]&lt;/ref&gt; ''Vuk sa Vol Strita'' osvojio je brojne prestižne nagrade i našao se na listi 10 najboljih filmova 2013. po izboru [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]]. Dobio je pet nominacija za [[Oskar]]a, od toga dve za Dikaprija – u kategorijama [[Oskar za najboljeg glavnog glumca|Najbolji glavni glumac]] i [[Oskar za najbolji film|Najbolji film]], za koju je bio nominovan kao jedan od producenata. Za ovu ulogu osvojio je [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u mjuziklu ili komediji]] i bio je nominovan za nagrade [[BAFTA]], [[Nagrada Empajer|Empajer]], [[Nagrada Satelit|Satelit]], [[MTV filmska nagrada|MTV]] i mnoge druge&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0993846/awards?ref_=tt_awd The Wolf of Wall Street - Awards and Nominations]&lt;/ref&gt;.

Njegov sledeći projekat je film [[Povratnik (film, 2015)|''Povratnik'']] [[Alehandro Gonzalez Injaritu|Alehandra Gonzaleza Injaritua]], u kome će nastupiti zajedno sa kolegom iz naučnofantastičnog trilera ''[[Početak]]'', [[Tom Hardi|Tomom Hardijem]].&lt;ref&gt;[http://www.deadline.com/2014/06/tom-hardy-the-revenant-leonardo-dicaprio/ Tom Hardy Joins Leonardo DiCaprio In Revenge Thriller ‘The Revenant’ - Deadline]&lt;/ref&gt; Film će se snimati od septembra do marta u [[Vankuver]]u i [[Alberta|Alberti]],&lt;ref&gt;[http://www.vancouversun.com/life/fashion-beauty/Leonardo+DiCaprio+coming+film+Beautiful/10087896/story.html Leonardo DiCaprio is coming to film in Beautiful B.C. - Vancouver Sun]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;indie&quot;/&gt; a premijera je zakazana za 25. decembar 2015.&lt;ref name=&quot;indie&quot;&gt;{{Cite web |title=Alejandro González Iñárritu 'The Revenant' Sets Xmas 2015 Release Date, Lengthy Shooting Schedule Planned |url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/alejandro-gonzalez-inarritu-the-revenant-sets-xmas-2015-release-date-lengthy-shooting-schedule-planned-20140714 |access-date=2016-02-29 |archivedate=2015-08-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150821053715/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/alejandro-gonzalez-inarritu-the-revenant-sets-xmas-2015-release-date-lengthy-shooting-schedule-planned-20140714 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Privatan život ==
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio, Lukas Haas and Kevin Connely by David Shankbone.jpg||mini|desno|210p|&lt;center&gt;Dikaprio sa [[Lukas Has|Lukasom Hasom]] i [[Kevin Konoli|Kevinom Konolijem]] na Filmskom festivalu Tribeka]]
Dikaprio je blizak prijatelj [[Tobi Magvajer|Tobija Megvajera]], koga je upoznao na audiciji za seriju ''[[Roditeljstvo (TV serija)|Roditeljstvo]]'' 1990.&lt;ref&gt;[http://www.huffingtonpost.com/2013/05/09/leonardo-dicaprio-tobey-maguire_n_3240488.html Leonardo DiCaprio, Tobey Maguire Have Been Friends For A Long Time (PHOTOS)]&lt;/ref&gt; Godinama se druži sa [[Kevin Konoli|Kevinom Konolijem]], [[Lukas Has|Lukasom Hasom]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Margaret|first=Mary|url=http://www.people.com/people/article/0,,20241586,00.html|title=Leo Focuses on Director Pal During Gisele's New Video|work=People|date=November 20, 2008|accessdate = 13. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; i koleginicom iz filmova ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]'' i ''[[Revolucionarni put]]'', [[Kejt Vinslet]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.digitalspy.co.uk/movies/a130875/dicaprio-winslet-reunite-on-road.html |title=DiCaprio, Winslet reunite on ''Road''|work=Digital Spy|date = 23. 9. 2008. |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; U toku detinjstva bio je prijatelj glumca [[Kristofer Pedit|Kristofera Pedita]], koji je preminuo 2000.&lt;ref&gt;[http://leodicaprio.net/leo/quick-facts Leonardo Dicaprio - Quick Facts]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/name/nm0678645/bio?ref_=nm_dyk_trv_sm#trivia Christopher Pettiet - Trivia]&lt;/ref&gt;

U medijima se često pisalo o njegovom ljubavnom životu.&lt;ref name=&quot;sixteen&quot;&gt;{{cite news |title=Leonardo DiCaprio and Sports Illustrated model Bar Refaeli hook up again for New Year's |last=Miller|first=Tracy|newspaper=Daily News |location=New York |date = 2. 1. 2010. |url=http://www.nydailynews.com/gossip/2010/01/02/2010-01-02_leonardo_dicaprio_and_sports_illustrated_model_bar_refaeli_hook_up_again_for_new.html |accessdate = 6. 1. 2010. |quote=Leo and Bar also enjoyed a &quot;secret&quot; romantic getaway in the Bahamas in late November, according to multiple reports, sparking rumors they'd decided to work it out.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio se nekoliko godina zabavljao sa manekenkom [[Kristen Zang]], mada su raskidali više puta, a takođe se viđao i sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] manekenkom [[Ema Miler|Emom Miler]].&lt;ref&gt;[http://www.hollywood.com/celebrities/189406/leonardo-dicaprio?page=22#relationships Leonardo DiCaprio @ Hollywood.com]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://uktodaynews.com/12187/leonardo-dicaprio-and-blake-lively-get-comfortable-in-cannes/ Leonardo DiCaprio and Blake Lively get comfortable in Cannes]&lt;/ref&gt; Početkom 2000. godine upoznao je [[brazil]]sku manekenku [[Nemačka|nemačkog]] porekla [[Žizel Bindšen]], sa kojom je bio u vezi sa nekoliko prekida, sve do konačnog raskida 2005.&lt;ref&gt;[http://www.people.com/people/gisele_bundchen/biography Gisele Bündchen biography]&lt;/ref&gt; U novembru iste godine, Dikaprio je počeo da se viđa sa [[Izrael|izraelskom]] manekenkom [[Bar Refaeli]], koju je upoznao na žurci u [[Las Vegas]]u, a koju su organizovali članovi muzičke grupe [[U2]].&lt;ref&gt;[http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3277618,00.html Leo and Bar. What's going on? - Y Net News]&lt;/ref&gt; Zajedno su putovali u [[Izrael]], gde su upoznali predsednika [[Šimon Peres|Šimona Pereza]] i posetili manekenkin rodni grad [[Hod Hašaron]].&lt;ref&gt;[http://www.people.com/people/article/0,,20015358,00.html Israeli Leader Asks Leonardo DiCaprio for Help – Leonardo DiCaprio]. ''People''. Retrieved on January 7, 2011.&lt;/ref&gt; Iako su raskinuli u junu 2009, početkom 2010. obnovili su vezu i bili su zajedno sve do 2011. U avgustu 2011. mediji su pisali o Dikapriovoj vezi sa [[Blejk Lajvli]],&lt;ref&gt;[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2021650/Blake-Lively-joins-new-love-Leonardo-DiCaprio-ride-New-York.html He has me in a spin! Blake Lively joins new love Leonardo DiCaprio for a ride through New York]&lt;/ref&gt; koja je počela sredinom maja, a završila se u oktobru iste godine.&lt;ref&gt;[http://www.smh.com.au/lifestyle/celebrity/blake-lively-splits-with-leonardo-dicaprio-20111005-1l7we.html Blake Lively splits with Leonardo DiCaprio - The Sydney Morning Herald]&lt;/ref&gt; Dikaprio se potom zabavljao sa manekenkom [[Erin Hederton]] od decembra 2011. do oktobra 2012.&lt;ref&gt;[http://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/leonardo-dicaprio-erin-heatherton-break-up-2012211 Leonardo DiCaprio, Erin Heatherton Break Up - US Magazine]&lt;/ref&gt; Tokom maja 2013. započeo je ljubavnu vezu sa nemačkom manekenkom [[Toni Garn]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2332405/Leonardo-DiCaprio-scores-FOURTH-Victorias-Secret-model-Toni-Garrn.html|title=Leonardo DiCaprio scores FOURTH Victorias Secret model Toni Garrn|date = 28. 5. 2013.|work=Daily Mail|accessdate=May 2013|location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2337431/Leonardo-DiCaprio-takes-new-girlfriend-Toni-Garrn-tour-Palace-Versailles-day-sightseeing.html|title=Leonardo DiCaprio takes new girlfriend Toni Garrn tour Palace Versailles day sightseeing|date = 7. 6. 2013.|work=Daily Mail|accessdate=June 2013|location=London}}&lt;/ref&gt;

Dikaprio je ozbiljno povređen 2005. godine, kada ga je manekenka [[Areta Vilson]] pogodila u glavu polomljenom staklenom flašom na jednoj holivudskoj žurci. Nakon priznanja krivice 2010, Vilsonova je osuđena na zatvorsku kaznu u trajanju od dve godine.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-1336824/Model-Aretha-Wilson-attacked-Leonardo-DiCaprio-jailed-2-years.html | location=London | work=Daily Mail | title=Model who attacked DiCaprio's face and left huge gashes jailed for two years | date = 8. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt;

Vlasnik je kuće u [[Los Anđeles]]u i stana u Bateri Park Sitiju na [[Menhetn|Donjem Menhetnu]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Leonardo DiCaprio: Celebrity 100 Homes|url=http://www.forbes.com/pictures/mhj45ieme/leonardo-dicaprio-2/|accessdate = 13. 7. 2013.|publisher=Forbes|first=Morgan|last=Brennan}}&lt;/ref&gt; Godine 2009. kupio je ostrvo u tropskoj državi [[Belize]], od koga namerava da napravi ekološko odmaralište.&lt;ref&gt;[http://www.belizelogue.com/leonardo-di-caprio-buys-an-island-for-an-eco-resort.html Leonardo Di Caprio buys an island for an eco-resort - Belize Logue]&lt;/ref&gt; Početkom 2014. kupio je i rezidenciju glumice i pevačice [[Dajna Šor|Dajne Šor]] u [[Palm Springs]]u koju je dizajnirao arhitekta [[Donald Veksler]].&lt;ref&gt;Lauren Beale (March 7, 2014), [http://www.latimes.com/business/realestate/hot-property/la-fi-hotprop-leonardo-dicaprio-20140307,0,7447809.story Leonardo DiCaprio buys Dinah Shore's onetime desert home] ''[[Los Angeles Times]]''.&lt;/ref&gt;

== Aktivizam i filantropija ==
Dikaprio se zalaže za očuvanje [[životna sredina|životne sredine]], a mnoge grupe koje se bave ovom delatnošću pohvalile su njegov aktivizam.&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; Poseduje [[električni pogon|električni]] [[automobil|auto]] [[Tesla rodster]],&lt;ref&gt;[http://www.theglobeandmail.com/globe-drive/car-life/cheney/drive-like-leonardo-dicaprio-for-180555/article1891766/ Drive like Leonardo DiCaprio for ,0,555]. ''The Globe and Mail''. Retrieved on March 8, 2012.&lt;/ref&gt; kao i hibridne automobile [[Fisker Karma]]&lt;ref&gt;[http://abcnews.go.com/Blotter/car-company-us-loan-builds-cars-finland/story?id=14770875#.TyyRKfKuGhk &quot;Car Company Gets U.S. Loan, Builds Cars In Finland&quot;]. ABC News (October 20, 2011). Retrieved on March 8, 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.csmonitor.com/The-Culture/Movies/2011/0819/100-000-DiCaprio-car-Leonardo-DiCaprio-buys-Fisker-Karma-hybrid ,0,000 DiCaprio car: Leonardo DiCaprio buys Fisker Karma hybrid]. ''The Christian Science Monitor''. (August 19, 2011). Retrieved on March 8, 2012.&lt;/ref&gt; i [[Tojota]] Prius.&lt;ref&gt;[http://latimesblogs.latimes.com/gossip/2011/08/leonardo-dicaprio-100000-dicaprio-car-fisker-karma-hybrid.html Leonardo DiCaprio gets the keys to a ,0,000 car — a hybrid – latimes.com]. Latimesblogs.latimes.com (August 18, 2011). Retrieved on March 8, 2012.&lt;/ref&gt; Takođe je ugradio [[solarni panel|solarne panele]] na svoju kuću.&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; U intervjuu za magazin ''[[Ukula]]'' povodom dokumentarnog filma ''[[Jedanaesti sat]]'' napomenuo je da je [[globalno zagrevanje]] ''„najveći izazov u borbi za očuvanje životne sredine“.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ukula.com/TorontoArticle.aspx?SectionID=5&amp;ObjectID=1779&amp;CityID=3 |title=UKULA TRAVEL :: Green Space: The Leonardo DiCaprio Foundation |publisher=Ukula.com |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt;

Na ceremoniji dodele [[Oskar]]a 2007. godine, Dikaprio je zajedno sa bivšim [[potpredsednik Sjedinjenih Država|potpredsednikom]] [[Al Gor|Alom Gorom]] najavio vest da je [[Oskar|Američka filmska akademija]] usvojila zdrav način planiranja i produkcije filmova i time potvrdila svoju posvećenost zaštiti životne sredine. Dana 7. jula 2007. Dikaprio je bio prezenter na koncertu [[Live Earth]], jednom u nizu događaja koji za cilj imaju povećanje ekološke svesti kroz zabavne programe. Godine 2010. bio je nominovan za nagradu „Uradi nešto“, koju dodeljuje televizijska mreža [[VH1]] u saradnji sa organizacijom [[Do Something]], koja pokušava da osnaži i inspiriše mlade ljude da čine dobra dela.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dosomething.org |title=Do Something |publisher=Do Something |accessdate = 15. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka: Leonardo DiCaprio.jpg|mini|left|upright|&lt;center&gt;Dikaprio na humanitarnom događaju u martu 2009.]]
Sa majkom je 1998. godine donirao 35.000 dolara kompjuterskom centru &quot;Leonardo Dikaprio&quot;, ogranku javne biblioteke [[Los Anđeles]]a locirane u Los Felizu, gde je glumac živeo tokom detinjstva. Biblioteka je bila uništena tokom zemljotresa Nortdridž koji se desio 1994. nakon čega je ponovo izgrađena i otvorena početkom 1999.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Online Productions |url=http://www.aboutgaymovies.info/persons/dicaprio_leonardo.htm |title=Leonardo DiCaprio |publisher=Aboutgaymovies.info |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Tokom snimanja filma ''[[Krvavi dijamant]]'', posetio je 24 siročeta putem organizacije ''SOS Children Vilage'' u [[Maputo|Maputu]] u [[Mozambik]]u, a očevici su potvrdili da ga je interakcija sa decom veoma dirnula.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sos-usa.org/About-SOS/what-is-sos/sos-supporters/Leonardo-DiCaprio-Works-with-Orphans/Pages/default.aspx |title=Leonardo DiCaprio |publisher=Sos-usa.org |accessdate=13. 1. 2009. |archivedate=2009-01-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090106020800/http://www.sos-usa.org/About-SOS/what-is-sos/sos-supporters/Leonardo-DiCaprio-Works-with-Orphans/Pages/default.aspx |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Godine 2010. donirao je milion dolara [[Haiti]]ju nakon tragičnog zemljotresa.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hollyscoop.com/leonardo-dicaprio/leonardo-dicaprio-donates-1-million-to-haiti-relief_22808.aspx |title=Leonardo DiCaprio Donates $1 Million to Haiti Relief |publisher=Hollyscoop.com |accessdate=23. 1. 2010. |archivedate=2010-01-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100123210523/http://www.hollyscoop.com/leonardo-dicaprio/leonardo-dicaprio-donates-1-million-to-haiti-relief_22808.aspx |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Predsednički izbori u SAD 2004.|predsedničkih izbora 2004]], podržao je kampanju [[Džon Keri|Džona Kerija]]. Prema podacima [[Federalna izborna komisija|Federalne izborne komisije]], glumac je donirao 2.300 dolara predsedničkoj kampanji [[Barak Obama|Baraka Obame]] [[Predsednički izbori u SAD 2008.|na izborima 2008]]. To je bio maksimalni doprinos koji pojedinac može da dâ u tom izbornom krugu, a Dikaprio je takođe donirao 5.000 dolara Obaminoj kampanji [[Predsednički izbori u SAD 2012.|2012]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.opensecrets.org/indivs/donor_lookup.php?name=dicaprio |title=Donor Lookup |publisher=OpenSecrets |accessdate=13. 1. 2009. |archivedate=2020-04-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200405230205/http://www.opensecrets.org/indivs/donor_lookup.php?name=dicaprio |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hollowverse.com/leonardo-dicaprio/ Leonardo DiCaprio&amp;#039;s Religion and Political Views | Hollowverse&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

U novembru 2010. Dikaprio daje milion dolara „Društvu za očuvanje divljih životinja“ na ruskom samitu o tigrovima. Glumčeva upornost da stigne na događaj uprkos tome što mu je let dvaput odložen, navela je tadašnjeg premijera [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]] da ga opiše rečju „mužik“ što znači &quot;pravi muškarac&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11828922 BBC News – Summit agrees tiger recovery plan]. Bbc.co.uk (November 24, 2010). Retrieved on January 7, 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.csmonitor.com/World/Asia-South-Central/2010/1124/Leonardo-DiCaprio-gives-Russia-s-tiger-summit-a-helping-hand Leonardo DiCaprio gives Russia's tiger summit a helping hand]. ''Christian Science Monitor''. (November 24, 2010). Retrieved on January 7, 2011.&lt;/ref&gt; Sledeće godine, Dikaprio se priključio inicijativi organizacije ''Animal Legal Defense Fund'' da oslobode Tonija, tigra koji je poslednju deceniju proveo u zatočeništvu.&lt;ref&gt;{{cite news | title=Leonardo Speaks Out For Tony: &quot;We Need to Act Now&quot;| url=http://aldf.org/article.php?id=1695| publisher=aldf.org |accessdate = 29. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio je takođe aktivista za LGBT prava, a u aprilu 2013. donirao je 61.000 dolara organizaciji [[GLAAD]] koja promoviše sliku [[LGBT]] populacije u medijima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leonardo DiCaprio donates $61,000 to GLAAD|url=http://gossipcenter.com/leonardo-dicaprio/leonardo-dicaprio-donates-61000-glaad-844230|publisher=Gossip Center|accessdate = 23. 4. 2013.}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
Leonardo Dikaprio je nastupio u 30 filmskih ostvarenja (ne računajući filmove u kojima se pojavljuje kao narator) i u sedam TV serija. Njegov prosečan honorar iznosi 20 miliona dolara. Godine 2011. bio je prvi na listi najplaćenijih holivudskih glumaca časopisa ''[[Forbs (časopis)|Forbs]]'', sa zaradom od 77 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2011/08/01/hollywoods-highest-earning-actors/|title=Hollywood's Highest-Earning Actors – Forbes|publisher=forbes.com|accessdate=2011/08/01}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; text-align:left;&quot;
|- style=&quot;background:lavender; text-align:center;&quot;
|colspan=6| '''Filmovi'''
|-
! style=&quot;text-align:center; width:8%;&quot;|Godina !!width=20% |Srpski naziv!!width=25% |Izvorni naziv!!width=15% |Uloga!!width=17% |Napomene!!width=15% |Honorar
|-
| 1991. || [[Čupavci 3]] || ''Critters 3'' || Džoš || direktno distribuiran kao video ||
|-
| 1992. || [[Poison Ivy (film)|Otrovna Ajvi]] || ''Poison Ivy'' || Gaj || ||
|-
| 1993. || [[Dečakov život]] || ''This Boy's Life'' || Tobajas „Tobi“ Volf || ||
|-
| 1993. || [[Šta izjeda Gilberta Grejpa]] || ''What's Eating Gilbert Grape'' || Arni Grejp || ||75.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;&gt;[http://www.imdb.com/name/nm0000138/bio?mode=ref_=m_ft_dsk Leonardo DiCaprio - Biography - IMDb&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;
|-
| 1994. || || ''The Foot Shooting Party'' || Bad || kratak film ||
|-
| 1995. || [[One Hundred and One Nights|Sto i jedna noć]] || ''Les cent et une nuits de Simon Cinéma'' || nemi glumac u Holivudu|| izbačena scena ||
|-
| 1995. || [[Brzi i mrtvi]] || ''The Quick and The Dead'' || Fi Herod „Kid“ || ||150.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 1995. || [[Košarkaški dnevnici]] || ''The Basketball Diaries'' || Džim Kerol || || 1.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 1995. || [[Totalno pomračenje]] || ''Total Eclipse'' || [[Artur Rembo]] || ||
|-
| 1996. || [[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]] || ''Romeo + Juliet'' || Romeo Monteki|| ||
|-
| 1996. || [[Marvinova soba]] || ''Marvin's Room'' || Henk || ||
|-
| 1997. || [[Titanik (film iz 1997)|Titanik]] || ''Titanic'' || Džek Doson || ||2.500.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 1998. || [[Čovek sa gvozdenom maskom (film)|Čovek sa gvozdenom maskom]] || ''The Man in the Iron Mask'' || kralj [[Luj XIV]]/Filip || ||
|-
| 1998. || [[Celebrity (film)|Poznata ličnost]] || ''Celebrity'' || Brandon Darou || ||
|-
| 2000. || [[Plaža (film)|Plaža]] || ''The Beach'' || Ričard || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2001. || [[Donova šljiva]] || ''Don's Plum'' || Derek || ||
|-
| 2002. || [[Uhvati me ako možeš]] || ''Catch Me If You Can'' || [[Frenk Abagnejl Mlađi]] || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2002. || [[Bande Njujorka]] || ''Gangs of New York'' || Amsterdam Valon || ||18.000.000$ &lt;small&gt;plus procenat od zarade&lt;/small&gt; &lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2004. || [[Avijatičar (film)|Avijatičar]] || ''The Aviator'' || [[Hauard Hjuz]] || . ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2006. || [[Krvavi dijamant]] || ''Blood Diamond'' || Deni Arčer || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2006. || [[Dvostruka igra]] || ''The Departed'' || Vilijam „Bili“ Kostigan Mlađi || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2008. || [[Krug laži]] || ''Body of Lies'' || Rodžer Feris || ||
|-
| 2008. || [[Revolucionarni put]] || ''Revolutionary Road'' || Frenk Viler || ||
|-
| 2010. || [[Zatvoreno ostrvo]] || ''Shutter Island'' || Edvard „Tedi“ Danijels || ||
|-
| 2010. || [[Početak]] || ''Inception'' || Dom Kob || ||59.000.000$ &lt;small&gt;uključujući procentualni udeo od zarade filma&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2010. || Imaks 3D [[Habl]] || ''Imax 3D Hubble'' || narator || dokumentarni film ||
|-
| 2011. || [[Džej Edgar|Dž. Edgar]] || ''J. Edgar'' || [[Džon Edgar Huver]] || ||2.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2012. || [[Đangova osveta|Đangova osveta]] || ''Django Unchained'' || Kelvin Kendi || ||
|-
| 2013. || [[Veliki Getsbi (film iz 2013)|Veliki Getsbi]] || ''The Great Gatsby'' || Džej Getsbi || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2013. || [[Vuk sa Vol Strita]] || ''The Wolf of Wall Street'' || Džordan Belfort || ||10.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2016. ||[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]] || ''The Revenant'' || Hju Glas ||||
|- style=&quot;background:lavender; text-align:center;&quot;
|colspan=6| '''Televizijske serije'''
|-
| 1989.||[[Novi Lesi]]||''The New Lassie''||Glen||dve epizode||
|-
|1990.||[[Autsajderi]]||''The Outsiders''||Dečak u tuči||pilot epizoda||
|-
|1990.||[[Santa Barbara (serija)|Santa Barbara]]||''Santa Barbara''||Mladi Mejson Kepvel||pet epizoda&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Wight|first=Douglas|title=Leonardo DiCaprio - The Biography|Publisher=John Blake|year=2012|location=London|isbn=978-1857826722|pages=}}&lt;/ref&gt; ||
|-
|1991.||[[Rozen]]|| ''Roseanne''||Darlenin drug||epizoda ''Home-Ec''||
|-
|1990–1991||[[Roditeljstvo (serija)|Roditeljstvo]]||''Parenthood''||Gari Bakmen||12 epizoda||
|-
|1991–1992|| [[Growing Pains|Od muke do nauke]] || ''Growing Pains''||Luk Brauer||23 epizode||
|-
|2014.||[[Saturday Night Live|Subotom uveče uživo]]||''Saturday Night Live''||glumi samog sebe ([[kameo uloga|kameo]])||epizoda [[Džona Hil]]/[[Bastili]]||
|- style=&quot;background:lavender; text-align:center;&quot;
|colspan=6| '''Kao producent'''
|-
| 2004.||Atentat na [[Ričard Nikson|Ričarda Niksona]]||''The Assassination of Richard Nixon''||||[[izvršni producent]]||
|-
| 2004.||[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]||''The Aviator''||[[Hauard Hjuz]]||izvršni producent||
|-
| 2007.||[[Jedanaesti sat]]||''The 11th Hour''||narator||[[dokumentarni film]]||
|-
| 2007.|| [[Gardener of Eden|Rajski baštovan]] || ''Gardener of Eden''||||||
|-
|2008–2010||[[Grinsburg (serija)|Grinsburg]]||''Greensburg''||||[[Televizijska serija|serija]]||
|-
| 2009.||[[Siroče (film)|Siroče]]||''Orphan''||||||
|-
| 2011.|| [[Crvenkapa (film iz 2011)|Crvenkapa]] || ''Red Riding Hood''||||||
|-
| 2011.||[[Martovske ide (film)|Martovske ide]] ||''The Ides of March''||||izvršni producent||
|-
| 2013.|| [[Rizična igra]] || ''Runner, Runner''||||||
|-
| 2013.||[[Iz zla u gore]]||''Out of the Furnace''||||||
|-
| 2013.||[[Vuk sa Vol Strita]]|| ''The Wolf of Wall Street''||Džordan Belfort||||
|-
| 2014.||[[Virunga]]|| ''Virunga''||||izvršni producent||
|}

== Nagrade i nominacije ==
Dikaprio je bio nominovan za veliki broj prestižnih filmskih nagrada, među kojima su [[Oskar]] (5 nominacija), [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]] (11 nominacija, 3 pobede), [[BAFTA]] (4 nominacije) i [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagradu Udruženja glumaca]] (5 nominacija).

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width:100%;&quot;
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
! style=&quot;background:lavender; width:2%;&quot;| Godina
! style=&quot;background:lavender; width:30%;&quot;| Kategorija
! style=&quot;background:lavender; width:30%;&quot;| Film
! style=&quot;background:lavender; width:1%;&quot;| Rezultat
! style=&quot;background:lavender; width:37%;&quot;| Izgubio od
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;| '''[[Oskar]]'''
|-
| 1994.
| [[Oskar za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]''
| {{ne}}
| [[Tomi Li Džouns]] (''[[Begunac (film iz 1993)|Begunac]]'')
|-
| 2005.
| rowspan=&quot;4&quot; | [[BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatčar]]''
| {{ne}}
| [[Džejmi Foks]] (''[[Rej (film)|Rej]]'')
|-
| 2007.
| ''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2014.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Metju Makonahej]] (''[[Poslovni klub Dalas]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[BAFTA|BAFTA]]'''
|-
| 2005.
| rowspan=&quot;4&quot; | [[BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{ne}}
| [[Džejmi Foks]] (''[[Rej (film)|Rej]]'')
|-
| 2007.
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2014.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Čuetel Edžiofor]] (''[[Dvanaest godina ropstva]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]]'''
|-
| 1994.
| [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]''
| {{ne}}
| [[Tomi Li Džouns]] (''[[Begunac (film iz 1993)|Begunac]]'')
|-
| 1997.
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)|Najbolji glumac u glavnoj ulozi (drama)]]
| ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]''
| {{ne}}
| [[Piter Fonda]] (''[[Julijevo zlato]]'')
|-
| 2003.
| ''[[Uhvati me ako možeš]]''
| {{ne}}
| [[Džek Nikolson]] (''[[Sve o Šmitu]]'')
|-
| 2005.
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{da}}
|
|-
| 2007.
| ''[[Dvostruka igra]]''&lt;br /&gt;''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2009.
| ''[[Revolucionarni put]]''
| {{ne}}
| [[Miki Rork]] (''[[Rvač (film)|Rvač]]'')
|-
| 2012.
| ''[[Džej Edgar|Dž. Edgar]]''
| {{ne}}
| [[Džordž Kluni]] (''[[Potomci (film iz 2011)|Potomci]]'')
|-
| 2013.
| [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Đangova osveta]]''
| {{ne}}
| [[Kristof Valc]] (''[[Đangova osveta]]'')
|-
| 2014.
| [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Najbolji glumac u glavnoj ulozi (mjuzikl ili komedija)]]
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{da}}
|
|-
| 2016.
| [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)|Najbolji glumac u glavnoj ulozi (drama)]]
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagrada Udruženja glumaca]]'''
|-
| 2005.
| [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{ne}}
| [[Džejmi Foks]] (''[[Rej (film)|Rej]]'')
|-
| 2007.
| [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{ne}}&lt;br /&gt;
| [[Edi Marfi|Edi Merfi]] (''[[Devojke iz snova]]'')
|-
| 2007.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2012.
| ''[[Džej Edgar|Dž. Edgar]]''
| {{ne}}
| [[Žan Dižarden]] (''[[Umetnik (film iz 2011)|Umetnik]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagrada Udruženja filmskih kritičara]]'''
|-
| 2005.
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{ne}}
| [[Džejmi Foks]] (''[[Rej (film)|Rej]]'')
|-
| 2007.
| ''[[Dvostruka igra]]''&lt;br /&gt;''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2014.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{da}}
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja filmskih kritičara iz Bostona]]'''
|-
| 2013.
| rowspan=&quot;2&quot;| [[Nagrada Udruženja bostonskih filmskih kritičara za najbolju glavnu mušku ulogu|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Čuetel Edžiofor]] (''[[Dvanaest godina ropstva]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja filmskih kritičara iz Njujorka]]'''
|-
| 1993.
| [[Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara za najboljeg sporednog glumca|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]'', ''[[Dečakov život]]''
| {{ne}}
| [[Rejf Fajns]] (''[[Šindlerova lista]]'')
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja onlajn filmskih kritičara]]'''
|-
| 2005.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Onlajn nagrada Društva filmskih kritičara za najbolju glavnu mušku ulogu|Najbolji glumac]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{ne}}
| [[Pol Džijamati]] (''[[Stranputice (film)|Stranputice]]'')
|-
| 2007.
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{ne}}
| [[Majkl Fasbender]] (''[[Stiv Džobs (film iz 2015)|Stiv Džobs]]'')
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Zlatni medved]]'''
|-
| 1993.
| [[Zlatni medved za najboljeg glumca|Najbolji glumac]]
| ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada AAKTA]]'''
|-
| 2011.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Nagrada AAKTA za najboljeg internacionalnog glumca|Najbolji internacionalni glumac]]
| ''[[Džej Edgar|Dž. Edgar]]''
| {{ne}}
| [[Žan Dižarden]] (''[[Umetnik (film iz 2011)|Umetnik]]'')
|-
| 2013.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Čuetel Edžiofor]] (''[[Dvanaest godina ropstva]]'')
|-
| 2013.
| [[Nagrada AAKTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Veliki Getsbi (film iz 2013)|Veliki Getsbi]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[MTV filmska nagrada]]'''
|-
| 1997.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[MTV filmska nagrada za najbolji poljubac|Najbolji poljubac]]&lt;br /&gt;[[MTV filmska nagrada za najbolji filmski duo|Najbolji filmski duo]]&lt;br /&gt;[[MTV filmska nagrada za najbolju ulogu|Najbolji glumac]]
| ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]''
| Ne, Ne, Ne
| [[Vil Smit]] i [[Vivika A. Foks]] (''[[Dan nezavisnosti (film iz 1996)|Dan nezavisnosti]]'')&lt;br /&gt;[[Nikolas Kejdž]] i [[Šon Koneri]] (''[[Stena (film)|Stena]]'')&lt;br /&gt;[[Tom Kruz]] (''[[Džeri Magvajer]]'')
|-
| 1998.
| ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]''
| Ne, Ne, Da
| [[Adam Sandler]] i [[Dru Barimor]] (''[[Svadbeni pevač]]'')&lt;br /&gt;[[Nikolas Kejdž]] i [[Džon Travolta]] (''[[Ukradeno lice]]'')
|-
| 2003.
| Najbolji poljubac (sa [[Kameron Dijaz]])&lt;br /&gt;
| ''[[Bande Njujorka]]''
| {{ne}}
| [[Tobi Magvajer]] i [[Kirsten Danst]] (''[[Spajdermen (film)|Spajdermen]]'')
|-
| 2003.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[MTV filmska nagrada za najbolju ulogu|Najbolji glumac]]
| ''[[Uhvati me ako možeš]]''
| {{ne}}
| [[Eminem]] (''[[8 milja]]'')&lt;br /&gt;
|-
| 2005.
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{da}}
|
|-
| 2005.
| [[Best Jaw Dropping Moment|Najšoknatniji filmski momenat]] (sa [[Elen Pejdž]])
| ''[[Početak]]''
| {{ne}}
| [[Džastin Biber]] (''[[Justin Bieber: Never Say Never|Džastin Biber: Nikad ne reci nikad]]'')
|-
| 2013.
| [[MTV filmska nagrada za najboljeg negativca|Najbolji negativac]]&lt;br /&gt;[[MTV filmska nagrada za najbolji filmski duo|Najbolji filmski duo]] (sa [[Samjuel L. Džekson|Samjuelom L. Džeksonom]])
| ''[[Đangova osveta]]''
| Ne, Ne
| [[Tom Hidlston]] (''[[Osvetnici (film iz 2012)|Osvetnici]]'')&lt;br /&gt;[[Set Makfarlan]] i [[Mark Volberg]] (''[[Meda (film)|Meda]]'')
|-
| 2014.
| [[Najšoknatniji filmski momenat]] (sa [[Margo Robi]])
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Empajer]]'''
|-
| 2007.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Nagrada Empajer za najboljeg glumca|Najbolji glumac]]
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{ne}}
| [[Danijel Krejg]] (''[[Kazino Rojal (film iz 2006)|Kazino Rojal]]'')
|-
| 2011.
| ''[[Početak]]''
| {{ne}}
| [[Kolin Fert]] (''[[Kraljev govor]]'')
|-
| 2014.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Džejms Makavoj]] (''[[Prljavo (film)|Prljavo]]'')
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Satelit]]'''
|-
| 1998.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u igranom filmu]]
| ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]''
| {{ne}}
| [[Robert Duval]] (''[[Apostol (film)|Apostol]]'')
|-
| 2006.
| ''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2006.
|
[[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Najbolji sporedni glumac u igranom filmu]]
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{da}}
|
|-
| 2008.
| rowspan=&quot;5&quot; | [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u igranom filmu]]
| ''[[Revolucionarni put]]''
| {{ne}}
| [[Ričard Dženkins]] (''[[Posetilac (film)|Posetilac]]'')
|-
| 2010.
| ''[[Početak]]''
| {{ne}}
| [[Kolin Fert]] (''[[Kraljev govor]]'')
|-
| 2011.
| ''[[Džej Edgar|Dž. Edgar]]''
| {{ne}}
| [[Rajan Gozling]] (''[[Vozač (film)|Vozač]]'')
|-
| 2013.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Metju Makonahej]] (''[[Poslovni klub Dalas]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Saturn]]'''
|-
| 2011.
| [[Nagrada Saturn za najboljeg glumca (film)|Najbolji glumac]]
| ''[[Početak]]'', ''[[Zatvoreno ostrvo|Zatvoreno ostrvo]]''
| {{ne}}
| [[Džef Bridžiz]] (''[[Tron - Legat]]'')
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Zlatna malina|Zlatna malina]]'''
|-
| 1999.
| [[Zlatna malina za najgori par|Najgori par]]
| ''[[Čovek sa gvozdenom maskom (film)|Čovek sa gvozdenom maskom]]''
| {{da}}
|
|-
| 2001.
| [[Zlatna malina za najgoreg glumca|Najgori glumac]]
| ''[[Plaža (film)|Plaža]]''
| {{ne}}
| [[Džon Travolta]] (''[[Bojno polje Zemlja]]'', ''[[Srećni brojevi]]'')
|}

== Poznati glumci sa kojima je sarađivao ==
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|- style=&quot;background:#ccc;&quot;
! '''Film''' || Glumci sa kojima je sarađivao
|-
| ''(„Dečakov život“)'' || [[Robert de Niro]] i [[Elen Barkin]]
|-
| ''(„Šta izjeda Gilberta Grejpa“)'' || [[Džoni Dep]]
|-
| ''(„Brzi i mrtvi“)'' || [[Šeron Stoun]], [[Rasel Krou]] i [[Džin Hekman]]
|-
| ''(„Košarkaški dnevnici“)'' || [[Mark Volberg]]
|-
| ''(„Romeo i Julija“)'' || [[Kler Dejns]]
|-
| ''(„Marvinova soba“)'' || [[Meril Strip]], [[Robert de Niro]] i [[Dajana Kiton]]
|-
| ''(„Titanik“)'' || [[Kejt Vinslet]] i [[Bili Zejn]]
|-
| ''(„Čovek sa gvozdenom maskom“)'' || [[Džeremi Ajrons]], [[Džon Malkovič]] i [[Žerar Depardje]]
|-
| ''(„Poznata ličnost“)'' || [[Kenet Brana]], [[Vinona Rajder]], [[Melani Grifit]] i [[Šarliz Teron]]
|-
| ''(„Plaža“)'' || [[Tilda Svinton]]
|-
| ''(„Donova šljiva“)'' || [[Tobi Magvajer]]
|-
| ''(„Uhvati me ako možeš“)'' || [[Tom Henks]], [[Kristofer Voken]] i [[Martin Šin]]
|-
| ''(„Bande Njujorka“)'' || [[Danijel Dej-Luis]] i [[Kameron Dijaz]]
|-
| ''(„Avijatičar“)'' || [[Kejt Blančet]], [[Kejt Bekinsejl]], [[Alek Boldvin]], [[Džud Lo]] i [[Gven Stefani]]
|-
| ''(„Krvavi dijamant“)'' || [[Dženifer Koneli]] i [[Džimon Hansu]]
|-
| ''(„Dvostruka igra“)'' || [[Met Dejmon]], [[Džek Nikolson]], [[Mark Volberg]], [[Martin Šin]] i [[Alek Boldvin]]
|-
| ''(„Telo laži“)'' || [[Rasel Krou]]
|-
| ''(„Revolucionarni put“)'' || [[Kejt Vinslet]]
|-
| ''(„Zatvoreno ostrvo“)'' || [[Mark Rafalo]], [[Ben Kingsli]] i [[Mišel Vilijams]]
|-
| ''(„Početak“)'' || [[Majkl Kejn]], [[Marion Kotijar]], [[Elen Pejdž]], [[Ken Vatanabe]] i [[Tom Hardi]]
|-
| ''(„Dž. Edgar“)'' || [[Naomi Vots]], [[Džudi Denč]] i [[Džoš Lukas]]
|-
| ''(„Đangova osveta“)'' || [[Džejmi Foks]] i [[Semjuel L. Džekson]]
|-
| ''(„Veliki Getsbi“)'' || [[Tobi Magvajer]] i [[Keri Maligan]]
|-
| ''(„Vuk sa Vol Strita“)'' || [[Metju Makonahej]], [[Džona Hil]] i [[Margo Robi]]
|-
| ''(„Povratnik“)'' || [[Tom Hardi]] i [[Donal Glison]]
|}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Catalano|first=Grace|title=Leonardo DiCaprio: Modern-Day Romeo|publisher=Dell Publishing Group|year=1997|location=New York, New York|isbn=978-0-440-22701-4|pages=7–15}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Leonardo DiCaprio}}
* [http://www.leonardodicaprio.com Zvanični sajt]
* {{IMDb ime|id= 0000138 |name= Leonardo Dikaprio}}
* [http://www.11thhourfilm.com Official DiCaprio Eleventh Hour film site]
* [http://www.people.com/people/leonardo_dicaprio Leonardo Dikaprio na sajtu People.com]
* {{tvtome person|id=6167}}

{{Oscar za najboljeg glumca}}
{{Zlatni globus za najboljeg glumca u drami}}
{{Srebrni medvjed za najboljeg glumca}}
{{Satellite za sporednog glumca}}
{{Satellite za najboljeg glumca}}
{{AACTA za najboljeg glavnog glumca}}

{{authority control}}

{{Lifetime|1974| |DiCaprio, Leonardo}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Ekološki aktivisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg glavnog glumca]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca - drama]]</text>
      <sha1>ky8hd30ipxybi6jvlapzh6fs2i12215</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261856</id>
      <parentid>41261852</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:41:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/79.143.111.200|79.143.111.200]] ([[User talk:79.143.111.200|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88224" xml:space="preserve">{{Infobox actor
| name = Leonardo DiCaprio 
| image = Leonardo DiCaprio.jpeg‎ 
| imagesize = 210px
| caption = Leonardo DiCaprio, 2000. 
| birthname = Leonardo Wilhelm DiCaprio 
| birthdate = {{birth date and age|1974|11|11|df=y}}
| birthplace = Los Angeles
| yearsactive = 1988–
| homepage = http://www.leonardodicaprio.com/
| academyawards='''[[Oscar za najboljeg glavnog glumca]]'''&lt;br /&gt;2015 ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' 
| goldenglobeawards = '''[[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu – drama|Najbolji glumac u dramskom filmu]]'''&lt;br /&gt;2004 ''[[The Aviator (film, 2004)|The Aviator]]'' 
| goldenraspberryawards = '''[[19. dodjela nagrada Zlatna malina|Najgori filmski par]]'''&lt;br /&gt;1998 ''[[The Man in the Iron Mask (film, 1998)|The Man in the Iron Mask]]''
| iftaawards = '''Najbolji međunarodni glumac'''&lt;br /&gt;2006 ''[[The Departed]]''
| awards = '''[[Nagrada National Board of Review za najboljeg sporednog glumca|Nagrada NBR za najboljeg sporednog glumca]]'''&lt;br /&gt;1993 ''[[What's Eating Gilbert Grape]]'' &lt;br /&gt; '''[[Srebrni medvjed za najboljeg glumca]]'''&lt;br /&gt;1996 ''[[Romeo + Juliet]]'' &lt;br /&gt; '''[[Nagrada National Board of Review za najbolji ansambl|Nagrada NBR za najbolji ansambl]]'''&lt;br /&gt;2006 ''[[The Departed]]'' &lt;br /&gt; '''[[Nagrade Chlotrudis 1997|Nagrade Chlotrudis za najboljeg sporednog glumca]]'''&lt;br /&gt;1996 ''[[Marvin's Room (film)|Marvin's Room]]''
}}
'''Leonardo Vilhelm Dikaprio''' ('''Leonardo Wilhelm DiCaprio''' [[međunarodni fonetski alfabet|[liːəʊˈnɑːrdəʊ ˈwɪlhɛlm dɪˈkæprioʊ]]]; [[Los Anđeles]], 11. novembra 1974.),&lt;ref name=&quot;DiCaprio1&quot;&gt;{{harvnb|Catalano|1997|pp=7–15}}&lt;/ref&gt; [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[glumac]] i [[Filmski producent|producent]].

Pet puta je nominovan za nagradu [[Oskar]], [[Oskar za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|za najboljeg glumca u glavnoj ulozi]] u filmovima ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]'' (2004), ''[[Krvavi dijamant]]'' (2006), ''[[Vuk sa Vol Strita]]'' (2013) i ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' (2016), za koji je i dobio ovu nagradu. Takođe, bio je nominovan i [[Oskar za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|za najboljeg glumca u sporednoj ulozi]] u filmu ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]'' (1994), četiri puta za nagradu [[BAFTA]], a jedanaest puta za nagradu [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]]. Dobitnik je nagrade [[BAFTA]] za [[BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|najboljeg glumca u glavnoj ulozi]] za ulogu Hju Glasa u filmu ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' (2016). Takođe je dobitnik i tri [[Nagrada Zlatni globus|Zlatna globusa]] – [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)|za najboljeg glavnog glumca u drami]] za ulogu [[Hauard Hjuz|Hauarda Hjuza]] u filmu ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]'' (2004), [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|za najboljeg glavnog glumca u komediji ili mjuziklu]] za ulogu Džordana Belforta u filmu ''[[Vuk sa Vol Strita]]'' (2013) i [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)|za najboljeg glavnog glumca u drami]] za ulogu Hju Glasa u filmu ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' (2016). Takođe je bio nominovan za nagrade [[Nagrada Satelit|Satelit]], [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagradu Udruženja filmskih glumaca]] i [[Nagrada Saturn|Saturn]].

Glumačku karijeru je započeo [[1990e|devedesetih]] godina [[20. vek|prošlog veka]] nastupajući u [[reklama]]ma i [[televizijska serija|sapunicama]] kao što su ''[[Santa Barbara (TV serija)|Santa Barbara]]'', ''[[Roditeljstvo (TV serija)|Roditeljstvo]]'', te u [[komedija situacije|sitkomu]] ''[[Growing Pains|Od muke do nauke]]''. Prvu zapaženiju filmsku ulogu ostvario je u filmu ''[[Dečakov život]]'' iz [[1993]], gde mu je partner bio [[Robert de Niro]]. U drami ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]'' iz [[1993]]. godine imao je sporednu ulogu, a u biografskom filmu ''[[Košarkaški dnevnici]]'' iz [[1995]]. glumio je zavisnika Džima Kerola. Postaje popularan 1996. zahvaljujući ulozi u modernoj adaptaciji [[Vilijam Šekspir|Šekspirovog]] [[Romeo i Julija|dela]] ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]'' u režiji [[Baz Lurman|Baza Lurmana]]. Međunarodnu slavu stiče glavnom ulogom u ljubavnom filmu ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]'' iz 1997. režisera [[Džejms Kameron|Džejmsa Kamerona]], koji je u to vreme bio film sa najvećom zaradom u istoriji kinematografije. Početkom 21. veka kritika je hvalila njegove izvedbe u filmovima ''[[Uhvati me ako možeš]]'' (2002), ''[[Bande Njujorka]]'' (2002), ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]'' (2004), ''[[Krvavi dijamant]]'' (2006), ''[[Dvostruka igra]]'' (2006), ''[[Revolucionarni put]]'' (2008), ''[[Zatvoreno ostrvo]]'' (2010), ''[[Početak]]'' (2010), ''[[Đangova osveta]]'' (2012), ''[[Vuk sa Vol Strita]]'' (2013) i ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]'' (2016).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.listal.com/list/most-successful-movies-of-leonardo |title=Most Successful Movies of Leonardo DiCaprio (Najuspešniji filmovi Leonarda Dikapria)|publisher=Korisnik schwatzerabt na osnovu informacija sa sajta Boxofficemojo.com |date = 31. jul 2009. |accessdate = 1. avgust 2011}}&lt;/ref&gt;

Vlasnik je producentske kompanije „Appian Way Productions“. Često sarađuje sa režiserom [[Martin Skorseze|Martinom Skorsezeom]] i do sada je nastupio u pet njegovih filmova. Kao posvećenog [[čovekoljublje|filantropa]] i borca za očuvanje životne sredine pohvalile su ga organizacije za [[životna sredina|zaštitu životne sredine]].&lt;ref name=&quot;cs&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=36315 |title=Leonardo DiCaprio on The 11th Hour (Leonardo Dikaprio o filmu ''Jedanaesti sat'')|publisher=Heder Njugen na ''ComingSoon.net'' |date = 14. avgust 2007. |accessdate = 1. avgust 2014}}&lt;/ref&gt;

== Detinjstvo i porodica ==
[[Leonardo Dikaprio]] je sin jedinac, rođen u [[Los Anđeles]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Njegova majka, Irmelin Indenbirken, bivša sekretarica, rođena je u [[Nemačka|Nemačkoj]], gde je živela do [[1950e|1950ih]] godina [[20. vek|prošlog veka]], kada se sa porodicom iz grada [[Er-Erkenšvik]] preselila u [[Sjedinjene Američke Države]] . Njegov otac, [[Džordž Dikaprio]], crtač, producent i distributer [[strip]]ova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.filmreference.com/film/94/Leonardo-DiCaprio.html |title=Leonardo DiCaprio Biography (1974?-) (Biografija Leonarda Dikaprija) |publisher=Filmreference.com |accessdate = 1. avgust 2014}}&lt;/ref&gt;, poreklom je polu-[[Italijani|Italijan]] (iz [[Napulj]]a, sa očeve strane) i polu-[[Nemci|Nemac]] (iz [[Bavarska|Bavarije]], sa majčine strane).&lt;ref name=&quot;DiCaprio1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web
 |url         = http://www.highbeam.com/doc/1G1-60640344.html
 |title       = Leonardo DiCaprio; Scumsville superstar; his parents were hippies, and he grew up in the poorest part of town. – HighBeam Research (Leonardo Dikaprio; Skumsvilska zvezda; njegovi roditelji su bili hipiji i odrastao je u najsiromašnijem delu grada)
 |publisher   = Highbeam.com
 |date        = 19. april 1998.
 |accessdate  = 1. avgust 2014
 |archivedate = 2011-08-21
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20110821130756/http://www.highbeam.com/doc/1G1-60640344.html
 |deadurl     = yes
}}&lt;/ref&gt; Dikapriov deda po majci, Vilhelm Indenbirken bio je Nemac,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://books.google.de/books?id=h6RbAgAAQBAJ&amp;pg=PT78&amp;dq=Wilhelm+Indenbirken+german&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=RurhUo2UGIKgAa2hIDAAw&amp;ved=0CDAQGAEwAA#v=onepage&amp;q=Wilhelm%20Indenbirken%20german&amp;f=false|title= Leonardo DiCaprio - Biography - The premiere of This Boy's life | accessdate = 24. 1. 2014.}}&lt;/ref&gt; a baba Helen Indenbirken (1915 – 2008)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://poponthepop.com/2008/08/06/leonardo-dicaprios-grandmother-helene-indenbirken-dies-at-93/ |title= Leonardo DiCaprio's Grandmother Helene Indenbirken Dies at 93}}&lt;/ref&gt; takođe je bila nemačka državljanka, mada je rođena u [[Rusija|Rusiji]] kao Jelena Smirnova.&lt;ref&gt;{{cite web |first=Stephen M. |last=Silverman|title=Russians Lift Vodka Glasses to DiCaprio |url=http://www.people.com/people/article/0,,625877,00.html |date = 22. 4. 2003.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | title = Vladimir Putin: Leonardo DiCaprio is a 'real man' |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/russia/8156277/Vladimir-Putin-Leonardo-DiCaprio-is-a-real-man.html | work = The Telegraph |date=November 24, 2010 | accessdate = 8. 8. 2011. | location=London}}&lt;/ref&gt; Leonardo Dikaprio osim maternjeg [[engleski jezik|engleskog]], tečno govori i [[nemački jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://books.google.de/books?id=zlSRS80XIfQC&amp;pg=PT874&amp;dq=Helene+Indenbirken+german&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=rubhUp6mM4mftAbkxYHgAw&amp;ved=0CEYQ6AEwAw#v=onepage&amp;q=Helene%20Indenbirken%20german&amp;f=false | title=Leonardo DiCaprio - Biography | publisher=Encyclopedia of American Cinema | accessdate = 24. 1. 2014.}}&lt;/ref&gt;

Dikapriovi roditelji upoznali su se dok su pohađali fakultet, a nakon diplomiranja preselili su se u Los Anđeles, gde se Leonardo rodio. Njegova majka osetila je pokret u stomaku dok je u jednom [[italija]]nskom muzeju posmatrala sliku [[Leonardo da Vinči|Leonarda da Vinčija]], pa je sinu dala ime po ovom čuvenom slikaru.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://uk.eonline.com/celebrities/profile/index.jsp?uuid=e9b32005-543a-4dee-81d2-f78843857922 |title=Leonardo Dicaprio |publisher=E! |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Glumčevi roditelji su se razveli godinu dana nakon njegovog rođenja. Leonardo je pretežno živeo sa majkom na nekoliko lokacija u Los Anđelesu, među kojima su Eho Park, Hilherst Avenija i okrug Los Feliz. Njegova majka je radila i po više poslova istovremeno kako bi izdržavala porodicu.&lt;ref name=&quot;DiCaprio1&quot;/&gt; Dikaprio je oca viđao povremeno, a deo detinjstva je proveo u Nemačkoj sa majkom i njenim roditeljima. Završio je „Sids“ osnovnu školu (engl. Seeds Elementary School), srednju školu „Džon Maršal“ (engl. John Marshall High School), a zatim i četvorogodišnji fakultet „Los Angeles Center for Enriched Studies“.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Los Angeles Center For Enriched Studies: Facts about LACES |url=http://www.lacesmagnetschool.org/ourpages/class2012/info.html|work=lacesmagnetschool.org|accessdate = 15. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Prve uloge ===
Dikaprio je glumačku karijeru započeo ulogama u reklamama i obrazovnim filmovima, kao i u [[Sapunica|sapunici]] ''[[Santa Barbara (TV serija)|Santa Barbara]]'' i [[komedija situacije|sitkomu]] ''[[Growing Pains|Od muke do nauke]]'' početkom [[1990e|devedesetih]]. Sa pet godina izbačen je sa snimanja dečje serije ''Romper Room'' jer je bio previše nestašan,&lt;ref name=&quot;pp1&quot;/&gt; a zatim sledi primer svog starijeg brata od maćehe, Adama Ferara, i počinje da se pojavljuje u reklamama. Sa 14 godina nastupio je u reklami za [[Mečboks]] automobile.&lt;ref name=&quot;pp1&quot;/&gt;

Prvu ulogu na televiziji dobija 1989. u seriji ''[[The New Lassie|Novi Lesi]]'', a 1990. glumi Gerija Bakmena u seriji ''[[Roditeljstvo (TV serija)|Roditeljstvo]]'', televizijskoj adaptaciji [[Roditeljstvo (film)|istoimenog filma]]. Tokom pojavljivanja u seriji ''Roditeljstvo'', Dikaprio je igrao manje uloge u serijama ''Santa Barbara'' i ''[[Rozen (TV serija)|Rozen]]''. Nakon toga je u [[Ej-Bi-Si|Ej-Bi-Si]]-jevom sitkomu ''Od muke do nauke'' (1991 – 1992) tumačio ulogu Luka Brauera, dečaka beskućnika koga je prihvatila porodica Siver. Za uloge u serijama ''Roditeljstvo'', ''Santa Barbara'' i ''Od muke do nauke'' bio je nominovan za nagradu ''Mladi umetnik'' (engl. Young Artist Award).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.heart.co.uk/showbiz/celebrities/leonardo-dicaprio/photos/through-the-years/back-school/ title=Leonardo DiCaprio through the years |accessdate = 27. 6. 2014.}}&lt;/ref&gt;

=== 1991–1995: Početak filmske karijere ===
Prvi film u kome je nastupio bio je [[Naučna fantastika|naučnofantastični]] [[horor film|horor]] ''[[Čupavci 3]]'' iz 1991, u kome je igrao pastorka zlog zemljoposednika. Tu ulogu je opisao kao ''„prosečnu ulogu, bez dubine, bio sam običan klinac sa plavom kosom“''.&lt;ref name=&quot;ny1&quot;/&gt; Film je odmah počeo da se distribuira u video formatu, bez premijere u bioskopima.&lt;ref name=&quot;ny1&quot;/&gt; Prvu zapaženiju filmsku ulogu ostvario je u biografskoj drami ''[[Dečakov život]]'', gde glumi zajedno sa [[Elen Barkin]] i [[Robert de Niro|Robertom de Nirom]] koji ga je na [[kasting]]u među 400 drugih kandidata lično izabrao za tu ulogu.&lt;ref name=&quot;pp1&quot;/&gt; Kritičari su pohvalili njegov nastup u pomenutom filmu.

Godine 1993. u tragi-komičnoj drami ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]'', Dikaprio tumači ulogu [[Mentalna zaostalost|mentalno onesposobljenog]] dečaka Arnija, jednog od članova disfunkcionalne porodice mladića Gilberta Grejpa, koga glumi [[Džoni Dep]]. Iako režiser [[Lase Halstrom]] u početku nije želeo da mu poveri ovu ulogu jer je smatrao da je „previše zgodan“, nije uspeo da nađe nekog drugog ko bi i po načinu glume, i po fizičkom izgledu, u potpunosti odgovarao liku, i na kraju se odlučio za Dikaprija koga je smatrao „najpažljivijim glumcem“ među svim kandidatima.&lt;ref name=&quot;ny1&quot;&gt;{{cite news|last=Harmetz|first=Aljean|title=The Actor Is Boyishly Handsome, and That's a Liability|url=http://www.nytimes.com/1993/12/12/movies/up-coming-leonardo-dicaprio-actor-boyishly-handsome-that-s-liability.html|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|date = 12. 12. 1993.|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Kako bi se pripremio za ulogu Arnija Grejpa, Dikaprio je neko vreme proveo sa mentalno onesposobljenim tinejdžerima.&lt;ref name=Cameron-Wilson148&gt;{{Cite book|last1=Cameron-Wilson
|first1=James
|last2=Speed
|first2=F. Maurice
|title=Film Review 1994-5
|year=1994
|publisher=Virgin Books
|location=Great Britain
|isbn=978-0-86369-842-2
|pages=148
|postscript=&lt;!-- Bot inserted parameter. Either remove it; or change its value to &quot;.&quot; for the cite to end in a &quot;.&quot;, as necessary. --&gt;&amp;#123;&amp;#123;inconsistent citations&amp;#125;&amp;#125;
}}&lt;/ref&gt; Film je naišao na pozitivne reakcije publike i kritičara, koji su bili impresionirani njegovom glumom. Dženet Mazlin iz ''[[Njujork tajms|Njujork Tajmsa]]'' pohvalila je Dikapriovu izvedbu i napisala da je ''„njegov portret Arnija toliko potresan i živopisan da ga je na početku zastrašujuće posmatrati... njegova gluma je izuzetno oštra i dramatična od početka do kraja filma“.''&lt;ref&gt;{{cite news|url= http://movies.nytimes.com/movie/review?res=9F0CE0D6131F934A25751C1A965958260|title=Movie Review; What's Eating Gilbert Grape|last=Maslin|first=Janet|date = 17. 12. 1993.|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|acessdate = 30. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; Dikapriju je ovaj film doneo nekoliko nagrada, kao i nominacije za [[Oskar za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Oskara]] i [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Zlatni globus]] u kategoriji Najbolji glumac u sporednoj ulozi.

Godine 1995. zajedno sa svetski poznatim zvezdama poput [[Džin Hekman|Džina Hekmena]], [[Rasel Krou|Rasela Kroua]] i [[Šeron Stoun]] glumi u [[vestern]]u ''[[Brzi i mrtvi]]'', u kome tumači ulogu Hekmanovog sina Kida. Filmski studio [[Soni pikčers|Soni Pikčers]] dvoumio se oko toga da li da unajmi Dikaprija zbog visine njegovog honorara i ograničenog budžeta filma, ali je na kraju Šeron Stoun odlučila da sama plati njegov honorar i Dikaprio je dobio ulogu.&lt;ref name=first&gt;Muir. pp. 171–179&lt;/ref&gt; Film je loše prošao na bioskopskim blagajnama i jedva je dostigao zaradu od 18,5 [[milion]]a [[dolar]]a u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u, a mišljenja kritičara su bila podeljena.&lt;ref&gt;{{cite web|title=''The Quick and the Dead'' (1995)|url=http://wee.the-numbers.com/movies/1995/0QDEA.php|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt;
Iste godine nastupa u filmu ''[[Totalno pomračenje]]'', čija radnja prikazuje homoseksualnu vezu između [[Artur Rembo|Artura Remboa]], koga glumi Dikaprio, i [[Pol Verlen|Pola Verlena]], koga igra [[Dejvid Tjulis]]. Dikaprio je zamenio glumca [[River Finiks|Rivera Finiksa]] koji je umro u toku pred-produkcije filma.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Green|first=Jesse|title=Fresh Blood|url=http://www.nytimes.com/1995/02/12/magazine/fresh-blood-leonardo-dicaprio.html?bl?pagewanted=1&amp;pagewanted=5|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|date = 12. 2. 1995.|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Film je ostvario skroman uspeh na bioskpskim blagajnama zaradivši 0,34 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|title=&quot;Total Eclipse&quot; (1995)|url=http://www.the-numbers.com/movies/1995/0TACL.php|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Poslednji film u kome je nastupio te godine, bila je biografska drama ''[[Košarkaški dnevnici]]'' o mladom košarkašu [[Džim Kerol|Džimu Kerolu]] čiji se snovi o profesionalnoj karijeri ruše kada postane heroinski zavisnik. Ova uloga donela mu je prvi milionski honorar.

U to vreme Dikaprio je takođe snimio kratkometražni crno-beli film ''[[Don's Plum|Donova šljiva]]'' sa prijateljima [[Tobi Magvajer|Tobijem Megvajerom]] i [[Kevin Konoli|Kevinom Konolijem]].&lt;ref name=&quot;pp1&quot;&gt;{{cite web|first=Anne-Marie|last=O'Neill|title=Riding The Wave|url=http://www.people.com/people/archive/article/0,,20124329,,00.html|work=[[People Magazine|Peopledate]]=January 26, 2001|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Iako je prvobitno planirano da se distribuira kao video, režiser R. D. Rob je kasnije želeo da film bude dugometražni sa bioskopskom premijerom. Tome su se usprotivili Megvajer i Dikaprio koji su sudskom presudom obezbedili da se film ne prikazuje u bioskopima, jer su smatrali da režiser pokušava da iskoristi njihovu novostečenu popularnost kako bi ostvario veću zaradu, mada oni nikada nisu pristali da snime dugometražni film.&lt;ref name=&quot;pp1&quot;/&gt; Film je premijerno prikazan 2001. godine na [[Berlinski filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] i bio je dobro prihvaćen od strane kritike. Novinar Majk D' Anđelo je u svojoj kolumni napisao da je to ''„najbolji film koji je gledao na Filmskom festivalu u Berlinu“''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.panix.com/~dangelo/berlin.html#dons.html |title=Willkommen! |publisher=Panix.com |date= |accessdate = 18. 10. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== 1996–2001: Svetski uspeh i slava ===
Godine 1996. zajedno sa [[Kler Dejns]] tumači naslovnu ulogu u filmu ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]'' režisera [[Baz Lurman|Baza Lurmana]], modernoj adaptaciji čuvene [[Vilijam Šekspir|Šekspirove]] [[Romeo i Julija|drame]]. U filmu je zadržan originalan [[dijalog]], mada su izmenjena imena nekih likova i detalji vezani za tok radnje. Sa zaradom koja je iznosila 147 miliona dolara&lt;ref&gt;[http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=romeoandjuliet.htm Romeo + Juliet - Box Office Mojo]&lt;/ref&gt;, ovo je bio njegov prvi projekat koji je ostvario veliki komercijalni uspeh i obezbedio mu status buduće zvezde, čemu u prilog govori i nekoliko nominacija za [[MTV filmska nagrada|MTV filmsku nagradu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=romeoandjuliet.htm |title=Romeo + Juliet (1996) |publisher=Boxofficemojo.com |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt;

Kasnije, iste godine, glumi u porodičnoj drami ''[[Marvinova soba]]'' režisera [[Džeri Zaks|Džerija Zaksa]], gde ponovo sarađuje sa glumcem [[Robert de Niro|Robertom de Nirom]]. Skot Makferson, autor predstave iz 1991. po kojoj je film snimljen, takođe je bio zadužen za pisanje scenarija. Radnja prati dve rođene sestre, koje je nakon 17 godina otuđenosti ujedinila porodična tragedija.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Marks|first=Peter|date = 8. 12. 1996.|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B01E5D9113CF93BA35751C1A960958260|title=Two Wrenching Dramas Find Unexpected New Lives|work=[[Njujork tajms|The New York Times]]|accessdate = 13. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio glumi Henka, problematičnog tinejdžera koji se nalazi u mentalnoj instituciji nakon što je izazvao požar u kući svoje majke ([[Meril Strip]]).&lt;ref name=&quot;ew-mr&quot;&gt;{{cite news|last=Schwarzbaum|first=Lisa|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,295561,00.html|title=''Marvin's Room'' (1996)|work=[[Entertainment Weekly]]|date = 20. 12. 1996.|accessdate = 2. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio.jpeg|mini|left|upright|&lt;center&gt;Leonardo Dikaprio na pres-konferenciji za film ''[[Plaža (film)|Plaža]]'', februar 2000.]]
Godine 1997, Dikaprio zajedno sa [[Kejt Vinslet]] igra glavnu ulogu u ljubavnoj drami ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]'' režisera [[Džejms Kameron|Džejmsa Kamerona]]. Tumači lik dvadesetogodišnjeg Džeka Dosona, siromašnog mladića iz [[Viskonsin]]a, koji na kocki dobija dve karte za putovanje trećom klasom brodom [[RMS Titanik|Titanikom]]. Iako je prvobitno odbio ponudu da nastupi u filmu, Kameronovo poverenje u njegove glumačke sposobnosti na kraju ga je ohrabrilo da prihvati ulogu.&lt;ref name=&quot;www.ew.com&quot;&gt;{{cite news|title=''Titanic''. Man Overboard!|work=[[Entertainment Weekly]]|accessdate = 24. 1. 2010.|date=November 7, 1997|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,290182,00.html|pages=1–7}}&lt;/ref&gt; Suprotno očekivanjima, ''Titanik'' je na bioskopskim blagajnama zaradio više od dve milijarde dolara, i stekao titulu najprofitabilnijeg filma svih vremena (rekord je držao sve do 2010. kada ga je po zaradi prešao futuristički film ''[[Avatar (film)|Avatar]]'' koji je, takođe, režirao Kameron).&lt;ref name=&quot;titanicgross&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/world/ |title=Worldwide Grosses |publisher=Box Office Mojo |accessdate = 20. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio je zahvaljujući ovoj ulozi postao internacionalna zvezda i stekao je veliki broj obožavatelja, pretežno tinejdžerki. Pomama za njim, koja je nastala zahvaljujući filmu ''Titanik'' u medijima je bila poznata pod nazivom „Leo-manija“.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hiscock|first=John|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/film/3632803/Leonardo-DiCaprios-magnificent-obsessive.html|title=Leonardo DiCaprio's Magnificent Obsessive|work=[[The Daily Telegraph]]|date = 4. 12. 2004.|accessdate = 3. 8. 2010.|location=London}}&lt;/ref&gt; Više od 200 njegovih obožavatelja pisali su pisma protesta [[Oskar|Američkoj filmskoj akademiji]] kada 1998. nije bio nominovan za nagradu [[Oskar]].&lt;ref name=&quot;busch19980306&quot;&gt;{{cite news | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,282088,00.html | title=Was Leonardo Robbed? | work=Entertainment Weekly | date = 6. 3. 1998. | accessdate=November 23, 2013 | author=Busch, Anita M.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio je bio nominovan za brojne druge prestižne nagrade, uključujući [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]]. Povodom svog uspeha u filmu ''Titanik'' dao je izjavu časopisu ''[[Tajm (časopis)|Tajm]]'' 2000. godine: ''„Tokom tog perioda, nisam bio svestan fenomena ''Titanika'' i toga da sam postao poznat širom sveta. Znam da nikada neću ponovo dostići takvu popularnost, ali to i ne očekujem. To nije nešto što ću pokušavati da postignem“.''&lt;ref&gt;[http://content.time.com/time/world/article/0,8599,2055068,00.html What's Eating Leonardo DiCaprio?]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;

Naredne godine, pravi [[kameo uloga|kameo]] u filmu ''[[Poznata ličnost (film)|Poznata ličnost]]'' [[Vudi Alen|Vudija Alena]], satiričnom osvrtu na holivudsku industriju, a u svom kratkom pojavljivanju ruga se na sopstveni račun. Nakon toga nastupa u drami ''[[Čovek sa gvozdenom maskom (film)|Čovek sa gvozdenom maskom]]'' režisera [[Randal Volas|Rendala Volasa]], rimejku istoimenog [[Čovek sa gvozdenom maskom (film iz 1939)|filma]] iz 1939, u kome tumači dve uloge – braću blizance, iskvarenog [[Luj XIV|kralja Luja XIV]] i njegovog brata Filipa koji je godinama bio zatočen i okovan metalnom maskom. Iako je naišao na veliki broj negativnih komentara&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/1082400-man_in_the_iron_mask/ The Man in the Iron Mask - Rotten Tomatoes]&lt;/ref&gt;, film je postao hit na bioskopskim blagajnama sa ukupnom zaradom od 180 miliona dolara&lt;ref&gt;[http://www.the-numbers.com/movies/1998/MNIRN.php The Man in the Iron Mask - Numbers]&lt;/ref&gt;. Dikapriovu izvedbu kritičari su uglavnom pozitivno ocenili, a Oven Glajberman je za ''[[Entertejnment vikli]]'' napisao da ''„izgleda kao neko kod koga još nisu proradili [[hormoni]], ali ipak oduševljava svojom instinktivnom glumom i anđeoskim licem“.''&lt;ref&gt;[http://www.ew.com/ew/article/0,,282284,00.html The Man in the Iron Mask - Entertainment Weekly]&lt;/ref&gt; Uprkos tome, Dikaprio je za ovu ulogu osvojio [[Nagrada Zlatna malina|Zlatnu malinu]] za najgori filmski par.

Slično je prošao i njegov sledeći projekat, avanturistička drama ''[[Plaža (film)|Plaža]]'' iz 2000. režisera [[Deni Bojl|Denija Bojla]], snimljena po istoimenom [[Plaža (roman)|romanu]] [[Aleks Garland|Aleksa Garlanda]]. Pored Dikaprija, u filmu nastupaju [[Tilda Svinton]] i [[Robert Karlajl]], a radnja prati američkog turistu Ričarda koji traga za savršenim načinom života na jednom tajnom ostrvu u [[Tajlandski zaliv|Tajlandskom zalivu]]. Uprkos negativnoj reakciji kritičara, film je na bioskopskim blagajnama zaradio 144 miliona dolara&lt;ref&gt;[http://www.the-numbers.com/movies/2000/THBCH.php The Beach - Numbers]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/beach/ The Beach - Rotten Tomatoes]&lt;/ref&gt;. Tod Makarti je za časopis [[Varajeti]] napisao da je: ''„Ričard previše tipičan Amerikanac, nedovoljno definisan kao ličnost da bi mogao u potpunosti da zadrži pažnju i interesovanje gledalaca, a Dikaprio ga svojom glumom ne obogaćuje nikakvim specifičnim karakteristikama koja bi mu dale kompleksnost“.''&lt;ref&gt;[http://variety.com/2000/film/reviews/the-beach-1117778650/ The Beach Review - Variety]&lt;/ref&gt; Ova uloga donela mu je još jednu nominaciju za nagradu Zlatna malina.

=== 2002–2007: Priznanje kritike ===
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio 2002.jpg||mini|desno|165px|&lt;center&gt;Dikaprio na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 2002.]]
Dikapriov prvi film iz 2002. godine bila je biografska kriminalistička drama ''[[Uhvati me ako možeš]]'', inspirisana životom [[Frenk Abagnejl|Frenka Abagnejla]] koji je pre svog 19. rođendana koristio šarm, samopouzdanje, dovitljivst i nekoliko lažnih identiteta kako bi zaradio milione tako što je falsifikovao čekove i mnoge druge dokumente krajem [[1960e|šezdesetih godina 20. veka]]. Film je režirao [[Stiven Spilberg]], a sporedne uloge tumače [[Tom Henks]], [[Martin Šin]] i [[Kristofer Voken]]. Sniman je na 147 različitih lokacija za samo 52 dana, što ga je učinilo najuzbudljivijim filmskim iskustvom koje je Dikaprio do tada doživeo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://telepixtvcgi.warnerbros.com/dailynews/extra/12_02/12_12b.html|title=Daily News – ''Catch Me If You Can''|publisher=[[Extra (TV series)|Extra]]|date = 12. 12. 2002.|accessdate = 3. 7. 2008.}}&lt;/ref&gt; Film je postao internacionalni hit i ostvario je veliki uspeh kod kritičara i publike, a sa zaradom koja je iznosila 351.1 miliona dolara u to vreme bio je Dikapriov najkomercijalniji projekat nakon ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanika]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/2002/CATCH.php|title=''Catch Me If You Can'' (2002)|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 3. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; [[Rodžer Ibert]] pohvalio je njegovu glumu rečima: ''„Dikaprio, koji je u skorašnjim filmovima igrao mračne i problematične likove, u ovom filmu predstavlja pravo osveženje i šarmantan je u ulozi dečaka koji otkriva u čemu je zaista dobar i odlučuje da to i radi“.''&lt;ref&gt;{{cite news|last=Ebert|first=Roger|url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20021225/REVIEWS/212250301/1023|title=''Catch Me If You Can'' (2002) Review|work=[[Chicago Sun-Times]]|publisher=RogerEbert.com|date = 25. 9. 2002.|accessdate = 3. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Uloga u ovom filmu Dikapriju donosi treću nominaciju za [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]].&lt;br /&gt;

Iste godine, Dikaprio po prvi put nastupa u filmu režisera [[Martin Skorseze|Martina Skorsezea]] – istorijskoj drami ''[[Bande Njujorka]]''. Radnja filma odigrava se u [[Njujork|njujorškom]] okrugu „Fajv points“ polovinom [[19. vek]]a i prati sukobe između domorodaca i [[Irska|irskih]] imigranata. Skorseze se borio da nađe finansijere za film sve dok se Dikaprio nije zainteresovao za ulogu Amsterdama Valona, mladog vođe irskih imigranata, nakon čega se [[Miramaks]] uključio u finanasiranje projekta.&lt;ref name=&quot;tage&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.theage.com.au/articles/2003/02/09/1044725670402.html|title=Scorsese's Gang Of Acting Heavyweights|publisher=TheAge.com|date = 10. 2. 2003.|accessdate = 3. 8. 2010.|location=Melbourne}}&lt;/ref&gt; Prekoračenja budžeta i stalne prepirke između režisera i producenata rezultirali su time da snimanje traje osam meseci, a troškovi su na kraju iznosili 103 miliona dolara, čime je ovo postao najskuplji projekat koji je Skorseze do tada režirao.&lt;ref name=&quot;tage&quot;/&gt; Film je odmah nakon premijere doživeo komercijalni i kritički uspeh.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/2002/GANGS.php|title=''Gangs of New York'' (2002)|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 3. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Iako su kritičari pohvalili Dikaprija, ostao je u senci [[Danijel Dej-Luis|Danijela Dej-Luisa]] čija je izvedba uglavnom naišla na bolje komentare.&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{cite web|last=Powers|first=John|url=http://www.laweekly.com/2002-12-26/news/the-butcher-and-his-boy|title=The Butcher and His Boy|work=[[LA Weekly]]|date = 26. 12. 2002.|accessdate = 3. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;to&quot;&gt;{{cite news|last=Thompson|first=Anne|url=http://www.guardian.co.uk/film/2002/dec/22/features.review|title=How Do You Like Your Leonardo DiCaprio? Butch Or Boyish? The Choice Is Yours|work=[[The Guardian]]|date = 22. 12. 2002.|accessdate = 3. 8. 2010.|location=London}}&lt;/ref&gt;

Dve godine kasnije nastavlja saradnju sa Skorsezeom, kao glavni glumac i producent biografske drame ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''. Radnja filma odvija se u periodu od kraja [[1920e|1920ih]], pa sve do [[1947]]. i prati život [[Hauard Hjuz|Hauarda Hjuza]], ekscentričnog i opsesivnog američkog bogatataša, filmskog režisera i pionira avijacije. Dikaprio je prvobitno razvio projekat sa [[Majkl Men|Majklom Manom]], koji je na kraju odustao od režije jer je prethodno već režirao dva biografska filma – ''[[Ali (film)|Ali]]'' i ''[[Insajder (film)|Insajder]]''. Glumac je scenario [[Džon Logan|Džona Logana]] prosledio Skorsezeu koji je ubrzo prihvatio da režira projekat. Dikaprio je proveo više od godinu i po dana pripremajući se za film koji nije sniman u kontinuitetu, zbog drugih obaveza glumaca i lokacija za snimanje. Budžet je iznosio 110 miliona dolara, a film je nakon premijere naišao na dobar prijem kod publike i kritičara. Dikaprio je za ovu ulogu osvojio nagradu [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)]], a takođe je bio nominovan za [[Oskar za najboljeg glavnog glumca|Oskara]], [[BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|BAFTU]] i [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagradu Udruženja glumaca]] u istoj kategoriji.
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio by David Shankbone.jpg|mini|levo|135px|&lt;center&gt;Dikaprio na [[Filmski festival Tribeka|Filmskom festivalu Tribeka]] 2007.]]
Dikaprio 2006. godine glumi u dva filma – ''[[Dvostruka igra]]'' i ''[[Krvavi dijamant]]''. U ''Krvavom dijamantu'', ratnoj drami [[Edvard Zvik|Edvarda Zvika]], tumači ulogu Denija Arčera, krijumčara dijamantima iz [[Rodezija|Rodezije]], koji se slučajno našao u građanskom ratu u [[Sijera Leone]]u. Kritičari su pozitivno ocenili film&lt;ref&gt;{{cite web |title=Blood Diamond |publisher=[[Metacritic]] |accessdate = 29. 6. 2010. |url=http://www.metacritic.com/film/titles/blooddiamond?q=Blood%20Diamond}}&lt;/ref&gt;, a Dikaprio je hvaljen za autentičan južno-afrički akcenat koji je poznat kao veoma težak za imitiranje.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Leonardo DiCaprio Interview for Blood Diamond |url=http://www.thecinemasource.com/blog/interviews/leonardo-dicaprio-interview-for-blood-diamond/#page2 |publisher=TheCinemaSource.com|accessdate = 29. 6. 2010.}}&lt;/ref&gt;
U Skorsezeovom filmu ''Dvostruka igra'' glumi Bilija Kostigana, tajnog agenta koji se infiltrirao u jednu kriminalističku organizaciju u [[Boston]]u. Snimljen je sa budžetom od 90 miliona dolara, a zahvaljujući zaradi u iznosu 213.7 miliona dolara, postao je Dikapriov i Skorsezeov najkomercijalniji film u to vreme, oborivši rekord njihovog prethodnog zajedničkog projekta ''Avijatičar'' .&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/2006/DPRTD.php|title=''The Departed'' (2006)|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 4. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; Naišao je na pretežno pozitivne reakcije kritičara kao jedan od najbolje ocenjenih filmova 2006. godine i osvojio je brojne nagrade, uključujući [[Oskar za najboljeg režisera|Oskara za najboljeg režisera]], prvog u Skorsezeovoj karijeri.

Za ulogu u ovom filmu Dikaprio je osvojio [[Nagrada Satelit|nagradu Satelit]], a bio je nominovan i za nagradu [[BAFTA za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|BAFTA za najboljeg sporednog glumca]]. Iste godine, Dikaprio je takođe bio višestruko nominovan za Zlatni globus i [[Nagrada udruženja glumaca|Nagradu udruženja glumaca]] za uloge u filmovima ''Dvostruka igra'' i ''Krvavi dijamant'', koji mu je takođe doneo i treću nominaciju za Oskara.

=== 2008–2012: Nastavak uspeha ===
Godine 2008. glumi u špijunskom filmu ''[[Krug laži]]'', snimljenom po istoimenom romanu [[Dejvid Ignatius|Dejvida Ignatiusa]], čija je radnja smeštena u kontekst [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]] na [[Srednji istok|Srednjem istoku]] i prati tri čoveka koji se bore protiv organizacije [[Al Kaida]], a ujedno imaju i neke međusobne sukobe. Režiju potpisuje [[Ridli Skot]], a pored Dikaprija u filmu nastupaju [[Rasel Krou]] i [[Mark Strong]]. Za potrebe snimanja, Dikaprio je ofarbao kosu u tamniju boju i nosio je braon kontaktna sočiva. Ulogu u filmu je prihvatio jer ga je smatrao dobrim osvrtom na političke drame iz [[1970e|1970ih]] ''[[Ubice i svedoci]]'' i ''[[Tri kondorova dana]]''.&lt;ref name=&quot;mtv-bol&quot;&gt;{{cite
news|last=Carroll|first=Larry|url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1567106/story.jhtml|title=Leonardo DiCaprio And Russell Crowe Will Be A Good 'Fit' In CIA Flick, Ridley Scott Hopes|publisher=MTV |date = 15. 8. 2007.|accessdate=November 30, 2007 }}&lt;/ref&gt; Mišljenja kritičara bila su podeljena,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/10009225-body_of_lies|title=''Body of Lies'' (2008)|publisher=[[Rotten Tomatoes]]|accessdate = 20. 2. 2008.}}&lt;/ref&gt; a ca budžetom od 67,5 miliona dolara film je postigao skroman finansijski uspeh u iznosu od 115 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/2008/BDLIE.php|title=''Body Of Lies''(2008)|publisher=The-Numbers.com|accessdate = 20. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka: LeonardoDiCaprioNov08.jpg|mini|right|upright|&lt;center&gt;Dikaprio na premijeri filma ''[[Krug laži]]'' u [[London]]u]]
Iste godine tumači glavnu ulogu i u filmu ''[[Revolucionarni put]]'' sa [[Kejt Vinslet]], koji je režirao njen tadašnji muž [[Sem Mendiz]]. Snimljen po istoimenom romanu [[Ričard Jejtc|Ričarda Jejtca]] iz 1961, film prikazuje život nesrećnog bračnog para iz [[Konektikat]]a. Pošto su oboje glumaca osećali odbojnost prema ljubavnim filmovima nalik ''[[Titanik (film iz 1997)|Titaniku]]'', Vinsletova je nakon čitanja scenarija [[Džactin Hejd|Džactina Hejda]], predložila da Dikapriio prihvati ulogu, jer se uverila da film nema dodirnih tačaka sa njihovim prethodnim zajedničkim projektom.&lt;ref name = cnn&gt;{{cite news |last=Wong|first=Grace |title=DiCaprio Reveals Joys Of Fighting With Winslet |url=http://www.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Movies/01/23/kate.leo/index.html?section=cnn_latest |publisher=CNN|date = 23. 1. 2009. |accessdate = 23. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Produkcija filma počela je ubrzo nakon što se Dikaprio pridružio glumačkoj ekipi.&lt;ref&gt;{{cite news|last=McGrath|first=Charles|title=Kate! Leo! Gloom! Doom! Can It Work?|work =[[Njujork tajms|The New York Times]]|date = 14. 12. 2008.|url=http://www.nytimes.com/2008/12/14/movies/14mcgr.html?_r=1&amp;ref=arts|accessdate = 27. 5. 2009.}}&lt;/ref&gt; Glumac je rekao da je cvoj lik video kao ''„neherojsku i pomalo kukavičku osobu koja je spremna da bude proizvod svog okruženja“.''&lt;ref&gt;{{cite web|last=Guzman|first=Rafer|title=In ''Revolutionary Road'', Leo DiCaprio Just An Ordinary Guy|work=Pantagraph|date=19. 1. 2009.|url=http://www.pantagraph.com/articles/2009/01/13/freetime/doc495e5291d4cc4738928405.txt|accessdate=27. 5. 2009.}}{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Kako bi se pripremili za uloge bračnog para u nesrećnom braku tokom [[1950e|1950ih]], Vinslet i Dikaprio su zajedno gledali video snimke iz tog razdoblja koji promovišu život u predgrađu, što im je na kraju donelo povoljne kritike.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/revolutionary_road/|title=''Revolutionary Road'' (2008)|publisher=[[Rotten Tomatoes]] |accessdate = 20. 2. 2008.}}&lt;/ref&gt; Za ovu ulogu Dikaprio je sedmi put bio nominovan za nagradu [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]].

Godine 2010. nastavlja saradnju sa [[Martin Skorseze|Martinom Skorsezeom]] ulogom u psihološkom [[triler]]u ''[[Zatvoreno ostrvo]]'', snimljenom po istoimenom [[Zatvoreno ostrvo (roman)|romanu]] [[Denis Lihejn|Denisa Lihejna]] iz 2003. Radnja prati američkog maršala Edvarda &quot;Tedija&quot; Danijelsa, koji istražuje psihijatrijsku ustanovu na izolovanom na ostrvu i dovodi u pitanje i svoje mentalno zdravlje. Pored Dikaprija, u filmu nastupaju [[Mark Rafalo]], [[Ben Kingsli]] i [[Mišel Vilijams]]. Film je zaradio 294 miliona dolara&lt;ref name=&quot;BoxOfficeMojo&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=shutterisland.htm | title=Shutter Island (2010) | work=[[Box Office Mojo]] | publisher=[[IMDb|Internet Movie Database]] | accessdate = 20. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt; i time postao Skorsezeov film sa najvećom zaradom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/news/?id=2783&amp;p=.htm |title=‘Shutter Island' Is Scorsese’s Top Movie Worldwide |work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[IMDb|Internet Movie Database]] |last=Grey|first=Brandon|date = 20. 5. 2010. |accessdate = 20. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka: Leonardo DiCaprio (Berlin Film Festival 2010) 2 (cropped).jpg|thumbnail|right|Dikaprio na premijeri filma [[Zatvoreno ostrvo]] na 60. [[Berlinski filmski festival|Berlinskom filmskom festivalu]] 2010.]]

Iste godine glumi i u [[Naučna fantastika|naučnofantastičnom]] trileru ''[[Početak]]'' koji je režirao [[Kristofer Nolan]]. Film je inspirisan iskustvom [[Lucidni san|lucidnih snova]] i inkubacijom sna.&lt;ref&gt;{{cite web | date = 16. 7. 2010. | author = Sheila Marikar | title = Inside 'Inception': Could Christopher Nolan's Dream World Exist in Real Life? Dream Experts Say 'Inception's' Conception of the Subconscious Isn't Far From Science | work = [[ABC News]] | publisher = [[The Walt Disney Company]]| url = http://abcnews.go.com/Entertainment/inside-inception-christopher-nolans-dream-world-exist-real/story?id=11174201}}&lt;/ref&gt; Dikaprio tumači lik Doma Koba koji ima sposobnost da ulazi u tuđe snove sa ciljem da dobije informacije koje su inače nedostupne.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandango.com/inception_v480818/summary |title=Inception Synopsis |publisher=Fandango.com |accessdate = 18. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; Kobu je obećana šansa da povrati stari život ako zauzvrat ubaci ideju u um jedne korporativne mete.&lt;ref name=&quot;synop&quot;&gt;{{cite web|url= http://screenrant.com/inception-plot-synopsis-deatails-mikee-58124/ |title= Updated ‘Inception’ Synopsis Reveals More |publisher= Screen Rant |date = 5. 5. 2010. |accessdate = 18. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio je bio prvi glumac kome je bila ponuđena uloga u ovom projektu,&lt;ref name=Weintraub&gt;{{cite news |last=Weintraub |first=Steve |title=Christopher Nolan and Emma Thomas Interview |work=Collider |date=25. 3. 2010. |url=http://www.collider.com/2010/03/25/director-christopher-nolan-and-producer-emma-thomas-interview-inception-they-talk-3d-what-kind-of-cameras-they-used-pre-viz-wb-and-a-lot-more/ |accessdate=6. 4. 2010. |archivedate=2012-09-07 |archiveurl=https://archive.is/20120907/http://www.collider.com/2010/03/25/director-christopher-nolan-and-producer-emma-thomas-interview-inception-they-talk-3d-what-kind-of-cameras-they-used-pre-viz-wb-and-a-lot-more/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a pristao je da učestvuje jer je bio ''„intrigiran filmskim konceptom i time kako će njegov lik da otključa svoj svet snova, što će na kraju da utiče i na njegov stvaran život“.''&lt;ref name=&quot;EmpireMag2&quot;&gt;''Empire'', July 2010. pp. 93–94.&lt;/ref&gt; Kritika je odlično prihvatila film, koji je ostvario zaradu od 825 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://boxofficemojo.com/movies/?id=inception.htm | title= Inception (2010) | work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[IMDb|Internet Movie Database]]| accessdate = 20. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt;

U julu 2010. objavljeno je da je Dikaprio odustao od snimanja filma o [[Vikinzi]]ma [[Mel Gibson|Mela Gibsona]] zbog kontroverznog snimka na kome pomenuti glumac i režiser viče i ima izlive besa, kao i zbog porodičnog nasilja nad ženom [[Oksana Grigorieva|Oksanom Grigorijevom]].&lt;ref&gt;{{cite web|date = 29. 6. 2010.|last=Kaufman|first=Gil|url=http://www.mtv.com/news/articles/1644642/20100729/story.jhtml|title=Leonardo DiCaprio Pulls Out of Mel Gibson Viking Movie|publisher=[[MTV News]]|accessdate = 5. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt; U novembru iste godine kompanija Leonarda Dikaprija kupuje filmska prava za ekranizaciju romana ''[[Đavo u belom gradu]]'' pisca [[Erika Larsona]].&lt;ref&gt;[http://www.hollywoodreporter.com/blogs/heat-vision/leonardo-dicaprio-starring-producing-devil-34154 Leonardo DiCaprio Starring In, Producing 'The Devil in the White City']&lt;/ref&gt; Očekuje se da će Dikaprio igrati ulogu serijskog ubice Henrija Hauarda Holmsa koji je odgovoran za smrt mnogih žena tokom svetske izložbe u [[Čikago|Čikagu]] [[1893]].&lt;ref&gt;[http://www.deadline.com/2011/12/warner-bros-sets-black-list-top-scribe-graham-moore-for-devil-in-the-white-city-leonardo-dicaprio-to-play-serial-killer/ Warner Bros Sets Black List Top Scribe Graham Moore For ‘Devil In The White City’; Leonardo DiCaprio To Play Serial Killer]&lt;/ref&gt;

Godine 2011. nastupa uz [[Armi Hamer|Armija Hamera]] i [[Naomi Vots]] u istorijskoj drami [[Klint Istvud|Klinta Istvuda]] ''[[Džej Edgar]]'', biografskoj priči o životu [[Džon Edgar Huver|Džona Edgara Huvera]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.filmofilia.com/2010/03/15/clint-eastwood-to-direct-j-edgar-hoover-biopic |title=Clint Eastwood to Direct J. Edgar Hoover Biopic |last=Ford|first=Alan|date = 15. 3. 2010. |work=FilmoFilia.com |accessdate = 26. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt; Snimljen po scenariju [[Dastin Lens Blek|Dastina Lensa Bleka]], film se fokusira na karijeru prvog direktora [[Federalni istražni biro|FBI]]-ja od [[Palmer Rejds]]a pa nadalje, uključujući i prikaz njegovog privatnog života kao homoseksualca.&lt;ref name=&quot;WSJ.com&quot;&gt;{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703293204576106080298279672.html |title=A Hollywood Icon Lays Down the Law |work=WSJ.com |accessdate = 18. 2. 2011. |last=Judge|first=Michael|date = 29. 1. 2011.}}&lt;/ref&gt; Film je naišao na značajan broj negativnih komentara zbog dosta nedoslednosti, mada su kritičari pohvalili Dikapriov ''„potpuno realističan, suptilan i ubedljiv nastup koji nagoveštava više stvari nego što je Huver ikada otkrio bilo kome, ili samom sebi“.''&lt;ref name=&quot;Ebert&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rogerebert.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20111108/REVIEWS/111109973/-1/RSS |title=J. Edgar |last=Ebert|first=Roger|work=[[Chicago Sun-Times]] |date = 8. 11. 2011. |accessdate = 9. 11. 2011.}}&lt;/ref&gt; Sledeće godine, Dikaprio igra ulogu negativca Kelvina Kendija u špageti [[vestern]]u ''[[Đangova osveta]]'' [[Kventin Tarantino|Kventina Tarantina]].&lt;ref name=&quot;ReleaseDate1&quot;&gt;{{cite web |url=http://thefilmstage.com/news/quentin-tarantinos-django-unchained-sets-2012-release-date |title=Quentin Tarantino's 'Django Unchained' Sets 2012 Release Date |last=Raup|first=Jordan|date = 14. 6. 2011. |work=TheFilmStage.com |accessdate = 2. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReleaseDate2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.ropeofsilicon.com/tarantinos-django-unchained-set-christmas-2012-release |title=Tarantino's 'Django Unchained' Set for Christmas Day 2012 Release |last=Brevet|first=Brad|date = 14. 6. 2011. |work=RopeofSilicon.com |publisher=Rope of Silicon LLC |accessdate = 2. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt; Film je zaradio 424 miliona dolara na bioskopskim blagajnama i jedan je od najprofitabilnijih vesterna svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://boxofficemojo.com/movies/?id=djangounchained.htm | title= Django Unchained (2012) | work=[[Box Office Mojo]] |publisher=[[IMDb|Internet Movie Database]]| accessdate = 22. 6. 2013.}}&lt;/ref&gt; Takođe je naišao na pozitivne reakcije kritičara i osvojio je brojne nagrade, uključujući dva [[Oskar]]a, a Dikapriju je doneo još jednu nominaciju za Zlatni globus.

=== 2013 – sadašnjost ===
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio avp 2013 2.jpg||mini|levo|185p|&lt;center&gt;Dikaprio na premijeri filma ''[[Vuk sa Vol Strita]]'' u [[Pariz]]u 2013.]]

Godine 2013. nastupa zajedno sa [[Keri Maligan]] i [[Tobi Magvajer|Tobijem Magvajerom]] u drami ''[[Veliki Getsbi (film iz 2013)|Veliki Getsbi]]'', filmskoj adaptaciji [[Veliki Getsbi|istoimenog književnog klasika]] [[F. Skot Ficdžerald|F. S. Ficdžeralda]] iz 1925. Film je režirao [[Baz Lurman]], sa kojim je Dikaprio sarađivao 1996. kada je igrao glavnu ulogu u njegovoj ekranizaciji [[Vilijam Šekspir|Šekspirovog]] [[Romeo i Julija|romana]] ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]''. ''Veliki Getsbi'' je počeo da se prikazuje u bioskopima [[10. maj]]a i otvorio je [[Kanski filmski festival]] 2013.&lt;ref&gt;[http://www.hollywoodreporter.com/news/great-gatsby-open-cannes-film-427454 'The Great Gatsby' to Open Cannes Film Festival - The Hollywood Reporter]&lt;/ref&gt; Iako su mišljenja kritičara o samom filmu bila podeljena, Dikapriov portret Getsbija naišao je na pozitivne reakcije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Great Gatsby|url=http://www.metacritic.com/movie/the-great-gatsby|publisher=[[Metacritic]]|accessdate = 6. 7. 2013.}}&lt;/ref&gt; Rejfer Guzman iz ''[[Njuzdej]]a'' pohvalio je glumca rečima: ''„Što se tiče Dikaprija u ulozi Getsbija, on je glumac koga će biti teško nadmašiti. Iako je njegovo prvo pojavljivanje na ekranu gotovo komično – propraćeno vatrometom i [[Džordž Geršvin|Geršvinovom]] „Rapsodijom u plavom“ – Dikaprio sve to zasenjuje ulogom zahtevnog i zagonetnog lika. On je žestok kao [[Alan Lad]] [[Veliki Getsbi (film iz 1949)|1949]], uglađen kao [[Robert Redford]] [[Veliki Getsbi (film iz 1974)|1974]], ali takođe ranjiv, dirljiv, zanimljiv, prevarant, ali pre svega čovek. Sve to čujete u Getsbijevoj omiljenoj frazi „stari druže”, verbalnom tiku koji je zbunio ostale glumce. Njegova izvedba je grandiozna i teško nadmašiva“.''&lt;ref&gt;{{cite news|last=Guzman|first=Rafer|title=The Great Gatsby' review: A good 'Gatsby,' but a great Leonardo DiCaprio|url=http://www.newsday.com/entertainment/movies/the-great-gatsby-review-a-good-gatsby-but-a-great-leonardo-dicaprio-1.5207150|accessdate = 6. 7. 2013.|newspaper=Newsday|date = 10. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt; Kritičar Met Zoler Sajc opisao je Dikapriov nastup kao ''„najveći i istovremeno najprostiji specijalni efekat ovog filma“'' i dodao da je ovo verovatno njegova najbolja izvedba u dosadašnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Seitz|first=Matt Zoller|title=The Great Gatsby Review|url=http://www.rogerebert.com/reviews/the-great-gatsby-2013|accessdate = 7. 7. 2013.|newspaper=RogerEbert.com|date = 8. 5. 2013.}}&lt;/ref&gt; Film je zaradio 348 miliona dolara i trenutno je Lurmanov najkomercijalniji projekat.&lt;ref name=&quot;boxoffice&quot;&gt;{{cite web |url= http://boxofficemojo.com/movies/?id=greatgatsby2012.htm |title= The Great Gatsby (2013) |publisher= Amazon.com | work = Box Office Mojo |accessdate = 6. 7. 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Baz Luhrmann|url=http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?view=Director&amp;id=bazluhrmann.htm|publisher=Box Office Mojo|accessdate = 15. 9. 2013.}}&lt;/ref&gt;

Iste godine, Dikaprio sarađuje sa [[Martin Skorseze|Skorsezeom]] po peti put u biografskoj drami ''[[Vuk sa Vol Strita]]'', priči o životu brokera [[Džordan Belfort|Džordana Belforta]] koji je uhapšen krajem [[1990e|1990ih]] zbog raznih prevara i pranja novca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hitfix.com/articles/leonardo-dicaprio-and-martin-scorsese-reunite-for-the-wolf-of-wall-street|title=Leonardo DiCaprio and Martin Scorsese reunite for 'The Wolf of Wall Street' |publisher=HitFix |date = 15. 3. 2012. |accessdate = 15. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.deadline.com/2012/04/toldja-martin-scorsese-leonardo-dicaprio-commit-to-the-wolf-of-wall-street/|title=TOLDJA! Martin Scorsese, Leonardo DiCaprio Commit To ‘The Wolf Of Wall Street’|publisher=Deadline New York|date = 19. 4. 2012. |accessdate = 19. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt; Sniman u avgustu i septembru 2012. na lokacijama u [[Njujork]]u,&lt;ref&gt;{{cite web |last=Berov|first=David|title=SCREENWRITER TERENCE WINTER TALKS THE WOLF OF WALL STREET |url=http://afterthecut.com/2012/08/07/screenwriter-terence-winter-talks-the-wolf-of-wall-street |work=AfterTheCut.com |date = 7. 8. 2012. |accessdate = 25. 8. 2012.}}&lt;/ref&gt; film je počeo da se prikazuje u bioskopima [[25. decembar|25. decembra]] 2013.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nydailynews.com/entertainment/tv-movies/wolf-wall-street-trailer-debuts-article-1.1502004|title='The Wolf of Wall Street' second trailer debuts; movie will open on Christmas Day|date = 30. 10. 2013.|last=Eby|first=Margaret|accessdate = 21. 12. 2013.|work=[[New York Daily News]]}}&lt;/ref&gt; Iako je izazvao polemike zbog brojnih škakljivih scena, kritičari su ga pozitivno ocenili, a na bioskopskim blagajnama je zaradio 392 miliona dolara.&lt;ref&gt;[https://www.rottentomatoes.com/m/the_wolf_of_wall_street_2013/ The Wolf of Wall Street - Rotten Tomatoes]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://boxofficemojo.com/movies/?id=wolfofwallstreet.htm The Wolf of Wall Street - Box Office Mojo]&lt;/ref&gt; Dikaprio je zadivio kritičare svojim talentom za komediju, kao glumac koji retko nastupa u filmovima ovog žanra. Dejvid Tompson iz ''[[Nju Ripablik]]a'' pohvalio ga je rečima: ''„Dikaprio je ranije ulogom u filmu [[Uhvati me ako možeš]] nagovestio da bi komedija mogla da bude njegov istinski poziv – ali on ovde nije samo zabavan, već pravo otkriće“.''&lt;ref&gt;[http://www.newrepublic.com/article/116162/wolf-wall-street-martin-scorsese-reviewed 'The Wolf of Wall Street': No Moralizing, Great Filmmaking - New Republic]&lt;/ref&gt; ''Vuk sa Vol Strita'' osvojio je brojne prestižne nagrade i našao se na listi 10 najboljih filmova 2013. po izboru [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]]. Dobio je pet nominacija za [[Oskar]]a, od toga dve za Dikaprija – u kategorijama [[Oskar za najboljeg glavnog glumca|Najbolji glavni glumac]] i [[Oskar za najbolji film|Najbolji film]], za koju je bio nominovan kao jedan od producenata. Za ovu ulogu osvojio je [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u mjuziklu ili komediji]] i bio je nominovan za nagrade [[BAFTA]], [[Nagrada Empajer|Empajer]], [[Nagrada Satelit|Satelit]], [[MTV filmska nagrada|MTV]] i mnoge druge&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt0993846/awards?ref_=tt_awd The Wolf of Wall Street - Awards and Nominations]&lt;/ref&gt;.

Njegov sledeći projekat je film [[Povratnik (film, 2015)|''Povratnik'']] [[Alehandro Gonzalez Injaritu|Alehandra Gonzaleza Injaritua]], u kome će nastupiti zajedno sa kolegom iz naučnofantastičnog trilera ''[[Početak]]'', [[Tom Hardi|Tomom Hardijem]].&lt;ref&gt;[http://www.deadline.com/2014/06/tom-hardy-the-revenant-leonardo-dicaprio/ Tom Hardy Joins Leonardo DiCaprio In Revenge Thriller ‘The Revenant’ - Deadline]&lt;/ref&gt; Film će se snimati od septembra do marta u [[Vankuver]]u i [[Alberta|Alberti]],&lt;ref&gt;[http://www.vancouversun.com/life/fashion-beauty/Leonardo+DiCaprio+coming+film+Beautiful/10087896/story.html Leonardo DiCaprio is coming to film in Beautiful B.C. - Vancouver Sun]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;indie&quot;/&gt; a premijera je zakazana za 25. decembar 2015.&lt;ref name=&quot;indie&quot;&gt;{{Cite web |title=Alejandro González Iñárritu 'The Revenant' Sets Xmas 2015 Release Date, Lengthy Shooting Schedule Planned |url=http://blogs.indiewire.com/theplaylist/alejandro-gonzalez-inarritu-the-revenant-sets-xmas-2015-release-date-lengthy-shooting-schedule-planned-20140714 |access-date=2016-02-29 |archivedate=2015-08-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150821053715/http://blogs.indiewire.com/theplaylist/alejandro-gonzalez-inarritu-the-revenant-sets-xmas-2015-release-date-lengthy-shooting-schedule-planned-20140714 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Privatan život ==
[[Datoteka:Leonardo DiCaprio, Lukas Haas and Kevin Connely by David Shankbone.jpg||mini|desno|210p|&lt;center&gt;Dikaprio sa [[Lukas Has|Lukasom Hasom]] i [[Kevin Konoli|Kevinom Konolijem]] na Filmskom festivalu Tribeka]]
Dikaprio je blizak prijatelj [[Tobi Magvajer|Tobija Megvajera]], koga je upoznao na audiciji za seriju ''[[Roditeljstvo (TV serija)|Roditeljstvo]]'' 1990.&lt;ref&gt;[http://www.huffingtonpost.com/2013/05/09/leonardo-dicaprio-tobey-maguire_n_3240488.html Leonardo DiCaprio, Tobey Maguire Have Been Friends For A Long Time (PHOTOS)]&lt;/ref&gt; Godinama se druži sa [[Kevin Konoli|Kevinom Konolijem]], [[Lukas Has|Lukasom Hasom]]&lt;ref&gt;{{cite web|last=Margaret|first=Mary|url=http://www.people.com/people/article/0,,20241586,00.html|title=Leo Focuses on Director Pal During Gisele's New Video|work=People|date=November 20, 2008|accessdate = 13. 8. 2010.}}&lt;/ref&gt; i koleginicom iz filmova ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]'' i ''[[Revolucionarni put]]'', [[Kejt Vinslet]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.digitalspy.co.uk/movies/a130875/dicaprio-winslet-reunite-on-road.html |title=DiCaprio, Winslet reunite on ''Road''|work=Digital Spy|date = 23. 9. 2008. |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; U toku detinjstva bio je prijatelj glumca [[Kristofer Pedit|Kristofera Pedita]], koji je preminuo 2000.&lt;ref&gt;[http://leodicaprio.net/leo/quick-facts Leonardo Dicaprio - Quick Facts]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/name/nm0678645/bio?ref_=nm_dyk_trv_sm#trivia Christopher Pettiet - Trivia]&lt;/ref&gt;

U medijima se često pisalo o njegovom ljubavnom životu.&lt;ref name=&quot;sixteen&quot;&gt;{{cite news |title=Leonardo DiCaprio and Sports Illustrated model Bar Refaeli hook up again for New Year's |last=Miller|first=Tracy|newspaper=Daily News |location=New York |date = 2. 1. 2010. |url=http://www.nydailynews.com/gossip/2010/01/02/2010-01-02_leonardo_dicaprio_and_sports_illustrated_model_bar_refaeli_hook_up_again_for_new.html |accessdate = 6. 1. 2010. |quote=Leo and Bar also enjoyed a &quot;secret&quot; romantic getaway in the Bahamas in late November, according to multiple reports, sparking rumors they'd decided to work it out.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio se nekoliko godina zabavljao sa manekenkom [[Kristen Zang]], mada su raskidali više puta, a takođe se viđao i sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskom]] manekenkom [[Ema Miler|Emom Miler]].&lt;ref&gt;[http://www.hollywood.com/celebrities/189406/leonardo-dicaprio?page=22#relationships Leonardo DiCaprio @ Hollywood.com]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://uktodaynews.com/12187/leonardo-dicaprio-and-blake-lively-get-comfortable-in-cannes/ Leonardo DiCaprio and Blake Lively get comfortable in Cannes]&lt;/ref&gt; Početkom 2000. godine upoznao je [[brazil]]sku manekenku [[Nemačka|nemačkog]] porekla [[Žizel Bindšen]], sa kojom je bio u vezi sa nekoliko prekida, sve do konačnog raskida 2005.&lt;ref&gt;[http://www.people.com/people/gisele_bundchen/biography Gisele Bündchen biography]&lt;/ref&gt; U novembru iste godine, Dikaprio je počeo da se viđa sa [[Izrael|izraelskom]] manekenkom [[Bar Refaeli]], koju je upoznao na žurci u [[Las Vegas]]u, a koju su organizovali članovi muzičke grupe [[U2]].&lt;ref&gt;[http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3277618,00.html Leo and Bar. What's going on? - Y Net News]&lt;/ref&gt; Zajedno su putovali u [[Izrael]], gde su upoznali predsednika [[Šimon Peres|Šimona Pereza]] i posetili manekenkin rodni grad [[Hod Hašaron]].&lt;ref&gt;[http://www.people.com/people/article/0,,20015358,00.html Israeli Leader Asks Leonardo DiCaprio for Help – Leonardo DiCaprio]. ''People''. Retrieved on January 7, 2011.&lt;/ref&gt; Iako su raskinuli u junu 2009, početkom 2010. obnovili su vezu i bili su zajedno sve do 2011. U avgustu 2011. mediji su pisali o Dikapriovoj vezi sa [[Blejk Lajvli]],&lt;ref&gt;[http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2021650/Blake-Lively-joins-new-love-Leonardo-DiCaprio-ride-New-York.html He has me in a spin! Blake Lively joins new love Leonardo DiCaprio for a ride through New York]&lt;/ref&gt; koja je počela sredinom maja, a završila se u oktobru iste godine.&lt;ref&gt;[http://www.smh.com.au/lifestyle/celebrity/blake-lively-splits-with-leonardo-dicaprio-20111005-1l7we.html Blake Lively splits with Leonardo DiCaprio - The Sydney Morning Herald]&lt;/ref&gt; Dikaprio se potom zabavljao sa manekenkom [[Erin Hederton]] od decembra 2011. do oktobra 2012.&lt;ref&gt;[http://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/leonardo-dicaprio-erin-heatherton-break-up-2012211 Leonardo DiCaprio, Erin Heatherton Break Up - US Magazine]&lt;/ref&gt; Tokom maja 2013. započeo je ljubavnu vezu sa nemačkom manekenkom [[Toni Garn]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2332405/Leonardo-DiCaprio-scores-FOURTH-Victorias-Secret-model-Toni-Garrn.html|title=Leonardo DiCaprio scores FOURTH Victorias Secret model Toni Garrn|date = 28. 5. 2013.|work=Daily Mail|accessdate=May 2013|location=London}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2337431/Leonardo-DiCaprio-takes-new-girlfriend-Toni-Garrn-tour-Palace-Versailles-day-sightseeing.html|title=Leonardo DiCaprio takes new girlfriend Toni Garrn tour Palace Versailles day sightseeing|date = 7. 6. 2013.|work=Daily Mail|accessdate=June 2013|location=London}}&lt;/ref&gt;

Dikaprio je ozbiljno povređen 2005. godine, kada ga je manekenka [[Areta Vilson]] pogodila u glavu polomljenom staklenom flašom na jednoj holivudskoj žurci. Nakon priznanja krivice 2010, Vilsonova je osuđena na zatvorsku kaznu u trajanju od dve godine.&lt;ref&gt;{{cite news| url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-1336824/Model-Aretha-Wilson-attacked-Leonardo-DiCaprio-jailed-2-years.html | location=London | work=Daily Mail | title=Model who attacked DiCaprio's face and left huge gashes jailed for two years | date = 8. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt;

Vlasnik je kuće u [[Los Anđeles]]u i stana u Bateri Park Sitiju na [[Menhetn|Donjem Menhetnu]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=Leonardo DiCaprio: Celebrity 100 Homes|url=http://www.forbes.com/pictures/mhj45ieme/leonardo-dicaprio-2/|accessdate = 13. 7. 2013.|publisher=Forbes|first=Morgan|last=Brennan}}&lt;/ref&gt; Godine 2009. kupio je ostrvo u tropskoj državi [[Belize]], od koga namerava da napravi ekološko odmaralište.&lt;ref&gt;[http://www.belizelogue.com/leonardo-di-caprio-buys-an-island-for-an-eco-resort.html Leonardo Di Caprio buys an island for an eco-resort - Belize Logue]&lt;/ref&gt; Početkom 2014. kupio je i rezidenciju glumice i pevačice [[Dajna Šor|Dajne Šor]] u [[Palm Springs]]u koju je dizajnirao arhitekta [[Donald Veksler]].&lt;ref&gt;Lauren Beale (March 7, 2014), [http://www.latimes.com/business/realestate/hot-property/la-fi-hotprop-leonardo-dicaprio-20140307,0,7447809.story Leonardo DiCaprio buys Dinah Shore's onetime desert home] ''[[Los Angeles Times]]''.&lt;/ref&gt;

== Aktivizam i filantropija ==
Dikaprio se zalaže za očuvanje [[životna sredina|životne sredine]], a mnoge grupe koje se bave ovom delatnošću pohvalile su njegov aktivizam.&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; Poseduje [[električni pogon|električni]] [[automobil|auto]] [[Tesla rodster]],&lt;ref&gt;[http://www.theglobeandmail.com/globe-drive/car-life/cheney/drive-like-leonardo-dicaprio-for-180555/article1891766/ Drive like Leonardo DiCaprio for ,0,555]. ''The Globe and Mail''. Retrieved on March 8, 2012.&lt;/ref&gt; kao i hibridne automobile [[Fisker Karma]]&lt;ref&gt;[http://abcnews.go.com/Blotter/car-company-us-loan-builds-cars-finland/story?id=14770875#.TyyRKfKuGhk &quot;Car Company Gets U.S. Loan, Builds Cars In Finland&quot;]. ABC News (October 20, 2011). Retrieved on March 8, 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.csmonitor.com/The-Culture/Movies/2011/0819/100-000-DiCaprio-car-Leonardo-DiCaprio-buys-Fisker-Karma-hybrid ,0,000 DiCaprio car: Leonardo DiCaprio buys Fisker Karma hybrid]. ''The Christian Science Monitor''. (August 19, 2011). Retrieved on March 8, 2012.&lt;/ref&gt; i [[Tojota]] Prius.&lt;ref&gt;[http://latimesblogs.latimes.com/gossip/2011/08/leonardo-dicaprio-100000-dicaprio-car-fisker-karma-hybrid.html Leonardo DiCaprio gets the keys to a ,0,000 car — a hybrid – latimes.com]. Latimesblogs.latimes.com (August 18, 2011). Retrieved on March 8, 2012.&lt;/ref&gt; Takođe je ugradio [[solarni panel|solarne panele]] na svoju kuću.&lt;ref name=&quot;cs&quot;/&gt; U intervjuu za magazin ''[[Ukula]]'' povodom dokumentarnog filma ''[[Jedanaesti sat]]'' napomenuo je da je [[globalno zagrevanje]] ''„najveći izazov u borbi za očuvanje životne sredine“.''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ukula.com/TorontoArticle.aspx?SectionID=5&amp;ObjectID=1779&amp;CityID=3 |title=UKULA TRAVEL :: Green Space: The Leonardo DiCaprio Foundation |publisher=Ukula.com |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt;

Na ceremoniji dodele [[Oskar]]a 2007. godine, Dikaprio je zajedno sa bivšim [[potpredsednik Sjedinjenih Država|potpredsednikom]] [[Al Gor|Alom Gorom]] najavio vest da je [[Oskar|Američka filmska akademija]] usvojila zdrav način planiranja i produkcije filmova i time potvrdila svoju posvećenost zaštiti životne sredine. Dana 7. jula 2007. Dikaprio je bio prezenter na koncertu [[Live Earth]], jednom u nizu događaja koji za cilj imaju povećanje ekološke svesti kroz zabavne programe. Godine 2010. bio je nominovan za nagradu „Uradi nešto“, koju dodeljuje televizijska mreža [[VH1]] u saradnji sa organizacijom [[Do Something]], koja pokušava da osnaži i inspiriše mlade ljude da čine dobra dela.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dosomething.org |title=Do Something |publisher=Do Something |accessdate = 15. 7. 2010.}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka: Leonardo DiCaprio.jpg|mini|left|upright|&lt;center&gt;Dikaprio na humanitarnom događaju u martu 2009.]]
Sa majkom je 1998. godine donirao 35.000 dolara kompjuterskom centru &quot;Leonardo Dikaprio&quot;, ogranku javne biblioteke [[Los Anđeles]]a locirane u Los Felizu, gde je glumac živeo tokom detinjstva. Biblioteka je bila uništena tokom zemljotresa Nortdridž koji se desio 1994. nakon čega je ponovo izgrađena i otvorena početkom 1999.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Online Productions |url=http://www.aboutgaymovies.info/persons/dicaprio_leonardo.htm |title=Leonardo DiCaprio |publisher=Aboutgaymovies.info |accessdate = 13. 1. 2009.}}&lt;/ref&gt; Tokom snimanja filma ''[[Krvavi dijamant]]'', posetio je 24 siročeta putem organizacije ''SOS Children Vilage'' u [[Maputo|Maputu]] u [[Mozambik]]u, a očevici su potvrdili da ga je interakcija sa decom veoma dirnula.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sos-usa.org/About-SOS/what-is-sos/sos-supporters/Leonardo-DiCaprio-Works-with-Orphans/Pages/default.aspx |title=Leonardo DiCaprio |publisher=Sos-usa.org |accessdate=13. 1. 2009. |archivedate=2009-01-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090106020800/http://www.sos-usa.org/About-SOS/what-is-sos/sos-supporters/Leonardo-DiCaprio-Works-with-Orphans/Pages/default.aspx |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Godine 2010. donirao je milion dolara [[Haiti]]ju nakon tragičnog zemljotresa.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hollyscoop.com/leonardo-dicaprio/leonardo-dicaprio-donates-1-million-to-haiti-relief_22808.aspx |title=Leonardo DiCaprio Donates $1 Million to Haiti Relief |publisher=Hollyscoop.com |accessdate=23. 1. 2010. |archivedate=2010-01-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100123210523/http://www.hollyscoop.com/leonardo-dicaprio/leonardo-dicaprio-donates-1-million-to-haiti-relief_22808.aspx |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Predsednički izbori u SAD 2004.|predsedničkih izbora 2004]], podržao je kampanju [[Džon Keri|Džona Kerija]]. Prema podacima [[Federalna izborna komisija|Federalne izborne komisije]], glumac je donirao 2.300 dolara predsedničkoj kampanji [[Barak Obama|Baraka Obame]] [[Predsednički izbori u SAD 2008.|na izborima 2008]]. To je bio maksimalni doprinos koji pojedinac može da dâ u tom izbornom krugu, a Dikaprio je takođe donirao 5.000 dolara Obaminoj kampanji [[Predsednički izbori u SAD 2012.|2012]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.opensecrets.org/indivs/donor_lookup.php?name=dicaprio |title=Donor Lookup |publisher=OpenSecrets |accessdate=13. 1. 2009. |archivedate=2020-04-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200405230205/http://www.opensecrets.org/indivs/donor_lookup.php?name=dicaprio |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hollowverse.com/leonardo-dicaprio/ Leonardo DiCaprio&amp;#039;s Religion and Political Views | Hollowverse&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

U novembru 2010. Dikaprio daje milion dolara „Društvu za očuvanje divljih životinja“ na ruskom samitu o tigrovima. Glumčeva upornost da stigne na događaj uprkos tome što mu je let dvaput odložen, navela je tadašnjeg premijera [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]] da ga opiše rečju „mužik“ što znači &quot;pravi muškarac&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11828922 BBC News – Summit agrees tiger recovery plan]. Bbc.co.uk (November 24, 2010). Retrieved on January 7, 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.csmonitor.com/World/Asia-South-Central/2010/1124/Leonardo-DiCaprio-gives-Russia-s-tiger-summit-a-helping-hand Leonardo DiCaprio gives Russia's tiger summit a helping hand]. ''Christian Science Monitor''. (November 24, 2010). Retrieved on January 7, 2011.&lt;/ref&gt; Sledeće godine, Dikaprio se priključio inicijativi organizacije ''Animal Legal Defense Fund'' da oslobode Tonija, tigra koji je poslednju deceniju proveo u zatočeništvu.&lt;ref&gt;{{cite news | title=Leonardo Speaks Out For Tony: &quot;We Need to Act Now&quot;| url=http://aldf.org/article.php?id=1695| publisher=aldf.org |accessdate = 29. 4. 2011.}}&lt;/ref&gt; Dikaprio je takođe aktivista za LGBT prava, a u aprilu 2013. donirao je 61.000 dolara organizaciji [[GLAAD]] koja promoviše sliku [[LGBT]] populacije u medijima.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Leonardo DiCaprio donates $61,000 to GLAAD|url=http://gossipcenter.com/leonardo-dicaprio/leonardo-dicaprio-donates-61000-glaad-844230|publisher=Gossip Center|accessdate = 23. 4. 2013.}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
Leonardo Dikaprio je nastupio u 30 filmskih ostvarenja (ne računajući filmove u kojima se pojavljuje kao narator) i u sedam TV serija. Njegov prosečan honorar iznosi 20 miliona dolara. Godine 2011. bio je prvi na listi najplaćenijih holivudskih glumaca časopisa ''[[Forbs (časopis)|Forbs]]'', sa zaradom od 77 miliona dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2011/08/01/hollywoods-highest-earning-actors/|title=Hollywood's Highest-Earning Actors – Forbes|publisher=forbes.com|accessdate=2011/08/01}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; text-align:left;&quot;
|- style=&quot;background:lavender; text-align:center;&quot;
|colspan=6| '''Filmovi'''
|-
! style=&quot;text-align:center; width:8%;&quot;|Godina !!width=20% |Srpski naziv!!width=25% |Izvorni naziv!!width=15% |Uloga!!width=17% |Napomene!!width=15% |Honorar
|-
| 1991. || [[Čupavci 3]] || ''Critters 3'' || Džoš || direktno distribuiran kao video ||
|-
| 1992. || [[Poison Ivy (film)|Otrovna Ajvi]] || ''Poison Ivy'' || Gaj || ||
|-
| 1993. || [[Dečakov život]] || ''This Boy's Life'' || Tobajas „Tobi“ Volf || ||
|-
| 1993. || [[Šta izjeda Gilberta Grejpa]] || ''What's Eating Gilbert Grape'' || Arni Grejp || ||75.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;&gt;[http://www.imdb.com/name/nm0000138/bio?mode=ref_=m_ft_dsk Leonardo DiCaprio - Biography - IMDb&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;
|-
| 1994. || || ''The Foot Shooting Party'' || Bad || kratak film ||
|-
| 1995. || [[One Hundred and One Nights|Sto i jedna noć]] || ''Les cent et une nuits de Simon Cinéma'' || nemi glumac u Holivudu|| izbačena scena ||
|-
| 1995. || [[Brzi i mrtvi]] || ''The Quick and The Dead'' || Fi Herod „Kid“ || ||150.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 1995. || [[Košarkaški dnevnici]] || ''The Basketball Diaries'' || Džim Kerol || || 1.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 1995. || [[Totalno pomračenje]] || ''Total Eclipse'' || [[Artur Rembo]] || ||
|-
| 1996. || [[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]] || ''Romeo + Juliet'' || Romeo Monteki|| ||
|-
| 1996. || [[Marvinova soba]] || ''Marvin's Room'' || Henk || ||
|-
| 1997. || [[Titanik (film iz 1997)|Titanik]] || ''Titanic'' || Džek Doson || ||2.500.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 1998. || [[Čovek sa gvozdenom maskom (film)|Čovek sa gvozdenom maskom]] || ''The Man in the Iron Mask'' || kralj [[Luj XIV]]/Filip || ||
|-
| 1998. || [[Celebrity (film)|Poznata ličnost]] || ''Celebrity'' || Brandon Darou || ||
|-
| 2000. || [[Plaža (film)|Plaža]] || ''The Beach'' || Ričard || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2001. || [[Donova šljiva]] || ''Don's Plum'' || Derek || ||
|-
| 2002. || [[Uhvati me ako možeš]] || ''Catch Me If You Can'' || [[Frenk Abagnejl Mlađi]] || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2002. || [[Bande Njujorka]] || ''Gangs of New York'' || Amsterdam Valon || ||18.000.000$ &lt;small&gt;plus procenat od zarade&lt;/small&gt; &lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2004. || [[Avijatičar (film)|Avijatičar]] || ''The Aviator'' || [[Hauard Hjuz]] || . ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2006. || [[Krvavi dijamant]] || ''Blood Diamond'' || Deni Arčer || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2006. || [[Dvostruka igra]] || ''The Departed'' || Vilijam „Bili“ Kostigan Mlađi || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2008. || [[Krug laži]] || ''Body of Lies'' || Rodžer Feris || ||
|-
| 2008. || [[Revolucionarni put]] || ''Revolutionary Road'' || Frenk Viler || ||
|-
| 2010. || [[Zatvoreno ostrvo]] || ''Shutter Island'' || Edvard „Tedi“ Danijels || ||
|-
| 2010. || [[Početak]] || ''Inception'' || Dom Kob || ||59.000.000$ &lt;small&gt;uključujući procentualni udeo od zarade filma&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2010. || Imaks 3D [[Habl]] || ''Imax 3D Hubble'' || narator || dokumentarni film ||
|-
| 2011. || [[Džej Edgar|Dž. Edgar]] || ''J. Edgar'' || [[Džon Edgar Huver]] || ||2.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2012. || [[Đangova osveta|Đangova osveta]] || ''Django Unchained'' || Kelvin Kendi || ||
|-
| 2013. || [[Veliki Getsbi (film iz 2013)|Veliki Getsbi]] || ''The Great Gatsby'' || Džej Getsbi || ||20.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2013. || [[Vuk sa Vol Strita]] || ''The Wolf of Wall Street'' || Džordan Belfort || ||10.000.000$&lt;ref name=&quot;hon&quot;/&gt;
|-
| 2016. ||[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]] || ''The Revenant'' || Hju Glas ||||
|- style=&quot;background:lavender; text-align:center;&quot;
|colspan=6| '''Televizijske serije'''
|-
| 1989.||[[Novi Lesi]]||''The New Lassie''||Glen||dve epizode||
|-
|1990.||[[Autsajderi]]||''The Outsiders''||Dečak u tuči||pilot epizoda||
|-
|1990.||[[Santa Barbara (serija)|Santa Barbara]]||''Santa Barbara''||Mladi Mejson Kepvel||pet epizoda&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Wight|first=Douglas|title=Leonardo DiCaprio - The Biography|Publisher=John Blake|year=2012|location=London|isbn=978-1857826722|pages=}}&lt;/ref&gt; ||
|-
|1991.||[[Rozen]]|| ''Roseanne''||Darlenin drug||epizoda ''Home-Ec''||
|-
|1990–1991||[[Roditeljstvo (serija)|Roditeljstvo]]||''Parenthood''||Gari Bakmen||12 epizoda||
|-
|1991–1992|| [[Growing Pains|Od muke do nauke]] || ''Growing Pains''||Luk Brauer||23 epizode||
|-
|2014.||[[Saturday Night Live|Subotom uveče uživo]]||''Saturday Night Live''||glumi samog sebe ([[kameo uloga|kameo]])||epizoda [[Džona Hil]]/[[Bastili]]||
|- style=&quot;background:lavender; text-align:center;&quot;
|colspan=6| '''Kao producent'''
|-
| 2004.||Atentat na [[Ričard Nikson|Ričarda Niksona]]||''The Assassination of Richard Nixon''||||[[izvršni producent]]||
|-
| 2004.||[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]||''The Aviator''||[[Hauard Hjuz]]||izvršni producent||
|-
| 2007.||[[Jedanaesti sat]]||''The 11th Hour''||narator||[[dokumentarni film]]||
|-
| 2007.|| [[Gardener of Eden|Rajski baštovan]] || ''Gardener of Eden''||||||
|-
|2008–2010||[[Grinsburg (serija)|Grinsburg]]||''Greensburg''||||[[Televizijska serija|serija]]||
|-
| 2009.||[[Siroče (film)|Siroče]]||''Orphan''||||||
|-
| 2011.|| [[Crvenkapa (film iz 2011)|Crvenkapa]] || ''Red Riding Hood''||||||
|-
| 2011.||[[Martovske ide (film)|Martovske ide]] ||''The Ides of March''||||izvršni producent||
|-
| 2013.|| [[Rizična igra]] || ''Runner, Runner''||||||
|-
| 2013.||[[Iz zla u gore]]||''Out of the Furnace''||||||
|-
| 2013.||[[Vuk sa Vol Strita]]|| ''The Wolf of Wall Street''||Džordan Belfort||||
|-
| 2014.||[[Virunga]]|| ''Virunga''||||izvršni producent||
|}

== Nagrade i nominacije ==
Dikaprio je bio nominovan za veliki broj prestižnih filmskih nagrada, među kojima su [[Oskar]] (5 nominacija), [[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]] (11 nominacija, 3 pobede), [[BAFTA]] (4 nominacije) i [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagradu Udruženja glumaca]] (5 nominacija).

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size:95%; width:100%;&quot;
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
! style=&quot;background:lavender; width:2%;&quot;| Godina
! style=&quot;background:lavender; width:30%;&quot;| Kategorija
! style=&quot;background:lavender; width:30%;&quot;| Film
! style=&quot;background:lavender; width:1%;&quot;| Rezultat
! style=&quot;background:lavender; width:37%;&quot;| Izgubio od
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;| '''[[Oskar]]'''
|-
| 1994.
| [[Oskar za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]''
| {{ne}}
| [[Tomi Li Džouns]] (''[[Begunac (film iz 1993)|Begunac]]'')
|-
| 2005.
| rowspan=&quot;4&quot; | [[BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatčar]]''
| {{ne}}
| [[Džejmi Foks]] (''[[Rej (film)|Rej]]'')
|-
| 2007.
| ''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2014.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Metju Makonahej]] (''[[Poslovni klub Dalas]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[BAFTA|BAFTA]]'''
|-
| 2005.
| rowspan=&quot;4&quot; | [[BAFTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{ne}}
| [[Džejmi Foks]] (''[[Rej (film)|Rej]]'')
|-
| 2007.
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2014.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Čuetel Edžiofor]] (''[[Dvanaest godina ropstva]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Zlatni globus|Zlatni globus]]'''
|-
| 1994.
| [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]''
| {{ne}}
| [[Tomi Li Džouns]] (''[[Begunac (film iz 1993)|Begunac]]'')
|-
| 1997.
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)|Najbolji glumac u glavnoj ulozi (drama)]]
| ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]''
| {{ne}}
| [[Piter Fonda]] (''[[Julijevo zlato]]'')
|-
| 2003.
| ''[[Uhvati me ako možeš]]''
| {{ne}}
| [[Džek Nikolson]] (''[[Sve o Šmitu]]'')
|-
| 2005.
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{da}}
|
|-
| 2007.
| ''[[Dvostruka igra]]''&lt;br /&gt;''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2009.
| ''[[Revolucionarni put]]''
| {{ne}}
| [[Miki Rork]] (''[[Rvač (film)|Rvač]]'')
|-
| 2012.
| ''[[Džej Edgar|Dž. Edgar]]''
| {{ne}}
| [[Džordž Kluni]] (''[[Potomci (film iz 2011)|Potomci]]'')
|-
| 2013.
| [[Zlatni globus za najboljeg sporednog glumca u igranom filmu|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Đangova osveta]]''
| {{ne}}
| [[Kristof Valc]] (''[[Đangova osveta]]'')
|-
| 2014.
| [[Zlatni globus za najboljeg glumca u igranom filmu (mjuzikl ili komedija)|Najbolji glumac u glavnoj ulozi (mjuzikl ili komedija)]]
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{da}}
|
|-
| 2016.
| [[Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca u igranom filmu (drama)|Najbolji glumac u glavnoj ulozi (drama)]]
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagrada Udruženja glumaca]]'''
|-
| 2005.
| [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{ne}}
| [[Džejmi Foks]] (''[[Rej (film)|Rej]]'')
|-
| 2007.
| [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{ne}}&lt;br /&gt;
| [[Edi Marfi|Edi Merfi]] (''[[Devojke iz snova]]'')
|-
| 2007.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Nagrada Udruženja filmskih glumaca za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2012.
| ''[[Džej Edgar|Dž. Edgar]]''
| {{ne}}
| [[Žan Dižarden]] (''[[Umetnik (film iz 2011)|Umetnik]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Nagrada Udruženja filmskih kritičara]]'''
|-
| 2005.
| rowspan=&quot;4&quot; |[[Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{ne}}
| [[Džejmi Foks]] (''[[Rej (film)|Rej]]'')
|-
| 2007.
| ''[[Dvostruka igra]]''&lt;br /&gt;''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2014.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{da}}
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja filmskih kritičara iz Bostona]]'''
|-
| 2013.
| rowspan=&quot;2&quot;| [[Nagrada Udruženja bostonskih filmskih kritičara za najbolju glavnu mušku ulogu|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Čuetel Edžiofor]] (''[[Dvanaest godina ropstva]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja filmskih kritičara iz Njujorka]]'''
|-
| 1993.
| [[Nagrada Udruženja njujorških filmskih kritičara za najboljeg sporednog glumca|Najbolji glumac u sporednoj ulozi]]
| ''[[Šta izjeda Gilberta Grejpa]]'', ''[[Dečakov život]]''
| {{ne}}
| [[Rejf Fajns]] (''[[Šindlerova lista]]'')
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Udruženja onlajn filmskih kritičara]]'''
|-
| 2005.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Onlajn nagrada Društva filmskih kritičara za najbolju glavnu mušku ulogu|Najbolji glumac]]
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{ne}}
| [[Pol Džijamati]] (''[[Stranputice (film)|Stranputice]]'')
|-
| 2007.
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{ne}}
| [[Majkl Fasbender]] (''[[Stiv Džobs (film iz 2015)|Stiv Džobs]]'')
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Zlatni medved]]'''
|-
| 1993.
| [[Zlatni medved za najboljeg glumca|Najbolji glumac]]
| ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada AAKTA]]'''
|-
| 2011.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Nagrada AAKTA za najboljeg internacionalnog glumca|Najbolji internacionalni glumac]]
| ''[[Džej Edgar|Dž. Edgar]]''
| {{ne}}
| [[Žan Dižarden]] (''[[Umetnik (film iz 2011)|Umetnik]]'')
|-
| 2013.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Čuetel Edžiofor]] (''[[Dvanaest godina ropstva]]'')
|-
| 2013.
| [[Nagrada AAKTA za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u glavnoj ulozi]]
| ''[[Veliki Getsbi (film iz 2013)|Veliki Getsbi]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[MTV filmska nagrada]]'''
|-
| 1997.
| rowspan=&quot;2&quot; |[[MTV filmska nagrada za najbolji poljubac|Najbolji poljubac]]&lt;br /&gt;[[MTV filmska nagrada za najbolji filmski duo|Najbolji filmski duo]]&lt;br /&gt;[[MTV filmska nagrada za najbolju ulogu|Najbolji glumac]]
| ''[[Romeo i Julija (film)|Romeo i Julija]]''
| Ne, Ne, Ne
| [[Vil Smit]] i [[Vivika A. Foks]] (''[[Dan nezavisnosti (film iz 1996)|Dan nezavisnosti]]'')&lt;br /&gt;[[Nikolas Kejdž]] i [[Šon Koneri]] (''[[Stena (film)|Stena]]'')&lt;br /&gt;[[Tom Kruz]] (''[[Džeri Magvajer]]'')
|-
| 1998.
| ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]''
| Ne, Ne, Da
| [[Adam Sandler]] i [[Dru Barimor]] (''[[Svadbeni pevač]]'')&lt;br /&gt;[[Nikolas Kejdž]] i [[Džon Travolta]] (''[[Ukradeno lice]]'')
|-
| 2003.
| Najbolji poljubac (sa [[Kameron Dijaz]])&lt;br /&gt;
| ''[[Bande Njujorka]]''
| {{ne}}
| [[Tobi Magvajer]] i [[Kirsten Danst]] (''[[Spajdermen (film)|Spajdermen]]'')
|-
| 2003.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[MTV filmska nagrada za najbolju ulogu|Najbolji glumac]]
| ''[[Uhvati me ako možeš]]''
| {{ne}}
| [[Eminem]] (''[[8 milja]]'')&lt;br /&gt;
|-
| 2005.
| ''[[Avijatičar (film)|Avijatičar]]''
| {{da}}
|
|-
| 2005.
| [[Best Jaw Dropping Moment|Najšoknatniji filmski momenat]] (sa [[Elen Pejdž]])
| ''[[Početak]]''
| {{ne}}
| [[Džastin Biber]] (''[[Justin Bieber: Never Say Never|Džastin Biber: Nikad ne reci nikad]]'')
|-
| 2013.
| [[MTV filmska nagrada za najboljeg negativca|Najbolji negativac]]&lt;br /&gt;[[MTV filmska nagrada za najbolji filmski duo|Najbolji filmski duo]] (sa [[Samjuel L. Džekson|Samjuelom L. Džeksonom]])
| ''[[Đangova osveta]]''
| Ne, Ne
| [[Tom Hidlston]] (''[[Osvetnici (film iz 2012)|Osvetnici]]'')&lt;br /&gt;[[Set Makfarlan]] i [[Mark Volberg]] (''[[Meda (film)|Meda]]'')
|-
| 2014.
| [[Najšoknatniji filmski momenat]] (sa [[Margo Robi]])
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Empajer]]'''
|-
| 2007.
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Nagrada Empajer za najboljeg glumca|Najbolji glumac]]
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{ne}}
| [[Danijel Krejg]] (''[[Kazino Rojal (film iz 2006)|Kazino Rojal]]'')
|-
| 2011.
| ''[[Početak]]''
| {{ne}}
| [[Kolin Fert]] (''[[Kraljev govor]]'')
|-
| 2014.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Džejms Makavoj]] (''[[Prljavo (film)|Prljavo]]'')
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Satelit]]'''
|-
| 1998.
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u igranom filmu]]
| ''[[Titanik (film iz 1997)|Titanik]]''
| {{ne}}
| [[Robert Duval]] (''[[Apostol (film)|Apostol]]'')
|-
| 2006.
| ''[[Krvavi dijamant]]''
| {{ne}}
| [[Forest Vitaker]] (''[[Poslednji kralj Škotske (film)|Poslednji kralj Škotske]]'')
|-
| 2006.
|
[[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u sporednoj ulozi|Najbolji sporedni glumac u igranom filmu]]
| ''[[Dvostruka igra]]''
| {{da}}
|
|-
| 2008.
| rowspan=&quot;5&quot; | [[Nagrada Satelit za najboljeg glumca u glavnoj ulozi|Najbolji glumac u igranom filmu]]
| ''[[Revolucionarni put]]''
| {{ne}}
| [[Ričard Dženkins]] (''[[Posetilac (film)|Posetilac]]'')
|-
| 2010.
| ''[[Početak]]''
| {{ne}}
| [[Kolin Fert]] (''[[Kraljev govor]]'')
|-
| 2011.
| ''[[Džej Edgar|Dž. Edgar]]''
| {{ne}}
| [[Rajan Gozling]] (''[[Vozač (film)|Vozač]]'')
|-
| 2013.
| ''[[Vuk sa Vol Strita]]''
| {{ne}}
| [[Metju Makonahej]] (''[[Poslovni klub Dalas]]'')
|-
| 2016.
| ''[[Povratnik (film, 2015)|Povratnik]]''
| {{da}}
|
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Saturn]]'''
|-
| 2011.
| [[Nagrada Saturn za najboljeg glumca (film)|Najbolji glumac]]
| ''[[Početak]]'', ''[[Zatvoreno ostrvo|Zatvoreno ostrvo]]''
| {{ne}}
| [[Džef Bridžiz]] (''[[Tron - Legat]]'')
|-
| colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#ffdead; text-align:center;&quot;|'''[[Nagrada Zlatna malina|Zlatna malina]]'''
|-
| 1999.
| [[Zlatna malina za najgori par|Najgori par]]
| ''[[Čovek sa gvozdenom maskom (film)|Čovek sa gvozdenom maskom]]''
| {{da}}
|
|-
| 2001.
| [[Zlatna malina za najgoreg glumca|Najgori glumac]]
| ''[[Plaža (film)|Plaža]]''
| {{ne}}
| [[Džon Travolta]] (''[[Bojno polje Zemlja]]'', ''[[Srećni brojevi]]'')
|}

== Poznati glumci sa kojima je sarađivao ==
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|- style=&quot;background:#ccc;&quot;
! '''Film''' || Glumci sa kojima je sarađivao
|-
| ''(„Dečakov život“)'' || [[Robert de Niro]] i [[Elen Barkin]]
|-
| ''(„Šta izjeda Gilberta Grejpa“)'' || [[Džoni Dep]]
|-
| ''(„Brzi i mrtvi“)'' || [[Šeron Stoun]], [[Rasel Krou]] i [[Džin Hekman]]
|-
| ''(„Košarkaški dnevnici“)'' || [[Mark Volberg]]
|-
| ''(„Romeo i Julija“)'' || [[Kler Dejns]]
|-
| ''(„Marvinova soba“)'' || [[Meril Strip]], [[Robert de Niro]] i [[Dajana Kiton]]
|-
| ''(„Titanik“)'' || [[Kejt Vinslet]] i [[Bili Zejn]]
|-
| ''(„Čovek sa gvozdenom maskom“)'' || [[Džeremi Ajrons]], [[Džon Malkovič]] i [[Žerar Depardje]]
|-
| ''(„Poznata ličnost“)'' || [[Kenet Brana]], [[Vinona Rajder]], [[Melani Grifit]] i [[Šarliz Teron]]
|-
| ''(„Plaža“)'' || [[Tilda Svinton]]
|-
| ''(„Donova šljiva“)'' || [[Tobi Magvajer]]
|-
| ''(„Uhvati me ako možeš“)'' || [[Tom Henks]], [[Kristofer Voken]] i [[Martin Šin]]
|-
| ''(„Bande Njujorka“)'' || [[Danijel Dej-Luis]] i [[Kameron Dijaz]]
|-
| ''(„Avijatičar“)'' || [[Kejt Blančet]], [[Kejt Bekinsejl]], [[Alek Boldvin]], [[Džud Lo]] i [[Gven Stefani]]
|-
| ''(„Krvavi dijamant“)'' || [[Dženifer Koneli]] i [[Džimon Hansu]]
|-
| ''(„Dvostruka igra“)'' || [[Met Dejmon]], [[Džek Nikolson]], [[Mark Volberg]], [[Martin Šin]] i [[Alek Boldvin]]
|-
| ''(„Telo laži“)'' || [[Rasel Krou]]
|-
| ''(„Revolucionarni put“)'' || [[Kejt Vinslet]]
|-
| ''(„Zatvoreno ostrvo“)'' || [[Mark Rafalo]], [[Ben Kingsli]] i [[Mišel Vilijams]]
|-
| ''(„Početak“)'' || [[Majkl Kejn]], [[Marion Kotijar]], [[Elen Pejdž]], [[Ken Vatanabe]] i [[Tom Hardi]]
|-
| ''(„Dž. Edgar“)'' || [[Naomi Vots]], [[Džudi Denč]] i [[Džoš Lukas]]
|-
| ''(„Đangova osveta“)'' || [[Džejmi Foks]] i [[Semjuel L. Džekson]]
|-
| ''(„Veliki Getsbi“)'' || [[Tobi Magvajer]] i [[Keri Maligan]]
|-
| ''(„Vuk sa Vol Strita“)'' || [[Metju Makonahej]], [[Džona Hil]] i [[Margo Robi]]
|-
| ''(„Povratnik“)'' || [[Tom Hardi]] i [[Donal Glison]]
|}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Catalano|first=Grace|title=Leonardo DiCaprio: Modern-Day Romeo|publisher=Dell Publishing Group|year=1997|location=New York, New York|isbn=978-0-440-22701-4|pages=7–15}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Leonardo DiCaprio}}
* [http://www.leonardodicaprio.com Zvanični sajt]
* {{IMDb ime|id= 0000138 |name= Leonardo Dikaprio}}
* [http://www.11thhourfilm.com Official DiCaprio Eleventh Hour film site]
* [http://www.people.com/people/leonardo_dicaprio Leonardo Dikaprio na sajtu People.com]
* {{tvtome person|id=6167}}

{{Oscar za najboljeg glumca}}
{{Zlatni globus za najboljeg glumca u drami}}
{{Srebrni medvjed za najboljeg glumca}}
{{Satellite za sporednog glumca}}
{{Satellite za najboljeg glumca}}
{{AACTA za najboljeg glavnog glumca}}

{{authority control}}

{{Lifetime|1974| |DiCaprio, Leonardo}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]
[[Kategorija:Ekološki aktivisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg glavnog glumca]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog globusa za najboljeg glumca - drama]]</text>
      <sha1>ga0fa5p3en5hc9chp5q1vw1d4sr1erg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portal:LGBT/Članci/politika i zakoni</title>
    <ns>100</ns>
    <id>63283</id>
    <revision>
      <id>41261853</id>
      <parentid>28079835</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:31:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Položaj LGBT osoba */ Kuba</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8756" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;
{{Wikipedia:Portal:LGBT/Članci/zaglavlje2}}
{{Wikipedia:Portal:LGBT/Članci/zaglavlje/politika i zakoni}}
{{Kutija početak
|naslov          =Politika i zakoni
|boja okvira     =#007940
|pozadina naslova =#007940
|boja naslova =#fff
|uredi        =Wikipedia:Portal:LGBT/Članci/politika i zakoni
|section          =
|pozadina teksta  =#fff
|boja teksta       =#000
}}&lt;/noinclude&gt;
=== Prava ===

&lt;includeonly&gt;[[Datoteka:Same-sex marriage map Europe detailed.svg|100px|right]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;[[Datoteka:Same-sex marriage map Europe detailed.svg|150px|right]]&lt;/noinclude&gt;

&lt;noinclude&gt;:'''''Kategorije''''': ''[[:Kategorija:LGBT ljudska prava|LGBT ljudska prava]]'', ''[[:Kategorija:Istopolni brak|Istopolni brak]]''&lt;br /&gt;&lt;/noinclude&gt;

[[Prava LGBT osoba|LGBT ljudska prava]]&lt;br /&gt;
'''[[Istopolni brak]]'''{{*w}}[[Istopolni brak u Argentini]]{{*w}}[[Istopolni brak u Belgiji]]{{*w}}[[Istopolni brak u Holandiji]]{{*w}}[[Istopolni brak u Kanadi]]{{*w}}[[Istopolni brak u Norveškoj]]{{*w}}[[Istopolni brak u Portugalu]]{{*w}}[[Istopolni brak u Španiji]]{{*w}}[[Istopolni brak u Švedskoj]]{{*w}}[[Istopolni brak u Vermontu]]{{*w}}'''[[Istopolno roditeljstvo]]'''{{*w}}'''[[Istopolna zajednica]]'''{{*w}}[[Istopolne zajednice u Evropi]]{{*w}}[[Istopolna zajednica u Hrvatskoj]]{{*w}}[[Istopolni brak na Islandu|Istopolna zajednica na Islandu]]{{*w}}[[Istopolna zajednica u Portugalu]]{{*w}}[[Montrealska deklaracija]]{{*w}}[[Registrovano partnerstvo]]{{*w}}[[Istopolni brak u Danskoj|Registrovano partnerstvo u Danskoj]]{{*w}}[[Usvajanje dece od strane LGBT osoba]]{{*w}}[[Uzrast seksualne saglasnosti]]{{*w}}[[Zakonski status istopolnih parova]]

=== Položaj LGBT osoba ===

&lt;noinclude&gt;:'''''Kategorije''''': ''[[:Kategorija:LGBT prava po državama|LGBT prava po državama]]''&lt;br /&gt;&lt;/noinclude&gt;

[[Položaj LGBT osoba u Afganistanu|Afganistan]]{{*w}}'''[[Položaj LGBT osoba u Africi|Afrika]]'''{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Albaniji|Albanija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Alžiru|Alžir]]{{*w}}'''[[Položaj LGBT osoba u Amerikama|Amerike]]'''{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Andori|Andora]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Argentini|Argentina]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Armeniji|Armenija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Australiji|Australija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Austriji|Austrija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Azerbejdžanu|Azerbejdžan]]{{*w}}'''[[Položaj LGBT osoba u Aziji|Azija]]'''{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Bahreinu|Bahrein]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Bangladešu|Bangladeš]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Belgiji|Belgija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Belorusiji|Belorusija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Beninu|Benin]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Boliviji|Bolivija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Bosni i Hercegovini|Bosna i Hercegovina]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Brazilu|Brazil]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Bruneju|Brunej]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Bugarskoj|Bugarska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Butanu|Butan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Crnoj Gori|Crna Gora]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Češkoj|Češka]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Danskoj|Danska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Egiptu|Egipat]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Ekvadoru|Ekvador]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Ekvatorijalnoj Gvineji|Ekvatorijalna Gvineja]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Estoniji|Estonija]]{{*w}}'''[[Položaj LGBT osoba u Evropi|Evropa]]'''{{*w}}[[Položaj LGBT osoba na Filipinima|Filipini]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Finskoj|Finska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Francuskoj|Francuska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Francuskoj Polineziji|Francuska Polinezija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Gani|Gana]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Grčkoj|Grčka]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Gruziji|Gruzija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Gvajani|Gvajana]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Gvineji Bisau|Gvineja Bisau]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Holandiji|Holandija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj|Hrvatska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Indiji|Indija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Indoneziji|Indonezija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Iraku|Irak]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Iranu|Iran]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Irskoj|Irska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba na Islandu|Island]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Istočnom Timoru|Istočni Timor]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Italiji|italija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Izraelu|Izrael]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Japanu|Japan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Jemenu|Jemen]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Jordanu|Jordan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Južnoj Koreji|Južna Koreja]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Južnoafričkoj Republici|Južnoafrička Republika]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Kambodži|Kambodža]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Kanadi|Kanada]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Kataru|Katar]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Kazahstanu|Kazahstan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Kini|Kina]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba na Kipru|Kipar]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Kirgistanu|Kirgistan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Kolumbiji|Kolumbija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba na Kubi|Kuba]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Kuvajtu|Kuvajt]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Laosu|Laos]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Letoniji|Letonija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Libanu|Liban]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Liberiji|Liberija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Libiji|Libija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Lihtenštajnu|Lihtenštajn]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Litvaniji|Litvanija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Luksemburgu|Luksemburg]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba na Madagaskaru|Madagaskar]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Mađarskoj|Mađarska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Makedoniji|Makedonija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba na Maldivima|Maldivi]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Maleziji|Malezija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Maliju|Mali]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba na Malti|Malta]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Maroku|Maroko]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Mauritaniji|Mauritanija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Meksiku|Meksiko]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Mianmaru|Mianmar]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Moldaviji|Moldavija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Monaku|Monako]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Nemačkoj|Nemačka]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Nepalu|Nepal]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Nigeriji|Nigerija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Norveškoj|Norveška]]{{*w}}'''[[Položaj LGBT osoba u Okeaniji|Okeanija]]'''{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Omanu|Oman]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Pakistanu|Pakistan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Palestini|Palestina]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Paragvaju|Paragvaj]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Poljskoj|Poljska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Portugalu|Portugal]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Rumuniji|Rumunija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Rusiji|Rusija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u San Marinu|San Marino]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Saudijskoj Arabiji|Saudijska Arabija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba na Sejšelima|Sejšeli]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Severnoj Koreji|Severna Koreja]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Singapuru|Singapur]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Siriji|Sirija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Sjedinjenim Američkim Državama|Sjedinjene Američke Države]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Slovačkoj|Slovačka]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Sloveniji|Slovenija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Srbiji|Srbija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Sudanu|Sudan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Španiji|Španija]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Šri Lanki|Šri Lanka]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Švajcarskoj|Švajcarska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Švedskoj|Švedska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Tadžikistanu|Tadžikistan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Tajvanu|Tajvan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Tunisu|Tunis]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Turkmenistanu|Turkmenistan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Turskoj|Turska]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenim Arapskim Emiratima|Ujedinjeni Arapski Emirati]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Ukrajini|Ukrajina]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Urugvaju|Urugvaj]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Uzbekistanu|Uzbekistan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Vatikanu|Vatikan]]{{*w}}[[Položaj LGBT osoba u Vijetnamu|Vijetnam]]

=== LGBT organizacije i akcije ===

&lt;noinclude&gt;:'''''Kategorije''''': ''[[:Kategorija:LGBT organizacije|LGBT organizacije]]''&lt;br /&gt;&lt;/noinclude&gt;

[[Bundesverband Homosexualität]]{{*w}}[[Gejten]]{{*w}}[[Gej lezbejski info centar]]{{*w}}[[Labris (organizacija)]]{{*w}}[[Lesben- und Schwulenverband in Deutschland]]{{*w}}[[Naučno-humanitarni komitet]]{{*w}}[[Queeria]]{{*w}}[[Rosa Liste München]]

&lt;noinclude&gt;
{{Kutija kraj}}
[[Kategorija:LGBT portal|SUBPAGENAME]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c4dzzwc9f590ube05rlwn55csdexpfv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-televizija Priština</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69347</id>
    <revision>
      <id>41261859</id>
      <parentid>41054449</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T21:56:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>2A02:27B0:5303:5330:C911:F4AE:D743:3C45</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1569" xml:space="preserve">'''Radio-televizija Priština''' (RTP) je naziv za [[radiodifuzijska kompanija|radio-difuzijsku kuću]] koja je djelovala u [[Priština|Prištini]] od 1975. do 1992. godine. S radom je započela krajem 1960-ih kao regionalna [[TV-stanica]] tadašnje [[Radio-televizija Srbije|Radiotelevizije Beograd]]. Nakon donošenja [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.)|Ustava SFRJ]] 1974. se od nje osamostalila, postavši godine 1975. službenom medijskom kućom [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]]. Imala je jedan televizijski program, čiji je sadržaj bio na [[albanski jezik|albanskom]], uz pojedine emisije na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]] i [[turski jezik|turskom jeziku]]. Bila je dio mreže [[Jugoslavenska radiotelevizije|JRT]] sa čijim je stanicama povremeno dijelila razne emisije. Njen najskuplji i najambiciozniji projekt je bila mini-serija ''[[Kur pranvera vonohet]]'' iz 1980. godine, ekranizacija autobiografske knjige tadašnjeg [[savez komunista Kosova|partijskog]] čelnika [[Fadil Hoxha|Fadila Hoxhe]]. Nekoliko godina nakon ukidanja kosovske autonomije, početkom 1992. godine je RTP izgubila svoju samostalnost i ponovno postala postala regionalni studio Radio-televizije Srbije. S radom je prestala za vrijeme [[НАТО бомбардовање СРЈ|NATO-vog bombardiranja Srbije]] 1999. godine.

Poslije dolaska NATO-snaga na Kosovo, UNMIK je osnovao vlastitu radiodifuzijsku kompaniju koja danas djeluje kao [[Radiotelevizija Kosova]].

[[Kategorija:Bivše TV-stanice]]
[[Kategorija:JRT]]</text>
      <sha1>32htenrkac5huzvkkecf8zijtes9fc8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi u Jugoslaviji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79127</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261776</id>
      <parentid>41070881</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:46:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Britanija (otok)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>82079</id>
    <revision>
      <id>41261795</id>
      <parentid>41107877</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T15:32:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3503" xml:space="preserve">{{Koordinate|53_49_33_N_2_25_20_W_type:isle_region:GB_dim:920000|53°&amp;nbsp;49'&amp;nbsp;33&quot;&amp;nbsp;SG Š, 2°&amp;nbsp;25&quot;&amp;nbsp;20&quot;&amp;nbsp;ZGD}}
{{dablink|&quot;Britanija (ostrvo)&quot; preusmerava ovde. Za druge upotrebe, pogledajte [[Britanija]].}}
{{dablink|&quot;Velika Britanija (otok)&quot; i &quot;Velika Britanija (ostrvo)&quot; preusmerava ovde. Za druge upotrebe, pogledajte [[Velika Britanija]].}}
[[Datoteka:LocationIslandGreatBritain.png|thumb|right|200px|Lokacija ostrva]]
'''Velika Britanija''' ({{jez-engl|Great Britain}}) ili samo '''Britanija''' ({{jez-engl|Britain}}), je [[ostrvo]] koje se nalazi u severozapadnom delu [[Evropa|Evrope]], deo [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Naziv Velika Britanija se takođe koristi u geopolitičkom kontekstu za [[Engleska|Englesku]], [[Wales|Vels]] i [[Škotska|Škotsku]] koje se nalaze na ostrvu. Velika Britanija ili samo Britanije je često pogrešan naziv za državu ''Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske''.

Sa površinom od 218.595 [[kvadratni kilometar|km²]] ostrvo je najveće u grupi [[Britanski otoci|Britanskih ostrva]]. Takođe je najveće ostrvo u Evropi i osmo po veličini u svetu, kao i treće po broju stanovnika, posle ostrva [[Java (otok)|Jave]] i [[Honshu|Honšu]].
== Geografija ==
{{main|Geografija Engleske|Geografija Škotske|Geografija Velsa}}
[[Datoteka:Satellite image of Great Britain and Northern Ireland in April 2002.jpg|mini|levo|220px|Satelitski snimak]]
Velika Britanija leži na evropskom kontinentalnom šelfu. Nalazi se severozapadno od [[Kontinentalna Evropa|kontinentalne Evrope]], a od evropskog kopna je odvojena [[Severno more|Severnim morem]] i [[Lamanš]]om, koji se sužava 34 km u [[Doverski moreuz|Doverskom moreuzu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.eosnap.com/?tag=strait-of-dover |title=accessed 14 November 2009 |publisher=Eosnap.com |accessdate=24 February 2012 |archivedate=2020-05-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200530092024/http://www.eosnap.com/tag/strait-of-dover/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Prostire se 10 ° [[Geografska širina|geografske širine]] po svojoj dužoj osi sever-zapad i zauzima površinu od 209.331 km², ne računajući manja okolna ostrva.&lt;ref name=&quot;unep&quot;&gt;United Nations Environment Programme (UNEP) Island Directory Tables &quot;Islands By Land Area&quot;. Retrieved from http://islands.unep.ch/Tiarea.htm on 13 August 2009&lt;/ref&gt; [[Severni prolaz]], [[Irsko more]], [[prolaz Svetog Đorđa]] i [[Keltsko more]] na zapadu razdvajaju ostrvo od [[Irska|Irske]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|title=Limits of Oceans and Seas, 3rd edition + corrections|year=1971|publisher=International Hydrographic Organization|accessdate=14 August 2010|page=42 [corrections to page 13]|archivedate=2011-10-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008191433/http://www.iho-ohi.net/iho_pubs/standard/S-23/S23_1953.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Ostrvo je fizičko povezano sa kontinentalnom Evropom putem [[Evrotunel]]a, najdužeg podvodnog železničkog tunela na svetu, završenog 1993. Ostrvo se odlikuje niskim reljefom na istoku i jugu, dok brda i planine preovlađuju u zapadnim i severnim oblastima. Ostrvo okružuju oko 1.000 manjih [[Ostrvo|ostrva]] i [[hrid]]ova. Najveća udaljenost vazdušnom linijom između dve tačke je 968 km od [[Kornvol]]a do [[Kejtnes]]a, odnosno 1349 km drumom.

{{Commonscat|Great Britain}}

[[Kategorija:Otoci u Ujedinjenom Kraljevstvu]]
[[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]]
[[Kategorija:Britanska ostrva]]</text>
      <sha1>4v10ogdyhnqwxc0eaocz0j0bgscs9a3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hengist i Horsa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>107276</id>
    <revision>
      <id>41261864</id>
      <parentid>1502510</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T02:52:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>YiFeiBot</username>
        <id>69735</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici [[d:q6560105]] na [[d:|Wikidati]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1547" xml:space="preserve">'''Hengist''' (ili '''Hengest''') i '''Horsa''' (ili '''Hors''') su ličnosti iz [[Anglosaksonci|anglosaksonske]] mitologije, odnosno dva [[Germani|germanska]] brata koji su po predaji sredinom 5. vijeka doveli [[Angli|Angle]], [[Saksonci|Saksonce]] i [[Juti|Jute]] na obale [[Britanija (otok)|Britanije]], a Hengist kasnije osnovao prvo anglosaksonsko kraljevstvo poznato kao [[Kraljevina Kent]]. Prema predaji ih je u Britaniju pozvao tadašnji kralj [[Vortigern]] da bi mu kao [[najamnici]] pomogli u borbi protiv [[Pikti|Pikta]] i [[Škoti|Škota]] koji su napadali područja južno od [[Hadrijanov zid|Hadrijanovog zida]]. Međutim, oni su se protiv njega pobunili i osvojili teritorije na kojima su naselili svoje sunarodnjake i tako stvorili države koje će biti jezgra buduće [[Engleska|Engleske]].

Hengist i Horsa se prvi put spominju u knjizi [[Beda Uvaženi|Bede Uvaženog]] u 8. vijeku, te većina historičara smatra da je riječ o mitološkim ličnostima, iako je [[J. R. R. Tolkien]] bio uvjeren kako je riječ o osobama koje su stvarno postojale.

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Hengist and Horsa}}

{{S-start}}
{{s-reg}}
{{s-new|reason=Osvajanje}}
{{s-ttl|title=[[Kraljevina Kent|Kralj Kenta]]|years=455/456–488}}
{{s-aft|after=[[Oisc od Kenta|Oisc]]}}
{{end}}

{{DEFAULTSORT:Hengist i Horsa}}
[[Kategorija:5. vijek]]
[[Kategorija:Britanska tradicionalna historija]]

[[ang:Hengest]]
[[cy:Hengist]]
[[da:Hengist]]
[[de:Hengest]]
[[es:Hengest]]
[[it:Hengest del Kent]]
[[no:Hengest av Kent]]
[[pl:Hengest]]
[[sv:Hengist]]</text>
      <sha1>0a3w3u4yhb0tato8ru5hm79290rjit0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke</title>
    <ns>4</ns>
    <id>107703</id>
    <revision>
      <id>41261788</id>
      <parentid>41261164</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T13:46:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Srpska okupacija Albanije */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7540" xml:space="preserve">__NEWSECTIONLINK__
{{Arhiva|{{div col}} 
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva|'''1''' &lt;small&gt;(10. VI 2006.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/2|'''2''' &lt;small&gt;(26. IX 2011.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/3|'''3''' &lt;small&gt;(26. I 2012.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/4|'''4''' &lt;small&gt;(7. II 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/5|'''5''' &lt;small&gt;(18. X 2013.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/6|'''6''' &lt;small&gt;(1. XI 2014.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/7|'''7''' &lt;small&gt;(1. XII 2015.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/8|'''8''' &lt;small&gt;(1. XII 2016.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/9|'''9''' &lt;small&gt;(2. XII 2017.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/10|'''10''' &lt;small&gt;(1. XII 2018.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/11|'''11''' &lt;small&gt;(3. XII 2019.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/12|'''12''' &lt;small&gt;(1. XII 2020.)&lt;/small&gt;]]
* [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke/Arhiva/13|'''13''' &lt;small&gt;(1. XII 2021.)&lt;/small&gt;]]
{{div col end}}}}


Svaki aktivni korisnik može predložiti neki članak za ''izabrani''. Predloženi članak bi trebao ispunjavati sljedeće [[Wikipedia:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka|kriterije]].

==August/Kolovoz==

===1. - 15.===

==== [[Samoubistvo]] ====

=====Za=====

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Kupidon]] ====

=====Za=====
{{za}} Kvalitetno napisan i potpun članak, lijepo raspoređene slike, nema puno crvenih linkova, uredno referenciran. Sve u svemu, dobar članak za predstavljanje na naslovnoj strani. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:16, 3 juni 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(august/kolovoz 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Samoubistvo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 1 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Kupidon]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| 2 ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;| 0 ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''
|}
&lt;/center&gt;

==Septembar/Rujan==

===1. - 15.===

==== [[Edogawa Ranpo]] ====

Na granici je neke dužine, al' je jako simpatičan članak i meni drag pisac pa eto... --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:47, 1 august 2022 (CEST)

=====Za=====
{{za}} Popuniti crvene poveznice, ostalo je ok, vjerujem da će bit će dobar članak. Pažnja: dio vanjskih poveznica je ostao na jeziku Beowulfa. --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 04:08, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 30.===

==== [[Raspjevana revolucija]] ====

=====Za=====
{{za}} Rekao bih ne: ima puno crvenila (!). Možda bih drugačije izrazio neke pojmove. I nedostaje težih izvora (!): na primjer, tamo gdje se govori o općem političkom stanju tih godina u SSSR-u uzeo bih u obzir knjigu jednog Hobsbawma ili jedne Svjatlane Aleksievič ili nekog pouzdanijeg historičara. Potom članak ima vrlo dobrih osobina, ima izvrsno držanje, dosta je precizan i istovremeno lagan, logičan, čist. Dakle, da, ali pod uvjetom.&lt;br&gt;
Neki savjeti za poboljšanje članka: poznornije u navođenju izvora. Thomson Clare je loše citiran. [14. ''You are being redirected...''] je loše citirano. Poveznica izvora 18. [Toomas Hendrik Ilves] ne dovodi nigdje, provjeriti. Isto za izvor br. 19. Isto za izvor br. 22. (koji je više puta citiran). Vanjska veza [Washington Newsletter - When Songs Trumped Rifles] ne dovodi nigdje. U članku ima suviše crvenih poveznica.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 03:53, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(septembar/rujan 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Edogawa Ranpo]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 30.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Raspjevana revolucija]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;

==Oktobar/Listopad==

===1. - 15.===

==== [[Filenida]] ====

=====Za=====
{{za}}Briljantno.--[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 02:55, 5 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====

=====Komentari=====

===16. - 31.===

==== [[Srpska okupacija Albanije]] ====

=====Za=====
{{za}} --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 01:33, 6 august 2022 (CEST)

=====Protiv=====


=====Komentari=====

----

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; text-align: left; font-size: 100%;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot; | Rezultati glasovanja za izabrani članak&lt;br&gt;(oktobar/listopad 2022.)
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Članak ||colspan=&quot;2&quot; | Glasovanje ||rowspan=&quot;2&quot; | Ishod
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; | {{za}} || {{protiv}}
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot;  colspan=&quot;4&quot;| 1. - 15.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Filenida]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|-
! style=&quot;font-size: 100%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;4&quot;| 16. - 31.
|-
| style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Srpska okupacija Albanije]] ||style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;|  ||style=&quot;text-align: center; background:#fcc;&quot;|  ||&lt;!--style=&quot;text-align: center; background:#cfc;&quot;| '''Izabran'''--&gt;
|}
&lt;/center&gt;</text>
      <sha1>goyg1q0hd3472kgphq69xdhnxcevwjr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Chrysler</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121527</id>
    <revision>
      <id>41261806</id>
      <parentid>41239037</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:07:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>86.120.159.55</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3693" xml:space="preserve">=FCA US LLC=
{{Tvrtka
| grupa =FCA US LLC
| ime =FCA US LLC
| slika = [[File:Logo Fiat Chrysler Automobiles.png|250px]]
| vrsta = d.o.o.
| osnutak = 6. lipnja 1925. kao Chrysler Corporation
| osnivači =Walter Chrysler
| sjedište =Auburn Hills, Michigan, SAD
| predsjednik =Sergio Marchionne
| ključne osobe =Sergio Marchionne, Richard Palmer, Olivier Francois, Ralph Gilles
| industrija =[[automobil]]ska
| proizvodi =[[automobil]]i
| zaposleni =50.000 (2010)
| slogan =
| web =http://www.fcausllc.com/
| sjedište_grad =
| sjedište_država =
| pod_posluženo =
| usluge =
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| divizije =Chrysler,Dodge,Jeep,Ram Trucks,GEM
| podruž =
| vlasnik =Fiat Chrysler Automobiles (100%)
| prestala_postojati =
| dodatak =
|}}

'''FCA US LLC''' je [[sjedinjene Američke Države|američki]] proizvođač automobila. Osnovana je 1925. godine i do 80-tih godina 20. stoljeća je samostalno poslovala. Od tada kreću malena udruženja s Mitsubishijem a 1998. godine se udružuju s Daimlerom i osniva se Daimler Chrysler. Tada modeli Chryslera počinju koristiti mehaniku Mercedes-Benz automobila. 2007. godine Chrysler je prodan Cerberus Capital Management kompaniji a početkom globalne ekonomske krize 2008. godine Chrysler ja zamalo propao. Od tada počinje Chrysler Group LLC era, trenutni vlasnici su United Auto Workers Voluntary Employee Beneficiary Association (63.5%),Fiat S.p.A. (25%),U.S. Government (9.2%),Government of Canada (2.3%).
S obzirom da je Fiat jedini proizvođač među vlasnicima i namjerava kupiti još dionica Chryslera modeli Fiat Grupe i Chryslera će dijeliti platforme, motore itd.&lt;br /&gt;
Ukinute podmarke Chryslera su :&lt;br /&gt;
Maxwell (1904–1926)&lt;br /&gt;
DeSoto (1928–1961)&lt;br /&gt;
Valiant (1960)&lt;br /&gt;
Valiant (1960–1966)&lt;br /&gt;
Singer (1905–1970)&lt;br /&gt;
Fargo (1920–1972)&lt;br /&gt;
Hillman (1907–1976)&lt;br /&gt;
Humber (1868–1976)&lt;br /&gt;
Sunbeam (1901–1976)&lt;br /&gt;
Karrier (1908–1977)&lt;br /&gt;
Simca (1934–1977)&lt;br /&gt;
Barreiros (1959–1978)&lt;br /&gt;
Commer (1905–1979)&lt;br /&gt;
Imperial (1955-1975; 1981-1983)&lt;br /&gt;
AMC (1954–1988)&lt;br /&gt;
Eagle (1988–1998)&lt;br /&gt;
[[Plymouth (automobil)]] (1928–2001)&lt;br /&gt;

a još uvijek aktualne su [[Dodge]], [[Jeep]], Ram Trucks i GEM.

= Chrysler Divizija =

{{Tvrtka
| grupa =FCA US LLC
| ime =Chrysler
| slika =[[File:Chrysler starlogo.svg|200px]]&lt;br /&gt;'''CORPORATION GROUP'''
| vrsta = divizija
| osnutak = 6. lipnja 1925.
| osnivači =Walter Chrysler
| sjedište =Auburn Hills, Michigan, SAD
| predsjednik =Olivier Francois
| ključne osobe =
| industrija =[[automobil]]ska
| proizvodi =[[automobil]]i
| zaposleni =
| slogan =
| web =http://www.chrysler.com/
| sjedište_grad =
| sjedište_država =
| pod_posluženo =
| usluge =
| prihod =
| operativni_prihod =
| neto_dobit =
| divizije =
| podruž =
| vlasnik =FCA US LLC
| prestala_postojati =
| dodatak =
|}}

Chrysler je glavna marka u Chrysler Grupi. Nakon nestabilnih zadnjih 20-30 godina i loših modela poput [[Chrysler PT Cruiser]], Sebringa i Crossfire-a 2011. godine Chrysler i Fiat su zajedno počeli predstavljati nove modele. Prvi od njih je obnovljeni [[Chrysler 300]] i novi [[Chrysler 200]]. Također se najavljuje prodavanje Lancie Delte u SAD-u pod značkom Chryslera.

Trenutni modeli Chryslera su [[Chrysler 200]], [[Chrysler 300]] i [[Chrysler Voyager]]

[[Datoteka:Chrysler-Lancia_Delta_01.jpg|thumb|levo|300px|Chrysler Delta koncept]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.chrysler.com.hr/ Chrysler Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051214181622/http://www.chrysler.com.hr/ |date=2005-12-14 }}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Američki proizvođači automobila]]
[[Kategorija:Chrysler| ]]</text>
      <sha1>j4bwp072649vtudsocfbyr3elma5vfj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ten Tigers of Kwangtung</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123031</id>
    <revision>
      <id>41261789</id>
      <parentid>39623440</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T14:36:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4235" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov filma     = Ten Tigers from Kwangtung
| naslov = Guǎngdōng Shí Hǔ yǔ hòu Wǔ Hǔ
| slika            = Ten tigers cover.jpg
| opis       = DVD omot filma Ten Tigers from Kwangtung
| širina_slike   = 200px
| režija           = [[Chang Cheh]]
| producent      = [[Mona Fong]]
| scenarij         = Cheh Chang&lt;br /&gt;Ni Kuang
| narator = 
| uloge     = [[Ti Lung]]&lt;br /&gt;[[Fu Sheng (glumac)|Fu Sheng]]&lt;br /&gt;[[Philip Kwok]]
| glazba           = 
| fotografija        = 
| montaža          = 
| distributer      = World Northal
| premijera           = {{Filmdate|1979}}
| trajanje         = 91 min.
| država           = {{flagcountry|Hong Kong|1910}}
| jezik            = [[mandarinski]]
| budžet           = 
| žanr             = [[akcijski film]]
| prethodi        = 
| slijedi         = 
| web stranica     = 
| imdb_id          = 0080002
}}

'''''Ten Tigers of Kwangtung''''' (pojednostavljeni kineski: 广东十虎与后五虎; tradicionalni kineski: 廣東十虎與後五虎; pinyin: Guǎngdōng Shí Hǔ yǔ hòu Wǔ Hǔ) je [[Hong Kong|hongkonški]] [[akcijski film]] iz [[1979]]. godine, kojeg je režirao [[Chang Cheh]] a producirala [[Mona Fong]]. Film predstavlja jednu od [[Chang Cheh]]ovih priča o povijesnom rivalitetu Shaolina s dinastijom Qing i Canton Tigrovima. U filmu glavne uloge tumače [[Ti Lung]] i [[Fu Sheng (glumac)|Fu Sheng]].

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}

Film sadržava dvije priče koje pripovijedaju o izvornih 10 Tigrova i njihovim sljedbenicima. U početnoj sceni filma Tung Chi (Wang Li) i njegov nećak proganjaju sljedbenike (Tigrova), kako bi im se osvetili za smrt Wang Li-evog brata, generala Langa. Nadalje, nakon što uspiju ubiti jednog od sljedbenika, Wang Chow Ming (Lung Tung Sheng) i Lin Fu Sheng (Chin Siu-Ho) započinju pripovijedati priču o izvornih 10 Tigrova:

Protu-Ch'ing revolucionarni vođa Chai Min Yu (Ku Feng) biva proganjan od strane Manchu generala Lianga (Wang Lung Wei). U trenutku kada biva skoro uhvaćen, iz sigurne smrti, ga spašava maskirani čovjek, koji potom zajedno s njim i nestaje. Nedugo potom otkriva se kako je maskirani čovjek zapravo Li Jen Chiao (Ti Lung), odani bivši čovjek Šhaolina i vlasnik gradske zalagaonice. Nadalje, Li Jen Chiao skriva Min Yua u stražnjem dijelu svoje zalagaonice, nakon čega šalje svog mlađeg brata Tan Minga (Fu Sheng) da zatraži pomoć od dvojice ljudi, Wan Yi Linga (Sun Chien) i Su He Hua (Lu Feng), koji su također nekoć pripadali Shaolin redu a koji trenutno žive u gradu. No, Tan Ming je osoba vrlo vatrenog temperamenta, koja konstantno pokreće tučnjave, pa u skladu s time on započinje tučnjavu i sa Wan Yi Lingom i Su He Huom, prije nego li uopće stigne objasniti razlog svog posjeta. Srećom, Li Jen Chiao na vrijeme uspijeva razjasniti nastalu situaciju, nakon čega mu se Wan Yi Ling i Su He Hu sa zadovoljstvom zaklinju na odanost. Njima se također pridružuju i odana shaolinska braća Wong Yin Lin (Wei Pai) i Wong Kee Ying, kao i prosjak Su (Kuo Chui), Željezni prst Chung (Lo Mang), Chu Yu Sheng (Chiang Sheng). Posljednje spomenuti trojac se pridružuje Li Jen Chiaovom timu iz razloga kako bi pomogao revolucionaru u njegovom bjegu i ubojstvu generala Lianga. 

Potom se radnja seli u budućnost u kojoj Lung Tung Sheng i Chin Siu-Ho planiraju protunapad, u kojem žele ubiti Tung Chia i njegovog nećaka prije nego li oni uspiju ubiti preostalih 10 Tigrova.

== Glavne uloge ==

* '''[[Ti Lung]]''' kao Li Jen Chiao
* '''[[Lu Feng]]''' kao Su He Hu
* '''[[Fu Sheng (glumac)|Fu Sheng]]''' kao Tang Ming
* '''[[Kuo Chui]]''' kao prosjak Su
* '''[[Wang Lung Wei]]''' kao general Liang
* '''[[Sun Chien]]''' kao Wan Yi Ling
* '''[[Ku Feng]]''' kao Chai Min Yu
* '''[[Lung Tung Sheng]] kao Wang Chow Ming
* '''[[Chin Siu Ho]]''' kao Lin Fu Sheng
* '''[[Wang Li]]''' kao Tung Chi

== Vanjske veze ==
* {{imdb naslov|id=0080002|naslov=10 Tigers from Kwangtung}}
* [http://allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg&amp;sql=1:254861 ''10 Tigers from Kwangtung''] na All Movie Guide profile
* [http://www.lovehkfilm.com/reviews/ten_tigers_from_kwantung.htm ''10 Tigers from Kwangtung''] na LoveHKfilm.com

[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Hongkonški filmovi]]</text>
      <sha1>kz17is9bpp9ulbbrxjpe5ts992j9nyx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Al Jazeera Balkans</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133954</id>
    <revision>
      <id>41261768</id>
      <parentid>41261030</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:02:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>KWiki</username>
        <id>44519</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Uklonjeni su oni koji su ili otišli iz AJB ili rade u administrativnom sektoru.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1873" xml:space="preserve">'''Al Jazeera Balkans''' (AJB) je međunarodni [[informativni televizijski program|informativni]] televizijski kanal sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]] koji 20 sati dnevno emitira vijesti na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]], a 18 sati prenosi program [[Al Jazeera English|Al Jazeere English]]. S emitiranjem je počeo 11. novembra 2011. u 18 sati. Predstavlja drugi po redu ne[[Arapski jezik|arapski]] TV-kanal koji pripada mreži [[Al Jazeera]].

== Emitiranje ==
Program se emitira preko sistema kablovskih operatora, kao i preko satelita EUTELSAT W3C na poziciji 16 stepeni istočno. 

Al Jazeera Balkans je dostupna u HD rezoluciji: 

* Satelit: Eutelsat 16A 16'''°'''E 
* Frekvencija: 11,303 GHz 
* Polarizacija: Horizontalna 
* SR: 30.000 
* FEC: 2/3
* Norma: DVB-S2/8PSK

== Novinari ==
* Milan Bošković
* Mirna Brekalo
* Tomislav Cvitković
* Anne-Marie Alves-Ćurčić
* Saša Ćeramilac
* Admir Delić
* Emir Delić
* Saša Delić
* Maja Blaževska-Evrosimoska
* Boris Gagić
* Harun Karčić
* Dalija Hasanbegović-Konaković
* Jasmina Kos
* Zoran Kosanović
* Irena Kuldija
* Nadina Maličbegović
* Lejla Mazlić
* Jelena Milutinović
* Ibrahim Muratović
* Tanja Novak
* Arduana Pribinja
* Ivica Puljić
* Mustafa Radončić
* Adnan Rondić
* Nihad Sadiković
* Emir Skenderagić
* Haris Slato
* Ljiljana Smiljanić
* Bojana Stojanović
* Marina Barukčić-Stričević
* Sinan Šarić
* Marin Veršić
* Ognjen Zorić

== Izvori ==
* [http://www.resiveri.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=6427:zvanino-krenuo-program-al-jazeere-balkan&amp;catid=34:satelitske-vijesti&amp;Itemid=27 Resiveri.Net]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

==Vanjske veze==
*{{official|http://balkans.aljazeera.net/}}
*{{Twitter|AJBalkans}}

[[Kategorija:Al Jazeera]]
[[Kategorija:TV-stanice u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>rkywikzt9zpewgu9dg16l17sse9swt8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anne Heche</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142278</id>
    <revision>
      <id>41261874</id>
      <parentid>41261671</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:19:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OC Ripper</username>
        <id>94</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sređivanje</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4544" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| slika =  AnneHecheJune07 edit.jpg
| opis = Heche na dodjeli nagrada [[Lifetime Achievement Award]] u junu 2007.
| ime_po_rođenju = Anne Celeste Heche
| datum_rođenja = {{Birth date|1969|5|25|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Aurora (Ohio)|Aurora]], Ohio, SAD
| datum_smrti = {{dda|2022|8|12|1969|5|25|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Los Angeles]], Kalifonija, SAD
| nationality = [[Američki zakoni o državljanstvu|američka]]
| zanimanje = glumica, redateljica, scenaristica
| period = 1987–
| height = 165 cm
| supružnik = Coleman Laffoon (2001–2009), 1 sin
| partner = [[Ellen DeGeneres]] (1997–2000)&lt;br /&gt;[[James Tupper]] (2007–2018), 1 dijete
| djeca = 2
}}

'''Anne Celeste Heche''' (25. maj 1969 - 12. august 2022) bila je [[SAD|američka]] glumica, koja je postala poznata zahvaljujući nastupu u TV-sapunici ''[[Another World]]'', a potom sredinom 1990-ih postala filmskom zvijezdom zahvaljujući nastupima u filmovima kao što su ''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]'', ''[[Volcano (film)|Volcano]]'', ''[[Wag the Dog]]'' i ''[[Six Days, Seven Nights]]''. Godine 1998. je pak objavila ljubavnu vezu sa popularnom komičarkom [[Ellen De Generes]], te su se njih dvije smatrale najpoznatijim [[lezbejka|lezbijskim]] parom u Hollywoodu. To joj je zasjenilo karijeru, kao i incidenti koje je sama Heche tumačila mentalnom nestabilnošću. Godine 2000. je prekinula vezu sa Ellen De Generes, i udala se za Colemana Laffona s kojim je bila u braku do 2009. i imala jednog sina. Od 2007. do 2018. je bila u vezi sa Jamesom Tupperom, s kojim također ima sina. 

Preminula je [[12. kolovoza]] [[2022.]] godine nakon što je skinuta s aparata za održavanje života, na kojima je bila nakon što je završila u komi od posljedica teške prometne nesreće u kojoj je sudjelovala [[5. kolovoza]] [[2022.]] godine. 

== Filmografija ==
{{Filmografija
|glumice= En Hejč
}}
|-
|rowspan=2|1993
|
|''An Ambush of Ghosts''
|Deniz 
|
|-
|
|''[[The Adventures of Huck Finn]]''
|Meri Džejn Vilks
|
|-
|rowspan=3|1994
|
|''[[I'll Do Anything]]''
|Kler
|
|-
|
|''[[Milk Money (film)|Milk Money]]''
|Beti
|
|-
|
|''[[A Simple Twist of Fate]]''
| Tanny's Playmate
|
|-
|rowspan=4|1996
|[[Porotnik (film)|Porotnik]]
|''The Juror''
|Džulijet
|
|-
|
|''[[Wild Side (1995 film)|Wild Side]]''
|Aleks Li/Džoana
|
|-
|
|''[[Pie in the Sky (1996 film)|Pie in the Sky]]''
|Ejmi
|
|-
|
|''[[Walking and Talking]]''
|Lora
|
|-
|rowspan=4|1997
|
|''[[Donnie Brasco (film)|Donnie Brasco]]''
| Meri Piston
|
|-
|
|''[[Volcano (film)|Volcano]]''
|dr Ejmi Berns
|
|-
|
|''[[I Know What You Did Last Summer]]''
|Melisa &quot;Misi&quot; Igan
|
|-
|[[Ratom protiv istine]]
|''Wag the Dog''
|Vinifrid Ejms
|
|-
|rowspan=3|1998
|
|''[[Psycho (1998 film)|Psycho]]''
| Marion Krejn
|
|-
|
|''[[Return to Paradise (1998 film)|Return to Paradise]]''
| Bet Istern
|
|-
|[[Šest dana, sedam noći]]
|''Six Days Seven Nights''
| Robin Monro
|
|-
| 1999
|
|''[[The Third Miracle]]''
| Roksan
|
|-
| 2000
|
|''[[Auggie Rose]]''
|Lusi
|
|-
| 2001
|
|''[[Prozac Nation (film)|Prozac Nation]]''
|Sterling
|
|-
| 2002
|[[Džon Kju]]
|''John Q.''
|Rebeka Pejn
|
|-
| 2004
|
|''[[Birth (film)|Birth]]''
|Klara
|
|-
| 2005
|
|''[[Sexual Life]]''
|Gven
|
|-
|rowspan=3|2007
|
|''What Love Is''
|Lora
|
|-
|
|''[[Suffering Man's Charity]]''
|Helen
|
|-
|
|''[[Superman: Doomsday]]''
|Lois Lejn (glas)
|
|-
| 2008
|
|''Toxic Skies''
| dr Tes Martin
|
|-
| 2009
|
|''[[Spread (film)|Spread]]''
|Samanta
| 
|-
| 2010
|
|''[[The Other Guys]]''
| Pamela Bordman
|
|-
| 2011
|
|''[[Cedar Rapids (film)|Cedar Rapids]]''
| Džoun Ostovski-Foks
|
|-
|}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Anne Heche}}
* {{official website|http://www.anneheche.com/}}
* {{IMDb name|162}}
* {{IBDB name|100821}}
* [https://web.archive.org/web/20050107234757/http://home.nyc.rr.com/alweisel/usanneheche.htm Anne Heche] US Magazine, February 1998, p.&amp;nbsp;61
* [http://www.karitas.net/pavilion/library/articles/m_review_heche0901.html The Anne Heche Interview] Summary of an interview with Heche on September 5, 2001 on ABC News.
* [https://web.archive.org/web/20061206213705/http://television.aol.com/tv-celebrity-interviews/anne-heche &quot;'Men in Trees' Star Anne Heche Grows Into Her Role&quot;]. AOL Television, November 27, 2006. Interview. 

{{Authority control}}
{{Lifetime|1969|2022|Heche, Anne}}

[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Biseksualne glumice]]
[[Kategorija:Četveroslovnik-A|NNE Heche]]
[[Kategorija:Žrtve saobraćajnih nesreća]]</text>
      <sha1>41wb2crz1m1o49pqas1r6q71j2uakdr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pasoš Severne Makedonije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>159346</id>
    <revision>
      <id>41261770</id>
      <parentid>41253332</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:26:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Boja02</username>
        <id>108864</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1244" xml:space="preserve">[[Datoteka:North Macedonian Passport.png|mini|desno|200px|Novi biometrijski pasoš Severne Makedonije]]
'''Pasoš Severne Makedonije''' je javna putna isprava koja se makedonskom državljaninu izdaje za putovanje i boravak u inostranstvu, kao i za povratak u zemlju. Za vreme boravka u inostranstvu, putna isprava služi njenom imaocu za dokazivanje identiteta i kao dokaz o državljanstvu [[Severna Makedonija]]. Pasoš Severne Makedonije se izdaje za neograničen broj putovanja.

Makedonskim državljanima nije potrebna viza za ulazak u [[Republika Srbija|Republiku Srbiju]].

== Jezici ==

Pasoš je ispisan makedonskim, francuskim, engleskim i na zahtev opcionalno na albanskom i svim priznatim jezicima nacionalnih manjina u Severnoj Makedoniji kao i lične informacije nosioca.

=== Stranica sa identifikacionim podacima ===

* Sliku nosilac pasoša
* Tip („P“ za pasoš)
* Kod države
* Serijski broj pasoša
* Prezime i ime nosioca pasoša
* Državljanstvo
* Datum rođenja (DD. MM. GGGG)
* Pol (M za muškarce ili F za žene)
* Mesto rođenja 
* Datum izdavanja (DD. MM. GGGG)
* Potpis nosioca pasoša
* Datum isteka (DD. MM. GGGG)
* Autoritet

{{Pasoši}}

[[Kategorija:Pasoši po državama|Makedonija]]
[[Kategorija:Makedonija]]</text>
      <sha1>rgjyq2zfphe1j25phqx2nndmez491ya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Beogradske gimnazije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>159528</id>
    <revision>
      <id>41261865</id>
      <parentid>1566519</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T05:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.200.12.219</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84" xml:space="preserve">[[Kategorija:Škole u Beogradu|Gimnazije]]
[[Kategorija:Gimnazije u Srbiji|Beograd]]</text>
      <sha1>2o2xobz3wr51skbt2cbgwviyoyr56n6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Saradnja četnika sa Nedićevom vladom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176884</id>
    <revision>
      <id>41261797</id>
      <parentid>41261411</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T15:37:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>87.116.161.190</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Saradnja četnika iz istočne Bosne sa Nedićem i Nemcima */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78271" xml:space="preserve">[[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]]
'''Saradnja [[četnici|četnika]] sa [[Milan Nedić|Nedićevom]] vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bilo je ujedinjenje &quot;nacionalnih snaga&quot; radi zajedničke &quot;borbe protiv komunizma&quot;, odnosno protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]].

Saradnja Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije mnogi četnici su službeno postali naoružana vojna sila uključena u sistem okupacije.

17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, a oko 2000-3000 njih su bili Mihailovićevih četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127}} Na vrhuncu snage, sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127}}

== Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. ==

Predsednik Saveta komesara, prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da nemački okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića u junu 1941:

{{citiranje| Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/209-210.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na Zagrebačkom sveučilištu, koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru.
Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, &quot;i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži&quot;. 
Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;
Takođe, prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/211, fus. 5.&lt;/ref&gt;

Pukovnik Mihailović je tokom leta 1941. imao kontakt sa kvislinškim režimom [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;
Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena tzv. Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]].

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. ==
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.}}
Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941.
Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić.
O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba oponomućenog komandanta korpusa u Srbiji, general [[Harald Turner]], izvestio je 3. novembra 1941:

{{citiranje| &quot;Otprilike 3 dana posle stupanja na dužnost vlade (generala Nedića) pojavio se kod njega pukovnik Aleksandar Mišić (treba: major) sa još dva oficira po nalogu Mihailovića i izjavio da bi ovaj želeo da se sa predsednikom Nedićem bori protiv komunista, te moli naoružanje i opremu za 2.000 ljudi, a posebno obuću. Nedić je izjavio pukovniku Mišiću da mu ne može nabaviti cipele i predložio upotrebu opanaka. Između ostalog, ostavio je Mihailoviću da očisti oblast zapadno od Morave. Ovde treba naglasiti da je Nedić ove pregovore vodio uz moje odobrenje, pošto je u to vreme postojala nada da bi Nedić raspolagao velikim delom oficira koji se nalaze ne samo u Beogradu nego i u šumama.&quot;&lt;ref name=&quot;znaci1981&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.&lt;/ref&gt;}}

Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće:

{{citiranje| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi:

* Da se uspostavi red i mir u Srbiji.
* Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga.
* Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca.
* Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima.
* Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja.
* Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.&lt;/ref&gt;}}

Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge:

{{citiranje| Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili.
Između nas je napravljen sporazum o sledećem:

* O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja.
* Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske.
* Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića.
* Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati.
* Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori.
* Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.&lt;ref&gt;Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.&lt;/ref&gt;}}

Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.&lt;ref name=&quot;vojnoistorijski1941&quot;&gt;Žarko Jovanović, &quot;Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.&quot;, Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.&lt;/ref&gt;

=== Partizani razotkrivaju Mihailovića ===

Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.&lt;ref&gt;Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.&lt;/ref&gt;

Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane.

Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda:

{{citiranje|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.&lt;/ref&gt;}}

Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje:

{{citiranje| &quot;12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe&quot;.&lt;ref&gt;Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.&lt;/ref&gt;}}

O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941:

{{citiranje| Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.&lt;ref name=&quot;vojnoistorijski1941&quot;/&gt;}}

=== Nemci razotkrivaju Mihailovića ===

{{citiranje|&quot;Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.&quot;&lt;ref&gt;OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}}

Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja.

Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941:

{{citiranje| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac.

U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.&lt;ref name=&quot;znaci1981&quot;/&gt;}}

Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]).

O Mihailovićevoj ponudi Matl je izvestio 30. oktobra 1941:

{{citiranje|&quot;Pukovnik Pantić je po nalogu Draže Mihailovića izjavio da Mihailović jamči da će srpski prostor istočno i zapadno od Morave očistiti od komunističkih bandi. Zatim da se on ne povodi nikakvim političkim ciljem i da priznaje činjenicu da je zemlja pobeđena i da Nemci poseduju prava okupatora. Draža Mihailović očekuje da će od trenutka kada on izda odgovarajuće zapovesti svojim odredima biti obustavljene kaznene akcije protiv srpskog stanovništva i masovna streljanja na područjima na kojima se nalaze njegovi četnički odredi. Opšti cilj je da se uspostavi stanje mira i reda kakvi su u okupiranoj Srbiji bilo pre 28.6.41.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.&lt;/ref&gt;}}

Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941:

{{citiranje| Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.&lt;/ref&gt;}}

11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbilil njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon pada partizanske Užičke republike i prelaska glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika.

=== Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. ===

Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. &quot;Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.&lt;/ref&gt;

Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio:

{{citiranje| Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.&lt;/ref&gt;}}

Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede:
{{citat|&quot;Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}}

Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa tzv. vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića.
O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je &quot;posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama&quot; noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana Rakovićevi četnici su zamoljen, kako navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom &quot;pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista&quot;, pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga..

{{citiranje| &quot;Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.&lt;/ref&gt;}}

Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana:

{{citiranje|
2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. 
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.&lt;/ref&gt;}}

Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Prema nemačkim izvorima [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova kvislinške vlade i pukovnik [[Kosta Mušicki]], zapovednik kvislinške operativne grupe na području Šumadije i zapadne Srbije, pokušali su da obaveste Mihailovića o nemačkim namerama. &quot;Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi.&quot;&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.&lt;/ref&gt; Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].&lt;ref&gt;Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.&lt;/ref&gt; Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je &quot;uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.&lt;/ref&gt;

Nemački napad na Mihailovićev štab i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. ==

{{citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}}

=== Legalizacija četničkih odreda ===

[[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]]

{{citiranje|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.&lt;ref&gt;Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.&lt;/ref&gt;| [[Stanislav Krakov]] o legalizaciji četnika Draže Mihailovića}}

Početkom 1942. godine Mihailović je gonjen od strane Nemaca prešao u [[Sandžak]] pa u Crnu Goru, u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt; U Srbiji su kod kvislinške uprave ostali legalizovani mnogi četnički komandanti:

* [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred)
* [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred)
* [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred)
* [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred)
* [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred)
* [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) 
* [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred)
* [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u beogradskom okrugu) 
* [[Borivoje Rajković]] (u Kosjeriću) 
* [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred)
* [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred)
* [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljuba Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u Zaječaru)
* [[Nikola Kalabić]], i dr.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.&lt;/ref&gt;

Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt;

=== Dejstva legalizovanih odreda ===
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava logor na Metinom brdu.]]
Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;/&gt; Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|Srpsku državnu stražu]] narastalo je i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali. Po riječima [[Branko Petranović|Branka Petranovića]]: &quot;Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.&lt;/ref&gt;

Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabeleženi su brojni primeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili legalizovani Mihailovićevi četnici, četnici [[Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpski dobrovoljački korpus]] i kvislinška žandarmerija ([[Srpska državna straža]]). Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u odredima Nedićeve vlade nalazi &quot;poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima.&quot; Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv komunista i da &quot;stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću&quot;.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.&lt;/ref&gt;

U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda:

{{citiranje|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. [...] Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji.

[[18. 8.|18. avgusta]] 1942. Draža Mihailović je naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava &quot;komuniste&quot; pomoću legalizovanih odreda:

{{citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Par dana kasnije, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi &quot;najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama&quot;:
{{citiranje|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/114.htm |title=Izvod iz knjige poslatih depeša Draže Mihilovića u avgust 1942 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}}

=== Zahlađenje odnosa i prekid saradnje ===
Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume:

{{citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://znaci.net/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije &quot;borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi&quot;, a nisu bili retki ni &quot;prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom.&quot;&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.&lt;/ref&gt;

Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju organizacije Draže Mihailovića.

7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]:

{{citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942&lt;/ref&gt;|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}}

Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.&lt;/ref&gt;

=== Saradnja četnika iz istočne Bosne sa Nedićem i Nemcima ===
{{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}}

Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u istočnu Bosnu gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Uspostavljanjem kvislinške vlade Milana Nedića, 29. avgusta 1941, Dangić započinje blisku saradnju sa Nedićem. U međuvremenu su Dangićevi četnici počeli da trpe poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa ustašama. Usled bojazni od uništenja Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobija preporuku za sastanak sa Nemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu nameru da se sastane sa Nemcima, što je odobrio.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.], str. I/274-276.&lt;/ref&gt;

General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti i Dangiću kao savezniku:

{{citiranje| Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.&lt;/ref&gt;}}

Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa nemačkim pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch), načelnikom Operativnog štaba nemačkog oponomućenog komandanta u Srbiji, i Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni.

Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Za uzvrat je tražio da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u Istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa [[Wehrmacht]]om.

[[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]]

O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu:

{{citiranje| Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu naimere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_12_2_2.pdf  Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.&lt;/ref&gt;}}

Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].

[[2. 2.|2. februara]] [[1942|1942.]] nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader:

{{citiranje| Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.&lt;/ref&gt;}}

O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se &quot;ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red&quot;. U Vranićevom izveštaju se ističe da &quot;okupator pomaže našu borbu&quot;, aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici &quot;iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu&quot;, uz posredstvo Nedićeve vlade.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 151-154.&lt;/ref&gt;

Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.&lt;/ref&gt;

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. ==

General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]:
{{citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}}

General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se štab Draže Mihailovića godinu dana, od maja 1942. do juna 1943, nalazio van teritorije Srbije, u okolini Kolašina. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju.

{{citiranje|Kraj kvislinških vlasti u Sopotu sedi komandant sreza kosmajskog, sa dugom kosom i bradom, a svoje komandante mesta i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. [...] Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz SDS-a. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati.&lt;ref&gt;Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.&lt;/ref&gt;|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde}}

Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade.

18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće:

{{citiranje| U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.&lt;ref name=&quot;znaci2&quot;&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.&lt;/ref&gt;}}

Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija:

{{citiranje| Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.&lt;ref name=&quot;znaci2&quot;/&gt;}}

== Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. ==
{{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}}

{{citiranje|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/325.&lt;/ref&gt;

O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa četnicima Draže Mihailovića svedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen u listu ''Novo vreme'', 24. marta 1944. u kom se ističe jasan zaključak:

{{citiranje| Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.&lt;ref&gt;Milan Borković, n.d., str. II/326.&lt;/ref&gt;}}

11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta:

{{citiranje|&quot;U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: 
# Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. 
# Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. 
# Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. 
# Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;}}

Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/327.&lt;/ref&gt;

Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef fašističke organizacije [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa snagama Draže Mihailovića. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod Gornjeg Milanovca sa generalom Miroslavom Trifunovićem. Razgovori su trajali tri dana.&lt;ref&gt;Kosta Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 380.&lt;/ref&gt; Prethodno je ljotićevski list ''Srpski narod'' objavio je 6. maja 1944. tekst u kome se ističe spremnost na saradnju sa četnicima:

{{citiranje|'''SKUPLJANJE NACIONALNIH SNAGA''' Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv Titovih bandi. Četnici se bore rame uz rame sa odredima Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja – boljševizma.}}

Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće:

{{citiranje| Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM, nače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.&lt;/ref&gt;}}

=== Sporazum Nedića i Mihailovića ===
{{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}}
{{citiranje|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50 000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}}

Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta.

Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.&lt;ref&gt;Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.&lt;/ref&gt;

Milan Nedić se u istrazi 1946. prisetio ovog sastanka:

{{citiranje| Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog.  Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.&lt;/ref&gt;}}

{{citiranje|
* Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog.
* General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata.
* General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca.
* Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića.
* Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;}}

=== Nemačka ocena Mihailovića ===
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://znaci.net/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]&lt;/ref&gt;]]

Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u Topoli se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom:

{{citat|Politička usmerenost [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] i njegovog pokreta potpuno se izmenila. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage koje su protiv komunizma. Pokret Draže Mihailovića je spreman da u celosti ide u ovaj front. Glavni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, pokret Draže Mihailovića je spreman da se, po naređenju nemačkog vođstva, angažuje na Balkanu i svuda drugde.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944 Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]{{dead link}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.&lt;/ref&gt;}}

Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{citiranje|1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
4. DM moli da sam ostane u ilegali.
&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;
5. Pripadnici DM-pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1070.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Nemački vođa [[Adolf Hitler]] smatrao je Mihailovića prevrtljivim i dopuštao samo taktičku saradnju.]]
Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi:

{{citiranje|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.
&lt;br /&gt;
b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.
&lt;br /&gt;
c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.
&lt;br /&gt;
d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.
&lt;br /&gt;
e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.
&lt;br /&gt;
f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.
&lt;br /&gt;
g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.
&lt;br /&gt;
h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.&lt;/ref&gt;}}

Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom&quot;. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izveštaju sa sastanka naglašava se da treba pozdraviti &quot;predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta&quot;. U izveštaju se zaključuje, povodom saradnje Mihailovića i Nedića: &quot;Namera Draže Mihailovića da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.&quot;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.&lt;/ref&gt;

Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od &quot;neprijateljskih dejstava protiv Nemaca&quot;. Nedić je garantovao nemačkom okupatoru:

{{citiranje| Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.&lt;/ref&gt;}}

Uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje &quot;jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca.&quot; On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}&lt;/ref&gt;

Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihajlović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se &quot;do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru&quot;. To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;

=== Posledice sporazuma ===

[[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine Jugoslovenska izbeglička vlada priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;/&gt;

Na osnovu sporazuma sa Nedićem, Mihailoviću je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Početkom septembra na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija: SDS i SDK, sa predstavnicima JVuO, najpre u Beogradu 2. septembra 1944, potom u Pranjanima pokraj Čačka, u naredna dva dana, doneta je odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO. Na sastanku u Pranjanima prisustvovao je Mihailović.&lt;ref&gt;Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 396-397.&lt;/ref&gt;

[[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 211-212.&lt;/ref&gt; U dogovoru sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Mihailovićevim komandantom Srbije, jedinice Srpske državne straže (SDS) i Srpske granične straže (SGS) [[6. 10.|6. oktobra]] [[1944]]. okupile su se u [[Jagodina|Jagodini]]. Tu je od tih jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general Stevan Steva Radovanović, za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS) a za načelnika štaba major Danilo Dača Stojanović. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi. Srpski udarni korpus se u sastavu Mihailovićeve vojske borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Ove formacije od 6. septembra 1944. nalaze se pod komandom štaba komandanta Srbije, generala Trifunovića. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]]. učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]].
Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu Slovenije, preko teritorije Srema i Slavonije odnosno preko teritorije pod kontrolom NDH. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde su planirali da se povuku i Ljotićeve jedinice.
Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i integrisali pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.net/00001/155_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.&lt;/ref&gt;

== Suđenje kolaboracionistima 1946. ==
{{main|Beogradski proces}}
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje:

:Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam.
:Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku?
:Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić.
:Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića?
:Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa...
:Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci?
:Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka.

Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao &quot;iz dosade&quot;:
:Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak?
:Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo.

U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje:
:Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja?
:Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca.
:Pretsednik: A da li vam je on obećao?
:Optuženi: Nisam tražio.
:Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao?
:Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih.
:Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]].
:Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao.
:Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS?
:Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.&lt;ref name=&quot;Saslušanje&quot;/&gt;

Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv:

{{citiranje|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;&lt;ref name=&quot;Presuda&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.znaci.net/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}&lt;/ref&gt;|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}}

== Literatura ==
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | authorlink = Jozo Tomasevich
  | year = 1975
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford
  | isbn = 978-0-8047-0857-9
  | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&amp;printsec=frontcover
  | ref = harv
  }}
* {{cite book
  | last = Tomasevich
  | first = Jozo
  | year = 2001
  | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration
  | publisher = Stanford University Press
  | location = Stanford
  | isbn = 978-0-8047-3615-2
  | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&amp;printsec=frontcover
  | ref = harv
  }}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vidi još ==
* [[Nedićeva Srbija]]
* [[Ustanak u Srbiji 1941.]]
* [[Propaganda Nedićeve vlade]]
* [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]  
* [[Legalizovani četnici]]

== References ==
&lt;references /&gt;
{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Četnici]]
[[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]]
[[Kategorija:Dragoljub Mihailović]]
[[Kategorija:Srbija u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]
[[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>n6gtzxi6ymfrh42f6s5onh2zvohtsfk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Narodni heroji-Kranjska</title>
    <ns>10</ns>
    <id>194350</id>
    <revision>
      <id>41261891</id>
      <parentid>1737793</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:41:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Romanm</username>
        <id>20</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Albina Mali]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2766" xml:space="preserve">{{Navbox
|name  = Narodni heroji-Kranjska
|title = {{zas|SFRJ}} Narodni heroji iz Kranjske {{zas|Slovenija|1945}}
|state = {{{state|autocollapse}}}
|image = 
|above = [[Narodni heroj Jugoslavije|Narodni heroji Jugoslavije]] rođeni na teritoriji [[Kranjska|Kranjske]], kao i oni koji su politički ili vojno delovali na ovom području:
|group1 = 
|list1  = {{nowrap begin}} [[Viktor Avbelj]] {{·w}} [[Ilija Badovinac]] {{·w}} [[Aleš Bebler]] {{·w}} ''[[Dragomir Benčić]]'' {{·w}} [[Jakob Bernard Jaka|Jakob Bernard]] {{·w}} [[Jože Boldan]] {{·w}} [[Jože Borštnar]] {{·w}} [[Edo Brajnik]] {{·w}} ''[[Mirko Bračič]]'' {{·w}} [[Janko Brodarič]] {{·w}} [[Matija Verdnik]] {{·w}} [[Anton Vidmar]] {{·w}} [[Ignac Voljč]] {{·w}} [[Anton Vratanar]] {{·w}} [[Albin Grajzer]] {{·w}} ''[[Jože Gregorčič]]'' {{·w}} [[Anton Dežman]] {{·w}} [[Vladimir Dolničar]] {{·w}} [[Andrej Žvan]] {{·w}} [[Ivan Zafred]] {{·w}} [[Vinko Zevnik]] {{·w}} [[Drago Jerman]] {{·w}} [[Mirko Jerman]] {{·w}} [[Martin Južna]] {{·w}} [[Jože Kadunc]] {{·w}} [[Lojze Kebe Štefan|Lojze Kebe]] {{·w}} [[Milka Kerin Pohorska|Milka Kerin]] {{·w}} [[Jože Klanjšek Vasja|Jože Klanjšek]] {{·w}} [[Slavko Kovač]] {{·w}} [[Ivan Kovačič Efenka|Ivan Kovačič]] {{·w}} [[Jože Kovačič]] {{·w}} [[Stane Kosec]] {{·w}} [[Martin Kotar Marjan|Martin Kotar]] {{·w}} [[Franc Kočevar Ciril|Franc Kočevar]] {{·w}} [[Franc Krese]] {{·w}} [[Maks Krmelj]] {{·w}} [[Antonija Kuclar]] {{·w}} [[Lado Mavsar]] {{·w}} [[Milan Majcen]] {{·w}} [[Albina Mali|Albina Mali-Hočevar]] {{·w}} [[Anton Marincelj]] {{·w}} [[Miha Marinko]] {{·w}} [[Karlo Maslo]] {{·w}} [[Evgen Matejka]] {{·w}} [[Pavla Mede Katarina|Pavla Mede]] {{·w}} [[Jože Mihelčič]] {{·w}} [[Jakob Molek Mohor|Jakob Molek]] {{·w}} [[Jože Moškrič Ciril|Jože Moškrič]] {{·w}} [[Jože Ožbolt]] {{·w}} [[Anton Okrogar]] {{·w}} [[Ivan Omerza]] {{·w}} [[Vinko Paderšič Batreja|Vinko Paderšič]] {{·w}} [[Rado Pehaček]] {{·w}} [[Franc Poglajen Kranjc|Franc Poglajen]] {{·w}} [[Alojz Popek Vandek|Alojz Popek]] {{·w}} [[Stane Potočar]] {{·w}} [[Franc Ravbar]] {{·w}} [[Dušan Remih Duško|Dušan Remih]] {{·w}} [[Vinko Robek]] {{·w}} [[Franc Rozman Stane|Franc Rozman]] {{·w}} [[Janko Rudolf]] {{·w}} [[Vinko Simončič]] {{·w}} [[Ivo Slavec]] {{·w}} [[Jože Slak]] {{·w}} [[Ivan Stariha]] {{·w}} [[Ivan Turšič]] {{·w}} [[Janez Učakar]] {{·w}} [[Janez Hribar Tone|Janez Hribar]] {{·w}} [[Ivan Hrovat]] {{·w}} [[Andrej Cetinski]] {{·w}} [[Jože Šeško]] {{·w}} [[Majda Šilc]] {{·w}} [[Milka Šobar]] {{nowrap end}}
{{nowrap end}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za NOB]]
[[Kategorija:Biografski šabloni]]
[[Kategorija:Slovenski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dpyx3e8ztfk1q89wurzyb854le5thxj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spisak vladara Mađarske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>204562</id>
    <revision>
      <id>41261796</id>
      <parentid>41261654</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T15:32:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41292" xml:space="preserve">[[Datoteka:Crown, Sword and Globus Cruciger of Hungary.jpg|right|thumb|275px]]
Ovo je spisak '''[[Mađarska|mađarskih]] vladara''' od [[Arpad]]a do [[1918]].

Za spisak posle [[1918]]. vidi [[Mađarski šefovi države]].

== Uspon države ([[896]]—[[1000]]) i [[Kraljevina Mađarska]] ([[1000]]—[[1918]]) ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!style=background:#aadead; width = &quot;6%&quot; | Dinastija
!style=background:#ababab; width = &quot;15%&quot; | Vladar
!style=background:#efdead; width = &quot;6%&quot; | Razdoblje
!style=background:#dfdead; width = &quot;76%&quot; | Napomene
|-
| [[Arpadi]] || [[Almoš]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Álmos'')&lt;/small&gt; || oko [[854]]. – oko [[895]]. || Almoš je bio prvi istorijski zabeleženi vođa [[veliki vezir Mađara]], otac Arpada. On je ojačao vrhovnu vlast nad svim od sedam tada postojećih mađarskih plemena.
|-
| [[Arpadi]] || [[Arpad]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Árpád'')&lt;/small&gt; || oko [[895.]] – oko [[907.]] || Arpad je doveo [[Mađari|Mađare]] u [[Srednja Evropa|srednju Evropu]]; vladao je zajedno sa [[Kursan]]om ({{Šablon:Jez-hu|Kurszán}}). To je bilo zbog [[Hazari|hazarskog]] načina deobe vlasti, stvarne [[Gyula (titula)|đula]] ({{Šablon:Jez-hu|Gyula}}) čiji je nosilac bio Arpad i duhovne [[kende]] ({{Šablon:Jez-hu|Kende}}) čiji je nosilac bio Kursan.  
|-
| [[Arpadi]] || (&lt;small&gt;vidi napomene&lt;/small&gt;) || oko [[907.]] – oko [[955.]] ||  U ovom razdoblju mađarski narod je bio podeljen na više plemena, koje su vodile različite vođe. Najčešće je najjače pleme vladalo ostalim plemenima ili su u drugim slučajevima koristili savet plemenskih vladara. Mada je već tada uveliko postojala nasledna loza Arpadovih potomaka. Vladar za koga se zna da je vladao oko [[950.]] godine je bio [[Fajs]] ({{Šablon:Jez-hu|Fajsz}}). Ostali iz tog perioda koji su sledili i smenjivali, sa datumima orijentacione prirode, jedan drugog su:
* [[Sabolč, vladar Mađarske|Sabolč]] (oko 907. – ?, bez loze)
* [[Tarhoš]] (oko 907. – posle 922., Arpadi)
* [[Zolta, vladar Mađarske|Zoltan]] (907. – oko 947, Arpadov sin)
* [[Fajs]] (948. – 955.)
|-
| [[Arpadi]] || [[Takšonj]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Taksony'')&lt;/small&gt; || [[955]]. – [[972]]. || sin [[Zolta, Veliki vezir Mađara|Zoltana]] 
|-
| [[Arpadi]] || [[Gejza|Geza]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Géza'')&lt;/small&gt; || [[972]].–[[997]]. || Sin [[Takšonj]]a;
* [[973]]. - traži hrišćanske [[misionar]]e od [[Car Svetog rimskog carstva|cara Svetog rimskog carstva]] [[Oton I|Otona I]];
* prima hrišćansku veru od [[Benediktinci|benediktinskih]] misionara;
* osnivanje prve biskupije u Ugarskoj u [[Veszprém]]u&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=22–23}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Sveti Stefan Mađarski|Ištvan I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szent István'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Vajk'')&lt;/small&gt; || [[997]].–[[1038]]. || [[Gejza|Gezin]] sin, poslednji veliki vezir Mađara ([[997]]-[[1000]]) i prvi kralj Ugarske ([[1000]]-[[1038]])
* prvobitno poznat pod imenom Vajk, na krštenju dobio ime Stefan (mađ. Ištvan)
* na početku vladavine slomio otpor paganske aristokratije;
* pomagao hristijanizaciju Ugarske i osnovao deset biskupija među kojima je prvo mesto po rangu imala [[Ostrogon]]ska [[nadbiskupija]];
* [[1000]]. - krunisan za kralja krunom koju je poslao papa [[Silvestar II (papa)|Silvestar II]];
* prisajedinio Ugarskoj [[Banat]], [[Erdelj]] i [[Slavonija|Slavoniju]] (?);
* podelio državu na županije (mađ. varmeđe);
* doneo prve pisane zakone u Ugarskoj;
* sukobio se sa carem [[Konrad II, car Svetog rimskog carstva|Konradom II]] oko krajeva između Fiše i Lajte;
* pošto su sinovi poumirali, odredio za naslednika sestrića [[Petar Orseolo|Petra Orseola]]
* proglašen za sveca rimokatoličke crkve [[1083]], za sveca pravoslavne crkve [[2000]]. godine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=23-32}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Borbe između dinastija [[1038]]. – [[1046]].'''
|-
| Orseolo || [[Petar Orseolo|Petar I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Velencei Péter'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Pietro Orseolo'')&lt;/small&gt; || [[1038]].-[[1041]].|| Stefanov sestrić, sin [[Mletačka republika|mletačkog dužda]] Otona Orseola; 
* [[1041]]. - proteran iz Ugarske&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34}}&lt;/ref&gt;;
|-
| Aba || [[Šamuel Aba|Samuel]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Aba Sámuel'')&lt;/small&gt; || [[1041]].–[[1044]]. || Stefanov sestrić;  
* [[1044]]. - Petar Orseolo proteruje Samuela uz pomoć cara Svetog rimskog carstva [[Henrik III, car Svetog rimskog carstva|Hajnriha III]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34}}&lt;/ref&gt;;
|-
| Orseolo || [[Petar Orseolo|Petar I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Velencei Péter'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Pietro Orseolo'')&lt;/small&gt; || druga vladavina: [[1044]].-[[1046]].,|| 
* proteran tokom [[Ustanak Vata|Vatinog ustanka]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34-35}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=3 align=center| ''[[Ustanak Vata]] [[1046]].-[[1047]].'' || '''Povratak proteranih predstavnika dinastije Arpada iz Poljske i Rusije'''
|-
| [[Arpadovići]] || [[Andrija I od Mađarske|Andrija I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''András'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Endre'')&lt;/small&gt; || [[1047]].–[[1061]]. || [[Vazul]]ov sin, 
* stradao u sukobu sa bratom [[Bela I|Belom]] pokušavajući da presto obezbedi svojim sinovima Salomonu i Davidu&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=35}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadovići]] || [[Béla I od Mađarske|Bela I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Béla'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Bajnok'')&lt;/small&gt;|| [[1061]].–[[1063]]. || [[Vazul]]ov drugi sin
* ugušio pobunu Vatinog sina Januša, poslednju pobunu pagana protiv hristijanizacije Ugarske;
* umro, navodno, posle hiljadu dana vladavine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=35-36}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Šolomon Mađarski|Šolomon]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Salamon'')&lt;/small&gt; || [[1063]].–[[1074]]. || sin [[Andrija I od Mađarske|Andrije I]]  
* na presto došao uz [[Sveto rimsko carstvo|nemačku]] podršku; oženio [[Judith od Švapske|Juditu Salijsku]];
* morao je izdrži borbu sa braćom od strica Gezom i Ladislavom, sinovima Bele I, koji su uživali [[Vizantija|vizantijsku]] pomoć; 
* [[1068]]. - [[Bitka kod Kerleša]]: ugarska pobeda nad [[Pečenezi]]ma i [[Kumani]]ma;
* [[1074]]. - [[Bitka kod Mođoroda]]: Geza i Ladislav pobedili Salomona koji beži u Austriju;
* od [[1075]]. do [[1081]]. je vladao zapadnom Ugarskom iz [[Bratislava|Požuna]];
* [[1081]]. - odrekao se krune u korist Ladislava I;
* [[1083]]. - napušta Ugarsku i odlazi u progonstvo&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36-38}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Geza I od Mađarske|Geza I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Géza'')&lt;/small&gt; || [[1074]].–[[1077]]. || [[sin]] [[Bela I|Bele I]]
* [[Vizantija|vizantijski car]] [[Mihajlo VII Parapinak|Mihailo VII Duka]] ([[1071]]-[[1078]]) mu poslao kraljevsku krunu, osnovu tzv. [[Kruna Svetog Stefana|krune svetog Stefana]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36–37}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav I Sveti|Ladislav I Sveti]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szent László'')&lt;/small&gt; || [[1077]].–[[1095]]. || [[sin]] [[Bela I|Bele I]]
* [[1068]]. - istakao se u bici kod Kerleša; 
* doba unutrašnje konsolidacije Ugarske;
* početak osvajanja [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatske]];
* [[1091]]. - osniva [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačku katedralu]] i posvećuje je [[Sveti Stefan Mađarski|Svetom Stefanu]];
* u srednjem veku ideal viteštva u Ugarskoj
* kao svetac zaštitnik hrišćanske Ugarske, zaštitnik ženske časti, [[Sekelji|sekeljskih]] graničara i Mađara u [[Dijaspora|dijaspori]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36–41; 44}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Koloman]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Könyves Kálmán'')&lt;/small&gt; || [[1095]].–[[1116]]. || sin [[Geza I od Mađarske|Geze I]];
* prvobitno školovan za [[biskup]]a te je zbog učenosti bio poznat pod nadimkom Knjižar;
* [[1097]]. - [[Bitka na Gvozdu]]: pogibija poslednjeg hrvatskog narodnog kralja [[Petar Svačić|Petra Svačića]]; Koloman u [[Biograd na Moru|Biogradu]] krunisan za kralja Hrvatske;
* [[1102]]. - prisajedinjenje Hrvatske posle Kolomanovog sporazuma sa hrvatskim plemstvom; 
* [[1108]]. - osvajanje [[Dalmacija|Dalmacije]];
* početak ugarsko-[[Mletačka republika|mletačkog]] suparništva oko Dalmacije; 
* stalni sukobi kralja i njegovog brata [[Princ Almoš|Almoša]] koji je na kraju oslepljen sa maloletnim sinom [[Bela II. Slijepi|Belom]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=41–45}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske|Stefan II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. István'')&lt;/small&gt; || [[1116]].–[[1131]]. || sin kralja Kolomana;   
* [[1116]]-[[1123]]. - rat sa Češkom   
* [[1127]]-[[1129]]. - rat sa Vizantijom oko [[Beograd]]a i južne granice Ugarske
* odredio za naslednika sestrića Šaula&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=45, 47-50}}&lt;/ref&gt;; 
|-
| [[Arpadi]] || [[Bela II. Slijepi]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Vak Béla'')&lt;/small&gt; || [[1131]].–[[1141]]. || [[sin]] [[Princ Almoš|Almoša]] i sinovac Stefana II; 
* oženjen [[Jelena Vukanović|Jelenom]], ćerkom raškog [[Veliki župan|velikog župana]] [[Uroš I Vukanović|Uroša I]];
* [[1131]] - Sabor u [[Arad]]u: kraljica [[Jelena Vukanović|Jelena]] naređuje pogubljenje šezdeset osam učesnika u oslepljivanju Bele II;
* [[1132]] - [[Bitka na reci Šajo (1132)|Bitka na reci Šajo]]: odbijen upad pretendenta na presto [[Boris Kolomanović|Borisa]], nepriznatog sina kralja Kolomana;
* zauzeo [[Rama (oblast)|Ramu]] koja od tada ulazi u kraljevsku titulu ugarskih vladara&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=49-50}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Gejza II.|Geza II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Géza'')&lt;/small&gt; || [[1141]].–[[1162]]. || sin Bele II; 
* tokom njegovog maloletstva državom je upravljala kraljica-majka [[Jelena Vukanović|Jelena]] i njen brat [[Beloš]]; 
* sukobi sa [[Vizantija|Vizantijom]] oko Srema ([[1150]]-[[1155]]) tokom kojih Geza vojno pomaže svog ujaka [[Uroš II Primislav|Uroša II]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=50-53}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. István'')&lt;/small&gt; || [[1162]].–[[1172]]. || [[sin]] Geze II; 
* [[1152]]. - [[otac]] ga imenovao za savladara; 
* njegov dolazak na presto nije priznao vizantijski car [[Manojlo I Komnin]] koji je podržao kao pretendente Stefanove stričeve [[Ladislav II.|Ladislava II]] i [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stefana IV]]; 
* [[1167]]. - predao [[Vizantija|Vizantiji]] brata [[Bela III.|Belu]] kao taoca i tzv. [[Belina baština|Belinu baštinu]] ([[Mačva]], Hrvatska, [[Dalmacija]])&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=53-55}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav II.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. László'')&lt;/small&gt; || [[1162]].–[[1163]]. || sin Bele II;  
* [[Bizantsko Carstvo|vizantijski]] štićenik i protivkralj; 
* navodno otrovan po nalogu ostrogonskog nadbiskupa;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. István'')&lt;/small&gt; || [[1163]].- [[1165]]. || sin Bele II; 
* vizantijski štićenik i protivkralj; 
* [[1163]]. - odlučno poražen kod [[Sekešfehervar|Stonog Beograda]]; 
* ubijen u [[Zemun|zemunskoj]] tvrđavi od strane sopstvenih pristalica;
|-
| [[Arpadi]] || [[Bela III.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. Nagy Béla'')&lt;/small&gt; || [[1172]].–[[1196]]. || sin Geze II; 
* obrazovan u [[Carigrad]]u; 
* do [[1180]]. lojalni saveznik [[Bizantsko Carstvo|cara]] [[Manojlo I Komnin|Manojla Komnina]]; 
* [[1180]]-[[1185]]: rat sa [[Vizantija|Vizantijom]] tokom koga je pomagao [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanju]] i ponovo zauzeo [[Dalmacija|Dalmaciju]], [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[Mačva|Mačvu]], [[Beograd]] i [[Браничево (област)|Braničevo]]; 
* doba unutrašnje konsolidacije Ugarske i snaženja vlasti [[monarh]]a;
|-
| [[Arpadi]] || [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerih]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Imre'')&lt;/small&gt; || [[1196]].–[[1204]]. || sin Bele III; 
* [[1197]]-[[1203]]. - teški sukobi sa bratom [[Andrija II.|Andrijom]];
* [[1201]]. - vojno pomaže [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] da privremeno svrgne [[Veliki župan|velikog župana]] [[Stefan Prvovenčani|Stefana]]; Posle toga dodaje Srbiju ugarskoj kraljevskoj tituli;
* [[1202]]. - [[Četvrti krstaški rat|krstaši]] za račun Mlečana zauzimaju ugarski [[Zadar]];
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav III.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. László'')&lt;/small&gt; || [[1204]].–[[1205]]. || sin Emeriha i Konstance Aragonske; 
* [[1204]]. - nasledio presto kao [[Dijete|četvorogodiši dečak]]; 
* [[1205]]. - umro u progonstvu u [[Beč]]u;
|-
| [[Arpadi]] || [[Andrija II.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Jeruzsálemi András'')&lt;/small&gt; || [[1205]].–[[1235]]. || sin Bele III; 
* dodao svojoj vladarskoj tituli ranije osvojene ruske krajeve, [[Galicija|Galiciju]] i [[Volinija|Voliniju]]; 
* [[1217]]-[[1218]]. - jedan od predvodnika [[Peti krstaški rat|Petog krstaškog rata]]; 
* [[1222]]. - [[Zlatna bula (1222)|Zlatnom bulom]]. odriče se brojnih kraljevskih prava u korist krupnog plemstva.
|-
| [[Arpadi]] || [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske|Bela IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Béla'')&lt;/small&gt; || [[1235]].–[[1270]] || sin Andrije II; 
* kao princ erdeljski knez; 
* osvojio [[Oltenija|Olteniju]] i [[1233]]. je uvrstio kao ''Kumaniju'' u kraljevsku titulu; 
* Ugarska pretrpela navalu [[Mongoli|Mongola]] [[1241]]. godine; 
* ostatak vladavine kralj je podsticao podizanje utvrđenih naselja; 
* naselio [[Kumani|Kumane]] između [[Pešta|Pešte]] i [[Subotica|Subotice]]; 
* od [[1261]]. u povremenim sukobima sa sinom Stefanom V kome je morao da prepusti istočnu i južnu Ugarsku;
* [[1267]]/[[1268]]. - porazio i zarobio srpskog kralja [[Stefan Uroš I|Stefana Uroša I]] tokom borbi oko Mačvanske banovine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=68-79,84-87, 621}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''V. István'')&lt;/small&gt; || [[1270]]–[[1272]]. || sin Bele IV;
* od [[1245]]. godine [[mladi kralj]] ;
* od [[1261]]. godine vladar istočne i južne Ugarske;
* [[1266]]. - osvojio [[Vidin]] i dodao Bugarsku ugarskoj kraljevskoj tituli;
* [[1272]]. - umro tokom rata sa slavonskim banom Joakimom koji je oteo prestolonaslednika Ladislava IV&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=87-88, 621}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Ladislav IV. Kumanac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Kun László'')&lt;/small&gt; || [[1272]].–[[1290]] || sin Stefana V i Jelisavete, ćerke kumanskog poglavara Sajana;
* tokom maloletstva Ladislava IV državom upravljala njegova majka Jelisaveta;
* doba feudalne anarhije u Ugarskoj;
* [[1280]]/[[1281]]. - [[bitka kod Hodskog jezera]]: porazio pobunjene [[Kumani|Kumane]] koji zatim napuštaju Ugarsku&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=88-90, 621-622}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadi]] || [[Andrija III. Mlečanin]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. Velencei András'')&lt;/small&gt; || [[1290]]–[[1301]]. || [[unuk]] [[Andrija II.|Andrije II]] i poslednji vladar iz dinastije Arpada;
* neuspeli pokušaji obnove kraljevske vlasti&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=90-92}}&lt;/ref&gt;; 
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Početak vladavine nemađarskih dinastija''' 
|-
| [[Pšemislovići]] || [[Vaclav III od Češke|Ladislav V Pšemisl]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Václav III.'')&lt;/small&gt;|| [[1301]].–[[1305]]. || [[Vaclav III Pšemisl|Vaclav]], češki prestolonaslednik, čukununuk Bele IV;   
* [[1301]]. - krunisan kao Ladislav V.
* [[1305]]. - odrekao se ugarske krune u korist svog rođaka bavarskog vojvode Otona III&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=93-94, 622}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Vitelsbah]] || [[Oton III Vitelsbah|Bela V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Otto III. von Wittelsbach'')&lt;/small&gt; || [[1305]].–[[1307]]. || Oton III, [[Bavarska|bavarski]] vojvoda [[1290]].–[[1312]], [[unuk]] [[Bela IV|Bele IV]];
*  [[1305]]. - krunisan kao Bela V.
* [[1307]]. - zarobio ga i proterao erdeljski vojvoda&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=94, 622}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Karlo I. Robert]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Károly Róbert'')&lt;/small&gt; || [[1301]].–[[1342]]. || [[unuk]] napuljskog kralja [[Karlo II Napuljski|Karla II]] po ocu, praunuk Stefana V;
* rodonačelnik ugarskih Anžujaca;
* [[1301]]. - krunisan u [[Ostrogon]]u uz podršku papstva i katoličke crkve u Ugarskoj;
* [[1301]]-[[1310]]. - borba sa drugim pretendentima na presto;
* [[1310]]-[[1322]]. - borba protiv osamostaljenih velikaša i snaženje kraljevske vlasti;
* [[1330]]. - [[Bitka kod Posade]]: ugarski kralj teško poražen u pokušaju da vazalnu poslušnost nametne vlaškom vojvodi Basarabu I;
* [[1335]]. i [[1342]]. - pohodi protiv srpskog kralja [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]] sa promenljivim uspehom&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=92-107}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Ludovik I. Veliki|Lajoš I Veliki]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Nagy Lajos'')&lt;/small&gt; || [[1342]].–[[1382]]. || 
sin Karla I Roberta; kralj Poljske (1370-1382);
* [[1344]]. [[Vlaška|Vlaški vojvoda]] [[Vladislav I Vlaški|Vlajko]] se privremeno prihvata vazalne obaveze prema ugarskom kralju;
* [[1345]]. - ubistvo Lajoševog mlađeg brata Andrije, muža napuljske kraljice [[Jovana I Napuljska|Jovane]]; 
* [[1346]]. - Mlečani zauzimaju ugarski [[Zadar]]; početak borbi sa [[Mletačka republika|Mletačkom republikom]];
* [[1347]]-[[1348]]. - zauzima [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsku kraljevinu]] kako bi osvetio bratovljevu smrt i proglašava se za napuljskog kralja;
* [[1350]]. - Drugi Lajošev pohod na [[Napulj]];
* [[1358]]. - [[Zadarski mir]]: [[Venecija]] se u korist Ugarske odriče istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]]; [[Dubrovačka republika]] priznaje vrhovnu vlast ugarskog kralja;
* [[1366]]. - pomaže [[Banovina Bosna|bosanskog bana]] [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] u borbi sa bratom Vukom;
* [[1367]]. osnivanje univerziteta u [[Pečuj]]u;
* [[1369]]. - posle kraće okupacije ([[1365]]-[[1369]]), vraća [[Vidin]] caru [[Ivan Stracimir|Ivanu Stracimiru]] koji od tada vlada kao ugarski vazal;
* [[1370]]. - nasleđuje svog ujaka [[Kazimierz III od Poljske|Kazimira III]] i postaje kralj Poljske; Ugarska i Poljska u personalnoj uniji ([[1370]]-[[1382]]); [[Moldavija|Moldavski vojvoda]] [[Bogdan Moldavski|Bogdan]] priznaje vrhovnu vlast ugarskog kralja;
* [[1373]]. - šalje vojnu pomoć banu Tvrku I i [[Knez Lazar|knezu Lazaru]] protiv [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]] koji je ugrožavao [[Dubrovnik]], ugarskog vazala;
* [[1377]]. - posle nekoliko neuspešnih pohoda nanosi poraz paganskim [[Litvanci]]ma i osvaja [[Galicija|Galiciju]] i [[Podolia|Podoliju]];
* [[1380]]. - papa mu nudi [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsku kraljevinu]] koju Lajoš prepušta [[Karlo II. Drački|Karlu Dračkom]];
* [[1381]]. - [[Torinski mir (1381)|Torinski mir]]: potvrđena prevlast Ugarske na Jadranu i odredbe Zadarskog mira;
* Srednjovekovna Ugarska na vrhuncu moći&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=108-122, 623-625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Mária'')&lt;/small&gt; || [[1382]].–[[1385]]. || ćerka [[Ludovik I. Veliki|Lajoša I Velikog]] i [[Elizabeta Kotromanić|Jelisavete]], ćerke bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]];
* [[1372]]. verena sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], sinom cara Svetog rimskog carstva [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karla IV Luksemburškog]];
* [[1382]]. - krunisana, po očevoj oporuci, za ''kralja'' Ugarske.
* [[1384]]. - [[Jadwiga od Poljske|Jadviga]], Marijina mlađa [[sestra]], krunisana za kraljicu Poljske; formalni raspad ugarsko-poljske personalne unije;
* [[1385]]. - svadba Žigmunda i Marije u [[Budim]]u, posle koje mladoženja odlazi u Češku da traži vojnu pomoć od brata, češkog kralja [[Vaclav IV|Vaclava IV]]
* jedan deo plemstva krunu nudi napuljskom kralju [[Karlo III Napuljski|Karlu III]]; po Karlovom dolasku u Ugarsku Marija se zvanično odriče krune&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=122-124, 625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Karlo II. Drački]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Carlo d'Angiò-Durazzo'')&lt;/small&gt; || [[1385]].–[[1386]]. || Karlo III Drački, napuljski kralj ([[1382]]-[[1386]]), praunuk [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stefana V]];
* [[1385]]. - stigao u Ugarsku i krunisan za kralja 31. decembra kao Karlo II;
* [[1386]]. - umro od posledica atentata koji je organizovala kraljica-majka [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=123-124, 625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Mária'')&lt;/small&gt;|| druga vladavina: [[1386]].–[[1395]]. ||
* [[1386]]. - zarobljena sa majkom kod Gorjana od pristalica napuljskih Anžujaca;
* [[1387]]. - [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta]] ubijena u Novigradu u Dalmaciji; pristalice napuljaca napuštaju Ugarsku; Marija se pridružuje Žigmundu;
* [[1387]].-[[1395]]. - zajednička vladavina Žigmunda i Marije;
* [[1395]]. - Marija umire posle nesrećnog pada sa [[konj]]a&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=124-127, 625-626}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Luksemburzi]] || [[Žigmund Luksemburški]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Sigismund von Luxemburg'')&lt;/small&gt;|| [[1387]].–[[1437]]. || suprug kraljice Marije; sin cara Svetog rimskog carstva [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karla IV Luksemburškog]]; bio je i car Svetog rimskog carstva i kralj [[Češka|Češke]]
* [[1372]]. - veren sa [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marijom]], ćerkom kralja Lajoša I Velikog; 
* [[1385]]. - svadba Žigmunda i Marije u [[Budim]]u, posle koje mladoženja odlazi u Češku da traži vojnu pomoć od brata, češkog kralja [[Vaclav IV|Vaclava IV]]
* [[1387]]. - krunisan za ugarskog kralja uz pomoć pristalica zatočene Marije;
* [[1390]]. - prvi upad [[Osmansko carstvo|Turaka Osmanlija]] u Ugarsku;
* [[1394]]. - Žigmund nameće vazalnu pokornost kralju Srba i Bosne [[Stefan Dabiša|Stefanu Dabiši]];
* [[1395]]. - [[Bitka na Rovinama]]: Žigmundov vazal vlaški vojvoda [[Mirča Stariji]] nanosi poraz osmanskom sultanu [[Bajazit I|Bajazitu I]];
* [[1396]]. - [[Bitka kod Nikopolja]]: [[Bajazit I]] odnosi ubedljivu pobedu nad Žigmundom i zapadnim [[Krstaši|krstašima]] i pokorava [[Vidinska Bugarska|Vidinsku Bugarsku]];
* [[1397]]. - Sabor u [[Temišvar]]u: Žigmund kažnjava neverne velikaše i ukida odredbe [[Zlatna bula (1222)|Zlatne bule]] iz [[1222]]. koje plemstvu dozvoljavaju oružan otpor kralju.
* [[1401]]. - kralj u zatočeništvu velikaša (28. april - 29. oktobar)
* [[1402]].- Žigmund zaključuje sporazum o uzajamnom nasleđivanju sa austrijskim vojvodom [[Albrecht IV Habsburgški|Albertom IV Habsburškim]].
* [[1403]]. - [[Ladislav Napuljski]], sin Karla II Dračkog, krunisan u [[Zadar|Zadru]] za kralja Ugarske; Žigmund pobeđuje pristalice napuljskih Anžujaca;
* [[1404]]. - Srpski [[despot]] [[Stefan Lazarević]] postaje ugarski vazal; 
* [[1405]]. - Ugri prodiru u [[Kraljevina Bosna|Bosnu]], svrgavaju kralja [[Ostoja Kotromanić|Stefana Ostoju]] i na njegovo mesto dovode [[Stefan Tvrtko II Kotromanić|Stefana Tvrtka II]];
* [[1408]]. - Žigmund lično dolazi u Bosnu i vraća Stefana Ostoju na presto;
* [[1409]]. - [[Ladislav Napuljski]] prodaje [[Mletačka Republika|Veneciji]] svoja prava na Dalmaciju; Mlečani osvajaju [[Dalmacija|Dalmaciju]] od Ugarske;
* [[1411]]. - Žigmund postaje kralj Nemačke;
* [[1414]]. - [[1418]]. - [[Sabor u Konstanci]]: Žigmund saziva sabor da bi se zalečila [[Zapadna šizma]]; 
* [[1415]]. - Sabor u Konstanci osuđuje na smrt zbog [[jeres]]i češkog reformatora [[Jan Hus|Jana Husa]];
* [[1419]]. - postaje kralj Češke posle smrti [[brat]]a [[Vaclav IV|Vaclava IV]];
* [[1419]]-[[1434]]. - Žigmundovi ratovi sa češkim [[Husiti|husitima]] ([[Husitski ratovi]]);
* [[1426]]. - [[Sporazum u Tati]]: ugarski kralj odobrava da despota Stefana Lazarevića nasledi njegov sestrić [[Đurađ Branković]];
* [[1433]]. - Žigmund krunisan za [[Sveto rimsko carstvo|cara Svetog rimskog carstva]];
* [[1434]]-[[1436]]. - Žigmundov poslednji boravak u Ugarskoj&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=122-150, 625-628}}&lt;/ref&gt;;
* Nestankom Žigmunda Luksemburškog (1437.), ''de facto'' kraj Luksemburške hegemonije i Luksemburške dinastije.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Albrecht II. Habsburški|Albert]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Albrecht II. Habsburg'')&lt;/small&gt;|| [[1437]].–[[1439]]. || Albert V, nadvojvoda [[Austrija|Austrije]] i kralj Nemačke (kao Albert II); [[muž]] [[Elizabeta Luksemburška|Jelisavete]], ćerke kralja Žigmunda Luksemburškog;
* Prvi [[Habsburg|Habsburgovac]] koji vlada Mađarskom.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=3 align=center| Međuvlada || Borba za vlast između Vladislava I i Ladislava V
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ladislav V. Posmrtni|Ladislav V Posmrče]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ladislaus Postumus'')&lt;/small&gt;|| [[1440]].–[[1457]]. || sin kralja Alberta i [[Elizabeta Luksemburška|Jelisavete]], ćerke kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]]; austrijski vojvoda (1440-1457) i kralj [[Češka|Češke]] (1440-1457).
* [[1440]]. - rođen nekoliko meseci od očeve smrti zbog čega dobija nadimak ''Posmrče'';
** krunisan [[Kruna Svetog Stefana|krunom sv. Stefana]]; 
*** deo plemstva bira za kralja poljskog kralja Vladislava III tako da kraljica sa sinom i krunom odlazi u [[Beč]] pod zaštitu [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III Habsburškog]];
* [[1442]]-[[1452]]. - živi u Beču pod starateljstvom [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III]];
* [[1444]]. - posle pogibije Vladislava I [[Bitka kod Varne|kod Varne]] plemstvo prihvata Ladislava V za kralja; Fridrih III zahteva da ugarska kruna postane nasledna u porodici Habsburga što ugarski Državni sabor odbija;
* [[1446]]-[[1453]]. - plemstvo bira za regenta u Ladislavovom odsustvu [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]];
* [[1448]]. - [[Kosovska bitka (1448)|Druga bitka na Kosovu polju]]: [[Murat II]] teško porazio Hunjadija;
* [[1452]]. - Ladislav V se vraća u Ugarsku, ulogu njegovog staratelja preuzima grof [[Ulrih II Celjski]];
* [[1456]]. - [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]]: [[Janoš Hunjadi]] odbija opsadu koju je započeo osmanski sultan [[Mehmed II Osvajač]];
** [[11. avgust]]: [[Janoš Hunjadi]] umire u [[Zemun]]u od [[Kuga|kuge]];
*** [[Ladislav Hunjadi]], stariji Janošev sin, odbija da preda Beograd kralju Ladislavu i ubija grofa Ulriha Celjskog;
**** Ladislav V u [[Budim]]u osuđuje na smrt Ladislava Hunjadija i zatvara njegovog brata [[Matija Korvin|Matiju]]; početak sukoba kralja i pristalica Hunjadijevih;
* [[1457]]. - umire u [[Prag]]u bez naslednika&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=152-159, 629}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Vladislav I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Władysław III Warneńczyk'')&lt;/small&gt; || [[1440]]–[[1444]]. || Vladislav III Jagelonac, kralj Poljske ([[1434]]-[[1444]]);
* [[1440]]. - pozvan u Ugarsku da preuzme tron pre rođenja [[Ladislav V Posmrče|Ladislava V Posmčeta]];
** [[Opsada Beograda (1440)|Opsada Beograda]]: prva osmanska opsada ugarskog Beograda; neuspeh i povlačenje [[Murat II|Murata II]];
*** Vladislav krunisan za ugarskog kralja kao Vladislav I;
* [[1440]]-[[1442]]. - sukobi pristalica Vladislava I i Ladislava V; kraljica Elizabeta vodi sina u Beč pod zaštitu Fridriha III Habsburškog;
* [[1443]]. - [[Duga vojna]]: Vladislav I u društvu [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]] i [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]] prodire na tursku teritoriju sve do [[Sofija|Sofije]], ali se zatim povlači usled nastupajuće zime;
* [[1444]]. - Sabor u [[Segedin]]u: Vladislav I odbacuje mir sa Osmanlijama unapred;
** [[Mir u Velikom Varadinu]]: [[Murat II]] odobrava obnovu [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]];
*** [[Bitka kod Varne]]: Vladislav I teško poražen i ubijen u sukobu sa Muratom II;
**** Ugarski državni sabor prihvata za kralja maloletnog Ladislava V Posmrčeta&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=152-155, 629}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Hunjadi]]|| [[Matija Korvin|Matija I Korvin]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Hunyadi Mátyás'')&lt;/small&gt; || [[1458]].-[[1490]] || [[sin]] [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]], regenta Ugarske ([[1446]]-[[1453]]);
* [[1459]]. - [[Bitka kod Šimontornje]]: pobeda nad velikašima koji su na ugarski presto hteli da dovedu cara Svetog rimskog carstva [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III Habsburškog]].
** Pad [[Srpska Despotovina|Srpske despotovine]] pod [[Osmansko Carstvo|otomansku vlast]];
* [[1463]]. - Sporazum u [[Viner Nojštat|Bečkom Novom Mestu]] između Matije I i Fridriha III; Sporazum o uzajamnom nasleđivanju u slučaju nedostatka muškog naslednika; Matija otkupljuje [[Kruna Svetog Stefana|krunu sv. Stefana]] od cara;
** Pad [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]] pod [[Osmansko Carstvo|otomansku vlast]];
* [[1465]]. - pokorava češkog velikaša Švehlu koji je vladao severozapadnom Ugarskom;
* [[1467]]. - osnivanje univerziteta u [[Bratislava|Požunu]];
* [[1468]]. - kreće u [[krstaški pohod]] protiv [[Husiti|husitskog]] češkog kralja [[Jirži Podjebradski|Jiržija Podjebradskog]];
* [[1469]]. - u [[Olomouc]]u se krunisao za kralja Češke; Podjebradski imenuje za svog naslednika poljskog princa [[Vladislav II.|Vladislava Jagelonca]];
* [[1471]]-[[1478]]. - rat sa [[Jagelonci]]ma koji pretenduju i na ugarski presto; završen bez teritorijalnih izmena;
* [[1474]] i [[1477]]. - ugarski odredi pustoše teritorije Fridriha III, ali ugarski kralj ne uspeva da natera cara na reviziju sporazuma u Bečkom Novom Mestu;
* [[1476]]. - osvaja turski [[Šabac]];
* od [[1480]]. počinje redovno da se upliće u prilike na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]] kao zet napuljskog kralja [[Ferdinand I Napuljski|Ferdinanda I]];
* [[1482]]-[[1487]]. - obnova neprijateljstava sa Fridrihom III;
* [[1483]]. - posle nekoliko godina ratovanja sklapa primirje sa sultanom [[Bajazit II|Bajazitom II]];
* [[1485]]. - zauzima [[Beč]] i [[Opava|Opavu]];
* [[1488]]. - [[Ankona]] privremeno prihvata ugarsku vrhovnu vlast;
* [[1490]]. - umire u [[Beč]]u od moždane kapi;
* za naslednika odredio vanbračnog sina Ivaniša&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=159-175, 629-631}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Vladislav II.|Vladislav II Jagelonac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Vladislav Jagellonský'')&lt;/small&gt;|| [[1490]]–[[1516]]. ||Vladislav II Jagelonac Mlađi, kralj [[Češka|Češke]] (1471-1516), sin poljskog kralja [[Kazimir IV Jagelović|Kazimira IV]] i sinovac kralja Ugarske i Poljske [[Vladislav I.|Vladislava I]].
* tajno se oženio Matijinom udovicom Beatrisom Aragonskom.
* prilikom stupanja na presto obećava da će ukinuti kraljevsku stajaću vojsku ([[Crna armada]]) i ubiranje stalnog poreza.
* [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijan I.]], sin cara Fridriha III, bez borbe zauzima [[Beč]] i austrijske teritorije koje je prethodno osvojio [[Matija Korvin]].
* [[1492]]. - mir sa Maksmilijanom Habsburškim i potvrda ugovora o međusobnom nasleđivanju.
* [[1493]]. - [[Bitka na Krbavskom polju]]: hrvatski ban Emerih Derenčenji gine u sukobu sa Osmanlijama.
* [[1495]]. - primirje između Ugarske i Osmanlija.
* [[1500]]. - [[Papa Aleksandar VI]] odobrava razvod Vladislava II i Beatrise Aragonske;
* [[1505]]. - [[Sabor na Rakoškom polju (1505)|Sabor na Rakoškom polju]]: Plemstvo zabranjuje izbor stranca za kralja posle smrti Vladislava II;
* [[1516]]. - Pripreme za [[krstaški rat]] protiv Turaka se pretvaraju u seljački ustanak pod vođstvom [[Đerđ Doža|Đerđa Dože]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=175-182, 631-632}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Ludovik II. Jagelović|Lajoš II Jagelonac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Lajos'')&lt;/small&gt;|| [[1516]].–[[1526]]. || Bio je i kralj [[Češka|Češke]];
* kralj Ugarske i Češke;
* sin Vladislava II i francuske grofice Ane Kandal od Foa.
* [[1515]]. - oženjen [[Marija od Ugarske|Marijom]], [[unuka|unukom]] cara Svetog rimskog carstva [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijana I.]]
* [[1516]]. - nasledio presto kao desetogodišnji dečak zbog čega je osnovano namesništvo od 28 članova među kojima je najuticajniji bio erdeljski vojvoda [[Ivan Zapolja|Jovan Zapolja]].
* [[1521]]. - Osmanlije [[Pad Beograda (1521)|osvajaju Beograd]], [[Šabac]] i gradove [[Srem]]a.
* [[1526]]. - [[Mohačka bitka]]: teški poraz u borbi sa [[Osmansko carstvo|Osmanlijama]] i smrt Lajoša II&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=178,182-183,185-187, 632}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Ferdinand Habsburški i Janoš Zapolja su bili istovremeno vladari različitih delova Mađarske.'''
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand  I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1526]].–[[1564]]. || šurak Lajoša II.; bio je i car Svetog rimskog carstva.
|-
| [[Zapolje]] || [[Ivan Zapolja|Jovan I Zapolja]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szapolyai János'')&lt;/small&gt; || [[1526]].–[[1540]] || Vođa mađarskih plemića, koji su se zalagali za domaćeg vladara (kralja). Priznat za kralja od strane mađarskog plemstva i [[Sulejman I|Sulejmana I Veličanstvenog]].(''Szapolyai''.)
|-
| [[Zapolje]] || [[Jovan II Žigmund Zapolja]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szapolyai János Zsigmond'')&lt;/small&gt; || [[1540]]-[[1571]]. || Sin Jovana I Zapolje. Kralj Mađarske i knez [[Transilvanija|Transilvanije]] ''(Erdelj)'' po odobrenju osmanskog sultana.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Mađarska je bila podeljena na tri dela: [[Habsburška Mađarska|habsburški]] deo koji je bio na severnom i zapadnom delu države, [[Osmanlijska Mađarska|osmanski]] u sredini, i poluvazalnu [[Transilvanija|Transilvaniju]] na istoku, posle [[1562]].''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Maksimilijan II, car Svetog rimskog carstva|Maksimilijan II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Maximilian II. von Habsburg'')&lt;/small&gt;|| [[1563]].–[[1576]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] i [[Ana Jagelović|Ane Jagelović]];
* Početak vladavine [[Habsburg|Habsburške]] dinastije nad Mađarskoj. [[Panonska nizija|Panonijom]] vladaju [[Osmansko Carstvo|Turci]] ali Habsburgovci nasljeđuju krunu Svetog Stjepana i naslov kralja Mađara; 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Rudolf II, car Svetog rimskog carstva|Rudolf II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Rudolf II. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1572]].–[[1608]]. || 
* Sin cara [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] i [[Marija Habzburška (1528–1603)|Marije Habzburške]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Matija, car Svetog rimskog carstva|Matija II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Matthias von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1608]].–[[1619]]. || 
* Sin cara [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] i [[Marija Habzburška (1528–1603)|Marije Habzburške]]. Brat cara Rudolfa II.;
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand II, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand II. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1618]].–[[1637]]. || 
* Sin cara [[Karl II Štajerski|Karla II Štajerskog]] i [[Maria Ana od Bavarske (1551–1608)|Marije Ane od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand III. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1625]].–[[1657]]. ||
* Sin cara [[Ferdinand II Štajerski|Ferdinanda II Štajerskog]] i [[Maria Ana od Bavarske (1574–1616)|Marije Ane od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand IV. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1647]].–[[1654]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]] i [[Maria Ana od Španjolske (1606–1646)|Marije Ane od Habsburga]];
* Vladao ''de facto'' samo godinu dana (1653/1654). Umro u 21. godini od velikih boginja.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopold I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Leopold I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1655]].–[[1705]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]] i [[Maria Ana od Španjolske (1606–1646)|Marije Ane od Habsburga]];
* Vodio [[Veliki turski rat]], osvojio [[Panonska nizija|Panoniju]] od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] ([[Eugen Savojski]]). Sa [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]], Habsburzi postaju glavna sila u Panoniji i šire se prema jugo–istočnoj Europi.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Pokret za oslobađanje mađarske od Turaka. Habzburzi naseljavaju [[Srbi|Srbe]] ([[1690]].) i [[Nemci|Nemce]] ([[1682]].–[[1699]].) u Južnu Ugarsku.''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Joseph I, car Svetog rimskog carstva|Jozef I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Joseph I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1687]].–[[1711]]. ||
* Sin cara [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I.]] i [[Eleonora-Magdalena Nojburška|Eleonore-Magdalene od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva|Karlo III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Karl VI.'')&lt;/small&gt; || [[1711]].–[[1740]]. || 
* Sin cara [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I.]] i [[Eleonora-Magdalena Nojburška|Eleonora-Magdalena od Wittelsbacha]];
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Velike seobe Nemaca u Mađarsku ([[1720]].–[[1800]].)''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Maria Theresia von Habsburg'' ili ''Mária Terézia'')&lt;/small&gt; || [[1740]].–[[1780]]. || 
* Kći cara [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva|Karla VI.]] i [[Elizabeta Kristina od Braunschweiga-Wolfenbüttela|Elizabete Kristine od Welfa]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Joseph II od Svetog Rimskog Carstva|Jozef II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Joseph II. von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt;|| [[1780]].–[[1790]]. || Sin cara [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franje Stjepana Lotarinškog]] i [[Maria Theresia|Marije Terezije od Habsburga]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Leopold II, car Svetog rimskog carstva|Leopold II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Leopold II. von Habsburg-Lothringen'' ili ''II. Lipót'')&lt;/small&gt; || [[1790]]-[[1792]]. ||Sin cara [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franje Stjepana Lotarinškog]] i [[Maria Theresia|Marije Terezije od Habsburga]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Franz II od Svetog Rimskog Carstva|Franc]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Franz II. von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt; || [[1792]].–[[1835]]. || Sin cara [[Leopold II od Svetog Rimskog Carstva|Leopolda II.]] i [[Marija Lujza Španska|Marije Lujze od Burbonaca]].&lt;br/&gt;
Abdicirao od naslova ''[[Lista njemačkih vladara|rimskog cara]]'' 6. augusta [[1806]]. (kraj [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]]). Od 11. augusta [[1804]]. je vladar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] (1804–1867). Bio je jedan od pokrovitelja [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand I od Austrije|Ferdinand V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand I. der Gütige'')&lt;/small&gt; || [[1835]].–[[1848]]. || Sin cara [[Franz II od Svetog Rimskog Carstva|Franca II.]] i [[Marija Terezija Karolina od Dve Sicilije|Marije Terezije iz Burbonaca]].&lt;br/&gt;
Bori se protiv revolucije nikle [[1848]]. (''[[Revolucija 1848–1849.|Proljeće naroda]]''). Mađari pod vodstvom [[Lajos Kossuth|Kossutha]] su proglasili [[Republika|republiku]], stoga je [[Ferdinand I od Austrije|car Ferdinand]] ovlastio generala [[Josip Jelačić|Jelačića]] [[ban]]om Hrvatske u svrhu borbe protiv mađarske revolucije.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Franc Jozef I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Franz Joseph von Habsburg-Lothringen'' ili ''Ferenc József'')&lt;/small&gt; || [[1848]]–[[1916.]] || Sin nadvojvode [[Franjo Karlo Austrijski|Franza Karla]] od [[Habsburg]]a i [[Sofija Bavarska|Sophie]] [[Wittelsbach]];
* Ustoličenje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog cara]] [[Franc Jozef I|Franca Jozefa]] ([[1848.]]) i ženidba sa rodicom [[Elizabeta od Bavarske (carica)|Elisabethom von Wittelsbach]] ([[1854]]). Franc Jozef vlada 68 godina;
* Okrunjen u [[Budimpešta|Budimpešti]] kraljem dvojne monarhije [[Austro-Ugarska|Austrije i Ugarske]] (''[[Austro-ugarska nagodba|Ausgleich]]'' [[1867]]).
* Umire na [[Schönbrunn]]u u svojoj 86. godini od [[Upala pluća|upale pluća]] ([[1916.]])
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Karlo I. Austrijski|Karlo IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Karl von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Boldog Károly'')&lt;/small&gt; || [[1916]].–[[1918]]. || &amp;nbsp; Sin nadvojvode [[Oton Franjo Austrijski|Otona Franje]] i [[Marija Josipa Saska (1867–1944)|Marije Josipe Saske]];
* Stupa na presto usred [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]];
* Vojni poraz Austro–Ugarske: [[Astrova revolucija]], [[Primirje kod Ville Giusti]], [[Compiegnesko primirje (1918.)|Compiegnesko primirje]], [[Karl Seitz]] osniva [[Republika Austrija|Austrijsku republiku]];
** [[Austrijski parlament]] donosi [[Habsburški Zakon]] (3. aprila 1919.) s kojim svrgava s prijestolja i protjeruje [[Habsburg|Habsburgovce]].
* Nastaje [[Mađarska Sovjetska Republika]] (1919.) a zatim nova [[Kraljevina Mađarska]] (1920.)
**[[Ugovor iz Trianona]] (1920.)
* [[Karlo I. Austrijski|Karlo IV]] odlazi u [[egzil]] (1921.) Zadnji vladajući Habsburgovac.
|}

== Povezano ==
* [[Mađarske kraljice]]

== Izvori ==
{{reflist|3|}}

== Literatura ==
* {{cite book|last1=Rokai|first1=Peter|last2=Đere|first2=Zoltan|last3=Pal|first3=Tibor|year=2002|title= Istorija Mađara|url=|location= Beograd|publisher= Clio|pages=700|ref = Rokay}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.magyarorszag.hu/angol/orszaginfo/tortenelem/uralkodok/kiralyok_a.html Mađarski vladari i šefovi države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040813082356/http://www.magyarorszag.hu/angol/orszaginfo/tortenelem/uralkodok/kiralyok_a.html |date=2004-08-13 }}

[[Kategorija:Mađarski vladari|#]]
[[Kategorija:Popisi vladara|Mađarski]]
[[Kategorija:Historija Mađarske|#]]</text>
      <sha1>a8g1le3rpqmj4pko6auam34xyylpcfs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261808</id>
      <parentid>41261796</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:20:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42464" xml:space="preserve">[[Datoteka:Crown, Sword and Globus Cruciger of Hungary.jpg|right|thumb|275px]]
Ovo je spisak '''[[Mađari|mađarskih]] vladara''' od priznavanja kneza [[Arpad|Árpáda]] do napuštanja prijestolja od strane austrougarskog cara [[Karlo I. Austrijski|Karla Austrijskog]].&lt;br/&gt;
Vladali su [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevinom Ugarskom]] preko pet veka, to jeste sve do [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] osvajanja [[Panonska nizija|Panonije]] [[1526.]] Potom je titula «kralja Mađara» formalno prešla na potomke [[Habsburg|Habsburgovaca]] a posle austrijskog [[Veliki turski rat|osvajanja Panonije]] nastala je Kraljevina Ugarska kao habsburška zemlja u sklopu [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Posle pada carstva, Mađarska je pripala [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] (1804.) te pri kraju [[19. vek]]a [[Kruna svetog Stjepana]] je nastala kao samostalna celina u sklopu dvojne monarhije [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].

::''Za spisak vladara mađarske države posle [[1918]]. godine, vidi '''[[Mađarski šefovi države]]'''.''

== Spisak vladara ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!style=background:#aadead; width = &quot;6%&quot; | Dinastija
!style=background:#ababab; width = &quot;15%&quot; | Vladar
!style=background:#efdead; width = &quot;6%&quot; | Razdoblje
!style=background:#dfdead; width = &quot;76%&quot; | Napomene
|-
| [[Arpadovići]] || [[Almoš]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Álmos'')&lt;/small&gt; || oko [[854]]. – oko [[895]]. || &lt;small&gt;
* Almoš je prvi istorijski zabeleženi vođa (''[[veliki vezir Mađara]]'') i otac Arpada. Ojačao je vrhovnu vlast nad svim od sedam tada postojećih [[Mađarska plemena|mađarskih plemena]].&lt;/small&gt;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Arpad]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Árpád'')&lt;/small&gt; || oko [[895.]] – oko [[907.]] || &lt;small&gt;
* Árpád je doveo [[Mađari|Mađare]] u [[Srednja Evropa|srednju Evropu]].
* Vladao zajedno sa [[Kursan]]om ({{Šablon:Jez-hu|Kurszán}}). To je bilo zbog [[Hazari|hazarskog]] načina deobe vlasti, stvarne [[Gyula (titula)|đula]] ({{Šablon:Jez-hu|Gyula}}) čiji je nosilac bio Árpád i duhovne [[kende]] ({{Šablon:Jez-hu|Kende}}) čiji je nosilac bio Kursan.
* Gotovo nepoznat tadašjnim franačkim izvorima, koji spominju Kurszána.
&lt;/small&gt;
|-
| [[Arpadovići]] || (&lt;small&gt;vidi napomene&lt;/small&gt;) || oko [[907.]] – oko [[955.]] || &lt;small&gt; Decentralizacija i povratak na stari poredak od više plemena s privremenim usponima pojedinih vođa. Utvrđeno je da oko [[950.]] godine je vladao [[Fajs]] ({{Šablon:Jez-hu|Fajsz}}). Ostali iz tog perioda koji su sledili i smenjivali jedan drugog, sa datumima orijentacione prirode,  su:
* [[Sabolč, vladar Mađarske|Sabolč]] (oko 907 – ?)
* [[Tarhoš]] iz [[Arpad|Arpadovića]] (oko 907 – posle 922.)
* [[Zolta, vladar Mađarske|Zoltan]], [[Arpad]]ov sin (oko 907–947)
* [[Fajs]] (oko 948–955)&lt;/small&gt;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Takšonj]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Taksony'')&lt;/small&gt; || [[955]]. – [[972]]. || &lt;small&gt;
* Sin [[Zolta|Zoltana]].&lt;/small&gt; 
|-
| [[Arpadovići]] || [[Gejza|Geza]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Géza'')&lt;/small&gt; || [[972]].–[[997]]. || &lt;small&gt;
* Sin [[Takšonj]]a.
* Traži hrišćanske [[misionar]]e od [[Car Svetog rimskog carstva|cara Svetog rimskog carstva]] [[Oton I|Otona I]] ([[973]]).
* Prima [[Hrišćanstvo|hrišćansku]] veru od [[Benediktinci|benediktinskih]] misionara.
* Osnivanje prve biskupije u Ugarskoj u [[Veszprém]]u&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=22–23}}&lt;/ref&gt;.&lt;/small&gt;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Sveti Stefan Mađarski|Ištvan I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szent István'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Vajk'')&lt;/small&gt; || [[997]].–[[1038]]. || [[Gejza|Gezin]] sin, poslednji veliki vezir Mađara ([[997]]-[[1000]]) i prvi kralj Ugarske ([[1000]]-[[1038]])
* prvobitno poznat pod imenom Vajk, na krštenju dobio ime Stefan (mađ. Ištvan)
* na početku vladavine slomio otpor paganske aristokratije;
* pomagao hristijanizaciju Ugarske i osnovao deset biskupija među kojima je prvo mesto po rangu imala [[Ostrogon]]ska [[nadbiskupija]];
* [[1000]]. - krunisan za kralja krunom koju je poslao papa [[Silvestar II (papa)|Silvestar II]];
* prisajedinio Ugarskoj [[Banat]], [[Erdelj]] i [[Slavonija|Slavoniju]] (?);
* podelio državu na županije (mađ. varmeđe);
* doneo prve pisane zakone u Ugarskoj;
* sukobio se sa carem [[Konrad II, car Svetog rimskog carstva|Konradom II]] oko krajeva između Fiše i Lajte;
* pošto su sinovi poumirali, odredio za naslednika sestrića [[Petar Orseolo|Petra Orseola]]
* proglašen za sveca rimokatoličke crkve [[1083]], za sveca pravoslavne crkve [[2000]]. godine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=23-32}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Borbe između dinastija [[1038]]. – [[1046]].'''
|-
| Orseolo || [[Petar Orseolo|Petar I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Velencei Péter'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Pietro Orseolo'')&lt;/small&gt; || [[1038]].-[[1041]].|| Stefanov sestrić, sin [[Mletačka republika|mletačkog dužda]] Otona Orseola; 
* [[1041]]. - proteran iz Ugarske&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34}}&lt;/ref&gt;;
|-
| Aba || [[Šamuel Aba|Samuel]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Aba Sámuel'')&lt;/small&gt; || [[1041]].–[[1044]]. || Stefanov sestrić;  
* [[1044]]. - Petar Orseolo proteruje Samuela uz pomoć cara Svetog rimskog carstva [[Henrik III, car Svetog rimskog carstva|Hajnriha III]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34}}&lt;/ref&gt;;
|-
| Orseolo || [[Petar Orseolo|Petar I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Velencei Péter'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Pietro Orseolo'')&lt;/small&gt; || druga vladavina: [[1044]].-[[1046]].,|| 
* proteran tokom [[Ustanak Vata|Vatinog ustanka]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=34-35}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=3 align=center| ''[[Ustanak Vata]] [[1046]].-[[1047]].'' || '''Povratak proteranih predstavnika dinastije Arpada iz Poljske i Rusije'''
|-
| [[Arpadovići]] || [[Andrija I od Mađarske|Andrija I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''András'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Endre'')&lt;/small&gt; || [[1047]].–[[1061]]. || [[Vazul]]ov sin, 
* stradao u sukobu sa bratom [[Bela I|Belom]] pokušavajući da presto obezbedi svojim sinovima Salomonu i Davidu&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=35}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadovići]] || [[Béla I od Mađarske|Bela I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Béla'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Bajnok'')&lt;/small&gt;|| [[1061]].–[[1063]]. || [[Vazul]]ov drugi sin
* ugušio pobunu Vatinog sina Januša, poslednju pobunu pagana protiv hristijanizacije Ugarske;
* umro, navodno, posle hiljadu dana vladavine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=35-36}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadovići]] || [[Šolomon Mađarski|Šolomon]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Salamon'')&lt;/small&gt; || [[1063]].–[[1074]]. || sin [[Andrija I od Mađarske|Andrije I]]  
* na presto došao uz [[Sveto rimsko carstvo|nemačku]] podršku; oženio [[Judith od Švapske|Juditu Salijsku]];
* morao je izdrži borbu sa braćom od strica Gezom i Ladislavom, sinovima Bele I, koji su uživali [[Vizantija|vizantijsku]] pomoć; 
* [[1068]]. - [[Bitka kod Kerleša]]: ugarska pobeda nad [[Pečenezi]]ma i [[Kumani]]ma;
* [[1074]]. - [[Bitka kod Mođoroda]]: Geza i Ladislav pobedili Salomona koji beži u Austriju;
* od [[1075]]. do [[1081]]. je vladao zapadnom Ugarskom iz [[Bratislava|Požuna]];
* [[1081]]. - odrekao se krune u korist Ladislava I;
* [[1083]]. - napušta Ugarsku i odlazi u progonstvo&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36-38}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadovići]] || [[Geza I od Mađarske|Geza I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Géza'')&lt;/small&gt; || [[1074]].–[[1077]]. || [[sin]] [[Bela I|Bele I]]
* [[Vizantija|vizantijski car]] [[Mihajlo VII Parapinak|Mihailo VII Duka]] ([[1071]]-[[1078]]) mu poslao kraljevsku krunu, osnovu tzv. [[Kruna Svetog Stefana|krune svetog Stefana]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36–37}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Ladislav I Sveti|Ladislav I Sveti]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szent László'')&lt;/small&gt; || [[1077]].–[[1095]]. || [[sin]] [[Bela I|Bele I]]
* [[1068]]. - istakao se u bici kod Kerleša; 
* doba unutrašnje konsolidacije Ugarske;
* početak osvajanja [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatske]];
* [[1091]]. - osniva [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačku katedralu]] i posvećuje je [[Sveti Stefan Mađarski|Svetom Stefanu]];
* u srednjem veku ideal viteštva u Ugarskoj
* kao svetac zaštitnik hrišćanske Ugarske, zaštitnik ženske časti, [[Sekelji|sekeljskih]] graničara i Mađara u [[Dijaspora|dijaspori]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=36–41; 44}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Koloman]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Könyves Kálmán'')&lt;/small&gt; || [[1095]].–[[1116]]. || sin [[Geza I od Mađarske|Geze I]];
* prvobitno školovan za [[biskup]]a te je zbog učenosti bio poznat pod nadimkom Knjižar;
* [[1097]]. - [[Bitka na Gvozdu]]: pogibija poslednjeg hrvatskog narodnog kralja [[Petar Svačić|Petra Svačića]]; Koloman u [[Biograd na Moru|Biogradu]] krunisan za kralja Hrvatske;
* [[1102]]. - prisajedinjenje Hrvatske posle Kolomanovog sporazuma sa hrvatskim plemstvom; 
* [[1108]]. - osvajanje [[Dalmacija|Dalmacije]];
* početak ugarsko-[[Mletačka republika|mletačkog]] suparništva oko Dalmacije; 
* stalni sukobi kralja i njegovog brata [[Princ Almoš|Almoša]] koji je na kraju oslepljen sa maloletnim sinom [[Bela II. Slijepi|Belom]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=41–45}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Arpadovići]] || [[Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske|Stefan II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. István'')&lt;/small&gt; || [[1116]].–[[1131]]. || sin kralja Kolomana;   
* [[1116]]-[[1123]]. - rat sa Češkom   
* [[1127]]-[[1129]]. - rat sa Vizantijom oko [[Beograd]]a i južne granice Ugarske
* odredio za naslednika sestrića Šaula&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=45, 47-50}}&lt;/ref&gt;; 
|-
| [[Arpadovići]] || [[Bela II. Slijepi]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Vak Béla'')&lt;/small&gt; || [[1131]].–[[1141]]. || [[sin]] [[Princ Almoš|Almoša]] i sinovac Stefana II; 
* oženjen [[Jelena Vukanović|Jelenom]], ćerkom raškog [[Veliki župan|velikog župana]] [[Uroš I Vukanović|Uroša I]];
* [[1131]] - Sabor u [[Arad]]u: kraljica [[Jelena Vukanović|Jelena]] naređuje pogubljenje šezdeset osam učesnika u oslepljivanju Bele II;
* [[1132]] - [[Bitka na reci Šajo (1132)|Bitka na reci Šajo]]: odbijen upad pretendenta na presto [[Boris Kolomanović|Borisa]], nepriznatog sina kralja Kolomana;
* zauzeo [[Rama (oblast)|Ramu]] koja od tada ulazi u kraljevsku titulu ugarskih vladara&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=49-50}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Gejza II.|Geza II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Géza'')&lt;/small&gt; || [[1141]].–[[1162]]. || sin Bele II; 
* tokom njegovog maloletstva državom je upravljala kraljica-majka [[Jelena Vukanović|Jelena]] i njen brat [[Beloš]]; 
* sukobi sa [[Vizantija|Vizantijom]] oko Srema ([[1150]]-[[1155]]) tokom kojih Geza vojno pomaže svog ujaka [[Uroš II Primislav|Uroša II]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=50-53}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. István'')&lt;/small&gt; || [[1162]].–[[1172]]. || [[sin]] Geze II; 
* [[1152]]. - [[otac]] ga imenovao za savladara; 
* njegov dolazak na presto nije priznao vizantijski car [[Manojlo I Komnin]] koji je podržao kao pretendente Stefanove stričeve [[Ladislav II.|Ladislava II]] i [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stefana IV]]; 
* [[1167]]. - predao [[Vizantija|Vizantiji]] brata [[Bela III.|Belu]] kao taoca i tzv. [[Belina baština|Belinu baštinu]] ([[Mačva]], Hrvatska, [[Dalmacija]])&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=53-55}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Ladislav II.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. László'')&lt;/small&gt; || [[1162]].–[[1163]]. || sin Bele II;  
* [[Bizantsko Carstvo|vizantijski]] štićenik i protivkralj; 
* navodno otrovan po nalogu ostrogonskog nadbiskupa;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Stjepan IV., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. István'')&lt;/small&gt; || [[1163]].- [[1165]]. || sin Bele II; 
* vizantijski štićenik i protivkralj; 
* [[1163]]. - odlučno poražen kod [[Sekešfehervar|Stonog Beograda]]; 
* ubijen u [[Zemun|zemunskoj]] tvrđavi od strane sopstvenih pristalica;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Bela III.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. Nagy Béla'')&lt;/small&gt; || [[1172]].–[[1196]]. || sin Geze II; 
* obrazovan u [[Carigrad]]u; 
* do [[1180]]. lojalni saveznik [[Bizantsko Carstvo|cara]] [[Manojlo I Komnin|Manojla Komnina]]; 
* [[1180]]-[[1185]]: rat sa [[Vizantija|Vizantijom]] tokom koga je pomagao [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanju]] i ponovo zauzeo [[Dalmacija|Dalmaciju]], [[Bosna (regija)|Bosnu]], [[Mačva|Mačvu]], [[Beograd]] i [[Браничево (област)|Braničevo]]; 
* doba unutrašnje konsolidacije Ugarske i snaženja vlasti [[monarh]]a;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerih]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Imre'')&lt;/small&gt; || [[1196]].–[[1204]]. || sin Bele III; 
* [[1197]]-[[1203]]. - teški sukobi sa bratom [[Andrija II.|Andrijom]];
* [[1201]]. - vojno pomaže [[Vukan Nemanjić|Vukana Nemanjića]] da privremeno svrgne [[Veliki župan|velikog župana]] [[Stefan Prvovenčani|Stefana]]; Posle toga dodaje Srbiju ugarskoj kraljevskoj tituli;
* [[1202]]. - [[Četvrti krstaški rat|krstaši]] za račun Mlečana zauzimaju ugarski [[Zadar]];
|-
| [[Arpadovići]] || [[Ladislav III.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. László'')&lt;/small&gt; || [[1204]].–[[1205]]. || sin Emeriha i Konstance Aragonske; 
* [[1204]]. - nasledio presto kao [[Dijete|četvorogodiši dečak]]; 
* [[1205]]. - umro u progonstvu u [[Beč]]u;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Andrija II.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Jeruzsálemi András'')&lt;/small&gt; || [[1205]].–[[1235]]. || sin Bele III; 
* dodao svojoj vladarskoj tituli ranije osvojene ruske krajeve, [[Galicija|Galiciju]] i [[Volinija|Voliniju]]; 
* [[1217]]-[[1218]]. - jedan od predvodnika [[Peti krstaški rat|Petog krstaškog rata]]; 
* [[1222]]. - [[Zlatna bula (1222)|Zlatnom bulom]]. odriče se brojnih kraljevskih prava u korist krupnog plemstva.
|-
| [[Arpadovići]] || [[Béla IV od Ugarske i Hrvatske|Bela IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Béla'')&lt;/small&gt; || [[1235]].–[[1270]] || sin Andrije II; 
* kao princ erdeljski knez; 
* osvojio [[Oltenija|Olteniju]] i [[1233]]. je uvrstio kao ''Kumaniju'' u kraljevsku titulu; 
* Ugarska pretrpela navalu [[Mongoli|Mongola]] [[1241]]. godine; 
* ostatak vladavine kralj je podsticao podizanje utvrđenih naselja; 
* naselio [[Kumani|Kumane]] između [[Pešta|Pešte]] i [[Subotica|Subotice]]; 
* od [[1261]]. u povremenim sukobima sa sinom Stefanom V kome je morao da prepusti istočnu i južnu Ugarsku;
* [[1267]]/[[1268]]. - porazio i zarobio srpskog kralja [[Stefan Uroš I|Stefana Uroša I]] tokom borbi oko Mačvanske banovine&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=68-79,84-87, 621}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stefan V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''V. István'')&lt;/small&gt; || [[1270]]–[[1272]]. || sin Bele IV;
* od [[1245]]. godine [[mladi kralj]] ;
* od [[1261]]. godine vladar istočne i južne Ugarske;
* [[1266]]. - osvojio [[Vidin]] i dodao Bugarsku ugarskoj kraljevskoj tituli;
* [[1272]]. - umro tokom rata sa slavonskim banom Joakimom koji je oteo prestolonaslednika Ladislava IV&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=87-88, 621}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Ladislav IV. Kumanac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Kun László'')&lt;/small&gt; || [[1272]].–[[1290]] || sin Stefana V i Jelisavete, ćerke kumanskog poglavara Sajana;
* tokom maloletstva Ladislava IV državom upravljala njegova majka Jelisaveta;
* doba feudalne anarhije u Ugarskoj;
* [[1280]]/[[1281]]. - [[bitka kod Hodskog jezera]]: porazio pobunjene [[Kumani|Kumane]] koji zatim napuštaju Ugarsku&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=88-90, 621-622}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Arpadovići]] || [[Andrija III. Mlečanin]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''III. Velencei András'')&lt;/small&gt; || [[1290]]–[[1301]]. || [[unuk]] [[Andrija II.|Andrije II]] i poslednji vladar iz dinastije Arpada;
* neuspeli pokušaji obnove kraljevske vlasti&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=90-92}}&lt;/ref&gt;; 
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Početak vladavine nemađarskih dinastija''' 
|-
| [[Pšemislovići]] || [[Vaclav III od Češke|Ladislav V Pšemisl]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Václav III.'')&lt;/small&gt;|| [[1301]].–[[1305]]. || [[Vaclav III Pšemisl|Vaclav]], češki prestolonaslednik, čukununuk Bele IV;   
* [[1301]]. - krunisan kao Ladislav V.
* [[1305]]. - odrekao se ugarske krune u korist svog rođaka bavarskog vojvode Otona III&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=93-94, 622}}&lt;/ref&gt;.
|-
| [[Vitelsbah]] || [[Oton III Vitelsbah|Bela V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Otto III. von Wittelsbach'')&lt;/small&gt; || [[1305]].–[[1307]]. || Oton III, [[Bavarska|bavarski]] vojvoda [[1290]].–[[1312]], [[unuk]] [[Bela IV|Bele IV]];
*  [[1305]]. - krunisan kao Bela V.
* [[1307]]. - zarobio ga i proterao erdeljski vojvoda&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=94, 622}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Karlo I. Robert]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Károly Róbert'')&lt;/small&gt; || [[1301]].–[[1342]]. || [[unuk]] napuljskog kralja [[Karlo II Napuljski|Karla II]] po ocu, praunuk Stefana V;
* rodonačelnik ugarskih Anžujaca;
* [[1301]]. - krunisan u [[Ostrogon]]u uz podršku papstva i katoličke crkve u Ugarskoj;
* [[1301]]-[[1310]]. - borba sa drugim pretendentima na presto;
* [[1310]]-[[1322]]. - borba protiv osamostaljenih velikaša i snaženje kraljevske vlasti;
* [[1330]]. - [[Bitka kod Posade]]: ugarski kralj teško poražen u pokušaju da vazalnu poslušnost nametne vlaškom vojvodi Basarabu I;
* [[1335]]. i [[1342]]. - pohodi protiv srpskog kralja [[Stefan Dušan|Stefana Dušana]] sa promenljivim uspehom&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=92-107}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Ludovik I. Veliki|Lajoš I Veliki]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Nagy Lajos'')&lt;/small&gt; || [[1342]].–[[1382]]. || 
sin Karla I Roberta; kralj Poljske (1370-1382);
* [[1344]]. [[Vlaška|Vlaški vojvoda]] [[Vladislav I Vlaški|Vlajko]] se privremeno prihvata vazalne obaveze prema ugarskom kralju;
* [[1345]]. - ubistvo Lajoševog mlađeg brata Andrije, muža napuljske kraljice [[Jovana I Napuljska|Jovane]]; 
* [[1346]]. - Mlečani zauzimaju ugarski [[Zadar]]; početak borbi sa [[Mletačka republika|Mletačkom republikom]];
* [[1347]]-[[1348]]. - zauzima [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsku kraljevinu]] kako bi osvetio bratovljevu smrt i proglašava se za napuljskog kralja;
* [[1350]]. - Drugi Lajošev pohod na [[Napulj]];
* [[1358]]. - [[Zadarski mir]]: [[Venecija]] se u korist Ugarske odriče istočne obale [[Jadransko more|Jadranskog mora]]; [[Dubrovačka republika]] priznaje vrhovnu vlast ugarskog kralja;
* [[1366]]. - pomaže [[Banovina Bosna|bosanskog bana]] [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]] u borbi sa bratom Vukom;
* [[1367]]. osnivanje univerziteta u [[Pečuj]]u;
* [[1369]]. - posle kraće okupacije ([[1365]]-[[1369]]), vraća [[Vidin]] caru [[Ivan Stracimir|Ivanu Stracimiru]] koji od tada vlada kao ugarski vazal;
* [[1370]]. - nasleđuje svog ujaka [[Kazimierz III od Poljske|Kazimira III]] i postaje kralj Poljske; Ugarska i Poljska u personalnoj uniji ([[1370]]-[[1382]]); [[Moldavija|Moldavski vojvoda]] [[Bogdan Moldavski|Bogdan]] priznaje vrhovnu vlast ugarskog kralja;
* [[1373]]. - šalje vojnu pomoć banu Tvrku I i [[Knez Lazar|knezu Lazaru]] protiv [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]] koji je ugrožavao [[Dubrovnik]], ugarskog vazala;
* [[1377]]. - posle nekoliko neuspešnih pohoda nanosi poraz paganskim [[Litvanci]]ma i osvaja [[Galicija|Galiciju]] i [[Podolia|Podoliju]];
* [[1380]]. - papa mu nudi [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsku kraljevinu]] koju Lajoš prepušta [[Karlo II. Drački|Karlu Dračkom]];
* [[1381]]. - [[Torinski mir (1381)|Torinski mir]]: potvrđena prevlast Ugarske na Jadranu i odredbe Zadarskog mira;
* Srednjovekovna Ugarska na vrhuncu moći&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=108-122, 623-625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Mária'')&lt;/small&gt; || [[1382]].–[[1385]]. || ćerka [[Ludovik I. Veliki|Lajoša I Velikog]] i [[Elizabeta Kotromanić|Jelisavete]], ćerke bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]];
* [[1372]]. verena sa [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]], sinom cara Svetog rimskog carstva [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karla IV Luksemburškog]];
* [[1382]]. - krunisana, po očevoj oporuci, za ''kralja'' Ugarske.
* [[1384]]. - [[Jadwiga od Poljske|Jadviga]], Marijina mlađa [[sestra]], krunisana za kraljicu Poljske; formalni raspad ugarsko-poljske personalne unije;
* [[1385]]. - svadba Žigmunda i Marije u [[Budim]]u, posle koje mladoženja odlazi u Češku da traži vojnu pomoć od brata, češkog kralja [[Vaclav IV|Vaclava IV]]
* jedan deo plemstva krunu nudi napuljskom kralju [[Karlo III Napuljski|Karlu III]]; po Karlovom dolasku u Ugarsku Marija se zvanično odriče krune&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=122-124, 625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Karlo II. Drački]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Carlo d'Angiò-Durazzo'')&lt;/small&gt; || [[1385]].–[[1386]]. || Karlo III Drački, napuljski kralj ([[1382]]-[[1386]]), praunuk [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stefana V]];
* [[1385]]. - stigao u Ugarsku i krunisan za kralja 31. decembra kao Karlo II;
* [[1386]]. - umro od posledica atentata koji je organizovala kraljica-majka [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=123-124, 625}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Anžuvinci|Anžujci]] || [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Mária'')&lt;/small&gt;|| druga vladavina: [[1386]].–[[1395]]. ||
* [[1386]]. - zarobljena sa majkom kod Gorjana od pristalica napuljskih Anžujaca;
* [[1387]]. - [[Elizabeta Kotromanić|Jelisaveta]] ubijena u Novigradu u Dalmaciji; pristalice napuljaca napuštaju Ugarsku; Marija se pridružuje Žigmundu;
* [[1387]].-[[1395]]. - zajednička vladavina Žigmunda i Marije;
* [[1395]]. - Marija umire posle nesrećnog pada sa [[konj]]a&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=124-127, 625-626}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Luksemburzi]] || [[Žigmund Luksemburški]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Sigismund von Luxemburg'')&lt;/small&gt;|| [[1387]].–[[1437]]. || suprug kraljice Marije; sin cara Svetog rimskog carstva [[Karlo IV, car Svetog rimskog carstva|Karla IV Luksemburškog]]; bio je i car Svetog rimskog carstva i kralj [[Češka|Češke]]
* [[1372]]. - veren sa [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica|Marijom]], ćerkom kralja Lajoša I Velikog; 
* [[1385]]. - svadba Žigmunda i Marije u [[Budim]]u, posle koje mladoženja odlazi u Češku da traži vojnu pomoć od brata, češkog kralja [[Vaclav IV|Vaclava IV]]
* [[1387]]. - krunisan za ugarskog kralja uz pomoć pristalica zatočene Marije;
* [[1390]]. - prvi upad [[Osmansko carstvo|Turaka Osmanlija]] u Ugarsku;
* [[1394]]. - Žigmund nameće vazalnu pokornost kralju Srba i Bosne [[Stefan Dabiša|Stefanu Dabiši]];
* [[1395]]. - [[Bitka na Rovinama]]: Žigmundov vazal vlaški vojvoda [[Mirča Stariji]] nanosi poraz osmanskom sultanu [[Bajazit I|Bajazitu I]];
* [[1396]]. - [[Bitka kod Nikopolja]]: [[Bajazit I]] odnosi ubedljivu pobedu nad Žigmundom i zapadnim [[Krstaši|krstašima]] i pokorava [[Vidinska Bugarska|Vidinsku Bugarsku]];
* [[1397]]. - Sabor u [[Temišvar]]u: Žigmund kažnjava neverne velikaše i ukida odredbe [[Zlatna bula (1222)|Zlatne bule]] iz [[1222]]. koje plemstvu dozvoljavaju oružan otpor kralju.
* [[1401]]. - kralj u zatočeništvu velikaša (28. april - 29. oktobar)
* [[1402]].- Žigmund zaključuje sporazum o uzajamnom nasleđivanju sa austrijskim vojvodom [[Albrecht IV Habsburgški|Albertom IV Habsburškim]].
* [[1403]]. - [[Ladislav Napuljski]], sin Karla II Dračkog, krunisan u [[Zadar|Zadru]] za kralja Ugarske; Žigmund pobeđuje pristalice napuljskih Anžujaca;
* [[1404]]. - Srpski [[despot]] [[Stefan Lazarević]] postaje ugarski vazal; 
* [[1405]]. - Ugri prodiru u [[Kraljevina Bosna|Bosnu]], svrgavaju kralja [[Ostoja Kotromanić|Stefana Ostoju]] i na njegovo mesto dovode [[Stefan Tvrtko II Kotromanić|Stefana Tvrtka II]];
* [[1408]]. - Žigmund lično dolazi u Bosnu i vraća Stefana Ostoju na presto;
* [[1409]]. - [[Ladislav Napuljski]] prodaje [[Mletačka Republika|Veneciji]] svoja prava na Dalmaciju; Mlečani osvajaju [[Dalmacija|Dalmaciju]] od Ugarske;
* [[1411]]. - Žigmund postaje kralj Nemačke;
* [[1414]]. - [[1418]]. - [[Sabor u Konstanci]]: Žigmund saziva sabor da bi se zalečila [[Zapadna šizma]]; 
* [[1415]]. - Sabor u Konstanci osuđuje na smrt zbog [[jeres]]i češkog reformatora [[Jan Hus|Jana Husa]];
* [[1419]]. - postaje kralj Češke posle smrti [[brat]]a [[Vaclav IV|Vaclava IV]];
* [[1419]]-[[1434]]. - Žigmundovi ratovi sa češkim [[Husiti|husitima]] ([[Husitski ratovi]]);
* [[1426]]. - [[Sporazum u Tati]]: ugarski kralj odobrava da despota Stefana Lazarevića nasledi njegov sestrić [[Đurađ Branković]];
* [[1433]]. - Žigmund krunisan za [[Sveto rimsko carstvo|cara Svetog rimskog carstva]];
* [[1434]]-[[1436]]. - Žigmundov poslednji boravak u Ugarskoj&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=122-150, 625-628}}&lt;/ref&gt;;
* Nestankom Žigmunda Luksemburškog (1437.), ''de facto'' kraj Luksemburške hegemonije i Luksemburške dinastije.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Albrecht II. Habsburški|Albert]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Albrecht II. Habsburg'')&lt;/small&gt;|| [[1437]].–[[1439]]. || Albert V, nadvojvoda [[Austrija|Austrije]] i kralj Nemačke (kao Albert II); [[muž]] [[Elizabeta Luksemburška|Jelisavete]], ćerke kralja Žigmunda Luksemburškog;
* Prvi [[Habsburg|Habsburgovac]] koji vlada Mađarskom.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=3 align=center| Međuvlada || Borba za vlast između Vladislava I i Ladislava V
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ladislav V. Posmrtni|Ladislav V Posmrče]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ladislaus Postumus'')&lt;/small&gt;|| [[1440]].–[[1457]]. || sin kralja Alberta i [[Elizabeta Luksemburška|Jelisavete]], ćerke kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]]; austrijski vojvoda (1440-1457) i kralj [[Češka|Češke]] (1440-1457).
* [[1440]]. - rođen nekoliko meseci od očeve smrti zbog čega dobija nadimak ''Posmrče'';
** krunisan [[Kruna Svetog Stefana|krunom sv. Stefana]]; 
*** deo plemstva bira za kralja poljskog kralja Vladislava III tako da kraljica sa sinom i krunom odlazi u [[Beč]] pod zaštitu [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III Habsburškog]];
* [[1442]]-[[1452]]. - živi u Beču pod starateljstvom [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III]];
* [[1444]]. - posle pogibije Vladislava I [[Bitka kod Varne|kod Varne]] plemstvo prihvata Ladislava V za kralja; Fridrih III zahteva da ugarska kruna postane nasledna u porodici Habsburga što ugarski Državni sabor odbija;
* [[1446]]-[[1453]]. - plemstvo bira za regenta u Ladislavovom odsustvu [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]];
* [[1448]]. - [[Kosovska bitka (1448)|Druga bitka na Kosovu polju]]: [[Murat II]] teško porazio Hunjadija;
* [[1452]]. - Ladislav V se vraća u Ugarsku, ulogu njegovog staratelja preuzima grof [[Ulrih II Celjski]];
* [[1456]]. - [[Opsada Beograda (1456)|Opsada Beograda]]: [[Janoš Hunjadi]] odbija opsadu koju je započeo osmanski sultan [[Mehmed II Osvajač]];
** [[11. avgust]]: [[Janoš Hunjadi]] umire u [[Zemun]]u od [[Kuga|kuge]];
*** [[Ladislav Hunjadi]], stariji Janošev sin, odbija da preda Beograd kralju Ladislavu i ubija grofa Ulriha Celjskog;
**** Ladislav V u [[Budim]]u osuđuje na smrt Ladislava Hunjadija i zatvara njegovog brata [[Matija Korvin|Matiju]]; početak sukoba kralja i pristalica Hunjadijevih;
* [[1457]]. - umire u [[Prag]]u bez naslednika&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=152-159, 629}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Vladislav I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Władysław III Warneńczyk'')&lt;/small&gt; || [[1440]]–[[1444]]. || Vladislav III Jagelonac, kralj Poljske ([[1434]]-[[1444]]);
* [[1440]]. - pozvan u Ugarsku da preuzme tron pre rođenja [[Ladislav V Posmrče|Ladislava V Posmčeta]];
** [[Opsada Beograda (1440)|Opsada Beograda]]: prva osmanska opsada ugarskog Beograda; neuspeh i povlačenje [[Murat II|Murata II]];
*** Vladislav krunisan za ugarskog kralja kao Vladislav I;
* [[1440]]-[[1442]]. - sukobi pristalica Vladislava I i Ladislava V; kraljica Elizabeta vodi sina u Beč pod zaštitu Fridriha III Habsburškog;
* [[1443]]. - [[Duga vojna]]: Vladislav I u društvu [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]] i [[despot]]a [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]] prodire na tursku teritoriju sve do [[Sofija|Sofije]], ali se zatim povlači usled nastupajuće zime;
* [[1444]]. - Sabor u [[Segedin]]u: Vladislav I odbacuje mir sa Osmanlijama unapred;
** [[Mir u Velikom Varadinu]]: [[Murat II]] odobrava obnovu [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]];
*** [[Bitka kod Varne]]: Vladislav I teško poražen i ubijen u sukobu sa Muratom II;
**** Ugarski državni sabor prihvata za kralja maloletnog Ladislava V Posmrčeta&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=152-155, 629}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Hunjadi]]|| [[Matija Korvin|Matija I Korvin]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Hunyadi Mátyás'')&lt;/small&gt; || [[1458]].-[[1490]] || [[sin]] [[Janoš Hunjadi|Janoša Hunjadija]], regenta Ugarske ([[1446]]-[[1453]]);
* [[1459]]. - [[Bitka kod Šimontornje]]: pobeda nad velikašima koji su na ugarski presto hteli da dovedu cara Svetog rimskog carstva [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridriha III Habsburškog]].
** Pad [[Srpska Despotovina|Srpske despotovine]] pod [[Osmansko Carstvo|otomansku vlast]];
* [[1463]]. - Sporazum u [[Viner Nojštat|Bečkom Novom Mestu]] između Matije I i Fridriha III; Sporazum o uzajamnom nasleđivanju u slučaju nedostatka muškog naslednika; Matija otkupljuje [[Kruna Svetog Stefana|krunu sv. Stefana]] od cara;
** Pad [[Kraljevina Bosna|Kraljevine Bosne]] pod [[Osmansko Carstvo|otomansku vlast]];
* [[1465]]. - pokorava češkog velikaša Švehlu koji je vladao severozapadnom Ugarskom;
* [[1467]]. - osnivanje univerziteta u [[Bratislava|Požunu]];
* [[1468]]. - kreće u [[krstaški pohod]] protiv [[Husiti|husitskog]] češkog kralja [[Jirži Podjebradski|Jiržija Podjebradskog]];
* [[1469]]. - u [[Olomouc]]u se krunisao za kralja Češke; Podjebradski imenuje za svog naslednika poljskog princa [[Vladislav II.|Vladislava Jagelonca]];
* [[1471]]-[[1478]]. - rat sa [[Jagelonci]]ma koji pretenduju i na ugarski presto; završen bez teritorijalnih izmena;
* [[1474]] i [[1477]]. - ugarski odredi pustoše teritorije Fridriha III, ali ugarski kralj ne uspeva da natera cara na reviziju sporazuma u Bečkom Novom Mestu;
* [[1476]]. - osvaja turski [[Šabac]];
* od [[1480]]. počinje redovno da se upliće u prilike na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]] kao zet napuljskog kralja [[Ferdinand I Napuljski|Ferdinanda I]];
* [[1482]]-[[1487]]. - obnova neprijateljstava sa Fridrihom III;
* [[1483]]. - posle nekoliko godina ratovanja sklapa primirje sa sultanom [[Bajazit II|Bajazitom II]];
* [[1485]]. - zauzima [[Beč]] i [[Opava|Opavu]];
* [[1488]]. - [[Ankona]] privremeno prihvata ugarsku vrhovnu vlast;
* [[1490]]. - umire u [[Beč]]u od moždane kapi;
* za naslednika odredio vanbračnog sina Ivaniša&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=159-175, 629-631}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Vladislav II.|Vladislav II Jagelonac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Vladislav Jagellonský'')&lt;/small&gt;|| [[1490]]–[[1516]]. ||Vladislav II Jagelonac Mlađi, kralj [[Češka|Češke]] (1471-1516), sin poljskog kralja [[Kazimir IV Jagelović|Kazimira IV]] i sinovac kralja Ugarske i Poljske [[Vladislav I.|Vladislava I]].
* tajno se oženio Matijinom udovicom Beatrisom Aragonskom.
* prilikom stupanja na presto obećava da će ukinuti kraljevsku stajaću vojsku ([[Crna armada]]) i ubiranje stalnog poreza.
* [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijan I.]], sin cara Fridriha III, bez borbe zauzima [[Beč]] i austrijske teritorije koje je prethodno osvojio [[Matija Korvin]].
* [[1492]]. - mir sa Maksmilijanom Habsburškim i potvrda ugovora o međusobnom nasleđivanju.
* [[1493]]. - [[Bitka na Krbavskom polju]]: hrvatski ban Emerih Derenčenji gine u sukobu sa Osmanlijama.
* [[1495]]. - primirje između Ugarske i Osmanlija.
* [[1500]]. - [[Papa Aleksandar VI]] odobrava razvod Vladislava II i Beatrise Aragonske;
* [[1505]]. - [[Sabor na Rakoškom polju (1505)|Sabor na Rakoškom polju]]: Plemstvo zabranjuje izbor stranca za kralja posle smrti Vladislava II;
* [[1516]]. - Pripreme za [[krstaški rat]] protiv Turaka se pretvaraju u seljački ustanak pod vođstvom [[Đerđ Doža|Đerđa Dože]]&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=175-182, 631-632}}&lt;/ref&gt;;
|-
| [[Jagelonci]] || [[Ludovik II. Jagelović|Lajoš II Jagelonac]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''II. Lajos'')&lt;/small&gt;|| [[1516]].–[[1526]]. || Bio je i kralj [[Češka|Češke]];
* kralj Ugarske i Češke;
* sin Vladislava II i francuske grofice Ane Kandal od Foa.
* [[1515]]. - oženjen [[Marija od Ugarske|Marijom]], [[unuka|unukom]] cara Svetog rimskog carstva [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijana I.]]
* [[1516]]. - nasledio presto kao desetogodišnji dečak zbog čega je osnovano namesništvo od 28 članova među kojima je najuticajniji bio erdeljski vojvoda [[Ivan Zapolja|Jovan Zapolja]].
* [[1521]]. - Osmanlije [[Pad Beograda (1521)|osvajaju Beograd]], [[Šabac]] i gradove [[Srem]]a.
* [[1526]]. - [[Mohačka bitka]]: teški poraz u borbi sa [[Osmansko carstvo|Osmanlijama]] i smrt Lajoša II&lt;ref&gt;{{Harvnb|Rokay|2002|p=178,182-183,185-187, 632}}&lt;/ref&gt;;
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Ferdinand Habsburški i Janoš Zapolja su bili istovremeno vladari različitih delova Mađarske.'''
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand I, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand  I.]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1526]].–[[1564]]. || šurak Lajoša II.; bio je i car Svetog rimskog carstva.
|-
| [[Zapolya (dinastija)|Zapolje]] || [[Ivan Zapolja|Jovan I Zapolja]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szapolyai János'')&lt;/small&gt; || [[1526]].–[[1540]] || Vođa mađarskih plemića, koji su se zalagali za domaćeg vladara (kralja). Priznat za kralja od strane mađarskog plemstva i [[Sulejman I|Sulejmana I Veličanstvenog]].(''Szapolyai''.)
|-
| [[Zapolya (dinastija)|Zapolje]] || [[Jovan II Žigmund Zapolja]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Szapolyai János Zsigmond'')&lt;/small&gt; || [[1540]]-[[1571]]. || Sin Jovana I Zapolje. Kralj Mađarske i knez [[Transilvanija|Transilvanije]] ''(Erdelj)'' po odobrenju osmanskog sultana.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Mađarska je bila podeljena na tri dela: [[Habsburška Mađarska|habsburški]] deo koji je bio na severnom i zapadnom delu države, [[Osmanlijska Mađarska|osmanski]] u sredini, i poluvazalnu [[Transilvanija|Transilvaniju]] na istoku, posle [[1562]].''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Maksimilijan II, car Svetog rimskog carstva|Maksimilijan II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Maximilian II. von Habsburg'')&lt;/small&gt;|| [[1563]].–[[1576]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda]] i [[Ana Jagelović|Ane Jagelović]];
* Početak vladavine [[Habsburg|Habsburške]] dinastije nad Mađarskoj. [[Panonska nizija|Panonijom]] vladaju [[Osmansko Carstvo|Turci]] ali Habsburgovci nasljeđuju krunu Svetog Stjepana i naslov kralja Mađara; 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Rudolf II, car Svetog rimskog carstva|Rudolf II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Rudolf II. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1572]].–[[1608]]. || 
* Sin cara [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] i [[Marija Habzburška (1528–1603)|Marije Habzburške]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Matija, car Svetog rimskog carstva|Matija II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Matthias von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1608]].–[[1619]]. || 
* Sin cara [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijana II.]] i [[Marija Habzburška (1528–1603)|Marije Habzburške]]. Brat cara Rudolfa II.;
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand II, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand II. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1618]].–[[1637]]. || 
* Sin cara [[Karl II Štajerski|Karla II Štajerskog]] i [[Maria Ana od Bavarske (1551–1608)|Marije Ane od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinand III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand III. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1625]].–[[1657]]. ||
* Sin cara [[Ferdinand II Štajerski|Ferdinanda II Štajerskog]] i [[Maria Ana od Bavarske (1574–1616)|Marije Ane od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand IV. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1647]].–[[1654]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]] i [[Maria Ana od Španjolske (1606–1646)|Marije Ane od Habsburga]];
* Vladao ''de facto'' samo godinu dana (1653/1654). Umro u 21. godini od velikih boginja.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopold I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Leopold I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1655]].–[[1705]]. || 
* Sin cara [[Ferdinand III, car Svetog rimskog carstva|Ferdinanda III]] i [[Maria Ana od Španjolske (1606–1646)|Marije Ane od Habsburga]];
* Vodio [[Veliki turski rat]], osvojio [[Panonska nizija|Panoniju]] od [[Osmansko carstvo|Osmanlija]] ([[Eugen Savojski]]). Sa [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]], Habsburzi postaju glavna sila u Panoniji i šire se prema jugo–istočnoj Europi.
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Pokret za oslobađanje mađarske od Turaka. Habzburzi naseljavaju [[Srbi|Srbe]] ([[1690]].) i [[Nemci|Nemce]] ([[1682]].–[[1699]].) u Južnu Ugarsku.''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Joseph I, car Svetog rimskog carstva|Jozef I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Joseph I. von Habsburg'')&lt;/small&gt; || [[1687]].–[[1711]]. ||
* Sin cara [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I.]] i [[Eleonora-Magdalena Nojburška|Eleonore-Magdalene od Wittelsbacha]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva|Karlo III]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Karl VI.'')&lt;/small&gt; || [[1711]].–[[1740]]. || 
* Sin cara [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I.]] i [[Eleonora-Magdalena Nojburška|Eleonora-Magdalena od Wittelsbacha]];
|-
|bgcolor=#c0ffff colspan=4 align=center| '''Velike seobe Nemaca u Mađarsku ([[1720]].–[[1800]].)''' 
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Maria Theresia von Habsburg'' ili ''Mária Terézia'')&lt;/small&gt; || [[1740]].–[[1780]]. || 
* Kći cara [[Karl VI od Svetog Rimskog Carstva|Karla VI.]] i [[Elizabeta Kristina od Braunschweiga-Wolfenbüttela|Elizabete Kristine od Welfa]];
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Joseph II od Svetog Rimskog Carstva|Jozef II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Joseph II. von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt;|| [[1780]].–[[1790]]. || Sin cara [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franje Stjepana Lotarinškog]] i [[Maria Theresia|Marije Terezije od Habsburga]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Leopold II, car Svetog rimskog carstva|Leopold II]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Leopold II. von Habsburg-Lothringen'' ili ''II. Lipót'')&lt;/small&gt; || [[1790]]-[[1792]]. ||Sin cara [[Franz I Stephan od Svetog Rimskog Carstva|Franje Stjepana Lotarinškog]] i [[Maria Theresia|Marije Terezije od Habsburga]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Franz II od Svetog Rimskog Carstva|Franc]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Franz II. von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt; || [[1792]].–[[1835]]. || Sin cara [[Leopold II od Svetog Rimskog Carstva|Leopolda II.]] i [[Marija Lujza Španska|Marije Lujze od Burbonaca]].&lt;br/&gt;
Abdicirao od naslova ''[[Lista njemačkih vladara|rimskog cara]]'' 6. augusta [[1806]]. (kraj [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]]). Od 11. augusta [[1804]]. je vladar [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] (1804–1867). Bio je jedan od pokrovitelja [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]].
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Ferdinand I od Austrije|Ferdinand V]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Ferdinand I. der Gütige'')&lt;/small&gt; || [[1835]].–[[1848]]. || Sin cara [[Franz II od Svetog Rimskog Carstva|Franca II.]] i [[Marija Terezija Karolina od Dve Sicilije|Marije Terezije iz Burbonaca]].&lt;br/&gt;
Bori se protiv revolucije nikle [[1848]]. (''[[Revolucija 1848–1849.|Proljeće naroda]]''). Mađari pod vodstvom [[Lajos Kossuth|Kossutha]] su proglasili [[Republika|republiku]], stoga je [[Ferdinand I od Austrije|car Ferdinand]] ovlastio generala [[Josip Jelačić|Jelačića]] [[ban]]om Hrvatske u svrhu borbe protiv mađarske revolucije.
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Franc Jozef I]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Franz Joseph von Habsburg-Lothringen'' ili ''Ferenc József'')&lt;/small&gt; || [[1848]]–[[1916.]] || Sin nadvojvode [[Franjo Karlo Austrijski|Franza Karla]] od [[Habsburg]]a i [[Sofija Bavarska|Sophie]] [[Wittelsbach]];
* Ustoličenje [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog cara]] [[Franc Jozef I|Franca Jozefa]] ([[1848.]]) i ženidba sa rodicom [[Elizabeta od Bavarske (carica)|Elisabethom von Wittelsbach]] ([[1854]]). Franc Jozef vlada 68 godina;
* Okrunjen u [[Budimpešta|Budimpešti]] kraljem dvojne monarhije [[Austro-Ugarska|Austrije i Ugarske]] (''[[Austro-ugarska nagodba|Ausgleich]]'' [[1867]]).
* Umire na [[Schönbrunn]]u u svojoj 86. godini od [[Upala pluća|upale pluća]] ([[1916.]])
|-
| [[Habsburg|Habsburgovci]] || [[Karlo I. Austrijski|Karlo IV]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''Karl von Habsburg-Lothringen'')&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(''IV. Boldog Károly'')&lt;/small&gt; || [[1916]].–[[1918]]. || &amp;nbsp; Sin nadvojvode [[Oton Franjo Austrijski|Otona Franje]] i [[Marija Josipa Saska (1867–1944)|Marije Josipe Saske]];
* Stupa na presto usred [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]];
* Vojni poraz Austro–Ugarske: [[Astrova revolucija]], [[Primirje kod Ville Giusti]], [[Compiegnesko primirje (1918.)|Compiegnesko primirje]], [[Karl Seitz]] osniva [[Republika Austrija|Austrijsku republiku]];
** [[Austrijski parlament]] donosi [[Habsburški Zakon]] (3. aprila 1919.) s kojim svrgava s prijestolja i protjeruje [[Habsburg|Habsburgovce]].
* Nastaje [[Mađarska Sovjetska Republika]] (1919.) a zatim nova [[Kraljevina Mađarska]] (1920.)
**[[Ugovor iz Trianona]] (1920.)
* [[Karlo I. Austrijski|Karlo IV]] odlazi u [[egzil]] (1921.) Zadnji vladajući Habsburgovac.
|}

== Povezano ==
* [[Mađarske kraljice]]
* [[Ugarska]] / [[Kraljevina Ugarska]]
* Dinastije: [[Arpadovići]], [[Přemyslovići]], [[Wittelsbach]], [[Anžuvinci]], [[Luxembourg (dinastija)|Luksemburgovci]], [[Habsburg|Habsburgovci]], [[Zapolya (dinastija)|Zapolje]], [[Jagelovići]], [[Hunyadi]]

== Izvori ==
{{reflist|3|}}

== Literatura ==
* {{cite book|last1=Rokai|first1=Peter|last2=Đere|first2=Zoltan|last3=Pal|first3=Tibor|year=2002|title= Istorija Mađara|url=|location= Beograd|publisher= Clio|pages=700|ref = Rokay}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.magyarorszag.hu/angol/orszaginfo/tortenelem/uralkodok/kiralyok_a.html Mađarski vladari i šefovi države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040813082356/http://www.magyarorszag.hu/angol/orszaginfo/tortenelem/uralkodok/kiralyok_a.html |date=2004-08-13 }}

[[Kategorija:Mađarski vladari|#]]
[[Kategorija:Popisi vladara|Mađarski]]
[[Kategorija:Historija Mađarske|#]]</text>
      <sha1>9726fi31a0l759msbiqimzf92o4bv5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Distopija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>217409</id>
    <revision>
      <id>41261791</id>
      <parentid>9074789</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T14:46:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1570" xml:space="preserve">'''Distopija''' – ideja društva, općenito u pretpostavljenoj budućnosti, koju karakteriziraju negativni, antiutopijski elementi, koji variraju od ekoloških do političkih i društvenih pitanja. Distopijska [[Društvo|društva]], koja najčešće pretpostavljaju pisci [[Fikcija|fikcije]], kulminirala su u velikom nizu podžanrova, te se pojam često koristi da aktualizira pitanja koja se tiču društva, [[okoliš]]a, [[Politika|politike]], [[Religija|religije]], [[Sociologija|sociologije]], [[duhovnost]]i ili [[Tehnologija|tehnologije]] koja se može pojaviti u [[budućnost]]i. Iz tog je razloga pojam preuzeo oblik mnoštva pretpostavki kao što su onečišćenje, [[siromaštvo]], kolaps društva ili politička [[represija]] i [[totalitarizam]]. Slavni prikazi distopijskih društava uključuju [[roman]]e [[Nineteen Eighty-Four|1984.]], o totalitarnoj super državi, [[Vrli novi svijet]], o eugenički oblikovanom ljudskom društvu, i [[Fahrenheit 451 (roman)|Fahrenheit 451]], u kojem država spaljuje knjige iz straha od pojave neovisnog mišljenja. ''Željeznu petu'', roman [[Jack London|Jacka Londona]] je [[Erich Fromm]] opisao kao &quot;najraniju modernu distopiju&quot;.&lt;ref&gt;Fromm, E.: 1984, str. 316. New American Library, Penguin Group, 1977&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dystopia}}
* [http://www.the-dystopian.com The Dystopian] (članci o distopiji)
* [http://dyshoreal.ru Dyshoreal.ru] (distopijska horor-stvarnost)

[[Kategorija:Distopija| ]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Književnost]]
[[Kategorija:SF]]</text>
      <sha1>fk073upgxsrtkbnowp10x76neve354r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261792</id>
      <parentid>41261791</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T14:47:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1574" xml:space="preserve">'''Distopija''' – ideja društva, općenito u pretpostavljenoj budućnosti, koju karakteriziraju negativni, antiutopijski elementi, koji variraju od ekoloških do političkih i društvenih pitanja. Distopijska [[Društvo|društva]], koja najčešće pretpostavljaju pisci [[Fikcija|fikcije]], kulminirala su u velikom nizu podžanrova, te se pojam često koristi da aktualizira pitanja koja se tiču društva, [[okoliš]]a, [[Politika|politike]], [[Religija|religije]], [[Sociologija|sociologije]], [[duhovnost]]i ili [[Tehnologija|tehnologije]] koja se može pojaviti u [[budućnost]]i. Iz tog je razloga pojam preuzeo oblik mnoštva pretpostavki kao što su onečišćenje, [[siromaštvo]], kolaps društva ili politička [[represija]] i [[totalitarizam]]. Slavni prikazi distopijskih društava uključuju [[roman]]e ''[[Nineteen Eighty-Four|1984.]]'', o totalitarnoj super državi, [[Vrli novi svijet]], o eugenički oblikovanom ljudskom društvu, i [[Fahrenheit 451 (roman)|Fahrenheit 451]], u kojem država spaljuje knjige iz straha od pojave neovisnog mišljenja. ''Željeznu petu'', roman [[Jack London|Jacka Londona]] je [[Erich Fromm]] opisao kao &quot;najraniju modernu distopiju&quot;.&lt;ref&gt;Fromm, E.: 1984, str. 316. New American Library, Penguin Group, 1977&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dystopia}}
* [http://www.the-dystopian.com The Dystopian] (članci o distopiji)
* [http://dyshoreal.ru Dyshoreal.ru] (distopijska horor-stvarnost)

[[Kategorija:Distopija| ]]
[[Kategorija:Društvo]]
[[Kategorija:Književnost]]
[[Kategorija:SF]]</text>
      <sha1>cx7pc1oxlhn86rx1uboo9trmlk7x7x3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ajatolah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>228917</id>
    <revision>
      <id>41261809</id>
      <parentid>41261365</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:45:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Bot: Menjam datoteku/fajl Alzydy.jpg sa Abdolkarim_Haeri_Yazdi.jpg.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11522" xml:space="preserve">[[Datoteka:Grand Ayatollahs 03.jpg|mini|330x330piksel]]
[[Datoteka:Calligraphy-ayatollah.jpg|mini|185px|&lt;center&gt;[[Kaligrafija|Kaligrafski]] ispis ''ajatolah'' {{fa icon}}]]
'''Ajatolah''' ([[Perzijski jezik|perz.]] آيتالله, ''ajatulah'', ''ajetolah'' ili ''ajatalah''; iz [[Arapski jezik|arap.]] آية الله, ''āyatu [[allah]]''; dosl. Božji znak)&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Algar|first=Hamid|title=Āyatallāh|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/ayatallah|origyear=15. 12. 1987.|date=18. 8. 2011.}}&lt;/ref&gt; je počasna [[titula]] za istaknutog teološkog [[pravnik]]a ([[Idžtihad|mudžtahida]]) u [[iran]]skom [[Šijitizam|šijitizmu]] tj. [[Imamizam|imamizmu]].&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt;

== Porijeklo ==
Termin ''[[wikt:ajatollah|ajatolah]]'' proizlazi iz odlomka [[Kuran]]a:&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt;
{{Citat|Pokazivati ćemo im naše znakove [āyatu] na horizontima i u njihovim dušama (...)|[[Kur'an]], 41:53}}
Za razliku od [[Suniti|sunita]], šijiti sintagmu prevode doslovno (Božiji znak), dajući do znanja da su [[ljudi]], tj. svaki je čovjek Božji znak, odnosno s druge strane da ajatolah (kao pravni termin) utjelovljuje najvišu pobožnost, [[mudrost]] i [[znanje]].&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Abdolkarim Haeri Yazdi.jpg|mini|185px|&lt;center&gt;[[Abdul-Karim Ha'eri Jazdi]], prva osoba u [[20. vijek]]u s titulom ajatolaha]]
Tvorcem titule ajatolaha smatra se [[Alama Heli]] ({{oddo|1250|1325}}), istaknuti [[Imamizam|imamitski]] teolog i pravnik koji je živio u vrijeme vladavine [[Ilhanidska Monarhija|ilhanidske dinastije]].&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; Upotreba titule ovjerena je i tokom [[Safavidska Monarhija|safavidskog perioda]] ({{nowrap|[[16. vijek|16.]] – [[18. vijek|18. v.]]}}) kada su neki teolozi svoje učitelje počasno nazivali ajatolasima.&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last=Brunner|first=Rainer|chapter=ii. Hierarchy in the Imamiyya|title=Shiʿite Doctrine|series=[[Encyclopædia Iranica]]|publisher=Columbia University|location=New York|url=http://www.iranicaonline.org/articles/shiite-doctrine-ii-hierarchy-emamiya|date=1. 10. 2010.}}&lt;/ref&gt; Međutim, sve do [[20. vijek]]a javlja se isključivo sporadično i počasno, bez ikakvog tehničkog smisla.&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; U nekim modernim biografskim kompendijima, titula ajatolaha se retroaktivno pripisuje pripadnicima [[Šijitizam|šijitske]] [[Ulema|uleme]],&lt;ref&gt;{{fa icon}} {{cite book|last=Razi|first=Muhamed|title=&amp;#1711;&amp;#1606;&amp;#1580;&amp;#1610;&amp;#1606;&amp;#1607; &amp;#1583;&amp;#1575;&amp;#1606;&amp;#1588;&amp;#1605;&amp;#1606;&amp;#1583;&amp;#1575;&amp;#1606;|trans_title=Gandžina-je Danešmandan|volume=I.-VIII|publisher=Kitabfuruši-je Islamijah|location=Tehran|year=1973.|oclc=427386017}}&lt;/ref&gt; iako nema naznaka da su dotični svojim suvremenicima bili poznati kao ajatolasi.&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; Ajatolahom se tako [[paradoks]]alno nazivaju čak i neki protivnici [[idžtihad]]a poput [[Kolajni|Kolajnija Razija]] ({{oddo|864|941}}).&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; Titula u [[Iran]]u postaje sveprisutnom tokom [[Iranska ustavna revolucija|Iranske ustavne revolucije]] ({{oddo|1905|1911}}) kada je podjednako aktivno koriste i pristaše i protivnici [[Konstitucionalizam|konstitucionalizma]],&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; a uvriježeno je da je [[Abdul-Karim Ha'eri Jazdi]] ({{oddo|1859|1937}}) bio prvi [[Idžtihad|mudžtahid]] s titulom ajatolaha u [[20. vijek]]u.&lt;ref&gt;{{fa icon}} {{cite book|last=Modares|first=Muhamed-Ali|title=&amp;#1585;&amp;#1610;&amp;#1581;&amp;#1575;&amp;#1606;&amp;#1577; &amp;#1575;&amp;#1604;&amp;#1575;&amp;#1583;&amp;#1576; &amp;#1601;&amp;#1610; &amp;#1578;&amp;#1585;&amp;#1575;&amp;#1580;&amp;#1605; &amp;#1575;&amp;#1604;&amp;#1605;&amp;#1593;&amp;#1585;&amp;#1608;&amp;#1601;&amp;#1610;&amp;#1606; &amp;#1576;&amp;#1575;&amp;#1604;&amp;#1603;&amp;#1606;&amp;#1610;&amp;#1577; &amp;#1575;&amp;#1608; &amp;#1575;&amp;#1604;&amp;#1604;&amp;#1602;&amp;#1576;: &amp;#1610;&amp;#1575; &amp;#1603;&amp;#1606;&amp;#1609; &amp;#1608;&amp;#1575;&amp;#1604;&amp;#1602;&amp;#1575;&amp;#1576;|trans_title=Rajhanat al-adab fi taradžim al-marufin bi-al-kunjah av al-alkab: ja kuna va-alkab|volume=I|publisher=Čaphane-je Šafak|location=Tabriz|page=66|year=1967.|oclc=43110760}}&lt;/ref&gt; Neki od najranijih učenjaka s ovom titulom također su bili [[Muhamed-Kazem Horasani]] ({{oddo|1839|1911}}) i [[Abdulah Mamakani]] ({{oddo|1870|1933}}).&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt;

== Hijerarhija ==
[[Datoteka:عکسی از خمینی.JPG|mini|185px|&lt;center&gt;[[Ruholah Homeini|Ajatolah Homeini]], ujedno veliki ajatolah ([[mardža]]) i [[rahbar]] [[Iran]]a]]
Do [[20. vijek]]a i popularizacije titule ajatolaha, najviša titula za visokorangiranu [[Ulema|ulemu]] bila je [[hodžatoleslam]]&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; ([[Perzijski jezik|perz.]] حجت‌الاسلام, dosl. autoritet [[islam]]a).&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; Tokom [[1920-ih]] i [[1930-ih]] godina, grad [[Kom]] ponovo postaje žarištem [[Imamizam|imamitske]] teologije pod vodstvom utjecajnog [[Abdul-Karim Ha'eri Jazdi|Ha'erija]], a centralizacija dovodi do drastičnog povećanja broja ajatolaha.&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; S obzirom da se gotovo sve [[Idžtihad|mudžtahide]] počelo oslovljavati ajatolasima,&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; posljedica stratifikacije bila je uvođenje nove titule tzv. velikog ajatolaha ([[Perzijski jezik|perz.]] آیت‌الله العظمی, ''ajatolah al-ozma'') za najistaknutije među njima,&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; poput [[Husein Borudžerdi|Huseina Borudžerdija]] ({{oddo|1875|1961}}) i [[Abul-Kasem Kašani|Abul-Kasema Kašanija]] ({{oddo|1882|1962}}).&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; Titula velikog ajatolaha koristi se kao [[sinonim]] za [[Mardža|mardžu]] ([[Perzijski jezik|perz.]] مرجع تقلید, ''mardža-je taklid'', dosl. izvor imitacije),&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; najviši autoritet za [[islamsko pravo]] u [[Šijitizam|šijitizmu]] nakon [[Kuran]]a, [[Islamski proroci|islamskih poslanika]] i [[dvanaest imama]]. Prvi i od [[1947]]. jedini mardža bio je [[Husein Borudžerdi|Borudžerdi]], nakon čije su se smrti počele voditi debate o [[Hijerarhija|hijerarhiji]] šijitske uleme odnosno postavljanju visokorangiranih klerika.&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; U konačnici je odlučeno da se položaj decentralizira i istovremeno je više ajatolaha po [[Iran]]u i [[Irak]]u proglašeno mardžama.&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; Godine [[2014]]. bilo je aktivno 60-ak mardži, od čega većina po [[havza]]ma (školama) u iranskom [[Kom]]u i iračkom [[Nadžaf]]u. Neposredno nakon [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] ({{oddo|1978|1979}}) ustrojen je jedinstveni [[politički sistem]] kojeg vodi visokorangirana [[ulema]], a [[državni poglavar]] ima titulu [[rahbar]]a ([[Perzijski jezik|perz.]] رهبر انقلاب, ''rahbar-e enkelab'', dosl. vođa revolucije) odnosno vali-e fakiha ([[Perzijski jezik|perz.]] ولی فقیه, dosl. čuvar prava) i bira se iz redova [[Mardža|mardži]].&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; Titula se smatra prvom novostvorenom političko-vjerskom pozicijom od značajne važnosti još od [[Safavidska Monarhija|safavidskog perioda]].&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; Dužnost rahbara prvi je obnašao [[Ruholah Homeini]] ({{oddo|1902|1989}}), a nakon njegove smrti [[Ali Hamenei]].&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; Zbog neprestalnog povećavanja broja klerika s nekad rijekom titulom, [[Ruholah Homeini|Homeini]] je u septembru [[1984]]. izdao [[dekret]] kojim je više neimenovanih ajatolaha degradirano na status [[hodžatoleslam]]a.&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt; Ajatolasi i veliki ajatolasi ne moraju nužno biti i [[sajed]]i (prepoznatljivi po crnim [[turban]]ima), nosioci titule koja podrazumijeva potomstvo [[Ali]]ja i [[Fatima|Fatime]].

== Poznati ajatolasi ==
{{div col|cols=4}}
* [[Ahmad Hatami]]
* [[Mustafa Borudžerdi]]
* [[Mantegi Borudžerdi]]
* [[Akbar Hašemi Rafsandžani]]
* [[Gorbanali Dori-Nadžafabadi]]
* [[Muhamed Tagi Mesbah Jazdi]]
* [[Ahmad Džanati]]
* [[Muhamed Jazdi]]
* [[Muhamed Husein Kazemini Borudžerdi]]
* [[Muhamed Muhamedi Gilani]]
* [[Ibrahim Amini]]
* [[Mohsen Araki]]
* [[Muhamed Imami-Kašani]]
* [[Abas Kabi]]
* [[Mohsen Kharazi]]
* [[Muhamed-Reza Mahdavi Kani]]
* [[Mir-Ibrahim Sajed-Hatami]]
* [[Muhamed-Reza Modaresi Jazdi]]
* [[Morteza Mogtadai]]
* [[Muhamed Momen]]
* [[Muhamed-Tagi Haladži]]
* [[Muhamed Musavi Hoeiniha]]
* [[Abdulnabi Namazi]]
* [[Reza Ostadi]]
* [[Zohre Sefati]]
* [[Muhamed-Ali Tashiri]]
* [[Abas Vaez-Tabasi]]
* [[Abas-Ali Amid Zandžani]]
{{div col end}}

== Ženski ajatolasi ==
Titula ajatolaha nije ograničena isključivo na muškarce – postoje i [[Žene|ženski]] ajatolasi ([[Idžtihad|mudžtahidi]]).&lt;ref name=&quot;KunklerFazaeli2012&quot;&gt;{{en icon}} {{cite book|last1=Kunkler|first1=Mirjam|last2=Fazaeli|first2=Roja|editor=Bano, Masooda; Kalmbach, Hilary|chapter=The Life of Two Mujtahidahs: Female Religious Authority in 20th Century Iran|title=Women, Leadership and Mosques: Changes in Contemporary Islamic Authority|series=Women and Gender|volume=11|publisher=Brill Publishers|location=Leiden; Boston|page=127.-160|year=2012.|isbn=9789004209367|oclc=770603676|ssrn=1884209}}&lt;/ref&gt; [[Iran]]ke na visokorangiranim pravnim položajima nisu moderni fenomen, npr. [[Amina Hatun]] obnašala je takvu dužnost još u [[17. vijek]]u za vrijeme vladavine [[Safavidi|Safavida]]. Tokom [[20. vijek|20.]] i [[21. vijek]]a takav položaj doseglo je više desetaka [[Iran]]ki, prvenstveno supruga i kćeri istaknutih klerika, među kojima su najutjecajnije [[Nosrat Amin]] ({{oddo|1886|1983}}) iz [[Isfahan]]a i [[Zohre Sefati]] (r. [[1948]].) iz [[Abadan]]a.&lt;ref name=&quot;KunklerFazaeli2012&quot;/&gt; Dok ženski ajatolasi mogu postati članovima [[kler]]ikalnog [[Vijeće stručnjaka|Vijeća stručnjaka]] (kao i druge Iranke [[Predsjednik Irana|predsjednicom]]), debata o tome mogu li postati i [[Mardža|mardžom]] (time i [[rahbar]]om) ostaje otvorenom u [[21. vijek]]u – iako [[ustav]] i [[zakon]]i to ne ograničavaju, dio klerika protivi se takvoj mogućnosti.&lt;ref name=&quot;KunklerFazaeli2012&quot;/&gt;

== Upotreba ==
Titula ajatolaha rasprostranjena je isključivo u [[Iran]]u, među [[Šijitizam|šijitima]] u [[Libanon]]u, [[Pakistan]]u ili [[Indija|Indiji]] se ne koristi, a u [[Irak]]u je ograničena samo na [[Ulema|ulemu]] iranskog porijekla.&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; Zbog lokalne sveprisutnosti titule, Iranci njome oslovljavaju čak i [[Sunizam|sunitske]] vjerske velikodostojnike u čijem je vokabularu potpuno strana.&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; U [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]], termin ajatolah se najčešće poistovjećuje s [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] po kojem se titula pročula.&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; Zbog rasprostranjenosti titule među iranskim klericima i nadilaženja tradicionalnih aktivnosti [[Idžtihad|mudžtahida]], samog Homeinija Iranci su umjesto ajatolahom oslovljavali počasnom titulom [[imam]]a (referenca na [[dvanaest imama]]),&lt;ref name=&quot;IranicaAjatolah&quot;/&gt; dok s [[Ali Hamenei|Hameneijem]] to nije slučaj.&lt;ref name=&quot;IranicaŠijDoktII&quot;/&gt;

== Veze ==
* [[Rahbar]]
* [[Mardža]]
* [[Hodžatoleslam]]
* [[Sajed]]
* [[Mula (islam)|Mula]]
* [[Ahund]]

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Ayatollahs
|commonscatsh = Ajatolah
|wječnik      = ajatolah
}}

[[Kategorija:Ajatolasi| ]]
[[Kategorija:Vjerske islamske titule]]
[[Kategorija:Šijitizam]]
[[Kategorija:Islam u Iranu]]
[[Kategorija:Religijska zanimanja]]
[[Kategorija:Iranizmi]]</text>
      <sha1>e46ppadaqfzfoxguc0bv5w6kfk42r68</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mývatn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>324553</id>
    <revision>
      <id>41261892</id>
      <parentid>5035500</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T10:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gerd Eichmann</username>
        <id>108902</id>
      </contributor>
      <comment>gallery added</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2901" xml:space="preserve">{{Jezero
| ime             =Mývatn
| slika           =  Mývatn, looking west from Höfði.jpg
| slika_opis      = Panorama  jezera Mývatn
| lokacija        = [[Norðurland eystra|Regija Norðurland eystra]]
|širina-stupnjevi = 65
|širina-minute    = 36
|širina-oznaka    = N
|dužina-stupnjevi = 17
|dužina-minute    = 00
|dužina-oznaka    = W
| površina        = 37
| zapremina = 
| dubina          =4.5
| visina          = 288
| širina          = 
| dužina          = 
| vrsta           = [[eutrofno jezero]]
| pritok          = 
| ulijeva         = Laxá
| države     = {{flag|Island}}
}}
'''Mývatn''' je plitko [[eutrofno jezero]] koje leži na sjeveru [[Island]]a, udaljeno 85 [[km]] istočno od [[glavni grad|glavnog grada]] [[islandske regije]] [[Norðurland eystra]] - [[Akureyri]]a. 
== Geografske karakteristike ==
Prvo maleno [[jezero]] nastalo je prije otprilike 3 800 godina, ali se je povećalo na današnju površinu od 37 [[km²]] nakon [[erupcija|erupcije]] [[vulkan]]a zvanog - Mlada Laxa, koja se zbila prije 2 000 godina. &lt;ref name=ice/&gt;

Kraj oko jezera Myvatn poznat je kao najsunčaniji dio Islanda, prepun [[ptice|ptica]] zbog brojnih [[Dvokrilci|mušica]], po kome je [[jezero]] dobile ime, koje su za ptice i [[ribe]] bile odličan plijen. &lt;ref name=ice/&gt;Ono je [[sintagma]] od [[islandski jezik|islandskih]] riječi '''mý''' (mušica) i '''vatn''' (jezero). Ime Mývatn se često koristi ne samo za jezero, nego i za čitav taj kraj. 

Svega par kilometera od jezera, nalazi se [[kaldera]] - [[Krafla]] visoka 818 metara. &lt;ref name=ice&gt;{{cite web
 | url =http://www.eldey.de/English/sights/north/north.html
 | title =''Mývatn''
 | accessdate = 26. 02. 2014
 | language=engleski
 | publisher=Michael Feldmann}}&lt;/ref&gt;
Okolica je bogata ostatcima vulkanske aktivnosti, ugaslim [[krater]]ima i [[stup]]ovima [[lava|lave]]. Sama [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Laxá]] poznata je kao bogato [[ribolov]]no područje za [[potočna pastrva|potočne pastrve]] i [[lososi|losose]].

Jezero Mývatn, zajedno sa [[Rijeka (vodotok)|rijekom]] Laxá i okolnim močvarama, danas su zaštićeni kao [[rezervat prirode]].

== фото галерија - Fotogalerija ==
&lt;br&gt;&lt;gallery class=center caption=&quot;Миватн - Mývatn&quot;&gt;
Myvatn vom Naturbad Jardboedin-06-2018-gje.jpg
Myvatn-Naturbad Jardboedin-04-2018-gje.jpg
Myvatn-Jardbadsholar-14-2018-gje.jpg
Myvatn-Jardbadsholar-32-Krater-2018-gje.jpg
Myvatn-Jardbadsholar-Bodendecker-04-2018-gje.jpg
Myvatn-Jardbadsholar-Bodenprobe-10-2018-gje.jpg
Myvatn-Skutustadir-02-Kirche-2018-gje.jpg
Myvatn-Skutustathagigar-20-2018-gje.jpg
Myvatn-Skutustathagigar-14-Vindbelgjarfjall-2018-gje.jpg
Myvatn-Skutustathagigar-28-Blafjall-2018-gje.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Mývatn}}
* [http://www.eldey.de/English/sights/north/north.html ''Mývatn''] {{en icon}}}

[[Kategorija:Jezera na Islandu]]</text>
      <sha1>k05cixfawohtfdgxf8ykbk5nvvsb3ae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Broken Arrow, Oklahoma</title>
    <ns>0</ns>
    <id>641534</id>
    <revision>
      <id>41261805</id>
      <parentid>41198291</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka/fajl Statue_downtown_Broken_Arrow_Oklahoma.jpg je uklonjen/a jer ga/ju je na [[:commons:|Ostavi]] obrisao Jdforrester sa razlogom: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Statue downtown Broken Arrow Oklahoma.jpg|]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4164" xml:space="preserve">{{Grad u SAD
 | naziv               = Broken Arou
 | izvorni_naziv       = ''Broken Arrow''
 | slika               =|250px| 
 | opis_slike          = 
 | slika_mapa          = OKMap-doton-BrokenArrow.PNG
 | širina_mape         = 
 | opis_mape           =
 | lokator_mape        =
 | slika_mapa1         =
 | širina_mape1        =
 | opis_mape1          =
 | lokator_mape1       =
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = 
 | država              = 
 | savezna_država      = {{zastava|Oklahoma}}
 | okrug               = [[Okrug Tulsa (Oklahoma)|Tulsa]] 
 | osnivanje           = [[1902]]. 
 | grad_od             = 
 | stanovništvo        = 98.850
 | godina_stanovništvo = 2010
 | gustina             = 83,7 
 | aglomeracija        = 
 | godina_aglomeracija = 
 | površina            = 118,1 
 | površina_kopno      = 116,5 
 | površina_voda       = 1,6 
 | gšir                = 36.052599
 | gduž                = -95.790819
 | nadmorska_visina    = 230 
 | dan_grada           = 
 | vremenska_zona      = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]]
 | ZIP_kod             = 74011-74014 
 | pozivni_broj        = [[Pozivni broj SAD 539 i 918|539/918]] 
 | FIPS_kod            = 9050
 | GNIS_kod            = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = 
}}

'''Broken Arou''' ({{jez-engl|Broken Arrow}}) je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Oklahoma]].&lt;ref name=&quot;census&quot; /&gt;

== Demografija ==
Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 98.850, što je 23.991 (32,0 %) stanovnika više nego [[2000]]. godine.&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Oklahoma_stcntyplace3.html |title= Oklahoma Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work=  |publisher=  |date=  |archivedate= 2012-03-20 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120320185240/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Oklahoma_stcntyplace3.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']]
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']]
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']]
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Beli Amerikanci|Belci]]
| align=&quot;right&quot; | 62.485 (83,5 %)
| align=&quot;right&quot; | 75.008 (75,9 %)

|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Afroamerikanci]]
| align=&quot;right&quot; | 2.793 (3,7 %)
| align=&quot;right&quot; | 4.282 (4,3 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Azijski Amerikanci|Azijati]]
| align=&quot;right&quot; | 1.425 (1,9 %)
| align=&quot;right&quot; | 3.585 (3,6 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]]
| align=&quot;right&quot; | 2.664 (3,6 %)
| align=&quot;right&quot; | 6.378 (6,5 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 74.859
| align=&quot;right&quot; | 98.850
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
* {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
* {{KaneAmericanCounties2004}}
{{refend}}

== Vidi još ==
{{refbegin|2}}
* [[Spisak gradova u SAD po broju stanovnika]]
* [[Najveći gradovi u SAD po decenijama]]
* [[Spisak saveznih država i teritorija SAD po broju stanovnika]]
* [[Sjedinjene Američke Države]]
* [[Amerikanci (nacija)]]
* [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]]
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}

{{Drugi projekti
| commons     = Broken Arrow, Oklahoma
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = 
}}
* [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau]

{{Tulsa County, Oklahoma-lat}}
{{Okruzi Oklahome-lat}}
{{Podjela SAD}}

[[Kategorija:Gradovi u Oklahomi]]</text>
      <sha1>7uk86bmfc6hjo8xdib0v8udzdx400pg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1969. na filmu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1254619</id>
    <revision>
      <id>41261875</id>
      <parentid>41185594</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:20:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OC Ripper</username>
        <id>94</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26007" xml:space="preserve">[[Datoteka:Battle of Neretva poster.jpg|210px|right|thumb|''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', najskuplji jugoslavenski film u povijesti, koštao je između 4,5 i 12 milijuna $]]
{{Godine na filmu}}
'''[[1969]]. godina bila je vrlo značajna za filmsku umjetnost''' te je uključivala razne klasike, kao što su ''[[The Wild Bunch|Divlja horda]]'', ''[[Ponoćni kauboj]]'', ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'', ''[[Easy Rider|Goli u sedlu]]'', ''[[Z (film)|Z]]'', ''[[Kes (film)|Kes]]'', ''[[L'armée des ombres|Vojska sjene]]'', ''[[Ma nuit chez Maud|Moja noć kod Maud]]'', ''[[They Shoot Horses, Don't They? (film)|I konje ubijaju, zar ne?]]'', ''[[Women in Love (film)|Zaljubljene žene]]'', ''[[Satyricon (1969 film)|Fellinijev Satyricon]]'', ''[[Bara no Soretsu|Pogrebna parada ruža]]'', ''[[The Italian Job|Talijanski posao]]'', ''[[Medea (1969 film)|Medeja]]'', ''[[A Touch of Zen|Dodir Zena]]'', ''[[Al-Mummia|Mumija]]'', ''[[Bob &amp; Carol &amp; Ted &amp; Alice]]'', ''[[Krava (film, 1969)|Krava]]'' i ''[[Skřivánci na niti]]''.

Na području [[Jugoslavija|Jugoslavije]], značajniji filmovi bili su ''[[Kada čuješ zvona]]'', ''[[Lisice (film)|Lisice]]'', ''[[Sedmina (film)|Sedmina]]'', ''[[Rani radovi]]'' i ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', najskuplji jugoslavenski film u povijesti.

== Filmovi ==
* ''[[Butch Cassidy and the Sundance Kid]]''
* ''[[The Wild Bunch]]''
* ''[[Midnight Cowboy]]''
* ''[[Easy Rider]]''
* ''[[Kes (film)|Kes]]''
* ''[[Z (film)|Z]]''
* ''[[Le Chagrin et la Pitié]]''
* ''[[Fellini Satyricon]]''
* ''[[Sajat-Nova]]''
* ''[[Gaav]]''
* ''[[They Shoot Horses, Don't They? (film)|They Shoot Horses, Don't They?]]''
* ''[[On Her Majesty's Secret Service (film)|On Her Majesty's Secret Service]]''
* ''[[The Assassination Bureau]]''
* ''[[100 Rifles]]''
* ''[[The Illustrated Man (film)|The Illustrated Man]]''
* ''[[Mackenna's Gold]]''
* ''[[The April Fools]]''
* ''[[Che! (1969 film)|Che!]]''
* ''[[The Bridge at Remagen]]''
* ''[[Castle Keep]]''
* ''[[Take the Money and Run]]''
* ''[[Medium Cool]]''
* ''[[The Rain People]]''
* ''[[The Valley of Gwangi]]''
* ''[[Bob &amp; Carol &amp; Ted &amp; Alice]]''
* ''[[Paint Your Wagon (film)|Paint Your Wagon]]''
* ''[[Marlowe (film)|Marlowe]]''
* ''[[Marooned (film)]]''
* ''[[Goodbye, Mr. Chips (1969 film)|Goodbye, Mr. Chips]]''
* ''[[Hello, Dolly! (film)|Hello, Dolly!]]''
* ''[[Age of Consent (film)|Age of Consent]]''
* ''[[Play Dirty]]''
* ''[[Battle of Britain (film)|Battle of Britain]]''
* ''[[The Italian Job]]''
* ''[[Before Winter Comes]]''
* ''[[Anne of the Thousand Days]]''
* ''[[L'armée des ombres]]''
* ''[[La Voie Lactée]]''
* ''[[Ma nuit chez Maud]]''
* ''[[Le clan des siciliens]]''
* ''[[Que la bête meure]]''
* ''[[La Femme infidèle]]''
* ''[[Queimada]]''
* ''[[Die Verdammten]]''
* ''[[Liebe ist kälter als der Tod]]''
* ''[[Crveni šator (film)|Crveni šator]]''
&lt;!--* ''[[Bijelo sunce pustinje]]''--&gt;
* ''[[Rani radovi (film)|Rani radovi]]''
* ''[[Lisice (film)|Lisice]]''
* ''[[Zaseda (film)|Zaseda]]''

== Događaji ==
* 10. januar - [[Francuska|Francuske]] vlasti zabranjuju prikazivanje [[Argentina|argentinskog]] dokumentarnog filma ''[[La Hora de los Hornos]]'' pod izgovorom da njegov sadržaj, koji prikazuje [[Protesti 1968.|demonstracije]] u svijetu prethodne godine, potiče nasilje.
* maj - Na [[Kanski filmski festival 1969.|Kanskom festivalu]] prikazan ''[[Andrej Rubljov (film)|Andrej Rubljov]]'', [[SSSR|sovjetski]] [[biografski film]] u režiji [[Andrej Tarkovski|Andreja Tarkovskog]]; jedno od najambicioznijih ostvarenja tadašnje [[sovjetska kinematografija|sovjetske kinematografije]] je nakon kratkotrajnog prikazivanja u [[Moskva|Moskvi]] zbog &quot;problematičnog&quot; sadržaja bilo provelo nekoliko godina u [[Film u bunkeru|bunkeru]], ali su ga sovjetske vlasti ipak odlučile prikazati zbog prethodnih najava o prikazivanju u Cannesu i nastojanja da se zaustave [[bojkot]]i i protestne akcije izazvane [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazijom na Čehoslovačku]] prethodne godine; film, koji će biti prikazan u znatno skraćenom i [[filmska cenzura|cenzuriranom]] izdanju se nakon Cannesa vraća u bunker gdje će provesti još nekoliko godina.
* 25. maj - U [[SAD]] prikazan ''[[Ponoćni kauboj]]'', dramski film [[John Schlesinger|Johna Schlesingera]], koji zbog za tadašnje standarde izuzetno eksplicitnog prikaza [[ljudska seksualnost|seksualnosti]], ali i dotadašnjih tabu-tema kao što su [[homoseksualnost]] i [[muška prostitucija]], od strane [[Sistem filmskih rejtinga MPAA|cenzorskog odbora MPAA]] dobija najstroži rejting [[X (rejting)|X]], predviđen za filmove namijenjene isključivo odrasloj publici; usprkos toga će steći popularnost, ali i sljedeće godine dobiti [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]], postavši jedini film s takvim rejtingom kome je to uspjelo; zahvaljujući tome do prije par godina neprihvatljivi seksualno eksplicitan sadržaj postaje dio hollywoodskog [[mainstream]]a.&lt;ref name=&quot;filmsite&quot;&gt;{{cite web|title=Film History Milestones - 1969|publisher=Filmsite|url=http://www.filmsite.org/1969-filmhistory.html}}&lt;/ref&gt;
* 18. jun - Premijerno prikazana ''[[Divlja horda]]'', epski [[vestern]] film američkog režisera [[Sam Peckinpah|Sama Peckinpaha]] koji izaziva kontroverze svojim naturalističkim, i za dio javnosti uznemirujućim, prikazom nasilja, pri čemu se posebno ističe korištenje [[squib|eksplozivnih vrećica sa umjetnom krvlju]] koje simuliraju efekt metaka koji pogađaju ljudsko tijelo; usprkos toga, kao i problema sa [[filmska cenzura|cenzurom]] zbog kojih je integralna verzija postala dostupna tek nekoliko decenija kasnije, ''Divlja horda'', u kojoj je na inovativan i izuzetno efektan način korištena montaža, dobija pohvale od većine kritičara i odmah je proglašen jednim od klasika žanra, odnosno najboljih filmova svog vremena.
* 21. jun - Francuska premijera [[alžir]]skog filma ''[[Le Vent des Aurès]]'', posvećenog [[Alžirski rat za nezavisnost|borbi Alžira za nezavisnost]], otkazana pod pritiskom i prijetnjama bivših francuskih doseljenika (''[[pieds noirs]]'').
* 1. jul - U [[Danska|Danskoj]] stupa na snagu zakon kojim je službeno ukinuta [[filmska cenzura]], te tako Danska postaje prva zemlja u kojoj je de facto i de iure legalizirana proizvodnja i distribucija [[pornografski film|pornografskih filmova]].
* 6. jul - Na [[19. Berlinale|Berlinskom filmskom festivalu]] glavnu nagradu, [[Zlatni medvjed]], osvajaju ''[[Rani radovi (film)|Rani radovi]]'', [[SFRJ|jugoslavenski]] film [[Želimir Žilnik|Želimira Žilnika]] koji se isticao eksplicitnim [[politički film|političkim]] angažmanom, ali i eksplicitnom kritikom tadašnjeg režima; taj će događaj predstavljati najveći uspjeh [[jugoslavenska kinematografija|jugoslavenske kinematografije]] tokom sljedećih decenija.
* 14. jul - Premijerno prikazani ''[[Goli u sedlu]]'', [[nezavisni film|nezavisno]] producirani [[film ceste]] u režiji [[Dennis Hopper|Dennisa Hoppera]] koji je usprkos niskog budžeta postigao izuzetan uspjeh, a od [[Jack Nicholson|Jacka Nicholsona]], iako se on pojavljuje u maloj ulozi, učinio veliku zvijedzu, te kao svojevrsna antiteza filmova koje rade tadašnji veliki studiji dao novi zamah pokretu &quot;[[Novi Hollywood]]&quot;&lt;ref name=&quot;filmsite&quot;/&gt;; često se navodi kao vrhunac [[kontrakultura|kontrakulture]] u tadašnjem Hollywoodu, iako će i među kasnijim generacijama dobiti svojevrsni [[kult status]].
* 26. jul - Premijerno prikazan ''[[Bugged by a Bee]]'', kratki animirani film u produkciji studija [[Warner Bros.]] i posljednji u originalnoj seriji ''[[Looney Tunes]]''.
* 3. august - U ''[[Borba (novine)|Borbi]]'', glasilu [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] objavljen članak pod naslovom ''Crni val u našem filmu'', a u kome se novinar Vladimir Jovičić kritički osvrće na opus tada najistaknutijih jugoslavenskih sineasta, smatrajući kako oni, iako su postigli velike uspjehe na međunarodnim festivalima, pružaju &quot;iskrivljenu sliku domaćeg društva&quot;; izraz &quot;[[Crni val]]&quot; će, pak, nekoliko godina kasnije preuzeti poklonici samih tih režisera kako bi opisali svojevrsni pokret u jugoslavenskom filmu u drugoj polovici 1960-ih i početkom 1970-ih.
* 6. august - ''[[The Learning Tree]]'', igrani film u kome je [[Afroamerikanci|crni]] fotoreporter u produkciji [[Warner Bros.]] režirao vlastiti autobiografski roman postaje prvo cjelovečernje ostvarenje velikog hollywoodskog studija koje je režirao crnac.&lt;ref name=&quot;filmsite&quot;/&gt;
* 8/9. august - U [[Los Angeles|losanđeleski]] dom poznatog režisera [[Roman Polanski|Romana Polanskog]], gdje je njegova trudna supruga, glumica [[Sharon Tate]], održavala [[zabava (okupljanje)|zabavu]], upada grupa militantnih [[hipici|hipija]] iz tzv. [[Mansonova porodica|Mansonove porodice]] i [[Tateina ubistva|masakrira]] petoro uzvanika; iako će se počinitelji tog zločina tek naknadno pronaći, zločin duboko pogađa ne samo Polanskog (koji je u to vrijeme bio u inzoemstvu) nego i cijeli [[Hollywood]], čiji se brojni predstavnici počinju distancirati od kontrakulture koju su dotada bili zdušno prihvatili.
* 7. oktobar - U [[Sarajevo|Sarajevu]] održana svečana premijera spektakularnog [[partizanski film|partizanskog filma]] ''[[Bitka na Neretvi (film)|Bitka na Neretvi]]'', snimljenog u međunarodnoj koprodukciji sa Italijom i Zapadnom Njemačkom, koji će postati poznat kao najskuplji [[jugoslavenska kinematografija|jugoslavenski]] film u historiji:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bitka na Neretvi|url=http://www.filmski-programi.hr/baza_film.php?id=79|publisher=filmski programi}}&lt;/ref&gt; procjene o njegovom proračunu kreću se od najmanje 4,5 pa čak i do 12 milijuna $ (prilagođeno po inflaciji, to bi danas bio ekvivalent od 70 milijuna $).&lt;ref name=&quot;politika&quot;&gt;{{cite web| publisher=Politika| url=http://pollitika.com/quotbitka-na-neretviquot-je-nasa| title=Bitka na Neretvi je naša!| date=8. ožujka 2013| accessdate=12. svibnja 2013| archivedate=2015-12-11| archiveurl=https://web.archive.org/web/20151211001333/http://pollitika.com/quotbitka-na-neretviquot-je-nasa| deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* 27. oktobar - Održana sjednica Predsjedništva CK SKJ na kojoj je donesen zaključak prema kome &quot;pojedini jugoslavenski filmovi imaju tendenciju degradacije [[Narodnooslobodički rat|revolucije]] i njenih tekovina&quot;; taj se događaj tradicionalno smatra prvim javnim suprostavljanjem odnosno negativnom reakcijom vlasti prema Crnom valu, iako će formalne zabrane i represija započeti tek za [[1972. na filmu|tri godine]].
* 16. decembar - U [[Zagreb]]u premijerno prikazane ''[[Lisice (film)|Lisice]]'', film [[Krsto Papić|Krste Papića]] koji se prvi put izravno dotiče tematike političke represije u tadašnjoj državi, iako u vrijeme [[raskid Tita i Staljina|raskida Tita i Staljina]]. &lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Filmski leksikon|title=http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=945|author=D. Marković|title=Lisice}}&lt;/ref&gt; Pažnju će izazvati i dotada nezamislivo naturalističkim prikazom života u malom mjestu, koji uključuje i prve eksplicitne scene [[silovanje|silovanja]], ali i [[lezbijstvo|lezbijske]] aktivnosti u hrvatskoj i jugoslavenskoj kinematografiji.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://globus.jutarnji.hr/kultura/40-godina-filmskog-seksa-u-hrvata|title=40 godina filmskog seksa u Hrvata|autor=[[Nenad Polimac]]|publisher=[[Globus (magazin)|Globus]]|date=22. XII 2009}}&lt;/ref&gt;
* 27. decembar - Premijerno prikazana ''[[Medea (1969 film)|Medeja]]'', film [[Pier Paolo Pasolini|Pier Paola Pasolinija]] poznat kao jedini filmski nastup najslavnije operne pjevačice 20. stoljeća, [[Maria Callas|Marije Callas]].
* [[Sony]] na tržište izbacuje prvi rekorder videokaseta za kućnu upotrebu.&lt;ref name=&quot;filmsite&quot;/&gt;
* [[Sidney Poitier]], [[Paul Newman]] i [[Barbra Streisand]] uspostavljaju [[First Artists Production Company]], pokušaj da stvore vlastiti studio uz pomoć kojeg bi imali kontrolu nad vlastitim projektima. Idućih godina pridružuju im se [[Steve McQueen]] i [[Dustin Hoffman]].&lt;ref name=&quot;filmsite&quot;/&gt;
* [[Dariuš Mehrdžui]] režira dramu ''[[Krava (film, 1969)|Krava]]'' kojom započinje &quot;novi val&quot; iranske kinematografije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=A different lens|url=http://www.chinadaily.com.cn/citylife/2007-02/16/content_811002.htm|publisher=China Daily|year=2007}}&lt;/ref&gt;
* Češki redatelj [[Jiří Menzel]] režira ''[[Skřivánci na niti]]'', komediju, koja, iako je radnjom smještena u [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] [[1950-e|1950-ih]], tadašnje vlasti shvaćaju kao alegorijski napad na [[Normalizacija (Čehoslovačka)|prosovjetski]] komunistički režim uspostavljen nakon [[Sovjetska invazija Čehoslovačke|invazije Varšavskog pakta]] te mu zabranjuju na prikazivanje; iz [[film u bunkera|bunkera]] izlazi tek nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] kojom su 1989. komunisti zbačeni sa vlasti da bi nedugo potom na [[40. Berlinale|Berlinskom festivalu]] trijumfirao osvojivši [[Zlatni medvjed]].

== Najkomercijalniji filmovi u američkim kinima ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;margin:auto; margin:auto;&quot;
|+ Najkomercijalniji filmovi u američkim kinima
|-
! Rang || Naslov || Studio || Glumci || Zarada
|-
| 1.
| ''[[Butch Cassidy and the Sundance Kid]]''
| [[20th Century Fox]]
| [[Paul Newman]], [[Robert Redford]], [[Katharine Ross]]
| '''$102,308,889'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=butchcassidyandthesundancekid.htm|publisher=[[Box Office Mojo]]|title=Box Office Information for ''Butch Cassidy and the Sundance Kid''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 2.
|''[[Midnight Cowboy]]''
| [[United Artists]]
| [[Jon Voight]], [[Dustin Hoffman]]
| '''$44,785,053'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=midnightcowboy.htm|publisher=[[Box Office Mojo]]|title=Box Office Information for ''Midnight Cowboy''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 3.
| ''[[Easy Rider]]''
| [[Columbia Pictures|Columbia]]
| [[Peter Fonda]], [[Dennis Hopper]], [[Jack Nicholson]]
| '''$41,728,598'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1969/0ERID.php|publisher=[[The Numbers (website)|The Numbers]]|title=Box Office Information for ''Easy Rider''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 4.
| ''[[Hello, Dolly! (film)|Hello, Dolly!]]''
| 20th Century Fox
| [[Barbra Streisand]], [[Walter Matthau]]
| '''$33,208,099'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1969/0HLDL.php|publisher=The Numbers|title=Box Office Information for ''Hello, Dolly!''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 5.
|''[[Bob &amp; Carol &amp; Ted &amp; Alice]]''
| Columbia
| [[Natalie Wood]], [[Robert Culp]], [[Dyan Cannon]], [[Elliott Gould]]
| '''$31,897,253'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1969/0BCTA.php|publisher=The Numbers|title=Box Office Information for ''Bob &amp; Carol &amp; Ted &amp; Alice''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 6.
|''[[Paint Your Wagon (film)|Paint Your Wagon]]''
| [[Paramount Pictures|Paramount]]
| [[Lee Marvin]], [[Clint Eastwood]]
| '''$31,678,778'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1969/0PYWG.php|publisher=The Numbers|title=Box Office Information for ''Paint Your Wagon''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 7.
| ''[[True Grit (1969 film)|True Grit]]''
| Paramount
| [[John Wayne]], [[Glen Campbell]], [[Kim Darby]]
| '''$31,132,592'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1969/0TGIT.php|publisher=The Numbers|title=Box Office Information for ''True Grit''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 8.
| ''[[Cactus Flower (film)|Cactus Flower]]''
| Columbia
| [[Walter Matthau]], [[Ingrid Bergman]], [[Goldie Hawn]]
| '''$25,889,208'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1969/0CAFL.php|publisher=The Numbers|title=Box Office Information for ''Cactus Flower''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 9.
| ''[[Goodbye, Columbus (film)|Goodbye, Columbus]]''
| Paramount
| [[Richard Benjamin]], [[Ali MacGraw]]
| '''$22,939,805'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1969/0GBCL.php|publisher=The Numbers|title=Goodbye, Columbus, Box Office Information|accessdate=May 26, 2012}}&lt;/ref&gt;
|-
| 10.
|''[[On Her Majesty's Secret Service (film)|On Her Majesty's Secret Service]]''
| United Artists
| [[George Lazenby]], [[Diana Rigg]], [[Telly Savalas]]
| '''$22,774,493'''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=onhermajestyssecretservice.htm|publisher=[[Box Office Mojo]]|title=Box Office Information for ''On Her Majesty's Secret Service''|accessdate=February 25, 2012}}&lt;/ref&gt;
|}


== Rođenja ==

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;1&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
| '''datum''' || '''ime''' || '''nacionalnost i zanimanje''' || '''godina smrti'''
|-
| 1. januar || [[Sophie Okonedo]] || britanska glumica ||
|-
| 1. januar || [[Verne Troyer]] || američki glumac || [[2018 na filmu|2018]]
|-
| 6. januar || [[Norman Reedus]] || američki glumac ||
|-
| 14. januar || [[Jason Bateman]] || američki glumac ||
|-
| 17. januar || [[Naveen Andrews]] || britanski glumac ||
|-
| 17. januar || [[Lukas Moodysson]] || švedski režiser ||
|-
| 21. januar || [[Karina Lombard]] || američka glumica ||
|-
| 22. januar || [[Olivia d’Abo]] || britanska glumica ||
|-
| 28. januar || [[Kathryn Morris]] || američka glumica ||
|-
| 1. februar || [[Brian Krause]] || američki glumac ||
|-
| 5. februar || [[Michael Sheen]] || britanski glumac ||
|-
| 11. februar || [[Jennifer Aniston]] || američka glumica ||
|-
| 12. februar || [[Darren Aronofsky]] || američki režiser ||
|-
| 17. februar || [[Danis Tanović]] || bosanskohercegovački režiser ||
|-
| 22. februar || [[Thomas Jane]] || američki glumac ||
|-
| 28. februar || [[Robert Sean Leonard]] || američki glumac ||
|-
| 1. mart || [[Javier Bardem]] || španski glumac ||
|-
| 11. mart || [[Terrence Howard]] || američki glumac ||
|-
| 27. mart || [[Pauley Perrette]] || američka glumica ||
|-
| 28. mart || [[Brett Ratner]] || američki glumac ||
|-
| 6. april || [[Paul Rudd]] || američki glumac ||
|-
| 25. april || [[Renée Zellweger]] || američka glumica ||
|-
| 1. maj || [[Wes Anderson]] || američki režiser ||
|-
| 14. maj || [[Cate Blanchett]] || australijska glumica ||
|-
| 19. maj || [[Thomas Vinterberg]] || danski režiser ||
|-
| 22. maj || [[Michael Kelly (američki glumac)|Michael Kelly]] || američki glumac ||
|-
| 25. maj || [[Anne Heche]] || američka glumica || [[2022 na filmu|2022]]
|-
| 1. jun || [[Teri Polo]] || američka glumica ||
|-
| 11. jun || [[Peter Dinklage]] || američki glumac ||
|-
| 13. jun || [[Ken Jeong]] || američki glumac ||
|-
| 28. jun || [[Ayelet Zurer]] || izraelska glumica ||
|-
| 17. jul || [[F. Gary Gray]] || američki režiser ||
|-
| 24. jul || [[Jennifer Lopez]] || američka glumica ||
|-
| 27. jul || [[Maria Grazia Cucinotta]] || italijanska glumica ||
|-
| 18. august || [[Christian Slater]] || američki glumac ||
|-
| 28. august || [[Jack Black]] || američki glumac ||
|-
| 28. august || [[Jason Priestley]] || kanadsko-američki glumac ||
|-
| 28. august || [[Nebojša Glogovac]] || srpski glumac || [[2018 na filmu|2018]]
|-
| 25. septembar || [[Catherine Zeta-Jones]] || britanska glumica ||
|-
| 29. septembar || [[Erika Eleniak]] || američka glumica ||
|-
| 1. oktobar || [[Zach Galifianakis]] || američki glumac ||
|-
| 8. oktobar || [[Jeremy Davies (glumac)|Jeremy Davies]] || australijski glumac ||
|-
| 15. oktobar || [[Dominic West]] || britanski glumac ||
|-
| 22. oktobar || [[Spike Jonze]] || američki režiser ||
|-
| 25. oktobar || [[Vesna Tominac Matačić]] || hrvatska glumica ||
|-
| 4. novembar || [[Matthew McConaughey]] || američki glumac ||
|-
| 10. novembar || [[Ellen Pompeo]] || američka glumica ||
|-
| 13. novembar || [[Gerarrd Butler]] || britanski glumac ||
|-
| 20. novembar || [[Callie Thorne]] || američka glumica ||
|-
| 30. novembar || [[Amy Ryan]] || američka glumica ||
|-
| 14. decembar || [[Natascha McElhone]] || britanska glumica ||
|-
| 19. decembar || [[Kristy Swanson]] || američka glumica ||
|-
| 21. decembar || [[Julie Delpy]] || francuska glumica ||
|-
| 29. decembar || [[Jennifer Ehle]] || američka glumica ||
|}

== Smrti ==

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;1&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
| '''datum''' || '''ime''' || '''nacionalnost i zanimanje''' || '''godina rođenja'''
|-
|| 2. februar || [[Boris Karloff]] || britanski glumac || [[1887 na filmu|1887]]
|-
|| 4. februar || [[Thelma Ritter]] || američka glumica || [[1902 na filmu|1902]]
|-
|| 23. april || [[Krzysztof Komeda]] || poljski kompozitor || [[1931 na filmu|1931]]
|-
|| 27. maj || [[Jeffrey Hunter]] || američki glumac || [[1925 na filmu|1925]]
|-
|| 31. maj || [[Hilde Körber]] || austrijska glumica || [[1906 na filmu|1906]]
|-
|| 8. jun || [[Robert Taylor (glumac)|Robert Taylor]] || američki glumac || [[1911 na filmu|1911]]
|-
|| 19. jun || [[Natalie Talmadge]] || američka glumica || [[1896 na filmu|1896]]
|-
|| 22. jun || [[Judy Garland]] || američka glumica i pjevačica || [[1922 na filmu|1922]]
|-
|| 5. jul || [[Leo McCarey]] || američki režiser || [[1898 na filmu|1898]]
|-
|| 10. jul || [[Bogumił Kobiela]] || poljski glumac || [[1931 na filmu|1931]]
|-
|| 15. jul || [[Peter van Eyck]] || njemački glumac || [[1911 na filmu|1911]]
|-
|| 7. august || [[Joseph Kosma]] || mađarsko-francuski kompozitor || [[1905 na filmu|1905]]
|-
|| 9. august || [[Sharon Tate]] || američka glumica || [[1943 na filmu|1943]]
|-
|| 26. august || [[Martin Miller (glumac rođen 1899)|Martin Miller]] || češki glumac || [[1899 na filmu|1899]]
|-
|| 19. septembar || [[Rex Ingram (glumac)|Rex Ingram]] || američki glumac || [[1895 na filmu|1895]]
|-
|| 22. decembar || [[Josef von Sternberg]] || austrijsko-američki režiser || [[1894 na filmu|1894]]
|-
|| 30. decembar || [[Jiří Trnka]] || čehoslovački filmski animator || [[1912 na filmu|1912]]
|}

== Debiji ==
* [[Bob Balaban]] – ''[[Midnight Cowboy]]''
* [[Sam Elliott]] – ''[[Butch Cassidy and the Sundance Kid]]''
* [[Farrah Fawcett]] – ''[[Love Is a Funny Thing]]''
* [[Melanie Griffith]] – ''[[Smith!]]''
* [[Ian McKellen]] – ''[[Thank You All Very Much]]''
* [[Al Pacino]] – ''[[Me, Natalie]]''
* [[Arnold Schwarzenegger]] – ''[[Hercules in New York]]''
* [[M. Emmet Walsh]] – ''[[Midnight Cowboy]]''


== Nagrade ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:200px;&quot;| Kategorija/Organizacija !! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:250px;&quot;| [[Zlatni globus]] !! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:250px;&quot;| [[BAFTA]] !! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:250px;&quot;| [[Nagrade Udruženja njujorških filmskih kritičara]] !! rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;width:250px;&quot;| [[Oscar]]
|-
! width=200|  Drama !! style=&quot;width:200px;&quot;| Mjuzikl ili komedija
|-
| Najbolji film || '''''[[Anne of the Thousand Days]]''''' || '''''[[The Secret of Santa Vittoria]]''''' || '''''[[Midnight Cowboy]]'''''|| '''''[[Z (film)|Z]]'''''|| '''''[[Midnight Cowboy]]'''''
|-
| Najbolji redatelj || colspan=2| '''[[Charles Jarrott]]'''&lt;br /&gt;''[[Anne of the Thousand Days]]''  || '''[[John Schlesinger]]'''&lt;br /&gt;''[[Midnight Cowboy]]'' ||'''[[Costa-Gavras]]'''&lt;br /&gt;''[[Z (film)|Z]]''|| '''[[John Schlesinger]]'''&lt;br /&gt;''[[Midnight Cowboy]]''
|-
| Najbolji glumac || '''[[John Wayne]]'''&lt;br /&gt;''[[True Grit (film, 1969)|True Grit]]'' || '''[[Peter O'Toole]]'''&lt;br /&gt;''[[Goodbye, Mr. Chips (1969 film)|Goodbye, Mr. Chips]]'' || '''[[Dustin Hoffman]]'''&lt;br /&gt;''[[Midnight Cowboy]]'' i ''[[Mary and John]]'' || '''[[Jon Voight]]'''&lt;br /&gt;''Midnight Cowboy''||'''John Wayne'''&lt;br /&gt;''True Grit''
|-
| Najbolja glumica || '''[[Geneviève Bujold]]'''&lt;br /&gt;''[[Anne of the Thousand Days]]'' || '''[[Patty Duke]]'''&lt;br /&gt;''[[Me, Natalie]]'' || '''[[Maggie Smith]]'''&lt;br /&gt;''[[The Prime of Miss Jean Brodie]]'' ||'''[[Jane Fonda]]'''&lt;br /&gt;''[[They Shoot Horses, Don't They? (film)|They Shoot Horses, Don't They?]]''|| '''Maggie Smith'''&lt;br /&gt;''The Prime of Miss Jean Brodie''
|-
| Najbolji sporedni glumac || colspan=2|'''[[Gig Young]]'''&lt;br&gt; ''[[They Shoot Horses, Don't They? (film)|They Shoot Horses, Don't They?]]'' || '''[[Laurence Olivier]]'''&lt;br&gt;''[[Oh! What a Lovely War]]'' || '''[[Jack Nicholson]]'''&lt;br&gt;''[[Easy Rider]]''||'''[[Gig Young]]'''&lt;br&gt; ''[[They Shoot Horses, Don't They? (film)|They Shoot Horses, Don't They?]]''
|-
| Najbolja sporedna glumica || colspan=2| '''[[Goldie Hawn]]'''&lt;br&gt;''[[Cactus Flower (film)|Cactus Flower]]'' ||'''[[Celia Johnson]]'''&lt;br&gt;''[[The Prime of Miss Jean Brodie]]''|| '''[[Dyan Cannon]]'''&lt;br&gt;''[[Bob &amp; Carol &amp; Ted &amp; Alice]]'' || '''[[Goldie Hawn]]'''&lt;br&gt;''[[Cactus Flower (film)|Cactus Flower]]'' 
|-
| Najbolji adaptirani scenarij || rowspan=2 colspan=2|  '''''[[Anne of the Thousand Days]]'''''&lt;br /&gt; [[Bridget Boland]], [[John Hale]], [[Richard Sokolove]]|| - || - ||'''''[[Midnight Cowboy]]'''''&lt;br /&gt;[[Waldo Salt]]
|-
| Najbolji izvorni scenarij || '''''[[Midnight Cowboy]]'''''&lt;br /&gt;[[Waldo Salt]]||'''''[[Bob &amp; Carol &amp; Ted &amp; Alice]]'''''&lt;br /&gt;[[Paul Mazursky]], [[Larry Tucker]] ||'''''[[Butch Cassidy and the Sundance Kid]]'''''&lt;br /&gt;[[William Goldman]]
|}
'''[[Zlatna palma]], Cannes:'''
:'''''[[If...]]''''', režija [[Lindsay Anderson]], UK

'''[[Festival igranog filma u Puli|Zlatna arena]], Pula:'''
:''[[Nizvodno od sunca]]'', [[Škubonja Fedor]]

'''[[Zlatni medvjed]], Berlin:'''
:'''''[[Rani radovi]]''''', režija [[Želimir Žilnik]], Jugoslavija

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|1969 in film}}
* [http://www.imdb.com/Sections/Years/1969 1969.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091025122530/http://www.imdb.com/Sections/Years/1969/ |date=2009-10-25 }} na [[Internet Movie Database]]
* [http://www.the-numbers.com/movies/year/1969 1969. na filmu] na Numbers
* [http://www.rottentomatoes.com/top/bestofrt/?year=1969 100 najhvaljenijih filmova 1969.] na [[Rotten Tomatoes]]
* [http://www.films101.com/y1969r.htm Najhvaljeniji filmovi 1969.] prema Films101

[[Kategorija:1969. na filmu]]</text>
      <sha1>1d7o400yhuaviweg0v94r8sgtptclrl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nordrach</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1363429</id>
    <revision>
      <id>41261778</id>
      <parentid>31937276</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:46:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>D’Azur</username>
        <id>26974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3062" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Nordrah
 | izvorni_naziv       = ''Nordrach''
 | slika               = 
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Nordrach COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Baden-Virtemberg]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 2.024&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 54
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 37,8
 | gšir                = 48.39806
 | gduž                = 8.08
 | nadmorska_visina    = 297
 | registarska_oznaka  = OG, BH, KEL, LR, WOL
 | pozivni_broj        = 07838
 | poštanski_kod       = 77787
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.nordrach.de/ www.nordrach.de]
 | gradonačelnik       = ''Carsten Erhardt''
 | stranka             = FDP
 | ije                 = da
 }}

'''Nordrah''' ({{jez-nem|Nordrach}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]]. Jedno je od 51 opštinskog središta okruga [[Okrug Ortenau|Ortenau]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.024 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 8317085.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Nordrach in OG.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ortenau]]
Nordrah se nalazi u saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]] u okrugu Ortenau. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 297 metara. Površina opštine iznosi 37,8&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.024 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 54 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vidi još ==
{{refbegin|2}}
* [[Njemačka]]
* [[Njemačke pokrajine]]
* [[Popis gradova u Njemačkoj]]
* [[Nemački jezik]]
* [[Nemci]]
* [[Institucije Savezne Republike Nemačke]]
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Nordrach}}

* [http://www.nordrach.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ortenau}}</text>
      <sha1>oo74zpvima0q8z1p5vyh0ohkk6v3si7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Београдска пословна школа</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1444974</id>
    <revision>
      <id>41261868</id>
      <parentid>40919536</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T05:11:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.200.12.219</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1438" xml:space="preserve">'''Београдска пословна школа''' (БПШ), висока је школа струковних студија је државна високо [[образовна институција]], програмски оријентисана ка изучавању мултидисциплинарних научних области информатичког и економског усмерења. Пратећи домаће и светске трендове БПШ промовише концепт примењених студија и настоји да код својих студената изгради управо оне вештине и знања, која од њих захтева савремено друштво. То постиже атрактивношћу наставног програма, као и посвећеношћу и интензивном раду стручног особља. Кроз развојни пут дуг скоро шездесет година постигнуто је да се ова институција високо позиционира међу слично профилисаним образовним установама у [[Republika Srbija|Републици Србији]], као и у региону.

== Вањске везе ==
* [http://www.bbs.edu.rs/  Београдска пословна школа]

[[Kategorija:Škole u Beogradu]]</text>
      <sha1>bjmlnxuyusku9twxf2w3iwghze8jcws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Seoštica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1446068</id>
    <revision>
      <id>41261873</id>
      <parentid>41226392</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:06:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Истина као идеал</username>
        <id>166111</id>
      </contributor>
      <comment>/* Demografija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5070" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u CG
|mesto=Seoštica
|slika=
|opis_slike=
|opština=Podgorica

|populacija=6
|poštanski kod=
|pozivni broj=020
|registarska oznaka=PG
|gšir=42.571833
|gduž=19.421
}}
'''Seoštica''' je naselje u [[opština Podgorica|opštini Podgorica]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] bilo je 6 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 30 stanovnika).

== Demografija ==
U naselju Seoštica živi 6 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,7 godina (36,3 kod muškaraca i 55,5 kod žena). U naselju ima 2 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,00.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. Seostica se nalazi u Plemenu Bratonozici.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid black; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;border:1px solid gray; padding: 0;&quot; | 

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:218 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:144 color:gray1
  from:start till:end
  bar:72 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,137)(77,159) color:blue  width:2 
  points:(77,159)(100,161) color:blue  width:2
  points:(100,161)(128,132) color:blue  width:2
  points:(128,132)(157,51) color:blue  width:2
  points:(157,51)(185,43) color:blue  width:2
  points:(185,43)(220,24) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis-CG
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176&lt;/ref&gt;
|p1948=151
|p1953=179
|p1961=182
|p1971=144
|p1981=41
|p1991=30
|p1991n=30
|p2003s=6
|p2003=6
}}
|}

{{Grafikon postoci
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]]&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|3|50.0}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|0|0.0}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 2, ''Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1|50.0|100.0|2}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|0|0.0|0.0|0}}
|prosekm=-
|prosekž=-
}}

{{DomaćinstvaNaseljaCG|28|29|30|26|16|11|2|2|-|-|2|-|-|-|-|-|-|-|3,00}}

{{BrakNaseljaSrbija|4|3|1|-|-|-|2|-|1|1|-|-}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Seostica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=42.571833,19.421&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/seostica/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=42.571833&amp;longitude=19.421&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]

{{Opština Podgorica}}

[[Kategorija:Opština Podgorica]]</text>
      <sha1>633n7ik7u8lint9aoeb0z54mio89jc0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261879</id>
      <parentid>41261873</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:24:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/Истина као идеал|Истина као идеал]] ([[User talk:Истина као идеал|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5028" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u CG
|mesto=Seoštica
|slika=
|opis_slike=
|opština=Podgorica

|populacija=6
|poštanski kod=
|pozivni broj=020
|registarska oznaka=PG
|gšir=42.571833
|gduž=19.421
}}
'''Seoštica''' je naselje u [[opština Podgorica|opštini Podgorica]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] bilo je 6 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 30 stanovnika).

== Demografija ==
U naselju Seoštica živi 6 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,7 godina (36,3 kod muškaraca i 55,5 kod žena). U naselju ima 2 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,00.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid black; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;border:1px solid gray; padding: 0;&quot; | 

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:218 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:144 color:gray1
  from:start till:end
  bar:72 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,137)(77,159) color:blue  width:2 
  points:(77,159)(100,161) color:blue  width:2
  points:(100,161)(128,132) color:blue  width:2
  points:(128,132)(157,51) color:blue  width:2
  points:(157,51)(185,43) color:blue  width:2
  points:(185,43)(220,24) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis-CG
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176&lt;/ref&gt;
|p1948=151
|p1953=179
|p1961=182
|p1971=144
|p1981=41
|p1991=30
|p1991n=30
|p2003s=6
|p2003=6
}}
|}

{{Grafikon postoci
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]]&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|3|50.0}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|0|0.0}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 2, ''Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1|50.0|100.0|2}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|0|0.0|0.0|0}}
|prosekm=-
|prosekž=-
}}

{{DomaćinstvaNaseljaCG|28|29|30|26|16|11|2|2|-|-|2|-|-|-|-|-|-|-|3,00}}

{{BrakNaseljaSrbija|4|3|1|-|-|-|2|-|1|1|-|-}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Seostica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=42.571833,19.421&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/seostica/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=42.571833&amp;longitude=19.421&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]

{{Opština Podgorica}}

[[Kategorija:Opština Podgorica]]</text>
      <sha1>a0qa5d12dkav5qja4jiuzrp79vsx4bd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261893</id>
      <parentid>41261879</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T10:23:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Истина као идеал|Истина као идеал]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5070" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u CG
|mesto=Seoštica
|slika=
|opis_slike=
|opština=Podgorica

|populacija=6
|poštanski kod=
|pozivni broj=020
|registarska oznaka=PG
|gšir=42.571833
|gduž=19.421
}}
'''Seoštica''' je naselje u [[opština Podgorica|opštini Podgorica]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]] bilo je 6 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 30 stanovnika).

== Demografija ==
U naselju Seoštica živi 6 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,7 godina (36,3 kod muškaraca i 55,5 kod žena). U naselju ima 2 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,00.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. Seostica se nalazi u Plemenu Bratonozici.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid black; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;border:1px solid gray; padding: 0;&quot; | 

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:218 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:144 color:gray1
  from:start till:end
  bar:72 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,137)(77,159) color:blue  width:2 
  points:(77,159)(100,161) color:blue  width:2
  points:(100,161)(128,132) color:blue  width:2
  points:(128,132)(157,51) color:blue  width:2
  points:(157,51)(185,43) color:blue  width:2
  points:(185,43)(220,24) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis-CG
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 9, ''Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176&lt;/ref&gt;
|p1948=151
|p1953=179
|p1961=182
|p1971=144
|p1981=41
|p1991=30
|p1991n=30
|p2003s=6
|p2003=6
}}
|}

{{Grafikon postoci
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2003. u Crnoj Gori|2003.]]&lt;ref&gt;Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9&lt;/ref&gt;
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|3|50.0}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|blue|0|0.0}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;Knjiga 2, ''Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|1|50.0|100.0|2}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|1|50.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|0|0.0|0.0|0}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|0|0.0|0.0|0}}
|prosekm=-
|prosekž=-
}}

{{DomaćinstvaNaseljaCG|28|29|30|26|16|11|2|2|-|-|2|-|-|-|-|-|-|-|3,00}}

{{BrakNaseljaSrbija|4|3|1|-|-|-|2|-|1|1|-|-}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-|-}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Spoljašnje veze ==
* [http://www.fallingrain.com/world/MJ/00/Seostica.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=42.571833,19.421&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/crna-gora/seostica/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=42.571833&amp;longitude=19.421&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]

{{Opština Podgorica}}

[[Kategorija:Opština Podgorica]]</text>
      <sha1>633n7ik7u8lint9aoeb0z54mio89jc0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ulič</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461421</id>
    <revision>
      <id>41261894</id>
      <parentid>41257389</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T11:36:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>grb</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1370" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Ulič
|originalni_naziv   = Ulič
|slika              =
|opis_slike         =
|grb                = Coat of Arms of Ulič.svg
|kraj               = [[Prešovski kraj|Prešovski]]
|okrug              = [[Okrug Snjina|Snjina]]
|populacija         = 825&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;
|nadm visina        = 249
|poštanski_kod      = 067 67
|pozivni_broj       = (+421) 57
|registarska_oznaka = SV
|gšir               = 48.961111
|gduž               = 22.424167
|popis              = 1.1.2021
}}
'''Ulič''' ({{jez-svk|Ulič}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Snjina|okrugu Snjina]], u [[Prešovski kraj|Prešovskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2021. godine naselje je imalo 825 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/pocet-obyvatelov/OK/SK0419/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2022-06-22}}&lt;/ref&gt;
}}

== Spoljašnje veze ==
* {{Commons category-inline|Ulič}}
* {{Zvanični veb-sajt}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Snjina}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Snjina]]
[[Kategorija:Prešovski kraj]]</text>
      <sha1>nspusmysqr1tt3r3qll3o4g2g0a7wun</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kežmarok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461674</id>
    <revision>
      <id>41261816</id>
      <parentid>20190773</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:47:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krumpi</username>
        <id>124627</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>coa update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3110" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj |
Obrázok = Kezmarok.png |
Názov = Kežmarok |
URL znaku = Coat of Arms of Kežmarok.svg |
URL polohy = Map slovakia kezmarok.png |
Kraj = [[Prešovski kraj|Prešovski]]|
Okres = [[Okrug Kežmarok|Kežmarok]]|
Región = [[Spiš]] |
Rozloha = 24,83 |
Počet obyvateľov = 17.013 | 
Stav k = 31. 12. 2007. |
Hustota obyvateľstva = 686 |
Nadmorská výška = 626 |
PSČ = 060 01 |
Predvoľba = ++421-52 |
Kód = 523585 |
EČV = KK |
Adresa = |
Website = www.kezmarok.sk |
E-mail = |
Telefón = |
Fax = |
Starosta = |
Politická strana = |
BM = |
 gšir                 = 49.133611|
 gduž                 = 20.426389|
}}
'''Kežmarok''' ili '''Kežmark''' ({{jez-svk|Kežmarok}}, {{jez-mađ|Késmárk}}, {{jez-nem|Kesmark}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okviru [[Prešovski kraj|Prešovskog kraja]].

Kežmarok spram veličine naselja ima veoma veliko i očuvano staro jezgro.

==Prirodni uslovi==
Kežmarok je smešten u severnom delu države. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 350 km jugozapadno od grada.

'''Reljef''': Kežmarok se razvio u visoko položenoj kotlini reke [[Poprad (reka)|Poprad]]. Nadmorska visina grada je oko 620 metara, pa je grad među višima u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Oko kotline izdižu se [[Visoke Tatre]].

'''Klima''': Klima u Kežmaroku je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Kroz Kežmarok protiče istoimena reka [[Poprad (reka)|Poprad]]. Ona deli grad na dva dela.
 
==Istorija==
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u [[1251.]] g., a [[1269.]] g. naselje je dobilo gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Ugarska|Ugarske]] kao oblasno trgovište, naseljeno [[Nemci|nemačkim]] [[Sasi]]ma.

Krajem [[1918.]] g. Kežmarok je postao deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno oblasno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.

==Stanovništvo==
Danas Kežmarok ima nešto manje od 17.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika opada.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2001.]] g. sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 95,2%,
* [[Romi]] - 1,6%,
* [[Česi]] - 0,8%%,
* ostali.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2001.]] g. sastav je sledeći:
* [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] - 77,5%,
* [[ateisti]] - 11,0%,
* [[Luteranska crkva|luterani]] - 4,8%%,
* ostali.

==Zbirka slika==
&lt;gallery&gt;
Image:Kesmarkivarcivertanlegi1.jpg|Zamak u Kežmarku
Image:Kezmarok biblioteka.jpg|Gradsko čitalište
Image:Kezmarok11.jpg|Luteranska crkva
Image:Kezmarok3.JPG|Gradska kuća
&lt;/gallery&gt;

==Spoljašnje veze==
{{Commonscat|Kežmarok}}
* [http://www.kezmarok.sk/ www.kezmarok.sk Zvanična stranica grada Kežmaroka]

{{Okrug Kežmarok}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Prešovski kraj]]
[[Kategorija:Okrug Kežmarok]]</text>
      <sha1>6kdvro7hi148i8axedpk9qe9wolye3m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stara Ljubovnja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461757</id>
    <revision>
      <id>41261829</id>
      <parentid>5616860</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:51:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krumpi</username>
        <id>124627</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>wrong coa</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3359" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj |
Obrázok = Castle of Lubovna and museum of slovak village.jpg |
Názov = Stará Ľubovňa |
URL znaku = Coat of Arms of Stará Ľubovňa.svg |
URL polohy = Map slovakia stara lubovna.png |
Kraj = [[Prešovski kraj|Prešovski]]|
Okres = [[Okrug Stara Ljubovnja|Stara Ljubovnja]]|
Región = [[Spiš]] |
Rozloha = 30,8 |
Počet obyvateľov = 16.239 | 
Stav k = 31. 12. 2007. |
Hustota obyvateľstva = 527 |
Nadmorská výška = 545 |
PSČ = 064 01 |
Predvoľba = ++421-52 |
Kód = 526665 |
EČV = SL |
Adresa = |
Website = www.staralubovna.sk |
E-mail = |
Telefón = |
Fax = |
Starosta = |
Politická strana = |
BM = |
 gšir                 = 49.301667|
 gduž                 = 20.688611|
}}
'''Stara Ljubovnja''' ({{jez-svk|Stará Ľubovňa}}, {{jez-mađ|Ólubló}}, {{jez-nem|Altlublau}}, {{jez-polj|Lubowla}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okviru [[Prešovski kraj|Prešovskog kraja]].

==Prirodni uslovi==
Stara Ljubovnja je smeštena u severnom delu države, blizu državne granice sa [[Poljska|Poljskom]] (15 kilometara severno od grada). Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 380 km jugozapadno od grada.

'''Reljef''': Stara Ljubovnja se razvila u visoko položenoj kotlini reke [[Poprad (reka)|Poprad]]. Nadmorska visina grada je oko 550 metara, pa je grad među višima u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Oko kotline izdižu se [[Visoke Tatre]].

'''Klima''': Klima u Staroj Ljubovnji je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Kroz Staru Ljubovnju protiče istoimena reka [[Poprad (reka)|Poprad]]. Ona deli grad na dva dela.
 
==Istorija==
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u [[1292.]] g., a [[1412.]] g. naselje je dobilo gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Ugarska|Ugarske]] kao oblasno trgovište, naseljeno [[Nemci|nemačkim]] [[Sasi]]ma.

Krajem [[1918.]] g. Stara Ljubovnja je postala deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno oblasno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.

==Stanovništvo==
Danas Stara Ljubovnja ima nešto manje od 16.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika opada.

'''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2001.]] g. sastav je sledeći:
* [[Slovaci]] - 89,2%,
* [[Romi]] - 6,0%,
* [[Rusini]] - 1,5%%,
* [[Česi]] - 0,6%%,
* ostali.

'''Verski sastav''': Po popisu iz [[2001.]] g. sastav je sledeći:
* [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] - 67,7%,
* [[Grkokatolička crkva|grkokatolici]] - 22,2%,
* [[ateisti]] - 5,0%,
* [[Luteranska crkva|luterani]] - 0,8%%,
* ostali.

==Zbirka slika==
&lt;gallery&gt;
Image:Olublocivertanlegi3.jpg|Zamak u Ljubovni
Image:StaraLubovna.mainsquare.JPG|Glavni gradski trg
Image:Skanzem Lubovna.jpg|Stara crkva
Image:Spisska Lubovna 002.jpg|Muzej narodne gradnje
&lt;/gallery&gt;

==Spoljašnje veze==
{{Commonscat|Stará Ľubovňa}}
* [http://www.staralubovna.sk/ www.staralubovna.sk Zvanična stranica grada Stare Ljubovnje]

{{Okrug Stara Ljubovnja}}
{{Gradovi u Slovačkoj}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Prešovski kraj]]
[[Kategorija:Okrug Stara Ljubovnja]]</text>
      <sha1>k0orslt9kn0gwinyr9y70uv0ohh3fhe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psycho-Pass</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3555428</id>
    <revision>
      <id>41261790</id>
      <parentid>41261767</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T14:41:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115359" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Infookvir animanga/Header
 |ime             = Psycho-Pass
 |slika           = [[Datoteka:PsychoPass.jpg|250px]]
 |opis_slike      = Omot [[DVD]] izdanja (vol. 8) s prikazom glavnih likova prve sezone
 |izvorno_ime     = PSYCHO-PASS 
 |izvorno_pismo   = サイコパス
 |žanr            = [[akcijski film|akcijski]], [[pustolovni film|pustolovni]], [[SF film|sci-fi]], [[cyberpunk]], [[distopija]], [[fantasy]], [[triler (žanr)|triler]]
 }}
{{Infookvir animanga/Anime
 |Tv-film              = 
 |naslov               = Psycho-Pass
 |redatelj             = [[Katsuyuki Motohiro]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent            = [[Kōji Yamamoto]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Jōji Wada]]&lt;br&gt;Kenji Tobori&lt;br&gt;Wakana Okamura
 |scenarist            = [[Gen Urobuchi]]
 |skladatelj           = [[Yūgo Kanno]]
 |studio               = [[Production I.G]]
 |licenca              = 
 |mreža                = {{flagicon|JAP}} [[Fuji TV]]
 |mreža_hrv            = 
 |ostale_mreže         = 
 |početak_emitiranja   = [[12. listopada]] [[2012.]]
 |kraj_emitiranja      = [[22. ožujka]] [[2013.]]
 |epizode              = 22 ([[Popis epizoda animea Psycho-Pass|popis]])
 |trajanje             = 
 |emitiranje           =
 }}
{{Infookvir animanga/Anime
 |Tv-film              = 
 |naslov               = Psycho-Pass 2
 |redatelj             = [[Naoyoshi Shiotani]]&lt;br&gt;[[Kiyotaka Suzuki]]
 |producent            = [[Kōji Yamamoto]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Jōji Wada]]&lt;br&gt;Akitoshi Mori&lt;br&gt;Masaya Saito&lt;br&gt;Fumi Morihiro&lt;br&gt;Kenji Tobori
 |scenarist            = [[Tō Ubukata]]
 |skladatelj           = [[Yūgo Kanno]]
 |studio               = [[Tatsunoko Production]]
 |licenca              = 
 |mreža                = {{flagicon|JAP}} [[Fuji TV]]
 |mreža_hrv            = 
 |ostale_mreže         = 
 |početak_emitiranja   = [[9. listopada]] [[2014.]]
 |kraj_emitiranja      = [[18. prosinca]] [[2014.]]
 |epizode              = 11 ([[Popis epizoda animea Psycho-Pass 2|popis]])
 |trajanje             = 
 |emitiranje           =
 }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = [[Psycho-Pass: The Movie]]
 |redatelj        = [[Katsuyuki Motohiro]]&lt;br&gt;[[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent       = 
 |scenarist       = [[Gen Urobuchi]]&lt;br&gt;[[Makoto Fukami]]
 |skladatelj      = [[Yūgo Kanno]]
 |studio          = [[Production I.G]]
 |licenca         = 
 |izlazak         = [[9. siječnja]] [[2015.]]
 |trajanje        = 
 }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = [[Psycho-Pass: Sinners of the System]]
 |redatelj        = [[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent       = 
 |scenarist       = [[Ryō Yoshigami]]&lt;br&gt;[[Makoto Fukami]]
 |skladatelj      = [[Yūgo Kanno]]
 |studio          = [[Production I.G]]
 |licenca         = 
 |izlazak         = [[25. siječnja]] [[2019.]] {{small|(Case.1)}}&lt;br/&gt;[[15. veljače]] [[2019.]] {{small|(Case.2)}}&lt;br/&gt;[[8. ožujka]] [[2019.]] {{small|(Case.3)}}
 |trajanje        = 
 }}
{{Infookvir animanga/Anime
 |Tv-film              = 
 |naslov               = Psycho-Pass 3
 |redatelj             = [[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent            = [[Kōji Yamamoto]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Yukiko Takase]] &lt;small&gt;(glavni)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Akitoshi Mori&lt;br&gt;Takashi Yoshizawa&lt;br&gt;Fumi Morihiro
 |scenarist            = [[Tō Ubukata]]
 |skladatelj           = [[Yūgo Kanno]]
 |studio               = [[Production I.G]]
 |licenca              = 
 |mreža                = {{flagicon|JAP}} [[Fuji TV]]
 |mreža_hrv            = 
 |ostale_mreže         = 
 |početak_emitiranja   = [[24. listopada]] [[2019.]]
 |kraj_emitiranja      = [[12. prosinca]] [[2019.]]
 |epizode              = 8 ([[Popis epizoda animea Psycho-Pass 3|popis]])
 |trajanje             = 
 |emitiranje           =
 }}
{{Infookvir animanga/Film
 |film            = 
 |naslov          = [[Psycho-Pass 3: First Inspector]]
 |redatelj        = [[Naoyoshi Shiotani]]
 |producent       = 
 |scenarist       = 
 |skladatelj      = [[Yūgo Kanno]]
 |studio          = [[Production I.G]]
 |licenca         = 
 |izlazak         = proljeće [[2020.]]
 |trajanje        = 
 }}
{{Infookvir animanga/Footer}}
'''''Psycho-Pass''''' ([[japanski]]: サイコパス), stilizirano kao '''''PSYCHO-PASS''''', je [[japan]]ski [[anime]] koji je s emitiranjem započeo [[12. listopada]] [[2012.]] godine u sklopu [[Fuji TV|Fujijevog]] bloka [[Noitamina]]. Radnja animea odvija se u futurističkoj [[distopija|distopiji]], budućoj viziji svijeta u kojem senzori na svakom koraku i na svim javnim mjestima skeniraju Psycho-Pass svakog čovjeka, određujući na taj način njegovo mentalno stanje, osobnost i vjerojatnost počinjenja zločina. Kada senzori utvrde prekoračenje unaprijed određene norme, šalju obavijest vlastima koje, preko članova Ureda javne sigurnosti (''Public Safety Bureau'', PSB), čiji članovi posjeduju posebna oružja znana kao [[Dominator]]i, nanovo uspostavljaju red. Radnja animea primarno se vrti oko inspektorice [[Akane Tsunemori]] te njezinih kolega u Odjelu 1 Divizije za istraživanje kriminala pri PSB-u, među kojima su [[Shinya Kōgami]] i [[Nobuchika Ginoza]], prilikom istraživanja teških zločina.

''Psycho-Pass'' je izvorno nastao kao ideja studija [[Production I.G.]], koji je želio napraviti dostojnog nasljednika djela [[Mamoru Oshii|Mamorua Oshiija]]. Na razvoj i nastanak serije utjecali su brojni filmovi i knjige, posebice iz zapadne kulture. Cilj serije bio je istražiti psihološke teme u mladeži jednog društva kroz distopijske priče. Kako bi se distopija ostvarila, stvorena je serija strogih pravila koja su društvo činila upravo takvim.

Nakon uspjeha prve sezone, ''Psycho-Pass'' je obnovljen za još jednu sezonu, koja je emitirana krajem [[2014.]] godine, a početkom [[2015.]] goine emitiran je i [[Psycho-Pass: The Movie|dugometražni film]]. Časopis ''[[Jump Square]]'' je izdao i [[manga]] adaptaciju serijala, a izdano je i nekoliko crtanih romana, uključujući adaptacije i prethodne priče. [[Nitroplus]] je izdao i epizodnu video igru naslovljenu ''Chimi Chara Psycho-Pass''. Izuzev [[Japan]]a, serija je emitirana u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Australija|Australiji]]. U ožujku [[2018.]] najavljen je i projekt od tri [[anime]] filma naslovljen ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System]]''; tri su filma, uz dobra kritike i solidan uspjeh na blagajnama, emitirana u [[japan]]skim kinima od siječnja do ožujka [[2019.]] godine. Nakon emitiranja filmskog serijala, službeno je najavljena i treća sezona animea, naslova ''Psycho-Pass 3''.&lt;ref&gt;[https://psycho-pass.com/3rd/index.php?fbclid=IwAR3PxyA8BXIlvLRWwR3qRMQe5tT5F1T-OR7U7WnP55U1QpzWVQzLEmXKzYI TVアニメ第三期、制作決定！！]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://myanimelist.net/news/57090548 'Psycho-Pass' Franchise Announces Sequel]&lt;/ref&gt; Treća sezona emitirana je od [[24. listopada]] do [[12. prosinca]] [[2019.]] godine, a sadržavala je osam epizoda u trajanju od 45 minuta.&lt;ref name=&quot;ANN19&quot;&gt;[https://www.animenewsnetwork.com/news/2019-09-27/psycho-pass-3-anime-reveals-promo-video-october-24-debut-8-episode-length-visual-theme-song-artists/.151610 Psycho-Pass 3 Anime Reveals Promo Video, October 24 Debut, 8-Episode Length, Visual, Theme Song Artists]&lt;/ref&gt; Po završetku treće sezone, najavljen je novi film, ''[[Psycho-Pass 3: First Inspector]]'', koji je premijeru imao na proljeće [[2020.]] godine, a bio je direktan nastavak na radnju treće sezone.&lt;ref name=&quot;1stInsp1&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2019-12-12/psycho-pass-3-anime-gets-film-next-spring/.154295|title=Psycho-Pass 3 Anime Gets Film Next Spring|date=December 12, 2019|website=[[Anime News Network]]|accessdate=December 12, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;1stInsp2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2019-12-12/psycho-pass-3-anime-film-is-compilation-film/.154297|title=Psycho-Pass 3 Anime Film Is Compilation Film|date=December 12, 2019|website=[[Anime News Network]]|accessdate=December 12, 2019}}&lt;/ref&gt; Prilikom posebnog programa povodom desete obljetnice serijala, u kolovozu [[2022.]] najavljen je novi dugometražni [[anime]] film, ''[[Psycho-Pass PROVIDENCE]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2022-08-14/psycho-pass-anime-launches-10th-anniversary-with-new-film/.188653|title=Psycho-Pass Anime Launches 10th Anniversary With New Film|date=2022-08-14|website=[[Anime News Network]]|accessdate=2022-08-14}}&lt;/ref&gt;

== Radnja ==

=== Pozadina i koncept ===

Radnja [[anime]]a započinje u godini 2113. u [[Japan]]u. U futurističkom društvu, većina ljudskih aktivnosti je podređena tehnologiji, a društvom ''de facto'' vlada enigmatični [[Sibyl System]] ([[japanski]]: シビュラシステム), sustav koji konstanto daje objektivna mjerila psihičkog stanja populacije. Sibyl funkcionira preko serije senzora koji su postavljeni na javnim mjestina i po institucijama, ali i preko serije robota koji također obavljaju funkciju mjerenja. Rezultat skeniranja je [[Psycho-Pass (mjera)|Psycho-Pass]] ([[japanski]]: サイコパス), cjelokupni pregled mentalnog stanja određene osobe koji pokazuje njezin Hue i Kriminalni koeficijent ([[japanski]]: 犯罪係数). Hue je prikaz promjene Psycho-Passa kroz određeno vrijeme, pokazujući razinu stresa kojoj je osoba bila izložena, dok je Kriminalni koeficijent brojka koja pokazuje vjerojatnost da će određena osoba biti sklona kriminalnom ponašanju. Temeljem skeniranja, Kriminalni koeficijent se dijeli na tri skupine:

# '''do 100''' - osoba ne pokazuje potencijal za kriminalno ponašanje i nema osnove za prisilne mjere.
# '''od 100 do 299''' - osumnjičenik se definira kao latentni kriminalac, potencijalno opasan za društvo te, shodno s time, postoje osnove za prisilne mjere, mada se tu radi o po život bezopasnom omamljivanju
# '''iznad 300''' - osumnjičenik se smatra izrazito opasnim za društvo, zbog čega postoji osnova za prisilne mjere koje se sastoje u instantnoj eliminaciji osumnjičene osobe

Za održavanje reda zadužen je [[Public Safety Buraeu|Ured za javnu sigurnost]], u sklopu kojega djeluju i kriminalni odjeli. Odjeli se sastoje od inspektora, koje uvijek prethodno odobrava Sibyl i čiji Psycho-Pass mora biti stabilan i unutar prve skupine, i Enforcera, zapravo latentnih kriminalaca koji se ne smatraju pretjerano opasnim po društvo, a prate inspektore te im pomažu u radu, ali samostalno ne mogu djelovati i ovise o svojim inspektorima. Svi oni koriste [[Dominator]]e, posebna oružja koja članovima PSB-a omogućavaju skeniranje nečijeg Psycho-Passa na licu mjesta. Sukladno razini Kriminalnog koeficijenta, Dominator može biti deaktiviran, namješten na nesmrtonosni omamljivač (''Non-Lethal Paralyzer'') ili na smrtonostnu eliminaciju (''Lethal Eliminator''), ovisno o razini koeficijenta, no posjeduje i još jednu varijantu, ''Destroy Decomposer'', koja je nezavisna o koeficijentu i potpuno uništava svaki trag mete na koju je ispaljena. Na čelu PSB-a nalazi se [[Joshū Kasei]].

Osim za održavanje i kontrolu reda, Sibyl je zadužen i za određivanje ljudskih budućnosti u smislu da procjenjuje rezultate ispita koje učenici polažu nakon završenog školovanja. Temljem rezultata ispita i procjene Sibyla, određuju se potencijalna i poželjna zanimanja kojima se određene osobe mogu baviti.

Sve u svemu, društvo u kojem djeluje Sibyl je izrazito ovisno o samom sustavu, gdje je isti postavljen kao svojevrsno božanstvo koje prosuđuje i odlučuje o sudbinama ljudi. Sibyl se, dakako, razvija, ponajviše pod pritiskom kriminalaca koji ispituju njegov autoritet, evoluirajući tako na određeni način i usavršavajući samog sebe. Njegovu tajnu, odnosno mehanizam njegova funkcioniranja, poznaju tek rijetki, što je i cilj samoga sustava, koji smatra da društvo nije spremno za jedno takvo otkriće. Sibyl posjeduje i seriju nedostataka, koji se postepeno otkrivaju kada kriminalci koriste te rupe da bi izazvali kaos. Istina, Sibylov utjecaj je isprva ograničen samo na [[Japan]], ali se kasnijim razvojem [[anime]]a govori i o njegovom izvozu, što se konačno dogodi i u [[Psycho-Pass: The Movie|animiranom filmu]]. Društvo pod Sibylom se, ukratko, može opisati kao razvijeni [[cyberpunk]].

=== Priča ===

==== ''Psycho-Pass'' ====
{{main|Popis epizoda animea Psycho-Pass}}
{{spoiler}}
[[Datoteka:Psycho-Pass_Logo1.jpg|thumb|left|300px|Logo prve sezone ''Psycho-Passa''.]]
Radnja prve sezone, sastavljene od 22 epizode, podijeljena je na dva dijela - prvi koji prati rad inspektora Divisona 1 i daje uvid u likove i njihove međusobne odnose te drugi, koji daje konačni obol priči i prikazuje borbu protiv [[Shōgo Makishima|Shōgoa Makishime]]. [[Akane Tsunemori]], glavni lik animea, dolazi na svoj novi posao kao drugi inspektor u timu kojeg vodi [[Nobuchika Ginoza]]. Nakon što ju informira o slučaju, Akane odlazi s Enforcerima kako bi pronašla sumnjivca, pri čemu saznajemo o značaju [[Dominator]]a kao i o odnosu između inspektora i Enforcera. Akane je vrlo rano pokazala svoj izrazito snažan moralni integritet, ljubav prema pravdi i spremnost da Enforcere smatra kolegama, a ne oruđima. Zbog svog stava je često dolazila u konflikt s hladnim Ginozom, koji je dijelio suprotne stavove.

Prvih nekoliko epizoda prikazuje sporadične slučajeve s kojima radi Division 1 koji ne dobivaju smisao sve dok smrt nekoliko online ličnosti, koje djeluju preko avatara, ne potakne dublju istragu. Kada se tome pridodaju li osakaćeni leševi pretvoreni u &quot;umjetnička djela&quot;, [[Shinya Kōgami]], ranije inspektor, a sada Enforcer, otkriva vezu između ovih ubojstava i jednog ranijeg slučaja zbog kojega je degradiran u Enforcera. Istraga se uspješno nastavlja i Odjel 1 otkriva kako iza svega stoji genijalni kriminalac po imenu [[Shōgo Makishima]]. Iako Akane uspije pronaći i gotovo uhapsiti Makishimu, otkrije kako je on zapravo imun na [[Dominator]]e te kako je njegov Crime Coefficient, unatoč kriminalnom djelovanju, zapravo - 0. Ubrzo saznajemo kako je Makishima zapravo &quot;kriminalno asimptomatičan&quot;, zapravo osoba koja ni na koji način ne moža imati povišeni koeficijent, neovisno o svom djelovanju (najbolja usporedba je s [[psihopatija|psihopatijom]]).

Unatoč brojnim problemima, situacija postaje još gora kada nepoznati kriminalci s kacigama započinju seriju zločina bez da su skeneri očitali poremećaj u [[Psycho-Pass (mjera)|Psycho-Passu]]. Iako PSB uspijeva uhapsiti neke od njih, Makishima, koji stoji i iza ovoga, dijeli kacige sve većem broju kriminalaca i tako izaziva kaos. Problem s kacigama je taj da preuzimaju nizak Psycho-Pass okolnih promatrača i tako svom nosiocu osiguravaju imunitet od Dominatora. Makishimin plan je izazvati potpuni kaos i srušiti [[Sibyl System]], što mu gotovo i uspijeva nakon što sa svojim suradnikom upadne u zgradu u kojoj se nalazi središte Sibyla. Dok Makishkima pravi diverziju, njegov suradnik, [[Choe Gu-sung]], odlazi do središta Sibyla, no prati ga Enforcer [[Shūsei Kagari]]. Choe i Kagari uspijevaju doći do Sibyla i otkriti njegovu tajnu, no u tom se trenutku pojavljuje šefica PSB-a, [[Jōshū Kasei]], te ubija obojicu. U međuvremenu, Makishima je uhapšen.

Šefica Kasei u razgovoru s Makishimom istome nudi da postane dio Sibyla, otkrivši mu tako tajnu koju Sibyl skriva od društva. Makishima deducira gdje se nalazi i uspijeva pobjeći, srušivši nosač u kojem je letio. Nakon toga kontaktira Kōgamija i obznani mu da je preživio.

Šefica Kasei, zapravo robot kojeg svaki puta nanovo generira Sibyl, zabrani istragu pada nosača i naredi Ginozi da uhapse Makishimu. Makishimin novi plan je, kroz [[bioterorizam]], uništiti japansku ekonomiju i izazvati potpuni kaos koji će dovesti do kraha Sibyla. Ubrzo postaje jasno kako trenutni zakoni nisu dovoljni da se Makishima eliminira. U međuvremenu, Ginozin Hue postaje problematičan, dok Akane dobiva osobni poziv od Sibyla, koji joj otkriva svoju tajnu i traži njenu pomoć pri hapšenju Makishime - život. Uz malu pomoć [[Jouji Saiga|dr. Saige]], Ginozinog i Kōgamijevog bivšeg profesora kriminalne psihologije, Odjel 1 uspijeva otkriti gdje je Makishima i što točno smjera.

Odlaze do poljoprivredne tvornice gdje Makishima pomoću virusa planira zatrovati sve japanske usjeve i tako stvoriti kaos. Ipak, Makishima, iako sam, pokazuje se kao izrazito kompleksan protivnik te im gotovo bježi. Dok Akane želi sačuvati njegov život, ali ne zbog Sibyla već zbog vlastitih moralnih uvjerenja, Kōgami ne dvoji oko toga što treba učiniti. Uspijeva pratiti Makishimu koji se uspeo na vrh obližnjeg brežuljka, gdje je mirno sačekao Kōgamija. Nakon što su izmijenili nekoliko replika, Kōgami je ubio Makishimu hicem iz pištolja, nakon čega nestaje. Akane je zadužena za podnošenje izvještaja šefici, odnosno Sibylu, dok vidimo kako Kōgami bježi na nepoznatom brodu. Sezona završava na isti način kako je i počela - nova, mlada inspektorica dolazi na mjesto zločina gdje ju dočekuje Akane, sada glavna inspektorica, dok je Ginoza degradiran u Enforcera.

==== ''Psycho-Pass 2'' ====
{{main|Popis epizoda animea Psycho-Pass 2}}
{{spoiler}}
[[Datoteka:Psycho-Pass_2_Logo2.jpg|thumb|300px|Logo druge sezone ''Psycho-Passa''.]]
Za razliku od prethodne, druga sezona animea ima samo 11 epizoda i s naracijom počinje ''[[in medias res]]''. Eksplozija na jednom od gradskih trgova provuče pažnju PSB-a iako nije dovela do ljudskih žrtava. Istražitelji PSB-a, inspektorice [[Akane Tsunemori]] i [[Mika Shimotsuki]], zajedno s Enforcerima rade na slučaju i uspijevaju povezati jednog od svjedoka eksplozije s osobom koja je slala prijetnje videom. U pitanju je Akira Kitazawa, inženjer koji zna s eksplozivima. Prilikom potjere, Kitazawa naizgled uzme taokinju, koju ubrzo pusti. Akanein tim odlazi po Kitazawu, dok inspektorica [[Mizue Shisui]] sa svojim Enforcerom Yamatoyjom odlazi za ženom. Dok Akane uspijeva smiriti Kitazawu dovoljno da ga ne mora ubiti, inspektorica Shisui otkriva kako je taokinja zapravo hologram, odnosno zamka, baš kako je Akane predvidjela. Iza holograma stoji muškarac kojega Dominator uopće ne registrira, a koji omami inspektoricu i pomoću njenog Dominatora ubije Yamatoyju. Na mjestu ločina, ostavljena je krvlju napisana poruka - &quot;WC?&quot;.

Kako bi dobila pomoć na slučaju, Akane poziva [[Jouji Saiga|dr. Saigu]], no situacija se nenadano zakomplicira kada PSB mora pustiti Kitazawu. Ipak, sama istraga se ne prekida, a Kitazawa, prije nego što ga inspektorica [[Risa Aoyanagi]] ubije, izgovara ime &quot;[[Kirito Kamui|Kamui]]&quot;. Akane je u međuvremenu pronašla &quot;WC?&quot; na zidu sobe u svom stanu, no istraga nije otkrila ništa. Ubrzo nakon toga je shvatila da je poruka akronim za &quot;What Color?&quot;.

Ubrzo otkrijemo kako je Kamui odveo inspektoricu Shisui te si ugradio njezino oko kako bi mogao baratati Dominatorom. Isto tako, otkrio je kako zna metodu trajnog snižavanja Crime Coefficienta, neovisno o stvarnoj razini stresa. Kamui se vrlo rano isprofilirao kao osjetno drugačiji zločinac od Makishime; unatoč istom cilju (društvo lišeno Sibylove kontrole), Kamui je znatno manje manijakalni pshiopat, a više precizan znanstvenik, koji pokšava testirati granice Sibyla i dokazati njegovu nepodobnost u tom kontekstu. Kada dokaže kako Sibyl samo po sebi nije savršen, onda ni društvo više neće slijepo slijediti njegove sudove. Posljedice njegova djela su očite kroz niz kaotičnih situacija preko kojih je testirao svoje teze, a PSB-u stvorio cijelu seriju problema. Tako je došlo do incidenta u ljekarni koji je rezultirao masakrom te u tvornici za izradu robota, kada je Akane prvi puta susrela Kamuija, ali je ovaj uspješno pobjegao.

Daljni tijek slučaja postepeno isprofilira Kamuijev plan - želi izmjeriti Sibylov Crime Coefficient i tako dokazati postojanje kolektivnog Psycho-Passa, čime bi postojanje Sibyla izgubilo na smislu. Prilikom razvoja plana saznaju se detalji iz Kamuijeve prošlosti koji objašnjavaju činjenicu da ga Dominatori uopće ne registriraju, ali se i otkriva tajni plan Enforcera [[Sakuya Tōgane|Sakuyje Tōganea]]. Kamui je demonstrirao plemenitost kada je išao eliminirati Tōganea, no spriječila ga je Akane, koja mu je iskazala dovoljno poštovanja i odvela ga pred Sibyl, gdje je Kamui dokazao nesavršenost sustava izmjerivši Sibylov Crime Coefficient. Rezrješenje je prekinuo Togane, koji si je otkinuo prst kako bi se oslobodio lisica. Prije nego što se međusobno ubiju, Kamui uputi znakovitu poruku Akane, nanovo naglašavajući njezinu ulogu u reformaciji društva i sustava. Sezona završava razgovorom između Akane i ponovo obnovljene [[Jōshū Kasei|šefice Kasei]], u kojem Akane ponovo pokazuje svoju moralnu snagu.

==== ''Psycho-Pass 3'' ====
{{main|Popis epizoda animea Psycho-Pass 3}}
{{spoiler}}

== Likovi ==
{{main|Popis likova serijala Psycho-Pass}}
{{Multiple image
 | align = right
 | direction = vertical
 | width = 300
 | header = Prikaz glavnih likova animea ''Psycho-Pass''
 | image1 = Psycho-Pass cast.jpg
 | alt1 = 
 | caption1 = &lt;center&gt;''Psycho-Pass''
 | image2 = Psycho-Pass_2_cast.jpg
 | alt2 = 
 | caption2  = &lt;center&gt;''Psycho-Pass 2''
}}
Likovi koji su se pojavili kroz epizide ''Psycho-Passa'' su prilično brojni, zbog čega je njihov cjelokupni popis izdvojen u zaseban članak. Ovdje se navode samo oni najvažniji likovi za obje sezone [[anime]]a bez posebnog grupiranja, uz osnovne informacije o njima. Za potpuni popis likova i njihove biografije te popis likova iz [[Psycho-Pass: The Movie|anime filma]], vidjeti zasebne članke za svaku skupinu.

* '''[[Akane Tsunemori]]''' (glas posudila [[Kana Hanazawa]]) je glavni lik [[anime]]a. Pojavljuje se kao mlada inspektorica kojoj je [[Sibyl]] temeljem izvanrednih ispitnih rezultata omogućio rad u bilo kojoj službi, a ona je izabrala PSB. Izrazito moralna, često je dolazila u sukob s [[Nobuchika Ginoza|Ginozom]] tokom prvih slučajeva. Enforcere ne tretira kao objekte već kao ljude, što joj omogućava da s njima uspostavi korektniji i intimniji odnos, kao sa [[Shinya Kōgami|Shinyjom Kōgamijem]]. Iako radi za [[Sibyl System]], nije mu slijepo odana te pokazuje dovoljno odvažnosti i humanosti da ga preispituje, mada mu odbija direktno prkositi. Izrazito je realistična i racionalna, ali istovremeno i humanist, što je Sibyl u jednom navratu opisao kao optimizam. Isto tako, Akane je izvanredan istražitelj te je uspjela riješiti seriju problema koristeći svoje detektivske vještine. Od svih likova, ona je doživjela najveće promjene tokom sezona, pretvorivši se iz plahe i nesigurne početnice u snažnog i dominantnog vođu koji čvrsto vjeruje u svoje moralne nazore. Zbog čistog Huea tokom svih situacija, Akane je zaključila kako postoji mogućnost da je kriminalno asimptomatična.

* '''[[Shinya Kōgami]]''' (glas posudio [[Tomokazu Seki]]) je bivši inspektor u PSB-u i Enforcer koji je formirao vrlo prisan odnos s Akane tokom prve sezone. Kōgami je bio izvanredan inspektor, jedan od učenika [[Jouji Saiga|dr. Saige]], ali je njegov Crime Coefficient porastao nakon što je njegov Enforcer, s kojim je također imao prisan odnos, ubijen tokom slučaja. Kōgami je vrlo sličan Akane, mada je njegov moral u određenim aspektima fleksibilniji, odnosno spreman je riskirati i priječi granicu u trenucima u kojima Akane, koja nadasve vjeruje u pravdu, nije, neovisno o posljedicama koje bi eventualno snosio. Kōgami je nešto veći cinik od Akane i nepovjerljiv je prema samom sustavu, zbog čega se uglavnom i ponaša prilično samoživo i djeluje kao samotnjak. Izrazito je spretan borac i redovito trenira. Na kraju prve sezone, nakon što ubije Makishimu, bježi u egzil; u filmu se saznaje kako radi s pobunjenicima na jugoistoku [[Azija|Azije]]. Nakon godina rada i pomaganja diljem [[Azija|Azije]], Kōgami se na kraju trećeg filma iz serijala ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System|Sinners of the System]]'' vraća u [[Japan]], dok je u trećoj sezoni otkriveno kako je, zajedno s Ginozom, prešao iz PSB-a u posebnu, Specijalnu jedinicu Ministarstva vanjskih poslova.

* '''[[Nobuchika Ginoza]]''' (glas posudio [[Kenji Nojima]]) je bivši inspektor u PSB-u i sadašnji Enforcer. Na samom početku, Ginoza je bio glavni inspektor koji je vodio Unit 1 i koji je uputio Akane u pojedinosti posla. Formalist koji se strogo drži pravila, Ginoza je zatvoren, nepovjerljiv prema Enforcerima i često hladan, mada se s vremenom otkriva kako je to dobrim dijelom fasada koja je posljedica straha. Također jedan od bivših učenika dr. Saige, Ginoza je izrazito sposoban istražitelj i njegove su deduktivne vještine često bile od presudnog značaja za slučaj. Slučaj s Makishimom mu je povisio Crime Coefficient pa je degradiran u Enforcera, mada pokazuje brigu i održava prisan odnos s Akane te se pokazao kao njezin najintimniji prijatelj tokom druge sezone. U trećoj sezoni otkriveno je kako je prešao iz PSB-a u posebnu, Specijalnu jedinicu Ministarstva vanjskih poslova, gdje radi zajedno s Kōgamijem; ostao je u dobrim odnosima s [[Mika Shimotsuki|Mikom]] te je održao prijateljski odnos s Akane.

* '''[[Jōshū Kasei]]''' (glas posudila [[Yoshiko Sakakibara]]) je šefica PSB-a. Iako je njezina uloga isprva relativno mala, s vremenom se pokazuje kao sve važniji lik u pogledu odlučivanja o sudbinama nekih od likova. Kasnije se ispostavi kako je ona zapravo generčki kiborg koji uvijek poprima isti fizički izgled, a zapravo je utjelovljenje samog [[Sibyl System|Sibyla]] ili jednog od njegovih dijelova. Izuzev slijepe odanosti sustavu, teško je predočiti jasnu karakterizaciju šefice Kasei, s obzirom da ista ovisi o tome koji dio Sibyla predstavlja u kojem trenutku.

* '''[[Jouji Saiga]]''' (glas posudio [[Kazuhiro Yamaji]]) je [[kriminalna psihologija|kriminalni psiholog]], bivši sveučilišni profesor te suradnik PSB-a, a ujedno i latentni kriminalac koji se nalazi u bolnici za rehabilitaciju. Izrazit intelektualac i osobenjak, dr. Saiga je došao na zao glas kada je kod njegovih učenika uočen povećani Crime Coefficient. Ubrzo se ispostavilo kako to nije bila posljedica namjernog djelovanja, već njegovog predavačkog stila; on je svoje studente tjerao da preispituju vrijednosti i tobožnje aksiome, da razmišljaju i da dolaze do vlastitih zaključaka, a ne da slijepo prate dogmu. Posljedica tih preispitivanja kod određenih studenata bio je povećan Crime Coefficient. Nakon odlaska s profesorskog mjesta, povukao se u osamu i živio u izolaciji, ali je pomogao Kōgamiju i Akane tokom lova na Makishimu. U drugoj sezoni je direktno sudjelovao u radu PSB-a kao profiler. Iako djeluje hladno i nezainteresirano, Saiga je formirao vrlo prisan prijateljski odnos s Akane.

* '''[[Mika Shimotsuki]]''' (glas posudila [[Ayane Sakura]]) je nova inspektorica u Unitu 1, Ginozina nasljednica koja dolazi na samom kraju prve sezone. Isprva slične priče kao i Akane, Mika se pokazala sasvim drugačijom. Izraziti formalist, slijepo je odana Sibylu te je spremna čak i zanemariti kolegijalnost kako bi dokazala vjernost sustavu. Njezine predrasude prema Enforcerima često je dovode u konflikt mišljenja s Akane, koja se prema Miki ipak odnosi prilično zaštitnički. Tokom druge sezone vidimo kako ne posjeduje vlastite ideale i kako nije spremna preispitivati sustav, čak i kada misli da bi mogao biti u krivu. U trećoj sezoni je unaprijeđena u šeficu istražiteljskog odjela PSB-a.

* '''[[Shōgo Makishima]]''' (glas posudio [[Takahiro Sakurai]]) je glavni negativac tokom prve sezone [[anime]]a. Izrazito enigmatičan, Makishima je pokazao nevjerojatnu genijalnost prilikom oblikovanja svojih zločina, a koji su bili usmjereni prema rušenju Sibyla. Izrazito obrazovan i načitan, Makishima je smatrao kako Sibyl guši individualnu slobodu i stvara umjetno društvo lišeno slobodne volje, jedna od temeljnih odlika čovjeka kao bića. Želio je pobuditi ljudske nagone te stvoriti masovnu histeriju i kaos, čime bi srušio osnovne postavke Sibyla kao takvog i na taj način srušio sam sustav. Prilikom svojih zločina je pokazao izraziti [[sadizam]] i gotovo [[psihopat]]sko uživanje u nasilju koje je izazvao, pri čemu je uspijevao održati kontantno nizak Crime Coefficient. Ubrzo je objašnjeno kako je Makishima zapravo kriminalno asimptomatičan, što se pokazao kao poseban problem za istražitelje. Tokom slučaja je razvio poseban odnos s Kōgamijem, kojeg je smatrao jedinim dostojnim protivnikom. Njihov konačni obračun kulminirao je Makishiminom smrću.

* '''[[Kirito Kamui]]''' (glas posudio [[Ryōhei Kimura]]) je glavni negativac tokom druge sezone [[anime]]a. Kao i Makishima, Kamui je po svom debiju dugo vremena bio velika enigma. Isprva je ostavljao akronimne poruke &quot;WC?&quot; na mjestima zločina, ali se tek kasnije otkrilo koji je njegov stvarni plan i koja je njegova pozadinska priča. Ispostavilo se kako je Kamui zapravo umjetno sastavljeni čovjek, sastavljen od organa poginulih u ranijoj avionskoj nesreći. Kao takav, isprva je bio registriran od strane senzora, no kasnije se ispostavilo kako, štogod radio, senzori njega uopće ne registriraju. Iako je isprva sugerirana sličnost između Kamuija i Makishine, njih su dvojica esencijalno potpuno drugačiji. Kamui je smiren, racionalan i nije sklon kaosu kao sredstvu rješavanja problema. Uz to, on nije kriminalno asimptomatičan, već je utjelovljenje kolektivnog Psycho-Passa, pojma kojega je Sibyl dotad ignorirao jer bi na taj način sebe izložio procjeni i eventualnoj osudi. Kamuijev plan nije bio izazvati histeriju koja bi srušila Sibyl, već iskoristiti greške i nesavršenosti samoga sustava kako bi dokazao njegovu nepotrebnost. Iako brutalni, njegovi zločini su imaju potpunu drugačiju motivaciju nego Makishimini. Uz sve ovo, Makishima je bio manijakalni psihopat koji je uživao u smrti kao hedonist, dok Kamui nije imao nijednu od tih odlika, dapače, više je prikazan kao mučenik ili žrtva sustava, plemenit borac čije su metode bile pretjerane u odnosu na smislenost njegova cilja.

== Produkcija ==

''Psycho-Pass'' je nastao kao posljedica želje kompanije [[Production I.G.]] da kreiraju nasljednike uspješnih serijala ''[[Ghost in the Shell]]'' i ''[[Patlabor]]'' [[Mamoru Oshii|Mamorua Oshiija]]. Kako bi nadzirali režiju, unajmljeni su [[Katsuyuki Motohiro]], koji je postao glavni režiser prve sezone, te I.G.-jev veteran [[Naoyoshi Shiotani]], koji će preuzeti mjesto glavnog režisera tokom druge sezone.&lt;ref name=&quot;psychopassreviewinter&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass-season-one/blu-ray-complete-collection-premium-edition|title=Psycho-Pass Season One Blu-Ray - Complete Collection Premium Edition|date=29. travnja 2014|accessdate=29. travnja 2014|publisher=Anime News Network}}&lt;/ref&gt; Kako bi pomogla pri dizajnu lokova, unajmljena je i [[manga]] umjetnica [[Akira Amano]].

Motohiro se već neko vrijeme želio vratiti stvaranju [[anime]]a nakon velike pauze, no trebao je dovoljno karizmatičnog scenarista. Impresioniran njegovim radom na animeu ''[[Puella Magi Madoka Magica]]'', Motohiro se zainteresirao za [[Gen Urobuchi|Gena Urobuchija]]. Pročitao je još neke njegove radove što ga je konačno nagnalo da održi razgovor s njim. Početkom [[2011.]], Motohiro je Urobuchiju ponudio suradnju, čime je potonji postao scenarist prve sezone.&lt;ref name=&quot;interviewmothiro&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2012-10-11/psycho-pass-chief-director/word-moe-is-banned-among-staff|title=Psycho-Pass Chief Director: Word 'Moe' Is Banned Among Staff|date=11. listopada 2012|accessdate= 23. veljače 2013|publisher=Anime News Network}}&lt;/ref&gt; Motohirov plan, kako ga je već ranije rekao Shiotaniju, bio je ne činiti ništa što se ne bi vjerodostojno moglo adaptirati u formi dugometražnog filma.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;&gt;{{cite web|url=http://j-entonline.com/interviews-and-articles/media-qa-psycho-pass/|title=Media Q&amp;A with Executive Director Katsuyuki Motohiro, Director Naoyoshi Shiotani and Producer Joji Wada (of &quot;PSYCHO-PASS&quot;) by Dennis A. Amith and Michelle Tymon (J!-ENT Interviews and Articles)|date=7. svibnja 2013|accessdate=30. prosinca 2013|publisher=J!-Entoline|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130627135814/http://j-entonline.com/interviews-and-articles/media-qa-psycho-pass/|archivedate=2013-06-27|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Prije nego je rad na ''Psycho-Passu'' započeo, Shiotani je radio na animeu ''[[Blood-C: The Last Dark]]''. Kada je to završio, posvetio se kvaliteti ''Psycho-Passa''. Nakon što su završili rad na epizodi 16, &quot;[[The Gates of Judgment]]&quot;, koja je bila najzahtjevnija i najpopularnija u sezoni, tim je &quot;ostao bez pare&quot;. Sljedeće dvije epizode odradio je vanjski tim suradnika, što se očitovalo kroz nekoliko problema u animaciji.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt; Producent te epizode je rekao kako je, iako je očekivao probleme, radio najbolje što može. Isprika zbog problema stigla je i od Shiotanija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.crunchyroll.com/anime-news/2013/02/21/urobuchi-supports-psycho-pass-director-on-twitter-spoiler-alert|title=Urobuchi Supports &quot;PSYCHO-PASS&quot; Director On Twitter SPOILER ALERT |publisher=Crunchyroll|accessdate=21. veljače 2013|date=5. listopada 2012|author=Green, Scott}}&lt;/ref&gt; Originalni tim je nastavio rad na seriji od epizode 19 pa do kraja; čak su korigirali i epizode 17 i 18 za kućna izdanja animea.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt;

Prva sezona je premijerno najavljena krajem ožujka [[2012.]] godine tokom tiskovne konferencije [[Fuji TV]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-03-30/psycho-pass-anime-series-coming-to-noitamina-in-october|title=Psycho-pass Anime Series Coming to Noitamina in October|publisher=Anime News Network|date=30. ožujka 2012|accessdate=22. kolovoza 2014}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[2013.]], Shiotani je rekao da bi mogla biti i druga sezona ako prva bude dovoljno uspješna.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-03-30/funimation-confirms-psycho-pass-home-video-release|title=Funimation Confirms Psycho Pass home video release|publisher=Anime News Network|date=30. ožujka 2013|accessdate=7. siječnja 2014}}&lt;/ref&gt; Druga sezona potvrđena je početkom srpnja [[2013.]] godine. Shiotani je preuzeo mjesto glavnog režisera, dok je njegovo mjesto preuzeo [[Kiyotaka Suzuki]]. Glavnina produkcijskog tima ostala je nepromijenjena, međutim, Urobuchija je na mjestu scenarista zamijenio [[Tō Ubukata]].&lt;ref name=&quot;ubukata&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-06-23/psycho-pass-2-scripts-overseen-by-fafner-tow-ubukata/.75843|title=Psycho-Pass 2's Scripts Overseen by Fafner's Tow Ubukata|publisher=Anime News Network|accessdate=23. lipnja 2014}}&lt;/ref&gt; Urobuchi je ostao na projektu kao savjetnik oko scenarija.&lt;ref &gt;{{cite web|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2014-11-10/animelab-adds-psycho-pass-2/.80861|title=AnimeLab adds Psycho-Pass 2|publisher=Anime News Network|accessdate=14. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Shiotani je rekao kako je rad na drugoj sezoni bio znano kompleksniji od onog na prvoj, kazavši kako je to &quot;mahom zbog nefleksibilnosti serije&quot; i činjenice da ekipa mora održati konzistentnost.&lt;ref name=&quot;secondseasonmusic&quot;/&gt;

=== Dizajn ===
{{Multiple image
 | align = left
 | direction = vertical
 | width = 320
 | header = Skice [[Akira Amano|Akire Amano]] za likove ''Psycho-Passa''&lt;br&gt;{{resize|70%|Izbjegavanje jarkih boja kako bi se likovi uklopili u&lt;br&gt; cjelokupni kontekst vidljivo je i na skicama.}}
 | image1 = Akira Amano - Akane Tsunemori 1.jpg
 | alt1 = 
 | caption1 = &lt;center&gt;[[Akane Tsunemori]]
 | image2 = Akira Amano - Shinya Kōgami 1.jpg
 | alt2 = 
 | caption2  = &lt;center&gt;[[Shinya Kōgami]]
}}
Kada je u razgovoru s [[Atsuko Ishizuka|Atsukom Ishizukom]], režiserom animea ''[[The Pet Girl of Sakurasou]]'', saznao kako je isti prvo dizajnirao likove, a onda svijet, Shiotani je shvatio kako njegov tim mora raditi u obrnutom smjeru - prvo izraditi svijet, a onda i same likove zato jer &quot;svijet gotovo da upravlja njima&quot;. Posljedica toga bilo je povjeravanje dizajna [[manga]] umjetnici [[Akira Amano]] kako bi likovi bili usklađeni s mračnom atmosferom njihova svijeta. Autori nisu željeli koristiti jarke boje koje bi se pretjerano isticale.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; [[Akane Tsunemori]] je izrađena s ciljem da se publika s njom najlakše poistovjeti, odnosno da svojim kontrastom, kako vizualnim tako i karakternim, preispituje mračni svijet u kojem se nalazi. Isto tako, rađena je kao heroina koja bi trebala donijeti balans između Makishime i Kōgamija. Akanein razvoj iz nesigurnog početnika u zrelu osobu bio je glavni cilj ekipe serije.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt;

Motohiro je svom timu dozvolio korištenje nasilnih scena, unatoč znanju da bi to moglo smanjiti broj ženskih gledatelja. Priznao je kako je serija možda previše nasilna za mleđu publiku i kako ne bi volio da ju njegov vlastiti sin gleda zbog njezine psihološke brutalnosti.&lt;ref name=&quot;interviewmothiro&quot;/&gt; Naglasio je kako njegov tim i on nisu htjeli stvoriti nasilnu seriju, već &quot;artističku seriju koja sadrži nešto nasilja u sebi.&quot;&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt; Po pitanju količine nasilja, Shiotani je Urobuchiju rekao da to prepusti njima.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt; Iako se neke od nasilnih scena odvijaju izvan kadra, kad god je u njih bio u pleten jedan od protagonista, bile su naglašeno pamtljive. Kreativni tim je dva puta morao prepravljati određene scene jer se TV kuća žalila da su &quot;prešli svaku mjeru&quot;.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt;

Motohiro je želio da te scene kontriraju aktualnim [[anime]] trendovima. Korištenje sleng termina ''[[moe (sleng)|moe]]'' bilo je apsolutno zabranjeno među timom jer je isti jako cijenio serijale ''[[Mobile Suit Gundam]]'' i ''[[Patlabor]]'', koje su se fokusirale na konflikt među muškim likovima. Kako je serija bila &quot;antimoe&quot;, kreativni tim je odlučio ne raditi scene u kojima Akane, kao glavni ženski lik, skida odjeću već je radio scene u kojima to radi Kōgami. Unatoč svemu, ''Psycho-Pass'' je privukao i žensku publiku jer je konflikt između muških likova privukao ljubitelje ''[[shōnen-ai]]'' (eng. &quot;boy love&quot;) žanra.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; Iako je Shiotani htio izbjeći romansu među muškim likovima, vjeruje kako su scene borbe između muškaraca potpuno nenamjerno privukle žensku publiku.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; Kreativni tim se odlučio fokusirati na prijateljske, umjesto na ljubavne odnose.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt;

=== Utjecaji ===

''Psycho-Pass'' je inspiriran cijelom serijom Zapadnih filmova, među kojima se posebno ističe kultni [[triler]] ''[[L.A. Confidential]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/interview/2013-07-23/interview-george-wada-producer-of-attack-on-titan|title=Interview: George Wada, Producer of Attack on Titan|date=23. srpnja 2013|accessdate=23. srpnja 2013|publisher=Anime News Network}}&lt;/ref&gt; [[Naoyoshi Shiotani]] je naveo još nekoliko inspiracija, među kojima ''[[Minority Report (film)|Minority Report]]'', ''[[Gattaca]]'', ''[[Brazil (film, 1985)|Brazil]]'' i ''[[Blade Runner]]'', među kojima se potonji ističe po najvećem broju usporedbi s ''Psycho-Passom'', a koje su razvidne kroz ambijent, scenografiju i filozofsku ideju.&lt;ref name=&quot;panel&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.animenewsnetwork.com/convention/2013/sakura-con/5|title= Directors's Panel with Katsuyuki Motohiro, Naoyoshi Shiotani, and Atsuko Ishizuka|date=30. ožujka 2013|accessdate=30. prosinca 2013|publisher=[[Anime News Network]]}}&lt;/ref&gt; [[Gen Urobuchi]], glavni scenarist prve sezone, inzistirao je na [[distopija|distopijskoj]] naraciji u maniri autora [[Philip K. Dick|Philipa K. Dicka]], koji je bio njegov uzor pri pisanju.&lt;ref name=&quot;psychopassreviewinter&quot;/&gt; Psihološke teme su temeljene na vremenu kada je Shiotani gledao [[anime]] ''[[Lupin III]]'' u djetinjstvu jer je razmišljao o tome da u anime ubaci &quot;današnju mladenačku traumu&quot;.&lt;ref name=&quot;interviewmothiro&quot;/&gt; Rivalstvo među glavnim likovima inspirirano je brojnim ranijim filmovima i animeima koji su se sviđali kreativnom timu.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; Glumci koji u posudili glasove likovima kreditirani su zbog načina kojima su, kroz glas, doprinosili karakterizaciji likova.&lt;ref name=&quot;interviewmothiro&quot;/&gt;

No, važno je spomenuti kako je Zapadna kultura imala značajan utjecaj i na samu radnju [[anime]]a, a ne samo na formiranje istog, što je razvidno kroz cijelu seriju referenci i problema koji se provlače kroz situacije i dijaloge. Pitanja koja nerijetko zaokupljaju likove, poput [[sloboda (filozofija)|slobode]] i [[slobodna volja|slobodne volje]], [[smisao života|smisla života]], individualnosti i kolektiva, reda i kaosa te drugih, klasična su pitanja [[Zapadnjačka filozofija|zapadnjačke filozofije]], a nekoliko likova provlači ta pitanja kroz tijek [[anime]]a. Posebno značajni u ovom kontekstu su [[Shinya Kōgami]] i [[Shōgo Makishima]], rivali i pandani, čije obrazovanje i inteligencija dolaze do izražaja u seriji individualnih replika, ali i dijaloga. Makishima je izrazit ljubitelj [[distopija|distopijske]] literature (svjedočimo čitanju [[Philip K. Dick|Dicka]] i [[George Orwell|Orwella]]), ali i zapadne filozofije (citira [[Rene Descartes|Descartesa]]), dok je njegov vlastiti filozofski nadzor jedna kaotična verzija [[anarhizam|anarhizma]]; smatra kako jedino kaos i histerija mogu dovesti do potpunog individualnog oslobođenja i prevlasti slobodne volje nad kontrolom Sibyla. Kōgami je, s druge strane, znatno bliži temeljnim egzistencijalnim pitanjima moderne filozofije, koketirajući i s [[egzistencijalizam|egzistencijalizmom]] i [[teorija apsurda|apsurdom]], mada njegovi literarni ukusu otkrivaju znatno većeg estetičara i znatno snažniji senzibilitet od Makishiminog (prilikom svog bijega, vidimo kako čita [[Marcel Proust|Proustov]] ''[[Du côté de chez Swann]]''). Anime referira i na engleskog filozofa [[Jeremy Bentham|Jeremyja Benthama]] i njegovu ideju o [[panoptikon]]u prilikom opisa geneze Sibyla kao sustava.

=== Glazba ===

Još u fazi stvaranja serije, producenti su imali velik problem s komponiranjem uvodne pjesme za seriju. Ipak, kada im je predstavljena glazba benda [[Ling Tosite Sigure]], nisu imali previše dvojbe. Pjesma &quot;[[abnormalize]]&quot; korištena je kao uvodna pjesma tokom prvih 11 epizoda izvornog prikazivanja, odnosno tokom prvih 6 epizoda produljenog reizdanja [[anime]]a. U drugom dijelu je zamijenjena pjesmom &quot;[[Out of Control]]&quot; benda [[Nothing's Carved in Stone]]. Ling Tosite Sigure nastavit će rad na ''Psycho-Passu'' i tokom druge sezone, za koju pišu uvodnu pjesmu &quot;[[Enigmatic Feeling]]&quot;, ali i tokom filma, za kojeg pišu pjesmu &quot;[[Who What Who What]]&quot;. Za komponiranje odjavne pjesme odabran je bend [[EGOIST]], koji je već ranije radio na [[anime]]u ''[[Guilty Crown]]''. Prva odjava pjesma, korištena tokom prvih 11 epozoda, bila je &quot;[[Namae no Nai Kaibutsu]]&quot;; producenti su tražili tri različite verzije pjesme kako bi ih mogli mijenjati ovisno o završetku epizode.&lt;ref name=&quot;secondseasonmusic&quot;&gt;{{cite web|url=http://otakuusamagazine.com/Anime/News1/Noitamina-Interviews-PsychoPass-Director-5650.aspx|title=Noitamina Interviews Psycho-Pass Director|publisher=Otaku USA|date=8. svibnja 2014|accessdate=9. svibnja 2014|archiveurl=https://www.webcitation.org/6PRvypoid?url=http://otakuusamagazine.com/Anime/News1/Noitamina-Interviews-PsychoPass-Director-5650.aspx|archivedate=2014-05-09|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Tokom izvornog emitiranja, često se znalo dogoditi da, zbog vremenskih ograničenja, odjavna pjesma bude izbačena ili zamijenjena instrumentalnom verzijom, što je izazvalo zabrinutost kod članova benda koju su, međutim, uspješno riješili Tomohiro i Shiotani.&lt;ref name=&quot;jentonline&quot;/&gt; Drugu odjavnu pjesmu, &quot;[[All Alone with You]]&quot;, također je napisao EGOIST, kao i odjavnu pjesmu &quot;[[Fallen (EGOIST)|Fallen]]&quot;, koja je korištena kao odjavna pjesma tokom druge sezone. Treća sezona je dovela potpuno novu muzičku postavi, tako da je uvodnu pjesmu, &quot;[[Q-vism]]&quot;, izvodio bend [[Who-ya Extended]], dok je bend [[Cö Shu Nie]] izvodio odjavnu pjesmu treće sezone, &quot;[[bullet (pjesma)|bullet]]&quot;.

==== ''[PSYCHO-PASS] Complete Original Soundtrack'' ====
{{Album 
| Name             = PSYCHO-PASS&lt;br&gt;Complete Original Soundtrack
| Type             = soundtrack
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[Yugo Kanno]]
| image            = Psycho-Pass_OST.jpg
| Veličina_slike   = 
| Caption          = 
| Datum            = [[29. svibnja]] [[2013.]]
| Snimanje         = 
| Žanr             = [[soundtrack]]
| Trajanje         = 123:17
| Jezik            = [[japanski jezik]]
| Izdavač          = [[Sony Music Entertainment]]
| Producent        = 
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = 
| Misc             = 
}}
Originalnu glazbu za anime komponirao je [[Yugo Kanno]]. Dva [[soundtrack|OST]] [[CD]]-a izvorno su ukomponirana u drugo i peto [[japan]]sko [[DVD]] izdanje [[anime]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/#v2|title=Blu-ray &amp; DVD Series Volume 2|work=Psycho Pass|language=Japanese|accessdate=8. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/#v5|title=Blu-ray &amp; DVD Series Volume 5|work=Psycho Pass|language=Japanese|accessdate=8. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt; ''PSYCHO-PASS Complete Original Soundtrack'' službeno je izašao [[29. svibnja]] [[2013.]] u [[Sony]]jevom izdanju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cdjapan.co.jp/detailview.html?KEY=SRCL-8291|title=&quot;PSYCHO-PASS&quot; Complete Original Soundtrack|publisher=CDJapan|accessdate=29. prosinca 2013}}&lt;/ref&gt; To se izdanje sastojalo od 2 glazbena CD-a s ukupno 49 pjesama te dodatnim [[blu-ray]] diskom na kojemu se nalazilo šest spotova uvodnih i odjavnih pjesama. Službena glazba za drugu sezonu i film objavljena je početkom [[2015.]] godine.

{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 1
| extra_column    =
| total_length    = 60:16
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Psycho-Pass
| note1           = PSYCHO-PASS
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 6:42
| title2          = Hou to Chitsujo [''Law and Order'']
| note2           = 法と秩序
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 2:40
| title3          = Senzaihan [''Latent Criminal'']
| note3           = 潜在犯
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 2:14
| title4          = Dominator
| note4           = ドミネーター
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 3:13
| title5          = Psycho-Hazard
| note5           = サイコハザード
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 2:55
| title6          = Hikari [''Light'']
| note6           = 光
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 2:21
| title7          = Hanzai Keisū [''Crime Coefficient'']
| note7           = 犯罪係数
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 2:02
| title8          = Haiki Kukaku [''Abolition Block'']
| note8           = 廃棄区画
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:00
| title9          = Yohensha [''Prophet'']
| note9           = 預言者
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 1:40
| title10         = Kansatsugan [''All-Seeing Eyes'']
| note10          = 観察眼
| writer10        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 2:04
| title11         = Keiji no Kan [''Detective's Intuition'']
| note11          = 刑事の勘
| writer11        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 1:50
| title12         = Hanzai Yuugi [''Crime Games'']
| note12          = 犯罪遊戯
| writer12        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 2:33
| title13         = Shibyura no Kairaku [''Sibyl's Puppets'']
| note13          = シビュラの傀儡
| writer13        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics13        =
| music13         =
| extra13         =
| length13        = 1:44
| title14         = Checkmate
| note14          = チェックメイト
| writer14        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics14        =
| music14         =
| extra14         =
| length14        = 1:45
| title15         = Inochi no Arikata [''Life's Theory'']
| note15          = 命の在り方
| writer15        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics15        =
| music15         =
| extra15         =
| length15        = 3:55
| title16         = Dare mo Shiranai Anata no Kamen [''Nobody Knows Your Mask'']
| note16          = 誰も知らないあなたの仮面
| writer16        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics16        =
| music16         =
| extra16         =
| length16        = 1:44
| title17         = Amai Doku [''Sweet Poison'']
| note17          = 甘い毒
| writer17        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics17        =
| music17         =
| extra17         =
| length17        = 2:39
| title18         = Seishin Kouzou [''Mental Structure'']
| note18          = 精神構造
| writer18        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics18        =
| music18         =
| extra18         =
| length18        = 1:40
| title19         = Sono Jūkou Ha, Seigi wo Shihai Suru [''Justice From the Barrel of a Gun'']
| note19          = その銃口は、正義を支配する
| writer19        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics19        =
| music19         =
| extra19         =
| length19        = 5:26
| title20         = Shihai to Kenryoku [''Domination and Power'']
| note20          = 支配と権力
| writer20        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics20        =
| music20         =
| extra20         =
| length20        = 3:13
| title21         = Makishima Shōgo
| note21          = 槙島聖護
| writer21        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics21        =
| music21         =
| extra21         =
| length21        = 3:26
| title22         = Trigger Finger!!!
| note22          = 
| writer22        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics22        =
| music22         =
| extra22         =
| length22        = 2:19
}}

{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 2 (+ Bonus Track)
| extra_column    =
| total_length    = 
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Psycho-Pass Symphony
| note1           = PSYCHO-PASS Symphony
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 6:43
| title2          = Sibyl System
| note2           = シビュラシステム
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 4:25
| title3          = Borderline
| note3           = ボーダーライン
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 1:48
| title4          = Inochi no Omomi to Songen [''Importance of Life and Dignity'']
| note4           = 命の重みと尊厳
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 2:27
| title5          = Hito no Kokoro [''Heart of Mankind'']
| note5           = 人の心
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 1:12
| title6          = Kouankyoku Keijika Ichikakari [''CID Division 1'']
| note6           = 公安局刑事課一係
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 1:53
| title7          = Ryouken no Kyūkaku [''A Hound's Sense of Smell'']
| note7           = 猟犬の嗅覚
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 1:40
| title8          = Ryouken no Shūsei [''The Habits of a Hound'']
| note8           = 猟犬の習性
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:10
| title9          = Rakuen [''Paradise'']
| note9           = 楽園
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 2:23
| title10         = Shintaku [''Oracle'']
| note10          = 神託
| writer10        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 2:07
| title11         = Seija no Bansan [''Saint's Supper'']
| note11          = 聖者の晩餐
| writer11        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 2:18
| title12         = Chitsujo [''Order'']
| note12          = 秩序
| writer12        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 1:50
| title13         = Kami no Ishiki [''God's Omniscience'']
| note13          = 神の意識
| writer13        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics13        =
| music13         =
| extra13         =
| length13        = 3:09
| title14         = Gūzou [''Idol'']
| note14          = 偶像
| writer14        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics14        =
| music14         =
| extra14         =
| length14        = 1:43
| title15         = Menzai Taishitsu [''Criminally Asymptomatic'']
| note15          = 免罪体質
| writer15        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics15        =
| music15         =
| extra15         =
| length15        = 2:17
| title16         = Mujun ni Michita Sekai [''A World of Contradictions'']
| note16          = 矛盾に満ちた世界
| writer16        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics16        =
| music16         =
| extra16         =
| length16        = 4:07
| title17         = Kyouhaku Kannen [''Obsession'']
| note17          = 強迫観念
| writer17        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics17        =
| music17         =
| extra17         =
| length17        = 2:28
| title18         = Lemonade Candy
| note18          = レモネードキャンディ
| writer18        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics18        =
| music18         =
| extra18         =
| length18        = 0:34
| title19         = Hologram
| note19          = ホログラム
| writer19        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics19        =
| music19         =
| extra19         =
| length19        = 1:37
| title20         = Seishin no Ekibyou [''Plague of Spirit'']
| note20          = 精神の疫病
| writer20        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics20        =
| music20         =
| extra20         =
| length20        = 2:05
| title21         = Shoki Shoudou [''Initial Impulse'']
| note21          = 初期衝動
| writer21        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics21        =
| music21         =
| extra21         =
| length21        = 2:09
| title22         = Yuruginai Shinnen [''Enduring Convictions'']
| note22          = 揺ぎない信念
| writer22        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics22        =
| music22         =
| extra22         =
| length22        = 3:03
| title23         = Nozomi [''Desire/Hope'']
| note23          = 望み
| writer23        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics23        =
| music23         =
| extra23         =
| length23        = 2:22
}}
{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = 
| extra_column    =
| total_length    = 63:01
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title24         = [[abnormalize]] (TV edit)
| note24          = abnormalize [TV edit]
| writer24        = [[Ling Tosite Sigure|TK from Ling tosite sigure]]
| lyrics24        =
| music24         =
| extra24         =
| length24        = 1:32
| title25         = [[Namae no Nai Kaibutsu]] (TV edit 92s ver.)
| note25          = 名前のない怪物 [TV Edit 92s ver]
| writer25        = [[EGOIST|ryo]]
| lyrics25        =
| music25         =
| extra25         =
| length25        = 1:42
| title26         = [[Out of Control]]
| note26          = Out of Control -アニメバージョン-
| writer26        = [[Nothing's Carved in Stone]]
| lyrics26        =
| music26         =
| extra26         =
| length26        = 1:34
| title27         = [[All Alone With You]] (TV edit)
| note27          = All Alone With You [TV Edit]
| writer27        = [[EGOIST|ryo]]
| lyrics27        =
| music27         =
| extra27         =
| length27        = 1:30
}}

{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 3
| extra_column    =
| total_length    = 
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  = yes
| music_credits   = yes
| title1          = [PSYCHO-PASS] non-credit opening movie
| note1           =「PSYCHO-PASS サイコパス」non-credit opening movie
| writer1         = [[Ling Tosite Sigure]]
| lyrics1         = 
| music1          = 
| extra1          =
| length1         = 
| title2          = [PSYCHO-PASS] ending non-credit movie [NIGHT version]
| note2           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Ending ノンクレジットムービー &lt;NIGHT version&gt;
| writer2         = [[EGOIST]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         =
| title3          = [PSYCHO-PASS] ending non-credit movie [DAY version]
| note3           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Ending ノンクレジットムービー &lt;DAY version&gt;
| writer3         = [[EGOIST]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 
| title4          = [PSYCHO-PASS] opening non-credit movie [MAD version]
| note4           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Opening ノンクレジットムービー &lt;MAD version&gt;
| writer4         = [[Nothing's Carved in Stone]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 
| title5          = [PSYCHO-PASS] opening non-credit movie [FINAL version]
| note5           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Opening ノンクレジットムービー &lt;FINAL version&gt;
| writer5         = [[Nothing's Carved in Stone]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 
| title6          = [PSYCHO-PASS] ending non-credit movie
| note6           =「PSYCHO-PASS サイコパス」Ending ノンクレジットムービー
| writer6         = [[EGOIST]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 
}}

==== ''[PSYCHO-PASS] Complete Original Soundtrack 2'' ====
{{Album 
| Name             = PSYCHO-PASS&lt;br&gt;Complete Original Soundtrack 2
| Type             = soundtrack
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[Yugo Kanno]]
| image            = Psycho-Pass_OST_2.jpg
| Veličina_slike   = 
| Caption          = 
| Datum            = [[18. ožujka]] [[2015.]]
| Snimanje         = 
| Žanr             = [[soundtrack]]
| Trajanje         = 162:31
| Jezik            = [[japanski jezik]]
| Izdavač          = [[Sony Music Entertainment]]
| Producent        = 
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = 
| Misc             = 
}}
Drugi soundtrack izdan je [[18. ožujka]] [[2015.]] godine, a komponirao ga je, kao i ranije, [[Yugo Kanno]]. OST je izdan kao normalno izdanje i kao ''Limited Edition'' izdanje. Dok potonje sadrži samo tri CD-a, ''Limited Edition'' izdanje sadrži tri CD-a i 1 [[blu-ray]] disk s video materijalom. Prvi CD sadrži [[soundtrack]] za drugu sezonu animea, dok CD-ovi dva i tri sadrže službeni OST za ''[[Psycho-Pass: The Movie]]''. OST je izašao u izdanju [[Sony Music Entertainment|Sonyja]], a sadrži ukupno 52 pjesme, među kojima su i skraćene verzije uvodnih pjesama &quot;[[Enigmatic Feeling]]&quot; i &quot;[[Who What Who What]]&quot; koje izvodi [[Ling Tosite Sigure]], odnosno odjavne pjesme &quot;[[Fallen (EGOIST)|Fallen]]&quot; u izvedbi [[EGOIST]]-a.

{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 1
| extra_column    =
| total_length    = 57:13
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Psycho-Pass feat. Akane
| note1           = PSYCHO-PASS feat. AKANE
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 5:08
| title2          = Cymatic Scan
| note2           = サイマティックスキャン
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 2:53
| title3          = Halation
| note3           = ハレーション
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 2:40
| title4          = Enforcer
| note4           = 執行官
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 2:41
| title5          = What Color?
| note5           = What Color?
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 2:05
| title6          = Death Threat
| note6           = 殺意の肯定
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 2:20
| title7          = The Creeping Unknown
| note7           = 忍び寄る虚実
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 2:31
| title8          = Psycho-Pass Pollution
| note8           = サイコパス汚染
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:22
| title9          = Out of Control
| note9           = コントロール出来ません
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 2:27
| title10         = Darkened Power
| note10          = 黒く染める力
| writer10        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 3:21
| title11         = Area Stress
| note11          = エリアストレス
| writer11        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 2:52
| title12         = Invisible Man
| note12          = 透明人間
| writer12        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 2:36
| title13         = Bio-contact
| note13          = 生体コンタクト
| writer13        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics13        =
| music13         =
| extra13         =
| length13        = 2:29
| title14         = Omnipotence Paradox
| note14          = 全能者のパラドクス
| writer14        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics14        =
| music14         =
| extra14         =
| length14        = 2:20
| title15         = In Order to Protect People and the Law
| note15          = 人と法を守るために
| writer15        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics15        =
| music15         =
| extra15         =
| length15        = 2:13
| title16         = Place of Judgement
| note16          = 裁きの場
| writer16        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics16        =
| music16         =
| extra16         =
| length16        = 1:44
| title17         = The Last Key
| note17          = 最後のキー
| writer17        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics17        =
| music17         =
| extra17         =
| length17        = 2:13
| title18         = A Monster Is Born
| note18          = 生み出された怪物
| writer18        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics18        =
| music18         =
| extra18         =
| length18        = 4:23
| title19         = Shared Illusion
| note19          = 共同幻想
| writer19        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics19        =
| music19         =
| extra19         =
| length19        = 3:28
| title20         = Hungry Chicken
| note20          = ハングリーチキン
| writer20        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics20        =
| music20         =
| extra20         =
| length20        = 1:24
| title21         = [[Enigmatic Feeling]] 
| note21          = TV edit
| writer21        = [[Ling Tosite Sigure|TK from Ling Tosite Sigure]]
| lyrics21        =
| music21         =
| extra21         =
| length21        = 1:31
| title22         = [[Fallen (EGOIST)|Fallen]]
| note22          = TV edit
| writer22        = [[EGOIST|ryo]]
| lyrics22        =
| music22         =
| extra22         =
| length22        = 1:32
}}
{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 2
| extra_column    =
| total_length    = 53:17
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = 2116.7
| note1           = 2116.7
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 11:55
| title2          = Crimson Question
| note2           = 朱の疑問
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 1:06
| title3          = That Person Is...
| note3           = あの人は・・・
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 1:19
| title4          = Illegal Immigration
| note4           = 密入国
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 1:38
| title5          = Brain Wave Montage
| note5           = 脳波モンタージュ
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 3:07
| title6          = Foreign Investigation
| note6           = 国外捜査
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 2:30
| title7          = Feelings
| note7           = 思い
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 0:32
| title8          = Ideology and Dignity
| note8           = 思想と尊厳
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 2:38
| title9          = Sibyl's Oppression
| note9           = シビュラの制圧
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 3:27
| title10         = Control of the Situation
| note10          = 現状整理
| writer10        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 1:01
| title11         = The Paradise Called Shambhala
| note11          = シャンバラという天国
| writer11        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 1:27
| title12         = Destruction Goes On
| note12          = 破壊が追いかける
| writer12        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics12        =
| music12         =
| extra12         =
| length12        = 8:54
| title13         = Investigation's Consistency
| note13          = 捜査の一貫
| writer13        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics13        =
| music13         =
| extra13         =
| length13        = 1:24
| title14         = Hope (Movie Mix)
| note14          = 望み [Movie Mix]
| writer14        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics14        =
| music14         =
| extra14         =
| length14        = 2:19
| title15         = The Wretched of the Earth
| note15          = 地に呪われたる者
| writer15        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics15        =
| music15         =
| extra15         =
| length15        = 1:03
| title16         = Guerrilla Hunting
| note16          = ゲリラ狩り
| writer16        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics16        =
| music16         =
| extra16         =
| length16        = 3:56
| title17         = Nightmare
| note17          = 悪夢
| writer17        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics17        =
| music17         =
| extra17         =
| length17        = 1:12
| title18         = Conceited
| note18          = 独り善がり
| writer18        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics18        =
| music18         =
| extra18         =
| length18        = 1:36
| title19         = In Order to Protect People and the Law (Movie Mix)
| note19          = 人と法を守るために [Movie Mix]
| writer19        = [[Yugo Kanno]]
| lyrics19        =
| music19         =
| extra19         =
| length19        = 2:13
}}
{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 3
| extra_column    =
| total_length    = 52:01
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  =
| music_credits   =
| title1          = Target Search
| note1           = 標的の探索
| writer1         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics1         =
| music1          =
| extra1          =
| length1         = 10:27
| title2          = Systematic Violence
| note2           = 組織暴力
| writer2         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         = 6:42
| title3          = Hateful Gaze
| note3           = 怒りの眼差し
| writer3         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 2:01
| title4          = Enforcement Mode
| note4           = 執行モード
| writer4         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 2:36
| title5          = Psycho-Pass feat. Akane (Movie Mix)
| note5           = PSYCHO-PASS feat. AKANE [Movie Mix]
| writer5         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 5:08
| title6          = Makishima Shōgo (Movie Mix)
| note6           = 槙島聖護 [Movie Mix]
| writer6         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 3:24
| title7          = A Monster Is Born (Movie Mix)
| note7           = 生み出された怪物 [Movie Mix]
| writer7         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics7         =
| music7          =
| extra7          =
| length7         = 4:23
| title8          = The State of My Life (Movie Mix)
| note8           = 命の在り方 [Movie Mix]
| writer8         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics8         =
| music8          =
| extra8          =
| length8         = 3:54
| title9          = Psycho-Pass (Movie Mix)
| note9           = PSYCHO-PASS [Movie Mix]
| writer9         = [[Yugo Kanno]]
| lyrics9         =
| music9          =
| extra9          =
| length9         = 6:39
| title10         = [[Who What Who What]]
| note10          = Movie Mix
| writer10        = [[Ling Tosite Sigure|TK from Ling Tosite Sigure]]
| lyrics10        =
| music10         =
| extra10         =
| length10        = 1:31
| title11         = [[Namae no Nai Kaibutsu]]
| note11          = 名前のない怪物
| writer11        = [[EGOIST|ryo]]
| lyrics11        =
| music11         =
| extra11         =
| length11        = 5:16
}}
{{Tracklist
| collapsed       = 
| headline        = Disk 4
| extra_column    =
| total_length    = 
| all_music       = 
| writing_credits = yes
| lyrics_credits  = yes
| music_credits   = yes
| title1          = [PSYCHO-PASS] non-credit opening: Ling Tosite Sigure &quot;Enigmatic Feeling&quot; (Final Edition)
| note1           =「「PSYCHO-PASS サイコパス2」ノンテロップOP:凛として時雨「Enigmatic Feeling」[Final Edition]
| writer1         = [[Ling Tosite Sigure]]
| lyrics1         = 
| music1          = 
| extra1          =
| length1         = 
| title2          = [PSYCHO-PASS] non-credit opening: EGOIST &quot;Fallen&quot; (Final Edition)
| note2           =「PSYCHO-PASS サイコパス2」ノンテロップED:EGOIST「Fallen」[Final Edition]
| writer2         = [[EGOIST]]
| lyrics2         =
| music2          =
| extra2          =
| length2         =
| title3          = [PSYCHO-PASS: The Movie] non-credit opening: Ling Tosite Sigure &quot;Who What Who What
| note3           =「劇場版 PSYCHO-PASS サイコパス」ノンテロップOP:凛として時雨「Who What Who What」
| writer3         = [[Ling Tosite Sigure]]
| lyrics3         =
| music3          =
| extra3          =
| length3         = 
| title4          = [PSYCHO-PASS: The Movie] Teaser
| note4           =「劇場版PSYCHO-PASS サイコパス」ティザー予告PV
| writer4         = 
| lyrics4         =
| music4          =
| extra4          =
| length4         = 
| title5          = [PSYCHO-PASS: The Movie] 1st PV
| note5           =「劇場版PSYCHO-PASS サイコパス」本予告第1弾PV
| writer5         =
| lyrics5         =
| music5          =
| extra5          =
| length5         = 
| title6          = [PSYCHO-PASS: The Movie] 2nd PV
| note6           =「劇場版PSYCHO-PASS サイコパス」本予告第2弾PV
| writer6         = 
| lyrics6         =
| music6          =
| extra6          =
| length6         = 
}}

== Teme ==

Kako su neki kritičari naveli, ''Psycho-Pass'' je anime koji istražuje socijalne i psihološke teme, poput života bez [[stres]]a ili [[slobodna volja|slobodne volje]]. Kako [[Sibyl System]] kažnjava one koji razmišljaju o djelovanju koje bi drugima moglo izazvati stres, serija proučava i koncept temeljem kojeg se individua kažnjava zbog potencijala da uradi nešto što se smatra pogrešnim. Taj koncept analizira se već u prvoj epizodi, u kojoj ženi, koja je žrtva zločina, zbog traume poraste Crime Coefficient te su ju članovi Unita 1 spremni eliminirati samo zbog te činjenice (iako je žrtva), ali ju samo omame nakon što joj ga [[Akane Tsunemori|Akane]] uspije dovoljno sniziti. Kako navodi [[Anime News Network]]: &quot;Svi smo mi sposobni činiti zlo u određenom trenutku — no, treba li nas kazniti jer smo željeli nekome nanijeti zlo prije nego smo to zaista i učinili? Ili zato što smo žrtve? Zapravo se svi putevi vode do prve epizode i Akaneine reakcije prema žrtvi koju je sustav prikazao kao nasilnog kriminalca.&quot;&lt;ref name = &quot;psychostream&quot;&gt;{{cite web|publisher=Anime News Network|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass/episodes-1|title=Review: Psycho-Pass Episodes 1 - 11 Streaming|date=|accessdate= 3. travnja 2013}}&lt;/ref&gt; Urobuchi je izjavio kako je jedna od centralnih tema serije &quot;[[strah]]&quot;, što se posebice vidi kroz [[Shōgo Makishima|Makishimin]] osjećaj nepripadanja.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Anime News Network|url=http://www.animenewsnetwork.com/interview/2014-09-17/gen-urobuchi/.78542|title=Interview: Gen Urobuchi|date=17. rujna 2014|accessdate=17. rujna 2014}}&lt;/ref&gt;

Jedna od važnijih tema je i emocionalna represija. Naime, identifikacija latentnih kriminalaca djelomično je bazirana i ne (ne)postojanju emocija koje se smatraju negativnima, poput tuge ili ljutnje. Kako bi izbjegao status latentnog kriminalca, pojedinac u javnosti, gdje ga sustav može skenirati, mora izbjegavati navedene emocije. Stranica Kotaku.com navodi kako, &quot;zbog ovih skenera, ''Psycho-Pass'' prikazuje interesantnu budućnost gdje se 'mentalna ljepota' traži gotovo jednako kao i fizička. Isto tako, to je budućnost u kojoj se posao inspektora više-manje svodi na nadzor nad latentnim kriminalcima s kojima surađuju — jer, ako bi se počeli baviti pravim detektivskim poslom, mogli bi početi razmišljati kao kriminalci i na taj način i sami postati latentni kriminalci.&quot;&lt;ref name=&quot;kotaku&quot;/&gt; [[Nostalgija]] je također jedan od osjećaja koji prati velik dio glavnih likova kroz seriju, pri čemu svakako prednjači najstariji Enforcer, [[Tomomi Masaoka]]. Brojne reference na staru književnost, filozofiju, glazbu i teatar stvaraju &quot;nostalgični svijet koji traži vrijeme prije postojanja Psycho-Passa.&quot;&lt;ref name=&quot;psychostream&quot;/&gt;

I dok je prva sezona bila mahom fokusirana na individualca i tek se posredno osvrtala na kolektivni kaos, koji je opet bio posljedica individualnog, druga sezona dublje analizira kolektivni aspekt Psycho-Passa. I dok je kroz prvu sezonu predstavljen koncept kriminalno asimptomatičnih osoba, odnosno osoba koje imaju trajno nizak Crime Coefficient neovisno o djelovanju i razini stresa (čime je iste mahom usporedio s [[psihopatija|psihopatima]], ne prejudicirajući time, istina, njihove zle namjere), druga sezona uvodi pojam kolektivnog Psycho-Passa. Kroz lik [[Kirito Kamui|Kirita Kamuija]], kojega skeneri ne prepoznaju zato što je sastavljen od više osoba, odnosno zato što je on utjelovljenje kolektivnog Psycho-Passa u jednoj osobi, druga sezona proučava dva bitna pitanja — prvo je, može li grupa u kojoj svaki individualac ima normalan Crime Coefficient (ili je pak kriminalno asimptomatičan) kao cjelina, odnosno kao grupa, imati povećan Crime Coefficient, dok je drugo, može li Sibyl, a povezano s prvim, odraditi vlastiti Psycho-Pass? I dok skeneri ne registriraju Kamuija jer Sibyl isprva odbija priznati postojanje kolektivnog Psycho-Passa, upravo je njegovo djelovanje dovelo do toga da sustav prizna i taj koncept. U trenutku kada Kamui konačno dolazi pred Sibyl, sustav koji je jednako utjelovljenje grupe kao i on, te uperi svoj Dominator u njega, otkrije kako Sibyl, iako sastavljen od kriminalno asimptomatičnih, ima Crime Coefficient od preko 300, sustav konačno prizna i Kamuija i koncept kolektivnog Psycho-Passa kao odvojenu mjeru od individualnog Psycho-Passa, čime je serija dobila potpuno novu dimenziju. Na taj je način Kamui preispitao i Sibylovu [[paradoks svemoći|svemoć]], odnosno njegovu sposobnost da sudi o svima. Kako navodi Kotaku.com: &quot;Tako, pitanje postaje može li Sibyl suditi o sebi samom — i, sukladno tome, koje bi bile posljedice ako bi zaključio da treba biti kažnjen?&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Eisenbeis|first=Richard|title=Psycho Pass 2 is a Deliciously Dark and Disturbing Cyberpunk Tale|url=http://kotaku.com/psycho-pass-2-is-a-deliciously-dark-and-disturbing-cybe-1674300062|work=[[Kotaku]]|publisher=[[Kotaku]]|accessdate=15. ožujka 2015|date=23. prosinca 2014}}&lt;/ref&gt; Kamui je razriješio ovaj paradoks i na taj način potvrdio svoju tezu da grupa ili sustav kao cjelina može biti zao, iako je sastavljen od dobrih ljudi.

Kamui je također postavio tezu o individualnom sudu preko Dominatora, tvrdeći kako pojedinac ili grupa u očima različitih osoba, &quot;sudaca&quot; koji drže Dominator, može imati drugačiji Crime Coefficient. Dajući Akane potencijal apsolutnog suca, Kamui je objasnio kako bi u njezinim očima, koje su uvijek čiste i usmjerene prema humanizmu, Sibly mogao imati visok Crime Coefficient neovisno o tome koliko &quot;zlih&quot; dijelova ukloni. No, teza o individualnom sucu i subjektivnim referentnim sustavima samo je otvorena, ali konkretna konkluzija nije ponuđena (Akane je odbila skenirati sustav, iako je bilo očito kako uviđa da bi Kamuijeva teza mogla biti točna). Na taj je način Kamui doprinio tematskom razvoju serije kao i Makishima.

== Emitiranje ==

[[Anime]] je producirala kompanija [[Production I.G.]], a premijerno je emitirana na programu [[Fuji TV]]-a u sklopu bloka [[Noitamina]] u periodu od [[12. listopada]] [[2012.]] do [[22. ožujka]] [[2013.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.production-ig.co.jp/works/psycho-pass/episodes/01.html#onair_schedule|title=第1話「犯罪係数」|publisher=Production I.G|language=japanski|accessdate=7. siječnja 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;final&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.production-ig.co.jp/works/psycho-pass/episodes/22.html#onair_schedule|title=第22話「完璧な世界」|publisher=Production I.G|language=japanski|accessdate=7. siječnja 2014}}&lt;/ref&gt; [[Toho]] je [[21. prosinca]] [[2012.]] godine počeo s izdavanjem [[DVD]] i [[blu-ray]] izdanja prve sezone, što je zaključeno [[26. srpnja]] [[2013.]] godine s osmim izdanjem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/#v1|title=Blu-ray &amp; DVD|work=TVアニメ「PSYCHO-PASS サイコパス」|language=japanski|publisher=Psycho-Pass|accessdate=24. veljače 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/#v8|title=Blu-ray &amp; DVD|work=TVアニメ「PSYCHO-PASS サイコパス」|language=japanski|publisher=Psycho-Pass|accessdate=29. prosinca 2013}}&lt;/ref&gt; [[Blu-ray]] BOX Set sa 6 diskova koji je sadržavao 11 produljenih epizoda te dodatne materijale izdan je [[15. listopada]] [[2014.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/index.html|title=''Psycho-Pass'': Blu-ray BOX|publisher=psycho-pass.com|language=japanski|accessdate=15. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2014/07/07/noitamina-highlights-psycho-pass-blu-ray-box-set-first-anime-feature/ |publisher=The Fandom Post|accessdate=8. srpnja 2014|title=noitaminA Highlights ‘Psycho-Pass’ Blu-ray Box Set, First Anime Feature}}&lt;/ref&gt;

Kompanija [[Funimation]] je licencirala seriju za [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričko]] tržište te ju je istovremeno emitirala na svojim stranicama, isprva na [[japanski|japanskom]], a onda i na tjednoj bazi na [[engleski|engleskom]]. Dana [[11. ožujka]] [[2014.]], izašla su tri [[DVD]]/[[blu-ray]] izdanja prve sezone za [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričko]] tržište, iako su izdanja bila ''Region Free''.&lt;ref name=&quot;NA&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.blu-ray.com/news/?id=12863|title=Psycho-Pass: The Complete First Season Blu-rays|date=19. prosinca 2013|publisher=Blu-ray.com|accessdate=15. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Serija se mogla nabaviti kroz dva zasebna &quot;Combo Pack&quot; izdanja (svaki po 11 epizoda s dodatnim materijalom) ili jedno posebno &quot;Premium Edition Set&quot; izdanje s još više dodatnog materijala. Licencu za [[UK|britansko]] tržište dobila je [[Manga Entertainment]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-10-29/manga-uk-licenses-live-action-hentai-kamen-film|title=Manga UK Licenses Live-Action Hentai Kamen Film|date=29. listopada 2013|publisher=[[Anime News Network]]|accessdate=30. prosinca 2013}}&lt;/ref&gt; koji je [[1. rujna]] [[2014.]] izdao [[anime]] kao kompletno [[DVD]]/[[blu-ray]] izdanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://animeblurayuk.wordpress.com/2014/08/17/unboxing-psycho-pass-series-1-part-2-blu-ray-dvd-combo-pack-usa/#more-5229|title=Unboxing: Psycho Pass – Series 1 Part 2 (Blu-ray / DVD Combo Pack) [USA]|date=17. kolovoza 2014|publisher=AnimeBlurayUK|accessdate=15. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; [[Madman Entertainment]] je licencirao seriju za [[Australija|australsko]] i [[Novi Zeland|novozelandsko]] tržište.&lt;ref&gt;{{cite press release|url=http://www.animenewsnetwork.com/press-release/2013-07-30/madman-acquires-attack-on-titan|title=Madman Acquires Attack On Titan|date= 2012-06-30|publisher=[[Anime News Network]]}}&lt;/ref&gt;

Što se tiče neengleskog govornog područja, ukupno su četiri zemlje dobile licence. [[France 4]] je emitirao adaptiranu seriju u [[Francuska|Francuskoj]] uz prijevod Jean-Philippea Dubrullea, dok je za snimanje glasova bila zadužena [[MediaCenter Post-Production]].&lt;ref name=&quot;Licence&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=14195|title=Psycho-Pass|publisher=[[Anime News Network]]|accessdate=15. ožujk 2015}}&lt;/ref&gt; U [[Italija|Italiji]] je prva sezona s emitiranjem započela [[10. listopada]] [[2013.]] godine na kanalu [[Rai 4]] u suradnji sa studiom [[Cine Dubbing International]].&lt;ref name=&quot;Licence&quot;/&gt; U konačnici, [[VSI Berlin]] je odradila [[Njemačka|njemački]] prijevod [[anime]]a za distributora [[Kazé Germany]].&lt;ref name=&quot;Licence&quot;/&gt; Licencu za [[Kina|Kinu]] i [[Tajvan]] dobila je kompanija Top-Insight International Co., Ltd.&lt;ref name=&quot;Licence&quot;/&gt;

Dana [[6. srpnja]] [[2013.]] godine, [[Production I.G.]] je na [[Anime Expo|Anime Expu]] objavio kako je produkcija druge sezone u tijeku.&lt;ref name = &quot;ANN July 2nd Season Underway&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-07-06/i.g-head/2nd-psycho-pass-season-is-underway |title=I.G Head: 2nd Psycho-Pass Anime Season Is Underway |publisher=Anime News Network |date=6. srpnja 2013 |accessdate=6. srpnja 2013}}&lt;/ref&gt; Druga sezona, naslova ''Psycho-Pass 2'', s emitiranjem je započela [[9. listopada]] [[2014.]] godine u sklopu istog bloka, ali je skraćena na 11 epizoda zbog skraćivanja trajanja cjelokupnog bloka. U srpnju [[2014.]] godine, prije početka druge sezone, [[Fuji TV]] je ponovo emitirao cjelokupnu prvu sezonu, ali u formi 11 jednosatnih epizoda (spojene po dvije epizode uz određen broj dodatnog materijala).&lt;ref name = &quot;secondseasonannounced&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-03-21/psycho-pass-02-to-debut-october-followed-by-winter-film |publisher=Anime News Network |date=21. ožujka 2014 |accessdate=21. ožujka 2014|title=Psycho-Pass 2 to Debut in October, Followed by Winter Film}}&lt;/ref&gt; Četvrta epizoda je povučena s etera zbog sličnosti sa stvarnim ubojstvom koje se dogodilo u [[Japan]]u, zbog čega se [[Naoyoshi Shiotani]] ispričao na svom [[Twitter]] profilu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/anime-episode-resembles-real-life-murder-wont-be-broad-1613841546 |publisher=Kotaku |date=31. srpnja 2014 |accessdate=31. srpnja 2014|title=Anime Episode Resembles Real-Life Murder, Won't Be Broadcasted}}&lt;/ref&gt; [[Funimation]] je, ipak, emitirao epizodu,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-07-31/funimation-streams-cancelled-psycho-pass-episode/.77175|title=Funimation Streams Cancelled Psycho-Pass Episode|publisher=Anime News Network|accessdate=31. srpnja 2014}}&lt;/ref&gt; čime je nastavio praksu paralelnog emitiranja s [[Japan]]om. Ista praksa nastavljena je i s emitiranjem druge sezone, mada je tokom Nove godine napravljena pauza u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].

[[DVD]] i [[blu-ray]] izdanja druge sezone započela su s izdavanjem [[17. prosinca]] [[2014.]] godine, a proces je zaključen [[15. travnja]] [[2015.]] godine nakon ukupno pet izdanja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/bd-dvd/index2_01.html|title=''Psycho-Pass 2'': DVD/Blu-ray|publisher=psycho-pass.com|language=japanski|accessdate=15. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt;

Paralelno s drugom sezonom, najavljeno je i emitiranje [[anime]] filma za početak [[2015.]] godine. Film je službeno potvrđen [[6. rujna]] [[2013.]] godine.&lt;ref name = &quot;ANN September New Film 2nd Season&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-09-06/psycho-pass-anime-gets-new-film-along-with-2nd-season |title=Psycho-Pass Anime Gets New Film Along With 2nd Season |publisher=Anime News Network |date=6. rujna 2013 |accessdate=8. rujna 2013}}&lt;/ref&gt; Pod naslovom ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'', film je premijerno prikazan u [[Japan]]u [[9. siječnja]] [[2015.]] godine. Scenarij su napisali [[Gen Urobuchi]] i [[Makoto Fukami]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-09-26/psycho-pass-film-slated-for-january-9-with-gen-urobuchi-makoto-fukami/.79243 |title= Psycho-Pass Film Slated for January 9 With Gen Urobuchi, Makoto Fukami |publisher=Anime News Network |date=26. rujna 2014 |accessdate=27. rujna 2014}}&lt;/ref&gt; a sam film je dobro prošao među publikom i kritikom.

Projekt je nastavljen novom filmskom trilogijom, zbirnoga imena ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System]]'', koja se emitirala od siječnja do ožujka [[2019.]] godine. Prvi film, ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.1 – Crime and Punishment|Crime and Punishment]]'' (Case.1), emitiran je [[25. siječnja]] [[2019.]] godine u [[Japan]]u, dok su druga dva filma, ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.2 – First Guardian|First Guardian]]'' (Case.2) i ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.3 – In the Realm Beyond Is ____|In the Realm Beyond Is ____]]'' (Case.3), emitirani [[15. veljače]] i [[8. ožujka]] [[2019.]] godine, također u [[japan]]skim kinima.&lt;ref name=&quot;PPSS-ANN&quot;&gt;[https://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=21547 AnimeNewsNetwork - ''Psycho-Pass: Sinners of the System'']&lt;/ref&gt; Odmah nakon premijere trećeg filma iz serijala, najavljena je i treća sezona animea,&lt;ref&gt;[https://www.animenewsnetwork.com/news/2019-03-08/psycho-pass-anime-gets-3rd-season/.144332 AnimeNewsNetwork: ''Psycho-Pass'' Anime Gets 3rd Season]&lt;/ref&gt; planirana za listopad [[2019.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.animenewsnetwork.com/daily-briefs/2019-03-14/psycho-pass-anime-3rd-season-premieres-in-october/.144531 AnimeNewsNetwork: ''Psycho-Pass'' Anime's 3rd Season Premieres in October]&lt;/ref&gt; Krajem rujna, potvrđeno je kako će premijera treće sezone biti [[24. listopada]], a sastojat će se od osam jednosatnih epizoda.&lt;ref name=&quot;ANN19&quot;/&gt; Streaming unutar i izvan [[Japan]]a ovoga je puta preuzeo [[Amazon Prime Video]].&lt;ref name=&quot;ANN19&quot;/&gt; Po emitiranju treće sezone, najavljen je novi film, ''[[Psycho-Pass 3: First Inspector]]'', koji će se direktno nastaviti na radnju serije, a planiran je za proljeće [[2020.]] godine.&lt;ref name=&quot;1stInsp1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;1stInsp2&quot;/&gt;

=== DVD/Blu-ray izdanja ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass''
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|Zemlja izdanja 
!colspan=&quot;6&quot;|Individualna izdanja 
!rowspan=&quot;2&quot;|BOX Set

|-
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Izdanje&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Datum&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Naslovnica&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Izdanje&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Datum&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;Naslovnica&lt;/div&gt;
|-
!rowspan=&quot;4&quot;|{{flag|Japan}}
|Vol. 1 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. prosinca]] [[2012.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Vol. 5
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[19. travnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Nobuchika Ginoza]]&lt;br&gt;[[Tomomi Masaoka]]
|rowspan=&quot;4&quot; style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[15. listopada]] [[2014.]]
|-
|Vol. 2 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[25. siječnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Nobuchika Ginoza]]
|Vol. 6
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[24. svibnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shūsei Kagari]]&lt;br&gt;[[Yayoi Kunizuka]]&lt;br&gt;[[Shion Karanomori]]
|-
|Vol. 3 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[22. veljače]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Tomomi Masaoka]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Vol. 7
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. lipnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]&lt;br&gt;[[Shōgo Makishima]]
|-
|Vol. 4 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[22. ožujka]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shōgo Makishima]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Vol. 8
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[26. srpnja]] [[2013.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shinya Kōgami]]&lt;br&gt;[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Nobuchika Ginoza]]&lt;br&gt;[[Tomomi Masaoka]]&lt;br&gt;[[Shūsei Kagari]]&lt;br&gt;[[Yayoi Kunizuka]]&lt;br&gt;[[Shion Karanomori]]
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|Part One 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[11. ožujka]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Part Two
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[11. ožujka]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shinya Kōgami]]&lt;br&gt;[[Shōgo Makishima]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[11. ožujka]] [[2014.]]
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[1. rujna]] [[2014.]]
|-
!{{flag|Australija}}
|Collection 1 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. svibnja]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|Collection 2
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. svibnja]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shinya Kōgami]]&lt;br&gt;[[Shōgo Makishima]]
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass 2''
|-
!rowspan=&quot;3&quot;|{{flag|Japan}}
|Vol. 1 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[17. prosinca]] [[2014.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]
|Vol. 4
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[18. ožujka]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Yayoi Kunizuka]]&lt;br&gt;[[Shion Karanomori]]&lt;br&gt;[[Jouji Saiga]]
|rowspan=&quot;3&quot; style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|-
|Vol. 2 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[21. siječnja]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Nobuchika Ginoza]]&lt;br&gt;[[Mika Shimotsuki]]
|Vol. 5
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[15. travnja]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Kirito Kamui]]
|-
|Vol. 3 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[18. veljače]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Sakuya Tōgane]]&lt;br&gt;[[Sho Hinakawa]]
|colspan=&quot;3&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[8. ožujka]] [[2016.]]
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; —
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[16. svibnja]] [[2016.]]
|-
!{{flag|Australija}}
|colspan=&quot;7&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass: The Movie''
|-
!{{flag|Japan}}
|colspan=&quot;6&quot; | &lt;center&gt; [[15. srpnja]] [[2015.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|colspan=&quot;6&quot; | &lt;center&gt; [[7. lipnja]] [[2016.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Akane Tsunemori]]&lt;br&gt;[[Shinya Kōgami]]
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Australija}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass: Sinners of the System''
|-
!rowspan =&quot;3&quot;| {{flag|Japan}}
|colspan=&quot;1&quot; | Case.1
|colspan=&quot;5&quot; rowspan =&quot;3&quot;| &lt;center&gt; [[18. rujna]] [[2019.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Nobuchika Ginoza]]&lt;br&gt;[[Mika Shimotsuki]]
|-
|colspan=&quot;1&quot; | Case.2
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Teppei Sugō]]&lt;br&gt;[[Tomomi Masaoka]]
|-
|colspan=&quot;1&quot; | Case.3
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Shinya Kōgami]]
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Australija}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!colspan=&quot;8&quot;|''Psycho-Pass 3''
|-
!rowspan=&quot;2&quot;|{{flag|Japan}}
|Vol. 1 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[22. siječnja]] [[2020.]]
|style=&quot;font-size:smaller&quot;|[[Arata Shindō]]&lt;br&gt;[[Kei Mikhail Ignatov]]
|Vol. 3
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[18. ožujka]] [[2020.]]
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|-
|Vol. 2 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[19. veljače]] [[2020.]]
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|Vol. 4
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| &lt;center&gt; [[15. travnja]] [[2020.]]
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Sjedinjene Države}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|-
!{{flag|Australija}}
|colspan=&quot;6&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; style=&quot;color:darkgrey&quot;| &lt;center&gt; ''TBA''
|style=&quot;font-size:smaller; color:darkgrey&quot; bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot; | &lt;center&gt; ''TBA''
|}

== Derivirani sadržaj ==

=== Manga ===

Dana [[2. studenog]] [[2012.]] godine časopis ''[[Jump Square]]'' je započeo izdavanje [[manga|mange]] naslovnjene ''Inspector Akane Tsunemori'' ([[japanski]]: 監視官 常守朱 ''Kanshikan Tsunemori Akane''), koju je ilustrirao [[Hikaru Miyoshi]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=I.G &amp; Urobuchi's Psycho-Pass Sci-Fi Anime Inspires Manga|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2012-10-02/i.g-and-urobuchi-psycho-pass-sci-fi-anime-inspires-manga|work=[[Anime News Network]]|accessdate=23. veljače 2012|date=2. listopada 2012}}&lt;/ref&gt; Prvo ''[[tankōbon]]'' izdanje izdano je [[4. veljače]] [[2013.]] godine.&lt;ref name=&quot;firstvolume&quot;&gt;{{cite web|title=監視官　常守朱 1|url=http://books.shueisha.co.jp/CGI/search/syousai_put.cgi?isbn_cd=978-4-08-870623-8&amp;mode=1|publisher=[[Shueisha]]|language=japanski|accessdate=24. veljače 2013}}&lt;/ref&gt; U studenom [[2013.]] godine objavljeno je kako je 380,000 kopija mange distribuirano po [[Japan]]u s tri broja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Psycho-Pass Manga About Akane Has 380,000 Copies in Print|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2013-11-03/psycho-pass-manga-about-akane-has-380000-copies-in-print|work=[[Anime News Network]]|accessdate=30. prosinca 2013|date=3. studenog 2013}}&lt;/ref&gt;

Dana [[30. lipnja]] [[2014.]], ''[[Monthly Comic Blade]]'' je započeo izdavanje nove mange, naslovljene ''Psycho-Pass: Inspector Shinya Kogami'' ([[japanski]]: 監視官 狡噛 慎也 ''Kanshikan Kōgami Shinya''). Autori priče su [[Midori Gotou]] i [[Production I.G.]], dok su ilustracije djelo [[Natsuo Sai]].&lt;ref name=&quot;secondseasonannounced&quot;/&gt;

=== Romani ===

Tokom [[2013.]] godine, [[Makoto Fukami]] je izradio novelizaciju [[anime]]a koju je [[Mag Garden]] izdao u dva dijela - [[4. veljače]] i [[4. travnja]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/goods/book_novel1_normal.html|title=PSYCHO-PASS サイコパス (上) 通常版|accessdate=31. prosinca 2013|language=japanski|publisher=Psycho Pass|archivedate=2014-01-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140101131237/http://psycho-pass.com/goods/book_novel1_normal.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://psycho-pass.com/goods/book_novel2_normal.html|title=PSYCHO-PASS サイコパス (下) 通常版|accessdate=31. prosinca 2013|language=japanski|publisher=Psycho Pass|archivedate=2014-01-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140101131233/http://psycho-pass.com/goods/book_novel2_normal.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Naoyoshi Shiotani]] je rekao kako su romani znatno nasilniji od samog [[anime]]a.&lt;ref name=&quot;panel&quot;/&gt; [[Aya Takaba]], koja je radila na samom animeu, napisala je i ''prequel'' roman naslova ''Namae no Nai Kaibutsu'', koji je prije službenog tiska objavljen na Noitaminainim web stranicama. Roman je izdan [[4. veljače]] [[2013.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://animeanime.jp/article/2013/01/13/12667.html|title=「標本事件」とは何だったのか？　『サイコパス』スピンオフ小説が、ノイタミナノベル先行掲載決定|date=13. siječnja 2013|accessdate=29. prosinca 2013|language=japanski|publisher=Anime Anime}}&lt;/ref&gt;

Dana [[25. lipnja]] [[2014.]], ''S-F Magazine'' je započeo izdavanje serije romana temeljenim na četvero likova koje je kreirao Ryō Shigami. Nakon što je serijalizacija završena, romani su prerađeni i u listopadu [[2014.]] godine tiskani kao cjelina. Likovi u pitanju su Choe Gu-sung, [[Shūsei Kagari]], [[Yayoi Kunizuka]] i [[Shion Karanomori]].&lt;ref name=&quot;secondseasonannounced&quot;/&gt; U prosincu [[2014.]] je izdana i ''Psycho Pass Genesis'', koja objašnjava nastanak [[Sibyl System|Sibyla]] i ulogu koju je imao [[Tomomi Masaoka]].&lt;ref name=&quot;secondseasonannounced&quot;/&gt;

=== Igre ===

Interaktivni [[vizualni roman]]i naslova ''[[Chimi Chara Psycho-Pass]]'', koji prikazju ''[[chibi]]'' verzije glavnih likova, ukomponirani su u [[blu-ray]] izdanje [[anime]]a te im se može pristupiti s bilo kojeg uređaja koji očitava [[blu-ray]] diskove.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-05-21/nitro+/not-involved-in-blu-ray-visual-novels-but-our-staffers-are |title=Nitro+: Not Involved in Blu-ray Visual Novels, But Our Staffers Are - News |publisher=Anime News Network |date=2. srpnja 2013 |accessdate=6. srpnja 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;animenewsnetwork1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2012-10-19/psycho-pass-blu-rays-to-include-mini-adventure-games |title=Psycho-Pass Blu-rays to Include Mini-Adventure Games - Interest |publisher=Anime News Network |date=2. srpnja 2013 |accessdate=6. srpnja 2013}}&lt;/ref&gt; Igra sadrži ukupno 12 priča. U svibnju [[2014.]] godine, [[Anime News Network]] je objavio kako [[5pb.]] radi na igri temeljenoj na [[anime]]u za [[Xbox One]]. Igra, naslova ''[[Psycho-Pass: Mandatory Happiness]]'', zapravo je originalna priča [[Gen Urobuchi|Gena Urobuchija]] smještena između prve i šeste epizode prve sezone i to na udaljenom otoku izvan grada. Osim glavnih likova iz [[anime]]a, igra donosi tri nova lika - inspektoricu [[Nadeshiko Kugatachi]], Enforcera [[Takuma Tsurugi|Takumu Tsuruhija]] te misterioznog negativca, hakera [[Alpha (Psycho-Pass)|Alphu]], koji je na određeni način povezan s inspektoricom Kugatachi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2014-05-27/psycho-pass-anime-gets-xbox-one-game-by-5pb/.74937|title=Psycho-Pass Anime Gets Xbox One Game by 5pb.|publisher=Anime News Network |date=27. svibnja 2014 |accessdate=27. svibnja 2014}}&lt;/ref&gt; Igra je izašla [[28. svibnja]] [[2015.]] godine u [[Japan]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.giantbomb.com/psycho-pass-mandatory-happiness/3030-46461/|title=Psycho-Pass: Mandatory Happiness|publisher=Giant Bomb |accessdate=16. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Verzije za europsko i američko tržište izašle su u rujnu [[2016.]] godine.

[[Akane Tsunemori]] se pojavljuje i kao sporedni, neigrivi lik u borilačkoj igri ''[[Nitroplus Blasterz: Heroines Infinite Duel]]'' iz [[2015.]] godine.

== Kritike ==

[[Fuji TV|Fujijev]] producent Akitoshi Mori je rekao kako je ''Psycho-Pass'' bilo prvo djelo koje je on nadzirao. Preliminarna prikazivanja animea u Noitaminaovoj trgovini i kafiću privukla su jako malo ljudi, što je zasmetalo Morija. Ipak, kako je serija išla svojom tokom, tako se povećavao i broj gledatelja. Do posljednje epizode, preko 1,000 ljudi se pojavilo da vidi kraj prve sezone, iako je prostorija bila namijenjena za samo 70 ljudi. Kada je vidio koliko fanova prati anime, Mori je bio sretan te je želio da sljedeća prikazivanja budu u prostorima s većim kapacitetom.&lt;ref name=&quot;secondseasonannounced&quot;/&gt;
{{Album ratings
|title = ''Psycho-Pass''
|rev1 = [http://www.imdb.com/title/tt2379308/?ref_=nv_sr_6 IMDb]
|rev1score = {{rating|8.4|10}}
|rev2 = [http://myanimelist.net/anime/13601/Psycho-Pass MyAnimeList]
|rev2score = {{rating|8.6|10}}
|rev3 = [http://www.nihonreview.com/anime/psycho-pass/ The Nihon Review]
|rev3score = {{rating|7|10}}
|rev4 = [http://www.animenewsnetwork.com/encyclopedia/anime.php?id=14195 ANN]&lt;ref name=&quot;ANN Score&quot;/&gt;
|rev4score = {{rating|4|5}}
|rev5 = [http://www.themanime.org/viewreview.php?id=1559 T.H.E.M. Anime]
|rev5score = {{rating|3|5}}
}}
''Psycho-Pass'' je među kritičarima prošao izrazito dobro i dobio je, u principu, jednoglasno odobravanje. Pišući za [[Anime News Network]], Rebecca Silverman je pohvalila [[anime]] zbog &quot;visoke razine interesantnosti&quot; u prikazivanju svog distopijskog svijeta. Ipak, naglasila je kako su nasilne scene toliko brutalne da bi mogle prestrašiti gledatelje.&lt;ref name=&quot;psychostream&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;annsecondreview&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass/episodes-12|title=Psycho-Pass episodes 12 - 22 Streaming|date=|publisher=Anime News Network|accessdate= 30. prosinca 2013}}&lt;/ref&gt; [[Kotaku]]ov Richard Eisenbeis je prvu polovicu prve sezone opisao kao &quot;neodoljivu [[cyberpunk]] zagonetku&quot;, pohvalio društvo kakvo anime prikazuje i ubojstva koja je izveo [[Shōgo Makishima]]. Ipak, kritizirao je korištenje napredne tehnologije i usporedio to s drugim žanrovskim filmovima tvrdeći doduše kako je ''Psycho-Pass'' bolje obradio neke teme, no nije uspio pronaći opravdanje za Makishiminu kriminalnu asimptomatičnost, odnosno za nedostatak objašnjenja povodom iste. Dakako, radilo se o kritici prve polovice sezone, kada svi podaci još nisu bili poznati.&lt;ref name=&quot;kotaku&quot;&gt;{{cite web|last=Eisenbeis|first=Richard|title=Psycho Pass is a Compelling Cyberpunk Mystery (And It’s Only Half Done)|url=http://kotaku.com/5973624/psycho-pass-is-a-compelling-cyberpunk-mystery-and-its-only-half-done|work=[[Kotaku]]|publisher=[[Kotaku]]|accessdate=20. veljače 2013|date=8. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt; [[DVD Talk]] je nahvalio Makishimu zbog njegovih postignuća tokom razvoja priče i njegove osobnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dvdtalk.com/reviews/63184/psycho-pass-season-1-part-1/|title=PPsycho-Pass: Part One (Blu-ray) |publisher=DVDTalk|accessdate=18. travnja 2014}}&lt;/ref&gt; Neke epizode prve sezone nazvane su &quot;fillerima&quot; zbog činjenice da su ubačene kako bi izgradile temelje za klimakse u nekim kasnijim epizodama.&lt;ref name = &quot;psychostream&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;fifteen&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2013/02/07/psycho-pass-episode-15-anime-review/|title=Psycho-Pass Episode #15 Anime Review |publisher=The Fandom Post|accessdate=7. siječnja 2013|date=16. listopada 2012}}&lt;/ref&gt; Isto tako, Bamboo Dong s [[Anime News Network]]a je kritizirao segment u kojem se otkriva prava priroda [[Sibyl System|Sibyla]], nazvavši ga &quot;jednim od najglupljih otkrića u povijesti animea.&quot;&lt;ref name=&quot;halImetyourmother&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/shelf-life/2014-04-14#pp|title=Hal I Met Your Mother|publisher=Anime News Network|accessdate=14. travnja 2014|date=14. travnja 2014|author=Dong, Bamboo}}&lt;/ref&gt;

Pišući za The Fandom Post, Thomas Zoth je pohvalio fokus na glavne likove i razvojih istih kroz anime. [[Akane Tsunemori|Akanein]] razvoj i promjene kroz serziju su jednoglasno pohvaljeni.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2013/01/22/psycho-pass-episode-13-anime-review/|title=Psycho-Pass Episode #13 Anime Review |publisher=The Fandom Post|accessdate=31. prosinca 2013|date=22. siječnja 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uk-anime.net/anime/Psycho-Pass_Complete_Season_1_Collection.html|title=ANIME REVIEW: Psycho-Pass Complete Season 1 Collection |publisher=UK Anime Network|author=Hanley, Andy|accessdate=7. rujna 2014}}&lt;/ref&gt; Zoth je također uživao u scenama između [[Shinya Kōgami|Kōgamija]] i Makishime te scenama koje prikazuju ''[[status quo]]''. Već spominjanu šesnaestu epizodu je nazvao &quot;Urobuchijevim remek-djelom&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2013/03/21/psycho-pass-episode-21-22-anime-review/|title=Psycho-Pass Episode #21 – 22 Anime Review |publisher=The Fandom Post|accessdate=31. prosinca 2013|date=21. ožujka 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fandompost.com/2013/02/12/psycho-pass-episode-16-anime-review/|title=Psycho-Pass Episode #16 Anime Review |publisher=The Fandom Post|accessdate=31. prosinca 2013|date=12. veljače 2013}}&lt;/ref&gt; Silvermanova se također osvrnula na paralelizam između razvoja Akane i Kōgamija te na dvosmislen kraj koji konačnu presudu prepušta gledateljima.&lt;ref name=&quot;annsecondreview&quot;/&gt; DVD Talk je pohvalio i sporedne likove, dodajući ipak kako je dio njih realiziran ispod očekivanja te kako je [[Shion Karanomori]] najslabije istražen lik.&lt;ref name=&quot;dvdtalk&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dvdtalk.com/reviews/63192/psycho-pass-season-one-part-two/|title=Psycho-Pass: Part Two (Blu-ray)|date=|publisher=DVDTalk|accessdate= 18. travnja 2014}}&lt;/ref&gt; Stranica [[IMDb]] je seriji dala visoku 8.4/10 ocjenu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt2379308/?ref_=tt_rec_tt|title=IMDB: ''Psycho-Pass''|date=|publisher=IMDb|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt;

Silvermanova je, tokom emitiranja serije, kritizirala animaciju zbog slabog osvjetljenja koje ju čini teško razumljivom.&lt;ref name=&quot;psychostream&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;annsecondreview&quot;/&gt; Pišući za Japanator, Hiroko Yamamura je pohvalila visoki budžet, stil animacije i fokus na detaljima i tehnologiji. Premisa ju je odmah privukla te je izrazila kako očekuje da će serija do kraja održati visoki nivo kvalitete.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.japanator.com/first-impressions-psycho-pass-27060.phtml|title=First Impressions: Psycho-Pass|publisher=Japanator|accessdate=21. ožujka 2013|date=16. listopada 2012|author=Yamamura, Hiroko}}&lt;/ref&gt; U sličnom tonu, animaciju je pohvalio i Hope Chapman s ANN-a.&lt;ref name=&quot;psychopassreviewinter&quot;/&gt;
{{Album ratings
|title = ''Psycho-Pass 2''
|rev1 = [http://www.imdb.com/title/tt4431342/?ref_=rvi_tt IMDb]
|rev1score = {{rating|8.4|10}}
|rev2 = [http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass-2/.79959 ANN]&lt;ref name=&quot;ANN Score&quot;&gt;Ova ocjena nastala je kao srednja vrijednost svih slovnih ocjena sadržanih u kritikama dostupnim pod linkom. Slovne ocjene su pretvorene u numerički sustav po principu: A-5, B-4, C-3, D-2, F-1. Ukupan zbroj ocjena podijeljen je s brojem epizoda te je srednja ocjena izvučena po tom principu.&lt;/ref&gt;
|rev2score = {{rating|2.5|5}}
|rev3 = [http://myanimelist.net/anime/23281/Psycho-Pass_2 MyAnimeList]
|rev3score = {{rating|7.8|10}}
}}
Druga sezona je također dobila dobre kritike, mada hvale nisu bile jednako intenzivne kao i za prvu sezonu. Pišući za Kotaku, Richard Eisenbeis je drugu sezonu opisao kao &quot;slasno mračnu i morbidnu cyberpunk priču&quot;, pohvalivši nekoliko segmenata serije, među kojima su razrade geneze Sibyla, proučavanje [[paradoks svemoći|paradoksa svemoći]] i analiza prosječnog građanina. Mišljenja o [[Kirito Kamui|Kamuiju]] su bila podijeljenja, mada je konsenzus kako, unatoč kvaliteti, nije nadmašio svog prethodnika, Makishimu. Slično mišljenje imao je i o nasilju u seriji.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Eisenbeis|first=Richard|url=http://kotaku.com/psycho-pass-2-is-a-deliciously-dark-and-disturbing-cybe-1674300062|title=Psycho Pass 2 is a Deliciously Dark and Disturbing Cyberpunk Tale|date=23. prosinca 2014|publisher=Kotaku|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Hope Chapman je bio osjetno kritičniji prema drugoj sezoni, napdajući premisu serije i samu radnju u nekoliko navrata. Temeljem njegovih epizodnih kritika, prilično dobar početak serije kasnije je degradirao i došao do jako lošeg ishoda na samom kraju.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Chapman|first=Hope|url=http://www.animenewsnetwork.com/review/psycho-pass-2/.79959|title=Psycho Pass 2 - Reviews|date=17. listopada - 14. prosinca 2014|publisher=Anime News Network|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; Pišući za ganbareanime.com, korisnik Jikman je u svojoj kritici posljednje epizode napisao kako druga sezona svakako nije bila loša, ali kako su određeni momenti djelovali ubrzano i nedovoljno razrađeno. Isto tako, primijetio je kako je druga sezona znatno više temeljena na samoj radnji, a manje na razvoju likova, što je još jedna od razlika u odnosu na prvu sezonu. Konačno, zaključio je kako druga sezona, iako dobra, ne predstavlja veliki pomak u odnosu na prvu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ganbareanime.com/psycho-pass-2-episode-11-review/|title=Psycho Pass 2 Episode 11 (END) – Review|date=18. prosinca 2014|publisher=ganbareanime.com|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt; [[IMDb]] je drugoj sezoni također dao izrazito visoku 8.4/10 ocjenu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.imdb.com/title/tt4431342/?ref_=nv_sr_2|title=IMDB: ''Psycho-Pass 2''|date=|publisher=IMDb|accessdate= 18. ožujka 2015}}&lt;/ref&gt;

Prodaja [[DVD]] i [[blu-ray]] izdanja bila je prilično dobra.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-06-25/japan-animation-dvd-ranking-june-17-23 |publisher=Anime News Network |date=25. lipnja 2013 |accessdate=29. travnja 2014|title= Japan's Animation DVD Ranking, June 17-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-06-25/japan-animation-blu-ray-disc-ranking-june-17-23 |publisher=Anime News Network |date=25. lipnja 2013 |accessdate=29. travnja 2014|title=  Japan's Animation Blu-ray Disc Ranking, June 17-23}}&lt;/ref&gt; U travnju [[2014.]], [[anime]] je nominiran za [[Nagrada Seiun|nagradu Seiun]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.crunchyroll.com/anime-news/2014/04/28-1/gargantia-psycho-pass-and-girls-und-panzer-nominated-for-seiun-sci-fi-award|publisher=Crunchyroll|date=28. travnja 2014 |accessdate=28. travnja 2014 |title=&quot;Gargantia,&quot; &quot;Psycho-Pass&quot; and &quot;Girls und Panzer&quot; Nominated for Seiun Sci-Fi Award}}&lt;/ref&gt; Časopis ''[[Newtype (časopis)|Newtype]]'' je rangirao ''Psycho-Pass'' kao četvrti najbolji [[anime]] [[2013.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/news/2013-10-13/attack-on-titan-wins-top-prizes-in-newtype-anime-awards|title=Attack on Titan Wins Top Prizes in Newtype Anime Awards|publisher=Anime News Network|accessdate=12. lipnja 2014}}&lt;/ref&gt; Jedanaesta epizoda prve sezone proglašena je najboljom epizodom u glasovanju fanova povodom desete obljetnice bloka Noitamina. Akane, Kōgami i Makishima su se također našli u anketama te su pobijedili, svatko u svojoj kategoriji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/interest/2014-03-31/winners-of-noitamina-10th-anniversary-fan-vote-announced|title=Winners of Noitamina 10th Anniversary Fan Vote Announced|publisher=Anime News Network|date=31. ožujka 2013|accessdate=31. ožujka 2014}}&lt;/ref&gt; [[Anime News Network]] ga je također proglasio petim najpristupačnijim animeom za ljude koji nisu ranije gledali japansku animaciju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.animenewsnetwork.com/the-list/2014-08-23/.77834|title=7 &quot;Gateway&quot; Anime Sure to Get Newbies Hooked|publisher=Anime News Network|date=23. kolovoza 2014|author=Lynzee, Lamb|accessdate=23. kolovoza 2014}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* {{official website|http://psycho-pass.com/}} {{ja icon}}
* {{IMDb title|2379308}}
* {{ann|anime|14195}}
* {{ann|anime|15513|Psycho-Pass 2}}

{{Psycho-Pass}}
{{noitaminA}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Psycho-Pass| ]]
[[Kategorija:Anime serije]]
[[Kategorija:SF-serije]]
[[Kategorija:Kriminalističke serije]]
[[Kategorija:Cyberpunk]]
[[Kategorija:Mange]]</text>
      <sha1>dj7u37uu273z9hrg4nrd7p9hsw6ramn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Psycho-Pass</title>
    <ns>10</ns>
    <id>3555430</id>
    <revision>
      <id>41261769</id>
      <parentid>40921317</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:18:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3967" xml:space="preserve">{{Navbox
|titlestyle = 
|name  = Psycho-Pass
|title= ''[[Psycho-Pass]]''
|abovestyle=text-align:center; 
|belowstyle= text-align:center; 
|groupstyle = text-align:center; 

|above={{nowrap begin}}[[noitaminA]]{{·w}} [[Production I.G]]{{nowrap end}}

|group1 = Osnovno
|list1={{nowrap begin}}[[Sibyl System]]{{·w}}[[Psycho-Pass (mjera)|Psycho-Pass]]{{·w}}[[Dominator]]{{·w}}[[Public Safety Bureau]] ([[Enforcer]]){{·w}}[[Slučaj Specimen]]{{·w}}[[CommuField]]{{nowrap end}}

|group2 = Epizode
|list2  = {{nowrap begin}}[[Popis epizoda animea Psycho-Pass|Sezona 1]]{{·w}}[[Popis epizoda animea Psycho-Pass 2|Sezona 2]]{{·w}}[[Popis epizoda animea Psycho-Pass 3|Sezona 3]]{{nowrap end}}

|group3= Likovi
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; 

|group1=''Psycho-Pass''
|list1= [[Akane Tsunemori]]{{·w}} [[Shinya Kōgami]]{{·w}} [[Shōgo Makishima]]{{·w}} [[Nobuchika Ginoza]]{{·w}} [[Tomomi Masaoka]]{{·w}} [[Shūsei Kagari]]{{·w}} [[Yayoi Kunizuka]]{{·w}} [[Shion Karanomori]]{{·w}} [[Jōshū Kasei]]{{·w}} [[Mitsuru Sasayama]]{{·w}} [[Jouji Saiga]]{{·w}} [[Guson Che]]{{·w}} [[Rikako Ōryō]]{{·w}} [[Toyohisa Sengūji]]{{·w}} [[Tōma Kōzaburō]]

|group2=''Psycho-Pass 2''
|list2= [[Akane Tsunemori]]{{·w}} [[Nobuchika Ginoza]]{{·w}} [[Mika Shimotsuki]]{{·w}} [[Sakuya Tōgane]]{{·w}} [[Sho Hinakawa]]{{·w}} [[Yayoi Kunizuka]]{{·w}} [[Shion Karanomori]]{{·w}} [[Teppei Sugō]]{{·w}} [[Jouji Saiga]]{{·w}} [[Risa Aoyanagi]]{{·w}} [[Mizue Shisui]]{{·w}} [[Jōshū Kasei]]{{·w}} [[Kirito Kamui]]

|group3=''The Movie''
|list3= [[Akane Tsunemori]]{{·w}} [[Shinya Kōgami]]{{·w}} [[Nobuchika Ginoza]]{{·w}} [[Mika Shimotsuki]]{{·w}} [[Sho Hinakawa]]{{·w}} [[Yayoi Kunizuka]]{{·w}} [[Shion Karanomori]]{{·w}} [[Teppei Sugō]]{{·w}} [[Jouji Saiga]]{{·w}} [[Jōshū Kasei]]{{·w}} [[Chuan Han]]{{·w}} [[Desmond Rutaganda]]{{·w}} [[Nicholas Wong]]

|group4=''Sinners of the System''
|list4= &lt;!--[[Akane Tsunemori]]{{·w}} [[Shinya Kōgami]]{{·w}} [[Nobuchika Ginoza]]{{·w}} [[Mika Shimotsuki]]{{·w}} [[Sho Hinakawa]]{{·w}} [[Yayoi Kunizuka]]{{·w}} [[Shion Karanomori]]{{·w}} [[Teppei Sugō]]{{·w}} [[Jouji Saiga]]{{·w}} [[Jōshū Kasei]]{{·w}} [[Chuan Han]]{{·w}} [[Desmond Rutaganda]]{{·w}} [[Nicholas Wong]]--&gt;

|group5=''Psycho-Pass 3''
|list5= &lt;!--[[Akane Tsunemori]]{{·w}} [[Shinya Kōgami]]{{·w}} [[Nobuchika Ginoza]]{{·w}} [[Mika Shimotsuki]]{{·w}} [[Sho Hinakawa]]{{·w}} [[Yayoi Kunizuka]]{{·w}} [[Shion Karanomori]]{{·w}} [[Teppei Sugō]]{{·w}} [[Jouji Saiga]]{{·w}} [[Jōshū Kasei]]{{·w}} [[Chuan Han]]{{·w}} [[Desmond Rutaganda]]{{·w}} [[Nicholas Wong]]--&gt;
}}

|group4 = Muzika
|list4 = {{nowrap begin}} [[Yūgo Kanno]]{{·w}} [[Ling tosite sigure]]{{·w}} [[EGOIST]]{{·w}} [[Nothing's Carved in Stone]]{{·w}} [[Who-ya Extended]]{{·w}} [[Cö shu Nie]]{{nowrap end}}

|group5 = Filmovi
|list5 = {{nowrap begin}}''[[Psycho-Pass: The Movie]]''{{·w}} ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System]]'' (''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.1 – Crime and Punishment|Crime and Punishment]]''{{·w}} ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.2 – First Guardian|First Guardian]]''{{·w}} ''[[Psycho-Pass: Sinners of the System: Case.3 – In the Realm Beyond Is ____|In the Realm Beyond Is ____]]''){{·w}}  ''[[Psycho-Pass 3: First Inspector|First Inspector]]''{{·w}} ''[[Psycho-Pass PROVIDENCE|PROVIDENCE]]''{{nowrap end}}

|group6 = Igre
|list6 = {{nowrap begin}}''[[Chimi Chara Psycho-Pass]]''{{·w}} ''[[Nitroplus Blasterz: Heroines Infinite Duel]]''{{·w}} ''[[Psycho-Pass: Mandatory Happiness]]'' {{nowrap end}}
 
|group7 = Ostalo
|list7 = ''[[Psycho-Pass: Virtue and Vice]]'' (drama)

|group9 = Ekipa
|list9 = [[Katsuyuki Motohiro]]{{·w}} [[Naoyoshi Shiotani]]{{·w}} [[Kiyotaka Suzuki]]{{·w}} [[Gen Urobuchi]]{{·w}} [[Tō Ubukata]]{{·w}} [[George Wada]]{{·w}} [[Kōji Yamamoto]]
|below = 

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Manga i anime - šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>76700gik6g3fju7ji9991rjs4o4zqxg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Villa Guerrero (Villa Guerrero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4087958</id>
    <redirect title="Villa Guerrero, México" />
    <revision>
      <id>41261784</id>
      <parentid>14083575</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:47:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Villa Guerrero, México]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Villa Guerrero, México]]</text>
      <sha1>cn46j1aab7vkochpc6dxw1nuhebnaec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Villa Guerrero, Villa Guerrero, Meksiko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4287250</id>
    <redirect title="Villa Guerrero, México" />
    <revision>
      <id>41261783</id>
      <parentid>14455718</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:47:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Villa Guerrero, México]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Villa Guerrero, México]]</text>
      <sha1>cn46j1aab7vkochpc6dxw1nuhebnaec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Villa Guerrero (Villa Guerrero, Meksiko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4293967</id>
    <redirect title="Villa Guerrero, México" />
    <revision>
      <id>41261785</id>
      <parentid>14464055</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:47:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Villa Guerrero, México]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Villa Guerrero, México]]</text>
      <sha1>cn46j1aab7vkochpc6dxw1nuhebnaec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Villa Guerrero, Villa Guerrero, Edomex or Méx</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4470206</id>
    <redirect title="Villa Guerrero, México" />
    <revision>
      <id>41261782</id>
      <parentid>14714070</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:47:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Villa Guerrero, México]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Villa Guerrero, México]]</text>
      <sha1>cn46j1aab7vkochpc6dxw1nuhebnaec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Příbram</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4549126</id>
    <revision>
      <id>41261830</id>
      <parentid>41259044</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Krumpi</username>
        <id>124627</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>coa update</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22347" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  = Příbram
| ime_genitiv          = 
| izvorno_ime          = 
| nadimak              = 
| geslo                = 

| slika_panorama       = Pribramske Hradcany.jpg
| veličina_slike       = 
| opis_slike           = 

| slika_zastava                = Flag of Pribram.svg
| slika_zastava_veličina       = 
| slika_pečat                  = 
| slika_pečat_veličina         = 
| slika_grb                    = Příbram CoA CZ.svg
| slika_grb_veličina           = 

| slika_karta          = 
| veličina_karte       = 
| opis_karte           = 
| slika_karta1         = 
| veličina_karte1      = 
| opis_karte1          = 
| slika_lokacijska_karta_država = Češka
| slika_lokacijska_karta_opis   = 

| širina-stupnjevi = 49 | širina-minute =  41 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 14 | dužina-minute =  00| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime         = [[Država]]
| lokacija_info        = [[Češka]]
| lokacija1_ime        = [[Češke samoupravne pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info       = [[Središnja Češka]]
| lokacija2_ime        = [[Češki okruzi|Okrug]]
| lokacija2_info       = [[Okrug Příbram|Příbram]]
| lokacija3_ime        = 
| lokacija3_info       = 

| utemeljenje_ime      = 
| utemeljenje_datum    = 
| osnivač              = 
| nazvan_po            = 

| dijelovi             = 
| vrsta_dijelova       = 
| d1                   = &lt;!-- do d50 --&gt;

| vrsta_vlasti         = 
| vlast_bilješke       = 
| titula_vođe          = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe             = Jindřich Vařeka
| stranka_vođe         = [[ANO 2011.|ANO]]

| površina_bilješke    = 
| površina_ukupna      = 33,41 
| površina_kopna       = 
| površina_vode        = 
| postotak_vode        = 

| visina               = 502 m
| visina_izvor         = 
| visina_max           = 
| visina_min           = 

| stanovništvo_godina  = 1. januara 2015.
| stanovništvo_bilješke= 
| stanovništvo         = 33.160&lt;ref name=&quot;popis15&quot;&gt; (češki)  [https://www.czso.cz/documents/10180/20556287/1300721503.pdf Počet obyvatel v obcích České republiky k 1. 1. 2015 [online].], Češki statistički ured, Prag, objavljeno 1. januara 2015., pristupljeno 1. januara 2016. &lt;/ref&gt;
| stanovništvo_gustoća = 995,52 st./km²

| vremenska_zona       = UTC
| utc_pomak            = +1
| vremenska_zona_DST   = 
| utc_pomak_DST        = 
| poštanski_broj       = 261 01
| pozivni_broj         = 
| gradovi_prijatelji   = {{ZD|NIZ}} [[Datoteka:Hoorn wapen 2.svg|22px]] [[Hoorn]] &lt;br /&gt; {{ZD|FRA}} [[Datoteka:Blason ville fr Villerupt (Meurthe-et-Moselle).svg|22px]] [[Villerupt]] &lt;br /&gt; {{ZD|RUS}} [[Datoteka:Chehov coa.png|22px]] [[Čehov (Moskovska oblast, Rusija)|Čehov]] &lt;br /&gt; {{ZD|NJE}} [[Datoteka:DEU Freiberg COA.svg|22px]] [[Freiberg]] &lt;br /&gt; {{ZD|SLK}} [[Datoteka:Coat of Arms of Kežmarok.svg|22px]] [[Kežmarok]] &lt;br /&gt; {{ZD|NJE}} [[Datoteka:DEU Koenigs Wusterhausen COA.svg|22px]] [[Königs Wusterhausen]] &lt;br /&gt; {{ZD|NJE}} [[Datoteka:DEU Altoetting COA.svg|22px]] [[Altötting]]

| web_stranica         = 

| bilješke             = 
}}
'''Příbram''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Freiberg in Böhmen, Przibram or Pribram'') češki je grad u [[Češke samoupravne pokrajine|samoupravnoj pokrajini]] [[Središnja Češka|Središnjoj Češkoj]] sa 33.160 stanovnika.&lt;ref name=&quot;popis15&quot;/&gt; Grad je smješten uz tok rijeke [[Litavka (rijeka)|Litavke]] 60 kilometara jugozapadno od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Prag]]a. Budući da se nalazi u podnožju lanaca brežuljaka Brdy, grad je historijski bio poznat po [[rudarstvo|rudarstvu]] i [[metalurgija|metalurgiji]].

Grad je i poznat kao arheološko nalazište [[meteorit]]a, koji je [[7. aprila]] [[1959.]] pao na području grada. Pronađen je u četiri komada ukupne mase 5,8 kilograma.&lt;ref&gt; {{eng oznaka}} Z. Ceplecha, [http://articles.adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?1961BAICz..12...21C &quot;Multiple fall of Příbram meteorites photographed&quot;], Astronomski institut Čehoslovačke, svezak 12, str.21 &lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Od legendi do srednjeg vijeka ===
Příbram se nekoliko puta spominje u starim češkim [[legenda]]ma zapisanih u djelu ''Annales Bohemorum'' pisca Vjenceslava Hajeka iz prve polovice [[16. vijek]]a. Legende govore o princezi Libuši koja je svojim proročanstvima predvidjela uništenje [[rudnik]]a u cijelom kraju. U obje legende spominje se i vađenje (eksploatacija) [[srebro|srebra]] u lokalnim rudnicima.

Hájek u svojem djelu piše i o podrijetlu imena grada, iako [[etimologija]] za sada još nije uspjela objasniti nastanak imena grada. Neki povjesničari i etimolozi smatraju da ime grada izvedeno od imena neke utjecajne osobe u vrijeme gospodarskog uzleta grada; vjerojatno nekog utjecajnog [[Trgovac|trgovca]] ili [[gradonačelnik]]a.

Od prvog pisanog spomena grada [[1216.]] godine sva poljoprivredna zemljišta i [[Poljoprivreda|gospodarstva]] nalazila su se u vlasništvu [[Praška nadbiskupija|Praške nadbiskupije]], koja je kao vlasnik ta dobra nastojala očuvati. [[Arnošt od Pardubica]], prvi [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|praški nadbiskup]], dao je tokom svojeg [[episkopat]]a izgraditi gradski [[dvorac]]. Tokom [[Husitski ratovi|Husitskih ratova]] u 15. vijeku bio je na strani [[reformacija|reformatora]], pa je i četiri puta bio opljačkan od strane katoličkog [[Plemstvo|plemstva]].

Nadbiskup Zdeněk Zajíc od Hasenburka gradu je dao gradske povlastice, koje je i [[1463.]] potvrdio i sam češki kralj [[Juraj Podjebradski]]. Titulu [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]] Příbram je dobio od kralja [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] [[1496.]] godine. Unatoč povlasticama, grad je ekonomski slabio zbog visokih rashoda i troškova gradskih vlastodržaca i jačanja [[siva ekonomija|sive ekonomije]].

=== Suvremena historija ===
[[Datoteka:Ševčínský důl (těžní věž).jpg|mini|desno|Rudnik Ševčinský.]]
Zapisi o pronalasku novih nalazišta [[srebro|srebra]] i [[željezo|željeza]] u rudarskim se knjigama prvi put pojavljuju početkom [[16. vijek]]a. Godine [[1579.]], [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva]], uzigao je grad nazvavši ga &quot;Kraljevskim rudarskim gradom&quot;. No, [[Tridesetogodišnji rat]] odigrao je veliku ulogu u smanjivanju gradske populacije i pokušaja nove rekatolizacije stanovništva, koju su podržali i [[redovnici]] iz [[Svatá Hora|Svate Hore]], poznatog katoličkog hodočastilišta.

[[17. vijek]] doveo je do svojevrsnog rudarskog procvata i ponovnog ekonomskog razvitka grada. Ipak, grad je veliki udio u [[dobit]]i od rudarstva bio prisiljen dati Bečkoj vladi, što je ubrzo usporilo razvoj grada i dovelo do ekonomske stagnacije. Ova stagnacija došla je u vrijeme najveće količine iskopanoga srebra, na samom vrhuncu rudarstva krajem [[18. vijek]]a. Unatoč stagnaciji i visokim [[namet]]ima, Příbram je sa svojih pet gradskih rudnika, sve do [[1920.]] bio jedan od najmodernijih i najprofitabilnijih rudarskih mjesta u [[Evropa|Evropi]]. Izrada obrazovnih sadržaja i kvalitetno [[obrazovanje]] mladih na Rudarskoj akademiji svakako su jedni od faktora, koji su i omogućili veliki razvoj i rudarstva, a neizravno time i trgovine, obrta i cjelokupne okolice. Rudarnik svete Marije teško je stradao u [[požar]]u [[1892.]], pri čemu je poginulo 319 rudara, a osim ljudskih života izgubljena je i velika količina vrijedne sirovine.

Početkom [[20. vijek]]a Příbram postaje obrazovno i kulturno središte [[Središnja Češka|Središnje Češke]], uz [[Ostrava|Ostravu]], [[Kladno]] i [[Mlada Boleslav|Mladu Boleslav]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] příbramski okrug bio je poznat po jakom [[Partizani|partizanskom otporu]] [[Nacisti|nacističkim okupatorima]]. Kao odgovor na jačanje otpora, Reichinspektor [[Reinhard Heydrich]] dao je [[1942.]] pogubiti studenta Anthonija Stočesa, njegova oca i ravnatelja Příbramske gimnazije Josefa Lukeša. Njihovu životnu priču opisao je pisac Jan Drda u svom djelu ''Vyšší princip'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Visoki princip''). General [[Richard Tesařík]], narodni junak [[SSSR]]-a i vođa skupine &quot;Oliver&quot; sovjetskog pokreta otpora&lt;ref&gt; (češki) Milan Kopecký, [http://www.rozhlas.cz/wwii/lide_csr/_zprava/138293 Téčka Čechoslováků na dukelské kótě 694], [[Češki radio]], 24. oktobra 2004. &lt;/ref&gt;, pogubljen je u [[Brandenburg]]u [[1945.]] godine, na samom kraju rata.

Početkom [[maj]]a [[1945.]] cijeli grad je oružano ustao protiv okupatora, a samoproglašena &quot;češka vlast&quot; preuzela je upravu nad gradom, nakon čega su jedinice [[Wehrmacht]]a proglasili izvanredno stanje i pristale na pregovore. Nakon pregovora, dogovoreno je mirno povlačenje njemačkih snaga i predaja grada u ruke sovjetskih partizana. Prilikom predaje grada, partizani su uzbuđeno klicali svoju krilaticu ''Smrt fašizmu'' ([[Češki jezik|češ.]] '' Smrt fašismu'', [[Ruski jezik|rus.]] Смерть фашизма). Kapetan Jevgenij Antonovich osobno je nadgledao primopredaju grada, iako su mnogi njemački vojnici već i prije sklapanja mira napustili položaje dalje prema [[zapad]]u. No, mnoge njih su, prije prelaska same crte razgraničenja, na gradnicama dočekale spremne sovjetske snage koje su general von Pücklera natjerali i na potpunu predaju [[12. maj]]a [[1945.]], četiri dana nakon ''Dana pobjede nad fašizmom'' [[8. maj|8.]] odnosno [[9. maj]]a [[1945.]]

[[1950.]] dva samoupravna grada Příbram i Březové Hory spojeni su u jedinstveni grad Příbram.

Rudarstvo je i dalje bila važna gospodarska grana i tokom [[1950-ih]], kada je u gradu radilo još nekoliko rudnika, u kojima su uglavnom radili zatvorenici i kažnjenici koji su se protivili [[komunizam|komunističkom režimu]] [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Osim u rudarstvu, kažnjenici su radili u industriji i na tzv. &quot;javnim radovima&quot;. Takvi [[Radni logor|radni kampovi]] pokrenuti su u gradu još [[1949.]] godine i mogli su držati i do 800 radnika. Tokom samo prvog tromjesečja 1949. izgrađena je gotovo polovica novih stambenih objekata u gradu, a neka su okolna [[Selo|sela]] (kao Zdaboř), zbog [[urbanizacija|urbanizacije]] postala dio gradova. Tako je tokom [[1950-ih]] i [[1960-ih]] godina 20. vijeka grad brojio i do 40.000 stanovnika.

Zbog položaja u podnožju brežuljkastog lanca Brdy, grad je imao veliki vojni i geopolitički značaj, koji je tokom [[1968.]] igrao važnu ulogu u [[Praško proljeće|Okupaciji Čehoslovačke]] od strane snaga [[Varšavski pakt|Varšavskoga pakta]]. Tokom okupacije došlo do nereda i štrajkova radnika u rudnicima i [[tvronica]]ma.

Nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Raspad Čehoslovačke|Raspada Čehoslovačke]] grad je postao dio samostalne [[Češka|Češke]], a njenim ulaskom u [[Europska unija|Europsku uniju]] ostvario je novi gospodarski uzlet.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Jewish cemetery in Příbram 20.JPG|mini|desno|Jevrejsko groblje u gradu.]]
Prema popisu stanovništva iz [[1921.]] godine na području grada nalazilo se 1.104 kuća i stambenih objekata u kojima je živjelo 11.810 stanovnika. Od toga broja 6.295 stanovnika su činile [[žena|žene]], odnosno žene su u ukupnom udjelu stanovništva činile 53,33 %. Od 11.810 stanovnika, 11.536 izjasnilo se kao Čehoslovaci, 90 kao [[Nijemci]] i 16 kao [[Jevreji]]. [[Katoličanstvo|Rimokatolika]] je bilo 10.318 (87,37 %), [[Protestantizam|protestanata]] 137 (1,1 %), 432 pripadnika Čehoslovačke husitske crkve (3,66 %), 298 Jevreja (2,5 %) dok je ostalo popisano stanovništvo činilo [[ateizam|ateiste]] i neizjašnjene (5,37 %).&lt;ref&gt; (češki) ''Statistický lexikon obcí v Republice československé 1921'', svezak 1. - Země Česká, Prag, Orbis, 1924. str. 59. &lt;/ref&gt;

Prema popisu iz [[1930.]] u 1.199 stambenih objekata obitavalo je 10.469 stanovnika, od kojih se 10.146 izjasnilo kao Čehoslovaci (96,91 %), 117 kao Nijemci (1,12 %) i 206 kao pripadnici ostalih naroda ili kao neizjašnjeni (1,97 %). Prema vjerskoj pripadnosti živjelo 8.550 rimokatolika (1.768 manje nego 1921.), 161 protestant (24 više nego 1921.), 1.011 pripadnika Čehoslovačke husitske crkve (579 više nego 1921.) i 235 Jevreja (63 manje nego 1921.).&lt;ref&gt; (češki) ''Statistický lexikon obcí v Republice československé 1930'', svezak I. - Země Česká., Prag, Orbis, 1934., str. 293. &lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|+ Kretanje broja stanovnika i stambenih objekata 1869. - 2011.&lt;ref&gt; (češki) [http://www.czso.cz/csu/2004edicniplan.nsf/t/9200404384/$File/13n106cd1.pdf Historický lexikon obcí ČR 1869 - 2005 - 1. díl],  Češki statistički zavod, str. 174-175, objavljeno 3. ožujka 2007., pristupljeno 12. prosinca 2014.&lt;/ref&gt;
|-
! Godina !! 1869. !! 1880. !! 1890. !! 1900. !! 1910. !! 1921. !! 1930. !! 1950. !! 1961. !! 1970. !! 1980. !! 1991. !! 2001. !! 2011. !! 2015.
|- style=&quot;text-align: right;&quot;
! style=&quot;text-align: center;&quot; | Broj stanovnika
| 14.051 || 16.952 || 21.081 || 21.767 || 20.826 || 17.703 || 15.464 || 13.614 || 26.803 || 29.993 || 35.123 || 36.898 || 35.886 || 33.084 || 33.160
|- style=&quot;text-align: right;&quot;
! style=&quot;text-align: center;&quot; | Broj stambenih objekata
| 1.149 || 1.238 || 1.490 || 1.663 || 1.770 || 1.853 || 1.976 || 2.291 || 2.722 || 2.766 || 2.895 || 3.317 || 3.386 || 3.726 || ≈3.700
|}

&lt;gallery&gt;
Sčítání obyvatelstva 2011, 539911 Příbram, věková struktura.svg|Dobna struktura stanovništva prema popisu iz 2011.
Sčítání obyvatelstva 2011, 539911 Příbram, rodinný stav.svg|Rodni sastav stanovništva (omjer muškarci-žene) prema popisu iz 2011.
Sčítání obyvatelstva 2011, 539911 Příbram, vzdělání.svg|Udio obrazovanih prema dobnim skupinama i stupnju obrazovanja (popis 2011.).
&lt;/gallery&gt;

== Ekonomija ==
=== Rudarstvo ===
[[Gospodarstvo]] Příbrama se od [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do [[1980-ih]] godina temeljilo uglavnom na [[rudarstvo|rudarstvu]] i [[metalurgija|metalurgiji]]. Te [[sekundarne djelatnosti]] omogućile su i razvoj uslužnih djelatnosti kao [[obrt]]ništva i [[trgovina|trgovine]]. Od ruda najviše se iskapao [[uranij]] i [[mineralne sirovine]]. Za te vrste ruda postojale su i specijalizirane tvrtke; &quot;Český státní uranový průmysl&quot; (sh. ''Češki državni ured za iskapanje uranija'') i [[tvrtka]] ZRUP ([[češki jezik|češ.]] '' Základna rozvoje uranového průmyslu'') specijalizirale su se za iskapanje i istraživanje novih nalazišta uranija, dok je tvrtka ''Hamiro'' iskapala mineralne sirovine.

Nakon [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] i [[Raspad Čehoslovačke|Raspada Čehoslovačke]], tokom [[1990-ih]] došlo je do restrukturiranja industrije i [[privatizacija|privatizacije]], zbog prelaska na [[kapitalizam]], pri čemu je došlo do zatvaranja rudnika i prerađivačkih pogona. Samo je nekoliko manjih i srednjih poduzetnika nastavilo prerađivati [[uvoz]]ne [[Sirovina|sirovine]], dok su se zaposlenici iz sekundarnog sektora zaposlili u [[ugostiteljstvo|ugostiteljstvu]], trgovini i drugim [[uslužne djelatnosti|uslužnim djelatnostima]].

=== Ostale djelatnosti ===
[[Datoteka:Ravak.JPG|mini|desno|Centrala tvrtke '''Ravak, a. s.''', najvećeg proizvođača kada, [[tuš]]eva i tuš-kabina u [[Srednja Europa|Srednjoj]] i [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]]]]
Popis većih ostalih tvrtki u gradu:
* ZAT, a. s.&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; - proizvodnja upravljačkih sustava za [[Energetika|energetiku]] i [[Industrija|industriju]];
* ZRUP, a. s. - nakon zatvaranja prerađivačkih pogona i rudnika, tvrtka se prebacila na proizvodnju montažnih objekata;
* DISA Industries, s.r.o. - proizvodnja opreme za [[vatreno oružje]];
* Kovohutě Příbram nástupnická, a. s - [[recikliranje]] i proizvodnja [[Olovo|olova]] i plemenitih metala;
* Halex-Schauenberg - [[Čelik|čelične]] [[Konstrukcija|konstrukcije]] i građevine;
* Vibros, s.r.o. - Izrada površinskih vibratora i vibrirajućih strojeva
* Průzkum Příbram, s.r.o. - rudarstvo i [[Geologija|geološka istraživanja]];
* Ravak, a. s. - najveći proizvođač kada, [[tuš]]eva i tuš-kabina u [[Srednja Europa|Srednjoj]] i [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]];
* Yoko, s.r.o. - [[plišane igračke]];
* Stella Ateliers, s.r.o. - proizvodnja posteljine

U gradu radi i nekoliko manjih poduzeća na području [[prehrambena industrija|prehrambene industrije]], a neke tvrtke su i od regionalnog značaja (pekarski proizvodi, pića, meso i mesne prerađevnie).

Okružna gospodarska komora osnovana je [[1993.]] godine s ciljem poticanja razvoja lokalnog gospodarstva.

Unatoč visokom stupnju razvoja, [[nezaposlenost]] u gradu i neposrednoj okolici je u [[srpanj|srpnju]] [[2006.]] iznosila 8,8 %, što je iznad prosjeka za područje [[Središnja Češka|Središnje Češke]].

== Znamenitosti ==
=== Stari grad ===
[[Datoteka:Svatá Hora u Příbrami - letecký pohled.jpg|mini|desno|Pogled na crkvu i samostan [[Svatá Hora]] iz zraka.]]
[[Datoteka:Příbram, Ernestinum, čelní strana.jpg|mini|desno|Gotički dvorac Zámeček-Ernestinum.]]
[[Datoteka:Konvikt Pribram.jpg|mini|desno||Konvikt (bivši rektorat Rudarske akademije).]]
* '''[[Svatá Hora]]''' - [[barok]]na [[crkva]], [[samostan]] i hodočastilište;
* '''Trg Tomása Garriguea Masaryka''';
** '''Crkva Sv. Jakova''' - izgrađena [[1298.]] u baroknom stilu; toranj nadograđen u [[19. vijek]]u u [[neogotika|neogotičkom stilu]];
** Nekadašnja sudnica - ukrašena [[grafit]]ima na kojima su prikazani crteži gradskih rudnika [[slikar]]a [[Mikoláš Aleš|Mikoláša Aleša]];
** Gradska biblioteka sa drugim historijskim građevinama;
* '''Gradska vijećnica''' - [[neorenesansa|neorenesansna građevina]] iz [[1890.]] [[arhitekt]]a Václava Ignáca Ulmanna;
* '''Zámeček-Ernestinum''' - [[gotika|gotički]] [[dvorac]] iz [[14. vijek]]a, kasnije biskupska rezidencija, a danas kulturni centar;
* '''Praška ulica''' - mnoštvo [[trgovina]] i [[restoran]]a; ulica se spaja u Trg Svetog Vjenceslava (češ. ''Václavské náměstí'') s [[kip]]om [[Sveti Vjenceslav|svetog Vjencesalava]] (rad Stanislava Hanzika iz [[1998.]]);
* '''Jiráskovy sady''' - [[park]] u centru starog grada; okružen povijesnim građevinama;
** konvikt, bivši rekotrat rudarske akademije, arhitekt V. I. Ulmann;
** kip [[Alois Jirásek|Aloisa Jiráseka]] (rad Václav Šáre) i poprsje [[general]]a Richarda Tesaříka;
* '''Gradsko groblje''' - osim grobova ovdašnjih stanovnika, poznat je [[spomenik]] žrtvama rudarske nesreće 1892. godine i žrtvama [[Crvena Armija|Crvene Armije]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]
* Bista [[Antonín Dvořák|Antonína Dvořáka]] (češ. ''Dvořákovo nábřeží'')
=== Novi grad ===
&lt;gallery&gt;
Příbram, kulturní dům.jpg| '''Dom kulture''' - izgrađen [[1959.]], arhitekt V. Hilský; gradsko kazalište
Horník.jpg| '''Kip rudara''' (rad L. Lošáka) ispred gradske gimnazije
Březové Hory, Ševčinský důl (1).jpg|'''Březové Hory'''
Důl Vojtěch.jpg| '''Rudnik Vojtěch''' (Gradski muzej rudarstva)
Kostel sv. Vojtěcha Příbram.JPG|'''Crkva sv. Adalberta''' - neorenesansna građevina iz 19. stoljeća (izgrađena [[1889.]])
Prokopsky kostelik Pribram.jpg| '''Crkva sv. Prokopa'''
&lt;/gallery&gt;
== Sport ==
[[Datoteka:Příbram, Legionářů, sportovní hala.jpg|mini|desno|Športska dvorana.]]
Najpoznatiji [[nogometni klub]] je prvoligaš [[1. FK Příbram]], nasljednik Dukle Prag. Klub domaće utakmice od [[1997.]] godine igra na svom igralištu [[Na Litavce]]. Ostali nogometni klubovi natječu se u nižim rangovima i lokalnim prvenstvima.

Osim nogometnog, Příbram ima i [[odbojka]]škog prvoligaša - Vavex Příbram. Klub je osnovan [[1935.]], a u Češkoj Odbojkaškoj prvoj ligi igra od [[1998.]] godine.

Grad ima i svoj [[Hokej|hokejaški klub]], koji je u regionalnu ligu ušao [[2006.]] U gradu se održava i nekoliko [[Biciklizam|biciklističkih utrka]], od kojih je svakako najpoznatija ''Grand Prix Příbram''. [[Automobilizam|Automobilistička utrka]] ''Reli Příbram'' (prije Reli Vltava) sastavni je dio Europskog prvenstva i nezaobilazna ruta nacionalnih prvenstava u automoblizmu. [[Mali nogomet|Malonogometna natjecanja]] održavaju se dva puta godišnje, a na njima sudjeluje 50 što profesionalnih što amaterskih timova iz grada i okolice.

Osim glavnog stadiona Na Litavce, Příbram ima i vlastito [[klizalište]] (otvoreno [[1978.]] godine; može primiti 5.000 gledatelja), športsku dvoranu (otvorenu 1978.; kapacitet povećan u obnovi [[2005.]]) zatvoreni i otvoreni [[bazen]], nekoliko športskih igrališta i teniske terene. Svaka škola u gradu ima vlastito školsko igralište i dvoranu, a grad i organizira međuškolska natjecanja u atletici, nogometu, košarci i drugim športovima.

== Bilješke ==
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; [[Kratica]] '''a.s.''' (češ. ''akciová společnost'') označava [[dioničko društvo]], a '''s.r.o.''' (češ. ''spolčnost s ručením omezeným'') društvo s ograničenom odgovornošću

== Izvori ==
{{izvori}}

=== Bibliografija ===
* {{deu oznaka}} ''Arnestus von Pardubitz'', Opseg 35 iz Grafschaft Glatzer Buchring, Verlag f. heimatliches Schrifttum, 1972., [https://books.google.hr/books?id=N84wmgEACAAJ&amp;dq=Arnestus+von+Pardubitz,+Grafschaft+Glatzer+Buchring,+Vol.+35&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;redir_esc=y dostupno online] na [[Google knjige]]
* (češki) Velfl, Josef, ''Příbram v průběhu staletí'', Příbram: Městský úřad, 2003., 166 str., ISBN 80-239-1174-0.

== Vanjske veze ==
* {{eng oznaka}} [http://www.pribram-city.cz/en/ Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111121314/http://www.pribram-city.cz/en/ |date=2016-01-11 }}
* (češki) [http://www.fkpribram.cz/ 1. FK Příbram - službene stranice]
* {{eng oznaka}} {{deu oznaka}} {{fra oznaka}} (češki) [http://www.hanzik.info/#!Christ-Hanzik-S-2000/zoom/c1n0f/image1mnv Stanislav Hanzík - a contemporary Czech sculptor]
* (češki) [http://www.rally-pribram.cz/ Rally Příbram - službene stranice natjecanja]

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Příbram
|commonscathr   = Příbram
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = :en:1911 Encyclopædia Britannica/Přibram
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

[[Kategorija:Gradovi u Češkoj]]</text>
      <sha1>j945tadzw4kz7t324llc76yo6zy4oy6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi za jugoslvensko naslijeđe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4614028</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261781</id>
      <parentid>41070884</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:47:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi za jugoslovensko nasleđe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4614029</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261780</id>
      <parentid>41070883</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ratovi za jugoslavensko nasleđe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4614030</id>
    <redirect title="Ratovi u bivšoj Jugoslaviji" />
    <revision>
      <id>41261777</id>
      <parentid>41070858</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T12:46:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>19426</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]]</text>
      <sha1>grzi71a8dk2ta8c2xvymxbaq9291413</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sestre milosrdnice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4615309</id>
    <revision>
      <id>41261869</id>
      <parentid>40813463</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T07:16:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.221.185.61</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5438" xml:space="preserve">{{Crkveni redovi |
naziv  = Sestre milosrnice |
latinski naziv = Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo |
grb = FDC-emb.jpg |
kratica naziva          = DC |
godina osnivanja        = [[1633]]. |
godina reorganiziranja  =  |
reorganizator = - |
mjesto osnivanja        = [[Pariz]] |
utemeljitelj  = [[Vincent Paulski]], [[Louise Marillac]] |
službeni jezik =  |
krilatica  =  |
trenutni čelnik = |
naziv posvojni pridjev  =  |
čelni čovjek reda  = superior |
sjedište                = Rue du Bac 140, [[Pariz]] |
roditeljski red = [[Lazaristi]] |
redovi nastali iz ovog reda = |
podredovi               =|
broj pripadnika =15,057&lt;ref name=brit/&gt; |
poznati pripadnici  =|
odijelo                 = |
komentar                =  |
}}
'''Sestre milosrdnice''' punim imenom '''Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo'', [[akronim]]: '''DC''') su najveći [[žena|ženski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[crkveni redovi|crkveni red]], čije su [[redovnik|članice]] poznate po [[filantropija|dobrotvornom radu]] i kao vrijedne [[Medicinska sestra|medicinske sestre]] po [[bolnica]]ma.&lt;ref name=brit/&gt; 

== Historija ==
Sestre milosrdnice osnovane su [[1633]]. u [[Pariz]]u od strane [[Vincent Paulski|Vinceta Paulskog]] i [[plemstvo|plemkinje]] [[Louise Marillac]]. 
Ta [[kongregacija]] je bila [[radikalizam|radikalna]] novotarija za standarde [[17. vijek]]a, kako zbog svoje organizacije - [[Redovnik|redovnice]] više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po [[samostan]]ima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - [[misionarstvo|misionarstva]] po [[siromaštvo|najsiromašnijim]] zemljama svijeta, pomoći [[bolest|bolesnima]] i [[siromaštvo|siromašnim]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Vincent Paulski|Vincet Paulski]] je kao spretan organizator, po receptu iz [[Pariz]]a - u svakom [[grad]]u ili [[država|zemlji]] u kojoj je namjeravao osnovati proviciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao [[bratovština|bratovštinu]] među [[bogatstvo|bogatijim]] damama koje su se htjele baviti [[filantropija|karitativnim]] radom i pomoći [[siromaštvo|sirotinji]]. Iz tog nukleusa bi se kasnije razvila lokalna provincija.&lt;ref name=brit/&gt;

Taj recept bio je dobar za početak, ali je kasnije masovni ulazak siromašnih [[seljak|seljačkih]] [[Djevojka|djevojaka]] i njihov rad, omogućio brzi rast [[Kongregacija|kongregacije]].&lt;ref name=brit/&gt;
Zbog tog su krajem [[20. vijek]]a - Sestre milosrdnice izrasle u najveću [[žena|žensku]] [[crkveni redovi|redovničku zajednicu]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/topic/Daughters-of-Charity-of-Saint-Vincent-de-Paul
   |title      = ''Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Na samom početku Sestre milosrdnice zbrinjavale su [[siromaštvo|sirotinju]] po svojim malobrojnim [[samostan]]ima i [[dom]]ovima. Gotovo od samog početka posvetile su se i [[Obrazovanje|obrazovanju]] siromašne djece i radu po [[bolnica]]ma, koje su u to vrijeme bile nešto poput ubožnica i [[hospicij]]a.
Isto tako od samog početka zbrinjavaju ranjenike na brojnim [[front]]ovima, pa su ih odmah nazvali - [[Front]]ovski  [[Anđeo|anđeli]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[datoteka:Soeurs de charité - World.png|thumb|left|280px|&lt;center&gt;Karta rasprostanjenosti po svijetu (sivo su označene zemlje gdje ih nema)]]
U [[januar]]u [[2017]]. Sestre milosrdnice imale su 15,057 [[redovnik|sestara]] koje su živjele u 1,806 [[misionarstvo|misija]] u razbacanih u 94 [[država|zemlje]].&lt;ref name=num&gt;{{cite web
   |url=http://filles-de-la-charite.org/who-we-are/where-we-are/
   |title      = ''Where we are''
   |publisher     = Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima===

Sestre milosrdnice djeluju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[1845]]. kad je prvih šest sestara iz [[Tirol]]a stiglo u [[Zagreb]]. Gotovo od samog početka od [[1846]]. rade u prvoj ženskoj [[bolnica|bolnici]]. Između [[1848]].-[[1945]]. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od [[1926]]. do [[1945]]. i njihova ženska [[gimnazija]].&lt;ref name=hrv&gt;{{cite web
   |url=http://www.milosrdnice.hr/novosti/kratka-povijest-druzbe/
   |title      = ''Kratka povijest Družbe''
   |publisher     = Družba sestara milosrdnica
   |language      = hrvatski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Prve sestre došle su u [[Slovenija|Sloveniju]] u [[Maribor]] iz [[Graz]]a [[1843]]. a u [[ljubljana|Ljubljanu]] [[1852]].&lt;ref name=slo&gt;{{cite web
   |url=https://www.mojaobcina.si/menges/novice/verske/400-letnica-vincencijanske-karizme.html
   |title      = ''400-letnica vincencijanske karizme''
   |publisher     = Moja obcina
   |language      = slovenski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Upravljale su logorom za decu Jastrebarsko U NDH, gde su i lično ubijale decu.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Company of the Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul}}
* [http://filles-de-la-charite.org/ Službene stranice reda] {{es icon}}, {{en icon}}, {{it icon}}, {{fr icon}}
* [http://www.milosrdnice.hr/ Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb] {{hr icon}}
{{Šablon:Katolički crkveni redovi}}

[[Kategorija:Crkveni redovi]]</text>
      <sha1>9f1ud9slmeksbnspr3s9rvmt69m6gtn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261870</id>
      <parentid>41261869</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T07:16:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.221.185.61</ip>
      </contributor>
      <comment>/* Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5438" xml:space="preserve">{{Crkveni redovi |
naziv  = Sestre milosrnice |
latinski naziv = Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo |
grb = FDC-emb.jpg |
kratica naziva          = DC |
godina osnivanja        = [[1633]]. |
godina reorganiziranja  =  |
reorganizator = - |
mjesto osnivanja        = [[Pariz]] |
utemeljitelj  = [[Vincent Paulski]], [[Louise Marillac]] |
službeni jezik =  |
krilatica  =  |
trenutni čelnik = |
naziv posvojni pridjev  =  |
čelni čovjek reda  = superior |
sjedište                = Rue du Bac 140, [[Pariz]] |
roditeljski red = [[Lazaristi]] |
redovi nastali iz ovog reda = |
podredovi               =|
broj pripadnika =15,057&lt;ref name=brit/&gt; |
poznati pripadnici  =|
odijelo                 = |
komentar                =  |
}}
'''Sestre milosrdnice''' punim imenom '''Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo'', [[akronim]]: '''DC''') su najveći [[žena|ženski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[crkveni redovi|crkveni red]], čije su [[redovnik|članice]] poznate po [[filantropija|dobrotvornom radu]] i kao vrijedne [[Medicinska sestra|medicinske sestre]] po [[bolnica]]ma.&lt;ref name=brit/&gt; 

== Historija ==
Sestre milosrdnice osnovane su [[1633]]. u [[Pariz]]u od strane [[Vincent Paulski|Vinceta Paulskog]] i [[plemstvo|plemkinje]] [[Louise Marillac]]. 
Ta [[kongregacija]] je bila [[radikalizam|radikalna]] novotarija za standarde [[17. vijek]]a, kako zbog svoje organizacije - [[Redovnik|redovnice]] više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po [[samostan]]ima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - [[misionarstvo|misionarstva]] po [[siromaštvo|najsiromašnijim]] zemljama svijeta, pomoći [[bolest|bolesnima]] i [[siromaštvo|siromašnim]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Vincent Paulski|Vincet Paulski]] je kao spretan organizator, po receptu iz [[Pariz]]a - u svakom [[grad]]u ili [[država|zemlji]] u kojoj je namjeravao osnovati proviciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao [[bratovština|bratovštinu]] među [[bogatstvo|bogatijim]] damama koje su se htjele baviti [[filantropija|karitativnim]] radom i pomoći [[siromaštvo|sirotinji]]. Iz tog nukleusa bi se kasnije razvila lokalna provincija.&lt;ref name=brit/&gt;

Taj recept bio je dobar za početak, ali je kasnije masovni ulazak siromašnih [[seljak|seljačkih]] [[Djevojka|djevojaka]] i njihov rad, omogućio brzi rast [[Kongregacija|kongregacije]].&lt;ref name=brit/&gt;
Zbog tog su krajem [[20. vijek]]a - Sestre milosrdnice izrasle u najveću [[žena|žensku]] [[crkveni redovi|redovničku zajednicu]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/topic/Daughters-of-Charity-of-Saint-Vincent-de-Paul
   |title      = ''Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Na samom početku Sestre milosrdnice zbrinjavale su [[siromaštvo|sirotinju]] po svojim malobrojnim [[samostan]]ima i [[dom]]ovima. Gotovo od samog početka posvetile su se i [[Obrazovanje|obrazovanju]] siromašne djece i radu po [[bolnica]]ma, koje su u to vrijeme bile nešto poput ubožnica i [[hospicij]]a.
Isto tako od samog početka zbrinjavaju ranjenike na brojnim [[front]]ovima, pa su ih odmah nazvali - [[Front]]ovski  [[Anđeo|anđeli]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[datoteka:Soeurs de charité - World.png|thumb|left|280px|&lt;center&gt;Karta rasprostanjenosti po svijetu (sivo su označene zemlje gdje ih nema)]]
U [[januar]]u [[2017]]. Sestre milosrdnice imale su 15,057 [[redovnik|sestara]] koje su živjele u 1,806 [[misionarstvo|misija]] u razbacanih u 94 [[država|zemlje]].&lt;ref name=num&gt;{{cite web
   |url=http://filles-de-la-charite.org/who-we-are/where-we-are/
   |title      = ''Where we are''
   |publisher     = Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima===

Sestre milosrdnice djeluju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[1845]]. kad je prvih šest sestara iz [[Tirol]]a stiglo u [[Zagreb]]. Gotovo od samog početka od [[1846]]. rade u prvoj ženskoj [[bolnica|bolnici]]. Između [[1848]].-[[1945]]. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od [[1926]]. do [[1945]]. i njihova ženska [[gimnazija]].&lt;ref name=hrv&gt;{{cite web
   |url=http://www.milosrdnice.hr/novosti/kratka-povijest-druzbe/
   |title      = ''Kratka povijest Družbe''
   |publisher     = Družba sestara milosrdnica
   |language      = hrvatski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Prve sestre došle su u [[Slovenija|Sloveniju]] u [[Maribor]] iz [[Graz]]a [[1843]]. a u [[ljubljana|Ljubljanu]] [[1852]].&lt;ref name=slo&gt;{{cite web
   |url=https://www.mojaobcina.si/menges/novice/verske/400-letnica-vincencijanske-karizme.html
   |title      = ''400-letnica vincencijanske karizme''
   |publisher     = Moja obcina
   |language      = slovenski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Upravljale su logorom za decu Jastrebarsko u NDH, gde su i lično ubijale decu.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Company of the Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul}}
* [http://filles-de-la-charite.org/ Službene stranice reda] {{es icon}}, {{en icon}}, {{it icon}}, {{fr icon}}
* [http://www.milosrdnice.hr/ Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb] {{hr icon}}
{{Šablon:Katolički crkveni redovi}}

[[Kategorija:Crkveni redovi]]</text>
      <sha1>39cki14hkmdbjx0s0val1un325qn6pe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261871</id>
      <parentid>41261870</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T07:17:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.221.185.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5474" xml:space="preserve">{{Crkveni redovi |
naziv  = Sestre milosrnice |
latinski naziv = Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo |
grb = FDC-emb.jpg |
kratica naziva          = DC |
godina osnivanja        = [[1633]]. |
godina reorganiziranja  =  |
reorganizator = - |
mjesto osnivanja        = [[Pariz]] |
utemeljitelj  = [[Vincent Paulski]], [[Louise Marillac]] |
službeni jezik =  |
krilatica  =  |
trenutni čelnik = |
naziv posvojni pridjev  =  |
čelni čovjek reda  = superior |
sjedište                = Rue du Bac 140, [[Pariz]] |
roditeljski red = [[Lazaristi]] |
redovi nastali iz ovog reda = |
podredovi               =|
broj pripadnika =15,057&lt;ref name=brit/&gt; |
poznati pripadnici  =|
odijelo                 = |
komentar                =  |
}}
'''Sestre milosrdnice''' punim imenom '''Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo'', [[akronim]]: '''DC''') su najveći [[žena|ženski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[crkveni redovi|crkveni red]], čije su [[redovnik|članice]] poznate po upravljanju logorima za decu u NDH, [[filantropija|dobrotvornom radu]] i kao vrijedne [[Medicinska sestra|medicinske sestre]] po [[bolnica]]ma.&lt;ref name=brit/&gt; 

== Historija ==
Sestre milosrdnice osnovane su [[1633]]. u [[Pariz]]u od strane [[Vincent Paulski|Vinceta Paulskog]] i [[plemstvo|plemkinje]] [[Louise Marillac]]. 
Ta [[kongregacija]] je bila [[radikalizam|radikalna]] novotarija za standarde [[17. vijek]]a, kako zbog svoje organizacije - [[Redovnik|redovnice]] više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po [[samostan]]ima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - [[misionarstvo|misionarstva]] po [[siromaštvo|najsiromašnijim]] zemljama svijeta, pomoći [[bolest|bolesnima]] i [[siromaštvo|siromašnim]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Vincent Paulski|Vincet Paulski]] je kao spretan organizator, po receptu iz [[Pariz]]a - u svakom [[grad]]u ili [[država|zemlji]] u kojoj je namjeravao osnovati proviciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao [[bratovština|bratovštinu]] među [[bogatstvo|bogatijim]] damama koje su se htjele baviti [[filantropija|karitativnim]] radom i pomoći [[siromaštvo|sirotinji]]. Iz tog nukleusa bi se kasnije razvila lokalna provincija.&lt;ref name=brit/&gt;

Taj recept bio je dobar za početak, ali je kasnije masovni ulazak siromašnih [[seljak|seljačkih]] [[Djevojka|djevojaka]] i njihov rad, omogućio brzi rast [[Kongregacija|kongregacije]].&lt;ref name=brit/&gt;
Zbog tog su krajem [[20. vijek]]a - Sestre milosrdnice izrasle u najveću [[žena|žensku]] [[crkveni redovi|redovničku zajednicu]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/topic/Daughters-of-Charity-of-Saint-Vincent-de-Paul
   |title      = ''Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Na samom početku Sestre milosrdnice zbrinjavale su [[siromaštvo|sirotinju]] po svojim malobrojnim [[samostan]]ima i [[dom]]ovima. Gotovo od samog početka posvetile su se i [[Obrazovanje|obrazovanju]] siromašne djece i radu po [[bolnica]]ma, koje su u to vrijeme bile nešto poput ubožnica i [[hospicij]]a.
Isto tako od samog početka zbrinjavaju ranjenike na brojnim [[front]]ovima, pa su ih odmah nazvali - [[Front]]ovski  [[Anđeo|anđeli]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[datoteka:Soeurs de charité - World.png|thumb|left|280px|&lt;center&gt;Karta rasprostanjenosti po svijetu (sivo su označene zemlje gdje ih nema)]]
U [[januar]]u [[2017]]. Sestre milosrdnice imale su 15,057 [[redovnik|sestara]] koje su živjele u 1,806 [[misionarstvo|misija]] u razbacanih u 94 [[država|zemlje]].&lt;ref name=num&gt;{{cite web
   |url=http://filles-de-la-charite.org/who-we-are/where-we-are/
   |title      = ''Where we are''
   |publisher     = Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima===

Sestre milosrdnice djeluju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[1845]]. kad je prvih šest sestara iz [[Tirol]]a stiglo u [[Zagreb]]. Gotovo od samog početka od [[1846]]. rade u prvoj ženskoj [[bolnica|bolnici]]. Između [[1848]].-[[1945]]. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od [[1926]]. do [[1945]]. i njihova ženska [[gimnazija]].&lt;ref name=hrv&gt;{{cite web
   |url=http://www.milosrdnice.hr/novosti/kratka-povijest-druzbe/
   |title      = ''Kratka povijest Družbe''
   |publisher     = Družba sestara milosrdnica
   |language      = hrvatski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Prve sestre došle su u [[Slovenija|Sloveniju]] u [[Maribor]] iz [[Graz]]a [[1843]]. a u [[ljubljana|Ljubljanu]] [[1852]].&lt;ref name=slo&gt;{{cite web
   |url=https://www.mojaobcina.si/menges/novice/verske/400-letnica-vincencijanske-karizme.html
   |title      = ''400-letnica vincencijanske karizme''
   |publisher     = Moja obcina
   |language      = slovenski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Upravljale su logorom za decu Jastrebarsko u NDH, gde su i lično ubijale decu.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Company of the Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul}}
* [http://filles-de-la-charite.org/ Službene stranice reda] {{es icon}}, {{en icon}}, {{it icon}}, {{fr icon}}
* [http://www.milosrdnice.hr/ Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb] {{hr icon}}
{{Šablon:Katolički crkveni redovi}}

[[Kategorija:Crkveni redovi]]</text>
      <sha1>qnyjq98pq8bg9yuj0f4qa8kam5rk5f2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261872</id>
      <parentid>41261871</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T07:18:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>178.221.185.61</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5473" xml:space="preserve">{{Crkveni redovi |
naziv  = Sestre milosrnice |
latinski naziv = Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo |
grb = FDC-emb.jpg |
kratica naziva          = DC |
godina osnivanja        = [[1633]]. |
godina reorganiziranja  =  |
reorganizator = - |
mjesto osnivanja        = [[Pariz]] |
utemeljitelj  = [[Vincent Paulski]], [[Louise Marillac]] |
službeni jezik =  |
krilatica  =  |
trenutni čelnik = |
naziv posvojni pridjev  =  |
čelni čovjek reda  = superior |
sjedište                = Rue du Bac 140, [[Pariz]] |
roditeljski red = [[Lazaristi]] |
redovi nastali iz ovog reda = |
podredovi               =|
broj pripadnika =15,057&lt;ref name=brit/&gt; |
poznati pripadnici  =|
odijelo                 = |
komentar                =  |
}}
'''Sestre milosrdnice''' punim imenom '''Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo'', [[akronim]]: '''DC''') su najveći [[žena|ženski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[crkveni redovi|crkveni red]], čije su [[redovnik|članice]] poznate po upravljanju logorom za decu u NDH, [[filantropija|dobrotvornom radu]] i kao vrijedne [[Medicinska sestra|medicinske sestre]] po [[bolnica]]ma.&lt;ref name=brit/&gt; 

== Historija ==
Sestre milosrdnice osnovane su [[1633]]. u [[Pariz]]u od strane [[Vincent Paulski|Vinceta Paulskog]] i [[plemstvo|plemkinje]] [[Louise Marillac]]. 
Ta [[kongregacija]] je bila [[radikalizam|radikalna]] novotarija za standarde [[17. vijek]]a, kako zbog svoje organizacije - [[Redovnik|redovnice]] više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po [[samostan]]ima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - [[misionarstvo|misionarstva]] po [[siromaštvo|najsiromašnijim]] zemljama svijeta, pomoći [[bolest|bolesnima]] i [[siromaštvo|siromašnim]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Vincent Paulski|Vincet Paulski]] je kao spretan organizator, po receptu iz [[Pariz]]a - u svakom [[grad]]u ili [[država|zemlji]] u kojoj je namjeravao osnovati proviciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao [[bratovština|bratovštinu]] među [[bogatstvo|bogatijim]] damama koje su se htjele baviti [[filantropija|karitativnim]] radom i pomoći [[siromaštvo|sirotinji]]. Iz tog nukleusa bi se kasnije razvila lokalna provincija.&lt;ref name=brit/&gt;

Taj recept bio je dobar za početak, ali je kasnije masovni ulazak siromašnih [[seljak|seljačkih]] [[Djevojka|djevojaka]] i njihov rad, omogućio brzi rast [[Kongregacija|kongregacije]].&lt;ref name=brit/&gt;
Zbog tog su krajem [[20. vijek]]a - Sestre milosrdnice izrasle u najveću [[žena|žensku]] [[crkveni redovi|redovničku zajednicu]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/topic/Daughters-of-Charity-of-Saint-Vincent-de-Paul
   |title      = ''Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Na samom početku Sestre milosrdnice zbrinjavale su [[siromaštvo|sirotinju]] po svojim malobrojnim [[samostan]]ima i [[dom]]ovima. Gotovo od samog početka posvetile su se i [[Obrazovanje|obrazovanju]] siromašne djece i radu po [[bolnica]]ma, koje su u to vrijeme bile nešto poput ubožnica i [[hospicij]]a.
Isto tako od samog početka zbrinjavaju ranjenike na brojnim [[front]]ovima, pa su ih odmah nazvali - [[Front]]ovski  [[Anđeo|anđeli]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[datoteka:Soeurs de charité - World.png|thumb|left|280px|&lt;center&gt;Karta rasprostanjenosti po svijetu (sivo su označene zemlje gdje ih nema)]]
U [[januar]]u [[2017]]. Sestre milosrdnice imale su 15,057 [[redovnik|sestara]] koje su živjele u 1,806 [[misionarstvo|misija]] u razbacanih u 94 [[država|zemlje]].&lt;ref name=num&gt;{{cite web
   |url=http://filles-de-la-charite.org/who-we-are/where-we-are/
   |title      = ''Where we are''
   |publisher     = Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima===

Sestre milosrdnice djeluju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[1845]]. kad je prvih šest sestara iz [[Tirol]]a stiglo u [[Zagreb]]. Gotovo od samog početka od [[1846]]. rade u prvoj ženskoj [[bolnica|bolnici]]. Između [[1848]].-[[1945]]. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od [[1926]]. do [[1945]]. i njihova ženska [[gimnazija]].&lt;ref name=hrv&gt;{{cite web
   |url=http://www.milosrdnice.hr/novosti/kratka-povijest-druzbe/
   |title      = ''Kratka povijest Družbe''
   |publisher     = Družba sestara milosrdnica
   |language      = hrvatski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Prve sestre došle su u [[Slovenija|Sloveniju]] u [[Maribor]] iz [[Graz]]a [[1843]]. a u [[ljubljana|Ljubljanu]] [[1852]].&lt;ref name=slo&gt;{{cite web
   |url=https://www.mojaobcina.si/menges/novice/verske/400-letnica-vincencijanske-karizme.html
   |title      = ''400-letnica vincencijanske karizme''
   |publisher     = Moja obcina
   |language      = slovenski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Upravljale su logorom za decu Jastrebarsko u NDH, gde su i lično ubijale decu.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Company of the Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul}}
* [http://filles-de-la-charite.org/ Službene stranice reda] {{es icon}}, {{en icon}}, {{it icon}}, {{fr icon}}
* [http://www.milosrdnice.hr/ Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb] {{hr icon}}
{{Šablon:Katolički crkveni redovi}}

[[Kategorija:Crkveni redovi]]</text>
      <sha1>54fs7oogn3w0nw6m3o3fz7zm1mg4ugh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261878</id>
      <parentid>41261872</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:24:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćene izmjene [[Special:Contributions/178.221.185.61|178.221.185.61]] ([[User talk:178.221.185.61|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Vitek|Vitek]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5357" xml:space="preserve">{{Crkveni redovi |
naziv  = Sestre milosrnice |
latinski naziv = Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo |
grb = FDC-emb.jpg |
kratica naziva          = DC |
godina osnivanja        = [[1633]]. |
godina reorganiziranja  =  |
reorganizator = - |
mjesto osnivanja        = [[Pariz]] |
utemeljitelj  = [[Vincent Paulski]], [[Louise Marillac]] |
službeni jezik =  |
krilatica  =  |
trenutni čelnik = |
naziv posvojni pridjev  =  |
čelni čovjek reda  = superior |
sjedište                = Rue du Bac 140, [[Pariz]] |
roditeljski red = [[Lazaristi]] |
redovi nastali iz ovog reda = |
podredovi               =|
broj pripadnika =15,057&lt;ref name=brit/&gt; |
poznati pripadnici  =|
odijelo                 = |
komentar                =  |
}}
'''Sestre milosrdnice''' punim imenom '''Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo'', [[akronim]]: '''DC''') su najveći [[žena|ženski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[crkveni redovi|crkveni red]], čije su [[redovnik|članice]] poznate po [[filantropija|dobrotvornom radu]] i kao vrijedne [[Medicinska sestra|medicinske sestre]] po [[bolnica]]ma.&lt;ref name=brit/&gt; 

== Historija ==
Sestre milosrdnice osnovane su [[1633]]. u [[Pariz]]u od strane [[Vincent Paulski|Vinceta Paulskog]] i [[plemstvo|plemkinje]] [[Louise Marillac]]. 
Ta [[kongregacija]] je bila [[radikalizam|radikalna]] novotarija za standarde [[17. vijek]]a, kako zbog svoje organizacije - [[Redovnik|redovnice]] više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po [[samostan]]ima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - [[misionarstvo|misionarstva]] po [[siromaštvo|najsiromašnijim]] zemljama svijeta, pomoći [[bolest|bolesnima]] i [[siromaštvo|siromašnim]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Vincent Paulski|Vincet Paulski]] je kao spretan organizator, po receptu iz [[Pariz]]a - u svakom [[grad]]u ili [[država|zemlji]] u kojoj je namjeravao osnovati proviciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao [[bratovština|bratovštinu]] među [[bogatstvo|bogatijim]] damama koje su se htjele baviti [[filantropija|karitativnim]] radom i pomoći [[siromaštvo|sirotinji]]. Iz tog nukleusa bi se kasnije razvila lokalna provincija.&lt;ref name=brit/&gt;

Taj recept bio je dobar za početak, ali je kasnije masovni ulazak siromašnih [[seljak|seljačkih]] [[Djevojka|djevojaka]] i njihov rad, omogućio brzi rast [[Kongregacija|kongregacije]].&lt;ref name=brit/&gt;
Zbog tog su krajem [[20. vijek]]a - Sestre milosrdnice izrasle u najveću [[žena|žensku]] [[crkveni redovi|redovničku zajednicu]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/topic/Daughters-of-Charity-of-Saint-Vincent-de-Paul
   |title      = ''Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Na samom početku Sestre milosrdnice zbrinjavale su [[siromaštvo|sirotinju]] po svojim malobrojnim [[samostan]]ima i [[dom]]ovima. Gotovo od samog početka posvetile su se i [[Obrazovanje|obrazovanju]] siromašne djece i radu po [[bolnica]]ma, koje su u to vrijeme bile nešto poput ubožnica i [[hospicij]]a.
Isto tako od samog početka zbrinjavaju ranjenike na brojnim [[front]]ovima, pa su ih odmah nazvali - [[Front]]ovski  [[Anđeo|anđeli]].&lt;ref name=brit/&gt;
[[datoteka:Soeurs de charité - World.png|thumb|left|280px|&lt;center&gt;Karta rasprostanjenosti po svijetu (sivo su označene zemlje gdje ih nema)]]
U [[januar]]u [[2017]]. Sestre milosrdnice imale su 15,057 [[redovnik|sestara]] koje su živjele u 1,806 [[misionarstvo|misija]] u razbacanih u 94 [[država|zemlje]].&lt;ref name=num&gt;{{cite web
   |url=http://filles-de-la-charite.org/who-we-are/where-we-are/
   |title      = ''Where we are''
   |publisher     = Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul
   |language      = engleski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima===

Sestre milosrdnice djeluju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od [[1845]]. kad je prvih šest sestara iz [[Tirol]]a stiglo u [[Zagreb]]. Gotovo od samog početka od [[1846]]. rade u prvoj ženskoj [[bolnica|bolnici]]. Između [[1848]].-[[1945]]. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od [[1926]]. do [[1945]]. i njihova ženska [[gimnazija]].&lt;ref name=hrv&gt;{{cite web
   |url=http://www.milosrdnice.hr/novosti/kratka-povijest-druzbe/
   |title      = ''Kratka povijest Družbe''
   |publisher     = Družba sestara milosrdnica
   |language      = hrvatski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

Prve sestre došle su u [[Slovenija|Sloveniju]] u [[Maribor]] iz [[Graz]]a [[1843]]. a u [[ljubljana|Ljubljanu]] [[1852]].&lt;ref name=slo&gt;{{cite web
   |url=https://www.mojaobcina.si/menges/novice/verske/400-letnica-vincencijanske-karizme.html
   |title      = ''400-letnica vincencijanske karizme''
   |publisher     = Moja obcina
   |language      = slovenski
   |accessdate = 30. 3. 2018}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Company of the Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul}}
* [http://filles-de-la-charite.org/ Službene stranice reda] {{es icon}}, {{en icon}}, {{it icon}}, {{fr icon}}
* [http://www.milosrdnice.hr/ Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga – Zagreb] {{hr icon}}
{{Šablon:Katolički crkveni redovi}}

[[Kategorija:Crkveni redovi]]</text>
      <sha1>pkybtgl1hln6gb0k0wbpwv46xezbfgw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Žene narodni heroji-Slovenija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4624098</id>
    <revision>
      <id>41261889</id>
      <parentid>40873655</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:41:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Romanm</username>
        <id>20</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Albina Mali]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1011" xml:space="preserve">{{Navbox
|name  = Žene narodni heroji-Slovenija
|title =  Žene narodni heroji iz Slovenije 
|state = {{{state|autocollapse}}}
|listclass = hlist
|image = [[Datoteka:Orden narodnog heroja.jpg|50p|Orden narodnog heroja Jugoslavije]]
|above = ''[[Žene narodni heroji Jugoslavije]] koje su rođene ili politički delovale na teritoriji [[Slovenija|Slovenije]]''
|group1 = Poginule
|list1  =
* [[Malči Belič]]
* [[Majda Vrhovnik]]
* [[Rezeka Dragar]]
* [[Vida Janežić]]
* [[Lizika Jančar Majda]]
* [[Milka Kerin Pohorska]]
* [[Slava Klavora]]
* [[Danila Kumar]]
* [[Antonija Kuclar]]
* [[Pavla Mede Katarina]]
* [[Zorka Regancin]]
* [[Silvira Tomazini]]
* [[Tončka Čeč Olga]]
* [[Majda Šilc]]
* [[Mihaela Škapin]]
* [[Milka Šobar]]
|group2 = Preživele
|list2  =
* [[Andreana Družina Olga|Andreana Družina]]
* [[Albina Mali|Albina Mali-Hočevar]]
* [[Mira Svetina]]
* [[Vida Tomšič]]
* [[Lidija Šentjurc]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za NOB]]
[[Kategorija:Slovenski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c581u93h213w33ygi6g07cyfbm0t0zf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Narodni heroji-lekari</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4624102</id>
    <revision>
      <id>41261890</id>
      <parentid>40873651</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:41:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Romanm</username>
        <id>20</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[Albina Mali]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1804" xml:space="preserve">{{Navbox
|name  = Narodni heroji-lekari
|title = Narodni heroji — lekari, studenti medicine i bolničarke 
|state = {{{state|autocollapse}}}
|listclass = hlist
|image = [[Datoteka:Orden narodnog heroja (obrada).jpg|045p|Orden narodnog heroja]] [[Datoteka:CADUCEE MEDECIN.svg|045p]] 
|above = Lekari, studenti medicine, medicinari i bolničarke [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]] koji su odlikovani [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]].
|group1 = Lekari
|list1  =
* [[Milo Bošković]]
* [[Boško Vrebalov]]
* [[Pavle Gregorić]]
* [[Dušan Mravljak]]
* [[Safet Mujić]]
* [[Gojko Nikoliš]]
* [[Nenad Parenta]]
* [[Mladen Stojanović]]
* [[Milenko Hadžić]]

|group2 = Studenti medicine
|list2  =
* [[Marko Baletić]]
* [[Vera Blagojević]]
* [[Majda Vrhovnik]]
* [[Lizika Jančar Majda]]
* [[Stevan Jovanović Stevica|Stevan Jovanović]]
* [[Olga Jovičić]]
* [[Jovo Kapičić]]
* [[Osman Karabegović]]
* [[Moma Marković]]
* [[Stanislav Martinović]]
* [[Jovan Milosavljević]]
* [[Mika Mitrović Jarac|Mika Mitrović]]
* [[Nada Naumović]]
* [[Blažo Joša Orlandić|Blažo Orlandić]]
* [[Enes Orman]]
* [[Pavle Pap Šilja]]
* [[Vladimir Peran]]
* [[Vlado Popović]]
* [[Milić Radovanović Mladen|Milić Radovanović]]
* [[Ivan Rukavina]]
* [[Sima Simić]]
* [[Milivoje Stojković Mića|Mića Stojković]]
* [[Slavčo Stojmenski]]
* [[Borko Taleski]]
* [[Radmila Trifunović]]
* [[Drago Flis]]
* [[Miodrag Čajetinac Čajka|Miodrag Čajetinac]]
* [[Jovan Šerbanović]]

|group3 = Bolničarke
|list3  =
* [[Marija Bursać]]
* [[Savka Javorina-Vujović|Savka Javorina]]
* [[Danila Kumar]]
* [[Albina Mali|Albina Mali-Hočevar]]
* [[Vera Miščević]]

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za NOB]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8xi1z9dbtm6yfjlykwbp6vbpqhvonlz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muzička škola Stanković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4627070</id>
    <revision>
      <id>41261867</id>
      <parentid>40956269</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T05:11:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.200.12.219</ip>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4330" xml:space="preserve">'''Muzička škola „Stanković“''' u [[Beograd]]u, osnovana je [[1911]]. godine, pod pokroviteljstvom kralja [[Petar I Karađorđević|Petra I]]. Jedna je od najstarijih obrazovnih institucija u [[Beograd]]u. Pri osnivanju je radila u okviru [[Pevačko društvo „Stanković“|Pevačkog društva „Stanković“]]. Ime je dobila po srpskom kompozitoru, horovođi i pijanisti, [[Kornelije Stanković|Korneliju Stankoviću]], koji je prvi uveo osnovne harmonske zapise srpskih izvornih i duhovnih [[kompozicija]]. 

Kroz ovu školu prošli su mnogi, danas priznati muzički umetnici, a u školi su predavali vrsni pedagozi i muzički eksperti poput [[Meri Žeželj]], bračnog para [[Binički]], [[Branko Cvejić|Branka Cvejića]], [[Vojislava Vuković-Terzić|Vojislave Vuković-Terzić]], [[Aleksandar Živanović|Aleksandra Živanovića]], [[Aleksandar Pandurović|Aleksandra Pandurovića]] i ostalih poznatih muzičkih [[pedagog]]a. Ova škola se uvek izdvajala po kvalitetu učenika i profesorskog kadra, o čemu svedoče brojne nagrade i priznanja.
Sedište Muzičke škole „Stanković“ je u Kneza Miloša ulici broj 1a, međutim, na toj lokaciji ne može da se održava nastava iz razloga što je pre deset godina porušen deo školske zgrade uz obećanje da će se izgraditi novi objekat za potrebe škole. Nažalost obećanje ni dan danas nije ispunjeno, pa jedna od najstarih i najpriznatijih škola u Beogradu radi pod otežanim uslovima. Uprkos tome, škola i danas niže brojne rezultate, a učenici i danas zaslužno drže rejting škole „Stanković“.&lt;ref&gt;[http://beograd.ldp.rs/zavr%C5%A1eno-renoviranje-fasade-muzi%C4%8Dke-%C5%A1kole-,,stankovi%C4%87-na-vra%C4%8Daru.84.html?newsId=3650 ZAVRŠENO RENOVIRANJE FASADE MUZIČKE ŠKOLE ,,STANKOVIĆ&quot; NA VRAČARU]&lt;/ref&gt;

== Istorija škole ==
Prvi direktor škole bio je [[Stanislav Binički]]. Tada, u školi su se predavali klavir, solo-pevanje, violina, solfeđo i [[teorija muzike]]. [[Hinko Maržinac]] postaje direktor [[1921]]. godine, koji uvodi nove predmete, a [[Petar Krstić]], kao direktor od [[1923]]. godine, osniva nastavnički odsek. Velike promene nastaju [[1925]]. godine, kada novi direktor [[Petar Stojanović]] osniva opersko-dramski odsek, kamernu klasu, horsku školu, učenički orkestar i večernje kurseve za odrasle. [[Emil Hajek]], novi direktor od 1929, podiže školu na [[konzervatorijum]]ski nivo. U desetogodišnjem periodu od 1937 do 1947, [[Milenko Živković]] menja i proširuje nastavni plan, i osniva se odsek škole u [[Zemun]]u, koji je danas [[Muzička škola &quot;Kosta Manojlović&quot; Zemun|Muzička škola „Kosta Manojlović“.]]
Posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], od 1947, škola je državna ustanova, i dobija rang srednje [[muzička škola|muzičke škole]].

== Direktori ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Direktor !! od !! do
|- 
|[[Stanislav Binički]] || 1911 || 1921
|- 
|[[Hinko Maržinac]] || 1921 || 1923
|- 
|[[Petar Krstić]] || 1923 || 1925
|- 
|[[Petar Stojanović]] || 1925 || 1929
|- 
|[[Emil Hajek]] || 1929 || 1935
|- 
|[[Mihailo Vukdragović]] || 1935 || 1937
|- 
|[[Milenko Živković]] || 1937 || 1947
|- 
|[[Božidar Trudić]] || 1947 || 1951
|- 
|[[Vlastimir Pleštić]] || 1951 || 1960
|- 
|[[Branko Cvejić]] || 1960 || 1974
|- 
|[[Jovan Đorđević]] || 1974 || 1979
|- 
|[[Bojan Brun]] || 1979 || 1987
|- 
|[[Miodrag Sretenović]] || 1987 || 2006
|- 
|[[Obrad Nedeljković]] || 2006 ||2017
|-
|Vanjuška Martinović
|2017
|
|- 
|}

== Izvori ==
{{reflist}}

== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Muzička škola &quot;Stanković&quot;}}
* [http://www.muzickaskolastankovic.org/ Zvanična prezentacija]
* [http://www.danas.co.yu/20070406/kultura2.html Investiranja u brend „Stanković“ kao evropsku muzičku školu budućnosti]
* [http://www.politika.rs/rubrike/spektar/zivot-i-stil/Vek-od-osnivanja-Muzicke-skole-Stankovic.sr.html Vek od osnivanja Muzičke škole „Stanković“ („Politika“, 26. april 2011)]
* [http://www.novosti.rs/vesti/beograd.74.html:343376-quotStankovicquot-u-novom-ruhu „Stanković“ u novom ruhu („Večernje novosti“, 30. avgust 2011)]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 1911.]]
[[Kategorija:Srednje škole u Srbiji|Stanković]]
[[Kategorija:Muzičke škole|Stanković]]
[[Kategorija:Škole u Beogradu]]
[[Kategorija:Opština Vračar]]</text>
      <sha1>48jrxlf7exsz13tig1ei3hxhg08o686</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vrata raja (film, 1968)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4632633</id>
    <revision>
      <id>41261854</id>
      <parentid>40967386</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:38:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2435" xml:space="preserve">{{drugo značenje2|Vrata raja}}

{{Infokutija film
| naslov = Vrata raja&lt;br&gt;Gates to Paradise
| image          = 
| caption        = 
| director       = [[Andrzej Wajda]]
| producer       = [[Sam Waynberg]]
| based on         = {{based on|''[[Vrata raja (roman)|Vrata raja]]''|[[Jerzy Andrzejewski]]}}
| scenario [[Donald Howarth]]
| narrator       = 
| starring       = [[John Fordyce (glumac)|John Fordyce]]&lt;br /&gt;[[Lionel Stander]]&lt;br /&gt;[[Mathieu Carrière]]&lt;br /&gt;[[Pauline Challoner]]&lt;br /&gt;[[Ferdy Mayne]]
| music          = [[Ward Swingle]]
| cinematography = [[Mieczyslaw Jahoda]]
| editing        = 
| distributor    = 
| released       = {{Filmdate|1968|6||[[18. Berlinale|Zapadni Berlin]]}}
| runtime        = 89 min.
| country        = {{flagcountry|GBR}}&lt;br&gt;{{flag|SFR Jugoslavija}}
| language       = engleski
| budget         = 
}}

'''''Vrata raja''''' ({{jez-en|Gates to Paradise}}) je [[UK|britansko]]-[[SFRJ|jugoslavenski]] igrani film snimljen [[1968. na filmu|1968.]] godine u režiji [[Andrzej Wajda|Andrzeja Wajde]]. Predstavlja adaptaciju [[Vrata raja (roman)|istoimenog]] romana poljskog pisca [[Jerzy Andrzejewski|Jerzyja Andrzejewskog]]. Radnja se događa 1212. godine i prikazuje kako mladić po imenu Jacques (čiji lik tumači [[John Fordyce (glumac)|John Fordyce]]) tvrdi da je dobio viziju kako će pod njegovim vodstvom nedužna djeca osloboditi [[Jeruzalem]] od [[muslimani|muslimanske]] vlasti, dok redovnik (čiji lik tumači [[Lionel Stander]]) ispovijeda njegove sljedbenike koji će krenuti u [[Dječji križarski rat]], postepeno shvaćajući kako motiv za pohod nije Božja volja nego neuzvraćena ljubav.

==Uloge==
* [[Lionel Stander]] – Redovnik
* [[Ferdy Mayne]] – Grof Ludovic de Vendôme
* [[Mathieu Carrière]] – Alexis Melissen
* [[Pauline Challoner]] – Blanche
* [[John Fordyce (glumac)|John Fordyce]] – Jacques de Cloyes
* [[Jenny Agutter]] – Maud de Cloyes
* [[Dragomir Felba]] – Križar 1
* [[Denis Gilmore]] – Robert (kao Dennis Gilmore)
* [[Gojko Kovačević]] – Križar 2
* [[Ljabomir Radavic]] – Križar 3
* [[Kynaston Reeves]] – Opat
* [[Janez Vrhovec]] – François

==Izvori==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{imdb title|id=0062461|title=Gates to Paradise}}

{{Andrzej Wajda}}

[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Historijski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi sa LGBT tematikom]]</text>
      <sha1>lfe4xs22vtkruyg11eviin8rpq39iwj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:WikiProjekt</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4664110</id>
    <revision>
      <id>41261846</id>
      <parentid>41258768</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:38:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Popis wikiprojekata */ [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3676" xml:space="preserve">'''WikiProjekt''' ('''wikiprojekt''') je izraz koje se koristi u Wikimedijima za oznaku projekta oko kojeg se više suradnika (sudionika wikiprojekta) udruže s ciljem zajedničkoga rada (na Wikipediji npr. kako bi pisali članke o određenoj temi, uredili sustav kategorizacije ili infokutija). Trenutačno postoji nekoliko wikiprojekata na SH Wikipediji te mnogo takvih projekata na drugim [[Wikipedija]]ma i sestrinskim Wikimedija projektima (recimo Wikidata).

Suradnici koji su zainteresirani za neki od postojećih wikiprojekata, slobodno se mogu uključiti, također i oživiti wikiprojekte, koji su trenutačno neaktivni. Moguće je otvarati i nove wikiprojekte, ako ima dovoljno suradnika, koji su voljni raditi na njima.
Za one fokusirane na pisanje preporučuju se teme općega značaja o kojima se može napisati mnoštvo novih članaka, radije nego uske specifične teme, osim ako ima dovoljno zainteresiranih suradnika koji bi pisali o njima. Težnja je, da se pojedini wikiprojekti ne preklapaju međusobno u temama ili područjima rada na wikipediji, pogotovo ne u potpunosti ili u velikoj mjeri.

Na glavnu stranicu wikiprojekta i njene podstranice stavljaju se popis sudionika, ciljevi, smjernice, predlošci, tablice i sl. Razgovorna stranica pojedinoga wikiprojekta može poslužiti za razmjenu mišljenja i ideja, prijedloga, za dogovore i sl. Preporučuje se izradba suradničkih okvira za sudionike određenoga wikiprojekta npr. {{[[Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić]]}}

Stranice wikiprojekata moraju slijediti ista pravila ponašanja kao i drugdje na wikipediji te biti u potpunosti u skladu s postojećim općim [[Wikipedia:Smernice i preporuke|pravilima wikipedije]].

== Popis wikiprojekata ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
! style=&quot;width: 25%&quot; | Wikiprojekat
! style=&quot;width: 20%&quot; | Datum osnutka
! style=&quot;width: 20%&quot; | Osnivač
! style=&quot;width: 35%&quot; | Održavatelji
|-
| [[Wikipedia:Wikiprojekt ažuriranje nagrada|Ažuriranje nagrada]] || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2015-05-31&lt;/span&gt;31. maja 2015. || [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] || ''nema''
|-
| [[Wikipedia:Wikiprojekat Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Drugi svetski rat u Jugoslaviji]] || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2013-12-12&lt;/span&gt;12. decembra 2013. || [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] || ''nema''
|-
| [[Wikipedia:Wikiprojekt države|Države]] || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2013-04-23&lt;/span&gt;23. aprila 2013. || [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] || [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| [[Wikipedia:Projekt Forum mladih SDF-a|Forum mladih SDF-a]] ([[:Kategorija:Projekt Forum mladih SDF-a|kategorija]]) || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2012-10-05&lt;/span&gt;5. oktobra 2012. || [[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] || ''nema''
|-
| [[Wikipedia:Wikiprojekt Infokutije|Infokutije]] || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2012-04-16&lt;/span&gt;16. april 2012. || [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] || [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|-
| [[Wikipedia:Wikiprojekt Kosovo|Kosovo]] ([[:Kategorija:Wikiprojekat Kosovo|kategorija]]) || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2010-03-04&lt;/span&gt;4. marta 2010. || [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] || ''nema''
|-
| [[Wikipedia:LGBT wikiprojekat|LGBT]] || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2009-07-13&lt;/span&gt;13. jula 2009. || [[Korisnik:Id|Id]] || ''nema''
|-
| [[Wikipedia:Wikiprojekt televizija|Televizija]] || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2016-05-16&lt;/span&gt;16. maja 2016. || [[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] || ''nema''
|-
| [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|Žene u crvenom]] || &lt;span style=&quot;display: none&quot;&gt;2022-08-14&lt;/span&gt;14. augusta 2022. || [[Korisnik:Vipz|Vipz]] || [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|}

[[Kategorija:Wikiprojekti]]</text>
      <sha1>ikkgc7z1l02rguvi8chafvqj8gx86aq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2022. na filmu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4670560</id>
    <revision>
      <id>41261876</id>
      <parentid>41260631</parentid>
      <timestamp>2022-08-15T09:21:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OC Ripper</username>
        <id>94</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2313" xml:space="preserve">{{Godine na filmu}}
'''[[2022]]. na filmu'''.

==Premijere==


== Smrti ==

{| cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot; border=&quot;1&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
| '''datum''' || '''ime''' || '''nacionalnost i zanimanje''' || '''godina rođenja'''
|-
|| 6. januar || [[Peter Bogdanovich]] || američki režiser || [[1939 na filmu|1939]]
|-
|| 6. januar || [[Sidney Poitier]] || američki glumac || [[1927 na filmu|1927]]
|-
|| 19. januar || [[Hardy Krüger]] || njemački glumac || [[1928 na filmu|1928]]
|-
|| 19. januar || [[Gaspard Ulliel]] || francuski glumac || [[1984 na filmu|1984]]
|-
|| 2. ferbruar || [[Monica Vitti]] || italijanska glumica || [[1931 na filmu|1931]]
|-
|| 7. ferbruar || [[Douglas Trumbull]] || američki majstor specijalnih efekata || [[1942 na filmu|1942]]
|-
|| 12. ferbruar || [[Ivan Reitman]] || kanadski režiser i producent || [[1946 na filmu|1946]]
|-
|| 13. mart || [[William Hurt]] || američki glumac || [[1950 na filmu|1950]]
|-
|| 21. april || [[Jacques Perrin]] || francuski glumac, producent i režiser || [[1941 na filmu|1941]]
|-
|| 8. maj || [[Fred Ward]] || američki glumac || [[1942 na filmu|1942]]
|-
|| 17. maj || [[Vangelis]] || grčki kompozitor || [[1943 na filmu|1943]]
|-
|| 26. maj || [[Ray Liotta]] || američki glumac || [[1954 na filmu|1954]]
|-
|| 9. jun || [[Matt Zimmerman]] || kanadski glumac || [[1934 na filmu|1934]]
|-
|| 17. jun || [[Jean-Louis Trintignant]] || francuski glumac || [[1930 na filmu|1930]]
|-
|| 28. jun || [[Cüneyt Arkin]] || turski glumac || [[1937 na filmu|1937]]
|-
|| 6. jul || [[James Caan]] || američki glumac || [[1940 na filmu|1940]]
|-
|| 24. jul || [[David Warner]] || britanski glumac || [[1941 na filmu|1941]]
|-
|| 25. jul || [[Paul Sorvino]] || američki glumac || [[1939 na filmu|1939]]
|-
|| 12. august || [[Anne Heche]] || američka glumica|| [[2022 na filmu|2022]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|2022 in film}}
* [http://www.imdb.com/Sections/Years/2022 2022.] na [[Internet Movie Database]]
* [http://www.the-numbers.com/movies/year/2022 2022. na filmu] na Numbers
* [http://www.rottentomatoes.com/top/bestofrt/?year=2022 Najhvaljeniji filmovi 2022.] na [[Rotten Tomatoes]]
* [http://www.films101.com/y2022r.htm Najbolji filmovi 2022.] prema Films101

[[Kategorija:2022. na filmu| ]]</text>
      <sha1>6c6izzcll10g9hkfi1y6bq5hlaj7nv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4671486</id>
    <revision>
      <id>41261845</id>
      <parentid>41261440</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:27:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* top */ {{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}}</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5458" xml:space="preserve">{{KorisnikPočetak}}
{{#Babel:sh|en-3}}&lt;div style=&quot;padding-left: 3px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: small;&quot;&gt;Ovlašćenja&lt;/div&gt;
{{Korisnik:KO/Administrator interfejsa}}
{{Korisnik:KO/Vraćač}}
{{Korisnik:KO/Autopatroler}}
&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: small;&quot;&gt;Alatke&lt;/div&gt;
{{Korisnik:KO/Firefox}}
{{Korisnik:KO/Linux}}
{{Korisnički okvir|mediumseagreen|lightgreen|[[File:Copyleft.svg|35px]]|Ovaj korisnik podržava [[otvoreni kod]] i [[slobodni softver]].}}
&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: small;&quot;&gt;Mišljenja&lt;/div&gt;
{{Korisnički okvir|grey|lightgrey|[[File:HR-BA-ME-RS flag.svg|45px]]|Ovaj korisnik smatra da bi bilo lepo imati jednu veliku objedinjenu Vikipediju na našem jeziku.}}
{{Korisnički okvir|#ff8b8b|#fcc5c5|*ije|Ovaj korisnik uglavnom govori [[ijekavski izgovor|ijekavicom]], ali voli jednostavnost [[ekavski izgovor|ekavice]].}}
{{Korisnički okvir|#4c96e0|#81bcf7|ћир.|Овај корисник слабо чита и пише ћирилицу, али ју покушава научити.}}
&lt;div style=&quot;text-align: center; font-size: small;&quot;&gt;Wikiprojekti&lt;/div&gt;
{{Wikipedia:LGBT wikiprojekat/okvirić}}
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}}
&lt;/div&gt;
{{KorisnikKraj}}

Zdravo! Pod imenom Vipz, suradnik sam Engleske Wikipedije od decembra 2017. i Srpskohrvatske Wikipedije od marta 2022. godine. Ponekad doprinesem koji članak, ali mi je &quot;ekspertiza&quot; uglavnom u podešavanju i pravljenju šablona, petljanju po CSS-u i Lua modulima, s ciljom njihovog poboljšanja i bolje standardizacije.

Optimističan sam o prosperetnoj budućnosti projekata našeg jezika. Mislim da lijep početak objedinjenja SR, HR, BS i SH projekata leži u spajanju Vikirječnika, Vikicitata i Vikizvornika, gdje ne bi trebalo biti dileme oko sadržaja, a projekti su koje skoro nitko ne održava i bezveze stoje odvojeno.

Kada ne doprinosim, hvatam vandale. Planovi i radnje u toku mogu se naći na [[/igralište|mojem igralištu]].

==Za uraditi==
===Potrebni članci===
* [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]:
** [[Dvije škole pod jednim krovom]] ([[:bs:Dvije škole pod jednim krovom|bs]], [[:en:Two schools under one roof|en]])
* [[:Kategorija:Bilateralni odnosi Jugoslavije]]:
** [[Centralnoevropska inicijativa]] ([[:de:Central European Initiative|de]], [[:en:Central European Initiative|en]], [[:sr:Centralnoevropska inicijativa|sr]])
** [[Odnosi Jugoslavije i Evropske komisije]] ([[:en:Yugoslavia–European Communities relations|en]])
** [[Spoljni odnosi Jugoslavije]] ([[:en:Foreign relations of Yugoslavia|en]])
** [[Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć]]/[[Comecon]] ([[:en:Comecon|en]], [[:sr:Savet za uzajamnu ekonomsku pomoć|sr]])

* [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] ([[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]])
* [[Bosanski grb]] (gesta) ([[:en:Bras d'honneur|en]])
* [[Reli]] ([[:en:Rallying|en]], [[:hr:Reli|hr]], [[:sr:Reli|sr]])

* [[:Kategorija:Muzika]]:
** [[Mostarske kiše]]

===Članci za EN Wikipediju===
* [[Jugoslavenske ekspedicije na Himalaje]] / [[Jugoslavenska ekspedicija na Mount Everest 1979.]] {{urađeno}}
* [[Religija u SFRJ]] / [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]]

===Potrebni šabloni===
* [[Šablon:Box-header]] za portale
* Pronađi koji su cite šabloni odgovorni za ostatak stranica u [[:Kategorija:Pages containing cite templates with deprecated parameters]] i [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima.]], te ih počisti, da se sve nalaze u [[:Kategorija:Stranice sadrže cite šablone sa zastarelim parametrima]].

===Ostalo...===
* Dovrši [[Modul:Infobox]] dodavanjem kompaktnog izgleda za entete infokutije.

===Korisne ekstenzije===
* [[:mw:Extension:Replace Text]]
* [[:mw:Extension:RandomSelection]]
* [[:mw:Extension:DynamicPageList (Wikimedia)]]

===Linkovi koji bi mogli dobro doći kasnije===
* [[commons:Special:Contributions/NurijaJah]]
* [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox2|2]], [[Korisnik:Alalch Emis/sandbox3|3]]

===Stvoreni članci===
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot;&gt;
* [[:Kategorija:Biografije]]:
** [[Staša Zajović]]
** [[Indira Bajramović]]
** [[Dušan Đurišić]]
** [[Rosie Stephenson-Goodknight]]

* [[:Kategorija:Film]]:
** ''[[Tereza37]]''

* [[:Kategorija:LGBT]]:
** [[LGBT historija u Jugoslaviji]]

* [[:Kategorija:Mrežna mjesta]]:
** [[Vukajlija]]
** [[World Socialist Web Site]]

* [[:Kategorija:Muzika]]
** [[Korobejniki]]

* [[:Kategorija:Politika]]
** [[Socijaldemokrati (Hrvatska)]]

* [[:Kategorija:Sport]]:
** [[Zagrebački hipodrom]]
** [[Hipodrom Beograd]]

* [[:Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]:
** [[Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika]]
** [[Jezik je dijalekt s vojskom i mornaricom]]

* Ostalo
** [[Panslavenske boje]]
** [[Panarapske boje]]
** [[Poštanski brojevi u Jugoslaviji]]
** [[Poštanski brojevi u Hrvatskoj]]
** [[Ostalgija]]
&lt;/div&gt;

==Podstranice==
* [[Korisnik:Vipz/igralište]]
* [[Korisnik:Vipz/transkluzija]]
* [[Korisnik:Vipz/common.css]]
* [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] (privremeno)

== Nagrade ==
&lt;div style=&quot;display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: start; justify-content: center; margin: auto; width: 250px;&quot;&gt;&lt;!--Dodaj 100px za svaku novu nagradu--&gt;
{{Barnstar-rad i trud|Za neumorni trud u rješavanju labirinta ove Wikipedije i ustrajnosti koja nama starcima može samo biti uzor!|Edgar Allan Poe}}
{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}}
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>cdjfji6b87wuug4osevou3bhsxsffpu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>LGBT historija u Jugoslaviji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4672562</id>
    <revision>
      <id>41261855</id>
      <parentid>41260445</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:41:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* SFR Jugoslavija */</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26356" xml:space="preserve">[[Datoteka:Dekriminalizacija homoseksualnosti u Jugoslaviji 1977..jpg|thumb|Godine u kojima su konstutivne republike [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] dekriminalizovale homoseksualnost]]
'''Položaj LGBT osoba u Jugoslaviji''' govori o pravnoj regulativi i odnosu društva u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] prema [[LGBT]] populaciji, od [[Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|nastanka zajedničke države]] 1918. do njenog raspada, odnosno 2003. godine kada je [[SR Jugoslavija]] promenila svoj naziv u [[Srbija i Crna Gora|Državnu zajednicu Srbije i Crne Gore]]. Domaća historiografija skoro u potpunosti zanemaruje prisustvo LGBT populacije sve do 1977. godine, kada je došlo do dekriminalizacije [[homoseksualnost]]i u pojedinim jugoslovenskim republikama [[SR Slovenija|Sloveniji]], [[SR Hrvatska|Hrvatskoj]], [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]] i pokrajini [[SAP Vojvodina|Vojvodini]]. Gradovi [[Zagreb]]a, [[Ljubljana|Ljubljane]] i [[Beograd]]a bili su jedni od prvih lokaliteta organizovanih LGBT pokreta tadašnjeg [[Balkan]]a.

Nakon raspada [[SFRJ]], sve republike postepeno legalizuju i aktivno unapređuju položaje LGBT+ osoba u novonastalim državama. Neki su autori analizirali regionalnu saradnju i LGBT mreže u državama bivše Jugoslavije kao jedan oblik svesnog odbacivanja [[nacionalizam|nacionalizma]], što predstavlja važne karakteristike savremenog LGBT aktivizma u [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnoj Evropi]]. Proučavanje historije homoseksualnosti u kontekstu bivše Jugoslavije je važno u borbi protiv homofobnih argumenata, kao ono da je homoseksualnost &quot;uvozni proizvod sa Zapada&quot;.

==Kraljevina Jugoslavija==
Stav državnih autoriteta u [[međuratni period|međuratnoj]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], u vidu odredbi Krivičnog zakona iz 1929. godine, nije se bitnije promenio u odnosu na 19. vek. Do tada je važio Kriminalni (Kaznitelni) zakonik za [[Kneževina Srbija|Knjaževstvo Srbiju]] od 28. marta 1860. godine koji u članu 206 propisuje kaznu od 6 meseci do 4 godine zatvora.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.smrtnakazna.rs/Portals/0/SrbijaPropisi/Kaznitelni%20zakonik%201860.pdf |title=Казнителни закон |page=82, član 206|language=pisano [[slavenosrpski jezik|slavenosrpskim]]}}&lt;/ref&gt; Istopolna seksualnost je tretirana kao delo protivprirodnog bluda koje podleže kaznenoj politici. U studiji [[Dejan Zec|Dejana Zeca]] „Nevidljivi u oluji: Položaj homoseksualaca u okupiranoj Srbiji (1941-1944)”, međuratna država se klonila aktivnijeg progona ovih osoba jer je, prema autorovim rečima, imala dovoljno drugih briga koje su joj na širem društvenom planu donosili ženski pokret, ideje slobodne vanbračne ljubavi itd. Na drugoj strani, osuda javnosti za osobe istopolne seksualne orijentacije nije izostajala. Zbog straha, prikrivanja i povlačenja, o životima homoseksualaca u ovom periodu ima veoma malo tragova.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Magazin |first=X. X. Z. |title=Od muželoštva do protivpravnog bluda - XXZ Portal |url=https://www.xxzmagazin.com/od-muzelostva-do-protivpravnog-bluda |publisher=www.xxzmagazin.com}}&lt;/ref&gt; Tadašnji pravnik i profesor [[kriminologija|kriminologije]] [[Mihail Pavlović Čubinski|Mihail Čubinski]] o tome je [[1930]]. godine napisao:

{{citat|Komplikacije dolaze još i zbog toga, što je napredak [[psihijatrija|psihijatrije]] (a naročito [[psihopatologija|psihopatologije]]) osvetlio novom svetlošću čitav niz pojava u polnom životu, koja se otklanjaju od norme, i pokazao je, da se čitav niz ružnih dela i ekscesa u polnoj sferi ne javlja često puta kao posledica moralne pokvarenosti, već kao posledica urođenih osobina ili nesreće.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Čubinski |first=Mihail |year=1930 |title=Naučni i praktični komentar Krivičnog zakonika Kraljevine Jugoslavije od 27. januara 1929. god. |location=Beograd |publisher=Geca Kon |pages=413-414}}&lt;/ref&gt;|[[Mihail Pavlović Čubinski]]}}

[[1937]]. godine beogradske dnevne novine ''[[Politika (novine)|Politika]]'' objavile su članak o jednom mladiću koji je sa svojom braćom iz [[centralna Srbija|centralne Srbije]] stigao u Beograd radi [[promena spola|promene spola]].&lt;ref name=&quot;Politika 1937&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cks.org.rs/2012/10/politika-promena-pola-1937-godine/ |title=Politika: Promena pola 1937. godine |author=Centar za kvir studije |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121021080823/http://www.cks.org.rs/2012/10/politika-promena-pola-1937-godine |archivedate=21 oktobra 2012}}&lt;/ref&gt;

==Drugi svetski rat==
Vrlo malo istraživanja posvećuje se iskustvima homoseksualnih osoba sa prostora [[Drugi svetski rat u Jugoslaviji|Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]; dok za nacističku Nemačku postoje brojne autobiografske beleške, sa prostora bivše Jugoslavije ne postoji ništa slično. ''Enciklopedija gej istorije i kulture'' daje posebnu fusnotu za Hrvatsku: “malo informacija postoji o represiji u Hrvatskoj, Slovačkoj, Mađarkoj, Rumuniji i Finskoj”, a ključna studija ''The Pink Triangle: The Nazi War Against Homosexuals'' koja opisuje proganjanja homoseksualaca u zemljama pod nemačkom okupacijom Jugoslaviju uopšte ne spominje.&lt;ref name=&quot;deanvuletic&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fabrikaknjiga.co.rs/rec/67/317.pdf |title=Drugovi po oružju: Homoseksualnost, istoriografija i Drugi svetski rat |first=Dean |last=Vuletić |publisher=Fabrika knjiga |date=13. septembra 2002 |accessdate=31. maja 2022}}&lt;/ref&gt;

[[Nezavisna Država Hrvatska]], kao država marionetka [[Progon LGBT osoba u Trećem Reichu|Trećeg Reicha]], homoseksualce je progonila, pogubljavala i slala u [[koncentracioni logor|koncentracijske logore]], bez obzira na njihove nacionalnosti ili ideološke opredeljenosti.&lt;ref name=&quot;deanvuletic&quot;/&gt; [[Ilija Jakovljević]], advokat, pisac i član [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], u svojim memoarima o vremenima koje je proveo u [[Logor Stara Gradiška|logoru Stara Gradiška]], „Konclogor na Savi”, spominje kako je tokom robije u zagrebačkom zatvoru na Trgu N16 (danas [[Trg žrtava fašizma (Zagreb)|Trg žrtava fašizma]]) upoznao jednog muškarca „ljubitelja muškog tela” koji je iz nepoznatih razloga takođe bio zatvorenik. Jakovljević ne upućuje nedvosmisleno da li je muškarac zatvoren zbog svoje seksualne orijentacije, nego samo na njegov identitet.&lt;ref name=&quot;LGBT Čitanka&quot;&gt;{{cite book |last1=Spahić |last2=Gavrić |first1=Aida |first2=Saša |year=2012 |title=Čitanka LGBT ljudskih prava, 2. dopunjeno izdanje |url=https://soc.ba/site/wp-content/uploads/2012/12/CITANKA_LGBT-ljudskih-prava.pdf |location=[[Sarajevo]] |publisher=Sarajevski otvoreni centar/Heinrich Böll Foundation |isbn= 978-9958-577-02-4 |accessdate=23. 4. 2014}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, pozna se samo dva slučaja, odnosno nagoveštaja o odnosima prema homoseksualcima među [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]]. Sud časti pri Glavnom štabu narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske, sastavljen od političkog komesara [[Rade Žigić|Rade Žigića]], potpukovnika [[Bogdan Oreščanin|Bogdana Oreščanina]] i majora [[Gjure Matić]]a, 4. marta 1944. godine je zbog održavanja homoseksualnih veza sa stražarima svoje sekcije na smrt osudio kapetana Josipa Mardešića (26) iz [[Komiža|Komiže]].&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.hr/books?id=RuN3DwAAQBAJ&amp;pg=PA139&amp;lpg=PA139&amp;dq=josip+mardešić&amp;source=bl&amp;ots=0oqoeaU0R_&amp;sig=ACfU3U0pLJXMDRTCUy1Xk9qzYIoiy7Bhdw&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwiph6aY8fz4AhWXNewKHeOvC6kQ6AF6BAgQEAM#v=onepage&amp;q=josip%20mardešić&amp;f=false |title=Queer in Europe during the Second World War |date=18. septembra 2018 |accessdate=16. jula 2022 |publisher=[[Savet Evrope]] |page=139 |first=Régis |last=Schlagdenhauffen |isbn=9789287188632}}&lt;/ref&gt; Drugi slučaj opisuje [[Milovan Đilas]] u svojim ratnim memoarima. U jednom pasusu njegovih uspomena „''Revolucionarni rat''” Đilas opisuje kako su homoseksualci isterivani iz [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije]] zbog svoje seksualnosti. Prema jednom njegovom memoaru, Đilasu je jednom prilikom Rifat Burđžević, sekretar Sanđžačkog komiteta KPJ, rekao da su mu vojnici srpskog bataljona otkrili da je “jedan Musliman, dobar vojnik i revnostan komunista” – homoseksualac. Burdžević se dvoumio “da li da pogubi tu ‘nakazu’”, a Đilas je ostao neizvestan o zvaničnoj partijskoj praksi ili ičemu što su o tomu pisali [[Karl Marx|Marx]] i [[Vladimir Lenjin|Lenjin]], ali je zaključio da „od takvog poroka pate i [[proletarijat|proleteri]], a ne samo [[buržoazija|buržoaski]] dekadenti.” Za Đilasa je ipak homoseksualnost bila „porok” te je zaključio da se ne može tolerisati da imaju ikakve partijske funkcije, niti biti među čelnicima partizanskog pokreta. Kasnije se doznalo da je isti mladić homoseksualac komu je bilo dozvoljeno da ostane u partizanima „po izgledu bio sušta muškost, bio veoma hrabar i hrabro pao.“&lt;ref name=&quot;LGBT PRAVA U SFRJ&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gayecho.com/istorija.aspx?id=7449#.U0ruAFWSx0k |title=LGBT PRAVA U SFRJ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180426213131/http://www.gayecho.com/istorija.aspx?id=7449#.U0ruAFWSx0k |archivedate=26. aprila 2018 |url-status=dead |publisher=GayEcho |date=27. augusta 2008}}&lt;/ref&gt; Ova dva slučaja ukazuju da nije postojala jednoobrazna praksa, ostavljajući otvoreno pitanje o postupanju i tolerantnosti ostalih čelnika pri sličnim situacijama.&lt;ref name=&quot;deanvuletic&quot;/&gt;

Jedna od glavnih glasina u Zagrebu iz ovog doba je navodna ljubavna veza [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]] i [[Ivan Goran Kovačić|Ivana Gorana Kovačića]], pisaca i učesnika narodnooslobodilačke borbe.&lt;ref&gt;{{cite newspaper |newspaper=[[Globus (tjednik)|Globus]] |date=18. januara 1994 |quote=ustaše [...] radosno pričale o tome kako je partizanska vojska bila vojska pedera, zato što su i ptičice na granama znale čak i pre rata za Nazorovu vezu sa Ivanom Goranom Kovačićem. |author=Intervju iz 1993. sa homoseksualnim muškarcem B.J.}}&lt;/ref&gt; Mišljenje je da je veće &quot;učešće prominentnih ličnosti homoseksualne opredeljenosti&quot; u [[KPJ]] i [[NOB]]-u &quot;moglo uticati na ublažavanje stavova ostalih članova partizanske elite prema homoseksualnosti.&quot;&lt;ref name=&quot;deanvuletic&quot;/&gt;

==SFR Jugoslavija==
Progoni homoseksualaca su nastavljeni i nakon [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], posebno u periodu od [[1948]]. do [[1960-e|1960-ih]]. Postoje brojna svedočenja o hapšenjima, proganjanima i zatvaranjima širom Jugoslavije.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Batinić |first=Jelena |title=Women and Yugoslav Partisans: A History of World War II Resistance |location=[[New York]] |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=2015 |url=https://assets.cambridge.org/97811070/91078/frontmatter/9781107091078_frontmatter.pdf |isbn= 978-1-107-09107-8}}&lt;/ref&gt; Takva proganjanja opravdana su frazama o homoseksualcima kao “neprijateljima sistema“ i “proizvodom nezasitnog kapitalizma“. U [[Dubrovnik]]u su članovi Komunističke partije ljude osuđene zbog homoseksualnosti sprovodili vezane gradskim ulicama i izlagali ih kamenovanju, a neka od najmučnijih suđenja odvijala su se u [[Rijeka|Rijeci]] gde su homoseksualni muškarci bivali ubijeni i zatvarani na [[Goli otok|Golom otoku]]. Mnogi su homoseksualci plašeni takvih sudbina izvršavali [[samoubistvo|samoubistva]] ili bežali iz Jugoslavije u [[zapadna Evropa|zapadnu Evropu]].&lt;ref name=&quot;deanvuletic&quot;/&gt; Slobodan progon homoseksualaca zaustavljen je [[1959]]. kada su zakonodavci zvanično kriminalizovali mušku homoseksualnost zatvorskom kaznom od 1 godine.&lt;ref&gt;''Jugoslovenski krivični zakon'', član 186, paragraf 2&lt;/ref&gt; Na [[lezbejka|lezbijske odnose]] nije se gledalo kao seksualni čin već kao bludnu radnju koja podleže samo prekršajnoj prijavi. U razdoblju od [[1951]]. do [[1977]]. godine na temelju Kaznenog zakona SFRJ osuđeno je oko 500 muškaraca za „muški protivprirodni blud”, odnosno homoseksualnost, od kojih je njih pola osuđeno na uslovnu kaznu zatvora, a ostali na kraće zatvorske kazne. Neki su od njih oslobađani jer su bili radnici i verovalo se da su bili žrtva osoba koje ih žele iskoristiti. Za bilo koju homoseksualnu osobu bilo je nemoguće da bude član Partije, mada se i danas vode rasprave o seksualnosti pojedinih visokih [[Spisak članova Centralnog komiteta KPJ-SKJ|funkcionera KPJ-SKJ]]. Radi usporedbe s ostalim evropskim zemljama, u istom je razdoblju u [[Zapadna Nemačka|Zapadnoj Nemačkoj]] osuđeno oko 100.000, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] 70.000, u [[Italija|Italiji]] 30.000, te u [[Austrija|Austriji]] 12.000 homoseksualnih muškaraca. Jugoslavija se prema proseku u Evropi nije ni isticala, niti bila progresivna, a bila je najliberalnija među socijalističkim zemljama.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Biti gej u SFRJ: zbog 'protuprirodnog bluda' osuđeno oko 500 muškaraca |url=https://www.crol.hr/index.php/kultura/7447-biti-gej-u-sfrj-zbog-protuprirodnog-bluda-osudeno-oko-500-muskaraca |publisher=www.crol.hr}}&lt;/ref&gt;

Iako su u prvoj deceniji posle rata proganjanja homoseksualnih muškaraca bila pojačana, u decenijama koje su usledile ipak su se dogodila izvesna poboljšanja, naročito u zakonskoj i socijalnoj sferi, kada se pravosuđe počelo okretati idejama moderne [[medicina|medicine]] naspram &quot;javne moralnosti&quot;. Zakonski položaj homoseksualaca se promenio sredinom [[1970-e|sedamdesetih godina]] [[20. vek]]a, nakon [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974)|ustavnih promena iz 1974. godine]]. Reformom zakonodavstva i prenosom ovlašćenja federalnog vrha na republičke i pokrajinske, ukinut je zajednički krivični zakon SFRJ. [[SR Slovenija]] je prva vodila rasprave o dekriminalizaciji homoseksualnosti. Profesor prava na [[Univerzitet u Ljubljani|Univerzitetu u Ljubljani]], Ljubo Bavcon, ispred Komisije za donošenje krivičnog zakona SR Slovenije, pozvao je na dekriminalizaciju homoseksualnosti 1974. godine. Hrvatska lekarska komora je skinula homoseksualnost sa liste mentalnih poremećaja [[1973]]. godine. Komunistička partija je najmanje tri puta raspravljala o temi homoseksualnosti na svojim sastancima, a zadnji put je to bilo [[1976]]. godine, kad je svim republikama naložena dekriminalizacija. [[SR Hrvatska]] je novim Krivičnim zakonom SR Hrvatske, koji je stupio na snagu [[1977]]. dekriminalizovala homoseksualni odnos saglasnih odraslih muškaraca. To su iste godine, uz Hrvatsku i Sloveniju, učinile [[SAP Vojvodina|Vojvodina]] i [[SR Crna Gora|Crna Gora]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Homoseksualnost u SFRJ |url=https://www.optimist.rs/homoseksualnost-u-sfrj/ |publisher=Optimist magazin |date=1. septembra 2013}}&lt;/ref&gt;

Liberalizacija odnosa prema LGBT populaciji u SFRJ ipak se najviše osetila na kulturnom planu, posebno u jugoslovenskoj kinematografiji, u filmovima [[crni talas|crnog talasa]] (npr. ''[[Vrata raja (film, 1968)|Vrata Raja]]'', ''[[Lisice (film, 1969)|Lisice]]'', ''[[Maškarada]]'') i [[popularna muzika u Jugoslaviji|pop-muzici]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://labris.org.rs/lgbt-pjesme-sa-prostora-bivse-jugoslavije-i-neke-kasnije/ |title=LGBT pjesme sa prostora bivše Jugoslavije (i neke kasnije) |publisher=labris.org |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150402094038/http://labris.org.rs/lgbt-pjesme-sa-prostora-bivse-jugoslavije-i-neke-kasnije/ |archivedate=2. aprila 2015 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je uz izuzetak [[Istočna Nemačka|Istočne Nemačke]] jedina socijalistička zemlja u kojoj je postojao autohtoni i autonomni LGBT pokret koji je osnovan [[1984]]. godine formiranjem sekcije „Magnus” pri ŠKUC-u u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Feministička grupa „Lilit” koja je podržavala lezbijska prava, osnovana je 1985, a lezbijska sekcija u okviru ŠKUC-a, „LL” osnovana je [[1987]]. Godine [[1990]]. Magnus i LL su osnovale nacionalnu gej i lezbijsku grupu, Roza klub.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zgodovina |url=http://www.ljubljanapride.org/zgodovina/ |publisher=Društvo Parada Ponosa |language=sl}}&lt;/ref&gt; Beogradski bar [[Hotel Moskva]] 1970-ih postao je jedan od najpopularnijih [[gej bar]]ova u Srbiji. Otok [[Rab]] je augusta 1988. postao domaćinom prvog međunarodnog lezbijskog kampa, okupljajući posetitelje iz svih delova zapadne Evrope.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://balkanist.net/we-want-censorship-a-brief-introduction-to-yugoslav-queer-culture/ |title=“We Want Censorship”: A Brief Introduction to Yugoslav Queer Culture |date=16. septembra 2017 |accessdate=25. juna 2022 |publisher=Balkanist |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://bturn.com/8384/hard-bosom-top-pro-gay-tracks-from-ex-yugoslavia-part-one |title=Hard bosom: top pro-gay tracks from ex-Yugoslavia (Part one) |author=Gregor Bulc |date=21. maja 2012 |accessdate=25. juna 2022 |publisher=Bturn |language=en}}&lt;/ref&gt; Prva radio emisija koja se bavila homoseksualnim problemima bila je ''Frigidna utičnica'' na zagrebačkom [[Radio 101|Omladinskom radiju]] 1985. godine, čiji se voditelj Toni Marošević otvoreno izjasnio kao gej. Desničarske dnevne novine ''[[Večernji list]]'' i ''[[Večernje novosti]]'' ovu emisiju nisu odobravale i na njihov nalog se emisija ubrzo maknula iz programa.&lt;ref name=&quot;LGBT Čitanka&quot;/&gt; Marošević je ipak zbog svoje emisije pozvan na sastanak [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]] gde su mu predložili da formira gej i lezbijski ogranak Partije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://lgbt-prava.ba/o-lgbtpovijest-lgbtiq-aktivizma-u-hrvatskoj/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131202224833/http://lgbt-prava.ba/o-lgbtpovijest-lgbtiq-aktivizma-u-hrvatskoj/ |archivedate=2. decembra 2013 |date=17. februara 2013 |publisher=lgbt-prava.ba |title=Povijest LGBTIQ aktivizma u Hrvatskoj}}&lt;/ref&gt; Organizacija Magnus je u svom proglasu iz [[1986]]. godine tražila uvođenje zabrane diskriminacije na osnovi [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] u Ustavu Jugoslavije, dekriminalizaciju homoseksualnosti u čitavoj Jugoslaviji, uvođenje nastavnog kurikuluma koji bi homoseksualnost napravio ravnopravnim heteroseksualnosti, te su tražili od Savezne vlade Jugoslavije održavanje protesta protiv [[Socijalistička Republika Rumunija|Socijalističke Republike Rumunije]], [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], [[Iran]]a i drugih zemalja u kojima je homoseksualnost u to vreme još bila kriminalizovana. Lezbijske aktivistkinje su svoje prve javne reči izgovorile na prvom skupu Jugoslovenskih feminističkih susreta, održanom u Ljubljani od 11. do 13. decembra 1987. godine. Nakon ove konferencije, organizovane su još tri: u [[Zagreb]]u decembra 1988, u [[Beograd]]u marta−aprila 1990. i u Ljubljani maja [[1991]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Hronologija 20 godina Labrisa – organizacije za lezbejska ljudska prava, 1995-2015 |url=http://labris.org.rs/sites/default/files/Hronologija%20-%2020%20godina%20Labrisa.pdf}}&lt;/ref&gt; Od strane jedne gej i jedne lezbijske organizacije je januara 1991. godine osnovana [[Arkadija (organizacija)|Arkadija]], prva grupa za afirmaciju lezbijskih i gej ljudskih prava i kulture. Arkadija je 27. juna 1991. godine prvi i jedini put javno obeležila „Dan ponosa” na tribini u [[Dom omladine Beograda|Domu omladine]], gde je nekoliko aktivista i aktivistkinja zajedno sa teoretičarima umetnosti govorilo o gej i lezbijskom aktivizmu, kulturi i umetnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Čitanka lezbejskih i gej ljudskih prava |last=Savić |first=Marija |publisher=Labris - organizacija za lezbejska ljudska prava |year=2009 |location=Beograd, Srbija |pages=77 - 79}}&lt;/ref&gt;

Do dekriminalizacije homoseksualnosti na području bivše Jugoslavije, tamo gde nije formalno dekriminalizovana 1977. godine, dolazi 90-tih godina nakon [[Jugoslovenski ratovi|rata]] i [[Raspad Jugoslavije|raspada države]]. Legalizacija u Vojvodini je [[1990]]. godine prekinuta kada je pripala Srbiji u sastavu nove [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]].

==Savezna Republika Jugoslavija==
Godine [[1994]]. homoseksualnost je postala legalna u Srbiji, uz definisani uzrast seksualne saglasnosti od 18 godina za analni odnos između muškaraca i 14 godina za ostale seksualne prakse. Uzrast seksualne saglasnosti je izjednačen na 14 godina 1. januara 2006, bez obzira na seksualnu orijentaciju ili rod.&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/?id=GlbAmn_cajYC&amp;pg=PA339&amp;lpg=PA339&amp;dq=Vojvodina+homsexuality+legal+1978#v=onepage&amp;q=Vojvodina+homsexuality+legal+1978&amp;f=false |title=The Hidden Europe: What Eastern Europeans Can Teach Us |first=Francis |last=Tapon |date=8. decembra 2011 |publisher=SonicTrek, Inc. |via=[[Google knjige]] |isbn=9780976581222}}&lt;/ref&gt;

Organizacija Arkadija je zvanično registrovana 1994. godine, a iz nje su potom nastale [[Labris (organizacija)|Labris]] - grupa za lezbijska ljudska prava [[1995]]. godine,&lt;ref&gt;{{cite web |title=O Labrisu |url=http://arhiv2015sr.labris.org.rs/o-labrisu/ |archivedate=1. oktobra 2020 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201001133657/http://arhiv2015sr.labris.org.rs/o-labrisu/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te [[Geten|Gejten LGBT]] - centar za promociju prava seksualnih manjina [[2001]]. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Gayten |url=https://www.gay-serbia.com/gayten_lgbt/ |publisher=www.gay-serbia.com}}&lt;/ref&gt; [[Queeria]] - centar za promociju kulture nenasilja i ravnopravnosti LGBT osnovao je [[2001]]. godine [[Predrag Azdejković]] kao radnu grupu pri Socijaldemokratskoj omladini u [[Socijaldemokratska unija (Srbija)|Socijaldemokratskoj uniji]], čiji je cilj bio promocija ljudskih prava, društvena vidljivost LGBT osoba kao i njihova jednakost pred zakonom. U vreme kada je nastala, Queeria je bila prva grupa osnovana pri nekoj političkoj stranci koja se javno zalagala za prava LGBT osoba.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Kviriji novac od Ministarstva |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=11&amp;dd=26&amp;nav_category=12&amp;nav_id=330796 |publisher=[[B92]] |date=26. novembra 2008}}&lt;/ref&gt; Takođe, javili su se i prvi LGBT časopisi: Labris (1995)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dostignuća |url=http://labris.org.rs/sr/dostignu%C4%87a |publisher=Labris}}&lt;/ref&gt; i Dečko (2001).&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=331014 Pod zastavom duginih boja], Vreme, br. 628, 16. 1. 2003.&lt;/ref&gt;

Jedan od najznačajnijih jugoslovenskih i srpskih reditelja - posebno filmova crnog talasa - [[Želimir Žilnik]] godine 1995. režira film ''[[Dupe od mramora]]''. Zvezda ovog filma bio je [[Vjeran Miladinović Merlinka|Vjeran Miladinović]], poznatiji kao Merlinka, prva [[transvestizam|transvestitska]] osoba u javnosti Jugoslavije. Ovo je bio prvi film koji je prikazivao živote LGBTQ osoba u bivšoj Jugoslaviji, te je postao veliko umetničko i nezavisno ostvarenje, a Merlinka se proslavila i ostala glasna aktivistkinja za prava trans osoba. Iako je film išao protiv društvenih normi, prošao je uglavnom bez pretnji, besa ili protesta, jer je „pažnja državnog aparata i prateće propagandne mašinerije u to vreme bila toliko usmerena na Bosnu i Hrvatsku.“ Merlinka je naposletku tragično ubijena 2003. godine, a po njoj je prozvan [[Merlinka festival|Međunarodni festival kvir filma MERLINKA]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.calvertjournal.com/articles/show/11641/lgbtq-yugoslavia-black-wave-film-serbia-marble-ass |title=Marble Ass, Yugoslavia’s first openly queer film, turns 25. Here’s why you need to watch it |language=en |publisher=The Calvert Journal |author=Fedor Tot |date=19. februara 2020 |accessdate=24. juna 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-59319288 |title=Dan sećanja na žrtve transfobije: Ko je bila srpska Merlinka - prva trans osoba u javnosti Balkana |publisher=BBC News |author=Marija Janković |date=20. novembra 2021 |accessdate=24. juna 2022}}&lt;/ref&gt;

Prva parada ponosa u SR Jugoslaviji bila je zakazana za 30. jun 2001. godine pod sloganom „Ima mesta za sve”. Organizatori parade bile su organizacije [[Labris (organizacija)|Labris]] i [[Geten|Gejten]]. Osobe okupljene na [[Trg republike (Beograd)|Trgu Republike]] u Beogradu napala je grupa huligana i pristalica desničarskih organizacija; među nasilnicima su se našli članovi pokreta [[Obraz (organizacija)|Obraz]], Svetosavske omladine, navijači [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]], [[FK Partizan|Partizana]] i [[FK Rad|Rada]], kao i jedan sveštenik [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].&lt;ref name=&quot;LG saopštenje&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.b92.net/specijal/gay-parada/gay-saop.phtml |title=Saopštenje organizatora: povodom brutalnog nasilja izvršenog nad građanskama i građanima na gej-lezbejskoj paradi u Beogradu |date=1. jula 2001 |publisher=[[B92]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Specijal&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.b92.net/specijal/gay-parada/tema_dana.phtml |title=Razbijanje gay parade: Ko je kriv za prebijanje učesnika |publisher=B92 |date=30. juna 2001}}&lt;/ref&gt; Nakon ovog događaja, prve uspešne parade ponosa su se desile nakon osamostaljenja republika koje su činile SR Jugoslaviju, u [[Srbija|Srbiji]] 2010. godine,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Hiljadu učesnika na &quot;Paradi ponosa&quot; |url=https://www.b92.net/info/vesti/index.php?dd=10&amp;mm=10&amp;nav_category=12&amp;nav_id=464299&amp;yyyy=2010 |publisher=B92 |date=10. okrobra 2010}}&lt;/ref&gt; a u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] 2013. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Prva Parada ponosa u Crnoj Gori protekla uz napade |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/prva-parada-ponosa-u-crnoj-gori/25055194.html |publisher=Radio Slobodna Evropa}}&lt;/ref&gt;

==Vidi još==
{{Portal|LGBT}}
* [[Položaj LGBT osoba u Bosni i Hercegovini]]
* [[Položaj LGBT osoba u Crnoj Gori]]
* [[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]]
* [[Položaj LGBT osoba u Makedoniji]]
* [[Položaj LGBT osoba u Sloveniji]]
* [[Položaj LGBT osoba u Srbiji]]

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Literatura==
* {{cite book |title=Među nama: neispričane priče gej i lezbijskih života, Hartefakt fond |location=Beograd |year=2014|isbn=978-86-914281-4-3}}

{{LGBT istorija}}

[[Kategorija:LGBT prava]]
[[Kategorija:LGBT u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:LGBT u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:LGBT u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:LGBT u Makedoniji]]
[[Kategorija:LGBT u Sloveniji]]
[[Kategorija:LGBT u Srbiji]]
[[Kategorija:LGBT historija po državama]]</text>
      <sha1>o6pegtxwand019vq1gph2hk68oegxzv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4673041</id>
    <revision>
      <id>41261810</id>
      <parentid>41259395</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:46:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3146" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

==[[Datoteka:Symbol heart vote.svg|28px]] Dobrodošli na Wikiprojekt žene u crvenom!==
Ovaj je [[Wikipedia:WikiProjekt|wikiprojekt]] nastao u cilju koordinacije pisanja novih i dopune postojećih [[biografija]] o regionalnim i svjetskim [[žena|ženskim]] ličnostima, njihovim postignućima i problemima s kojima se suočavaju u društvu, s ciljem bolje organiziranosti. Inačica je međujezičnog projekta započetog na [[Engleska Wikipedija|Wikipediji na engleskom jeziku]] 2014. godine. 

Ovdje se nalaze formalna uputstva za pisanje i održavanje članaka, popisi članaka koje bi trebali imati ili dopuniti, korisni izvori, te obavještenja o relevantnim zadacima, aktualnim akcijama i [[wiki maratoni]]ma u kojima možete učestvovati ili ih čak i suorganizirati.

Ako imate kakva pitanja ili ideje, javite nam se na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|stranici za diskusiju projekta]]!

==[[Datoteka:Namespace Wikipedia.svg|28px]] Ciljevi==
* Stvoriti, dopuniti, poboljšati i održavati enciklopedijske biografije o ženama [[:meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|koje bi sve Wikipedije trebale imati]] i vezanih ženskih tema na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]].
* Dovesti što više ženskih ličnosti u [[Wikipedia:Izabrani članci|izabrane članke]] koji se predstavljaju na glavnoj stranici Wikipedije.
* Inicirati i sudjelovati u međujezičnim akcijama vezanim uz ovaj projekt, kao što je prevođenje dobrih biografija sa srpskohrvatske na Wikipedije u drugim jezicima.
* Predstavljati centralno mjesto za opću diskusiju o tematskim člancima.
* Dati smjernice i uputstva u vezi ovog projekta, te pratiti razvoj i rad na njemu.
* Potaknuti da se poveća zastupljenost suradnica na Wikipediji.

==[[Datoteka:Feather.svg|28px]] Kako doprinositi==
* Priključite se ovom projektu dodavajući svoje ime na [[/Sudionici|stranicu sudionika]].
* Pregledajte listu [[/Članci|predloženih članaka]]. Tu se nalaze članci koje bi trebali imati i/ili poboljšati.
* Napišite jedan od tih članaka i dodavajte nove na dno liste. Odrađeni članci se ne uklanjaju sa liste, kako bi se mogao pratiti napredak.
* Ako napravite ili uočite kvalitetan i potpun članak, [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|kandidirajte ga za izabrane]]. Historijske zanimljivosti na određene datume se mogu dodati i u [[Wikipedia:Izabrani događaji|izabrane događaje]].
* Prevodite kvalitetne članke na Wikipedije u drugim jezicima.
* Kada se pokrene [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|neka rasprava]], poželjno je doprinjeti svoje mišljenje.
* Istaknuti doprinositelji mogu biti [[/Nagrade|nagrađeni]].

==[[Datoteka:Circle-icons-trophy (dark).svg|28px]] Postignuća==
===Izabrani članci===
*

===Izabrani događaji===
*

{{Wikiprojekti|titlestyle=background:#de4949|color=white}}

&lt;!--[[Datoteka:Gnome-Wikipedia-user-female.png|28px]] ako se bude imao banner za szr--&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
__NOTOC__</text>
      <sha1>730v4myjimy4cwlfr2z1z7iid38vnv9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261833</id>
      <parentid>41261810</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:18:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3142" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

==[[Datoteka:Symbol heart vote.svg|28px]] Dobrodošli na Wikiprojekt žene u crvenom!==
Ovaj je [[Wikipedia:WikiProjekt|wikiprojekt]] nastao u cilju koordinacije pisanja novih i dopune postojećih [[biografija]] o regionalnim i svjetskim [[žena|ženskim]] ličnostima, njihovim postignućima i problemima s kojima se suočavaju u društvu, s ciljem bolje organiziranosti. Inačica je međujezičnog projekta započetog na [[Engleska Wikipedija|Wikipediji na engleskom jeziku]] 2014. godine. 

Ovdje se nalaze formalna uputstva za pisanje i održavanje članaka, popisi članaka koje bi trebali imati ili dopuniti, korisni izvori, te obavještenja o relevantnim zadacima, aktualnim akcijama i [[wiki maratoni]]ma u kojima možete učestvovati ili ih čak i suorganizirati.

Ako imate kakva pitanja ili ideje, javite nam se na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|stranici za diskusiju projekta]]!

==[[Datoteka:Namespace Wikipedia.svg|28px]] Ciljevi==
* Stvoriti, dopuniti, poboljšati i održavati enciklopedijske biografije o ženama [[:meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|koje bi sve Wikipedije trebale imati]] i vezanih ženskih tema na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]].
* Dovesti što više ženskih ličnosti u [[Wikipedia:Izabrani članci|izabrane članke]] koji se predstavljaju na glavnoj stranici Wikipedije.
* Inicirati i sudjelovati u međujezičnim akcijama vezanim uz ovaj projekt, kao što je prevođenje dobrih biografija sa srpskohrvatske na Wikipedije u drugim jezicima.
* Predstavljati centralno mjesto za opću diskusiju o tematskim člancima.
* Dati smjernice i uputstva u vezi ovog projekta, te pratiti razvoj i rad na njemu.
* Potaknuti da se poveća zastupljenost suradnica na Wikipediji.

==[[Datoteka:Feather.svg|28px]] Kako doprinositi==
* Priključite se ovom projektu dodavajući svoje ime na [[/Sudionici|stranicu sudionika]].
* Pregledajte listu [[/Članci|predloženih članaka]]. Tu se nalaze članci koje bi trebali imati i/ili poboljšati.
* Napišite jedan od tih članaka i dodavajte nove na dno liste. Odrađeni članci se ne uklanjaju sa liste, kako bi se mogao pratiti napredak.
* Ako napravite ili uočite kvalitetan i potpun članak, [[Wikipedia:Izabrani članci/Prijedlozi za izabrane članke|kandidirajte ga za izabrane]]. Historijske zanimljivosti na određene datume se mogu dodati i u [[Wikipedia:Izabrani događaji|izabrane događaje]].
* Prevodite kvalitetne članke na Wikipedije u drugim jezicima.
* Kada se pokrene [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|neka rasprava]], poželjno je doprinjeti svoje mišljenje.
* Istaknuti doprinositelji mogu biti [[/Nagrade|nagrađeni]].

==[[Datoteka:Circle-icons-trophy (dark).svg|28px]] Postignuća==
===Izabrani članci===
*

===Izabrani događaji===
*

{{Wikiprojekti|titlestyle=background:#de4949|color=white}}

&lt;!--[[Datoteka:Gnome-Wikipedia-user-female.png|28px]] ako se bude imao banner za szr--&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
__NOTOC__</text>
      <sha1>maxi4b4pz3pjdqj4mbz2ouoxcmwwo12</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4673043</id>
    <revision>
      <id>41261825</id>
      <parentid>41261662</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:48:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić]] na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="970" xml:space="preserve">{{userbox
| border-c = #d01010
| info-c   = #ffcbbb
| id-c     = #fff
| id-fc    = black
| id-s     = 14
| id       = [[Datoteka:Women_in_Red_logo.svg|40px]]
| info-class = plainlinks
| info-fc  = black
| info-p   = 0 5px
| info-s   = 8
| info-lh  = 1.25em
| info     = {{GENDER:{{PAGENAME}}|Ovaj korisnik⋮ca je [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici|saradnica⋮k]]|Ova(j) korisnik⋮ca je [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i|saradnica]]}} '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|Wikiprojekta žene u crvenom]]'''.&lt;div style=&quot;font-size: 7pt; margin-top: 0.25em;&quot;&gt;[[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|razgovor]] {{!}} [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|indeks]] {{!}} [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji|događaji]] {{!}} [[Special:RecentChangesLinked/Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|nadgledanje]]&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Korisnički okvirići|Žene u crvenom]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>j2q0cn4ervirfqxyk1ql9wmps4y43yo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4673044</id>
    <revision>
      <id>41261827</id>
      <parentid>41261678</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:49:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje]] na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2371" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;font-family: 'Linux Libertine','Georgia','Times',serif; font-size: 2em; text-align: center;&quot;&gt;
[[Datoteka:Women in Red logo.svg|80px|Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]
[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: #ba0000;&quot;&gt;Wikiprojekt žene u crvenom&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;background: transparent; width: 100%; text-align: center; display: flex; flex-direction: row; flex-wrap: wrap;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_university.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Početna stranica&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon speechBubbles-ltr.svg|35px|link=Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]] '''[[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_userActive.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Sudionice⋮i&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon listBullet-ltr apex.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Indeks članaka&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs UI icon flag-rtl.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Događaji|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Akcije i događaji&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;background: #de4949; padding: 0.15em 1em; border: 1px solid white; flex-grow: 1;&quot;&gt;
[[Datoteka:OOjs_UI_icon_ribbonPrize.svg|35px|link=Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade]] '''[[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade|&lt;span style=&quot;color: white; font-size: 1em;&quot;&gt;Nagrade&lt;/span&gt;]]'''
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>ikag804ksar87vrumfspa2qt1aadohi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4673048</id>
    <revision>
      <id>41261817</id>
      <parentid>41261657</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:47:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]] na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="672" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

==[[Datoteka:Crystal Clear app Community Help.png|28px]] Suradnice i suradnici==
# [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:59, 12 juli 2022 (CEST)
# [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:07, 14 juli 2022 (CEST)

===Suradnički okvirić===


Na svoju si korisničku stranicu možete dodati i ovaj [[Wikipedia:Korisnički okvirići|korisnički okvirić]]:
{|
|{{sokv|Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}}
|}

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
__NOTOC__</text>
      <sha1>pogedwbt4zccqw93tw70y8ow4moufzx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261835</id>
      <parentid>41261817</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:20:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="662" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

==[[Datoteka:Crystal Clear app Community Help.png|28px]] Suradnice i suradnici==
# [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14:59, 12 juli 2022 (CEST)
# [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:07, 14 juli 2022 (CEST)

===Suradnički okvirić===
Na svoju si korisničku stranicu možete dodati i ovaj [[Wikipedia:Korisnički okvirići|korisnički okvirić]]:
{|
|{{sokv|Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/okvirić}}
|}

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
__NOTOC__</text>
      <sha1>02lbex7bd4vm27s7qosmdvspxz6ftey</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4673052</id>
    <revision>
      <id>41261814</id>
      <parentid>41258921</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:46:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade]] na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Nagrade]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="868" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

==[[Datoteka:Communication barnstar.svg|28px]] Nagrade za rad i trud==
Nagrade imaju važan značaj jer suradnicama i suradnicima daju do znanja da se njihov trud i rad cijeni, te im daje motivaciju da tako nastave. Ovdje se nalaze neke od nagradica koje se mogu dodijeliti.

==={{[[Šablon:Barnstar ŽUC|Barnstar ŽUC]] |1=''prilagođena poruka'' |2=''ime davatelja''}}===
{{Barnstar ŽUC}}

==={{[[Šablon:Barnstar ŽUC vijenac|Barnstar ŽUC vijenac]] |1=''prilagođena poruka'' |2=''ime davatelja''}}===
{{Barnstar ŽUC vijenac}}

==={{[[Šablon:Barnstar ŽUC izvanredno|Barnstar ŽUC izvanredno]] |1=''prilagođena poruka'' |2=''ime davatelja''}}===
{{Barnstar ŽUC izvanredno}}

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
__NOTOC__</text>
      <sha1>gik1u40nvvrixbi4x8k2ed8638u6egw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261836</id>
      <parentid>41261814</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:22:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="864" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

==[[Datoteka:Communication barnstar.svg|28px]] Nagrade za rad i trud==
Nagrade imaju važan značaj jer suradnicama i suradnicima daju do znanja da se njihov trud i rad cijeni, te im daje motivaciju da tako nastave. Ovdje se nalaze neke od nagradica koje se mogu dodijeliti.

==={{[[Šablon:Barnstar ŽUC|Barnstar ŽUC]] |1=''prilagođena poruka'' |2=''ime davatelja''}}===
{{Barnstar ŽUC}}

==={{[[Šablon:Barnstar ŽUC vijenac|Barnstar ŽUC vijenac]] |1=''prilagođena poruka'' |2=''ime davatelja''}}===
{{Barnstar ŽUC vijenac}}

==={{[[Šablon:Barnstar ŽUC izvanredno|Barnstar ŽUC izvanredno]] |1=''prilagođena poruka'' |2=''ime davatelja''}}===
{{Barnstar ŽUC izvanredno}}

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
__NOTOC__</text>
      <sha1>13lzj0jfd1ltt4mxgotw4pcham3o95i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i</title>
    <ns>5</ns>
    <id>4673274</id>
    <revision>
      <id>41261819</id>
      <parentid>41261659</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:47:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]] na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="479" xml:space="preserve">== Sudionice i sudionici ==

Mislim da ovdje ima smisla dati i vidljivost i prednost sudionicama...pa razmisli da to možda  istakneš i u nazivu! --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:14, 31 juli 2022 (CEST)

:Nažalost je što u većini indo-evropskih jezika muški rod &quot;default&quot; za &quot;neutralno&quot; obraćanje. To možeš i ti uraditi, slobodno. :p [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 00:55, 1 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>iwkkymd4wa38sljzcj8hrwst8rin4eb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4673366</id>
    <redirect title="Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i" />
    <revision>
      <id>41261821</id>
      <parentid>41261658</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:48:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici]] na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]</text>
      <sha1>bg3og1baazahpo7crmz0q9sxdnz0j5s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici</title>
    <ns>5</ns>
    <id>4673367</id>
    <redirect title="Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i" />
    <revision>
      <id>41261823</id>
      <parentid>41261660</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:48:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici]] na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionici]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="85" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Sudionice⋮i]]</text>
      <sha1>6xiigkzo15aj940lgdjleae44r6p2z0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom</title>
    <ns>5</ns>
    <id>4673368</id>
    <revision>
      <id>41261812</id>
      <parentid>41261733</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T18:46:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6309" xml:space="preserve">== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
::::::::DA...slažem se. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:16, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Da - važna je kvaliteta - iako nebi da smo jako kritični oko tog bar dok se broj ne podigne. Realno mi gledamo te članke i možemo ih upisati u listu za dopunu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:18, 13 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>acv8zrszw1v7v6l0bbxufiyqbk3d6ig</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261834</id>
      <parentid>41261812</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:19:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao okvir da se zna da je dio wikiprojekta :-</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6481" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
::::::::DA...slažem se. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:16, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Da - važna je kvaliteta - iako nebi da smo jako kritični oko tog bar dok se broj ne podigne. Realno mi gledamo te članke i možemo ih upisati u listu za dopunu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:18, 13 august 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>ilpuqgfr0l1qz8dgt9a320ycvy4349n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261847</id>
      <parentid>41261834</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:46:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* nadam se da ti je ⋮OK */ odgovor</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6715" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
::::::::DA...slažem se. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:16, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Da - važna je kvaliteta - iako nebi da smo jako kritični oko tog bar dok se broj ne podigne. Realno mi gledamo te članke i možemo ih upisati u listu za dopunu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:18, 13 august 2022 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] vibe check :-) Početi ću dodavati &quot;grejdane&quot; odjeljke za ostale oblasti ako ćemo zadržati ideju. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:46, 14 august 2022 (CEST)

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>s1kp7afeizg8pv4a0yvu5vv0hu96v2t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261849</id>
      <parentid>41261847</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:05:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6700" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
::::::::DA...slažem se. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:16, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Da - važna je kvaliteta - iako nebi da smo jako kritični oko tog bar dok se broj ne podigne. Realno mi gledamo te članke i možemo ih upisati u listu za dopunu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:18, 13 august 2022 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] vibe check :-) Početi ću dodavati &quot;grejdane&quot; odjeljke za ostale oblasti ako ćemo zadržati ideju. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:46, 14 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>kxgvdob678p8ye28zffftpqqbgl8yg4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261850</id>
      <parentid>41261849</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:05:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* test da li ostaje unutar okvira */ nova sekcija</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6840" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
::::::::DA...slažem se. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:16, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Da - važna je kvaliteta - iako nebi da smo jako kritični oko tog bar dok se broj ne podigne. Realno mi gledamo te članke i možemo ih upisati u listu za dopunu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:18, 13 august 2022 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] vibe check :-) Početi ću dodavati &quot;grejdane&quot; odjeljke za ostale oblasti ako ćemo zadržati ideju. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:46, 14 august 2022 (CEST)

== test da li ostaje unutar okvira ==

test [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22:05, 14 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>s641r9wzpn0rfh7jfjm9pz7jqz5vhnm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261851</id>
      <parentid>41261850</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T20:06:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Poništena izmjena 41261850 [[Special:Contributions/Vipz|korisnika Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]])</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6700" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;

== nadam se da ti je ⋮OK  ==

Znam da nije dio konvencije SH standarda, ali kako se SH prestao formalno razvijati sa SFRJ mislim da je sada na nama 'mladima' da inoviramo i sustižemo 21. stoljeće, nove tehničke mogućnosti i emancipacije ;-p 

Zgodno je da su ovo meta stranice van glavnog imenskog prostora, pa se u njima može slobodnije koristiti jezik. Nemam namjeru gurati ovo kroz sav sadržaj Wikipedije u skoro vrijeme :-)

--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 08:41, 13 august 2022 (CEST)

:@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Zbog ovog sam otkrio da se na Linuxu isto mogu pisati Unicode simboli (CTRL+SHIFT+U + 22EE). Jest ''inconvenient'' ali kao što kažeš, ovo su meta stranice i rijetko će se linkati. Sada, ovakvo nešto da se aplicira po čitavoj Wikipediji manje drži vodu nego samostalno uvođenje [[rogato e|rogatog e]] (o ovome se pričalo [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца/27#Predlog za upotrebu novog/starog karaktera|više puta na Pijaci]]) da se eliminira ije/e. Da se istipka je potrebno sedam vještih poteza. Uzgred, nije samoobjašnjiv simbol, kakav je recimo ''x'' na engleskom jeziku (ili ''+'' gdje je primjenjivo). Jesam za progresivne inicijative, ali nisam za simbole koji otežavaju tipkanje svima zajedno. Nisi li prije promovirao e_i? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] :-))) OK meni je trenutno grafički i smisleno ovaj daleko najbolji, ali pristajem i na kompromisne varijante, samo da ne ostane sve, uvijek i svugdje u 'default' muškom rodu. Inače čestitam za naučeno jer svi smo tu zbog učenja ;-p --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:38, 13 august 2022 (CEST)

:Kad već pišem poruku, htio bih i komentirati na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci]]... ako sam ti spor u pravljenju [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom/Članci|svojeg popisa]] ili ti on ne valja, slobodno mi reci. Započeo sam ga praviti prvo po [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|ovom popisu]], na njemu možeš vidjeti gdje se nalazi odjeljak za aktiviste i pomoći ga sastaviti, gdje možeš i dodavati nove članke. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:32, 13 august 2022 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ludilo - nisam to upratio jer sam ljeti na 10% fokusa i angažmana...hoćeš polinkati i korigirati kako treba da se može pozvati i druge? --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:39, 13 august 2022 (CEST)
:::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Nisi vidio moju stranicu, je'l zato? Nema veze. Misliš li da prebacim sve stranice u Wikipedia imenski prostor iako nije završeno? Misliš li ih pozvati odmah? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 12:43, 13 august 2022 (CEST)
::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] neke sam već pozvao...pa bi bilo super imati bar minimum. Ja bi svakako razvijao stvari u Wikipedia imenskom prostoru jer ljudi onda misle da mogu i doprinositi, a u User prostoru to baš i nije 'default'...kako hoćeš - nemoj da te silom guram u vatru ;-P 
::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 12:49, 13 august 2022 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Ma glavno da znaju gdje mogu dodati svoj doprinos, ti si to dobro vizualizirao sa &lt;nowiki&gt;[[__]] en:__ __ {{}}&lt;/nowiki&gt;. Onaj grejding članaka, paše li ti ideja ili ne? Takvo sam nešto zamislio kad sam razgovarao o tome na tvojoj SZR. Bi li se oni snašli u traženju i dodavanju novih članaka u točne tematske odjeljke? I da li da ih odmah pododajem prazne pa kasnije popunjavam? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 13:12, 13 august 2022 (CEST)
::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] grejdanje mi je OK kao opcija ali ako zakomplicira ručno editiranje novim onda je malo manje poželjno. 
::::::Nisam siguran koliko bi se snašlo ali sigurno poneko bi :-) Dodaj prazne ;-P 
::::::--[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 15:10, 13 august 2022 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Sad sam u dilemi... želimo li pre-set popis članaka (gdje također tko god želi može dodati crvene linkove) ili popis napravljenih članaka kako tko ih napravi kao na HR? Meni nije važno tko je napravio članak (zato i nisam uveo stupac za potpis), važnije mi je da je članak napravljen i kakve je kvalitete. Ako je drugima važnije, može se dodati naravno. Možda da zadržim grejdanje ali dodam običnu kutijicu (kao tvoju) na vrh stranice, onda oni koji znaju bolje rukovati sa wikikodom dodavane linkove mogu preseliti u tematske odjeljke kako valja? -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:39, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Ja bi rađe da su moguće obje opcije nego da bilo ko odustaje zbog odabira jedne ili druge...
::::::::Meni nije jako važno, ali nije loše imati taj info eksplicitan. Može kutijica. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:15, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Crveni linkovi se trebaju moći dodavati na popis jer svako ima ideje za buduće članke ali ih možda ne može sam napraviti tako brzo, a nekom drugom istovremeno možda fali ideja kakvi bi članci bili poželjni, pa pogleda na popis i vidi željene crvene linkove (ne zove se džaba &quot;wikiprojekt žene u '''crvenom'''&quot;). :p -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:43, 13 august 2022 (CEST)
::::::::DA...slažem se. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:16, 13 august 2022 (CEST)
:::::::Mislim možemo ići jednostavnim putem i kopirati HR, no volio bih pratiti kvalitetu, ne samo kvantitetu, da znamo gdje smo. Svatko može napraviti 30 članaka sa 2 paragrafa, a da nitko ne zna da te članke treba proširiti dok ih ne pogleda. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 18:51, 13 august 2022 (CEST)
::::::::Da - važna je kvaliteta - iako nebi da smo jako kritični oko tog bar dok se broj ne podigne. Realno mi gledamo te članke i možemo ih upisati u listu za dopunu. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22:18, 13 august 2022 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Zblace|Zblace]] vibe check :-) Početi ću dodavati &quot;grejdane&quot; odjeljke za ostale oblasti ako ćemo zadržati ideju. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 21:46, 14 august 2022 (CEST)</text>
      <sha1>kxgvdob678p8ye28zffftpqqbgl8yg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/Članci</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4673370</id>
    <revision>
      <id>41261832</id>
      <parentid>41261677</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T19:17:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Proširio iz svoje verzije i zadržao odjeljke za napisane i predložene članke.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7143" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;margin-bottom: .75em; border: 1px solid #d01010;&quot;&gt;
{{Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom/zaglavlje}}
&lt;div style=&quot;padding: 0 10px 10px 10px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;float: right;&quot;&gt;__TOC__&lt;/div&gt;

==Indeks članaka koje treba napraviti==
Ovo je indeks neophodnih i predloženih članaka koje nemamo (u crvenom) ili koje treba nadograditi i održavati (u plavom). Tablice su raspoređene po naučnim oblastima. Pet je stupaca odvojeno za praćenje napretka svakog stvorenog članka: začetak, nepotpun, doraditi, dobar, izabran. Ocjeniti napredak članka može svaki sudionik wikiprojekta.

Ova je lista sastavljena prema različitim izvorima, kao što je [[meta:List of biographies of women every Wikipedia should have|lista biografija o ženama koje bi svaka Wikipedija trebala imati]], popis članaka iz [[:en:Wikipedia:WikiProject Women in Red/Redlist index|indeksa istoimenog projekta sa Engleske Wikipedije]], te podkategorije [[meta:100wikidays/CEE women|CEE Women]] (žene iz centralne i istočne Europe) iz godišnjeg proljetnog uređivačkog maratona CEE Spring. Novi prijedlozi se mogu dodavati na dnu tablice.

==Napisani članci==
Ovdje se mogu dodati novonapisani članci, a kasnije se mogu premjestiti u odjeljke ispod. U stupac &quot;Stanje&quot; se može dodati napomena o potrebnim dopunama ili poboljšanjima, a inače se može označiti sa šablonom '''{{Urađeno|[[Šablon:Urađeno|Urađeno]]}}'''.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! '''Broj''' !! '''Naziv''' !! '''Detaljnije na''' !! Država !! '''Oblast''' !! '''Stanje''' !! '''Suradnik'''
|-
| '''1.''' || [[Ankica Lepej]] || [[:en:Ankica Lepej|en]] || {{flagicon|Hrvatska}} || aktivistkinja || dodati fotografiju i medije || [[Korisnik:Zblace|Zblace]]
|-
| '''2.''' || [[__]] || [[:en:__]] || ? || __ || {{}} || [[Korisnik:?]]
|-
|}

== Predloženi članci==
Predloženi članci mogu se dodati ovdje. Svi linkovi ka nenapravljenim člancima su crvene boje. Kada ih napravite, premjestite u odjeljak gore ili u točne odjeljke ispod.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
! '''Broj''' !! '''Naziv''' !! '''Detaljnije na''' !! Država !! '''Oblast'''
|-
| '''1.''' || [[Jugoslavenski ženski savez|Jugoslavenski]]/[[Jugoslovenski ženski savez]] || [[:en:Yugoslav Women's Alliance|en]] || {{flagicon|Jugoslavija}} || organizacija
|-
| '''2.''' || [[__]] || [[:en:__]] || ? || __
|-
|}

==Glumice, plesačice, izvođačice==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;|Broj !! rowspan=&quot;2&quot;|Naziv !! rowspan=&quot;2&quot;|Detaljnije na !! rowspan=&quot;2&quot;|Država !! colspan=&quot;5&quot;|Napredak
|-
! začetak !! nepotpun !! doraditi !! dobar !! izabran
|-
| 1. || [[Sarah Bernhardt]] || [[:en:Sarah Bernhardt|en]] || {{flagicon|Francuska}} || || || || {{urađeno|}} ||
|-
| 2. || [[Marlene Dietrich]] || [[:en:Marlene Dietrich|en]] || {{flagicon|Nemačka}} || || || || || {{urađeno|}}
|-
| 3. || [[Marilyn Monroe]] || [[:en:Marilyn Monroe|en]] || {{flagicon|SAD}} || || || || {{urađeno|}} || 
|-
| 4. || [[Lillian Gish]] || [[:en:Lillian Gish|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 5. || [[Mary Pickford]] || [[:en:Mary Pickford|en]] || {{flagicon|Kanada}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 6. || [[Gloria Swanson]] || [[:en:Gloria Swanson|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 7. || [[Claudette Colbert]] || [[:en:Claudette Colbert|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 8. || [[Joan Crawford]] || [[:en:Joan Crawford|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 9. || [[Bette Davis]] || [[:en:Bette Davis|en]] || {{flagicon|SAD}} || || || || {{urađeno|}} || 
|-
| 10. || [[Jane Fonda]] || [[:en:Jane Fonda|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 11. || [[Judy Garland]] || [[:sr:Džudi Garland|sr]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 12. || [[Whoopi Goldberg]] || [[:en:Whoopi Goldberg|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 13. || [[Katharine Hepburn]] || [[:en:Katharine Hepburn|en]] || {{flagicon|SAD}} || || || || {{urađeno|}} || 
|-
| 14. || [[Grace Kelly]] || [[:en:Grace Kelly|en]] || {{flagicon|SAD}} || || {{nije urađeno|}} || || || 
|-
| 15. || [[Barbara Stanwyck]] || [[:en:Barbara Stanwyck|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 16. || [[Meryl Streep]] || [[:sr:Meril Strip|sr]] || {{flagicon|SAD}} || || || || {{urađeno|}} || 
|-
| 17. || [[Elizabeth Taylor]] || [[:en:Elizabeth Taylor|en]] || {{flagicon|UK}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 18. || [[Shirley Temple]] || [[:en:Shirley Temple|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 19. || [[Mae West]] || [[:en:Mae West|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 20. || [[Asta Nielsen]] || [[:en:Asta Nielsen|en]] || {{flagicon|Danska}} || || {{nije urađeno|}} || || || 
|-
| 21. || [[Brigitte Bardot]] || [[:en:Brigitte Bardot|en]] || {{flagicon|Francuska}} || {{nije urađeno|}} || || || || 
|-
| 22. || [[Audrey Hepburn]] || [[:en:Audrey Hepburn|en]] || {{flagicon|UK}} || || || || {{urađeno|}} || 
|-
| 23. || [[Vivien Leigh]] || [[:en:Vivien Leigh|en]] || {{flagicon|UK}} || || || {{nije urađeno|}} || || 
|-
| 24. || [[Gina Lollobrigida]] || [[:en:Vivien Leigh|en]] || {{flagicon|Italija}} || || || {{nije urađeno|}} || || 
|-
| 25. || [[Sophia Loren]] || [[:en:Sophia Loren|en]] || {{flagicon|Italija}} || || {{nije urađeno|}} || || || 
|-
| 26. || [[Ingrid Bergman]] || [[:en:Ingrid Bergman|en]] || {{flagicon|Švedska}} || || || {{nije urađeno|}} || || 
|-
| 27. || [[Greta Garbo]] || [[:en:Greta Garbo|en]] || {{flagicon|SAD}} || || || || {{urađeno|}} ||
|-
| 28. || [[Marian Anderson]] || [[:en:Marian Anderson|en]] || {{flagicon|SAD}} || || || || ||
|-
| 29. || [[Cyd Charisse]] || [[:en:Cyd Charisse|en]] || {{flagicon|SAD}} || {{nije urađeno|}} || || || ||
|-
| 30. || [[Isadora Duncan]] || [[:en:Isadora Duncan|en]] || {{flagicon|SAD}} || || {{nije urađeno|}} || || ||
|-
| 31. || [[Fanny Elssler]] || [[:en:Fanny Elssler|en]] || {{flagicon|Austrija}} || || || || ||
|-
| 32. || [[Margot Fonteyn]] || [[:en:Margot Fonteyn|en]] || {{flagicon|UK}} || || || || ||
|-
| 33. || [[Tamara Karsavina]] || [[:en:Tamara Karsavina|en]] || {{flagicon|Rusija}} || || || || ||
|-
| 34. || [[Jenny Lind]] || [[:en:Jenny Lind|en]] || {{flagicon|Švedska}} || || || || ||
|-
| 35. || [[Birgit Nilsson]] || [[:en:Birgit Nilsson|en]] || {{flagicon|Švedska}} || || || || ||
|-
| 36. || [[Ana Pavlova]] || [[:en:Ana Pavlova|en]] || {{flagicon|Rusija}} || || {{nije urađeno|}} || || ||
|-
| 37. || [[Leontyne Price]] || [[:en:Leontyne Price|en]] || {{flagicon|SAD}} || || || || ||
|-
| 38. || [[Renata Scotto]] || [[:en:Renata Scotto|en]] || {{flagicon|Italija}} || || || || ||
|-
| 39. || [[Beverly Sills]] || [[:en:Beverly Sills|en]] || {{flagicon|SAD}} || || || || ||
|-
| 40. || [[Marie Taglioni]] || [[:en:Marie Taglioni|en]] || {{flagicon|Švedska}} || || || || ||
|-
| 41. || [[Maria Tallchief]] || [[:en:Maria Tallchief|en]] || {{flagicon|SAD}} || || || || ||
|}

&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>4u3iyt5g3knw60uwzwqopm3lgdpjlma</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lusitani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673377</id>
    <redirect title="Luzitanci" />
    <revision>
      <id>41261793</id>
      <timestamp>2022-08-14T15:14:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Luzitanci]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Luzitanci]]</text>
      <sha1>30u3352uhc2oz9tsplzetwao2i1ti8k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lusitanci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673378</id>
    <redirect title="Luzitanci" />
    <revision>
      <id>41261794</id>
      <timestamp>2022-08-14T15:15:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Luzitanci]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23" xml:space="preserve">#REDIRECT [[Luzitanci]]</text>
      <sha1>30u3352uhc2oz9tsplzetwao2i1ti8k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Politička misao</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673379</id>
    <revision>
      <id>41261798</id>
      <timestamp>2022-08-14T15:58:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo</username>
        <id>40546</id>
      </contributor>
      <comment>preuzeto iz hr-wp</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3701" xml:space="preserve">{{Časopis
| naziv = Politička misao&lt;br&gt;
&lt;small&gt;Croatian Political Science Review&lt;/small&gt;
| slogan = 
| slika = 
| opis-slike = 
| glavni urednik = Dagmar Radin
| kategorija = politološki časopis
| izlazi = 
| izdavač = [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]]
| cijena = 
| broj stranica = 
| prvi broj = 1964.
| raniji nazivi = 
| web = [http://politickamisao.com/ politickamisao.com]
}}

'''Politička misao''' najstariji je znanstveni časopis koji izdaje [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;Fakultet: Politička misao&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fpzg.unizg.hr/en/publishing/journals/political_thought |title=Politička Misao |publisher=Fakultet političkih znanosti u Zagrebu |accessdate=2022-08-14}}&lt;/ref&gt; Časopis se objavljuje od 1964. godine, a danas je jedan od vodećih politoloških časopisa u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i regiji koju čine post-[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske]] zemlje.&lt;ref name=&quot;Politička misao&quot;&gt;{{cite web |url=http://politickamisao.com/o-casopisu/ |title=Politička misao: Croatian Political Science Review |publisher=Politička misao |accessdate=2022-08-14}}&lt;/ref&gt; Časopis se objavljuje pet puta godišnje s tim da se od 1992. godine peti broj objavljuje na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] pod nazivom '''Croatian Political Science Review'''.&lt;ref name=&quot;Fakultet: Politička misao&quot;/&gt;  Časopis je posebno usredotočen na radove o hrvatskoj politici i društvu, radove koji analiziraju Hrvatsku u globalnom kontekstu, kao i radove koji istražuju politiku i društvo na [[Balkan]]u i u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Evropi]], u [[Europska unija|Evropskoj uniji]], u susjedstvu Evropske unije, te na [[Mediteran]]u.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot;&gt;{{cite web |url=https://hrcak.srce.hr/politicka-misao |title=Politička misao : časopis za politologiju |publisher=Hrčak: portal hrvatskih znanstvenih časopisa |accessdate=2022-08-14}}&lt;/ref&gt;

Tekstovi u časopisu referiraju se u akademskim bazama podataka poput domaće baze ''HRČAK'' i međunarodnih baza ''Academic Search Complete'', ''Academic Search Premier'', ''Political Science Complete'', ''SocINDEX with Full Text'', ''Central &amp; Eastern European Academic Source – CEEAS'', ''CSA Worldwide Political Science Abstracts'', ''CSA Sociological Abstracts'', ''CSA Social Services Abstracts'', CSA IBSS: ''International Bibliography of Social Sciences – Political Science'', ''ProQuest Political Science'', ''ProQuest PAIS International'', ''CEEOL – Central and Eastern European Online Library'' i ''DOAJ – Directory of Open Access Journals''.&lt;ref name=&quot;HRČAK&quot;/&gt;

==Urednici časopisa==
Glavni urednici časopisa do danas su bili&lt;ref name=&quot;HRENC&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=49236 |title=Politička misao |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]] |accessdate=2022-08-14}}&lt;/ref&gt;:
* '''od 2020.''' Dagmar Radin
* '''2012-2020.''' Dejan Jović
* '''2008-2012.''' Dragutin Lalović
* '''2005-2008.''' Damir Grubiša
* '''2001-2004.''' Nenad Zakošek
* '''1997-2000.''' Davor Rodin (drugi put)
* '''1993-1996.''' Zvonko Posavec
* '''1985-1992.''' Davor Rodin (prvi put)
* '''1983-1985.''' Branko Caratan
* '''1974-1983.''' Radovan Vukadinović
* '''1969-1973.''' Ivan Babić i Ante Marušić
* '''1965-1968.''' Ante Fiamengo
* '''1964-1965.''' [[Leon Geršković]]

==Vidi još==
* [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]]
* [[Hrvatska sveučilišna naklada]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://politickamisao.com/ Službena stranica]
*[https://hrcak.srce.hr/politicka-misao Objavljena izdanja časopisa]

[[Kategorija:Sveučilište u Zagrebu]]
[[Kategorija:Hrvatski stručni i znanstveni časopisi]]</text>
      <sha1>o7epfhs8ev77pzdmtrm5nd8xhoxcef4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Torinski mir (1381)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673380</id>
    <revision>
      <id>41261799</id>
      <timestamp>2022-08-14T16:42:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infokutija sporazum | ime = Torinski mir&lt;br/&gt;&lt;small&gt;{{it}} Pace di Torino&lt;/small&gt; | potpuni_naziv =  | datum_potpisa = [[8. 8.|8. august]] [[1381.]] | mjesto_potpisa = [[Torino]] | posrednici = [[Amedeo VI iz Savoje]] | potpisnici_1 =  | potpisnici_2 =  | strana_1 = [[Datoteka:Bandiera di Genova (3-2).svg|22px|border]] [[Republika Genova]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_Ladislaus_IV_(1262-1290).svg|22px|border]] Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevina Ugar…</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5598" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime = Torinski mir&lt;br/&gt;&lt;small&gt;{{it}} Pace di Torino&lt;/small&gt;
| potpuni_naziv = 
| datum_potpisa = [[8. 8.|8. august]] [[1381.]]
| mjesto_potpisa = [[Torino]]
| posrednici = [[Amedeo VI iz Savoje]]
| potpisnici_1 = 
| potpisnici_2 = 
| strana_1 = [[Datoteka:Bandiera di Genova (3-2).svg|22px|border]] [[Republika Genova]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_Ladislaus_IV_(1262-1290).svg|22px|border]] [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevina Ugarska]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Friuli_Flag.svg|22px|border]] [[Akvilejska patrijaršija]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Stemma_Nobiliare_Carrara.svg|22px|border]] [[Padova]]nska [[Signoria]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag_of_Austria_(2000_World_Factbook).svg|22px|border]] [[Austrijsko Vojvodstvo]] 
| strana_2 = [[Datoteka:Flag of the Republic of Venice.svg|22px|border]] [[Mletačka Republika|Mletačka Republika]]
}}

'''Torinski mir''' je [[mirovni ugovor]] iz [[8. 8.|8. augusta]] [[1381.]] putem kojeg je okončan dugoročni niz ratova između [[Republika Genova|Đenove]] i [[Mletačka Republika|Venecije]] (1256-1381).

==Ugovor==
U sukobu je Venecija za dlaku izbegla zarobljavanje od strane snaga Đenove, ali je prevazišla tu krizu i primorala đenovljansku flotu na predaju kod [[Chioggia|Kjođe]]. Međutim, rat je se pokazao kao izuzetno skup za Veneciju tako da je ''Prejasna Republika'' mogla da obezbedi mir samo uz velike ustupke svojim protivnicima.&lt;br/&gt;
Posredovanjem «zelenog grofa» [[Amedeo VI iz Savoje|Amadeja VI Savojskog]], dve strane su zaključile mir čiji tekst se sastoji od četiri odvojena ugovora sa različitim protivnicima Venecije. U njemu stoji da Venecija odustaje od ostrva [[Tenedos]]a na ulazu [[Dardaneli|Dardanela]], napušta svoje saveznike – kiparskog kralja [[Petar II od Kipra|Petra II]] i vizantijskog cara [[Jovan V Paleolog|Jovana V]] – i zadržava [[embargo]] protiv istog cara Jovana sve dok on ne pristane na nagodbu sa svojim sinom [[Andronik IV Paleolog|Andronikom IV]], saveznikom Đenove. Mletačkim trgovcima je bilo zabranjeno koristiti dve godine luku [[Tanais|Tana]] na [[Crno more|Crnom moru]], što ih je praktično primoralo da umesto njih koriste đenoveške luke na [[Krim]]u, u korist Đenovljana.&lt;br/&gt;
Ugovorom između Venecije i [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]] dogovoreno je da Venecija plaća godišnji danak od 7.000 [[dukat]]a kruni Ugarske, da Mađari na njihovoj strani ne plove ni jednom rekom koja se uliva u [[Jadransko more|Jadran]] između rta Palmentarija i [[Rimini]]ja, i da dalmatinski trgovci ne kupuju u Veneciji robu u vrednosti većoj od 35.000 [[dukat]]a. Venecija je takođe obnovila svoje priznanje mađarskog posjeda Dalmacije ([[Zadar]], [[Split]], [[Dubrovačka Republika|Dubrovnik]]).&lt;br/&gt;
Venecija je izgubila skoro svu svoju teritoriju na talijanskom kopnu, predavši [[Conegliano|Koneljano]] i [[Treviso|Trevizo]] [[Habsburg|Austriji]]. [[Trst]] postaje slobodan, ali pod uslovom da plaća duždu godišnje priznanje. Sa [[Padova|Padovom]], Venecija je dogovorila međusobni povratak osvojenih teritorija, po čemu Padova je prepustila Veneciji mesto [[Cavarzere|Kavarcere]]. [[Akvilejska patrijaršija|Akvilejski patrijarh]] [[Philippe d'Alençon|Filip iz Alansona]] je se obavezao da će povući svoje trupe s mesta koja je patrijaršija zauzela. [[Milano]], kojem je tada vladao [[Bernabò Visconti|Brnabo Viskonti]], nije uključeno u mir. 

==Posledice i nasleđe==
Uslovi mira su išli u korist [[Republika Genova|Đenove]] i pokazali su se trajnim. Ipak je između [[1386.]] i [[1402.]] [[Osmansko carstvo|osmanska]] pretnja dovela do novog utvrđivanja [[Tenedos]]a kao baze protiv napada turske mornarice u okolini [[Dardaneli|Dardanela]] a to je dovelo do novih rasprava između Đenove i Venecije o upravljanju ostrva pa će kao ishod toga ostrvo ostati pusto sve dok ceo region ne bude prešao pod osmansku kontrolu. Đenova je mogla nesmetano da nastavi svoju trgovinu po [[Crno more|Crnom moru]] na kojem je ostala vladajuća trgovačka sila sve do [[Pad Carigrada (1453)|pada Konstantinopolja]] u maju [[1453.]] Mlečani su uglavnom napustili trgovinu sa [[Kipar|Kiprom]], a hegemonija Đenovljana nad ostrvom se nastavila sve do njihovog poraza i proterivanja kralja Kipra [[Ludovico Savojski (grof od Ženeve)|Ludovica Savojskog]] [[1464.]] godine.&lt;br/&gt;
Sporazumi sa ostalim silama su bili manje trajni. Ovaj mir i njegove posledice označili su najnižu tačku u srednjovekovnoj istoriji [[Mletačka Republika|Venecije]], ali problemi njenih suseda omogućili su republici da se brzo i trajno oporavi, što je dovelo do progresivnog rušenja političkog stanja uspostavljenog u Torinu. Gospodar Padove [[Francesco I iz Carrare|Franćesko iz Karare]] je [[1382.]] godine je preuzeo [[Treviso|Trevizo]] od [[Habsburg|Austrije]], ali manje od decenije kasnije Venecija je uspela da ga vrati sebi, pošto je Padova bila na udaru Milana. Ugarska je nastavila da prima mletački danak sve do [[1397.]] godine, kada je posle ugarskog poraza u krstaškom [[Bitka kod Nikopolja|ratu na Nikopolju]] kralj preneo svoje pravo na danak na vojvodu od Burgundije [[Philip Dobri|Filipu III.]], koji nije uspeo da primora Veneciju da nastavi sa isplatama. Isplata danka je formalno odbijena [[1424.]] Dalmacija je ostala u rukama Mađara sve dok građanski rat u [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevini Ugarskoj]] nije pružio priliku Veneciji da pokrene novo osvajanje regiona, počevši od [[1409.]] godine.

[[Kategorija:1381]] [[Kategorija:Historija Venecije]] [[Kategorija:Historija Genove]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi]]</text>
      <sha1>4fta0dqihbjv674bbwe2xh63v87ovhh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>41261800</id>
      <parentid>41261799</parentid>
      <timestamp>2022-08-14T16:44:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5612" xml:space="preserve">{{Infokutija sporazum
| ime = Torinski mir&lt;br/&gt;&lt;small&gt;{{it}} Pace di Torino&lt;/small&gt;
| potpuni_naziv = 
| datum_potpisa = [[8. 8.|8. august]] [[1381.]]
| mjesto_potpisa = [[Torino]]
| posrednici = [[Amedeo VI iz Savoje]]
| potpisnici_1 = 
| potpisnici_2 = 
| strana_1 = [[Datoteka:Bandiera di Genova (3-2).svg|22px|border]] [[Republika Genova]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Coa_Hungary_Country_History_Ladislaus_IV_(1262-1290).svg|22px|border]] [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevina Ugarska]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Friuli_Flag.svg|22px|border]] [[Akvilejska patrijaršija]]&lt;br/&gt;[[Datoteka:Stemma_Nobiliare_Carrara.svg|22px|border]] [[Padova]]nska ''[[Signoria|sinjorija]]''&lt;br/&gt;[[Datoteka:Flag_of_Austria_(2000_World_Factbook).svg|22px|border]] [[Austrijsko Vojvodstvo]] 
| strana_2 = [[Datoteka:Flag of the Republic of Venice.svg|22px|border]] [[Mletačka Republika|Mletačka Republika]]
}}

'''Torinski mir''' je [[mirovni ugovor]] iz [[8. 8.|8. augusta]] [[1381.]] putem kojeg je okončan dugoročni niz ratova između [[Republika Genova|Đenove]] i [[Mletačka Republika|Venecije]] (1256-1381).

==Ugovor==
U sukobu je Venecija za dlaku izbegla zarobljavanje od strane snaga Đenove, ali je prevazišla tu krizu i primorala đenovljansku flotu na predaju kod [[Chioggia|Kjođe]]. Međutim, rat je se pokazao kao izuzetno skup za Veneciju tako da je ''Prejasna Republika'' mogla da obezbedi mir samo uz velike ustupke svojim protivnicima.&lt;br/&gt;
Posredovanjem «zelenog grofa» [[Amedeo VI iz Savoje|Amadeja VI Savojskog]], dve strane su zaključile mir čiji tekst se sastoji od četiri odvojena ugovora sa različitim protivnicima Venecije. U njemu stoji da Venecija odustaje od ostrva [[Tenedos]]a na ulazu [[Dardaneli|Dardanela]], napušta svoje saveznike – kiparskog kralja [[Petar II od Kipra|Petra II]] i vizantijskog cara [[Jovan V Paleolog|Jovana V]] – i zadržava [[embargo]] protiv istog cara Jovana sve dok on ne pristane na nagodbu sa svojim sinom [[Andronik IV Paleolog|Andronikom IV]], saveznikom Đenove. Mletačkim trgovcima je bilo zabranjeno koristiti dve godine luku [[Tanais|Tana]] na [[Crno more|Crnom moru]], što ih je praktično primoralo da umesto njih koriste đenoveške luke na [[Krim]]u, u korist Đenovljana.&lt;br/&gt;
Ugovorom između Venecije i [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Ugarske]] dogovoreno je da Venecija plaća godišnji danak od 7.000 [[dukat]]a kruni Ugarske, da Mađari na njihovoj strani ne plove ni jednom rekom koja se uliva u [[Jadransko more|Jadran]] između rta Palmentarija i [[Rimini]]ja, i da dalmatinski trgovci ne kupuju u Veneciji robu u vrednosti većoj od 35.000 [[dukat]]a. Venecija je takođe obnovila svoje priznanje mađarskog posjeda Dalmacije ([[Zadar]], [[Split]], [[Dubrovačka Republika|Dubrovnik]]).&lt;br/&gt;
Venecija je izgubila skoro svu svoju teritoriju na talijanskom kopnu, predavši [[Conegliano|Koneljano]] i [[Treviso|Trevizo]] [[Habsburg|Austriji]]. [[Trst]] postaje slobodan, ali pod uslovom da plaća duždu godišnje priznanje. Sa [[Padova|Padovom]], Venecija je dogovorila međusobni povratak osvojenih teritorija, po čemu Padova je prepustila Veneciji mesto [[Cavarzere|Kavarcere]]. [[Akvilejska patrijaršija|Akvilejski patrijarh]] [[Philippe d'Alençon|Filip iz Alansona]] je se obavezao da će povući svoje trupe s mesta koja je patrijaršija zauzela. [[Milano]], kojem je tada vladao [[Bernabò Visconti|Brnabo Viskonti]], nije uključeno u mir. 

==Posledice i nasleđe==
Uslovi mira su išli u korist [[Republika Genova|Đenove]] i pokazali su se trajnim. Ipak je između [[1386.]] i [[1402.]] [[Osmansko carstvo|osmanska]] pretnja dovela do novog utvrđivanja [[Tenedos]]a kao baze protiv napada turske mornarice u okolini [[Dardaneli|Dardanela]] a to je dovelo do novih rasprava između Đenove i Venecije o upravljanju ostrva pa će kao ishod toga ostrvo ostati pusto sve dok ceo region ne bude prešao pod osmansku kontrolu. Đenova je mogla nesmetano da nastavi svoju trgovinu po [[Crno more|Crnom moru]] na kojem je ostala vladajuća trgovačka sila sve do [[Pad Carigrada (1453)|pada Konstantinopolja]] u maju [[1453.]] Mlečani su uglavnom napustili trgovinu sa [[Kipar|Kiprom]], a hegemonija Đenovljana nad ostrvom se nastavila sve do njihovog poraza i proterivanja kralja Kipra [[Ludovico Savojski (grof od Ženeve)|Ludovika Savojskog]] [[1464.]] godine.&lt;br/&gt;
Sporazumi sa ostalim silama su bili manje trajni. Ovaj mir i njegove posledice označili su najnižu tačku u srednjovekovnoj istoriji [[Mletačka Republika|Venecije]], ali problemi njenih suseda omogućili su republici da se brzo i trajno oporavi, što je dovelo do progresivnog rušenja političkog stanja uspostavljenog u Torinu. Gospodar Padove [[Francesco I iz Carrare|Franćesko iz Karare]] je [[1382.]] godine je preuzeo [[Treviso|Trevizo]] od [[Habsburg|Austrije]], ali manje od decenije kasnije Venecija je uspela da ga vrati sebi, pošto je Padova bila na udaru Milana. Ugarska je nastavila da prima mletački danak sve do [[1397.]] godine, kada je posle ugarskog poraza u krstaškom [[Bitka kod Nikopolja|ratu na Nikopolju]] kralj preneo svoje pravo na danak na vojvodu od Burgundije [[Philip Dobri|Filipu III.]], koji nije uspeo da primora Veneciju da nastavi sa isplatama. Isplata danka je formalno odbijena [[1424.]] Dalmacija je ostala u rukama Mađara sve dok građanski rat u [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevini Ugarskoj]] nije pružio priliku Veneciji da pokrene novo osvajanje regiona, počevši od [[1409.]] godine.

[[Kategorija:1381]] [[Kategorija:Historija Venecije]] [[Kategorija:Historija Genove]] [[Kategorija:Mirovni sporazumi]]</text>
      <sha1>k8g7kv9bxso1htp1i0m1qqrx8t2uuye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4673381</id>
    <revision>
      <id>41261811</id>
      <timestamp>2022-08-14T18:46:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Korisnik:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] na [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]</text>
      <sha1>mqagpcnxe69n91wi7bm7xydwr0ger7o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4673382</id>
    <redirect title="Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom" />
    <revision>
      <id>41261813</id>
      <timestamp>2022-08-14T18:46:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Vipz je premjestio stranicu [[Razgovor sa korisnikom:Vipz/Wikiprojekt žene u crvenom]] na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]: Nije potpuno razvijen ali će se postupno dopunjavati.</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt žene u crvenom]]</text>
      <sha1>g1przb8o4ecufuzd57xssw24aodwv2s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Škole u Beogradu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4673390</id>
    <revision>
      <id>41261866</id>
      <timestamp>2022-08-15T05:10:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <ip>31.200.12.219</ip>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Commonscat|Schools in Belgrade}}  [[Kategorija:Obrazovanje u Beogradu]] [[Kategorija:Građevine u Beogradu]] [[Kategorija:Škole u Srbiji| Beograd]] [[Kategorija:Škole po gradovima|Beograd]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="193" xml:space="preserve">{{Commonscat|Schools in Belgrade}}

[[Kategorija:Obrazovanje u Beogradu]]
[[Kategorija:Građevine u Beogradu]]
[[Kategorija:Škole u Srbiji| Beograd]]
[[Kategorija:Škole po gradovima|Beograd]]</text>
      <sha1>2wmvnvwq516x0ugr2v9m2fv42p8w314</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Slika nedelje/34, 2022.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4673391</id>
    <revision>
      <id>41261883</id>
      <timestamp>2022-08-15T09:30:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OC Ripper</username>
        <id>94</id>
      </contributor>
      <comment>n/š</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="185" xml:space="preserve">&lt;br /&gt;
&lt;big&gt;'''Slika nedjelje'''&lt;/big&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:PK Thatta asv2020-02 img14 Makli Necropolis.jpg|350px|center]]
&lt;br /&gt;
{{center|Grob Mirze Isa Khana Tarkana u Nekropoli [[Makli]].}}</text>
      <sha1>e5evd46hcuaj7g3ykix5hmhus66clcv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Slika nedelje/35, 2022.</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4673392</id>
    <revision>
      <id>41261886</id>
      <timestamp>2022-08-15T09:32:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>OC Ripper</username>
        <id>94</id>
      </contributor>
      <comment>n/š</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="198" xml:space="preserve">&lt;br /&gt;
&lt;big&gt;'''Slika nedjelje'''&lt;/big&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Celestine - Sakoany deposit, Katsepy, Mitsinjo, Boeny, Madagascar.jpg|350px|center]]
&lt;br /&gt;
{{center|Kristali [[celestin (mineral)|celestina]].}}</text>
      <sha1>enck3gikag5yco9nfqjrbvta8um2w9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albina Mali-Hočevar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673393</id>
    <redirect title="Albina Mali" />
    <revision>
      <id>41261888</id>
      <timestamp>2022-08-15T09:40:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Romanm</username>
        <id>20</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Albina Mali]]</comment>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Albina Mali]]</text>
      <sha1>t42ztwg7mskzm1f3mm5wbt7ciqur4og</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>